Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

36; 66

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
  • Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
17.06.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Prvo na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora predlažem Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama prvoj i drugoj iz plana redoslijeda rasprava za danas, a Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane predložio je provođenje objedinjene rasprave o točkama 3. i 4. iz plana redoslijeda rasprava za danas. Dakle imamo 1. i 2. točku, jesmo li suglasni da ih objedinimo?
…/Upadica: Jesmo. Jesmo./…
Hvala vam lijepa i imamo točku 3. i 4. Ima li tu kakvih prigovora? Nema, suglasni dakle provest ćemo objedinjenu raspravu o točkama 1. i 2. i o točkama 3. i 4.
Prelazimo onda na 1. i 2. točku. To su točke, samo malo. Dakle to je:

- Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i 2. točka
- Izbor, imenovanja i razrješenja članova radnih tijela.

Radi se o imenovanju guvernera Hrvatske narodne banke.
Predlagatelj prve točke kojom se Ante Žigman razrješuje dužnosti predsjednika upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga je Vlada RH na temelju čl. 7., st. 1., podst. 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, a predlagatelj 2. točke je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove na temelju čl. 105., 161. i 273. Poslovnika Hrvatskog sabora i čl. 80. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Odbor za financije i državni proračun proveo je raspravu te dao mišljenje na imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke.
Prije nego što pozovem predlagatelje, vidim da imamo zahtjev za stankom odnosno već nekoliko zahtjeva. Prva se javila kolegica Selak Raspudić, izvolite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molim vas da zauzmete svoja mjesta.
Prvo na temelju članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora predlažem Hrvatskom saboru provođenje objedinjene rasprave o točkama prvoj i drugoj iz plana redoslijeda rasprava za danas, a Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane predložio je provođenje objedinjene rasprave o točkama 3. i 4. iz plana redoslijeda rasprava za danas. Dakle imamo 1. i 2. točku, jesmo li suglasni da ih objedinimo?
…/Upadica: Jesmo. Jesmo./…
Hvala vam lijepa i imamo točku 3. i 4. Ima li tu kakvih prigovora? Nema, suglasni dakle provest ćemo objedinjenu raspravu o točkama 1. i 2. i o točkama 3. i 4.
Prelazimo onda na 1. i 2. točku. To su točke, samo malo. Dakle to je:

- Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i 2. točka
- Izbor, imenovanja i razrješenja članova radnih tijela.

Radi se o imenovanju guvernera Hrvatske narodne banke.
Predlagatelj prve točke kojom se Ante Žigman razrješuje dužnosti predsjednika upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga je Vlada RH na temelju čl. 7., st. 1., podst. 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, a predlagatelj 2. točke je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove na temelju čl. 105., 161. i 273. Poslovnika Hrvatskog sabora i čl. 80. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Odbor za financije i državni proračun proveo je raspravu te dao mišljenje na imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke.
Prije nego što pozovem predlagatelje, vidim da imamo zahtjev za stankom odnosno već nekoliko zahtjeva. Prva se javila kolegica Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime kluba nezavisnih zastupnika da se prije svega još jednom podsjetimo što je funkcija guvernera. Guverner, to tako pompozno zvuči. Zvuči kao da je netko de facto dio kraljevske loze, a u praksi i nije daleko od toga. To vam je praktično ono kada uvodite euro, uvjerite sve građane da je to super za njih i neće biti inflacije, a posljedice pozitivne osjećate isključivo vi i to tako da završite na lukrativnom mjestu u središnjim europskim institucijama. Mi nemamo stručnu monetarnu politiku, nemamo je zato što je ona neodvojiva od vladajuće politike i upravo zato izražavam zabrinutost u pogledu novog predloženog izbora jer je riječ o osobi koja je politički, ovoga puta i privatno neodvojiva od vladajuće strukture. Što to znači za naše građane? Znači kada ćemo u jeku ove inflacije, pokušati provoditi, premda i dalje nemamo monetarnu suverenost nekakvu antiinflacijsku politiku, da će ona prije svega biti usmjerena na HDZ-ov politički probitak. Vrijeme je da kažemo dosta tome da se našim središnjim stručnim institucijama upravlja isključivo politički i na korist jedne političke opcije. Govorit ćemo često kada govorimo o HNB-u i o tome što se može učiniti u pogledu inflacije. Ja ću tu podsjetiti da je naš ministar Ćorić poduzetnicima poručio da ovo što su njima nametnuli u posljednje vrijeme je tek jedna vježba antiinflacijskih mjera i tu nas sve upozoravam. Vježba znači da su prvo došli po poduzetnike, a nakon što su došli po poduzetnike ako se svi zajedno ne pobunimo, doći će i po sve nas i teret loše financijske …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… politike, podnosit će isključivo …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… naši sugrađani. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Tražim u ime kluba SDP-a također stanku od 10 minuta jer danas biramo stvarno važnu osobu u RH jel nažalost ta osoba koja je trebala ovih 5, 6 godina u doba najviše inflacije u RH nije se pojavljivala u ovome visokom domu, a ovaj visoki dom je izabrao. To je mislim da je sramota za instituciju da ne dođe u ovaj dom, mi smo mu dali povjerenje. On se je javljao sa banketa, javljao se iz Opatije, iz Dubrovnika, obilnih ručkova. Ja sam ovdje se malo čak našalio, da smo mu možda ponudili nekakav ručak možda bi i ovdje kod nas došao. Međutim, nažalost daleko od neke šale i pošalice s obzirom na strukturne probleme u hrvatskom društvu i neće danas bit govora samo o inflaciji. Danas ću govoriti i o ozbiljnom izvješću HNB-a koji su prije nekoliko dana iznijeli koji kažu šta se sve krije u ozbiljnim strukturnim problemima i šta nas može zadesiti za godinu i dvije dana. Vi niste nigdje čuli o tome guvernera tri godine kada se te nepravilnosti pojavljuju odnosno neravnoteže, vi ga nigdje niste čuli i rekli i upozorili šta će nam se dogoditi za godinu, dva ili tri. Njegovo rješenje je bilo odite kupovati tamo gdje je jeftinije. Njegovo rješenje je bilo nemojte kupovati, nestat će inflacija. Nažalost takvo ponašanje jedne vrlo važne institucije, prvenstveno prema ovome visokom domu je bilo sramotno i zbog toga novi guverner kada smo ga ispitivali, ja tu moram dati pohvalu je rekao da će dolaziti tu, da će razgovarati sa zastupnicima i da će pokazati neki novi trend. Ja se nadam da će taj novi trend utjecati i razgovorom sa saborskim zastupnicima, sa oporbom, ne samo sa vladajućima da se riješi problem inflacije koja je stvorila ogromne društvene probleme u društvu koji će se rješavati godinama. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena. Kolega Troskot izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, danas raspravljamo o jednoj od najvažnijih funkcija u državi i osim šta je i sam premijer valjda želeći se maknuti od odgovornosti inflacije optužio HNB za odgovornost za najviše cijene u Hrvatskoj nakon, nakon što smo dobili samostalnost, mi dobivamo danas osobu gospodina Žigmana za koju bih ozbiljno zamolio da se razmotri njegovo imenovanje zbog nekoliko faktora. Jedna stvar je bila nadzor koji se slao mirovinskim fondovima prije svega Allianz osiguranje koje nisu htjele ulaziti u transakciju kupovine udjela u Fortenovi što znači da nije Allianz osiguranje jer su vezani na ozbiljne njemačke kompanije, nisu htjeli kupovati, dakle kompaniju koju je uzimao, odnosno kupovao Pavao Vujnovac.
Druga stvar, dakle Žigman također je mogao nadzirati, dakle fondove a i osiguravajuća društva koji su bili involvirani u kupovinu hotela koje je Vujnovac izgradio na Postirama i ovdje nije nikakva fiksacija sa nekakvim Vujnovcem nego je to naš novac u mirovinskim fondovima, dakle koji se koristi za nekretninske biznise od određenih tajkuna i to mi nemamo nikakav profit od toga, a osoba koja se danas nominira za glavnu osobu unutar Hrvatske narodne banke nije napravio ništa da se zaštiti naš novac. Nadalje ta osoba je kupila stan od Croatia osiguranja mjesec dana prije nego što je postala predsjednikom uprave HANFA-e, pa se postavlja pitanje i kredibiliteta te osobe s obzirom da su osiguravajuća društva upravo društva koja je Hrvatska agencija za nadziranje financijskih usluga i nadzire. Toga ima još, to ćemo sve izložit u raspravi i tražim fizičku stanku ne virtualnu s obzirom da je važna tema o kojoj danas raspravljamo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime kluba CENTRA, Nezavisne platforme Sjever i GLASA.
Mi danas ovdje raspravljamo o imenovanju novog guvernera Hrvatske narodne banke. Ne tako davno raspravljali smo o razrješenju bivšeg guvernera i apsolutno sam sigurna u sljedeće, a to je da je trebala biti zajednička rasprava i da smo trebali zajednički raspravljati o jednoj i o drugoj temi jer je to imalo sve zajedno smisla, ali vladajući su se odlučili za ovaj moment, odnosno 1.6. je bio na vratima i trebalo je odraditi priču. Što je Hrvatska narodna banka? To je institucija koja je po svojoj definiciji neovisna, koja štiti stabilnost našeg financijskog sustava i koja mora uvažavati povjerenje ne samo građana Republike Hrvatske već i europskih institucija i međunarodnih partnera. Osoba koja dolazi na čelo takve institucije ne samo da mora biti stručna, pri tom ja nekako mislim da stručnost ovog kandidata nije upitna ali guverner Hrvatske narodne banke mora biti puno više od stručnjaka, mora biti neovisan, mora biti osoba čiji integritet niti jednom nije doveden u pitanju. Ja vas sve zajedno pitam da li je osoba o kojoj ćemo danas ovdje raspravljati je ta osoba ili imamo tu neke upitnike nad glavom. To je pitanje koje vam sve zajedno postavljam.
Mi se ovdje često referiramo na bivšeg guvernera koji sad sjedi i radi u Frankfurtu. Da li govorimo o tome jer ne želimo da nova, novi guverner nastavi tamo gdje je stari stao, da li želimo da politika bude zaista Hrvatske narodne banke neovisna? Dakle, to je ono o čemu trebamo dalje raspravljati i ukazivati na ono što je bivši guverner radio na način kako …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ne raditi.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Povreda Poslovnika kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Članak 238. gospodin Žigman je vrhunski stručnjak, to ćemo obrazložiti. Vlada apsolutno radi na smanjenju inflacije. Vidimo to …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./…
… drugi mjesec za redom, a putujući cirkus možemo … /Govornik se ne razumije./… da vidimo koliko ima potporu građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To nije bila naravno povreda Poslovnika.
Kolega Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Članak 238. ovo je ozbiljna obmana iz razloga što je Odbor za financije Hrvatskog sabora Republike Hrvatske nije odobrilo Žigmana i njegova kandidatura je pala na prošlom Odboru za financije. To je struka …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Troskot./…
… koja ga nikada nije potvrdila unutar Hrvatskog sabora./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Isto tako je bila replika, ne povreda Poslovnika.
Kolega Kliman izvolite vi, povreda Poslovnika.

Kliman, Anton (HDZ)
238. obmanjivanje javnosti. Odbor za financije je donio odluku, dakle sa većinom glasova da podržava gospodina Žigmana za kandidata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Kliman.
Isto tako ste replicirali, dobivate opomenu.
Ima li još zainteresiranih? Nema.
Onda ćemo napraviti stanku do 9 sati i 55 minuta s tim da želim naglasiti radit ćemo i danas i sutra do kraja rasprave, dakle dok se ne iscrpe točke dnevnog reda s obzirom da je u petak glasovanje tako da si možete planirati današnji dan i sutrašnji.
To je to, vidimo se u 9,55.

STANKA U 9,44 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 9,55 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici nastavljamo sa radom, pa pozivam sada predlagatelje.
Prvo će u ime Vlade poštovana državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, a nakon toga predsjednik Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove kolega Pero Ćosić obrazložiti prijedloge tih odluka.
Imate zajedno 30 minuta. Izvolite državna tajnice.

Rogić Lugarić, Tereza
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Pred vama je danas Prijedlog odluke o razrješenju dr. Ante Žigmana s dužnosti predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Takve su rasprave ujedno i prilika da se osvrnemo na mandat koji završava i na doprinos koji u tom razdoblju osoba ostavlja iza sebe.
Dr. Ante Žigman je preuzeo vođenje HANFA-e početkom 2018. godine. Od tada do danas financijski sektor prošao je kroz razdoblje kakvo je malo tko mogao predvidjeti. Pandemija, inflacijski pritisci, geopolitička neizvjesnost, ubrzana digitalizacija financijskih usluga i novi regulatorni zahtjevi stavljali su pred financijske institucije brojne izazove i odgovornosti. U takvim okolnostima voditi HANFA-u značilo je puno više od obavljanja redovitih regulatornih poslova, značilo je voditi instituciju kroz razdoblje velikih promjena i istodobno osigurati stabilnost, vjerodostojnost i povjerenje u sustav.
HANFA je u tom razdoblju nastavila jačati svoju stručnu i institucionalnu poziciju, razvijali su se nadzorni kapaciteti, unapređivani su regulatorni standardi i dodatno je osnaživana uloga HANFA-e kad je riječ o zaštiti ulagatelja, transparentnosti tržišta i očuvanju stabilnosti nebankarskog financijskog sektora. No, možda je najvidljiviji iskorak ostvaren na međunarodnom planu. Tijekom, posebnu pozornost dr. Žigman posvećivao je financijskoj pismenosti građana. To možda nije tema koja često privlači naslovnice, ali riječ je o području čiji se učinci vide godinama kasnije.
Ulaganje u financijsko obrazovanje građana znači ulaganje u odgovornije upravljanje osobnim financijama, kvalitetnije odluke o štednji i ulaganjima, te veću otpornost cijelog društva na financijske rizike. Tijekom njegova mandata HANFA je dodatno razvijala edukativne aktivnosti i projekte kojima su se građanima nastojali približiti financijski proizvodi, rizici i mogućnosti koje suvremena financijska tržišta nude. Jednako tako njegov mandat obilježilo je i razdoblje velikih tehnoloških promjena, digitalizacija financijskih usluga, novi oblici ulaganja, rastući zahtjevi povezani sa kibernetičkom sigurnošću, sve složeniji europski regulatorni okvir otvorili su pitanja koja prije desetak godina gotovo da nisu ni postojala u regulatornoj praksi.
Naravno kao i kod svake javne dužnosti o pojedinim odlukama uvijek mogu postojati različita mišljenja i različite stručne procjene, to je sastavni dio svakog ozbiljnog regulatornog posla. Međutim, kad se danas osvrnemo na cjelinu mandata dr. Ante Žigmana možemo zaključiti kako iza sebe ostavlja institucija koja je međunarodno vidljivija, stručnije profilirana i snažnije pozicionirana nego što je bila u trenutku kad je preuzimao dužnost predsjednika Upravnog vijeća. To je ujedno i najvažnije mjerilo svakog mandata jer ostavlja instituciju jačom nego što ju je zatekao. Zato smatramo primjerenim danas istaknuti doprinos koji je dr. Ante Žigman dao radu HANFA-e, te mu zahvaliti na odgovornosti, stručnosti i predanosti koju je pokazao tijekom obnašanja ove dužnosti.
Ujedno u ime Ministarstva financija želimo mu zahvaliti na dosadašnjem radu koji je obavljao na čelu HANFA-e, te mu poželjeti puno uspjeha u njegovom daljnjem profesionalnom putu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnoj tajnici.
A sada pozivam kolegu Ćosića da on obrazloži svoj dio odluke, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Na temelju članka 105. stavka 1. podstavka prvog i trećega članka 161. stavka prvog i članka 273. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskog sabora podnosi Hrvatskom saboru sljedeće odluke:
Prvi je Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za obranu Hrvatskog sabora. Drugi je Prijedlog odluke o razrješenju člana i izboru članice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora i treći je Prijedlog odluke o imenovanju guvernera Hrvatske narodne banke. Navedene prijedloge odluka Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskog sabora utvrdio je na 33. sjednici održanoj 12. lipnja 2026., pa bih prešao na prijedloge odluka, tekst prijedloga.
Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za obranu Hrvatskog sabora. U točki prvoj razrješuje se član Odbora za obranu Hrvatskog sabora Miro Bulj. U točki drugoj za člana Odbora za obranu Hrvatskog sabora bira se Zvonimir Troskot. Točka treća, ova odluka objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu danom donošenja.
Drugi prijedlog je Prijedlog odluke o razrješenju člana i izboru članice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora. U točki prvoj razrješuje se član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora Ranko Ostojić. U točki drugoj za članicu Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora bira se Irena Dragić. Točka treća, ova odluka će objavit se u Narodnim novinama, stupa na snagu danom donošenja.
Treći prijedlog je Prijedlog odluke o imenovanju guvernera Hrvatske narodne banke.
U točki prvoj za guvernera Hrvatske narodne banke na šest godina imenuje se doktor znanosti Ante Žigman. U točki drugoj imenovani guverner Hrvatske narodne banke stupa na dužnost na dan stupanja na snagu ove odluke. I točka treća ova odluka stupa danom donošenja, objavit će se u Narodnim novinama.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Ćosiću, pa sad prelazimo na replike.
Prve replike idu za državnu tajnicu Rogić Lugarić, ima ih ukupno 19. Kolega Ćosić ima dvije replike, tako da krećemo.
Kolega Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Uglavnom ja ne mislim da bi imenovanja trebala biti alfa i omega svake države, ali naša država kao što vidimo uporno odbija imati suverenu monetarnu politiku i imenuje poslušne kadrove na guvernerske funkcije.
Guverner HNB-a sukladno tome bi trebao biti samo onaj koji bespoštedno tu instituciju i to komparatorsko klanjanje stranim bankama do sada napadao i kritizirao. Znači umjesto politike sa kralježnicom i guvernera sa kičmom, bojim se da je ova posljednja kadrovska popuna te lukrativne pozicije se na nju kvalificirala samo time što je u HANFA-o ljubio ruku mirovinskim fondovima umjesto da ih regulira. Novi guverner je definitivno test banaka položio, ali na ispitu iz potpore hrvatskom čovjeku i hrvatskoj ekonomiji je …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… pao, ljosnuo je zajedno sa vladom i vama koji ga imenujete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Krstičević.
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa sve što ja mogu reći da je evo iz ovog uvodnog izlaganja vrlo jasan bio profesionalni put i rad dr. Ante Žigmana u HANFA-i. Kao što sam uvodno istaknula gospodin Žigman je ostavio instituciju bitno jačom i snažnijom nego prije stupanja na dužnost i to je dovoljno mjerilo uspješnosti njegovog rada u HANFA-i tako da mogu samo ponoviti da mu se evo možemo zahvaliti na dosadašnjem radu i doprinosu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sanader izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, evo ovu repliku ću iskoristit primarno da skupa s vama s složim i zahvalim dr. Anti Žigmanu na sva postignuća, sve dobro što je napravio za HANFA-u. Vi ste naveli ovdje niz primjera, mogu samo ponoviti znači od suverenosti, stabilnost, od financijske, ulaganja u financijsku pismenost svih nas koji se ne bavimo dnevno financijama posebno digitalizacija koja je vrlo važna protiv kibernetičke napada kojim smo svjedoci svakodnevno i sve to je rezultiralo da kako ste i vi naveli da je HANFA-u ostavio u puno boljoj situaciji digao njen rad i kvalitetu nego što je zatekao. To je sigurno garancija da će novi posao raditi isto tako dobro jer je cijela njegova karijera prožeta uspjesima i velikim iskustvom što garantira da će biti dobar guverner.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Mogu izraziti samo zahvalnost na, na slaganju s nama. Evo i još jednom se pridružiti vašim lijepim riječima. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Dragić izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana državna tajnice zaboravili ste u svom uvodnom izlaganju na masovno nezakonito trgovanje vrijednosnicama unutar HANFA-e i teški kibernetički kolaps institucije pod Žigmanovim vodstvom. To niste rekli. U svakoj uređenoj državi to bi dovelo do toga da taj čovjek više ne bi mogao obnašati ni jednu javnu funkciju, a mi ga sada imenujemo, bolje reći HDZ ga instalira na mjesto guvernera HNB-a, dakle iznimno važnu funkciju u državi. On bi trebao brinuti o stabilnosti financija i boriti se protiv gorućeg problema u našem društvu, a to je inflacija. Što građani mogu očekivati od, od HDZ-a imenovanog odnosno instaliranog guvernera iza kojeg stoje poprilični repovi o kojima ništa niste govorili, osim da će nam biti još gore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa u svakoj uređenoj državi kao što je RH postoje institucije koje rad svoj posao prema tome uopće ne znam što bih trebala reći što sam to zaboravila u svom uvodnom izlaganju jer ja za to nemam saznanja. Institucije koje se time bave ako imaju će pokrenuti postupke. To je sve što imam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice pa evo zadovoljstvo je da danas možemo raspravljati o dr. Anti Žigmanu. On je vrhunski stručnjak. Čuli smo i u stankama da je oporba to apsolutno se slaže s tim dijelom. Bio je savjetnik guvernera, član uprave, partner banke, državni tajnik u ministarstvu i sada ravnatelj HANFA-e. Kada govorimo o njegovom mandatu u HANFA-i upravo suprotno od onog što je oporba rekla, on nije išao na ruku mirovincima, bio je pravedan i strog regulator, neovisan. Sjetimo se da smo imali i reformu smanjenja članarina mirovinskim društvima koji su ostali u džepu građana. isto tako ovaj napad o kibernetičkim napadima nisu ugrožene baze prema tome sve to apsolutno ne stoji. On je branio sustav, branio je hrvatske građane i ja vjerujem da će isto tako braniti i s mjesta guvernera HNB-a, a moje pitanje vama ide više u digitalizaciju …/Govornik se ne razumije, govornici govore istovremeno./… …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./… da to malo još dodatno pojasnite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Evo hvala lijepa, dakle ono što samo mogu reći jest da je financijski sektor u proteklo vrijeme uistinu suočen sa potpunom promjenom zapravo paradigme načina poslovanja, sa prelaskom na razinu digitalizacije koja do sada nije bila poznata u povijesti, da je u tom smislu dr. Žigman uistinu vrlo promptno reagirao i pripremio HANFA-u na sve nove izazove koje se mogu naći u ovom dijelu poslovanja. Dakle ovakav način poslovanja do sada u povijesti nije poznat i evo to je zaista bio veliki izazov u ovom dijelu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice kad je riječ o izazovima i o tome da je g. Ante Žigman bio na čelu HANFA-e i vrlo uspješno to radio, mene zanima slijedeće dakle. Jedan od najozbiljnijih kibernetičkih napada kojih je bilo kod nas u povijesti uopće hrvatskog javnog sektora je bio kibernetički napad na podatke i dokumentaciju HANFA-e. Dakle dokumentacija i podaci HANFA-e je bili su u ozbiljnom kibernetičkom napadu i to je jedan bio od najozbiljnijih sigurnosnih incidenata koji je registriran u povijesti hrvatskog javnog sektora. Šta je posljedica svega toga zajedno, što se je napravilo i uopće u odnosu na to i koji su sigurnosni nekakvi reperi da nam se to u budućnosti ne dešava, a što je ravnatelj u tom trenutku HANFA-e g. Žigman napravio uopće kad se to desilo. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa mislim kibernetički napadi su danas sastavni dio rekla bih jednostavno našeg, našeg života i mislim da je su i vrlo velike institucije, puno veće od HANFA-e doživjele kibernetičke napade, dakle to ne vidim kako je mjerilo bilo kakve sigurnosti ili kako je pokazatelj poslovanja bilo čije institucije. Dakle svi znamo da su kibernetički napadi na veliki broj i većih sustava danas, sastavni dio života. Međutim mislim da je HANFA u to vrijeme vrlo dobro reagirala na kibernetičke napade i nakon toga je znatno još postrožen sigurnosni sustav. Sigurno bi vam o tome puno više mogao reći dr. Ante Žigman i kolege koje rade u HANFA-i. Oni bi vam to vrlo iscrpnije i detaljno objasnili međutim mi sad za to uistinu nema vremena. Ono što vam zaista mogu reći da se na to vrlo dobro i promptno reagiralo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić povreda Poslovnika, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala.
Čl. 238. Upravo to podaci nisu iscurili, HANFA je dobro reagirala. Svi mogu iskusit kibernetički napad al dr. Žigman je sa svojim suradnicima to odlično sanirao i o …/Upadica predsjednik: Kolega Pavić./… ovaj napad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate drugu opomenu, nije bila povreda Poslovnika. Idemo dalje, kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Poštovana državna tajnice, prije svega izražavam podršku dr. Žigmanu za guvernera HNB-a. Naime kod njega je vidljiva kombinacija i znanja i međunarodnog iskustva i njegova karijera nije vezana isključivo za hrvatske institucije. Posljednjih nekoliko godina g. Žigman aktivno sudjeluje u radu europskih nadzornih i regulatornih tijela, uključujući i upravljačke strukture EIOPA-e i ESMA-e. I u stvari ću vas zamolit da više objasnite pa da kolegi iz SDP-a bude jasnije što to znači EIOPA i koja je njezina uloga, a osim toga posebno je značajno što gospodin Žigman predsjeda Odborom za rizike i financijsku stabilnost pri EIOPA-i tijelu koji se bavi procjenom sistemskih rizika i otpornosti financijskog sustava …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i nisu to funkcije koje su došle same po sebi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Burić, izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Tako je. Dakle riječ je o ključnim europskim tijelima koji se bave sigurnošću mirovinskog sustava i sustava vrijednosnih papira i tržište kapitala. Dakle to je uistinu veliko priznanje da je dr. Žigman ušao u upravljačka tijela obje institucije. To je veliko priznanje i njemu međutim u RH jer je to prvi put da je zapravo Hrvatska ušla u upravljačka tijela tako važnih međunarodnih institucija i to je upravo ono što sam istaknula u svom uvodnom govoru da je zapravo dr. Žigman dao veliki, veliki doprinos i u međunarodnom pozicioniranju i u međunarodnoj vidljivosti RH u tim ključnim europskim tijelima. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice na odboru za financije imali smo priliku čuti budućeg novog guvernera u svom predstavljanju gdje je naveo kao jedan od svojih glavnih prioriteta da će biti stabilnost cijena odnosno borba protiv inflacije. I to je pohvalno ali onda se nameće jedno pitanje za proteklo razdoblje, a to je ako je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a što mislim da i je, gdje je HNB bio proteklog razdoblja kada je Hrvatska bilježila jednu od najviših stopa inflacije u euro području, a građani jednostavno gledali kako im iz mjeseca u mjesec pada kupovna moć i možete li evo konkretno vi, navesti jednu konkretnu mjeru po kojoj će građani odnosno po kojoj građani mogu zaključiti da je u ovom trenutku HNB spremniji se boriti protiv inflacije nego što je to bio posljednjih godina. Da li se radi o mjeri ili je to imenovanje novoga guvernera? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa u svakom slučaju mislim da dosadašnji profesionalni rad i iskustvo g. Žigmana je itekako dobar pokazatelj da će se on moći suočiti sa svim profesionalnim izazovima koji će ga čekati uključujući i borbu protiv inflacije. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice kako ste vi opisala, popisali g. Žigmana trebalo bi mu dignuti spomenik jer jednostavno je osoba visokog integriteta i vjerodostojnosti kakav guverner i treba biti. No ono što znamo iz povijesnog pregleda njegovog, njegovog poslovnog puta ipak na neki način narušava malo taj integritet i tu vjerodostojnost. Dakle znamo da je bio u HNB-u kad se trgovalo isto vrijednosnim papirima u HNB-u, pa znamo da je bio na čelu HANFA-e kad su djelatnici HANFA-e trgovali i to ne pojedinačno nego u masovnim slučajevima, sa vrijednosnim papirima i obveznicama. Dakle to je samo jedan primjer ma znamo da i na kraju krajeva je imao problema sa prijavom u imovinskoj kartici upravo vrijednosnih papira i obaveznica. Dakle to ipak narušava malo tu sliku koju vi prikazujete i način na koji prikazujete g. Žigmana. Mislim da je to trebalo uzeti u obzir.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa prilikom svog uvodnog izlaganja držali smo se činjenica i na temelju činjenica smo i prezentirali dosadašnji profesionalni rad i uspjehe dr. Žigmana. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kralj izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče.
Pozdravljam i tajnicu. Pa ovako 2009. kad je počinjala kriza u cijelom svijetu tad smo mi imali ministra financija g. Šukera koji je tvrdio da krize u Hrvatskoj nema. Dugo mu je trebalo da to prizna. Danas smo imamo novu krizu, imamo inflaciju u cijelom svijetu ali nažalost evo inflacija baš je najveća kod nas u Hrvatskoj i imao premijera koji na tragu Šukera odbija prihvatiti realnost i odgovornost nego kaže inflacija je uvezena. Nije uvezena ako znamo da je najveća u EU, ako znamo da nismo spremni za borbu protiv nje. Pa moje pitanje, po vama tko je odgovoran za ovu veliku inflaciju u Hrvatskoj. Da li je odgovornija HNB ili premijer Plenković? Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa uopće ne bih ulazila sad u pitanje tko je odgovoran. Ono što je sad najvažnije, kako se suočiti s inflacijom. U tom dijelu vam samo mogu reći da ste vjerojatno čuli da je Vlada predstavila paket antiinflacijskih mjera i da vrlo ozbiljno shvaćamo inflaciju i krećemo u borbu protiv inflacije i ne samo ovim antiinflacijskim mjerama nego i cijelim nizom mjera kojima sustavno utječemo i nastojimo poboljšati standard i građana i poduzetnika. Tako da zaista se cijelo vrijeme radi, bori se protiv inflacije. Istovremeno se itekako nastoji poboljšati položaj i građana i poduzetnika. Jednostavno sad nemam vremena iznijeti ovdje koliko mjera je u posljednjih par godina i za mandata ove Vlade, donijeto upravo s ova dva cilja. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Brojke su neumoljive, dobit banaka i trgovačkih lanaca su zahvaljujući HDZ-ovoj politici pogodovanja krupnom kapitalu, rasle tri puta brže nego radničke plaće. Jednostavnim rječnikom tako da i, i HDZ-ovi zastupnici razumiju to znači da je za svaki 1 euro koji su oni u vrijeme najveće krize isplatili građanima, banke i trgovački lanci su profitirali 3 eura. Hoće li prema vašem mišljenju državna tajnice, HNB nastaviti njegovati ovakav gospodarski model HDZ-ov, ili će konačno preuzeti svoju temeljnu zadaću, a to je zaštita standarda građana?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ono s čim bi se jedino složila u vašem izlaganju, upravo s tim. Brojke su neumoljive. Pa pogledajmo malo onda brojke o rastu BDP-a, pogledajmo onda malo o brojkama kreditnog rejtinga RH, pogledajmo možda malo zaista brojke o standardu građana, dakle koliko su rasle plaće i kakav je danas položaj građana u cijelu nizu segmenata. Tako da da, brojke su neumoljive.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Auguštan izvolite.

