Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

38

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 271
15.05.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
I prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, sve zajedno dobro u drugom čitanju, P.Z.E. br. 271

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS-a i odredbe se odnose na drugo čitanje što znači da se amandmani mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, za pomorstvo, promet infrastrukturu te za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstva. S nama je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture g. Tomislav Mihotić koji će nas upoznati sa ovim prijedlogom zakona, izvolite.

Mihotić, Tomislav
Poštovani potpredsjedniče HS-a, zastupnice i zastupnici. Aktualni Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu uređuje radno vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu, vremena i prekide vožnje, način uvjeta i postupak stjecanja dozvole za radionice, memorijske kartice i uvjete za njihovo izdavanje, službene evidencije, nadzor i inspekciju, odgovornost te prekršajne odredbe.
Ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama navedenog zakona osigurat će se realizacija projekta iz NPOO-a '21.-'26. praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu EADR i to na način da će se iz uspostavljenog sustava za obradu tahografskih podataka SOTAH-a podaci iz tahografa povezivat s elektroničkim informacijama o prijevozu tereta eFTI Elektronic freight transport information što će omogućit učinkovito praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, a što će izravno dovest do bolje zaštite prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te do povećanja sigurnosti prometa na cestama.
Nadalje, zakonskim prijedlogom osigurat će se i pravni okvir za primjedbu Uredbe EU-a 1054 iz 2020. Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. u pogledu obveze korištenja i ugradnje tahografa u vozila čija najveća dopuštena masa vozila uključujući prikolicu i poluprikolicu prelazi 2,5 tone, a koje se koriste za cestovni prijevoz tereta u međunarodnom prijevozu između država članica EU ili tijekom kabotaže.
Međutim, od navedene obveze isključena su vozila s najvećom dopuštenom masom uključujući priključno vozilo koja prelaze 2,5 tone, al ne prelaze 3,5 tone i koja se upotrebljavaju za prijevoz tereta, ako se prijevoz ne obavlja uz naknadu već za vlastiti račun poduzeća ili vozača te ako vožnja nije glavna djelatnost osobe koja upravlja vozilom.
Također poslovi radionice za tahografe ovim prijedlogom zakona jasnije su propisani te je dodan posao ugradnje i ispitivanja ograničavanja brzine iz razloga otvaranja tržišta i olakšanja rada radionica. Ovim izmjenama i dopunama radionica za tahografe moći će uredit poslovnu suradnju u pogledu osiguranja tehničke podrške vezane za tahografe kao i osiguranje praćenja svih aktualnosti i noviteta u području tehnologije alata programskih rješenja i znanja sa zastupnikom proizvođača koji ima sjedište u EU, a ne isključivo na području RH. Zatim kao jedan od uvjeta za radionicu za tahografe propisuje se sustav za snimanje vozila fotografijom koji će zabilježiti fotografiju vozila pri obavljanju zakonom povjerenih poslova radionici, a koji će pridonijet zakonitom obavljanju poslova radionice s obzirom na odredbu da se poslovi radionice smiju obavljati isključivo na adresi radionice navedenoj u rješenju.
U odnosu na prvo čitanje u ovom konačnom prijedlogu izmijenjena je odredba koja je određivala puno tjedno radno vrijeme na način koji u potpunosti ne odgovara zahtjevima dinamičke prirode posla u cestovnom prijevozu.
Naime, u postojećem zakonu puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika postavljeno je fiksno i to 48 sati, međutim postavljanjem tako fiksnog punog tjednog radnog vremena ne ostavlja mogućnost poslodavcima i radnicima slobodno ugovarat radne uvjete koji odgovaraju konkretnom radnom mjestu mobilnog radnika. Sad je puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika definirano da isto ne može biti duže od 48 sati, što znači da se više ne propisuje točan broj sati kod punog tjednog radnog vremena već se propisuje gornja granica sati, što će pridonijet boljim uvjetima rada mobilnih radnika te veću slobodu prijevoznicima i radnicima pri utvrđivanju radnih uvjeta.
Ističemo da će navedeno rješenje biti pozitivno za mobilne radnike u cestovnom prijevozu iz razloga što će doći do poboljšanja njihovih radnih uvjeta. Isti će moć s poslodavcem ugovorit 40 satno puno tjedno radno vrijeme što do sad nije bilo moguće. Ovisno o zahtjevima konkretnog radnog mjesta poslodavac i radnik moći će dogovorit puno tjedno radno vrijeme koje je naravno ograničeno donjom granicom koju propisuje zakon koji uređuje radne odnose, a to je 40 sati i gornjom granicom koju propisuje sad ovaj zakonski prijedlog, a to je 48 sati.
Završno, predloženim zakonom propisuju se i odgovarajuće prekršajne odredbe za novo propisane obveze dok se za nekolicinu točno određenih prekršaja povisila novčana kazna kao što su korištenja vozila bez ugrađenog tahografa, a za koje postoji obveza ugradnje tahografa te situacija u kojoj vozač ne predoči isprave koje je dužan predočit sukladno uredbi i AETR sporazumu, a vezano za radna vremena i vožnju.
