e-doc

Saziv: XI, sjednica: 10

40

Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 300

19.05.2026.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada idemo na sljedeću točku, a to je

- Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 300.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predsjednik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik Matej Bule, izvolite.

Bule, Matej

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici sve vas još jedanput pozdravljam.
Dakle, pred vama je također i prijedlog novog Zakona o potrošačkim kreditima izrađen prvenstveno radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo direktive CCD2, dakle …/Govornik govori engleski, ne razumije se./… dva. Istodobno se ovim prijedlogom zakona objedinjuje važeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonodavni okvir kojim se na sustavan i ujednačen način uređuje područje potrošačkom i stambenog potrošačkog kreditiranja.
Nadalje, u cilju jačanja zaštite potrošača prijedlog zakona u skladu sa odredbama direktive proširuje područje primjene na kreditne proizvode koji su često percipirani kao povoljni, jednostavni i lako dostupni, iako za potrošače mogu predstavljati znatan rizik zbog visokih ukupnih troškova, netransparentnih naknada ili nerazmjernog financijskog opterećenja u slučaju sa kašnjenjem plaćanja. Takvi oblici kreditiranja nisu bili u cijelosti obuhvaćeni važećim zakonodavnim okvirom zbog čega se na njih nisu primjenjivale ključne zaštitne odredbe uključujući i obvezu transparentnog informiranja potrošača, procjenu kreditne sposobnosti, te druga pravila usmjerena na sprječavanje prezaduženosti.
Slijedom toga u područje primjene prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon o potrošačkom kreditiranju uključuju se i ugovori o kreditu bez kamata i drugih naknada, ugovori o kreditu prema kojima se kredit mora otplatiti u roku od 3 mjeseca uz naknade najviše do 3,98 eura kao i ugovori o kreditu u obliku dopuštenost prekoračenja kod kojih se kredit mora otplatiti u roku od mjesec dana, te konačno i različiti oblici kreditiranja putem platnih kartica i plaćanja na rate.
Istodobno se ukida dosadašnja gornja granica iznosa potrošačkog kredita od 132 tisuće 722 eura propisana važećim Zakonom o potrošačkom kreditiranju čime se osigurava ujednačena razina zaštite potrošača neovisno o visini iznosa kredita. Na taj se način dodatno jača zaštita potrošača kroz primjenu jedinstvenih standarda transparentnosti odgovornog kreditiranja i procjene kreditne sposobnosti na sve relevantne oblike potrošačkom kreditiranja.
Nadalje, prijedlogom zakona uvodi se stroža i sveobuhvatnija regulacija oglašavanja i marketinških komunikacija vezanih uz potrošačke kredite pri čemu se osobito naglašava obveza jasnog isticanja upozorenja da kreditiranje predstavlja financijski trošak.
Također zabranjuju se prakse koje mogu dovesti potrošača u zabludu ili ga potaknuti na sklapanje ugovora o kreditu koji nije u njegovom interesu uključujući i oglašavanje koje sugerira da se kreditom poboljšava situacija potrošača, oglašavanje kojim se umanjuje značaj neotplaćenih kredita ili podataka iz kreditnog registra u procjeni kreditne sposobnosti, odnosno oglašavanje kojim se kredit lažno prikazuje kao povećanje raspoloživih sredstava, zamjenu za štednju ili sredstva povećanja životnoga standarda.
S obzirom na to da je oglašavanje često usmjereno na pojedinačne proizvode, te potrošačima ne omogućuje cjelovit uvid u ponudu vjerovnika ovaj prijedlog zakona u dijelu potrošačkog kreditiranja uvodi obvezu trajne dostupnosti općih informacija o kreditima, o kreditnim proizvodima, njihovim ključnim obilježjima i uvjetima o, neovisno o trenutku ili kanalu pristupa. Time se osigurava da potrošači steknu osnovno razumijevanje dostupnih proizvoda, te ih uspoređuje izvan okvira pojedinačne marketinške ponude.
Ujedno prijedlog zakona proširuje pravila o odgovornom informiranju potrošača kroz obvezu dostave personaliziranih informacija i u obliku tzv. SECI obrasca o potrošačkom kreditu. Putem spomenutog obrasca potrošačima se osigurava cjelovit i razumljiv prikaz uvjeta kredita, ukupnih troškova, te svih ugovornih obveza i to prije sklapanja ugovora, a ne tek u trenutku njegovoga zaključenja.
Bitno je naglasiti da prijedlog zakona uvodi obvezu dostave spomenutog obrasca i ostalim sudionicima kreditnog odnosa uključujući i sudužnike, založne dužnike, te jamce koji su fizički osobe kako bi svi bili pravodobno i u potpunosti upoznati sa obvezama koje preuzimaju.
U cilju usklađivanja sa direktivom prijedlog zakona preciznije, prijedlogom zakona preciznije se uređuju pravila o procjeni kreditne sposobnosti potrošača uz jasno definiranje opsega podataka koji se pri toj procjeni uzimaju u obzir. Pritom se osobito naglašava odgovornost vjerovnika da kredit odobri isključivo u slučajevima kada je razumno očekivati da će ga potrošač moći uredno otplaćivati čime se dodatno jača načelo odgovornog kreditiranja. U tom smislu vjerovnik će biti obvezan procijeniti kreditnu sposobnost na temelju relevantnih, točnih i dostatnih informacija o prihodima i rashodima potrošača, te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima razmjerni prirodi, trajanju vrijednosti i rizicima kredita. To uključuje podatke o prihodima, izvorima otplate, financijskoj imovini i obvezama, te drugim financijskim obvezama potrošača.
Istodobno se zabranjuje korištenje posebnih kategorija osobnih podataka utvrđeni GDPR-om poput podataka o zdravstvenom stanju. Dodatno uvažavajući sve veću primjenu automatiziranih sustava i umjetne inteligencije u kreditnom odlučivanju prijedlog zakona potrošačima jamči pravo na ljudsku intervenciju u slučajevima kada se procjena kreditne sposobnosti temelji isključivo na automatiziranoj obradi podataka.
Potrošaču se pritom mora osigurati i pravo na dobivanje jasnog razumljivog i obrazloženog objašnjenja rezultata procjene kao i pravo na osporavanje odluke. Nadalje, prijedlogom zakona dopušta se praksa objedinjavanja usluga, dok se vezanje usluga u pravilu zabranjuje uz dopuštenu iznimku. Pravila o vezanju i objedinjavanju usluga već su uređena u području stambenih kredita, a ovdje se prijedlogom zakona radi usklađivanja sa direktivom proširuju i na područje potrošačkog kreditiranja s ciljem osiguravanja ujednačene razine potrošača u obje vrste kreditnoga posla.
U kontekstu iznimke od zabrane vezanja usluga prijedlog zakona zapravo dopušta vjerovnicima da od potrošača zahtijevaju ugovaranje police osiguranja povezane sa Ugovorom o kreditu. Dodatno radi smanjenja rizika diskriminacije osoba koje su preživjele teške bolesti prijedlogom zakona uvodi se pravo na zaborav za osobe koje su preživjele onkološku bolest kojim se onemogućuje korištenje podataka o prethodnoj onkološkoj dijagnozi u procjeni rizika pri sklapanju police osiguranja povezane sa potrošačkim kreditom, ako je od završetka liječenja prošlo više od 10 godina. Time se sprječava dugoročna financijska i socijalna isključenost bivših onkoloških bolesnika, potiče njihova ravnopravnija, potiče ravnopravnija dostupnost financijskim proizvodima, te se smanjuje rizik neopravdanog povećanja premija ili odbijanja osiguranja isključivo na temelju povijesti bolesti, odnosno dakle zdravstvene povijesti.
Prijedlog zakona u skladu sa direktivom dalje uređuje pravo potrošača na odustanak ugovora o kreditu osobito u dijelu koji se odnosi na rokove za ostvarivanje tog prava. Tako je predviđeno da u slučaju kada potrošaču nisu dostavljeni ugovorni uvjeti i informacije u skladu sa ovim prijedlogom zakona rok za odustanak istječe tek nakon proteka 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora o kreditu.
Dodatno radi jače zaštite potrošača izričito se utvrđuje da rok za odustanak ne može isteći ako potrošač prethodno nije bio informiran o postojanju svog prava na odustanak od ugovora. U dijelu potrošačkog kreditiranja dodatno se uređuje institut prešutnoga prekoračenja po tekućem računu radi usklađivanja sa odredbama Memoranduma o razumijevanju od prije nekoliko godina kojega su sklopili Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija i Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka i 13 poslovnih banaka.
Podsjetimo da je 2022. godine memorandumom uređen prelazak iz prešutnih na dopuštena prekoračenja po tekućem računu slijedom čega više od milijun građana ima ugovoreno dopušteno prekoračenje. Po uzoru na stambeno potrošačko kreditiranje Prijedlog zakona o području potrošačkog kreditiranja uređuje pružanje savjetodavnih usluga od strane vjerovnika i kreditnih posrednika uz jasno informiranje potrošača o pružanju savjetodavne usluge, te njezinu opsegu i sadržaju. Uvodi se obveza razlikovanja pojmova savjet i savjetnik od pojmova neovisan savjet i neovisan savjetnik.
Također, prijedlogom zakona detaljnije se uređuje institut prijevremene otplate potrošačkog kredita radi osiguravanja veće pravne jasnoće i ujednačene primjene pravila o razmjernom smanjenju ukupnog troška kredita za potrošača.
U skladu sa praksom suda EU pri izračunu smanjenja ukupnog troška potrošačkog kredita vjerovnici će moći uzeti u obzir i troškove koji ne ovise o trajanju ugovornog odnosa kao i troškove koji su potrošaču naplaćeni u trenutku i odobravanja kredita. Dodatno se precizira pravo vjerovnika na naknadu za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita. U tom smislu naknada se može obračunati isključivo na onaj dio iznosa prijevremene otplate potrošačkog kredita koji u razdoblju od 12 mjeseci prelazi 10000 eura čime se osigurava predvidiv i ograničen financijski učinak prijevremene otplate.
Dodatno u području potrošačkog kredita jača se zaštita potrošača u svezi sa naplatom kredita na način da se uz već postojeću zabranu uvođenja novih naknada nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu uvodi i zabrana njihovog povećavanja u odnosu na razinu utvrđenu u trenutku sklapanja ugovora.
Posebno želimo naglasiti da cilj ovog prijedloga zakona nije i neće biti otežavanja pristupa kredita za građane Republike Hrvatske. Potrošački kredit ostaje legitiman i važan financijski instrument koji građanima omogućuje ostvarivanje životnih potreba i planova. Ovim prijedlogom zakona ne uvode se nikakva nova ograničenja u pogledu prava potrošača na pristup kreditiranju, niti se propisuju dodatni administrativni uvjeti koji bi potrošačima otežali sklapanje ugovora o kreditu. Naprotiv, prijedlogom zakona uspostavlja se ravnotežu između dostupnosti kredita i odgovornog kreditiranja, mehanizmi koje uvodimo, pooštrena procjena kreditne sposobnosti utemeljena na stvarnim prihodima i rashodima potrošača, transparentno predugovorno informiranje putem SECI obrasca, stroža pravila oglašavanja, pravo na ljudsku intervenciju kod automatiziranih odluka, te neovisno savjetovanje o dugu putem FINA-e djeluje prije svega preventivno. Njihova je svrha osigurati da potrošač u trenutku zaduživanja raspolaže svim potrebnim informacijama, te da se kredit odobrava isključivo u opsegu koji potrošač realno može otplaćivati čime se sprječava prezaduženost prije nego što ona nastane, a ne nakon što su financijske posljedice već nastupile.
U dijelu kojim se uređuje krug subjekata koji mogu pružati usluge potrošačkog kreditiranja, odnosno imati status vjerovnika također se uvode određene promjene. Umjesto postojećeg rješenja po kojem je potrošačko kreditiranje dopušteno samo kao prateća djelatnost u okviru pretežite poslovne aktivnosti omogućuje se da se djelatnošću potrošačkog kreditiranja mogu baviti svi subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete i to kao samostalnu gospodarsku djelatnost.
Time se proširuje krug potencijalnih vjerovnika te se uklanjanju postojeća ograničenja koja nisu u potpunosti pratila suvremene tržišne i digitalne modele kreditiranja. Ujedno prijedlog zakona uvodi i promjenu u organizaciji sustava licenciranja i nadzora nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima uspostavljajući novi model licenciranja i nadzora, dok je prema važećem Zakonu o potrošačkom kreditiranju sustav nadležnosti bio podijeljen između Ministarstva financija, Državnog inspektorata, Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ovisno o vrsti subjekta.
Ovim se prijedlogom uvodi centralizirani model u kojem će Hrvatska narodna banka biti jedinstveno nadležno tijelo za izdavanje odobrenja i provođenja stalnog i specijaliziranog nadzora nad svim vjerovnicima i kreditnim posrednicima. Pritom je važno naglasiti da Hrvatska narodna banka već ima razvijenu nadzornu praksu u području stambenog potrošačkog kreditiranja što omogućuje učinkovito proširenje nadležnosti i na ostale oblike kreditiranja.
Prijedlogom zakona uspostavlja se i sustav …/Govornik se ne razumije./… kao novi instrument zaštite potrošača kojim se potrošači koji već jesu ili za koje je izgledno da će zapasti u financijske poteškoće osigurava neovisna i stručna pomoć. Cilj je osigurati potrošačima pomoć u razumijevanju njihove financijske situacije, upravljanju postojećim obvezama, te pronalaženju održivih rješenja za otplatu dugova.
Usluge će obuhvaćati između ostalog analizu financijskog stanja potrošača, savjetovanja o mogućnosti restrukturiranja duga pomoću komunikacije i pregovorima sa vjerovnicima i slično. U kontekstu sve složenijih kreditnih proizvoda i povećanja rizika zaduživanja, savjetovanje o dugu postati će ključan alat za jačanje financijske pismenosti i informiranosti ove posebne skupine potrošača u Republici Hrvatskoj, a mi smo dakle predvidjeli da to osigurava financijska agencija sa razvijenom mrežom poslovnica uvidom u financijsko, odnosno u stanje duga potrošača i to isključivo o trošku državnog proračuna, dakle ta će usluga biti besplatna, odnosno bez naknade za svakoga onoga tko bude u potrebi ju koristiti.
Koristim ovu priliku i naglasiti kako se ova uredba, kako se odredbe ovoga prijedloga zakona neće primjenjivati na ugovore o kreditu koji su sklopljeni prije njegova stupanja na snagu iznimno radi osiguravanja više razine zaštite potrošača pojedine će se odredbe primjenjivati i na postojeće ugovorne odnose i to one koje se odnose na izračun efektivne kamatne stope te odredbe o gornjim granicama nominalnih kamatnih stopa za potrošače, za potrošačke i stambene potrošačke kredite.
Zaključno. Ovim se prijedlogom zakona značajno unapređuje sustav potrošačkog kreditiranja kroz jačanje zaštite potrošača, povećanje transparentnosti i poticanje odgovornog kreditiranja proširivanjem obuhvata na rizičnije oblike kreditiranja, preciznijim pravilima informiranja i procjene kreditne sposobnosti, te uvođenju sustava savjetovanja o dugu, jača se financijska sigurnost građana i smanjuje rizik prezaduženosti.
Uspostavom jedinstvenog nadzornog okvira povećava se i učinkovitost sustava i sve navedeno pridonosi zapravo modernizaciji sustava i njegovoj usklađenosti sa europskim standardima uz istodobno jačanje zaštite potrošača i financijske pismenosti građana. Pritom još jednom valja istaknuti da cilj ovog prijedloga zakona nije otežati pristup kreditima građanima koji su kreditno sposobni i odgovaraju upravljanju svojim financ…, i odgovorno upravljaju svojim financijama već spriječiti prezaduženost te potaknuti odgovorno kreditiranje.
Predloženim rješenjima nastoji se zaštititi potrošača od preuzimanja financijskih obveza koje s obzirom na njihove prihode i financijsku situaciju nisu u mogućnosti uredno ispunjavati. Riječ je o uspostavi uravnoteženog regulatornog okvira kojim se istodobno jača zaštita potrošača, potiče odgovorno postupanje vjerovnika i osigurava stabilno i transparentno kreditno tržište.
Zahvaljujem svim uvaženim zastupnicima i zastupnicama na pozornosti.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko replika.
Prva je kolege Ostrogovića, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)

Evo zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama, pozdravljam što sa ovim prijedlogom zakona zapravo proširuju područje primjene na nove i suvremenije oblike kreditiranja osobito one koji su potrošačima brzo dostupni putem digitalnih kanala, kartica, prekoračenja ili modela odgođenog plaćanja.
Upravo takvi proizvodi koji su i brzi i instantni djeluju kao jednostavno i bezopasno, ali mogu dovesti do prezaduženosti i nisu zapravo jasno regulirani. Moje pitanje glasi koje su najvažnije promjene u pogledu proširenja područja primjene ovog zakona i kakve učinke očekujete na veću zaštitu potrošača posebno u rješavanju i sprječavanju netransparentnog i neodgovornog zaduživanja.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik, izvolite.

Bule, Matej

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani zastupniče.
Tako je, dakle ovdje spajamo 2 zakona u jedan i time zapravo prenošenjem ove direktive širimo područje primjene i na one kreditne poslove koji do sada nisu bili obuhvaćeni sa ova dva zakona, a sada ovim jednim. Dakle, govorimo i o kreditima bez kamate i naknade, govorimo o razno raznim oblicima po karticama obročnih otplata ili otplata na rate.
Upravo kao što ste vi rekli nekako je područje informiranosti o takvim kreditnim poslovima nije bilo adekvatno regulirano. Sada će prilikom sklapanja svakog takvog kreditnog posla građani biti adekvatno informirani, upoznati sa svim rizicima što će pridonijeti njihovo naravno i zaštiti i smanjiti mogućnost bilo kakve situacije prekomjernog zaduženja i svih onih posljedica koje to za građane nosi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Jedna od najvažnijih socijalnih komponenti ovoga zakona je uvođenje sustava savjetovanja o dugu preko FINA-e. To pokazuje da se ovdje ne gleda samo kako regulirati tržište, nego i kako pomoći ljudima koji su već upali u financijske poteškoće.
U obrazloženju ovoga zakona jasno se navodi da cilj nije samo nadzor, nego i jačanje financijske pismenosti građana, te pravodobna pomoć prije nego što dođe do vrha i težih posljedica. Mislim da je to posebno važno u vremenu kada dio građana zbog rasta troškova života lakše ulazi u kratkoročna zaduženja. Možete li pojasniti kako će taj sustav savjetovanja konkretno funkcionirati i na koji način očekujete da će pomoći građanima da izbjegnu spiralu dugova i prezaduženosti?
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče, dakle vi ste ispravno rekli. Ja bih još samo možda nadopunio, rekao da cijeli ovaj zakon je na neki način dobrim dijelom u onim novinama koje postoje usmjeren upravo na onaj segment potrošača koji dobivanjem kredita se mogu naći u području prezaduženosti, tako da i ovo savjetovanje o dugu zapravo s jedne strane upravo služi preventivno ne već kada ste vi upali u probleme, iako i tada dakle može doprinijeti i pomoći.
Međutim, upravo kada nekakvim sustavom ranog prepoznavanja vidimo da potrošač ide u smjeru prezaduženosti poremećaji u otplati svojih financijskih obaveza da se ovoga tim savjetovanjem potpuno besplatnim u jako širokoj mreži poslovnica financijske agencije, da se građanin može vrlo brzo informirati o svojim pravima, pomoći mu dakle u reprogramu tog eventualno kredita, njegovih obveza i naravno u komunikaciji, pregovorima sa njegovim vjerovnicima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Boška Ban.

