Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 10
PDF
Svi govornici
39
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 301
19.05.2026.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na dnevni red, prva točka
- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 301.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava i članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom utvrđivanja dnevnog reda, prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku. Sukladno čl. 204. Poslovnika Hrvatskog sabora, hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun pa bih sada pozvao poštovanog državnog tajnika Mateja Bulu da predstavi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu.
Bule, Matej
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Dakle pred vama se nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s konačnim prijedlogom zakona. Ovaj prijedlog zakona izrađen je prvenstveno s ciljem prijenosa direktive Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu određenih zahtjeva za korporativno izvještavanje ovo održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje tzv. content direktive. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti stupila je na snagu 5. siječnja 2023. te je njome izmijenjena računovodstvena direktiva, direktiva o transparentnosti, revizijska direktiva i revizijska uredba s ciljem da se moderniziraju i pojačaju zahtjevi za izvještavanje o održivosti. Ta je direktiva prenesena u hrvatski pravni sustav kroz odredbe novog Zakona o računovodstvu, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala koje su stupile na snagu prije 2 godine odnosno 27. srpnja 2024. Namjena je bila da direktiva bude ključan element europskog zelenog plana i akcijskog plana za održivo financiranje s obzirom da je slijedom njezine primjene, poduzetnicima i korisnicima i partnerima trebalo biti osiguran pristup pouzdanim i usporedivim informacijama koje su im potrebne za razumijevanje izloženosti poduzetnika, rizicima povezanih s klimatskim promjenama i drugim aspektima održivosti. Međutim u međuvremenu je postalo jasno kako je potrebno napraviti značajne iskorake kako bi se unaprijedila konkurentnost europskog gospodarstva te kako bi se pojednostavio regulatorni okvir za poslovanje. S tim ciljem Europska komisija utvrdila je 5 horizontalnih čimbenika nužnih za podupiranje konkurentnosti u svim sektorima.Govorimo o pojednostavljenju, smanjenju prepreka za na jedinstvenom tržištu, financiranje konkurentnosti, promicanje razvoja vještina i kvalitetnih radnih mjesta te bolja koordinacija politika na razini EU i na razini svake pojedine države članice. U konačnici Europska komisija je usmjerena na provedbu pojednostavljenja smanjenjem administrativnog opterećenja za najmanje 25% za sve poduzetnike odnosno najmanje 35% za male i srednje poduzetnike bez podrivanja odgovarajućih ciljeva pojedinih politika.
Slijedom takve najave krajem 2024. godine, već 2025. u proljeće odnosno 26. veljače, Europska komisija predstavila je prvi paket usmjeren na pojednostavljenje pravila EU, povećanje konkurentnosti poduzetnika i oslobađanje dodatnih investicijskih kapaciteta u tzv. Omnibus paketu. Omnibus paketom predložene su izmjene i dopune ključnih propisa koji se u prvom redu odnose na izvještavanje o održivosti, ali i održivosti općenito s ciljem pojednostavljenja zahtjeva i smanjenja administrativnog opterećenja za poduzetnike. Osnovna …/Govornik se ne razumije./… pri tom bila osigurati da propisi ne postanu prepreka gospodarskom rastu i konkurentnosti već da ih podrže kroz učinkovit i razmjeran regulatorni okvir. Predstavljeni prvi Omnibus paket u području izvještavanja održivosti obuhvaćaju dva prijedloga. Tzv. stop-the-clock prijedlog i content prijedlog. Oko stop-the-clock prijedloga je brzo postignut dogovor te je direktiva stupila na snagu već 17. travnja 2025.
S ciljem usklađivanja hrvatskog zakonodavstva Direktiva u svojoj suštini samo odgađa početak primjene obveze izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika odnosno za sve velike poduzetnike koji nisu obuhvaćeni prvim krugom i male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište. U skladu s tim u 2025. godini izmijenjeni su Zakon o računovodstvu i Zakon o tržištu kapitala.
S druge strane Content prijedlog je bio usmjeren na značajno redefiniranje samog kruga obveznika izvještavanja o održivosti podizanjem pragova i posljedično sužavanjem područja primjene pa je vezano za taj prijedlog i bilo više rasprava. Dogovor je u konačnici postignut te je sukladno tzv. Content Direktivi koja je objavljena u službenom listu 26. veljače ove godine obveza izvještavanja o održivosti odnosi se isključivo na poduzetnike koji zapošljavaju više od tisuću radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura.
Prema procjenama broj obveznika izvještavanja održivosti na razini EU smanjit će se 86% dok će se u RH broj obveznika smanjiti oko 500 na približno 30-ak što je zapravo smanjenje veće od 90%. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.
Uzimajući u obzir sužavanje područja primjene Content Direktive državama članicama izričito omogućuje da izuzmu dio poduzetnika iz prvog kruga od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. godine i 31. prosinca 2026. godine, dakle za prošlu i za tekuću godinu uz uvjet da se to odstupanje na način kojim se osigurava poštovanje načela pravne sigurnosti.
Naime, dio poduzetnika koji su trenutačno obveznici izvještavanja o održivosti prema novim kriterijima više neće ispunjavati uvjete za tu obvezu počevši od poslovne godine koja započinje 1. siječnja slijedeće godine, dakle '27. i više neće biti obvezni o tome izvještavati. Međutim, prema važećem zakonodavnom okviru ti poduzetnici koji su od slijedeće godine izuzeti obveze izvještavanja morali bi izvijestiti o održivosti još za 2025. odnosno 2026. godinu.
Kako bi RH mogla iskoristi tu mogućnost i pravodobno rasteretiti poduzetnike koji prema novim kriterijima više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti prije mjesec dana je Hrvatski sabor raspravljao o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala koji je bitan za izdavatelja tzv. listana društva na burzi, a pokrenut je i postupak izmjene i zakona koji je danas pred vama. To je osobito važno imajući u vidu zakonske rokove za predaju i javnu objavu izvještaja o održivosti do 30. lipnja prema Zakonu o računovodstvu.
Prema raspoloživim podacima u RH 48 poduzetnika trenutačno je obuhvaćeno ovom obvezom za 2025. godinu. Od njih 48 svega 14 ispunjava nove strože kriterije od tisuću zaposlenih i 450 milijuna eura neto prihoda. Dakle, ukupno 34 poduzetnika više ne ispunjavaju nove kriterije te počevši od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027. svakako više ne bi imali obvezu izvještavanja o održivosti. Bez primjene predmetnog izuzeća ovi bi poduzetnici i dalje bili obvezni sastavljati, provjeravati, objavljivati izvještaje o održivosti za 2025. i 2026. godinu iako je unaprijed jasno da u dugoročnom smislu više neće biti obuhvaćeni ovom regulatornom obvezom.
Primjenom izuzeća, dakle između ostalog usvajanjemi ovog prijedloga zakona koji je pred vama u konačnici omogućavamo da se 34 poduzetnika pravodobno oslobodi obveze izvještavanja slijedom čega će se izbjeći nepotrebno administrativno, financijsko i organizacijsko opterećenje u skladu s ciljevima Omnibus paketa i smjerom reforme na razini EU koju sam spomenuo na početku uvodnoga izlaganja.
Također ovim prijedlogom zakona predviđa s zaštita za poduzetnike u lancu vrijednosti koji imaju u prosjeku do tisuću zaposlenih tzv. zaštićeni poduzetnici kako bi se ograničilo nerazmjerno traženje informacija od strane poduzetnika koji izvještavaju o održivosti. Takvi poduzetnici mogu se osloniti na samo deklaraciju o veličini, a zaštićeni poduzetnici imaju pravo odbiti zahtjeve za informacije koje prelaze opseg dobrovoljnih standarda Europske komisije pri čemu zahtjevi moraju biti razmjerni, nužni i povezani s materijalnim rizicima i utjecajima poduzetnika koji to traže.
Nadalje, uvode se i izuzeća za financijska holding društva u pogledu obveze konsolidiranog izvještaja o održivosti kako bi se osigurala veća fleksibilnost u slučajevima kada grupa postoji primarno kao rezultat portfeljnih ulaganja a poduzeća kćeri posluju međusobno neovisno pri čemu se smanjuje administrativno opterećenje bez utjecaja na temeljnu razinu transparentnosti i zaštite interesa korisnika izvještaja.
Isto tako, propisuje se izuzeće u slučajevima promjene u sastavu grupe uslijed preuzimanja ili spajanja društva kako bi se omogućila primjena prijelaznih rješenja u konsolidiranom izvještavanju o održivosti te osigurala pravna sigurnost i razmjernost u izvještajnim obvezama tijekom takvih statusnih promjena.
Zaključno, Omnibus paket predstavljan je s ciljem smanjenja složenosti zahtjeva propisa EU za sve poduzetnike s posebnim naglaskom na male i srednje poduzetnike dok će se regulatorni zahtjevi i dalje biti usmjereni na najveće poduzetnike koji naravno ujedno i svojim aktivnostima najviše utječu na klimu i okoliš. Na taj se način cilja uskladiti ambiciju EU prema održivoj tranziciji s onim što poduzetnici mogu postići kao bi se ojačali konkurentnost i gospodarski rast.
U tom smislu važno je naglasiti kako EU ostaje pri svojim ciljevima Europskog zelenog plana, a održivost i konkurentnost trebale bi ići ruku pod ruku. U tom smislu važno je istaknuti kako usvojena nova pojednostavljena pravila i dalje odgovaraju svrsi, ali su ipak proporcionalnija i privlačnija.
RH je od samih početaka podržavala Omnibus paket jer predstavlja korak naprijed prema stvaranju ravnoteže između potrebe za transparentnošću u području održivog poslovanja i stvarnih kapaciteta poduzetnika da ispune regulatorne zahtjeve.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU ovim se prijedlogom zakona ukida obveza dostave godišnjih financijskih izvještaja u jedinstvenom elektroničnom formatu koji je strojno i ljudima čitljiv, a koja je trebala biti emplementirana od 2029. godine budući da se ocjenjuje kako bi takav zahtjev predstavljao dodatno administrativno, operativno i financijsko opterećenje za poduzetnike odnosno prati se i na nacionalnoj razini smjer koji je zadan na EU razini.
Vlada RH je Hrvatskom saboru predložila donošenje ovog prijedlog zakona po hitnom postupku kako bi sehrvatskoj gospodarskoj zajednici poslala jasna poruka da se i hrvatski regulatorni okvir može izmijeniti brzo i učinkovito u korist hrvatskih poduzetnika uklanjajući svaku nepotrebnu prepreku te i na taj način potičući njihove, potičući njihovu konkurentnost. Također ovim putem prihvaćamo i amandman nomotehničke naravi kojeg je iznijelo Odbor za zakonodavstvo. Svega, slijedom svega navedenog predlaže se Hrvatskom saboru da prihvati ovaj prijedlog zakona. Zahvaljujem vam se na pažnji.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnom tajniku. Može se vratiti na svoje mjesto.
Imamo ukupno 18 replika. Prva se javila kolegica Maduna, izvolite.
Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajnice, prije svega pozdravljam ovaj prijedlog zakona o računovodstvu jer donosi jednostavnija pravila izvještavanja o održivosti što u konačnici i dovodi do povećanja konkurentnosti poduzetnika, a to svakako će imati i učinak na naše gospodarstvo. No možete li ipak malo detaljnije pojasniti na koji način se ovim zakonom štite mali poduzetnici unutar lanca vrijednosti? Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovana zastupnice dakle štite se na način da zapravo više po ovome prijedlogu ni na koji način neće biti obveznici izvještavanja o održivosti, s obzirom da su to sada samo poduzeća koja imaju više od 450 milijuna eura neto prihoda i više od tisuću zaposlenih tako da čak ne govorimo samo mali poduzetnici nego i srednje veliki pa čak i neki veliki sustavi više neće biti obveznici izvještavanja održivosti. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac izvolite.
Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče moje pitanje je vezano za Omnibus direktivu i da li zapravo se postoje još određeni zakoni koje ćemo vjerojatno morati mijenjati jel jer to je jedan široki paket brojne direktive koje se smanjuju kako bi se povećala konkurentnost pa me zanima, tu ste spominjali Zakon o reviziji i neke druge zakone, zanima me šta nas još očekuje da to sve ubrzamo budući da evo rekli ste da prije mjesec dana smo imali jedan zakon, sad imamo drugi zakon, da li imate analizu koliko još to moramo mijenjati da bi se to sve ovaj što prije krenulo u primjenu? Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Lalovac dakle evo radimo upravo i te analize s obzirom na i na ove neke Omnibus pakete, dakle vidjet ćemo hoće li biti još eventualno potrebno mijenjati Zakon o reviziji ali vjerujem da smo glavninu toga zapravo, evo ovime danas obavili. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimrak izvolite.
Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče, zanima me u kojim se iznimnim slučajevima poduzetnicima može dopustit izostavljanje određenih informacija iz izvještaja o održivosti, po kojim uvjetima se te iznimke onda primjenjuju i kako se u tom slučaju osigurava onda ravnoteža između načela transparentnosti i zaštite poslovnih, sigurnosnih i drugih interesa. Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Evo poštovani zastupniče Šimrak, dakle to ste dobro primijetili. Zapravo takvi su izuzetci dopušteni u iznimno strogim i strogim dakle i reguliranim okolnostima. Dakle to su recimo okolnosti kada se radi o poslovnoj tajni, klasificiranom podatku, okolnostima kada bi kompanija na taj način otkrila nekakve svoje strateške planove, kakvim intelektualnim kapacitetima i drugim kapacitetima raspolažu, čime bi zapravo nanijeli neproporcionalnu štetu samoj, samoj kompaniji, narušili zapravo nekakvu lojalnu tržištu utakmicu na tržištu, tako da su to zapravo vrlo, vrlo nekakve stroge, stroge okolnosti svega nekoliko izuzetaka u tom kontekstu postoji. Evo, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče zelena agenda ima svoje poslovne ali ima i ideološke pozadine. Pokazalo se jel da je ona znanstveno neutemeljena, a u poslovnom smislu dakle na neki način EU je postala nekonkurentna, kad se radi o prostoru EU, međutim tada je kapital pobjegao dakle drugdje i opet je ta zelena agenda bila neuspješna jer su upravo i europski ali i zapadni kapital opustošili Amazonu i sve druge dakle zelene tzv. štete nanosio ali ova administrativna ograničenja sada koja usvajamo naravno kao ono kolonijalne sluge, kratko rečeno, najbolje svjedoče o tome dakle koliko je upravljanje EU, a time i Hrvatskom zapravo bilo razvojno, a i u svakom drugom pogledu katastrofalno. Dakle ovo sada rasterećenje pokazuje tu neuspješnost jer naravno došlo se je do zaključaka u EU da nema šanse sa takvim ludilima zelene agende dakle da budemo konkurentni u svijetu. Pa što mislite dakle o toj strateškoj svjetskoj priči i ovoj neuspješnosti dakle kako EU, a isto tako i RH koja naravno to …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolega Jurčević./… samo oponaša.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Jurčević dakle u ovom zakonu se u prvom redu ide za onime što sam rekao u uvodnome govoru, a to je smanjenje administrativnog opterećenja u kontekstu izvještavanja o održivosti i mi naravno slijedimo taj europski primjer. Kao što sam rekao također u uvodnom govoru mi smo stava da održivost i konkurentnost ide ruku pod ruku, naravno ako se sve to jako dobro izbalansira i mislimo zapravo da je Republici Hrvatskoj kao državi koja ima prvorazredni interes u zaštiti svojih prirodnih bogatstava, kao zemlja koja jako dobar dio svoga bruto nacionalnog odnosno bruto domaćeg proizvoda, crpi iz turističke aktivnosti, ovoga da nam je zapravo i prvorazredni interes zaštite okoliša i klime tako da i poslovanje korporativnog sektora u tom kontekstu mora biti s tim ciljevima usklađeno. Evo, hvala vam.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić izvolite.