Ministarstvo mora, prometa infrastrukture sukladno propisima, proceduri i praksi kao stručni nositelj i predlagatelj zakona osnovalo radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga zakona koju su sačinjavali predstavnici nadležnih tijela državne uprave i drugih institucija. Proveden je postupak konzultacije usuglašavanja zakonskog prijedloga u kojima su se očitovala sva uključena tijela državne uprave, a pristigli komentari i mišljenja na odgovarajući način uvršteni su u prijedlog zakona. Također provedeno je i javno savjetovanje putem središnjeg državnog portala za savjetovanje s javnošću u trajanju od 30 dana.
Zaključno, smatramo da će ovaj zakonski prijedlog osim daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU imati pozitivne učinke u području socijalnog zakonodavstva u cestovnom prijevozu, zaštiti ljudskog okoliša te sigurnosti u prometu. Slijedom svega navedenog predlažem prihvaćanju ovog zakonskog prijedloga u HS-u. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, da možete ić na vaše mjesto. I počet ćemo sa replikama, g. Milan prva replika.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Ovaj zakonski prijedlog izravno će pridonijeti smanjenju broja prometnih nesreća jer strožom kontrolom obveznih odmora uspješno se rješava problem umora vozača teretnih vozila i autobusa na našim cestama. Moje pitanje je sljedeće poštovani državni tajniče, na koji način će novi sustav kontrole odmora prema procjenama vašeg ministarstva utjecati na dugoročno podizanje opće razine sigurnosti na hrvatskim autocestama? Zahvaljujem se.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mihotić, Tomislav
Pa sigurno po svim simulacijama očekujemo značajno povećanje sigurnosti jer dobar dio prometnih nesreća prema analizama koja su se vršila nakon njih pokazivala su da su bila rezultat umora, a veliko učešće u tim prometnim nesrećama imaju vozači teških vozila. Znači ovo će sigurno značajno pridonijet sigurnosti prometa na našim cestama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo. Evo uvaženi državni tajniče, zakonom je kao što smo čulu u vašem izlaganju postignuto poboljšanje uvjeta rada vozača i drugih mobilnih radnika koji obavljaju cestovni prijevoz tereta i putnika, ali je uvedena i kontrola njihovog rada radi sigurnosti u cestovnom prometu kroz korištenje analognih digitalnih i pametnih tahografa. E sad nadalje s obzirom da su tahografi poslovi vezani uz njih od izrazite važnosti u području socijalnog zakonodavstva i sigurnosti u prometu možete li reći kako su usklađene odredbe u pogledu uvjeta za radionica te odredbe u pogledu obavljanja poslova radionice, a da se je također kao što ste rekli osigura kvalitetan zakonit i ispravan način njihova obavljanja? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I vama. Odgovor.

Mihotić, Tomislav
Pa i to je jedan dio koji je u zakonu preciznije definiran, znači samo funkcioniranje i uvjeti koje mora imat radionica postavljeni su tako da ne može doć do manipulacija sa tahografima. Znači kontrola zaposlenika i kontrola rada na vozilima i kamere koje sve to prate garantiraju da će se te manipulacije izbjeć tj. svest na mogući minimum.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Puž Kukuljan.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani ministre sa suradnikom. Mene zanima planira li vlada u fazi provedbe ovog zakona uvesti prijelazne mjere, subvencije ili neke druge oblike potpore kako bi se ublažio financijski udar na male prijevoznike te kako će se osigurati da povećani regulatorni zahtjevi ne ugroze održivost sektora koji je ključan za funkcioniranje gospodarstva.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mihotić, Tomislav
…/Govornik naknadno uključen./… male prijevoznike tj. na one u kategoriji od 2,5 do 3,5 tone. Njih prema našim podacima ima u Hrvatskoj 944. Cijena tih tahografa koje oni moraju uvest se negdje kreće između tisuću i dvi tisuće eura, zavisi o kakvoj prilagodbi se treba na vozilu to sve skupa montirat i primijenit i sagledat ćemo jer smo dobili upite takvog tipa mogućnost da im se pomogne u tom prijelaznom periodu da mogu to sve skupa realizirat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Vezano upravo uz prijevoznike koji imaju vozila veća od 2,5 tone i ja ću reć da povremeno vrše prijevoz preko granice u smislu da žive uz granično, uz granično područje recimo naša Vujšćina pa prevozi se nešto u Kopar što bi se moglo smatrat u stvari lokalnim prijevozom. Da li su i oni u tom kontekstu kada obavljaju na dnevnoj razini u stvari lokalni prijevoz ili povremeno obave nekakav lokalni prijevoz uz granicu, preko granice da li se smatraju ovaj da su u međunarodnom prijevozu i da li se na njih odnosi isto odredba o tahografima i ako da, da li postoji mogućnost da se na neki način izuzmu s obzirom da se ne radi o onom klasičnom međunarodnom prijevozu.