Ban, Boška (HDZ)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče mislim da je jedna od najvažnijih i najhumanijih odredbi ovog zakona upravo uvođenje prava na zaborav za bivše onkološke bolesnike kod ugovaranja osiguranja povezanog sa kreditima. Ljudi koji su prošli teško liječenje i pobijedili bolest ne bi smjeli cijeli život nositi financijske posljedice svoje dijagnoze.
Možete li mi dodatno pojasniti na koji će se način u praksi provoditi ovo pravo na zaborav i koliko će ono konkretno olakšati pristup građanima koji su preboljeli rak? Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem na pitanju zastupniče Ban, zastupnice Ban. Dakle, po mom sudu jedna od najvažnijih odredbi ovoga zakona upravo kako ste vi rekli sa vrlo važnom socijalnom komponentom. Ono što bih ja još tu samo naglasio da europska direktiva, dakle iz koje smo mi to preuzeli prepoznaje odnosno omogućava da se takvo ograničenje donese na 15 godina. Dakle, po izlječenju od bolesti, protekom 15 godina od izlječenja od bolesti, dakle da se primjenjuje ova odredba.
Mi smo išli još strože, odnosno mi smo išli još povoljnije za građane sa 10 godina. To znači da prilikom ugovaranja kredita i povezane police osiguranja, najčešće životnog osiguranja osiguravajuće kuće neće moći koristiti zapravo informacije iz vaše povijesti bolesti ako je prošlo više od 10 godina od izlječenja, uspješnog izlječenja od onkološke bolesti što je zapravo nešto što jako veliki broj na žalost naših sugrađana koji su se susreli sa takvom jednom okolnosti stavlja u jedan sada povoljniji nešto položaj.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Gospodine evo jedno kratko pitanje. Hoće li FINA za savjetovanje o dugu imati dovoljan broj, odnosno dovoljno stručnih kapaciteta za sve te, sva ta pitanja koja će se naći u tom procesu, odnosno da se građanima pruži stvarna pomoć.
Ono što definitivno pozdravljamo je da ste sad malo prije odgovorili na pitanje da će to biti besplatno, to je super stvar. Međutim, evo ostaje pitanje kapaciteta hoće li biti dovoljno? Ako neće kako će se nadomjestiti ti kapaciteti? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem na vašem pitanju zastupniče Barbir.
Dakle, mi smo već zapravo na neki način i prilikom izrade ovoga zakona i sada kad je on u proceduri razgovaramo sa financijskom agencijom. Imamo već nekakve okvire kako bi to izgledalo i u tom kontekstu financijska agencija se kao kompanija koja ima preko 2000 zaposlenih apsolutno da ima dostatne kapacitete da krene sa ovim savjetovanjem po, sa uslugom savjetovanja za koju se mi nadamo kada krene, kada krene krajem ove godine da će se ona s vremenom zapravo proširivati. Takva nam je bila intencija i u samome zakonu. Dakle, ne govorimo samo o savjetovanju i vezano za potrošačke kredite, nego će ta usluga savjetovanja omogućavati i savjetovanje uz vezane sve druge dugove koje građani dakle imaju recimo prema telekom operaterima, za komunalne usluge. Dakle, svaki vid u kojem se građanin nađe u nekakvim financijskim poteškoćama zaista u nekom najširem mogućem smislu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Zadro.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče zašto je bilo potrebno pristupiti izradi novog Zakona o potrošačkim kreditima? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem na vašem pitanju.
Dakle iz dva razloga. Prva stvar količina promjena koje smo morali unijeti temeljem same europske direktive zaista je jako velika i u tom kontekstu primjereno je zapravo ići u potpuno novi zakon, a s druge strane s obzirom na nomotehničku srodnost dvaju zakona trenutnih koji su na snazi, a to je Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju naprosto je najbolji smjer da se ta da zakona objedine u jedan vrlo sustavan, nomotehnički vrlo jasan zakon koji se onda puno lakše može primjenjivati u praksi i da to ide i u korist samih vjerovnika, u korist i samih banaka.
Ali ono što je najvažnije u korist potrošača, da kada imamo jedan vrlo sustavan i jasan zakonski okvir koji zapravo regulira to jedno ja bih rekao pa možda je ublažena riječ „srodno područje“ to je istovjetno područje stambeno i zapravo stambeno i potrošačko kreditiranje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče moje pitanje je vezano za kontrolu, znači kada se budu odobravali, znači sada krediti potrošački krediti, ne oni koje odobravaju poslovne banke, nego neki drugi subjekti, nefinancijske institucije a morat će se licencirati. Jel' tako? Znači, ono što ste vi rekli ovim zakonom, znači to sve ide pod HNB licenciranje. Znači sad me zanima da li će podzakonskim aktima vjerojatno pravilnicima nekim drugim koji će zapravo propisati Hrvatska narodna banka unificirati kako se radi određena procjena kreditne sposobnosti. Jel' to kod banaka ipak nekako je nekakav dugoročan posao i to se već nekim podzakonskim aktima se kad odete u jednu drugu banku se unificira procjena kreditne sposobnosti.
Međutim, oni kod onih koji sada nisu, jel' hoće li to HNB možda pravilnicima unificirati, odnosno da kada građani budu dolazili kod različitih subjekata da ne prolaze različite procedure prilikom odobravanja potrošačkih kredita.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Poštovani zastupniče Lalovac dakle upravo kako ste vi rekli HNB koja će sada biti središnja točka u cijelom sustavu regulacije i licenciranja, odnosno više nemamo Ministarstvo financija, Državni inspektorat nego imamo zapravo HNB i u iznimnim slučajevima HANFA-u za leasing društva. Ona je sada središnja točka i predviđeno je zakonom zapravo da HNB može svojom odlukom, odnosno podzakonskim aktom regulirati područje koje ste vi spomenuli i naveli.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)

…/Govornik se naknadno uključio./… u financijskim poteškoćama, pa bi zapravo i moje pitanje bilo u tom smjeru koje mehanizme zaštite ovaj prijedlog zakona zapravo uspostavlja upravo za potrošače koji su u financijskim poteškoćama.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Ja se ispričavam nešto je bilo tehničkih problema pa nisam ovoga u cijelosti čuo, čuo vaše pitanje. Međutim, što se tiče mehanizama, mehanizama zaštite za potrošače oni su već u postojećem zakonskom okviru, dakle postojale određene mjere ranoga prepoznavanja za potrošače koji se nalaze u određenim financijskim poteškoćama i mogli su koristiti mjere od reprograma kredita, možda i moratorija na otplatu kredita i slično.
Ovim se zapravo zakonskim rješenjem samo to dodatno osnažuje uvođenjem, dakle ovih savjetovanja o dugu, uvođenjem vrlo preciznog informiranja u predugovornoj fazi tako da vas ne iznenadi informacija o vašem kreditu i što ste zapravo točno napravili tek onda kada ste se zadužili, nego da već unaprijed temeljem vrlo standardiziranog obrasca ste informirani o svim aspektima tog zaduživanja čak i u onoj markentiškoj fazi kada se sami kreditni proizvod oglašava. Čak smo i tu uvedena su vrlo stroga ograničenja.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Josić.

Josić, Tomislav (DP)

Hvala predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicima.
Cilj zaštite potrošača svakako podržavam, međutim postavlja se pitanje provodivosti novog modela za teleoperatere. Ako se uvodi obveza procjene kreditne sposobnosti za kupnju uređaja na rate jeste li procijenili hoće li to u praksi dovesti do duljih procedura i otežanog pristupa uslugama za građane koji uredno podmiruju svoje obveze? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Evo poštovani zastupniče Josić, prije svega to se uvodi na europskoj razini u svim državama, pa tako i za hrvatske teleoperatere. Druga stvar koju je vrlo važno znati da što se tiče ukupnog broja blokiranih u Hrvatskoj čak 18% je blokirano od strane teleoperatera. Dakle, ta solucija koja trenutno postoji teleoperateri su temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama već dužni provjeravati, dakle platežnu sposobnost svojih korisnika, tako i u tom kontekstu nije to njima tako strano.
Međutim, moramo osigurati i za otplate takve vrste uređaja obročnu otplatu koja se najčešće uzima na 24 mjeseca. Moramo osigurati da se primjenjuju ove odredbe zakona. Jednostavno to se radi već sada i o značajnim iznosima. Pojedini ti uređaji koštaju kao rabljeni motocikli ili automobili, dakle značajni su to iznosi sredstava. I s obzirom da donosimo ovaj zakon prije zapravo i ljetne stanke na snagu stupa krajem, odnosno na jesen 20. studenog. Imat će sasvim dovoljno vremena za prilagodbu svojih sustava na nove okolnosti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče.
Evo mogu zaključiti iz vaše rasprave da se radi o jednom vrlo važnom mehanizmu zaštite prava građana prilikom ugovaranja kredita i drugih oblika financiranja. Ono što mene zanima predlaže li ovaj zakon i kad govorimo o kriterijima strože kriterije pri procjeni kreditne sposobnosti i hoće li samo to utjecati na dostupnost kredita potrošačima budućim? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Poštovana zastupnice Baričević zahvaljujem se na vašem pitanju.
Vrlo, ja sam to istaknuo i u uvodnom govoru, ali drago mi je da ste vi još jedanput zapravo pitali. Ni na koji način na to ne utječemo. Kriterije određuje Hrvatska narodna banka makrobonitetnim mjerama i svaka poslovna banka svojim internim regulama i aktima. Ono što mi ovdje zapravo radimo da detaljno preciziramo i uređujemo sami taj postupak odobravanja kredita od marketinške komunikacije, predugovornog informiranja, procjene kreditne sposobnosti i zapravo činimo sve što je u našoj mogućnosti kao predlagatelja i onda u konačnici vi kao zakonodavac da imamo sve instrumente na raspolaganju da spriječimo situaciju u maksimalnoj mogućoj mjeri da nekome bude odobren kredit, a da on nije u stanju taj kredit otplaćivati. Dakle, ne govorim posljedično nakon 5 ili 10 godina. Tu svakoga, dakle može zateći nekakva nezavidna situacija, ali govorimo o toj situaciji da se odobri kredit, da netko već u nekom razumnom roku kroz godinu dana nije u stanju to otplaćivati. Tako da na to smo fokusirani, a kriterije određuje HNB.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicama.
Moje pitanje je zašto teleoperatori uključuju se u područje primjene ovog zakona ako im kreditiranje nije osnovna djelatnost? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, uključuju se iz razloga toga kao što sam rekao ranije jer odobravanje otplate kredita na rate, odobravanje otplate uređaja na rate je zapravo kreditni odnos i u tom kontekstu mora biti na taj način i reguliran. Kao što sam rekao i u odgovoru na prethodno zastupničko pitanje to je nešto što direktno proizlazi iz direktive. Nemamo područja dakle da napravimo neko nacionalno odstupanje. Teleoperateri će imati dovoljno vremena da prilagode te svoje sustave novonastalim okolnostima i da vide kako će cijelom problemu pristupiti. Također, nije im nepoznata procjena platežne sposobnosti građana jer to već proizlazi iz članaka 141. Zakona o elektroničkim komunikacijama, a u konačnici i naš je stav bez obzira na direktivu da je to područje potrebno urediti i da nije primjerena okolnost da vi više-manje samo sa osobnom iskaznicom možete sklopiti jedan tako razmjerno skupi financijski i značajan aranžman.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče prijedlogom zakona predviđeno je da FINA bude primarni nositelj neovisnog savjetovanja građana koji imaju poteškoće sa dugovima. Možete li pojasniti ima li FINA određen broj kadrova i organizacijskih strukture kako bi preuzela ovaj odgovorni novi posao, te imate li procjenu koliki će broj građana otprilike koristiti ovu uslugu? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem na vašem pitanju.
Kao što sam ranije odgovorio apsolutno da FINA ima za to kapacitete s obzirom da ima tu jednu široku mrežu poslovnica ako se ja ne varam čak 170, vrlo dobru regionalnu pokrivenost čak i u nekim manjim mjestima što je nama osobito bitno i važno.
Što se tiče broja građana to je jako teško procijeniti. Mi smo u nekim inicijalnim razgovorima sa financijskom agencijom oko toga nekakve procjene možda i uvidom možda desetak tisuća građana godišnje, vidjet ćemo kakav će biti odaziv. Recimo ono što je interesantno da se, kad gledamo te neke mehanizme koje već poslovne banke već imaju kojima se procjenjuje i radi odnosno mehanizam i sustav ranog procjenjivanja nekakvih potrošača koji mogu zapasti u financijske poteškoće od sredine 2024. do sredine 2025. je zapravo identificirano sedamdesetak tisuća takvih građana. Tako da jako je teško reći sada reći neki precizan broj s obzirom da je novina, ali pretpostavljamo da će odaziv biti značajan i to bi nas razveselilo, jer je smisao toga da se upravo građanima pomogne.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)

Hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče ja vas molim ako nam možete malo pojasniti što se podrazumijeva pod vezanjem i objedinjavanjem usluga, te na koji način će se to provoditi u praksi? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

To je također nešto ja vrlo vjerujem često susretali. To je okolnost u kojem se recimo da budem evo vrlo jednostavan i plastičan, dakle kada dolazite i podižete kredit u banci koja nije vaša matična banka pa vas netko uvjetuje da prebacite svoja primanja, odnosno tekući račun otvorite u toj banci to bi bilo vezivanje. To bi do sada bilo zabranjeno Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju. Nisam siguran da su građani bili s time baš najupoznatiji, međutim sada kada objedinjujemo ova dva zakona taj element vezivanja neće biti dopušten ni u jednome obliku potrošačkog kreditiranja, govorimo i o stambenom, ali i o nenamjenskom dijelu. S druge strane objedinjavanje usluga to će biti moguće, objedinjavanje bi značilo da jednostavno vi nudite cijeli paket usluga koji onda u paketu ti pojedinačni proizvodi su možda povoljniji nego taj proizvod ili recimo kreditni aranžman kao samostalna cjelina. Dakle, objedinjavanje je moguće, ali ovo uvjetovanje i vezivanje to će biti zabranjeno.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani državni tajniče poznata je činjenica jel' da je financijski kapital, dakle financijske institucije od ovih globalnih do nacionalnih da su to najmoćnije institucije i da utječu bitno i na politiku i na sve. Prema tome, svi zakoni koji se donose i kod nas u EU u svijetu, dakle u konačnici pogoduju dakle tome sektoru, a na štetu potrošača. Duga je priča o tome, pa ću to više u pojedinačnoj raspravi. Evo jedna od stvari koje ste vi naveli u vašem podrobnom izlaganju je bila, dakle utvrđivanje ovoga zdravstvenoga stanja. Dakle, to je povezano i sa socijalnom isključenošću. Nemojte sad govoriti o ovih 15 ili 10 godina, nego dakle posebno su zaštićeni ljudskim pravima dakle podaci o vašem ili bilo čijem zdravstvenom stanju, zdravstvenom stanju potrošača.
I sami ste rekli da vi zapravo ne određujete te kriterije, nego da određuje to zapravo Hrvatska narodna banka, a znademo čija je ona banka. Dakle, ona nije ni narodna, ni hrvatska, dakle ona je financijskih europskih institucija. Dakle, kako gledate dakle na to kršenje ljudskih prava, dakle vezano za zdravstveno stanje onih koji žele dobiti kredit?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, što se tiče zaštite osobnih podataka to je regulirano, dakle na europskoj razini i tako da tu ne bi smjelo biti problema. Što se tiče same ovdje procjene kreditne sposobnosti ovdje se i u ovome zakonu zapravo dopušta korištenje osobnih podataka samo, dakle pored poštivanja GDPR-a samo u okolnostima i u okviru koji je dužan i potreban za procjenu kreditne sposobnosti, tako da u tom kontekstu ja se nadam da ne bi smjelo biti nikakvih problema.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo.
Uvaženi državni tajniče evo svjedoci smo kako su građani posljednjih godina uslijed inflacijskih pritisaka i rasta troškova života posebno osjetljivi na pitanja zaduživanja i upravo zato je važno da zakonski okvir osigura tu jednu ravnotežu između dostupnosti financijskih usluga, ali i zaštite potrošača od prekomjernog zaduživanja i netransparentnih troškova kredita.
Možete li pojasniti na koji način će predložene izmjene dodatno ojačati zaštitu građana osobito kada govorimo o jasnijem informiranju korisnika kredita, o odgovornom kreditiranju, te o sprječavanju mogućih zloupotreba i prezaduženosti građana.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Vezano na vaše pitanje, pa kao što sam uvodno rekao i u onom dijelu marketinškog oglašavanja gdje se zabranjuje recimo oglašavanje na način koji bi potrošače moglo dovesti u zabludu da podizanje kredita potrošača dovodi u bolji financijski položaj i u dijelu predugovornog informiranja gdje treba biti jedan standardiziran obrazac za informiranje potrošača u svim aspektima kredita i u samoj procjeni kreditne sposobnosti.
Međutim, ovaj zakon ja bih rekao dolazi kao jedan nastavak cijelo niza inicijativa Ministarstva financija i Vlade Republike Hrvatske. Sjetit ćete se ono što sam rekao i u uvodnome govoru memoranduma od prije nekoliko godina kojim se riješilo pitanje prešutnoga prekoračenja. Recimo i recentno ovoga pitanja paketa besplatnih usluga. Riješilo se recimo i financiranje financijske pismenosti kroz Zakon o kreditnim institucijama. Dakle, cijeli je tu niz sustavnih inicijativa i ovim zapravo zakonom dolazimo na jednu ja bih rekao primjereniju razinu zaštite potrošača u Hrvatskoj u financijskom sustavu.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Živković.

Živković, Marin (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče vidim u obrazloženju zakona podatke HNB-a o zapravo povećanju broja kredita, povećanju prosječne glavnice, pa i povećanju vremena otplate tih kredita. Biste li rekli, tj. očekujete li možda u narednom razdoblju veći broj građana koji imaju rizične kredite da će imati problema sa otplatom tih kredita? I ako očekujete veći broj građana koji će imati problema sa otplatom ima li Vlada neke mjere u pripremi koji će pomoći tim građanima da se nose sa tom svojom prezaduženošću? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Što se tiče, zahvaljujem se na vašem pitanju.
Što se tiče nenaplativih kredita i potrošača koji su u problemima sa otplatom mi smo povijesno na najnižim razinama. Dakle, kad uspoređuje se to sa situacijom od prije 10 ili 12 godina zahvaljujući u prvom redu je li cijelom nizu poboljšanja makroekonomskih pokazatelja situacija općenito u gospodarstvu, stanje u Republici Hrvatskoj po tom pitanju jako velik broj građana je izašao iz tih škara što vidimo iz smanjenju broja, dakle blokiranih građana koji su prije desetak, petnaest godina bilo preko 300 000, sada ih je manje od 200 tisuća tako da u kontekstu, dakle NPL-ova zaista oni su na povijesno niskim razinama i u tom kontekstu ne očekujemo apsolutno nikakve probleme s obzirom i na projekcije, s obzirom i na projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda. Dakle, sve ono što nas očekuje u narednim godinama ne vidimo nekakvo pogoršanje u ekonomske aktivnosti koje bi onda uvjetovalo snažniji rast takvih nenaplativih kredita.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)

Ja se zahvaljujem.
Evo još ću vas pitati malo o algoritmima koji zapravo procjenjuju kreditnu sposobnost. Zakon potrošaču daje pravo na ljudsku intervenciju je li kad je procjena kreditne sposobnosti provedena automatizirano sa ovim nekim AI alatima, algoritmima. Ali sad to pravo može biti iluzorno, ako onaj koji, čovjek je li koji, osoba koja pregleda to zapravo na kraju nema kapaciteta pa onda samo potvrdi je li što je dobila od algoritma.
Vidim ovdje da članak zakona daje HNB-u ovlast da propiše i uredi tu metodologiju je li kako bi se, kako će se to raditi je li? Što očekujete da sadrži taj pravilnik je li kako bi konkretno uopće definirati da onda ljudska ta procjena nije samo potvrđivanje već kreditne sposobnosti koju je odredio neki algoritam.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Evo zahvaljujem se na vašem pitanju. Dakle, upravo zato smo odredili Hrvatsku narodnu banku kao središnje nadzorno tijelo za sve koja ima i najveće zapravo ekspertize u području nadzornih aktivnosti za razliku od Ministarstva financija i Državnog inspektorata kada govorimo u kontekstu financijskih usluga i oni će kao što ste vi rekli posebnim, dakle podzakonskim aktom koji im omogućava ovaj zakon odrediti i točnije propisati tu proceduru.
Ovdje se zapravo to pravo odnosi na onu situaciju u kojoj potrošač nije zadovoljan samom procjenom kreditne sposobnosti ili je možda odbijen, da može zapravo od svoje poslovne banke tražiti da taj jedan automatiziran sustav koji je odredio da on podređenim parametrima nije ovoga prihvatljiv i kreditno sposoban, dakle da još jedanput ljudska strana provjeri sve te aspekte na način kako se to radilo i dok takvi alati, bilo umjetna inteligencija, bilo neka softverska druga rješenja nisu postojala. Tako da evo, mislim da je zadovoljena tu i ta strana.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče.
Podržavam ovaj Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima, no moje pitanje glasi na koji način su regulirani on-line krediti, te predstavljaju li oni opasnost za potrošače? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Poštovani zastupniče mi, drago mi je jako da ste to pitali. Mi i Hrvatska narodna banka zapravo konstantno upozoravamo na taj aspekt on-line segment predstavlja određeni, može potencijalno predstavljati ugrozu za potrošača zato što ponuditelj takvog kredita može biti licenciran u drugoj državi članici što onda znači da nadzorne aktivnosti ne može vršiti Hrvatska narodna banka, nego tijelo koje je određeno u drugoj državi članici.
Također, samo nuđenje kredita na stranicama na hrvatskome jeziku ili na obrascima na hrvatskom jeziku ne znači da je dominantno poslovna aktivnosti takvog entiteta usmjerena prema Republici Hrvatskoj, pa se možda ni ne primjenjuje pravo u Republici Hrvatskoj. Zato mi konstantno pozivamo na oprez, dakle građanima da prilikom ugovaranja u on-line segmentu kredita provjere je li se radi o entitetu, vjerovniku koji je registriran za tu djelatnost u Republici Hrvatskoj ili se radi o nekome tko dolazi iz neke druge jurisdikcije. Tako da evo hvala vam na pitanju, tu zaista moramo biti vrlo oprezni.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)

