e-doc

Saziv: XI, sjednica: 10

41

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 304

20.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro jutro poštovane kolegice i kolege.
Evo započet ćemo sa današnjim radom i krenut ćemo sa prvom točkom kao što je najavljeno.

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 304.

Predlagatelj Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i članaka 172, 204 i 206 Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204 Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno čl. 197 Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za pravosuđe.
Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelja za dodatno obrazloženje, vidim da imamo zahtjev za stanku pa će u ime kluba stanku obrazložiti poštovani kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice, kolege tražimo stanku u ime kluba IDS-a kako bimo naglasili dvije stvari. Prva stvar da se Hrvatska odvjetnička komora protivi donošenju ovoga zakona, a druga stvar da je obrazloženje u stvari predlagača odnosno Vlade za ove promjene slijedeće. Dakle da je Europska komisija utvrdila između ostalog neusklađenost naših zakonskih propisa sa pravom EU. E tu bismo željeli upozorit i na dvostruke konotacije po pitanju, po pitanju stava vladajućih prema obrazloženim mišljenjima Europske komisije. Kada je u pitanju ovaj zakon, tada je jedini argument koji, koji imamo za izmjenu ovoga zakona u stvari utvrđena neusklađenost naše zakonske procedure od strane komisije, a kada je u pitanju utvrđena neusklađenost naših zakonskih propisa po stavu komisije vezano uz nadležnost, nadležnosti EPO-a odnosno DORH-a u određenim, određenim slučajevima tada je to samo mišljenje komisije i vidjet ćemo što će, što će ovaj biti na Europskome sudu. Mislim da takav dvostruki stav prema mišljenjima Europske komisije zašto mi sada ne bimo rekli da je to samo mišljenje komisije i argumentirali zbog čega donosimo ove izmjene, a ne kao argument koristili upravo ovu činjenicu da je to, da je to rekla komisija. Dakle dvostruke konotacije su u tome što jednom je mišljenje komisije čvrst argument za izmjenu zakona, a drugi put i jedini argument, a drugi put je to samo mišljenje komisije kada mi ne želimo promijeniti ono što je očigledno treba mijenjati da jedna od strana, da jedna od strana u sukobu nadležnosti u stvari ne može odlučivati o tome. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. U ime kluba stranke Možemo! govorit će poštovana, stanku će obrazložiti poštovana zastupnica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi ministre, kolegice i kolege tražim stanku u ime kluba Možemo! u trajanju od 10 minuta kako bih još jednom upozorili da se u krucijalnim stvarima nisu poštivali stavovi Hrvatske odvjetničke komore, da se Hrvatska ne samo u ovom slučaju, podsjetila bih postoji slučaj, slučaj intelektualnog vlasništva zastupanja u pitanjima intelektualnog vlasništva gdje smo u potpunosti liberalizirali tržište, zatim postoje tržište nekretnina koje smo u potpunosti liberalizirali za razliku od Slovenije koja je stavila svoje rezervacije da bi zaštitila svoje interese, mi i u ovom slučaju potpuno liberaliziramo tržište i tu dolazi rekla bih do, što sam govorila sada i na odboru, do onog razlike u razmišljanjima tj. u stavovima naše Vlade i Hrvatske odvjetničke komore, a to je da s jedne strane Vlada misli da je zastupa dakle stajalište da je odvjetništvo tržišna usluga, da treba omogućiti slobodu poslovnog nastana i da ta ograničenja trebaju biti minimalna za, a s druge strane imamo mišljenje hrvatske i stav Hrvatske odvjetničke komore koje tvrdi i smatra i sigurna sam da je u pravu da je odvjetništvo dio pravosudnog sustava, da je posebna profesija sa etičkim i ustavnim funkcijama. Ne trebamo zaboravit ustavnim funkcijama i zato smije imati stroža ograničenja od jednog običnog tržišta i Hrvatska odvjetnička komora …/Upadica Reiner: Hvala./… vrlo jasno upozorava da ta liberalizacija može …/Upadica Reiner: Hvala./… nepovratno narušiti temelje postulata odvjetničke službe. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime HDZ-a stanku će obrazložiti poštovani zastupnik Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, cijenjene kolegice i kolege saborski zastupnici u ime kluba HDZ-a tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bi još jedno po ovoj temi izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu s konačnim prijedlogom zakona istaknuli da ova problematika odnosno ova tematika nije nastala sa Europskom komisijom danas, jučer ili prošli mjesec. Mi prvi postupak povrede smo započeli 2017. godine, dakle posljednjih 9 godina Vlada RH preko svoga resornoga ministarstva ali uz suradnju i sa svim drugim dionicima pa tako i Hrvatskom odvjetničkom komorom vezano za ovu problematiku vodi vrlo aktivne pregovore, razgovore i dopisivanja sa Europskom komisijom. Dakle mi moramo znati da je Europska komisija ta koja je nadležna za pravnu stečevinu, da se ovdje utvrdila povreda pravne stečevine od strane RH i nije istina kao što je netko ovdje napomenuo da se primjedbe od strane Odvjetničke komore nisu prihvatile. Dapače, postoji jedna primjedba koja se i djelomično prihvatila. Ja vjerujem da ćemo u današnjoj raspravi i od strane predlagatelja ali i od strane drugih čuti što je to što kroz ove izmjene i dopune konačnog zakona omogućavamo i odvjetnicima i odvjetničkim uredima, što je to što kao članica EU moramo prihvatiti vezano za pravnu stečevinu i što je to što smo kao RH u konačnici poduzimali svih ovih devet godina i kako smo iskoristili svoje mogućnosti vezano za izuzeće RH tako da vjerujem da ćemo danas kroz raspravu dobiti odgovore na sva ova pitanja, ali prije svega dobiti i činjenično točne informacije koje neće biti obojene političkim raspravama nego prije svega u interesu i odvjetnika i RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. U ime kluba stanku će obrazložiti i poštovani zastupnik Darko Klasić.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Tražim stanku u ime kluba HSLS-a poštovanog zastupnika Bileka kako bi još jedanput razmostili stajališta oko Zakona o odvjetništvu i mislim da je važno da ovu raspravu ne svedemo na izbor između zahtjeva Europske komisije i Hrvatske odvjetničke komore koje se ovim promjenama protivi. Smatram da prvenstveno Hrvatska država i HS ne trebaju biti samo servisi EU, ali i također niti zaštitnih interesa strukovnih udruženja kao što je u ovom slučaju Odvjetnička komora. Naša uloga treba biti procjena interesa naših građana i istovremeno osiguranje pravne sigurnosti. Zato kao liberali ne podržavamo katastrofične najave koje posljednjih tjedana dolaze iz Hrvatske odvjetničke komore jer kadgod se otvori pitanje konkurencije i transparentnosti ili modernizacije tržišta dio naših strukovnih komora u Hrvatskoj reagira gotovo uvijek najavama zatvaranja zaštitom postojećih pozicija i prizivanjem urušavanja sustava.
Iz dosadašnjeg iskustva vidimo da sustav tržišne usluge najčešće se ne urušava zbog konkurencije već suprotno zbog zatvorenog postojećeg sustava koji sprječava razvoj dostupnosti usluga našim građanima, pa prisjetimo se samo pitanja liberalizacije tržišta taxi usluga šta je na kraju ta liberalizacija taxi usluga donesla građanima, da li su danas usluge na taxi tržištu dostupnije građanima i otvorenije nego kada smo imali zatvoreno tržište, a mislim da se u ovom slučaju i ovo preljeva evoga na stav Odvjetničke komore koje hoće zaštiti usko svoju profesiju i svoj komorski sustav dok zapravo građani od toga imaju sve nedostupniju pravnu zaštitu. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Kolegice Raukar-Gamulin digla je povredu poslovnika. U čemu je povrijeđen poslovnik? A dobro ok, sve u redu zabuna.
Dakle, želi li još koji klub možda stanku zatražiti? Ne. Hoćemo li onda nastavit sa radom ili ćemo napraviti stanku od deset minuta? Slušam.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Molila bi fizičku stanku.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ako neko traži fizičku stanku ja moram dati, prema tome evo vidimo se u 9,53.

STANKA U 09:43 SATI

Reiner, Željko (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 09:53 SATI
Evo kolegice i kolege stanka nam je istekla pa ću zamoliti predsjednika predlagatelja da nam da dodatno obrazloženje, poštovani ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovane kolegice i kolege.
Dopustite ukratko da ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iznesem glavne elemente ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. Ono što je već bilo i prilikom iznošenja stanke spomenuto, a to je da od 2017.g. trajao svojevrsni razgovor s Europskom komisijom upravo oko našeg postojećeg Zakona o odvjetništvu i pitanje usklađenosti sa AQUIS-em odnosno s pravnom stečevinom EU.
Ono što je u glavnini potrebno naglasiti kako je u listopadu prošle godine Europska komisija utvrdila nakon cjelokupnog ovog postupka od 2017.g. da postoji neusklađenost postojećeg Zakona o odvjetništvu sa pravnom stečevinom EU, ja bi rekao iz dva razloga i to su zapravo i neke od elemenata zašto smo i krenuli u ove izmjene i dopune. Prije svega jedan se odnosi na činjenicu da je potrebno brisati odredbu da odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva odnosno samostalno ili u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu i drugi element se odnosi na činjenicu da je potrebno dodati posebnu odredbu koja će izričito propisati da odvjetnička društva iz države članove EU mogu u RH osnivati druga odvjetnička društva odnosno društva kćeri.
Isto tako obzirom da smo otvorili Zakon o odvjetništvu ono što je važno spomenuti kada govorimo o izmjenama da je presudan sud EU u predmetu Jones Day utvrđeno da je potrebno omogućiti i obavljanje određenog dijela vježbeničke prakse, dakle naglašavam dijela, nužnog za pristup odvjetničkoj službi kod domaćeg odvjetnika s poslovnim nastanom u drugoj državi članci pod uvjetom da takva praksa može pružiti i obuku i iskustvo koje je istovjetno onome koje se pruža vježbenička praksa kod domaćeg odvjetnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi.
Isto tako još jedna novina tiče se umirovljenih profesora, ovim izmjenama predlaže se da se profesorima koji su umirovljeni s radnog mjesta profesora pravnih predmeta na sveučilištima u RH pruža mogućnost davanja pravnih savjeta i mišljenja. Ono što je isto tako važno naglasiti da se umirovljenim profesorima pri tome zajedno sa profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u RH propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štitu koju bi pri tome mogli pričiniti trećima pod onim istim uvjetima koji su isto tako propisani za sklapanje police osiguranja odgovornosti za štetu za odvjetnike.
Što se tiče određenih činjenica koje su istaknuti ovdje tijekom traženja stanke, još jedanput ću ponoviti ovaj cijeli postupak traje od 2017.g., RH je aktivno sudjelovala zapravo i na sastancima i na razgovorima s Europskom komisijom, vrlo konkretno iznosili argumente zašto smatra da postojeći Zakon o odvjetništvu jest usklađen sa samim acquisem odnosno s pravnom stečevinom. Ono što je isto tako činjenica da smo u fazi ako gledamo usklađenje i cijeli postupak usklađenja s acquisem došli u fazu zapravo infringementa odnosno utvrđivanja povrede. Ovo je zapravo ona zadnja faza gdje je RH kao odgovorna država članica EU nema daljnjih koraka osim ono što slijedi a to bi bila eventualna financijska kazna. Mislim da nitko u ovoj sabornici to ne zaziva i to ne bi doista htio.
I s druge strane ono što je važno naglasiti kada govorimo o ove dvije direktive s kojima se moramo uskladiti jedna se tiče na Direktivu o uslugama, a druga se tiče na Direktivu o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti koja je u odnosu na ovu prvu puno ja bi rekao mlađa i kasnije donijeta, koje su što je važno naglasiti komplementarne nužno se RH i pozitivno zakonodavstvo s njome uskladiti, a u konačnici ta pravna stečevina i ta regulativa vrijedi u svim državama članicama EU, nije Hrvatska po tome nikakav izuzetak.
Eto, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala imamo više replika, prva je kolege Babića.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre vidimo da Hrvatska odvjetnička komora u savjetovanju upozorava da bi neke od ovih izmjena mogle dugoročno promijeniti način funkcioniranja odvjetništva, dok Vlada smatra da je riječ o nužnom usklađivanju s europskim pravilima i uklanjanju mogućih diskriminatornih ograničenja. Mislim da je zato važno građanima objasniti da se ovdje ne dira u samu neovisnost odvjetništva kao profesije nego prvenstveno u organizacijska pitanja i usklađivanja sa pravilima jedinstvenog europskog tržišta usluga.
Možete li pojasniti gdje je po vašem mišljenju granica između legitimne autonomije nacionalnog odvjetničkog sustava i obveze države članice da poštuje pravnu stečevinu EU.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

ahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče, pretpostavljam odnosno shvatio sam vaš pitanje kao koji je pretežit interes, da li interes naš kao države članice da bude odgovorna prema EU odnosno prema obvezi usklađivanja sa pravnom stečevinom ili zaštita na neki način komore odnosno onog stava koji komora zastupa.
Ja mislim da smo u ovih, u ovom razdoblju od 2017., a sada je 2026., dakle govorim o periodu od 9 godina vrlo jasno zastupali onaj stav i pokušavali u komunikaciji s Europskom komisijom argumentirano obrazložiti da je pozitivni propis ili postojeći Zakon o odvjetništvu u skladu sa pravnom stečevinom. Europska komisija je drugačijeg stava i zato sam i rekao došli smo u završnu fazu kada nam prijeti zapravo financijska kazna, plaćanje penala ako se ne uskladimo sa pravnom stečevinom.
Prema tome, mislim da je u interesu RH da se uskladi, a što se tiče Hrvatske odvjetničke komore bitno je da smo s njima u stalnoj komunikaciji. U konačnici naravno da oni s ovim nisu zadovoljni, ali isto tako shvaćaju ovu situaciju u kojoj se nalazimo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Klasić.

Klasić, Darko (HSLS)

Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicima, ovaj zakon predstavlja se kao tehničko usklađivanje s europskim pravom ali ovo nije samo tehničko pitanje. Ovaj zakon zapravo otvara pitanje kako tržište pravnih usluga želimo u Hrvatskoj. Hoćemo li imati otvoreno i konkurentno tržište pravnih usluga ili sustav u kojem nekoliko velikih međunarodnih odvjetničkih mreža može postupno istisnuti male i srednje hrvatske odvjetničke urede.
Naime, u HSLS-u politike nikad nisu okrenute prema bilo kakvom zatvaranju tržišta ali nama liberalne politike također i znače zaštitu tržišne utakmice od koncentracije moći pogotovo mogućih velikih pravnih korporacija.
Uvaženi ministre da li ministarstvo je napravilo procjenu učinka ovih izmjena na domaćem, na domaće odvjetništvo a osobito na odvjetničke urede izvan grada Zagreba?
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Da bi odgovorio na ovo pitanje možda dati jedan komplementari zapravo prikaz onoga što se moglo dogoditi još od 2008. godine kada smo kao RH pristupili odnosno omogućili državama članica EU a riječ je o 2008. godini da u RH osnivaju podružnice. Isto tako da osiguramo pristup samim stranim odvjetnicima u RH. Od tog trenutka pa do danas svega u RH se upisalo 3 podružnice i 16 stranih odvjetnika.
Ja mislim, dakle govorimo o razdoblju od 2008., ja mislim da je to najbolji odgovor na vaš upit i na oni koji iskazuju bojazan da će ovakvim izmjenama i dopunama zakona doći do nekog hiperinflacije stranih odvjetničkih društava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo.
Evo poštovani ministre pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. Dakle, zakon koji je važan ne samo za odvjetničku profesiju nego i za cjelokupan pravosudan sustav RH te za zaštitu prava i pravnu sigurnost naših građana.
Također, posebno želim istaknuti važnost digitalizacije i modernizacije pravosudnog sustava jer posljednjih godina Vlada RH ulaže značajne napore u digitalnu transformaciju pravosuđa što doprinosi i većoj učinkovitosti samog sustava, a digitalni alati danas nisu više pitanja izbora nego su i nužnost. Oni omogućuju brže procedure te je moje pitanje prema vama je možete li pojasniti na koji će način predložena izmjena Zakona o odvjetništvu doprinijeti modernizaciji odvjetničke profesije, većoj učinkovitosti pravosudnog sustava te osiguravanju visoke razine profesionalnih standarda i zaštite interesa građana.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju.
Što s tiče konkretnoga, dakle kada kažete na koji način će ovo poboljšati cjelokupni ja bi reko ono što ste vi spomenuli pravosudni sustav, sigurno neće samo ovim izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. Ovo je jedan mali kamenčić u onom mozaiku koji pokušavamo graditi upravo kako bi uspostavili bolje, učinkovitije i brže pravosuđe. Ja ću podsjetiti na cijeli niz zakonskih prijedloga odnosno zakona koji su u zadnjih godinu i pol zapravo u Hrvatskom saboru bili raspravljeni u konačnici usvojeni od Zakona o kaznenom postupku koji je bio ključan kako bi ubrzali onaj dio rasprava pred optužnim vijećem od Kaznenog zakona, Zakona o sudovima, Zakon o DORH-u, Zakona o USKOK-u. kada govorimo o digitalizaciji niz je projekata koje želimo implementirati ili jesmo implementirali. Podsjetit ću i na e-komunikaciju i na e-spis i na projekt ANON, predictiv justice projekt koji je u tijeku, tonsko snimanje koje će zaživjet s 1. srpnja slijedeće godine i niz drugih projekata u digitalizaciji za koji očekujemo da će isto tako doprinijeti većoj učinkovitosti pravosuđa. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani gospodine ministre u ovom prijedlogu zakona se spominju i neke mogućnosti nove, ajde da tako nazovem i pogodnosti za odvjetničke vježbenike, a vezano uz njihove vježbeničke prakse i odvjetničke vježbe. Koje su bitne promjene u ovom, u ovom izmjenama Zakona o odvjetništvu, a vezano uz vježbenike.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče ono što je bitno naglasiti dakle presudom Johns Day zapravo koja se vodila pred Europskom sudom pravde utvrđeno je da treba omogućiti obavljanje određenog dijela dakle nakon položenog pravosudnog ispita, određenog dijela vježbeničke prakse koji je nužan da bi mogli pristupiti odvjetničkoj službi kod domaćeg odvjetnika s posebnim nastanom u drugoj državi članici pod uvjetom da se takva odnosno da takva praksa omogućava zapravo jednak ili slično iskustvo odnosno obuku koju pruža i vježbenička praksa kod domaćeg odvjetnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi. Dakle omogućava se našim mladim vježbenicima nakon što polože pravosudni ispit da dio te prakse mogu odraditi u nekoj državi članici. Na taj način tako će sigurno steći određeno iskustvo pod istim uvjetima koji mora bit osiguran isti uvjeti kao što je to bilo kod određenog mentora u RH. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre rekli ste da od 2017. godine razgovaramo po ovom pitanju sa Europskom komisijom, da branimo stav da je naša postojeća zakonska regulativa u skladu sa propisima europske, EU ali eto komisija je, komisija je rekla da ipak postoje neusklađenosti i pod prijetnjom novčane kazne odlučili smo promijeniti ovaj zakon. Tako sam otprilike pročitao vaše, vaše obrazloženje. No ono što mene ovdje zanima jest vaš stav odnosno stav ministarstva. Da li je naše postojeće rješenje bolje, kvalitetnije za naše građane, za naše odvjetnike, za naše društvo od ovoga kojeg sad uvodimo jer ovo koje sada uvodimo kao što ste rekli, uveli smo zbog toga što moramo. Dakle molio bih vas kvalitativnu ocjenu postojećeg rješenja u odnosu na ovo novo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče pristupom u EU ili bilo koju drugu međunarodnu organizaciju, a na to smo gotovo svi u ovom Hrvatskom saboru i u javnosti na neki način dali svoj glas za, prihvaćate i dobivate i određena prava ali isto tako preuzimate i određene odgovornosti. Odgovornosti se u ovom dijelu sastoje da ste dužni se usklađivati sa pravnom stečevinom EU. Prema tome ako smo za da budemo u EU onda moramo poštivati i pravila i regule koje tamo postoje. Ja ne bi uopće kvantificirao odnosno kvalificirao da li je postojeće rješenje u odnosu na ovo koje sada predlažemo bolje ili lošije jer uopće ne utječe na suštinu ili sadržaj ili prava ja bi rekao odvjetništva ili odvjetničke profesije u RH. Jedino što omogućava, omogućava drugim društvima odnosno stranim društvima da osnivaju trgovačka odnosno odvjetnička društva u RH u vidu društava kćeri. Ono što sam rekao 2008. svega tri podružnice su osnovane strane i svega 16 stranih odvjetnika je upisano u imenik. Prema tome ne očekujemo nikakvu hiper inflaciju u RH od …/Upadica Reiner: Hvala./… strane odvjetničkih društava. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnica Raukar Gamulin također ima repliku.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem uvaženi ministre sa suradnicama. Dakle vjerujem da ćemo se složiti da Europska komisija nije europski sud. Vi ste spomenuli predmet Johns, međutim postoje drugi predmeti i to nekolicina i više njih u kojem je sud EU priznao pravo države da smiju uvoditi određena ograničenja ako štite neovisnost profesije, odvjetničku tajnu i pravilno funkcioniranje pravosuđa pa mene zanima zbog čega se nije išlo na Europski sud temeljem tih predmeta koji su već presuđeni i nije se u tom smislu zaštitilo odvjetništvo. Ne mislim prvenstveno na tržište jer ovdje se ne radi samo o tržištu. Ovdje se radi o nekim ustavnim kategorijama i obrani hrvatskih građana da mogu biti sigurni u lojalnost svog odvjetnika i u …/Upadica Reiner: Hvala./… čuvanje odvjetničke tajne. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Moram priznat da sam malo zbunjen ovime što ste sada rekli jer ste u dijametralno suprotnome s onome što ste tvrdili prije tjedan dana. Tada ste tvrdili da je Europska komisija nešto zauzela određen stav u pogledu EPPO-a, a gdje smo mi rekli da ali ona je samo jedna od stranaka u postupku. Europski sud je taj koji to treba utvrditi. Sada ste dijametralno suprotno zauzeli stav, sada više nije bitna Europska komisija, sad je bitan sud. Dakle morate se sami sa sobom dogovoriti što vam je bitno i ne možete, ne možete ovisno o momentu kako vam odgovara mijenjati svoj narativ. Dakle ili je Europska komisija jedna od stranaka u postupku pa je sud taj koji odlučuje ili je Europska komisija ta koja je jedina nadležna da kaže što je ispravno, a što nije. Dakle prvo se dogovorite sami sa sobom, a onda postavite pitanje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnica Raukar Gamulin je digla povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