Auguštan, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana stabilnost cijena nije apstraktni pojam. Zaštita građana bi trebala biti temeljna zadaća HNB-a. Zato se s pravom možemo pitati gdje je bio dosadašnji guverner kada je Hrvatska bila među zemljama s najvišom inflacijom u euro području. Nismo vidjeli da je snažnije upozoravao na posljedice rasta cijena za građane, posebno kada je stvarna inflacija hrane, energije i osnovnih životnih troškova za mnoge obitelji bila daleko veća od službenog prosjeka. Danas se ovdje predlaže novi guverner. Na temelju čega možemo vjerovati da će on biti aktivniji i odlučniji od svog prethodnika. Pitamo se hoće li HNB napokon jasno staviti, staviti se u zaštitu standarda građana ili će kao i do sada samo promatrati kako rast cijena nagriza plaće, mirovine i kupovnu moć hrvatskih građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa sve što ja mogu reći jest da na temelju dosadašnjeg profesionalnog puta, uspjeha, ozbiljnosti i odgovornosti dr. Ante Žigmana, dakle sve to ukazuje da je on itekako spreman za ovu novu odgovornu funkciju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, ne mogu ne primijetiti određeni paradoks. Godinama smo od vodstva HNB-a slušali kako se odluke donose u Frankfurtu i kako HNB ne može samostalno učiniti puno u borbi protiv inflacije. Ako je to doista tako, onda se građani zapravo imaju pravo zapitati čime se bavila institucija sa više od 700 zaposlenih dok su cijene rasle, a građani iz mjeseca u mjesec gubili kupovnu moć. Mislim da će to biti i pitanje koje će pratiti mandat guvernera, novog guvernera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo. Pa sigurno da hoće ali kao što sam evo rekla i u svom prethodnom odgovoru, njegov dosadašnji put pokazuje da je njegova profesionalna ozbiljnost i uspjesi dakle i uspješnost poslovanja u HANFA-i pokazuju da je on itekako spreman se suočiti sa svim izazovima na novoj funkciji. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Sokolić izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovana državna tajnice temeljna zadaća HNB-a je stabilnost cijena, a Hrvatska je rekord po inflaciji u euro zoni. Govorimo o prosječnoj plaći od 1.511,00 eura međutim medijalna plaća je za 238 eura niža od toga. Što to znači? To znači da velika većina građana živi ispod te prosječnog primanja kojeg smo ovdje naveli. Za ljude s nižim i srednjim primanjima, inflacija je veća od 5%. Ona iznosi i 20, 30 pa i 40% ako se uzme u obzir samo hrana i režije i dok Plenković priča o rekordnom rastu, bogati postaju još bogatiji, siromašni još siromašniji. Od kada je HDZ na vlasti, najbogatijih 10% građana u Hrvatskoj, povećalo je svoj udio u ukupnom bogatstvu Hrvatske za 10%-tnih poena. To znači da tih 10% najbogatijih u državi sad posjeduje više od 2/3 ukupne imovine u Hrvatskoj. Inflacija je visoka, raste BDP …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… rastu profiti, a sve to preko leđa građana koji plaćaju visoke cijene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Ja ne znam odakle vam ta statistika. Dakle neke od ovih brojka su koje ste vi iznijeli uistinu novina, između ostalog da inflacija ide do 40%. Evo ne znam, možda mi imamo u državi dvije različite službene statistike pa ako je tako molim lijepo onda može postojati i takav podatak. Ja za njega uistinu ne znam pa se ne mogu ni očitovat na njega.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Curiš Krok izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, evo u pravu ste kad kažete da brojke zaista ne lažu ali ne laže niti novčanik kad ga otvori prosječni hrvatski građanin. Svakako ono što smo već i danas spomenuli da funkcija guvernera HNB-a ozbiljna funkcija ali koja se do sada pokazala nezainteresirana za narod ali i nezainteresirana za razgovor sa saborom. Ono, ova prepreka koja se možda danas i odvija, možda ne zanima prosječnog hrvatskog građanina. Njih zanima da li će moći kupiti stan, da li će moći kupiti lijekove, da li će doći na red za neku pretragu ali evo moje pitanje vama je hoće li novi guverner, kako ste vi citiram vas naveli biti profesionalno ozbiljan i da li će shvatiti život i novčanik običnog hrvatskog građanina i kad možemo očekivati smanjenje cijena sa ovim vašim mjerama …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… da li sad u lipnju ili u srpnju? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa kad možemo očekivati snižavanje cijena to zaista vam ja ne mogu odgovoriti, međutim ono što mogu odgovoriti jest da Vlada sustavno radi i da cijelo vrijeme se dakle suočava i sa inflacijom i sa rastom cijena. Tako da u tom smislu zaista cijelo vrijeme pratimo i kao što sam i nedavno rekla sad smo upravo predstavili i novi paket antiinflacijskih mjera za koje vjerujemo da će vrlo brzo dati učinke. A u vezi sa g. Žigmanom po ne znam koji put danas već to mogu reći je da njegov dosadašnji profesionalni put i uspjeh je itekako dobar pokazatelj za novu njegovu, novu odgovornu funkciju koju preuzima. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milinković izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala.
Poštovana državna tajnice, svjesni smo da je temeljna zadaća HNB-a održavanje stabilnosti cijena međutim vidimo da troškovi osnovne potrošačke košarice kontinuirano rastu posljednjih godina te da trenutno iznosi 478,09 eura. S dolaskom jeseni očekuje se daljnji rast troškova života za obitelji, građani sve češće se žale na visoke cijene i rastuće životne troškove. Ako se nastavi rast cijena i narušavanje stabilnosti cijena, planira li HNB zajedno s novim guvernerom, zajedno s vama iz ministarstva predložiti ili poduzeti određene mjere kako bi se očuvala stabilnost cijena?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa stalno ih predlažemo. Dakle kao što sam rekla, ja sad jednostavno nemam dovoljno vremena ni minuta da ovdje kažem koliko smo mi mjera u posljednje vrijeme predložili i koliko je ova Vlada u svojim mandatima dakle predložila mjere kojima se stalno cilja i radi na poboljšanju standarda i građana i poduzetnika. Dakle mislim da ako je išta konstanta u radu Vlade, onda su to upravo mjere kojima se cilja na poboljšanje i standard i građana i poduzetnika. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Krpan izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Stabilnost cijena temeljna je zadaća HNB-a, zato me zanima kako ocjenjujete uspjehom borbu protiv inflacije u zemlji koja je godinama pri samom vrhu euro područja po rastu cijena? I može li HNB biti potpuno neovisan korektiv Vladi kada ga vodi osoba čija je supruga ministrica u toj Vladi? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa sad godinama po rastu cijena u europskom vrhu ne znam baš ali kao što rekoh očito mi imamo neke različite statistike pa svatko može onda gledat u svoju statistiku. HNB je ustavna kategorija dakle ne vidim tu nikakav problem i u RH kao i u svakoj uređenoj zemlji je vrlo jasno uređen sustav odgovornosti i položaj HNB-a. Dakle ustavna kategorija neke institucije, sama po sebi dovoljno govori o njezinoj neovisnosti. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovana državna tajnice, evo u svom izlaganju iznijeli ste zavidan životopis dr. Ante Žigmana i njegovu profesionalnu karijeru koja jamči da na ovoj odgovornoj funkciji će zasigurno dobro obavljat svoj posao. Evo ovdje ste danas svjedočili repliciranju niza stručnjaka za monetarnu politiku i za inflaciju pa evo moje pitanje ide u smjeru da li ste zaprimili još neku kandidaturu za guvernera HNB-a, recimo od onih koji se i često i stalno kandidiraju na sve izbore pa me čudi da nisu i na ovim izborima tipa Selak Raspudić pa onda tu smo imali Mrak Taritaš, Krstičević, Paus i sve kolege koje se javile sa lijeve strane. Možda se netko od njih kandidirao pa evo ako možete odgovorit.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo. Pa to nije pitanje za mene, to je pitanje za ona tijela koja su provodila postupak, koja su zaprimala kandidature i odlučila o imenovanju g. Žigmana tako da evo možda će vam tijelo koje je tu bilo nadležno moći odgovoriti na, na, na ovo pitanje. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kliman izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovana državna tajnice evo svjesni smo da u proteklih nekoliko godina imali smo izuzetno velikih izazova. Dakle na cjelokupnoj političkoj, gospodarskoj sceni. Dakle od pandemije, inflacije, poremećajima na tržišta energenata, geopolitičkih napetosti. Svi ti poremećaji nekako, sve te poremećaje smo nekako uspjeli pozitivno riješiti. Evo zato mislim da je bitno da na institucije RH između ostalog evo danas je ta, ta tema dakle guvernera HNB-a dolaze kompetentne i snažne osobe sa puno životnog i poslovnog iskustva koji se mogu suočiti sa ovim izazovima. Mislim da dakle sa kandidatom dr. Žigmanom sve ovo što, što nas čeka i što mislim da, da će nas čekati da imamo dobru i kvalitetnu osobu koja će se znati othrvati tim problemima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo na vašem izlaganju i da mogu se samo složiti sa vašim ocjenama. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika za državnu tajnicu. Kolegica Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Uvažena državna tajnice pa evo danas je Hrvatska bitno drugačija država. Ona je članica euro područja i Schengenskog prostora, zemlja s investicijskim kreditnim rejtingom i znatno snažnijim položajem unutar EU nego na početku. Dakle to nisu samo okolnosti koje su nastale same od sebe, nego rezultat dugoročnog rada i odgovorne politike vođene posljednjih godina. Smatrate li da je zato iskustvo dr. Žigmana nije važno samo zbog poznavanja procedura i institucija, važno je zato da se pomaže i razumjeti okruženje u kojem Hrvatska danas donosi dio svojih najvažnijih financijskih i gospodarskih odluka, a upravo se tu po mom mišljenju nalazi jedna od važnijih prednosti ove kandidature jer funkcija guvernera HNB-a danas nije ista kao nekad i zato je važno da osoba koja je preuzima razumije Hrvatsku kakva je danas …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i svijet u kojem danas djeluje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Apsolutno složila bih se s vama i dosadašnji profesionalni put dr. Žigmana i baš kao što ste vi rekli vođenje institucije u jednim iznimno turbulentnim vremenima, u vremenima s kojima se suočio sa puno izazova, s kojima se do sada veliki broj institucija nije suočavao su upravo dobra preporuka za njegov daljnji profesionalni put i eventualno funkciju koju će preuzeti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na replike za kolegu Ćosića. Dvije su replike. Prva je na redu kolegica Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Ćosić građani ove zemlje grcaju pod teretom Plenkovićeve inflacije i mi danas biramo guvernera narodne banke koji bi trebao tu inflaciju riješiti. Vi u svom obrazloženju niste ni riječ obrazloženja rekli ali evo očekujete da ćemo mi dignut ruku ili spustit ruku za takvo imenovanje. Niste rekli ništa o tome kako će taj guverner biti neovisan prema Vladi, a u Vladi mu sjedi supruga. Niste rekli niti kako je moguće da imenujemo čovjeka kojeg bi trebali vjerovati da će riješiti najveći problem hrvatskih građana, a čovjek je čak 50-ak grešaka u imovinskog kartici namjerno napravio ne bi li sakrio svoju imovinu. Niste rekli ni o tome kako je notorno kršenje zakona Martine Dalić, još jedne moćne HDZ-ovke kaznio samo usmenom opomenom. Dakle stječe se dojam da biramo guvernera po modelu važno je da sve ostane u obitelji, HDZ-ovoj obitelji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor kolega Ćosić.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice na replici, ma to je vaše mišljenje, vaš stav o, o tom svemu. Naime ja smatram da je iz onoga što je kolega Žigman radio, g. Žigman radio i u HANFA-i da je ispunio zadaće i što se tiče kolegice Martine koja je ovaj napravila prekršaj, on je proveo rješenje i dovršenje je to javno objavio i ovaj i da nije to proveo kako treba, sigurno bi i danas mediji o tom pričali kako treba. Znači greške se događaju, što se tiče njegovog puta mislim da je ispunio zadaću vodeći HANFA-u i siguran sam da će ispuniti i zadaće Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci da je uspješno vodi. Ali naravno odbor je proveo postupak, svi su imali pravo znat svoje kandidate i danas bi mi ovdje raspravljali možda o četiri, pet kandidata određenih odbora. Nemamo imamo samo jednu ponudu kluba Hrvatske demokratske zajednice, o njoj danas raspravljamo. Ali bila je …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Ćosić./…
… i sigurno se svatko mogao na to prijaviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Krstičević, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Članak 238. Mi čujemo i slušamo o meritokratskom vođenju i znanju gospodina Žigmana, međutim nitko ne govori u čijem interesu ta meritokracija djeluje i to je ono što je bitno i to je ono što je fokus nas koji ga kritiziramo.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Krstičević bila je replika. Naravno dobivate opomenu.
Idemo još jedna replika kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Ćosić saborski odbor je raspisao poziv, ovo što ste sada rekli. Samo jedan klub, klub Hrvatske demokratske zajednice predložio kandidata. Svi ovi koji govore o problemima inflacije, monetarne politike, cijenama u trgovini su spavali osam dana. Klub SDP-a, gospodin Krstičević nije se ni sjetio. Gospođa Dalija, ona se bavi s Titom. Gospođa Mrak, ona valjda razmišlja o ljetovanju, a Možemo! je u nekoj kampanji koja je sasvim drugačija od ovoga sa čime se mi bavimo. I sada oni govore da čovjek ne valja, znači ne valja. Nisu imali kandidata. Kad pitate lidera oporbe tzv. on kaže imamo i Vladu u sjeni, imamo struku, imamo sve. Osam dana nisu mogli pronaći jednog kandidata, inače oni uvijek imaju neke kandidate. Za ovo, za ove probleme, za naše hrvatske građane nemaju takve ljude.
Da li je to naša greška ili ove oporbe koja sanja o vlasti, a u biti nemaju ništa.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Borić./…
Običan megafon bez sadržaja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Mene malo zanima svima ste dali neki zadatak da nešto rade, jedino kolegica Mrak-Taritaš razmišlja o ljetovanju. Sad to zašto ste baš nju? Da, ne znam, ne znam to morate riješit, vidit.
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
A možda razmišlja o drugim stvarima, ne znam.
Kolega Ćosić, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Siguran sam da ste u pravu. Naime, bio je rok za podnošenje kandidature. On je možda bio prekratak da je netko možda u tom nije mogao razmišljati, ali znali smo da gospodin Vujčić ide na tu funkciju prije šest mjeseci, da je njegovo razrješenje obavljeno ranije. Donesen je rok od osam dana i stigao je jedan, jedan prijedlog. Ono što smo napravili sa viceguvernerima, naime biraju se tri. Mi smo taj rok produžili shvaćajući da možda netko nije imao vremena da iznađe prave kandidate. Ovdje se radi o tri kandidata koja će doći na raspravu je možda struktura i samog HNB-a mora biti malo drugačija. Shvatili smo da moramo dati veći rok i to smo dali, tako da svi imaju priliku, a ne ovdje se okomit, nije bitno na nekog kandidata koji je imao i snage i volje da to prihvati, da radi, da se o njemu ovdje raspravlja. Svi su imali to pravo jel'?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam svima.
Došli smo do kraja sa replikama.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne želi.
Kolega Lalovac, ali će zato kolega Lalovac u ime Kluba zastupnika SDP-a otvoriti ovaj dio sjednice koji se tiče rasprava.
Izvolite kolega Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Može. Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice.
Pred nama je danas stvarno važno imenovanje jedne vrlo važne osobe i ja sam i u svojoj zapravo stanci rekao šta sam mislio o bivšem guverneru, ne osobno, stvarno ne osobno, nego o načinu kako se ponaša prema Saboru.
Međutim i u raspravi sa trenutnim kandidatom obavili smo u ime odbora. Mislim da je to jedan standard koji je Odbor za financije napravio iskorak u odnosu na prijašnje odbore, došao je, razgovarali smo, raspravljali smo, postavljali smo pitanja i mislim da je to dobra praksa Hrvatskog sabora da biramo ovdje ljude koji dolaze, koji odgovaraju, koji postavljaju pitanje i to je ono što sam i rekao gospodinu Žigmanu kada je moje pitanje bilo da li će dolaziti u Hrvatski sabori, objašnjavati teme šta HNB može on je to potvrdio.
Zbog čega to sve cijelo vrijeme govorim? Zato što je zadnji put izašlo Izvješće Hrvatske narodne banke koje je po meni alarmantno, koje nemojmo baš shvatiti tako jednostavno. Šta je utvrdila HNB? I to je ono što pokušavam cijelo vrijeme reći. Oni nisu samo da na nešto upozoravaju, nego oni nešto moraju i činiti jel'?
Znači ono što se pokazuje u Izvješću HNB-a jel' i što zapravo i mi kada smo raspravljali cijelo vrijeme govorimo da se zbog ogromnog rasta koji se dogodio u zadnjih nekoliko godina, znači ne samo gospodarskog rasta, nego je bio rast je bio i na stanju tržišta nekretnina, bio je rast slažem se rast plaća. Bio je rast svih segmenata društva – rast imovine stvorio je ogromne ljudi moji neravnoteže i stvorio je ogromne rizike, ogromne rizike. Sad ćemo na njih i upozoriti.
Zašto to upozoravamo? Zato što mi ovdje u ime kluba i ne možemo ništa drugo, međutim to može čuti Vlada i to može čuti novi guverner koji bi trebao upravljati tim rizicima. Rast cijena nekretnina u samo zadnje dvije godine je 25%. U zadnje 4 godine rast cijena nekretnina je preko 50 ili 60%. Znate kada je zadnji put to bilo? Od 1997 godine, do 2008. godine kada je bila velika financijska kriza rast cijena nekretnina u Hrvatskoj je bio 80%. Znate šta se poslije toga dogodilo? Nikad veći lom, nikad veći lom koji je Hrvatsku uveo u recesiju, šestogodišnju recesiju. Nismo mogli izaći iz šestogodišnje recesije koliko je bio lom tržišta nekretnina. On je slomio i tržište nekretnina u Americi, ali se to što se događa u Hrvatskoj već postalo alarmantno. Znate zašto? Zato što se u osam godina, u deset godina zapravo tada napravilo nešto što se sad napravilo u samo četiri godine.
Pogledajte šta se u 10 godina ondašnje krize sad se napravilo u 4 godine. Hajmo dalje. Znate što je dalje veliki problem? Zato što su svi krediti u bankama koji su odobreni preko 60% kredita odobreni u ovoj zemlji su vezani za tržište nekretnina.
Znate šta to znači? To znači ukoliko počinje padati vrijednost tržišta nekretnina, svi ti krediti će se naći u velikim problemima. Otplata tih kredita će biti upitna. 60% svih kredita će postati upitno i vezat će se kasnije taj rizik se dalje preljeva na financijsku instituciju. To su ozbiljna upozorenja. Ajmo dalje, ajmo dalje. Tko to sve financira? Financira građevinski sektor. Građevinski sektor u povijesti Hrvatske nije imao toliko kredita koliko ima sada, u povijesti samostalne Hrvatske. Znate koliko je došao građevinski sektor u bruto dodanoj vrijednosti? 30%. Nikad nitko toliko nisu dosegli razinu bruto domaće, bruto dodane vrijednosti. Šta vam to znači? Bilo kakav poremećaj na tržištu nekretnina će se polomiti preko građevinskog sektora na bankarski sektor.
Ajmo dalje, znate koliko je građevinski sektor rastao u zadnjih 5 godina? Rastao je po stopi od 20%. Nije normalno ljudi moji, nije normalno da rastu po stopi od 20%. Krediti koji su njima odobreni i sve na njih kasnije kolateralizirano i vrijednost. Znači Hrvatska ima veće cijene nekretnina, najveće rast cijena nekretnina unutar EU, a znate šta vam se događa. Događa vam se to da vam pada vrijednost kupoprodajnih, zadnjih godina nam pada vrijednost transakcija, znači opada, pada broj transakcija, a raste vrijednost. Raste vrijednost. 10% nam raste 2025. godine vrijednost nekretnina, a 15% nam pada transakcije. Jel to normalno, šta se događa. A događa vam se to da su najveći dio tržišta nekretnina ono što vam se sad dogodilo u Splitu vam je pala vrijednost, broj transakcija 25%. Pala vam je u, u, u Primorsko-goranskoj 33%. Znate zašto? Zato što tržište nekretnina u Hrvatskoj nije svima isto. Na Jadranu se događa da jako veliki broj stranaca nerezidenata sudjeluje u kupovanju nekretnina, preko 25% sudjeluju u kupovanju nekretnina na Jadranu i znate šta se tamo dogodilo? I oni više su prestali kupovati nekretnine jer su došle cijene do iznad 4 i pol tisuće eura. Taj dio se prevalio na tržište u Zagrebu i zbog toga, zbog donošenja novog GUP-a. Čak jučer je Državni zavod za statistiku objavio da ponovno rastu broj izdani preko 7%. Znači to su ogromni rizici koji se nalaze u građevinskom sektoru.
Ajmo vidjeti kakve su marže u građevinskom sektoru. Marže u građevinskom sektoru nikad nisu bile veće, nikad nisu bile veće. EBITDA marže su oko 15%. Kakve su marže onih koji se bave poslovanjem nekretnina? Imate dva segmenta, jedni koji se bave građevinom, drugi koji se bave poslovanjem nekretninama. Nikad veće marže u onih koji se bave poslovanjem nekretninama, preko 20 do 25% su vam marže u tim dijelovima, koji se bave nekretninama. Ogromni su vam tamo ljudi moji rizici, ogromni su rizici na tržištu nekretnina i na to vam je ozbiljno upozorenje, nešto što se već dogodilo u RH. Ajmo dalje kako će se to prelijevat na građane. Najveći dio građana uzima stambene kredite, oni nisu toliko problematični. Znate zašto nisu problematični? Zato što zasad građani uredno vraćaju te stambene kredite i imate jednu vrlo dobru stvar, to se mora reći zato što veliki dio stambenih kredita ima fiksne kamatne stope što znači da ovo povećanje cijena što će napravio Europska središnja banka je utjecala na povećanje, diže kamatne stope kako bi se borili sa inflacijom, to dizanje kamatnih stopa neće se utjecat na građane koji imaju stambene kredite jer najveći dio njih ima fiksne kamatne stope, a oni koji nemaju fiksne kamatne stope imaju varijabilna kamatne stope ali i oni neće imati veliki utjecaj na njih na povećanje. Znate zašto? Zato što je Vlada Zorana Milanovića kada sam bio ministar, donijeli smo zakon o ograničavanju kamatnih stopa i to će spriječiti prelijevanje kamatnih stopa na građane. Znači jedino njima se može dogoditi vrlo mali pomak od 0,3% zato što postoji zakonsko ograničenje prevelikog prelijevanja kamatnih stopa na građane. To su bile odluke koje smo donosili u vrlo teškim vremenima i koji se danas pokazuju da su bile ispravne. Znate šta je problem kod, znači stambeni krediti neće biti toliki problem, međutim gdje se javljaju određeni rizici? Kod gotovinskih kredita, kod njih nije toliko problem oko kamatne stope jer većina njih ima fiksnu kamatnu stopu. Kod njih je već postao problem zato što ih ljudi sporije vraćaju, već sada imate narušeni problem vraćanja kredita sada, kada rastu plaće, kada je puna zaposlenost imate problem vraćanja tih kredita tih građana. znate zašto? Zato što izvješće HNB kaže, zato što su im banke davale kredite, a nisu bili, imaju premala primanja, nisu imali nikakve depozite i veliki omjer je bio, veliki omjer je bio glavnice u odnosu na njihovu plaću. Znate kolika je njihova plaća i već se sada pokazalo da građani koji imaju 1.300,00 eura plaću, još jednom ponavljam 1.300,00 eura plaću ne mogu vraćati te kredite, jel to alarm. Jel to alarm? A to vam je pola RH jer je medijalna plaća do toliko ne može vraćati nenamjenske gotovinske kredite i to je ozbiljan problem zato što su i znate šta je tu još daljnji problem. Svi ti građani, pogledajte oni građani koji uredno vraćaju kredite i oni koji ne mogu vraćat kredite. Oni koji vraćaju kredite njihove plaće su došle do 1.600,00 eura oni prelaze ovaj dio i uredno vraćaju i događa se kod njih da samo ta razlika jel, ozbiljno ugrožava nestambene ove kredite, a znate šta je još veći problem. Što takvih kredita koji se već sada teže vraćaju, znate koliko ih je u bilanci banaka. 45% stambenih ukupnih kredita prema građanima, 50% vam, 13,7 milijardi su vam stambeni krediti, 13,7 su vam nenamjenski. Hrvatska je u Europi rekorder po broju nenamjenskih kredita. Europa ima oko 20% ukupnih kredita građanima su ti gotovinski krediti, u Hrvatskoj dosežu do 45%, 45% ukupne strukture kredita prema građanima. Oni su čak 15% bruto domaće vrijednosti i to će biti ozbiljan problem kod prvog malog usporavanja plaća. I gledajte sad vi mislite da su ovo jednostavne politike. Vi ćete usporiti sada, vi ćete usporiti sada, vi ćete usporiti taj sad dio plaća. Hoće li se to preliti dalje na građane? Jel'? Zato što nikad nisu jednostavne, nikad nisu to jednostavne odluke i kada ih pokušavate usporavati.
Idemo dalje. Znači marže koje su ostvarile banke, ja sam vam više puta tu govorio to su vam sad, ovo što vam ja govorim ljudi moji to su vam službena izvješća Hrvatske narodne banke, Hrvatske narodne banke jel'? Hrvatska narodna banka do 2022. kada je bila ovaj problem sa covidom je zabranila isplatu dobiti. Pogledajte šta se dogodilo? Zbog povećanja kamatnih stopa Europska središnja banka je povećala kamatne stope, hrvatski bankarski sistem je prelikvidan. Građani imaju velik dio depozita, odnijeli su u banke. Šta su banke napravile sa tim novcem? Građanima su dali 0,5% o.k. Oni su uzeli taj novac i odnijeli u HNB i HNB je njima isplatio 4 i pol posto na to što oni građanima plaćaju 0,5%. Dogodilo se da je HNB isplatio u zadnje tri godine milijardu i pol eura keša bankama samo zato što su taj novac od građana odnijeli kod njih, jer je to bila mjera borbe protiv inflacije.
A gledajte šta su banke napravile poslije toga i zato sam vam i govorio o ovim dijelovima kada sve institucije u ovom društvu moraju zajedno djelovati, da HNB mora zajedno djelovati sa Vladom i Vlada sa HNB-om. To vam je podatak HNB-a koji kaže hajmo ovako. Kakve su bile isplate te dobiti? 2022. već 600 milijona eura su banke svojim maticama vratile. Sljedeće godine milijardu eura su odnijele u matice. Sljedeće godine 2024. opet milijardu eura. Znate koliko su prošle godine? Milijardu i 400 iznijeli iz Republike Hrvatske. U 4 godine inflacije kada se ovo društvo bori, bori da opstane sa ogromnim troškovima koji su vanjski šokovi, koji su razno razni šokovi ulaska netko u Republici Hrvatskoj je 4 milijarde eura keša jel' iznio svojim maticama vani u borbi protiv inflacije, u borbi protiv inflacije. To se treba reći, to su službeni dokumenti ljudi moji. Gdje ćemo govoriti ako ovdje nećemo govoriti. Rekao sam vam o maržama i o problemima visokog oporezivanja kada kaže vi ste rekli da se Vlada bori. Da, ali ste trebali napraviti ono što su vam cijelo vrijeme govorili. Ako se borite na jednom dijelu, ne možete se boriti na jednom dijelu, a druge pustiti da rade kako hoće. I oni su to napravili. Iznijeli su 4 milijarde eura keša i sad o tom, po tom.
Hajmo dalje što se tiče hrane. Ja se nadam da vi čitate izvješće šta vama piše Europska komisija za hranu, šta piše Republici Hrvatskoj kada svi govorite da nisu marže, da nisu marže. Hajmo vidit. Sad sam vam rekao kakve su vam marže u građevini. To su službeni podaci HNB-a, sad sam vam rekao kakve su vam marže u poslovanju nekretninama, sad sam vam govorio o maržama banaka.
Hajmo o maržama trgovaca. Europska komisija piše Vladi Republike Hrvatske u izvješću jel' ovo što ste radili sa hranom ljudi moji nije to strukturni u tome je problem gdje ste zamrzavali. Pogledajte jedan graf koji su vama, oni su vama to napravili za vas i pokazale su da su marže trgovaca u Hrvatskoj veće od marži trgovaca u EU i vrlo jasno kaže kada se to počelo razdvajati. Graf vam vrlo jasno pokazuje ako ga znate čitati. Do 2021. godine nemate takvog razdvajanja marži, odnosno cijena proizvođačkih i potrošačkih cijena. To je naj… još najgore stvar što potrošačke cijene rastu brže nego što rastu proizvođačke cijene, a u zadnjih pet godina marže maloprodaje koju oni vade iz podataka orbisove baze kažu da su u Hrvatskoj došle na 8%, a marže u europskim zemljama su od 4 do 5%. Pogledajte jako lijepo se pokazuju ti grafovi i onda ukazuju kako možete rješavati te strukturne probleme. Ja vam cijelo vrijeme pokušavam reći …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Lalovac./…
… imamo ozbiljne strukturne probleme i na to ćemo i dalje upozoravati.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na drugu raspravu u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića govorit će kolega Zvonimir Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege danas je dosta važan dan s obzirom da Hrvatska igra protiv Engleske i baš da na današnji dan moramo raspravljati o ovako zahtjevnoj temi. Mislim da već usredotočenost nacije prema Dalasu, ali moramo obraditi određene teme jer su bitne i za Hrvatsku koja će biti i nakon Svjetskog prvenstva.
Danas govorimo o pitanju koji je na prvi pogled financijsko i regulatorno, ali u biti političko i moralno. Govorimo o tome tko u Hrvatskoj nadzire financijski sustav, tko upravlja novcem hrvatskih građana i tko štiti buduće mirovinske, mirovine hrvatskih radnika. U ovom kontekstu s obzirom da dolaze promjene govorim o gospodinu Anti Žigmanu dosadašnjem predsjedniku Upravnog vijeća HANFA-e, čovjek pod čijom je odgovornošću HANFA morala nadzirati tržište kapitala, osiguravajuća društva, investicijske fondove i obvezne mirovinske fondove, a danas je taj isti čovjek nakon slučaj i afere Fortenove, nakon slučaja Helios Faros i Ecopulito o kojem nitko ne govori politički gura prema Hrvatskoj narodnoj banci. Zato pitam je li Ante Žigman nagrađen zato što je HANFA dobro nadzirala sustav ili zato što je HANFA pod njegovim vodstvom šutjela kada je trebala postupati. Podsjetit ću vas na siječanj 2024. godine Vladin prijedlog da gospodin Žigman ostane na čelu HANFA-e nije svojevremeno dobio potporu saborskog Odbora za financije i državni proračun. Rezultat je bio 4 prema 4 i matični odbor nije dao potporu kandidatu, ali vladajući su ga svejedno poslali dalje direktno na plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora. Već smo tada upozoravali da se gospodina Žigmana gura unatoč ozbiljnim pitanjima u radu HANFA-e, upozoravali smo na Fortenovu, na mirovinske fondove, na korporativne interese i na regulatorno nepostupanje. Tada smo rekli da se Žigmana gura kako bi se zameli tragovi oko Fortenove. Nije danas odabrana Martina Dalić ali je odabran njezin sekundant gospodin Žigman i danas vidimo da to uopće nije izolirani istup, to su nažalost obrasci. Ovdje nije riječ samo o njegovu postupanju kao predsjednika upravnog vijeća HANFA-e, riječ je i o pitanju osobnog regulatornog integriteta. Podsjećam da je Nacional objavio kako g. Žigman 2017. godine kupio stan od Croatia osiguranja društva koje će kasnije kao predsjednik upravnog vijeća institucionalno nadzirati. Prema tim navodima radilo se o stanu s garažom na atraktivnoj zagrebačkoj lokaciji kupljenom po cijeni za koju je Nacional tvrdio da je bila i jest ispod tržišne. G. Žigman je tvrdio da je stan pronašao preko internetskih stranica Njuškala i da je cijena bila tržišno primjerena. Evo to je objašnjenje osobe koja bi trebala vodit Hrvatsku narodnu banku. Ovdje ne donosimo presudu, to nije naš zadatak ali postavljam pitanje može li osoba koja kupuje nekretninu od društva iz sektora koje će kasnije nadzirati i to samo mjesec dana prije nego što preuzima tu funkciju, voditi regulator bez ikakve sjene sumnje. Može li takva osoba kasnije uvjerljivo nadzirati osiguravajuća društva, mirovinske fondove i financijske institucije ako javnost nikada nije dobila potpuno uvjerljivo objašnjenje takvih okolnosti.
Idemo na fondove. Kada se tome dodaju Fortenova selektivni nadzor Allianz fonda, slučaj Ecopulito, Helios Faros pitanje PBZ-a i ulaganja mirovinskih fondova u hotelski sektor, konkretno sada u Postirama na Braču tada više ne govorimo o jednoj izoliranoj epizodi, govorimo o obrascima u kojima se regulatorni integritet ne smije pretpostavljati nego se mora dokazivat. U slučaju Fortenove javnost je već vidjela kako izgleda selektivna regulatora energija. Kada Allianz mirovinski fond nije htio sudjelovat u transakciji oko otkupa udjela u Fortenovi. Tada se prema javnim objavama na Allianz vršio politički pritisak, a HANFA je krenula u nadzor Allianz fonda zbog načina donošenja odluka o ulaganju u Fortenova grupu. Zbog ponašanja gospodina Plenkovića koji je gurao tu transakciju, a Žigman je bio instrument takve transakcije, završili smo na naslovnicama Financial Timesa znači najčitanije financijske i poslovne novine na svijetu, završimo na naslovnicama upravo zbog pritisaka na Allianz poduzeće. Dakle kada jedan mirovinski fond ne želi dati novaca za transakciju koja odgovara političko korporativnoj konstrukciji oko Fortenove i Pave Vujnovca tada se regulator aktivira ali kada se otvara pitanje Ecopulita, Helios Farosa, PBZ-a i mogućeg sukoba interesa povezanog s vrhom bankarskog sustava, onda javnost ne vidi istu hitnost i isti nadzor i istu odlučnost. E to je problem jer danas se pred nama otvara slučaj Ecopulita, Helios Faros i PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi. To je slučaj koji dira u srž sustava, mirovinski novac, bankarski utjecaj i regulatorna neovisnost. Obvezni mirovinski fondovi nisu privatni investicijske teren financijske i poslovne elite, to nije novac bankara, uprava ni odvjetničkih krugova. To je novac hrvatskih građana koji svaki mjesec uplaćuju za buduću mirovinu. Zato svako ulaganje obveznih mirovinskih fondova mora biti čisto, provjereno, dokumentirano i oslobođeno sukoba interesa što se ovdje prema podacima koji su dostupni u javnim registrima koje HANFA mora potvrditi ili dementirati zapravo dogodilo. Društvo Ecopulito bilo je povezano s tražbinom osiguranom zemljištem na Hvaru. Ta tražbina odnosno zemljište osigurano tom tražbinom ranije je stečeno za približno tadašnjih 2 milijuna kuna. Kasnije društvo Helios Faros u koje ulažu PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi otkupljuju to zemljište odnosno tražbinu za 10 puta veću cijenu odnosno 20 milijuna kuna tadašnjih i zato se mora postavit pitanje je li to bila tržišna transakcija u najboljem interesu mirovinskih osiguranika, je li provedena neovisna procjena vrijednosti, analiza povezanih osoba i provjera mogućeg sukoba interesa. Je li HANFA to sve nadzirala i ključno pitanje za g. Žigmana, a to će se otvarat sada je li HANFA znala da se u vlasničkoj strukturi društva Ecopulito pojavljivala gospođa Aranka Paštrović Lucić, supruga gospodina Dinka Lucića, predsjednika uprave PBZ-a. Ako je to točno, onda se ovo ne može svest na običnu poslovnu odluku, onda govorimo o mogućem sukobu interesa između sustava PBZ-a, PBZ Croatia osiguranja, mirovinskih fondova, Helios Farosa i Ecopulita ali i HANFA-e. Ovdje ne optužujemo nikoga unaprijed za kazneno djelo ali tvrdim da postoje ozbiljne okolnosti koje bi svaki odgovoran regulator morao provjerit. Posebno je važno razjasnit pitanje prijenosna udjela. Prema podacima koji su dostupni u javnim registrima i koje HANFA mora potvrdit ili demantirat gđa. Aranka Paštrović Lucić najprije se pojavljivala kao članica društva Ecopulito, zatim u trenutku kada PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi, počinju ulagat u Helios Faros njezini se udjeli prebacuju na odvjetnika Zorana Cvitkovića. Zato pitanje nije samo tko je bio vlasnik u nekom trenutku, pitanje je je li prijenos bio stvarni ekonomski prijenos ili formalni. Pro forma prijenos radi uklanjanja vidljive povezanosti između supruge predsjednika uprave PBZ-a i društva koje kasnije ostvaruje veliku korist kroz transakciju s Helios Farosom. To su trebali provjerit HANFA, DORH i svaka institucija koja drži do pravne države i zato izravno pitam danas gospodina Žigmana jeste li bili upoznati sa slučajem Ekopulito, Helios Faros, s povezanošću Ecopulita s gospođom Arankom Paštrović Lucić i s činjenicom da PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi ulažu, odnosno uložili su u Helios Faros? Jeste li provjerili mogući sukob interesa? Jeste li provjerili prijenos udjela na odvjetnika Zorana Cvitkovića i jeste li provjerili zašto se ranija tražbina stečena za približno 2 milijuna kuna kasnije otkupljuje za 20 milijuna kuna? I jeste li gospodine Žigman kao šef HANFA-e štitili zakon ili ste štitili Dinka Lucića i sustav PBZ-a?
Mi u Mostu i osobno ne tvrdim da jeste, ali tvrdimo i tvrdim da postoje okolnosti zbog kojih se to pitanje mora postaviti, jer Hrvatska narodna banka nije kadrovsko sklonište. Hrvatska narodna banka nije nagrada za regulatornu šutnju, Hrvatska narodna banka nije institucija u koju se dolazi sa nerazjašnjenim slučajevima iz HANFA-e. Pogledajte i slučaj Jadran iz Crikvenice još jedno hotelsko društvo u kojem ključnu vlasničku ulogu imaju mirovinski fondovi opet PBZ, znači PBZ se uvijek pojavljuje kad je Vujnovac u pitanju i Erste.
Prema javno objavljenim informacijama Jadran je u lipnju 2026. godine zaprimio obvezujuće ponude za dokapitalizaciju, a već je bio pod povećalom javnosti zbog hotela View u Postirama. Sabor mora znati tko je u ime hrvatskih mirovinskih osiguranika potpisivao elaborate o isplativosti takvih ulaganja ako se znalo da taj hotel nije profitabilan. Tko je radio dubinsku analizu i jesu li ti elaborati bili neovisno ili dio istog obrasca koje smo opisali u slučaju Ecopulito.
Sve te niti Fortenova, Ecopulito, Jadran, hotel View vode prema istom regulatoru i prema istom čovjeku koji taj regulator godinama vodi, a zove se gospodin Žigman. I poštovani vladajući koji ćete izglasati gospodina Žigmana ovo je i vaša odgovornost jer ste politički pokrovitelj ovakvog sustava imenovanja. Stvorili ste model u kojem se odborska upozorenja ignoriraju, kandidat ne dobije potporu Odbora za financije da uopće vodi HANFA-u, ali svejedno ide na plenum. Slučajevi ostaju nerazriješeni, a ljudi se premještaju prema još višim funkcijama.
Tražit ćemo da se javno razjasne ove okolnosti kupnje stana od Croatia osiguranja. Kako je mogao gospodin Žigman kupiti stan svoj od Croatia osiguranja mjesec dana nego što je postao zapravo predsjednik Uprave HANFA-e, a to je društvo koje će kasnije nadzirati. U tom smislu građani ne gube povjerenje zato što su nerazumni, gube ga zato što vide obrasce. Vide se da se mali tužni blokira, a velikima se pišu planovi. Vide se da običnog čovjeka se pita za svaki papir a za velike se ne zna ni tko je stvarni vlasnik, tko je prenio udjele, tko je ostvario korist i vidi se još da regulator šuti kada mora odgovoriti i ne samo to. Vide da se čelnici regulatornog sustava promoviraju dalje u financijskom sustavu kako bi se zametali i dalje tragovi. I zato se danas kaže dosta!
Imenovanje Žigmana u ovome tjednu je ozbiljna poruka sustava i dodatna destabilizacija financijskog sustava koji je već zbog inflacije u ozbiljnim problemima. I dosta je regulatorne šutnje, dosta je političkog guranja kadrova bez odgovora i dosta je da se mirovinski novac troši u netransparentnim kombinacijama i da završavaju u projektima Pave Vujnovca koji nije ništa drugo nego odabrani konobar kako bi se skriveni vlasnički dionički udjeli davali skrivenim igračima u pozadini.
Ako je sve to čisto neka institucije to pokažu. Ali kako će pokazati kada se u slučaju krize u Hrvatskoj narodnoj banci gdje se interno trgovalo sa transakcijama štitio sustav. Kako je bilo moguće da gospođa Švaljeg koja bi u SAD-u dobila zatvorsku kaznu od 20 godina za laganje na Odboru za financije da nije radila nikakve transakcije dok je bila šefica Ekonomskog instituta u Zagrebu i pokazalo se da laže i dalje ostaje u sustavu Hrvatske narodne banke. Povjerenje se ovdje ne traži, povjerenje se zaslužuje, a vi ste ga odavno profućkali.
I gospodine Žigman prije nego što vodite Hrvatsku narodnu banku nego vam to vladajući izglasaju odgovorite što ste vi radili zapravo u HANFA-i? Jer mirovinski novac nije ničiji plijen, regulator nije smokvin list i Hrvatska narodna banka nije nagrada, a Hrvatska nije privatna blagajna političko-financijskih elita.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na treću raspravu Klub zastupnika HDZ-a i kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice danas u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice govorimo o imenovanju gospodina Ante Žigmana za guvernera Hrvatske narodne banke. Hrvatska je u proteklom desetljeću uz ulazak u EU, dakle prije 13 godina ušli smo i u europodručje i u Schengen i danas smo dionik i financijskog sektora u EU. To dovoljno govori da je i guverner Vujčić predložen za potpredsjednika Europske središnje banke i da je potpredsjednik Vlade i ministar financija bivši Marko Primorac imenovan za potpredsjednika Europske investicijske banke. To je priznanje Hrvatskoj, Vladi Andreja Plenkovića i svemu onom što hrvatska Vlada radi zadnjih desetak godina.
Sijedom toga raspravljamo o imenovanju guvernera HNB-a, gdje je HNB jedan od ključnih institucija Hrvatske države od stjecanja neovisnosti. Ima ulogu očuvanju monetarne i financijske stabilnosti i danas Hrvatska ima dobro kapitaliziran bankovni sustav, siguran, učinkovit platni promet te financijski sustav koji uživa povjerenje građana i međunarodnih tržišta. To dovoljno govori i da imamo 6 puta veći za 6 stepenica veći kreditni rejting ali to dovoljno govori čestitke Ministarstvu financija na izdavanju narodnih obveznica gdje građani su do sad preko 10 milijardi eura uložili u državne obveznice. Kada govorimo ovakih imenovanja često se postavlja pitanje tko bi trebao na ovakvu funkciju obnašati. Jel to jedna funkcija ili je to, jel to jedan trenutak nečije profesionalne karijere. Kad odlučujemo o dužnosti poput guvernera puno je važnije odgovoriti na jedno drugo pitanje, a to je pokazuje li profesionalni put kandidata da je spreman preuzeti odgovornost koju ta funkcija nosi. Dr. Ante Žigman je u potpunosti to, bio je i jedini kandidat koji se prijavio na natječaj, kolegica Blažanović je dobro upozorila da s oporbene strane nije bilo od svih koji imaju puno mišljenja nemaju, nisu iznjedrili nikakvog kandidata, nikakvog stručnjaka. Jedino što smo od oporbe vidjeli je putujući cirkus Možemo! i njihovog junior partnera SDP-a na koji dolazi po nekoliko građana u svakom gradu. S druge strane ozbiljni ljudi poput dr. Ante Žigmana koji je bio i savjetnik guvernera HNB-a, on ima impresivnu karijeru koja je cijelo vrijeme povezana sa financijskim sektorom. Bio je državni tajnik u Ministarstvu financija ali isto tako i to je razlika u odnosu na svih iz oporbe, radio je u privatnom sektoru i to na visokoj funkciji člana uprave Partner banke. Prema tome za razliku od mnogih njih, on je upravo taj koji ima iskustvo, jedini ima iskustvo privatnog sektora. Ima dugogodišnje iskustvo financijskog sektora i naravno posljednjih godina vodi HANFA-u te sudjeluje u radu najvažnijih europskih regulatornih tijela. Činjenica da prvi puta kao što je državna tajnica istaknula, Hrvatska dobiva članove uprave gdje je gospodin Žigman bio član board od supervizors i …/Govornik se ne razumije./… i predsjednik dakle za Risk financial stability stearing comiteeya, dovoljno govori i o ugledu Hrvatske ali i o ugledu g. Žigmana i da ove laži insinuacije koje g. Troskot ovaj govori kao partner i žeton SDP-a apsolutno ne stoje i da ugled g. Žigmana nije toliko velik u europskim institucijama i financijskim krugovima, da su sve to istine što vi govorite g. Troskot, to bi već netko detektirao. Prijavite, imate institucije bili ste već dvije, dva puta s nama u vlasti, dva put smo vas izbacili i vlasti više vidjet neće. G. Žigman naglasio je isto tako u svom saslušanju kako ova kandidatura predstavlja posebno važan profesionalni trenutak preko 3 desetljeća je povezan sa HNB-om. Sjetio se i istaknuo je na Odboru za financije da je imao priliku upoznati prvog guvernera neovisne Hrvatske dr. Antu Čičin Šain i unatoč razlici u stilovima vođenja, izazovima kojima su se suočavali bila im je zajednička stručnost, odgovornost i jasna svijest o tome da monetarna i financijska stabilnost predstavlja temelj dugoročnog gospodarskog razvoja i sigurnosti građana RH.
Da otklonimo neke kritike koje su dolazile i sa stranke oporbe na dr. Žigmana, prvenstveno on se vodio kao regulator, kao HANFA, vodio se pitanjem stabilnosti sustava, regulacije i time da hrvatski građani dobe maksimum iz mirovinskog sustava. Apsolutno ne stoji da je tu bilo neko pogodovanje bankarskom odnosno mirovinskim fondovima, dapače za njegovog mandata bile su izmjene zakonodavnog okvira gdje smo smanjivali članarine mirovinskim društvima i ta sredstva su ostala na računima naših građana odnosno njihove mirovine za te smanjene iznose članarina su, će biti veće. Radi se o izuzetnom stručnjaku koji se usavršavo i na Harvard Kennedy School, ima doktorat iz područja ekonomije, veliko iskustvo koje u HANFA-i ima mislim da jasno dovoljno govore o njemu kao kredibilnom kandidatu. Kritike i da neće bit neovisan jel je gđa. Nataša Mikuš Žigman apsolutno ne stoji, oni imaju svako svoje karijere, nitko od njih nije član političke stranke. Dapače imali smo i na Odboru za regionalni razvoj i europske fondove da je ministrica izglasana samo jednim suzdržanim glasom oporbe. Prema tome apsolutno to ne stoje i jedan i drugi su vrhunski stručnjaci koji obavljaju svoje poslove.
Kada govorimo isto tako o njegovoj imovinskog kartici apsolutno nije bilo nikakve tu zle namjere. Ispravljena je, bila je greška on je to ispravio, a o stanu koji je kupio od Croatia osiguranja to je bilo godinu prije mandata, a sjetimo se da je gospodin Milanović kupio stan od Hrvoja Vojkovića iz Croatia osiguranja prema tome molim ako radimo već i insinuiramo da isto tako ne koristimo dvostruke kriterije i da ne stvaramo i ne nabacujemo blato na kandidata koji je i u stankama kao što smo čuli od dobrog dijela oporbe, zasluženi stručnjak, doktor znanosti u tom području itekako dobar kandidat za vođenje HNB-a.
Ono što bi se još htio svakako referirati je, jel je u raspravi bilo dosta po pitanju inflacije, dio koji se odnosi i na ulogu Hrvatske narodne banke, dio naravno na ono što Vlada radi. Gospodin Lalovac je upravo istaknuo pitanje i kratkoročnih gotovinskih kredita no vidimo da je HNB s 1.07.2025. pooštrila uvjete za kreditiranje i da je u zadnjih godinu dana pogotovo na gotovinskim kreditima imamo značajan pad, mislim preko 20% kredita. Vlada s ove strane upravo radi na hlađenju ekonomije i cijelo vrijeme dakle mi već imamo 21 kvartal kontinuiranog rasta iznad stope inflacije. Rast zadnji kvartal 2025. bio je 3,65, 3,2% iznad inflacije dakle realan rast, nominalan rast bio je 6, 7%. Kad se oduzme inflacija, on je bio 3,2% za prošlu godinu no isto tako Vlada je sa 10 paketa mjera i 9 milijardi eura ulaganja, posebice prema našim umirovljenicima i onima koji su najranjiviji došla do toga da upravo njima mjere budu ciljane kao i ograničavanjem sto proizvoda u supermarketima. No ubrzavanjem inflacije ratom na Bliskom istoku Vlada je dodatno izašla s novim paketom koji već vidimo da daje rezultate. Ta uvezena sada inflacija prvenstveno radi rasta cijena energenata zadnja dva mjeseca usporava sa 5,8% na godišnjoj razini na 5,2 i vidjeli smo od neki dan podatke Državnog zavoda za statistiku na 4,9% za mjesec svibanj. Prema tome i dalje ono što Vlada kontinuirano radi, radi da imamo rast plaća i standard građana kontinuirano veći od inflacije, a istodobno potporu onima koji su najranjiviji, a Vlada kreće i od sebe u hlađenju u smislu smanjenja 1,3 milijarde eura javne potrošnje i isto tako poreza na prekomjerne marže. Oni koji će ove godine isto tako povisivat marže u odnosu na prosjek zadnje 3 platit će 50% većeg poreza i vidimo da te mjere već donose rezultate. Inflacija se smiruje, plaće i dalje značajno rastu brže od inflacije 1.555,00 eura je prosječna plaća, 741 euro je prosječna mirovina. Ono što nas isto tako veseli da kada smo preuzeli odgovornost za vođenje države, broj nezaposlenih i zaposlenih bio je na jednog nezaposlenog radilo je 6 zaposlenih. Danas taj broj je 1:30. Dakle 5 puta bolje i na jednog nezaposlenog dolazi 30 zaposlenih odnosno na 1,78 milijuna zaposlenih, danas na današnji dan imamo 59.149 osoba koje su nezaposlene. Drugim riječima i dalje zadržavamo rast, sezona kao što vidimo unatoč svim pritiscima za sada, nadamo se da će tako ostati pokazuje oporavak i značajno bolje brojke u odnosu na prethodne rekordne dvije sezone. S druge strane osiguravamo sredstva za one najranjivije koje inflacija najviše pogoduje i isto tako HNB je do sad pooštravanjem uvjeta za kreditiranjem i Vlada sa svojim antiinflatornim paketom, zadnjim kojim želimo ohladiti ekonomiju daju rezultate gdje evo već drugi mjesec za redom inflacija pada.
Sveukupno i rad Vlade i stručnost g. Žigmana daje nadu da će Hrvatska narodna banka nakon odlaska g. Vujčića na vrlo odgovornu funkciju u Europsku središnju banku dobiti kvalitetnu osobu, stručnu osobu. Još jedanput čuli smo i od dobrog dijela oporbe da hvale stručnost g. Žigmana. To je čovjek koji je potekao iz sustava, koji je bio i u privatnom sustavu na upravljačkim pozicijama Partner banke, bankarskom sustavu. Bio je više desetljeća povezan sa HNB-om, bio je savjetnik guvernera, bio je državni tajnik u Ministarstvu financija, dakle vidio je sustav i kroz oči Ministarstva financija i dugogodišnji je ravnatelj odnosno na čelu je HANFA-e koje se bavi kao regulatorno tijelo upravo sustavom mirovinskim fondom. Osobno sam imao s njim prilike surađivat kao ministar rada i mirovinskog sustava, imali smo odličnu suradnju. Kolega Piletić je tu suradnju dalje nastavio i ja vjerujem da će se g. Žigman pokazati kao odličan guverner HNB-a. Klub HDZ-a će mu dati punu potporu u tome i ono što nas isto tako veseli, vidjeli smo i kritike oporbe da prethodni guverner nije dovoljno dolazio u sabor, ja vjerujem da će ovaj guverner itekako bit prisutan u saboru, ne samo na raspravama o izvješću o HNB-u već i o svim bitnim točkama koje ćemo raspravljati na odborima i u sabornici. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 4. raspravu. U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, govorit će kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege. Danas raspravljamo o imenovanju novog guvernera HNB-a, institucije koja je po svojoj definiciji neovisna, koja štiti stabilnost našeg financijskog sustava i koja mora uživati povjerenje ne samo građana Hrvatske već i europskih institucija i međunarodnih partnera. Stručnost kandidata o kojem danas raspravljamo, zaista riječ je o dr. Anti Žigmanu i apsolutno u svojim referencima ne možemo ni osporiti niti trebamo osporavati niti možemo biti kompetentni da osporavamo njegovu stručnost ali guverner središnje narodne banke mora biti više od stručnjaka. Mora bit neovisan i mora bit osoba čiji integritet nije ni jednom doveden u pitanje i tu kolegice i kolege nastaju problemi i dolazimo do problema s ovim kandidatom. Ante Žigman dolazi na ovo mjesto opterećen nizom afera koje nisu razrješenje nego su sustavno gurane pod tepih uz političku zaštitu premijera Plenkovića. Kad ste jako dugo na odgovornim funkcijama, a riječ je o tome da je g. Žigman dugo na odgovornim funkcijama, imate dosta poputpine i ja to razumijem. Ne možete se svima svidjet niti u životu je moguće da se svima svidite, morali ste se nekom i zamjerit, morali ste imat i nekih kikseva u svojoj karijeri jer takav nekakav idealan koji nije napravio kikseve bojim se da i ne postoji ali kad je riječ o Anti Žigmanu, tu nažalost ima ozbiljnih utega koji ga vežu na mjestu ili koji ga vežu uz HDZ i Andreja Plenkovića. Dok je bio savjetnik guvernera Žigman je trgovao državnim obveznicama neposredno prije nego što ih je kupovala HNB. Dakle ne samo da je potencijalno imao povlaštene informacije kao savjetnik u HNB zadužen za fiskalna pitanja nego ga je to što je obveznice kupovao neposredno prije HNB-a dovelo u priliku da ih proda vrlo brzo nakon kupnje i to po povišenoj cijeni. Naime, čim HNB kupuje obveznice vrijednost im rate. Te obveznice nije prijavio ni Povjerenstvu za sukob interesa ni europskom regulatoru. U njegovom mandatu predsjednika uprave, 89 zaposlenih HANFA-e nezakonito je trgovalo vrijednosnim papirima. Tko je to utvrdio? Ne mi iz oporbe. Državna revizija to utvrdila, potvrdila crno na bijelo i što se dogodilo. Ništa, stabilno je sjedio i dalje u fotelji, čak štoviše tu smo čuli niz hvalospjeva na račun g. Žigmana kad je bio na čelu HANFA-e. zatim HANFA je izgubila sve podatke i dokumente o nadzoru u kibernetičkom napadu, što je jedan od najozbiljnijih sigurnosnih incidenata u povijesti hrvatskog javnog sektora i opet nikakve posljedice, čak štoviše državna tajnica je u odgovoru odmahnula rukom, rekla pa to je normalno pa šta se uzbuđujemo pa on je uspostavio još bolji sustav. To šta se desilo, desilo se i nekim drugima pa nema veze. On i njegova supruga, aktualna ministrica u Plenkovićevoj Vladi kažnjeni su zbog više od 40 nesrazmjera u imovinskoj kartici. Žalili su se Upravnom sudu, Upravni sud im je odbio žalbu no ono što je meni posebno zanimljivo, zanimljiva je uloga u kontekstu afere Borg. Sjećamo se još te afere Borg. Žigman je u javnosti poznat kao dugogodišnji bliski suradnik Martine Dalić, predsjednice uprave Podravka. Dalić i Žigman dugogodišnji su poslovni partneri, oboje su u istom razdoblju od 2004. do 2008. bili državni tajnici u Ministarstvu financija, a od 2008. do 2010. članovi uprave Partner banke. Kad je 2018. došao na čelo HANFA-e, to je institucija koja je istraživala moguće korištenje povlaštenih informacija tijekom izrade. Sjećamo se još onog lex Agrokora i afere Borg i HANFA je pod njegovim vodstvom, što utvrdila. Utvrdila je da u toj aferi Borg i temi lex Agrokor, nije bilo nepravilnosti, a Martina Dalić baš zbog te afere odlazi iz Vlade. Nešto je bilo krivo, ili je HANFA krivo utvrdila ili Martina Dalić nije trebala otić iz Vlade, zašto je odlazila. Naravno da tu govorim o sarkazmu. Kasnije kad je g. Dalić nagrađena pozicijom šefice Podravke, HANFA je utvrdila, dakle ovaj put je HANFA utvrdila da je nezakonito kupovala dionice tvrtke kojom upravlja no sankcija se svela tek na javno upozorenje. Istodobno Žigman nije jasno odgovorio je li to zbog svoje, jel se zbog svoje povezanosti dakle povijesne s gđom. Dalić izuzeo iz postupanja u tom predmetu. Pri tom valjda imati na umu da Zakon o tržištu kapitala ima vrlo stroge sankcije. Novčane kazne mogu ić i do 500 tisuća eura, a u slučaju kad je utvrđeno postojanje insiderskih trgovanja, predviđena je i zatvorska kazna. Sve to utvrđuje HANFA. Koja HANFA? HANFA u trenutku kad je g. Žigman na čelu, a kao što sam već rekla tu je dugogodišnji poslovni odnos s gđom. Dalić i gdje smo sad. Sad taj čovjek koji ima tu poputpinu, pri tom sam navela i ponovno ću se referirati, meni je jasno kad ste dugo na čelu pojedinih institucija, ima puno onih kojim ste se zamjerili, mogli ste i pogriješiti i ljudski je griješiti, baš taj čovjek dolazi na čelo HNB-a i naravno da se nekako pitamo zašto, zašto baš on. Hrvatska ima izvrsne ekonomiste, ima izvrsne financijske stručnjake, ima ljude s međunarodnim iskustvom, sa besprijekornim referencama, s karijerama koje nisu obilježene baš ovakvim aferama, baš kad ste u HNB-u trgujete tim obveznicama. Trgujete zapravo povlaštenim informacijama i zašto baš on dolazi ali živimo u zemlji u kojem ne trebate biti niti stručan za pojedina pitanja niti morate biti baš onako politički duboko, da bi odgovor bio jasan. Zato što ovo nije imenovanje, ovo je nagrađivanje, ovo je vraćanje usluga po principu ruka ruku mije. Ovo je nastavak sustavne politike kojom premijer Plenković već godinama popunjava ključne državne institucije, od regulatora do pravosudnih tijela. Ljudi koji su mu politički odani, koji s njim su i HDZ-om vezanim poslovnim, osobnim i obiteljskim vezama i koji će u tim institucijama umjesto interesa građana štititi interese stranke koja ih je tamo postavila. HNB nije naravno kao ni ostale institucije ono što HDZ želi da bude, to da bude njihova stranačka podružnica. Guverner HNB-a ne smije biti politički klijent premijera. Neovisnost središnje banke nije formalnost. Kolegice i kolege, to nije formalnost, to nije floskula, ona je temelj povjerenja u cijeli financijski sustav. Sva ona pravila koja vrijede u normalnim državama, u državama koje njeguju liberalnu demokraciju, nažalost ne vrijedi i ne stanuje u Hrvatskoj. Ovo je država kojom hara HDZ i zato je ovo imenovanje nažalost, samo nastavak politike kojim Plenković na važne funkcije postavlja kompromitirane HDZ-ove insidere te tako zarobljava sve ključne institucije u ovoj državi. U jednoj od svojih replika, kolega Borić me je spomenuo i rekao da razmišljam o ljetovanju. Kolege Borića nema ali mu možete prenijeti da od 1. razreda osnovne škole ljetujem u Novom Vinodolskom i svako ljeto idem tamo tako da nemam baš veliku potrebu razmišljati gdje ću ljetovati ali o nečem drugom razmišljam. Jučer je u Hrvatskoj predstavljena knjiga nobelovca koji je dobio Nobelovu nagradu, ekonomista Robinsona. To je knjiga koja ima naslov zašto nacije propadaju. Izazvala je pozornost u javnosti i dobro da je izazvala pozornost u javnosti i poznati nobelovac se je kroz određene intervjue i referirao, a jednako tako je i zgodno ono što je on napisao u toj knjizi i valjalo bi ih pročitati i valjalo bi ju staviti u kontekst države u kojoj živimo jer on govori o državama, državama koje su uspješne i državama koje nisu uspješne. I kad stavlja i kad razlikuje uspješne i neuspješne onda između ostalog govori o slijedećim stvarima. Govori o institucijama koje su u pojedinim državama i koje moraju biti neovisne. To su institucije gdje čelnici moraju razgovarat i moraju surađivati sa vladajućom opcijom, dakle ne mogu oni biti otok i ne surađivat ali ne mogu biti ispostava te vladajuće osobe. Ti čelnici ne mogu biti osobni izbor premijera pa onda ako ti se sviđa i ako ima lijepe oči i, ili je dovoljno visok ili bilo šta ili dovoljno je ili dovoljno afere ima da bude kompromitiran, ćeš ga staviti na čelo institucije i na taj način tu instituciju porobljuješ. Kaže da su uspješne one institucije koje njeguju određene demokratske principe. Ja vas pitam kad maknete značku stranke kojoj pripadate, kad maknete sve ono što morate ovdje govorit jer će netko u velikim strankama referirat se i vidjet šta govorite, da li zaista vjerujete da će g. dr. Ante Žigman biti neovisan, da li to stvarno vjerujete ili dakle stranačka stega je zaista vrlo moćna ali trebaš imati nekakav osobni izbor i da li to stvarno vjerujete. On govori u toj knjizi, Robinson govori o konkurentnosti gospodarstva. Ja ovdje nisam navodila neke afere koji se vežu uz g. Žigmana nego samo one koje su detektirane. Dakle državna revizija je detektirala da je 89 ljudi u HANFA-i za vrijeme kad je on bio na čelu, na čelu HANFA-e, da je 89 ljudi koji su tamo bili, nezakonito trgovalo vrijednosnim papirima. Dakle nije netko izmislio netko zločest i sve ostalo. Dakle kad govorimo o konkurentnosti gospodarstva koja je vrlo važna to je konkurentnost gospodarstva i na kraju dolazimo do nečeg što se zove vladavina prava. Nakon što odradite bilo koji mandat pa bez obzira koliko je to mandata, morate podvuć crtu i morate razmisliti i vidjeti što ostavljate iza sebe. Da li ostavljate iza sebe nakon tih mandata spaljenu zemlju, što ste napravili u smislu onog da vam država i ono na čelu koji jeste bude bolja, bude uspješnija? To je jedno ozbiljno pitanje koje si trebaju postaviti svi. Često sa različitih govornica u RH premijer Plenković poručuje svojim istomišljenicima da ga nedovoljno hvale, da nedovoljno se dive uspjehu njega. Često govori o oporbi, da je oporba histerična, da je zlonamjerna, da ne razumije ništa da, sad se govori o cirkusu kad se usudi govoriti o ovoj inflaciji. Oporba mora govorit, oporba mora ukazivati na problematiku koja je u društvu, oporba mora ukazivati na nešto što je ključno, a to je vladavina prava.
I za kraj vas pitam kolegice još jednom i jedanput, HNB je institucija koja odgovara za stabilnost cijena, a možemo si točno dati odgovor točno kako je odgovorila. Za stabilnost financijskog sustava čelna osoba HNB mora bit neovisna, čelna osoba mora biti neovisna. Ja vas pitam da li vam je upitna neovisnost dr. Ante Žigmana, ne o HDZ-u, ne samo o HDZ-u. Da li vam je upitna ili imate problema s neovisnošću dr. Ante Žigmana o Andreju Plenkoviću? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na 5. raspravu. Klub zastupnika Možemo! i kolegica Jelena Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Poštovane kolegice i kolege, prije svega za početak da kažem da očekujemo od kandidata za guvernera HNB-a da iskazuje poštovanje prema Hrvatskom saboru i da redovitije dolazi predstavljati izvješće HNB što do sad nije bio slučaj i to očekujemo ne samo kada se govori o onim minimalnim obvezama guvernera i HNB-a da predstavljaju svoja godišnja izvješća, već i češće sve dok traje ovako visoka inflacija u Hrvatskoj. HNB ima dužnost i prema javnosti i prema saboru obrazlagati o čemu se tu točno radi i ponuditi rješenja. Po pitanju izbora guvernera HNB-a, kako stoji u ovom prijedlogu kandidat mora imati osobni ugled, profesionalno iskustvo na monetarnom, financijskom, bankarskom ili upravnom području.
Po pitanju profesionalnog iskustva u monetarnom i financijskom sektoru, ono je navedeno u životopisu nije sporno, u njega neću ulaziti. Ono što jest sporno prije svega je pitanje neovisnosti i to ću sada objasniti. Naime kada govorimo o izboru guvernera HNB-a, ne govorimo samo o članku koji navodi profesionalno iskustvo, nego govorimo i o čl. 2. Zakona o HNB-u, koji navodi da HNB mora biti samostalan i neovisan u svom radu. Šta znači samostalan i neovisan u svom radu, govori nam čl. 30. Ugovora o funkcioniranju EU pod koji spada naravno i Hrvatska koji navodi da središnje banke u euro području ne smiju tražiti niti primati naputke ili savjete od vlada ili drugih političkih tijela. Dakle ponavljam, ne smiju tražiti niti primati naputke tj. instrukcije od vlada ili drugih političkih tijela. Dakle to znači da su potpuno neovisni od utjecaja politike na svoj rad. Najživotnije ovaj članak Ugovora EU je u jednom intervjuu obrazložila Christine Lagard, trenutna predsjednica Europske središnje banke koja je rekla da se ne može dogoditi odnosno da ona ne može primiti poziv niti predsjednice Europske komisije niti lidera bilo koje EU države koji njoj sugeriraju što bi ona trebala raditi i učiniti po pitanju stabilnosti cijena i da to svi političari itekako dobro znaju. Da li je to slučaj i u Hrvatskoj, iskreno čisto sumnjam. Međutim ključno je pitanje zašto je važna neovisnost i samostalnost središnjih banaka o kojoj danas toliko pričamo. Za početak pročitala bih samo objašnjenje HNB-a koji kaže ovako. Neovisnost središnje banke ključan je preduvjet za uspješno i vjerodostojno provođenje monetarne politike te za ostvarivanje osnovnog cilja središnje banke, stabilnosti cijena. Dakle neovisnost ima direktnu vezu sa uspješnom borbom protiv inflacije. To je poruka zašto je važna neovisnost središnjih banaka. Predsjednica Europske središnje banke često naime brani tu neovisnost središnjih banaka u intervjuima pa tako i navodi istraživanja prema kojima se zemlje uspješnije bore s inflacijom ako su im središnje banke uistinu neovisne, a manje uspješno se bore s inflacijom, imaju više stope inflacije ako su im te institucije manje, manje neovisne. Lagard tako će naglasiti da je središnja banka koja određuje kamatne stope, koja je nadležna za stabilnost cijena, nikako ne bi smjela biti osoba pod političkim utjecajem jer se monetarna stabilnost ne bi trebala ravnati po izbornim ciklusima ili po tome da li je neka mjera politički oportuna ili popularna političarima koji se često nalaze u europskim ciklusima, u izbornim ciklusima koji imaju potpuno drugačiju logiku od uloge banaka koji trebaju stabilizirati cijene. HNB dakle ključno je, ne bi smio raditi ono što mu Vlada kaže da radi nego ono što misli da treba raditi kako bi zaštitili građane i osigurali stabilnost cijena i kontrolirali inflaciju, pri čemu naravno je koordinacija monetarne i fiskalne politike apsolutno nužna i treba postojati ali ne i politički utjecaj, to treba vrlo jasno razgraničiti.
U čemu se onda i sastoji ta samostalnost i neovisnost, opet se vraćam na objašnjenja samog HNB-a koje kaže da ona uključuje funkcijsku, institucionalnu, osobnu i financijsku neovisnost. Ovdje naglašavam institucionalnu i osobnu neovisnost. Činjenica je da je trenutni kandidat za HNB, za guvernera HNB-a u uskoj obiteljskoj vezi sa članicom Vlade i da to itekako može ugroziti spomenutu i osobnu neovisnost ali i institucionalnu neovisnost zbog povezanosti sa samom Vladom. Moglo bi ugroziti upravo zbog načela o kojem sam pričala da politika središnjih banaka mora biti izuzeta od bilo kakve mogućnosti političkog utjecaja i političkih pritisaka. Međutim HDZ-u pitanje neovisnosti, političke neovisnosti nije bitno jer umjesto da je kad je predstavljao kandidate, objasnio kako će točno guverner s obzirom na postojeću konstelaciju koju ima zadržati neovisnost koja je ključna, dakle ona nije samo apstraktno pitanje, ona je ključna za uspješnost borbe protiv inflacije, kako će zadržati tu neovisnost. Nije objasnio ni koji su mehanizmi kontrole u slučaju potencijalnih sukoba interesa, nego je to pitanje zapravo odbacio kao nebitno što nas nažalost ne čudi jer prije svega HDZ vodi politiku i model stranačkog kadroviranja umjesto dobrobiti institucija i to sve skupa će dodatno narušiti povjerenje u institucije jer prije svega ne samo mi nego i građani trebaju vjerovati da sve analize i sve mjere koje HNB iznosi oko inflacije, oko problema na tržištu nekretnina jesu neovisne od političkog utjecaja i jesu najbolje za hrvatske građane. To sad ovakvim prijedlogom nije zagarantirano i iskreno ja ne poznajem da imamo ovakav primjer u bilo kojoj europskoj zemlji. Ja to uistinu za takav primjer ne znam, a nije ni čudno da ne znam.
Osim neovisnosti htjela bih se osvrnuti i na ulogu HNB u kontroliranju inflacije. Naime, kada govorimo o ulozi HNB-a u stabilnosti cijena, iako je stabilnost cijena HNB-ova glavna zadaća jasno je da je utjecaj HNB-a na stabilnost cijena ipak ograničen. Naime, Hrvatska je uvođenjem eura taj dio prepustila zapravo velik dio odluka o monetarnoj politici Europskoj središnjoj banci koja donosi jednu politiku za sve zemlje članice eurozone.
I tu bih htjela naglasiti jedan problem o kojem se premalo priča u Hrvatskoj. Naime, tko je pratio vidio je da u eurozoni, u samoj eurozoni inflacija mjesecima nije bila značajan problem, bila je na niskim razinama, pa je zato Europska središnja banka radila ono što banke rade i mjesecima je smanjivala kamatne stope. Međutim, za to vrijeme u Hrvatskoj je bila visoka inflacija i takva politika smanjivanja kamatnih stopa Hrvatskoj zapravo nije odgovarala, odnosno dodatno smanjivanje kamatnih stopa kako je ECB radio zato što paše najvećem dijelu članica Hrvatskoj nije pasalo.
Drugim riječima Hrvatskoj su tada trebale više, a ne niže kamatne stope, a Europska središnja banka vodila je zapravo suprotnu politiku. Takva politika odgovarala je kao što sam rekla većim zemljama EU koje nisu imale značajne probleme sa inflacijom. Jel' se guverner HNB-a ikada osvrnuo na taj problem, na tu specifičnost Hrvatske, je li to ikad ukazao prema europskim kolegama, je li to ikad javno izrekao, je li to ikad izrekao kao problem u Hrvatskom saboru? Ja se ne sjećam da je to rekao, a to je bio njegov posao. I zato mene zanima što će novi guverner HNB-a raditi po tom pitanju i kako će riješiti ovaj ključni, strukturni problem da u nekim situacijama mjere Europske centralne banke nisu u skladu sa onim što je Hrvatskoj u tom trenutku potrebno. Međutim, treba ipak reći da HNB ima neke instrumente za kontrolu inflacije. Prije svega to su makrobonitetne mjere. U ovom slučaju to je postrožavanje uvjeta za nenamjenske gotovinske kredite koje je HNB i uveo prošle godine. Cilj takvih mjera je smanjiti pritisak agregatne potražnje odnosno smanjiti inflaciju. To je barem ideja i teorija.
Međutim, tu bih postavila još jedno pitanje. Taj instrument HNB je imao cijelo ovo vrijeme. A zašto je onda toliko dugo čekao sa uvođenjem tih mjera kad je i sam analizirao da se snažan rast kredita kućanstava događao još od početka 2023. godine, a mjere se uvode 2025. godine. Ako je imao same svoje analize zašto se onda s tom mjerom nije na vrijeme postupalo? Evo to me također zanima i do dan danas nemamo odgovor na to pitanje.
I mislim da mi danas moramo razgovarati i o tome i koja je uloga HNB-a i da li on uspješno, pravovremeno i neovisno obavlja svoju ulogu. I posebna tema koju bih htjela otvoriti je uloga HNB-a prije svega u zaštiti interesa građana i to isto tako nije bilo jednoznačno i sasvim jasno kada se radilo o pitanju banaka i profita banaka. Naime, u tri godine HNB je poslovnim bankama isplatio milijardu i pol eura, milijardu i pol eura. To je ogroman novac i to na račun kamata za novac koji drže na računu HNB-a. Dakle, banke se oko toga uopće nisu morale potruditi, a to su rekordni profiti koji su banke dovele i to su profiti koji su mahom, mahom otišli izvan Hrvatske zato što su odlazili inozemnim vlasnicima banaka.
I ne samo to, nego se zaboravlja pritom još jedna stvar te kamate su direktan gubitak za državni proračun, direktan gubitak za državni proračun zato što HNB 80% svoje dobiti uplaćuje upravo u državni proračun. Dakle, svaki euro koji je plaćen poslovnim bankama znači 80 centi manje u državnom proračunu. To je činjenica. I tim novcem mogli smo recimo tim milijardu i pol eura mogli smo do sad već financirati primjerice univerzalni dječji doplatak koji mi i oporba tražim već godinama.
Da li je o tome HNB obavijestio javnost? Da li je obavijestio Sabor? Da li je smatrao da su tako veliki profiti banaka problem? Ne. Dapače, HNB je štitio banke, a mi smo kao oporba uzeli ulogu da tri godine moramo ponavljati i ponavljati da je nužan ekstra profit na banke i ekstra profit općenito.
Da zaključim. Mislim da mi danas moramo razgovarati ne samo o osobi, nego o ključnim pitanjima i ključnoj ulozi HNB-a. Prije svega moramo razgovarati o tome kako osigurati istinsku neovisnost HNB-a jer je to jedini i najbolji način da se uspješno bori sa inflacijom.
Drugo pitanje je kako osigurati da HNB uistinu provodi ne samo analize nego pravovremene mjere za kontrolu inflacije. I treće pitanje koje moramo otvarati je da li HNB u svakom trenutku prije svega štiti interese građana čak i kad se radi o tome da se u nekim pitanjima mora suprotstaviti onim jačima a to su banke.
Do danas odgovore na ta pitanja od HDZ-a nismo čuli, a nismo čuli zapravo ni od guvernera HNB-a, niti od samog HNB-a. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačne rasprave.
Prva će govoriti poštovana zastupnica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege.
Danas dakle raspravljamo o tome tko će nas i kako zaštiti od najvećeg problema u hrvatskom društvu kojeg ističu građani ne samo na ulici nego koja god anketa neovisna anketa, neovisna anketa, stranačka anketa, bilo kakva anketa se provodi uvijek dakle ispada kao broj jedan problem hrvatskih građana.
I svatko onaj tko ima nekakvu viziju, netko tko ima dobru namjeru, koji ima sposobnost da i želi rješavati hrvatske, probleme hrvatskih građana morao bi znati da je to ono osnovno čime se treba baviti, dakle osigurati stabilnost cijena, odnosno ne osigurati stabilnost cijena nego prvo ga uspostaviti. A evo pričamo iako je kolegica Jelena Miloš rekla ne pričamo samo o osobi, pričamo i o osobi, pričamo dakle o prijedlogu HDZ-a da se na mjesto guvernera Hrvatske narodne banke, dakle osobe broj jedan ili jedne od dviju broj jedan osoba koja bi se trebala baviti tim problemom, dakle uz premijera treba postaviti gospodin Ante Žigman.
I sad je bio tu istaknut, istaknuto pitanje eto zašto SDP nije predložio kandidata. Samo smo mi predložili kandidata i sad oni tu prigovaraju, ali da su htjeli nekog drugog su mogli i oni predložiti. Vrlo jednostavno. SDP kandidata kojeg bi većina u Hrvatskom saboru izglasala nema. Znate zašto nema? Jer mi takve kandidate koji su po vašim kriterijima dobro došli, odnosno ispunjavaju vaše uvjete nemamo ne samo za načelo Hrvatske narodne banke, nego općenito. Zaključite sami o kakvim kriterijima mislim.
Raspravljat ću o Anti Žigmanu. Dakle i čak i iz obrazloženja onih najpozvanijih da obrazlože zašto je Ante Žigman taj koji bi trebao preuzeti čelo Hrvatske narodne banke, a to su ovdje prisutna državna tajnica i predsjednik Odbora za imenovanje mi smo čuli nula, nula riječi, nula argumenata zbog čega je on najbolji kandidat. Dakle, gospođa državna tajnica govorila je o uspjesima Ante Žigmana, uspjesima na čelu HANFA-e. O tome ću zasebno.
Dakle, ništa o tome zašto je baš on sposoban rješavati osnovnu zadaću Hrvatske narodne banke, uspostavu i održanje stabilnosti cijena. Gospodin predsjednik odbora je samo iznio da se na čelo Hrvatske narodne banke predlaže imenom i prezimenom Ante Žigman. Dakle, ja imam osnovanu bojazan da nema uopće ni jednog argumenta zašto se taj čovjek, objektivnog argumenta predlaže na čelo Hrvatske narodne banke, niti smo čuli mi što je on iznio kao svoj plan, niti koja je njegova kvalifikacija o protuinflatornim aktivnostima, ništa! Neka njegova vjerodostojnost, neki njegov integritet, osobni integritet, stup moralnih vrijednosti. Ništa!
Ja imam stvarno osnovanu bojazan da nema razloga da ga se podrži. Ako hoćete da to argumentiram zašto mislim da se on postavlja samo zato što je idealna osoba za održavanje kompromisa sa moćnicima naravno podsjetit ću vas na slučaj Martine Dalić koji sam spomenula i ovdje u svojoj replici. Dakle, čovjek je na čelu HANFA-e. Dok su gorili mediji, dok je gorila javnost jer je Martina Dalić bivša potpredsjednica, HDZ-ova potpredsjednica Vlade. Znači jedna od najmoćnijih HDZ-ovki nezakonito i to notorno nezakonito trgovala dionicama poduzeća, državnog poduzeća na čijem je čelu. Čovjek je čekao što će odlučiti hoće li ju kazniti ili neće. I što je odlučio? Nakon što se valjda konzultirao ne znam, evo sumnjam da se konzultirao sa nekim koji mu je naredio kako da odluči on je nju odlučio usmeno opomenuti. Odlično! Dakle, poruka svim ljudima u Hrvatskoj, u Republici Hrvatskoj je kad prekršite zakon dajte ono bit ćete usmeno opomenuti. Šta sad? Zašto se suzdržavate? Zašto poštujete zakone? Zašto poštujete zakone kada jedna Martina Dalić može dionicama poduzeća koji vodi imati povlaštene informacije protivno zakonu koji izrijekom kaže da to ne smije činiti ona najnormalnije to čini i bude samo usmeno opomenuta. Odlično! A podsjetit ću vas Zakon o HANFA-i kaže da je jedan od osnovnih ciljeva HANFA-e nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora a on je baš to trebao nadzirati tu činidbu Martine Dalić. Odlično! O.k. Ne može u svemu tome Žigman biti sam. Dakle, ne zaboravimo i nemojmo amnestirati niti Ministarstvo financija i gospodina Tomislava Ćorića. Ima on i to kakvu ulogu u inflaciji koja je državna tajnice da za većinu hrvatskih građana i 40 i 50 i 60%. Naravno vi to ne osjetite. Ja to ne osjetim. Moja i vaša inflacija je 5%. Znate zašto? Jer većina mojih prihoda ne ide na osnovne životne namirnice, a većina prihoda prosječnog umirovljenika, odnosno ne prosječnog po prosječnoj mirovini jer takvih je malo, nego onih koji primaju ispod prosječnu mirovinu. Većina njihovih troškova su osnovne namirnice hrana i režije i tablete, a inflacija tih osnovnih namirnica nije 5%. Vi dobro znate kako se računa inflacija da tu ulazi na stotine proizvoda. Nije 5%, nego 40, 50 i 60%. O da, o da možete mahat očima kao što maše očima i vaš šef ministar Ćorić koji kaže ja tu inflaciju nisam osjetio. A kako bi prijatelju osjetio? Kad sam te 2021. pitala što ćeš učiniti kao ministar gospodarstva po pitanju inflacije koja je bila 2,8% u rujnu 2021. a ti si mi se smijao jer je to tebi bilo smiješno. Zašto? Jer si znao da ćeš otići na mjesto u udobnu fotelju viceguvernera Narodne banke, pa kad ti tamo ne bude više toliko udobno ćeš se prebacit ponovno u Vladu Republike Hrvatske pazite apsurda, pazite ironije, pazite crnog humora na mjesto financija, na mjesto ministra financija.
Dakle, imamo tu rotiranje fotelja Vlada – HNB. Odlično! Idemo dalje. Netko tu inflaciju itekako naplaćuje. Ne naplaćuju građani Republike Hrvatske, ne naplaćuju ovi umirovljenici, naplaćuju banke, naplaćuju telekomi, naplaćuju trgovački lanci. Dakle, banke čuli smo što se njih tiče marže banaka 4 i pol posto iznijeli milijardu i pol eura iz Hrvatske u tri godine. Što se tiče telekoma koji bezobrazno usklađuju svoje cijene sa inflacijom. Njih ne zanima kako ljudi žive, njihovi profiti su sigurni.
Što se tiče trgovačkih lanaca i marže trgovačkih lanaca sve su vam, sve vam je rekao kolega Lalovac. Dakle, dvostruko veće marže trgovačkih lanaca u Hrvatskoj negoli je to u EU i nikom ništa! I nikom ništa! Znate koja je mjera Tomislava Ćorića na to? Zamrznut ćemo cijene, zamrznut ćemo cijene i dalje. A kad ga pitate a o.k. šta je učinak tih zamrzavanja cijena? Nema učinka, ne samo da nema učinka jer inflacija je i dalje buja i dalje smo među najgorima u Europi. Ali on će eto zamrznut cijene. I znate šta će još? Ukinuti porez na mirovine. Odlično, slažem se! Ali na koje imovine, mirovine? One koje se oporezuju, a ljudi sa ispod 600 eura mirovine mjesečno njima se mirovina niti ne oporezuje. Dakle, to nije antiinflatorna mjera. Dakle, ništa. Ali on inflaciju nije osjetio.
Dakle, ako očekujete da će Ante Žigman lupiti šakom o stol i reći bankama dosta je! Zašto nije onda lupio šakom o stol u slučaju Martine Dalić? Zašto nije poštivao barem onaj minimum zakona i prijavio sve svoje nekretnine u imovinskoj kartici. Što taji? Što skriva? Zašto dopuštate da bude u sukobu interesa kao suprug ministrice regionalnog razvoja? On će voditi HNB? On će pomoći građanima?