Poštovani državni tajniče i moje pitanje u stvari ide u ovom nekakvom smjeru kao i prethodna, jer u zadnje vrijeme stvarno je sve više ponuda za brz, za digitalne kredite nazovimo to tako i naveli ste, čuli smo to već i sad kako se korisnicima kredita koji se nude putem raznih platformi jamči ljudska intervencija.
Međutim, predviđa li se ovim zakonom i nekakvi dodatni zaštitni mehanizmi za takve slučajeve digitalnog kreditiranja, a posebno ovdje mislim na onaj dio koji se odnosi na prikaz stvarnih troškova zaduživanja građana?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Bule, Matej

Zahvaljujem na pitanju.
Dakle, samo tu još jedno dodatno pojašnjenje. Ako se radi o entitetu, vjerovniku koji je registriran i licenciran za tu djelatnost u Republici Hrvatskoj na digitalni kanal se primjenjuju potpuno isti kriteriji kao što se primjenjuju na bilo koji drugi kanal. To je ono što je važno, znači jednaka zaštita kao i kod dolaska u poslovnicu. Ono što je važno je zapravo ovo što sam i odgovorio na prethodno zastupničko pitanje voditi računa je li se zaista radi o vjerovniku koji je licenciran za to u Republici Hrvatskoj. Ako nije, a internetom, dakle to nudi iz neke jurisdikcije, pa čak i na hrvatskome jeziku tu dakle dolazimo u mogući problem. Ne kažem dakle da su to automatizmom nepovoljniji uvjeti, međutim u slučaju nastanku nekakvih problema za potrošača nadzorne aktivnosti prema njima ne može vršiti HNB, a i pitanje je koje se pravo primjenjuje. Tako da što se tiče digitalnog segmenta ako je u Hrvatskoj potpuno ista razina zaštite kao i recimo to tako fizički dolazak u poslovnicu.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)

