Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

42

  • Godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2025. godinu
20.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
I sada idemo na slijedeću točku, a to je:

- Godišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za 2025. godinu

Predlagatelj Vlada RH temeljem Članka 15. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH.
Raspravu je proveo Odbor za Hrvate izvan RH.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, međutim prije no što mu dam riječ ovaj u ime Kluba zastupnika MOST-a stanku je zatražio poštovani zastupnik Marin Miletić.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Reiner.
Poštovanje i gospodinu Milasu i sa njegovim suradnicima, kolege, kolegice vladajući, kolegice i kolege iz oporbe, tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba MOST-a, ona se fizički ne mora provesti nego htjeli smo pokazati koliko je ovo važna tema.
I mi u Klubu MOST-a držimo da bi svi zastupnici i zastupnici u Hrvatskom saboru trebale snažno podržati ovu temu razgovoru o Hrvatima izvan domovine. Prema nekim procjenama oko 4 miliona čak neki govore i više Hrvata nam živi izvan naše države. Doprinos izravan proračunu otprilike godišnje je 4 milijarde eura jer ljevica često kada napada Hrvate izvan domovine pa onda Hrvati izvan domovine su ovakvi, Hrvati izvan domovine su onakvi, Hrvati su kao da su da Hrvati izvan Domovine su ovakvi, Hrvati izvan Domovine su onakvi, Hrvati su kao da su to Gremlini neki. Hrvati su Hrvati. Ako žive u Hrvatskoj su Hrvati, ako žive u Tanzaniji su Hrvati, ako žive u nama dragoj, bliskoj BiH su Hrvati, to su Hrvati, u Americi, gdje god. I Hrvatska po Ustavu mora brinuti o svom narodu, o svakom svom Hrvatu i Hrvatici gdje god on bio. I zato mi držimo da treba što više kvalitetnih projekata kojima će država pokazivati da joj je stalo do svakog Hrvata gdje god on bio u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, u New Yorku, gdje god. I klub Mosta podržava projekt, podržava dakle priču da nam Hrvati izvan Domovine dolaze u Hrvatsku, da imamo niz kvalitetnih projekata, akcija, svega onoga što radi prema okrupnjivanju hrvatskog naroda. I dao bog da učinci toga budu i povratak hrvatskog iseljeništva u svoju matičnu domovinu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kao što smo se dogovorili da nećemo napravit stanku, nego ćemo dati riječ poštovanom Zdravku Milasu, državnom Zvonku Milasu pardon, državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici sve vas pozdravljam i drago mi je da evo imam priliku nekoliko riječi o svemu onom što smo u 2025. godini radili, govorimo o vezi i odnosima sa Hrvatima koji žive izvan RH.
Uvodno želim naglasiti da je Središnji državni ured tijekom 2025. nastavio provoditi obveze i aktivnosti utvrđene zakonom, odnosima Republike Hrvatske jačati cjelovit partnerski odnos sa našim sunarodnjacima izvan države a u BiH, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i sa hrvatskim iseljenicima.
Isto tako želim istaknuti da je 2025. godina bila važna u zakonodavnom smislu, jer nakon duljeg razdoblja bez sadržajnih promjena Hrvatski sabor u lipnju prošle godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima sa Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Tim izmjenama napravljeni su rekao bih važni iskoraci. Prvo, zakon je usklađen sa novim ustrojem državne uprave, jasnije su razgraničena i povezane nadležnosti. Dakle, uz naš ured kao propisani nositelji odnosa tu je danas i Ministarstvo demografije i useljeništva. Uvedene su novosti koje jačaju prepoznatljivost i institucionalni okvir odnosa sa Hrvatima, dakle u ožujku šestoga točno ako se ne varam, proglašen je tjedan Hrvata izvan RH, proširen je savjetodavni mehanizam, dakle zastupljenost Hrvata u Savjetu. Uvedeno je novo savjetodavno tijelo Savjet mladih Hrvata izvan RH i mislimo da će to doprinijeti još boljem i povezivanju i kvaliteti svega onog što je važno kada govorimo o suradnji sa našim Hrvatima koji žive izvan granica Lijepe naše.
Kada je riječ o suradnji sa Hrvatima u BiH naglašavam da je ona u 2025. godini nastavljena intenzivno, sadržajno sa jasnim fokusom na poboljšanje životnih uvjeta, na opstojnost, ostanak i stvaranje novih i boljih uvjeta za povratak kroz područja obrazovanja, zdravstva, kulture, infrastrukture i gospodarstva. U okviru programa potpore i javnog natječaja za projekte od interesa Hrvata u BiH u 2025. godini u javnom natječaju je osigurano 9 i pol milijuna eura za 286 projekata raspoređenih na ključna društvena područja koja sam već naveo. Pritom potpora je usmjerena i na konkretne potrebe, na izgradnju i obnovu i opremanje škola, vrtića, domova i sportskih dvorana, širenje i opremanje bolničkih i domskih kapaciteta, očuvanje kulturne baštine i identiteta, ali i nužan razvoj komunalne i lokalne infrastrukture koja izravno utječe na kvalitetu života Hrvata naravno i svih drugih koji žive na tim područjima u BiH.
Važno je istaknuti i gospodarski segment potpore, jer kroz projekte u poljoprivredi financirano je 180 projekata obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koji danas tamo žive, rade i stvaraju uvjete za ostanak Hrvata na svim područjima. Posebno naglašavam nastavak i širenje potpore projektima od strateškog značaja usmjerenim na dugoročne pozitivne učinke.
Za BiH Vlada je odobrila 13 strateških projekata u prošloj godini, a među strateškim projektima ističemo Hrvatsko narodno kazalište, obnovu Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu, obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, izgradnju kulturnog pastoralnog studentskog centra Petričevac, školu u Fojnici sa sportskom dvoranom i predškolskom ustanovom, pastoralni centar u Čapljini itd. itd. Dopustite mi dodati da je dio koji pokazuje širi okvir našeg rada u BiH tijekom svake, dakle svake posjete, svakog dolaska u BiH održavali smo komunikaciju i suradnju sa političkim predstavnicima Hrvata na svim razinama Bosne i Hercegovine. Sa brojnim udrugama, institucijama u području kulture, znanosti i obrazovanja, povećali smo suradnju i sa nadležnim resorima u Republici Hrvatskoj posebno kada su u pitanju učinkovitija rješavanja poteškoća i potreba na terenu i sudjelovali smo u aktivnostima drugih resornih institucija koja provode programe za Hrvate u BiH. Naravno pritom naši djelatnici, predstavnici ureda sudjeluju u radu povjerenstava, prijedlog odluka u okviru pojedinih javnih natječaja nadležnih ministarstava.
Za hrvatsku nacionalnu manjinu znamo da je pitanje položaja hrvatske nacionalne manjine u europskim državama složeno da zahtijeva kontinuiran rad, sustavnu komunikaciju i uz potporu ured je u 2025. godini nastavio aktivnosti u okviru međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina u skladu sa postojećim bilateralnim sporazumom. U tom smislu u Zagrebu je 9. travnja prošle godine održana 17. sjednica međuvladinog mješovitog odbora sa Mađarskom. U prosincu iste godine održana je 4. sjednica Odbora sa Crnom Gorom nakon duljeg zastoja, dakle nakon punih 7 godina čime se ponovo uspostavio radni format važan za položaj Hrvata u Crnoj Gori, a istodobno u 2025. nastavljene su aktivnosti oko pitanja statusa Hrvata u Sloveniji i kroz rad Povjerenstva za pitanje statusa u Sloveniji i moram posebno istaknuti da smo proglasili projektom od posebnog značaja Hrvatski kulturni centar u Ljubljani gdje ćemo osigurati primjeren prostor za djelovanje hrvatske zajednice u Sloveniji, za djelovanje hrvatskih kulturnih društava sa područja Republike Slovenije.
Među ostalim strateškim projektima koji se odnose na manjinske zajednice ističem ulaganje u projekte kao što je „Grad i mlin“ gdje je voda, dakle sedam matica. Program razvoja poljoprivrede Hrvatske zajednice u Republici Srbiji, a moram i nadodati da smo tijekom godine održali brojne sastanke, susrete sa predstavnicima institucija i Udruga hrvatske nacionalne manjine sa ciljem osnaživanja manjinskih zajednica i jačanja njihove institucionalne održivosti.
Hrvati u iseljeništvu sa svojim aktivnostima, njime smo usmjerili na suradnju i povezivanje, odnosno očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta, snažnu potporu projektima u kulturi, obrazovanju, znanosti i sportu i drugim područjima u skladu sa interesima hrvatskih iseljenika. Putem javnoga natječaja za programe i projekte organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama dodijelili smo milijon i 800 000 eura za 141 projekt.
U ovom području rada uspješno po četvrti put proveden je program ljetne škole „Domovina“ u kojem je sudjelovalo 39 polaznika iz više država s ciljem jačanja povezanosti mladih sa hrvatskim entitetom i hrvatskom Domovinom. Nastavljene su i specifične aktivnosti usmjerene na mlade, njihovo obrazovanje u iseljeništvu uključujući i programe, seminare, radionice hrvatskog jezika i kulture u Kanadi u kojima je sudjelovalo oko 250 učenika i 50 učitelja u više gradova, a predstavnici ureda sudjelovali su na nizu susreta hrvatskih zajednica i događanja u Europi, prekomorskim državama uz naglasak na uključivanje mlađih naraštaja i jačanja veza sa Domovinom.
Kada govorimo o strateškim projektima prema iseljeništvu važno je spomenuti projekte koji jačaju povezivanje kroz sport i kulturu, očuvanje infrastrukture hrvatskih misija i zajednica i želim tu istaknuti, dakle nekoliko projekata kao što je izgradnja paviljona u hrvatskom parku u Milokiu sa simboličnom materijalnom potporom, ali sa snažnom poveznicom, suradnjom i rekao bih međusobnim povjerenjem, uvažavanjem, odnosno odnosom kakav treba biti između pripadnika istog naroda.
Nadalje, tu je obnova župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu u obje faze, gdje smo nedavno i bili i razgovarali sa župnikom, gdje će to doista i gdje već je na neki način biti centar okupljanja svih onih koji pripadaju hrvatskom narodu. Želim tu spomenuti ponovo i Chicago i …/Govornik se ne razumije./… sve te obitelji koji ćemo i dalje osnaživati zbog svega onoga što ona znači za Hrvate Sjeverne Amerike, za njihovu povijest, ali i za povezivanje sa hrvatskom državom.
Po pitanju povratka i useljavanja, odnosno demografskih mjera rekao bih nekoliko riječi. Dakle, u kontekstu odnosa sa hrvatskim iseljeništvom Vlada je u 2025. napravila u području povratka i useljavanja demografske politike nekoliko koraka, dakle nakon izmjene zakona uspostavili smo cjelovit i međusobno povezan sustav mjera.
Ministarstvo demografije i useljeništva izdvojilo je više od milijon i 200 000 eura. Njihov rad pokazuje našu opredijeljenost, dakle prijelaz od održavanja veza sa iseljeništvom prema konkretnom povratku, uključivanju u društvo i to više nije teorijska politika. Ona sve više dobiva svoje okvire, ona daje mjerljive rezultate i zato želim samo nekoliko stvari izdvojiti. Dakle, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku je u 2024. godini uselilo hrvatskih državljana 13300, dakle to je najviše od kada se uopće vodi državna statistika. Prema preliminarnim podacima za godinu 2025. mislimo da je trend povećanja tog broja.
Dakle, to su pokazatelji da se povratak događa, da ga država prati što sustavnije, da ga podupire, a koraci koji su doveli do toga su naravno izmjena zakona, dakle prepoznati su hrvatski iseljenici i njihovi potomci kao posebna ciljana skupina. Uveden je i model kojim im olakšava dobivanje privremenog i trajnog boravka, dakle produljenje trajanja boravka na dvije godine što omogućuje bržu dozvolu za boravak, za zapošljavanje. Dakle, bez dodatnih administrativnih prepreka i još puno toga što je rekao bih iznimno važno kada govorimo o povratku, odnosno o demografiji, onome što svi držimo da je i najveći problem i najveći dodatak koji stoji pred svima nama.
Uz zakonodavne izmjene važno je istaknuti i konkretne poticajne mjere za povratak među kojima izdvajam mjeru „Biram Hrvatsku“. Dakle, riječ je o nadogradnji mjera samozapošljavanja sa jasnim ciljem poticanja povratka naših ljudi, te istodobnog razvijanja gospodarski slabije razvijenih područja. Kroz ovu mjeru moguće je ostvariti potporu do 27000 eura za povratnike iz inozemstva. Rezultati su konkretni, do svibnja ove godine odobreno je oko 1800 zahtjeva i kroz različite poduzetničke mjere zaposleno je više od 2400 osoba.
I treće, u ovom dijelu što želim istaknuti je program stipendiranja učenja hrvatskog jezika koji je jedna od najprepoznatljivijih, najuspješnijih mjera u poticanju povratka. Za akademsku godinu 2025., 2026. osigurano je više od milijun eura, dodijeljeno je 500 stipendija, povećan je iznos potpore za smještaj za stipendiste. Po prvi puta je osigurano i zdravstveno osiguranje za polaznike koji nemaju osnovu za zdravstveno osiguranje, a ovi programi osobito su važni za treću i četvrtu generaciju naših iseljenika iz južne Amerike, ali i sjedinjenih država, Australije i Kanade kroz učenje jezika po prvi put dolaze u stvarni kontakt sa Domovinom.
Do sada je taj program prošlo više od 2 i pol tisuće mladih kojih velik broj ostaje u Hrvatskoj. Ono što želim još istaknuti da demografske mjere hrvatska Vlada usmjerila je prema Hrvatima u BiH. Tu ističem program koji je raspisan koncem 2025. kojim se na neki način …/Govornik se ne razumije./… dakle jača se roditeljstvo, jača se obitelj, ulaže se u vrtiće na hrvatskom jeziku, poboljšavaju se uvjeti predškolskog odgoja i time jasno pokazujemo da demografska politika nije prema Hrvatima u BiH, uopće prema Hrvatima izvan Hrvatske nije odvojena od politike prema Hrvatima u Hrvatskoj.
Dakle, to je jedan jedinstveni okvir i kao takvoga i zastupamo. Dakle, to je zaokružen sustav od očuvanja identiteta preko obrazovanja, održavanja veza sa našim ljudima izvan Hrvatske pa sve do konkretnog povratka i uključivanja u hrvatsko društvo i gospodarstvo. Posebno želim istaknuti program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske. Riječ je o programu koji dodatno pokriva potrebe zajednica i pojedinaca u svim kategorijama, dakle od BiH preko hrvatske nacionalne manjine i iseljeništva. Želim reći da je u protekloj godini su provedena dva javna poziva i donešene su odluke čime je financirano 637 programa i projekata uz 171 jednokratnu financijsku pomoć ugroženim pojedincima.
Dakle, ovaj program je važan i zato što uz identitetske i razvojne projekte uključuje i ciljanu pomoć osobama i obiteljima izvan Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalno-materijalni i zdravstvenim okolnostima. Kada govorimo o mladima ulaganje u njihovo obrazovanje i akademski razvoj ostaje jedno od ključnih područja našeg djelovanja. U akademskoj godini 2024., 2025. dodijeljeno je ukupno 2001 stipendija od isplaćenih 3 milijona 461 tisuću eura pri čemu stipendija iznosi 1750 eura mjesečno. Od ukupnog broja 1588 stipendija dodijeljeno je Hrvatima koji studiraju u BiH. 136 hrvatskim studentima koji dolaze iz Republike Srbije ili studiraju na području Republike Srbije. U tom kontekstu nastavljeni su i programi učenja hrvatskog jezika namijenjenih prvenstveno našim iseljenicima i njihovim potomcima. Dakle, tečaj razina A1 jedan dva, a do kraja 2025. njima je pristupilo 37000 korisnika iz 130 država. Dodatno u lipnju prošle godine potpisali smo ugovor o izradi i provedbi mobilne web aplikacije za učenje hrvatskog jezika razine B1 koja je uspješno predstavljena početkom ove godine kojom nastavljamo modernizaciju i proširenje ponude i dostupnosti učenja i kojoj je u manje od 2 mjeseca pristupilo 6 tisuća i 300 korisnika.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske kao zakonom predviđeno savjetodavno tijelo u 2025. godini održao je 4. sjednicu 3. saziva na Plitvičkim jezerima na kojoj se raspravljalo kroz tematske panele i doneseni su zaključci o ključnim pitanjima suradnje. U području informiranja i vidljivosti naših Hrvata važna dakle, Hrvatska radiotelevizija koja uz proizvodnju programskih sadržaja i višejezično informiranje na 4 različite medijske platforme, dakle televizija, radio, web i društvene mreže i dalje nastavlja svoje aktivnosti, pa je tijekom 2025. zadržan pozitivan trend proizvodnje radijskog i televizijskog multimedijalnog programskog sadržaja čime se doprinosi boljem informiranju Hrvata diljem svijeta, stvaranju pozitivne slike o Republici Hrvatskoj, te promicanju hrvatske kulturne tradicijske prirodne i turističke posebnosti.
Na kraju važno je naglasiti i koordinacijsku ulogu Središnjeg državnog ureda i istaknuti kako danas gotovo sva tijela državne uprave, sva ministarstva naravno i Središnji državni ured imaju razrađene sustave suradnje sa različitim okvirima potpore i različitim oblicima potpore sa Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U tom smislu želim reći da je na razini države za suradnju i za projekte i programe sa Hrvatima izvan RH financirano 160 milijona 771 tisuća eura.
Zaključno. 20225. godinu obilježili su dakle povećanje sufinanciranja programa i projekata Hrvata izvan Hrvatske, moderniji zakonski i institucionalni okvir. Dakle, novi zakon, savjet mladih, snažniji strateški iskoraci 28 projekata od strateškog značaja ukupno, te snažno ulaganje u mlade i očuvanje njihovog identiteta, kroz stipendije, kroz učenje jezika, kroz druge projekte kao što je Domovina. Time jačamo njihovu povezanost sa Hrvatskom i sve to radimo u korist i u skladu sa interesima Hrvata izvan RH, te u skladu sa odredbama Zakona o odnosima RH sa Hrvatima izvan Hrvatske.
Hvala vam na pozornosti i spreman sam odgovarati na vaša pitanja.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo dosta replika.
Prva je kolege Sanadera, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo poštovani gospodine Milas, državni tajniče sa suradnicima pohvaljujem ovo vaše izvješće, sveobuhvatno je i na raznim područjima ste dali veliku potporu i vašim dolaskom i radom ovo je sigurno dignuto na najvišu razinu i tu zaslužujete sve čestitke i svi projekti koji su realizirani.
Prošli tjedan sam bio u Mostaru, o vatrogasnim pitanjima, odnosno vatrogasci su imali jednu akciju pa sam onda razgovarao sa njima. Imamo jedan problem, a to je prelazak šumskih požara s područja BiH u Hrvatsku ili obrnuto. I u tom smislu su ovi, vatrogasne postrojbe u Hercegovini nisu tako dobro opremljene. I bilo bi dobro stavit u jedan program, da bude jedan program baš pomoć, sigurnost odnosno pomoć njima da nabave vatrogasnu opremu jer ima dosta novo formiranih društava. Jedinice lokalne samouprave nisu toliko snažne i tu bi im trebalo pomoći. Razgovarali smo o tom i oni će se obratiti vama direktno. To možda nije moguće iz ovogodišnjeg financijskog plana, ali da se u sljedećem periodu planira …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i to je jedna bitna stavka kao i sve ove ostale.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Sanader.
Prije svega zahvaljujem na pohvalama radu, a ovo što se tiče susreta sa vatrogascima, odnosno sa vatrogasnom službom BiH u Mostaru, mi već jesmo malo sa njima dotakli se ove teme o kojoj govorite svjesni potrebe odnosno svega onog što je vatrogascima i vatrogasnoj službi u BiH potrebno i mislimo da je važno da po iskustvima Hrvatske koja ima zaista snažnu vatrogasnu službu sjednemo i napravimo jedan okvir projekta koji bi mogao koristiti i jednima i drugima i da s tim pokušamo riješiti, barem pokušati riješiti ono što im je, što im je važno. Svakako vodimo brigu o tome.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče kao što ste i sami rekli mi izdvajamo značajna sredstva za projekte u poljoprivredi, ali je činjenica da poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu pada kako kod nas, tako i u BiH gdje izdvajamo značajnija sredstva.
Ovdje u Hrvatskoj svjedočimo zlouporabi poticaja, svjedočimo lažnim stadima, lažnim usjevima, lažnim mehanizacijama, pa me zanima tko nadzire i kontrolira sredstva koja dajete u poljoprivrednu proizvodnju? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo cijenjena zastupnice.
Prije svega ova sredstva za poljoprivredu, dakle radi se uglavnom o sredstvima koja se daju mladim obiteljima koje se i žele i počinju bavit poljoprivredom, dakle tzv. start upovima i koliko smo uspjeli vidjeti kroz nadzore, kroz sve ono što radimo, dakle mi prije svakog raspisivanja natječaja obavimo nadzor nad onim što je do sada rađeno, odnosno nakon izvješća koja nam se pošalju, jer bez izvješća, bez detaljnih troškovnika, bez svega onog što je važno da bi mogli kontrolirati i nadzirat kako kažete sve ono što se događa i kako bi mogli obaviti i imati evaluaciju, dakle svih tih projekata izlazimo na teren i tražimo, gledamo što se događa. Mi možemo ovdje potvrditi kada govorimo konkretno, potvrditi da je do sada preko 300 obitelji ostalo na područjima gdje žive, gdje su se rodili upravo zahvaljujući ovim projektima. Tako da nadziremo i po izvješćima i po troškovnicima …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… po svemu onome, a i odlazimo direktno na teren.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima. Pa evo upravo iz vašega izvješća vidimo da se vodi ja bih rekao jedna i sustavna i odgovorna i sadržajna politika prije svega prema Hrvatima u BiH kao konstitutivnom, jednakopravnom narodu, ali isto tako kao i Hrvatima pripadnicima nacionalnih manjina u 12 europskih država i vezano za hrvatsko iseljeništvo po cijelome svijetu. I po meni možda i najveća poruka to da su Hrvati izvan RH sastavni dio hrvatskog nacionalnog bića.
Zahvaljujući tome, zahvaljujući vašem radu, ali isto tako zahvaljujući i odluci Hrvatskoga sabora ono što je pred nama to je tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske koji će se po prvi puta održati ovdje u Zagrebu, u Zagrebačkoj županiji, pa bih vas molio možete li reći nešto o tome i što u konačnici hrvatski građani mogu očekivati od te jedne nove i hvale vrijedne aktivnosti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Mažar.
Dakle, tjedan Hrvata koji ste izglasali, o čemu ste donijeli odluku 6. ožujka Sabor i to jednoglasno glasanjem, dakle 107 zastupnika u sabornici, svi su bili za taj tjedan. On počinje u ponedjeljak 25. otvorenjem, dakle pokazivanjem onoga što mi, što želimo, dakle predstaviti hrvatskoj javnosti kulturnim radom Hrvata izvan Republike Hrvatske konkretno izložbom Virgilija Nevjestića čuvenog grafičara. Nastavit ćemo to različitim oblicima prikazivanja kulture, a tjedan Hrvata želimo u stvari na taj način dati priznanje i doprinos Hrvatima za stvaranje i za razvoj Republike Hrvatske. Želimo da budu što vidljiviji u hrvatskom javnom prostoru, želimo time jačati zajedništvo i stvoriti platformu da kroz susrete i kroz kulturu, kroz sport, kroz znanost, kroz potrebe mladih i dalje budemo zajedno i da to čuvamo i rekao bih kako je to bilo nekada. Vidjeli smo koliko je važno da to nikad …/Govornik se ne razumije./… Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Gospodine Milas što možete vi još učiniti i što može država još napraviti da intenzivnije radimo na povratku hrvatskog iseljeništva, da dovučemo naše ljude nazad u Domovinu. Ja držim da je to možda jedna od najvažnijih stvari. Ima naravno puno važnijih stvari u državi, ali kad pričamo o demografiji to je dugoročni projekt, to je projekt praktički desetljeća je li koji tek onda počne dobivati neke hajmo reći snažnije rezultate, a imam dojam da postoji veliko zanimanje Hrvata izvan Domovine, imam informacije da mnogi Hrvati razmišljaju da bi se vratili u kuće svojih pradjedova, na zemlju svojih pradjedova.
Što možete vi konkretno napraviti kao vaša institucija koju predstavljate i kakva pomoć bi dobro došla od države ili tko je tu iza vas, da intenziviramo projekt povratka iseljeništva.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Miletić.
Pa ukratko možemo svi zajedno, dakle možemo zaboraviti naše političke rekao bih, našu političku svakodnevicu i kad su u pitanju Hrvati izvan Hrvatske kako ste lijepo rekli koji doista doprinose i nekada stvaranju, danas razvoju Republike Hrvatske možemo učiniti sve da integracijski procesi budu što jednostavniji, da smanjimo administraciju koja ih htjeli ne htjeli ponekad uvijek koči i da promoviramo ono što je dobro, da promoviramo posebne upisne kvote svi zajedno, dakle sve projekte koji će im doista pokazati da je Hrvatska njihova domovina, da nije samo priča njihovih baka, didova, nego da se uvjere sami kroz svoje autentično mišljenje, viđenje onoga što Hrvatska je i u prošlosti i danas i onom kuda idemo, da je to zemlja u koju vrijedi doći, da ih ona treba. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić dignuo je povredu Poslovnika. Šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Miletić, Marin (MOST)
Sad ću vam objasniti predsjedavajući.
Kolega Milas članak 238. samo ste jednu stavku pogriješili. Možemo ipak ne može, jer mi raspravljamo o ovoj važnoj temi Hrvata izvan Domovine, a sekte Možemo! nema u Hrvatskom saboru, zato jer njima ova tema ništa ne znači. Njima ne znače ništa Hrvati izvan Domovine, zato samo bez to možemo …
…/Upadica Reiner: Dobro./…
… ovo sve drugo potpisujem.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije povreda Poslovnika, pa vam moram dati opomenu.
Kolegica Lukačić ima repliku.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče.
Iz ovog izvješća vidi se kako vaš ured doista brižno radi na svim segmentima, dakle i na području povratka Hrvata u Republiku Hrvatsku, sve one koji to žele, a i na potpori Hrvatima izvan Republike Hrvatske, jednako tako bih rekla u svim segmentima.
Imamo informaciju da se u Europi svakodnevno zatvaraju crte. Koliko vi, rekli ste da ste u kontaktu i sa svećenicima itd. koliko još kao ured možete pomoći da naši Hrvati kroz svoje vjerske zajednice, dakle da se ne dogodi i njima da ih bude malo pa da se zatvaraju crkve. Koliko vaš ured tu može pomoći?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo.
Zastupnice Lukačić kada govorimo o crkvi, crkva je bila prije države i bila je jedino mjesto, odnosno jedino utočište svim našim ljudima koji su odlazili i napuštali svoje domove, a danas suradnja hrvatske države i katoličke crkve, katoličkih misija diljem svijeta je više nego dobra i trebamo je čuvati i graditi posebno u BiH gdje je crkva bogu hvala još uvijek ono doista rekao bih mjesto na kojem dolaze i bogu se moliti ali i zbog različitih drugih razloga.
U pravu ste, imamo prilike vidjeti po cijeloj Europi crkve se prodaju, crkve nestaju, a tamo gdje žive Hrvati vjerujte mi da su oni čuvari, odnosno vjere i svega onoga što vjera znači i za Europu i za Republiku Hrvatsku. Tako da kroz projekte i strateškog značaja i svega mi surađujemo i sa biskupijama i sa župama i sa svima onima kako bi doista ljudima omogućili da i dalje budu ono što žele biti, dakle vjernici, katolici ili već ono što jesu.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče evo kao zastupnik koji dolazi iz Istre znam koliko pomoć matične države znači autohtonoj zajednici, talijanskoj zajednici u Republici Hrvatskoj i u tom kontekstu zaista je nezamjenjiva briga Republike Hrvatske za Hrvate u državama u kojima predstavljaju nacionalnu manjinu, ali i za one koji su se u nekom trenutku iselili i za njihove potomke.
U vašem ste izvješću zaista podrobno nabrojali sve projekte, sredstva, aktivnosti koje su učinjene u proteklom razdoblju. No, ono što mi nekako malo nedostaje jeste u stvari evaluacija svih tih sredstava, svih tih projekata. Što smo polučili sa svim tim aktivnostima koje su provedene, odnosno osobito bih što se tiče same BiH da li se vidi trend u stvari u ostanku naših sugrađana, odnosno Hrvata iz BiH na svojim vjekovnim ognjištima. Da li to ide u pozitivnom smjeru ili ipak je iseljavanje u tijeku?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa.
Cijenjeni zastupniče Paus hvala vam na komentaru izvješća. Vidi se naravno. To možete i pročitati rekao bih u dnevnom tisku ponekad, ali recimo kada u Posušju zajedno sa Hrvatima izgradimo školu za 1000 učenika i kada u toj školi je jedno cijelo odjeljenje preko tridesetoro djece sva djeca povratnika, onda znate da se povratak tamo događa. Dakle, prirodni prirast je tamo veći nego igdje drugdje i ja mislim da BiH pogotovo Hercegovina, dakle govorim o zapadu možda nam može biti primjer u tome na koji način čuvati svoje ljude, na koji način demografiju usmjeriti u pozitivne tokove, a da je tomu tako govore i popisi koji govore da je danas više Hrvata nego na zadnjem popisu koji je održan ako se ne varam 2021. godine. Dakle, mladi ljudi dolaze …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… stvaraju se obitelji i ostaju tamo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani državni tajniče.
Odnos ove Vlade prema Hrvatima u BiH uz projektnu, odnosno financijsku potporu posebno Hrvata u BiH cijenim da uvijek dobro promatrati u kontekstu snažne političke potpore osiguranju naše pune jednakopravnosti, a tu je stav ove Vlade jasan, precizan, nedvosmislen. Dakle, nema BiH bez pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Isto tako, svjedočimo i promjeni politike u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, gdje se politika vrijeđanja, omalovažavanja, ne suradnje zamijenila jačanjem gospodarske suradnje, boljem prometnom povezanošću i brojnim projektima infrastrukturnim iz oblasti prometa snažnom potporom na europskom putu BiH i inim drugim projektima što je opet u interesu Hrvata i opstanku Hrvata u BiH. Možete li komentirati i ovaj vid potpore Vlade Republike Hrvatske?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo.
Cijenjeni zastupniče Barbarić sve je ovako kako ste rekli. Dakle, ja mislim da se u ovih 10 godina može primijetiti kontinuitet u potpori prije svega europskom putu i jednakopravnosti, odnosno konstitutivnosti hrvatskog naroda. Dakle, to su rekao bih dva prioriteta vanjske politike Republike Hrvatske koja su stalno visoko postavljena, dakle u smislu zastupanja. To najbolje se moglo vidjeti, dakle iz nekoliko primjera 2016. je predan zahtjev. Poslije toga smo dobili, dakle akreditaciju za EU. Na koncu u trećem mjesecu ako se ne varam 2024. godine nakon dolaska premijera Plenkovića, Ursule von der Leyen i tadašnjeg nizozemskog premijera Ruttea dobili smo i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Ali jedan detalj bih samo spomenuo, dakle ne odlazak premijera Plenkovića kod Željka Komšića, člana predsjedništva …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… time što je rekao da nije legitiman izbor hrvatskog naroda.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani gospodine Milas dobro nam je poznato barem jel' vama i nama jel' za razliku od ovih ovdje sa ove nesretne strane kolika je zasluga hrvatskih iseljenika za nastanak hrvatske države i njezinu obranu, pa čak i za HDZ. Dakle, nikad HDZ bez pomoći iseljenika ne bi dobio prve izbore, a pomoć u Domovinskom ratu, dakle bila je financijska, politička, lobistička i naročito, dakle mladi Hrvati su dolazili braniti Hrvatsku što svjedoči i broj generala, da ne govorim i ostale, dakle koji nisu imali tako visoke činove.
E i zbog, zahvaljujući tome, dakle hrvatski iseljenici su imali 12 zastupnika u Hrvatskome saboru, a onda promjenama do 2010., dakle svedeni su na tri. Dakle, to je teška diskriminacija u samoj toj odluci, a isto tako dakle u tehnikama izlaska na izborna mjesta itd. Pa da li se planira vratiti, dakle njima broj zastupnika u mjeru koja je bila prije?
…/Upadica Reiner: Hvala./…
I to bi bio jedan ključni zadatak.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo zastupniče Jurčević.
Točno, hrvatsko iseljeništvo je doista dalo velik doprinos i u stvaranju, a kako sam i rekao danas u razvoju, dakle Republike Hrvatske i upravo radi toga to je jedan od razloga zbog čega ste vi ustanovili odlukom Sabora, dakle i tjedan Hrvata na prijedlog Vlade RH htjeli smo doista pokazati i na neki način predstavit to hrvatskoj javnosti tako da bi to bilo što vidljivije i da bi mogli jedni druge gledati možda i na jedan drugi način.
2010. SDP je uvjetovao ono o čemu ste rekli, dakle referendum pristupa EU sa ovim mjerama restrikcije u kontekstu i broja zastupnika i načina glasovanja, dakle ustavne promjene da bi ovo riješili na način da bi ljudima mogli omogućiti sve ono o čemu govorite treba pristupiti promjeni Ustava.
Koliko vidim ovdje se teško mogu izabrati suci Ustavnog suda, a kamoli dobiti dvotrećinska većina. Ali na tome radimo i sigurno kada se steknu uvjeti da ćemo to i predložiti. S druge strane u ovih 10 godina činimo sve da bi Hrvatima doista pokazali da je Hrvatska njihova domovina.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolega Barbir.
Povredu Poslovnika dignuo je kolega Jurčević. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. zbog cjelovite istine valja reći, jel' da su veliki broj Hrvata u iseljeništvu su porezni obveznici, znači i zbog toga, a to je bio nekad prigovor 2010. jel' kao ne plaćaju porez. Dakle i to je argument na temelju kojega ih ne smijemo diskriminirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
To nije bila baš povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Kolega Barbir sad može replicirati.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo jedno kratko pitanje. Nakon dodjele 2001 stipendije studentima pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske postoji li ikakav sustav praćenja tih studenata radi njihovog kasnijeg doprinosa na temelju znanja i iskustva koji su stekli za hrvatske zajednice i za u konačnici i Republiku Hrvatsku?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče.
Postoji, oni moraju dokazati da su uspješno završili, dakle godinu za koju su dobili stipendiju i daljnje stipendiranje sve ovisi upravo o tome kao i Republici Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče želim istaknuti kako ovo izvješće potvrđuje da politika prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske nije samo formalnost nego i konkretna i sustavna politika ove Vlade.
Posebno je važno što najveći dio sredstava ide u projekte koje imaju trajnu vrijednost od obrazovanja zdravstva do kulturnih i obrazovnih institucija. To nisu troškovi nego je to ulaganje u opstanak, jednakopravnost hrvatskog naroda kako u BiH tako i tamo gdje su nacionalne manjine.
Moje pitanje glasi vidite li prostor da se u idućem razdoblju dodatno osnaže strateški projekti i prošire programi na neke dodatne oblasti pogotovo u BiH.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Zahvaljujem zastupniče Pušić.
Pa naravno da vidim, ali prije svega da nema Hrvata izvan Hrvatske, da nema Hrvata u BiH koji žele živjeti tamo gdje su rođeni teško da bi razgovarali o projektnoj suradnji ili o bilo čemu što vodi k tome. Dakle, zahvaljujući upravo i njihovoj aktivnosti, njihovoj želji i svemu onome što rade, svemu onome što predstavljaju kroz projekte i suradnji sve se ovo događa ovako kako vi to objašnjavate. I na njima je da traže prostor i u području turizma i u području gospodarstva i u području kulture, dakle svega onog što nas veže, svega onog što nam je zajedničko kao pripadnicima istog naroda ili da parafraziram premijera Plenkovića iz 2017. sa jedne konferencije u Neumu koja je govorila o europskom putu kada je rekao Hrvati u BiH bili su naša leđa kada smo stvarali državu, mi ćemo danas biti njihova lokomotiva i vući ćemo ih naprijed u svemu što im je važno.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa.
Ja ću imati jedno načelno pitanje, dakle dosta često govorimo i naglašavamo o povratku u Hrvatsku, dakle ja tu čitam zapravo dvije skupine i dvije grupe. Neki koji su, dakle tamo 2013. kad su nam vrata EU bila otvorena i kad smo mogli ići raditi i oni će se vjerojatno puno lakše i jednostavnije vratiti. A druga tema je povratka nekog, gdje su već druga ili treća generacija izvan Hrvatske. Mene zanima kako vi cijenite taj povratak, cijenite intenzitet? Da li razlikujete i vidite što je tu razlika jer razlika zapravo i postoji, pa me zanima način na koji to cijenite.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo gospođo Taritaš.
Dakle, kada govorimo o povratku ono što treba odmah istaknuti on je doista neminovnost, on se događa. Da li je to priča povratka recentne imigracije, dakle govorimo od ulaska u EU do dana današnjeg ili je to druga, treća generacija kako ste rekli.
Moram vam reći da nam nije toliko važno, važno nam je da se ljudi vraćaju, da mladi dolaze, a kada govorimo o recentnoj imigraciji to su uglavnom bili mladi ljudi koji su iz rano raznih razloga odlazili. Danas i u BiH i u republici Hrvatskoj doista imam priliku u ovome što radim vidjeti, pa reći ću bezbroj mladih obitelji.
Dakle, cijele obitelji po petero, šestoro dakle dvoje, troje, četvero djece i dvoje mladih ljudi koji su došli iz Australije svi su rođeni u Australiji. Danas žive ne znam u Trogiru, pokrenuli su biznis i to se događa. Na nama svima je da to doista podupremo iskreno i snažno stvarajući uvjete, smanjujući administrativne poteškoće, pojačavajući integracijske tijekove …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i bit će sve dobro.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Bušić.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče Sabora.
Iako je kolega Nikola Mažar već pitao, odnosno već rekao o tjednu koji je idući tjedan, to je tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske koji je zaista prvi put, koji ste zapravo vi evo organizirali i predložili i Sabor prihvatio i to je doista će biti tjedan gdje će Hrvati izvan Hrvatske pokazati svoju kulturu, baštinu i sve ono što su očuvali.
Pa evo i ja u ovoj svojoj replici koristim priliku zamoliti vas gospodine državni tajniče, gospodine Milas da još jednom naglasite što to sve znači i da pozovete, da pozovete sve kolege zastupnike i ne samo zastupnike i zastupnice, nego da pozovete cijelo hrvatsko građanstvo da dođe i vidi svu tu raskoš Hrvata izvan Hrvatske i kulturu njihovu i baštinu, a nadasve zajedništvo koje su oni očuvali bez obzira gdje su oni živjeli …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i što su predstavljali.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo zastupnice Bušić.
Pa bila mi je namjera na kraju svega ovoga danas pozvati vas i to ću i učiniti, ali evo tjedan Hrvata, još ću jednom naglasiti. Dakle, želja nam je odnosno ideja i misao vodilja kroz tjedan Hrvata ukazati doista još jednom na sve ono i zahvaliti se svim onim ljudima, svim Hrvatima za njihov doprinos. I hrvatskim iseljenicima zato što su došli braniti Hrvatsku ili su lobirali po državama gdje su živjeli za njeno priznanje. Hrvatskoj nacionalnoj manjini koja je unatoč teškoćama i u Srbiji i Crnoj Gori ostala tamo u Golgotama u kojima su živjeli, ostali su i danas, žive kao Hrvati.
Naravno Hrvatima u BiH je hvala bogu '91. još nije bio rat pa su došli i stali sa nama rame uz rame, branili i na koncu oslobodili RH. I želimo danas u miru i blagostanju to na najbolji mogući način predstavit hrvatskoj javnosti kroz sve ono što imamo zajedničko i kulturu i sport i sve veze koje …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… nas kao pripadnike istog naroda drže.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šašlin ima repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, kolega Milas ovaj pa svi smo skupa svjesni vrlo teškog i zahtjevnog položaja Hrvata u Srbiji, odnosno konkretnije u Vojvodini poglavito u Baču gdje ih je i najviše.
Najnoviji primjer svjedoči upravo tome kada je Republika Hrvatska izgradila novi vrtić u Tavankutu i koliko je bilo problema, odnosno nemogućnosti otvaranja istog togo vrtića da radi na hrvatskom jeziku za djecu. Evo vidimo da se posljednjih dana dogodilo ipak nešto pozitivno vrtić počinje sa radom koliko imamo informacije.
E sad, zanima me da li je to rezultat, odnosno da li su tu nekakve, došlo je do nekakvih promjena, zaokreta u politici prema Hrvatima od strane Srbije ili je to uspjeh naše diplomacije i pritisaka na Srbiju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo zastupniče.
Dakle, sa Hrvatima u Republici Srbiji doista radimo jako puno, odnosno zahvaljujući njihovoj aktivnosti imamo jako puno posla i sretni smo zbog toga što toliko doprinose, što toliko daju. A kada govorimo konkretno o vrtiću u Tavankutu koji je odlukom skupštine u Subotici neki dan, dakle ipak proglašen vrtićem gdje se odgoj i sve ono što je važno događa na hrvatskom jeziku mislim da to trebamo zahvaliti prije svega upornosti roditelja Hrvatske zajednice, upornosti svih nas, upornosti kroz dijalog. Dakle, kroz neposustajanje, neodustajanje. I na koncu zahvaljujući i našim europarlamentarcima odnosno Davoru Ivi Stieru i Jasni Vojnić ali rekao bih cijelom spletu i od Ministarstva vanjskih poslova, središnjeg državnog ureda do svakog od nas, ali izvorno dakle da su roditelji prihvatili ono što im je, što im se nametalo ne bi ni od toga ništa bilo. Dakle zahvaljujući čvrstoći naših ljudi, zahvaljujući tome što znaju tko su, što su i kome pripadaju. Evo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolega Deur ima repliku.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče evo i u vašem izvješću, ali veliki doprinos ono što vaš ured kroz hrvatsku Vladu, prema Hrvatima u BiH sve ove godine radi, ali prije svega želim sad napomenuti ono što se radi prema hrvatskim braniteljima, a to je snažan doprinos i u dokumentacijskom centru i naše umrle branitelje koje preko ureda se i braniteljskim zadrugama i niz projekcija koje uistinu kroz velika i financijska sredstva, a i vi osobno ste sveprisutni na raznim događanjima. Vidjeli smo nedavno i 106. brigada, …/Govornik se ne razumije./… mogli bi tu nabrajati. Evo želim uistinu vam i zahvaliti, ali i zamolit vas da još jednom evo u onom segmentu u koji možete u tom vremenu da malo evo iskažete sve ono što kroz ured ide u osnaživanje i svim segmentima prema hrvatskim braniteljima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupniče Deur.
Dakle doista aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja predstavljaju važan, čak sastavni dio ukupne potpore ukupne pozitivne politike prema Hrvati u BiH. Kroz programe koje zajedno radimo i koje inicira Ministarstvo branitelja. Dakle, prije svega ću spomenuti da učenici devetog razreda, devetih razreda dakle u BiH po hrvatskom nastavnom programu svake godine odlaze kao i kod nas učenici osmog razreda u Vukovar i da tamo imaju prilike vidjeti i naučiti sve ono što je važno iz naše povijesti, iz naše prošlosti. Dakle, čuvamo istinu o Domovinskom ratu, jačamo socijalni i gospodarski položaj Hrvatske i branitelja, osiguravamo dostojanstvo Domovinskog rata i naših ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, naših hrvatskih branitelja bez obzira da li se radi o HVO-u ili hrvatskim braniteljima u Republici Hrvatskoj. Pokušavamo zajedno osigurati stabilnost i zajedništvo svih onih koji su najzaslužniji, dakle brinemo o obiteljima i i mislim da smo na taj način pokazali da Domovinski rat …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… zajednički svima nama bez obzira dolazi li iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vojnić.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Zahvaljujem zastupnice Vojnić.
Rekli ste sve o suradnji sa Hrvatima iz Srbije, a što se tiče međuvladinog mješovitog Odbora za zaštitu prava nacionalnih manjina sa Republikom Srbijom moram reći da smo mi napravili sve pripremne sastanke, dakle …/Govornik se ne razumije./… dio koji se tiče Republike Hrvatske i da čekamo na Republiku Srbiju, uz to smo već poslali ja mislim jedno pet ili šest poziva da se konačno održi pripremni sastanak vezan za sjednicu međuvladinog mješovitog odbora.
Koliko znam oni su isto obavili nekakve pripreme u kontekstu dakle sastanka svih članova sa srbijanske strane, međuvladinog mješovitog odbora, ali za sada poziva nema jer je to tako kako ste lijepo rekli traje već 7 godina. Očekujemo da to što prije počnemo, dakle na neki način sjesti i razgovarati, jer postoji puno još neriješenih stvari i sporazuma koji smo davno potpisali, da ne govorimo o članku 9. o zastupljenosti Hrvata u svim razinama vlasti u Republici Srbiji …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… pa nadalje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Skrb o Hrvatima izvan RH prema vašem izvješću je svakako pohvalno i vidljivo je da država ulaže napore u jačanju odnosa sa našim iseljeništvom. No, zanima me raspolažete li podacima o broju povratnika posljednjih godina, također kroz vaše kontakte sa hrvatskim zajednicama izvan Domovine kakvo je raspoloženje naših iseljenika prema matičnoj zemlji. Postoji li veći interes za povratak? Mislim da je važno čuti i stvarni osjećaj naših ljudi izvan Hrvatske, a ne samo statistiku. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Zahvaljujem.
Zastupniče Budalić mi ne vodimo statistiku o broju povratnika, to dakle ide kroz Državni zavod za statistiku, ali ono što imamo ja ću to ponoviti. Dakle, za 2024. godinu podatak je da se vratilo 13300 hrvatskih državljana. Koliko imamo informacije taj trend raste, dakle za 2025. godinu dobit ćemo uskoro informacije i vjerujemo da će taj broj biti još veći što govori doista o zainteresiranosti naših ljudi za povratak, a tome je razlog, dakle Hrvatska kao država u kojoj danas je lijepo, ugodno živjeti, država u kojoj svatko može naći posao. A na nama svima je kako sam rekao je da im taj povratak što više olakšamo, da integracijske procese na nekakav pametan način omogućimo da budu što jednostavniji, da administracija koja će biti pred njima, dakle u dolasku. U tom smislu smo već napravili puno. 2020. smo napravili novi Zakon o …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… državljanstvu ali i puno toga još možemo da im olakšamo put dolaska.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Prije svega čestitam i zahvaljujem se kako na ovom izvještaju, ali tako i na jednom obimnom radu upravo vas kao državnog tajnika ali i vaših suradnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dakako i svim resornim ministarstvima ali u konačnici i Vladi Republike Hrvatske da podržava u konačnici tu ovdje u ovom izvještaju piše ako se ne varam 37% više sredstava je utrošeno u 2025. u odnosu na prethodni izvještaj.
Moje pitanje ide prema Makedoniji, zapravo sjevernoj Makedoniji gdje ste krajem prošle godine trebali održati radni sastanak. Iako ste odgovorili jednim dijelom na odgovor prema kolegici Vojnić gdje smo mi tu sad stali sa sjevernom Makedonijom i da li imate samo podatak koliko Hrvata živi u Sjevernoj Makedoniji?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani zastupniče Sobota.
Dakle, kada je u pitanju, kada su u pitanju Hrvati u Republici Sjevernoj Makedoniji ja moram reći da ne tako davno baš nije bila situacija sjajna, međutim vlast u Sjevernoj Makedoniji doista je rekao bih postala blagonaklona i imamo čvrstu garanciju da će prilikom prve promjene Ustava koja će se morati vrlo brzo dogoditi zbog EU, zbog svega Hrvati biti upisani kao nacionalna manjina što će im uvelike omogućiti rekao bih sve ono, olakšanje svega onog što im je važno da mogu njegovati vrijednosti po kojima se prepoznaju kao Hrvati ali pomažu im i u projektima, pomažu im u svemu onom što je rekao bih iznimno važno. U tom smislu održali smo i sjednicu međuvladinog mješovitog odbora koja je bila izvrsna, koja je bila vrlo rekao bih sadržajna i u kojoj oni shvaćaju da sve ono što mi …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… pomažemo ovdje nacionalnog Makedonaca da im je potrebno da taj reciprocitet bude i u Makedoniji.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Često kad govorimo o Hrvatima u BiH ljudi to doživljavaju samo kroz visoku politiku i pitanja ustavne jednakopravnosti što je naravno jest važno, ali mislim da je jednako važno reći i puno toga danas se vidi kroz sasvim konkretne projekte na terenu od škola i vrtića do domova zdravlja, studentskih stipendija i potpore poljoprivrednicima. Vidimo da država i ove godine nastavlja sa vrlo značajnim sredstvima za projekte u BiH upravo sa ciljem ostanka i opstanka hrvatskog naroda tamo. Možete li pojasniti koliko je važno da hrvatski narod u BiH kroz ovakve projekte vidi da RH nije samo formalni jamac njihove ustavne ravnopravnosti nego i stvarni partner u očuvanju života identiteta i opstanka hrvatskog naroda na tim prostorima? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa zastupničke Babić. Pa ja ću samo kratko reći da danas kada prođete BiH od Posavine i Središnje Bosne i spustite se do Ravnog pa odete do Zapadne Hercegovine svugdje se vide tragovi suradnje Vlade RH i Hrvata BiH, dakle od svega onog što sam u izvješću nabrajao od škola, vrtića do ustanova za one najkrhkije dakle s djecu s posebnim potrebama do toga da kroz projekte strateškog značaja doista radimo sve ono što je potrebno za ostanak i opstanak hrvatskog naroda i to je danas rekao bih ne samo jasno i vidljivo nego možda najbolje da odete jednom i prođete tim putevima da ljude koji tamo žive pitate što oni misle o RH danas, što misle o suradnji s Hrvatima i što misle o svemu onome što zajedno radimo. Pri tome nikad ne treba zaboraviti da ovo nije pomoć, ja je osobno ne zovem, ovo je suradnja pripadnika istog naroda, ovo je sve …/Upadica Reiner: Hvala./… što činimo jedni za druge dakle ovo je izraz solidarnosti koja treba biti među pripadnicima istog naroda i …/Upadica Reiner: Hvala./… na tom tragu trebamo i dalje …