Aha, povreda Poslovnika kolega Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Naime pojednostavljeno rečeno naime oni koji su nas birokrati administrativno umlaćivali i opterećivali i učinili ovaj nekonkurentnima, …/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević./… danas nas eto oslobađaju polumrtve, jel.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu i molim vas da to ne radite.
Kolega Babić izvolite.
Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče ovim zakonom dio poduzetnika oslobađa se obveze izvještavanja o održivosti za '25. godinu unatoč tome što je ta poslovna godina već završila. U obrazloženju ovoga zakona navodi se kako se radi o tzv. kvazi retroaktivnosti odnosno situaciji gdje se novo pravilo primjenjuje na pravne odnose koji još traju i još nisu dovršeni. Držim da je važno da se to jasno komunicira poduzetnicima,posebno zato što se ovdje poziva na javni interes smanjenja nepotrebnog administrativnog opterećenja.
Možete li zato reći što konkretno u ovom slučaju podrazumijeva koncept kvazi retroaktivnosti i zbog čega smatrate da je ovakvo rješenje u potpunosti u skladu s Ustavnom RH?
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani zastupniče Babić vi ste zapravo u svom pitanju već i to dobrim dijelom jako lijepo objasnili, a zapravo radi se situaciji gdje je poslovna godina započela 1.1.2025. godine, međutim ova odnosno prije donošenja ako ga ovaj sabor odluči ovoga tako prihvatiti, ovog prijedloga zakona, međutim obveza podnošenja ovog izvještaja o održivosti nastupa tek 30.6., tako da mi zapravo ovdje reguliramo još uvijek pravni odnos koji je u tijeku što je u skladu sa Člankom 90. Ustava ako se ne varam. I u tom kontekstu ne bi smjelo biti nikakvih, ne bi smjelo biti nikakvih problema pogotovo iz razloga toga što ako promatramo postoji li javni interes onda definitivno da postoji interes da 34 poduzetnika oslobode ove obveze prije 30.6. što smo već učinili i kroz Zakon o tržištu kapitala.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mostarac, izvolite.
Mostarac, Matej (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Državni tajniče, suradnici, administrativno opterećenje baš i loše zvuči i drago mi je da donosimo zakone koji smanjuju taj termin, koji smanjuju tu temu u poduzetništvu i ovdje je činjenica da ovim zakonom olakšavamo odnosno smanjujemo to opterećenje onima koji imaju najviše a to su najveći. I to je u redu, ali rekao bih da puno više, puno snažnije i puno jače se moramo usmjeriti ka malom i mikro poduzetništvu u kontekstu administrativnog opterećenja jer mislim da u današnje vrijeme za toga prostora ima.
Računovodstveni servisi rastu, bujaju, automatiziraju se, koristi se umjetna inteligencija i vjerujem da sa nekim naporima ili idejama koje već sad imate možemo naći načina kako da u tim manjim poduzetnicima kojim to administrativno opterećenje radi veći pritisak na poslovanje se smanji, a naravno sve u buduće što bude išlo u tom smjeru ćemo podržati.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mostarac ja bi se samo ovoga djelomično složio s ovime što ste vi rekli iz razloga toga što kada bi se ova europska direktiva sprovela odnosno po pos… koja je već prenesena 2024. u hrvatski zakonodavni okvir, kada bi se ona dosegla svoju punu primjenu tamo 2028. godine bilo bi ukupno 500 poduzetnika čak i možda malo više koji bi bili obveznici primjene ovog izvještaja o održivosti odnosno izvještaja održivosti. I mi zapravo sa ovim izmjenama koje idu po hitnom postupku da bi rasteretili one koji veće trenutno izvještavaju, međutim mi također oslobađamo i one koji će, koji bi trebali dakle u narednim godinama postati obveznici izvještavanja i takvih je dakle smanjujemo broj za čini mi se 96%, dakle s nekakvih 500 i sad nemojte me uzeti za riječ čini mi se 20, 30 kompanija na svega 30-ak. Tako da ovo je također vrlo važno za male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Jembrih, izvolite.
Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima Prijedlog Zakona o računovodstvu donosi značajne promjene osobito za poduzetnike i poslodavce što je svakako dobro i pohvalno.
Molim vas vaše pojašnjenje koja je dublja pozadina donošenja ovog prijedloga zakona i što konkretno znači Omnibus paket?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem.
Dakle, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju mislim da sam dobar dio vašeg pitanja u uvodnom izlaganju zapravo odgovorio pa ću evo i ponovit. Dakle, osnovni je smisao zapravo da prenosimo taj Omnibus paket Europske komisije kojim se nastoji pogotovo male poduzetnike rasteretiti dakle za 35% njihovih administrativnih troškova i ovdje se zapravo taj, obveza izvještavanja o održivosti na razini EU smanjuje za 86%, kod nas čak i više i zaista će samo tu obvezu imati one najveće kompanije koje imaju i najveći učinak na klimu i okoliš. Možda to ovako malo zvuči apstraktno ta obveza izvještavanja o održivosti, međutim ja vas uvjeravam to je jedan izvještaj koji zna imati preko stotinu stranica, popunjava se preko 1.300 različitih podatkovih alineja dakle za… potrebni su jako veliki i administrativni, financijski kapaciteti čak i angažman nekakvih vanjskih savjetnika da bi se o tome pravodobno izvijestilo.
Evo, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani državni tajniče, dakle prema prijedlogu izvještavanje o održivosti dakle ova obaveza će se bitno smanjiti sa 500 tvrtki na 30-ak poduzetnika i to zvuči dobro, ali postoji problem. Dakle, mali poduzetnik možda više neće biti obveznik po zakonu međutim ako radi kao dobavljač velikoj tvrtci ta velika firma i dalje od njega može tražiti razne podatke, izjave, obrasce, ESG upitnike i tu je stvarni problem.
Dakle, znači mali poduzetnik nema obvezu prema državi ali će možda imati prema velikom kupcu. Naravno da on može odbiti dati previše informacija ali tada će naravno mali poduzetnik kako će on odbiti velikog kupca od kojega živi,ovaj mu može kazati ne moraš mi slati podatke, ali više nećeš sa mnom raditi. Dakle, da li smo mi stvarno obuhvatili i rasteretili malog, malog poduzetnika ili ste mu, ili smo mu nabili ovaj jednu, jedan problem?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani zastupniče dakle vi ste dobro to primijetili međutim u ovome zakonodavnome rješenju upravo se i uvodi koncept zaštićenog poduzetnika jer se upravo u takvom jednom dobavnom lancu vrijednosti gdje poduzetnik koji ima obvezu izvještavanja o održivosti može zatražiti nekakve podatke od malog poduzetnika u njegovom lancu, taj će mali poduzetnik ima ga pravo ovoga odbiti ako to izlazi izvan okvira, izvan okvira dakle dobrovoljnog, dobrovoljnog dakle izvještavanja koje je također trenutno dakle na javnom savjetovanju na europskoj razini gdje se i ti standardi dobrovoljnog izvještavanja zapravo značajno, značajno smanjuju.
Tako da postoji instrument koji se uvodi u ovome zakonu kojeg može koristiti mali poduzetnik ili srednji poduzetnik i bilo tko drugi u tom dobavnom lancu da se od takvog prijenosa administrativnog opterećenja na nekog drugog na neki način zaštiti.
Evo, hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek, izvolite.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče sabora, uvaženi državni tajniče, pa evo ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu dodatno se usklađujemos europskim zakonodavnim okvirom te stvaramo kvalitetnije i transparentnije poslovno okruženje za naše gospodarstvenike a posebno je važno što se kroz digitalizaciju izvještavanja i administrativno rasterećenje nastoji olakšati poslovanje osobito malim i srednjim poduzetnicima koji čine okosnicu hrvatskog gospodarstva.
Možete li pojasniti na koji će način ove izmjene doprinijeti smanjenju administrativnih troškova za poduzetnike te kako će se osigurati pravovremena prilagodba gospodarstvenika novim obvezama koje proizlaze iz europskih standarda izvještavanja?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem dakle na pitanju, kao što sam rekao u uvodnom izlaganju zapravo ova se cijela inicijativa Europske komisije sastoji od dvije inicijative odnosno dva, dvije direktive, a jedna je ta Stop the clock kojom s odgodila primjena a druga je ova koja je ušla u sam sadržaj, sadržaj obveze.
Dakle, što se tiče hrvatskih poduzetnika za njih je prije svega odgođena primjena ovih, ove obveze a ona je prijenosom ove direktive što smo učinili i kroz Zakon o tržištu kapitala i sad činimo kroz Zakon o računovodstvu se značajno dakle reducira sami broj poduzetnika koji su obvezni o tome izvještavati. Dakle, brojni mali i srednji poduzetnici pogotovo ona listana društva ni na koji način više neće biti ovoga obveznici izvještavanja o održivosti. Eventualno dakle kroz nekakve posebne kanale o ovome što je bilo zastupničko pitanje prije vas, dakle svodimo je zaista na ona naj, najveća poduzeća i koji imaju zaista najveći učinak na klimu i okoliš kao što sam rekao ranije.
Evo, hvala vam lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zadro, izvolite.
Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, zašto je donošenje ovog prijedloga zakona predloženo po hitnom postupku?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Dakle kao što smo dakle već ranije rekli Zakon o tržištu kapitala koji je, koji je za listana društva propisao da se izvještaj o održivosti mora donijeti do 30.4. i to je ovaj visoki dom učinio, prihvatio dakle po hitnom postupku izmjenu i tog zakona, tako i sada radimo izmjenu po hitnom postupku i Zakona o računovodstvu koji propisuje da svi ostali poduzetnici koji nisu listana društva taj izvještaj moraju predati do 30.6.. Mi smo zaista u svemu tome bili maksimalno brzi, dakle ova direktiva je službeno objavljena ako se ja ne varam 26.2. ove godine, dakle prije svega nekoliko mjeseci u službenom glasilu EU tako da smo maksimalnom brzinom i uz hitni postupak zapravo prenijeli odnosno prenosimo evo odredbe toga u naše nacionalno zakonodavstvo kako bi oslobodili postojeće poduzetnike do 30.6. ove obveze predaje izvještaja.
Hvala lijepo.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mandić, izvolite.
Mandić, Damir (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče složit ćemo se da je svako pojednostavljivanje procedura ili administrativno rasterećenje uvijek dobro došlo da je to korak, korak naprijed, ali u tom kontekstu vezano za poduzetnike iz trećih zemalja van EU dolazi li tu do kakvih promjena i zašto su one važne?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem.
Dakle, što s tiče poduzetnika iz trećih zemalja tu već postoji okvir koji sprječava nekakvo nelojalno tržišno natjecanje, dakle ne može se dogoditi situacija po kojem bi poduzetnici u EU pa time i u Hrvatskoj bili obvezni izvještavati o održivosti a dakle da poduzetnici izvan EU to nisu obvezni. Ovdje se zapravo u kontekstu poduzetnika iz trećih zemalja, dakle govorimo recimo o SAD-u, Kini samo ujednačava ta obaveza, obveza da bude jednak kriterij kao i za poduzeća u EU a govorimo dakle o tom pragu od 450 milijuna eura neto prihoda.
Evo hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.
Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama, evo čuli smo da u biti ovaj hitni postupak se donosi ne samo radi implementacije direktive nego da se i naši poduzetnici porezno dodatno rasterete odnosno da im se smanji ili ukine ne samo njihova obaveza izvješćivanja nego i financijski njihov dio i ono što je dobro za naglasiti dakle da osim ovog današnjega poreznog rasterećenja o kojem govorimo i kojeg ćemo izglasati u Hrvatskom saboru kada pogledamo dakle da u cjelokupnom mandatu ove Vlade RH je preko 2 milijarde eura poreznoga rasterećenja išlo u smjeru naših poduzetnika i gospodarstvenika ovo je pokazatelj da osim onoga što Vlada može učiniti unutar države kroz svoje politike i svoj državni proračun dakle sada imamo i da po hitnom postupku donosimo odluku kako bi se iskoristilo upravo to izuzeće koje postoji u europskoj direktivi i ja vam čestitam na tome.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem na vašem pitanju. Ja se mogu s vama samo složiti ja jedino mogu dodati u tom kontekstu da s obzirom kao što sam rekao u odgovorima na prethodno pitanje s obzirom da je ova direktiva usuglašena i stupila na snagu tek 26.2. mislim da ovo pokazuje vrlo jasan smjer i Ministarstva financija i Vlade u cjelini da konstantno pratimo i tražimo svaku mogućnost da se bilo koja proizlazi iz EU zakonodavstva ili nacionalnog zakonodavstva da se i građani i domaći poduzetnici oslobode i bilo porezne parafiskalne obveze ili nekakvog administrativnog zahtjeva.
Evo hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zelić, izvolite.
Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama, evo zaista podržavam ovaj prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu. Sva ova pojednostavljenja ovo sve što ide u korist naših poduzetnika je za svaku pohvalu.
Međutim, evo jedno moje pitanje zašto se odustalo od uvođenja jedinstvenog i elektroničkog formata ESF za sve?
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Što se tiče te obveze, zahvaljujem gospodine predsjedniče i vama na pitanju, dakle što se tiče te obveze ona je trebala stupiti na snagu 1.1.2028. godine ako se ne varam, dakle onda predati te izvještaje tek u 2029. godini. S obzirom da je vrlo jasan smjer na europskoj razini da se traži svaka mogućnost smanjenja administrativnog opterećenja za korporativni sektor tako smo i mi zapravo tražili nekakve mogućnosti na našem nacionalnom zakonodavstvu i pronašli smo u tome jednu priliku da ne stavljamo tu obvezu pred hrvatske poduzetnike s obzirom da ona ipak, pogotovo za one male i mikro poduzetnike predstavlja određeni napor u kontekstu osiguranja potrebne informatičke infrastrukture da bi se ispunila ta obaveza. Tako da evo pokušali smo slijediti taj primjer na EU razini i pronaći na nacionalnoj razini možda još nekakve dodatne mogućnosti kako da, kako da doskočimo tom problemu.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče ovdje se stvarno radi o jednom dobrom prijedlogu zakona, ali evo iščitavajući ovaj prijedlog zakona uočio sam da se ovaj zakon dijelom oslanja na koncept napravog retroaktivnog djelovanja.