Hvala vam lijepo potpredsjedniče.
Još jednom lijep pozdrav državnom tajniku sa suradnicama. Pred nama je danas Nacrt prijedloga zakona o potrošačkim kreditima, znači prvo čitanje. Velike su izmjene zapravo kroz ovaj ne samo zato što će se objediniti ovaj zakon, znači Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni okvir nego je čini mi se nije samo preklopljeno da su ta dva spojena u jedan nego su jako puno je prošireno novih poslova, novih poslovnih subjekata na koje će se oni odnositi. Regulativa dosta, dosta velika, dosta značajna i zato pohvaljujem to što ide u dva čitanja.
Kao što ste rekli negdje oko, do 11 mjeseca ćemo morati da bude primjena, puna primjena, odnosno negdje do ljetne stanke ćemo imati i drugo čitanje. Budući da se na razini EU donijela ova CCD2 direktiva koja se odnosi stvarno na sveobuhvatnu reformu vezano za potrošačko kreditiranje na razini EU. Znači sa jedne strane proširuje se područje primjene na nove oblike kreditiranja, znači uključuje beskamatne kredite koji do sada nisu bili domena ovoga zakona. Onda se proširuje vezano za ovaj iznos koji do sada su potrošači kreditirani bili limitirani. Sjećam se još ono prije kad su bile kune negdje do milijun kuna, odnosno 132 000 eura. Znači taj dio se proširuje. Također, uvodi se taj proces licenciranja, znači svih onih koji su i proširuje se znači i sami obuhvat samih potrošačkih kreditiranja, a samim time i broj subjekata kao što je ovdje bilo u raspravi određeni subjekti koji inače nisu registrirani za ovaj, za davanje određenih oblika potrošačkih kredita.
Međutim, ako oni nude uslugu koja je kao što je državni tajnik rekao nekakav oblik kreditnog odnosa oni su zapravo obuhvaćeni ovim zakonima. Znači, jako, jako jako se proširuje direktiva i ja mislim da ne može biti šire od ovoga što su zapravo i na razini EU proširili u potpunosti.
Također jača se mehanizam, znači kroz zaštite potrošača u smislu uvode se stroža pravila u oglašavanju, transparentnije predugovorne informacije. Ono što će brojnim građanima biti neću reći zanimljivo, ali će oni osjetiti znači pooštrena je procjena kreditne sposobnosti. To je ono što, razumijem ono što je radila, što su radile poslovne banke. Međutim, sad radi, kreditnu sposobnost će procjenjivati teleoperateri. Možda su oni imali zakonsku mogućnost i do sada da to rade, međutim pitanje je koliko su to radili. Ali sada će to biti strogo nadzirano, kontrolirano, kroz procese, kroz procedure, kroz odobravanje, kroz kontrolu HNB-a.
Također, kao što smo ovdje svi pohvalili i pravo na zaborav za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog sa ugovorima o potrošačkom kreditu. Također, onaj drugi aspekt, znači osim samih potrošačkih kredita odnosno samih tih odnosa uspostavlja se i širi sustav, znači neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače u poteškoćama sa otplatom koji će primarno pružati FINA uz mogućnost uz sudjelovanje neprofitnih organizacija. Također se uspostavlja jedinstveni sustav, ono kao što sam rekao licenciranje i nadzora pod nadležnošću HNB-a čime se ukida dosadašnja fragmentacija. Dosadašnji sustav je bio dosta fragmentiran. Također, predloženim zakonom Republika Hrvatska, ono što je najvažnije ispunjava tu obvezu prenošenja Direktive CCD2, ali istodobno i modernizira okvir zaštite potrošača kada se radi o kreditiranjima. Znači jedna jako, jako široka primjena, unificirana je sada i licenciranje. Jedan dio poslova sjećam se kada smo i donosili ovaj Zakon o potrošačkom kreditiranju, kada je jedan dio poslova obavljao i Državni inspektorat kojima smo, sjećam se da smo posebno kada smo radili sa onim Agencijama za naplatu dugova. To je ono jako važna bila promjena, znači oni dugovi kada su bili, ove agencije za naplatu dugova ako su dugovi bili od strane banaka taj dio je bio licenciran, odnosno te agencije su bile nekako pod nadzorom HNB-a, a onaj dio koji nisu bili znači dugovi banaka, odnosno govorimo teleoperateri, osiguravač i drugim dugovima bilo je pod nadzorom Ministarstva financija odnosno Državnog inspektorata.
Kao to se sada ukida, to sad sve prelazi jel' tako, sve prelazi pod licenciranje odnosno Hrvatske narodne banke. Znači cjelokupni taj dio se ne razdvaja više ovaj između, vezano za agencije. Znači da li, bez obzira da li vi imali dug prema teleoperateru ili dug prema banci sada će sve nadzirati i kontrolirati i objediniti Hrvatska narodna banka. A mislim da je to dobro, mislim da je to, mislim da je to dobro i mislim da je taj dio i u konačnici što se tiče samih građana, jel'? Neki građani mogu imati dugove i u poslovnoj banci, drugi mogu, isti građanin može imati i u poslovnoj banci i u teleoperateru. I onda ima zapravo dvije institucije, zapravo morao komunicirati, jedno je bila Narodna banka, druga je bila Ministarstva financija. Sada je to i sve objedinjeno. Važna su ovo, da ne kažem u mirnim vremenima važne su ovo zakonske izmjene zato što ćemo sada vidjeti po prvi put stvarnu nekakvu potrošačko kreditiranje, znači zašto? Zato što ono što do sad imamo informacije jel' je uglavnom misli se na potrošačko kreditiranje koje su obuhvaćene banke. I onda šta se tamo događa? Znači vi imate određene informacije prema HNB-u, onda imate određene potrošačke kredite zvali se oni u ovom dijelu su objedinjuju se stambeni krediti pa da li se oni zovu stambeni krediti, da li se oni zovu potrošački krediti kao oblik financiranja svojih obveza ili da li su to ne znam krediti na kartice ili na ulazak u minus itd. Te podatke daje HNB. I ono što je zanimljivo zapravo za građane u zadnje 4 godine i zato je dobro što se već i danas donosi ova direktiva je podatak da je u zadnje 4 godine ukupna zaduženost građana je snažno porasla. Znači ukupna zaduženost građana je snažno porasla. Prema podacima HNB-a ona je porasla s nekih 20 milijardi eura na 28 milijardi eura. Znači to je ozbiljno povećanje, 8 milijardi eura su građani više zaduženi u dvije tisuće, sada u trećem mjesecu 2026. godine nego 2022. godine. 40% to je jako veliki iznos zaduženja.
Kada se gleda koliko je ukupno od tih 28 milijardi pola vam se odnosi na stambene kredite, znači oko 14 milijardi su vam stambeni krediti, 11 milijardi su nenamjenski krediti i oko 688 su prekoračenja i kartice su oko 630 milijona. Znači vidite da je stambeni krediti čine polovicu tih iznosa, a drugu polovicu uglavnom razno razne vrste potrošačkih kredita da li se oni zvali nenamjenski, da li se oni zvali preko kartica, da li je to bilo prekoračenje ili ona zadnja stavka u HNB-u što tamo stoji oko nekakvi ostali krediti gdje se svi pod njih vode, razna vrsta ostalih kredita je 28 milijardi.
Čisto da se vidi kava je, da su 8 milijardi rasli krediti u zadnje četiri godine, a kada vidite krediti poduzećima su rasli od negdje 4 milijarde jel'? Znači oni su na 13 na 17 milijardi i pogledajte omjera 28 milijardi su dužni građani, 17 milijardi su dužna sva poduzeća. Znači vrlo veliki odnos, omjer prema građanima, zaduženosti građana. I onda još kad vidite taj i on se još uduplao jel'? Znači oni su građani 8 milijardi, ovi su 4 dobili kroz ovo razdoblje. I naravno da zbog toga da kroz korištenje tih kredita da treba biti puno oprezniji.
Međutim, sada kada se dobiju ovi podaci i gdje će se on proširit obuhvat jel', jer ovim zakonskim se kao što ste sami rekli uvode se i teleoperateri, uvode se svi oni koji možda ni nisu registrirani kao oblik kreditne institucije, odnosno nekih oblika kreditnog potrošačkog kreditiranja sad se širi obuhvat i sad ćemo stvarno vidjeti koliko uopće građani jel' jer ovih 28 milijardi se odnosi samo na banke, samo na banke a sada će se to i objediniti i sad ćemo vidjeti kolika je ukupna potrošnja, nekakvih oblika kreditnih odnosa jel' hoće li to sad ići na ne znam 30, 40, 50 milijardi. I zbog toga je važno jel', jer mi to nismo do sad ni imali objedinjeno u obliku, razno raznih oblika, da oni nisu bili obvezni izvještavati niti se to objedinjavalo itd. Tako da je jako bitno zato što kada, ako volite određenu politiku pomoći građanima kada se dogode određene poteškoće onda naravno morate imati obuhvaćeno sve kredite šta je sve obuhvaćeno. I zbog toga smatramo da je ovo dobro da je to objedinjeno i da će to biti puno šire, da će uzeti razne aspekte kredite, jel' različite aspekte će uzeti kredita tako da i ovo je dobro što ste ovdje i ono sve što su bile određene jasnoće pogotovo što se tiče onih prešutnih minusa pa razno razni kažem. To su vam danas oblici kredita ovo što ste vi ovdje sad govorili on-line kredita, kredita koje dobivate putem interneta. To je sada na žalost jedna, potpuno jedno novo okruženje u kojem građani se, u kojem se građani nalazi i ovaj i jako je dobro imati to na jedan drugačiji, sustavni način pratiti, kontrolirati, izvještavati, ići sa nekakvim politikama. Jer ovako dok je bilo fragmentirano to nije bilo efikasno, odnosno to nije bilo i moguće.
Ono što će biti interesantno je vidjeti kako će kad brojni podzakonski akti koje će donijeti HNB vezano za sve ove druge koji nude razno razne oblike potrošačko kreditiranje, licenciranje jer u ovaj dio nekakvih otplata su vam i razno razne agencije jel'? I one sad spadaju ukoliko ste dužni, pa daju određene rate, način kako će se to otplaćivati, kako će se to regulirati itd. Sjećam se ono kada smo i donosili zakon, pa smo zabranjivali zvanja izvan 8 sati, pa kada se to, znači to je jako puno je bilo regulirano u tom nekakvom dijelu područja i to je u zadnjih pet, šest godina se poboljšala regulativa oko potrošača, jel' poboljšala se regulativa.
Međutim, mi smo vidjeli kada je Vlada donijela Zakon o usporedivosti naknada da bez obzira što je Vlada donijela taj jedan zakon koji smo i mi također iz oporbe podržali i pohvaliti je bilo da su banke uopće su na tržištu, kada su dale one su odvraćale potrošače od korištenja tih besplatnih usluga vezano za, vezano za ove besplatne račune. Znači i ako donesete određeni zakon i napravite određenu regulaciju vi imate poteškoća u primjeni tih zakona. Pa je bilo ono, ja ne znam sad koje je zadnje stanje, koliki je broj građana uzelo te račune, ali znam da su u početku bile poteškoće gdje su se građani ozbiljno žalili na taj način gdje su ih banke odvraćale od korištenja tih usluga jel'? E sad, ovdje smo mi danas ovdje govorili o tim vezanim uslugama, pa objedinjavanje usluga, sve u redu. Znači prije je bilo da, i prije je bilo da niste mogli vezati određenu uslugu, međutim kako je to u praksi, kako je to baš u praksi funkcioniralo vi dođete, dobijete kredit. On vam kaže e gle, postoji samo jedna mala caka, hajde dođi ti sa svojim osobnim računom. Sad koliko su građani sad rekli, e sad ja neću uzet taj račun itd. to je sad onda drugo pitanje, pa onda ste danas ovdje rekli da postoji objedinjavanje tih usluga, pa će ponuditi nekakvu. To su teško, nisu to baš toliko ni jednostavna pitanja. Postavljeni su okviri, međutim u praksi vidjet ćemo. Zato i kažem vidjet ćemo i kada se ovo primijeni u praksi, kada teleoperateri i ovi drugi koji nude razno razne oblike kreditnog odnosa kako će, kako će implementirati to, kako će kontrolirati građane? Hoće li postojati ponovo nekakve crne liste. To je nekad postojala ona neformalna crna lista gdje su oni razmjenjivali koji građani plaćaju, koji građani ne plaćaju te usluge itd. pa je bilo kasnije vezano iz, brojne kažem promjene su bile na ovom području potrošačkih usluga. Kažem mi ih u ovom dijelu apsolutno podržavamo i mi smatramo da treba uvesti i sve ono, neke dobre stvari koje se ovdje već u startu ograničavaju i vidjet ćemo hoće li biti, kao što ste rekli sami nemamo mi nekakvih mogućnost izmjena jel' tako ovo su direktive i nemamo mi tu da sad ćemo još nekako poboljšavati određene dio, neke članke što možemo ali ono je jako bitna primjena. I primjena i nekakvo izvještavanje HNB-a i nama prema Saboru, prema ovakvim nekakvim. Mislim da će nam i naše rasprave onda biti puno bolje kad donosimo nekakve takve zakone ili nekakve druge zakone koji se vežu uz potrošača da onda imamo i pravodobne i kvalitetne informacije.
Znači mi u ime kluba ćemo SDP-a podržati ove zakonske prijedloge.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicama, poštovane kolegice, poštovani kolege zastupnici sve vas lijepo pozdravljam.
U ime Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice iznosim stajalište o Prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima. Riječ je o važnom zakonskom prijedlogu koji se izravno tiče velikog broja naših sugrađana. Potrošački krediti, stambeni krediti, prekoračenje po tekućim računima, obročna plaćanja, kreditne kartice, brzi digitalni krediti, novi oblici financiranja više nisu izdvojeni proizvodi kojima se koristi mali broj ljudi. Oni su postali dio svakodnevice velikog broja hrvatskih kućanstava.
Upravo zato je važno da zakonodavni okvir bude jasan, moderan, pregledan i usmjeren na zaštitu potrošača, ali i na stabilnost financijskog sustava. Riječ je o zakonu koji objedinjuje dva do sada odvojena područja – potrošačko kreditiranje i stambeno potrošačko kreditiranje. Do sada su ta područja bila uređena kroz dva zasebna zakona, a ovim se prijedlogom ostvaruje jedan cjelovitiji i pregledniji pravni okvir. To smatramo dobrim rješenjem kada su pravila raspršena u više propisa, kada su zakoni kroz godine mnogo puta mijenjani i dopunjavani. Primjena postaje zahtjevnija i za građane i za financijske institucije i za nadzorna tijela.
Jedinstven zakon znači veću preglednost, veću pravnu sigurnost i lakšu primjenu u praksi. Važan razlog za donošenje ovog zakona i usklađivanje sa novom europskom direktivom o potrošačkim kreditima poznatom kao CCD2, no treba naglasiti da ovo nije samo tehničko usklađivanje sa pravnom stečevinom EU, ovdje se radi o stvarnom unapređenju zaštite potrošača u vremenu kada se tržište kreditiranja brzo mijenja.
Danas se kredit ne nudi samo u poslovnici banke uz razgovor sa službenikom i potpisivanjem papira već se kredit sve češće nudi digitalno, brzo putem interneta, putem aplikacije kroz model odgođenog plaćanja, obročne kupnje i slične financijske proizvode. Takvi proizvodi mogu biti korisni, ali mogu biti i rizični ako građanin ne razumije stvarni trošak, uvjete otplate ili posljedice kašnjenja. Zato je jedan od ključnih pitanja ovog zakona kako zaštititi potrošača u ovom brzom i digitalnom dobu?
Klub HDZ-a smatra da zakon na to pitanje ogovara odgovorno i uravnoteženo. Ne ide se u zabranu tržišta, niti u ograničavanje dostupnosti kredita građanima. Naprotiv priznaje se da kreditiranje ima važnu gospodarsku i životo funkciju. Građani se zadužuju radi kupnje stana, obnove doma, obrazovanja, kupnje automobila, podmirenja nepredviđenih troškova ili ulaganja u kvalitetu života. Ali kredit mora biti odgovoran, mora biti transparentan, mora biti razumljiv i mora biti odobren na temelju stvarne procjene može li ga potrošač otplaćivati.
Upravo zato pozdravljamo odredbe koje jačaju pred ugovorno informiranje potrošača. Građanin mora na vrijeme, jasno i razumljivo znati koliki je ukupan trošak kredita, kolika je efektivna kamatna stopa, koje su njegove obveze, koje su posljedice kašnjenja i koja prava ima prije nego što potpiše sami ugovor. Posebno je važno da se informacije daju dovoljno rano a ne u trenutku kada je potrošač već pod pritiskom same odluke.
Informirani potrošač je zaštićen potrošač. On može usporediti ponude, razmisliti, savjetovati se i donijeti odluku koja odgovara njegovim stvarnim financijskim mogućnostima. Drugi važan element odnosi se na oglašavanje kredita. Svi znamo da se kreditni proizvodi često oglašavaju na način koji ističe brzinu, jednostavnost, dostupnost i privlačnost same ponude. Međutim, ono što je potrošaču najvažnije nisu samo brzina i jednostavnost nego stvarni trošak i rizik toga zaduživanja, zato je dobro da zakon propisuje stroža pravila oglašavanja koje mora biti pošteno, jasno i ne smije dovoditi potrošača u zabludu. Kada se navode kamatne stope ili drugi brojčani podaci potrošač mora standardizirane informacije imati takve da omogućuju usporedbu različitih ponuda koje potrošač može tražiti ili dobiti. I to je posebno važno kod digitalnog oglašavanja gdje se odluke često donose brzo, na mobitelu u nekoliko klikova.
U takvom okruženju potrošač mora biti dodatno zaštićen od impulzivnog i nedovoljno promišljenog zaduživanja. Treće, zakon uvodi jasnu zabranu odobravanja nezatraženog kredita. Vjerovnik ne smije odobriti kredit bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača. Također se ne smije pretpostavljati da je potrošač dao pristanak putem unaprijed označenih polja ili unaprijed zadanih opcija.
To je iznimno važno u digitalnom okruženju, jer pristanak potrošača zapravo mora biti stvaran, svjestan i nedvosmislen. Kredit nije usputna usluga, kredit je ozbiljna financijska obaveza koja može utjecati i utječe na život građana i njegove obitelji i to ne ponekad kratkoročno, nego dugi, dugi niz godina ponekad.
Četvrto, posebno pozdravljamo jačanje procjene kreditne sposobnosti. Vjerovnik mora procijeniti može li potrošač otplaćivati kredit na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima, rashodima i drugim financijskim okolnostima. To nije prepreka kreditiranju, to je zapravo zaštita građana od prezaduženosti. Kredit koji se odobri osobi koja ga realno ne može vraćati nije pomoć to osobi, to je put prema financijskim poteškoćama, ovrhama, blokadama i dugotrajnom problemu ne samo za tu osobu već za cijelu njegovu obitelj. Odgovorno kreditiranje znači da vjerovnik ne smije gledati samo može li plasirati proizvod, da gleda samo zaradu nego može li potrošač to održivo otplaćivati. Važna je i odredba koja se odnosi na automatiziranu obradu podataka i uporabu algoritama je osobito danas u vremenu umjetne inteligencije i automatiziranih sustava odlučivanja potrošač mora imati pravo na ljudsku intervenciju. Ako se procjena kreditne sposobnosti temelji na automatiziranoj obradi potrošač mora moći dobiti objašnjenje i ljudski pregled odluke. Zakon se bavi i novim oblicima kreditiranja uključujući i kratkoročne kredite, mikro kredite, odgođena plaćanja i modele koji se u javnosti često nazivaju kupi sada, a plati kasnije. Ti modeli mogu biti praktični, ali nose rizik da građani preuzmu više malih obaveza koji se na kraju pretvore sve zajedno u jedno veliko financijsko opterećenje.
Posebno kod mladih ljudi digitalnih korisnik je potrošač u financijskoj stisci lako dostupni krediti mogu stvoriti dojam da se ne radi o pravom dugu, ali zapravo svaki dug je dug, svaka obveza je obveza koja dospijeva kad-tad na naplatu i zato je dobro da se i ti oblici kreditiranja uvode u jasniji regulatorni okvir.
Zakon dodatno uređuje prekoračenje po tekućem računu, to je tema koja je mnogim građanima itekako poznata. Prešutna prekoračenja godinama su bila osjetljivo pitanje. Građani ih često koriste kao rezervu za tekuću likvidnost kućanstva, ali upravo zato pravila moraju biti jasna. Dobro je da se ovim zakonom dodatno uređuju najviše dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja i da se jasno određuje što se smatra značajnim prekoračenjem. Time se štiti potrošač od nekontroliranog ulaska u dug, ali se istodobno zadržava određena fleksibilnost koja građanima u svakodnevnom životu može biti korisna.
Važno je istaknuti i odredbe o prijevremenoj otplati kredita. Potrošač mora imati pravo prijevremeno ispuniti svoje obaveze i pritom ostvariti razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita. To je pravično i logično. Kod stambenih potrošačkih kredita zadržava se rješenje prema kojem vjerovnik ne smije naplatiti naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu. To je važno za građane koji žele refinancirati kredit, smanjiti dug ili iskoristiti povoljnije okolnosti na tržištu. Zakon uvodi i dodatnu zaštitu od osiguranja povezanih sa kreditom. Ako vjerovnik traži policu osiguranja potrošač mora imati mogućnost odabrati vlastitog osiguravatelja ako polica pruža jednaku razinu zaštite.
Posebno je važno uvođenje tzv. prava na zaborav za osobe koje su preživjele karcinom. To je civilizacijski iskorak da osoba koja je završila liječenje i nastavila život ne smije trajno nositi financijsku stigmu bolesti. Nakon proteka propisanog razdoblja podaci o ranijoj dijagnozi ne bi se smjeli koristiti na način koji bi je neopravdano diskriminirao pri sklapanju osiguranja povezanog sa kreditom. To je odredba koja pokazuje da zakon nije samo tehnički i financijski propis, nego i propis koji ima snažnu socijalnu i ljudsku dimenziju.
Posebno pozdravljam uvođenje sustava savjetovanja o dugu. To je jedan od važnijih elemenata zakona. Građani koji imaju poteškoće u ispunjavanju financijskih obaveza ne trebaju samo opomene i kazne, trebaju i savjet, informaciju, pomoć i put prema održivom rješenju. Predviđa se da usluge savjetovanja o dugu pruža FINA uz mogućnost da ih na dobrovoljnoj osnovi pružaju i udruge za zaštitu potrošača, a to je važno jer FINA ima razvijenu mrežu poslovnica prisutne u cijeloj Hrvatskoj i raspolaže relevantnim iskustvom i podacima.
Zakon donosi i važnu promjenu u sustavu nadzora. Uspostavlja se jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pri čemu se važna uloga daje Hrvatskoj narodnoj banci. Svi vjerovnici i kreditni posrednici koji žele pružati usluge potrošačkog kreditiranja morat će ishoditi odgovarajuće odobrenje osim subjekata koji tu djelatnost obavljaju na temelju posebnog zakona. Time se smanjuje fragmentacija nadzora, jača pravna sigurnost. U financijskom sektoru nadzor mora biti stručan, specijaliziran i učinkovit. Potrošač mora znati da subjekt koji mu nudi kredit posluje zakonito i pod nadzorom nadležnog tijela.
Istodobno zakon predviđa i određenu liberalizaciju tržišta jer se napušta dosadašnji koncept prema kojem je potrošačko kreditiranje bilo vezano uz glavnu djelatnost vjerovnika, međutim ta liberalizacija ne znači i slabiju zaštitu već naprotiv. Ona dolazi zajedno sa jačim pravilima, jasnijim uvjetima i snažnijim nadzorom. To je dobar smjer, tržište treba otvoriti, prostor za konkurenciju, inovaciju i nove modele poslovanja ali ne na štetu potrošača.
Pravila moraju vrijediti za sve, nadzor mora biti učinkovit, a građanin mora biti zaštićen. Poštovane kolegice i kolege ovaj zakon treba promatrati u širem kontekstu – financijska pismenost, odgovorno zaduživanje, zaštita od prezaduženosti i transparentnost kreditnih proizvoda izravno utječu na kvalitetu života naših gađana. Kada su pravila nejasna posljedice najčešće snosi slabija strana, a ovo je ovdje to svakako potrošač. Kada su informacije nerazumljive građanin može donijeti odluku koju kasnije skupo plaća.
Kada se kredit odobrava bez ozbiljne procjene rizik ne nestaje, nego se prebacuje na kućanstvo, na obitelj i na kraju na društvo u cjelini. Zato Klub zastupnika HDZ-a smatra da je ovaj prijedlog zakona važan, potreban i pravodobno usmjeren na izazove suvremenog tržišta kreditiranja. Naravno ni jedan zakon, pa ni ovaj ne može zamijeniti osobnu odgovornost. Svaki građanin mora promišljeno donositi odluke o zaduživanju, ali država mora osigurati da tržište bude pošteno, da informacije budu jasne, da nadzor bude učinkovit i da potrošač ne bude prepušten nejasnim uvjetima, skrivenim troškovima ili agresivnim prodajnim praksama. Upravo to ovaj zakon i čini. I zato će Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržati Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika CENTRA, NPS-a i GLASA govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege pred nama je dakle zakon, još jedan zakon koji djeluje kao usklađivanje sa europskim pravilima međutim riječ je o zakonu koji se tiče vrlo svakodnevne i koji se tiče vrlo svakodnevne i konkretne evo i za mnoge građane i vrlo osjetljive teme, a to je zaduživanja kućanstava. Dakle, kredit sam po sebi kad netko kaže kredit nije problem, može omogućiti kupnju stana, obnovu doma, ulaganje u obrazovanje ili prevladavanje nekakvih kratkoročnih životnih okolnosti. Međutim, problem nastaje onda kad kredit postane zamjena za nedovoljne plaće, za rastuće troškove života ili kada se građanima pod pritiskom brzih oglasa i jednostavnih digitalnih klikova nude proizvodi čije posljedice ne vide odmah.
Zato je dobro evo da ovim zakonom Hrvatska napokon modernizira pravila potrošačkog kreditiranja. Ovim prijedlogom u jedan zakon se objedinjuju dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, a istodobno se prenosi nova europska direktiva o potrošačkim kreditima. To je logično jer se tržište u međuvremenu drastično promijenilo, dakle kredit više nije samo odlazak u banku, razgovor sa službenikom, vašim osobnim bankarom je li i potpis ugovora. Kredit je danas i obročna otplata karticama, kratkoročni on-line zajam. Ovi modeli kupi sada, plati kasnije, dakle mogućnost da se jedna kupnja pretvori naknadno je li u rat, minus na računu ili ponuda koja se pojavi na mobitelu u trenutku kad je potrošač financijski najranjiviji. Zato evo podržavamo to što se područje primjene zakona širi na nove oblike kreditiranja uključujući i kratkoročne kredite dio modela odgođenog plaćanja, obročne otplate i dopuštena prekoračenja koja se moraju vratiti u roku od mjesec dana.