238. Uvaženi ministre govorila sam jedno te isto i prošli tjedan i ovaj o tome da je to mišljenje i vrlo jasno sam rekla da će sud odlučiti. Ja vas ponovno pitam zašto RH nije išla na Europski sud da zaštiti interese

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu./…

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

odvjetništva i građana RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Sad će repliku imat kolega Ivica Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre ovim zakonom znači predviđena je mogućnost osnivanja odvjetničkih društava iz zemalja članica, to smo već u uvodu ste već sami govorili kroz nekoliko replika. Ono što svakako mene zanima, a vjerujem i javnost i sve postoje ove teme kojima se priča o neravnopravnosti da bi nas mogle pojesti tu velike međunarodne korporacije, velika društva. Možete li na jedan način tu ajmo reć nekako u nekoliko rečenica odagnati tu bojazan i naravno da je bitno liberalizacija tržišta, da apsolutno je to sve u skladu sa ovim tekovinama koje smo potpisali, ali na koji način vidite ulazak tih velikih međunarodnih korporacija koje bi mogle možda poremetiti to naše tržište?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Dakle, vrlo kratko i jasno mi smo sigurni da nas neće preplaviti strana odvjetnička društva, to baziramo na temelju onoga što sam rekao 2008.g. kada smo otvorili zapravo tržište za podružnice strane i za strane odvjetnike svega tri podružnice strane i svega 16 stranih odvjetnika. Prema tome, tom ako mogu reći analizom utvrđujemo da se to sigurno neće dogoditi, s druge strane pitanje vjerovatno i tržišta veličine RH što svakako treba uzeti u obzir. I možda samo naglasiti da isto tako i naša odvjetnička društva mogu osnovati ili osnivati i podružnice i isto tako odvjetnička društva u drugim državama članicama EU, e sad je tu pitanje tržišta i vaše uspješnosti i umješnosti da tamo uspijete ili da oni uspiju ovdje i koliki im je uopće interes da dođe novo tržište. Do sada ovih podataka koje imamo, a to su tri strane podružnice, 16 stranih odvjetnika očito je taj interes vrlo, vrlo, vrlo mali. Nema bojazni. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Ivica Baksa ima repliku.

Baksa, Ivica (NPS)

Poštovani ministre. Razumijem potrebu usklađivanja s europskim pravom i izbjegavanje sporova s Europskom komisijom, ali dio struke upozorava da bi ukidanje ograničenja prema kojem odvjetnik djeluje samo u jednom organizacijskom obliku moglo otvoriti pitanje sukoba interesa i dodatno zakomplicirati odnose odgovornosti prema strankama.
Kako planirate osigurati da liberalizacija tržišta pravnih usluga ne ide na štetu povjerenja građana i kvalitete pravne zaštite?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče. Ovaj dio koji ste spomenuli oko sukoba interesa zapravo je dio koji je bio argumentacija zajedničko sa Odvjetničkom komorom kada smo od 2017.g. godili komunikaciju i razgovore i raspravu sa Europskom komisijom, upravo je to bio jedan od argumenata. Europska komisija je stava da taj interes odnosno pitanje sukoba interesa nije toliko uvjerljivo ili jako da bi zapravo na neki način dovelo i bilo jače od pitanja postizanja načela reciprociteta. Dakle, to je bio njen stav u konačnici kažem došli smo u fazu kada više nema ako mogu tako reći razgovora ili taj dio postupka sa Europskom komisijom ili određenih pregovora došli smo pred to da ono jedino što predstoji pitanje plaćanja kazne, a onda da ne kažem plaćanja i dnevnih kazni zbog toga što je komisija utvrdila da nismo usklađeni s pravom stečevinom. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Dabro ima repliku.

Dabro, Josip (DP)

Hvala lijepo. Uvaženi potpredsjedniče HS-a, uvaženi ministre. Evo već ste dobrim dijelom i dali odgovor s obzirom na izmjene zakona koje predviđaju mogućnost da dio odvjetničke vježbe se obavlja kod odvjetnika s poslovima i sa nastanom u drugim državama EU. Moje pitanje glasi, na koji način će se način u praksi provjeravati i vrednovati takva vježba, tj. to ste već odgovorili, ali me zanima tko će donositi konačnu procjenu o ispunjenosti tih kriterija? Evo hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani saborski zastupniče. Drago mi je da ste zapravo postavili ovo pitanje čisto da razjasnimo i onima koji se odluče na takvo obavljanje prakse vani, ali i radi javnosti. Dakle, Hrvatska odvjetnička komora će u konačnici kao i relevantno tijelo i relevantna komora koja ima zapravo i uvid u sve te podatke, a i u komunikaciji s drugim komorama u EU na neki način evoluirati i procijeniti da li je ta praksa na temelju dokumentacije koju će takav vježbenik dostaviti valjana ili nije ili da li je u skladu sa našim naravno nacionalnim propisima, prema tome, Hrvatska odvjetnička komora. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicama. Pa evo već ste i vi iz ovoga dijela odgovorili dosta toga u biti devet godina vodimo sa Europskom komisijom raspravu oko ovoga pitanja i došli smo do toga da radi određene situacije bi morali ići i pod njihovu tužbu. Međutim, ono što je bitno sami ste rekli kada smo i zadnji put mijenjali zakon 2021. da od tada imamo tri strane podružnice i 16 stranih odvjetnika dok domaćih između 4,5 i 5 tisuća i ukoliko i novi sukladno ovim izmjenama odluče osnivati svoje podružnice u RH svi oni će morati pod broj 1 poštivati propise, zakone RH, pod broj 2 poštivati propise Hrvatske odvjetničke komore gdje će i oni morati raditi i funkcionirati pod istim uvjetima i pod jednakim uvjetima kao i sva druga odvjetnička društva ili odvjetnici u RH.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče Mažar, upravo tako dobro je da ste ovaj dio naglasili da ne ispadne da će oni biti imati neka posebna pravila ili da će bit izuzeti od poštivanja ili naših pozitivnih propisa odnosno nacionalnog prava ili pravila u konačnici Hrvatske odvjetničke komore, dakle svi su u istoj poziciji i odvjetnička društva koja će osnivati ovdje bilo da osnivaju svoje podružnice ili odvjetnička društva kćeri ili strani odvjetnici bit će izjednačeni u svim pravima isto tako u svim odgovornostima sa domaćim nacionalnim odvjetnicima i odvjetničkim društvima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani ministre. Moje načelno stajalište glede toga da naše institucije, a pogotovo u izvršnoj vlasti jest vrlo jasno da ne štitimo naše suverenističke i ine interese pa to znači ni interese hrvatskih građana. I razumljivo je i logično ako smo se izručili tome divljem tržištu ako tako mogu reći pojednostavljeno, glede trgovinskih ovih ne znam ovih velikih trgovina, pa zatim banaka i ostaloga dakle bilo je iluzorno očekivati eto da će odvjetništvo biti zaštićeno bez obzira na lex specialis, vještinu naših odvjetnika i sl., pa bih ipak volio da ovdje u nekoliko rečenica budući ste i odvjetnik i krećete se u tim krugovima da kažete koji su prigovori komore da to čuje i hrvatska javnost i ne stoji vaša procjena ovo 2007. samo tri plus 16, dakle sigurno će tržište djelovati kao što djeluje i u bankama i u ostalome tako da mislim da je to naivno ili to govorite iz političkih razloga, ali bih molio da kažete dakle ovo da hrvatski građani čuju koji su prigovori …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… komore u ovome suverenističkom smislu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Dakle, imali smo dvije mogućnosti ili biti dio EU kao jedne od najrazvijenijih međunarodnih asocijacija ili ostati u društvu nekih drugih zemalja koje danas imaju vrlo velikih problema u našem susjedstvu. Odabrali smo ovu prvu opciju i ja mislim da velika, ogromna većina građana se s time slaže. U demografskom društvu naravno da poštujem i vaš stav, zovete ga suverenistički da ste možda za ovu drugu opciju. Ja osobno smatram da to nije dobar put.
Što se tiče vašeg pitanja i primjedbi Hrvatske odvjetničke komore vrlo jasno su iznijeta u javnom savjetovanju i u našim razgovorima koje smo vodili u ministarstvu, u konačnici i javno objavljena. Prema tome svatko tko želi to vidjeti hrvatska javnost i mediji može to pročitati. Ja jesam bio odvjetnik i jesam odvjetnik u mirovanju ali ovdje nastupam iz pozicije ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)