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić:

Vuletić, Darko (HSS)
Poštovani potpredsjedniče, državni tajniče. Moram se prije početka osvrnut na ovo što je kolega Miletić maloprije spomenuo i treba to građanima RH reć, kada govorimo o ovako važnoj temi o položaju Hrvata van granica RH ekipe Možemo!, ekipe SDP-a evo tu je samo kolegica Dragić nema, toliko o tome. Vjerujem da će i građani sami shvatiti na koji način oni doživljavaju ovako važnu temu.
Što se tiče izvješća ono je pozitivno, pozitivno je, dobro je naravno priča ide u tom smjeru kolko para tolko muzike. Vjerujem da je bilo možda malo više novaca neke stvari bi se i puno, puno, puno više stvari bi se napravilo, ali ovo sve ide u dobrom smjeru. Ono što mene interesira je …/Upadica Reiner: Hvala./… povratak, evo samo sekundu, povratak naših ljudi van, da li se radi o digitalizaciji povratka odnosno sređivanju papira za naše …/Upadica Reiner: Hvala, hvala, hvala lijepa./… ljude koji se vraćaju? Ispričavam se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik Milas.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo cijenjeni zastupniče Vuletić. Dakle, naravno da se radi prije svega pokušavamo svim ljudima, dakle svim Hrvatima kako je rečeno da nas ima koliko skoro četri miliona, ja to ne znam, ima nas jako puno, ali teško je danas tvrditi koliko Hrvata živi po cijelom svijetu, ali se svima pokušava pristupiti i svima se pokušava omogućiti ono što je najvažnije, ona temeljna pravna veza s domovinom. Dakle, prije svega svima koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo pokušavamo posebno u državama gdje nas ima jako puno kroz konzularne usluge, dakle otvaranje konzularnih predstavništva, a i digitalizacijom svega onoga što se može digitalizirati olakšati put do izdavanja domovnice u konačnici državljanstva i to je pitanje kojim se bavi Ministarstvo vanjskih poslova, vjerujemo da će tu biti i Ministarstvo uprave, tako da …/Upadica Reiner: Hvala./… radimo doista sve da na najbolji mogući način im pomognemo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajniče. Zaštita Hrvata u BiH je nacionalni interes to smo apsolutno sve apsorbirali nekolko puta rekli i to je jedna od najvažnijih politika koje provodi ova vlada i DP to podržava u svakom segmentu. Prije desetak dana sam bio u Livnu sa potpredsjednikom vlade i ministrom Vlajčićom gdje se je predstavio jedan program potpore Hrvatima OPG-ovcima u poljoprivredi, stočarstvu, voćarstvu i moram priznati da sam bio oduševljen kolko sam vidio mladih ljudi, koliko sam vidio OPG-ovaca, koliko sam vidio tu pozitivne energije i koliko ti ljudi cijene koliko su prihvatili tu pomoć na jedan način Vladi RH.
Smatrate li, možete li mi reći još već ste nekoliko puta rekli, koliko je bitno da kroz te konkretne primjere pomognemo našim ljudima u BiH da oni tu ostanu i opstanu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Milas, Zvonko (HDZ)
Zahvaljujem zastupniče Kukavica. Pa ja vam moram reći da u vrijeme kad sam ja preuzimao ured, dakle prije više od deset godina nije bila baš takva situacija u Livnu kao što je danas, ali ni nigdje druge po BiH, dapače, bila je dijametralno suprotna. Danas mladi ljudi doista dolaze i u Livno i u Tomislavgrad i uopće po cijeloj BiH, vjerujte mi da dolaze u Usoru tamo traže da im pomognemo izgradit vrtić, dvoranu za školu i to traže Hrvati u Uskoplju u okruženju, vi znate u kakvom okruženju žive, ali dolaze mlade obitelji iz Njemačke se vraćaju žele živjeti tamo, imaju tamo uvjete za život i to neću reć da je to zahvaljujući RH, ali dobro suradnji s pripadnicima našeg naroda stvaramo doista vrijednosti koje te ljude na neki način motiviraju da dođu živjeti tamo gdje su se rodili i tako ćemo nastaviti i dalje. To je jedina politika koja ima smisla.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Želi li izvjestiteljica odbora uzeti riječ? Da, poštovana predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče sabora. Na svojoj 16. sjednici održanoj 12. svibnja 2026.g. Odbor za Hrvate izvan RH proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Taj, to izvješće se odnosilo na '25., 2025. godinu.
Raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.
Podnositelj izvješća državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH naglasio je da je ured tijekom izvještajnog razdoblja provodio aktivnosti i obveze utvrđene Zakonom o odnosima RH s Hrvatima izvan RH. Iz godine u godinu tako se može vidjeti, da iz godine u godinu iznos sredstava koja Vlada RH putem ureda ovog Središnjeg državnog ureda izdvaja za aktivnosti i projekte Hrvata izvan RH s ciljem jačanja položaja i statusa Hrvata u državama u kojima oni žive.
Tako je proračun ureda u 2025. godini povećan 44% u odnosu na prethodno raz… izvještajno razdoblje čime je omogućeno povećanje potpore u okviru natječa… natječaja za udruge i ustanove Hrvata izvan RH kao i projekte i stipendije za studente. Tako su u 2025. godini realizirani brojni projekti koji u svom uvodnom izlaganju je detaljno predstavio državni tajnik Središnjeg državnog ureda tako da neću o tome govoriti.
Od brojnih realiziranih aktivnosti s ciljem unapređenja suradnje i statusa Hrvata izvan hrvatske države državni tajnik je istaknuo odluku Vlade RH o osnivanju Savjeta mladih Hrvata izvan RH i Tjedan Hrvata izvan RH.
Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan RH jednoglasno je prihvatio ovo, ovo izvješće i ovogodišnje izvješće i predložio saboru da ga prihvati.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada je na redu Klub zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika, pardon gore još da, gospođa Dragić Klub zastupnika SDP-a, ispričavam se.
MOST je toliko …/Govornik se ne razumije./… da onda moram ovaj upada mi u oči prije.

Dragić, Irena (SDP)
Ma nema problema potpredsjedniče, zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege, dakle ovogodišnje Izvješće o provedbi Zakona o odnosima RH sa Hrvatima izvan RH za 2025. godinu nažalost predstavlja još jedan pokušaj da se prikaže kako država ostvaruje svoju ustavnu i političku obvezu prema hrvatskoj dijaspori i manjinama u susjednim državama.
Međutim, iako izvješće formalno pokriva širok spektar aktivnosti od kulturnih programa i obrazovanja do potpore povratku gospodarskim inicijativama ono ponovo otvara pitanje transparentnosti, mjerljivosti učinka i ono što je ono što je najvažnije odgovornosti u trošenju javnih sredstava.
Sam predgovor vas državni tajniče u ovom izvješću ne ispunjava svoju osnovnu svrhu. Umjesto da bude analitičan, transparentan, samokritičan, strateški i informativan on ostaje retorički politički deklarativan. Time se javnosti ne pruža jasan uvid u izazove i rezultate politike prema Hrvatima izvan RH osobito u BiH gdje su pitanja raspodjele sredstava i političkog utjecaja posebno osjetljiva.
U predgovoru se ne spominju problemi u provedbi programa a ima ih, kašnjenja u isplatama a ima ih, nedostatak evaluacije projekata njih nema i kritike iz dijaspore kojih također ima. Umjesto toga predgovor stvara sliku potpune uspješnosti što je u suprotnosti i sa iskustvima mnogih hrvatskih zajednica u BiH i drugim državama.
U ozbiljnom javnom dokumentu očekivalo bi se barem minimalno priznanje izazova i plan za njihovo rješavanje, a priznat ćete izazova ima. Klub SDP-a upozorava na tri značajna problema ovog izvješća. Netransparentnu strukturu financiranja, nedostatak jasnih kriterija za dodjelu sredstava i izostanak evaluacije samog učinka.
Izvješće za 2025. godinu kao i prethodna izvješća navodi ukupne iznose dodijeljene kroz programe, međutim iako su iznosi navedeni struktura trošenja ostaje nedovoljno razrađena. Za državu koja godišnje izdvaja desetke milijune eura za dijasporu ovakav pristup otežava javnu kontrolu i otvara prostor za sumnje u klijentelizam, političko pogodovanje ili neučinkovito trošenje a toga smo se nagledali u našim izvještajima.
Zakon i prateći pravilnici navode da se sredstva dodjeljuju prema kriteriju poput važnosti projekta za očuvanje hrvatskog identiteta, broja korisnika, održivosti i kvalitete prijave. Međutim, izvješće za 2025. godinu ne prikazuje kako su ti kriteriji primijenjeni u praksi. Nedostaju ključni elementi. Bodovne liste ne znamo tko je dobio koliko bodova i zašto. Obrazloženje odbijenih projekata ne postoji uvid u razloge odbijanja. Usporedba prijavljenih i odobrenih projekata, koliko ih je bilo, iz kojih zemalja, iz kojih područja djelovanja. Bez ovakvih podataka kriteriji ostaju deklarativni, a proces dodjele sredstava nedovoljno transparentan. Posebno je problematično što se u izvješću ne navodi udio sredstava dodijeljenih organizacijama bliskih političkih stranaka, strankama iako je to česta tema javnih rasprava. Time se propušta prilika da se otklone sumnje i ojača povjerenje dijaspore u institucije. Najveći nedostatak izvješća za 2025. godinu jest izostanak evaluacije učinka. Izvješće navodi što je financirano ali ne i što je postignuto, koliko je korisnika obuhvaćeno, jesu li ciljevi ostvareni, kakvi su rezultati na uložena sredstva i zašto je u konačnici evaluacija važna. Ako je financirano primjerice 50 kulturnih manifestacija mi ne znamo koliko je ljudi sudjelovalo na tim manifestacijama, jesu li manifestacije doprinijele očuvanju jezika i identiteta niti jesu li organizatori ispunili preuzete obveze. Ako su dodijeljene stipendije, ne znamo koliko se stipendista vratilo u Hrvatsku ili uključilo u hrvatske zajednice. Ako su financirani infrastrukturni projekti ne znamo jesu li oni završeni na vrijeme i u skladu s planom, a trebali bismo znati. Da ne govorimo o financiranju projekata u poljoprivredi. Sredstva za poljoprivrednu mehanizaciju primjerice ne znamo koja, koja mehanizacija, po kojoj cijeni, za koje svrhe. Bez evaluacije izvješće je samo popis aktivnosti i dodijeljenih sredstava, a ne analiza učinka javne politike što bi svakako izvješće trebalo bit.
Ovo izvješće za 2025. godinu ponovno pokazuje da je sustav odnosa sa Hrvatima izvan RH administrativno poprilično zatvoren. Ne postoji javna baza svih financiranih projekata, nema mogućnosti praćenja trošenja sredstava u realnom vremenu, ne objavljuje se ugovori ni izvještaji korisnika, nadzori ni revizorska mišljenja. Ničega o tome u izvješću nema. U doba kada mnoge države objavljuju sve podatke o javnim potporama u otvorenim formatima, hrvatski sustav ostaje na razini PDF dokumenta koji su informativni ali ne i analitički korisni. Iako izvješće ima zakonsku funkciju, u praksi je to formalni dokument koji se podnosi saboru bez stvarne rasprave o učincima politike prema dijaspori, a upravo o tome bismo mi danas trebali raspravljati. U ovom izvješću izostaje kritički osvrt institucije na vlastiti rad, ne predlažu se reformske mjere, ne prepoznaju se sustavni problemi poput iseljavanja mladih Hrvata, slabe povezanosti dijaspore sa institucijama ili nedostatka gospodarskih programa. Da bi izvješće zaista služilo svrsi trebao bi imati detaljan popis svih korisnika sredstava s iznosima i opisima projekta, javne kriterije i bodovne liste, evaluaciju učinaka, broj korisnika, ostvareni ciljevi i dugoročni rezultati. Usporedbu s prethodnim godinama, trendovi promjeni, uočeni problemi jer se kao što znamo način života i potrebe brzo mijenjaju. Plan za slijedeću godinu, prioriteti, reforme, novi modeli financiranja. Otvorene podatke u Excelu i drugim formatima, a ne samo u PDF-u. Takav pristup omogućio bi javnosti, istraživačima i samoj dijaspori da prate kako se troši novac poreznih obveznika i ono što je najvažnije, kakav učinak ta ulaganja imaju. Godišnje izvješće o provedbi zakona o odnosima RH sa Hrvatim izvan RH za prošlu godinu pokazuje da država ulaže značajna sredstva u dijasporu i hrvatske zajednice u susjednim državama. Vaš proračun je negdje oko 36 milijuna eura ali velika sredstva ulažu i sva naša ministarstva i državne firme što svakako treba poticati, međutim način na koji se ta sredstva prikazuju, raspodjeljuju i evaluiraju ostaje nedovoljno transparentan, nedovoljno strukturiran i bez jasnih pokazatelja uspješnosti. O nekim primjerima ću u svojoj pojedinačnoj raspravi. Bez reforme sustava izvještavanja jer ovakvi izvještaji nažalost više nemaju ni smisla ni svrhe i bez uvođenja stvarne transparentnosti i pravednosti, teško je govoriti o učinkovitom upravljanju javnim sredstvima, još i teže očekivati da će naši građani čiji se novac koristi, a i sama dijaspora imati povjerenje u institucije koje tvrde da djeluju u njezinu korist ali ne nude jasne dokaze o stvarnim rezultatima. Naši građani čiji se novac troši te naši Hrvati izvan Hrvatske zaslužuju politiku koja je transparentna, pravedna i učinkovita. Ovakvi izvještaji više zapravo ne postoje u državama koje su transparentne i koje dopuštaju da njihovi građani u svakom trenutku vide gdje je otišao zadnji cent njihovog javnog novca. Ovdje naravno ne tvrdim da se novac nije trošio onako kako treba, međutim mi to u ovom izvješću koji su evo, mnogi su vam na njemu čestitali, neki su rekli da je impresivno. Jest jer navodi zapravo sve vaše aktivnosti, a one zaista jesu velike međutim ono što je iznimno bitno mi ne znamo i nemamo dovoljno informacija jesu li novci utrošeni u prave svrhe i jesu li otišli u prave ruke. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala i vama. Da možete. Prvo povreda Poslovnika. Povreda Poslovnika gospođa Vojnić.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem. 238. iznošenje netočnih zaključaka. Mi kao saborski zastupnici trebali bi znati da izvješće je upravo ono što je učinjeno, koji programi, koliko je utrošeno u protekloj godini. Ono o čemu je gospođa govorila to je strategija zašto, kako i na koji način ćemo unaprijediti, to nije izvješće i mi ovdje to moramo razlikovat jasno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor. O pardon to je povreda Poslovnika pa, ali bila je replika pa ide opomena. Ne sad je gospođa, gospodin Mažar također povreda Poslovnika, a onda ste vi gospodine Milas.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Čl. 238, kolegica Dragi namjerno obmanjuje hrvatsku javnost. Kolegice žao mi je što ne odete na stranice središnjeg ureda kad ima javne natječaje, da pročitate poziv, da vidite kriterije, da vidite mjerila. Žao mi što ne znate da ima povjerenstvo, žao mi je što ne znate da zainteresirane stranke mogu zatražiti uvid ali mi je jasno, zato što kad ste vi u jednom malo dijelu hrvatske povijesti …/Upadica Radin: Hvala lijepa, hvala./… imali priliku bit na vlasti, što ste napravili manjinama …/Upadica Radin: Hvala./… da imaju zastupnike u saboru i …/Upadica Radin: Hvala, ne možemo, ne možemo dopustiti./… bili ste najgora maćeha Hrvatima u BIH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Oprostite morao sam prekinuti odmah ali ja sam zakazao jer je tako piše u Poslovniku i sada ta praksa se shvaća striktno od nekoliko dana ali tako je pisalo uvijek samo što se nije shvaćala striktno. Znači opomena. Također povreda Poslovnika gospođa Glasovac, pardon gospođa Dragić. Vas uvijek, vas uvijek preskačem, ne znam zašto, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem, 238. Dakle nisam ja pričala ovdje o strategiji, ja sam pričala o tome da izvješće nije dovoljno transparentno i ne sadržava one elemente koje bi trebalo imati, …/Upadica Radin: Gospođo Dragić moram prekinuti./… a ja nisam maćeha ni mi nismo maćehe. …/Upadica Radin: Moram prekinuti./… Tko je maćeha, a tko majka vidjet će ljudi, jel.