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Sad imamo tri replike.
Kolegica Mrak-Taritaš prvo.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Ahmetović ja imam zapravo vrlo jednostavno pitanje. Tu su se vladajući snebivali onako neću reći sa sarkazmom, govorili o tome pa evo samo je HDZ imao kandidata jednog kandidata, gdje su vam kandidati. Zašto nije bilo nekih drugih kandidata? Kolegice Ahmetović da li vi mislite da na čelo bilo koje institucije u Republici Hrvatskoj može doći osoba koja prije toga ne ode na poklon i na pomazanje Andreju Plenkoviću?
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Ahmetović će odgovoriti.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Pa činjenica da je Ante Žigman budući ruko položeni guverner Narodne banke od isključivo Andreja Plenkovića je opravdano i činjenicom da nije bilo obrazloženja zašto se on imenuje na to mjesto niti od državne tajnice, niti od predsjednika Odbora za imenovanje. Ni jednom riječju! Dakle, ako državna tajnica može, može braniti njegov rad u HANFA-i gdje je 89 zaposlenika nezakonito trgovalo dionicama, vrijednosnim papirima i kaže odlično je radio! Pa nije to 8 zaposlenika, nije to mali propust. 89 zaposlenika ti krši zakon i ti to ne znaš.
Oprostite koja je to preporuka? Koja je to preporuka? Naravno da je Andrej Plenković odlučio da sve mora ostati u obitelji. On je suprug njegove ministrice i štitit će lik i djelo Andreja Plenkovića, kraj, točka.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Ćosić dignuo je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
238. gospođa Ahmetović već evo drugi puta proziva i mene osobno i Odbor za izbor i imenovanje, a dobro zna kakva je procedura i rada odbora, iznošenja stava odbora ovdje pred Hrvatskim saborom. Znači da sam ja iznio ono što je odbor zaključio na svojoj sjednici, proveo proceduru u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i na našem odboru nije bilo uopće rasprave, bilo je samo glasovanje 6 za i 3 protiv. Tako da jedino ono što se dogodilo to je to.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije povreda Poslovnika …
…/Upadica Ćosić: A sve drugo mogu pričat osobe./…
… pa dobivate opomenu.
Kolegica Ahmetović je sad digla povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen?