Mihotić, Tomislav
Pa to je definirala uredba EU-a i u njoj nema definiranih takvih situacija je li oni uz granicu mogu imat neke povlastice. Mi to možemo normalno sagledat pa vidit ali direktno čitajući uredbu takva mogućnost ne postoji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Trebam vam dat riječ uz zakašnjenje jer vam moram dat riječ, tako piše u Poslovniku. Uz zakašnjenje vam dajem riječ. I sada gospodin Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, na početku želim pohvalit ovaj prijedlog zakona jer donosi jasnija pravila i dodatno usklađuje hrvatski zakon, hrvatski sustav s hrvatskim standardima. Ovo je zapravo zakon koji povezuje tri ključna cilja, to je sigurnost, pravednost i modernizaciju ali zakon donosi jednu važnu digitalnu komponentu, a to je mogućnost da ćemo pratiti vozila u cestovnom prometu za koja budu prevozila opasne tvari pa me sad zanima da li će to zaživiti odmah ili koji je vremenski period kad će to početi provoditi i da li će kontrolu toga provoditi dosadašnja cestovna inspekcija ili ćemo imati neku novu službu za, za ovo što sam vas pitao. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mihotić.

Mihotić, Tomislav
Sustav i evidenciju vodit će AKD, a kontrolu inspekcija saživit će odmah.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Novak, gospođa Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, možete li navesti koji je konkretan mehanizam u ovom zakonu nov, dakle ima novih ali koji će realno spriječiti prekomjerno opterećenje vozača, a da nije samo administrativna evidencija, a tu mislim na one vozače koji često su pod pritiskom svojih poslodavaca pa onda i pristaju i mimo onih ugovornih obveza i dogovora pa evo rade više i drugo koliko je prijedloga sindikata vozača prihvaćeno u konačnom tekstu ovog zakona. Molim vas konkretan odgovor, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor, izvolite.

Mihotić, Tomislav
Pa garancija da će se držat radnog vremena su tahografi i sve ono što je napravljeno na sustavu kontrole samog postavljanja tahografa i kontrole njegove poslije vezano za korištenje vozila, vezano za vrijeme vožnje, vezano za povezanost tahografa sa vozačem koji ga je dobio. Znači temeljem te kontrole imamo garanciju da neće doć do izrabljivanja tj. da će se i poslodavci morat držat onog radnog vremena koje je definirano zakonom, a šta je.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…/Upadica Radin: Ne, ne, ne, ne, ne ste govori?./…
Bilo je pitanje sindikata, šta je uvaženo, šta nije uvaženo. Sa sindikatima smo imali komunikaciju, većina primjedbi je uvažena. Normalno nismo mogli one, ona pitanja koja zadiru u sigurnost prihvaćati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. I tako smo gotovi sa replikama. Odbori, izvjestitelji? Ne.
Otvaram raspravu.
Prvi je Klub zastupnika SDP-a i gospođa Ana Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani pomoćnik ministra i suradnik, poštovane kolegice i kolege pred nama je konačni prijedlog zakona koji uređuje radno vrijeme mobilnih radnika, obavezne odmore i sustav tahografa u cestovnom prijevozu. Riječ je o zakonu koji ima važan utjecaj ne samo na sigurnost prometa i usklađivanje sa europskim pravilima, nego i na svakodnevni rad vozača, obrtnika i malih prijevozničkih tvrtki koji sada već posluju u vrlo zahtjevnim okolnostima. Treba reći da je zakon u odnosu na prvo čitanje dodatno razrađen posebno u dijelu strožeg i detaljnijeg uređenja obveza radionice za tahografe, preciznijeg definiranja odgovornosti tehničara te uvođenje konkretnih operativnih mjera nadzora. Pozitivno je što se time jača provedivost zakona i podiže razina sigurnosti cestovnog prometa. Dodatno se razrađuje obveza fotografiranja vozila i tahografa tijekom pregleda, preciznije vođenje evidencije i čuvanje podataka kao i usklađivanje s novim generacija pametnih tahografa. Međutim, unatoč tim doradama i dalje ostaje nekoliko važnih pitanja koja nisu dovoljno adresirana.
Naime, ovim zakonom obveza ugradnje pametnih tahografa proširuje se i na vozila mase od 2,5 do 3,5 tone u međunarodnom prijevozu to konkretno znači da mali prijevoznici i obrtnici ulaze u novi režim koji podrazumijeva dodatne troškove opreme, administrativne obveze i prilagodbu složenijem regulatornom okviru. Dakle, zakon jest tehnički precizniji, ali socijalna komponenta i dalje izostaje. Na moje pitanje u replici potvrdili ste da će se pomoć prijevoznicima sa vozilima mase od 2,5 do 3,5 tone, ali ostaje pitanje pod kojim uvjetima i da li će biti osigurano za svih 900 i slično.
Drugo pitanje odnosi se na kaznenu politiku i razmjernost sankcija. Pozdravljamo jasnije procedure i preciznije definiranje prekršaja, ali istodobno ostaje pitanje jesu li kazne razmjerne i jesu li pravni ljekovi dovoljno jasno uređeni? Visoke kazne, privremene blokade kartica i trajna isključena tehničara mogu imati ozbiljne posljedice za poslovanje, posebno za male poduzetnike koji već rade pod velikim pritiskom.