Radin, Furio (Nezavisni)
Moram prekinuti to je, to je tako.
Sada, molim vas ovaj opomena. Gospođa Glasovac isto vodite računa o tome da ću vas najvjerojatnije prekinuti, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slobodno ali je povrijeđen čl. 238, omalovažavanje zastupnika. Ja kao pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta od 2011., '12. do '15. godine, odgovorno tvrdim da samo iz tog ministarstva nikada više sredstava prema obrazovnim institucijama, prema Hrvatima u BIH nije išlo u prethodnih 10 godina nego tada, a takva vam je situacija i s drugim ministarstvima. Bilo bi dobro kad …/Upadica Radin: Hvala./… o nečemu govorite da se prije toga informirate, …/Upadica Radin: Hvala, to je bio odgovor./… da ne govorite laži.

Radin, Furio (Nezavisni)
To je bio odgovor na repliku i to je opomena i ja vas shvaćam, bili ste u tom ministarstvu i morate odgovoriti ali to je to. Gospođa Vojnić povreda Poslovnika.

Vojnić, Jasna (HDZ)
238. Ja sam Jasna Vojnić i ja za vrijeme SDP-ove Vlade nisam bila u Hrvatskom saboru, a Hrvati u Srbiji su za kapitalne projekte dobivali …/Upadica Radin: Također, također./… nula eura.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bili ste, bili ste jasni, druga opomena. Gospođa Vojnić povreda Poslovnika. To je, a zašto mi, zašto mi ju ne skinete sa …/Upadica se ne razumije./… Gospodin, gospodin Pušić povreda Poslovnika.

Pušić, Dario (HDZ)
Čl. 238 iznošenje neistina. Gospođo Glasovac to jednostavno nije istina da ste davali, da ste dali u tom mandatu više nego s nakon toga. Trenutno hrvatska Vlada …/Upadica Radin: Također, gospodin Pušić moram vas./… je izdvojila 10 milijuna eura za …/Upadica Radin: Moram vas prekinuti./… Sveučilište u Mostaru pa evo recite vi …/Upadica Radin: Hvala./… koliko ste više vi dali od toga, …/Upadica Radin: Hvala, hvala./… samo u ovoj godini.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Opomena jer je bila, opomena jer je bila ovaj. Gospođa Glasovac ja ću vas prekinut odmah ako je odgovor na, odgovor na repliku.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ok ali trebali ste onda reć zastupnicima da pažljivo slušaju, ja sam bila 10 godina prije toga. Poslije normalno da ste davali više kad imate dupli …/Upadica Radin: Je./… proračun čovječe božji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor je na repliku, druga opomena. I sada napokon gospodin državni tajnik gospodin Zvonko Milas u ime predlagatelja, izvolite.
Da se razumijemo nije neka nova praksa, nego striktno se primjenjuje Poslovnik. Izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Pa u stvari kolege su već dobrim dijelom rekli ono što sam mislio reći. Dakle ovo nije, ovo je izvješće o provedbi zakona gospođo Dragić, a provedba zakona govori o onome što smo radili, a sve ovo drugo o čemu ste vi govorili doista možete vidjet na web stranicama Središnjeg državnog ureda i kroz izvješća i kroz sve ono što izvješća moraju sadržavat i kroz kriterije, kroz pravila natječaja, kroz pravila javnih poziva dakle sve je dostupno. Treba truda, treba vremena ali doista možete sve vidjeti i onda meritorno o tome raspravljat danas ovdje ako vidite da nešto nije u redu. To je jedno, drugo kako smo ovdje čuli možda je licemjerno što ste svojevremeno upravo Hrvatima o kojima danas razgovaramo suzbili pravo da ocjenjuju i vaš rad, time što ste im onemogućili da budu u ovoj sabornici, da budu u mogućnosti da glasaju o tome, a danas govorite o tome na koji način bi trebalo i što kada, kada podnosimo izvješća što bi trebali i kako radit. Dakle htio bih da ovdje prije svega doista budemo ono što svi pokušavamo biti ali iskreno da tim ljudima pokažemo da nam je stalo do njih, da su pripadnici jednog naroda, hrvatskog naroda i da sve što radimo, radimo za dobrobit njihovih života, njihovih položaja, njihovih statusa tamo gdje žive, a ako vidite da postoji nekakve nejasnoće, nekakve netransparentnosti kako to volite, kako je to popularno reć pa znate gdje, kako i na koji način možete do toga doć, a ono čime se mi danas ovdje trebamo bavit, to je izvješće koje doista mislim da je navelo sve ono što je potrebno o prošlogodišnjem radu odnosno odnosima s Hrvatima izvan RH. Sve ove detalje o kojima ste vi govorili doista su dostupni i možete ih vidjeti, samo je stvar velim vremena i razumijevanja. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sad će bit replike samo da se vrati na svoje mjesto gospodin državni tajnik. Gospodin Mažar replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, pa evo vi ste imali stvarno jednu kvalitetnu uvodnu raspravu i svi zastupnici bez obzira da li su vladajući ili oporba su konstruktivno pristupili ovoj temi dok kolegice iz SDP-a nisu krenule s ovim što su krenule.
Ja se ne mogu oteti dojmu da kada pogledate materijale i kada vidimo da od početka mandata ove Vlade do danas je proračun vašega ureda povećan ni manje ni više za 500%, 500% da tu leži ključ nezadovoljstva SDP-a. Ko što oni ne mogu pobjeći od odnosa Hrvatske prema prije svega Hrvatima u BiH za vrijeme vladavine SDP-a. I mogu oni sada ovdje govoriti šta god hoće, ali ne mi nego Hrvati koji žive u BiH su im dali svoj odgovor, dali su im svoj odgovor na posljednjim parlamentarnim izborima kada je HDZ osvojio povijestan broj glasova preko 80%, a di je SDP i to je činjenica.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Milas, Zvonko (HDZ)
Mogli bi to tako prokomentirati cijenjeni zastupniče Mažar, ali ja mislim da mi ipak moramo svi zajedno biti usmjereni na ono što nam zadaća, što nam je ustavna obaveza, a to je briga i skrb o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske i da tu iskreno moramo nastupati bez fige u džepu, bez traženja nečega što ne postoji nego jasno i glasno dat im potporu u svemu onom što je važno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Glasovac, replika.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Pa imam ja jedno ponovno konkretno pitanje, čitajući izvješće ja i dalje ne vidim odgovor na to pitanje a smatram da nisam baš ono nepismena.
Ja jesam za to da se pomaže Hrvatima izvan RH apsolutno to nitko ne dovodi u pitanje, međutim ono što se postavlja pitanje je ako mi dodjeljujemo stipendije koji je vaš učinak, koliko smo mi tim stipendijama uspjeli vratiti Hrvata u Hrvatsku ili ih uključiti u hrvatske zajednice ili primjerice ako financiramo kulturne manifestacije možemo li dobiti povratnu informaciju koji su učinci toga kad govorimo o doprinosu i očuvanju jezika i identiteta? Jesu li organizatori ispunili sve preuzete obveze? Kad govorimo o financiranju isto tako u poljoprivredi, projekata u poljoprivredi. Znači bez evaluacije i bez toga da vi nama kažete da ove, ove i ove ciljeve smo ispunili, ove nismo, ovo je samo popis projekata i još nema transparentnih kriterija koliko se financira toga zahvaljujući tom bliskosti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa, hvala./…
… HDZ-u.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme, imate pravo vrijeme.
Odgovor.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Tko o čemu vi uvijek jedno te isto, dakle, dakle prije svega stipendije za Hrvate izvan RH nisu da se vrate nego da ostanu, da ostanu.
…/Upadica se ne razumije./…
A možemo i tako razgovarat ako će mi dopustit predsjednik.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo.
Dakle, stipendije se dodjeljuju Hrvatima u BiH, Hrvatima u Srbiji da bi ostali tamo gdje žive, da bi tamo onim što nauče, onim što će stječi kao vještine mogli oplemeniti i svoje živote i živote svojih obitelji, a o transparentnosti i o ovome svemu o evaluaciji kako vi to volite reći opet vam ponavljam postoje izvješća, dakle svaki projekat ima svoje izvješće gdje je napisano što se događalo, o čemu se radilo, koliko ih je bilo, o troškovniku kako je iskorištena sredstva, sve se može pročitat.
Sama činjenica …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… da je danas više Hrvata nego inače u BiH govori o evaluaciji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Gospođa Glasovac povreda Poslovnika, to je treća znate.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sve znam, Članak 238. teško omalovažavanje zastupnika. Recimo nije vam palo napamet stipendirati one ljude što ste potjerali 450 tisuća mladih ljudi u Irsku, Njemačku, Austriju pa da ih stipendirate pa da te ljude kao liječnike, pravnike, građevinske radnike …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa, hvala./…
… vratimo u Hrvatsku, ne jer želite uvoziti radnu snagu …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… koja će rušiti cijenu rada.

Radin, Furio (Nezavisni)
Treća, treća opomena sa oduzimanjem riječi za tu točku.
Gospodin Miletić i gospodin Jurčević, Klub zastupnika MOST-a i gospodina Jurčevića.
Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani gospodine Radin potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani gospodine Milas sa svojim suradnicima, kolege, kolegice vladajući, kolegice i kolege iz oporbe, malo smo bili našpanani hoćemo li stići imamo odbor za 4 minute, važan odbor je li za obitelj, mlade i sport, dolaze predsjednici saveza pa ćemo malo gospodu pitati za zdravlje, pa smo bili malo napeti samo hoćemo li stići počet govorit u ime kluba pa sam se nekako bacio. Hvala vam evo na prilici prije slobodnih govora.
Samo nekoliko misli. Dakle, mi u Klubu MOST-a, kolega Jurčević će reći nešto više o ovoj analitici i o potrebi da bude jasnoća financiranja i slažemo se s time apsolutno. Ja samo želim istaknuti da je nama u Klubu MOST-a izrazito važno da država brine za svoj narod jer naš narod jesu Hrvati koji su izvan domovine i naš narod jesu Hrvati to je na koncu i ustavna obveza naša da brinemo o Hrvatima koji žive u BiH, da brinemo o Hrvatima koji žive u Srbiji, da brinemo o Hrvatima koji žive ne znam u dalekoj Americi, Kanadi, Australiji ili bilo gdje.
Dakle, ako si Hrvat i Hrvatica onda tvoja država uvijek, uvijek na tebe treba misliti i uvijek o tebi brinuti naravno koliko nam je moguće. Ljevica često ovaj dio ne da ne generaliziram, evo mi raspravljamo sada o Hrvatima izvan domovine, sekte Možemo! nema, tu su kolege iz SDP-a i to je tako jer Možemo! je toliko zaljubljen u Jugoslaviju da, da njima da znači oni bi najrađe da uopće Hrvata izvan domovine je li, dakle to su jugofili koji su zaljubljeni je li tamo i to je potpuno ludilo je li, ali o tom neću uopće sad govoriti. Oni kad je bila rasprava o hrvatskom jeziku pred svjedocima, digli su se gospodine Milas, slušajte to je važno, dakle mi smo sjedili ovdje kolege iz MOST-a i ovi iz sljedbe Možemo! ovi jugonostalgičari rasprava o hrvatskom jeziku, digli su se i rekli citiram, kaj ćemo mi raspravljat o ovim glupostima i napustili su sabor, dakle dno dna, dno dna, dno dna njihova Sandra Benčić potpisnica Sarajevske deklaracije jugoslavenskoj kulturi, zajedničkom, zajedničkoj kulturi i jeziku dno dna i to treba otvoreno govoriti. Oni stalno bježe od tih ideoloških tema, a onda u Zagrebu guraju svoje manijake ideološke bolesnoće nakaradne ideologije rodnu ideologiju i ostalo, a onda kao govore o Medikolu, a oni su ti koji grad Zagreb plaća Medikolu godišnje otprilike oko koliko 100, 200 hiljada eura preglede, pa to je potpuno šizofrena situacija, kao da gledaš Alan Ford. Dakle potpuno suludo i to treba otvoreno reć ovdje sa sabornice, dosta tih fejkera i licemjera, dosta i uvijek Hrvati su vam problem, Hrvati su ovo, Hrvati. Znate tko ja ću sad možda reć nisam se savjetovao sa svojima ali nema veze slobodan sam. Meni su veći problem nacionalne manjine, znate li zašto. Pa zato jer uvažavaju sva prava kao svaki Hrvat i Hrvatica, ništa im ne fali, ptičjeg mlijeka pričamo kad, kad naravno dolaze u, u izbornom procesu u Hrvatski sabor u toj, u toj političkoj dimenziji. Dakle ničega im ne fali ptičjeg mlijeka. Dakle od kolega iz HDZ-a do ovdje kolegice iz SDP-a do gore naših tko kod znači mog kolege Istrijana Pausa, znači sve imaju kao i mi i mi to vidimo znate kako. U mom Kastvu dođu izbori znači nitko ne izađe, troje ih je izašlo, troje, troje. Zašto, pa zato jer im je dobro jer ne trebaju im izbori, dobro im je čovječe ne trebaju im izbori, a onda uđu u sabor i onda idu makinacije, ucjene i ostalo. Dakle ne trebate nam brate, a ovo Hrvati iz, pričamo o političkom jako sam jasan. Ovo Hrvati izvan domovine 30 i koliko 8 milijuna eura mislim da vam je proračun. Malo brate, malo, malo, malo, odgovorno tvrdim malo. Vi ćete reć populist, ma koji populist. Grad Zagreb 140 milijuna eura je u 4 godine podijelio nakaradnim udrugama i nekim dobrim udrugama, ne, nije, nećemo generalizirat. 140 svojim udrugama iz kulture 5 milijuna eura godišnje, godišnje. 140 milijuna eura u 4 godine. Samo vam govorim sliku. Dakle to i, a, a mnogi programi su izrazito štetni za naš identitet, za vjeru, za tradiciju i za obitelj, izrazito štetni. Heinrich Bell zaklada i ostalo gdje ih treniraju, izrazito štetni, globalistički, soroševski izrazito štetni za hrvatski narod, to je sljedba Možemo! izrazito štetna. I sad vi ovdje trebate polagat račune nekome jer ste dobili 30 milijuna eura, pa tko je tu lud. Za Hrvate cijele izvan domovine, a ti Hrvati izvan domovine doprinose sa 4 milijarde eura otprilike zavisi od godine do godine ali otprilike 4 milijarde eura izravno u proračun, izravno u proračun. Pa dajte ljudi stanimo malo ajmo bit razboriti. Pa nek mi ne zamjere znam da ste vi branitelj ovdje kolega Jurčević i mnogi vjerojatno Šašlin, ja, ja vas ne znam sve toliko nisam uspio sve ali pa ne bi Hrvatske bilo bez emigracije i bez naših ljudi koji su bili vani. Kamione i kamione su slali pomoći i novca i oružja i svega da bismo se mi obranili, doživotno ćemo bit zahvalni Hrvatima izvan domovine, doživotno ćemo bit zahvalni našoj emigraciji, doživotno i sve što im damo nismo im dovoljno dali. Evo i šta ćete sad ljevičari, patite, šta ćete sada. Mostar ovo ma sve im treba izgradit čovječe, sve im treba izgradit. Našim Hrvatima u BIH, sve im treba dat i vrtiće i sve i čuvat svoj jezik i kulturu, identitet i sve. Tako radi moćna država, a mi, mi ćemo to bit. Mnoge stvari još jesmo, još kad ovo posložimo ovo ugasimo potpuno korupciju i ovu krađu, pozatvaramo ove lopine iz saveza iz ostalo, bit će puno bolja situacija i to je smjer kojem mi moramo ić. Dakle imate tu podršku, treba radit na povratku hrvatskog iseljeništva, to nam je izrazito važno, izrazito važno to su naši ljudi i tu naravno ić istinom na emociju što je jako važno, na emociju na ljubav, vrati se čovječe, vrati se u kuću svojih pradjedova, na zemlju svojih pradjedova. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, kao pripadnik manjine mi je dobro i u svojoj dobroti zovem gospodina Jurčevića da govori, izvolite gospodine Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani gospodine Milas sa suradnicima, drage kolegice i kolege, dragi hrvatski građani.
Evo jedno uobičajeno izvješće zapravo je dobro da se ovako pretvorilo u ovakvu raspravu da hrvatski građani mogu vidjeti zapravo o čemu se radi. Onako bi to bilo suhoparno, nekakve ovaj sitni prigovori, to nitko ne bi, ne bi primijetio. Zbog toga uvijek kad su ovakve prigode treba naglašavati strateške stvari. Već sam u replici ovaj rekao dakle da bez hrvatskog zajedništva koje je iskazano 1990. i nadalje nikada ne bi bilo Hrvatske države i ona se dakle ne bi mogla obraniti. To je činjenica koja je nedvojbena i to, od toga uvijek moramo poći kad govorimo o Hrvatima izvan Hrvatske. Isto tako valja naglasiti da u vrijeme komunističke Jugoslavije, da ne idemo ranije, uvijek se je igralo kako smo bili iseljenička zemlja, znači uvijek je veliki dio našeg naroda živio u iseljeništvu i oni koji su željeli upravljati Hrvatskom za svoju korist, a protiv Hrvatskih interesa uvijek si, uvijek su igrali na onu staru podijeli pa vladaj tako da je na neki način nažalost i do danas prevladao taj stereotip da se najprije Hrvati trebaju dijeliti na one koji su u Hrvatskoj, pa onda one koji su u BIH, a to su dvije Hrvatske domovine i na one koji su po cijelome svijetu bilo da su u ovim zemljama dakle od moliških Hrvata, gradišćanskih Hrvata, Rumunjske itd. ili na svim kontinentima diljem, diljem svijeta. I uvijek je stvaran taj stereotip da se suprotstave jedni drugima pa su tako nažalost svjedoci smo toga i u Hrvatskoj državi jel u javnome, medijskom, kulturnom, znanstvenom životu da ako će Hrvati biti integrirani, to znači sve ove tri osnovne skupine e onda će imati štetu Hrvati u Hrvatskoj. E ako ovaj Hrvate u BIH treba uvjeriti da su im nešto loše napravili ove dvije druge skupine, znači Hrvati diljem svijeta odnosno iseljeništvo možemo reći pojednostavljeno ili Hrvati iz Hrvatske i na temelju toga stereotipa dakle podijeli pa vladaj, a onda dalje regionalno, mikro itd., itd., dakle na taj način se vladalo Hrvatskom i nije se mogla stvoriti hrvatska država. Hrvatsko zajedništvo dakle stvorilo je hrvatsku državu to uvijek treba od toga polaziti, a kad se radi o državotvornosti od '45. do '90. gotovo da je slovo H bilo zabranjeno. Tako da hrvatsko iseljeništvo koje je živjelo u slobodnom svijetu, dakle kad gledamo njihovo izdavaštvo, periodiku, dakle nekoliko tisuća listova izlazio, izlazile su brojne knjige dakle koje još uvijek nažalost nismo popisali, nalaze se u našim knjižnicama, razasute su po privatnim ostavštinama u Kanadi i slično i ja sam svjedok od '90. da ih hrvatske institucije nisu željele uzeti iako su bile nuđene donacijom.
I kad gledate tu literaturu, taj opus, dakle i kad mi nismo smjeli slovo H spomenuti oni su njegovali hrvatsku državotvornu ideju i da te hrvatske državotvorne ideje nije bilo u hrvatskom iseljeništvu ne bi bilo ni te pomoći iz hrvatskog iseljeništva financijske i opet naglašavam dakle stranka koja je bila ključna za obranu Hrvatske i uspostavu hrvatske države, dakle HDZ nikada ne bi pobijedio na prvim izborima da nije bilo nevjerojatno velikih donacija financijskih zahvaljujući čemu, a bez novaca ne možete pobijediti na izborima, dakle zbog čega je HDZ, to možete provjeriti ako odete u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, uzmite Večernji list pa pogledajte koliko je i najviše bilo upravo HDZ-ovih reklama koje su skupo plaćane.
A o financijskoj, materijalnoj, humanitarnoj, lobističkoj i drugoj pomoći iako o tome postoje podaci, međutim oni se taje u Hrvatskoj i nikada nisu, dakle ni '90. godina objavljivane jer je HDZ nažalost bio uvijek na neki način dijabolična stranka koja je u ime hrvatske pomirbe koja je bila zlorabljena okupljala i neprijatelje hrvatske države koji su vidli da idu promjene pa im je bitno bilo zauzeti položaje moći. S time da je državni udar u Hrvatskoj u ovih 36 godina pokušan upravo vlasti HDZ-a unutar HDZ-a. O tome imate sjajno dokumentirane knjige Vladimira Šeksa koje se zovu Državni udar sa zapisnicima još uvijek meni povjesničaru nedostupnima središnjeg glavnog odbora dakle HDZ-a gdje se može vidjeti ta dijaboličnost HDZ-a od početka, dakle Manolić, Mesić, Boljkovac i da ne nabrajam dalje. Danas je to donekle barem nama koji imamo više godina, nama je to potpuno jasno, ali mladost se toga ne sjeća o tome nema literature, Šeksove knjige se rubno, marginalno predstavljaju itd., itd..
Dakle, zajedništvo je uspjelo dakle nemoguću misiju stvoriti i obraniti hrvatsku državu i zbog toga su hrvatski iseljenici imali, da se vratim na ono kapitalno, dakle zbog toga su hrvatski iseljenici tada do '99. imali 12 zastupnika. Potom je išla ta lagana destrukcija odnosno detuđmanizacija je li gdje je taj broj što je mogu reći i objektivno dakle ovisio dakle o tome o izlaznosti u hrvatskom iseljeništvu, ali su tada počele tehničke i ostale je li udbaške mjere kako da ih se odvrati da ne izlaze itd., itd..
I kad gledamo danas dakle tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske je sramota prvenstveno HDZ-a jer u HDZ-u još uvijek postoji ta dijabolična situacija, dakle sjetimo se dakle što sam rekao za državni udar i sad se događa tihi državni udar. Dakle, tri zastupnika su dakle odluka jel Ustavnog suda znači opet je tada HDZ bio na vlasti 2010. godine, ali mislim da je danas većini HDZ-ovca jasno tko je Jadranka Kosor. Dakle, ona je sljedbenica Manolića, Mesića dakle te možemo reći protuhrvatske udbaške jugoslavenske strukture.
Jednako je tako i danas jer se onemogućava Hrvate u iseljeništvu da glasuju i dokle god im se ne vrati to izborno pravo legitimno i u onom zakonskom smislu, dakle pravo obzirom na njihov broj ovaj porezni prinos itd., itd., sve se to dade lako računati i da se ne prave tehničke teškoće, dakle da moraju u iseljeništvu putovati više tisuća kilometara da bi došli do izbornoga mjesta ili u BiH sličan model se primjenjuj itd., itd..
Ako dakle u HDZ-u pobijedi i opstane jel ta ta hrvatska, prohrvatska struja koja je bila ključna dakle a imala je problema najviše u vlastitoj stranci i '90.-ih godina i danas jel. Ja često volim istaći i naglašavam dakle Plenković je doveden da ubije Tuđmanov HDZ simbolički i na druge, druge načine. I zato je važno osvijestiti jel koliko je važno to naše zajedništvo, a pogotovo u razvojnom smislu, integrativnom. Dakle, hrvatsko iseljeništvo jel diljem zapadnoga svijeta dakle su iznimno bogati dakle domoljubni čak do petoga naraštaja.
Međutim, još uvijek postoje prepreke jel da se integriraju to ne znači nužno povratak, ali to će značiti i povratak iz sigurnosnih i drugih razloga jer smo mi bogom dani uvjeti pa čak i još uvijek i sigurnosti za preživjeti. Zbog toga valja dakle otvarati na ovakvim izvješćima strateške probleme kako hrvatsko iseljeništvo vratiti u pozitivnu poziciju. Najprije izbornim pravom, a onda i sa svime ostalim.
Evo toliko od mene, hvala lijepa pa očekujem da će evo mnogi HDZ-ovci razumjeti što sam govorio.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Zahvaljujem što ste poštivali vrijeme čak i malo ranije završiti, završili to je, to je uvijek za naglasiti.
Gospođa Bušić, Klub zastupnika HDZ-a.
…/Upadica se ne razumije./…
A pardon, prošlo je 1, slobodni govori.