Poštovani potpredsjedniče i ministre nekoliko rečenica samo ovoga i pitanje jedno tehnički za našeg ministra.
Evidentno je da ovaj zakon koji ćemo mi u HSS-u podržat se mora napravit vi za vi europske regulative a između ostalog i zahtjeva OECD-a. Međutim, mene interesira jedno tehničko pitanje ministre kak ste riješili problem sa cehovskom organizacijom Hrvatskom odvjetničkom komorom oko Članka 27. statuta, statuta bože Ustava RH koji kaže da odvjetništvo mora biti neovisno i samostalno.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče, što se tiče Članka 27. Ustava on u razgovoru u ove dvije godine koliko sam ja na mjestu ministra pravosuđa zapravo nikad nije bio spomenut kao pretežiti argument Hrvatske odvjetničke komore i ne vidim na koji način bi ovim izmjenama i dopunama doveli u pitanje samostalnost i neovisnost dakle odvjetništva ili odvjetničke struke u RH. Dakle, oni su i dalje samostalni i neovisni kao profesija, ovime samo se otvara mogućnost stranim odvjetničkim društvima da u RH osnuju odvjetničko društvo kćer i ono što o čemu je zapravo bilo jako malo rasprave tijekom ovih replika, a to je da odvjetnik može zapravo nakon ovih izmjena biti član društva u drugim odvjetničkim društvima a ne samo u jednom organizacijskom obliku. Dakle, to su dvije bitne suštinske izmjene i ne vidim na koji bi način one narušavale načelo samostalnosti i neovisnosti odvjetnika ili odvjetničke struke.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti zastupnik Ranko Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre sa vašim cijenjenim suradnicama, vezano za izmjene zakona i dopune Zakona o odvjetništvu naglasit ću slijedeće a to je da naš Zakon o odvjetništvu uređuje ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama, ostvarivanje i zaštitu njihovih prava i pravnih interesa.
Kako je stiglo obrazloženo mišljenje '25. godine nakon očito 10 godina pregovaranja itd., nismo uspjeli uvjeriti ni EU i neusklađenost sa direktivama je dovela do toga da zapravo mi nemamo nekog velikog izbora, a to je da moramo provest i izbjeć naravno plaćanje penala.
Ono šta je po meni ključno a to je da se ova varijanta znači koja predviđa mogućnost da Europska odvjetnička društva osnivaju društva kćeri svojih odvjetničkih društva u RH kao i usluge i zabrane odvjetnicima da budu članovi više od jednog odvjetničkog društva ili da obavljaju samostalnu djelatnost napravljeni su bili određeni iskoraci ali mi nije jasno odnosno na neki način mislim da je potrebno dat one elemente je li moguće da u ničemu baš nismo uspjeli uvjerit EU da je naš zakon bio dovoljno dobar i da je kao takav mogao proći. U svakom slučaju radi otklona utvrđenih neusklađenosti nacionalnog zakonodavstva danas smo zaprimili ono odnosno zaprimili smo obrazloženo mišljenje Europske komisije '25. godine i pristupamo ovim izmjenama.
Također treba reći da ovdje kao što je i uobičajeno u ocjeni i izvorima sredstava potrebnim za provođenje zakona za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu RH. To je ona uobičajena rečenica. Međutim, postoji ona druga a to je da ipak ovim zakonom zna se tko bi trebao biti taj koji će ipak snosit teret financijski vezano za ove izmjene.
Ovim zakonom se povećava sudska pristojba i to postotak povećanja iznosi od 13,04% do 151,26% odnosno prosječno se povećava za nekih 115%. Kao polazna osnova uzeta je pristojbena obaveza za podnošenje tužbe u parničnom predmetu u vrijednosti predmeta spora od 3 tisuće eura koja se od 1. lipnja povećava na 150 eura a dosada je bilo 76. Najveći iznos pristojbene obaveze za ključne podneske, tužbe, protutužbe i prigovore povećava se sa 663 na 1.500 eura, najmanji iznosi poput onih za preslike iz sudskog registra povećavaju se sa 0,66 na 1 euro po stranici. Iz ministarstva nam daju usporedbu s drugim zemljama recimo u Sloveniji ta tarifa iznosi 195 eura, Mađarskoj 180, Srbiji 145, a u drugim državama članicama Europe 146,48 eura.
Zakon o sudskim pristojbama i drugim zakonima predviđa brojna oslobođenja plaćanja sudskih pristojbi za pojedine kategorije pristojbenih obveznika dok se pravo na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe kao dijela troška postupka ostvaruje u slučaju potencijalnih štetnih posljedica za materijalne prilike te uzdržavanje stranaka i njihovih obitelji odnosno kućanstva sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Ono što je ključno a to je da se liberalizira odvjetnička struka, uvodi mobilnost vježbenika to su očito namjere EU i još od '89. godine, acquis i sve ostalo šta je zapravo predviđeno onog momenta kad smo pristupili da moramo poštovat takve stvari ali ja mislim da ipak treba ukazat da nakon izvješća o provedenom savjetovanju sa javnošću vezano za nacrt prijedloga mislim da su iz odvjetničke komore dali ozbiljne 3 primjedbe ali sa puno podstavki pa mi nije jasno da baš ništa nije se moglo ovaj prihvatiti odnosno provući ili na neki način zaštiti interese i ove naše strukovne organizacije. Još jedan put ću ponovit radi nje, neovisne.
…/Upadica Željko Reiner: Molim vas ne iz klupe. Molim vas ne iz klupe./…
Gospodine Zekanoviću ne znam šta vam je ali …

Reiner, Željko (HDZ)

Izvolite kolega Ostojić čitajte vi svoje samo.

Ostojić, Ranko (SDP)

A evo čitam boga ti da me voli.
Dobro, šta se tiče ostaloga …

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Zekanović molim vas prestanite dobacivati iz klupe. Dosta toga.
Izvolite kolega Ostojić čitajte vi svoje.

Ostojić, Ranko (SDP)

Ja ću još samo vezano za usklađivanje reći da mi u ovom trenutku još uvijek moramo postaviti jedno osnovno pitanje a to je nakon 10 godina pregovaranja, ponavljam još jedanput nikako da dođemo do onih rečenica koje bi bile, da napravili smo bar to i to u obrani određenog interesa i mislim da bi to bilo ovaj najbolje.
Neću komentirat kolegu Zekanovića.
…/Upadica Željko Reiner: Ne iz klupe ja vas lijepo molim, ne nema smisla./…
Pa mislim ovo je valjda uobičajeno ovdje što se toga tiče ovaj nepotrebno je to.
Još ću samo što se toga, ministre ja bi vas još samo zamolio vaša rečenica koja je bila prije nekoliko dana, dosta je preuzmite odgovornost i počnite raditi svoj posao, pa ja se nadam da se to odnosi i na vas kao što ste priznali da neki nisu radili svoj posao, a mislim da bi bilo dobro da nam i ovdje odgovorite kako to ništa nije uspjelo u ovim našim pregovorima u toku 10 godina.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko povreda Poslovnika.
Kolega Sanader je prvi se javio.
Šta je povrijeđeno?

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
238., ovdje gospodin Ostojić proziva ministra on koji je bio kad se u Hrvatskoj događala najveća ubojstva on sad poziva ovdje ministra, on koji besprizorno lešinari sad na smrti jednog mladića i poziva cijeli veliki dio hrvatskog naroda kako glasa, on želi Jugoslaviju ono što je njegova želja ali izgubio je sve izbore …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro./…
… i u Splitsko-dalmatinskoj županiji i ovdje …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

To nije povreda Poslovnika pa vam dajem opomenu.
Kolega Zekanović je dignuo povredu Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani 238., da kolega Ostojić nema veze s mozgom dokazao je i danas kad je čitao pripremu za krivi zakon, a što, to što kolega Ostojić izjavljuje u medijima to je dno dna, to je najgore lešinarenje u povijesti Hrvatskog sabora, u povijesti hrvatske politike. Sramite se Ostoja Rankoviću.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Deur je dignuo povredu Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)

238. poštovani potpredjedniče, evo još jednom nam kolega Ostojić nas vraća u vrijeme dok je bio ministar policije gdje je za njegovu vladavinu zatočen hrvatskih branitelj u Vukovaru, gdje je svastika u Splitu bila jasno prikazana, čovjek koji je radio kaos rekli bi možda i djelatnik …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ovaj to nije bila povreda Poslovnika pa vam dajem opomenu.
Kolegica Raukar Gamulin je digla povredu Poslovnika.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

238., pa evo mene zanima tj. prosvjedujem ili na neki način želim upozoriti ako ste tri puta upozorili da se ne dobacuje iz klupe zašto niste dali opomenu. Svima nam se to dogodi, ali kad nas upozorite onda se zaustavimo ne.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegice Raukar Gamulin ja zasada vodim ovu sjednicu pa onda je vodim onako kako je vodim, opomenuo sam tri puta kolegu da ne dobacuje iz klupe kao što sam vrlo često iste takve opomene upućivao ljudima sa vaše strane sabornice koji su itekako dobacivali itd..
Kolega Ostojić dignuo je povredu Poslovnika.

Ostojić, Ranko (SDP)

238., poštovani predsjedavajući vrlo jednostavno ja sam navikao već na to ali da sam sam to još ne znači da nisam u pravu. Naime, bez ikakvih argumenata itd., na postavljena pitanja držeći se ove teme, ali to smo već navikli. Znate to više govori o onome tko to govori nego šta je zapravo izrečeno.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije bila povreda Poslovnika isto pa dobija opomenu.
Kolega Mažar je dignuo povredu Poslovnika.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče.
Članak 238., kolega Ostojić vi ste danas prozvali sve birače da su repetirali pištolj vezano za tragediju u Drnišu. Vi koji ste bili ravnatelj policije kada je monstrum iz Drniša bio osuđen na 12 godina, vi koji ste bili na čelu MUP-a kada ste ga oslobodili i vi koji ste bili ministar koji je presudio Darku Pajčiću pokojnom hrvatskom branitelju u Vukovaru. Šta ste vi radili, vi ste više od repetiranja radili, više.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to isto nije bila povreda Poslovnika ovaj pa dobijate opomenu.
Kolegica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Povrijeđen je Članak 238., kolega Ostojiću mi jesmo navikli na sijanje mržnje i laži sa vaših strana ali ova vaša izjava u medijima danas je stvarno dno dna vaše političke karijere, da gradite neke političke bodove na smrti jednog 19-togodišnjeg dječaka, to je nečije dijete. Nek vas bude sram.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Deur, pardon kolega Zekanović prvo.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani 238., kolega Ostoja kod vas je bitno i tko govori i što je rekao, a to što ste vi rekli to je besprizorno, to je dno dna hrvatske politike, to je dno dna ljudskosti.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Deur je dignuo povredu Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)

238., poštovani zastupniče Ostojiću kažete da su glasači svojom olovkom repetirali što su vas kad su vas izabrali, kako što vam nije bilo neugodno kad je zatučen hrvatski branitelj, kad je paljena hrvatska zastava u Beogradu dok ste vi i vaš kolega gledali i smijali se? Čiji ste vi to, danas se možemo slobodno zapitati da li je moguće da ste vi …/Govornik se ne razumije./… radite ili za Hrvatsku?

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to isto nije povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Ostojić je dignuo povredu Poslovnika.