Posebno je važno da takvi proizvodi više ne ostaju izvan obveze procjene kreditne sposobnosti, jer se upravo u tom prostoru često događa ono što pojedinačno izgleda malo, a zajedno postane zapravo veliko, je li više manjih obveza kod različitih davatelja usluga, nekoliko rata, nekoliko kartica, minusi, kratkoročni zajmovi i odjednom građanin ne upravlja više svojim financijama nego samo pokušava preživjeti do iduće plaće. Evo čuli smo podaci pokazuju da sve ovo nije hipotetski problem. Prema HNB-u krediti kućanstvima porasli su u godinu dana za 12,7%, na kraju ožujka iznosili skoro 30 milijardi, znači 28,1 milijardu eura. Istodobno prema FINA-i krajem travnja bilo je nešto manje od 200000 potrošača sa neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov dug je iznosio 3,1 milijardu eura glavnica. Broj blokiranih blago pada, ali ukupan dug raste. To znači da oni koji upadnu u financijske teškoće iz njih sve teže izlaze. U tom kontekstu dobro je što zakon uvodi stroža pravila oglašavanja pa pozdravljam odredbu prema kojoj svaki oglas mora sadržavati jasno upozorenje.
Dobro je što se zabranjuju poruke koje sugeriraju da će kredit poboljšati financijsku situaciju, povećati životni standard, biti zamjena za štednju. To su možda naizgled neke nijanse, marketinške nijanse, ali upravo se kroz takve poruke godinama normaliziralo neodgovorno zaduživanje. Važan iskorak su i pravila o procjeni kreditne sposobnosti. Zakon sada jasnije kaže da se kredit ne smije odobriti ako nije vjerojatno da će ga potrošač moći vraćati, da se procjena ne smije temeljiti samo na kreditnoj povijesti, da se ne smiju koristiti podaci s društvenih mreža niti posebne kategorije osobnih podataka, na primjer zdravstveni podaci. Posebno je važno što se uređuje automatizirano odlučivanje. Ovdje sam je li postavila pitanje na koji način će se zapravo uvesti to da imamo ljudsku procjenu je li kad je klijent nezadovoljan, da imamo ljudsku procjenu tog algoritma koji sudjeluju u procjeni kreditne sposobnosti.
Dakle, potrošač ima pravo znati da je to učinjeno i dobiti razumljivo objašnjenje, tražiti to ljudsko preispitivanje odluke. Međutim, kažem danas se vrlo često dogodi da osobe je li koje to procjenjuju u nedostatku vremena, nedostatku resursa zapravo samo potvrde ono što su dobili od automatiziranog nekog ili umjetne inteligencije ili nekakvog robotiziranog sustava. Dakle, to je jednostavno pitanje poštenog odnosa između građanina i financijskog sustava u ovim današnjim digitalnim vremenima. Pozitivno je i to što se dodatno uređuju osiguranja uz kredit.
Dakle, banka može tražiti policu osiguranja, ali potrošač mora imati pravo izabrati drugog osiguravatelja ako nudi istovjetnu razinu zaštite bez pogoršavanja uvjeta kredita. Posebno pozdravljamo pravo na zaborav za osobe koje su preživjele rak odnosno zabranu korištenja podataka o onkološkoj dijagnozi nakon proteka 10 godina od završetka liječenja pri sklapanju police osiguranja povezane sa kreditom. To je zaista jedan civilizacijski iskorak i važna odredba.
Zakon ide u dobrom smjeru i kod prijevremene otplate, potrošač dobiva pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredit, naknade vjerovnicima strogo se ograničavaju. Kod stambenih kredita ostaje pravilo da se naknada za prijevremenu otplatu ne smije naplatiti. Međutim, evo postoje i neka pitanja. Naravno evo kasnimo. Rok za prijenos ove direktive je istekao u studenom prošle godine. Opsežan je tekst, velik je zakon, puno članaka, puno stranica, međutim građani se upravo u tom razdoblju dok se kasni sa ovom regulativom građani su se zadužili, nastavili koristiti nove oblike kreditiranja bez pune zaštite koju im ova direktiva nudi.
Drugo, zakon liberalizira tržište vjerovnika, potrošačko kreditiranje više neće morati biti samo pomoćna djelatnost povezana sa nekom glavnom djelatnošću, nego će postati samostalna gospodarska aktivnost evo za širi krug subjekata koji dobije odobrenje. To može na kraju evo povećati konkurenciju, ali može otvoriti prostor i mnogim agresivnim modelima digitalnog kreditiranja. Zato je važno da znamo kako će HNB u praksi nadzirati takve vjerovnike, hoće li imati dovoljno kapaciteta reagirati brzo a ne tek kad šteta nastane. Isto tako imamo savjetovanja o dugu, dobro je što se uvodi obveza upućivanja građana koji imaju financijske poteškoće na neovisno savjetovanje. Zakon kao glavnog pružatelja te usluge određuje FINA-u, FINA ima je li mrežu svojih poslovnica, raspolaže podacima međutim FINA-u najčešće građani doživljavaju kao jednu instituciju koja je vezana uz ovrhe prije svega blokade jel'? Tako je važno je li objasniti i građanima kako će se izgraditi povjerenje, koliko savjetnika? To su ona pitanja koja smo postavljali je li, koliko će savjetnika biti dostupno, hoće li biti ta pomoć i savjetovanje pravodobno, personalizirano, zaista neovisno i je li ovaj budžet koji se predviđa zakonom hoće li bit dovoljan za stvarnu uslugu, je li ne samo za nekakvo ispunjavanje europske obveze.
Zakon dalje priznaje problem prekograničnih on-line vjerovnika. Dakle, Hrvatska može propisati gornje granice kamata, stroga pravila za subjekte pod domaćim nadzorom. Ali ako građanin uzme kredit on-line od vjerovnika iz druge države članice zaštita može biti slabija, a nadzor otežan. Dakle, to je područje u kojem će uz zakon trebati snažnija financijska edukacija, upozorenja građanima i suradnja nadzornih tijela.
Zaključno. Ovaj zakon je potreban, donosi niz dobrih rješenja. U velikoj mjeri prepoznaje je li kako izgleda moderno tržište kredita, pokušava zaštititi potrošača u trenutku kad se evo ovo zaduživanje sve više seli iz banke, iz bankarskih poslovnica na ekran mobitela doslovno. Međutim evo zaštita potrošača ne smije ostati na lijepim obrascima, upozorenjima, formalnim obvezama. Pravi tekst ovog zakona će biti hoće li biti manje građana koji se zaduže ne razumijevajući ukupni trošak, hoće li se ranije prepoznati rizik prezaduženosti, hoće li HNB doista učinkovito nadzirati nove vjerovnike i hoće li se savjetovanje o dugu, tim savjetovanjem hoće li se pomoći ljudima prije nego što završe u dugotrajnoj blokadi. Dakle, ako se sve to skupa ostvari onda će ovaj zakon ispuniti svoju svrhu i bit će stvarno korak prema odgovornijem i kreditiranju i poštenijem odnosu prema građanima.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući, kolegice i kolege.
Kao što znate godinama cijene nekretnina rastu po stopi većoj od 10% i ta vrijednost nekretnina raste po stopi koja je sigurno veća od rasta bilo kojih plaća u Republici Hrvatskoj. Cijene rastu, a svaka osoba koja kupuje nekretninu da bi živjela u isto vrijeme se natječe sa špekulantima za iste te nekretnine, za isti taj stan.
Vi znate kao što i ja znam da si mlade osobe nikada neće moći svojim radom, isključivo svojim radom da neće moći konkurirati ekipi koja kupuje stanove sa vrećama keša i to je današnja realnost. Mladi u Hrvatskoj najdulje u EU ostaju u roditeljskom domu čak 5 godina dulje od prosjeka. Povećava se i izraženija je sve ta generacijska nejednakost gdje su starije generacije uglavnom vlasnici bez kredita, srednja generacija je u većoj mjeri kreditno zadužena, a najmlađe skupine svoje stambeno pitanje rješavaju kroz sve manje i manje priuštiv najam ili češće što je još i gore ostanku sa svojim roditeljima.
Pa dobro, ako cijene nekretnina na godišnjoj razini toliko rastu zašto ljudi i dalje kupuju te nekretnine radi stanovanja? Jedan od razloga je što je prošle godine cijena najma, znači samo u odnosu na prošlu godinu, cijena najma je narasla za 17%. Stanovati kao podstanar je toliko nesigurno da su ljudi prisiljeni pošto poto ići u kredite i kupovati nekretnine.
U isto vrijeme gotovo trećina stanovništva živi u prenapučenim kućanstvima i to znači da se naše stanovništvo, a posebice mlađi ljudi sve više zadužuju kao što i pokazuju podaci HNB-a. Ali pored toga što se više zadužuju oni se i rizičnije zadužuju i što je najgore zadužuju se za manje kvalitetne i manje stambene jedinice.
Podaci HNB-a govore da je svake godine sve veći broj osoba koje su kreditno zadužene, sve je dulji rok otplate i sve je veća prosječna glavnica, a znamo i da sve češće mladi ljudi pored tih stambenih kredita moraju dizati gotovinske kredite kako bi nadoknadili razliku da plate taj stan ili da plate porez ili da obnove stan koji su netom kupili. To čini postojeće kredite još rizičnijim. Neki dan mi je jedna mlada osoba rekla da kako to da ona može plaćati najam od 900 eura, a banka joj neda da se zaduži sa ratom od 700 eura? Posljedica odnosa rata kredita i iznosa najma je taj da danas podstanari gotovo u potpunosti otplaćuju tuđe kredite i onda oni koji su kreditno sposobni gomilaju nekretnine, a oni koji su kreditno nesposobni moraju ostati u najmu, plaćati tuđe kredite i pritom ne znati što im sutra donosi je li to izbacivanje iz stana ili naglo povećanje stanarine?
A znate li, to sam već jedanput ovdje govorio o tome, znate li da mladima često i nakon što dignu kredit i nakon što sve dogovore sa investitorom da će kupiti stan, znate da im investitori prijete raskidom ugovora ukoliko ne pristanu na višu cijenu, pa ili ne dobe stan koji su namjeravali kupiti ili se moraju dodatno zadužiti kako bi kupili taj stan koji su već ranije zakaparili. Ako i idu u drugi stan onda se opet natječu sa onim špekulantima koji ili kupuju kako bi njihova vrijednost rasla po stopi od 10% godišnje, natječu se sa onima koji kupuju za turistički najam, ali natječu se i sa ovima koji kupuju za dugoročni najam.
I da, sve to dovodi do rasta nesigurnih kredita i do rasta broja prezaduženih građana, a svako otežavanje kreditiranja mladih ljudi dovodi do nesigurnijih stambenih statusa. Dokle god se mora mlada osoba natjecati sa svima ovima koji kupuju stanove za druge svrhe od stanovanja oni će biti u tom začaranom krugu koji mora voditi do sve veće zaduženosti i do sve nesigurnijih zaduživanja, a svako ograničavanje takvog zaduživanja e to onda opet automatski pridonosi i lošijim uvjetima stanovanja i nemogućnosti izlaska iz nesigurnog i neadekvatnog stambenog statusa.
Kada se mlada osoba zaduži, pa čak i kada se prezaduži ona ipak gurne nogu u vrata da nekako taj rapidni rast cijena nekretnina ne utječe značajno više na njezinu kvalitetu života. Ako stavi, ako ona ne stavi nogu u vrata svake godine sve dalje i dalje od rješavanja svojeg stambenog pitanja. Kada u isto vrijeme kada vlasniku nekretnine, jedne nekretnine vrijednost nekretnine poraste za 10% toj osobi to ništa ne znači. Rast vrijednosti nekretnine osoba koja u njoj živi nikako ne povećava bogatstvo te osobe. Ako osoba proda taj stan mora kupiti drugi stan kojem je vrijednost otprilike jednako porasla. Dakle, rast vrijednosti nekretnina ne ide u korist ljudi koji žive u tim stanova. Rast vrijednosti ide isključivo u korist špekulantima, tako da rješenje ne može biti u tome da se subvencionira zaduživanje građana što je ova Vlada mislila dugi niz godina i čime je dodatno pogoršala situaciju na tržištu nekretnina. Rješenje je da se pokaže hrabrost i da se demotivira od kupnje sve one koji kupuju nekretnine iz drugih razloga osim stanovanja.
A ako dođe kriza a mogla bi doći kriza i ako poraste nezaposlenost i to bi se isto moglo dogoditi opet ćemo imati tisuće ljudi koji neće moći vraćati svoje kredite i onda ćemo opet imati masovne deložacije kao i dodatnu koncentraciju vlasništva u rukama nekolicine. Zato bi država već sada trebala kreirati mjere kojima se štite prezaduženi građani. Ne možemo u ovom trenutku reći kriza se sigurno neće dogoditi, ne možemo u ovom trenutku kao što je državni tajnik rekao gospodarstvo raste i ne očekujemo da će ljudi imati problema sa vraćanjem dugova. Tako je bilo i 2008. svi se sjećamo, pa je bila jedna od najvećih globalnih kriza koja je upravo krenula iz nekretninskog sektora.
Država bi već sada mogla preuzeti recimo pravo prvokupa stanova na dražbama koji se prodaju ispod tržišne cijene kada netko ne može vraćati kredit. Time bi omogućila ovim dužnicima da ostanu u svojim domovima koji više ne mogu otplaćivati kroz model priuštivog najma, a u isto vrijeme bi išla prema tome da se povećava javni, stambeni fond.
U suprotnome za jeftine novce dajemo špekulantima da otkupljuju stanove od onih koji ne mogu vraćati svoje dugove, a u dugovima smo i u dugovima su građani, zato jer je sustav takav da oni moraju završiti u dugovima, oni moraju završiti u dugovima jer su cijene, jer su plaće niske, a cijene nekretnina rastu po sve većoj stopi. I onda govorimo o osobnoj odgovornosti. Ljudi bi trebali upravljati svojim financijama. Postoje i strukturni razlozi zašto ljudi završavaju u dugovima i zašto ne mogu plaćati svoje kredite i zato je država isto odgovorna da se pobrine da do tih uvjeta ne dođe, da ako dođe i kada dođe da bude tamo za svoje građane.
Zbog inflacije i niskih primanja zaduženost kućanstava stvarno raste i rastu gotovinski krediti koje građani koriste za pokrivanje osnovnih troškova života ili neplaniranih kvarova koji su im se dogodili. 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj ne može podmiriti trošak, izvanredni trošak od 500 eura bez dodatnog zaduživanja, od 500 eura ljudi ne mogu podmiriti trošak. I onda im se nešto pokvari, auto im se pokvari koji im treba za posao i onda se oni zaduže tko zna kako da to pokriju taj trošak i onda kažemo za njih oni nisu bili odgovorni sa svojim financijama. Pa nije to baš tako, nije to baš tako.
Ako imamo trećinu stanovništva koji živi na rubu siromaštva i ne može pokriti osnovne troškove onda ne možemo govoriti isključivo o osobnoj odgovornosti za financije. Moramo ipak govoriti o odgovornosti i društva i države i sustava. A kada govorimo o tome tko je odgovoran što troškovi rastu ja mislim da je to izuzetno bitno. Ja ću spomenuti opet naš zahtjev da s obzirom na ogromni rast prihoda koji imamo i bankarski sektor o kojem danas raspravljamo i sektor poput telekoma pa o kojem isto danas raspravljamo, ali i trgovačkih lanaca da s obzirom na njihov rast prihoda da je stvarno vrijeme da ponovno uvedemo porez na uvođenu dobit tj. porez na ekstra profite jer upravo na temelju tih ekstra profita koji se izvlače iz hrvatskih građana te firme dobro žive a naši građani su sve siromašniji i moramo im pokazati da to nije u redu.
A ponovio bih, pogotovo u kontekstu toga da su naši građani sve više i više zaduženi da je potrebna stroža regulacija agencija za naplatu potraživanja kako bi se zabranila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja tzv. utjerivačima dugova i da bi dugovanja trebala ostati unutar sustava kreditnih institucija koja su pod strožim nadzorom i pružanju standarde zaštite potrošača.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će poštovani zastupnik Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovanje vama predsjedavajući gospodine Reiner akademiče, poštovanje vama gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovanje i vama predstavnici Vlade ovdje i poštovanje isto tako i vama kolege iz vladajućih, vladajuće kvote i kolege i kolegice iz oporbene kvote.
Istina Bog kao da je petak popodne toliko nas je u Hrvatskom saboru, dvoje vladajućih i nas sirotih dvoje, četvero, šestoro iz oporbe i često mi ljudi znaju to prigovarat pa mi pišu po fejsu i to i uvijek im govorim evo kemijska, dragi prijatelji, narode samo kemijska. I ako ja kao Marin Miletić iz moje izborne jedinice ne zadovoljavam, ako sam izigrao volju birača nemojte nikad više zaokružit MOST i Marina Miletića u mojoj izbornoj jedinici, nikada više i tako napravite sa svakim i to vam je pedagoška mjera. Mi bi rekli u Rijeci pedagoška ćepa ne fizički sad nasilje nego pedagoška ćepa koju dobiješ pa ćeš razmisliti drugi put kad ti stranka padne, kad tebe narod ne izabere jesam li trebao biti pametniji možda više radit za svoj narod, možda redovitije dolaziti na posao itd., itd., ali to je sve, dakle nikakav nemojte puštat prema nama otrovni žalac, nikakav jer mi ovdje u Hrvatskom saboru smo slika naroda točno takvi kakvi jesmo. I svako kad izlazi na izbore uzima kemijsku, on nas bira po svojoj projekciji kako on zamišlja da bi trebao biti zastupnik. Kemijska u ruci, kemijska je sve, ključna za sve.
Ajmo na temu. Dakle, oprostite mi što ću govorit potpuno dakle drugačije i govorit ću vam iz srca kako ja to vidim i stvarno mi je već znate šta stvarno mi dođe nekad slabo kad gledam kako mi sve upakiramo, kako mi sve, ma ustvari ne mi, neću uopće govorit mi, kako se sve upakira, kako se sve točno predstavlja narodu bomboni izlaze iz usta a pozadina je potpuno drugačija. I ja vama odgovorno ovdje s ovog mjesta, vi ćete reć Marine ti si teolog po struci šta si sad postao i financijaš pa sad znaš potrošačke kredite ove kredite. Da znam zato jer živim svakodnevicu sa hrvatskim narodom, svakodnevicu na ulici s ljudima, družim se, razgovaram, putujem u Zagrebu kad sam na svom poslu od ponedjeljka do petka s tramvajem, među ljudima sam, izlazim van, imam svoju obitelj, prijatelje, poznanike.
Ovaj zakon vaš to su gluposti. Vi štitite banke, vi štitite bankarski sustav, vi štitite mafiju bankarsku. To je jedino koga vi štitite. Vas boli đon s mekim „đ“ za hrvatski narod i za malog čovjeka. Milijardu i pol eura godišnje dobiti banke izvuku iz Hrvatske. Milijardu i pol eura. I znate šta se onda događa? Vi kažete potrošački krediti. Ma koji potrošački krediti? Tko danas može dignuti kredit da normalno radi, ima medijalnu plaću 1.200 eura? Koji to hrvatski građanin koji je normalan, koji nije u nekom talu, nema obiteljsko neko zaleđe, nema mamu i tatu bogataše, koji to čovjek može doći s 30 godina i dignut stambeni kredit i kupit stan od 60 kvadrata za svoju ženu i za svoju obitelj, da zasnuje obitelj? Koji normalni čovjek može bilo gdje dakle u mom Kastvu, u Rijeci, na Kvarneru, bilo gdje, u Zagrebu neću ni govorit kao glavnom gradu Hrvatske koliko koštaju metar kvadratni stana, po 10 tisuća eura? Pa dobro jeste vi ludi čovječe? Koji normalan čovjek a da nije lopov, da ne dila s kokainom, da ne radi na crno može doći i kupit stan od 50 sa 10 ili 100 kvadrata? Koji? Nema ih. Nema ih. Nema ih ako niste zlatna mladež, ako vam nije upala sjekira u med i ako vam tata nije Rockfeller. Nema ih.
Vi majstore, dignete kredit od 40 tisuća eura, sad ću ja vama reći šta se događa. Znate šta se događa, znate koliko vraćate toj bankarskoj mafiji? 56 do 58 tisuća eura. Dakle, posudim 40 tisuća eura a vratim skoro 20 tisuća eura više. To vam je bankarski sustav, to je mafija. To je mafija. To su ljudi koji izrabljuju čovjeka, koji mu nanose, koji ga prinude jer ste sustav stvorili takav da ljudi ne mogu bez banke funkcionirat, vi ste sustav stvorili takav da ljudi ne mogu bez kredita, ne možeš stan, ne možeš, ne možeš kuhinju kupit bez kredita, ne možeš ništa bez kredita, a kažem zamisli radiš negdje 1.200 eura medijalna plaća. Imaš dvoje djece, žena radi za te pare, pa kako ti ljudi, trebaš kupit kruh, meso, kako i ti dižeš kredit i upadaš u dužničko ropstvo. 200 tisuća imamo blokiranih u Hrvatskoj, 300 tisuća ovršnih. I onda kažu pa trebaš znat s financijama, pa šta mislite da su ljudi debili ili su svi kockari pa onda dobiju plaću i odma je profućkaju, pa nije nego ljudi ne mogu spojit kraj s krajem, a to ste im vi oko Andreja Plenkovića omogućili jer ste 16 godina na vlasti, 16 godina vodite državu. Vi ste napravili sustav u kojem postoje jednaki i jednakiji to ste vi napravili.
I sad pazi ovo, vraćaš potrošački kredit, sad ću ja vam reć šta su banke, sad ću ja vam reć šta su banke. Vraćaš potrošački kredit od 40 milija eura i prve četri i po godine vraćaš samo kamatu, kamatu vraćaš. Znači banka sebe osigurava, boli briga banku za tebe. I ove fore joj mi brinemo za građane, vi da ste brinuli za građane vi ste ovakav sličan zakon trebali prije deset godina dovest, kad nismo imali inflaciju, kad kruh i jaja i meso nisu koštali kao što danas koštaju, e onda bi možda taj zakon tada bio dobar pa bismo rekli evo ipak štite hrvatske građane. Danas u ovo vrijeme vi četri i po godine vraćate ka-ma-tu, kamatu. Znate li šta to znači? Vi dođete nakon tri godine banci ste vraćate kamatu, evo nakon tri godine dobili ste srećku, srećku ste dobili Eurojackpot jer ste taj srećković i dođete u banku i kažete evo ja bi vratio kredit koliko, a oni kažu ej glavnica plus još 10 milja eura jer si vraćo cijelo vrijeme samo kamatu. I to vam govori kakav su oni sustav skrojili, oni su skrojili sustav po mjeri sebe da sebe namiruju, da sebi sve osiguraju, za narod, za malog čovjeka njih uopće to ne zanima, oni malog čovjeka crpe, oni malog čovjeka sišu, oni malog čovjeka dovode da ljudi dižu ruku na sebe jer nemaju izlaza kao što siroti branitelji preko četri tisuće prema podacima koje mi imamo su nakon rata digli ruke na sebe, a niko nije digo ruku na sebe zato što jer je sretan i zato jer je zadovoljan u Hrvatskoj za koju je ginuo, bio spreman poginuti i dao najbolje godine svog života. Nego duboka nepravda koju gleda oko sebe u šta se pretvorila njegova Hrvatska za koju je kao mladić bio spreman poginut, tako vam je isto i ovdje, tako vam je isto i ovdje.
Uzet ću primjer Zagreba kao glavnog grada Hrvatske, od svakog centa koje imate ajmo pričat o sto eura, sto eura država i grad zajedno ti uzmu 43 eura i 20 centi. Na tvoju plaću koju dobiješ država ti na sto eura, na sto eura uzima 43 eura, a tebi pušta koliko 56 eura, to ti je država. Dakle, otimati, otimati čovječe i onda šta puni se proračun i onda baja Plenković dođe i kaže 40 milijardi imamo proračun, sad ćemo mi vama dat. Pa nisi ti prijatelju u svoj džep stavio ruku izvuko pa mi dao nešto od tvoje matere, ti si oteo na sto eura, ponovit ću na sto eura, država ti uzme 43 eura, na sto eura, uzmete sto eura zarađene plaće država ti uzme 43 eura i onda će ti dat negdje nešto i reć ja sam ti dao. Ma šta si ti meni dao pa to je moje, to je moje ti si me pokrao ako pričamo iskreno, ti si meni oteo frende. E to vam je ta sistemska korupcija.
I šta se onda događa? Onda nema za našu Zrinku Ljutić, nema za nagrade skijašima, nema, kažu a čuj, Pavlek dođe i kaže, a nažalost nisu baš financije dobre nema se para, a on ima za svoje prijateljice noći kolko 500, 600 tisuća eura platit ćemo grudi napumpat, usnica, Loius Vuitton torbice, cipelice, čuke nose, čuke nose od 30 milja eura e, čuke od 30 milja eura, pa njemu bolje da nikad se ne varati u Hrvatsku, njemu bolje da se nikad ne vrati u Hrvatsku.
I ja ću vama reć, vi ste meni ovdje smijali neki samo vi smijte, lovit će mene neće sigurno, mene neće sigurno, lovit će ljudi po ulici političare bacat će ih u baje, u baje kolika je nepravda, to je nepravda ljudi. Dakle, ne možemo pričat o nikakvim potrošačkim kreditima, a ti oprostite mi sad na ovom, naši službenici koji ovdje u Hrvatskom saboru rade 40 godina, 40 godina služe državi ovdje, ovdje u ovom domu i odlazi u mirovinu i onda kaže frende baš sam sretan ako Bog da navuću na 700 eura, on je osjećo se ko kralj, ko milijunaš 700 eura nakon 40 godina služenja državi, 700 eura, 700 eura.
O kojim mi zakonima pričamo, o kojim potrošačkim kreditima, koje gluposti, koga vi obmanjujete ovdje, koga vi obmanjujete? Koji prosječan građanin RH koji ima 30 godina, završio je fakultet i radi šest godina, oženio se i želi uć u stan, kupit stan, želi svoju obitelj. Ko može kupit stan u Zagrebu ili u mojoj Rijeci u Kastvu u gdjegod evo u Splitu, ko? Ko može dobit kredit od banke kupit stan gdje cijena kvadrata si sretan jer je samo je pet tisuća eura? Pa ko je tu lud? A ko je stvorio taj sustav? Oni kažu al otvoreno je tržište zastupniče ne možemo mi, ma ne možete je li, ali u OECD možete pa onda ide reciprocitet. Tu su mi objašnjavali uvaženi ljudi iz vladajuće većine, kažu to je reciprocitet, kao što će Kanađanin i bogati Japanac moć kupit zemlju i stan u Hrvatskoj tako ćete vi moć tamo je li. Sad bi ja išo tu pitat anketu ovi koji rade po saboru ko može kupit stan u Japanu i u Kanadi, Australiji u Americi, daj nemojte radit od nas budale, ajd dosta je bilo, aj bilo je stvarno dosta. Bilo je dosta. Čačkate ne prestajete čačkat i onda kada izađe van to nešto onda ćete se čudit, onda ćete se čudit, onda ćemo bit divljaci, onda ćemo bit huščkači, onda ćemo bit podizači tenzija, onda ćemo bit populisti.
Ma pljunut ću sam na sebe ako izdam one koji su me ovdje birali, razumijete, smijte se, smijte se, smijte se, smijte se, smijte se, smijte se, al ja obraz svoj sigurno neću izgubit i među ljude ću moć doć gdjegod hoću kadgod hoću od mog Vukovara do Dubrovnika, cijelu Dalmaciju, Istru moju, moju Rijeku, moj Kvarner, Gorski kotar sve. A vi, vi neki ne možete nigdje bez dva čuvara oko sebe, ne možete nigdje bez pratnje, ne možete nigdje prije nego što prođe onaj, onaj automobil pa tjera sve s ceste pod rotacijama, ne možete među ljude doć jer vas je strah ljudi. Zamislite koja glupost narod te birao, ti trebaš biti uno di noi jedan od nas, jedan od naroda postavljen tu da služiš i onda ti završi mandat i onda imaš pet stanova koje si prepiso na tatu koji je umirovljenik, brod, dva bijesna auta. Pa dobro ko je tu lud? Šta porezna radi, šta porezna radi?
Ovaj zakon je glupost, objesite ga mačku o rep, objesite ga mačku o rep. Potrošački krediti, mi štitimo građane. Vi gulite građanima kožu i ne prestajete ju gulit i ljude dovodite u dužničko ropstvo to vi radite i dogorit će i vaša svijeća. Oće. A narode evo nemojte nikoga zaokružit, mene Mostovca nikoga ako sam vas u ničemu iznevjerio. I još na cesti gdje možete ćepu mi opalite jer sam vas izdao gdjegod sam vas izdao i ako sam jedan cent uzeo u bilo čemu nogom u dupe me opalite, al nemojte na idućim zaboravit uzet kemijsku i znat da ste vi ti koji krojite sudbinu ove države i da ste vi ti koji preuzimate odgovornost za svoju djecu kako će joj bit sutra.