Radin, Furio (Nezavisni)
Idemo dalje sa raspravom.
Gospođa Zdravka Bušić, Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa g. potpredsjedniče sabora. Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Dopustite mi da u ime Kluba zastupnika HDZ-a izrazim punu i nedvosmislenu potporu Godišnjem izvješću o provedbi Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH. Ovo izvješće ne predstavlja tek formalni dokument koji se sukladno zakonskoj obvezi podnosi HS-u nego je ono prije svega konkretan dokaz kontinuiteta, odgovornosti i strateške usmjerenosti Hrvatske država prema hrvatskom narodu izvan RH.
Na svojoj 16. sjednici održanoj 12. svibnja '26.g. Odbor za Hrvate izvan RH proveo je raspravu o ovom godišnjem izvješću za '25.g. i nakon provedene rasprave odbor je jednoglasno podržao ovo izvješće. Na samom početku važno je istaknuti da ovaj zakon jasno propisuje da su Hrvati izvan RH ravnopravan dio jednog i jednog nedjeljivog hrvatskog naroda te da je skrb za njih sastavni dio unutarnje i vanjske politike RH.
Upravo zato je ova tema iznad dnevne politike, ona je pitanje nacionalne odgovornosti i dugoročne vizije koju se još jednom u samim temeljima je rekao izrekao davno prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, a to je a rekao je među ostalima, rekao je da je potreba povezivanja domovinske iseljene Hrvatske te njegovo zajedničko djelovanje u ostvarenju nacionalnih interesa i izgradnje suverene i slobodne Hrvatske države. Ta ideja nacionalnog jedinstva i ja bih rekla pomirenja koje danas nažalost smo vidjeli kako i na koji način se to ovdje tumačilo, ali reći ću to u svom pojedinačnom govoru, ta ideja nacionalnog jedinstva bila je ključna u stvaranju Hrvatske države, a danas je ona zapravo institucionalizirana kroz ovaj središnji ured.
U tom smislu podsjećam na odredbu članka isto Ustava u kojem je također definirano čl. 10. Ustava RH u kojem izrijekom kaže RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu te promiče njihove veze sa njihovom domovinom. Drugim riječima ono što je započelo kao politička i nacionalna ideja početkom devedesetih danas je ustavna obveza i trajna državna politika RH.
Poštovane kolegice i kolege, ovo izvješće vrlo jasno pokazuje da Vlada RH ne vodi deklarativnu politiku nego politiku koja daje konkretne i mjerljive i ja bih rekla jako vidljive rezultate. U 2025.g. za Hrvate izvan domovine izdvojeno je gotovo 161 milijun eura što predstavlja veliko povećanje ulaganjima u odnosu na prethodno razdoblje. I drage kolegice i kolege ja bih rekla to nije samo broj, to nije samo poruka, to je dokaz političke volje da se odnosi s Hrvatima izvan RH dodatno jačaju, šire i unapređuju. Radi se o sredstvima koje su usmjerene ciljano i odgovorno kroz razne projekte u BiH, projekte hrvatska nacionalne manjine u europskim državama te kroz projekte hrvatskog iseljeništva diljem svijeta. To jasno pokazuje da ova politika nije parcijalna nego sveobuhvatna, ravnomjerno raspoređena i utemeljena na stvarnim potrebama naših ljudi izvan domovine.
Drugo što želim naglasiti jest da ovo izvješće potvrđuje kako se zakon ne provodi selektivno nego u njegovoj punoj sadržanoj formi i širini. Zakon jasno uređuje zaštitu prava i interesa Hrvata izvan RH, jačanje njihovih zajednica, razvoj suradnje te poticanje povratka i useljavanja i upravo u svim tim područjima ovo izvješće donosi konkretne rezultate u zaštiti prava i položaju hrvatskog naroda izvan RH.
RH kao i zakon nalaže aktivno djeluje u međunarodnim okolnostima i to smo potvrdili u brojnim i ne trebam ja mislim da je dosta i državni tajnik ovdje izložio u svom uvodnom izlaganju, znači putem diplomatskih predstavništva širi i štiti prava i položaj hrvatskih zajednica ma gdje oni bili. Posebno je važno što se jasno ističe kontinuirana podrška hrvatskom narodu u BiH to smo također čuli, a još ćemo kasnije čuti u pojedinačnim rasprava, sukladno ustavnoj obvezi, ravnopravnosti i konstitutivnosti što uvijek se treba naglasiti konstitutivnost hrvatskoga naroda u BiH.
Zakon posebno naglašava očuvanje jezika, kulture i identiteta, a izvješće pokazuje koliko se snažno i koliko se ulaže upravo u ta područja. Imamo programa učenja hrvatskoga jezika, kulturne inicijative, razne diljem svijeta projekte i programe. Imamo obrazovne projekte i među i što bih ja najviše naglasila posebno povezivanje mladih, mladih s domovinom i to ću također naglasiti kasnije, a to je ljetno okupljanje mladih kada preko stotinu mladih dođu i imaju priliku upoznati svoju domovinu, domovinu zapravo njihovih predaka, prabaka, pradjedova i pra pradjedova, to nije samo kulturna politika to je politika očuvanja nacionalnog identiteta u današnjemu globaliziranom svijetu.
Posebno ovdje želim istaknuti segment koji smatram jednim od najvažnijih, a to je ulaganje u mlade generacije Hrvata izvan Hrvatske. U izvješću vidimo da je dodijeljeno više od dvije tisuće stipendija studentima izvan RH. Time se izravno provodi odredba zakona prema kojem Hrvatska država prvo omogućuje obrazovanje, osiguravanje stipendija i potiče razvoja intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica. Ovo nisu kratkoročne mjere, ovo je ulaganje u buduće lidere hrvatske zajednice u buduće mostove između domovinske i iseljene Hrvatske i dugoročna stabilnost tih mreža koje mladi ljudi stvaraju u svijetu, a to je jako bitno i ja bih volila da naše zastupnici su više svjesni što se sve čini i što se sve radi, a to ću i kasnije i ja se nadam imati priliku reći nešto više o tome.
Jedna od ključnih vrijednosti ovog zakona je jasno postavljen institucionalni okvir, a izvješće potvrđuje da doista on i funkcionira. Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske kao nositelj ovih svih provedbi koje sam ja već napomenula ima, ima doista ključnu, ne samo ključnu nego ima glavnu i jedn.., on ima ovo zapravo, zaduž… zaduženje i odgovornost koordinirati sve te aktivnosti, upravljati svim tim programima i osigurati za sve to financijska sredstva i povezivati različite resore što vrlo učinkovito to i čini. Uz njega djeluje savjet Vlada, savjet mladih, savjet zapravo matica Hrvatska, Hrvatska matica iseljenika i cijeli niz ministarstava i institucija što je to i istaknuo državni tajnik gospodin Milas. To znači da ova politika nije izolirana nego je horizontalno integrirana kroz cijeli državni sustav i upravo zato daje svoje rezultate. Zakon jasno propisuje da RH treba razvijati kulturnu, obrazovnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske, a izvješće to jasno pokazuje i ja bih volila da su, da, da su, da doista naši zastupnici dobro proučili ovo izvješće pa bi vidjeli da zapravo puno stvari što smo čuli do sada ne odgovara, ne odgovara onim što piše u izvješću. Znači izvješće pokazuje konkretne pomake u svim segmentima, u jačanju gospodarske suradnje, u povezivanju poduzetnika što je jako bitno, poticanje ulaganja. Ulaganja je jako puno te razvoj projekata od doista strateških značaja, a za te projekte izdvojeno je čak 13 milijuna eura. Time se jasno potvrđuje da hrvatsko iseljeništvo nije samo kulturno i identitetsko blago nego je važan gospodarski partner RH. Zakon snažno naglašava i poticaj povratka i useljavanja hrvatskog iseljeništva što je u resoru novo osnovanog Ministarstva demografije i useljeništva i što dodatno proširuje zavidan institucionalni okvir i tu imamo doista već dosta velike, ja bih rekla čak velike i značajne rezultate. U tom kontekstu treba pozdraviti razvoj programa integracije, savjetodavne potpore te mjere ministarstva kojima ministarstava kojima se olakšava uključivanje u društveni i gospodarski život povratnika i useljenika. To je posebno važno u kontekstu današnjih demografskih izazova, a i o tome smo imali prilike čuti u izlaganju državnog tajnika. Ova politika pokazuje da Vlada promišlja dugoročno i koristi potencijal iseljene Hrvatske i gradi okvir za povratak znanja, kapitala i iskustava. Na kraju ali jednako važno želim istaknuti socijalnu dimenziju ove politike. U izvješću vidimo i podatke o financijskoj pomoći ugroženim pojedincima, potpori zajednicama i programe solidarnosti. To pokazuje da se vodi računa o svakom pojedinstvu, o svakom pojedincu bez obzira na to gdje on živio.
Još jednom želim naglasiti da ovo izvješće potvrđuje nekoliko ključnih stvari, a to su da Vlada RH provodi aktivnu, odgovornu i strateški utemeljenu politiku prema Hrvatima izvan RH, da ta politika donosi i konkretne rezultate, a to smo vidjeli kroz ovo izvješće i da se zakon provodi dosljedno, sustavno i u cijelosti. Ono što je možda najvažnije, a ovo izvješće pokazuje da Hrvatska, da RH ne zaboravlja svoje Hrvate izvan granica nego ih aktivno uključuje, povezuje i osnažuje. Zato će klub zastupnika HDZ-a svesrdno podržati ovo izvješće jer ono predstavlja kontinuitet jedne ozbiljne države, državne politike i temelj za daljnje unaprjeđenje odnosa s Hrvatima izvan domovine. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospođa Bušić.
Sada Centar, Nezavisna platforma Sjever i GLAS. Najprije gospođa Puljak i onda gospodin Barbir. Barbir ili Barbir nikako, nikako da shvatim. Barbir? Barbir e onda dobro kažem, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, dakle pred nama je ovdje godišnje izvješće o provedbi zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za '25. godinu. Dakle na početku evo vrlo jasno RH ima obvezu brinuti o Hrvatima izvan svojih granica, ima posebnu ustavnu, političku i ljudsku odgovornost na kraju krajeva prema Hrvatima u BiH odgovornost prema hrvatskim manjinama u susjednim državama, prema iseljeništvu, prema ljudima koji su desetljećima čuvali hrvatski jezik, kulturu, identitet daleko od domovine. Dakle, nitko razuman neće osporavati potporu školama, vrtićima, bolnicama, kulturnim centrima, učenju hrvatskog jezika, stipendijama i projektima koji jačaju položaj Hrvata tamo gdje žive.
Na početku evo zahvalila bi i dijelu onih Hrvata koji žive u BiH tamo rade, tamo plaćaju poreze, tamo ostvaruju svakodnevni život, ali istodobno imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj pa nam ovdje evo sasvim domoljubno povećavaju broj registriranih birača. Znate da mi u Hrvatskoj imamo jedan onaj specifičan, specifičnu karakteristiku jedinstvenu u EU to da imamo skoro pola milijuna registriranih birača više nego registriranih stanovnika, kažem vam to je jedinstven, vrlo jedinstven slučaj u EU. Al dobro.
Dakle, upravo zato tema je važna i u ovom izvješću ne smijemo samo govoriti svečarskim tonom. Dakle, ovo izvješće ima jedan veliki problem, a to je da vrlo detaljno govori o tome koliko je natječaja raspisano, koliko je projekta financirano, koliko je sjednica održano, koliko je izaslanstava putovalo odnosno koliko je novaca utrošeno, ali vrlo malo govori o tome kakav je stvarni učinak svega toga.
Dakle, u '25.g. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH raspolagao je s gotovo 36 milijuna eura, kad se pribroje sva sredstva iz svih ministarstava i drugih tijela dakle ukupno je za Hrvate izvan RH utrošeno više od 160 milijuna eura što je s 37% više nego godinu ranije, dakle velike su brojke i zato je zaista legitimno pitati što smo za taj novac stvarno postigli. Dakle, koliko je Hrvata u BiH zahvaljujući tim programima ostalo u svojim sredinama, koliko se vratilo, koliko je financiranih gospodarskih projekata otvorilo nova trajna radna mjesta, koliko stipendista nakon studija ostaje povezano sa zajednicama iz kojih dolazi, koliko ljudi iz iseljeništva je zahvaljujući državnim programima doista preselilo svoj život natrag u Hrvatsku, dakle takvih odgovora u izvješću gotovo da nema. Dakle, imamo popise projekta, imamo fotografiju aktivnosti države, ali nemamo evaluaciju učinka države. To je posebno vidljivo kad govorimo o povratku. Dakle, Ministarstvo demografije i useljeništva za programe poticanja povratka u '25.g. imalo je planirano nešto više od pola milijuna eura, potrošilo je samo 200 tisuća, dakle realizacija je tek 38,6%.
Istodobno je … hvala ono ne čujem samu sebe …/Upadica Radin: Puno se ispričavam./… sve ok, istodobno je Konferencija o hrvatskom useljeništvu i gospodarskom razvoju u Osijeku koštala više od 121 tisuću eura, dakle nemam zaista ništa protiv konferencija, međutim ne može nam jedna konferencija pojesti jednako koliko stvarni programi povratka. Dakle, a onda govorimo kako provodimo neku ozbiljnu demografsku politiku.
Izvješće spominje mjeru „Biram Hrvatsku“ u '25.g. odobreno je 548 zahtjeva za povratak iz inozemstva i dobro je da se ti ljudi vraćaju i da imaju volju za vratit jer svaki povratak je važan, međutim molim vas da tu brojku stavimo u kontekst. Dakle, prema podacima DZS-a evo ako istražite malo u '24.g. iz Hrvatske je iselilo gotovo 39 tisuća osoba, među njima više od 20 tisuća hrvatskih državljana, gotovo svih polovica svih odseljenih bila je u dobi od 20 do 39 godina, stavite i to u fokus da ne kažem da ono što stalno ponavljamo devedesetih na ovamo mi smo izgubili milijun stanovnika. Dakle, hvalimo se evo ovdje u izvješću s nekoliko stotina potaknutih povrataka, dakle država i dalje gubi desetke tisuća ljudi ponajviše mladih i radno sposobnih između 20 i 39 godina, dakle zato ovo izvješće ne možemo čitat kao izolirani dokument o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske moramo ga čitati kao izvješće o političkom neuspjehu države koja i dalje stvara nove Hrvate van Hrvatske.
Kad govorimo o Hrvatima izvan RH ne govorimo samo o ljudima koji čuvaju folklor, jezik i običaje nego i o ljudima koji su ih Hrvatske otišli, a danas u svijetu ostvaruju karijere kakvima bi se ponosila svaka ozbiljna država. Imamo znanstvenike i stručnjake već sam jedanput govorila o njima poput Ivana Đikića, Igora Štagljara, Nenada Bana, Marina Soljačića, Igora Rudana, Sunčice Čanić, Srđana Čapku, … Jakše Cvitanića, Držena Preleca, Milana Vojnovića, Ivice Letonića i brojnih drugih znanstvenika i stručnjaka ljudi koji vode laboratorije, razvijaju nova znanja, stvaraju inovacije, oblikuju svjetsku znanost i tehnologiju. Dakle, kolko se takvih ljudi vratilo u Hrvatsku u posljednjih pet godina? Koliko ih je ovdje otvorilo laboratorij, istraživački centar, institut, visokotehnološku tvrtku ili pokrenulo ozbiljan znanstveni program?
Postoji li uopće državna politika koja zna prepoznati i vratiti takve ljude ili ih se evo sjetimo samo kad se trebamo ponosit njihovim uspjesima u tuđim državama? Dakle, nije dovoljno reći da je hrvatska dijaspora naš potencijal, potencijal se ne koristi tako da ga spominjemo u govorima nego tako da stvorimo državu u kojoj se vrhunski ljudi žele vratiti. Dakle, o tome sam govorila kad smo sjećate se raspravljali o proglašenju tjedna Hrvata izvan RH i tada sam rekla da ne smijemo o iseljeništvu govoriti samo kroz simboliku, baštinu i protokol, a šutjeti o uzrocima odlaska. Dakle naši ljudi nisu otišli zato što ne vole Hrvatska. Otišli su jer nisu vjerovali da u Hrvatskoj vrijede jednaka pravila za sve. Otišli su jer su gledali kako članska iskaznica vrijedi više od diplome, kako podobnost vrijedi više od sposobnosti, kako se u uređenim državama do posla i pravde dolazi brže nego ovdje i to je velika praznina ovog izvješća. Ono govori o očuvanju hrvatskog identiteta ali premalo govori o tome zašto Hrvatska toliko često nije zemlja u kojoj hrvatski ljudi vide svoju budućnost. Naravno, ponovit ću ono s početka treba pomagati Hrvatima i u BIH, naravno da treba financirati škole, bolnice, kulturu, gospodarske projekte, povratak i ostanak ali kad već govorimo o ozbiljnoj politici prema Hrvatima izvan RH evo još ću se jedanput posebno zahvaliti onima, toj zanimljivoj skupini naših sunarodnjaka, oni koji žive u BIH tamo rade, tamo plaćaju poreze, ostvaruju svakodnevni život, a onda istodobno imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i ovdje evo pridonose povećanju našeg registra birača. To se ne spominje naravno u ovom izvješću međutim trebalo bi spomenut u nekom izvješću uređene države. Potpora Hrvatima izvan Hrvatske ne smije značiti održavanje administrativnih fikcija unutar Hrvatske. Ne možemo s jedne strane govoriti o poštovanju država u kojima Hrvati žive, a s druge strane zatvarati oči pred fiktivnim prebivalištima kada nam politički odgovaraju. Neću sad govoriti o autobusima koji dolaze na, na glasanje u doba izbora. Ako država želi vjerodostojno govoriti o Hrvatima izvan RH mora imati vjerodostojne evidencije, mora znati tko gdje stvarno živi, mora imati uređen registar prebivališta, mora imati biračke popise koji odražavaju stvarnost, a ne političku tradiciju. Ovo izvješće donosi evo i neke dobre inicijative. Pozdravljam zaista učenje hrvatskog jezika, stipendije, posebne i upisne kvote, savjet mladih Hrvata izvan RH, razvoj platforme Cro point, sve su to dobri i korisni alati povezivanja ali alat nije isto što i strategija. Program nije isto što i rezultat, a izdvojeni novac nije isto što i uspješna politika. Zato bi voljela zaista da slijedeće izvješće izgleda drugačije, da u njemu ne bude samo navedeno koliko smo potrošili nego i što smo s time promijenili. Da znamo koliko je ljudi ostalo u svojim sredinama, koliko se vratilo, koliko je poslovnih projekata opstalo, koliko se stipendista dugoročno povezalo s Hrvatskom, koliko je administrativnih prepreka povratku uklonjeno i možda najvažnije da se u izvješću o Hrvatima izvan Hrvatske napokon pojavi i pitanje Hrvata koji su iz Hrvatske otišli ne samo kao folklorna činjenica nego kao najveći demografski, gospodarski i moralni poraz ove države jer nije dovoljno reći da imamo nekoliko milijuna Hrvata u svijetu i onda se time ponositi. Trebamo se pitati koliko je među njima onih koji su otišli jer ovdje nisu imali poštenu šansu, koliko je djece rođeno u Njemačkoj, Irskoj i Austriji zato što njihovi roditelji ovdje nisu mogli riješiti stan, dobiti posao bez, bez veze ili vjerovati institucijama. Ako zaista želimo graditi snažne odnose s Hrvatima izvan Hrvatske, onda najprije moramo izgraditi Hrvatsku iz koje se ne odlazi iz očaja i u koju se vrijedi vratiti. Evo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem svima.
500 tisuća Hrvata smo izgubili iz ove države u zadnjih 10 godina, milijun od samostalnosti i sada imamo prijedlog izvještaja na neki način koji treba pomoći tim ljudima, međutim mi smo te ljude našim politikama otjerali iz naše države i sada se brinemo o njima dok su izvan naše države i pokušavamo naći načine da ih vratimo nazad. 500 tisuća ljudi je otišlo zadnjih 10 godina, to je produkt pa ne bi rekao rada. Ako je rada onda je rada za odlazak, prije bi rekao nerada i mjera da zadržimo te ljude i te kapacitete. Ti ljudi danas grade druga gospodarstva, grade druge države, ne grade svoju jer ovdje za njih nije bilo mjesta i sada moramo nalaziti načine i ovaj zakonski prijedlog je jedan od takvih stvari u kojima, u kojima bi te ljude na neki način vratili i integrirali u našu zajednicu. To je činjenično stanje. To mora bit jedan od trajnih prioriteta ove države, neovisno o Vladi, neovisno o većini, neovisno o dnevnoj politici jer Hrvati izvan RH nisu jedinstvena kategorija. Hrvati u BIH imaju poseban ustavni i politički položaj kao konstitutivni narod. Ovih 500 tisuća koji su otišli vrlo vjerojatno nisu otišli u BIH, otišli su u neke zapadne zemlje koje su im pružili bolje mogućnosti. Hrvatske nacionalne manjine u europskim državama imaju svoja manjinska prava i zato moramo briniti o našim manjinama ovdje kao primjer kako se našim Hrvatima u drugim zemljama treba odnositi. Mi moramo pokazati primjer prema našim manjinama da se tako isto odnosi prema našim, prema Hrvatima koji su u drugim državama i to je činjenica i zato politika prema njima ne smije biti prigodna, mora biti ozbiljna, mjerljiva, mora biti dugoročna i ovo, ovo izvješće pokazuje veliki broj programa, pokazuje da se ulažu značajna sredstva međutim ne smiju ta sredstva biti novac sam po sebi. Važno je što se s tim novcem postignuto, koliko je ljudi ostalo u svojim sredinama, koliko je djece uključeno u obrazovne programe, koliko je mladih na konačnici povezano sa Hrvatskom, koliko je manjinskih prava stvarno ojačano, koliko je gospodarskih veza stvoreno. Žalosna je situacija kada pričam s nekim od svojih prijatelja koji su otišli izvan države trbuhom za kruhom jer ova država im nije ponudila alternativu, koliko su tužni što su tamo. Što ih je određena nemogućnost državnog upravljanja natjerala da svoja znanja traže na drugim zemljama i te ljude treba vratiti, treba njihovo iskustvo i njihovu tužnu priču koju su stekli u konačnici u tim drugim gospodarstvima integrirati, implementirati u naše. To je naš zadatak jer ih nismo spasili dobrim mjerama u međuvremenu i to su pitanja budućnosti.
Hrvatska mora pomagati obrazovanje, zdravstvo, kulturu i gospodarstvo. Zdravstvo pogotovo što recimo u Splitu imamo bolnicu koja je jedna izgrađena '65., druga je počela '39. i '75. završena, pola stoljeća mi u Splitu nemamo novu bolnicu. Zašto to govorim? Zato što je dobro da ulažemo u bolničke sustave u Hercegovini jer ogroman broj ljudi iz Hercegovine većina Dalmacije gravitira Splitu i mi imamo neodrživi sustav u Splitu. Neodrživ sustav i premalo aparata da pomogne se ljudima. I zato podržavam da se ulaže u bolnice i u zdravstvo jednako koliko i podržavam da se to radi i u našoj državi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Mažar, pojedinačna rasprava, on počinje sa pojedinačnim raspravama, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Još jednom poštovani državni tajniče sa suradnicima, pa prije nego što kažem nekoliko riječi koje sam mislio vezano za ovo godišnje izvješće ovu točku dnevnoga reda frapantno je na koji način i sa kojom lakoćom određene kolege iz oporbe pristupaju ovoj temi. Neću trošiti riječi vezano za SDP, mislim da su oni danas u ovoj sabornici rekli sve o sebi, od kolega Ostojića koji je na najsramotniji način koji dosada nije viđen u Hrvatskoj koristi žrtvu i tragediju jednoga mladića do odnosa SDP-a danas prema ovoj točki, prema ovome izvješću i općenito njihov odnos prema Hrvatima izvan RH. Poštujući kolege koje su, koji su ovdje u sabornici cijeli SDP je spao na dva zastupnika. To je njihov odnos prema Hrvatima u BiH i to je njihov odnos prema Hrvatima u drugim europskim državama i to je njihov odnos prema Hrvatima u iseljeništvu, ali dobro to je njihova politička procjena i to je njihov politički način.
S druge strane maloprije smo čuli kolegicu Puljak i kolegu Barbira gdje stvarno ne znam evo šta bi reko gdje kolega Barbir govori o ovom izvješću da je vezano za 500 tisuća Hrvata koji su otišli i kako i zašto da vratimo. Mislim gdje, gdje se elementarne stvari ovoga izvješća i elementarne stvari rada Središnjeg državnog ureda ne poznaju. Kolega Barbir ovaj ured nije zadužen za povratak Hrvata koji su otišli ili iselili se u proteklom periodu, ovaj ured između ostaloga prije svega brine da Hrvati u BiH budu konstitutivan narod, budu jednakopravan narod, da Hrvati u BiH na svome ognjištu imaju mogućnost da se školuju, da dobivaju stipendije i da štite interes hrvatskoga naroda u BiH. Isto tako, vezano i za hrvatsko iseljeništvo čuli smo koje snažno pomaže i RH.
Dakle, malo mi je uopće smiješno i paušalno govoriti o ovoj temi gdje se osnovne stvari ne razumiju a onda još kada se to nešto osnovno ne razumije se ide u politizaciju pa se onda slavodobitno ovdje krene bacati određene brojke 500 tisuća Hrvata iselilo itd., kako bi se na jeftinoj politizaciji probalo temu skrenuti u nešto što uopće ne drži vodu jer onda šta na tragu toga bi mogli da li mi iz HDZ-a ili bilo koji drugi zastupnik reći a zašto kolegice Puljak niste spomenuli političke migracije za vrijeme Jugoslavije, zašto niste spomenuli gastarbajtere, zašto niste spomenuli 800 tisuća Hrvata koji su za vrijeme Jugoslavije morali otići iz RH da spase svoje živote, da ne pričamo kasnije da ih je ta ista država lovila po svijetu, Europi i likvidirala. Kakvo je to iseljeništvo i kakve su to brojke?
A s druge strane onda stavljati iseljene kada je Hrvatska po prvi puta nakon svoje samostalnosti 2013. godine postala punopravna članica EU i kada smo time usvojili i 4 temeljne slobode EU a to je sloboda prometa, sloboda školovanja, sloboda i mogućnost svim građanima RH da EU postane jedna država bez ograničenja, bez granica i gdje su naši mladi to iskoristili. I te mogućnosti koje nikada dosada u svom životu nisu imali stavljati u kontekst iseljavanja radi nečega što ste vi nabrojali je apsolutno možemo reći ajmo u najmanju ruku licemjerno.
S druge strane kada se postavljaju pitanja evaluacije, evo imamo ovdje dvojicu naših kolega iz BiH, imamo kolegicu Vojnić iz Vojvodine, tamo su, odite kod njih, posjetite svoje saborske kolege, svoje saborske zastupnice i zastupnice neka vas oni provodaju. Ja vjerujem da gospođi Vojnić neće biti teško da vas ugosti i da obiđete s njom malo Vojvodinu, Suboticu, Sombor, Tavankut, Monoštor i ostala mjesta ili da odete kod naših kolega u BiH. Krenete fino od Bosanske Posavine kroz središnju Bosnu preko Kupresa, dođete do Hercegovine do Ravnoga i tamo bez državnoga tajnika Milasa, bez zastupnika iz parlamentarne većine, bez zastupnika iz HDZ-a sa ljudima koji žive, koji rade, koji stvaraju i koji se bore na tim područjima obiđete i vidite, fino si isprintate ili zatražite od Središnjega državnoga ureda popis projekata i idete i vidite tamo na licu mjesta Dom za stare i nemoćne Ravno, Dom zdravlja Kiseljak itd., sveučilište u Mostaru. Svojim očima vidite, razgovarate s ljudima koji žive i dobijete sve odgovore jer ne želim sada ovdje ulaziti gdje se zlonamjerno pokušalo od kolegica iz SDP-a unijeti i pomutiti voda kao sve je ovo lijepo na 216 stranica, sve je ovo lijepo što Hrvatska radi ali da li je to sve baš transparentno i tako, cijeli govor pokušati stvoriti neku tezu da nije tu sve čisto i onda na kraju govora kao Poncije Pilat obrisati ruke okrenut se prema predlagatelju i reć ja ne kažem da ovdje nešto nije protuzakonito i time sebe ograditi, nismo mi nešto rekli da je nešto protuzakonito.
Žao mi je što je današnja rasprava u određenim dijelu otišla u tome smjeru jer ne ovo što radi Središnji državni ured, ne ovo što radi još 17 ministarstava da ih sad ne nabrajam jel nemam više vremena, prvenstveno za Hrvate u BiH, ali i onda za Hrvate u 12 europskih zemalja i za hrvatsko iseljeništvo je nešto što pokazuje koliko RH ne da brine o Hrvatima i vodi politiku prema Hrvatima izvan domovine kao sastavnom dijelu hrvatskoga nacionalnoga bića nego pokazuje i brigu države, ali i koliko je država snažna. Sve jake države vode brigu o svome narodu gdjegod se on nalazio i neću ulaziti u politizaciju kada ste i vi sada rekli vezano za Hrvate u BiH gdje sve imaju, ali onda imaju prebivalište u Hrvatskoj jer ne bi se uvlačio u tu priču i ne želim se spustiti na taj nivo, ali ako to govorite, a recite bar onda cijelu istinu, recite do kraja, pa recite kolege u Vukovaru imaju problema sa nacionalnim manjinama koji žive u Republici Srbiji, prijavljeno je prebivalište u Vukovaru i koji ne samo da dolaze za vrijeme izbora nego koriste i Opću bolnicu u Vukovaru i koriste druga prava.
Prema tome, nemojmo paušalno lijepiti samo Hrvatima iz BiH neke etikete koje ne stoje, a kao da vi iz Dalmacije zaboravite da upravo zahvaljujući tim Hrvatima je obranjena i Dalmacija i da je obranjena RH i da nije granica obrane Hrvatske i stvaranja Hrvatske bila tolko duboko zahvaljujući Hrvatima u BiH pitanje je da li bi uopće i neki od nas sjedili danas ovdje u HS-u. I zato me boli i zato me smeta kada se sa takom lakoćom etiketira hrvatski narod, kada se sa takom lakoćom žele neke stvari koje trebamo svi zajedno pozdraviti žele staviti pod neki upitnik, al bez da se uopće zna o čemu se priča.
Ono što je bitno sve se može provjeriti i kao što ste vi rekli kolko se vraća Hrvata, imamo statistiku, dakle između 10 i 20 tisuća hrvatskih državljana se godišnje vraća u RH 2024. konkretno 13 tisuća Hrvata. Imate emisije na javnoj televiziji koje snimaju mlade obitelji koje su se vratile u Hrvatsku dođite kod mene u Slavoniju ja ću vas provesti kroz sela od Privlake, Komletinaca do Vukovara, Iloka gdje su se mlade obitelji vratile iz Irske, Njemačke, Austrije popit ćemo kavu sa njima i reće vam razloge zašto su se vratili u RH.
Prema tome, žao mi je da na nekim temama gdje trebamo pokazati jedinstvo i snagu Hrvatske prema hrvatskome narodu kojemu nije lako, nije lako, nije lako bit Hrvat u Vojvodini znam šta je tamo, nije lako ni Jasni dolaziti i putovati ovdje, nije lako biti Hrvat u Središnjoj Bosni vidimo što se događa pogledajte i juče vezano za granični prijelaz i sve će vam biti jasno. Vjerujem da mi političari imamo puno tema na kojima se možemo raspravljati i svađati i politički razmjenjivati određene drugačije mišljenje ili borbe, ali etiketirati hrvatski narod, hrvatsko iseljeništvo, hrvatsku zajednicu na neki način koji želite iskoristiti politički, a ne činjenično mislim da ne ide nikome na čast. I drago mi je da se sredstva uredba povećana da hrvatska vlada vodi brigu i vjerujem da će sljedeće izvješće biti još bolje …/Upadica Radin: Hvala. g. Mažar./… … i sa još više projekata.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Barbir ste sigurni da nećete repliku? Dobro, dobro jel ja ću vas prekinuti ako je replika vaša povreda poslovnika samo zato kažem. Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
238. ja u biti bi se složio sa zastupnikom Mažarom da je rasprava stvarno otišla u krivom smjeru jer da činjenica naša da je 500 tisuća ljudi napustilo Hrvatsku u deset godina, a on spominje …/Upadica Radin: Da, a gdje je povreda poslovnika?/… Jugoslaviju … krivi smjer …/Upadica Radin: Gospodin Barbir./… …/Govornici govore u isto vrijeme./… 50 ili 60 godina. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika. Pa to je već posto igrokaz. Dobro ne odnosi se na vas, na sve, a i na mene kad dođem tamo koji put jako rijetko.
Gospođa Vojnić replika.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem. Zahvaljujem g. i kolegi Mažaru koji je zaista jedan od saborskih zastupnika koji je dosta na terenu i koji i vi zaista poznaje naše prilike i uvijek je tamo kad nam treba. Hvala na svim ovim iznijetim činjenicama.
I želim vam samo jednu stvar pitati, vi ste rekli da Središnjem državnom uredu nije primarno povratak u svojim zadaćama imamo ministarstvo koje se tim bavi, iako u svojim ishodima imaju i toga podosta, da li baš mislite da upravo ovaj novi savjet mladih koji je Središnji državni ured osnova neće doprineti tome i stvaranju jačanju identiteta, povratku možda naših mlađih generacija, možda malo širenju percepcija i da zapravo to je pravi put i iskorak kako mi trebamo na mlade prenositi ono o čemu danas ovdje razgovaramo?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. poštovana kolegice Vojnić, ma ja moram istaknuti da mi je žao što je moja pojedinačna rasprava otišla u tom smjeru jer uopće nisam htio to govoriti, al sam bio ponukan raspravama prije mene. Htio sam govoriti upravo i ovome što ste vi rekli, dakle zahvaljujući i novom zakonu kojeg smo mi ovdje donijeli u srpnju ove godine će se održati prvi Savjet mladih ovdje u RH gdje će okupiti mlade Hrvate iz cijeloga svijeta i dati im priliku da po prvi puta imaju institucionalnu mogućnost raspravljati o sadašnjosti i o svojoj budućnosti i o svojoj povezanosti sa RH i povratku.
Ali evo jedna primjer, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru zahvaljujući Središnjem državnom uredu Hrvati iz Vojvodine mogu doći studirati u Vukovar, imaju pravo na smještaj u studentskome domu i zajedno sa drugima pohađaju veleučilište u Vukovaru i uče, to je ono što mi trebamo danas govoriti, o tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Babić replika.