Treće, zaštita podataka i privatnosti, ovim zakonom uvodi se obvezno fotografiranje vozila, pohrana podataka kroz određeno razdoblje i razmjena podataka između institucija to može povećati učinkovitost nadzora, ali otvara ozbiljna pitanja tko ima pristup tim podacima, kako se oni koriste i koji su konkretni mehanizmi zaštite od zloupotrebe. U digitalnom sustavu koji postaje sve opsežniji to više nisu samo tehnička nego i pitanja povjerenja građana i zaštite privatnosti.
I četvrto, financijska održivost sustava, uvođenje dodatnih kontrolnih mehanizama i digitalnih sustava znači i dodatne troškove. U obrazloženju zakona navodi se da će se sustav praćenja prijevoza opasnih tvari izdvojiti gotovo 2,5 milijuna eura iz NPOO-a, dok se troškovi održavanja procjenjuju na oko 456 tisuća eura godišnje. Međutim i dalje ostaje nejasno kako će se dugoročno financirati sustav i hoće li dio troškova na kraju biti prebačen na sektor, a upravo je sektor cestovnog prijevoza već danas pod velikim pritiskom. Nedostatak vozača, rast troškova poslovanja i sve veći administrativni zahtjevi ozbiljno opterećuju prijevoznike. Ako paralelno s pojačavanjem kontrole ne radimo i na održivosti sektora riskiramo dodatno opteretiti sustav koji je već sada pod velikim pritiskom.
Zato SDP smatra da je potrebno dodatno uravnotežiti ovaj zakon, predložili smo amandman kojim tražimo da se za male prijevoznike i obrtnike koji prvi put ulaze u režim obvezne ugradnje pametnih tahografa osiguraju prijelazne mjere potpore uključujući sufinanciranje troškova i porezne olakšice. Time ne dovodimo u pitanje europske obveze RH niti potrebu modernizacije sustava, naprotiv, želimo osigurati da provedba zakona bude i učinkovita i socijalno pravedna. Cilj ne smije biti samo stroži nadzor nego i održiv, pravedan i funkcionalan sustav cestovnog prijevoza. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Ostrogović Klub zastupnika HDZ-a. Pogađam naglasak uvijek jel da, naglasak pogađam uvijek u zadnje vrijeme više-manje. Ajd izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Popravili ste se jako potpredsjedniče svaka čast. …/Upadica Radin: Hvala./… Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege saborski zastupnici sve vas lijepo pozdravljam.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a iznosim stajalište o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Riječ je o zakonu koji se na prvi pogled može učiniti izrazito tehničkim, govorimo o radnom vremenu, tahografima, dokumentaciji, radionicama, izuzećima, prekršajnim odredbama, informacijskim sustavima međutim iza tih pojmova nalazi se vrlo konkretna stvarnost, nalaze se tisuće ljudi koji svakodnevno rade na hrvatskim i europskim cestama nalaze se vozači teretnih vozila, vozači autobusa, samozaposleni vozači, mobilni radnici, prijevoznici, radionice, nadzorna tijela i svi oni koji sudjeluju u složenom sustavu cestovnog prijevoza. Zato ova tema nije samo administrativna ona je pitanje sigurnosti prometa, zaštite radnika, poštenog tržišnog natjecanja i sposobnosti države da na učinkovit i moderan način prati jednu od važnih područja gospodarstva.
Na samom početku važno je podsjetiti na razmjere sustava o kojem govorimo. Prema javno objavljenim podacima financijske agencije u djelatnosti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta u RH posluje više od 5700 poduzetnika, a zaposleno je više od 40 tisuća radnika. Značajan dio tih zaposlenih čine upravo mobilni radnici, vozači i drugo osoblje koji svoj posao ne obavlja u klasičnom uredu nego ga obavlja na cesti u vozilu na relacijama koje su često zahtjevne, vremenski osjetljive i sigurnosno vrlo odgovorne. To su ljudi koji rade pod pritiskom rokova u promjenjivim prometnim uvjetima nerijetko daleko od svog mjesta stanovanja uz veliku odgovornost za teret, putnike, vozilo i sigurnost svih drugih sudionika u prometu. Upravo zato pravila o radnom vremenom, pravila o odmorima i evidentiranju vremena vožnje nisu puka formalnost, ona su važan instrument zaštite života, zdravlje i sigurnosti.
Temeljni cilj ovoga zakonskog prijedloga jest dodatno urediti i modernizirati sustav, cilj je osigurati jasnija pravila, bolju provedbu, veću pravnu sigurnost i jači nadzor ondje gdje je on potreban, to je pristup koji Klub zastupnika HDZ-a podržava. Ovaj zakon nastavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU osobito u području vremena vožnje i odmora te korištenja tahografa. To usklađivanje nije samo formalna obveza države članice, ono ima vrlo praktičan učinak jer hrvatski prijevoznici posluju na domaćem ali i na europskom tržištu. Na tom tržištu pravila moraju biti jasna, moraju biti usporediva i provediva. Vozač koji obavlja međunarodni prijevoz mora znati koja se pravila odnose na njega, a prijevoznik mora znati koje su njegove obveze. Nadzorna tijela moraju imati alate za učinkovitu provedbu, a radnici moraju imati zaštitu od prekomjernog rada i pritisaka koji mogu ugroziti i njih i druge sudionike u prometu.