Reiner, Željko (HDZ)

Idemo na pojedinačne rasprave, prvi će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici.
Danas govorimo o Prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima tema koja je jako važna za naše građane jer u biti kredit je stan, kredit je auto, kredit je adaptacija kuće, kredit je i minus na računu sve to danas predstavlja kredit u očima naših građana. Ono što treba prvo pohvalno reći vezano za ovu raspravu je da je sama rasprave će se dogoditi i u prijedlogu ovog zakona će se usvajati nakon dva čitanja, nije se išlo na brzu i hitnu proceduru to je dobro jer je tema važna tiče se svakodnevnog života naših građana.
Direktiva se jako proširuje od strane EU i na neki način spaja u jedan zakonski okvir tako da imamo i potrošačko i stambeno kreditiranje koje su bili do sada odvojeni u jednoj pravnoj normi. Međutim ovaj zakon treba gledati kroz jednu vrlo jednostavnu rečenicu, kredit mora biti razumljiv prije nego što postane dug, to je suština cijele priče i suština našeg potrošača i svakodnevnica naših građana jer problem potrošačkog kreditiranja najčešće ne nestaje u trenutku kada građanin potpiše ugovor, problem nastaje prije toga u oglasu, problem nastaje u ponudi, u prikazu rate u onim malim sitnim slovima koje vrlo rijetko ko i pročita ponesen time da će riješit neko svoje životno pitanje u određenom trenutku. Kredit nastaje u prebrzoj digitalnoj proceduri u uvjerenju da je nešto „bez kamata, bez troška ili samo na rate“, zato je dobro da se ovim zakonom proširuje područje primjene i na nove oblike kreditiranja, posebno na modele koji su danas vrlo prisutni u digitalnom okruženju svakodnevnice koju živimo. kupnja sada, plaćanje kasnije, odgođeno plaćanje, kartični krediti i kratkoročni krediti to su proizvodi koji na prvi pogled i prosječnu građaninu često izgledaju bezopasno, ali i građanin i koristi više puta kod više trgovaca i bez jasne ukupne slike svih obaveza vrlo brzo može završiti u prezaduženosti. Zato je važno da zakon ne gleda samo klasični bankarski kredit jer tržište je otišlo dalje i zakon mora pratiti tržište.
Druga važna stvar koja se mijenja je pitanje oglašavanja, ako u oglasu ističe rata mora jasno se vidjeti i ukupni trošak, ako se ističe brzina odobrenja mora se jasno vidjeti i cijena, ako se ističe jednostavnost potrošač mora znati da jednostavno ne znači nužno i uvijek povoljno. To je posebno važno kod malih potrošača, oni često ulaze u kreditne proizvode preko mobitela, bez razgovora u poslovnici, bez papirnate dokumentacije, bez stvarnog vremena za neko razmišljanje i donošenje nekih odluka. U takvom okruženju transparentnost mora svakodnevno biti sve veća, a ne biti sve manja.
Treća stvar je pitanje procjene kreditne sposobnosti, ovdje je zakon u konačnici i postavlja važan standard, kredit se ne smije odobriti samo zato što ga je moguće prodati, kredit se smije odobriti ako postoji realna mogućnost da ga potrošač vrati. To nije zaštita samo potrošača, to je zaštita cijelog sustava jer prezadužen građanin ne prestaje biti problem samo za sebe, on postaje problem i za obitelj i za poslodavca i za socijalni slučaj i za pravosuđe i za cijelo naše društvo.
Četvrta stvar je umjetna inteligencija i automatizirana obrada podataka.
Ovo je jedno novo područje s kojim se svi susrećemo ali je i jako važno područje, jedno područje budućnosti. Sve više financijskih odluka donosit će se kroz algoritme, zato je dobro i izuzetno važno da potrošač ima pravo na ljudsku intervenciju jer algoritam može biti koristan ali algoritam ne smije biti nedodirljiv, algoritam ne priča priču svakog našeg prosječnog građanina i svakog čovjeka kojemu je pomoć potrebna. Ako građanin bude odbijen za kredit mora znati zbog čega je odbijen, ako je odluka donesena isključivo birokratski i automatizirano mora moći tražiti detaljnije obrazloženje i mora imati pravo da čovjek pregleda njegov slučaj. Izuzetno treba voditi računu da ti, vodit računa da ti ljudi zaista gledaju svaku pojedinačnu situaciju i svakog čovjeka gledaju kao čovjeka, a ne kao broj što je često u tim bankarskim sustavima.
Peta stvar je savjetovanje o dugu. To je mjera koju treba podržati ali treba je ozbiljno i organizirati. FINA ima mrežu podataka, ima uigranu ajmo tako reći informaciju na terenu što se događa kod svakih, kod svakog građanina i to je prednost ali savjetovanje o dugu mora biti više od nekog tehničkog pregleda obveza. Mora pomoći građaninu da može i da razumije sve svoje mogućnosti, da zna može li pregovarati s vjerovnicima, da zna koji su mu rizici, da zna kako izbjeći ulazak u ovrhu i da ne bude sam, napušten pred sustavom.
Šesta stvar je pitanje liberalizacije tržišta. Otvaranje tržišta može donijeti konkurenciju ali u kreditiranju konkurencija sama po sebi ne smije biti dovoljna. Ako konkurencija znači niže kamate i bolju uslugu to je dobro, ako znači agresivniju prodaju rizičnih kredita, onda imamo problem. Zato je ključan nadzor HNB-a što sam i pitao kroz svoju repliku i zato će se ovaj zakon mjeriti po praksi. Hoće li HNB reagirati na vrijeme, hoće li se nadzirati digitalni kreditni proizvodi, hoće li se zaštititi građani koji su financijski ranjivi, a oni su sama bit ovog problema. To su prava pitanja.
Zaključno, ovaj zakon možemo reći da ide u dobrom smjeru ali svaki zakon ide u dobrom smjeru samo ako od njega imaju korist naši građani, naši potrošači ali ne smijemo se zavaravati, financijsko tržište je brzo, financijsko tržište se brzo mijenja, vrlo brzo se prilagođava. Ako pravila nisu jasna i ako nadzor nije snažan, zaštita potrošača ostat će jedna smo dobra namjera bez pravog efekta za svakodnevni život naših građana, a to si ne smijemo i nećemo dopustiti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Barbir, a mislim dobro je generalno kad pročitate sami prijedlog zakona onda je potpuno jasno da ima stvari koje su dobro ali ono što je kolega Miletić rekao u raspravi je da apsolutno kasnimo. Dakle da smo mi ovakav oblik zakonskoga prepoznavanja pa spomenut ću samo dakle by now, pay latter da smo ima 10 godina prepoznali kao možebitnu opasnost i jedan, jedan autoput u sunovrat i u propast svakoga pojedinca u Hrvatskoj možda bi danas situacija u Hrvatskoj bila drugačija. Možda danas ne bi bio svaki 5. građanin na rubu od siromaštva, možda ne bismo dakle imali situaciju koju imamo 208 tisuća u konkretnom, dakle samo hrvatskih obitelji sa klincima, sa djecom koji faktički do 20-oga u mjesecu mogu nekako preživjeti, a onih 10 dana što su vrlo jasni statistički podaci nisam ih ja izmislio, dakle onih 10 dana oni preživljavaju, oni ne, ne, ne mogu pronaći način kako se osposobiti. To je ono …/Upadica Reiner: Hvala./… što je problem.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Poštovani zastupniče Kujundžić, ja smatram da mi na neki način u ovom saboru i u ovoj sabornici odnosno vladajući ne daju prijedloge nekih novih zakonskih regulativa nego mi samo kopiramo neke koji su već tu i tu je problem. Znači mi nemamo Vladu koja daje prijedloge sa nekom vizijom razvoja, s nekom budućnošću i zaštiti građana, nego na neki način kopiramo možda čak i dobre prijedloge od strane Europe, međutim da bi zaista mogli pomoći našim građanima mi bi trebali kreirati zaista jedan sustav neka pravila koja će pomagati na terenu i koja će zaista davati izvor budućnosti naših građana, a to ne radimo. Mi samo znamo kopirati nešto što je s druge strane i zato kasnimo. To vam je odgovor, isključivo kasnimo jer kopiramo, a ne proizvodimo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani kolega Barbir, u odgovoru na ovo pitanje zapravo otvorili ste ključno pitanje, kakve su namjere Vlade jel, dakle u prijedlogu ovoga zakona ima što smo rekli dakle i dobrih stvari ali jedna od tih dobrih stvari je savjetovanje. Međutim kad gledamo kapacitet savjetovanja i što je sve poduzelo da bi FINA sa svojim kapacitetom mogla savjetovati i utjecati zapravo onda možemo vidjeti koliko se ovdje brine o građanima da se ovaj zapravo ne bi previše zaduživali. Pa možete li malo zapravo o tom kapacitetu koji može vidjeti ozbiljnost ovaj Vlade i u ovom slučaju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Poštovani zastupniče Jurčević u pravo ste sve što ste pitali u ovom pitanju. Ja smatram da vladajući više nemaju predodžbu mogu li oni potegnuti ovo pitanje savjetovanje ili ne. Ja sam dobio odgovor na pitanje da 2 tisuće ljudi imaju u sustavu koji će to obavljati međutim nekako smo dojma kad dođemo na FINA-u da je ona uvijek zatrpana jel tako i bez ovog savjetovanja i onda na neki način ili imamo situaciju u budućnosti da ljudi neće bit pravovremeno savjetovani ili će kaskati u nekim drugim stvarima. Znači oni su ovo isključivo prekopirali iz jedne direktive koja im je donesena, a sama provedba toga vrlo je upitna. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević će govoriti.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče ovdje ste s nama cijeli dan pa onda nažalost, čuli smo već dakle da je sramotno što je ovoliko malo zastupnika ovdje eto ali treba pozdraviti pogotovo one koji su ovdje, a naravno najvažnije je pozdraviti hrvatske građane koji ipak gledaju sve ovo, naročito oni koji su žrtve dužničkoga ropstva koje je u Hrvatskoj doguralo do vrhunca pa onda valja da bi se mogli uopće snaći i razumjeti kad se radi o kreditima jel kad se radi o zaduživanju valja reći neke opće poznate stvari jer zapravo teško je procjenjivati zakone, pojedine članke, namjere jel vi ste ovdje uvodno govorili koji su ciljevi, koji su motivi itd., pa ste među prvima navodno naveli jer ste političar jel zaštita potrošača jel dakle pa bi se mogao steći pogrešan dojam jel da ovaj zakon, ali tako je i u svijetu ali kod nas je najgore možemo reći barem kad se radi o EU i zapadnome svijetu, dakle da ti zakoni služe prvenstveno jel hrvatskim građanima koje bi politika, upravljačka struktura trebala predstavljati.
Međutim, pogledajmo u povijesti dakle bankarstva jel i zaduživanja. Zelenaštvo je bilo grijeh još u vremena dakle kad je, nije bankarski sustav bio razvijen. Tko se zadužuje? Dakle, zadužuje se najčešće onaj tko je u potrebi dakle, tko je ugrožen. Pa zaduživanje sa kamatama jel dakle jedna vrsta zelenaštva, dakle nečasnog nemoralnog posla. Tako da u pojedinim sustavima i danas u pojedinim dijelovima svijeta dakle banke ne mogu dakle naplaćivati kamate jel. Dakle, da vam ne nabrojim neke afričke i azijske države koje su postojale recimo Gadafi itd., da ne raspravljamo o režimu, dakle čim postoji kamata znači da je to jedna vrsta biznisa koja koristi te slabosti jel. Znači u nekom trenutku dođete u krizu jel, da ne ulazimo sad ovaj u nekakve možda pretjerane želje, da dođe u krizu jel i postoji taj biznis je li koji vam nudi, nudi vam kredit jel, nudi vam zaduživanje ali od toga će on imati koristi.
No, da to nije samo pojedinačni problem možemo vidjeti da bismo procijenili što se danas događa u svijetu pa evo i ovaj sretni ili nesretni zakon, dakle i države su se tamo još stoljećima, tisućama godina ranije zaduživale. Pa da skočimo u 20. stoljeće ovo što je nama blisko, sjetimo se bivše Jugoslavije. Ona se isto tako zaduživala a znademo gdje je to otišlo u nekakva podzemna skladišta, skloništa koje su koštale teške milijarde, dakle i država je propadala od Konjica nadalje gdje se grade da bi se njih 200 ukoliko dođe do atomskog rata moglo skloniti i živjeti par godina, dakle imati konferencijske dvorane, bolnice nekakve itd., itd., da bi mogli preživjeti taj nekakav atomski rat jel.
E i negdje u drugoj polovici '70.-tih godina bankari jel svjetski koji su zaduživali Jugoslaviju i ostale države su zaključili da država dakle Jugoslavija, to je samo jedan primjer više nije kreditno sposobna. I tada se zapravo počinje ono što se dogodilo '90.-te godine, dakle počinje jedna velika kriza, galopirajuća inflacija itd., itd. jer više nije bilo sredstava da se može hraniti birokraciju koja se nakotila, doslovno tako treba reći jel, pa ću počele krize, pa su počeli štrajkovi itd., itd. i na koncu je završilo srbijanskom oružanom, oružanom agresijom.
Danas jel kad smo 30, 40 godina kasnije, to je već ono osnovno rekao bih literatura i jasno je barem obrazovanim ljudima koji se time bave u zapadnom svijetu da zapravo svi ovi sadašnji oružani sukobi se više ne zovu međudržavnim ili nešto, zovu se međubankarskim ratovima. Pa pogledajmo i EU, dakle tamo postoji jedna grupacija mogli smo to proteklih godina nažalost pratiti vezano za rat u Ukrajini, dakle da se Europa jel ili ratni huškači iza kojih opet stoje neki bankarski interesi i profiti dakle zadužuje ne da bi se našlo rješenje političko jer svaki rat mora završit političkim rješenjem nego da bi rat što duže trajao da bi mi svi u EU postali dužnici. Pa se sjetimo rasprava jel koliko su moćni jel da je trebalo nekih 200, 300 milijardi ruskog novca jel a koji je, za koji je jamčila ovaj bankarski sustav Belgije, pa Belgija naravno kao uređena država na to nije pristala, ako se ne daju jamca, jamstva da će sve države EU jel uključujući i Hrvatsku, dakle ako dođe do toga, a uvijek će doći do toga nakon rata da ta banka mora platiti to što je protupravno uzela jer je dala jamstva ovaj u ovom slučaju Rusiji, ali tako je to i u drugim slučajevima, dakle da ćemo svi participirati u tome dugu. Pa s pojavila je li struktura ratnih huškača uključujući dakle i našeg slavnog neprosvijećenog apsolutistu Andreja Plenkovića.
No, da ne bi ostali samo ovdje da vidite da je to iznimka navest ću primjer Prvog svjetskog rata koji se je zvao najprije veliki svjetski rat gdje su nesretnici jel kulture smrti vezano ono što sam govorio ovaj u prethodnoj raspravi oko prethodne točke jer zapravo sve se svodi na jedno ko će, tko će koga u kulturi smrti dakle ne gleda se na kulturu života i te vrijednosti, nego gleda se tko će koga što se zove socijalni darivnizam. Pa je tako Prvi svjetski rat koji je detronizirao moć Europe jel morali su se budući ratni pobjednici Velika Britanija i Francuska zadužit, zadužili su se u kod bankara u SAD-u pa kako je 1917. pazite a rat je završio krajem '18., dakle krajem 1917. više nije bilo jasno hoće li ili neće pobijediti budući pobjednici. Pa su SAD procjenjujući to na vrijeme 1917. prije toga donijele odluku da će ući u rat, zbog čega, da zaštite svoje dužnike to znači Veliku Britaniju i Francusku jel jer su financirale dakle europsko vođenje, vođenje rata i bez ulaska SAD-a taj rat pitanje kako bi završio obzirom da je bio pozicijski, dakle sve je to obrađeno u literaturi.
Prema tome, moramo znati jel da je sa moralnog motrišta dakle zelenaštvo gdje već u Bibliji možete to naći jel ovaj o bogatašima koji će teže u kraljevstvo nebesko nego što će deva proći kroz ušice igle. Dakle, moramo znati da je to jedna strahovito nemoralna profesija koja danas svlada svijetom, a naročito dakle vlada nažalost Hrvatskom. Tu možemo tražiti ove razloge što smo čuli u većini rasprava da ovaj zakon kasni barem desetak godina. Zašto? Zato što je zapravo previše dijeljeno potrošačkih kredita, a mnogi poduzetnici u Hrvatskoj svjedočili su mi prije deset i više godina da ta pokvarena bankarska zelenaška mafija našim obrtnicima nije htjela financirati i davati kredit da bi proširili svoje tiskare proizvodne pogone, ali ako su htjeli kupiti dvije, tri jahte, automobil itd. naravno opet od određenih proizvođača ne znam iz zapadnoga svijeta, gdje opet su vlasnici itd. financijeri bankari pa je bilo previše tih kredita sad se procijenilo da bi zapravo ovih 200 tisuća ili 300 tisuća koji su u blokadi, koji jedva preživljavaju itd., itd. pa zbog toga su sada u barem u Hrvatskoj, ali i u Europi potrošački krediti na meti da ih se na neki način smanje i odatle se krše i ljudska prava što sam vas pokušao pitati u replici vezano i za ljudska prava da imate pravo ili na tajnost o vašem zdravstvenom stanju. Sad će nam vaditi i crijeva kako se kaže da bi utvrdili i da ne bi prešli tu granicu rizičnosti jer osnovni smisao bankara odnosno kamatara nije da vi vratite glavnicu nego da neprekidno vraćate kamate. I onda ovdje dolazimo do ovoga što je kolega i Miletić i kolega Kujundžić koji su naglasili skandalozno i sramotno da vi kad dignete kredit najprije vraćate kamate, pa onda ako hoćete otplatiti dug negdje u četvrtini zadnjoj itd., dakle već ste platili kamate i otkupit ćete glavnicu. Dakle, tu je toliko toga prljavoga i nemoralnoga da zapravo i na ovom modelu da naša vlast, al ne samo naša nego je tako nažalost i u svijetu služi svim mafijašima financijskima koji gospodare svijetom, a ne služe svojim građanima. I tu dolazimo do ovoga što je kolega Miletić rekao na koncu i na početku i to treba stalno naglašavati i tu treba savjetovat i educirati naše birače.
Dakle, pretjeralo se u Hrvatskoj u veleizdaji nacionalnih interesa pa i građana, dakle izručeni smo mafijašima i pretvoreni smo ne samo mi nego naši potomci u dužničko roblje i morat će vraćati sve što je otišlo k vragu. Zbog toga olovku u ruke na izborima i procjenjujte ko je zaslužio svojim životom i djelima da vas zastupa od najmanje općine do naravno nacionalne razine jer to je jedini spas i … hrvatski građani imaju interes imati vlast koja će štiti njihove interes uključujući kad se radi o dužničkom ropstvu to znači tzv. potrošačkim kreditima. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem predsjedavajući. Evo zastupniče Jurčević jedno pitanje, pa svi ovi zakoni trebali bi služiti ljudima, međutim je li ako ljudi nemaju benefit iz toga svega pitanje je čemu ovakvi zakoni. Jedan od problema ja vidim pretjerana liberalizacija tržišta u ovom trenutku po ovom zakonskom modelu može dovesti do kažnjavanja ljudi jer ljudi koji traže izlaz iz krize i svog vlastitog problema mogu posezati ovako još brže za tim kreditima i ići u još veću nevolju s čime si na neki način sami sebi mogu napraviti štetu. Evo što vi mislite o tome?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Naime, mi već jesmo sada u tome položaju, to je moje mišljenje, minuta jel dovoljno da se može barem osnovne stvari reći, dakle mi smo već u ovakvoj situaciji i zbog toga dolazi do ovako rekao bih zakona koji će pridonijeti da teže dobivamo i da se više provjerava naša kreditna sposobnost da se ne bi dogodilo upravo jer ni njima nije interes da na koncu moraju za trećinu duga prodavati nekim utjerivačima koji to neće utjerat ili će oni bit na gubitku. Mi smo dakle već doživjeli taj vrhunac i tu možemo vidjeti zapravo ovo što ste rekli da ljudi bi sad naravno htjeli ovaj dug na dug da bi vratili onaj bivši dug, ali zapravo mi smo već toliko u krizi dužničkoga ropstva većina pučanstva u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva itd., pa zbog toga sada idu evo ovaj zakon koji je objedinjen, ali ne sa svrhom da nam pomogne nego zapravo da pomogne bankarima, financijašima, zelenašima dakle toj financijskoj mafiji kako ne bi bili …/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./… …

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa. Sljedeća replika kolege Kujundžića.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući. Ma poštovani kolega Jurčević, dakle nikako ne bih htio da ovih dvoje u biti sad državni tajnik je izišao, njegova suradnica vjerovatno su isto dvoje ljudi koji legnu i sa nekakvim svojim strahovima, ustanu sa svojim strahovima vjerovatno i određene stvari kupuju sebi na rate itd., itd. i žive taj nekakav oblik stvarnosti koji generalno u Hrvatskoj je zahvaćen u smislu nekakvih 80% ljudi.
Spominjali ste otplatu kamata i glavnica, znam da na stambeni kredit na 990 eura mjesečnog anuiteta 525 eura vam je kamate u četvrtoj godini vraćanja, 525 eura svaki mjesec plaćate kamate to je ono što je fakt, činjenica.
Međutim ono što hoću reć, ja sam žalostan, ali mi živimo u Hrvatskoj koja je postala država u kojoj je egzistencijalni minimum ono što vam treba ostati na što ne može ići određeni anuitet postao jedan oblik luksuza. Mi smo došli do te razine da je uopće pitanje tko danas može digniti kredit, a sve se prati. Pa pratilo se i u vrijeme švicaraca sve pa što se dogodilo sa švicarskim francima?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo dakle, tu je zapravo igra možemo reći budući bankari, zelenaši svjetski vladaju cijelim svijetom onda je zapravo uvijek cilj držati stanovništvo u neuređenim državama kakva je Hrvatska, ovako radikalno uređena, da budu na rubu nekakve egzistencije odnosno da se moraju zaduživati i da se trajno pretvaraju u dužničko roblje, a kad ste dužničko roblje i kad ćete cijeli život, a možda i potomci vraćati vaše kredite, vi zapravo onda više niste slobodan čovjek u političkome smislu i neće se bunit protiv vlasti jer će vam doći kući i reće vam gledaj morat ćemo prodat ne znam nekakav stan ili kući šta si ga ovaj pa će ti potomci biti na ledini itd.. Dakle, to je jedna igra koju moramo prepoznavati i tome se suprotstavljati na toj strateškoj razini, a to su izbori jer još uvijek imamo zahvaljujući herojstvu Domovinskog rata slobodu odlučivati kakva će biti Hrvatska i ko će nas predstavljati na ključnim mjestima, a to je u saboru je li sabor onda generira sve ove druge vrste vlasti.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sad će kolega Miletić imati repliku.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam predsjedavajući.
Profesore Jurčeviću banke izvlače godišnje, godišnje gotovo milijardu i pol eura dobiti izvan Hrvatske. Dakle, ne da imaju prostora da prema građanima budu puno suptilniji, puno, puno nekako humaniji u odnosima nego imaju itekako mogućnosti da i banke dobro zarade, ali da ljudi ne budu dovedeni u opasnost stvaranja dužničkog ropstva.
Zašto, koji su razlozi tome da se banke ponašaju suprotno, koji su razlozi da vi dignete kredit od 40 tisuća eura, morate vratiti gotovo 60 tisuća eura? Koji su razlozi da imamo 200 tisuća blokiranih i 300 tisuća ovršenih građana u RH?

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani kolega Miletić vi ste vjeroučitelj pa vam ne moram ponavljati i naglašavati dakle koliko je zelenaštvo jel ovaj i u Bibliji osuđeno i prepoznajući sve to. Znači ni danas pogotovo jel u ovom svijetu kulture smrti ne trebamo očekivati milost od bankara pa čak i HNB, vi ste o tome dosta govorili dakle nije ni hrvatska, niti narodna jel pa čak i u formalnome, formalnome smislu.
Znači jedino što mi možemo i o čemu možemo odlučivati, hvala vam što ste zapravo to uveli u sabor i što više zastupnika bi trebalo kao i vi dizati olovku. Dakle, hrvatski narode, hrvatski građani jedino o čemu mi možemo odlučivati nije to da bankari koji su reklo bi već genetski devijantni ovaj to postoji u psihijatriji ovaj jel dakle međusobnim parenjem kako to ide itd., dakle jedino na što mi možemo utjecati to je tko će nas predstavljati u Hrvatskome saboru i ako tu bude 76 čestitih ljudi koji misle svojom glavom i pošteni su tada ćemo imati i izvršnu vlast …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i moći ćemo se spasit jel.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Šašlin ima repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Jurčeviću pa evo i danas svjedočimo ovdje da oporba govori čisti populizam. Nitko danas ovdje od vas ne govori o meritumu problema, o meritumu stvari, a to je financijska pismenost, financijska odgovornost mladih ljudi koji se moraju educirati kroz odgojno-obrazovni sustav ali i kroz obitelji. Mlade ljude treba obučiti, usmjeriti da shvate da moraju biti financijski odgovorni prije svega oni sami, ali to je nepopularno reći. To je nepopularno reći i onda ćemo govoriti o povijesti o svemu, o državama, o saborskim zastupnicima itd..
Tko je meni kriv ako ja dignem sada ne znam stotinjak tisuća eura a ne mogu to financijski… a ne to mogu to podnijeti, pa tko je kriv nego ja? Ali to treba javno reći i moramo mlade ljude educirati da to shvate, da budu financijski odgovorni u životu. Meni je otac rekao nema povoljnih kredita …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i skoro je bio u pravu.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Živković je dignuo povredu Poslovnika, pardon kolega Kujundžić prvo.
Šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Povrijeđen je Članak 238., poštovani gospodine Šašlin poštujem vas i ne želim vas niti uvrijediti niti u primisli, međutim vaša stvarnost i stvarnost obitelji vaše je drugačija od one koja je u Hrvatskoj.
…/Upadica Željko Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika …/…
Ljudi u Hrvatskoj gospodine Šašlin žive na rate, kakva pismenost, o čemu vi pričate.