Ostojić, Ranko (SDP)

Članak 238. poštovani predsjedavajući. Ja ne znam o čemu je sad ova rasprava. Je li ovo rasprava o tome šta sam ja napisao na Facebooku ili razgovor o tome koje sam primjedbe dao u ime kluba vezano za zakon. Prema tome, to nije jasno, ok, mislim kažem navikao sam ja na ove uvrede to nije sporno ali varijanta u kojoj bi se trebali zaista vratiti nazad na ono o čemu mi razgovaramo.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ovaj to isto nije bila povreda Poslovnika ovaj pa dobijate opomenu. Vi jeste jedan dobar dio svog govora govorili nešto potpuno mimo teme ali dobro to isto nema veze svako može govoriti što misli da treba govoriti zato to i je parlament, a ono što izvan parlamenta iskazujemo to naravno slijedom našeg zakona nije kažnjivo tako dugo dok smo članovi parlamenta, a nakon toga naravno itekako može postati kažnjivo jel.
Ovaj kolega Zekanović je dignuo povredu Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani 238., drago mi je da je ipak kolega priznao da nema pojma o čemu govori jer on je danas govorio o Zakonu o sudskim pristojbama a Zakon je o odvjetništvu. Dakle, dokazao je da nema veze s mozgom i to ga možda djelomično abolira za te njegove katastrofalne, besprizorne i neljudske izjave.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro i to je pov… nije bila povreda Poslovnika dobijate opomenu, treća vam je.
Kolegica Salopek je digla povredu Poslovnika.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Također povrijeđen je Članak 238., jer evo koristeći tugu jedne obitelji zbog gubitka mladog života za politiziranje, za najniže jeftine političke bodove može samo biti sram kompletne ljevice i političke ove stranke.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije bila povreda Poslovnika pa morate dobiti opomenu.
Ovaj kolega Ostojić je ponovo dignuo povredu Poslovnika.

Ostojić, Ranko (SDP)

238., samo radi istinitosti 2003. godine ovaj sabor je usvojio zakon u kojem je uvedena kazna doživotnog zatvora. Nakon toga je Ustavni sud poništio taj isti zakon. Toliko o tome kad se i šta događalo ovdje. Ja bi samo podsjetio da namjere i želje u smislu da se nešto napravi znamo tko je srušio i tko je odgovoran i to je bio razlog zašto se ovo sve skupa dogodilo.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to nije ovaj povreda Poslovnika pa dobijate i vi opomenu. Kolega to je treća pa ne možete više govoriti.
Kolega Babić je dignuo povredu Poslovnika.

Babić, Ante (HDZ)

238., evo isto radi istine kolega Ostojić je bio ministar 2002. godine kad se nažalost dogodila slična tragedija ubojstva i kolega Ostojić jeste li vi tada radili svoj posao kako treba. Znači sramotno je kako ste danas prozvali građane ove države da su glasovanjem za HDZ napravili potegli obarač za ovo jučerašnje ubojstvo. Dno dna naracije.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je isto ovaj nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Sanader je dignuo povredu Poslovnika.

Sanader, Ante (HDZ)

Pa ponovno 238., kolega se čudi stavio je metu na čelo svih ljudi koji glasaju za jednu političku opciju. Znači čovjek koji očito radi …/Govornik se ne razumije./… diktaturu i komunistički režim Jugoslaviju nije mu pojmljivo da netko može slobodno glasat on stavlja metu tim ljudima na čelo. To je sramotno, tragično, ovi ostaci ostataka parazitiraju, SDP-a parazitiraju na takvoj tragediji i on koji je izgubio sve izbore na koje je došao sad proziva nekog kako je glasao.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to isto nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Deur ima je dignuo povredu Poslovnika.

Deur, Ante (HDZ)

238., poštovani potpredsjedniče, drage Hrvatice i Hrvati tu je ministar koji je slao interventnu policiju na 100%-ne invalide u Crkvu Sv. Marka. Za vrijeme Tita nije policija ulazila u crkve tu je čovjek koji je to zapovijedao, gledajte ga.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro i to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Kukavica je dignuo povredu Poslovnika.

Kukavica, Ivica (DP)

Članak 238., iznošenje neistina, dakle mi smo zakonodavno tijelo, donosimo zakone, isto smatram da je sramota da bilo tko u političkom prostoru ovdje od saborskih zastupnika, ne mislim samo na kolegu Ranka Ostojića, bilo tko parazitira na smrti jednog djeteta.
Dakle, mi smo zakonodavno tijelo ako nije nešto dobro donesimo zakone, zna se tko provodi zakone.

Reiner, Željko (HDZ)