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Pa reći ću članak 238. iako samo želim onda potvrditi gospodine Ćosić žao mi je, nemojte se osjećati osobno prozvanim ali očigledno je ako odbor nije niti raspravljao o sposobnostima i nesposobnostima kandidata, dakle da nemate ni jedan argument, nego ste došli sa informacijom da on mora biti izabran. Imate većinu u odboru i to je to.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
Ni to nije bila povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Kolega Ćosić je dignuo povredu Poslovnika.

Ćosić, Pero (HDZ)
238. Naime, da bi točka došla na raspravu u Odbor za izbor i imenovanje mora dobiti prethodnu suglasnost Odbora za financije, državni proračun gdje oni raspravljaju. I bio je gospodin Žigman da kaže na toj sjednici, odgovarao na sva pitanja. Svi oni koji su bili zainteresirani mogli su doći na tu sjednicu, raspravit, postavljat pitanje. Odbor za izbor i imenovanje ima svoju proceduru koju ja iznosim ovdje svaki puta jednako tako da nisam vidio razloga. Mogu to u pojedinačnoj raspravi ili nečem drugom ako treba pričat svoje mišljenje, a ono procedura je nešto drugo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Ni to nije bila povreda Poslovnika, ali zapravo i je jer vi ste objasnili Poslovnik na neki način.
Kolegica Ahmetović šta je sa povrijeđeno u Poslovniku molim vas?

Ahmetović, Mirela (SDP)
E sad smatram da je stvarno 238. jer se radi o obmanjivanju javnosti. Naime, vi ste ovdje gospodine Ćosić bili u funkciji obrazlagatelja, dakle predlagatelja. Mi svi i čitava javnost na stranicama Sabora mogli smo pročitati odluku odbora. Dakle, niste vi morali doći tu i pročitati odluku predlaže se imenovanje Ante Žigmana, nego obrazložit ljudima zbog čega se on predlaže.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To baš jedno s drugim nema puno veze, a moram vam dati opomenu.
Povredu Poslovnika dignuo je kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Članak 238. kolegica Ahmetović ne pozna Poslovnik o radu Hrvatskog sabora i ne zna određene obveze pojedinog odbora. Ako je Odbor za financije koji vodi gospodin Lalovac proveo raspravu i dostavio prijedlog na njima je da taj prijedlog usvoji kao i prijedlog za druge odbore koje danas imamo ovdje za imenovanja ili zamjene članova saborskih odbora. O njima se također ne vodi rasprava gospođo Ahmetović zato jer su to predložili ne znam SDP, Most. Što o njima mi imamo raspravljati? To su prijedlozi, a odbor koji je bio nadležan za financije je to raspravio tako da govorimo o pokušaju obmanjivanja javnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Vi ste objasnili Poslovnik, naravno pa to nije povreda Poslovnika nego ste objasnili. Ali ja predlažem svima da prvo pročitaju Poslovnike pa onda raspravljamo o tome, a ne gubimo vrijeme na to.
Kolega Kliman vi imate nešto bitno za doprinijeti?

Kliman, Anton (HDZ)
238. Htio bih reći, dakle kolegica Ahmetović na Odboru za financije koji je matični odbor detaljno smo razgovarali sa gospodinom Žigmanom i apsolutno evo čuli smo i u raspravi gospodina, dakle predsjednika odbora Lalovca da je izuzetno bio zadovoljan sa tom raspravom. Prema tome, ne vidim tu problem.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je već bilo rečeno pa moram dati opomenu jer mislim da je sve rečeno i da stvarno ne treba dalje o tome govoriti. Ali kolega Kralj ima repliku zato.