Dakle, možete li pojasniti postoje li nekakve pravne analize ili mišljenja koja potvrđuje da u budućnosti neće postojati nekakav rizik različitih tumačenja ili mogućnosti pravnih sporova vezanih uz primjenu ovoga samog zakona?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Evo poštovani zastupniče Kukavica, dakle i isto je pitanje bilo postavljeno i kod zakona po hitnom postupku, dakle Zakona o tržištu kapitala kojega smo dakle i s istom namjerom ovaj visoki dom usvojio. Ovdje smo to adresirali na matičnome odboru, dakle kao što sam rekao u odgovorima na prethodno pitanje radi se o situaciji gdje se regulira postojeći još uvijek trenutno važeći pravni odnos koji jest na počeo od 1.1.2025. godine ali još uvijek traje i u tom kontekstu primjena dakle zakona odnosno Članka 90. Ustava koji zabranjuje povratno djelovanje zakonskih propisa zapravo se ovdje poštuje jer se radi o tzv. kvazi retroaktivnosti i osigurano je dakle to načelo gdje se ispunjava određeni javni interesi a svakako da je javni interes da se ti poduzetnici rasterete obveze izvještavanja za '25. i '26. godinu kad već znamo da od '27. svakako neće biti obveznici izvještavanja.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović, izvolite.
Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče i tržište i poduzetništvo su zasigurno živi organizmi. U korporativnom svijetu strateški alati koji tvrtkama omogućuju brži rast, restrukturiranje ili izlaženje iz nekih poslovnih odnosa su zasigurno spajanje, preuzimanje i odcjepljenje.
Na koji način ove izmjene vezano za korporativno izvještavanje održivosti rješavaju upravo ovakve specifične situacije?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Dakle poštovana zastupnice što se tiče takvih situacija ovdje se također to prepoznaje ovim zakonom. Omogućuje se jedno prijelazno razdoblje od godine dana, dakle u godini preuzimanja takvog subjekta mi smo svjedočili ovoga proteklih godina u Hrvatskoj preuzimanju zaista velikih, velikih kompanija i velikim transakcijama. Ne postoji obveza da se u izvještaj o održivosti same te grupe koja preuzima poduzeće automatizmom pridruži žurno i preuzeto poduzeće. Omogućuje se to jedno prijelazno razdoblje uz izuzetak da ako je u takvom poduzeću došlo do nekog ozbiljnog ekološkog problema ne daj Bože ne daj nekakve ekološke katastrofe to i dalje mora biti u konsolidiranom izvještaju grupe vrlo jasno i transparentno navedeno i na to se obratiti pozornost.
Međutim, ako nije bilo takvih ne daj Bože neželjenih događaja zapravo osigurano je prijelazno razdoblje da se tek po slijedećoj godini u slijedećem izvještaju to poduzeće uključi u konsolidirani izvještaj.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Ma mene zanima ovo pitanje dakle ako sam dobro razumjela ovi koji će morat podnosit izvještaje odustaje se od toga da oni budu dostavljeni u strojno i ljudima čitljivom formatu uz obrazloženje je li da to predstavlja troškovno i operativno opterećenje.
Dakle, to mi nije jasno ako idemo prema digitalizaciji, ako idemo prema transparentnosti financijskih podataka, ako idemo prema ne znam nekoj lakšoj analizi takvih podataka zapravo me čudi ovo je li zašto se odustaje od dostave izvještaja u strojno čitljivom obliku. Možda sam ja krivo razumjela.
Evo hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana zastupnice Puljak dakle samo malo jedno razjašnjenje, vi ste na dobrom tragu međutim ovdje se radi o, dakle gdje se ukida dostavljanje u elektroničkom obliku su godišnji financijski izvještaji. Dakle, to je ono što zapravo sva poduzeća više-manje moraju dostaviti, dostaviti svake godine i tu smo pokušali da ne idemo ispred nekakvog EU zakonodavstva i da pokušamo i na nacionalnoj razini naći načina kako da malo olakšamo hrvatskim poduzetnicima.
A što se tiče, što se tiče izvještaja o održivosti samih poduzetnika ovih 34 koji će biti obvezni izvještaja o održivosti, dakle tu pratimo u potpunosti EU direktivu i dakle, tu će dakle nadležnim uredbama sa strane EU zakonodavstva biti određen način, način dostave takvih, takvih izvještaja. Dakle, razlika između godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja o održivosti zaista je velika razlika u broju, u broju takvih izvještaja.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažević, izvolite.
Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajniče i sami ste u svom izlaganju rekli kako se ustvari treba postići ta jedna ravnoteža između visokih standarda, transparentnosti i potrebe da se hrvatske poduzetnike dodatno administrativno ne opterećuje.
Sad na tragu toga na koji ustvari način se ovim izmjenama mijenjaju kriteriji za obveznike izvještavanja o održivosti te što to konkretno znači za hrvatske gospodarstvenike u kontekstu i administrativnog rasterećenja, konkurentnosti njihove ali naravno i usklađivanja sa europskim regulatornim okvirom?
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana zastupnice zahvaljujem na pitanju, dakle kao što sam evo malo detaljnije rekao u uvodnom, uvodnom izlaganju radi se o kriteriju 450 milijuna eura neto prihoda i tisuću zaposlenih. To znači da zapravo svega nekolicina poduzeća uopće u Hrvatskoj udovoljava takvoj obvezi tako da najveći broj onih koji su u konačnici trebali biti obveznici izvještavanja o održivosti, dakle govorim više od 500 poduzeća najveći broj njih više neće biti, više neće biti u toj obvezi.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolegica Ban, izvolite.
Ban, Boška (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče svi smo se složili da je dobro što ovim izmjenama se pokušava izbjeći situacija da poduzetnici ulažu značajna sredstva u izvještavanje za koje je već sada jasno da dugoročno više neće biti obvezno. Mislim da je to pitanje pravne sigurnosti i racionalizacije sustava.
Zanima me koliko bi prema procjenama ministarstva troškovi za te poduzetnike bili veći da se ovo izuzeće sada ne donese?
Hvala vam lijepa.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Bule, Matej
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana zastupnice, dakle nemamo dakle nekakav konkretan, konkretan broj međutim kad pogledate neke izvještaje koji se mogu vrlo lako naravno dostupni su na internetskim stranicama tih poduzeća, kad pogledate strukturu tih izvještaja kao što sam ranije rekao vidjet ćete da se radi o izvještajima preko stotinu stranica sa gotovo 1.300 dakle nekih podatkovih alineja, dakle koje zahtijevaju ne samo značajan angažman unutar samoga poduzeća pa čak i prilagodbu IT sustava unutar samog poduzeća da se o tome može izvještavat, nego vrlo često se moraju angažirati i neki vanjski stručnjaci i profesionalne kompanije koje mogu pomoći prilikom izrade, izrade takvog izvještaja.
Tako da u tom kontekstu radi se zaista o velikom administrativnom pa time i financijskom naporu za poduzeća koja možda mogu podnijet to ona velika, međutim srednje velika poduzeća listana na burzi zaista su u tom kontekstu ovoga za njih to predstavlja jedno ja bih rekao nesrazmjerno opterećenje i dobro je da idemo u ovome smjeru i to ukidamo.
Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku, hvala svima koji su sudjelovali u dosadašnjem tijeku rasprave.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele, idemo onda na raspravu, prvi je na redu Klub zastupnika SDP-a i poštovani kolega Lalovac, izvolite.
Lalovac, Boris (SDP)
Dobar dan svima, lijep pozdrav.
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, danas je pred nama Zakon o računovodstvu, hitni postupak, uvodno je sam predlagatelj rekao zašto ide uvod… zašto ide hitni postupak. Zbog znači čim prije prilagodbe novim pravilima koje su zapravo na razini Europske komisije donese negdje u veljači, također objasnio je i samu tu retroaktivnost i pravne neke određene nedoumice i ove ostale druge stvari šta se, što se zapravo tiče konkretno samih članaka.
Međutim ovdje je još jednom kao što sam imao svoju raspravu o Zakonu o tržištu kapitala, a isto tako i sad je Zakon o računovodstvu, zato sam i postavio pitanje da li nas čeka još nekakav zakon jel. Ovo je potvrda da zapravo ljudi u Europskoj komisiji ono pojma nemaju šta rade. Znači ovo je ozbiljan, ozbiljan ovaj ovo je ozbiljan problem ovakvih donošenja direktiva i ovakvog na što smo se mi ovdje ne samo u saboru nego i u Europskom parlamentu koji su sve donosili ovakve stvari oni koji ih donose tamo da oni pojma nemaju ni šta rade, ni na koji način rade, mijenjaju, donose, stavljaju, ukidaju itd. jel.
Ovo što ste vi rekli danas spominjemo o nekom administrativnom rasterećenju da ali ljudi su već 2005. godine koji su već trebali oni su već angažirali stvari jel, znači oni su već angažirali. Znači oni koji su pripremali izvješće za 2025. godinu jel oni su već angažirali upravo ovo što ste popunjavali. Vi sad samo ono što ovaj se pokušava da ih ne morate izvijestiti do 30.6., međutim oni su taj izvještaj morali napraviti jel zato što je važeća, važeći zakon da se zapravo, da se to napravi do 30.6.2025. godine. Znači ljudi su angažirali sredstva, ljudi su popunjavali obrasce, ljudi su se već ovaj s druge strane brojni od njih koji su jednostavno nisu, naravno ne govorim da je ovo vaš dio, ne govorim za vezano vi ste maksimalno u tom dijelu izašli u susret da to što prije napravite nego ponovo govorim o onima koji su na razini Europske ovaj komisije ili Unije kako tko god je zapravo osmišljavao takve planove vidi se zapravo da jednostavno se bave, nažalost Europa se bavi sama sobom jel. Ovo vam je danas, danas primjer i nama ovdje u saboru i bavimo se samim sobom i nije čudo što nismo konkurentni. Nije čudno što europska tržišta kapitala nisu povezana. Nije čudno zašto je europska odnosno zemlje EU imaju stopu rasta 0,9%. Ljudi moji zbog ovoga jel. Zbog ovoga Njemačka ima 0,9%, gospodarski rast 0,8 zato druge zemlje imaju do 0, 0,1, 0,2, 0,5 na pragu pogađa ih inflacija, teško izlaze sa gospodarskim rastom zato što se netko na razini EU samo se bavi direktivama. Samo se bavi direktivama jel.
I nije problem pomoć kad nekakve direktive imaju smisla, međutim direktive koje donosite opteretite poduzetnike i onda ih nakon godinu dana bez ikakvog objašnjenja, bez ikakvog objašnjenja ukidate gdje ste ljudima već, gdje su se ljudima već stvorili troškovi jel, prikazujete kao nekakvo rasterećenje, nekakvu revoluciju. Jednostavno oni koji su god to radili pojma nemaju šta rade jel i to je nažalost svi se to boje reći jel. Svi se to boje reći.
A činjenica je slijedeća i nije bez veze postoji jedna anegdota, jedna anegdota koja je, koja se tako priča među, među kolegama i poduzetnicima. Znači za stol dolaze Amerikanac, Kinez i Europljanin netko iz Europske komisije jel da vidi kako će, kako izgleda, kako izgleda poslovanje i dođe Amerikanac i on donese softver, donese softver jel bez obzira koje, mi danas koristimo sve softvere koje danas se koriste koristi se američki softver jel, bez obzira kakve god vrste usluga koristite. Nećemo, znači neki u obliku digitalne, digitalne pameti nećemo govoriti o, sedam najvećih kompanija američkih su vam najviše intelektualne, intelektualno vlasništvo odnosno ne samo licence nego uglavnom su softverska rješenja koje mi danas klikamo od društvenih mreža, Netflixa, bilo kojih Meta, umjetne inteligencije itd., to su vam softverska rješenja koje je donio Amerikanac za stol jel. Onda došao Kinez on je donio hardver jel. Sve mi ovo što danas tu imamo imamo hardver jel od računala, od mobitela, od televizije, od hladnjaka sve je napravljeno u Kini jel. Znate i onda dođe Europljanin, znate šta je on donio za stol, direktivu, on je donio direktivu jel i igra je završena za stolom. Znači jednu direktivu, drugu direktivu, treću direktivu, petu direktivu, šestu, sedmu. Europa može samo direktive donijeti za stol jel. Koji je to proizvod europski koji je na svjetskom tržištu konkurentan jel, znate li ga jel? Ali kad se govori o hardveru, kad se o govori o softveru od nas nema ništa ali smo zato inovativni u direktivama.
I današnja rasprava pokazuje inovativnost Europske komisije u direktivama jel i imat ćemo sad poslije toga još jednu direktivu itd., itd., itd. i onda će se pitat netko u Europi zašto imamo rast od 0,9%, govorimo o europskim zemljama ne govorim o Hrvatskoj, zašto imamo 0,9, zašto imamo 0,8, 0,7, 0,6, zašto se sad govori o staklaciji veća inflacija nego neko razine gospodarskog rasta? Zato što će se neko na razini EU treba prestat igrati direktivama i počet proizvoditi proizvode koji mogu biti svjetski konkurentni, a onda će i ova rasprava biti puno imati više smisla. Zahvaljujem.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi na redu Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, govorit će poštovani kolega Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani predsjedniče sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Na prvi pogled ovaj zakon ispred nas izgleda kao dobra stvar, vlada kaže da želi smanjiti administraciju, smanjiti broj poduzetnika koji moraju raditi izvještaj održivosti i olakšavati poslovanje i to podražavamo. Ali problem je u tome što ovaj zakon donosi se po hitnom postupku, a kad se zakon donosi po hitnom postupku onda ima manje rasprave, manje se čuje struka, manje se čuju računovođe, revizori, poduzetnici i oni koji će taj zakon morati provoditi u stvarnom životu.
Vlada kaže da se žuri zato što zakon treba donijeti do 30. lipnja 2026., a ako se ne donese na vrijeme dio poduzetnika mora raditi izvještaj o održivosti za 2025.g., iako po novim pravilima više nisu obveznici. To razumijemo, ali onda se postavlja jednostavno pitanje, zašto se opet čekalo zadnji trenutak? Ako se zakon donosi zbog rasterećenja poduzetnika onda i način donošenja zakona mora biti ozbiljan, jasan i na vrijeme pripremljen.
Drugo, vlada kaže da će se broj obveznika izvještavanja održivosti jako smanjiti. Prema prijedlogu obaveza će ostati samo za najveće poduzetnike one koji imaju više od 400 miliona eura prihoda i više od tisuću radnika. U Hrvatskoj bi se broj obveznika smanjio s oko 500 na 30, 34 ako se ne varam, to zvuči dobro, ali postoji jedan veliki problem, o njemu sam u replici govorio i nisam dobio baš tako jasan i ja bi rekao dobar odgovor.