Posebno treba naglasiti sigurnosni aspekt. Umor vozača jedan je od ozbiljnih rizika u cestovnom prometu. Kada govorimo o pravilima, o vremenu vožnje, stankama i odmorima ne govorimo o birokraciji zapravo govorimo o prevenciji nesreća. Govorimo o tome da osoba koja upravlja teškim teretnim vozilom ili autobusom mora imati propisano vrijeme odmora. Govorimo nakon toga o zaštiti putnika, drugih vozača, pješaka i svih korisnika cesta. Zato je važno da se sustav evidentiranja vremena vožnje i odmora temelji na pouzdanim uređajima i vjerodostojnim podacima. Tu dolazimo do tahografa. Tahograf je u ovom području ključni alat. On nije samo tehnički uređaj ugrađen u vozilo nego temelj nadzora nad poštivanjem pravila. Ako je tahograf ispravan, ako se pravilno koristi, ako se podaci ne zloupotrebljavaju tada nadzor može biti učinkovit a pravila mogu imati stvarni smisao.
Ovim izmjenama jasnije se uređuje područje primjene zakona, propisuje se da se zakon primjenjuje na cestovni prijevoz tereta kod kojeg je najveća dopuštena masa vozila uključujući i priključno vozilo prelazi 3,5 tone na cestovni prijevoz putnika autobusima ali i na cestovni prijevoz tereta između država članica ili tijekom kabetaže, kabotaže kod kojeg je najveća dopuštena masa vozila uključujući i priključno vozilo prelazi 2,5 tone. Time se u hrvatski pravni okvir ugrađuje važna europska promjena koja se odnosi na laka gospodarska vozila u međunarodnom prijevozu. To je osobito važno jer se proteklih godina pokazalo da se dio prijevoza premještao upravo prema lakšim vozilima koja nisu uvijek bila obuhvaćena istim pravilima kao teža teretna vozila pa su takve razlike mogle stvarati neravnotežu na tržištu. Mogle su dovesti do toga da pojedini sudionici ostvaruju prednost ne zato što su učinkovitiji ili kvalitetniji nego zato što posluju u manje reguliranom prostoru.
Ovim se zakonom ta praznina zapravo sužava a time se štiti pošteni prijevoznik, štiti se radnik i jača se sigurnost prometa. Važno je pritom naglasiti da zakon istodobno i jasno navodi izuzeća. To je da, to je dobro jer pravna sigurnost ne nastaje samo propisivanjem obveza nego i jasnim određivanjem situacija u kojima se pojedina obveza zapravo ne primjenjuje. U praksi su upravo izuzeća često osjetljiv dio provedbe.
Drugo važno područje odnosi se na dokumentaciju koju vozači moraju imati i predočiti nadležnim osobama. Zakon dodatno uređuje postupanje u vezi s analognim i digitalnim tahografima kao i obveze koje proizlaze iz AETR sporazuma. Također se propisuje obveza vozača u povremenom prijevozu putnika da kada koristi određena odstupanja predviđena europskim propisima u vozilu ima putni list u papirnatom ili elektroničnom obliku kojim dokazuje opravdanost korištenja tih odstupanja. To možda zvuči kao detalj ali u provedbi je upravo dokumentacija često presudna. Ona omogućuje brži, učinkovitiji i pravedniji nadzor, a vozač koji postupa zakonito mora moći dokazati svoje postupanje bez nepotrebnog administrativnog opterećenja. S druge strane nadzorno tijelo mora imati jasnu osnovu na postupanje kada postoje nepravilnosti.
Treći važan element zakona odnosi se na puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika. Predloženom izmjenom više se ne propisuje puno radno vrijeme kao fiksnih 48 sati nego se propisuje da ono ne može biti duže od 48 sati. Time se zadržava zaštitna gornja granica ali se istodobno otvara prostor za primjerenije ugovaranje radnih uvjeta u skladu sa prirodom posla, potrebama radnog mjesta i dogovorom poslodavca i radnika. To je uravnotežen pristup. S jedne strane ne odustaje se od zaštite radnika, a s druge strane prepoznaje se da cestovni prijevoz nije statična djelatnost. Njegova organizacija ovisi o rutama, sezonalnosti, vrstama prijevoza, međunarodnim obvezama, logističkim lancima i mnogim drugim okolnostima. Fleksibilnost je potrebna ali ona mora biti u okviru zaštitnih pravila. Upravo takav okvir ovaj zakon nastoji jav… dodatno urediti.
Posebno važan dio prijedloga odnosi se na radionice koje se bave tahografima. Sustav tahografa može biti pouzdan samo ako su pouzdani oni koji ih ugrađuju, ispituju, pregledavaju i popravljaju. Uvodi se i obveza sustava za snimanje vozila fotografijom pri čemu se propisuje da se fotografije vozila na ispitnoj stazi ili ispitnim valjcima moraju pohranjivati i čuvati najmanje 2 godine. Time se jača sljedivost postupaka i smanjuje prostor za zlouporabe.