Kralj, Denis (SDP)
Kolegice Ahmetović u vašoj raspravi vi ste pričali o tome kako Vlada gura krive ljude na kriva mjesta, kak' imamo rotaciju vodećih ljudi na funkcijama, kako bi na čelo, na najodgovorniju funkciju u HNB-u čovjeka koji je dokazao već da nije, da se ne zna boriti protiv inflacije. On cijelu tu vašu zapravo raspravu HDZ nije imao reći ništa, nije mogao svog šefa obraniti nego jedino što su rekli su se uhvatili procedure. Tako da evo toliko govori o njima koliko imaju argumenata kad se pokaže šta radi, odnosno kako se loše bori sa inflacijom.
Mene zanima isto također kolega Lalovac je malo prije dole spominjao kako su banke iznijele iz Hrvatske zadnjih par godina 4 i pol milijarde eura, govori o maržama u graditeljstvu koje su rekordne u Hrvatskoj, govori je o maržama trgovine hranom koje su rekordne u Hrvatskoj. Također na sve te stvari HDZ danas nije imao odgovora, čak nisu uspjeli znači ni svog šefa Plenkovića obraniti od ovih očitih stvari gdje pokazujemo da ova inflacija ima svoje ime i prezime, ima svoj potpis a to je Andrej Plenković u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolegice Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Poštovani kolega, pa prije svega da zaključimo točku o proceduri. Dakle, procedura jest da Odbor za imenovanja predlaže Hrvatskom saboru imenovanje kandidata za glasanje naravno o kojem će se glasati za guvernera Narodne banke. I eto ako nisu imali rasprava, ako nisu smjeli raspravljati onda su mogli barem prepisati prijedloge, odnosno argumente koje su iznosili njihovi kolege HDZ-ovci na Odboru za financije. Ali naravno nema tog argumenta koji bi podržao ovakvo imenovanje.
Što se tiče toga koliko je HDZ briga za inflaciju i borbu proti inflacije govore i izvješće Europske komisije koja je rekla vi trošite javni novac bez ikakve kontrole, radite rashode, a iza toga ne stoje reforme. Pa nije to rekla Mirela Ahmetović, niti Denis Kralj, niti oporba, niti bilo tko treći, nego ona Europska komisija na koju se vrlo vješto pozivamo kad se želimo pohvaliti. Dakle, kad nam Europska komisija da pohvalu pohvalimo se time i dapače tako i treba, a kad da kritiku šutimo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Kolega Totgergeli je sad dignuo povredu Poslovnika. Nadam se da nije opet objašnjenje Poslovnika koje netko je ili nije pročitao?