Dakle, mali poduzetnik možda više neće biti obveznik po zakonu, ali ako radi kao dobavljač velikoj tvrtki, velikoj firmi i dalje ona može od njega tražiti razne podatke, izjave, obrasce, ESG upitnike itd., itd., znači mali poduzetnik neće imati obavezu prema državi, ali će možda imati prema velikom kupcu i tu je zapravo ja bi rekao stvarni problem. Zakon kaže da mali poduzetnik može odbiti dati takvu informaciju velikoj tvrtci da za koju radi nekakvu uslugu, ali pitamo se kako će mali poduzetnik stvarno odbiti velikog kupca od kojega živi? Što ako mu veliki kupac kaže ne moraš mi dati te podatke, ali onda ne možemo nastaviti suradnju. Na papiru mali poduzetnik ima pravo, a u stvarnom životu on često nema snagu da se suprotstavi velikom sustavu.
Zato mislimo da zaštita malih poduzetnika nije dovoljno jaka, nije dovoljno samo napisati da mali poduzetnik ima pravo odbiti prekomjerne zahtjeve, treba jasno reći tko ga štiti, kome se može obratiti, što smije odbiti, što mora dati i što se događa ako ga veliki sustav ipak pritisne i on nakon toga više ne bude imao mogućnosti da radi i da zarađuje svoj kruh.
Treće, zakon kaže da veliki poduzetnik mora obavijestiti malog poduzetnika da ima pravo odbiti dio informacija, ali to je slaba zaštita. To znači da onaj tko traži podatke mora drugoj strani objasniti da ih možda ne mora dati. U praksi ja mislim da to neće funkcionirati. Zašto bi, zato bi država trebala napraviti jednostavne upute za malog poduzetnika, ne pravni tekst od 50 stranica već jasan vodič, što veliki kupac smije tražiti od mene, što ne moram dati, kada imam pravo reći ne, kome se mogu obratiti ako me netko pritišće.
Nadalje, moramo pitati što je sa poduzetnicima koji su se pripremali za ove obveze jer je takav zakon bio? Neki su već platili konzultante, uvodili procedure, prikupljali podatke, educirali ljude, sada se pravila mijenjaju, na bolje naravno. Dobro je da se obaveze smanjuju, ali nije dobro ako se pravila stalno mijenjaju i poduzetnici nikad ne znaju što ih čeka.
Nadalje, vlada briše i buduću obavezu da se godišnji financijski izvještaji dostavljaju u jedinstvenom elektronskom formatu, to predstavlja vlada kao rasterećenje, ali moramo paziti da pod krinkom rasterećenja ne odustanemo od dobre digitalizacije. Dakle, da ne odustanemo od digitalizacije jer smo u digitalnom dobu i moramo težiti takvoj vrsti posla i obavljanja kroz digitalizaciju. Poduzetnicima ne treba manje digitalizacije, treba im bolja, jednostavnija i pametnija digitalizacija. Zato naš prigovor nije da se poduzetnike ne treba rasteretiti, treba ih se rasteretiti dakako, ali rasterećenje mora biti stvarno, a ne samo napisano u zakonu. Ako mali poduzetnik formalno nije obveznik izvještavanja onda ga veliki sustavi ne smiju pretvoriti u svoj besplatni administrativni odjel. To je glavna poruka onoga što sam danas ovdje želio reći, a vezano je za ovaj zakon.
Mali poduzetnik ne smije biti oslobođen obaveze prema državi, a onda zatrpan obavezama od velikih kupaca od kojih živi i kojima ne može jednostavno reći ne jer zna se što onda slijedi. Ako to ne riješimo jasno onda problem nismo uklonili samo smo ga prebacili iz zakona u stvarni život poduzetnika. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na treću raspravu, govorit će u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovana kolegica Jembrih, izvolite.
Jembrih, Ljubica (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Ovaj prijedlog donosi značajne promjene osobito za poduzetnike i poslodavce jer se bitno smanjuje administrativno opterećenje i sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti. Prije svega važno je reći da je današnji zakon bio usklađen s europskim CSRD direktivom i obaveza izvještavanja održivosti postupno se širila na veliki broj poduzetnika.
Prema postojećem zakonu obveznici su bili veliki poduzetnici i brojni srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu, međutim praksa je pokazala da su troškovi provedbe takvih obveza postali izrazito veliki osobito za srednje poduzetnike. Poduzeća su morala angažirati dodatne stručnjake, konzultante, revizore, administrativne kapacitete samo kako bi zadovoljila zahtjeve izvještavanja.
Zbog toga Europska komisija donosi omnibus paket i novu direktivu u kojoj se značajno smanjuje broj obveznika izvještavanja o održivosti, to je najvažnija promjena ovog zakona. Prema važećem zakonu obveza izvještavanja odnosila se na približno 500 poduzetnika u RH. Prema novom prijedlogu zakona obveznici će biti samo oni poduzetnici koji imaju više od tisuću zaposlenih i više od 450 milijuna eura neto profita. Time se broj obveznika u Hrvatskoj smanjuje s oko 500 na približno 30 poduzetnika i to je smanjenje veće od 90%, drugim riječima velika većina hrvatskih poduzeća više neće imati obvezu složenog i skupog izvještavanja o održivosti.
Što to konkretno znači za poslodavce? Prije svega manje administracije, poduzetnici više neće morati ulagati ogromna sredstva u izradu opsežnih izvještaja prikupljanje podataka dodatne kontrole i angažman vanjskih stručnjaka, to znači manje birokracije, manje troškova, manje administrativnog pritiska na uprave i računovodstvo i više vremena za razvoj i poslovanje i investicije. To je osobito važno za hrvatske tvrtke koje posluju u izrazito konkurentnom tržišnom okruženju.
Jedna od vrlo važnih promjena odnosi se i na male i srednje poduzetnike koji su bili dio lanca dobave velikih kompanija. Naime, do sad se u praksi događalo da velike kompanije od svojih dobavljača traže ogromne količine podataka o održivosti, čak i kada ti dobavljači nisu bili zakonski obveznici izvještavanja. To je stvaralo veliki problem malim i srednjim poduzetnicima, primjerice jedna mala proizvodna tvrtka iz Hrvatske koja radi za veliki trgovački lanac morala je ispunjavati desetke upitnika o emisijama CO2, upravljanju otpadom, radnim pravima i raznim pokazateljima, iako za to nije imala ni ljude ni financijske kapacitete.
Novi zakon uvodi pojam zaštićenog poduzetnika, zaštićeni poduzetnik je onaj koji ima manje od tisuću zaposlenih i nalazi se u lancu vrijednosti velikog obveznika izvještavanja. Takav poduzetnik sada ima pravo odbiti dostavu informacija koje prelaze dobrovoljne standarde koje će propisati Europska komisija. Drugim riječima, veliki sustavi više neće moći neograničeno prebacivati administrativni teret na manje dobavljače, to je izrazito dobra i važna promjena.
Još jedna dobra strana zakona jest povećanje pravne sigurnosti. U prijedlogu se jasno navodi da poduzetnici koji prema novim pravilima više neće biti obveznici izvještavanja neće morati izrađivati izvještaje ni za 2025. i 2026.g. to znači da će 34 hrvatska poduzetnika odmah biti oslobođena te obveze. Dakle, zakon ne čeka 2027.g. nego odmah kreće u rasterećenje gospodarstva to je važno jer bi u suprotnom poduzeća morala ulagati velika sredstva u izvještavanje za samo jednu ili dvije godine iako je već sada jasno da kasnije više neće biti obveznici.
Pozitivna promjena odnosi se i na zaštitu poslovnih tajni. Novi zakon omogućuje poduzetnicima da se iz izvještaja izostave informacije čije bi objavljivanje moglo ozbiljno moglo naštetiti njihovom poslovnom položaju, intelektualnom vlasništvu ili tehnološkim inovacijama, to je posebno važno za tehnološke kompanije, farmaceutsku industriju, obrambeni sektor, inovatne proizvodne tvrtke. Tvrtka koja razvija novi tehnološki proizvod više neće morati objavljivati podatke koji bi mogli otkriti konkurenciji osjetljive informacije o razvoju ili inovacijama, time se štiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Dobra promjena odnosi se i na digitalno izvještavanje. Važeći zakon predviđaju obvezu dostavljanja svih financijskih izvještaja u jedinstvenom elektroničkom formatu do 2028., sada se ta obveza briše.
Za mnoga poduzeća to znači manje troškova prilagodbe IT sustava, manje tehničkih komplikacija, manje dodatnih ulaganja. Posebno je to važno za srednje, velike tvrtke koje nemaju razvijene digitalne sustave poput velikih multinacionalnih kompanija.
Važno je naglasiti da ovaj zakon ne ukida koncept održivosti, naprotiv izvještavanje o održivosti ostaje obvezno za najveće kompanije koje imaju najveći utjecaj na okoliš, društvo i gospodarstvo. Velike banke, osiguravajuća društva, najveće korporacije, veliki industrijski sustavi i dalje će morati izvještavati. Ali zakon sada uvodi i razmjernost, to znači da obaveze moraju odgovarati stvarnim kapacitetima poduzetnika.
Ako gledamo širu gospodarsku sliku ove izmjene imaju nekoliko važnih pozitivnih učinka, 1. povećava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva, 2. smanjuje se regulatorno opterećenje, 3. poduzetnicima ostaje više sredstava za recimo ulaganja, rast plaća, nova zapošljavanja, tehnološki razvoj i smanjuje se rizik od administrativnih, da administrativni zahtjevi uspore razvoj gospodarstva.
Zaključno možemo reći da ovaj prijedlog zakona predstavlja pokušaj uspostavljanja ravnoteže između ciljeva održivosti i realnih mogućnosti gospodarstva i najvažnije promjene su dakako značajno smanjenje broja obveznika izvještavanja, zaštita malih i srednjih poduzetnika, smanjenje administrativnih troškova, veća pravna sigurnost, zaštita poslovnih tajnik i konkurentnost. Za poslodavce to znači jednostavnije poslovanje, manje birokracije i više prostora za razvoj i investicije. Upravo zbog toga u hrvatskom gospodarstvu danas treba upravo takav zakon održiv, ali i za razumnu provedbu i regulativu. Klub HDZ-a podržat će ovaj prijedlog izmjene zakona. Hvala.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na četvrtu raspravu Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, govorit će poštovana kolegica Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo poštovane kolegice i kolege.
Dakle, pred nama je Prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, međutim evo ne raspravljamo danas samo o računovodstvu već o tome koliko transparentnosti očekujemo od velikih kompanija, koliko administrativnog opterećenja smatramo razumnim i kako pronaći ravnotežu između opravdanog rasterećenja gospodarstva i javnog interesa da znamo kako najveći poslovni sustavi utječu na okoliš, radnike, društvo i vlastito dugoročno poslovanje.
Dakle, evo kao što smo čuli ovaj zakon dolazi kao posljedica izmjene europskog okvira odnosno omnibus paketa kojim je EU odlučila znatno suziti obvezu izvještavanja održivosti i tu treba biti pošten dio zahtjeva koji su prethodno bili postavljeni doista je bio iznimno složen, skup za mnoge poduzetnike teško provediv. Dakle nije svrha propisa da tvrtke troše ogromne resurse na proizvodnju izvještaja koji možda nitko neće ni kvalitetno ni koristiti, niti pročitati nego da se dobiju relevantne usporedive i smisleno prikupljene informacije.
Zato apsolutno razumijemo osnovnu namjeru ovog zakona, obveza izvještavanja o održivosti će se ubuduće svodit na najveće poduzetnike one koji imaju više od 450 milijuna eura neto prihoda i više od tisuću zaposlenih i time se u Hrvatskoj broj obveznika smanjuje s oko 500 tvrtki na približno 30-ak poduzetnika, na razini EU s nekoliko desetaka tisuća na otprilike pet do osam tisuća društava. Veliko rasterećenje za gospodarstvo, ali je istodobno i velika promjena u dosegu javne transparentnosti.
Zato evo htjela bi na početku reći što je taj uopće pojam održivost, često se s njime barata, nisam sigurna da svi znaju što je to. Dakle, to nije samo ekologija, niti samo emisije ugljikovog dioksida u kontekstu ovog zakona radi se i o odnosu prema okolišu, ali i o društvenim učincima poslovanja, ljudskim pravima, upravljačkim praksama, dugoročnoj otpornosti poslovnog modela, rizicima i odgovornosti uprava. Dakle, izvještavanje održivosti treba dati odgovor na dva pitanja, kako poslovanje tvrtke utječe na društvo i okoliš, ali kako klimatski, društveni i upravljački rizici utječu na samu tvrtku, dakle to je sve održivost.
I u tom smislu legitimno je pitati jesmo li ovim zakonom otišli malo predaleko u sužavanju kruga obveznika? Ako iz sustava izvještavanja izlazi gotovo 470 poduzetnika u Hrvatskoj jesmo li sigurno da među njima nema velikih kompanija koje možda ne prelaze oba ova praga, ali imaju značajan utjecaj na lokalnu zajednicu, na radnike, na okoliš ili na tržište? Dakle, to nije argument protiv rasterećenja već pitanje mjere ravnoteže u politici, dakle nije dovoljno reći da nešto pojednostavljujemo moramo znati što time prestajemo vidjeti, što nam možda bježi.
Podržavam rješenje ili podržavamo rješenje kojim se uvodi zaštita manjih poduzetnika u lancima vrijednosti. Dakle, u praksi se pokazalo da velike kompanije kako bi ispunile vlastite obveze izvještavanja često su tražile velike količine podataka i komplicirane izvještaje od svojih dobavljača, pa i od onih koji sami nisu bili obveznici takvog izvještavanja. I sad ovim zakonom se uvodi pojam zaštićenog poduzetnika koji ima pravo odbiti dostaviti informacije iznad okvira dobrovoljnih standarda, takve se dodatne obveze ne mogu nametati ni ugovorom, dakle to je dobro i potrebno. Dakle, ne smijemo dopustiti da se administrativni teret formalno smanji za jedne, a neformalno se onda prebaci na manje i slabije u lancu opskrbe.
Razumijemo i prijelazno rješenje za ova 34 hrvatska poduzetnika koji bi prema dosadašnjim pravilima morali izvještavati o održivosti za '25.g. iako je već sada jasno da prema novim kriterijima od '27. neće više bit obveznici, dakle nema smisla tražiti od tvrtki da izrađuju opsežne i skupe izvještaje za razdoblje u kojem je već unaprijed poznato da dugoročno više neće biti obuhvaćene tim režimom, dakle to je prihvatljivo i razumljivo.
Međutim, evo zbog toga što zakon ima učinak i na obveze vezane uz već završenu poslovnu '25.g. donosi se po hitnom postupku, evo ostaje pitanje za ministarstvo zašto se s ovim zakonom dolazi tek sada u svibnju, a rok je za podnošenje izvještaja 30. lipnja? Dakle, hitni postupak može biti opravdan ali ne bi trebao biti zamjena za pravodobnu pripremu zakonodavstva.