To stoji što ste rekli i tu vam ne mogu dati da je povreda Poslovnika jer ste dobro rekli ono što stoji.
Ovaj kolega Šašlin je dignuo povredu Poslovnika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Članak 238., poštovani kolega Ostojić cijeli vaš politički rad, cijeli životni vaš vijek usmjeren je protiv RH počevši od svastike na Poljudu kad ste htjeli prikazat RH kao fašističku tvorevinu do dana današnjega. Zato bilo bi dobro da malo se korigirate.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika ja se nadam, pa dobijate opomenu, ja se nadam da smo sad završili sa time. Svako mora živjeti sa onim što je izrekao pa ako kažemo krivi ste vi građani koji ste zaokružili HDZ i odgovor… olovkama na biralištima repetirali ono oružje u subotu i zato svako od nas snosi svoju odgovornost tko je to izrekao, ali to nije predmet ovog, naše današnje diskusije pa vas molim da prestanemo sa ovaj povredama Poslovnika koje nisu vezane uz ovo bez obzira šta mislili o bilo čijim izjavama. Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani ministre sa suradnicama, cijenjene kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici. Ja ću se vratiti na današnju temu, neću govoriti ni o Zakonu o sudskim pristojbama jer to nije točka dnevnoga reda ali ću reći nešto o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. Ono o čemu danas raspravljamo vezano je prije svega za obrazloženje mišljenja od 8. listopada 2025. godine kada je Europska komisija utvrdila između ostaloga neusklađenost Zakona o odvjetništvu s pravnim stečevinama EU jer ne predviđa mogućnost da europska odvjetnička društva osnivaju društva kćeri svojih odvjetničkih društava u RH te zbog zabrane odvjetnicima da budu članovi više od jednog odvjetničkog društva ili da obavljaju samostalnu djelatnost, a istodobno budu članovi odvjetničkoga društva. Radi otklona utvrđene neusklađenosti potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o odvjetništvu te brisati odredbu koja propisuje da odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva odnosno samostalno u zajedničkom uredu ili u odvjetničkome društvu. Također je u Zakon o odvjetništvu potrebno dodati i posebnu odredbu koja će izričito propisati da odvjetnička društva iz država članica EU mogu u RH osnivati druga odvjetnička društva. Naime direktiva 98/5 EZ navodi da ako država primateljica dopušta svojim odvjetnicima izbor između više oblika zajedničkog obavljanja djelatnosti te iste oblike mora staviti na raspolaganje i stranim odvjetnicima.
Ono što međutim je u pozadini dakle svega ovoga, a to smo već mogli čuti je da je prvi postupak povrede započeo 2017. godine kada je bilo sporno ukupno 12 točaka koje su riješene izmjenom Zakona o odvjetništvu iz 2021. godine te izmjenama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te Pravilnika o reklamiranju. 2024. godine Europska komisija zatvara prethodnu povredu i otvara novi postupak povrede od 5 spornih točaka u komunikaciji sa Europskom komisijom otklonjena je povreda koja se odnosi na obvezu dostavljanja ugovora o radu odvjetnike kada odvjetničku službu obavlja kod drugog odvjetnika u odvjetničkom društvu. Ono što je ostalo je dakle vezano za ovaj dio koji sam spomenuo, nemogućnost odvjetničkog društva iz države članice EU da u RH osnuje društvo kćer, obvezu odvjetnika u RH da odvjetničku službu obavlja samo u jednom organizacijskom obliku, problem visine upisnine i problem reklamiranja odnosno dvosmjerne komunikacije na društvenim mrežama.
E sada, ono što je bitno za naglasiti je da hrvatska odvjetnička društva mogu u RH osnivati druga odvjetnička društva i da bi ta ista zabrana prema odvjetničkim društvima iz EU odnosno u odnosu na europska odvjetnička društva očito bila diskriminatorna. Također imamo situaciju da ono što smo do sada mogli vidjeti, a bilo je vezano za izmjene i dopune Zakona o odvjetništvu iz 2021. godine kada je omogućeno dakle društvima sa područja Europe da imaju u RH svoje podružnice i kada je omogućeno dakle da i strani odvjetnici se mogu registrirati vezano za obavljanje odvjetničke djelatnosti na području RH i napraviti registraciju u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da od tada do danas imamo 3 podružnice i da imamo 16 stranih odvjetnika. S druge strane imamo između 4 i pol i 5 tisuća hrvatskih odvjetnika koji rade ili samostalno ili u odvjetničkim društvima. Ključno je da od 2017. do danas, dakle 9 godina, Vlada RH kroz resorno Ministarstvo pravosuđa u suradnji sa Hrvatskom odvjetničkom komorom je rješavalo ove prijepore kojih je, ako smo vidjeli na početku bilo 12, da smo uvijek imali stav zaštite i prema Hrvatskoj odvjetničkoj komori i prema odvjetničkoj profesiji, prema hrvatskim odvjetnicima da ćemo to imati i dalje, da moramo ispoštivati pravnu stečevinu EU na način poštivanja i jednakopravnosti odnosno bez diskriminatornih dijelova, da ćemo svakako voditi brigu da svi oni koji u budućnosti iskoriste ovu mogućnost, poštuju dakle i zakone i procedure, da imaju jednakopravan odnos odnosno jednakopravnu situaciju i položaj kao i hrvatski odvjetnici, hrvatska odvjetnička društva, da poštuju i pravila Hrvatske odvjetničke komore i ono što je u interesu naravno da i hrvatski odvjetnici odnosno da hrvatska odvjetnička društva mogu iskoristiti ovu priliku kako im zakon pruža mogućnost i na području dakle EU. Ono što je također bitno za naglasiti da u cjelokupnom ovom procesu se uvažavalo i mišljenje Hrvatske odvjetničke komore, da su bile tri primjedbe vezano na zakonski prijedlog, da je od toga vezano za jednu primjedbu dobar dio i uvažen i postao je sastavni dio dakle ovoga zakona, također ono što je ključno i bitno da u svim drugim dijelovima koji su vezani ne samo za rad odvjetnika, ne samo za rad Hrvatske odvjetničke komore, nego i za pravosuđe u cijelosti, ministarstvo i dalje nastavi sa implementacijom svega onoga što će omogućiti bolje, kvalitetnije, pristupačnije pravosuđe hrvatskim građanima s obzirom da praktički ministar i ovdje skoro svaki tjedan kroz druge točke dnevnoga reda, kroz druge rasprave, mogli smo vidjeti i možemo vidjeti i pratiti što je ono što se ulaže u hrvatsko pravosuđe na način prije svega ostvarivanja njihovih materijalnih uvjeta rada vezano za cjelokupnu izgradnju novih i zgrada vezano za suđenje ali i zgrada vezano za pravosuđe. Sve ono što se činilo vezano za povećanje primanja u pravosuđu dakle i sudaca i državnih odvjetnika i službenika i namještenika. Sve ono što je napravljeno kako bi procesi bili brži, učinkovitiji vezano za suđenje na daljinu, vezano za digitalizaciju, vezano za uvođenje i izmjene i dopune drugih zakona i ja vjerujem da i ove današnje izmjene o kojima raspravljamo ali i sve one buduće o kojima ćemo raspravljati, a vidimo da će ih iz sfere pravosuđa biti još više će ići u tome smjeru da s jedne strane naravno štitimo naše pravosuđe, da štitimo naše odvjetništvo, da štitimo našu sudbenu vlast, da kao država stojimo iza naših i odvjetničkih komora i naših odvjetnika ali isto tako da kao punopravna odgovorna članica EU poštujemo ne samo pravnu stečevinu, nego poštujemo i određene demokratske uzuse i razine koje su u na neki način napravljene u smjeru svih država članica. Moramo dakle poštivati neka pravila ali isto tako u poštivanju tih pravila se trebamo i snažno zalagati i boriti za interese RH. Vjerujem da ovim izmjenama i dopunama ćemo upravo to napraviti i iz toga razloga klub HDZ-a će podržati ove izmjene i dopune nama jedinoga zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije ISU-PIP-a, govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege pa ja bih ovdje u stvari istaknuo nekoliko stvari na koje nismo dobili odgovor, a vezano uz ovaj zakonski prijedlog niti u obrazloženju ministar kada je, kada je obrazlagao zakonske izmjene niti u odgovoru na repliku, a niti u obrazloženju kolege Mažara kada je ponovno obrazlagao ove zakonske izmjene u ime kluba HDZ-a kao stranke koja je u stvari u vladajućoj koaliciji.
Dakle mene zanima da li mi smatramo ili da li mi želimo napraviti ove izmjene ili ne želimo napraviti ove izmjene, a moramo. Da li ih želimo napravit zato što daju jedan kvalitativni pomak u odnosu na ono što imamo ili ne želimo ih napravit, a moramo zbog toga što je to rekla Europska komisija jer u tom kontekstu mi nije jasno ovih 9 godina koje smo proveli u razgovoru sa Europskom komisijom. Dakle mi ako mi, a nismo dobili odgovor na to jer je ministar nažalost u odgovoru na repliku rekao da ne bi kvalificirao jer to ne utječe na suštinu i sadržaj prava odvjetnika. Dobro možda ne utječe na suštinu i sadržaja prava odvjetnika ali možda utječe na suštinu i sadržaj prava stranaka u postupku koji će te odvjetnike koji, koje budu uzimali uzet kao samostalnog odvjetnika, a on će možda bit član nekog odvjetničkog društva za što stranka neće znat, a odvjetnik mu neće eventualno reć pa će bit to odvjetničko društvo sa suprotne strane pa će postojati kako kaže i Hrvatska odvjetnička komora potencijalni sukob, sukob interesa. Dakle ako mi bi ove izmjene jer su one kvalitetno bolje nego ono što imamo, ne znam što smo razgovarali o tim točkama 9, 9 godina. Što smo uopće branili. A ako mi ne bi te izmjene, a kvalitetno je bolje ovo što imamo sada, zašto ne branimo to do kraja odnosno ne idemo kako je rekla kolegica Raukar do europskog, Europskog suda jer je to bolje za naše građane i za naše, za naše članove Hrvatske odvjetničke komore, s time da je bitno istaknuti da se Hrvatska odvjetnička komora snažno protivi poglavito nekima od ovih izmjena koje sad unosimo, a to je da se može, da se ukida zabrana da odvjetnik može biti u više organizacijskih oblika, samostalno ili u zajedničkom uredu ili dio, ili dio odvjetničkog društva i da se protivi osnivanju tvrtki kćeri odnosno društva kćeri odvjetničkih društava van RH. Dakle mene bi zanimalo upravo iz kvalitativnog aspekta, iz merituma ovih izmjena kako one utječu na naš sustav, da li je to bolje za nas ili nije bolje za nas, a to nismo uspjeli dobit ni iz jednog od ova tri obrazloženja koja smo ovdje imali čuti. Samo je rečeno, borili smo se 9 godina da se promjene ne dogode ali, ali ovaj nismo uspjeli. Komisija je rekla dobit ćemo kaznu ali i te promjene su dobre i idemo, idemo naprijed. A šta smo se borili ako su promjene dobre, onda smo trebali odmah pristati. Dakle ja bih volio tu ocjenu i nije mi jasno zašto ne možemo dobit tu ocjenu. Da ovo je nešto lošije rješenje možda od ovoga koje trenutno imamo ali moramo zbog toga jer smo pristali biti član EU, najelitnijeg društva kako je ovdje rečeno i moramo uzeti i prava i odgovornosti. Ili ne, smatramo da je to bolje od onoga št imamo. Hrvatska odvjetnička komora neopravdano iznosi svoje primjedbe na ove, ovaj zakonski prijedlog. Dakle to je ono što mene ovdje u najvećem, u najvećoj mjeri muči, što to znači za naše građane, a to nismo uspjeli ovdje dobiti, a znamo da svaka zakonska izmjena ipak u konačnici ima nekakav utjecaj na same građane. Pa sad sam tu spomenuo u stvari neke od primjedaba upravo Hrvatske odvjetničke komore koja kaže da upravo ovo ukidanje zabrane rada odvjetnika u više organizacijskih oblika, potencijalno, potencijalno dovodi do, do slabljenja odnosno do povećanog sukoba interesa, dakle može ugroziti odvjetničku tajnu. Oslabljuje neovisnost odvjetništva i narušava povjerenje u pravosuđe. Mene bi zanimalo kako je ministarstvo Hrvatskoj odvjetničkoj komori odgovorilo na ta pitanja. Zbog čega ministarstvo misli da neće, da se neće dogoditi ono što ljudi kojih se ovo tiče, ljudi koji ovo rade svaki dan kažu da bi se moglo dogoditi. Ja bih volio imat odgovor na ta, na ta pitanja. Zašto smatramo da da neće biti većeg sukoba interesa ili što ćemo poduzeti da izbjegnemo tu opasnost? Zašto smatramo da to neće oslabiti neovisnost odvjetništva ili što ćemo poduzeti da izbjegnemo tu opasnost? Zašto smatramo da ovo neće narušiti povjerenje građana, a Hrvatska odvjetnička komora smatra da hoće i što ćemo poduzeti da izbjegnemo tu opasnost?
Mi nismo dobili ništa u ovom obrazloženju osim rekla je Europska komisija, pa ja bih volio da tako, tako slušamo i druge stvari koje kaže Europska komisija da ne kažemo, da ne kažemo da je to samo jedna stranka u postupku.
Drugo što bih želio reći ima tu još nešto, ima tu OECD, ima tu dakle Sporazum o liberalizaciji tržišta, ima tu nešto što se odnosi i na potpisivanje, potpisivanje ustvari tog ugovora sa OECD-om, pristupanje OECD-u i ima nešto što se zove, što se zove rezervacija odnosno nešto što bi značilo da mi možda ne moramo prihvatiti sve ono što se od nas traži odmah nego boriti se, boriti se do kraja.
Dakle, bojim se da ove zakonske izmjene nisu toliko možda ni potaknute samom Europskom komisijom nego upravo tom, tim našim ciljem, tom našom željom da što prije uđemo u OECD, ali opet ponavljam i to je valjan razlog ali mora biti argumentirano što konkretno u meritumu dobivamo ili gubimo sa ovim zakonskim prijedlozima. Mi ovdje o tome nismo ništa rekli nego rekli su nam da moramo i mi ćemo to ispoštovati jer želimo biti u tom društvu.
Mislim da to nije dovoljno jaka argumentacija, mislim da to nije taj toliko puta ovdje spominjani moderni suverenizam kako ga voli, kako ga voli ovaj vladajuća koalicija nazivat. Mislim da je to jednostavno dodvorništvo bez argumenata ili argumentirajte zbog čega ove zakonske izmjene ali u koje, i što donose našim ljudima, našim građanima i našim odvjetnicima.
Evo toliko.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će zastupnica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem.