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
238. Kolega Ahmetović sad stvarno već pretjeruje, jer na Odboru za izbor i imenovanje bio je i kolega Bauk, pa ispada da nije smio kolega Bauk govoriti, nije našao poslovničku mogućnost da dođe do riječi na tom odboru. A što se tiče Odbora za financije, Odbor za financije je proveo raspravu i nitko pa ni članovi SDP-a koji su članovi tog odbora nisu glasali protiv kandidata.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To je, ja vam moram dati opomenu.
Kolega Barbir ima repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kada osoba sa čela HANFA-e prelazi na čelo HNB-a istodobno je njegova supruga članica Vlade javnost ima pravo pitati gdje su zaštitni mehanizmi? Kako uvjeriti građane da on nije zatvoreni krug moći ili kako bismo slikovito rekli OPG Žigman, nego neovisno imenovanje u javnom interesu.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Ahmetović će odgovoriti.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Pa evo vi mi recite, vi mi recite kako će bilo tko u državi vjerovati čovjeku na čelu institucije koja bi trebala biti neovisna i kad treba kritizirati Vladu za njene postupke u poticanju inflacije to je činio guverner Vujčić tek kad je shvatio da će otići s tog mjesta, kako će surađivati sa Vladom i reći objektivno čekajte hajmo sjest za stol, ovo ne radite dobro, to utječe pozitivno ili negativno odnosno negativno na inflaciju, ovo radite loše itd. itd.
Kad mu to isto Vlada, dakle on bi trebao sjest sa svojom suprugom i nju kritizirati da loše radi ono mislim ne znam svakom sa zdravom pameću bi to bilo nevjerojatno! Ali eto valjda Žigman može ne znam! Valjda Žigman može. Ono što može je zajedno sa suprugom sakriti u imovinskoj kartici 45 propusta, napraviti, sakriti nekretnine, vrijednosne papire, dionice, to može itd. I to će i nastaviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Sabora prije nego što krenem sa svojom pojedinačnom ne mogu se ne osvrnuti na dosadašnju raspravu sa stanovišta oporbe, a ona stara narodna kad nemaš argumente kreni o procedurama. Ja mislim da to apsolutno pokazuje stajalište i stanje tog putujućeg cirkusa Možemo! i SDP-a njihovog junior partnera. Jer inače se ne bih pozivao na procedure. Bio je Odbor za financije. Na resornim odborima se raspravljaju teme. Odbor za financije dao je podršku i ovo što je kolega Barbir rekao oporba je bila suzdržana, nije bila ni protiv. Moglo se raspravljati na Odboru za imenovanja nije, ali vi nemate ni jedan drugi argument već pokušavate sad blato korupcije i procedure staviti na nas jer nemate drugo.
A što Europska komisija govori o Hrvatskoj? Pa govori sve pohvale. Čitajte izvješća gdje nam je 6 puta povećan kreditni rejting, čitajte da Hrvatska ima dva do dva i pol puta veću stopu gospodarskog rasta od ostatka EU. Čitajte i slušajte povjerenika kada dođu u Hrvatsku kada prvo pitanje je kako ste to uspjeli? Kako ste uspjeli dosegnuti sa 61% prosjeka razvijenosti BDP-a na 78%? Pretekli smo mnoge države EU koje su bile ispred nas, a članice su desetak godina dulje od nas. Dosegli smo i pretekli standard Mađarske i Bugarsku i Rumunjsku i Grčku i Latviju.
Prema tome, Hrvatska danas brodi jako dobro vodeći politiku premijera Andreja Plenkovića i sve ovo blato koje pokušavate i na doktora Antu Žigmana nabaciti danas vam neće proći. A neće proći jer on je stvarno stručnjak i drago mi je da su neke kolege iz oporbe govorile o njegovoj stručnosti. Bio je zadnja tri desetljeća vezan uz Hrvatsku narodnu banku. Na Odboru je za financije oni su ga svi tamo bilo što pitati govorio kako ima priliku susresti se i surađivati sa prvim guvernerom. Bio je savjetnik guvernera Narodne banke, državni tajnik u Ministarstvu financija i isto tako bio je u privatnom sektoru, u bankarskom sektoru član Uprave Partner banke preko tri godine.
Drugim riječima dovodimo čovjeka koji je pored HANFA-e koju je vodio zadnjih godina bio u privatnom sektoru bankarstva, bio je državni tajnik za financije, a da je cijenjen vani pa ne bi njega birali u Bordo supervisors …/Govornik se ne razumije./… i ostale velike funkcije koje regulatori imaju. Dakle postoje i europska udruženja i europski formati regulatori da su oni mislili da bilo šta od ovih objeda, da u njima ima utemeljenja.
Na kraju krajeva da je do sada bilo išta to se pokazivalo kao što je gospodin Troskot žeton SDP-a govorio bilo bi već nekih postupaka, ali nije. Čovjek ima veliki ugled u samom financijskom sektoru, veliko iskustvo i to sa više strana i kao takav je itekako kompetentan voditi HNB. Ovu raspravu želim iskoristiti za malu refleksiju i na odnos i suradnju koju smo imali dok je on bio šef HANFA-e a ja ministar rada i mirovinskog sustava. Teze da je on nešto pogodovao mirovinskim fondovima apsolutno ne stoje, jer smo tada upravo imali izmjene zakona, gdje smo smanjivali članarine i prihode mirovinskih društava i ostavljali ih na računu građana. Dakle, za one za koje je on radio i zajedno sa manom, a poslije i sa kolegom Piletićem upravo je bilo da što bude više novca na računima naših građana da mirovine budu adekvatne, da sustav mirovinskih fondova bude transparentan, upravljiv i po propisima. I da to tako slučajno nije bilo, da je bilo traga bilo kojeg skandala već bi mu netko rekao nisi ti za funkciju u europskim udruženjima, a dapače on je bio prva osoba iz Hrvatske koja je došla u te institucije i obnašala takve visoke dužnosti. Tako da sve kritike oporbe ne stoje. Vidimo frustraciju kod kolegice Ahmetović i kod dijela oporbe koje upravo time da njihov putujući cirkus je neuspješan, da građani tamo ne dolaze apsolutno ne vjeruju da oni mogu išta napraviti oko inflacije. A ono što Vlada radi oko inflacije upravo je bila politika još jedanput da kontinuirano imamo veći rast od stope inflacije. Mi imamo 21. kvartal realnog rasta gdje rast ne jede plaće, plaće su dosegnule 1555 eura, mirovine 741 euro ali smo isto tako svjesni da inflacija najviše pogađa one najranjivije i zato je do sada 9 milijardi eura uloženo u mjere antiinflatorne. Većinom su išle za subvencije struje, plina, naftnih derivata, ali isto tako za vaučere onim najranjivijima. Šta znači kreditni rejting koji je 6 stepenica veći nego smeće? SDP ga je ostavio u smeću, zato oni ne vole da mi puno pričamo o kreditnom rejtingu.
Šta on znači kad smo bili, kad je ministar Lalovac bio ministar i nakon njega kad je kreditni rejting otišao u smeće država izdvajala tri i pol posto BDP-a na kamate. Sada izdvajamo 1 i pol posto. U apsolutnim iznosima ove godine se očekuje BDP od čak 100 milijardi eura, to je 2 milijardi eura ušteda na kamate puta 4 godine mandata, 8 milijardi eura. To znači da imamo 8 milijardi eura više nego da nam je kreditni rejting u smeću za potpore našim građanima, za socijalnu inkluziju.
I na kraju upravo radi pogoršanja situacije na Bliskom istoku imali smo i zadnji paket mjera gdje država kreće od sebe, klađenje ekonomije od smanjenje 1,3 milijarde eura javne potrošnje, ali isto tako uvođenjem poreza na marže, na one marže koje su posebice odskočile od zadnjih 3 godine od prosjeka s kojim želimo da redistribuirati ta sredstva.
Prema tome, način na koji se Vlada bavi inflacijama, komentare koje dobivamo iz Europske komisije, iz Europskog parlamenta, 21 milijarda eura povučenih europskih sredstava i 21 kontinuirani kvartal rasta dovoljno govori što Vlada radi i koga Vlada predlaže, a kada ljudi imaju funkcije i kada ljudi imaju kredibilitet i životopise koji stoje iza tih funkcija to dovoljno govori ja ne vidim nikakvu otegotnu okolnost da ministrica Nataša Mikuš Žigman koju još jedanput na odboru kada smo imali, resornom Odboru za regionalni razvoj i fondove EU oporba se složila da je ministrica stručna i nije bio niti jedan glas protiv ko što nije bio naprotiv niti nitko iz oporbe protiv dr. Ante Žigmana za HNB. Najedanput sad je u sabornici to problem jer netko želi jeftine poene dobiti na temi na kojem ne ide putujućem cirkusu gdje građani vide, a predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić čak ne zna ni razliku između mlijeka i jogurta gdje su ga građani morali učiti o tome.
Sveukupno drago mi je da danas možemo razgovarati o dr. Anti Žigmanu o njegovom bogatom iskustvu, drago mi je da Hrvatska je cijenjena da smo dobili i potpredsjednika Europske središnje banke dr. Vujčića i potpredsjednika EIB-a dr. Primorca kao dva bivša dužnosnika iz Hrvatske koji su obnašali. To dovoljno znači koliko strani kreditori uz kreditni rejting daju povjerenje Hrvatskoj i ja vjerujem da dr. Žigman će apsolutno odgovorno, kvalitetno obnašat ovu dužnost i veselimo se raspravama s njim u Hrvatskom saboru gdje je u predstavljanju svog programa na Odboru za financije jasno rekao da će biti prisutan u ovom visokom domu i da ćemo moći imati dijalog o svim ključnim temama sa njime.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo jednu repliku kolegice Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Pavić čuli smo od oporbe da bi se trebali zadovoljit određeni kriteriji za guvernera HNB-a, pa evo ja ću oni nisu očito znali koji su to kriteriji. Kriteriji su da osoba mora biti hrvatski državljanin, mora imat priznat osobni ugled, bogato profesionalno iskustvo na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području.
Kako to iz oporbe da nisu mogli naći nekog takvog stručnjaka, evo tu smo imali i kolegu Troskota koji je ne samo monetarni i financijski stručnjak on zna biti i stručnjak za energetiku, za zaštitu okoliša i slično. Kako to da nisu recimo prof. Jurčevića kandidirali ili tako? Ja vi… ja vidim da tu ima nekih stručnjaka, da li se nisu usudili ili možda ne zadovoljavaju ove kriterije?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa, pa poštovana kolegice Blažanović pa mislim da ste vrlo jasno uputili kritiku oporbi. Bio je javni poziv odbora, prijavio se samo jedan kandidat. Kriteriji za doći u ovu visoku i odgovornu časnu dužnost su visoki, trebate biti stručnjak iz monetarne i fiskalne politike, dr. Žigman ima i doktorat na Ekonomskom fakultetu, cijenjen je u regulatornim tijelima, cijenjen je u Bruxellesu, cijenjen je u financijskim europskim krugovima, pokazao se kao izvrstan ravnatelj HANFE, radio je tu za građane ne za mirovinska društva i da je bilo kakav problem bio pa ne bi europske institucije ga birale na odgovorne funkcije u njihove, u njihova udruženja. A to koje, koji životopise ima kolege i kolegice iz oporbe pa vidjeli smo da se nitko nije prijavio. Mislim da to dovoljno govori o tome …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… koga su oni imali za ovu odgovornu dužnost.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo ja se moram kratko osvrnuti na raspravu kolege Pavića. Ja moram priznati da me iz dana u dan svakom novom raspravom sve više fascinira i nevjerojatno mi je blago ću reći koliko je odlijepio od hrvatske stvarnosti.
Mi smo danas čuli u njegovoj raspravi ne znam koliko puta je ponovio europske institucije, gdje su naši ljudi cijenjeni u Europi, hrvatskih građana se nije dotaknuo i Hrvatsku je spomenuo samo par puta. Vjerojatno je to priprema i u niskom je startu da zamijeni svog kolegu Sokola koji očigledno evo nedavno dobio ukor, pa evo priprema je svaki dan da uskoči na njegovo mjesto, ali zato i ja danas neću raspravljati vezano o imenovanju samog guvernera HNB-a jer po meni trebamo raspravljati o nečem puno važnijem. O tome kako je HNB posljednjih godina obavljala svoju najvažniju zadaća, a ta zadaća sigurno nije ono što smo i najviše gledali organiziranje konferencija, pisanje izvješća niti davanje intervjua.
Temeljna zadaća HNB-a je očuvanje stabilnosti cijena i to je kolegice i kolege prava rečenica zbog koje HNB postoji. Zato sam s pozornošću slušao predstavljanje gospodina Žigmana na sjednici Odbora za financije i državni proračun kada je decidirano rekao da će njegov glavni prioritet biti upravo stabilnost cijena odnosno borba protiv inflacije i s tim se u potpunosti mogu složiti i na neki način načelno to mogu i pohvaliti. Ali nakon toga se nameće logično pitanje a to je gdje je ta borba bila proteklih godina? Jer ako je danas borba protiv inflacije glavni prioritet novoga guvernera onda ispada da smo inflaciju otkrili tek jučer. A svi znamo da je hrvatski građani osjećaju i žive godinama i to ne kroz neke statistike o kojima je pričao kolega Pavić nego ih osjećaju svaki dan na blagajnama kad plaćaju račune, kroz cijene najma stanova u Hrvatskoj odnosno kroz svakodnevni život.
I upravo zato ne možemo jednostavno govoriti o budućnosti HNB-a bez osvrta na razdoblje koje je iza nas. Samim tim ne možemo niti govoriti o gospodinu Žigmanu a da ne govorimo o gospodinu Borisu Vujčiću jer tijekom najvećeg inflacijskog udara u novijoj hrvatskoj povijesti građani su od HNB-a očekivali vodstvo, očekivali su na neki način upozorenja, odgovornost i samokritiku. Što su dobili? Dobili su niz objašnjenja zašto je netko drugi odgovoran, slušali smo da je inflacija uvezena, da su krivi energenti, da su krivi poremećaji na globalnim tržištima, da su krive međunarodne okolnosti i onda kasnije malo da će sve uskoro proći i da će se inflacija sama smiriti.
A kada su građani upozoravali da nakon uvođenja eura vide poskupljenja na svakom koraku slušali smo kao euro nije značajno utjecao na rast cijena. Drugim riječima građani se praktički njima se praktički objašnjavalo da ne trebaju i da ne vjeruju svojim vlastitim očima. No, u tom razdoblju jedna izjava je posebno ostala zapamćena, a to je izjava da građani trebaju kupovati tamo gdje je jeftinije. Svaki put kad se osobno sjetim te izjave pitam se je li to doista bio odgovor čovjeka koji vodi HNB? To možda jest savjet za vođenje kućnog budžeta ali nije monetarna politika. Nije odgovor institucije sa više od 700 zaposlenih, nije odgovor institucije koja je zadužena za stabilnost cijena. To je kolegice i kolege prebacivanje odgovornosti na građane jer ispada da su građani krivi što je kruh skuplji, što su režije skuplje, što je život postao skuplji.
I tu dolazimo možda i do najvećeg problema koji se očitovao jer smo godinama gledali politički pingpong između Vlade i HNB-a. Kada bi se postavilo pitanje inflacije Vlada bi govorila da monetarnu politiku vode HNB i Europska središnja banka. Kada bi se isto pitanje postavilo HNB-u odgovor je bio da su odgovorni energenti, globalna tržišta, trgovci, Vlada ili središnja, Europska središnja banka. I tako je ta lopta stalno putovala s jedne strane terena na drugu, a jedino su građani ostali na sredini tog terena i primali udarce doslovno sa svih strana.
Kada je trebalo preuzimati zasluge u određenim trenucima svi su bili tu. Kad je trebalo preuzimati odgovornost nitko nije bio nadležan, a ulogu u tome je imala i viceguvenerka gospođa Švaljek koja je godinama barem evo ovdje nama u Hrvatskom saboru na odborima objašnjavala da HNB ne može samostalno djelovati jer je dio eurosustava i mora slijediti politiku Europske središnje banke. I ok mogu prihvatiti taj argument ali onda građani imaju pravo postaviti jedno sasvim jednostavno pitanje a to ako HNB ne može gotovo ništa samostalno učiniti zašto ima više od 700 zaposlenih, zašto ima toliku stručnu infrastrukturu, zašto svake godine mi uopće raspravljamo o njihovim izvješćima i u konačnici zašto su plaće u toj instituciji među najvišima u javnom sektoru? To kažem jer institucija koja za svaki problem ima objašnjenje zašto nije mogla djelovati u konačnici je i vrlo brzo izgubila povjerenje građana jer neovisnost nije isto što i nedodirljivost i neovisnost nije isto što i odsutnost odgovornosti.
Naprotiv, ako govorimo o instituciji kao neovisnoj instituciji to onda mora biti puno odgovornosti prema vlastitim građanima. Neću reći da Boris Vujčić nikad nije dolazio u Hrvatski sabor, davno je to bilo ali tijekom godina najveće inflacije građani su imali pravo očekivati da prvi čovjek HNB-a češće osobno dolazi pred zastupnike i odgovara na pitanje. Mi smo slušali njegove suradnike, slušali smo obrazloženja, a nismo vidjeli apsolutno niti minimum odgovornosti.
U isto vrijeme dok su građani vodili bitku s inflacijom banke su ostvarivale rekordne profite. Samo u dvije godine 3 milijarde eura dobiti, znači gotovo 3 milijarde eura. I dok su građani gledali kao im se topi vrijednost plaća i mirovina bankarski sektor bilježio je rekord za rekordom. I zato ću postavit evo pitanje, tko je u Hrvatskoj u konačnici osjetio posljedice inflacije, a tko je na njoj itekako profitirao i u konačnici čeme se bavila institucija sa više od 700 zaposlenih dok su cijene rasle a banke ostvarivale najveće profite u svojoj povijesti? Na to nemamo i vrlo vjerojatno nećemo niti dobiti suvisao odgovor.
I još ću jednom ponoviti ako HNB nije mogao ništa konkretno učiniti zbog Europske središnje banke onda se postavlja pitanje zašto danas slušamo da će novi guverner upravo borbu protiv inflacije postaviti kao svoj glavni prioritet? Ili je HNB imao mogućnost djelovati pa ih nije koristio dovoljno ili uopće ili nije imao mogućnost djelovati pa nam se godinama nije govorila istina? Obje mogućnosti nažalost otvaraju ozbiljna pitanja o radu vodstva HNB-a u proteklih nekoliko godina.
I na kraju poštovane kolegice i kolege uspjeh guvernera znači i uspjeh građana Hrvatske stoga od njega očekujem nešto što je nedostajalo odnosno čega uopće nije bilo u proteklom razdoblju odnosno u proteklih nekoliko godina, a to je prvenstveno više odgovornosti, više prisutnosti u Hrvatskom saboru, više samokritike i puno, puno manje opravdanja i naravno manjeg podcjenjivanja zdravog razuma građana jer još ću jednom ponoviti da naši građani ne mjere statistiku, inflaciju statistikama mjere je sadržajem svoje košarice, mjere je računima koji svaki mjesec moraju podmiriti, kvalitetom života koji si jednostavno mogu priuštiti. A ako je stabilnost cijena doista temeljna zadaća HNB-a onda pitanje koje će ostati zapisano uz mandat bivšeg guvernera Borisa Vujčića glasi. Ako je to bila vaša najvažnija zadaća zašto su upravo građani Hrvatske na kraju platili najveći račun?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je kolege Pausa.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega govorili ste ustvari o inflaciji o borbi protiv inflacije, dakle u Hrvatskoj jest tvrdokorna inflacija. Borba protiv inflacije vodi se na dva kolosijeka. Jedan je monetarni, drugi je odnosno monetarna politika a drugi je fiskalna politika. Dakle, postoje fiskalne i monetarne mjere koje provode fiskalne Vlada, monetarne HNB. Da bi to bilo uspješno, da bi se mogli boriti protiv inflacije oni moraju bit sinkronizirani. Dakle mora bit suradnja između Vlade i HNB-a. Mi smo svjedočili u stvari prebacivanju odgovornosti upravo onako kako ste vi rekli, sa HNB-a na Vladu, sa Vlade na HNB, a kada jedino gdje su se sinkronizirali jeste da su na kraju krivi građani i onda zato imamo ovu poruku bivšeg, bivšeg guvernera da građani kupuju gdje je jeftinije. Molim vas da to malo prokomentirate i ako vi možda znate gdje je to jeftinije jer ja sam gledao svagdje po Hrvatskoj, nigdje nije bilo jeftinije, svagdje je skupo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani Boris Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Kolega Paus pa stvarno bi se njega moralo pitat gdje je to jeftinije, on je vjerojatno mislio u odnosu na sve ono što je bilo skupo u svim trgovinama, probajte pronać onaj proizvod koji je od svih tih trenutno, uvjetno rečeno najjeftiniji. I da ponovit ću još jednom, Hrvatska narodna banka je jedina institucija u Hrvatskoj gdje egzaktno piše da joj je glavna zadaća očuvanje stabilnosti cijena odnosno borba protiv inflacije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani kolega. Dakle zaista ta borba protiv inflacije Hrvatske narodne banke je vrlo zanimljiva jer se bivši guverner i HNB zapravo ponašali kao kroničari vremena pa su onda oni bilježili što se u vremenu događa i čudili se, a aktivnosti bojim se da su bile vrlo male. Pri tom ja se sjećam jednog upozorenje koje je bilo ali Vlada se na to oglušila kad je krenulo cijene nekretnina u Hrvatskoj rast. Dakle prije nego što je to bilo na europskom tržištu su ukazali na zakon kojim se je odlučilo subvencionirat kamate na kredite i oni su ukazali na štetnost tog zakona i da će, da su cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle i da država treba nešto napravit, na što se država oglušila. Primjera radi, cijena stana prosječan kvadratni metar stana u Hrvatskoj 2015. je bio 1.420,00 eura po kvadratu, 2020. 1.900,00, a 2025. …/Upadica Reiner: Hvala./… 3.500,00 tisuće.
…/Upadica Reiner: Hvala, odgovor kolege Piližote./…
Dakle uloga HNB-a je apsolutno jasna.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite kolega Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Kolegice Mrak Taritaš dobro ste me podsjetili na tim evo našim sjednicama Odbora za financije i državni proračun kad je umjesto gospodina Vujčića dolazila viceguvernerka gđa. Švaljek, često je upravo na naša pitanja odgovarala da oni u HNB-u svakodnevno prate, uzimaju sve relevantne podatke, rade izvješća na stotine stranica međutim kad završe to izvješće nema više djelovanja. Znači djelovali su kao neki puki statističari koji uzimaju podatke koji su im dostupni i onda kažu da ali Europska središnja banka je nadležna za sve i moramo radit u skladu sa tim. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče. Budući guverner HNB-a Žigman je znao govorit vrlo često i stručno o inflaciji kada ga to ništa nije koštalo i imao dosta i stručnih izjava i radova, međutim danas kada ga Plenkovićeva većina treba izabrat za guvernera odjednom čujemo neke dosta sterilne fraze o stabilnosti cijene, nekako to sve skupa ljepše zvuči jel. Mislim da HNB svakako treba imati guvernera koji je spreman izložiti se i reći Vladi ono što oni ne žele da čuju, a vrlo je teško to očekivati od osobe koja je vrlo blisko povezana sa Vladom jel. Što vi možete reći o tome? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zastupniče Barbir pa evo ja još jednom mogu ponoviti da je budući guverner javno, znači na sjednici koja je bila dostupna i za javnost u prijenosu, egzaktno rekao da će njegova prva zadaća biti borba protiv inflacije. Prema tome slijedeće pitanje ukoliko ne bude to tako, ćemo jasno postavit pitanje u čemu je sad problem. Da li nije bio upoznat sa onim što ga očekuje u HNB-u, možda ne zna ili u konačnici da li se možda ne smije s tim baviti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega Piližota veći dio rasprave ste govorili u stvari o bivšem guverneru HNB-a pa ja ću vas samo podsjetit da prvi put u stvari ga je izabrala većina SDP-a. Vi doduše možda niste onda još bili u saboru ali evo kolegica Mrak Taritaš je tad bila dio te većine, a drugi put smo ga onda mi iz HDZ-a izabrali. Tako da na neki način sve što je dobro i loše napravio možemo podijelit te zasluge. Međutim, htio sam više govorit o Odboru za financije i državni proračun i vi i ja znamo da u proceduri nigdje nije propisano da se treba buduće odnosno kandidate da treba pozivat na odbor i saslušat ih, međutim upravo smo tu praksu uveli nedavno kod viceguvernera i sad to nastavili i kod guvernera. Kandidat je bio, provedena je rasprava da ne ostane u vakuumu da nismo proveli raspravu i vi ste postavljali pitanja i mi smo postavljali pitanja pa evo kakav je dojam na vas ostavio kandidat.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Ovoga pa evo prvo ću odgovorit na ovaj prvi dio. Ja o prošlosti i tko ga je imenovao prvi i drugi put apsolutno nisam pričao, pričao sam stvarno za proteklih nekoliko godina odnosno od trenutka kad je inflacija rapidno podivljala u Hrvatskoj. Od tog trenutka do njegovoga završetka mandata u HNB-u ja ne mogu ništa apsolutno pozitivno reći i iza toga stojim. Što se tiče same procedure na izboru, na našem odboru ja sam rekao i podcrtat ću jedno. Jasno i glasno je kandidat za guvernera rekao što će mu bit prioritet, to je čula hrvatska javnost, to od njega očekujemo i to ćemo propitkivati ukoliko to ne bude tako. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Gospođa Juričev Martinčev replika.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani kolega Piližota pažljivo sam slušala vašu raspravu i vi ste govorili o kolegi Paviću, o dosadašnjem guverneru Vujčiću, viceguvernerki gđi. Švaljek ali baš ništa niste rekli u svojoj raspravi o prijedlogu za imenovanje guvernera HNB-a g. Ante Žigmana.
Znači li to da ćete ga vi podržati?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Piližota, Boris (SDP)
Ja u svojoj pojedinačnoj raspravi nisam ni dužan reći što će klub SDP-a napraviti, a vi iz rasprave, vi iz rasprave Borisa Lalovca koji je govorio u ime kluba možete sami zaključiti, a u svojoj raspravi kao što i vi gđo. Martinčev govorite o temama koje smatrate da su najvažnije da iznesete, tako sam i ja govorio da ono što sam evo slučajno čuo od kolege Pavića koji je, ponovit ću još jednom nažalost odlijepio od hrvatske stvarnosti i ne dotiče se Hrvatske nego je opčinjen Europom, Europskom unijom i europskim institucijama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo. A evo kao što smo i čuli dakle Ante Žigman je značajni dio profesionalnog života proveo upravo na poslovima koje povezuju hrvatske institucije s europskim i međunarodnim okruženjem, a i sudjelovao je u procesima europskih integracija, surađivao je s međunarodnim financijskim institucijama, a kroz rad u HANFA-i i europskim stručnim tijelima je stekao iskustvo koje uistinu nadilazi nacionalne okvire. Smatrate li da se zbog toga promijenilo i ono što očekujemo od guvernera HNB-a jer nekada je bilo dovoljno izvrsno poznavati domaće prilike, a danas to nije dovoljno. Dakle funkcija guvernera HNB-a nije ista kao danas kao nekad i zato važno je smatrate li i vi da je važno da osoba koja preuzima razumije Hrvatsku kakva je danas i svijet zapravo u kojem danas ona djeluje. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Piližota, Boris (SDP)
Uvažena zastupnice Salopek, odlično ste ne znam pročitali ili naučili ovog CV od g. Žigmana, tu imate plus 5. Što se tiče ovog drugog dijela da znanje pa niko ne može uzeti. Naravno da od novog guvernera što više ima kompetencija, znanja i o međunarodnom tržištu ili kako god hoćete nazvati, to je pohvalno. Ono što osobno očekujem od njega da se bavi s onim problemima koji se dešavaju u Hrvatskoj, a to je inflacija koju imamo ne znam koji već broj godina s kojom se navodno borimo ali konstantno gubimo u toj, bitku za bitkom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Salopek povreda Poslovnika.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo. Evo povrijeđen je čl. 238. Hvala vam lijepo što ste me ocijenili sa plus 5 ali evo ja vaše izlaganje u odgovorima na neka pitanja pa i meni i kolegama dakle mojih tu dakle …
…/Upadica Radin: Nije, nije povreda Poslovnika gospođo Salopek./…
… ne mogu ocijeniti s plus 5 nego možda s 3. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala, opomena jer je bila replika. Gospodin Paus ima svoju raspravu. A ne, povreda Poslovnika izvolite gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Kolegice Salopek da vam mogu ja bi vam dao čistu desetku, povrijeđen je čl. 238., ali čini se da ste se vi počeli ne znam osjećali nelagodno što ste dobili peticu, a da mogu ja bi vam dao desetku.
…/Upadica Reiner: Gospodin Piližota, nije povreda Poslovnika./…
A druga stvar, ako možda niste razumjeli i niste zadovoljni, mislim da onda nemate dovoljno znanja o ovoj temi o kojoj mi danas raspravljamo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena. Opomena jer je bila replika, jer je bila replika. Gospodin Paus rasprava.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice.
Nekoliko riječi u stvari prije svega o kandidatu, mislim da je ovdje netko spomenuo da se najmanje priča o kandidatu. Ja mislim stvarno da kandidat ima stručne reference za obavljati posao koji obavlja. To se vidi iz njegovog životopisa, od toga da je startao u HNB-u, od Raiffeisen banke, od ministarstva gdje je bio ravnatelj uprave, državni tajnik pa ponovno u Partner banci pa onda ponovno savjetnik u HNB-u i sada kao predsjednik uprave HANFA-e. Dakle sigurno stručnost g. Žigmana za obavljanje ovog posla nije upitna kao što nije bila upitna ni stručnost prethodnog guvernera banke g. Vujčića. Ono što valja reći također da prateći izlaganje g. Žigmana na samom Odboru za financije bilo je uočljivo da je rekao ama baš sve što treba reći. Dakle rekao je što su mu prioriteti, da mu je prioritet kako je napomenuo kolega prije mene očuvanje stabilnosti cijena. Rekao je da treba očuvati dobro kapitaliziran bankovni sustav i povjerenje građana u okruženje u kojem gospodarstvo djeluje. Rekao je da je kvaliteta i održivost kreditne aktivnosti važan faktor u njegovom budućem mandatu i kad već govorimo o ovome trećemu u stvari rekao je jednu rečenicu koju nije se usudio valjda reći nit prethodni guverner niti je itko, niti je itko ovdje drugi rekao, a to je da treba poticati stabilnost financijskog okruženja i u kojem će se više ulagati u investicije, produktivnost, dugoročni razvoj gospodarstva odnosno da makrobonitetnim, makroprudicijalnim mjerama ili što već HNB ipak može utjecati na neki način, možda ne direktno ali na to koje vrste kredita će banke, bankama bit na neki način zanimljivije za plasiranje građanima. Imali smo priliku ovdje čuti g. Lalovca koji je rekao da preko 45% ako sam dobro zapamtio kredita građanima su nenamjenski. Dakle mi, naše banke odnosno stvorili smo takvo okruženje, a dio za to je zadužena i HNB barem djelomično. Stvorili smo takvo okruženje da se bankama ne isplati financirati tvrtke, ne isplati financirat inovacije, ne isplati financirati tehnološki napredak nego da je isplativije financirati potrošnju građana, a o tome nam govori i u stvari i naš gospodarski rast koji je i temeljen prvenstveno na potrošnji, na potrošnji građana, na, na jednostavno, na jednostavno pa mogu se reć na kreditiranju i nekretnina i rastu nekretnina i da je upravo kreditiranje ove vrste kako, kako sam ga sada opisao dakle prema građanima bilo nenamjenskim kreditima ili prema građanima bilo stambenim kreditima, jedan dio uzroka ovog inflatornog udara, a ne samo ona potrošnja u onom životnom smislu svakodnevnih namirnica odjeće ili nečega drugoga. Dakle ono što se moglo zaključiti iz rasprave g. Žigmana jeste da HNB do sada nije koristila baš sve mogućnosti koje ima unatoč umanjenim mogućnostima s obzirom na ulazak Hrvatske u euro područje odnosno na nadležnostima monetarne politike koju je preuzela Europska centralna banka i mislim da je to bitan, da je to bitan element na koji možda nismo u ovoj raspravi dovoljno obratili pažnju, da je poslana jedna indirektna poruka ili jedna indirektna kritika dosadašnjem, dosadašnjem upravljanju Hrvatskom narodnom bankom odnosno upravljanju stabilnošću cijena u RH odnosno, odnosno regulatornom načinu rada HNB-a. Dakle to su neki elementi onoga što je g. Žigman rekao i kada to sada povežemo da imamo stručnu, da imamo stručnu osobu u čije kompetencije ja mislim da nitko u ovom saboru ne sumnja i da imamo izrečene prioritete koji su, koji, koji, kojima će se baviti u budućem razdoblju ukoliko bude odabran i da ti prioriteti zaista zvuče kao da su izrečeni od strane, od strane oporbenih saborskih zastupnika ili oporbenih, oporbenih stranaka mogli bi pomisliti da će se sigurno dogoditi nešto pozitivno i da ćemo imati pozitivni pomak u odnosu na ono što je HNB radila do sada. No postavili su ovdje pitanje i mislim da je to pitanje opravdano, to ne znači, to ne znači ovaj da se diskreditira čovjek ali mislim da moramo voditi računa o tome i kakav je background po nekim drugim pitanjima jer je važno za svakoga, za svakoga guvernera HNB-a i jedan osobni integritet i jedna osobna vjerodostojnost, jedna neovisnost od izvršne vlasti da može, da se može reći ono što se smatra da je da struka traži, a ne da se kalkulira i jedna otpornost na sukobe interesa koji će se sigurno javljati na jednoj tako važnoj funkciji i tu je ono što se po meni u ovom saboru je sasvim legitimno i normalno da se propituje. Nećemo možda donijeti svi svoje jednake zaključke ali moramo staviti na stol i činjenice koje, činjenice koje su bile u javnosti, a to je da je g. Žigman bio nije ispunio propisno imovinu karticu jer nije unio sva svoja, sve svoje obveznice i vrijednosne papire kako je, kako je trebalo, da je trgovao vrijednosnim papirima dok je bio u HNB-u, da je dozvolio trgovanje vrijednosnim papirima i obveznicama dok je bio u HANFA-i za 89 ako sam dobro zapamtio svojih djelatnika, da je reakcija recimo na trgovanje obveznicama predsjednice uprave Podravke gđe. Martine Dalić bila u najblažu ruku mlaka, što ne znači da je bila nezakonita i da je možda takva praksa bila i do sada ali kakva će drukčija biti praksa nego kao i do, kao i do sada kad je i sam trgovao tim papirima. Sve to zaista postavlja pitanje, ne treba li ipak prodiskutirati kvalitetnije i ovaj osobni integritet i vjerodostojnost i da li će, da li će ta osoba zauzeti neovisan stav prema izvršnoj vlasti sa kojom je usko vezan i ovdje ne mislim na obiteljske, na obiteljske veze nego i samim svojim poslovnim, poslovnim CV-om ako ste bili ravnatelj uprave, ako ste bili državni tajnik u vrijeme, u vrijeme kad ste bili, mislim da to govori i o vašem političkom, političkom backgroundu. Dakle mislim da je legitimno bilo od svih ovdje kolega da propituju to. E sada kada mi to usporedimo sa još jednom važnom čelnom osobe još jedna važne institucije u RH recimo državnog odvjetnika koji također jeste stručan koji, čiji se stručni, stručni kurikulum vitae sigurno ne može, ne može osporiti ali ako uzmemo ima li osobni integritet, onda je pitanje da li može voditi tu, može voditi tu instituciju i dolazimo do zaključka u stvari da se ja bih rekao u ovom trenutku vladajući. Možda im se ne znam usporedba neće, neće ovaj svidjeti ali ne mogu ništa kada je to ono što je, kada citiram osobu koja je to rekla, ono što je rekao Staljin, da je u stvari jedina politika kadrovska politika. E mislim da imamo mi taj problem u RH da smo sveli zaista politiku na kadrovsku politiku, da je bitno da imamo negdje svoga čovjeka na vrhu institucije kako bimo mogli na neki način utjecati na odluke koje donosi ta institucija i u tom kontekstu, dakle u tom kontekstu i stručni životopis g. Žigmana ali i ovaj životopis koji proizlazi iz njegovog djelovanja u ovih 30-ak godina njegovog, njegovog radnog vijeka koji se može staviti pod lupu, treba uzeti u obzir. Da li ovdje stavljamo našeg dečka da to tako kažem sa strane, sa strane vladajućih ili ćemo ipak dobiti neovisnu osobu. Nemam stav na zaključen o tome ali protivim se ovom načinu razmišljanja da se ne smije spomenuti sve ono što je važno za jednu osobu koja će voditi HNB. Da mi o tome u saboru trebamo raspravljat, da mi o tome možemo imat suprotna, suprotna mišljenja ali predbacivati da se nekoga blati zato što se spominje nešto što je učinjeno u prošlosti, a biramo ga na tako važnu funkciju, mislim da nije, da nije dobro i mislim da je dobro da se i ta rasprava otvorila, a svaki će zastupnik za sebe zauzeti svoj, svoj stav, svoj zaključak i pri glasanju ga izraziti. Evo toliko, dakle još jednom ću ponoviti g. Žigman je stručan, g. Žigman je rekao sve što treba reći na Odboru za financije. Rekao je ono što, sve što u stvari HNB do sada nije radila. Nadam se da će i to provesti, da će imati dovoljno osobnog integriteta da zajedno sa Vladom u suradnji ali stručnoj usuglasi fiskalne mjere i monetarne mjere i da ćemo na neki način pobijediti u ovoj borbi protiv inflacije na dobrobiti svih naših građana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Barbir replika.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala. Poštovani zastupniče Paus ja nisam bio na Odboru za financije pa evo ono što sam pročitao iz izvješća on.
Budući guverner je govorio o stabilnosti cijena. Da li je on u tom odboru također govorio da je stabilnost cijena u biti takva zbog prevelike državne potrošnje, zbog toga što se predizborno daje i onima kojima treba i onima kojima ne treba i da je to jedan od razloga prevelike inflacije i da li je govorio da to tako ne bi trebalo biti.
Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Toliko duboko i konkretno budući guverner nije govorio. Ono što je rečeno i što je po meni indikativno s obzirom na dosadašnji rad HNB-a rečeno je da ne smijemo stvarati nerealno velika očekivanja od onoga što Hrvatska narodna banka može s obzirom na dio predanog suvereniteta Središnjoj europskoj banci, ali da definitivno se može riješiti problem inflacije samo ukoliko se usaglase instrumenti i fiskalne i monetarne politike.
Dakle, mislim da je guverner svjestan težine posla koji je dobio i nadam se da ono što je izrečeno na tom odboru da će to provoditi bez obzira na sva sufliranja sa strane.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Paus vi ste otvorili između ostaloga jedno važno pitanje, a to je pitanje kadrova i kadrovske politike. Ako promatramo, dakle tko je gospodin Žigman prema referencama, kako se odnosi prema hrvatskoj državi, vidjeli smo glede imovine itd. I ako dobro znademo da je on zapravo u drugoj ligi onoga što zovemo Borg skupina. Sjetimo se prije osam godina kad se otvorila ta afera ili još desetak godina prije, odnosno šesnaeste kad je Plenković preuzeo HDZ i na koji način ga je preuzeo iako mu na jedan način pripada.
Drugo, poznata je činjenica, dakle da je na neki način najizravnije vezan sa gospođom Martinom Dalić koja je bila najeksponiranija u onoj Borg skupini, pa je morala biti maknuta i sklonjena u pozadinu, barem u političkom smislu. Dakle, zar zaista možete očekivati na temelju svih tih činjenica da će on voditi neku samostalnu ili hrvatsku politiku, a doveden je od globalističkih, odnosno izvan hrvatskih struktura. Koliko je realno dakle očekivati …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… u takvoj situaciji da on ima uopće neki svoj identitet, slobodu obzirom na njegove karakteristike dosadašnje koje su transparentne, jasno rečene u Saboru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani kolega.
Dakle, vidimo da je etički moralni profesionalni kriteriji u Hrvatskoj iz dana u dan padaju na generalnoj razini. Kada znamo sve ono što znamo mi koji pratimo, pratimo događaje u političkom okruženju gospodin Žigman djeluje kao mala beba u odnosu na sve one afere koje smo imali, koje smo imali priliku vidjeti, čuti i koje su se odigrale.
Mi imamo ovdje čitav niz ministara, imamo čitav niz drugih visokih dužnosnika koji su hajmo to tako reći počinili puno veće prekršaje ili puno veća kaznena djela nego što se stavlja u ovom vašem kontekstu na teret gospodinu Žigmanu. Ja upravo zato mislim da je dobro da o tome govorimo, da bude i on svjestan da mu je to određeno opterećenje i da postavi možda veću ogradu prema mogućnostima utjecaja na njegove odluke kako bi časno i korektno radio svoj posao.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada je na redu gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Ja ću kratko. Mislim da je osnovna poruka današnje rasprave o izboru guvernera Hrvatske narodne banke ta da kad gledamo odnosno slušamo ovo što smo imali priliku danas čuti u sabornici, da recimo oporbi fali i koordinacije i subordinacije. Znači zašto sam to rekao? Zbog toga što danima svjedočimo recimo jednoj raspravi koja se vodi u javnom medijskom prostoru, koja se vodi na trgovima naših gradova gdje čelnici oporbenih stranaka pokušavaju prodati građanima priču o Plenkovićevoj inflaciji, da bi danas ovo što oni imaju od zastupnika koji su njihovi kolege čuli da to nije Plenkovićeva inflacija, da je to Vujčićeva inflacija. Znači to je po meni zaključak ove rasprave i da su oni očito svojim nadređenima, odnosno onima koji ih predstavljaju po trgovima rekli da govore krivo ako ja dobro slušam.
Sve što god se moglo reći na temu izbora gospodina Ante Žigmana je u stvari bila priča o inflaciji koju nije riješio gospodin Vujičić, odnosno HNB tako to ispada. Da li oni nemaju koordinaciju pa ne znaju što bi govorili ili govore samo da govore. E sad, to je na njima i na građanima da procjenjuju. Drugo što je vidljivo da oni nemaju ono što trebaš imati za određenu političku raspravu nemaju kandidata. A kako nemaju kandidata o kojem bi i mi možda trebali reći oni su napali kandidata kojeg je predložio klub Hrvatske demokratske zajednice i klubovi vladajuće ga podržavaju. Znači nemate kandidata, imamo kandidata. Hajmo tog kojeg imamo, hajmo ga toliko ponizit, odnosno hajmo mu naći toliko grešaka da i on ispadne loš zato što mi nemamo kandidata.
Ako ste slušali gospođu Ahmetović oni nemaju kandidata uopće koji odgovara pozivu kojeg smo mi, odnosno kojeg je raspisao Odbor za izbor, imenovanja. U tom trenutku kad nemaš kandidata što je najlakše? Napasti proceduru, proceduru u kojem je trebao biti kriv Odbor za izbor, imenovanje a odbor koji vodi član SDP-a koji je o tom kandidatu rekao sve dobro, najbolje ispada u toj nekoordinaciji članova SDP-a u stvari smiješan. Jer ako svi dignu ruku iz SDP-a za tog kandidata i pošalju ga kao kandidata, onda se postavlja pitanje što onda kolege, odnosno zastupnici SDP-a toliko imaju protiv tog čovjeka. Znači subordinacija i koordinacija. Ne funkcioniraju u oporbi jednostavno da to građani znaju, zato nam se događa ovo. To nam se dogodilo i na pitanju Ustavnog suda. Znači imate HDZ i vladajuću većinu koja želi popuniti tu instituciju kao što želimo riješiti i ovo pitanje, jer su nam važne institucije, njihovo vodstvo. Znači da imamo potpune strukture i imate one koji to ne žele. I onda izmišljaju razloge zašto to ne bi bilo dobro, zašto ne valja ovaj kandidat i kad smo im dali na izbor ako se dobro sjećate, nisu oni ništa rekli o tim kandidatima, ništa. Onda su rekli da je kriv predlagatelj. Znači uvijek je netko kriv osim njih, a to kako oni upadaju u te svoje zamke koje sami sebi valjda dnevno postavljaju i kako će oni to objasnit građanima sada da nešto što dnevno govore da je nečija inflacija, sad postoje nečija druga inflacija, to je na njima. Kad pogledate one plakate, ja sam ih malo pogleda i što oni pišu od tih cijena pa to ono, vidiš da ljudi jednostavno žive u nekom paralelnom svijetu u kojem oni jednostavno pokušavaju te ljude na neki način prevariti. Kad vidimo što se skuplja oko njih, uglavnom dođu svi članovi SDP-a u nekom gradu i jedan mali dio njih i onda se oni međusobno žale jedni drugima kako to nešto ne valja, a danas u raspravi ovdje sasvim nešto drugo.
Kad, danas je vrijeme nogometa, kad istrčiš na teren, a nemaš kandidata to vam je 3:0 bez borbe odmah za onoga tko ima kandidata. Znači jednostavno postali su publika koja komentira kako netko treba voditi tu instituciju i sad i među tom oporbom opet ima onih koji razumiju i rekli su mi ćemo to podržat, a ima i onih jalnih koji iz čistog kaprica neće jer eto predložio ga je klub HDZ znači, to građani moraju znati. Mislim osnovno na kraju da kažem. Bila je procedura, provedena po zakonu i po Poslovniku HS-a, raspravu proveli nadležni odbori, otvorena rasprava u Parlamentu, raspravljamo o kandidatu koji je jedini predložen, na taj način došli smo do toga da možemo u petak izglasati novog guvernera hrvatske banke, Hrvatske narodne banke i na taj način završiti tu priču. To želimo i sa sucima Ustavnog suda ali jednostavno nemate s kime jer to nešto ovisi i o oporbi i jednostavno tu nemamo sugovornika i to je problem kojeg građani moraju ovaj znati, a na njima je dalje kako sam rekao da malo porade na koordinaciji i subordinaciji unutar redova i samih stranaka, a onda i cjelokupne oporbe.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Borić, otvorili ste važnu temu subordinacije i koordinacije pa se prisjetimo u toj subordinaciji i koordinaciji prije 10 godina kad je Plenković priveden, najbolje reći na čelo HDZ-a, vrlo jasno je rekao da će promijeniti HDZ i Hrvatsku. Od tada pratimo tu subordinaciju gdje je dakle se događa ta vrlo čvrsta kadrovska protuhrvatska politika koja se jednostavno može sažeti u jednoj rečenici. Plenković je priveden na čelo HDZ-a da bi ubio sve ono što je simbolički, a i stvarno značio HDZ Franje Tuđmana. To nije nekakvo moje ekskluzivno mišljenje, o tome su rekli najveći intelektualci HDZ-a osnivači, veoma bliski ljudi Franji Tuđmanu, između ostalog akademik Aralica ako ga se sjećate, a isto tako i Andrija Hebrang koji je bio jedan od najbližih suradnika, višestruki ministar u nizu vlada i u HDZ-u jedan od najmoćnijih ljudi. To su oni eksplicite rekli pa što vi u vezi toga imate reći o toj subordinaciji koja je dakle protivna svemu onome što je …/Upadica Radin: Hvala./… zapravo radio, činio i simbolički značio Franjo Tuđman.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Jurčević. Gospodin Plenković nije priveden u HDZ-u za predsjednika, on je izabran nekoliko puta na redovnim unutarstranačkim izborima za razliku od možda vas ili nekih stranaka kojima vi stremite ili pripadate, gdje se to događa na šanku, dnevnom boravku ili eventualno u nekoj manjoj prostoriji pa se vi onda koordinirate i subordinirate onako kako vama odgovara. Ja neću koristiti vaš rječnik koji pokušava uvijek nekoga prikazati drugačijem od onoga što on je, zato jer to vama politički odgovara. Mi ovdje govorimo danas o novom guverneru HNB-a, koji je prošao svu potrebitu proceduru i ja to neću doživjeti kao vi da smo mi njega priveli na ovu funkciju nego da ćemo ga izabrati u regularnom demokratskom procesu koji je zakonit po svakom članku odnosno po Poslovniku Hrvatskog sabora.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Dakle tu osnovnu ocjenu koju sam izrekao nisam rekao ja nego dakle dva najistaknutija intelektualca i najuglednija člana dakle iz Tuđmanova doba, dakle ugledni akademik i književnik g. Aralica i isto tako ugledni liječnik sveučilišni profesor Andrija, Andrija Hebrang. Dakle Plenković uopće ne pripada onome što je značio Tuđmanov HDZ i sukladno tome vodi subordiniranu politiku vrlo sustavnu i ja ne znam …
…/Upadica Radin: Hvala, hvala nije povreda Poslovnika, ide opomena./…
… zbog čega još zapravo se tome ne protive svi još živući članovi Tuđmanova HDZ-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide opomena, replika gospodin Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče. Kolega Borić evo ja bi se samo osvrnuo na ono što ste veoma jasno i rekli. Dakle na Odboru za financije rasprava i na neki način intervju sa kandidatom dr. Žigmanom je bio izuzetno dobar, konstruktivan i mi nismo uopće primijetili nikakve disonantne tonove na samom, na samom odboru i ja sam stekao dojam da možda nije bilo nekakvih stranačkih uputa da bi svi bili glasali za, dakle sa strane oporbe za, za kolegu, za kolegu Žigmana. Zato me čudi evo ovako kad, kad nemate, kad nemate baš argumenata da čovjeka diskreditirate pa izvlačite nekakve situacije koje mora i to reći da uvijek se treba ispitivati za svakoga onoga koji stremi doći, doći na tako veliku funkciju. Dakle i izvlače se nekakve situacije, nekakvi zaključci koji jednostavno ne odgovaraju istini i mislim da nije korektno od nekih kolega …/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./… da, da takve kvalifikacije danas, danas postavljaju,
…/Upadica Radin: Vrijeme gospodin Kliman./…
a kad je bila procedura nije ih bilo apsolutno nigdje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Kliman. To smo mi danas riješili više, tu procedura uopće više nije sporna. Zašto je njima postaje sporna odnosno našim kolegama iz oporbe, zato jer nemaju argumenata. To smo doživjeli u stotine rasprava. Kad nemaš argumenata ideš sa nekakvim detaljima, procedurama, gdje opet nema greški ali pokušavaju uvjeriti građane. Zašto? Jer oni su napravili grešku. Oni nemaju kandidata. Nisu imali kandidata. U HS-u ima 14 klubova, od toga 8 ajmo reći oporbenih. Svatko je od njih pozvan predložite kandidate. Ova gospođa jedna zastupnica nema klub, ona nije mogla i vjerojatno bi ona bila predložila ali nema klub i sad kad vidite takav rezultat onda dođete ovdje na raspravu i kažete mi nemamo kandidata koji odgovara vašem pozivu ali je ovaj vaš loš. E sad mislim, mi tome svjedočimo često ali zaista ovo je bilo za oporbu koja se želi baviti sutra ozbiljnom politikom voditi ovu državu jedan veliki poraz zapravo. Jednostavno, rekao sam neki su spavali, neki su preskočili, nekoga to nije …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… uopće interesiralo, a sad obrazloženja ne interesiraju građane, građani 'oče čelništvo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Pa poštovani kolega Borić spomenuli ste da ako nemaš kandidata onda u nogometu to odmah 3:0. Pa ta vaša rasprava me podsjetila na to da kad igramo nogomet svi bi htjeli selektori i svi bi htjeli nešto bolje napravit nego što to radi onaj koji je za to zadužen tako i oporba mi djeluje ko da da sad ima kampanju ja bi to bolje. Oni hodaju po terenu slično kao ona sarkastična reklama za neko pivo gdje svi kažu ja bi to bolje. Tako oni kažu svaki put oko svega ja bi to bolje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Nemam puno što tu dodat. To zaista njih krasi, to ja bi to bolje, mi smo majstori odnosno itd. i mi smo struka i možemo sve bolje nego vi ali to do naroda ne dolazi. I sad imaš priliku, zaista ti je dana prilika. Nitko ti nije zabranio, nema Vlade, nema ne znam koga, predlažete vi kao klubovi. Oni kažu mi nemamo nikoga, nemamo i onda mi koji predložimo oni kažu to ne valja taj nije dobar taj nije ne znam što ćemo mu nać sve razumijete i tu se stalno vode te nekakve bitke bez ikakvih ciljeva, a u biti ne žele priznati da su loši, da su jednostavno prespavali proces ovaj koji očito imaju problem za sebe. Znači sutra ih slušate imaju vladu u sjeni, ovaj će bit ministar, ovaj će bit ono sve imaju ne. Dođe kandidat za jednu instituciju oni nemaju ničega, oni priznaju da nemaju ničega i žele voditi ovu državu. Oni u biti imaju svi sami sebe i nude se ko kaže ono megafon bez sadržaja koji jednostavno narod treba svaki dan slušati, a nema ničega tu ništa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Vrijeme. Gospođa Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani kolega Boriću meni je drago da ste se vi u svojoj raspravi dotakli putujućeg cirkusa SDP-a i Možemo! koji već tjednima tambura po Hrvatskoj govoreći o paprikama, o piletini, o brašnu itd., a upravo njihove stranke su bile te koje su se protivile ograničavanju cijena 100 najprodavanijih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Prema toj politici i njihovim izvrnutim i uvrnutim prijedlozima, cijena potrošačke košarice u Hrvatskoj bila bi skuplja čak 30-ak posto. Dobro ste rekli njima je uvijek kriv netko drugi, njima je vrlo vjerojatno premijer Plenković kriv i kad se doma posvađaju sa svojim ukućanima. Vrlo vjerojatno im je za inflaciju u Estoniji ili Belgiji kriv, a tko drugi nego premijer Plenković, a vrlo vjerojatno im ……/Upadica Radin: Hvala lijepa, vrijeme./… je on kriv i za cijenu kave u Parizu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Kolegice Burić još jedanput ću ponovit znači što se tiče krivice mi nosimo odgovornost i znam da smo krivi i za kišu i za sunce, snijeg, buru, za ne znam izgubljenu cipelu iz neposloženog ormarića pa nam vjerojatno nabijaju i ovo ostalo ali kad dođemo na današnju raspravu i slušamo ih koga oni krive. Oni krive sasvim drugog čovjeka, taj čovjek je otišao za zamjenika u Europsku središnju banku i on je kriv za inflaciju ali svakodnevno trčimo na trgove govorimo građanima, evo to je neki drugi kriv i to ih upozoravamo. To je ta koordinacija, subordinacija oni to nemaju zašto, jer nemaju lida nemaju ničega što bi mogli ponuditi građanima, a onda ih je razgolitio ovaj proces gdje su zamoljeni da dostave kandidaturu i nikoga nisu dostavili. Zašto, jer nema koga da dostave. Evo zato je taj problem i sad kad smo ih uhvatili u toj nekakvoj zamci ajmo, ajmo mi na ovu drugu raspravu neku da raspravljamo da što ovo prije ovaj završimo, ajmo. Ajmo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. E sada je 13 i 11 minuta. Prelazimo na iznošenje stajališta u ime Kluba zastupnika i nezavisnih zastupnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada da čekamo trenutak da nam se javi.
Gospodin Barbir ima pojedinačnu raspravu.