Babić, Ante (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Kolega Mažar vidimo da Hrvatska i ove godine nastavlja s vrlo značajnim sredstvima za projekte u BIH upravo s ciljem ostanka i opstanka hrvatskog naroda tamo. Dakle radi se o kontinuiranoj politici Vlade koja kroz konkretne projekte pomaže Hrvatima zato mislim da je važno reći da takva politika ima puno širi značaj od same financijske pomoći jer kada se ulaže u škole, u vrtiće, zdravstvene ustanove, infrastrukturu i projekte za mlade obitelji, onda to ljudima nije samo materijalna potpora nego i jasna poruka da matična država stoji iza njih i da nije zaboravila hrvatski narod na tim prostorima, a vi ste kolega osobno prošli iskustvo progona i povratka nakon Domovinskog rata, možda zato najbolje možete posvjedočiti koliko ljudima znači kada vide da država ne odustaje od njih i da kroz konkretne projekte kontinuirano ulaže u njihov ostanak i život na tim prostorima. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa kolega Babić pa upravo tako, kada se obiđe BIH kada se razgovara sa Hrvatima u BIH koji su se vratili koji žive, koji imaju svoja mala poljoprivredna gospodarstva kada razgovarate sa mladima koji studiraju, koji su uključeni u društvenu zajednicu, koji su uključeni u crkvu, koji su uključeni u svoje studentski razvoj, onda vidite da sve ovo o čemu mi danas ovdje pričamo ima nekoga smisla i onda dobijete i dodatnu energiju da kada neki vas i ovako lažno optužuju odmaknete rukom od sebe i nastavite dalje svoj posao raditi časno, pošteno u interesu tih ljudi. I ovo što ste rekli kada smo se vraćali u Vukovar prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je rekao svakoj županiji neka obnovi jednu instituciju u gradu Vukovaru i danas zahvaljujući Vladi RH svatko tko dođe u Vukovar uvijek vidi nešto novo, vidi pozitivno na čast i ponos svih hrvatskih branitelja i vjerujem da takav odnos kao što je prema Vukovaru treba biti …/Upadica Radin: Hvala./… i prema Hrvatima u BIH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani kolega hvala lijepa na izlaganju, sve što ste kazali potpisivam, vidi se da do kraja razumijete i poznate odnose i situaciju ali i politiku ove Vlade koja kaže da je strateški interes RH naš opstanak i ostanak u BIH kao ravnopravnog naroda. Često se danas u raspravama od dijela oporbe spominju benefiti koji su učinci određenih projekata. Dakle i mi smo 6 godina koliko jesam u saboru pozivam kolege da dođu i vide, uvjere se, razgovaraju s ljudima bez pristranih komentara ili bilo kakvih drugih mišljenja. Kad se kaže strateški interes naš opstanak u BIH. dakle upravo su Hrvati u BIH nositelji ukupne suradnje s RH po svim aspektima. Neću govorit sad o vojnim, sigurnosnim i drugim aspektima, spomenut ću samo gospodarstvo, robna razmjena prošla 4 milijarde, milijarda suficita, jel to vrijedi ikome išta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani kolega Barbarić ma nije mi bila namjera ući u vaše cipele jer ni ne mogu to i mogu pričati o Hrvatima u BIH i ono što sam i sam kao državni tajnik kada sam pomagao vezano za program povratka Hrvata u BIH kroz dodjelu građevinskoga materijala i kroz također određene natječaje, mogao vidjeti na licu mjesta i tu sam dobio ja bih rekao prije svega trajnu zahvalnost prema svakome tko živi u BIH. Drago mi je da ste vi kolega Pušić ovdje da možete prezentirati Hrvate iz BIH u najvišem predstavničkom tijelu RH i znam da ćemo se zajedno nastaviti boriti za interese Hrvata u BIH ali isto tako i da BIH nastavi na svom europskome putu, da budemo zajedno u EU i da živimo svi zajedno u miru i stabilnosti u ovoj regiji jer to je interes hrvatske politike, to je interes budućih generacija da one stvari koje smo mi nažalost prošli oni više nikad ne dožive.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Biloglav.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem predsjedavajući. Ja sam podigao povredu Poslovnika na, na ovu pojedinačnu raspravu gospodina kolege Nikole Mažara. Naime, on je u jednom momentu vjerojatno nesmotreno ovaj rekao da je jug Hrvatske obranjen zahvaljujući našim ljudima iz BIH. Ja znam što je kolega Mažar mislio.
…/Upadica Radin: A gdje je povreda Poslovnika, ispričavam se./…
Povreda, povreda Poslovnika je u tome što je uvrijedio recimo, potencijalno je uvrijedio nas,
…/Upadica Radin: Moram vas, moram vas prekinuti./… nas zastupnike.

Radin, Furio (Nezavisni)
To je, to je sad se striktno ovaj. Dobro neću ponoviti, moram vas prekinuti nemojte se ljutiti ništa osobno ali moram vam dat opomenu jer je bila replika.
…/Upadica Biloglav: Ja sam, ja sam branitelj iz toga kraja./…
Je, je, je znam sve, znam.
…/Upadica Biloglav: Iz juga Hrvatske, nije istina da. da, da, da./…
Suosjećam, suosjećam s vama ali međutim ja sam samo branitelj Poslovnika, ništa drugo.
…/Upadica Biloglav: Dobro, a dobro, zahvaljujem./…
To je moje braniteljstvo u ovom trenutku, zahvaljujem.
Hvala, nemojte se ljutiti.
Shvaćam emociju svega toga ali ja ne smijem, ne smijem, ne smijem se prepustit emocijama.
Gospodin Šašlin je replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar pa evo s obzirom da ste vi iz Vukovara, vi sigurno jako dobro poznajete situaciju odmah s druge strane Dunava odnosno prijeko naša populacija, naši ljudi u Plavni, Vajskoj, Vođanima, Bačkom …/Govornik se ne razumije./… To su sve velika mjesta sa hrvatskim stanovništvom i jako dobro znate situaciju u kojoj se nalaze. RH zaista puno čini i preko središnjeg ureda i preko resornih ministarstava ali recite mi koliko se čini i sa regionalne odnosno županijske razine, sa razine gradova i općina poglavito vezano za kulturne manifestacije, za različite projekte pomoći, prekogranične suradnje itd. jel i to je smatram vrlo vrlo bitno da ti ljudi osjete da imaju svoju matičnu državu i na lokalnoj razini da se imaju kome obratiti, da dođu prvima na neki način po pomoći, evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo kolega Šašlin.
Ma upravo tako evo vi ste dolazite iz pograničnoga područja koje graniči sa Vojvodinom i gdje jako dobro znate da upravo Osječko-baranjska županija je ta koja najviše pomaže Hrvatima u Vojvodini gdje sve ono što se radi dakle od pomoći u školstvu, od pomoći vezano za hrvatsku riječ, od pomoći vezano za kulturna društva ali i sve ono što naši Hrvati prolaze tamo ste svjesni da bez pomoći RH položaj Hrvata u Vojvodini bi bio iznimno težak, iznimno težak.
I moram samo na tragu ovoga što je kolega Biloglav rekao, nije ni uspio do kraja, ali mislim da sam ga shvatio dakle apsolutno mi nikad ni kraj pameti nije pomisao da kažem da neki branitelj nije branio Hrvatsku nego dapače da su i Hrvati iz BiH pridonijeli obrani Hrvatske kao što su i Vukovar branili Vukovarci ali i svi oni koji su došli braniti Vukovar iz drugih dijelova Hrvatske. Dakle, to hrvatsko zajedništvo koje je tada bilo treba biti i danas.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Mažar u biti da vratimo raspravu jel na neki normalan nivo, Hrvatska treba definitivno pomagati obrazovanje, zdravstvo, kulturu i gospodarstvo Hrvatima u inozemstvu poglavito ljudima u BiH. Evo rekao sam i primjer bolnica u Splitu koji gravitira gotovo cijela Dalmacija i dobar dio Hercegovine a zadnje je napravljena '75. u Jugoslaviji je li. Nadamo se da će se to i u samostalnoj Hrvatskoj unaprijediti tako da i u Splitu i u Hercegovini dobijemo novih zdravstvenih ustanova kako bi naši građani imali primjerenu zdravstveno skrb.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo, kolega Barbir apsolutno se slažem s ovim što ste rekli i ono što je mene uvijek najviše smetalo su ona vremena kada se htjelo kroz politiku dijeliti Hrvate na Hrvate iz Hrvatske, na Hrvate iz Hercegovine, na Hrvate iz BiH i to nikad ni najmanje nije donijelo nikakvo dobro Hrvatima bilo gdje. A s druge strane vidimo koliko upravo tih Hrvati iz drugih dijelova prvenstveno BiH znači nama u svim mogućim sferama ako ćemo krenuti od sporta gdje praktički nema reprezentacije koja nije satkana od njih i koja donosi toliko sreće cijelom hrvatskome narodu, ali i s druge strane ovo što ste rekli npr. od Slavonskoga Broda onečišćenja zraka možemo vidjeti što znači za naše dijelove Hrvatske koji su na granici Slavonski Brod, Bosanski Brod ukoliko nema pomoći, komunikacije kako se to može odraziti na ljude koji žive u samoj Hrvatskoj. Tako da prekogranična suradnja i pomoć našim Hrvatima ali i općenito svim građanima …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… je nešto što treba nastaviti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo kolega da se referiram na ono da ste rekli da smo iskočili ovaj iz teme ovog izvješća, dakle nismo, ja mislim da nismo promašili temu jer u samom izvješću se evo izrijekom govori o povratku, useljavanju, demografskoj revitalizaciji, programima poticanja povratka. Dakle, Savjet Vlade za Hrvate izvan Hrvatske imao poseban panel demografija, povratak i useljavanje. Ministarstvo demografije u ovom izvješću jel prikazuje sredstva za programe poticanja povratka, za potporu učenju hrvatskog jezika za povratak i useljavanje. Dakle, prema tome kad pitamo koliko se ljudi stvarno vratilo, dakle koliko se znanstvenika, visokoobrazovanih stručnjaka vratilo i zašto Hrvatska i dalje masovno iseljava svoje ljude, dakle ne izlazimo iz teme već postavljamo pitanja o učinku politika koja se u ovom izvješću i politike koja se u ovom izvješću sama hvali povratkom. Dakle, kakav je učinak to se mi pitamo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovana kolegice Puljak, dio toga sam odgovorio već u svojoj pojedinačnoj raspravi kad sam rekao da po službenim statistikama 2024. 13 tisuća hrvatskih državljana se vratilo i da od onoga trenutka kad je bio najveći negativni odnos iseljenih i doseljenih kada je Hrvatska postala članica EU sada je taj povratak u Hrvatsku stabilan, on se povećava iz godine u godinu, ali isto tako sam samo htio reći da nije glavni zadatak ureda povratak, nego je glavni zadatak ureda i briga o Hrvatima u BiH, briga o Hrvatima kao nacionalnim manjinama u 12 europskih država, briga o Hrvatima kao iseljenicima ili recimo program besplatnoga učenja hrvatskoga jezika gdje nismo recimo raspravljali o tome da je preko 36 tisuća mladih iskoristilo tu priliku iz cijeloga svijeta da besplatno uči hrvatski jezik. 36 tisuća mladih koji nisu znali hrvatski jezik. Trebamo nekad malo gledati i općenitu sliku bez obzira da li je pozitivna ili negativa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin, gospodin Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo kolega Mažar pažljivo sam slušao vašu raspravu i mogu reći da se slažem s većim dijelom vaše rasprave, ja bi samo malo taj nekakav pogled na priču oko tih iseljavanja i svega toga. Znači nekad je hrvatski narod odlazio i početkom 20. stoljeća stvarno trbuhom za kruhom. Činjenica da je bilo takvo siromaštvo i da su se raselili po Americi, Argentini i svima skupa i da su tamo zadržali svoje običaje i svoje kulturu. Znači nakon toga je došla naravno znamo i Drugi svjetski rat, oslobođenje praktično od ovog NDH i svega toga skupa, nakon toga su bile i političke znači imigracije čak i likvidacije, bilo je svega i svačega u bivšoj državi i činjenica je da su neki Hrvati htjeli uvijek Hrvatsku u principu imati samostalno, nisu je vidjeli u onoj, u onoj državi zajedno sa drugim narodima i to je bilo vjerojatno legitimno pravo, ali isto je legitimno pravo vjerojatno je bilo i onog režima tada …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… da se brane od toga jel. I zaista mislim da bi bilo dobro da se i dalje brinemo o Hrvatima ali u BiH i u svijetu …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepo./…
… ali i o Hrvatima unutar Hrvatske.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala gospodine Marković, hvala.
Odgovor.

Marković, Miroslav (SDP)
Hvala lijepo.
Kolega Marković nešto se mogu složit, nešto ne ne mogu se složit da je legitimno baš sve što s radilo u onoj državi ali dobro nećemo sad u tome smjeru. Da, dapače pa ja vjerujem da sve ono što radimo svaki dan u Hrvatskome saboru je prije svega briga o Hrvatima u RH vezano i za gospodarski rast, vezano za zaposlenost, nezaposlenost, vezano za cijene energenata, vezano za sve ono što hrvatske građane muči i od čega nitko ne bježi. U konačnici zato imamo statistike i analize i u konačnici mijenjamo zakone, ali današnja točka o kojoj ovdje sad raspravljamo je Godišnje izvješće o provedbi Zakona o Hrvatima izvan RH i vjerujem da oni zaslužuju bar prilikom ove točke dnevnog reda da malo više pažnje posvetimo njima, a ne uvijek samo sebi jer nije Hrvatska jaka samo kolko je nas u Hrvatskoj nego je Hrvatska jaka kolko cjelokupni hrvatski narod bez obzira gdje se nalazio živi i diše za Hrvatsku u konačnici i pomaže Hrvatskoj da bude još bolja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS-a. Kolega Mažar jako ste lijepo u vašoj raspravi istaknuli i vidljivo je i da se naši iseljeni sugrađani sve više vraćaju domovini i iz izvješća kojeg danas imamo podaci potvrđuju da je trend suprotan. Evo mene veseli da je Splitsko-dalmatinska županija ima više doseljenih nego iseljenih i toliko o tom stalnom mantranju saborske oporbe koja u nedostatku argumenata uporno nastoji kako vidimo neopravdano na neki način alarmirati javnost kako hrvatski državljani u galopu ono bježe napuštaju RH.
Dobro je vidjeti da koriste ove aktivne mjere hrvatske vlade u politici zapošljavanja u provedbi mjere „Biram Hrvatsku“ iz čega je vidljivo da je najveći broj korisnika iz Njemačke, Austrije, Irske, Švicarske isto tako među ostalim visokopozicioniranim državama na ljestvici su i …/Upadica Radin: Hvala./… Velika Britanija, Nizozemska, Švedska …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… i Norveška.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovana kolegice Baričević vjerujem da je trajna obveza države da brine prije svega o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom i jednakopravnom narodu, ali isto tako da brine i o Hrvatima kao pripadnicima manjine u drugih 12 europskih država i o iseljeništvu kao što je i obveza da svaki dan brinemo o državi. Ono što me veseli ne mislim da je ovo izvješće najbolje na svijetu niti da je najbolje u povijesti, ali sigurno pokazuje put da od jedne brige koja je davno prije bila povremena sada imamo sustavno, odgovorno, transparentno i kvalitetno praćenje i vođenje brige koje je mjerljivo, koje je opipljivo po prvi puta zahvaljujući uredu kao koordinacijskom i glavnome tijelu imamo sinergiju svih resora od školstva, poljoprivrede, znanosti, sporta, gospodarstva koji sada na jedan zajednički način mogu doprinijeti i pomoći prije svega i Hrvatima u BiH, ali onda i općenito Hrvatima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Kolega Mažar rekli ste u svojoj raspravi da su prošla vremena u kojima su se Hrvati dijelili na nas koje živimo u Hrvatskoj i oni koji žive u Hrvatskoj u Hercegovini i Bosni i Hercegovini kako ste rekli i da tu vremena, nisu prošla. Imamo mi političare ovdje u HS-u danas je nema gospođe ovdje ne koja svojim šovinističkim izjavama dijeli te Hrvate i dalje znači, sjetit ću vas, podsjetit ću vas što je rekla o izborniku nogometnom ili nedavno o hodu na život evo samo jedan segment iz naslova. Jedna gospođa okuplja ljude iz Livna da pametuju u Zagrebu, znači oni se ne libe to govoriti. Zašto? Zato jer su slični svi jednostavno u tom prostoru oni ne vide nikakve političke ambicije za vlastite male stranke, strančice kao niti SDP i njima su generalno svi ti naši sugrađani jednostavno teret, teret i tako raspravljaju, nažalost …/Upadica Radin: Hvala./… tako raspravljaju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani kolega Borić da svjedoci smo da ta konkretna gospođa dobro koristi i imena da je predsjednik vlade führer, udara po izborniku hrvatske reprezentacije, udara po katoličkoj crkvi po svemu onome što hrvatske tradicijske vrijednosti predstavljaju vezano i za ljubav prema domovini, prema narodu, prema obitelji, ali to je ta razlika, razlika nas koji se trudimo i da štitimo ne samo interes RH unutar nego prema i van i da vodimo brigu o hrvatskom narodu u BiH ali i bilo gdje gdje se pripadnik hrvatskoga naroda nalazi.
Iz toga razloga vjerujem da i kada hrvatski građani izlaze na izbore vide ko je taj ko dijeli, vide ko je taj ko sije mržnju, vide taj ko je taj koji želi da postoji kaos, ali isto tako vide i odgovornu politiku koja je satkana na hrvatskom nacionalnom identitetu, biću, vjeri i tradiciji i da je sve to ono što je utkano u svakog običnog hrvatskog građanina i zato i vjerujem da smo tri puta dobili povjerenje …/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./… hrvatskoga naroda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. gospodin Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Pa evo kolega Mažar ja se isto tako ne mogu oteti dojmu iz izlaganja kolega iz Centra da Hrvati iz BiH ne zaslužuju ravnopravni status kakav mi imamo u Hrvatskoj. Gledajući svakodnevno pristup tržištu rada, zdravstvenim ustanovama, obrazovanju itd., svaki dan mnoge firme iz BiH pogotovo iz Hercegovine prelaze granične prijelaze i rade u Hrvatskoj, izgrađuju svoju matičnu domovinu da li njima zatvoriti granične prijelaze, da li oni imaju nekakve benefite zato što imaju jednak status kao i mi da mogu raditi, da mogu živiti u svome domu iz krajeva iz kojih dolaze. A što se tiče zdravstvene skrbi u Splitu je napravljeno novo rodilište zgrada onkologije, RH ulaže i Bogu hvala da još više uloži u zdravstvenu i sve ostale …/Upadica Radin: Hvala./… društvene potrebne ustanove.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor. Pardon, pardon, pardon g. Barbir …/Upadica Barbir: 238/… povreda poslovnika.

Barbir, Damir (Centar)
Je povreda poslovnika 238. kolega je reko da mi smo govorili o nekoj ravnopravnosti da Hrvati nisu ravnopravni zaista to nikad nismo rekli, a što se tiče zdravstva vrlo nam je jasno da našoj Dalmaciji gravitira …

Radin, Furio (Nezavisni)
Moram vas prekinuti kao i sve druge …/Govornici govore u isto vrijeme./… opomena, opomena. …/Upadica se ne razumije./… Odgovor na repliku. Gospodin Budalić povreda poslovnika.

Budalić, Ivan (HDZ)
Evo čl. 238. kolega Barbir vi nastupate iz jednog znanstvenog stručne pozicije …/Upadica Radin: A i vas g. Budalić moram prekinuti to je ali vama ne odgovaramo i mi iz Imotskoga …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Furio Radin: … to je, to je Poslovnik imate, imate opomenu./…

Budalić, Ivan (HDZ)
… a kamoli netko tko je malo dalje, znači mi smo za vas Vlaji.
…/Upadica Furio Radin: Oprostite./
Evo zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku.
…/Upadica se ne razumije./…
Treća povreda Poslovnika gospodina Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem.
Mislim majka mi je Imotskoga tako da stvarno nije, totalno, totalno izjava nije na mjestu krivo je adresirana tako da …/Govornici govore istovremeno ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
I vas moram prekinuti jer nema povrede Poslovnika i opomena treća s oduzimanjem riječi.
I sad odgovor na repliku.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani kolega Budalić, pa da evo i sami ste kao gradonačelnik Imotskoga imali priliku svjedočiti na terenu što znači odnos Hrvata unutar Hrvatske i Hrvata unutar BiH. Licemjerna je ta politika koja kada se slave uspjesi da li Hrvatske nogometne reprezentacije, da li Hrvatske rukometne reprezentacije, da li bilo koje druge reprezentacije se onda diže u nebo i ne gleda se aha izbornik je iz Livna, aha igrač je iz Širokoga Brijega ili sa Kupresa onda su im dobri ili kada se dođe na ljetni odmor u Dalmaciju pa se naruči kava, burek ili nešto pa vam donese radnik iz BiH onda je on dobar, a ovako prigodno se onda kaže e ne bi oni trebali imati jednaka prava kao drugi Hrvati.
Nažalost te politike su bile pogubne i vjerujem da su one iza nas, da ono što je ispred nas je jedinstvo hrvatskoga naroda i borba …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… za bolji život svakog građanina.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Povreda Poslovnika, gospodina Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Samo ispravak gospodine Mažar nije problem kad dečki dižu hrvatske zastave …
…/Upadica Furio Radin: A gdje, gdje je povreda Poslovnika, moram vas …/…
… problem je kad dižu zastavu nepostojeće države.

Radin, Furio (Nezavisni)
Moram vas prekinuti, moram vas prekinuti.
…/Upadica Miroslav Marković: To je problem. Ja hoću hrvatsku zastavu vidjet./…
Opomena jer je bila replika.
Gospodin Deur, povreda Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)
Poštovanje, hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče vi ste vjerojatno mislili na ono što ste, 238. …
…/Upadica Furio Radin: Također vas moram prekinuti./…
… što ste ono jugoslavensku zastavu SDP i Možemo! nosili. Na to mislite?

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena, opomena, opomena.
Gospodin Dario Pušić pojedinačna rasprava.
…/Upadica se ne razumije./…
Opet gospodin Miroslav Marković, povreda Poslovnika.