Dakle, ovaj prijedlog tj. izmjena Zakona o odvjetništvu predstavlja rekla bih mnogo više od tehničkog usklađivanja s pravom EU iako Vlada cijeli paket prikazuje kao nužnu reakciju na obrazloženo mišljenje Europske komisije od 8. listopada prošle godine i samog teksta, a posebno iz komentara Hrvatske odvjetničke komore vidi se da se otvara duboko pitanje gdje završava liberalizacija tržišta usluga, a gdje počinje zaštita neovisnosti odvjetništva kao dijela pravosuđa. I ključna političko pravna neslaganja oko ovog prijedloga upravo su u tome što Vlada i komisija polaze od logike tržišta i slobode ponovnog poslovnog nastana dok odvjetnička komora inzistira da odvjetništvo nije obična tržišna djelatnost nego profesija povezana sa zaštitom prava građana, odvjetničkom tajnom i funkcioniranjem pravosuđa u cijelosti.
Znamo mijenja se pet ključnih područja, dakle zabrana, ukida se zabrana odvjetnika da rade u više organizacijskih oblika istovremeno, zatim dopušta se osnivanje društava kćeri, šire se prava stranih odvjetničkih podružnica i dio vježbeničke prakse se može obavljati u drugoj državi i umirovljeni profesori prava imaju pra… mogu davati pravna mišljenja.
I sad Hrvatska kažemo, Hrvatska mora uskladiti zakon s pravom EU inače postoji rizik postupka pred Europskim sudom. Ja mislim da tu ne bi trebao bit rizik. Zbog čega ne bismo ta pitanja u kojima bismo štitili naše odvjetništvo i dali na Europski sud jer Europska komisija doista nije Europski sud i mišljenje nije automatski dokaz i zato se u svojim komentarima komora poziva na praksu suda EU, na određene predmete da ih sad navodim i bit njihove argumentacije u tim predmetima u kojima je Europski sud dosudio da države članice smiju imati stroža pravila ako su nužna, proporcionalna i služe zaštiti integriteta profesije.
Ovdje se govori i o dvjema direktivama. Prva Direktiva 98/5EZ dopušta podružnice i dopušta predstavništva ali ne predviđa društva kćeri i sad trebamo vidjeti tu razliku između podružnica i društva kćeri. Podružnice nemaju vlastitu pravnu osobnost, one su dio pravno su dio matičnog društva, ne postoje samostalno i odgovornost ostaje na matičnom društvu, a društvo kćer zasebna je pravna osoba, osniva se kao novo hrvatsko odvjetničko društvo, ima vlastiti identitet ali je u vlasništvu ili pod kontrolom stranog društva.
Dakle, strano odvjetničko društvo ne otvara samo ured nego stvara novo domaće društvo pod svojom kontrolom i to je sasvim sigurno jedan mnogo jači tržišni ulazak da tako kažem jer omogućavanje osnivanja društava kćeri znači zapravo stvaranje domaće mreže pod stranom kontrolom. I to naravno može značiti jače preuzimanje tržišta i koncentraciju velikih međunarodnih odvjetničkih sustava, ali ono što je najbitnije bez obzira na broj promjenu strukture domaćeg odvjetništva.
Dakle, Direktiva 98/5EZ dopušta podružnice ali ne dopušta i društva kćeri i komora kaže sloboda poslovnog nastana odvjetnika u EU već je uređena Direktivom 98/5EZ i ta direktiva predviđa podružnice i predstavništva ali ne društva kćeri i sad Vlada zapravo proširuje pravo EU više nego što direktiva stvarno traži i to temeljem mišljenja komisije, a ne presude Europskog suda i zato komora tvrdi ako direktiva nešto nije dopustila onda se to i ne može dopisivati širokim tumačenjem komisije i tu je zapravo spor oko toga smije li komisija proširivati liberalizaciju mimo teksta direktive i zato je bilo nužno da se ovo pitanje stavi na odlučivanje Europskom sudu. nadalje, ova mogućnost rada u više ureda i odvjetničkih društava, dakle da odvjetnik može biti povezan sa različitim klijentima i sa različitim bazama podataka s time zaista raste mogućnost i preklapanja interesa i sukoba interesa i slučajnog prijenos informacija i curenja povjerljivih podataka i konflikta lojalnosti i na to sve skupa komora kaže opasnost od povrede odvjetničke tajne znatno se povećava i naravno tim e se dodatno može sniziti već ionako nažalost nisko povjerenje u pravosuđe u Hrvatskoj i zato bi ovu raspravu trebalo maknuti iz okvira tržišnih usluga i vratiti je u okvir pravne države, ustavne zaštite prava građana i u pitanje neovisnosti pravosuđa. EU traži liberalizaciju tržišta usluga ali ja se nadam da ćemo se složiti da odvjetništvo nije obična tržišna usluga. Ona je dio zaštite prava građana i pitanje nije samo smije li netko otvoriti društvo kćer, pitanje je što se događa kada logika tržišta uđe u samu srž pravosuđa jer odvjetnička tajna nije administrativna formalnost, samo administrativna formalnost nego je to bit povjerenja građana u pravnu državu i odvjetničku tajnu se doista mora svim sredstvima štititi, a ne omogućavati razne organizacione mogućnosti koje onda mogu bitno ugroziti odvjetničku trajnu.
Vlada dakle govori o usklađivanju s Europom, a Hrvatska odvjetnička komora upozorava na moguće urušavanje temeljnih postulata te profesije i to nije doista tehničko pitanje. Doista nego je pitanje modela pravne države i očuvanja hrvatskog pravnog sustava. I pitanje ponovno ću postavit zbog čega se s ovime nije išlo na Europski sud nego se odmah išlo u izmjene zakona bez te mogućnosti koju je trebalo ispitati. Mislim da je to pitanje koje je važno sigurno i za druge države, a ne samo za Hrvatsku. Ono što svjedočimo da je zbog ulaska u OECD liberalizirano pitanje zastupanja u, u temama industrijskog vlasništva. O tome smo imali prije dosta mjeseci raspravu isto tako zbog ulaska u OECD. U tom području je sve liberalizirano, zatim u području tržišta nekretnina je kompletno liberalizirano za razliku od recimo Slovenije koja je stavila rezervacije upravo na tržište nekretnina da zaštiti svoje interese. Hrvatska nekako te svoje interese ipak ne, ne štiti dovoljno. Evo baš u ovom pitanju Zakona o odvjetništvu i tih izmjena koje mogu donijeti doista i dosta problema i upitni su u mnogim stvarima zbog čega se nije išlo na, na Europski sud da donese pravorijek i da onda bude potpuno jasno zato što ono što sam i govorila Europski sud doista ima u svojim presudama ne jednoj, daje za pravo da se, da se ograniče, ograniče te dakle tržišta i, i ove osnivanja društava kćeri i sve samo ako je to naprosto ako su nužna proporcionalna i služe zaštiti integriteta pravosuđa i trebalo je tamo otić, na Europski sud. Propustilo se to, Hrvatska odvjetnička komora je snažno protiv ovih izmjena, ne govori se da se neke stvari nisu usvojile budući da cijela priča znamo traje od '17., međutim ovo su krucijalna pitanja koja mogu doista donijeti značajne potrese u odvjetništvu i zbog toga mi sasvim sigurno nećemo glasati za to, a evo mislimo da bi bilo dobro da se ovaj zakon povuče iz procedure, da se ode na Europski sud i da se zajedno sa Hrvatskom odvjetničkom komorom iznađu rješenja koja će biti prije svega, u interesu naših građana. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani ministre sa suradnicama, pred nama je evo Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odvjetništvu. On je u hitnoj proceduri, dakle prvo i drugo čitanje, apsolutno je jasno da u hitnoj proceduri da kad je nešto vezano uz zakonodavstvo EU ima mogućnost ići u hitnu proceduru.
Ovaj zakon nije od onih zakona koji u ovoj sabornici izaziva nekakve velike rasprave ali ja apsolutno mislim da je to podcijenjeno i da bi o tome trebalo voditi računa. Ja sam jedna od onih i mi smo u klubu od onih koji zapravo zaista mislimo da je dobro da je Hrvatska u društvu drugih zemalja EU, da je dobro da smo članica EU, da je dobro da smo u društvu boljih nego u društvu lošijih ali sad tu dolazi zarez i ali, 9 godina smo raspravljali o problematici koju smo imali u Zakonu o odvjetništvu, 9 godina smo probali očito argumentirati, dostavljati argumente zašto mislimo da to treba biti drugačije i sad da na kraju da bi povili rep i zaključili ok sad ćemo mi ići sa izmjenom i dopunom zakona. To drugim riječima onako narodski rečeno 9 godina smo uzaludno krečili.
Odvjetnička usluga nije biranje krumpira, dolazite na tržnicu ili paradajza pa sad odlučujete gdje ćete kupiti paradajz pa vam je paradajz negdje zgodniji ili malo više crveni ili malo je par, par eura ili par centi jeftiniji, odvjetnička usluga je puno više od toga. Ovdje u ovom, u ovim izmjenama zakona se krije brdo zamki kojih moramo biti svjesni i koji su, na koje su upozoravali i odvjetnici. Mislim da smo ih trebali više slušat, da smo trebali zaista ne podvit rep pa reći nakon 9 godina ok sad ćemo mi to stavit u svoj zakon, tamo ćemo reći u redu, izbjeći ćemo nekakve uvjete nego je uloga Hrvatske da Hrvatska govori o svojim specifičnostima i da jednako tako vezano uz svoje specifičnosti ih jasno i glasno brani.
Kad govorim o specifičnostima tu su već oni koji su prije mene govorili i dosta detaljno objasnili koje su to, što to u ovom zakonu idemo pa ja u te, u to neću ulaziti jer zaista nekako mislim da je to već jasnije definirano ali želim ukazati na nekoliko stvari. Jedna stvar je o profesorima koji mogu davati usluge i za to moraju biti, imati određeno osiguranje što mislim da je ok. Druga stvar koja nekoliko puta sam detaljno išla čitati, detaljno sam i išla vidjeti neke druge zakone, to vam je odredba Članka 5. koji kaže da nakon položenog pravosudnog ispita može biti odvjetničko vježba, dakle odvjetnička vježba u tim društvima. E sad, kod nas imamo Zakon o vježbenicima koji je jasno definirao da naši vježbenici što nakon 18 mjeseci, što nakon 36 mjeseci ovisno gdje rade, naravno uvjet je i po… završen Pravni fakultet a onda i odraditi vježbenički staž imaju pravo polagati pravosudni ispit. Dakle, oni koji polažu pravosudni ispit idu u odvjetničku vježbu. Da li, koja je to vježba? Što se tu radi? Da li se tu nešto drugo i kako je to definirano i bilo bi zgodno da vidimo kako je to definirano u nekim drugim zakonskim prijedlozima što nismo imali prilike vidjeti.
E sad dolazimo do onog što mislim da je suština svega onog, a to je dakle kad je riječ o zamkama koje se skriva što će se desiti u slučaju da jedan odvjetnik je u dva odvjetnička društva kao što će sada biti moguće, jedno ima jednog klijenta, drugo ima suprotstavljenu stranku. Što će građani kad će birati tko će ih zastupati u određenim sporovima ići provjeravati da nije slučajno odvjetnik taj koji je u tom društvu i u nekom društvu? Kako će se on postaviti u odnosu na to sve zajedno? Dakle, ponavljam usluga odvjetnika nije biranje ljepšeg namještaja, na placu nečeg, ona je puno više od toga. Dakle, klijent kad dolazi svom odvjetniku on očekuje od njega, dakle spremanje, svako odluči dokle je spreman povjeriti ono što govori ali očekuje od njega da ima i odvjetničku tajnu.
Što znači sad povjerenje klijenata u odvjetnike? Što znači odvjetnička tajna? Ma da podvučem crtu i kad vidite ovo sve zajedno, dakle s jedne strane nakon 9 godine uzaludne borbe jer očito je bila uzaludna borba mi smo podvili kao država rep i rekli ok mi ćemo sad napraviti izmjenu i dopunu zakona i to što 9 godina tražite od nas mi ćemo to ugraditi, nismo baš s tim najbolje zadovoljni, naši odvjetnici imaju u odnosu na to, ali eto mi ćemo to odraditi.
Nije članstvo u EU podviti rep, članstvo je u EU jasno čuvati svoje određene specifičnosti i čuvati sve zajedno. Jednako tako je tu vezano uz pristup OECD-a. Sve što je vezano uz pristup OECD-a smo pristali, pristali smo bez kriterija iako smo trebali imati jasne kriterije. Bojim se da je vezano ova izmjena i zakona koji ide u hit… koji je u hitnoj proceduri jednako tako vezano uz OECD.
Ali sad idemo malo vidjeti što je zapravo posljedica svega toga. Posljedica svega toga liberalizacija tržišta s kojim se ja principijelno slažem ali ne pod svaku cijenu, ne pod krit… ne bez ikakvog kriterija. Naravno uvijek je interes da dođe još i dodatni novci i dodatni kapital ali kad čitate ovaj jedan ovakav zakon, kad slušate sva obrazloženja, kad pročitate obrazloženja onda ispada slijedeće, da je interes tržišta izuzetno važan, da nam je interes da se dopadnemo našim prijateljima i u EU važan, da je interes da nam tamo kažu da nismo u nekakvim prekršajima bitan, da je interes nekih drugih važan, a da na kraju tih interesa dakle odvjetnici i odvjetnička društva će se još i nekako posložiti i posložiti tim uvjetima i apsolutno treba ne samo slušati nego zaista voditi računa ono što su im rekli ali na kraju dana se moramo pitati koji je interes naših građana. Bojim se da ovaj zakon pokazuje činjenicu da kad govorimo o interesima naših građana, da interesi koje imaju građani su na zadnjem mjestu i to je ono što nije dobro. Dakle naši građani ne moraju znati da smo se mi usklađivali sa nakon 9 godina da smo Zakon o odvjetništvu uskladili sa zakonodavstvom koje, na način na koje je to od nas tražila EU, naši građani ne moraju znati da smo zbog pristupa OECD-u pristali na niz stvari, naši građani sve to ne moraju znati da je dakle interes tržišta prije nekakvih drugih interesa, ali naši građani nekako žive u uvjerenju kao i ideju na ovim našim prostorima, da kad dođu kod svog odvjetnika, da u tog odvjetnika trebaju imati povjerenje, da ono što su odvjetniku rekli da je tajna koju će odvjetnik čuvati, a ovim zakonom je to narušeno i o tome trebamo jasno voditi računa i to moramo imati na pameti. Ovaj visoki dom, mi donosimo zakone, znamo kako ih donosimo. Donosimo dakle vladajuća većina predlaže, vladajuća većina staje iza toga. U vrlo malo slučajeva slušaju ono što oporba kaže iako ja nekako mislim da je važno da sluša se ono što oporba kaže, ne mora dati nama u oporbi ono spomenice zasluga za narod pa reć vi ste baš ukazali na dobre probleme ali trebaju slušati i trebaju nekakve stvari, te stvari koje su bitne ugradit. Ono što je loše, loše je da donosimo zakone gdje su građani na zadnjem mjestu, a bojim se da je to jedan od tih zakona. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