Barbir, Damir (Centar)
Evo odavno se nismo čuli u ovoj sabornici, evo pa da nastavim završno sa ovom pojedinačnom raspravom. Vodim imamo samo dvije rasprave, proteglo se to kroz čitavo jutro. Na kraju ove rasprave treba reći da se ovdje ne odlučuje o prijenosu dužnosti, ne odlučujemo o tome da Boris Vujčić odlučuje Europsku središnju banku. Ne odlučujemo niti o tome da Ante Žigman odlazi iz HANFA-e. Ne odlučujemo samo o tome tko će voditi Hrvatsku narodnu banku. Odlučujemo o standardu upravljanja najvažnijim financijskim institucijama u državi i taj standard mora biti viši od običnog političkog dogovora.
Boris Vujčić odlazi na važnu europsku funkciju, to je činjenica i to treba priznati. Ali Hrvatska nakon njegovog odlaska mora dobit guvernera koji će biti puno više od nekog pukog nasljednika, mora dobiti guvernera koji razumije da HNB danas ima ipak mnogo drukčiju ulogu nego što je imala prije 10 godina. Hrvatska je u međuvremenu u euro području, monetarna politika se vodi na razini Europske središnje banke. Ali HNB i dalje ima ključnu ulogu u bankarskom nadzoru, financijskoj stabilnosti i zaštiti povjerenja građana.
Zato novi guverner mora biti neovisan ne samo pravno, nego mora biti i stvarno neovisan. Mora biti spreman reći Vladi i ono što Vlada ne želi da čuje. Mora biti spreman reći bankama ono što banke ne žele čuti. Mora biti spreman građanima jasno objasniti što se događa sa inflacijom, što se događa sa kreditima, štednjom i bankarskim naknadama. Mora biti javni autoritet, ali ne samo neki tihi administrator sustava. Kod Ante Žigmana ne sporimo stručnu karijeru, to mislim da nitko u ovoj sabornici nije osporavao. Ne sporimo iskustvo, ne sporimo da poznaje financijski sustav, ali upravo zato što se radi o važnom kandidatu za važnu funkciju moramo otvoriti i neka pitanja kako će se osigurati neovisnost HNB-a, kako će se odnositi prema bankarskom sektoru, kako će štititi građane kao korisnike financijskih usluga, kako će komunicirati da javnošću, kako će izbjeći dojam zatvorenog kruga financijskih funkcija, kako će se riješiti pitanje vodstva HANFA-e nakon njegovog odlaska i kako će se javnosti objasniti činjenica da u istoj obitelji imamo članicu Vlade i budućeg guvernera Središnje banke.
To nisu pitanja za neku žutu raspravu, to su pitanja za jednu ozbiljnu i odgovornu demokratsku raspravu. Institucije moraju bit neovisne ne samo od izravnog pritiska, moraju biti neovisne i od dojma da se javne funkcije koncentriraju u vrlo uskom krugu ljudi zato ona formulacija OPG Žigman može zvučiti šaljivo ali poruka iza nje na žalost nije šaljiva.
Hrvatska ne smije biti država u kojoj građani imaju osjećaj da su najvažnije funkcije raspoređene unutar malog kruga poznatih povezanih i uvijek dostupnih ljudi. Hrvatska mora biti država institucija ne mreža, ne stranačkih mreža, ne obitelji, ne zatvorenih krugova, ne političkih dogovora bez stvarne i javne rasprave. Posebno nas zanima HANFA, jer kada predsjednik HANFA-e odlazi ne odlazi netko s neke nebitne imaginarne funkcije kao što je onih 10 000 izmišljenih radnih mjesta o kojima sam govorio u prijašnjem govoru, odlazi čelnik regulatora koji nadzire mirovinske fondove, osiguranja, tržište kapitala i nebankarski financijski sektor. To je zaista veliki sustav, tu ne smije biti praznog hoda, ne smije biti privremenosti bez jasnog smjera i ne smije biti sljedećeg imenovanja bez ozbiljne rasprave o tome što HANFA mora u budućnosti raditi bolje.
Zato naš klub će prema ovim odlukama zauzeti jedan kritičan stav kakav je jedini i ispravan ne zbog osobne bilo čije netrpeljivosti, nego zbog načina na koji se ove odluke donose.
Znači stručnost nikad nije bila upitna, struka nije bila upitna, transparentnost je upitna i upitna im je nekako šta možemo reći jedan mali krug jako velikih ljudi, odnosno tih ljudi koji se postavljaju da su veći od svih drugih. Da li je Žigman dio tog kruga ili nije vrijeme će u konačnici pokazati i pokazati će to na način da ćemo vidjeti kako će se ponašati prema inflaciji. Da li će kritizirati državnu potrošnju koja je onakva kako smo više puta objašnjavali, a to je da država u konačnici predizborno troši i daje svima, znači i onima kojima je pomoć potrebna i onima kojima pomoć nije potrebna to radi kako bi prije izbora kupila naklonost tih ljudi, kako bi kupila svoje mandate. A porez je inflacija koja dolazi nakon toga, tu porez plaćaju svi, a najviše su izloženi ne oni koji imaju, nego oni koji nemaju. Najviše su izloženi oni koji jednostavno ne mogu sami sebe financirati iz dana u dan i njihova cijena, njihova mirovina ostaje jednaka, njihove naknade su minimalne a cijene idu sve više i više. E pa to vam je produkt loše i neodgovorne javne potrošnje, odnosno upravljanja HDZ-a. To vam je taj projekt koji je otjerao 500 000 mladih iz države u zadnjih 10 godina.
E pa ovisno o tome kako će se Žigman postaviti prema javnoj potrošnji, da li će kritizirati mjere Vlade, vidit ćemo da li je on neovisan ili on neovisan nije, da li će dobiti povjerenje hrvatskih građana ili to povjerenje će vrlo brzo izgubiti. Stoga previše je zatvorenosti, premalo je programa, previše se podrazumijeva, premalo se pita. Previše se očekuje samo da Sabor potvrdi, a Sabor mora nadzirati. HNB nije vlasništvo Vlade, HANFA nije vlasništvo Vlade, a Sabor nije pisarnica Vlade.
Građani imaju pravo znati tko vodi institucije koje utječu na njihov novac, na njihove kredite, njihove mirovine i njihovu financijsku sigurnost. Zato je za kraj naša poruka vrlo jednostavna stručnost da, iskustvo da, ali i neovisnost je ključna, transparentnost je izuzetno bitna, a javna odgovornost i jasni kriteriji i stvarna rasprava su nešto što čine demokraciju onakvu kakva jest. Bez toga ovakva imenovanja ne jačaju povjerenje, a financijski sustav bez povjerenja nije stabilan sustav za naše građane.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Piletić.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Članak 238. Da nije tragično bilo bi zaista smiješno da kolega Barbir spočitava OPG Žigman i bračne veze budućeg guvernera. Vi dolazite iz stranke koji osim vas su još dvoje supružnika, dvoje supružnika …
…/Upadica Radin: Ali moram vas prekinuti ovo nije povreda Poslovnika./…
Dakle Puljkovi, gradonačelnik, saborska zastupnica sad vam smeta …
…/Upadica Radin: Sad vam smeta, dakle prag guvernera.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Piletić na žalost kriteriji su isti za sve, imate opomenu zbog toga što je to bila replika.
Gospodin Barbir, povreda Poslovnika.

Barbir, Damir (Centar)
238. vi dolazite iz stranke koja nam predlaže da u bračnom krevetu budu i Vlada i HNB.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga opomena.
Gospođa Blažanović, povreda Poslovnika.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Povrijeđen je članak 238. Kolega Barbir vi se dogovorite sa sobom iz koje stranke dolazite, pa možemo razgovarati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga opomena.
Gospodin Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Članak 238. Kolega Barbir ja ništa malo prije od vas nisam čuo vezano za ovu temu da je, činjenično da je dokazno nego pričate o bračnim krevetima, pričate o bračnim drugovima. Mislim jel' stvarno vam se politike svele na taj nivo?

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Opomena./…

Mažar, Nikola (HDZ)
Smiješno za reći. Građani su dali povjerenje …

Radin, Furio (Nezavisni)
Molim vas! Kriteriji su isti za sve.
Gospodin Jurčević, replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Barbir vi ste u vašem slobodnom govoru uoči ove vaše pojedinačne rasprave jasno i glasno zapravo govorili o toj oligarhijskoj strukturi koja ubija Hrvatsku u svakom pogledu, centralizira moć i zapravo ne poštuje ni standarde demokracije, pravne države i ostaloga. A u ovoj vašoj pojedinačnoj raspravi rekao bih bili ste na neki način nejasni, jer ste naveli kakav bi trebao biti čelnik HNB-a dakle neovisan, odgovoran itd. itd. Međutim, u rasprava danas vezano o njemu čuli smo cijeli niz činjenica gdje je on pripadnik Borg skupine, dakle čvrsto vezan i da zapravo ne bi nigdje dogurao u toj subordinaciji da nije čvrsto vezan i za …/Govornik se ne razumije./…, pa ste u jednom trenutku rekli zapravo vidjet ćemo. Ja mislim da ste se to zabunili kad ste rekli vidjet ćemo kakav će biti. Dakle, on ne može biti već onakav kako je do sada čvrsto izgrađen.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme, vrijeme!
Odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Jurčević ja sam jasno odvojio od toga da li je netko stručan i da li je politički podoban, to su dvije različite stvari. Po pitanju guvernera HNB-a mora biti netko tko nije politički podoban, nego tko je isključivo stručan kako bi i mogao kritizirati mjere Vlade u određenom trenutku. Ako je riječ o osobi sa kojom je Vladom doslovno on u okviru obitelji. Kako kritizirati svoju vlastitu obitelj? Evo to zaista pitam evo ljude iz HDZ-a. Dajte mi to odgovorite kako kritizirati svoju vlastitu obitelj i biti objektivan? Da li bi vi to mogli napraviti? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo nemam drugi mehanizam, naime kad se radi o nekome tko je tako čvrsto zapakiran na žalost bilo bi čudo neviđeno kad on ne bi nastavio biti takav i zbog toga je doveden, u tom sam ja smislu htio naglasiti zapravo, a vezano je i oslanja se i na vašu raspravu …

Radin, Furio (Nezavisni)
Nije povreda Poslovnika, ne odnosi se, oprostite, oprostite. Imate opomenu.
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
…/Upadica Radin: Replika?/…
Replika, replika.
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući. Poštovani kolega, dakle govorili ste o tome da budući guverner HNB mora moći reći Vlada ono što treba reći, mora reći bankama ono što treba reć i mora u HNB-u vodit, voditi politike koje su korisne za naše građane i za našu monetarnu politiku.
Mislim da naš kandidat za guvernera HNB-a zna što treba reći tim institucijama jer je radio u HNB-u u početku svoje karijere, jer je radio u Raiffeisen banki, jer je radio u Ministarstvu financija, jer je ponovo radio u HNB-u, pa je bio predsjednik uprave HANFE, dakle sigurno zna da li će to reći, ali da li će moći reći ovisi o njegovom osobnom integritetu. A upravo je kolega Jurčević govorio o tome da osoba ne mijenja tako lako svoj integritet i kako vi cijenite njegov integritet …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… s obzirom na činjenice koje znamo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme, vrijeme.
Odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupniče Paus, pa upravo o tome sam i govorio. Znači on točno zna koji su mehanizmi, kako bi to trebalo funkcionirat, stručnost nikad nije bila upitna.
Međutim, zna se koja je tu doveo, zna se tko mu je tu dio obitelji i mora gledat jednu sliku i svoje vlastite obitelji. E sad pitanje je da li je on spreman staviti građane Hrvatske ispred svoje vlastite obitelji jel koja mu je u Vladi to je činjenično stanje. Ako je spreman to učiniti onda će to biti veliki iskorak za Hrvatsku. Međutim evo postavite se svi u tu poziciju da li ste spremni stavljati građane ispred svoje obitelji jel. U tom grmu leži zec.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I gospodin Piletić Klub zastupnika HDZ-a završno, izvolite

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovane dame i gospodo zastupnici, ajmo podsjetiti još jedanput hrvatsku javnost što sa svim ovim recentnim imenovanjima u europske i hrvatske financijske institucije dobiva Hrvatska.
Mi smo u vrlo kratkom vremenu dobili potpredsjednika Europske središnje banke i potpredsjednika Europske investicijske banke. Nikad na tako važnim i odgovornim pozicijama koji kreiraju financijsku i monetarnu politiku čitave Europe nismo imali dvojicu ljudi koji sasvim sigurno nisu nepoznanica u hrvatskim financijskim vodama. Riječ je o bivšem guverneru Vujčiću i o bivšem potpredsjedniku Vlade Primorcu. Njima se sada pridružio i kandidat i budući guverner HNB-a Ante Žigman koji će uz Vujčića činiti po prvi put uz to što imamo potpredsjednika, prvi put ćemo imati dva Hrvata u tom tijelu koji kreira monetarnu politiku EU.
I čuli smo u ovoj raspravi da Ante Žigman sasvim sigurno nije osoba kojom se stručnost može osporiti ili bilo što po tom pitanju dovesti u nekakav upitnik, ali smo čuli da je on politički angažirana osoba i da će biti pod upravljačkom palicom Vlade ili HDZ-a. I to od istih onih koji su predlagali Vujčića za guvernera HNB-a pod čijom je on palicom bio neka kažu oni sami.
Ante Žigman je u HNB došao kao pripravnik i cijeli svoj radni vijek kroz napredovanje, kroz stručni rad pokazao se, davali su mu priliku, bio je i načelnik, bio je i državni tajnik, bio je čelnik HANFE i bio je i okušao se dva puta dakle u privatnom sektoru kroz dvije privatne odnosno poslovne banke.
Mi smo u ovoj raspravi mogli čuti nekoliko njemu zamjerki, jedna se ticala mirovinskih fondova i sad iznesene su takve neistine da to jednostavno ne znam ima li vremena za obrazlagat ili ne ali moram nekoliko činjenica reći. Nadzor nad mirovinskim društvom Allianza planiran je 2021. godine. Toliko o tome koliko je to posljedica zbog nekakvih tobožnjih neizvršavanja naloga koje je dobio ovaj mirovinski fond, a onda HANFA nakon toga išla u reviziju odnosno kontrolu tog mirovinskog društva. Apsolutna neistina, ali ono što je istina i što čitava hrvatska javnost ali i kolege i kolegice u Hrvatskom saboru moraju čuti. Zahvaljujući nadzoru, zahvaljujući izmjenama zakona koji je potvrdio ovaj Hrvatski sabor, Zakona o kapitaliziranoj štednji i nadzoru HANFE samo u 2025., poslušajte ovo, godišnji prinos mirovinskih društava po kategorijama A, B, C. Kategorija A za 2025. 21,07% godišnji prinos na naše uloge iz drugog stupa. Mirovinska društva su ostvarila dakle pozitivan prinos u iznosu od 21%. Za kategoriju B gdje se nalazi najveći dakle broj osiguranika koji uplaćuju u mirovinski fond kategorije B 11,12%. Tu vam je najveći broj hrvatskih osiguranika, a ovi koji su u kategoriji A koji su u prošloj godini ostvarili prinos od 21% to su vam uglavnom dakle mlade osobe dakle koje su krenule na tržište rada i njima mirovinska društva pod nadzorom HANFE su u prošloj godini iako su i pretprošle godine bile također rekordne po ostvarenim prinosima zaradile 21%. U godini kad su kamate na uloge u bankama negdje cca 2% na štednju možete birat dakle ili uplatit novac dakle u banku i ostvariti kamatu od 2% ili prinos na uplate u drugi stup od 21%.
Prema tome, što se tiče inflacije mi isto očekujemo od budućeg guvernera da se uhvati u koštac sa inflacijom. To je sve ovih proteklih godina činila Vlada i zbog toga je dobivala povjerenje treći put uzastopce. 11 paketa vrijednih 9 milijardi. Mi smo sa onih 10,8% inflacije …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… u 2022. došli na ove danas razine. HDZ će podržati Antu Žigmana kao budućeg guvernera HNB-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Hvala lijepa gotovi smo …
…/Upadica se ne razumije./…
… ovo je sad bila, gotovi smo sa raspravom i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
…/Upadica se ne razumije./…

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
14.05.2026.

Penava, Ivan (DP)
Mi kolege prelazimo na posljednju točku za danas, a to su. To je

- Izbor, imenovanja i razrješenja.

Imamo dakle prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora.
Druga točka je prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnog skupštini NATO-a i treća točka je
Prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove na temelju čl. 105., 161., i 273. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Molim člana Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Miru Totgergelija da obrazloži prijedloge odluke, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, na temelju čl. 105. st. 1., podst. 1. i 3., čl. 161 st. 1. i čl. 273 Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora. Prijedlog odluke sve tri možemo zajedno, jel tako.
Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnog skupštini NATO-a i prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Navedene prijedloge odluka Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora utvrdio je na 31. sjednici održanoj 14. svibnja 2026. godine.
Predlažemo Hrvatskom saboru donošenje odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora. Razrješenju se član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora Tomislav Zadro. Za člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora bira se Marin Piletić.
Druga odluka predlažemo razrješenje i imenovanje zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Razrješuje se dužnosti zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Zurovec. Za zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imenuje se Igor Peternel i treća, predlažemo odluku o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Razrješuje se član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda imenovan na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Davorin Oršanić. Za članicu Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine imenuje se Snežana Penović.
Evo to su te tri odluke, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem članu odbora i otvaram raspravu.
Kako nemamo nikog prijavljenog za raspravu, zaključujem raspravu i najavljujem da ćemo o ovoj točki glasati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sukladno planu rasprava sa prvom točkom dnevnog reda, to je Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva, a do tada vama se svima zahvaljujem prvo na konstruktivnom sudjelovanju u današnjoj raspravi, a jednako tako vam želim i ugodan ostatak dana. Doviđenja.

SJEDNICA PREKINUTA U 17,21 SATI.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
15.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na zadnje današnje glasovanje. To je izbor, imenovanja i razrješenja. Imamo tri odluke.
Prijedlog odluke o razrješenju o izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora.
Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupštini NATO-a i
Prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članica Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove. Rasprava je zaključena. Predlažem da glasujemo objedinjeno. Jesmo li suglasni?
Onda vas molim da glasujemo o ovim odlukama.
107 glasova za, dakle jednoglasno je donesena odluka kako je, su donesene odluke kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Ovime smo došli do kraja današnjeg dana. Podsjetio bih da sutra komemoriramo žrtvu Bleiburga i križnih, Križnog puta hrvatskog naroda. Središnja, središnje mjesto obljetnice je Mirogoj u 9,30 sati i nakon toga sveta misa u Macelju u 12,15 sati pa pozivam zastupnice i zastupnice da budu dio hrvatskog, izaslanstva Hrvatskog sabora na toj, tim događajima vezanim uz komemoraciju. Vidimo se drugi tjedan.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
26.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prva točka danas:

- Izbor, imenovanja i razrješenja

Prvo, Prijedlog odluke o izboru potpredsjednice i prestanku mandata podpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS.
Drugo, Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za gospodarstvo HS.
I treće, Prijedlog odluke o razrješenju guvernera HNB-a.
Predlagatelj je Obor za izbor, imenovanja i upravne poslove na temelju čl. 105., 161. i 273. Poslovnika HS, pa bih molio predsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Peru Ćosića da obrazloži prijedloge odluka, izvolite.
…/Upadica: Stanka./…
Prije toga…
…/Upadica Ćosić: Zahvaljujem./…
…prije toga stanka kolega Ćosić, morat ćete sačekati.
Kolega Bulj se javio, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
U ime Kluba Mosta tražim stanku od 10 minuta da progovorimo o liku i djelu čovjeka kojega je izmislio Zoran Milanović, a posvojio ga i posinak je Andreju Plenkoviću. Ono što je provodio za vrijeme svog mandata kao guverner HNB-a, viceguverner, imamo rezultate. Na te rezultate je ukazivala baš vladajuća koalicija, da je krivac za inflaciju, za cijene, da je krivac HNB i što imamo danas? Andrej Plenković nagrađuje Borisa Vujčića, čovjeka koji je prodao zlato. Mi smo jedina država koja u okruženju nema deka grama zlata, 15 tona narode šleper zlata je proda. Uveo je euro i uvjeravao nas zajedno sa Plenkovićem da će biti 0,2% veće cijene i da neće biti inflacije ukinuo je našu valutu nacionalnu koja je bila snažna i stabilna, mi smo turistička zemlja, kontrolirali smo barem taj monetarnu politiku, monetarnu suverenost premda je i to bilo pod njegovim vodstvom, ajme sada nemamo ni kunu. Inflacija, cijene, on je krivac, danas ga nagrađujemo. Nagrađuje ga Plenković drugim čovjekom središnje banke, a od HNB-a je napravio i kad je bio guverner jedino što je dobro radio natječaje za konobare i, i kuhare koji znaju ovaj dobro odabrati vino i dobru oboritu ribu, to je jedini njegov rezultat, rezultat da je grobar HNB-a…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…i suverene monetarne politike Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Deur povreda Poslovnika, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238., poštovani predsjedniče.
Kolega Bulj, vi ponovo čekirate mjesto na izborima s SDP-om i Možemo!, dosad vas je nagrađivao Milanović, a sada Hajdaš Dončić čekate to čekiranje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur dobivate opomenu.
Kolega Piletić obrazlaganje stanke, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Tražimo u ime Kluba HDZ-a stanku od 10 minuta kako bismo podsjetili da uz potpredsjednika investicijske banke europske Marka Primorca Hrvatska danas dobiva još jednu osobu, kadrovsko rješenje kojim naši domaći kadrovi, kadrovi koji su upravljali HNB-om od 2000.-te godine u trenucima kada je Hrvatska prolazila značajno svoje vanjskopolitičko razdoblje, stabilizacija makroekonomskih prilika, danas Boris Vujčić već od sutra postaje potpredsjednik Europske središnje banke, tijela koje zajedno sa HNB-om vodi monetarnu politiku EU, tijela koje izdaje novu hrvatsku valutu, euro sa kovanicama zastupniče Bulj na kojem se nalaze međunarodno priznate granice Hrvatske, one za koje ste se vi izborili. Danas se ta kovanica nalazi u mnogim džepovima, od Gibraltara do Sjevernog ledenog mora. Na tim kovanicama uz brojne druge znamenitosti nalazi se i hrvatska glagoljica, pismo kojim smo dokazali čitavoj Europi kao tropismena, trojezična nacionalna kultura da smo uvijek bili u tokovima europske političke i kulturne povijesti. Na takav način mi šaljemo jasnu politiku, Hrvatska neće u EU biti iza vrata nego za stolom, kako u Europskom parlamentu, kako u Europskoj komisiji, kako u Vijeću, tako i u ostalim međunarodnim institucijama, a posebice Europskoj središnjoj banci.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Povreda Poslovnika kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega, poštovani kolega Piletić, sa tom kovanicom …
…/Upadica predsjednik: Molim vas recite samo što je povrijeđeno./…
…okovana je Hrvatska gospodarski, politički i nažalost…
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević, morate barem članak spomenuti./…
238., rekao sam.
…/Upadica predsjednik: A niste./…
Dakle sa tom kovanicom okovana je Hrvatska monetarno, gospodarski i politički nažalost i nemojte se s time hvaliti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, čl. 238..
Kolega Jurčević, da nema te kovanice inflacija u Hrvatskoj bi bila još puno puno veća kao izvan eurozone, a da se sluša vas hrvatski građani bi danas imali opustošene trgovine i prazne police, što im je Most obećavao da će se dogoditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar opomena i vama jer je bila s vaše strane povreda Poslovnika.
Kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala predsjedniče, čl. 238..
Kolega Jurčević govori neistinu, nikakva Hrvatska nije okovana, Hrvatska je danas dio dakle europskog suvereniteta, kako u političkom, tako i u makroekonomskom smislu. I ono što je…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…hrvatsko gospodarstvo postiglo zahvaljujući…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Piletić./…
…takvoj politici jest da je danas nikad bolje …
…/Upadica predsjednik: Kolega Piletić, hvala vam lijepa… /…
…i razvijenije s nikad većim…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
…replika je i dobivate opomenu.
Ima li još kakvog interesa za stanku?
Ako nema nastavit ćemo u 10 sati i 25 minuta.
STANKA U 10 I 15 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10 I 25 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom, pozivam sada predsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Peru Ćosića da predstavi navedene prijedloge, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Kolegice i kolege, na temelju čl. 105. st. 1. podst. 1. i 3., te čl. 161. st. 1. i čl. 273. Poslovnika HS Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove HS podnosi HS tri prijedloga odluka onako kako ih je pročitao predsjednik HS.
Navedene prijedloge odluka Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove HS utvrdio je na svojoj 32. sjednici održanoj 20. svibnja 2026.g., pa sad ću prijeć na prijedlog odluka.
Prvi je, prvi je Prijedlog odluke o, o izboru potpredsjednice i prestanku mandata potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS. U točki prvoj za potpredsjednicu Odbora za vanjsku politiku HS bira se Anka Mrak-Taritaš. Točka dva, dana 1. travnja 2026. dužnost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS prestaje obnašati Krešo Beljak zbog mirovanja zastupničkog mandata i točka treća je, odluka će se objaviti u Narodnim Novinama i stupa na snagu danom donošenja.
Drugi prijedlog odluke je Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za gospodarstvo HS. U točki prvoj, razrješuje se članica Odbora za gospodarstvo HS Anka Mrak-Taritaš. Točka dva, za članicu Odbora za gospodarstvo HS bira se Marijana Puljak. I točka treća je odluka će se objaviti u Narodnim Novinama, a stupa na snagu danom donošenja.
I treća, treći prijedlog odluke je Prijedlog odluke o razrješenju guvernera HNB-a. U točki prvoj, razrješuje se guverner HNB-a dr. sc. Boris Vujčić na osobni zahtjev s danom 31. svibnja 2026.g.
Točka dva je, odluka će se objaviti u Narodnim Novinama, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Ćosiću.
Ostanite ovdje jer ima nekoliko replika, pa ovaj bolje nego da ste tamo. Idemo redom, prvi je na redu kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani, nažalost čuli smo i u današnjim raspravama, ali čuli smo i u ranijim čak 10-ljećima uključujući bivšeg guvernera pokojnog Peru Jurkovića koji je sam rekao da nažalost HNB niti je bila hrvatska, niti je bila narodna, pa hoće li se napokon u saboru o tome otvoreno progovoriti i predložiti zapravo da ukinemo HNB i da uvedemo neku koja će biti i hrvatska i narodna. Je li se to razmatralo ikada ovaj u saboru odnosno vezano za ovu vašu odluku? Ako možete, to je interes javnosti da čuje, čuje nešto o tome, a i u današnjim raspravama čuli smo dakle cijeli niz argumenata kritičkih i to nije teško provjeriti obzirom na inflaciju u Hrvatskoj i sve druge argumente koje ste čuli, pa možete li evo za hrvatsku javnost nešto o tome progovoriti kritički?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Jurčević.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Gosp. Jurčević, naime Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove radi poslove predlaganja odluka koje se trebaju donijeti na plenarnoj sjednici, znači provode postupke nadmetanja ili imenovanja ili, tih članova. Da li je bilo govora o tome da se ta banka kao HNB preimenuje u nešto drugo ili da se pokrene neka nova banka, kolko se ja sjećam u ovom saboru nije bilo, bilo je kritika na rad i naravno da su te kritike ovaj možda nekad dijelom opravdane, nekad, ljudi imaju različita mišljenja da li ić u euro, da li ić u zlato, da li, dok je euro imao dobre kamate, a zlato stajalo bilo je, bilo je ovaj mirna situacija u svijetu i jednostavno bilo je boljih prinosa sa eura, dal je to sada tako ne znam točno, nisam ni financijar, ni pravnik već evo vodim ovaj posao koji vodim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
U Zakonu o HNB-u iz 2001.g. bilo je niz razloga da sabor razriješi guvernera, npr. ako on ima dionice banaka, ako laže o tome da ih ima i slično, uključujući i stavak g. koji kaže ako sabor utvrdi da dolazi do trajnog i bitnog odstupanja od osnovnog cilja, što je npr. sprječavanje inflacije i potpore hrvatskoj ekonomiji, međutim već izmjenama Zakona iz 2006.g. taj stavak g. se briše i sabor je naravno nemoćan, a guverner i guverneri su slobodni da naravno unište hrvatsku industriju i izvoz što su napravili, da unište narod švicarskim francima, da dozvole one lihvarske šteditno-kreditne zadruge, a zabrane naravno etičke banke koje bi eto vidite u Hrvatskoj poslovale bez naknada i naravno da ti guverneri čine sve što je u interesu financijske oligarhije, a na štetu Hrvatske i naših ljudi. I naravno ako su guverneri u tome uspješni oni su …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…isto tako slobodni da ih se nagradi lukrativnom pozicijom u …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Krstičević./…
…Europskoj središnjoj banci, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Pa Zakonom o HNB-u je propisano da guvernere i viceguvernere, zamjenicu i zamjenika guvernera bira odnosno imenuje HS kroz postupak koji vodi ovaj Odbor za izbor i imenovanja, znači i uz suglasnost ministarstva, Ministarstva financija. Da li se može smijeniti guverner? Svakako može, ima propisano tim zakonom postupak smjene guvernera, smjene svakoga člana savjeta banke i radi se na način da jednostavno oni provedu postupak unutar, unutar savjeta, predlaže to HS i HS ovdje o tome raspravlja i može na osnovu toga prije znači prestanka mandata razriješiti i guvernera odnosno neke članove savjeta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
To tako, 238., to tako lijepo zvuči kad kažete, međutim ako znate kako i na koji način se imenuju članovi savjeta, viceguverneri i koliko je zapravo ta institucija…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Krstičević./…
… lišena svih demokratskih mogućnosti nadzora…
…/Upadica predsjednik: Kolega Krstičević, nije povreda Poslovnika…/…
…onda vam je jasno da je to država perse.
…

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: …dobivate opomenu…/…

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…jer ste replicirali, to je svima jasno.
Idemo dalje, kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani kolega Ćosić, evo drago mi je da ste danas i ovdje iznijeli stvari ono što je u domeni prije svega i vašega Odbora za izbor i imenovanja, ali isto tako i u domeni HS s obzirom na rokove koji nam dolaze vezano i za izbor guvernera HNB-a, ali i za nepopunjena mjesta viceguvernera da danas raspravljamo o ovoj točki i da ćemo pristupiti dakle izboru i time izvršiti svoju zadaću u zakonskom okviru.
Zanimljivo je sada kada kolega Krstičević iz SDP-a spominje vezano za rad guvernera ili da li se trebalo nešto poduzeti, da ništa od toga nismo čuli za vrijeme vladavine SDP-a kada je bio zaustavljen apsolutni rast i plaća i mirovina i kada su kraj mandata završili sa 50 tisuća više nezaposlenih nego na početku mandata, kada je to bila jedna od 10 najgorih Vlada u svijetu što se tiče ekonomskih pokazatelja, očito da onda im nije bilo potrebe da postavljaju ovakve replike kakve postavljaju danas, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega Mažar, ma naravno da se ovdje u saboru na marginama nekih točaka i nekih zakona raspravlja o svemu i svačemu što se tiče problematike, ovdje se radi naravno o HNB-u, danas je ovdje razrješenje na vlastiti zahtjev zbog nespojivosti dužnosti na koju guverner ide i taj, taj dio vjerojatno ne moram ponavljat i rečeno je i danas o tome nešto i svi znamo to već od početka godine da guverner ide na tu dužnost znači ovdje raspravljamo o njegovom, njegovom razrješenju zbog nespojivosti dužnosti i naravno da svako raspravlja ono što njega interesira, ono što želi da javnost čuje, svoje mišljenje i sve ostalo, a kako to stvarno stoji o tom će narod suditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega, je li po vama dobro imati čovjeka iz Hrvatske na jedno, na čelo jednih, jedne od iznimno važne europske institucije? To je pitanje vama.
I možda još komentar jedan, što mislite hoće li najpoznatiji hrvatski skvoter odnosno naš saborski skvoter sada opaliti jedan rafal prema Možemovcima! ili će po maniri, po svojim manirima MožeMosta i dalje tući po vladajućoj većini? Interesantno je kako naš kolega Bulj danas nije niti spome… niti jednom riječju spomenuo Kostu Kostanjevića, a sasuo je sve moguće rafale prema vladajućoj većini.
Jako je bitno naglasiti da je stranka MožeMost odnosno Most i Možemo! dakle da je to stranka u kojoj pripada naš kolega Miro Bulj, jedina stranka koja može koalirati sa ljevicom, a uzima desne glasove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega, pa naravno da je jako bitno gdje imamo svoje ljude, znači u svim institucijama, bilo to kad imamo ljude iz regionalnih sredina, vi ste došli iz Šibenika i vašeg područja, vrlo je važno da ste vi tu u saboru da možete prenijeti glas svojih ovaj svojih ljudi koji prenosite ovdje u saboru, tako je važno da u svim institucijama, bilo to u Europskom parlamentu, bilo to u europskoj banci i u svim ostalim institucijama, imamo svoje ljude koji mogu artikulirati ono što mi ovdje mislimo, što mi želimo i borit se za to da to tamo prođe. Kako mi ovdje radimo, radi svako onako kako zna i kako je naumio, naravno da meni osobno smeta ono baš napad, osobni napad i na ljude koji su ovdje i u saboru i u politici i ovaj to sigurno ne bi, ne bi činio, to ne podržavam, a naravno onaj rad, nečiji rad svakako se može valorizirati i ocjenjivati kolko to treba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Jeste raspravljali na odboru i jel vam poznato kolko je bitno imati rezerve zlata kada su inflacija, kada su krize i dal ste ikad raspravljali o tome, dal ste pitali Vujčića jel je ukinuto da bude na plenarnim raspravama di je zlato, 15 tona zlata? Poljska i druge države kupuju zlato, poglavito za krize i krizna vremena, u Hrvatskoj Vujčić je to prodao, ukinuo je našu kunu, stabilnu valutu, valutu koja je bila ponos i bila je zaista stabilna, vidimo šta je sad da je 100 kuna više pred dvi godine vridila nego sad 100 eura, pa vas pitan šta vi mislite dal je tribalo prodati zlato ili ne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika, samo da vidim ko, kolega Vuletić izvolite.
…/Upadica Vuletić se ne razumije./…
A repliku sada ne možete više, repliku možete tijekom izlaganja predlaganja.
…/Upadica Vuletić: Povreda./…
Onda što, povreda Poslovnika?