Marković, Miroslav (SDP)
Članak 238., kolega Deura ne morate svaki put kad se nešto veli okrenuti na Jugoslaviju i ne znam što.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opet vas moram prekinuti jer nije povreda Poslovnika, a iskoristit ću priliku da pročitam, da pročitam …
…/Upadica Miroslav Marković: Znači kad su dečki slavili rukometnu brončanu medalju digli su zastavu nepostojeće države Herceg Bosne./…
… dajte molim vas gospodin, gospodine Markoviću …
…/Upadica Miroslav Marković: Znači samo hrvatsku zastavu treba poštovat./…
… nemojte, nemojte iskorištava molim vas.
Jedini moj zadatak je taj, pustite ga da ga obavim. Pustite da ga obavim. Daj samo malo, samo malo. Gdje je? 238. Poslovnik znači povreda Poslovnika je kad započne govorit, 238. zastupnik tijekom rasprave ne smije govorit o temi govorit preko odobrenja …/Govornik se ne razumije./… svojim upadicama ili na drugi način započet, započeti govoriti o drugoj temi na koji nije dobio riječ ako se javio za …/Govornik se ne razumije./… Poslovnika. Ta riječ za započeo je govoriti nije se dugo primjenjivala, odluka Predsjedništva sabora, predsjednika sabora je ta da se počne primjenjivati i ja ju primjenjujem započeti govoriti.
Oprostite ali to je tako, mogu vam biti antipatičan koliko god želite ali međutim čujte. Izdržat ću ja to.
Gospodin Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče evo prije svega moram izraziti žaljenje da se na jednoj ovakvoj temi na kojoj bi trebali onaj ukazati na zajedništvo i oko koje se trebamo okupljati ponovo nastaju neke podjele i da se koriste Hrvati izvan RH za neke jeftinu, jeftinu političku propagandu i povrede Poslovnika itd., evo nadam se da će to sada prestati.
Raspravljajući o izvješću o provedbi ovog zakona važno je istaknuti kako politika prema Hrvatima izvan RH nije pitanje dnevne politike nego trajna nacionalna obveza i strateško opredjeljenje RH. I upravo zato treba jasno reći da je ova Vlada već 2016. postavila ispravan, odgovoran i strateški smjer kada je odnos, kada je riječ o odnosu prema Hrvatima izvan RH. I to nije samo ostalo na riječima taj smjer danas vidimo kroz vanjsku politiku RH, kroz međunarodno zagovaranje hrvatskog prava hrvatskog naroda u BiH, kroz institucionalno povezivanje, strateške projekte, ali i kroz vrlo konkretne programe koji dopiru do običnog čovjeka i do najmanjih jedinica lokalne samouprave sa posebnim naglaskom na Hrvate u BiH jer Hrvati u BiH nisu samo hrvatska zajednica, Hrvati su konstitutivan narod BiH povijesno, kulturno, identitetski povezan sa RH.
Zato je važno što RH danas vodi aktivnu, dosljednu i sadržajnu politiku prema Hrvatima u BiH. Od snažnog međunarodnog zagovaranja pune jednakopravnosti i legitimne političke zastupljenosti preko potpore europskom putu BiH do konkretnih projekata koji mijenjaju svakodnevni život naših ljudi. I upravo je to ono što želim posebno naglasiti jer ova politika nije usmjerena samo na velike institucije i strateške projekte iako su oni iznimno važni. Naravno da jesu važni i Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilište u Mostaru i bolnica i svi ostali projekti od strateškog značaja ali jednako tako važno je i ono što se događa i u manjim sredinama. Tamo gdje jedan vrtić znači ostanak mladih obitelji, gdje jedna škola znači perspektivu za djecu, gdje jedan kulturni projekat znači očuvanje hrvatskog identiteta i zato želim ovdje posebno istaknuti jedan važan iskorak jer po prvi put u 2025.g. Ministarstvo demografije i useljeništva RH uključilo se u izravnu potporu projektima opremanja dječjih vrtića u BiH i to u iznosu od 1,4 milijuna eura i to nije samo financijska stavka nego snažna poruka mladim obiteljima da se ulaže u demografsku opstojnost hrvatskog naroda u BiH, da se promatra, da se politika ne promatra samo na visokoj razini nego i na svakodnevni život običnog tako reć malog čovjeka.
Jednako tako po prvi puta u 2025.g. Ministarstvo gospodarstva provelo je programe potpore gospodarstvu i poduzetništvu za Hrvate u BiH u iznosu od 2,9 milijuna eura i to je iznimno važan korak jer bez gospodarskog razvoja nema opstanka naroda i to pokazuje kako se politika prema Hrvatima izvan RH širi na konkretne razvojne politike. A ono što posebno mene veseli jeste činjenica da će u 2026.g. po prvi puta Ministarstvo turizma i sporta provesti programe potpore za sportsku infrastrukturu Hrvata izvan RH i to je važna poruka jer sport, sport nije samo natjecanje, sport okuplja mlade, sport stvara zajedništvo i gradi naš identitet.
Posebno važan segment ove politike je odnos prema hrvatskim braniteljima pripadnicima HVO-a i tu isto nije pitanje samo potpore, to je pitanje poštovanja i odgovornosti, branitelji HVO-a su dali nemjerljiv doprinos opstanku hrvatskog naroda u BiH i obrani RH i zaslužuju sustavan, dostojanstven odnos RH prema njima.
Također želim istaknuti i programe koji se odnose na povratak i povezivanje s domovinom. Projekat „Biram Hrvatsku“ koji poziva sve povratnike i sve one koji razmišljaju o povratku u RH pokazuje da politika prema Hrvatima izvan RH je odgovorna i da misli na sve iseljenike i poziva ih da se vrate i da će im se osigurat život i rad u RH. A kada govorimo o brojkama jasno je da Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i dalje nosi ključnu ulogu i da je on lokomotiva svih ovih programa i projekata koji se provode, ali uz njega snažno su uključena gotovo sva ministarstva koja provode projekte suradnje s Hrvatima izvan RH. I to je politika cijele države i ovo je pregled jedne ozbiljne i promišljene odgovorne nacionalne politike.
Naravno uvijek postoji prostor za dodatni iskorak, ali od 2016.g. svake godine pravimo još jedan dodatni iskorak i najvažnije je da je smjer ispravan, da kontinuitet postoji i da politička volja postoji, a rezultati su vidljivi na terenu i hrvatski narod to osjeti. Za Hrvate u BiH nisu ovo samo brojke ovo je poruka da nismo sami, da RH odgovorno stoji uz nas, da razumije naše potrebe i da nam je partner u političkoj borbi za jednakopravnost i u svakodnevnom životu provodi razvojnu politiku za opstanak Hrvata u BiH.
Evo zato pozivam na kraju sve zastupnike da jednoglasno podržimo ovo izvješće i time pošaljemo poruku zajedništva, snažnu poruku zajedništva iz HS-a kada su u pitanju Hrvati izvan RH, a također želim vas sve pozvati da se u sljedećem tjednu odazovete svim programima održavanja Tjedna Hrvata izvan RH, to je još jedan razlog da u duhu zajedništva provedemo vrijeme s Hrvatima iz cijelog svijeta. Zahvaljujem vam se svima na pozornosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Nekoliko replika ne znam još koliko jer se ne vide sve.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani kolega, jedan od strateških projekata koje svesrsdno potpomaže Vlada RH jeste HNK u Mostaru dakle svojevrsni kulturni centar Hrvata u Mostaru. Možete li kazati što taj objekat i taj projekat znači za Hrvate u Mostaru ali i šire i ima li išta sporno jer u medijima se povremeno pojavljuju određena osporavanja oko iz gradnje tog objekta? Ima li valjanu dokumentaciju, valjano i od nadležnih tijela izdane građevinske dozvole i svu potrebnu dokumentaciju? Šta su još uvijek smetnja određeni simboli hrvatskog naroda kao što je križ na Humu il slično?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem kolega Barbarić. HNK ima sve potrebne dozvole. U nekoliko navrata je inspekcija izlazila u posljednje vrijeme konstantno se napada hrvatske institucije u Gradu Mostaru kao glavnom gradu Hrvata u BiH i to je dobar pokazatelj svima onima koji nisu svjesni pozicije hrvatskog naroda u BiH koliko je važna ova potpora hrvatske vlade institucijama hrvatskog naroda u BiH.
Svakodnevno doživljavamo napade na sve te institucije kako HNK, Crkva Kristova Uskrsnuća, milenijski križ na Humu koji je tu 26 godina već sada se i to problematizira i tako da želim da svi, da svi imaju dojam taj u kakvom, u kakvoj situaciji smo danas u Mostaru i da se odgovorno ponašaju prema tome. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama. Dobro, gospodin Mažar replika.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pušić pa evo i sami ste sukladno Zakonu o izboru zastupnika u HS izabrani kao predstavnik Hrvata iz BIH ali ste isto tako kao rođeni Mostarac i kao čovjek koji živi u BIH ja bih rekao možda i jedan uz kolegu Barbarića najboljih svjedoka od na ovdje koji smo što, kako i na koji način ne da znači provedba projekata i programa, nego na koji način se to i stvarno i događa i evo s obzirom da smo danas ovdje čuli od pojedinih zastupnika ja bih rekao, ne optužbe ali pod navodnicima neke sumnje oko transparentnosti izvedbe ovih projekata i programa, možete li vi reći s obzirom da živite tamo, vidite, pratite kako vezano za samu transparentnost tih projekata to izgleda na terenu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, izvolite odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala kolega. Zbog javnosti je važno reći da više od 80% sredstava koji se dodjeljuju odnosno sufinanciraju za Hrvate u BIH usmjereno je u javne projekte od općeg interesa. Dakle vrtići, škole, bolnice, kulturne ustanove i ostala infrastruktura i to nisu projekti za pojedince i za određene zatvorene krugove. Te projekte koriste i Hrvati i Bošnjaci i Srbi i svi ostali koji se ne osjećaju tako, a svatko tko ima dvojbi ja ga rado pozivam da zajedno obiđemo sve te programe i projekte. Ja ću bit domaćin ovaj bilo gdje u BIH, a naravno ukoliko ima nekih sumnji za neke određene projekte i nama je od interesa da se oni preispitaju i kako ti projekti tako i transparentnost. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Babić replika.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Kolega Pušić vi ste u svojoj raspravi istaknuli kako ova politika prema Hrvatskoj nije prema BIH odnosno, nije samo deklarativna nego da ima konkretne primjere, konkretne projekte. Mislim da je to važno posebno naglasiti jer ljudi često najbolje razumiju samo te konkretne primjere, a ne kroz opće formulacije. Budući da vi dolazite iz Hercegovine možete li navesti nekoliko tih konkretnih projekata koji su najbolje pokazali koliko je ta potpora važna za ostanak hrvatskog naroda u BIH i za kvalitetniji i sigurniji njihov život. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala kolega. Upravo je to srž ove politike. Ja mogu navesti neke primjere, već smo ponavljali ove od strateškog interesa za Hrvatsku ali mene posebno raduje to što možemo se pohvaliti da nakon 40 godina u Mostaru se ponovno gradi jedan gradski vrtić. Također da se ovaj, da se nadograđuje škola u Cimu što potvrđuje ono da se Hrvati i u BIH vraćaju jednako kao i u RH svi znamo iz kojih razloga, zbog sigurnosti i zbog, zbog sigurnosti i zbog identiteta. Kada govorimo o, o mladim obiteljima tu koje odlučuju ostati, o djeci koja dobivaju bolje uvjete, zajednicama koje zadržavaju život u BIH to su neki najbolji primjeri projekata koji se provode.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pušić pa vidjeli smo evo i danas ovdje od pojedinih oporbenih zastupnika da dovode u pitanje praktički ulogu i značaj pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Domovinskom ratu. Pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koji su zajedno sa pripadnicima Hrvatske vojske branili i obranili između ostalog i Dalmaciju i mnoge druge dijelove i Hrvatske i BIH. RH to zna i kontinuirano skrbi i vodi računa i brigu o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane. Molim vas recite nam koliko vi odnosno koliko je ta skrb o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane bitna tim ljudima odnosno ukupno za, za, za naš narodu BIH. Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Poštovani kolega odnos prema hrvatskim braniteljima, bili oni iz Hrvatske vojske ili iz Hrvatskog vijeća obrane je pitanje dostojanstva i povijesne odgovornosti. Ljudi koji su branili hrvatski narod i dali doprinos opstanku Hrvata u BIH i obrani RH zaslužuju sustavan odnos i poštovanje. Branitelji HVO-a nisu socijalno pitanje nego pitanje odnosa Hrvatske prema vlastitoj povijesti i smatram da je jako bitno ovo što Vlada RH provodi kada su u pitanju branitelji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Pušić iz vaše rasprave, a i iz ovog izvješća vidimo da se u 2025. godinu ulagalo i u poljoprivredu i u zdravstvo i u komunalnu infrastrukturu, društvene domove, međutim najviše sredstava je ipak izdvojeno za projekte i programe obrazovanje i znanosti. Puno toga se radilo, puno tog se napravilo međutim još dosta toga i nedostaje. Što je to što u narednom periodu treba i zaslužuje našu najveću pažnju i pomoć?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala kolegice na pitanju.
Moramo naglasiti da je u 2025. godini osigurano 10 milijuna eura za sveučilište u Mostaru, također županije s hrvatskom većinom su u jednakom iznosu podržale Sveučilište u Mostaru i da nije te potpore Vlade RH to sveučilište jedino na hrvatskom jeziku došlo bi u pitanje njegov opstanak. Tako da smatram da je to jedan jako važan iskorak koji smo postigli u protekloj godini, a naravno pitanje daljnjeg napretka će ovaj ćemo razmatrati i sigurno da će u koordinaciji s Vladom RH se nać najbolji način za napredak i u tom pogledu. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega evo u svom izlaganju ste naveli kako u politiku vođenja brige o Hrvatima izvan RH se uključuju i nova ministarstva poput Ministarstva demografije i useljeništva, gospodarstva, poljoprivrede. Pa smatrate li da je ovo jedan dokaz gdje se u politiku vođenja Hrvata izvan RH uključuje sada kompletno država, a ne samo jedna institucija. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Apsolutno. Upravo to i jest ključna promjena i ključni napredak koji radimo iz godine u godinu. Danas ne govorimo samo o Središnjem državnom uredu koji je kako sam rekao lokomotiva svih ovih projekata i koordinacijsko tijelo nego i evo i o Ministarstvu demografije i useljeništva, gospodarstva, branitelja, obrazovanja, zdravstva i gotovo svim ministarstvima evo ne mogu sve ni nabrojati sada, koji provode programe za Hrvate u BIH i za Hrvate izvan RH. To znači da Hrvati izvan RH više nisu promatrani samo kroz simboličnu povezanost nego konkretne, kroz konkretne razvojne politike i smatram da je ovo politika cijele države i ponovno naglašavam zajedništva cijelog hrvatskog naroda. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Vojnić.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući, uvaženi kolega Pušić evo nakon svega ovog što ste naveli u vašem izlaganju možete li nam reći koja je po vašem mišljenju zapravo ključna politička poruka koju vidimo iz ovog, iščitavamo iz ovog izvješća i budući da evo vam predstoje izbori u BIH možete nam reći da li i kako možemo pomoći i RH i svi mi u ovim predstojećim izborima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Pušić, Dario (HDZ)
Najvažnija poruka ovog izlaganja i cijele ove rasprave je da nismo sami. Nismo sami kako mi u BIH tako i vi u Republici Srbiji. Republika Hrvatska snažno stoji uz sve nas, ne samo politički kada je riječ o jednakopravnosti nego i kroz konkretne projekte i programe koji pomažu svakodnevnom životu, a ovaj dio izbora u BIH. vjerujem da svi znate da Izborni zakon u BIH dan danas nije promijenjen, da se u 4 navrata nam je nametnut predsjednik. Nažalost i sada smo prepušteni, imamo čovjeka koji, koji je se kandidirao za člana predsjedništva ispred hrvatskog naroda, a koji je tužio BIH zbog toga što se ne može kandidirat za člana predsjedništva jer je ostali, tako da vidite kakva je situacija i jednostavno, jednostavno ne držimo sve u svojim rukama. Nadam se da će Međunarodna zajednica to pogledati …/Upadica Radin: Vrijeme./… i da će promijeniti i …/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme, vrijeme./… vjerujem u utjecaj Vlade RH …/Upadica Radin: Hvala./… i predsjednika Plenkovića. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro.
Gospodin Barbarić pojedinačna rasprava.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, kolegice i kolege.
Ako pročitamo ovo izvješće, iz njega je vidljivo da obim suradnje i sami podaci iz izvješća i financijski iznosi govore o odnosu ove Vlade prema Hrvatima izvan RH. U svom izlaganju ću se ograničiti na odnos Vlade prema Hrvatima u BIH iz kuta Hrvata koji žive u BIH, iz kuta nekog tko je preko 20 godina aktivan u političkom životu.
Uz Ured za Hrvate izvan RH iz izvješća je vidljiva suradnja s još 17 tijela uprave koji po zakonu imaju obvezu na suradnju. Mislim da nedostaje izvješće HAMAG-BICRO-a koji provodi program gospodarske, jačanja gospodarske suradnje vrijednosti oko 10 milijuna eura, osigurana sredstva iz fondova EU kroz program prekogranične suradnje kroz trilateralu Hrvatska-BIH-Crna Gora. Po ovom izvješću cilj Vlade RH jeste očuvanje i razvijanje hrvatskog identiteta, što čvršći, čvršće povezivanje RH sa svim Hrvatima izvan RH pa i Hrvatima iz BIH. Zato i Savjet za Hrvate izvan RH, zato i savjet za mlade, zato i tjedan Hrvata izvan RH. Skrb za Hrvate izvan RH je sastavni dio unutarnje i vanjske politike s ciljem jačanja hrvatskog zajedništva, opći gospodarski napredak kako Hrvata u RH tako i Hrvata ma gdje god oni živjeli, zaštita njihovih prava. Kad govorimo o broju Hrvata često se barata pojmom oko 3 milijuna Hrvata izvan RH. Jasno da se radi o procjeni. E sad koliki je broj Hrvata u BIH. Ako uzmemo popis iz '91. vidjet ćemo podatak od 760 tisuća. Popisom iz 2013. godine već smo na brojci 550 tisuća. Dakle negdje oko 200 tisuća Hrvata manje.
Razlozi jesu, ista je dakle metodologija popisa, razlozi jesu ratna djelovanja, neprovođenje programa povratka, sigurnosni razlozi a tu svakako treba nadodati i gospodarski zastoj tih područja i slabi interes za povratak na ta područja. Ako bi dalje to analizirali dakle u javnom prostoru često se spominje Republika Hrv… Srpska i progon Hrvata iz Republike Srpske i to izgleda dosta zastrašujuće i zapanjujuće. Dakle, '91. živjelo je negdje oko 150 tisuća Hrvata na prostoru današnje Republike Srpske tj. 9% stanovništva. Prema popisu iz 2013. svega 30 tisuća odnosno 2,4% ukupnog stanovništva Republike Srpske što znači da je broj pao za više od 120 tisuća odnosno 80% nas je manje. Ovome dodajte još i strukturu onih koji jesu opstali podaci su svakako još poražavajući.
Ne puno poražavajući rezultati jesu i na prostoru Federacije tamo gdje su Bošnjaci većina, pa recimo ako analiziramo podatke u tri kantona u Zeničko-dobojskoj '91. 84, 2013. 43, Tuzlanski 38 danas 23, Sarajevski 34 danas 17, 2013. 17. Dakle, značajan pad, ovo su rezultati iz 2013. kad je RH ušla u EU. Obzirom da većina Hrvata u BiH, velika većina ima domovnicu, ima hrvatske dokumente jasno je da je i nas devastiralo ulazak RH u EU i otvaranje tržišta rada u većini zapadnoeuropskih zemalja što su velik broj Hrvata iskoristili tako da je procjena da nas je čak i manje od 400 tisuća sada u BiH.
Ono što za istači kad se tiče demografije jedini pozitivni naraštaj pozitivnih trendova jeste u Hercegovini gdje recimo Županija Zapadnohercegovačka '80., '91. imala 81 tisuću, 2013. 95, zadnje dvije godine imamo pozitivan omjer rođenih i umrlih, ništa značajno, ništa puno, slično je i u HNŽ-u, u Posavini je nešto loša situacija, dakle demografska slika nije dobra, a da ne govorim sada u struktura stanovništva u županijama gdje su Bošnjaci apsolutna većina ostaju samo stari i mladi i dalje, i dalje sele iz razno raznih razloga.
Dio izvješća koji se odnosi na Hrvate u BiH poželjno je promatrati kroz odnos RH prema BiH kao i političku potporu Hrvatima u BiH. Znamo da je ova Vlada drastično promijenila odnos prema BiH, dakle susjedna je prijateljska zemlja, jačanje gospodarske suradnje, spominjali 4 miliona, 4 milijarde eura, suficit oko milijarde. Isto tako jasno, precizno, nedvosmisleno stala u zaštitu prava Hrvata, punu jednakopravnost valjda predsjednik Plenković nije imao zadnjih 10 godina niti jedan sastanak sa svjetskim zvaničnicima da nije upozorio i ukazao na probleme hrvatskog naroda u BiH, potrebu jednakopravnosti Hrvata.
Spominju se strateški projekti, ja ću samo neke, dakle bolnica Mostar ima status sveučilišne kliničke bolnice jeste glavni zdravstveni centar za Hercegovinu, dio Središnje Bosne, jugozapadni dio BiH gravitira oko 300 tisuća stanovnika, baza je za medicinske zdravstvene studije i među najvažnijim najvećima u BiH.
Sveučilište Mostar osnovano je '97., broj studenata varira od 12 do 15 tisuća ovisno o akademskoj godini, 10% studenata pa i više je iz RH, jedino je sveučilište izvan RH na hrvatskom jeziku, broj upisanoh je oko tisuću, ima 10 fakulteta, likovnu akademiju, nekoliko instituta, knjižnicu, studentski centar. U pravnom smislu riječi jeste obrazovno središte Hrvata u BiH.
Spomenuti HNK projekat je zamišljen kao Hrvatski kulturni centar u Mostaru, a ne samo kazališna zgrada uz veliku i malu kazališnu scenu tu je prostor za balet, operu, koncertnu dvoranu, simfonijski orkestar, edukacijski prostori, akademija dramskih umjetnosti, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost, Matica Hrvatska, multimedijalni i izložbeni sadržaj. Dakle, u pravom smislu riječi jedan kulturni centar Hrvata.
Glasovita gimnazija u Širokom Brijegu, vjerujem da su brojni i značajni i gospodarstvenici završili i političari završili ovu gimnaziju. Katolički školski centar Travnik, dakle uz vjersko središte Hrvata tog dijela središnje Bosne svakako i obrazovni centar, posebno kulturni treba doći i vidjeti.
Kad se tiče, moram skratiti, kad s tiče kritika dijela lijeve oporbe ništa čudno, ništa što već nismo vidjeli. Ta SDP-ova vlada nas je 2000. ostavila na milost i nemilost bjelosvjetskim mešetarima, kao nisu znali za potporu Komšića, dakle ni toga ni danas u BiH nema multietničkih stranaka ni po članstvu, ni po programima, ni po biračkom tijelu. Znalo se to i prije, a podržavalo se Komšića, stvorio se problem.
Često je danas spominjano benefiti, transparentnost. Kad se tiče benefita ja ću spomenuti dio projekata evo u mom Ljubuškom dakle objekat za djecu s poteškoćama u razvoju jasno šta su benefiti. Starački dom jasno šta su benefiti. Izgradnja nekog dječjeg igrališta ili školskog igrališta, vodovod ili ovo što se investira u gospodarstvo, zadržavanje ljudi i jačanje gospodarstva svakako, svakako je puno veće.
Spominjalo se danas puno toga, od lažnih prijava što nije istina i evo pitam se kako to nikome nije, ne smetaju tri zastupnika jedne nacionalne manjine u RH i koliko ljudi iziđe tada na izbore, nitko to ne spori a stalno se spori. Dakle, spominje se plaćanje poreza. O svemu tome bi se dalo nadugo i naširoko razgovarati ali ja ću na kraju zaključiti, jedno veliko hvala Vladi RH, predsjedniku Plenkoviću. Iskreno hvala i Uredu za Hrvate izvan RH. Dakle često i stalni su naši gosti. Zahvala svim ministrima koji unutar svojih mandata redovito posjećuju hrvatski narod u BIH. Pozivam i kolege koji imaju rezervu, koji danas kritiziraju da dođu i da se sami uvjere o benefitima uloženih sredstava. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Replika gospodin Dario Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Barbarić evo u ovoj raspravi često govorimo o tome što Hrvatska čini za Hrvate izvan RH što je naravno potrebno i jako važno, međutim mislim da je jednako važno podsjetiti i na drugu stranu te priče, koliko Hrvati BIH doprinose samoj RH. Govoreći o gospodarskoj suradnji, robnim razmjenama, ulaganjima, o demografskom doprinosu kroz život rad i obrazovanje u RH jasno je da se radi o odnosu koji nije jednosmjeran nego partnerski i obostrano koristan. Možete li vi iz svoje perspektive istaknuti koliko su Hrvati BIH važan čimbenik u gospodarskom, društvenom i demografskom razvoju RH. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Lijep pozdrav svim kolegicama, kolegama, jednako tako državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Izvolite odgovor na repliku.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Pozdrav i vama potpredsjedniče. Zahvaljujem.
Dakle uvijek sam zagovarao ne prebrojavat se, ne utvrđivati, uvijek sam se suprotstavljao tom dijelu ali dio rasprava vas uvede, odvede u drugom smjeru. Kad govorimo o tome jednom smo malo kroz stajališta iznosili podatke koji su i koliko sportaša rođenih i odraslih u BIH, a nastupaju za nacionalnu selekciju donose sportskim uspjesima RH, promoviraju RH. Evo već sam spomenuo i vi ste spomenuli 4 milijarde eura robne razmjene gdje Hrvatska ima oko milijardu suficita. Neću spominjat rat, neću spominjati naš doprinos stvaranju Hrvatske države i danas dakle taj odnos mora i jeste partnerski, a nisam za prebrojavanje i utvrđivanje tko kome više.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Barbarić, govorili ste o problemu povratka Hrvata u BIH. Između ostalog, Vlada RH ima i program kojim sufinancira građevinski materijal i izgradnju ili izgradnju oštećenih kuća tako da je u '25. godini 27 kuća na takav način izgrađeno. Financira se i projektna dokumentacija, stručni nadzor i slično. Koliko ovaj program donosi povratku Hrvata u BIH? Mislite li da bi na ovoj stavci trebalo biti daleko više sredstava kako bi se više kuća obnovilo?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem.
Dakle kad se tiče povratka ja sam iznosio grube brojke oko 200 tisuća Hrvata iz Republike Srpske sa prostora većinski bošnjačkih nisu se nikad vratili. Razlozi su ratne prirode i posljedica rata, razlozi su sigurnosni aspekti, razlozi su i ekonomska situacija. Dakle dio objekata koji je obnovljen imamo puno slučajeva i da se Hrvati iz navedenih razloga i nisu vratili, tako da je trebamo zadržat Hrvate tamo gdje jesu sada. Spomenut ću vam primjer recimo općine Konjic koji je bliže Mostaru gdje je prije rata živjelo oko 11 tisuća Hrvata, danas ih je svega oko 500. Dakle različitim dosjetkama, neobnavljanje infrastrukture prije svega putne, vodovodne i svega onoga nastoji se onemogućiti povratak uz ove sigurnosne ekscese koji su se dešavali i odvratili Hrvate na povratak. Dakle danas trebamo mi raditi programe na hrvatskim područjima gdje možemo poduprijeti ostanak mladih kao trendovi …/Upadica Penava: Vrijeme./… su kao u RH.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Evo poštovani kolega Barbarić kao netko tko je bio načelnik i tko danas živi u BIH sigurno najbolje osjećate promjene na terenu. U posljednje vrijeme sve se češće govori o povratku Hrvata u BIH i jačanju interesa mladih obitelji za povratak i ostanak u svojim domovima. Da li postoje konkretni primjeri iz vaše sredine kroz povratak obitelji, otvaranje radnih mjesta, ulaganja ili rast broja povratnika. Prvenstveno bi se osvrnuo na gospodarski rast i razvoj RH, blizinu Hercegovine gdje vi živite sa dalmatinskom obalom, sa pristupom radnim mjestima odnosno tržištu rada. Da li je to nešto što je izravan utjecaj osim ovih izravnih ulaganja kroz financijska sredstva mogućnost rada. Da li on tome doprinosi? Evo, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega dakle uvjeren sam da je razlog, glavni razlog, osnovni razlog odlaska u 90% slučajeva cijena rada koja je na prostorima evo i RH pogotovo kod nas u BIH svih ovih godina bila uistinu niska. Nažalost mi nemamo načina vođenja preciznijih kontrola povratka kao što je to slučaj u RH, nemamo mogućnost potpora kao što to radi Vlada RH ali ipak svi u svom okruženju znamo za dosta ljudi se vraća iz razloga što se ekonomski diže i u BIH pogotovo na hrvatskim prostorima, lakše je naći posao, cijena rada se digla tako da imamo pozitivnih trendova. Spomenuo primjer županije Zapadno-Hercegovačke koja je drugu godinu za redom u demografskom smislu omjer rođenih i umrlih u pozitivnom smislu tako da treba malo i optimizma, treba dodatno raditi na pomoći obiteljima sa više djece …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… pa će nam rezultati biti bolji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća u pojedinačnoj raspravi je kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Dakle, poštovane kolege iz HDZ-a meni je eto žao što sam vam ja onako u početku pokvarila taj vaš čestitarski duh na ovom impresivnom izvješću, ali mi smo u Hrvatskoj saboru. Mi ovdje trebamo propitivati, moramo raspravljati i ako je potrebno i kritizirati ono što vidimo da bi moglo biti bolje ili da nije dobro.
Slušam ja vas, vidim kako vi hvalite Vladu i sve ono što je dobro napravljeno za naše ljude izvan Republike Hrvatske. Međutim, postoje i oni ljudi koji tako ne misle, a Hrvati su koji žive izvan Republike Hrvatske. I možda bi bilo dobro kolege da i o njima malo progovorimo. Dakle, u ovom izvješću mi ne kažemo ništa o problemima u provedbi programa, a njih ima. Mi ne kažemo ništa o kašnjenjima sa isplatama, a njih također ima. Dakle, nema evaluacije projekata, o tome smo govorili, ali vi smatrate valjda da evaluacija nije bitna, a onda je temelj svega kada se nekome dodjeljuje novac. I u konačnici ništa nismo rekli upravo o tim kritikama koje dolaze iz dijaspore pogotovo o tome da su neka sredstva dodijeljena nepravedno, nepošteno.
I zato ja ovdje između ostalog govorim i o tim ljudima, jer nema nitko monopol raspravljati ovdje o nekoj temi i govoriti drugima da o tome ništa ne znaju, da o tome ne smiju govoriti. To jednostavno u ovom Saboru ne smije biti pravilo, a vi ga vrlo često upotrebljavate kad postajete nervozni, kad vas netko počne pitati o nekim stvarima koja traže neke odgovore. Problem je i ta politička selektivnost osobito vidljiva u raspodjeli sredstava u BiH, dakle umjesto ravnomjerne potpore hrvatskom narodu u cijeloj BiH sredstva se koncentriraju u uskom krugu općina i organizacija često povezanih sa jednom političkom opcijom, a to je naravno HDZ. I to nije državna politika, to je stranačka logistika financiranja javnim novcem, a to si nikako ne smijemo dopustiti.
I sada kada već govorimo o tome ja sam recimo državnog tajnika u početku pitala, pitala sam ga s razlogom tko nadzire i kontrolira sredstva za projekte u poljoprivredi? Ja sam pogledala sva moguća sredstva koja su usmjerena i vidjela tko je sve ta sredstva dobio. Mi tu izdvajamo značajne iznose, a poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu pada, pada. To vam je isto kao i u Hrvatskoj. Mi imamo jednostavno nevidljiva stada, mi imamo izmišljene usjeve, mi imamo izmišljenu mehanizaciju, mi znamo što se događa sa potporama u Hrvatskoj.
Iz BiH se također čuju glasovi ljudi koji kažu da tu ima problema. Meni tajnik kaže da se to dodjeljuje kao mladim ljudima, nekakvim start upovima i da tu nema. To nije istina! Ne dodjeljuje se samo mladim ljudima. Pogledajte malo, dakle ne govorim na pamet, govorim jer sam pročitala sve iz izvješća, svaku stranicu, svako slovo, ne pričam na pamet!
Idemo na ono što je također jako bitno način na koja se ta sredstva prikazuju i raspodjeljuju i evaluiraju ostaje, dakle nedovoljno strukturiran i bez jasnih pokazatelja uspješnosti sredstava. Govorili smo o stipendijama. Dakle, ukupno isplaćen iznos za stipendije studentima za akademsku godinu 2024. i 2025. bio je 3 milijuna i 461000 eura od čega za studente koji prebivaju i studiraju u BiH 2 milijuna 754 000 eura. Gotovo 85% cjelokupnog iznosa otišao je na stipendije mladim ljudima koji studiraju i nikakav problem. Mislim traže i naši Hrvati izvan domovine koji ne žive samo u BiH stipendiju
Ali što je ovdje problem? Mi ne znamo što se poslije dogodilo sa tim ljudima, gdje su oni danas? Mnogi od njih vjerujte mi više ne žive ni u BiH, ni u Hrvatskoj. Idemo dalje, dakle ovo o čemu vi govorite dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru 2 milijuna eura plus potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru 265000 eura. 2 milijona 265000 eura to je u ovoj sumi novaca ogroman novac. A znate li vi koliko gradova i općina vapi za obnovom svojih kulturnih centara diljem svijeta pa i u BiH, pa i u Hrvatsko. Ja bi, moj Zadar bi bio presretan kad bi imao Hrvatsko narodno kazalište. Mi imamo kino dvoranu. Ovo je ogroman iznos bez obzira što se radi o strat… a strateški projekti i strateški ciljevi preko 100 puta spomenuti u ovom izvješću, brojala ja. Ministarstvo zdravstva sad pazite ovo, izdvojilo je ukupno 10 milijuna i 580 tisuća eura, a od toga potpora kliničkom bolni… Kliničkoj bolnici Mostar u iznosu od 10 milijuna 310 tisuća eura. Za sve ostale Hrvate izvan domovine, za sve ostale Hrvate izvan domovine ostalo je 270 tisuća eura.
I onda mislite da je to pravedno i mislite da ostali Hrvati o tome ne progovaraju i ne pitaju se zašto je to tako, zašto su oni manje vrijedni, zašto. Nemojte odmahivati gospodine Pušiću rukom jer ja govorimo činjenice. Ovo su vam brojke. Od 10 milijuna, 10 milijuna sve je otišlo u klinički, ja ne razumijem, dobro. A to mi cijelo vrijeme govorite da ja ne razumijem, važno da vi razumijete. I ostali drugi Hrvati izvan domovine isto ne razumiju, ali je važno da vi koji sjedite tu u Hrvatskom saboru razumijete.
Sredstva proračuna za pomoć BiH u sustavu znanosti i obrazovanja u iznosu od 10 milijuna eura pružena za potporu financiranja Sveučilišta u Mostaru, a ukupno je sve 14 milijuna eura, dakle opet je 80% sredstava znanosti i obrazovanja otišlo u Mostar.
I u konačnici imamo zahtjev grada Mostara za isplatu sredstava za programe zračne potpore povezanosti, to je ova infrastruktura. 950 tisuća eura, a vi ste nam maloprije rekli da Konjic vapi za cestom ali je nema desetljećima. E to je nešto o čemu mi ovdje trebamo govoriti i sami ste o tome govorili, a znamo i mi koji su sve problemi ostalih općina i gradova u BiH a i u drugim krajevima diljem svijeta gdje žive naši Hrvati.
Dakle, ovakvi izvještaji su osim što su netransparentni oni su i nepravedni, dakle i teško je govoriti o učinkovitom upravljanju javnim sredstvima na ovakav, na ovakav način. Naši građani žele da se zna gdje ide njihov novac i u koje svrhe i da to bude transparentno, pravedno i učinkovito.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Nikola Mažar koji ukoliko dobije opomenu bit će treća, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, svjestan sam, potpredsjedniče, svjestan sam da ću dobiti treću opomenu ali moram. Članak 238., kolegice Dragić pa vi ste sada ovom pojedinačnom raspravom u biti sve rekli, da se SDP nije milimetra odmaknuo od politike podjele Hrvata, podjele Hrvata između Hrvata iz BiH i svih drugih Hrvata i podijele Hrvata unutar BiH. I znam da vas …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… što sada preko 100 miliona eura ide za pomoć Hrvatima …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala kolega Mažar./…
… al za vrijeme SDP-a je išlo 10 puta manje, ustvari nije išlo ništa, ali drago mi je da ste sve ovo rekli.

Penava, Ivan (DP)
Kako sam i najavio dobivate treću opomenu s gubitkom prava riječi po ovoj točki zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Nevenko Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
238. poštovani potpredsjedniče.
Vjerujem kolegice da imate dobre namjere, kad biste došli u BiH, kad biste razgovarali sa predstavnicima hrvatskim političkim predstavnicima znali biste značaj bolnice Mostar, Sveučilišta u Mostaru i nekih drugih projekata i programa za opstojnost …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… Hrvata u BiH i vjerujem da ne biste tako razmišljali i govorili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kolega Barbarić jednako tako zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Irena Dragić, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Ne gospodine Mažar upravo vi dijelite hrvatski narod u BiH. Oni koji su s vama i koji su u HDZ-u ti dobivaju milijune, oni koji nisu ne dobivaju ništa odnosno dobivaju mrvice. To je problem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, također zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio ponovno kolega Nevenko Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
238., poštovana kolegice usluge Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru koriste svi građani u BiH koji gravitiraju toj pod… i Bošnjaci i nema podjela. Isto tako na Sveučilištu u Mostaru studiraju svi Hrvati i nigdje iskaznica ili stranačka ili bilo kakva ne prolazi, …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… dakle govorite krivo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za repliku se javila kolegica Zdravka Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Gospođa Dragić vi ste rekli pa evo citirat ću vas jer sam zapisala što ste govorili, neka sredstva su dodijeljena nepravedno i to su glasovi to ste čuli, pa vas ja gospođo Dragić molim budite dosljedni vašem tako kredibilnom i uvjerljivom tvrdnjom što ste izrekli ne jednom nego više da ste pročitali svako slovo i svih 216 stranica ovog izvješća pa vas molim navedite samo jednu, jedan primjer gdje su kako ste vi rekli neka sredstva su dodijeljena nepravedno. Samo jedan primjer nepravednog dodijeljenog sredstava. Ja vas ljubazno molim i nemojte molim vas, govorimo ovdje pristojno, razložno, primjerno raspravi o ovdje u saboru. Nemojmo dizati glasove jer nije potrebno …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… možemo umjerenim glasom sve to reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Sve je u redu, kolegice Bušić ja sam upravo rekla što je nepravedno. Onima koji su bliski vama HDZ-u, milijuni, onima koji nisu bliski nabrojila sam vam, cijelo vrijeme sam čitala tu projekte. Onima koji nisu bliski mrvice, u tome je problem, to je nepravedno, govorimo o pravednosti. Ja nisam govorila o nepravilnostima, nego o pravednosti to je razlika.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javio kolega Dario Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice Dragić pa trebalo je sada i nama svima po 10 minuta da vam na sve odgovorimo ovo što ste do sada govorili. I nekako se ne mogu otet dojmu, da vi konstantno želite da dijelite Hrvate i u BiH i u Hrvatskoj i ovdje ste ostali sa nekim gardom optuživačkim i ne znam ni ja kakvim već. Već sam u raspravi rekao preko 80% za institucije hrvatskog naroda u BiH koji nisu samo institucije hrvatskog naroda jer dolaze, jer u bolnicu dolaze i Bošnjaci i Srbi i Hrvati iz doline Neretve. I isto tako na sveučilištu rade profesori, rade liječnici. Ukoliko imate neki primjer, recite ga. Pozvala vas je gospođa Bušić da kažete šta je to netransparentno, a mi imamo 80% podrške …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… hrvatskog naroda. Jel' treba sada …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… tko god je blizak HDZ-u da ne dobije pomoć, a pomoć je samo za institucije preko 80%.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Pušić molim da se držite vremenskih ograničenja, jer nema smisla ovoliko probijat vrijeme.
Izvolite kolegice odgovor na repliku.