I u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, završno će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici evo počet ću sa zadnjom rečenicom poštovane zastupnice Mrak Taritaš koja je bila prije mene, a to je da interesi građana moraju biti na prvom mjestu. Ovim nekim promjenama koje se sada uvode u ovaj naš novi zakonodavni okvir u biti imamo dvojbu da li štiti interes hrvatskog pravosuđa odnosno interes struke Hrvatske odvjetničke komore s jedne strane ili slušati interese Europe, liberalizacije tržišta s druge strane. Ja smatram da mi u prvom redu trebamo gledati interes građana. Interes građana mora biti na prvom mjestu. Po ovom prijedlogu ovo se vidi da je kratak zakon ali dira u jednu važnu temu, dira u organizaciju samog odvjetništva, dira u slobodu pružanja pravnih usluga, dira u odnos hrvatskog pravnog sustava prema europskom unutarnjem tržištu i dira u pitanje kako uskladiti dva legitimna cilja. S jedne strane otvorenost tržišta i slobodu poslovnih subjekata, a s druge strane neovisnost odvjetnika, odvjetničku tajnu i povjerenje stranaka kao i mišljenje domaće pravne struke. Zakon se donosi jer Europska komisija u obrazloženju iz listopada '25. utvrdila neusklađenost hrvatskog Zakona o odvjetništvu sa europskim pravom. Riječ je o povredi koja se odnosi na direktivu o stalnom obavljaju odvjetničkih djelatnosti u drugoj državi članici i direktivu uslugama na unutarnjem tržištu. Drugim riječima Hrvatska mora uskladiti svoj okvir kako bi izbjegla daljnji postupak pred sudom EU. Međutim ni ti postupci sami po sebi nisu skupi ako su prava građana na prvom mjestu i to je zaista važno. Šta se tiče promjena, navest ću ih kratko jer nemam previše vremena.
Prva važna promjena je brisanja zabrane po kojoj odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom organizacijskom obliku i to je bitna promjena. Do sada je odvjetnik mogao radit samostalno ili u zajedničkom uredu ili odvjetničkom društvu ali samo u jednom od tih oblika. Sada se ta zabrana briše. Cilj je ukloniti ograničenje kojim Europska komisija smatra nespojivim sa slobodom pružanja usluga i poslovnih nastana. To je važna promjena međutim u praksi narušava se povjerenje građana prema struci. To je ono što je ključno reć. Kada jedan čovjek dođe kod određenog odvjetnika, taj odvjetnik radi u istom uredu sada po ovom zakonskom prijedlogu u istom uredu kao i odvjetnik njegove suprotstavljene stranke, tada taj čovjek više nema povjerenja prema svom vlastitom odvjetniku, nema povjerenje prema struci i pitanje je kako će svoju obranu se zasnivati s obzirom da na to nepovjerenje može dovesti do izostanka određenih pravnih činjenica prema samo vlastitom odvjetniku, a to se ovim brisanjem definitivno su situacije koje se i mogu dogoditi jer odvjetnik treba čuvati tajnu stranke, on treba zastupati interese stranke u prvom redu i zato taj model koji omogućuje veći broj organizacijskih veza mora imati jasne zaštitne mehanizme, a mi to ovdje u konačnici ne vidimo. Građanin ima pravo pitat tko ga zastupa, tko odgovara, tko čuva njegove podatke i gdje može nastati sukob interesa kroz primjer kao što sam naveo.
Druga važna promjena odnosi se na odvjetnička društva iz država članica EU i društva pristupnika kodeksu liberalizacije OECD-a. To nam se čini da idemo u ovaj zakon isključivo zbog OECD-a. Te nove, nova društva će moći naći u RH, osnovati odvjetničko društvo, dakle ne samo podružnicu nego i društvo kćer i to je u biti najosjetljiviji dio zakona i tu Hrvatska odvjetnička komora u savjetovanju je izrazila ozbiljno protivljenje tom rješenju. Smatra da takva promjena može narušiti temeljne postavke odvjetničke službe i povećati rizike za neovisnost profesije. Ministarstvo taj prigovor nije prihvatilo pozivajući na stajalište Europske komisije. I sada da ne razrađujem druge dijelove jer jednostavno za to nemam vremena treba vrlo jasno ljudima reći da je ovdje bilo pitanje s jedne strane domaće struke i Hrvatske odvjetničke komore, a s druge strane prijedlog Europske komisije odnosno Europske unije i usklađivanje s europskom pravnom praksom i vladajući tu nisu slušali interese domaće profesije, nego su se stavili u interes Europe, a cijenu toga u konačnici ako se ovo dobro ne provede i dobro izregulira pogotovo kroz zaštitne mehanizme o kojima sam govorio naši građani će plaćati tu cijenu jer oni neće imati dovoljno pravne zaštite, neće imati dovoljno pravne sigurnosti i u konačnici bit će manje pravde za njih same.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Završno će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege evo ja bi na početku prvo se osvrnula malo uopće na odvjetnike na odvjetnička društva. Čuli smo tu puno bojazni i straha za prava građana. Prava građana kad ih zastupaju ti odvjetnici i odvjetnička društva. Međutim, nitko nije istakao da primjedbe u javnom savjetovanju nije dao ama baš nijedan odvjetnik ni odvjetničko društvo, samo odvjetnička komora.
Ovdje smo čuli udare na dignitet odvjetnika, na odvjetničku profesiju. Kao što se sudac u sudskom postupku mora izuzeti od zastupanja odnosno vođenja postupka di je u sukobu interesu isto tako po Zakonu o odvjetništvu odvjetnik se mora izuzeti iz predmeta zastupanja u predmetima gdje ima imalo sukoba interesa i to nitko ovdje nije naveo ni naglasio. Da li uistinu smatrate da odvjetnici to ne čine odnosno ako sami se i ne izuzmu od toga stranka mu može otkazati punomoć i može ga prijaviti odvjetničkoj komori. Tako da tu nisu građani u nikakvoj bojazni da odvjetnici će zastupati u isto vrijeme i jednu i drugu stranu odnosno da će postojati sukob interesa, a i za to ima zakonsko rješenje i zakonske sankcije.
Isto tako želim skrenuti pozornost na slijedeće što isto većina vas odnosno nitko nije spomenuo a isto se nalazi u Zakonu o odvjetništvu. Prema čemu odvjetnici zastupaju svoje stranke, čega se sve moraju držati. Znači odvjetnici su dužni pružiti pravnu pomoć, savjesno, sukladno Ustavu RH, sukladno zakonu, statutu i drugim općim pravilima i aktima Hrvatske odvjetničke komore, a i moraju se držati kodeksa odvjetničke etike. Vi ovdje ste svojim nekim izjavama na neki način pošto sam isto tako iz te branše ste me povrijedili jer ste srozali dignitet odvjetnika i odvjetničkih društava. To nije neka djelatnost koja olako shvaća svoj poziv. Većina odvjetnika se uistinu trudi časno i savjesno obnašati svoju dužnost tako da uistinu ne vidim koja je tu ugroza za građane RH.
Vratit ću se na temu, znači Zakon o odvjetništvu nekima možda djeluje da se radi o nekim stručnim i tehničkim nekim izmjenama, a zapravo se stvara jedno važno pitanje. Kako hrvatski pravni sustav prilagoditi europskim pravilima? Radi se o pravilima reciprociteta, onako kako naša odvjetnička društva a koja imamo i d.o.o. na koja se primjenjuje i Zakon o trgovačkim društvima također znači to su i trgovačka društva, isto tako mogu izvan RH naši odvjetnici zastupati velike korporacije obično se radi o korporativnom pravu tako isto mogu sada, ne to nije novina ali sa svojim firmama kćerima zastupati strani odvjetnici doći u RH također određene velike korporacije. Ne vidim zašto ne bi učinili tu ustupak tog reciprociteta zašto bismo mi bili iznimka i ne vidim tu bojazan za hrvatske građane.
Mislim da je važno reći da se ovim zakonom stvarno ne dira u neovisnost odvjetništva, ne dira se u odvjetničku tajnu koja je također dio kodeksa, etičkog kodeksa, niti u temeljnu ulogu odvjetnika u zaštiti prava građana. Radi se o usklađivanju određenih organizacijskih statusnih pitanja s pravnom stečevinom EU nakon obrazloženog mišljenja Europske komisije i obveza koja Hrvatska ima kao članica.
I dobro je da je Vlada reagirala odgovorno i na vrijeme jer nikom nije interes da Hrvatska ulazi u dodatne sporove s europskim institucijama ili da se dovodimo u situacije postupaka pred sudom europske, sudom EU zbog neusklađenosti domaćeg zakonodavstva.
Ključno je da pritom zadržimo i ono najvažnije. To je povjerenje građana u odvjetništvo, profesionalnu etiku i odgovornost prema strankama i upravo zato je važno što zakon jasno zadržava okvir odgovornosti i stručnih standarda. Stoga Klub zastupnika HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa, time zaključujem raspravu o ovoj točki i o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

41

Reiner, Željko (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Mažar, Nikola (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Klasić, Darko (HSLS)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Klasić, Darko (HSLS)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Salopek, Anđelka (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Sobota, Darko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Kukavica, Ivica (DP)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Baksa, Ivica (NPS)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Dabro, Josip (DP)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Mažar, Nikola (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Vuletić, Darko (HSS)

Reiner, Željko (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Ostojić, Ranko (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Sanader, Ante (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Deur, Ante (HDZ)