Također se propisuje da radionica, voditelj radionice je tehničar ne smiju biti u odnosima sa prijevozničkim poduzećem koji bi mogao uzrokovati sukob interesa i utjecati na nepristranost i neovisnost radionice. To je vrlo važna odredba ako želimo da sustav kontrole bude vjerodostojan tada oni koji provjeravaju i održavaju tahografe moraju biti neovisni i odgovorni.
Jednako tako zakon propisuje dužnost tehničara da ako tijekom rada uoči moguće manipulacije tahografom odmah zastane sa radom, obavijesti voditelja radionice, a voditelj je dužan obavijestiti nadležnu inspekciju. To je važan mehanizam prevencije otkrivanja zlouporaba.
Manipulacije tahografima zapravo uopće nisu bezazlene jer one mogu značiti prikrivanje preduge vožnje i nedostatka odmora, nepoštenog poslovanja i povećanja rizika na cestama. U tom kontekstu treba promatrati i izmjene prekršajnih odredbi, ali pritom treba jasno reći cilj ovih odredbi nije represija radi represije nego je cilj odvraćajući učinak i zaštita sustava.
U svakom uređenom području moraju postojati jasna pravila i posljedice za njihovo kršenje, to je osobito važno u prometu gdje neodgovorno postupanje jedne osobe ili jednog subjekta može imati posljedice za mnoge druge. Zakon donosi važnu digitalnu komponentu, predviđa se razvoj, održavanje informacijsko komunikacijskog sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Kao što je državni tajnik rekao ovo će se početi provoditi odmah što me iznimno, što nas u klubu HDZ-a iznimno veseli. To je značajan iskorak jer prijevoz opasnih tvari po svojoj je naravni posebno osjetljivo područje, to nije riječ samo o logistici i gospodarstvu nego o zaštiti zdravlja ljudi, okoliša, infrastrukture i sigurnosti prometa. Ako država ima bolji uvid u takav prijevoz, ako nadležna tijela mogu pravodobno razmjenjivati podatke i ako se postupci digitaliziraju tada se povećava ukupna sigurnost sustava.
Važno je istaknuti da zakon predviđa prijelazna razdoblja, radionice će imati rok za usklađivanje s novim odredbama, a izdavatelj kartica rok za razvoj funkcionalnog informacijskog sustava. Time se pokazuje razumijevanje za provedbu pojedinih dijelova ovog zakona u praksi, propis ne smije biti samo dobro napisan na piru već on mora uistinu biti provediv, mora dati dovoljno vremena subjektima da se prilagode, ali i jasno postaviti rokove do koji se sustav mora uspostaviti. Klub HDZ-a smatra da je ovakav pristup razuman, a s jedne strane uvode se jasnija i stroža pravila ondje gdje je to potrebno, a s druge strane vodi se računa o provedbenim kapacitetima i stvarnim okolnostima u sektoru.
Ovim zakonom štitimo mobilne radnike, štitimo njihovo pravo na odmor, zdravlje i sigurnije radne uvjete, štitimo poštene prijevoznike koji posluju u skladu s pravilima i koji ne smiju biti stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji pokušavaju zaobići propise, štitimo sigurnost cestovnog prometa jer smanjujemo prostor za prekomjernu vožnju, manipulacije i neodgovorno ponašanje, štitimo javni interes kroz bolji nadzor prijevoza opasnih tvari.
Ovo je zakon koji povezuje tri ključna cilja, sigurnost, pravednost i modernizaciju. Sigurnost jer se odnosi na vozače, putnike, teret i sve sudionike u prometu, pravednost jer osigurava jednake uvjete tržišnog natjecanja i štiti radnike i modernizaciju jer uvodi digitalne alate, jača nadzor i usklađuje hrvatski sustav sa europskim standardima zato Klub zastupnika HDZ-a ovaj konačni prijedlog zakona vidi kao korak u dobrom smjeru, to je zakon koji je usmjeren na odgovorno upravljanje prometnim sustavom, na zaštitu radnika, na sigurnost građana i na pravnu sigurnost hrvatskih prijevoznika. Uvjereni smo da će njegova provedba doprinijeti uređenijem, sigurnijem i konkurentnijem cestovnom prijevozu u RH. Slijedom svega navedenog Klub zastupnika HDZ-a podražit će konačni prijedlog ovog zakona. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Dubravka Novak Klub zastupnika Možemo!, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege, predsjedavajući, predstavnici ministarstva.
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu na prvu djeluje tehnički i usklađivački, al on zapravo duboko zadire u prava mobilnih radnika, uvjete rada vozača, sigurnost prometa i odgovornost prijevozničkog sektora.
Namjera je zakonodavca dodatno uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s europskim uredbama koje uređuju radno vrijeme, tahografe i socijalna prava mobilnih radnika u cestovnom prometu, posebno se naglašava usklađenje s europskim pravilima o tahografima i organizaciji rada vozača.