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Željko Reiner: … pa dobijate opomenu. Molim vas stanite./…

Kujundžić, Ante (MOST)

Povlačim povredu Poslovnika.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobija… nema povla… pa šta je vama, šta vama pada napamet.
Kolega Živković vi ste isto digli povredu Poslovnika.

Živković, Marin (Možemo!)

Povrijeđen je 238., kolega Šašlin prosječan građanin koji nema novaca je financijski pismeniji od većine nas ovdje. Oni prevrte svaki euro pet puta prije nego kaj ga potroše. I da govorite da je njihov problem to što nisu financijski pismeni, a ne to što si ne mogu priuštit što je sve skupo je podcjenjivanje tih građana.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to isto nije povreda Poslovnika pa dobijate i vi opomenu kao prethodni kolega Kujundžić.
Kolega Miletić je dignuo povredu Poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)

Ja, ja možda neću dobit opomenu.
Članak 238., dakle kolega Šašlin 300 tisuća imamo samo ovršenih ljudi koji su radi bankarskih igrica, radi promjenjive kamate su ljudi postali ovršeni. Dakle, nemojmo podcjenjivat ljude nego im pomozimo.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je bila replika pa dobijate i vi opomenu.
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

238., meni je zaista žao šta zastupnik Šašlin nema, nema empatije prema prosječnom malom hrvatskom čovjeku koji u biti diže kredite kako bi zadobio neke najjednostavnije svoje stvari koje su mu na neki način potrebne da bi mogao normalno funkcionirati …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to je replika pa dobijate opomenu.
Kolega Šašlin sad vi ste digli povredu Poslovnika.
Šta je povrijeđeno?

Šašlin, Stipan (HDZ)

Članak 238., obmanjivanje javnosti.
Poštovani kolege moji iz oporbe ja sam siguran da i vi znate desetke ljudi vaših poznanika prijatelja koji su baš zbog financijske neodgovornosti upali u financijske probleme, ali vi to nećete javno reći jer je to nepopularno …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro ni to nije povreda Poslovnika pa dobijate opomenu, ajde sad će odgovorit na repliku kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani gospodine Šašlin, dakle ovo što vi govorite i ove kozmetičke neke stvari to je trebalo davno ranije napraviti, ali postoje objektivni razlozi o kojim govorio a niste htjeli valjda razumjeti, mislim znam da to nije komplicirano razumjeti što sam ja govorio.
Dakle, socijalno raslojavanje, porezna politika i sve ostalo što se događa u Hrvatskoj pljačka, korupcija itd., izazovi hedonizma su doveli do toga da neki ljudi, većina, naravno da ima i onih koji su ulazili ludo itd., ali većina se zadužila zbog siromaštva u koje ovaj zapadamo zbog inflacije, dakle slabije platežne moći su došli u neprilike. Većina je takvih jel dakle čestitih ljudi koja je pokušala se skučiti ovaj nešto osigurati i slično.
Da bi se takvo stanje riješilo postoji redoslijed stvari. To se ne može ovakvim kozmetičkim sada savjetovat nešto itd., kad se ionako više ne mogu zaduživat. Toliko su jadni jel u plaćama i platežnoj sposobnosti da su kreditno nesposobni. To se može jedino temeljiti mjerama da i ove silne milijarde koje su otišle u ekstra profitima da nisu ovaj bile izložene porezu itd., dakle to možemo samo na izborima riješiti.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to, vrijeme vam je isteklo …
…/Upadica Josip Jurčević: Zato ovako govorimo./…
… pa će sad govoriti poštovani zastupnik Darko Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)

Poštovani potpredsjedniče, državni tajniče, evo pred nama je prijedlog zakona koji kao i prethodni usaglađujemo, usukla… usuklađujemo sa novim europskim pravilima ali i taj prijedlog zakona modernizira cijeli sustav potrošačkog i stambenog kreditiranja u RH. HSS će podržati ovaj prijedlog zakona. Podržat ćemo ga zato što donosi veću zaštitu građanima, građana, više transparentnosti na tržištu kredita i jasnija pravila za sve sudionike zakona. Podržat ćemo ga zato što donosi, mislim da svi ovdje znamo koliko se, koliko su se tržište kredita i financijske usluge promijenili posljednjih godina. Danas se krediti ugovaraju putem mobitela, oglasi iskaču kao paštete, kao iz paštete na društvenim mrežama, a razni oblici brzog zaduživanja postali su dostupniji nego ikad prije. Upravo zato zakon mora pratiti vrijeme u kojem živimo. Ovaj prijedlog zakona ide upravo u to smjeru. Posebno je važno što se pooštravaju pravila oglašavanja kredita i uvodi obveza jasnijeg informiranja građana o stvarnim troškovima zaduživanja. Prečesto se građane privlači reklamama koje ističu samo brzinu i jednostavnost ili odmah dostupna sredstva, dok se stvarni trošak kredita skriva sitnim slovima. Zato je dobro da zakon dodatno naglašava transparentnost i pravo građana na potpune i razumljive informacije prije nego što donesu financijsku odluku. Pozdravljamo i strože, strožu procjenu kreditne sposobnosti građana. To nije prepreka građanima, nego zaštita građana jer odgovorno kreditiranje mora značiti da se ljudima ne odobravaju obveze koje dugoročno ne mogu, ne mogu podnijeti.
Posebno želim istaknuti, tu je spomenuto u raspravi, važnost uvođenja sustava savjetovanja o dugu preko FINA-e. Mnogi ljudi koji upadnu u financijske poteškoće, često ni ne znaju kome se obratiti, kako reorganizirati svoje obveze i kako izbjeći daljnje zaduživanje. Zato je važno da država osigura dostupnu i stručnu pomoć građanima prije nego što problemi postanu još veći. Također je dobro što se dodatno uređuju pitanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima. To je zamka. Svi znamo da su upravo ta prekoračenja godinama bila tema brojnih rasprava među građanima, bankama i državom. Jasnija pravila i ograničenja u interesu su pravne sigurnosti i zaštite potrošača. Ono što je za nas u HSS-u bitno i posebno važno jest da se ovim zakonom pokušava pronaći ravnoteža između razvoja tržišta i zaštite običnog čovjeka jer kredit nije samo financijski proizvod. Za mnoge ljude kredit znači rješavanje stambenog pitanja, školovanje djece itd. Zato tržište kredita mora bit uređeno, jasno, odgovorno i pošteno. Pozitivno je što se jedinstveni nadzor nad tržištem dodatno centralizira kroz HNB, čime se jača pravna sigurnost i učinkovitost nadzora. Naravno uvijek treba paziti da regulacija ne uguši tržište i dostupnost financiranja građanima i gospodarstvu ali jednako tako ne smijemo dopustiti ni situaciju u kojoj financijska nepismenost, agresivni marketing ili netransparentni uvjeti dovode ljude u dugoročne probleme. Zato smatram da ovaj zakon predstavlja dobar korak prema modernijem, transparentnijem i sigurnijem sustavu potrošačkog kreditiranja. HSS će podržati ovaj prijedlog zakona. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Puljak ima repliku.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Kolega iskoristit ću ovu repliku samo da kažem da ćemo i mi podržati ovaj zakon i da odgovorim kolegi Šašlinu, ne znam šta se on onako zapjenio na oporbu, a oporba je mislim baš čak bila u raspravu o ovom zakonu prilično konstruktivna i isticali smo koje su pozitivne stvari, ovo, ono. Ne znam možda ste vi zakasnili na raspravu pa ste čuli nekoga da ima neke specijalne kritike ali stvarno smo bili konstruktivni i, i, i izražavali ono redom pozitivne stvari ovoga zakona i zaista vjerujemo da su pozitivni. Evo, to sam htjela reći. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, kolega Vuletić ako ima kakve potrebe. Nema.
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Evo kolega Vuletić recite mi samo što smatrate, da li smatrate da će FINA za savjetovanje ove imati dovoljno kapacitete s obzirom da im se daje kompletno novi vid posla koji oni moraju obavljati prema građanima i da li će to na neki način usporiti sami sustav. Kako vi vidite to?

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)

Evo kolega Barbir, državni tajnik je odgovorio na to pitanje. Rekao je da FINA ima 2 tisuće ljudi ako se ne varam, jel tako. Državni tajniče jel tako? Tako da i sam je državni tajnik rekao da to neće biti problem kapacitete, da će imati ljude za pokriti ovu dužnost.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Kolega Vuletiću zanima me vaše mišljenje i osobno onda, a onda na koncu i kao predsjednika jedne stranke s ogromnom tradicijom u našoj državi i u našem društvu. Ovdje smo čuli dosta kritike određenih zastupnika, nećemo generalizirat vladajućih da otprilike ljudi ne znaju šta rade. Ljudi ne znaju šta rade pa su upali u dugove. Mi imamo 300 tisuća ovršenih u Hrvatskoj i 200 tisuća blokirani. To znači pol milijuna ljudi je u određenim problemima. A jel vi mislite da možda tih pol milijuna ljudi su svi građani RH s ograničenim intelektualnim kapacitetom koji ne mogu shvatit na koji način se plaćaju računi pa onda su digli neke kredite, upali u, u sustav blokiranih ili možda bi trebali svi raditi i na sustavu da ne dovodi ljude u situaciju da upadnu u dugove, da mogu živjeti od svoje plaće, plaćati svoje račune i imati za svoj na koncu privatni život.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Vuletić.

Vuletić, Darko (HSS)

Pa ništa evo ga da probam odgovorit na pitanje kolege, kolege Miletića. Mislim da je država tu da zaštiti svakog građanina i ona to radi zakonima. Zakon je neki malo jače primjenjiv, neki je malo slabije primjenjiv. Naravno da svi mi ovdje koji predstavljamo zakonodavnu vlast smatramo da sve ove zakone koje donosimo da su oni priemljivi, priemljivi za građane, a prije možda sat vremena sam spomenuo ako se u međuvremenu nešto i po da upotrijebim riječ i poševeri, znači zakon se i može, može ovaj izmijenit. Eto.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Borić ima repliku.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa. kolega Vuletić javio sam se kad sam vidio da se javila i kolegica Puljak jer gospođa je došla iz bankarskog sustav odnosno ona je očito razmišljala o algoritmima kojima spominje kolega Barbir u datom vremenu, a u politici sad kaže evo ovo je sad dobro i ne treba kao kolega Miletić bacit u smeće, ne. E sad možemo se mi s Mostovcima razračunavat ovako i onako nije važno, znam što je rekao kolega Miletić o politici davno, neću mu to uopće spominjat, ali vas pitam što smo mi to kroz ovaj zakon, a vrlo dobro ste naveli što je to pozitivno za naše građane, što je to od uputa i svega ostaloga što zakon donosi da ne ulaze baš u kreditiranje ako nisu dobro ovaj obaviješteni, zašto to treba baciti u smeće i raditi ono što kaže kolega Miletić onda doć upravo neinformiran takvim bankarima o kojima on govori na takav način. Da li ovaj zakon to donosi? Evo još jedanput da im ponovim.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Vuletić. Da, da izvolite.

Vuletić, Darko (HSS)

Pa naravno da taj zakon to donosi, transparentnost koja bi trebala građanima koji danas sutra oni koji nisu još ušli u kredite objasnit na vrlo jednostavan način kako i na koji način to dignuti da budu odgovorni za sve ono što kasnije između ostalog slijedi, a država je tu sad sam maloprije spomenuo, država je tu da ih zaštiti od lihvarenja, da ih zaštiti od loših namjera banaka i to je to.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Miletić će sad govoriti.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam poštovani akademiče Reiner potpredsjedniče HS-a, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani državni tajniče sa svojom suradnicom, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Dakle, pojedinačna rasprava je pa želim možda još podcrtati još neke stvari i bit malo jasniji. Naravno da u svemu gotovo u svemu mogli bismo reći je najvažnija prevencija i edukacija i mi koji smo došli iz obrazovnog sustava u saborske klupe i u politiku znamo koliko je to važno. Znači npr. ljudima koji su pretili, a pretilost je jedna od glavnih uzroka svih bolesti, dakle teško vi sad mislim postoji naravno borba s pretilosti i sve, ali je puno bolje potaknuti mlade ljude i kao društvo da se bave rekreacijom, da se bave sportom, da ulažu u zdrav život, da ulažu u sebe i da svate da to tijelo koje imaju stvarno je dar. Sad ako vjeruju u Boga, mi vjerujemo u dragog Boga, ako vjeruju u nešto drugo nebitno u svemir, život kakogod, al stvarno ti je dan i moraš čuvat to svoje tijelo koje imaš samo jedno koji ima svoj rok trajanja i koliko u njega ulažeš toliko ćeš od njega imat dobra i u svojim godinama mladosti, ali i u srednjim godinama i ono što je važno ako Bog da pa imamo sreće dođemo u neke u neku starost u mirovinu itd..
Tako da definitivno je važno da mi unutar obrazovnog sustava imamo financijsku pismenost i definitivno je važno da mi naše klince odgajamo danas kulturi života i kad mi našu djecu odgajamo kulturi života što to znači? To znači da onda ćemo mi njih odgojit da ako su kupili npr. zaradili dobili neki telefon danas da njega slobodno mogu koristiti tri, četiri godine i da je on sasvim dobar da su ovo marketinške igrice i leća na telefonu ne znam sto promila na taj promil je li čip ne znam u trojci ili sad u dvojci to je potpuno nebitno. I mi moramo našu djecu odgojit na način da znaju da oni ne vrijede po tome koliko imaju nego kakvi su ljudi.
I život nas je naučio da mnogi od nas znaju toliko ljudi koji toliko puno imaju, a mi mnogi s njima ne bi zajedno ne bi na kavu otišli od sramote, a imaju jako puno, imaju jahte npr. evo. Ja sam Riječanin i ja poznam neke ljude koji imaju jahte, poznam neki ljudi imaju benzinske, neki ljudi imaju jako puno novaca mogu štogod hoće, dakle ja s njima jedino da me neko nadrogira i otme bi s njima se našo na istom mjestu. Zašto? Pa zato jer moj neki moralni senzus ponašanja i svega mi to jednostavno to je meni neprihvatljivo ne, to je meni neprihvatljivo. E vidite tako i ovdje, dakle mi moramo naše klince odgojit da oni znaju da vrijede ne zato koliko imaju skupocjeni neki telefon, skupocjeni gadget ili nešto nego po tome što su ljubljena djeca božja, što imaju dar života i što sve talente koje su dobili moraju množit da u ovom životu u kojem jesu ostave trag dok nas se ne pozove iz ovog ovdje u ono ondje gdje ćemo između ostalog i položit račun svi i ja isto za svoj život kao što je Isus rekao da će se dogoditi.
Zato je izrazito važna financijska pismenost da mi našu djecu isto učimo, kolege su to ovdje istaknuli mislim da i kolega Šašlin to rekao da mu je njegov otac to savjetovao, dakle prijatelju u kredit kad se ulazi to stvarno moraš bit posložen jedan kroz jedan, znat dobro gdje ulaziš, koji su rizici, možeš li to vratit i dobro razmislit dal ti to treba. Bilo bi bolje da ti ne treba, ali mi živimo nažalost u sustavu u kojem prosječni građanin, pričamo o ljudima dakle ako netko stvarno imao sretnu zvijezdu pa ne znam jako imućni roditelji koji su mu pustili neku imovinu, ako nije naslijedio nešto ili ako stvarno nije se dogodila neka posebna sretna okolnost pa je čovjek postao imućan jako ili je totalni genijalac pa je uspio ostvarit svoj život, ne znam zaradit milione u par godina, to su jedni valjda od milijun ljudi kojima se to dogodi. Prosječan građanin s prosječnom plaćom koja iznosi 1200 eura, medijalna, neto, neto plaća ne može si kupit stan, ne može. Dakle, ne može, ne može čak ne može jadan ni u Bačićeve krletke da dođe ne može ni tamo u tih 20 kvadrata, ne može ni tamo, a kamoli neki stan od 50, 60 kvadrata jer su cijene abnormalne stanova narasle i o tome mi govorimo. A paralelno šta se događa, te banke koje nam se predstavljaju kao spasioci te banke su hijene brate, te banke ono sišu sve, gule kožu ljudima. Pa ja vas pitam kako je moguće da ti digneš potrošački kredit od 40 tisuća eura, evo želiš si uredit stan, kuhinju, kupatilo, postavit laminat novi 40 tisuća eura, platit keramičke radove to vam je to otprilike i ti digneš kredit 40 tisuća eura, banci moraš vratit 56 tisuća eura. Pa kako, pa koja je to kamata, pa šta je to? A onda kreneš vraćat taj kredit četri godine i kažeš da evo skupio si neki novac nebitno, dobio si nešto, zaradio, naslijeđe neko iznenadno htio bi vratit, e kaže ti banka može, može evo dužni ste još 50 tisuća. Pa ti kažeš kako 50 digo sam kredit 40 tisuća, a da prijatelju al si vraćo kamate. Banka svaka prvo sebi namiri i o tome mi govorimo, zato sam ja tu govorio snažne slike. Ja znam da i kolega Borić koji ima dugogodišnje političko iskustvo da on prepoznaje i naša dobra srca i djelovanje i sve on zna u kom smjeru sam ja išao.
Dakle, mirovine, mi moramo kao država osigurati ljudima da ako neko 40 godina radi, 40 godina radi i ode u mirovinu da on ne smije preživljavat. Mi dakle, pa to je zadaća države jer ako si ti 40 godina uplaćivao u neki fond, frende vi ste meni uzimali al ja sam vama davao 40 godina, 40 godina, 40 godina i ja sad idem u mirovinu i moram naučit svirat gitaru da na trgu sviram gitaru da mogu si kupit kilu junetine. I sa meni će neko reć to je normalno, pa to ne to je bolesno, dakle vi ste mini oteli, oteli. Vrati mi pare koje sam ja davao tebi moja državo i to je istina. Vi možete reć populist, pa naravno da ću bit pro populo pa neću bit ne znam za koga, proglobalist, razumijete, znači ja moram bit pro populo i moram bit za svoj narod, za koga drugog da budem.
Imate sto eura od svake vaše plaće koju dobijete, ako živite u Zagrebu država ti mazne zajedno s gradom, prirez i porez i sveukupno 43 eura i radniku ostane 56 eura, toliko je otprilike da se razumijemo u svim manje-više u većim gradovima, dakle 43 eura ti uzmu od sto eura, to je pola skoro čovječe, pola mi uzmete. Al onda kad ja dođem u mirovinu onda ja želim da imam normalnu mirovinu o tome ja pričam, da onda naši građani, ljudi koji rade pa ako mu već toliko uzimaš pa daj onda čovjeku kad ode u mirovinu da ima normalnu mirovinu čovječe da može od te mirovine kupit špežu odvest unučice unučiće svoje negdje na sladoled, na neki izlet, a ne da normalno živi čovjek da si može kupit cipele, odijelo neko, sako štagod, a ne odeš u mirovinu i onda moliš Boga da su djeca dobrostojeća i da ti djeca onda mogu kupovat hranu, stvari. Pa čekaj malo, a radio si cijeli život pošteno i priređivao i uplaćivao itekako u proračun, pola praktički pola svoje plaće svaki mjesec.
I vidite ja držim da je to duboka nepravda, da je to duboka nepravda. Mi možemo razmišljat o modelima koji model je najbolji za društvo, za državu ok, al to je duboka nepravda. I uvjeren sam kad bi se sad našli na samo na kavi sa svakim od vas, pa i s vladajućima i kad bi te pogledao u oči i rekao prijatelju šta ti meni želiš reć da čovjek koji evo i visokoobrazovan profesor radi 40 godina u školi i ode u mirovinu i ima mirovinu 700 eura ti meni želiš reć da je to pravedno, ti meni želiš reć da je to pravedno, da je to pošteno, da je 40 godina čovjek radio i da ode u mirovinu ima 700 eura. Ja držim da je to duboka nepravda.
I tu vam ja zato sam ja alergičan na banke jer su to prevare jer oni samo gledaju kako da isišu građanina, oni gledaju kako samo da maznu, da otmu, a kažem milijardu i pol eura izvuku dobiti, ej milijardu i po eura. O tome vam ja pričam. A naravno da mi i mi ćemo uvijek poduprijeti svako financijsko opismenjavanje, svako ulaganje u financijsku pismenost, svaku edukaciju naše mladosti i stvarno držimo da je to izrazito važno. I nažalost neki ljudi upadnu u dugove radi nesmotrenosti to je istina, ali tvrdim vam da velik broj ljudi jedva spaja kraj s krajem i jednostavno ljudi su prisiljeni bit u tom labirintu ne snalaze se dobro jer su prisiljeni i onda se nađu u dužničkom ropstvu i im moramo pomoći kao država, moramo pomoći tim ljudima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani kolega Miletić molim vas vratimo na nešto pa makar tu minutu, radi se o ovih miljardu i po, dakle u jednoj godini kad to pomnožimo sa 35 godina jasno je što to znači, tko je donio odluku da se takvi golemi profiti ne izlažu u porezima koji su uobičajenim državama pa i u EU.
E sad vratimo se prošli tjedan i prošlih ne znam koliko mjeseci bitke za predsjednicu Vrhovnog suda, a znamo kolko je tamo vezano za slučaj franak i sl., pa smo mi iz Mosta inzistirali da takva osoba ne može doć na taj položaj i to pogotovo u trenutku dakle nismo ulazili u onu kompromitaciju vezano za ono što je bila pod mjerama itd. nego zapravo govorili smo o tome da se upravo na Vrhovnom sudu odlučuje o tome slučaju. I ona je u sukobu u interesa, e sad zanimljivo da vidimo kako postoji ta velika koalicija u Hrvatskoj državi i ovih velikih oporbe i HDZ-a oni su pod nekim takvim bankarskim pritiskom vjerojatna je mogućnost pristali dakle …/Upadica Reiner: Hvala. Kolega Miletić./… da glasuju za takvu predsjednicu Vrhovnog suda. Što to znači za Hrvatsku?