E sad o onome što sam pitala u replici, dakle pitanje elektroničkog ne elektronskog ako to piše ovaj ispravit, dakle elektroničkog formata izvještavanja je tu smo čuli predstavnika ministarstva da se brisanje obveze strojno čitljivog formata odnosi na godišnje financijske izvještaje ne na izvještaje održivosti, da će Europa tek propisati kako će se ti izvještaji održivosti dostavljat. Međutim, ostajem kod ove svoje primjedbe, dakle godišnji financijski izvještaji nisu nekakvi sporedni dokumenti to su temeljni javno dostupni podaci o poslovanju poduzetnika i ako sad zaklinjemo se u digitalizaciju, transparentnost, u modernu državu koja zna koristiti podatke, koja razvija kvalitetniju analitiku, učinkovitiji nadzor, veću transparentnost onda strojno čitljiv format za financijske izvještaje nije ne znam nekakav birokratski zahtjev već je razumljivi korak u razvoju i smjer razvoja.
Dakle, stoji argument da bi to moglo biti opterećenje tvrtkama, al evo rekao je kolega već su tvrtke i do sad sve to skupa i pripremile, dakle odgovor na taj problem ne bi trebao biti potpuno odustajanje od takvog načina dostave izvještaja već evo trebali bi nać neku mjeru. Dakle, trebalo bi takvu obvezu dostavljanja izvještaja u strojno čitljivom podatku zadržati za godišnje financijske izvještaje, po potrebi ako netko to već nije napravio voditi fazno i uz tehničku pomoć i standardizirane alate, ne znam uz pomoć FINA-e itd., zato ću evo u tom smislu predložit amandman u kojem bi se zadržala obveza dostave godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja u strojno čitljivom formatu, strojno ljudima čitljivom formatu, dok bi se istodobno prihvatilo rasterećenje u dijelu koji se odnosi na ostale izvještaje poslovodstva koji nisu vezani uz održivost. Dakle, to je čini mi se neko srednje rješenje, dakle ne inzistiramo na svemu što je prethodno bilo propisano, ali ne odustajemo od digitalizacije ondje gdje ona ima najviše smisla.
Dakle, ovaj zakon ima dobru stranu, smanjuje prekomjerna opterećenja, štititi manje poduzetnike, uklanja obveze za one koje za koje već je jasno da dugoročno neće ostati u sustavu, ali zaista ima elemente koje treba propitati, a to je veliko smanjenje broja obveznika, donošenje evo uvijek imamo tu primjedbu donošenju po hitnom postupku u zadnji čas, a i ovo kažem odustajanje od strojnog formata godišnjih financijskih izvještaja, meni je točno, al moram priznat jednostavno ne prihvatljivo. Dakle, cilj ne smije ni birokracija radi birokracije, ali ni deregulacija radi deregulacije, dakle cilj mora bit pametan sustav u kojem su obveze primjerene ili razmjerne, ali i transparentnost stvarna dakle sustav u kojem održivost evo nije samo neka riječ iz europskih direktiva i dokumenata rekao je ovdje kolega vidi se da u Europi nemaju pojma šta rade, ali zaista nam trebaju ozbiljni standardi odgovornog poslovanja i digitalizacija nikako nije neka parola već je trebamo provoditi gdjegod je to moguće jer je to alat za bolju i moderniju državu. Dakle, ako je takvom želimo onda mi zaista nema smisla ovdje odustajat od strojno čitljivog formata. Evo hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika DP-a govoriti poštovani zastupnik Ivica Kukavica, izvolite.
Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnicama.
U ime Kluba zastupnika DP-a želim istaknuti da predložene izmjene Zakona o računovodstvu predstavljaju prije svega pokušaj usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s primijenjenim europskim regulatornim okvirom u području izvještavanja o održivosti.
Posljednjih godina svjedočimo snažnom širenju regulatornih zahtjeva vezanih uz SSG standarde izvještavanje o održivosti. Sama ideja odgovornog poslovanja, transparentnosti i dugoročne održivosti nije sporna, naprotiv gospodarstvo budućnosti teško je zamisliti bez odgovornog odnosa prema okolišu, zaposlenicima i korporativnom upravljanju. Međutim, pitanje koje se s pravom otvorilo u brojnim europskim državama, ali i među gospodarstvenicima u Hrvatskoj nije pitanje treba li postojati izvještavanje održivosti nego pitanje mjere i proporcionalnosti.
U javnosti se posljednjih mjeseci često upozorava da su pojedina poduzeća, osobito ona srednje veličine bila suočena s vrlo složenim administrativnim zahtjevima, dodatnim angažmanom vanjskih konzultanata te značajnim troškovima pripreme izvještaja. Pojedine gospodarske usluge i poduzetnici isticali su bojazan da bi administrativni teret mogao prerasti u svoju prvotnu svrhu i postati prepreka konkurentnosti posebno u okolnostima usporavanja europskog gospodarstva. U tom smislu možemo razumjeti ovu intenciju predlagatelja da se obveze usmjere prema najvećim subjektima čije poslovanje u biti ima najizraženiji gospodarski i društveni učinak u našoj državi. Klub zastupnika Domovinskog pokreta pozdravlja nastojanje da se izbjegnu situacije u kojima bi dio poduzetnika ulagao značajna financijska i organizacijska sredstva u sustav izvještavanja koji bi za njih vrlo brzo prestao vrijediti. Takav pristup doprinosi i u biti pravnoj predvidljivosti i rasterećenju gospodarstva što je u biti intencija ovoga samoga zakona, no istodobno želimo i ukazati na nekoliko pitanja koja zaslužuju po nama neka dodatno pojašnjenje. Prvo iako administrativno rasterećenje ima smisla potrebno je paziti da se ne pošalje poruka kako održivost postaje manje važna tema. Izvještavanje nije samo regulatorni zahtjev, ono sve više postaje element tržišne konkurentnosti, odnosa prema investitorima i poslovne reputacije. Drugo, otvara se pitanje onih poduzetnika koji su već uložili sredstva i ljudske resurse u prilagodbu postojećim pravilima. Dio njih već je razvijao interne sustave, provodio edukacije i pripremao procese usklađivanja, stoga bi bilo korisno čuti razmišlja li se možda u određenim smjernicama ili prijedlozima, modelima kako bi se takvi raniji napori mogli iskoristiti, a ne ostati nekakav neiskorišteni trošak samih subjekata. Treće, pitanje primjene zakona ne odnosi se zakona na odnose koji su već započeli zahtjeva jednu dodatnu pažnju iako se obrazlaže da se radi o tzv. nepravnoj retroaktivnosti koja ide u korist adresata norme, svakako odstupanje od načela pravne izvjesnosti mora biti pažljivo obrazloženo i iznimno primjenjivano. Klub zastupnika smatra da zakonska rješenja moraju istovremeno ostvariti tri cilja, usklađenost s europskim okvirom, zaštitu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i očuvanje pravne sigurnosti koja je veoma bitna. Zbog svega navedenog Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržat će ovaj prijedlog ali ćemo i pratiti njegov učinak u praksi kako rasterećenje ne bi dovelo do nejasnoća ili eventualnog neujednačenog postupanja. Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govorit poštovani zastupnik Darko Vuletić, izvolite.
Kolega Vuletić s mjesta, s mjesta.
Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo na upozorenju gospodine potpredsjedniče.
…/Upadica Reiner: Niste, niste tek ste svježi pa onda./…
Da, da ok, ok. Makinalno sam otišao dole.
Poštovani potpredsjedniče, državni tajniče sa suradnicama, evo pred nama je Prijedlog zakona i izmjene o dopunu, o izmjenama i dopuna zakona koji se usklađuje sa novim europskim okvirom u području izvještavanja održivosti. I odmah na početku želim jasno reći Hrvatska seljačka stranka podržat će ovaj prijedlog zakona zato što on donosi ono što hrvatski poduzetnici već godinama traže, a to je smanjenje nepotrebne dokumentacije, manje birokratskog opterećenja i više prostora da se ljudi bave svojim poslom razvojem i investicijama umjesto stalnim ispunjavanjem novih obrazaca i procedura. Europska komisija je sama ustanovila i prepoznala da je postojeći sustav izvještavanja o održivosti postao preširok i prezahtjevan osobito za manje i srednja poduzeća. Upravo zato kroz novi europski okvir dolazi do racionalizacije obveza i jasnijeg fokusiranja na najveće sustave koji imaju najveći utjecaj na tržište i gospodarstvo. Ovim zakonom, to smo danas čuli nekoliko puta ali dobro je ponovit, broj obveznika izvještavanja o održivosti u Hrvatskoj smanjuje se sa približno 300, sa približno 500 na oko 30 najvećih poduzetnika. To dovoljno govori koliko je dosadašnji sustav bio široko postavljen i mislim da je važno reći jednu jednostavnu stvar, nitko nije protiv održivosti, nitko nije protiv odgovornog poslovanja, zaštite okoliša ili transparentnosti ali moramo paziti da dobre ideje ne pretvorimo u administrativni teret koji guši gospodarstvo. Ovim izmjenama uvodi se više razmjernosti i pravne sigurnosti. To je između ostalog važno i za hrvatsko selo, za naše OPG-ove, male proizvođače i obiteljske tvrtke koje ne smijemo zatrpavati birokracijom do te mjere da više vremena provode za računalom nego na njivi, radionici ili proizvodnji. HSS će uvijek podržavati takve politike koje čuvaju ravnotežu između razvoja gospodarstva i odgovornosti prema društvu i okolišu, a upravo je ravnoteža ključni, ključna riječ ove rasprave jer održivost nije samo izvještaj, tablice i formular, održivost je i pitanje možemo li zadržati ljude u ruralnim sredinama. Možemo li sačuvati domaću proizvodnju i možemo li stvoriti uvjete u kojima će hrvatski poduzetnik biti konkurentan, a ne administrativno iscrpljen. Zato smatram da ovaj zakon ide u dobrom smjeru, smanjuje nepotrebno opterećenje, prati europske promjene i daje gospodarstvu više prostora za razvoj i konkurentnost. Naravno, najveći sustavi i dalje moraju ostati odgovorni i transparentni, ali jednako tako moramo voditi računa da regulatorni okvir bude realan, provediv i prilagođen stvarnom životu i gospodarstvu. Upravo zato HSS će podržati ovaj prijedlog zakona. Hvala lijepo.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je kolege Jurčevića, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega dobro ste objasnili formalno pravne koristi koje proizlaze iz ovoga zakona i rekli ste da ćete ga poduprijeti jer naravno da on administrativno barem formalno rasterećuje gospodarstvo odnosno poduzetništvo, međutim ako ste slušali što je vrlo detaljno govorio kolega Ledenko jel koji je objasnio zapravo da je to dobro u formalnome smislu ali zapravo praktično će se opet svesti da poduzetnici, to znači srednji i mali neće imati od toga nikakvu korist jer to neće funkcionirati pa ako možete evo to malo komentirati zapravo da kod nas s jedne strane niz zakona pa i ovaj bilo da smo ih usvojili direktivama ili uredbama automatski zapravo dobro zvuče i imaju dobre namjene ali ne funkcioniraju je li iz niza razloga naših korupcijskih i drugih pa ako možete malo naglasak na to dakle da zapravo ništa koristi neće imati ni ovi koji su navodno sad oslobođeni tog administrativnog tereta.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Vuletića.
Vuletić, Darko (HSS)
Pa može vrlo kratko, vjerujem da je, da je zakon napravljen dobro, da je napravljen sa dobrom namjerom i ovo što je gospodin Jurčević spomenuo da će se te prepreke vrlo jednostavno, jednostavno savladat. Naravno sad možemo govorit ki bi da bi i šta će se događat u nekoj bliskoj budućnosti. Na kraju krajeva ni sam zakon nije sveto pismo, on se može promijeniti kad, kad se osjeti da ne radi dobro poduzetnicima hrvatskim ali u ovom trenutku osobno mislim, osobno mislim da je ovaj zakon dobro napravljen i da će jako pomoći hrvatskim poduzetnicima.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić ima repliku.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega, u stvari mi godinama smo neki upozoravali na pretjeranu birokraciju EU koja je gušila naše poduzetnike, sad ovdje vidimo da je to Europska komisija službeno priznala ACG i ostalo regulative i rekli su otprilike gospodo milijune ste potrošili jer jeste, vrijeme ste potrošili jer jeste, stiskali smo vas, jesmo, a sad mi vidimo da ipak to nije dobro, nismo dobro radili. Mislite li da bi netko trebao odgovarati? Mi živimo u društvu općenito na razini cijele EU, a nekako kod nas u Hrvatskoj je to nažalost puno, puno, puno vidljivije i prisutnije gdje možete napraviti najveće nerede i vi to preživite, možete znači bit uhićen za krađe kao Beroš, ništa vi dobijete ponovno posao. Vi možete imat kaznena djela, dakle sve se može preživjeti u Hrvatskoj, kao žohar poslije nuklearnog udara. …/Upadica Reiner: Hvala./… Dakle zanima me vaš stav o tome.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Vuletića.
Vuletić, Darko (HSS)
Hvala lijepo.
Pa reći ću jednu, jednu Mačekovu koju, koju je izrekao, a to je da kad se veliki svađaju onda mali stoje ispod stola. Nisam za baš tako neku opciju, naprotiv mislim da možemo sudjelovati u tome puno jače, mislim da možemo sudjelovati bez obzira koliko smo mali ali smo prelijepi. U čitavoj Europi nema ljepše države od RH i ova konstatacija da možemo sudjelovati u tome i da možemo sa svojim sugestijama utjecat na politiku same EU što i mene osobno dosta muči jer se sad te regulative mijenjaju, stalno usklađujemo, stalno usklađujemo zakon što je i normalno jel, što je normalno da bi živjeli jer smo dio, dio te velike, te velike europske, Europske nije. Tako da, tako da mislim da možemo dosta toga …/Upadica Reiner: Hvala./… napravit oko toga. Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Salopek ima repliku.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo uvaženi saborski zastupniče rekli ste u vašem izlaganju da smatrate da ovaj zakon ide u dobrom smjeru jer je zapravo i važno reći da transparentnije financijsko izvještavanje doprinosi jačanju pravne sigurnosti ali i povjerenja u institucije, a naravno time se i dodatno jača investicijska klima u RH, što je posebno važno u okolnostima globalnih gospodarskih izazova i tržišta nestabilnosti. Naravno Vlada RH kontinuirano radi na stvaranju stabilnog gospodarskog okruženja pa me interesira smatrate li vi da je uistinu ovim zakonom cilj stvoriti okvir koji će istodobno osigurati i transparentnost i konkurentnost ali i rasteretiti poduzetnike gdje god je to moguće. Evo, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vuletić.
Vuletić, Darko (HSS)
Pa moj odgovor je vrlo jednostavan, da. Nemam šta puno dodat ni oduzet. Zato sam i rekao da će HSS podržat ovaj zakon.
Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Josip Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicama, dragi kolege i kolegice i naravno dragi hrvatski građani.