Međutim, osim formalnog usklađivanja s pravnom stečevinom EU važno je postaviti pitanje, što ovaj zakon konkretno mijenja u svakodnevnom životu vozača, u njegovom radnom vremenu, u životu prijevoznika i inspekcijskih službi? Prvo, zakon preciznije uređuje pitanje radnog vremena mobilnih radnika i predlaže se puno tjedno radno vrijeme, da više ne bude fiksno određeno brojem sati nego gornjom granicom od 48 sati tjedno. Vlada tvrdi da će to donijeti veću fleksibilnost i bolju organizaciju rada, to može biti dobro iz perspektive organizacije poslovanja osobito u sektoru prijevoza gdje postoje sezonske i operativne oscilacije, fleksibilnost je danas potrebna i poslodavcima i radnicima. No upravo ovdje moramo biti oprezni jer svaka fleksibilizacija radnog vremena nosi i rizik prikrivene preopterećenosti radnika. U praksi posebno kod vozača teretnih vozila često postoji neravnoteža između formalno dopuštenog i stvarnog pritiska tržišta. Ako zakon ne bude praćen snažnim nadzorom i jasnim mehanizmima zaštite radnika i dalje postoji opasnost da fleksibilnost postane sinonim za stalnu dostupnost i kronični umor radnika odnosno vozača, a umoran vozač nije samo radničko pitanje to je pitanje sigurnosti svih sudionika u prometu, tu smo se svi danas složili.
Druga važna promjena odnosi se na tahografe i sustav nadzora, osim izmjena dodatno se uređuju ovlasti vezane uz izdavanje kartica, rad radionica i digitalni nadzor prijevoza uključujući i projekte EADR za praćenje prijevoza opasnih tvari i to je svakako pozitivan korak. Digitalizacija nadzora može značajno povećati sigurnost cestovnog prometa, smanjiti manipulacije tahografima i omogućiti učinkovitiju kontrolu prijevoza opasnih tvari. Hrvatska tu mora pratiti europske standarde osobito u vremenu kada međunarodni cestovni promet postaje sve intenzivniji i to pozdravljamo.
Dobro je i to što zakon jača prekršajne odredbe i povećava pojedine novčane kazne, time se šalje poruka da se kršenje pravila o radnom vremenu i odmorima više neće tretirati kao administrativna sitnica nego kao ozbiljni sigurnosni problem, ali ni tu ne smijemo stati samo na kažnjavanju. Ključno pitanje je hoće li država imati dovoljno inspektora, tehničkih kapaciteta i operativne spremnosti za stvarni nadzor provedbe zakona jer nije problem u nedostatku propisa i zakona, problem je često upravo u njihovoj provedbi. Također ostaje otvoreno pitanje položaja samih vozača u odnosu na poslodavce. U sektoru cestovnog prijevoza i dalje postoji snažan pritisak rokova, manjak radne snage i konkurencija na europskom tržištu. U takvim okolnostima vozači nerijetko pristaju na radne režime koji formalno jesu zakoniti ali dugoročno iscrpljujući, a i zdravstveno štetni. Zato bi bilo dobro da je zakon snažnije naglasio preventivnu zaštitu zdravlja mobilnih radnika, uključujući češće zdravstvene kontrole, bolju evidenciju stvarnog radnog opterećenja i jaču suradnju sa socijalnim partnerima i sindikatima. Nadalje, zakon je izrazito tehnički pisan i velik dio izmjena odnosi se upravo na usklađivanje s europskim uredbama. To jest pravno potrebno ali ostavlja dojam da se premalo govori o čovjeku koji taj zakon svakodnevno živi, dakle o vozaču koji provodi dane i noći na cestama i parkiralištima Europe. Zakon mora biti više od administrativnog usklađivanja, mora biti alat zaštite radnika i sigurnosti građana. Zato smatram da ovaj prijedlog zakona ima nekoliko važnih, pozitivnih elemenata. Jačanje digitalnog nadzora, usklađivanje s europskim pravilima, bolju kontrolu tahografa, strože sankcije za prekršaje, modernizaciju sustava praćenja prijevoza ali isto tako vidim i prostor za poboljšanja. Jasnije zaštitne mehanizme protiv prekomjernog rada, snažniji inspekcijski nadzor, veći fokus na zdravlje i sigurnost vozača te bolju ravnotežu između fleksibilnosti tržišta i zaštite radničkih prava jer ako zakon donosi veću fleksibilnost poslodavcima, onda mora donijeti i veću sigurnost radnicima. I na kraju važno je naglasiti da mobilni radnici nisu samo statistika europskih uredbi i tahografskih zapisa, to su ljudi koji održavaju opskrbne lance, javni prijevoz i gospodarstvo u pokretu. Njihovi uvjeti rada izravno utječu na sigurnost svih nas. Zato ovaj zakon treba promatrati ne samo kao tehničko usklađivanje s europskim pravilima nego kao priliku da podignemo standarde sigurnosti, dostojanstva rada i odgovornosti u cestovnom prometu. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Ivica Kukavica, Domovinski pokret izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Znači pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnik i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Zakon koji u stvarnosti uređuje vrlo važno područje, sigurnost prometa, uvjete rada vozača i funkcioniranje domaćeg prijevozničkog sektora. Pozitivno je što se s ovim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima, osobito u dijelu koji se odnosi na obvezu ugradnje tahografa i proširenje primjene na međunarodni prijevoz vozilima iznad 2,5 tone. Time se uvode jasnija pravila i veća kontrola u sektoru cestovnog prometa. Također podržavamo razvoj sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari kroz projekt e-ADR. To je digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. U vremenu povećanih sigurnosnih i prometnih izazova, digitalno praćenje prijevoza opasnih tvari može pridonijeti zaštiti ljudi, okoliša i većoj učinkovitosti nadležnih službi. Međutim, potrebno je upozoriti na nekoliko pitanja koja će se otvoriti u provedbi ovog zakona.