Dragić, Irena (SDP)
Pa znate teško je na ovo replicirati, jer kolege očito misle da oni trebaju dobiti sve, a ostali što ih dopadne odnosno malo ili ništa. U tome i je problem što oni ne vide da se ovdje kada govorimo, pazite ne govorimo samo o Hrvatima. Ovo nije izvješće samo o Hrvatima iz BiH. Ovdje su, ovdje su i Hrvati diljem svijeta i oni čitaju ovo izvješće i oni gledaju kome se i kako i na koji način dodjeljuje sredstva.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dario Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Članak 238. da, ali Hrvati iz BiH su vama najveći problem i njima ste se posvetili i ne vidite doprinos Hrvata Republici Hrvatskoj, stoga vas ja nedavno je bilo obilježavanje obljetnice zaustavljanja tenkova u Pologu. Ja vas ovim putem pozivam da dođete sljedeće godine 7.5. u Polog na obilježavanje zaustavljanja tenkova u Polog da vidite, da vidite taj hrvatski narod koji je goloruk stao ispred tenkova 1991. godine …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… koji su krenuli na Dalmaciju. Ili vam je možda drago ovaj …

Penava, Ivan (DP)
Kolega Pušić hvala, dobivate drugu opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Članak 238. zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice Dragić vi kad spominjete Hrvate diljem svijeta ja bih se dobro upitao jeste li vi dio te partije koja je upravo doprinijela da najveći broj tih Hrvata i bude tamo gdje je sada i njihovi nasljednici.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
…/Upadica Budalić: Hvala vam./…
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Miroslav Marković, izvolite.
Samo da vas upozorim ukoliko bude opomena biti će treća, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Članak 238.
Evo kolegica Bušić je pozvala na jednu argumentiranu raspravu, jednu tolerantnu raspravu pa ste sad otišli u potpuno drugom smjeru, vratili se opet nekako u povijest nečega, izvlačite nekakve nasljednike, nekakve partije. Mislim da nije primjereno i nije u redu, eto samo toliko. …/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu zbog koje gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki, a sada u ime predlagatelja državni tajnik gospodin Zvonko Milas.
Izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Pa ne znam vidio sam da će gospođa Dragić imati završno, pa sam možda trebao se strpiti. Ali moram reći dvije riječi, dakle o ovome što je gospođa Dragić iznijela u svojoj pojedinačnoj raspravi.
S dubokim doista poštovanjem ja mislim da vi uopće ne razumijete o čemu govorite niti ste uopće dali si truda da se upoznate sa sustavom potpore i suradnje sa Hrvatima posebno u BiH.
Spominjete sveučilište, spominjete klinički bolnički centar. Dakle, pritom ne znam da li znat da Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima potpisan sporazum kojim će financirati potrebe sveučilišta u Mostaru, dakle jedinog sveučilišta u BiH na hrvatskom jeziku, jedinog sveučilišta u BiH na hrvatskom jeziku koji ima preko 12000 studenata.
Klinički bolnički centar u Mostaru čuli ste, dakle dolaze ne samo Hrvati, cijela Hercegovina i Bosna dolazi u taj klinički bolnički centar. On se ne financira radi Hrvata, nego radi svih ljudi koji tamo žive, radi unapređenja medicinske skrbi za BiH, naravno i za Hrvate.
Kada govorite o pravdi i nepravdi, dakle jedan od najvažnijih, jedan od najvažnijih kriterija pored dugoročnog benefita, dakle isplativosti projekata je teritorijalna raspoređenost potpore prema broju stanovnika, naravno pritom mislim na Hrvate. Tako da dolaskom ove Vlade počela je bogu hvala potpora Hrvatima u Republici Srpskoj bez obzira koliko ih malo ima, da ne govorim o središnjoj Bosni, o jednom Ravnom koji je skroz na jugu Hercegovine. Ali to da vi imate pozive za nepravdu, pa jedini tko te pozive prima, prima ih Središnji državni ured i svaki put pošalje nadzor na teren. Ja vam ih mogu i pisanim putem dostaviti ukoliko želite, ali volio bi isto tako da vi u jednom transparentnom kako kažete, otvorenom razgovoru koji ostaje među nama da nam do znanja tko se to želi da mu pomognemo sebi i njemu i da riješimo te nepravde.
Mislim da je priča radi priče doista ovdje nepotrebna. Ako želite dobro Hrvatima izvan RH onda ćete izaći s podacima koji imaju svoju pozadinu, dakle koji su jasni kako velite transparentni, transparentni, a ne izaći s pričom zovu ovi, zovu, ma ne zove nitko ili zove onaj tko želi upravo ovakvu raspravu. Želi onaj tko želi podijeliti Hrvate ne Hrvatima u Hrvatskoj nego Hrvate u BiH.
Dakle, meni je danas frapantno da me nitko nije pitao što se događa u godini koja nosi pred sobom izbore, opće izbore u BiH, što će biti s Hrvatima, na koji način funkcioniraju što rade. Nikoga to ne zanima. Dakle, ne zanima vas uopće što će sutra bit s hrvatskim narodom nego koliko se novaca kako, zašto, da li treba analizu raditi. Mi govorimo danas o svemu onom što radimo u odnosima s Hrvatima izvan RH. Sve drugo zašto su potrošeni novci, kome su dani, za čega su dani možete naći ma možemo vam i pomoć u tome ako treba, ako nemate vremena time se bavit a zanima vas, ali ovako izlazit paušalno i samo bacati među nas sve ovo što ne treba nema zaista smisla.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Jasna Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem.
Uvaženi predsjedavajući, uvaženi državni tajniče premda sam u jednoj od mojih replika rekla kako u ovom izvješću ne treba ni strukturalno da se nalaze možda neke analize, opravdanja ili eventualno mjere unaprjeđenja jer izvješće samo po sebi to ne treba podrazumijevati ja ću ipak sad evo u ovoj svojoj pojedinačnoj raspravi dati možda čak i prilog takvim nekim strateškim potezima i možda konkretno reći što je to što proizvodi na terenu, kakvi su efekti, što bi možda trebalo biti bolje i evo iz moje perspektive kako to konkretno Hrvati u Republici Srbiji doživljavaju.
Od vremena kada je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH osnovan 2011. godine počela je zapravo snažnija politika razvoja prema Hrvatima izvan RH. Prije je to radila Hrvatska matica iseljenika, bila je naš jedini stožer i komunikacijski kanal ali otkada je to preuzeo Središnji državni ured moram reći da sa iz naše perspektive uistinu vidimo da se radi sustavno, da se radi analitički i da se radi upravo onako kako to zahtijevaju i traže pojedinci na terenu.
O čemu govorim? Nije svaka zajednica jednaka i nije svaka i nisu svi iseljenici u svim državama da imaju iste potrebe. Naime, kada bi vi jednoj mladoj biljci sasuli puno vode ona bi ugušila biljku ne bi nikako rasla. To je ono što državni ured ja prepoznajem od samog početka radi. Upozna zajednicu, prepozna naše potrebe i kontinuirano rapidno povećava sredstva koja izdvaja da bi ta naša zajednica rasla. Konkretno Hrvati u Republici Srbiji od prije 8 godina kako je počela ta sustavna i financijska podrška zaista su doživjeli procvat jer bili su zadnja možda trenuci da se uloži u Hrvate u Srbiju, da ne nestanemo, da se naš opstanak sačuva i evo mogu reći nakon 8 godina ne samo što smo u Hrvatskom saboru nego smo ojačali institucije, naša zajednica je napravila koheziju i mi smo jedinstveniji nego ikad, snažniji, mladi, jaki ljudi, poklopilo se nekoliko kockica, završili su obrazovanje na hrvatskom jeziku, potpora RH je snažnija i zaista u ovom trenutku možemo reći da mi konkretno imamo perspektivu.
Znači nije sve samo do RH, jedan dio potpore jeste ali drugi dio je i na nama, na zajednicama da se osnažimo, da se međusobno znamo artikulirati naše potrebe i da onda sve to skupa čini napredak.
Nekada su nama govorili imate 400 glasova na izborima za recimo parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ili za predsjednika, nema vas, niste političko tijelo, niste teški, jednostavno zašto bi ulagali u vas. Mi smo tvrdili da ima nas ali naš narod je u tom momentu rekao pa šta ja imam od RH nemam poveznicu, nemam identitet. Kada je počela ova snažnija potreba itekako se počela osjećati snažnija poveznica sa RH. Na zadnjim izborima smo utrostručili glasove, na još i dalje tvrdim nisu ti glasovi koji bi trebali i mogli biti, ali podrška, ulaganje itekako ima efekta.
Ne kažem samo da se to treba vraćati znači i RH ali kažem da ono što se ulaže na terenu ima efekta jer se vidjela motivacija kod naših udruga, jer se video veći broj upisane djece u nastavu na hrvatskom jeziku, jer se videlo pokretanje poljoprivrednika, župa, crkve i to je upravo ono što neko kada dođe na teren može osjetiti, a Središnji državni ured itekako je onaj koji je bio na terenu i kada nitko nije dolazio, kada je bila korona, kad su bile zatvorene granice, kada nitko nije htio prići rekli su nemojte ići u Srbiju.
Ja sam sigurna da Središnji državni ured i oni koji rade u njemu i da nitko drugim u institucijama ne zna toliko o našim predsjednicima udruga, članova udruga, župnicima, članovima institucija. Ja imam osjećaj nekad da možda oni bolje poznaju nas nego mi sami sebe koliko, a kada vide nekako iz nekakve druge perspektive što nam je i kako na nam je to potrebno.
Nas ima po ovom popisu 39 tisuća 107, brojčica nikako ne odgovara. 500 tisuća u Republici Srbiji je, Bunjevci, Šokci, neizjašnjeni, ostali, regionalno izjašnjeni Vojvođani. Zašto? Zato što se godinama prije nije ulagalo i zadnjih 10 godina kada je to počelo narod se osnažuje, narod je spreman reći svoj identitet, izlazi iz svojih uskih getoiziranih krugova i to je upravo zato što se događa zbog ove potpore.
Kada su svi župani RH odlučili doći u posjetu Hrvatima u Vojvodini, premijer Autonomne pokrajine Vojvodine je prvi reko ja vam želim biti domaćin, zvao u Hrvatsko nacionalno vijeće što vam treba. Mi smo sjeli za stol sa njim, prije toga nismo. Nitko nas nije pitao šta nam treba. Kada imamo podršku onda nas i Republika Srbija drugačije uvažava. I tu odmah mogu demantirati onu tvrdnju kad, ne znam tko je to rekao danas, zašto se troši toliko na putne troškove. Vi ne možete zamisliti što znači doći kod Hrvata u Srbiji i što znači biti na terenu. Što nama ta potreba znači? To nama automatski znači razgovor i sa predstavnicima kod nas u Republici Srbiji.
Studenti, ja mislim koji studiraju ovdje u RH da nitko nema problem nazvati Središnji državni ured, da ću mu se uvijek netko javiti i da će mu uvijek netko odgovoriti. Ja ne znam koje ministarstvo još ima toliki pristup najobičnijim ljudima, najobičnijoj djeci studentima. Oni svi nama kažu mi ćemo nazvati Središnji ured i oni će to nama riješiti. Ne znate koliko je ta institucija otvorena i koliko je jednostavna za pristup običnim ljudima i koliko se trude razumjeti.
Ovo što sam ja u Hrvatskom saboru svi znate zahvalna sam gospodinu Milasu koji je ustupio mjesto i naš glas ne bi se čuo da i taj veliki korak nije napravljen, a čula sam još i primjedbu da nema evaluacije, da se ne zna koji projekti su dobri koji nisu, da ima manipulacija. Iz osobnog iskustva, znači ne da nema evaluacije nego vrlo se morate oznojiti kada odete pred povjerenstvo da opravdate neku stvar ukoliko slučajno je nešto pošlo po krivu. Povjerenstvo je na terenu kod nas provjerilo svaku od 7 matica, otišli su vidjeli su projektnu dokumentaciju, javne nabave, kako je sve teklo, otišli su u razgovor sa ljudima da vide da li to teče kako treba. Ne da ne možete imati prostora za manipulacije, nego da mislim da je Vlada izabrala jako dobro partnera u svemu tome koji će itekako racionalno i dobro trošiti financijska sredstva od Vlade RH koja dodjeljuju.
A ono što uvijek naglašavam, osim te velike financijske potpore o kojoj smo danas čuli, o kojoj smo najviše vremena možda i govorili jeste ta politička potpora, moralna i ljudska potpora. Vrtić koji je godinu dana bio zatvoren jer je Vlada RH uložila sredstva i što smo zajednički odlučili da nećemo ići po pravilima da se izgrađuju vrtići tamo na srpskom jeziku jer je logično Vlada preuzela obvezu od Republike Srbije što je realno ona treba nama izgraditi uvjete za obrazovanje na hrvatskom jeziku, ali da nije bilo držanja crte, političke, političkog dogovora, razgovora sa predstavnicima vlasti Republike Srbije vrtić se ni dan danas ne bi otvorio. I gospodin Milas i Grlić Radman ministar i Davor Ivo Stier, na kraju znate šta je presudilo ono što je jako važno Republici Srbiji, a što i mi želimo, građani smo Republike Srbije, Hrvati smo ali itekako želimo vidjeti Srbiju u EU. Presudilo je to da je gospodin Stier i predsjednica skupštine Brnabić su razgovarali i dogovorili ukoliko se riješi pitanje vrtića i jezika da će gospodin Stier dati jedan pozitivan amandman na rezoluciju o napretku Srbije na EU. I mi smo se s tim složili. I treba i želimo dajte nam prilike, pohvalit ćemo ali zaista dogovori s moraju ispoštovani ne samo deklarativno. Jako nam je važno da Srbiji napredak u EU bude zaista i u praksi vidljiv.
I to je ono što mi želimo i nama je jako drago da i Hrvatska to podupire, ne da budemo snažni remetilački faktor u svojim državama nego da budemo partneri i da zajedno vjerujem i jednoga dana budemo u EU kao dvije snažne susjedne države.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Vojnić.
Imamo dvije replike, prva na redu je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Uvažena kolegice Jasna Vojnić vi ste i predstavnica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Vojvodini u Republici Srpsko… u Srbiji i dosta ste kao saborska zastupnica ovdje svojom vidljivošću i radom doprinosite za Hrvate u Srbiji.
Mene zanima s obzirom na model koji smo već vidjeli u BiH a po pitanju slučaja Željka Komšića da većina državne strukture pokušavaju određivati tko je ajmo reći poželjan Hrvat zanima me da li se isto pitanje otvara predstavljanja Hrvata kad govorimo Hrvati u Srbiji na isti način umjesto da Hrvati sami biraju svoje predstavnike i da li je to jedan od problema koji se javlja i kod vas?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Iskreno vjerujem i nadam se da će predstavnici vlasti Republike Srbije biti razumni, racionalni po tom pitanju i da se to u Republici Srbiji neće dogoditi. Nažalost trenutno je u naznakama slični scenarij kao u BiH sa Željkom Komšićem iz razloga što osoba koja nema podršku u narodu, nema podršku RH pa ni EU je trenutni pregovarač sa vlastima Republike Srbije.
Ono što mi zagovaramo i što smo i razgovarali sa predstavnicima vlasti Republike Srbije jeste da promisle još jednom, da razmisle tko to može biti ambasador Republike Srbije i ovdje u parlamentu u jednoj državi koja je u EU i tko najviše može doprinijeti Srbiji na europskom putu. Onaj tko ima podršku naroda, Hrvatske, Europe i koji je autentični predstavnik hrvatskog naroda.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Vojnić znamo svi Hrvati izvan RH trebaju i zaslužuju našu pomoć, međutim iz vašeg izlaganja moglo se nešto drugo iščitati u odnosu na izlaganja koje smo prethodno imali od naših dvoje kolega. Hrvati u republici, u BiH tu smo stavljali nekako akcent kao što ste rekli na financijsku pomoć. Naravno da je njima potrebna i politička i moralna potpora. U vašem izlaganju više smo osjetili akcent upravo na toj moralnoj i političkoj potpori.
Što mislite što je to u narednom periodu što bi Hrvatima u Srbiji bilo od posebnog značaja?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem.
Dobro ste to prepoznali i dobro ste to razumjeli, jer ukoliko ne budemo za stolom gdje se budu donosile odluke u Republici Srbiji naša budućnost nije izvjesna. Možemo imati i veliku financijsku potporu Republike Hrvatske, ali Republika Srbija treba ispoštovati svoje obveze jer smo mi njezini građani.
Ono što treba se učiniti u narednom periodu jeste što se na žalost činilo i 20 godina unazad, a to je da se inzistira na provedbi bilateralnog sporazuma potpisanog 2004. godine na garantiranim mandatima i da mi možemo biti dio političkog sustava Republike Srbije. Na osnovu tog bilateralnog sporazuma mi danas imamo tri saborska zastupnika iz reda srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i ja sam sigurna da Republika Srbija će prepoznati da jedan predstavnik Hrvata u Narodnoj skupštini Republike Srbije neće i ne može ugroziti tu državu, nego može biti konstruktivni partner.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pa evo zaista u svojoj raspravi želim govoriti o Hrvatima u Srbiji, odnosno konkretnije u Vojvodini. Međutim zaista je teško reći nešto novo nakon prezentacije, odnosno izlaganja gospođe Jasne Vojnić. Jer ako itko može prezentirati stanje i problematiku i ukupno stanje Hrvata u Srbiji, odnosno Vojvodini to je sigurno ona.
Ovdje je bilo dosta govora i o tome da se posljednjih godina upravo podigla ta vidljivost Hrvata koji su evo već 30, 35 godina od kako je nastala hrvatska država od Domovinskog rata u vrlo teškom položaju, nezahvalnom položaju u Srbiji. Ali evo po prvi puta imamo i predstavnicu Hrvata iz Srbije u hrvatskom Parlamentu i mislim da je to ogroman jedan napredak kako za Republiku Hrvatsku, ali ponajviše i za Hrvate u Srbiji koji na neki način imaju sada svoj oslonac, imaju svojeg predstavnika preko kojega mogu svojoj matičnoj, svojoj državi reći ono što ih tišti, što ih muči.
Ako govorimo o Hrvatima u Srbiji po nekakvim statistikama i nekakvim procjenama trenutno je, evo može me i Jasna ispraviti ako griješim tu negdje oko 50 do 60 000 Hrvata trenutno u Srbiji. Najviše ih je u Vojvodini, odnosno ja bih rekao u Bačkoj i nešto u Srijemu. To su grupacije vezane za sjever Bačke gore oko Subotice gdje je možda najviše i to Hrvata Bunjevaca, pa onda ovaj dio zapadne Bačke, odnosno uz obalu Dunava prema granici prema Hrvatskoj gdje su više Hrvati Šokci. I treća grupacija ova u Srijemu jel'?
Na žalost sve te tri grupacije pretrpili su, odnosno nalaze se u sličnoj, teškoj poziciji kaže koja već traje dugi niz godina poglavito od početka Domovinskog rata kad su mnoge obitelji morale i napustiti ta područja, bile su raseljene, protjerane i u Hrvatsku i ostale dijelove Europe itd. pa sve do današnjih dana poglavito zadnjih 5, 6 godina kad je taj nekakav odnos prema tim Hrvatima u Vojvodini se još više, još više zaoštrio. Tako da stvarno tu je uloga Republike Hrvatske, odnosno državnih institucija, Republike Hrvatske vrlo bitna sada i zato i pozdravljam rad središnjeg ureda koji čini više nego ikada što se činilo upravo da bi se pomoglo tim zajednicama.
Nije to samo sa razine središnjeg ureda i resornih ministarstava. Kao što sam govorio i u replikama i na regionalnoj razini, odnosno pa i na lokalnim razinama čini se stvarno sve kako bi se, kako bi se našim Hrvatima u Vojvodini što više pomoglo. Poglavito tu ističem Županiju osječko-baranjsku koja zaista već duži niz godina kroz različite projekte prekogranične suradnje pomaže našim selima, našim ljudima od Bačkog Monoštura, Vanjske, Vođana, Bačkog brega itd.
U realizaciji netko će to reći da su to mali projekti, ne znam pomoć nekakvim udrugama, izgradnja nekakvih šokačkih kuća ili nešto slično. Ali to te ljude čini vrlo sretnim, odnosno ponosnim na svoju državu koja ih je prepoznala, koja ih nije ostavila same.
Mogu vam reći da jednostavno klima među tim ljudima, ja sam tamo često i moja obitelj je, odnosno supruga, obitelj je tamo sa tih prostora i poznajem detaljno situaciju. Ti ljudi su jako ponosni na Republiku Hrvatsku, na sve uspjehe Republike Hrvatske od ulaska u EU, ulaska u eurozonu, članicu NATO-a i oni to sa ponosom ističu. Jednostavno osjećaju sada jednu nekakvu sigurnost, zaleđe svoje matične zemlje, da jednostavno nisu prepušteni sami sebi kako je to bilo kažem dugi, dugi niz godina.
I zato kažem pozdravljam i rad središnjeg ureda, jer tako se postavljaju suverene, jake države. Svagdje u svijetu, pa i u Europi, pa tako i Hrvatska. Država koja je suverena, koja je jaka skrbi o svojim manjinama bez obzira gdje se one nalazile u susjednim državama ili nekada, nekada puno i dalje od svojih jel jer vidimo na kraju krajeva, učimo i od naših drugih susjednih država poput Mađarske i ostalih koji isto tako vode računa o svojim manjinama. I mi jednostavno ne možemo prepustit bez obzira što nekada je čini se onako nekako bezizlazno, smanjuje se broj ljudi tamo naših, naših Hrvata jer jednostavno integriraju se odnosno znate dolazi do mješovitih brakova itd. i svega toga pa onda još i kad matična ta država tamo nastoji podijeliti odnosno problem je oni su dali tamo slobodu izjašnjavanja da se Bunjevci mogu izražavati kao nacija jel što nikada nije bilo i što realno i nije samo da bi smanjili broj Hrvata.
Iskreno rečeno meni to i nije jasno zašto to rade jer broj Hrvata je toliko mali u Srbiji da doista na nijedan način ne mogu ugroziti tu, tu svoju matičnu državu, dapače oni mogu biti samo korisni, mogu ih koristiti kao pokazatelj kako su demokratski uređena država koja također bi trebala i nastojati što prije ući u EU i na taj način se približiti, približiti i Hrvatskoj odnosno Europi i ostalim europskim državama.
Tako da ja sam zaista optimist i bez obzira na sve poteškoće s kojima se sada trenutno Hrvati susreću tamo ovaj moralni na neki način ova moralna dimenzija koja se pojavljuje sada među hrvatskim narodom u Vojvodini je jako bitna jer to je, to je taj osjećaj jedan sigurnosti odnosno u svoju, svoju domovinu to se ne može platiti. To je nešto što ljudi osjećaju i na neki način ponose se, ponose se s tom svojom nacijom.
Evo ovaj bez obzira kažem na sve ja sam optimist i pozdravljam i rad Središnjeg ureda i osobno gospodina tajnika da, da nastavimo sa ovakvim, ovakvim programima pomoći i na kažem državnoj ali i na lokalnim razinama jer evo kažem nema niti jedne manifestacije, kulturne manifestacije na prostoru Slavonije, Baranje itd. gdje nisu kulturno umjetnička društva sa područja Bačke odnosno Vojvodine uključena počevši od ne znam Vinkovačkih jeseni, Đakovačkih vezova, Baranjskog bećarca itd. i njima te takve male stvari jako puno znače kad dođu u RH, kad osjete to bilo hrvatskog naroda jednostavno imam osjećaj da napune baterije i oni su na neki način zadovoljni, sretni, odlaze u svoje domove u Vojvodinu, Bačku gdje opet čekaju nekakva slična događanja ne znam poput Dužijance i ostalih manifestacija gdje isto tako i mi idemo tamo, pomažemo im i mislim da je to ono što čini otpornost jednog naroda.
Evo hvala toliko.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin.
Imamo dvije replike, prva na redu je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Uvaženi kolega Šašlin u vašoj raspravi spomenuli ste upravo ulazak Hrvatske u EU i koliko je to osnažilo Hrvatsku, a isto tako su hrvatski građani svakako pozdravili što se i tim ulaskom otvorila mogućnost jedinstvenog tržišta rada. I neka naši mladi odlaze i tko želi tamo školovat se, okušati se profesionalno, stjecati iskustva u drugim europskim državama ali opet svakako veseli vidjeti kako nam se i sve više vraćaju. A šta to govori? Upravo suprotno od onoga što oporba želi poručiti. To govori upravo o učinkovitim poticajnim politikama naše Vlade i tijekom proteklih 10 godina i sve ovo što Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske radi, pa malo prokomentirajte.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala kolegice Baričević, pa zaista možemo reći sa ponosom i zadovoljstvom da je RH u proteklih 10-ak godina ostvarila sve svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve, od ulaska u EU, od ulaska u Eurozonu, ulaska u NATO, zaista, zaista možemo biti ponosni ostvarenjem tih ciljeva. Ali ne samo mi nego to gledaju i ljudi iz susjednih naših zemalja gdje žive, gdje žive naši Hrvati i kao što sam rekao već u svojoj diskusiji to je njima isto jedan, jedan osjećaj zadovoljstva, ponosa znate.
A da mladi ljudi odlaze u EU na školovanje, na nekakav u konačnici i stjecanje nekakvih radnih i ostalih iskustava to nekada i nije tako loše, dapače to su prirodni procesi koje jednostavno ne možete zaustaviti da neki mlad čovjek poželi otić vidjet negdje drugdje gdje i kako. I onda kad vidi vrati se sa određenim iskustvom, procjeni da li mu je bolje …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… u svojoj državi ili …/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu za repliku je Tomislav Klarić.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega Šašlin nešto više od godinu dana svog života proveo sam u Subotici, naime tamo sam svojevremeno služio vojsku i tamo zaista mogu posvjedočit da se osjećalo to hrvatsko bilo. Spomenuli ste i Dužijancu Bunjevačko kolo. Nedavno sam primio u svome gradu i predstavnike Gradiščanskih Hrvata koji su u kroz 5 stoljeća održali i svoju tradiciju i svoj govor čak i taj naš čakavski, ikavski izričaj i mi moramo sve učiniti da se tim ljudima pomogne, da tamo zadrže taj svoj identitet, kulturu, svoj govor i svoju opstojnost na tom prostoru jer oni su stvarali taj prostor kroz povijest i volio bi kad bi i Hrvatska sa svoje strane ali i Srbija pokrenula se putem da im Hrvatska bude uzor načina na koji se odnosimo prema nacionalnim manjinama gdje praktički nacionalna manjina ovdje …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… u Hrvatskom saboru ima mogućnost biti potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik i svašta nešto.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Klarić, pa evo moram reći sa nekakvom sjetom da je Subotica bila najhrvatskiji grad na ovim širim prostorima nekada ove srednje Europe čak je bilo više Hrvata nego u Zagrebu, negdje sam to pročitao, evo Jasna me može ispraviti ako griješim ovaj i doista taj štih se osjeti i dan danas u Subotici. Ja sam bio lani na Dužijanci i toliko ugodno sam bio iznenađen kad sam vidio masu ljudi, ne samo koliko je njih bilo mladih nastupalo na toj manifestaciji nego koliko je bilo i publike i koliko su ljudi to pozdravili onako sa jednim zaista sretni, sa osjećajem jednim zadovoljstva ovaj.
Tako da i dan danas se taj štih hrvatstva osjeća tamo. Nažalost geopolitičke situacije tijekom povijesti su to promijenile i vjerojatno više nikada to se neće ponoviti ali mi moramo učiniti sve da i dalje zadržimo taj, taj nekakav štih i u konačnici …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… to je na dobrobit i građana i Subotice i cijele ove regije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu i posljednja u pojedinačnoj raspravi je kolegica Zdravka Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče sabora.
Evo danas nekoliko sati raspravljamo i to koliko dosta dugo raspravljamo o godišnjem, o Godišnjem izvješću o provedbi Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH.
Evo ja sam dok su kolege govorili ja sam zapisivala tu dosta pa ću probati, ja znam da će državni tajnik to na kraju ras… svih naših rasprava se osvrnuti, ali ja bih nekako i sebi dopustila da se malo osvrnem na ovo sve što smo čuli.
Umjesto rasprava o provedenom izvješću od oporbe smo slušali nevjerojatnu lakoću rasprave o svemu i svačemu samo ne o temama relevantnim ovom izvješću. Te lakoće govora su doista nevjerojatne i ovo ne želim polemizirati nego jednostavno ukazati, ukazati na nešto što, što stvarno se ne bi trebalo događati i ne želeći doista nikoga uvrijediti to, to zapravo pokazuje ne… neosjetljivost, neupućenost u današnju temu i ja bih rekla, kažem ponovno bez da vrijeđam nekoga u nedostatak empatije prema Hrvatima izvan granica naše domovine.
Tako u nedostatku svega ovog što sam navela danas smo od oporbe slušali samo mantre, doista mantre koje ako pozorno slušate, a ja pozorno slušam rasprave uvijek, koji oni te iste mantre recikliraju u svakoj raspravi samo ih ubace u aktualni okvir. Okvir točke o kojem se trenutno raspravlja.
Danas nismo slušali o Hrvatima izvan Hrvatskom tom nepresušnom izvoru mogućnosti suradnje sa drž… s Hrvatskom jer suradnja s Hrvatskom je velika danas pogotovo a evo sad ću, sad ću nešto reći o ovom uredu za Hrvate izvan RH, Središnjem državnom uredu kojem je na čelu evo Zvonko Milas već 10 godina. Svatko tko prati rad i rezultate koji se postižu i koji barem nekad odu na evo recimo evo sad će uskoro biti i Vladin savjet održat će sjednicu u Zagrebu Vladin Savjet za Hrvate izvan RH i posluša barem jednu raspravu tih ljudi koji dođu iz cijeloga svijeta ja sam sigurna da bih ovdje danas, da bismo danas ovdje raspravljali mirnije, staloženije i relevantnije temi o ovoj temi o kojoj ja želim evo reći nekoliko.
I tako zapravo ja bih doista spomenula da je ovdje ne samo da nismo raspravljali o temi izvješća nego smo probali ubaciti sve ono što zapravo ovo izvješće ne govori. Nešto sam u svojim replikama isto to, to naglasila ali danas evo ukratko ne želeći rastezati ovu raspravu jer dosta smo raspravljali ja bih doista molila, molila da naše kolege iz oporbe evo idući tjedan od 25. pa do 31. svibnja ove godine imamo prvi put Tjedan Hrvata izvan RH. Ja bih molila kolege da barem dođu jedan dan od ta u tih tjedan dana, jedan dan da barem jednu, jedan, jednu predstavu ili jedan bilo što što će se događati u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji, u cijeloj Zagrebačkoj županiji i evo ja bih također zamolila Središnji ured da pošalju na sve zastupnike u Hrvatskom saboru da pošalju cijeli program koji će se odvijati u Tjednu Hrvata izvan RH i ja zahvaljujem na ideji državnom tajniku koji je došao s idejom Tjedna za Hrvate izvan RH.
Mislim da o ovoj temi bismo mogli jako puno razgovarati i jako puno rasp… i dugo raspravljati i raspravljati na jedan način koji su, koji je ova tema zaslužila jer, jer u nedostatku svega onoga što smo mi, što smo mi htjeli ovdje danas raspravljati koliko je, koliko smo puta čuli što su Hrvati učinili za Hrvate u Hrvatskoj, koliko Hrvata je došlo za vrijeme Domovinskog rata u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije, koliko je mladih ljudi, mladih ljudi druge i treće generacije došlo u Hrvatsku braniti domovinu svojih očeva i svojih djedova? Nijednom se nije to čulo. Koliko puta, jesmo li čuli nešto, naravno mi smo nastojali to kao što je nastojao i državni tajnik to spomenuti. Toliko je, toliki je izvor, ja bih rekla nepresušni izvor dobrih tema, dobrih tema kako možemo surađivati, kako možemo bolje surađivati sa Hrvatima izvan Hrvatske, a ne fokusirat se pa govorimo apsolutno sve ono što nije relevantno ovom izvješću.
Pa ako je stvarno sastavljen na 216 stranica ja bih doista molila da konačno budemo malo ozbiljniji pa da ozbiljnije pogledamo barem u ovo. I ne znam zašto je uvijek ovo kamen spoticanja. Evo koliko ima kolega, samo su došli ovdje nekoliko njih i reći ono što kažem opet sa dužnim poštovanjem ne želeći uopće, uopće polemizirati. Naravno da svi mi imamo pravo reći ono što želimo. Ali molim vas, molim vas nemojmo govoriti ono što nije točno i što nije istina i što nije predmet ovog izvješća. Evo samo to sam željela apelirati.
I još jednom bih naglasila ovo i govorimo uvijek o potrebi nekakve potpore Hrvatima. Hrvati izvan Hrvatske su pomagali Hrvatsku, Hrvati izvan Hrvatske su pomagali svoju rodbinu u Hrvatskoj onda kad nisu imali zašto kupiti. Sjetimo se samo bivše države. Tko je tisuće i tisuće obitelji, ne tisuće na milijune doslovno ljudi u Hrvatskoj spašavao od ja bih rekla i gladi. Hrvati koji su izišli vani pečalbariti. O tome danas nismo govorili. Nismo govorili o milijun tema koje su tako relevantni Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Ja doslovno moram biti emotivna na to, o tome a ovo i kažem pomažemo Hrvatima.
Hrvati izvan Hrvatske pomažu Hrvatskoj. I to je ono što želim naglasiti. A što ovaj ured, Središnji državni ured radi? Želi u jedan okvir staviti sve to kako bismo bolje povezali to naše blago vani koje ističemo ima i Hvata ima. Nisu Hrvati odlazili samo sada što su ovdje se naglašavalo od ulaska Hrvatske u EU? Koliko Hrvata je otišlo koncem 19. stoljeća, u 20. stoljeću što je desetkovalo Hrvate u cijeloj Hrvatskoj.
Koliko ih je izišlo početkom, odnosno polovinom šezdesetih godina, početkom sedamdesetih godina? Koliko ih je otišlo u polovini prošlog stoljeća? Koliko? Koliko? Nitko nije ovdje spomenuo ovih pustih irelevantnih tema koje smo danas čuli. Nitko!
Mislim i oprostite ja ću reći da nismo bili dostojni ove rasprave, jer ovo je pitanje veliko. A ovo što Hrvatski državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi je okupiti, okupiti i uokviriti i dati sadržaj tom našem zajedništvu i tom našem, ja b bih rekla otvoriti jednu kvalitetnu suradnju sa svim Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske, onima koji su otišli koncem 19. stoljeća, za vrijeme cijelog 20. stoljeća i onima koji su otišli naravno kad su se otvorile hrvatske, kad se otvorila prilika ići u sve druge države EU kad smo mi postali članica EU. Pa to nam je jasno!
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Evo hvala lijepa. Ja ću poštivati vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javila i kolegica Dubravka Lipovac-Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem.
Evo poštovana kolegice drago mi je da podržavate politike pomoći Hrvatima izvan RH. Konkretno ću se evo osvrnuti malo na Hrvate iz BiH. Hrvati iz BiH sudjeluju u događanjima u RH u „Hodu za život“, u koncertima duhovnim pa i drugim, pa su dosta Hrvata iz Bosne i Hercegovine čak posjetili koncerte Marka Perkovića Thompsona, ali i mi Hrvati iz Hrvatske sudjelujemo u događanjima u BiH i tamo smo se nas dvije često i susretale, pa me evo zanima ukoliko već nekima nije jasno zašto je bitan opstanak Hrvata u BiH to bih jako voljela čuti od vas?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Kolegice Pehar hvala vam lijepa na vašoj replici. Ja bih mogla jako dugo o ovome govoriti, ali opet želim naglasiti kao što sam naglasila Hrvati u BiH ne trebaju našu pomoć. Oni su zapravo dio hrvatski, oni su dio hrvatskog naroda, oni su dio hrvatskog korpusa. A što se tiče onog što su nama Hrvati pomogli iz BiH e to je nemjerljivo, e to ste možda mislili. Često puta mi kažemo pomoć. Ne! Mi Hrvati, Hrvati nama pomažu svojoj hrvatskoj državi to moramo osvijestiti svima ovdje i mi sami sebi i ja često puta, ovo što vi kažete pomoć Hrvatima u BiH. Ne! Hrvati iz Bosne i Hercegovine su pomagali Republici Hrvatskoj više i nemjerljivo više nego mi možemo ikada pomoći i pružiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini draga moja kolegice.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam lijepo.
Stigli smo do završnih izlaganja klubova.
Prva na redu je kolegica Irena Dragić u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Ja i dalje, dakle u ime Kluba SDP-a želim reći sljedeće. Nalazimo se u Hrvatskom saboru, ovo je mjesto u kojem trebamo raspravljati, ovo je mjesto o kojem trebamo propitkivati i ne znam zašto ljude koji raspravljaju, koji propitkuju vi nazivate nekim tko nije dostojan. Rasprava je nekome tko ne zna o čemu govori. To je onako nešto što vrlo često čujemo od vas kad vam se ne sviđa onda postanete vrlo nervozni i počnete naravno vrijeđati ljude koji razgovaraju o ovoj temi, jer su pročitali izvješće, jer misle da o tome imaju nešto za reći sviđalo se to vama ili ne kolege iz HDZ-a.
Uostalom ja sam tu sa vama cijeli dan i meni je ova tema jako bitna. Dakle, pred nama je izvješće koje bi trebalo biti temeljni dokument državne politike prema Hrvatima izvan RH. Riječ je o području koje zaslužuje posebnu pažnju i odgovornost jer se tiče identiteta, opstojnosti i budućnosti našeg naroda izvan granica naše Domovine. Upravo zato kritički smo i progovorili o ovom izvješću ne zato što nemamo poštovanja prema institucijama, nego zato što imamo odgovornost prema javnosti i prema Hrvatima izvan Hrvatske koji od nas očekuju transparentnost i pošteni pristup dodjeli sredstava.
Dakle, ono o čemu smo govorili, odnosno ja govorila u mojoj raspravi je to da je jedan od najvećih problema ovog izvješća upravo transparentnost i zasigurno u većem dijelu ovog izvješća vidimo da svi podaci nisu dostupni a trebali bi biti.
Drugi problem je, a za mene i najvažniji izostanak evaluacije učinka. Dakle, mi u mnogim od ovih projekata koje financiramo ne znamo točno što je postignuto, ne znamo jesu li ciljevi ostvareni bez obzira o kojem se projektu radi. Ne znamo jesu li projekti opravdali ulaganja.
Ako ne mjerimo rezultate onda ne možemo govoriti o uspješnosti politike, možemo samo govoriti o potrošnji, o javnom novcu za koji ne znamo je li pravedno i pravovaljano usmjeren u svim segmentima. Problem je a o tome sam nešto rekla politička selektivnost osobito vidljiva u raspodjeli sredstava u BiH. Umjesto ravnomjerne potpore hrvatskom narodu u cijeloj BiH sredstva se koncentriraju u užem krugu općina i organizacija često povezanih sa jednom političkom strukturom, a to je HDZ.
E to nije državna politika, to je stranačka logistika financirana javnim novcem svih građana Republike Hrvatske, a to si ne bismo smjeli dopustiti. I za kraj naša je obveza prema Hrvatima izvan Domovine velika. Ako želimo da nas poštuju, ako želimo da vjeruju u institucije Republike Hrvatske, onda moramo pokazati da smo spremni tražiti i više i bolje i transparentnije.
Ovo izvješće na žalost do kraja to ne nudi. Naši građani čiji se novac troši, te naši Hrvati izvan Hrvatske zaslužuju politiku koja je i pravedna i učinkovita.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Dragić.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Zdravka Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Gospođo Dragić, vi ste rekli, citiram: „Da neki ljudi nisu dostojni rasprave.“ Ne, kolegice Dragić, ja sam rekla da tema o kojoj smo raspravljali zaslužuje dostojanstvenu raspravu na žalost kojoj neki nisu dorasli.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolegica Jasna Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Evo na kraju i današnje ove rasprave čuli smo mnogo toga, mnogo brojki, mnogo podataka, mnogo projekata i što je najvažnije nismo čuli ni jedan ozbiljan argument protiv ovog izvješća koji je zaista utemeljen.
Čuli smo i doprinos iz perspektive institucija, ali i iz naše perspektive koji tamo živimo i kako to izgleda na terenu. Ono što ću još sada evo zaključno reći da ovo izvješće nije bilo samo pregled potpora brojki, nego je ono pokazalo jasan odnos Republike Hrvatske prema vlastitom narodu. I još jednom ću reći hvala Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, politici Vlade RH, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Hrvatskoj matici iseljenika i svim institucijama koje pomažu ne samo zato što im je obveza nego zato što rade predano, ljudski, kontinuirano i sa srcem.
Hvala ljudi koji ne rade ovaj posao samo iz ureda, nego s terena, među ljudima, koji poznaju naše zajednice kao što sam rekla, koji razumiju kako žive Hrvati izvan RH i što to znači ostati Hrvat tamo gdje jesi. Ovo izvješće pokazuje i još jednu stvar da Hrvati izvan Republike Hrvatske konačno više nisu fusnota hrvatske politike, nego njezin sastavni dio.
Kada smo govorili o BiH govorili smo o snažnoj potpori iskazanim brojkama sumirano i konkretno to zvuči ovako. Obnavlja se Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Katolički školski centar u Travniku, jača se bolnica fra. Mato Nikolić, obnavlja se Gimnazija u Širokom Brijegu, gradi se studentski centar Petričevać, obnavlja se crkva sv. Ćirila i Metodija u Sarajevu, financiraju se 180 poljoprivrednih projekata. Sve su to razlozi zbog kojih ljudi ostaju tamo.
U hrvatskoj manjini diljem Europe ne financiraju se samo udruge nego i jezici, sjećanja i identiteti od Beča do Ljubljane, od Slovačke do Rumunjske, od Crne Gore do Srbije. U Sloveniji se osigurava prostor za hrvatski kulturni centar, u Mađarskoj se ulaže u hrvatske škole, u Srbiji se obnavlja čak 7 matica kroz projekt „Gradi mlin gdje je voda“. Pokrenut je i program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice i to je možda i jedna od najvažnijih poruka ovog izvješća, da hrvatske zajednice više nisu promatrane samo kroz folklor i simboliku, nego i kroz gospodarstvo, kroz opstanak, ostanak i kroz dostojanstveni život, a hrvatsko iseljeništvo ni ono više nije samo uspomena na odlazak. Povezuju se zajednice diljem svijeta od Brazila do Bruxellesa, Kanade do Australije i ono što je još najvažnije potiči se ljudi na povratak i ljudi se vraćaju.
Jer Hrvatska je godinama strpljivo stvarala preduvjete za to i to se nije dogodilo samo od sebe. Kroz stipendije, kroz učenje hrvatskog jezika, povezivanje i kroz osjet stvaranja osjećaja da Domovina želi sve te ljude natrag i da ih prihvata. To nije proces koji je nastao preko noći i to je odnos koji se gradio godinama. Zato danas i vidimo sve ove rezultate o kojima smo svi mi govorili i 2001 stipendija i zapravo 2001 mlada osoba kojima je netko rekao vidimo te, računamo na tebe i važan si Hrvatskoj. I to je politika koja gradi budućnost jer narodi nestaju kada izgube broj, nestaju kada izgube osjećaj kome pripadaju. A ovo izvješće pokazuje upravo suprotno, da Hrvatska svoje ljude nije zaboravila i da možda upravo Hrvati izvan Republike Hrvatske danas mogu podsjetiti i samu Hrvatsku koliko vrijede njezini temelji.
Jer kad živiš izvan Domovine identitet se ne podrazumijeva, on se čuva, prenosi i brani zato taj žar često jače govori upravo izvan Hrvatske i možda baš taj plamen može ponovo podsjetiti i Hrvatsku koliko vrijede zajedništvo pripadnost, obitelj, vjera, jezik i narod.
Ovo izvješće je jedno izvješće o snazi hrvatskog naroda i zato iskreno hvala svima koji taj odnos su gradili predano, strpljivo i s poštovanjem prema svakom našem čovjeku ma gdje god živjeli.
Čestitam i hvala!