Ovaj zakon, odnosno izmjene i dopune Zakona o računovodstvu izgleda nisu posebno atraktivne pa je to prigoda da se i o nekim načelnim i strateškim stvarima progovori. Čuli smo i od državnoga tajnika da je ove izmjene su zapravo dio nečega što se zove onako lijepo da nitko ne razumije o čemu se radi Omnibus paketa. To znači jednog sveobuhvatnog paketa koji se odnosi na sve i svakoga jel, a glavno je rasteretiti administrativno poduzetništvo. E sad prvo je pitanje dakle zašto bi ga rasterećivali odnosno znači da ga je netko opteretio. Kao što vidimo jel iz ovoga zakona, a pogotovo drugih zakona to znači da je poduzetništvo u EU, a pogotovo u Hrvatskoj bilo iznimno opterećeno. Dakle i glavni načelni problem jeste što ga sada rasterećuju iste administrativne birokratske strukture od Europske komisije, a onda nažalost jel u Hrvatskoj naravno kako smo mi, ili vodi nas neprosvijećeni apsolutist je li koji jednostavno živi na tome da preuzima i izvršava naredne iz centra i kolonizira Hrvatsku. Dakle ta komisija je li europska struktura je opteretila poduzetništvo u EU odnosno u većem dijelu Europe onome najrazvijenijem, da je postalo rubni dio u smislu konkurentnosti uopće u svijetu. Ima to svoje duge korijene kad se radi o europskome kontinentu koji je stoljećima bio najrazvijeniji u gospodarskom i svakom drugom smislu. Bili smo politički gospodari kao europski kontinent ostaloga svijeta, to znači Francuska je bila vlasnica 10% kolonija, Velika Britanija 80, a ostale male zapadne zemlje od današnjih zemalja Beneluxa ostatka, ostatka svijeta. Međutim u proteklih stotinjak godina dakle od gospodara svijeta u svakom smislu i uzora u kulturi i u svemu, dakle Europa je postala rubni dio svijeta jer oni koji su upravljali sa Europom dakle upali su u jednu duhovnu, duboku dakle civilizacijsku krizu koja se filozofski zove kultura smrti. E ta kultura smrti proizvela je i ovu zelenu tzv. agendu u ideološkom, a onda i ovome nekakvom radikalnom neznanstvenom smislu što ju je dovelo jel do opterećivanja administrativnoga i slično koji se mi evo danas bavimo ovome Omnibus paketu uključujući i računovodstvo. I tu se otvara pitanje ovo što je kolega Miletić malo prije evo pokušao postaviti ovaj u replici ali nije dobio jel, naravno odgovor dakle o odgovornosti. Na razini čiste laičke zdrave pameti jel, možemo se zapitati svatko od nas ako nas je netko toliko žestoko upropastio da smo od gospodara svijeta postali rubni dio svijeta u smislu konkurentnosti i poduzetništva iz razloga što nas je pogrešno vodio od duhovnih načela pa do nekakvog birokratskog administrativnog opterećivanja da kao što evo isto netko rekao da umjesto u traktoru ne znam tvornici sa čekićem itd. dakle onoj konkretnoj proizvodnji 90% vremena provodimo za računalom i podnosimo neka besmislena, besmislena izvješća. E sad ako nas je taj toliko opteretio državu u pokornosti, a radi se dakle o desetljećima jel što je dovelo do vrhunca sada, da taj netko jel, da bi nas mogao pljačkati kad nas je prebio, dakle umlatio da smo gotovo mrtvi, sada nas administrativno rasterećuje. Dakle automatski načelno u takav pristup valja sumnjati, znači te nekakve upravljače, rukovoditelje, gospodare jel, odnosno Europsku komisiju koja se ne zna dakle tko joj je dao mandat itd., a znade se tko je dao da su dakle distribuirali tu svoju moć na nekakve neprosvijećene apsolutiste poput, poput Plenkovića jel dakle da onda sada eto održavaju odnosno pokušavaju održavati na životu sa tim tzv. administrativnim rasterećenjem u svakom pogledu pa uključujući i u računovodstvenom što je kažem dio tog famoznog Omnibus jel paketa kako to gordo zvuči, u kojem se nalazi cijeli niz naravno besmislenih direktiva, uredbi i ostalih nekakvih zaključaka dakle neprosvijećenih rukovoditelja od EU naniže. Znači ovakve, ovakva nekakva rasterećenja neće nimalo pomoći jel, jer se zapravo ona neće kao što vidimo ni dogoditi kako je to vrlo detaljno, konkretno i praktično naveo kolega Ledenko objašnjavajući da ove uredbe i direktive dakle su samo načelne, a da uopće dakle kad gledamo provedbu i praksu, zapravo ništa ne pridonose jer zapravo se nema, da ne ponavljam kolegu Ledenka dakle di je točno specificirao dakle koji su problemi da praktično ovi silni tzv. oslobođeni poduzetnici u Hrvatskoj, a pogotovo srednji i manji koji zapravo uvijek zapravo kapilarno ovaj, kojima ovi preko kapilarnog sustava zapravo sišu tu administrativnu krv i dalje će morati za taj krupniji, krupniji poduzetnički sektor obavljati administrativni, administrativni posao jer naravno oni koji su upropastili europsku proizvodnju, kulturu i uopće smisao života naravno da ne mogu nuditi kvalitetna rješenja. Opet naglašavam da usporedimo znači kad vas netko prebije na ulici, a vidimo nasilje u Hrvatskoj jel, da vam taj ponudi da će vas liječiti. Dakle sigurno da ne biste rado na to pristali ali nažalost mi po sistemu kuhane žabe što vrhunska znanstvena metoda, dakle prihvaćamo da nas umlaćuju i sad još prihvaćamo da nas još takvi i liječe. Dakle nevažno, da ne ulazimo u njihove parapsihološke ili nekakve devijantne motive ali u svakom slučaju to su dakle štetni motivi.
Tu se posebno treba osvrnuti na tu famoznu zelenu agendu pa da vidimo tu mudrost. Dakle opći znanstveni podaci poznati u svijetu dakle i tu se otvaraju moralne dimenzije uopće te kulture smrti zapadnoga svijeta, dakle s jedne strane najprije smo zapadni svijet koji obuhvaća cijelu Europu i sjevernoamerički kontinent je zapravo najzagađeniji dio svijeta. To znači da su ti umnici kulture smrti zapravo zagadili svijet u kojem žive, a onda su se dosjetili jel da tzv. održivoga razvoja znači zelene agende koju osobito zlorabe dakle u ovom političkom, kulturološkom smislu razvijanjem kulture, kulture smrti.
Ali da se vratimo poduzetništvu jel, dakle dok čuvamo tzv. Europu i zapadni svijet od dakle ili provodimo zeleni plan i zelenu agendu, onda smo svu svoju dakle prljavu industriju i proizvodnju putem kapitala financijskih mehanizama zapravo prebacili na ostale kontinente i možemo čut, slušati kuknjavu iste te zelene agende jel kako zapravo upropaštavamo prašume u tamo Amazoni, narušavamo prirodnu ravnotežu. Da ne znam previše je CO2 ili šta sve se ne dakle nedostaje čega nedostaje, dakle opet ovi koji su zapravo kreatori te kulture smrti, a radi se o više generacijskoj dakle i filozofiji, a onda i samoj, samoj praksi sada pokušavaju EU kao nekakvu instituciju vratiti u položaj moći u smislu konkurentnosti to znači da ga, da je žele osloboditi tih ludila, možemo to tako reći devijacija, devijantnog načina upravljanja koji je upropastio tu Europu, a sada je nažalost zakašnjelo spašava jer drugi dijelovi svijeta od SAD-a, Rusije, Kine, da ne govorimo o Brixu i svim, Australiji, Novom Zelandu, dakle Europska unija je rubni dio svijeta u razvojnom i sličnom smislu i sada ti gospodari koji su do toga doveli u idejnom, političkom, a onda i razvojnom poduzetničkom smislu, oni nam nude da će nas spasiti. Dakle i zaključit ću s time kako ističe vrijeme. Dakle netko tko nas je prebio, umlatio, doveo do gotovo ruba smrti sada nam nudi spas. Dakle narode ako u to vjerujete glasujte na slijedećim izborima za one u Hrvatskoj koji su vas upropastili ili dajte kako je rekao kolega Miletić uzmite u ruku kemijsku olovku dakle s kojom na izborima zaokružujete i dajte povjerenje onim osobama koje su u dosadašnjem svom životu pokazali i dokazali ne pričali nego pokazali i dokazali da imaju tu socijalnu, nacionalnu i moralnu svijest ali su to dokazali djelima, a ne riječima. A stari Latini su rekli facta, facta non verbis ili kako piše u Bibliji, po dijelima ih prosuđujte. Dakle olovke u ruke i na izbore dragi hrvatski građani. Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika na vaše izlaganje.
Prvo je kolege Ledenka.
Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani kolega Jurčeviću još jedan zakon koji dolazi u hitnoj proceduri, a hitna procedura u ovom slučaju znači manje javne rasprave, manje stručne rasprave, manje uključenosti onih koji su zapravo trebaju biti uključeni, onih kojih se to tiče, računovođe, revizori, strukovne dakle organizacije. Ova je direktiva na koju se Vlada poziva iz veljače, a evo nama dolazi u hitnu proceduru sredina je svibnja. Dakle gdje sada se od nas u saboru traži da u ovako kratkom vremenu potvrdimo rješenje bez zaista ozbiljne rasprave, a i danas se pokazalo da je nekoliko klubova i nekoliko pojedinačnih rasprava svega sudjelovalo u ovoj raspravi, dakle proći će ovaj zakon onako mimo nas kroz hitnu proceduru, a ako je cilj rasterećenje poduzetnika onda bi postupak također mora biti jednako ozbiljan kao i sam cilj. Evo što vi kažete?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo hvala vam kolega na evo tom pitanju, a zapravo odgovor ste vi najbolje dali u vaših kad ste govorili u ime, u ime kluba gdje ste iznimno konkretno dakle naveli što je trebalo sve da se imala dobra namjera i znanje, da ne ulazimo dakle u sad aspekte te njihove motivacije ali dakle gotovo ništa neće učiniti ne samo ovaj zakon nego taj cijeli Omnibus paket da će rasteretiti poduzetništvo u Hrvatskoj ili EU, a nažalost jel sabor je gotovo redovito dakle kokošinjac kao što smo rekli ili kao što je rekao bivši ministar saborski zastupnik Vitez gdje smo ušli u razinu gdje samo automatski dižemo ruke što znači da smo suspendirali i demokraciju i proceduru i da sve što donosimo zapravo smo neodgovorni mi u saboru jer dopuštamo jel da nekakvi neprosvijećeni likovi uvezani u korupcijsku hobotnicu upropaštavaju Hrvatsku preuzimajući ove besmislene direktive jel, uredbe i slično, a da se nemamo pravo ni čestito kao eto sabor …/Upadica Reiner: Hvala./… bar propitati o čemu se radi.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić ima repliku.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Jurčeviću kako je moguće da nitko ne odgovara za to da EU sad shvatila da je imala potpuno pretjerane regulative. Cijela priča, cijela priča njihova oko ACG-a, Omnibus paket sad pokušavaju povući kočnicu, kažu da im je administracija bila golema, birokracija golema da su praktički tlačili poduzetnike s time i sad povlače ručnu. Mislite li da bi bilo dobro da u društvu u kojem živimo kako u Hrvatskoj tako i u Europi kada ljudi donose odluke koje nanose višemilijunske štete ili kad donose odluke koje imaju efekt da ljudi gube živote, da za to netko treba odgovarati shodno učinku svojih odluka. Ako je naravno štete veća …/Upadica Reiner: Hvala./… veća kazna.
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo nažalost naveli ste primjere zapravo načelne gdje je još u tamo starome vijeku dakle kad je počelo nekakvo uređivanje društvenih zajednica iako još nisu imali čak ni pisanih zakona, ali postoje ti nekakvi možemo reći običajna pravila koja su imala takav sustav odgovornosti. To znači ukoliko ste napravili štetu jel, da ne ulazimo sada u motive bilo slučajno ili slično dakle imali ste odgovornost uključujući nešto što bi danas rekli sankciju jel od one najblaže nekakve prekršajne do one najviše ali znamo da ona uključuje i smrtnu kaznu jel. Prema tome u suvremenom svijetu na neki način ova globalna, globalistička ili ova kultura smrti zapravo izmislila je nešto što se zove politička odgovornost koju čak ni ostavkama ne potvrđuju. Dakle ne samo da nema kaznene odgovornosti za strašne štete koje se događaju nego nema ni političke odgovornosti što je zapravo rub …/Upadica Reiner: Hvala./… opstanka i Hrvatske i EU.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Salopek ima repliku.
Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepa.
Poštovani saborski zastupniče evo smatram važnim naglasiti da RH ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje svoju opredijeljenost prema modernom i odgovornom gospodarstvu koje zapravo mora pratiti u današnje vrijeme suvremene europske i globalne trendove. Također posebno isto želim naglasiti da ovim zakonom se i nastavlja proces digitalizacije i administrativnog rasterećenja poslovnih subjekata i u vremenu kada poduzetnici često upozoravaju na preveliko administrativno opterećenje, važno je da država zapravo kontinuirano radi na pojednostavljivanju procedura, ubrzavanju procesa i smanjenju svih tih troškova poslovanja. Posebno mikro, mali i srednji poduzetnici čine najveći dio hrvatskog gospodarstva i upravo zato svaka mjera koja doprinosi jednostavnijem poslovanju ima izravan učinak na konkurentnost hrvatskog tržišta ali i na očuvanje radnih mjesta i gospodarski rast. Što vi mislite o tome?
Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice ja razumijem jel zbog čega i govorite na ovaj način jel, jer nažalost Tuđmanov HDZ je zapao u sindrom jel, da li je to hipnoza ili o čemu se radi neću ulaziti u ta nagađanja da hvalospjevno dakle neprekidno govorite o nečemu šta ustrajemo i šta možemo reći da je u formalno pravnom smislu ovaj u redu jel ali kad se radi o odgovornosti, apsolutno bježite od toga. Evo danas smo imali minutu šutnje ovaj u Hrvatskome saboru je li gdje oni koji su zapravo zakuhali da institucije ne funkcioniranju od pravosuđa nadalje, čak jel neprosvijećeni apsolutist je shvatio da mora reći kako je sustav propustio postupati na određeni način. Dakle rekao bih da se čaša korupcije neodgovornosti prelila u Hrvatskoj sa ovim tragičnim događajem mladog maturanta Luke jel iz Drniša, dakle ta čaša se očigledno prelila jel, međutim nažalost sve dobro što donesemo zakonski što …/Upadica Reiner: Hvala./… prihvatimo ne djeluje, ne funkcionira.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolegica Salopek digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. Pa evo gospodine saborski zastupniče niste mi odgovorili da smatrate li upravo da se ovim zakonom pojednostavljuje i daje dobar smjer našim poduzetnicima dakle …/Upadica Reiner: Dobro./… u smislu otvaranja radnih mjesta i gospodarskog rasta, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević nije obvezan odgovoriti, a prema tome moram vam dati opomenu. Sad je kolega Jurčević dignuo povredu poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238. Ja sam mislio da sam odgovorio ali evo odgovorit ću najkraće u 5 sekundi. Dakle smatram jel nažalost da ovo neće, da smo toliko duboko potonuli i da ovo neće pridonijeti na temelju…
Reiner, Željko (HDZ)
/Upadica Reiner: 5 sekundi vam je prošlo, a to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu./
Jurčević, Josip (Nezavisni)
...argumentacije koju je iznio kolega vrlo konkretno kolega Ledenko.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir, izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Vlada u ovom zakonu govori o rasterećivanju obveza za poduzetnike i činjenica da je da je rasterećivanje u jednom smjeru dobro ide jel što se tiče ISG, ISG u stvari izvještavanja i na neki način ljudi su morali nabaviti odnosno potraživati ljude koji nemaju to znanje, ulagati u to znanje i sad ti ljudi na neki način ostaju i bez posla posljedicom ovog zakona jer se u njih ulagalo. Međutim ono što ja vas želim pitati vezano za vaše izlaganje, vezano za EU, ovaj zakon u biti pokazuje koliko je europski regulatorni okvir u biti postao nestabilnim i dugoročno poduzetnici ne mogu planirati svoja potraživanja i svoje obveze sukladno tome. Što vi smatrate kako to promijeniti i kako na to utjecati? Evo, hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Jurčevića.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo hvala vam lijepa kolega Barbir. Vrlo je jasno i vaše pitanje, a evo i prethodna se na neki način nastavljaju na taj problem. Dakle struktura upravljačka, to znači Europska komisija i cijela ta regulativa u EU, pokazala je da proizvodi nestabilnost. Dakle najprije opterećuje administrativno što možemo reći ajde u najblažem obliku da je neznanje ili neka namjera, a sada jel kad su nas umlatili do kraja zapravo oni nam nude rješenja koja su nedostatka, kao što je opet se pozivam na kolegu Ledenka, koji je vrlo jasno specificirao što to znači u Hrvatskoj i što je zapravo trebalo još detaljnije donijet i da smo to ne u hitnom postupku trebali donosit, nego smo trebali detaljno raspraviti i dati prijedloge i zapravo učiniti da ta možemo reći dobra namjera ovoga zakona ili ovih direktiva, zapravo da bi se mogla provoditi. Ona se nažalost očito neće provoditi i dalje će stradavati i bit će administrativni servis oni sitni, mali, srednji, srednji poduzetnici i tu je problem …/Upadica Reiner: Hvala./… dakle ne možemo imat povjerenje u one koji su radili štetu prije.
Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima zastupnik Bulj.
Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Kolega Jurčeviću svaka direktiva koju mi izglasamo ovdje u saboru, koja je donesena u EU parlamentu je izlobirana protiv interesa malog hrvatskog čovika, niti jedna nije donesena sad govorimo ne mali čo…, mali poduzetnik u interesu velikih kompanija multinacionalnih jel oni to izlobiraju. Tako da može …/Govornik se ne razumije./… napunit sebi blagajnu, da može financirati ratove u Ukrajini našim novcem, od naših malih poduzetnika ne misleći. To su milioni, to su milijarde ulažemo u tuđe ratove, dajemo i svoje oružje, a sve na štetu naših poduzetnika. Malih poduzetnika i ove administrativne barijere manje-više uvik će biti u korist velikim multinacionalnim kompanijama, a uvik na štetu našim poduzetnicima i hrvatskom narodu. Niti jedna direktiva i EU uredba nije donesena za čovika i za pojedinca.
Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Jurčevića, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kolega Bulj, potpuno ste u pravu ja sam nekoliko puta u saboru ukazivao zapravo na tu koncentraciju moći koja se događa u svijetu i o tome svjetski čestiti od Amerike nadalje, vrlo detaljno desetljećima raspravljaju dakle da ta koncentracija moći jel, događa se u cijelome svijetu i na štetu dakle i demokracije i svega što je maže, manje, srednje niže, a pogotovo kad se radi o pojedincima, pogotovo kad se radi o Hrvatskoj. To ide dotle da prije 20, 30 godina američki politički filozofi su tvrdili zbog te devijacije koja se događa u toj najdemokratskijoj i najrazvijenijoj zemlji da institucije SAD-a ne služe prvenstveno građanima SAD-a nego multinacionalnim kompanijama kojima je sjedište u SAD-u. Dakle radi se o jednom globalizmu koji počiva na filozofiji transhumanizma, dakle duga, duga, duga priča, tako da ste potpuno u pravu. Dakle sve što izglasavamo jel ima smisao da se događa daljnja koncentracija moći u rukama nekoliko pojedinaca …/Upadica Reiner: Hvala./… koji su potpuno devijantni i psihološki na druge načine.
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić, izvolite.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani akademiče Reiner, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani državni tajniče sa svojim suradnicama, poštovane kolegice i kolege vladajući i poštovane isto tako kolegice ha u stvari nema kolegica. Iz oporbe ima kolege, kolega iz oporbe znači. Tako smo desetkovani smo je li tako da evo. Standard rekli bi, Bože kao da je petak, no dobro.
Dakle idemo prvo u glavu, ovaj zakon u stvari priznaje ono što su mnogi upozoravali godinama, da EU kroz lavinu ICG regulativa, tzv. izvještaja možemo reći o održivosti, stvorila golemi birokratski aparat koji guši gospodarstvo, koji guši naše poduzetnike i to uopće nije priča da vam o tome sad govore ne znam mi koji govorimo iz perspektive suverenističkih politika ili konzervativnijih politika političara ako ćemo tako govoriti nego evo to nam sad službeno kaže i sama Europska komisija i zato oni sad kroz tzv. Omnibus paket pokušavaju povući ručnu kočnicu, shvatili su da administrativni zahtjevi su otišli predaleko. Imamo situaciju, broj obveznika izvještavanja o održivosti u Hrvatskoj smanjuje se sa oko 500 tvrtki na svega 30 najvećih kompanija i sami predlagatelji ovime priznaju da je raniji sustav bio pretjeran, nerealan i preskup. To piše i u obrazloženju zakona i sad ključno pitanje koje mene stalno muči i koje ja stalno ponavljam u HS-u pitanje odgovornosti. Imamo li mi dovoljno savjesti da kad nešto pogriješimo, a na upravljačkim smo pozicijama dakle da kad se ujutro probudimo, pereš zube, umivaš se, pogledaš se u ogledalo i kažeš ja sam donio odluku koja je uzrokovala toliku i toliku štetu na tom i tom području. To je bila moja odluka ili ja sam utjecao da takva odluka bude donesena i radi toga najmanje što mogu napravit je dat ostavku. To je najmanje što mogu napravit, dat ostavku. Dat ostavku. Glupo je znate govorit o, o sebi jer uvijek je bolje da drugi govore o vama ali ja sam dao ostavku u stranačkoj organizaciji na mjesto potpredsjednika stranke jer sam izgubio mjesne izbore za, za, za mjesne odbore u mom gradu, za mjesne odbore. Iako su mi svi savjetovali si lud, to se ne radi, to nitko dakle ja to, ja sebi to nisam mogao oprostit jer nisam dovoljno dobro posložio prije priču i držao sam da je to moja odgovornost. I uzalud sva objašnjenja mojih kolega, jesi lud koji mjesni odbori, šta izađe nula, nitko ne izađe brate, izađe 100 ljudi. To je moja odgovornost, a mi ovdje imamo dakle kod Europske komisije milijunska šteta, milijunska šteta, milijunska šteta, milijunska šteta. Hrvatski poduzetnik je trpio, hrvatski poduzetnik je bio ugnjetavan, hrvatski poduzetnik je bio tlačen, milijune eura su potrošeni za konzultante, certifikate, obrasce, analize, birokracije. To su hrvatske tvrtke morale plaćati i sad oprostite, legitimno pitanje hoće li im se vratit pare. Hoće li ta europska komisija bahata Ursula von der Leyen, hoće li vratit novac jer su vodili politike za koje su oni vidjeli da su pogrešne. Hoće li oni sad reć, dragi hrvatski poduzetnici koliko vas je tu bilo sad da mi vidimo, nekoliko stotina 500 tvrtki, tlačili smo vas, vi ste potrošili xy novca, mi sad vidimo da to nije bilo dobro i mi vam vraćamo novac. Zar ne bi to tako trebalo bit? U svijetu u kojem ljudi žive od časti i u kojem imaju zrnce morala i malo kičme, malo kičme. Ali šta je Europska unija, Europska unija se pretvorila, znate šta je to? To je ona žao mi je da je nisam uzeo, ona papirnata slamka za koju nas je tlačila da moramo slamčice pit one papirnate slamčice al onda prodaju papirnate slamčice zamotane u plastičnu ovojnicu. Onu prozirnu plastičnu ovojnicu, e to vam je EU pod Ursulom von der Leyen, a onda pazite izvukao sam podatke 500 milijardi, 500 milijardi dolara je potrošeno za rat u Ukrajini i da me ne bi netko krivo shvatio, Ukrajinci se brane od agresora, imaju pravo na obranu svoje domovine, drugo su političke analize, dubinske, uzroci, posljedice, ovo to nek povjesničari, sociolozi, ljudi koji se bave s time, nek se bave s time ali ljudi brane svoju državu ali 500 milijardi dolara. A slušajte sad ovo, 12 tisuća tenkova su Ukrajinci uništili Rusima, 12 tisuća tenkova. A slušajte sad ovo 20 tisuća tenkova je sad ovaj čas aktivno na ratištu, 20 tisuća tenkova. Jedan tenk u 10-ak dana izbaci više CO2 od 200 automobila u godini i šta sada. Dakle opet ista priča, a Amerika kaže drill baby drill, je li ko vas šiša, izlazi iz svih sporazuma, najveći zagađivači ponašaju se potpuno mahnito Kina, Indija, Rusija svi ali mi ćemo u Europi šta napravit, pazite ludila. Njihovi ekstremisti kad su sa Angelom Merkel zeleni spojili dakle politički sporazum s đavlom, metaforički govoreći naravno što se dogodilo? Ugasili su 36 nuklearki, dakle 36 aktivnih nuklearki u Njemačkoj su ugasili. Danas Njemačka 24% ukupne električne energije dobiva znate iz čega? Iz ugljena, iz ugljena brate, iz ugljena jer se dogodio, dogodila se Rusija, dogodila se naravno kriza, dogodilo se sve i oni ne mogu za svoje gospodarstvo crpsti dovoljno energije iz obnovljivih izvora energije jer mi to znamo i cijelo vrijeme ponavljamo. Da li su to dobri obnovljivi izvori energije? Da, da. Trebamo li tome težiti? Da, mi trebamo čuvat naše šume, prirodu, okoliš, zrak to uopće nije sporno. Ali ja govorim želim da imamo čvrste noge na zemlji kad govorim o bilo čemu i da ne idemo, ne bajamo u nekim čardak ni na nebu ni na zemlji. Znate pa onda krene ja bi volio da je plaća 100 tisuća eura, ja bi volio. Ja bi isto volio je li ali je život poprilično drugačiji, realnost je drugačija i realnost traži da s čvrstim nogama stojimo na zemlji i sad imamo tu Njemačku koja je ugasila nuklearke koji su čisti ekološki izvor energije, stabilna energija, a 24% energije sad dobivaju iz ugljena brate, pa to je suludo. E vidite to vam je kada državnici se ne ponašaju kao državnici, kada političari saginju kičmu, kad se sklapaju sporazumi koji se nikad ne smiju sklopiti, jer sol i voda ne idu, sol i šećer ne idu zajedno braco, ne idu zajedno i nikad ne smiju ići zajedno. Isto kolega Bulj o.k. voda i vatra, to nikad ne ide zajedno, to je contradictio in se. I zato mi u klubu Mosta cijelo vrijeme govorimo čovječe čuvajmo našu državu. Potičimo naše poduzetnike da radu, napravimo atmosferu da se ostvare investicije, da Hrvatska može gospodarski ostvariti napredak. Trebamo li ići između ostaloga i prema nuklearnoj energiji? Trebamo. Trebamo ići tim smjerom. Trebamo li ići da svaka naša kuća bude samodostatna, da ima malu elektranu na vrhu krova? Da, to su Mostove politike. Mi bi htjeli da svaka kuća ima i energiju, električnu energiju i da oprostite ako je moguće i vodu svoju. To je naravno u gradovima i teže, ali na selima je i to moguće. Zašto? Pa zato jer si tad slobodan.
I onda ako još malo imaš sreće da imaš negdje zemlje komad za posadit nešto svoje ti si slobodan čovjek. EU je papirnata slamčica koja se prodaje zamotana u omotnicu plastičnu. To je Europska komisija danas se pokazala pod vodstvom birokrata pogubljenih koji uopće ne znaju kako ljudi žive i što sve treba napraviti da ljudi kvalitetnije i bolje žive i to mi vidimo iz dana u dan.
Hvala.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević ima repliku, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kolega Miletić vi ste u vašoj ovoj raspravi pojedinačnoj zapravo otvorili ključno pitanje, a to je pitanje odgovornosti. E sad ta odgovornost naravno ima razine od vrha do dna i vidjeli smo da se radi o vrhu, da ta koncentracija moći koja se događa na razini EU, da ne idemo sada u svijet, a pogotovo u Hrvatskoj, zadržat ću se na Hrvatskoj nema nikakve učinke. Zamislite podatak, evo još jedan podatak ovaj brojčani koji je najupečatljiviji, dakle neprosvijećeni apsolutist i diktator promijenio je tridesetak ministara koje je on postavio, ali oni su odgovorni jel' neki pravosudno, neki ne znam na druge načine. Ali on s time nema nikakve veze i tako će i dalje nastaviti.
Ili pojednostavljeno rečeno, dakle od Tuđmanovog HDZ-a, znamo što on znači simbolički on je doveden zapravo od ovih svjetskih mangupa kako vi volite reći, jel' europskih pogotovo, dakle da ubije Tuđmanov HDZ koji je bio simbol i suverenosti, dakle i neovisnosti hrvatske …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… dakle samodostatnosti i slično. Što mislite o tome?
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolega Miletić.
Miletić, Marin (MOST)
Profesore Jurčeviću Hrvatska ide sad na Svjetsko nogometno prvenstvo i uvjeren sam da svi koji smo ovdje, znači stvarno želimo svu sreću i ovo što ću sad izreći to je samo slikovito, dakle metaforičko. Zamislite odemo na svjetsko prvenstvo i izgubimo sve utakmice. I vratimo se u Hrvatsku i svi igrači budu potjerani, a trener je i dalje trener sa nekom novom ekipom. Pa to je suludo!
Dakle, to se događa. Dakle, 30 ministara je otišlo od Andreja Plenkovića, duboka sistemska korupcija je zahvatila svaku poru, krade se, otima se iz sportskih saveza našoj djeci. Baš imamo velik problem korupcije i onda bi trebao otići onaj tko je glava, tko bira ministre, tko bira svoj tim, tko bira svoje ljude oko sebe, a taj tim bi trebao iznjedriti novog vođu.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Ledenko.