Prvo, dodatne obveze za male prijevoznike i obrtnike, znače i dodatne troškove. Ugradnja tahografa, usklađivanje poslovanja te nova administrativna pravila, posebno će pogoditi manje prijevoznike koji već sada posluju u uvjetima velikih troškova goriva, manjka radne snage i snažne konkurencije na europskom tržištu.
Drugo, uvodi se veća fleksibilnost kod punog tjedna, radnog tjedna u vremenu mobilnih radnika, iako se to obrazlaže potrebama tržišta i organizacije rada, moramo paziti da fleksibilnost ne postane prostor za dodatni pritisak na vozače koji su već danas izrazito opterećeni rokovima i uvjetima rada.
Treće, povećavaju se prekršajne kazne. Naravno da zakon mora imati mehanizme kontrole i sankcioniranja ali jednako tako i država mora osigurati i razmjernost i pravednost, posebno prema manjim prijevoznicima koji često nemaju administrativne i financijske kapacitete velikih sustava. Zato je važno da provedba ovog zakona ne ostane samo na kažnjavanju nego da ministarstvo osigura i dovoljno informacija, prijelaznog vremena i tehničke pomoći u sektoru koji je izuzetno važan za hrvatsko gospodarstvo. Na kraju cilj svih nas mora biti i jeste siguran promet, pošteni uvjeti rada i konkurentan domaći prijevoznički sektor. Klub Domovinskog pokreta će podržat predloženi zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
I još gospodin Ivan Budalić, Klub zastupnika HDZ-a, završno. Izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a želim istaknuti kako ćemo podržati Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Kao što smo do sad mogli čuti riječ je o zakon koji donosi važna unaprjeđenja u području cestovnog prometa, zaštite radnika i sigurnosti na našim cestama ali i dodatno usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.
Ovim izmjenama jasno se uređuju pravila o radnom vremenu, stankama i odmorima mobilnih radnika kao i primjena modernih sustava nadzora i evidencije u cestovnom prometu. Mobilni radnici vozači svakodnevno nose veliku odgovornost ne samo prema svojim poslodavcima već prije svega prema sigurnosti svih sudionika u prometu. Zato je važno da njihov rad bude jasno reguliran, pravedno organiziran i usklađen sa europskim standardima.
Ovim zakonskim prijedlogom dodatno se uređuju pitanja punog tjednog radnog vremena mobilnih radnika koje ne može biti dulje od 48 sati tjedno čime se omogućuje fleksibilnije uređivanje radnih odnosa ali uz očuvanje zaštite radnika i sigurnosti prometa.
Jednako tako važno je istaknuti da zakon omogućuje realizaciju projekta e-ADR-a odnosno sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Time Hrvatska nastavlja digitalizaciju i modernizaciju prometnog sektora, jača nadzor nad prijevozom opasnih tvari te dodatno podiže razinu sigurnosti građana i zaštite okoliša.
Kolege zastupnici prometni sektor jedan je od ključnih pokretača hrvatskog gospodarstva, naši prijevoznici posluju na zahtjevnom europskom tržištu i zato im moramo osigurati stabilan, jasan i provediv zakonski okvir. Upravo to donosi ovaj zakon, jasnija pravila, moderniji sustav nadzora i usklađenost s europskim uredbama koje uređuje tahografe, radno vrijeme i socijalne uvjete vozača.
Također, ovim izmjenama dodatno se uređuju prekršajne odredbe i jača sustav kontrole što je važno zbog suzbijanja nelojalne konkurencije i zaštite svih onih prijevoznika koji posluju zakonito i odgovorno. Ne smijemo dopustiti da oni koji poštuju pravila budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji ih zaobilaze.
Želim naglasiti i kako je tijekom rasprave u prvom čitanju bilo prilike čuti različita mišljenja i prijedloge a dio primjedbi i sugestija dodatno je razmotren prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.
Smatramo kako ovaj zakon ide u smjeru modernizacije prometnog sustava, jačanja sigurnosti na cestama, bolje zaštite mobilnih radnika i daljnje usklađivanje RH s europskim standardima. Na kraju želim zahvaliti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, svim stručnim službama te sudionicima koji su sudjelovali u pripremi ovog zakonskog prijedloga.
Pozivam zato sve kolegice i kolege zastupnike da podrže Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa i time je rasprava gotova i glasat ćemo kada, zaključujem ju i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
PDF