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam predsjedavajući. Kolega Jurčević mi stvarno mislim ja to vidim svakodnevno da mi imamo mnoge naše institucije su zarobljene, ne možemo reć sve, ali mnoge jesu. I ta sistemska korupcija je duboko ušla u svaku poru i vi birate čelnog čovjeka u ovom slučaju ženu, čelnu čovječicu evo tako ću reć dakle Vrhovnog suda koja mora bit besprijekorna u svemu to je institucija od izrazite važnosti za sve demokratske procese u Hrvatskoj, za stabilnost društva, stabilnosti države kao takve. A vi tu dovedete nekoga ko dakle upitnih moralnih nekih kvalifikacija, tko je spreman tajne neke koje su posebne odavati drugima, upozoravati na mjere i ostalo bez obzira koliko bio blizak obiteljski to je nebitno, dakle državu moraš čuvati u svakom pogledu i zna se šta je nacionalna sigurnost, a onda si povezan obiteljski sa bankarskim sustavom i to je zastrašujuće, zastrašujuće.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Miletić pa evo moram zaista priznati da sam stvarno ugodno iznenađen da ste nakon one moje replike u potpunosti promijenili retoriku, da ste raspravu usmjerili u sasvim suprotnom smjeru 180 stupnjeva i zaista sam ponosan i na to sve skupa jer imam osjećaj da je nekako bilo učinkovito to. Počeli ste govoriti o bitnim stvarima, a to je edukacija mladih ljudi, obučavanje mladih ljudi. To vam je kao u prenesenom smislu da u vojsci kažete vi ne možete dobit rat ako su vam pojedinci neobučeni, ako pojedinci ne znaju. Znači čovjek sam sebe prije svega mora znati zaštititi i na neki način sačuvati. Prema tome jako mi je drago da ste shvatili i da podržavate evo ove naše stavove. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Kolega Šašlin uvijek poštujem starije ljude i ljude s bogatim životnim iskustvom kao što je vaše ali vi ste još jedan primjer kako možemo govoriti o istoj temi na različite načine, a onda ste uopće ne razumijeti. Dakle vi mene niste shvatili. Dakle ja nisam stigao u ime kluba govoriti o financijskoj pismenosti, držim to izrazito važno i to sam kao razrednik govorio svojim klincima i na koncu i svojim kćerima u obitelji i to je izrazito važno ali ja ovdje govorim o borbi koju mi imamo protiv bankarskog sustava za koji stvarno držimo da nije dobar i da je to sustav koji je omogućio zajedno sa zakonima onako kako mi gledamo koji opet je omogućila sistemska korupcija oko Andreja Plenkovića da mi danas imamo pol milijuna ljudi koji su dužničkom ropstvu i to nije dobro, 200 tisuća blokiranih, 300 tisuća ovršenih. Ovršeni imaju problem sa kamatama koje su bile promjenjive kako se bankama to jutro odlučivalo. Dakle presude Europskog suda govore o tome. Mi se borimo za pravdu i za pošteniju Hrvatsku.

Reiner, Željko (HDZ)

Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege evo danas nakon detaljnih preslušanih rasprava o novom Prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima, možemo zaključiti da se ovdje radi o jednom vrlo važnom mehanizmu zaštite prava građana prilikom ugovaranja kredita i drugih oblika financiranja. Klub zastupnika HDZ-a smatra važnim svakako naglasiti u ovoj završnoj raspravi kako se ovim prijedlogom zakona vodi računa o ravnoteži između zaštite potrošača i stabilnosti financijskog sustava. Hrvatska danas ima stabilan bankarski sektor, rast kreditnog rejtinga i odgovornu fiskalnu politiku, a upravo je ovaj prijedlog zakona posebno vodi računa i o ranjivim skupinama građana kako bi se spriječila neodgovorna kreditna praksa i dodatno unaprijedila financijska pismenost i zaštita potrošača. Smatramo kako je osnovni smjer ovog zakona dobar, kako je on odgovoran i u interesu je hrvatskih građana. Stoga će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovaj Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta završno će govorit poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene zastupnice i zastupnici.
Pred nama je prijedlog zakona koji uređuje područje izravno povezano sa svakodnevicom velikog broja građana. Krediti danas više nisu isključivo pitanje stambenog zbrinjavanja ili većih životnih ulaganja nego su postali dio svakodnevnih odluka, od kupnje uređaja do različitih oblika digitalnih financijskih usluga. Upravo zato pozdravljamo namjeru stvaranja jedinstvenog i preglednijeg zakonskog okvira. Pozitivnim smatramo i nastojanje da građani prije preuzimanja financijskih obveza raspolažu jasnijim informacijama da se spriječi neodgovorno kreditiranje i da se smanji rizik prezaduženosti. Posebno je važno da građanin zna što potpisuje i kakve će dugoročne posljedice određene, određena obveza imati za njegov osobni i obiteljski proračun. Isto tako podržavamo uvođenje kvalitetnijeg nadzora i jedinstvenog sustava licenciranja jer je dosadašnja raspršenost nadležnosti često stvarala nejasnoće u primjeni propisa. Jednaka pravila za sve sudionike tržišta mogu povećati pravnu sigurnost i povjerenje građana. Međutim, uz navedeno želimo otvoriti nekoliko pitanja koja smatramo važnima za daljnju doradu zakona. Prvo, svako dodatno administrativno opterećenje mora imati jasnu svrhu i mjerljiv učinak. Potrebno je voditi računa da se podizanjem razine zaštite ne stvore novi proceduralni koraci koji će građanima otežati pristup uslugama koje uredno koriste i podmiruju. Drugo, otvaranje tržišta većem broju subjekata može povećati konkurenciju što je načelno pozitivno ali liberalizacija mora biti popraćena snažnim nadzorom jer veći broj pružatelja usluga ne znači automatski i veću kvalitetu zaštite korisnika. Posebno u digitalnom okruženju brzina poslovanja ne smije ići ispred sigurnosti građana. Treće, važno je pratiti kako će se u praksi, kako će u praksi funkcionirati model savjetovanja građana koji se suočavaju s financijskim teškoćama. Sama dostupnost usluge neće biti dovoljna ako građani ne budu imali brz, jednostavan i učinkovit pristup pomoći. Klub Domovinskog pokreta podržava svaki model koji doprinosi odgovornijem financijskom sustavu i većoj zaštiti hrvatskih građana ali jednako tako smatramo da zakon mora ostati provediv, jasan i uravnotežen. U drugom čitanju očekujemo dodatna pojašnjenja i dorade kako bi se osiguralo da dobra namjera u provjeri ne proizvede nepotrebna opterećenja ni za građane, ni za gospodarstvo.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržat će ovaj zakon.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govorit poštovani zastupnik Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom ponovit ću ono što sam rekao dok vi tu niste bili. Ja vjerujem da ste vas dvoje mladi ljudi koji sanjate jednu drugačiju Hrvatsku u kojoj će vrijediti nekakva drugačija pravila, ali ono što je još važnije u kojoj će jedan život biti puno drugačiji od onoga što je.
Ja pretpostavljam da ste i vi kao i vaša suradnica kupili ili odijelo ili ci… ili obuću koju nosite na 36 rata. Ja vjerujem da ste vi duboko kao i ja svjesni tog da u Hrvatskoj na puno radno vrijeme ne možeš normalno živjeti kao čovjek. Ja vjerujem da ste vi svjesni isto kao ja da kad prosječan građanin u Hrvatskoj uz medijalnu plaću poštovani kolega Šašlin, kad plati najam u velikom gradu, kad plati struju i režije i sve ono što skupa s tim ide znate do čega dolazi kolega Šašlin, tek tada dolazi do kreditne kartice da bi se preživjelo mjesec i to je stvarnost. Mi možemo staviti klepke i ponašat se da to nije tako.
Ovaj zakon je dobar i mi ćemo ga podržati, ali ono što ovdje želimo vrlo jasno reći kolega Šašlin, ovaj zakon je ovdje ko što je rekao kolega Miletić trebao biti prije 10 godina a ne danas. A znate zašto? Znate zašto? Zato što danas je pola milijuna Hrvatske ili na rubu siromaštva ili je blokirano i njih se ovaj zakon ne tiče, a možda da su ovakva pravila vrijedila ranije možda bismo sačuvali 50, 100 tisuća tih ljudi.
A vi kolega Šašlin svoju priču temeljite na tom da su ljudi nepismeni. Pa ja se obraćam tih pola milijuna nepismenih Hrvata koji su dignuli kredite, sad zamislite kakvi su to likovi došli u banku digli kredit lole. Jel tako, digli kredit jer kredit je u nekakvim razvijenijim državama znate što, alat za ulagat u budućnost. Znate što je u Hrvatskoj? Jel znate što? Alat za sanaciju sadašnjosti. I to je ključni problem. To je ključni problem cijele ove priče.
Što znači mi, mi ćemo se sakrit, nećemo pričat o trenutnom životu u Hrvatskoj kojega se tiče usput ovaj zakon, nego ćemo mi ne znam šta sad, mahat zakonom i vikat jupi imamo zakon super, pa dobar je, pa zakon je dobar. Samo zakasnio, zakasnio i ne zahvaljujući ovih dvoje mladih ljudi ovdje. To je problem.
I čak nije problem ja poštujem, opet ću ponovit veliku većinu vas smatram da ste normalni, pošteni ljudi koji ste svjesni evo ovoga što je ovdje izrečeno, ali ono što ne mogu kolega Šašlin razumjet je da barem ne šutite kao ostale kolege, pa kolegica Juričev Martinčev ima što reć, kolegica Baričević ima što reć, kolega Borić je reda radi reagirao ali isto ima puno stvari drugih za reći. Ali ići svrstati ljude koji su podignuli kredit u kategoriju da mi trebamo raditi na opismenjavanju jer su eto ljudi dizali kredit ovako onako, u najmanju ruku a mislim promašeno da ne koristim neku drugačiju riječ i vjerujem vam je se dogodila omaška, vjerujem da to niste što ćete vjerojatno i potvrdit u svojoj povredi Poslovnika da niste 500 tisuća ljudi u Hrvatskoj proglasili financijski nepismenima jer su eto oni digli kredite i sad su oni što, banda razbojnička, raskućili sve što imaju itd., itd., pa nije to baš tako. Ne ide to baš tako.
U nekidašnjem govoru ja ću vam osobno pokazati ukoliko mi ne vjerujete je cijeli niz ljudi koji nemaju niti 1.200 eura te medijalne plaće o kojoj svi pričamo. Koji je sanjaju da je bar doći do nje i upravo u takvoj dimenziji barem ja osobno pričam o tom da je ova rasprava o ovom zakonu u prvom čitanju trebala trajati znate koliko, možda 20 minuta da državni tajnik izloži što ima i to je to. A zadatak svih nas je apsolutno nešto drugačiji od onoga što ovdje, ovdje, ovdje imamo.
Pa je li, je li itko svjestan od vas da ona razlika struje kad dođe nakon obročnih razdoblja 3. mjesec ili 10. mjesec da je ljudi plaćaju na 6 obroka, na 6 obroka ili vi mi mislite da mi, da ja pričam o nekome tamo nemam pojma ili takvi ljudi ovdje ne postoje ili možda su i oni financijski nepismeni, pa eto tko ti je kriv troši manje ili je rekla onda Milanovićeva supruga režite tanje fetice. Pa mislim takva politika koja je odlijepila apsolutno od svake pore čovjekova postojanja …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala vam lijepa./…
… je promašena, oprostite ali promašena je.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo i cijeli niz navodnih povreda Poslovnika.
Kolega Šašlin u čem je povrijeđen Poslovnik?

Šašlin, Stipan (HDZ)

Članak 238., obmanjivanje javnosti. Poštovani kolega Kujundžić ja pamtim dosta, pamtim prije 15-ak godina kad su kamate kod nas bile negdje 11, 12% na kredite, a u Sloveniji su tada bile 3%. Danas imate i u RH kamate 3 do 4%.
…/Upadica Željko Reiner: Dobro, obmanjivanje …/…
A to da vi kupujete cipele na 6 rata sa saborskom plaćom …
…/Upadica Željko Reiner: … javnosti nije povreda Poslovnika, hvala lijepa./…
… taj populizam nekom drugom …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Šašlin, dobijate opomenu.
Kolega Jurčević u čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)

238., evo kolege Kujundžić ovaj i Miletić su navele 200 tisuća dakle ukupno pola milijuna bilo ovršenih, bilo blokiranih ali tome treba dodati i pola milijuna koje je pobjeglo da ne bi zapali u dužničko roblje, pa gospodine Šašlin uvažite, dakle to je ukupno milijun takvih.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro nije povreda Poslovnika dobijate opomenu, treća vam je.
Kolega Borić u čem je povrijeđen Poslovnik?

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo.
Članak 238., pa javio sam se jer je kolega Kujundžić rekao da smo mi svi ovdje višak osim njih dva iz MOST-a ne, jedan je rekao da treba bacit zakon u koš, u smeće, a drugi je rekao da je zakon odličan. Tako da Hrvatska zna s kime imaju posla ne, a da smo mi svi ostali koji pokušavamo normalno govorit o ovom zakonu višak, za svaku raspravu osim njih dvoje stand up nekakvih zabavljača …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to nije povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Miletić povreda, što je povrijeđeno u Poslovniku?

Miletić, Marin (MOST)

Članak 238., kolega Borić je povrijedi hrvatski Poslovnik i njegovo ponašanje prema saborskim zastupnicima je stvarno ispod svake razine i uistinu trebate se malo potruditi i bit razboritiji u svojim argumentima koje iznosite ovdje prema nama, a nama je stalo uvijek …/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu./… do svakog hrvatskog građanina napose … pola milijuna koji su u dužničkom ropstvu.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Kujundžić je dignuo povredu poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)

Ma čl. 238. poštovani predsjedavajući, dakle kolega Šašlin moja baka dok je bila mlada žena je bila lijepa, međutim došlo danas vrijeme hodaš u štapu ili te voze u kolicima prošlo je, mi trebamo Hrvatsku ne ostaviti u štapu na štapu ili u kolicima budućnosti i mladim ljudima koji stasaju …/Upadica Reiner: Dobro, nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu./… i nema potrebe se vraćati unatrag. Kolega Boriću ispričavam se al …/Upadica Reiner: Kolega Kujundžić molim vas./… ja stvarno ne znam o čemu vi pričate, ja ne znam da sam to spomenuo što ste rekli.

Reiner, Željko (HDZ)

Zaustavite se.

Kujundžić, Ante (MOST)

Povlačim povredu, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Ma dobro dajte prestanite s tim glupostima da povlačite povredu poslovnika, znate i sami da je to besmisleno što govorite pa ajde nemojte, ozbiljan ste čovjek pa nemojte sprdnju raditi. Kolega Borić odustajete, hvala.
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a završno će govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici.
Danas govorimo i završno ću govorit o Prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima u ime našeg kluba Centra, NPS-a i GLAS-a i odma treba na početku reći da ne bi neko nešto krivo svatio mi ćemo podržati ovaj prijedlog zakona, smatramo da on ide u dobrom smjeru iako ćemo upozoriti na nekoliko pitanja koja treba dodatno raspraviti među ljudima. Međutim dobra je stvar definitivno da ovaj zakonski prijedlog ide u dva čitanja, ne ide u jednom čitanju i kao tako dobro je i da neke stvari koje ne budu dovoljno razjašnjene ni nama ni građanima u ovom čitanju moći ćemo to ponovo prodiskutirati u drugom čitanju.
Ono što je po meni u ovom trenutku najveći problem ovog zakona kao i brojnih drugih zakona je što on ide u skladu sa europskom direktivom i što u biti zbog toga dolazi prekasno. Smatram da bi vladajući trebali imati dovoljan potencijal zakonodavni potencijal da ovakve neke zakone donesu i prije nego šta nam Europa kaže vi morate to donijeti, tako bi i prije i bolje zaštitili naše građane i unaprijedili njihove živote to je ono što je ključna stvar jer generalno ti zakoni iz europske direktive nekad idu u dobrom smjeru, nekad ne, međutim svakako idu brže od našeg zakonodavstva i ovaj zakon je samo u biti kopiranje zakonodavstva europske direktive po ovom pitanju, a ne nešto pretjerano novo.
Definitivno ovim zakonom se u biti spajaju dva zakonska okvira od potrošačko kreditiranje i stambeno kreditiranje u biti stvaraju se u jedan zakon i to je nešto što je dobro što na neki način može norme približiti samo jednog zakonodavnom okviru i omogućiti da su dostupnije svim našim građanima.
Međutim, ovo nije samo objedinjavanje dva okvira, to je i modernizacija pravnog okvira. Svrha ovog zakona mora biti zaštita građana u trenutku kada ulaze u dug jer dug je jedna od najosjetljivijih životnih odluka u životu svakog kućanstva i zato je izuzetno je bitno biti ovdje empatičan o pitanju, a ne problematizirati i ne stavljati teret na građanima kad ste vi ušli u dug vi ste izabrali uć u dug i tako, ne, građani ulaze u dug zato što nemaju drugo rješenje, oni ulaze u dug jer nemaju drugo rješenje i njima treba pomoći na svaki mogući pravnom alatom pomoći da im bude što dostupniji, što brži i na neki način da što prije obuhvate svoja prava.
Krediti se uzimaju za stan, za obrazovanje, za adaptaciju, za normalan život, ali ne kada taj dug postane i zamka, posebno kada građanin ne razumije stvarni trošak kredita, kada mu kredit se da prebrzo, kada ga se navede na to oglasom, kada mu se ponudi „bez kamata“, ali sa drugim troškovima koje on ne može sam spoznat, kada se zaduži više puta kroz male iznose koji zajedno postaju jedan veliki problem, zato je važno da se zakon prilagodi i stvarnosti, a stvarnost je da potrošačko kreditiranje danas više nije samo odlazak u banku. Danas je kredit često na ekranu mobitela, u trgovini, u aplikaciji, na kartici, ponudi koja traje kako kažu samo nekoliko minuta i zato zaštita mora bit jednako brza i jednako jasna kao i proizvod koji se nudi.
Ovaj zakon donosi nekoliko dobrih pomaka, od toga ne treba bježati, širi se područje primjene, uređuju se novi oblici kreditiranja, jačaju se pravila oglašavanja, pooštrava se procjena kreditne sposobnosti, uređuju se pravo potrošača na ljudsku intervenciju kod automatiziranih odluka. Zadržavaju se važna ograničavanja kamatnih stopa, uređuje se prijevremena otplata, uvodi se savjetovanje o dugu i centralizira se nadzor kod HNB-a. To su rješenja koja idu u dobro smjeru, ali zakon neće sam po sebi štititi građane. Građani trebaju štiti sama provedba zakona, nadzor, reakcije na zloupotrebe, jasne informacije, financijska pismenost i dostupna pomoć kad stvari krenu loše. Treba paziti na liberalizaciju tržišta i ne naknadno nego kad ne kad se pojave tisuće ovrha nego kad se zaista pojave rizične prakse. I zato treba ovaj zakon podržati, ali ga treba i pažljivo pratiti, posebno u dijelu kratkoročnih kredita, digitalnog kreditiranja, prešutnih prekoračenja i savjetovanja o dugu. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala. Time smo završili sa radom, zaključujem raspravu i o točci ćemo glasovati kad se steknu uvjeti. Time smo završili sa radom za danas, nastavit ćemo sa radom sutra u srijedu 20. svibnja Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom Zakona bit će prva točka.
Želim vam ugodan ostatak poslijepodneva.

SJEDNICA PREKINUTA U 15:38 SATI

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

40

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Ostrogović, Josip (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Ban, Boška (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Barbir, Damir (Centar)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Zadro, Tomislav (Nezavisni)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Lalovac, Boris (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Sobota, Darko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Josić, Tomislav (DP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Baričević, Danica (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Budalić, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Gregurović, Zoran (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Salopek, Anđelka (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Živković, Marin (Možemo!)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Puljak, Marijana (Centar)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Bugarin, Ivan (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Blažević, Anamarija (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bule, Matej

Reiner, Željko (HDZ)

Lalovac, Boris (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)