Ledenko, Ivica (MOST)
Evo kolega Miletiću vi ste poznati kao čovjek koji je ušao snažno u digitalno doba i sad ovdje kaže naša Vlada da će brisati određenu obvezu dostave godišnjih izvještaja u jedinstvenom elektroničkom formatu i to se također prikazuje kao rasterećenje. Međutim, pitanje je jel' to znači stvarno pojednostavljenje ili samo odgoda digitalizacije? Hrvatsko računovodstvo treba manje nepotrebne papirologije, ali treba i bolju digitalnu infrastrukturu. Ne smijemo svaku digitalnu obvezu automatski proglasiti administrativnim teretom.
Problem nije digitalizacija, problem je loše osmišljena digitalizacija. Dakle, mi nismo protiv rasterećenja poduzetnika, dapače treba ih rasteretiti, ali rasterećenje mora biti jasno, provedivo i stvarno. Evo, molim vaše razmišljanje.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić odgovara.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Pa moje razmišljanje vam je da smo mi jako opteretili cijeli sustav, moje razmišljanje vam je da smo mi otprilike mi, dakle ne mi nego Vlada Andreja Plenkovića 50 000 ljudi sigurno je viška u državnoj upravi, sigurno, a vjerojatno i više, tako se ljude zapošljava da bi se osiguralo glasove. I onda se na koncu stvara i posljedično inflacija i sve ostalo, jel' tako, jer raste i cijela ta priča, a držim kod ovoga što ste vi rekli, da mi danas trebamo što manje papirologije, što manje birokratizacije koja je pretjerana, a učiniti svaku informaciju dostupnom i što jednostavnije vidljivom svakom građaninu Republike Hrvatske. Dakle, svaki građanin Republike Hrvatske mora u svakom trenutku doći do bilo koje informacija koju on drži za sebe važnom.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Bulj ima repliku.
Bulj, Miro (MOST)
Kolega Miletiću vi ste tijekom svoje rasprave spomenuli zašto ne solari na krovove, zato što to ne žele briselski interesi i naši činovnici, naše sluge njihovih činovnika. Nama tribaju neovisne obitelji, energetski neovisne, jer ako čovjek ima na krovu, onda je energetski neovisan. Sve ove direktive i one spominju rasterećenje ništa nije u korist hrvatskog poduzetnika poglavito malog poduzetnika, nego u korist stranih multinacionalnih kompanija koje su sve izlobirale u Bruxellesu priko naših činovnika. I vjerojatno su to njihovi sponzori.
Možemo o GMO-u pričati, evo prehrambenoj proizvodnji. Mi smo uništili naše poljoprivrednike, naše selo kako bi se pogodovalo Monsantu, Bayernu i ostalima koji truju naš narod, tako farmaceutska industrija, tako energetska mafija, sve je to kontrolirano. Niti jedna direktiva ovdje nismo raspravili da je u interesu čovika, a zašto i raspravljamo kad će je donijeti.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Tako da je ponižen i sabor i hrvatski narod.
Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić će odgovoriti.
Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Bulj pa evo na primjeru glifosata je sve jasno, vi tu bitku vodite 10-ak godina možda i više u HS-u. Dakle vi imate sve znanstvene potvrde da je glifosat otrovan i kancerogen, znači sve ne postoji ni jedno znanstveno istraživanje koje kaže da je glifosat dobar i šta radi EU? Produžuje rok za korištenje glifosata, time direktno uzrokuje trovanje ljudi jer to, to su činjenice, to je, nije nikakva teorija. Dakle ako je nešto otrovno onda to ne djeluje dobro na ljude. Tko od toga profitira? Pa sigurno ne ni vi ni ja ni ne znam tu neki kolege koji su oko nas al jedna moćna industrija Big farma će sigurno profitirat jer trebat će liječit sve ljude jadne otrovane, koji nažalost radi hrane koja nije kvalitetna, koja je prskana ali posebno glifosati. Glifosati to je strašno da je EU dopustila i dalje korištenje glifosata u poljoprivredi, to je strašno i neoprostivo.
Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, završno će sad govoriti kolega Miro Bulj, izvolite.
Bulj, Miro (MOST)
Još jednom ponoviti šta i moje kolege iz kluba govore cijelo vrijeme. Ova globalistička, anacionalna politika koja radi u interesu stranih moćnika, stranih korporacija u svim segmentima, tako da i ovaj zakon je priča za malu dicu da će biti netko rasterećen, ne. Ovdje će isključivo imat dobit strane multinacionalne kompanije, veliki moćni poduzetnici jer je to sve izlobirano. Mi smo spomenuli ovdje bezbroj tih situacija. Mi sada u ovome trenutku građani moraju znati, imamo 400 proizvoda GMO koji su tretirani glifosatom. Zadnjih 10 godina i sad je u proceduri, odmah na početku ovoga mandata sam dao zakon o zabrani glifosata i zakon o zabrani GMO-a u RH. On je i sada na dnevnome redu. Jednom je se raspravljalo ovdje i onda niste podržali zbog čega. Sad se čak u EU raspravlja o tome i donijet će se da nisu dužni obilježiti, markirati GMO proizvode. Sve protiv hrvatskog proizvođača, protiv hrvatskog seljaka, a bez sela, Stjepan Radić je rekao najpametniju riječ, rečenicu kratku. Bez bogata seljaka nemamo ni države, nema ni grada. Zato mi radimo samoubojstvo politički, ne samo politički nego dugoročno. Sve je antidemografski, sve silnice ste usmjerili. Farmaceutska industrija, energetika, vjetroelektrane, sunčeva energija. Nije se reklo, vi bi trebali kao zastupnici dignit glas, svaki krov svakoj obitelji država će financirati ili sufinancirati da imaju solarnu elektranu. Što smo stvorili? Neovisnu obitelj ali Sorošu i njegovim izdancima koji nisu samo Možemo! nego su oni debelo u vladajućoj većini. Nije Andrej Plenković daleko od njih, debelo se financira sve što triba napravit obitelj ovisnom, ovisnom energetski, ekonomski, financijski na sve načine, farmaceutski naravno. Malo prije slušam zakon amo da se od 21 sat do 9 sati do 6 sati ujutro mogu lokalni čelnici zabranit alkohol, a to je priča za malu dicu. A svi sportski događaji koji počinju, počinju sa reklamama koga, sportskih kladionica i alkohola, proizvođača stranih, a sve u interesu stranih. Nije domaće vino s Korčule, iz Sinja, iz Imotskoga, ne znam iz .../Govornik se ne razumije./… Nije domaće vino reklama, ne bojte se nego energetska pića koja su otrovna i koja su naravno isto od GMO proizvodi, od proizvoda i zato imamo, šta imamo. Znači sve je složeno od A do Ž, od energetike do zdravstvenih usluga sve je pod kontrolom i onda kažu se čudi ovdje, ja sam jednom rekao da sam za legalizaciju i proizvodnju domaće marihuane, strogo kontrolirane. Kome to ne odgovara? Ne odgovara lobijima, ja jesam za, ja jesam za legalizaciju, zbog čega? Zbog toga da se zabrani punoljetnim osobama, maloljetni da to koriste, a ovo sve ostalo u medicinske svrhe i naravno u turističke svrhe jer najviše se marihuane popuši di, u Hrvatskoj, a najmanje je domaća proizvodnja. Albanska mafija koja kontrolira cili sustav. Pa zna se to sve. Ma mislim pa ljudi znate, mislim ja dolazim iz tih krajeva. Sve radite u interesu mafije, evo moji malo vrte glavom kad ja spominjem legalizaciju marihuane ja mislim da je to naj…/Govornik se ne razumije./… potez koji ću, pozivam i vas na free vikend sve skupa kolege, slobodan vikend di će se probat, da ćeš vidit interes u Sinju, ima li interesa za marihuanom. Pa ljudi moji vi ste napravili da mi mafija kontrolira drogu, marihuanu, kokain i ko, uglavnom sponzori HDZ-a u mom gradu, evo javno govorim su kupili pol grada su kupili u Sinju stvarajuć kapital od prodaje droge. To ja javno govorim i sve se radi u interesu mafije, ništa u interesu običnoga čovika i stoga još jednom narode, otvorite oči. Ovi zakoni su sluganski, poltronski i nisu u interesu hrvatskog naroda i zajedno morat ćemo se izborit da imamo suverenističku, a ne globalističku vlast koja je predvođena Andrejom Plenkovićem, a isto bi bilo da je i Možemo! …/Govornik se ne razumije./…
Reiner, Željko (HDZ)
Sada će završno u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice, kolege, zastupnice i zastupnici pred nama je prijedlog zakona u izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu. Iako na prvi pogled čini se samo da je riječ o nekom formalnom usklađivanju, čisto formalno pravno s europskim direktivama, zapravo govorimo ipak o nekoj široj temi. Koliko administracije država i EU nameću gospodarstvu i gdje je granica između transparentnosti i pretjerane birokracije. Ovaj zakon značajno mijenja pravila izvještavanja o održivosti. Dosadašnji sustav obuhvaćao je veliki broj poduzetnika, uključujući i dio središnjih poduzeća. Sada se prag podiže na poduzetnike koji imaju više od 450 milijuna eura i više od tisuću zaposlenih. To je svakako velika promjena. To znači da će se u Hrvatskoj broj obveznika pasti sa oko 500 koliko je po prijašnjem izvještavanju obuhvaćeno bilo na svega 30 poduzetnika i to je zapravo najvažnija politička poruka ovog zakona. EU sama priznaje da je prethodni model izvještavanje bio previše birokratiziran i preskup.
Vlada sada govori o rasterećivanju poduzetnika i treba biti pošten, dio i ovih izmjena pogotovo po tom pitanju rasterećivanja idu u dobrom smjeru jer male i srednje tvrtke često nemaju ni ljude ni resurse za ogromne ISG sustainability izvještaje koji su se počeli širiti kroz cijele lance dobave. Međutim pitanje je koliko su ti poduzetnici u prošlosti ulagali u te kadrove u neke ili outsourcali određene vrste i ljudi koji se bave tim, takvim vrstama izvještaja i koliko je, koliko je tih ljudi odlučilo se usmjeravati za takav vid posla i sada su ostali na neki način ovom promjenom, bez posla jel. Dobro je i šta se uvodi zaštita za manje poduzetnike u lancu vrijednosti kako veliki sustavi ne bi od njih tražili beskonačne količine podataka i dokumentacije, međutim ono šta je važno postoji druga strana priče koja je ipak problematična. Ja ću je u biti analizirati kroz dva različita aspekta. Ovaj zakon zapravo pokazuje koliko je europski regulatorni okvir u biti nestabilan i koliko usmjerava ljude u određene djelatnosti pa potom ukida te poslove i te djelatnosti i ukida tim ljudima posao. Ovaj zakon zapravo pokazuje prvo da se poduzetnicima uvedu ogromne nove obveze, zatim ih se natjera da ulažu u konzultante, sustave, u administraciju, a onda nakon 2 godine Europska komisija praktički s ovim zakonom, usvajanjem ovih zakona kaže ipak smo mi pretjerali, mi smo krivi i to nije ozbiljan regulatorni okvir. To stvara ipak jedan vid pravne nesigurnosti i dodatnih troškova i gospodarstvu, a i samim poduzetnicima, a radi i štetu koje su prethodno angažirali, a sad su ti ljudi ostali bez posla. Posebno je zanimljivo da je dio poduzetnika bio izložen nepotrebnom trošku bez stvarne svrhe i to je moramo reći dobro za te tvrtke i za te poduzetnike, ali istovremeno pokazuje koliko su pravila loše postavljena ipak od samoga početka.
Još jedan dio bi htio dodatno analizirat, a to je elektronični format izvještavanja. Financijski godišnji izvještaji ipak nije neka vrsta birokratskog hira kako bi se to reklo i mora biti to izvještavanje dostupno da to mogu vidjeti i šire mase i da može, bude strojno čitljivo kako bi na neki način ipak podigli određeni vid i veću mjeru transparentnosti po tom pitanju društvu i zato smo mi upravo u tom, po tom pitanju i pripremili određeni amandman koji sam siguran da odnosno vjerujem da će ga se podržati zbog veće transparentnosti u samom društvu. Na kraju treba reći da je dobro i treba podržati zakon jer smanjuje administrativno opterećivanje gospodarstva ali ova situacija u konačnici mora biti upozorenje. Država i EU ne mogu svakih nekoliko godina potpuno mijenjati regulatorni okvir i očekivati da gospodarstvo to bez ikakvih posljedica apsorbira. Hvala lijepa.
Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Sanda Livia Maduna, izvolite.
Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicama, uvažene kolegice i kolege zastupnici.
Prošle godine, krajem prošle godine smo raspravljali o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu. Kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo sa europskom direktivom, tim prijedlogom zakona propisana je odgoda početka primjene obveze izvještavanja o održivosti za dvije godine za drugi krug i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti. Cilj odgode bio je spriječiti da određeni poduzetnici budu obvezni izvještavati za poslovnu godinu 2025. odnosno 2026., a potom budu oslobođeni te obveze kako je to Europska komisija predložila content prijedlogom. Danas raspravljamo o konačnom prijedlogu zakona u kojem se predlaže donošenje po hitnom postupku radi osiguravanja pravodobne primjene izuzeća od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine 2025., 2026. Naime, kako je i sam državni tajnik uvodno objasnio, dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim krugom obveznika izvještavanja prema ovim novim kriterijima koji se primjenjuju od 2027. godine, više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti. Bez pravodobnog donošenja ovih izmjena, ti bi poduzetnici i dalje morali sastavljati i objavljivati izvještaje za 2025. godinu iako je već sada razvidno da dugoročno oni neće biti obuhvaćeni tom obvezom. Ono što je možda i bitno naglasiti je da je cilj ovog zakona smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika na način da obvezu izvještavanja održivosti podliježu samo veliki poduzetnici prema novim kriterijima, odnosno oni poduzetnici koji imaju više od 1000 radnika i neto prihod veći od 450 milijuna eura.
Također, nacrtom prijedloga zakona uvodi se i dodatna fleksibilnost za financijska holding društva u pogledu konsolidiranog izvještavanja održivosti. Dakle, ako grupa postoji isključivo zbog različitih ulaganja financijskog holding društva, a društva kćeri međusobno nisu operativno povezana takvo matično društvo može odlučiti hoće li sastaviti konsolidirano izvješće o održivosti ili će ga jednostavno izostaviti.
No ta mogućnost primjenjuje se isključivo na financijska holding društva koja se ne uključuju u upravljanje društvima kćerima, te čija su ulaganja u društva sa međusobno neovisnim poslovnim modelima. Da zaključim, predloženim rješenjem omogućit će se da se ukupno 34 hrvatska poduzetnika pravodobno oslobode obveze izvještavanja održivosti za 2025. godinu.
Ove izmjene dovode do rasterećenja poduzetnika, dakle a samim time i do povećanja konkurentnosti poduzetnika što svakako ima učinak i na gospodarstvo. Obzirom na navedeno Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice će podržati i prihvatiti ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s konačnim prijedlogom zakona.
Zahvaljujem.
Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točki. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
PDF
Učitavanje