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Vojnić.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta je kolegica Dubravka Lipovac-Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
U ime kluba Domovinskog pokreta prije svega bih htjela istaknuti kako je skrb o Hrvatima izvan Republike Hrvatske više od administrativnog pitanja i proračunske stavke, skrb o Hrvatima izvan RH je pitanje nacionalne odgovornosti, očuvanja identiteta i svijesti da hrvatski narod ne završava na državnim granicama Republike Hrvatske. Nije slučajno da se baš posljednji tjedan u svibnju uz Dan državnosti obilježava i tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, a time pak jasno šaljemo poruku o važnosti upravo ovog pitanja o kojem danas raspravljamo.
Iz ovog izvješća vidljivo je da je tijekom 2025. godine nastavljen trend povećavanja ulaganja u projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske od BiH preko hrvatskih manjinskih zajednica u europskim državama, pa sve do hrvatskog iseljeništva diljem svijeta. Više od 35 milijuna eura ukupnih sredstava, povećan broj projekata i stipendija kao i jačanje institucionalnih kapaciteta pokazuju da RH nastoji održati trajnu povezanost sa svojim narodom gdje god on živio. Za Domovinski pokret posebno je važno pitanje položaja Hrvata u BiH. Hrvati u BiH nisu samo nacionalna manjina, niti zajednica izvan Hrvatske. Oni su konstitutivan narod i dio ukupnog hrvatskog nacionalnog bića. Njihov ostanak, jednakopravnost i razvoj predstavljaju trajni hrvatski nacionalni interes, stoga pozdravljamo ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, kulturne i infrastrukturne projekte kao i projekte koji stvaraju uvjete za ostanak mladih ljudi.
Danas smo čuli da su se i druga ministarstva kao i novo ministarstvo - Ministarstvo demografije i useljeništva uključilo upravo u ove politike, politike pomoći, odnosno opstanka Hrvata izvan Republike Hrvatske. Posebno je važno ulaganje u škole, studentske domove, zdravstvene ustanove i gospodarske projekte jer ni jedna demografska politika neće imati učinak ako ljudi nemaju mogućnost rada, obrazovanja i dostojanstvenog života.
Isto tako želim naglasiti da hrvatske manjinske zajednice u susjednim državama, te hrvatsko iseljeništvo predstavljaju važan potencijal Republike Hrvatske. Oni nisu samo čuvari jezika i kulture, nego često i naši gospodarski, kulturni i politički mostovi prema svijetu. Broj realiziranih projekata sam po sebi ne smije postati jedino mjerilo uspješnosti. Naša preporuka je važno je znati koliko projekti doprinose opstanku mladih, koliko stvaraju nova radna mjesta, koliko doprinose povratku iseljenih i koliko jačaju stvarnu povezanost Hrvata izvan Domovine sa Republikom Hrvatskom. Domovinski pokret smatra da hrvatsko zajedništvo mora bit trajna državna politika neovisna o političkim ciklusima i promjenama vlasti. Hrvati izvan RH nisu pitanje jednog mandata ili jednog programa. Oni su trajni dio hrvatskog identiteta i hrvatske budućnosti. Klub Domovinskog pokreta podržat će aktivnosti koje pridonose očuvanju hrvatskog identiteta, jačanju položaja Hrvata u BiH, zaštita hrvatskih manjina i snažnijem povezivanju hrvatskog iseljeništva sa Domovinom.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lipovac-Pehar.
Posljednji na redu u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića je kolega Nikola Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala.
Danas je bio bremenit dan, šteta što ova važna rasprave je pala evo na dan kada smo imali ovaj Odbor za sport koji je privukao veliku pozornost. Mislim da je ovo jedno o najvažnijih pitanja za Hrvatsku kao državu. Ne mogu se složiti sa onima koji ne znam Hrvate izvan Hrvatske ili Hrvate u BiH vide kao nekakav trošak. Ja smatram da su i Hrvati u dijaspori, ali i Hrvati u BiH pitanje od najvažnijeg interesa za hrvatsku državu.
Naravno, ono što je po meni zadataka Hrvatske države učiniti da se što više Hrvata koji su izvan Hrvatske vrati u Hrvatsku, a da Hrvati koji su u BiH ostanu živjeti u BiH i da se Hrvati koji su iz BiH otišli u dijasporu vrate u BiH, dakle iz čisto, pa ako maknemo dakle ovo razmišljanje, a to je moje razmišljanje. Ja se nadam da ga dijeli većina ljudi koji su ovdje u Hrvatskom saboru da je BiH među ostalim i hrvatska zemlja i da je nama u interesu da Hrvati tamo žive. Ali čak ako maknemo to sa strane i sigurnost tog nekog aspekta nama je u interesu da Hrvati ostaju u BiH, da hrvatska država skrbi o njima, da rješavamo njihova otvorena pitanja, a to je prvenstveno ovo otvoreno pitanje Izbornog zakona u BiH. Činjenica je da Bošnjaci u Federaciji biraju Hrvatima člana Predsjedništva i da evo i dan danas zbog jedne rasprave koju smo imali tu u Zagrebu, a ticalo se rasprave o trećem entitetu kao jednom od mogućih rješenja hrvatskog pitanja u BiH ja osobno doživljavam napade.
Napadnut sam i od našeg kolege tu u našem Saboru Armina Hodžića, a danas mi ljudi šalju, dakle da bošnjački mediji pišu o tome kako smo evo poznati politički analitičar Mijić i ja tvorci Mijić Grmoja doktrine, kao što Amerika ima Monroovu doktrinu, tako Hrvatska ima Mijić Grmoja doktrinu i prema toj Mijić Grmoja doktrini valjda Bošnjaci ne bi smjeli ništa reći, iako nismo mi ti koji smo rekli da Bošnjaci ništa ne smiju reći o BiH, nego sam upravo ja napadnut od kolege Hodžića da ja kao Hrvat u Hrvatskom saboru, u hrvatskoj javnosti ne smijem ništa reći o uređenju Bosne i Hercegovine iako je Hrvatska supotpisnica Daytonskog sporazuma, iako Hrvatska ima obvezu skrbiti o Hrvatima u BiH eto prema tim bošnjačkim medijima i prema našem kolegi Hodžiću mi ne bismo smjeli ništa reći o uređenju BiH, a pazite on koji je zastupnik u Hrvatskom saboru ima pravo govoriti o uređenju BiH. Zašto? Koja je razlika između mene i Armina Hodžića, zašto ja ne bih smio govoriti o hrvatskom narodu u BiH? Dakle, ja to pravo Hodžiću ne uzimam, ali ga on očito ima, ovaj ima nekako i obraza i ima hrabrosti oduzeti meni i svima onima koji govore o položaju Hrvata u BiH. Dakle, to je po meni ključno vanjsko-političko pitanje hrvatske države, položaj Hrvata u BiH i tu se i ova Vlada mora puno više aktivirati i konačno nešto napraviti jer do sada kroz sve ove godine nije napravljeno ništa. I često se znaju mnogi pozivati na Tuđmana, Tuđman ima pozitivnih zasluga ali što se tiče Hrvata u BiH koji ga cijene i poštuju za njih je možda napravio najlošiju stvar, dakle odustajanjem od Herceg Bosne. Ja osobno nemam reći, ja osobno nemam problema reći da podržavam hrvatski entitet odnosno treći entitet u BiH ako je to jedini način da Hrvati riješe svoje nacionalno pitanje u BiH, a očito s obzirom na to kako se Bošnjaci ponašaju ovaj to će izgleda biti i jedini, jedini put.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa samo članak 238. čisto radi zapisnika, radi istine. Kad govori o položaju Hrvata u BiH valja podsjetiti kolegu Grmoju da je 2018. godine kad smo glasali o toj deklaraciji on bio taj koji nije htio glasati, napustio je sabornicu, povukao za sobom neke svoje ljude …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… neke druge koji su mu se oteli su ostali …
…/Upadica Penava: Hvala vam kolega Borić./…
… su glasali za to, tako da sve ove njihove priče jednostavno ne vrijede.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Nikola Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Itekako vrijede priče, jer smo dali amandmane koje niste htjeli prihvatiti i koji su išli u još snažniju zaštitu Hrvata u BiH, tako da ako se moje hrvatstvo mjeri time da ja …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… podržavam Boriću vaše prijedloge …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… jadno bi bilo moje hrvatstvo.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Grmoja također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu i prelazimo na završno izlaganje u ime predlagatelja gospodin državni tajnik Zvonko Milas, izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Cijenjene zastupnice i zastupnici, nadam se na kraju ove današnje rasprave želim vam zahvaliti za zainteresiranost za raspravu, za sve ono čime ste pokušali doprinijeti da još više osvijestimo potrebu i snagu odnosa s Hrvatima izvan RH i moram reći da očito da je pitanje odnosa s Hrvatima izvan lijepe naše još uvijek jako kompleksno, jako rekao bih različito od stranke do stranke, od čovjeka do čovjeka čak usudim se reći osjeća… očito da je naslijeđe još uvijek jako teško i bremenito iz vremena koja, za koja sam mislio da su davno, davno iza nas.
Još jednom nekoliko stavki. Dakle, ovo izvješće je izvješće o provedbi Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH. Ono nije izvješće koje detaljno govori i objašnjava učinke i evaluaciju i sve ono što doista ukoliko vas zanima postoji u izvješćima, postoji na web stranici Središnjeg državnog ureda, postoji na web stranicama ministarstava, tijela državne uprave o provedbi različitih projekata uopće suradnje s Hrvatima izvan RH. O pravednosti i nepravednosti mogu govorit samo oni kojima doista nije stalo bez obzira što govore do pravog odnosa, do iskrene suradnje jer ako govore nešto paušalno, neprovjereno, neutemeljeno onda ne žele dobro onome što nam je cilj suradnja, odnos kako vele, kako neki vele među nama dakle pripadnost jednom narodu.
Stranačka obojenost u suradnji kroz financiranje projekata, pa ne znam da li znate da u BiH, govorim o Hrvatima nemojte zaboraviti, od 100% općina, gradova i županija ili kantona u kojima vlast obnašaju predstavnici hrvatskog naroda ja mislim da je negdje oko 90% HDZ. Da li to znači da mi s tim institucijama koje tamo žive i rade trebamo prestati raditi? Da li organizacije, udruge, kulturna društva, sportske klubove trebamo prestati sufinancirati? Pa nije li isto i u RH? Ne pomaže li ova Vlada isto Istru u kojoj mislim da dobije možda 3 zastupnika i Koprivnicu i bilo koji dio, koji kutak lijepe naše bez obzira na stranačka, politička i ona druga kako bih rekao izborna, izborna događanja koja budu svake 4 godine? Ne znam da li vi to razumijete? Naravno da ne, ali dok imamo ljude koji tamo žive, hrvatski narod koji hvala Bogu iz godine u godinu je brojčano sve jači, sve veći onda možemo razmišljati o tome da imamo kako je rekao gospodin Grmoja i sigurnost, da znamo tko nam je na tisuću i nešto kilometara duge granice jer hvala Bogu da tamo žive Hrvati. Da se mene osobno pita ja bi svakoj obitelji dao mjesečnu plaću da ostane tamo i dalje živjeti ako razumijete o čemu govorim, a ja jako dobro razumijem još iz davnih godina koje su iza mene jer znam kako smo prolazili u vremenima kada nažalost nije bilo tako pa se opet ponovilo.
Prije 10 godina kad sam preuzeo ured BiH u kontekstu Hrvata je bila neprepoznatljiva vjerovali vi to ili ne. Zapuštena, prepuštena samoj sebi. Danas kad smo ponovo uspostavili odnose, kada opet imamo rekao bih ono što nam je potrebno, kada je zajedništvo na razini '90.-ih u jednoj drugoj dimenziji, u dimenziji stvaranja onog što nam je potrebno da ljudi ostaju, da žive, da privređuju, da oplemenjuju sebe, obitelji na koncu cijelu BiH mi tražimo nešto što doista nema smisla. Tražimo politiziranje, tražimo umjesto da to zatražimo kako treba da nam prijavite te projekte za koje vi znate da nisu pravedne, da dođete da zatra… pa da konkretno evo pred svim ovim zastupnicima raspravimo to onako kako vi to mislite da treba, transparentno, pa ja vas pozivam na to. Sve drugo je politiziranje i prodavanje magle ništa drugo.
Hvala svima koji doista doprinose onome što je važno. Dakle, Hrvati u BiH nemojte nikad zaboravit žive u svojoj domovini, ali bez obzira na to mi smo jedan narod u dvije domovine i administrativno granica nikad neće uništiti ono što je naše zajedništvo, ono što je naš duh, ono što se zove prošlost, sadašnjost koju živimo zajedno ako Bog da i još bolje jer budućnosti jedni bez drugih neće nam biti. To je već prošlost pokazala.
Tako da transparentno sve što želite sve ćemo vam pokazat. Tko god vam se žali slobodno ga uputite, pozovite nas kako god hoćete javno, sve ćemo, ne želim govoriti ono da tko radi taj i griješi, ne želim se na tome izvlačiti ali sigurno da sve što radimo, radimo s dobrom namjerom, da prepoznajemo to, da prije toga izađemo na teren. Čuli ste gospođu Vojnić i u vrijeme korone i u vrijeme kada nije nitko išao u Srbiju mi smo otišli i odlazili. Otišli ih posjetiti ali smo i otišli vidjeti što rade, kako napreduju projekti koje zajedno radimo. I zato danas imamo hrvatski dom i maticu na ponos i Hrvata Srbije ali i na ponos Republike Hrvatske, a imat ćemo i sve druge projekte koje zajedno radimo. Dobili smo i vrtić na hrvatskom jeziku, teško ali malo po malo, upornim radom i zajedno, prije i poslije svega zajedno.
Nastavimo tako dalje, evo ja vas lijepo molim i sve vas pozivam od 25. do 31. svibnja, mi smo u Tajništvo Hrvatskog sabora poslali i zamolili da sve saborske zastupnike obavijesti o svim događanjima, o svemu onom što će se odvijati u Zagrebu kroz županiju, u Zaprešiću, Rugvici, u Velikoj Gorici, na koncu u našem glavnom gradu svih Hrvata i ja vas lijepo molim tko god može i kada može u skladu sa mogućnostima neka dođe, neka vidi naše sunarodnjake, neka porazgovara sa njima i neka im da potporu u svemu onom što rade i žive.
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Zvonku Milasu.
Za repliku se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Gospodine Milas ne znam čemu kada pričate o Hrvatima izvan Hrvatske, a evo i ja sam jedan od njih koji je došao prije 33 godine, možete na glas reći slobodno, ne morate sebi u bradu, ovaj zašto i od kud vama percepcija da mi sa tzv. lijeve strane da imamo nešto protiv? Ne znam od kud ste to zaključili i po čemu? I zbog čega se uvijek okomite na jednu stranu sabornice, tako ste radili i prošli put. Smatram da je od vas to nekorektno, jer vi niste zastupnik i predstavnik nadam se samo Hrvata u BiH koji su glasali ili glasaju za HDZ, ovo što ste rekli90% a vjerojatno da je to u tom omjeru, ali eto ima i ovih nesretnih 10% vjerojatno koji to ne rade.
I zanima me da li bi vi isto tako Hrvatima u Vojvodini, pa i Hrvatima u Slavoniji osigurali plaću da ostanu ovdje, da ne odu vani?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Milas, Zvonko (HDZ)
Hvala vam lijepo na zainteresiranosti i hvala vam što ste stigli na kraj rasprave, vjerojatno ste preslušali cijeli tijek ovih nekoliko sati koliko smo razgovarali, koliko smo raspravljali i čuli sve ono što su vaši kolege rekli o odnosima sa Hrvatima i na koji način su raspravljali o ovome.
Kad me baš pitate reći ću vam onda da ste 2010. pokazali koliko vam je stalo do Hrvata izvan Hrvatske, da ste i na prošlim izborima pokazali koliko vam je stalo kada je Predsjednik Republike srijedu odredio da bude dan izbora što nema nikad i nigdje se nije dogodilo upravo radi Hrvata izvan RH da ne bi glasali za HDZ. A to što Hrvati u BiH jesu za HDZ, gledajte ja doista o tome niti mogu, niti želim ni odlučivati, ni razmišljati.
Koliko znam i ono malo što ih ima u Srbiji i Vojvodini, pa nisu niti oni protiv HDZ-a. Možda da njih upitate zbog čega je to tako?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
238. Ma gospodine Milas ne moram pitat ni jedne, ni druge, jer znam dobro zašto jesu. Moja sva rodbina u mostarskom području je za HDZ, materina dakle sa njene strane i moji svi koji su bili u Vojvodini isto su za HDZ. Ne vidim u čemu je tu problem? Šta vama to ne odgovara ili što? Ili ste tu došli samo se čuditi i nama docirat što i kako ćemo? Zašto sam došao tek sad?
…/Upadica Penava: Hvala./…
Pa zato što sam tri i pol sata raspravljao …
…/Upadica Penava: Kolega Vukušić hvala vam./…
… o kriminalu u Sportskom savezu pod ravnanjem HDZ-a.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa jednostavno moram reagirati, članak 238. Povreda svih saborskih zastupnika ovdje, a i obmanjivanje javnosti. Čovjek dođe zadnjih 5 minuta rasprave jer ne zna iskreno rečeno ni o čemu se govorilo, ni šta i onda nešto pukne onako i da se mi svi čudimo šta je pjesnik htio reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolega Šašlin, 238. Povrijedili ste Poslovnik kad ste rekli da zbunjuje javnost. Naime, on je priznao da čitava njegova rodbina i u Mostaru i svugdje glasaju za HDZ, valjda prepoznaje snagu i one koji se brinu o Hrvatima van Hrvatske.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se ponovno javio kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
238. ma gledajte nije obmanjivanje javnosti. Kolegi Klariću neću ništa reći, dobri smo si bili neki dan na nogometu. Gospodine Šašlin sa ovo malo škole šta imam mogu razumjeti o čemu je gospodin Milas pričao i rekao sam već bio sam tamo gdje je bilo važno, pričalo se o milijunima …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… koje sportski savezi pod ravnanjem HDZ-a uzimaju od ove države.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja van izričem drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Jasna Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem, 238.
Državni tajniče Zvonko Milas čestitam na izvrsnom izvješću, na sjajnoj raspravi. Hvala vam. Laku noć!

Penava, Ivan (DP)
Kolegice Vojnić zbog repliciranja vam izričem treću opomenu sa reperkusijama koje idu temeljem Poslovnika sa ovim smo stigli do kraja, stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem se državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sa suradnicima na sudjelovanju u raspravi.
Također za sutra najavljujem prvu točku dnevnog reda, a to je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u drugom čitanju. I svim kolegicama i kolegama se zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi.
Hvala i ugodan ostatak dana!

SJEDNICA PREKINUTA U 17,18 SATI
PDF