Vuletić, Darko (HSS)
Povreda Poslovnika, 238., ma naime čudi me ovo, ova rasprava na takav način od kolege Bulja. Ovo je veliko postignuće za RH, dobili smo Borisa Vujčića kao potpredsjednika najjače bankarske institucije na svijetu, a ne smijemo zaboraviti da smo između ostalog i dobili potpredsjednika …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Vuletić. To nije naravno povreda Poslovnika nego replika, pa dobivate opomenu.
Idemo sada odgovor kolega Ćosić izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Evo kolega Bulj, naime na osnovu zahtjeva koji je predsjednik HS uputio Odboru za izbor i imenovanje stavili smo tu točku na razmatranje, a kao što sam rekao i kao što točka nosi naslov radi se o ovaj o razrješenju sa nespojive dužnosti guvernera Borisa Vujčića. Na odboru nije bilo rasprave i samo jednoglasno smo to prihvatili, a ovaj dio posla oko zlata vi to, to, o tome raspravljate, nešto sam o tome reko ovdje na pitanje kolege Jurčića. Naime, nekad je zlato, euri donosili ili dolari nije bitno veći, veće prinose, možda sad u ovim nestabilnim vremenima da je zlato sigurnija, sigurnija stvar i možda donosi neke drugačije prinose, al to nije moja stvar, nije stvar odbora, stvar je stvarno narodne banke i sabora i svega ostalog, o tom se može raspravljati većina ili, ili natpolovična ili dvotrećinska kako to ide, o tom će odlučivati, mi na odboru to nismo to raspravljali, niti je to naša dužnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Ćosić nema više replika, možete se vratiti.
Mi prelazimo sada na raspravu, prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a, a govorit će kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gosp. predsjedniče.
Kolegice i kolege zastupnici, danas raspravljamo o razrješenju zapravo na osobni zahtjev gosp. Vujčića, prelazi na funkciju u Europsku središnju banku i ovdje je zapravo kolega Ćosić govorio o tehnici kako se bira guverner. Ja osobno neću, nikad nisam osobno ulazio u, u njegovu osobnost šta je radio, šta nije radio i neću se na osobno na njega osvrtati, mene više zanima kao institucija odnosno ovaj način komunikacije koji je u ovim kriznim vremenima dosta važan. Naime ovdje je, mi smo ja mislim jedna od tri zemlje EU gdje ga bira parlament jel, većina europskih zemalja guvernera ili predlaže predsjednik države ili imenuje Vlada, postoje različite metode biranja guvernera. Mi smo se ovdje u Zakonu o HNB-u već duže da to prolazi kroz parlament, da ga ovdje biramo, da on ovdje raspravljamo itd., međutim način na koji se ponaša osoba koja ga bira u ovaj parlament je zapravo loša prema, prema, nije bitno nama osobno, to je nebitno jel, mi nismo tu bitni jel, mi jesmo danas tu, nismo tu, nego prema ovoj instituciji jel, da čovjek koji je ovdje biran jel, dok smo prešli u ovu zgradu nije nijednom došao, nije nijednom došao raspraviti ovdje na govornicu i reć o inflaciji jel, što čl. 3. Zakona o HNB-u isključivo kaže to je njegova dužnost jel i to je ogroman propust te osobe koja se pojavljivala na Hrvatskoj udruzi ekonomista u Opatiji, pojavljuje se u Dubrovniku, svugdje se pojavljuje, ali kada treba doći u parlament nama, s nama raspravljati u kojem smjeru, kako se boriti s inflacijom, koji su uzroci inflacije, šta učiniti, šta oni mogu učiniti, šta Vlada može učiniti jel, te komunikacije nema i to je pokazalo i zašto i jedan od razloga zašto imamo najveću stopu inflacije u EU, zašto imamo u eurozoni jednu od najvećih stopa i način na koji se zapravo osoba ponaša. Njegova prva izjava, prva izjava, to je ono stvarno urezat će se u anale jel „kupujte tamo gdje je jeftinije“ jel, to je bila prva izjava guvernera, znači to nisam ja izjavio, to je on izjavio i rekao je kupujte tamo građani gdje je jeftinije kada se bore s inflacijom.
Onda je krenulo, onda su krenule one druge izjave „pa kad ljudi prestanete kupovati, pa da tada će vam stati“, znači ono kad smršavite, kad jednostavno umrete od gladi, kad prestanete kupovati tad će vam prestat inflacija. Stvarno ono majstorski, ja ne znam odakle samo vadi te ovaj izjave jel, pa nek dođe tu i nek nam kaže te izjave jel. A onda zadnje izjave su bile da je Vlada kriva za inflaciju jel, više puta idete na stranicu HNB-a odnosno koji su rekli Vlada je kriva za inflaciju jer je povećala plaće u javnom sektoru, to su njihove izjave jel. I onda se postavlja pitanje uopće funkcioniranja i znači komunikacije takve osobe koja je dosta važna da u tome kada mi danas ovdje raspravljamo i predlažemo određena rješenja nas se iz SDP-a kritizira kakva to rješenja, pa kakva vam je HNB dao rješenja jel? Evo vi mi sad recite kakva vam je HNB dao rješenja koji se bave s inflacijom i vi ste ih poslušali, šta su oni ovdje došli, izašli i rekli to i to trebate napravit jel? Vi sad svakoga kritizirate šta govori, kako govori, a onaj koji je za to zadužen prema njemu hvalospjevi jel.
Zašto ovo sve govorim? Zato što inflacija se događa drugi puta značajnije od 2022.g.. Ja ću moći danas fokus biti o strukturi inflacije, o dodanoj vrijednosti kako se možemo boriti sa inflacijom, o tome šta bi trebao govoriti guverner HNB-a, šta bi trebao govoriti guverner HNB-a jel npr. o tome govore izvršni direktori Europske središnje banke, o tome npr. govori predsjednica Europske središnje banke jel, oni to dolaze i govore u parlamentima, našeg čovjeka tu niste čuli da o tome govori.
Koja je razlika između inflacije 2026. i 2022. jel? Inflacija 2022. je potaknuta jel ruskom agresijom na Ukrajinu gdje je osim cijene energenata, gdje je Europa bila jako ovisna o cijeni energenata povećala se istodobno i cijena hrane i ono što je najvažnije u tom dijelu, povećala se i cijena električne energije, cijena električne energije, znači imali ste masovno povećavanje i Hrvatska je tada doživjela dvoznamenkastu inflaciju, koja je razlika između inflacije 2026. i 2022. i to su oni dobri momenti i zato ćemo čekati šta će Vlada donijeti, koje instrumente da se prvi puta jel u 3.g. događa da cijene fosilnih goriva su razdvojene od utjecaja povećanja cijene električne energije, to je trebao reći guverner. Znate zašto? Zato što predstavnici Europske središnje banke kažu da je energetskim politikama, da su oni kao Europska središnja banka koji ima jedini instrument upravljanja inflacijom, to je povećanje kamatnih stopa, jedini instrument jel, ne mogu djelovati, pokazuju se da ne mogu djelovati odnosno da mogu načiniti samo daljnju štetu ekonomiji i onda se raspravlja da energetskim politikama na razini EU se može djelovati na ovakve energetske šokove i šta su vam pokazala zadnja izvješća, šta su vam zadnja izvješća pokazala i to vidite sad u ovoj inflaciji u 4. mjesecu i u 5. mjesecu da se prvi puta razdvaja ono što se nije pokazalo 2022.g., razdvaja se cijena električne energije jel od cijene fosilnih goriva, što nije bio slučaj 2022.g. i zbog toga ova inflacija neće biti onakva kakva je bila 2022.g..
Šta su radile pametne zemlje zadnjih 3.g.? Jako puno su ulagale u obnovljive izvore energije. Imate zemlje poput Portugala, Španjolske i brojnih drugih zemalja gdje su u zadnje 3.g., između 2023. i 2025.g. kada se pokazao kako je šok fosilnih goriva utjecao na ukupnu stopu inflacije, povećali udio obnovljivih izvora energije u svojoj ukupnoj potrošnji energije jel i šta vam se dogodilo kod tih zemalja, da se danas pokazuje odnosno onaj koji prati tržište električne energije danas, u 4. il u 5. mjesecu se pokazuje da nema poveznice između fosilnih goriva odnosno ovih povećanja cijena i cijena električne energije koja je bila glavni generator u ovome dijelu da je utjecala na daljnju proizvodnju, na daljnje troškove. Jel vi vidite da sada i troškovi hrane ne reagiraju kako su reagirali 2022.g.? Znate zašto? Zato što u strukturama bilanci poduzeća kamatne stope iznose 1 do 2% ukupnih njihovih troškova u prihodima, međutim troškovi energije su 2,5%, duplo veći nego što su troškovi kamata i onda vam se događa ako vam je električna energija, njihov glavni generator puno veći od troškova kamata oni to prebacuju na krajnje potrošače i zbog toga smo govorili da znači sada postoje već izračuni, ozbiljni izračuni na razini, na razini, znači to su podaci koje vam ljudi znate ko govori, ljudi iz Europske središnje banke jel, iz Europske središnje banke da je cijena električne energije zato što su u zadnje 3.g. povećana ulaganja manja 25%, 25% zbog toga što više koriste obnovljive izvore energije nego što se oslanjanju na fosilna goriva. Hrvatska da je u zadnje 3.g. imala povećana ulaganja izračuni su da bi postojali, znači na Hrvatsku postoje izračuni, da bi imali 30% manju cijenu električne energije koja kasnije multiplikativno utječe znači ne samo na ovo što se događa na benzinskim pumpama nego na ono što je najvažnije utječe na mala i srednja poduzeća i utječe na troškove cijena građana odnosno na kućanstva jel. Znači postoje određeni instrumenti koji se vrlo brzo mogu promijeniti i ono što je dobra stvar u ovome dijelu, što su …/Govornik se ne razumije./… i zašto Hrvatska jel je ranjivija i imamo veće stope inflacije nego što npr. je Španjolska? Zato što imamo drugačiju strukturu inflacije, drugačiju strukturu inflacije i ova inflacija se može pobijediti. Ja sam više tu puta razgovarao i kada smo predlagali određene mjere, nismo ih vam predlagali bez veze, nismo se htjeli, htjeli smo raspravljati o tome i rekli smo da ukoliko i to sada možete napraviti da u roku od 2-3.g. ono što rade mudre europske zemlje kada vide kada taj šok se prenese, to zadnji put sam i kada sam i postavljao pitanje ovdje ministru Šušnjaru jel na koji način da unutar tih lanaca vrijednosti suzbijete i na taj način rješavate inflaciju, a ne na ovakav način na koji sad nažalost i to se vama pokazalo jel da samim pukim administrativnim zamrzavanjem određenih cijena da na vaše zapravo inflacija ne djeluje jel i onda se vi zapravo iskalite na nama, kaže vi, vi govorite ovaj, znači ubrzajte energetsku tranziciju, ubrzajte, imate novaca, imate ozbiljnih novaca, gledajte što rade mudre zemlje vani i ono što je najvažnije sad imate dokaz, sad imate dokaz da se monetarnim mjerama biranjem ne možete suzbiti, ali ovim dokazima koje je 25% manja cijena zato što se ide u obnovljive izvore, zato što oni zamjenjuju plin, zato što više nismo toliko fosilno ovisni o tome, to je najveće zapravo u ovome dijelu da ne kažem promjena i u makroekonomskoj politici koja nije postojala od '70.-tih godina jel od '70.-tih godina sve do danas zato što je energija bila ovisna o fosilnim gorivima cijene energenata su pratile cijene električne energije i onda se preljevalo sve dalje. Prvi puta zbog promjene marketinškog, znači novim ulaganjima to se razdvaja i možete se boriti inflacijom na druge načine. A znate koji je problem ako Europska središnja banka bude dizala kamatne stope, a one se nažalost će se jedino što se može dizat kamatne stope i to je također istraživanje pokazalo da ukoliko bude Europska središnja banka dizala kamatne stope suzbijajući inflaciju, a to se pokazalo da ne djeluje, da će poskupiti ulaganje u obnovljive izvore energije i da će se smanjiti ulaganje u obnovljive izvore energije do 5%, znači dizanje kamatnih stopa, ako Europska središnja bude banka radila rezat ćete granu na koju je zapravo treba, koja nam treba da se borimo s inflacijom. Vlada je donijela odluku o PDV-u na 0% za, za, za ove solarne panele, kolko ste ih napravili, ja mislim ima 3.g.? To je vama važnija odluka, to vam je važnija odluka nego što ste smanjili PDV na cijene hrane zato što se to na cijenu hrane nije reflektiralo, nije i to ste vi sami priznali, Ministarstvo financija, a ovdje one koji u lancu koji su za to zaduženi jel da poboljšaju strukturu u borbi protiv inflacije na to nažalost 3.g. nema reakcije i jedino ako se strukturno budete i pametno borili protiv ovoga izaći ćemo iz krize svi zajedno i zato naša rasprava neće ići prema pljuvanju ili napadanju bilo koga osobno jel, znači nikoga nego jedino što se borimo da se probudite i da upregnete sve institucije je li inflacija se jedino može boriti institucijama, građenjem institucija, prilagođavanjem i HEP je jedna od institucija i HERA je jedna institucija i HNB je jedna institucija, AZTN je jedan od institucija, Udruga potrošača, to su vam sve ljudi moji institucije koje morate natjerati da se bore i da se svi upregnu da se struktura promijeni i onda će ti, onda će se pokazati da će ti izračuni i inflacija i za utjecaj na građane biti pametniji i biti će učinaka. Nažalost ovo što se sada trenutno događa, znači ovo su izračuni koji su, toliko ih već imate da ne trebate izmišljati nešto novo, ali je stvar vas koji upravljate svim tim institucijama, vi ste ti koji ih upravljate da ih natjerate da to naprave po vašim politikama, a ne da se od toga izmiču, ne da se od toga izmiču jel svi se od toga izmiču jel i puštaju da će se to riješiti samo od sebe i zato je moj izra… kada sam vam govorio da ste bili bahati u tom dijelu gdje ste rekli da će se inflacija pobijediti, neće. Znate šta će se još dalje događati? Da će ovakvih šokova o kojim ovisi Europa biti sve više i više, bit će zato što suša još veća će biti, zato što će biti još veće temperature, zato što će se klima promijeniti, zato što je energija nedostupna, bit će ih sve više i više i ne možete fiskalnih mjerama ići ćete i nećete ih moći pobijediti i zbog toga na taj način i raspravljamo da donesete te mjere, imate sve alate na njima, ali da i vrlo jasno strateški kažete kad ćete to napraviti, da date dinamiku rokova ispravka toga svega i da rezultate vidite za godinu do 2.g., vidjet ćete ih. Zašto sad ne vidite rezultate jel? Zato što ovi rezultati vam ne mogu djelovati, pa sami vidite da donosite mjere, a inflacija raste, sami to vidite i onda još idete moliti poduzetnike. Nemojte, imajte svoj put, ispravite ove stvari koje radi… koje ne kažem da ste, ispravite, imate silu da ispravite, da radite, da ih natjerate sve njih koji za to trebaju biti odgovorni jel ako 25% je manja cijena električne energije u Portugalu, u Španjolskoj i u svim drugim zemljama i zbog toga su se odvojili od fosilnih goriva da je pametno upravljati svim lancima dobave jel i to se ne samo odnosi na energiju nego se to odnosi i na hranu. Imate sve instrumente i za hranu i za energiju, imate fondove, imate sve što možete napraviti jel da to u roku godinu dvije vi možete polučiti ogromne rezultate jel ogromni su potencijali još uvijek u Hrvatskoj da se bori protiv inflacije samo na pametan način, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Da malo pojednostavimo, evo narode ko ovo gleda građani kad odete u trgovinu sjetite se onih 100 kuna prije nekoliko godina prije uvođenja eura, za 100 kuna ste mogli više kupiti nego danas sa 100 eura, al 100 eura je 750 kuna, to je činjenica. To je rezultat vođenja HNB-a pod Vujčićem. Sve veleizdajničke činove koji su protiv hrvatskih interesa i suverenosti hrvatske i temelja hrvatske države, moderne hrvatske države je provodio Vujčić. Izgubili smo monetarnu suverenost i to je činjenica. Razgovaramo u trenucima najveće inflacije, razgovaramo kada strane multinacionalne kompanije, pa i energetske strane multinacionalne kompanije i banke strane imaju najveću dobit u Hrvatskoj i šta je napravila HNB?
Jel netko od vas vidio u saboru ovdje guvernera da je došao za ovu govornicu i rekao zastupnici to je tako? Ne, on je uvjeravao hrvatski narod da uvođenjem eura neće biti inflacije, neće biti promjena cijena. I što se dogodilo? Dogodilo da smo jednu stabilnu valutu hrvatsku kunu koju je prvi hrvatski predsjednik dr. Tuđman rekao da će biti hrvatska lisnica u hrvatskom džepu koje je vrlo bitno kao i hrvatska puška na hrvatskom ramenu. Znači ta suverenistička politika je apsolutno do HNB-a smo dobili da je ona sve osim šta je narodna banka. I sad tu osobu koja je uz ovo sve prodala zlato, a zlato je najbitnija u krizama. Ostale države oko nas kupuju zlato, pa čak i Srbija kako bi bila snažnija i otpornija na krize, u inflacijama, ratovi i ostale krize koje imamo. Ne, mi radimo suprotno. Mi tu osobu koja je tribala biti na Remetincu za sve zla koja je napravila Hrvatskoj koja gubi ovaj monetarni suverenitet zbog čega najobičniji građani ispaštaju, kojima je namazao dobro debele džepove a to su strane banke koje imaju dobit u Hrvatskoj godišnje priko milijardu i po eura strane banke, kojima nije oporezovana dobit sve pada na teret koga, hrvatskog čovika. To je jednostavno.
I sad za nagradu čovik koji je kriv za inflaciju, tako je rekao premijer, taj isti premijer koji je posvojio od Zorana Milanovića Borisa Vujčića tako da mu je on Plenkovićev posinak, predlaže za čovjeka koji će biti drugi čovjek u Središnjoj europskoj banci. Pa to je sramota, to je veleizdaja, to je poniženje prije svega naroda koji bira nas zastupnike ovde, koji mislimo da nečeme, da o nečemu odlučujemo, u biti o ničemu nažalost ne odlučujemo, o ničem. To je činjenica i to žalosti.
Jutros je predsjednik sabora rekao da je uvrijeđen hrvatski narod. Ne, mene zanima tko je donio odluku da mi ukinemo euro, da ukinemo kunu uvedemo euro. Tko je donio odluku? Dvije milijarde eura godišnje imaju dobit strane banke i ne ulažu oni to u Hrvatsku. Oni to ulažu u sve države. Nema razvoja Hrvatske, njihove sestrinske podružnice od tih stranih banaka. Isto je sa poljoprivrednom proizvodnjom i hranom, ista stvar.
Ja sam ovdje nekada govorio da će biti kad je bilo 70 lipa jaje, donio sam jaje u sabor još u bivšem mandatu i reka sam uskoro će vam biti 3, 4 kune. Tako vam i je ako je domaće. Nažalost nema domaćih jaja. Uništili smo domaće i proizvođače. Uvozimo svježa jaja koja putuju dva miseca iz Poljske u Hrvatsku i to našoj djeci dajemo. Uvozimo GMO robu, GMO proizvode koji su tretirani glifosatom koji uništavaju našeg seljaka i naše selo. Mi se moramo okrenuti sebi, surađivati sa svima, a ne možemo uništiti selo, poljoprivrednika. Naše banke su totalno uništene one su sve u stranim rukama, teleoperateri imaju najveću dobit u RH 42% dok u državama odakle dolaze imaju negdje oko 20%, dok trgovkinje u istim trgovačkim lancima u Sloveniji imaju 3 puta veće plaće nego u Hrvatskoj, dok nama se na policama nudi škart roba treće kategorije. Rekao sam prehrambeni proizvodi da će sad bit EU će donijet odluku nažalost protiv toga se tribamo protiviti da neće biti niti obilježene naljepnicama GMO proizvodi, ponavljam koji su tretirani cidokorom glifosatom. Taj moj zakon je, prijedlog zakona o zabrani glifosata ima od početka ovoga mandata je na bi ne znam ispod stola negdi.
Znači ne štitimo nacionalne strateške interese. I takve ljude nagrađivat da budu drugi ljudi, a njegovoga zamjenika viceguvernera nagraditi ministarskom foteljom ministar financija, a 10 dana prije nego što je imenovao ministra financija Ćorića TĆ je sam premijer govorio da je krivac za inflaciju i za sva događanja HNB. To je apsurdistan.
I zato ja još jednom moram ponoviti da li je normalno da u hrvatskoj državi muzu novce strane banke i da dobit nije oporezovana, ne smije ih nitko pogledati. HNB je sve odradila na čelu s Vujčićem protiv interesa hrvatskog čovika pojedinca. On je sluga Središnje centralne banke europske a ne hrvatskog naroda i zaštite hrvatskih interesa.
Mene je sramota kao čovjeka, a prije svega i čovjeka koji je imao sriću biti u generaciju koja je obranila hrvatsku državu da nemamo grama zlata u trezoru. U HNB-u je bilo 15 tona zlata, to vam je narode šleper zlata, to je Vujčić prodao dok je bila najniža cijena zlata, šleper zlata i to je slikovito narodu poruka. Mi nemamo grama zlata kao država u trezoru u rezervama dok druge države kupuju zlato. To su činjenice. I mi sad lolu nagradili, Plenković, Milanović ga izmislio, Plenković ga posvojio kao svog posinka i sad ga mi ovde u saboru nagrađujemo mistom drugog čovika Europske središnje banke a uništio monetarnu suverenost RH i vrlo bitne suverenosti monetarne i bitna je koliko i granica, bitna je koliko i hrvatski vojnik, bitna je koliko to je vrlo značajno i bitno.
Da ćemo mi biti hrabri stati iza našeg čovika pojedinca od Vukovara do Dubrovnika poglavito u ovim teškim, u ovim područjima koja su spaljena zemlja gdje se ljudi ne vraćaju. Hoćemo biti spremni stati iza njih ili iza stranih banaka kao što je guverner? Kakva je ovo poruka ljudima koji ovo sad gledaju, hrvatskim braniteljima, poginulim, nestalim da mi nagrađujemo osobu Borisa Vujčića isti dan kad se sahranjuje legenda, heroina, žena koja je strankinja Julien Bušić. Mi nagrađujemo za mene veleizdajnika koji bi triba biti suđeni zbog ovoga šta su napravili hrvatskom čoviku, a dok je ta žena preteča moderne hrvatske države zajedno sa svojim suprugom Zvonkom Bušićem Taikom i Brunom Bušićem, Amerikanka, nikakvog doticaja nije imala s Hrvatskom bila spremna robijati, a mi nji nagrađujemo ovoga za mene veleizdajnika Borisa Vujčića. On je triba biti suđen minimalno i tamo biti negdi sa Berošom i ekipom. Isto je u zdravstvu, isto je u poljoprivredi.
Nevjerojatno, nagraditi takvu osobu koja je izdala nacionalne interese, koji je sluga bio tko zna koga i čega i čijih interesa, hrvatskih nije. Rezultati su vidljivi, nemamo svoju valutu, imamo inflaciju, cijene najveće u Europi, trgovački lanci imaju najveće dobiti, naše trgovkinje, naše Hrvatice, naše žene, dic… naš narod koji radi tamo blagajnice imaju 5 puta nižu plaću nego u Sloveniji, nego u trgovinama di odakle dolaze trgovački lanci. I hrana je skuplja u Hrvatskoj iz tih država. Pa da li smo mi suverena država i jednakopravna unutar EU? Jesmo za jednu osobu, dvi osobe kao što je Boris Vujčić, Andrej Plenković i njima slični. I dobro obuč… lipo obučeni, umotani, dobro govore, manire diplomata imaju.
Šta je s običnim čovikom? Sutra je na Vrhovnom sudu odluka o švicarcima koji je opljačka hrvatske građane …/Govornik se ne razumije./… i očekujem od Vrhovnog suda, isto je u pravosuđu Milanović, Plenković, HDZ, SDP, nebitno i tamo sve imenuju ljude te političke opcije, da napokon ta presuda da bude na strani ljudi, na strani čovika i da mi kao saborski zastupnici donosimo zakone u interesu čovika i pojedinca. Niti jedan zakon ovde nije da nije uredba i direktiva EU, niti jedan, a mi mislimo kao da smo nešto važno. Gledamo sami sebe na televiziji pa mislimo evo pa nismo toliko nebitni.
Ne može, nemamo snage udariti šakom o stol, bit ću gres, nemamo muda. Moram bit jer mi se gadi više dolazit ovde. Prije svega smo licemjerni što nam rade hrvatskom narodu a mi ih nagrađujemo.
Guverner Vujčić je zaslužio Remetinac zbog svega što je napravio hrvatskoj monetarnoj politici, što je napravio hrvatskom čoviku, sve je radio protiv a u interesu stranih banaka, stranih proizvođača, stranih multinacionalnih kompanija. Ovo je katastrofa i toga čovika mi sad nagrađujemo. Šta će reć sad mladi čovik? Gadljivo, licemjerno od svih nas. Gadljivo. Milijarde, strane banke godišnje, milijardu i po eura dobiti koje ne ostaje od naših građana, od naših ljudi. Hrvatska krvarina, se ne investira to u Hrvatskoj nego vani. Do maloprije Boris Vujčić koji je također digao ruku da ne bi zaboravili za euro i to je jedva čekao, spominje obnovljive izvore energije, koja je tu tek mafija, koji su tu tek gubici. Pogledajte građani svoje račune vidit ćete obnovljivi izvor energije, naknada za obn… znate tko je vlasnik, stranci. Ja jesam za solare ali na krovove svake obitelji, imamo neovisnu obitelj, a ne monopol multinacionalnih kompanija kao što se događa sad u mome kraju dobila izraelska tvrtka na 250 hektara, 500 nogometnih igrališta gradi solarnu elektranu kako bi evo Izraelci financirali svoju vojsku a mi im to plaćamo. E to gospodo ako dozvolimo mi ne zaslužujemo biti u ovome domu.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, ja bi se za početak ipak moramo složit sa kolegom Lalovcem. Bilo bi dobro da je gospodin Vujčić bio ovdje kad smo ga imenovali, a još bi bilo bolje da je ovdje kada odlazi na novu funkciju da barem može ovom saboru koji ga je imenovao reći hvala lijepa na podršci, učinio sam to i to i u Europi odnosno u Frankfurtu zalagat ću se za to i to, pogotovo s obzirom kad smo u europodručju od kada imamo manje monetarnih alata kojima bi mogli održavati stabilnost cijena ono što je osnovna funkcija HNB-a. I u tom kontekstu dakle, mislim da taj odnos prema Hrvatskom saboru, prema tijelu koje ga imenuje jednostavno nije dobar, nije bio dobar i godinama unatrag i nastavlja se i dalje.
Drugo što bih htio reći jeste dakle nekoliko riječi o tome da bez obzira tko se nalazio u Frankfurtu kao zamjenik guvernerice Europske središnje banke ukoliko je iz Hrvatske sigurno nije loše. Možda neće učiniti ništa, ali bolje je nekoga tamo imati nego ne imati bez obzira da li, koje je to ime, a vjerujem da zaista naš guverner ima iskustava u tim poslovima koje je obavljao iako možda promijeni malo stav u odnosu na onaj koji je imao ovih proteklih 14 godina koliko je bio guverner HNB-a, možda polučimo i nekakav pozitivan rezultat iz toga što imamo svog čovjeka u Frankfurtu da to tako kažem. Mislimo da je to dobro.
No, kako govorimo o razrješenju guvernera HNB-a moramo nekoliko riječi reći i o onome što je osnovni posao HNB-a, kao što sam rekao i malo ranije stabilnost cijena odnosno borba, borba sa inflacijom. Moramo reći o tome da li smatramo da je taj posao rađen onako kako treba biti rađen, da li je moglo biti bolje, da li je bilo, da li je bilo loše i što se moglo još učiniti. No, upravo je tu taj problem komunikacije jer izgleda da nije bio problem komunikacije samo između guvernera HNB-a i Hrvatskoga sabora, izgleda da je bio problem između HNB-a i same, same Vlade kao jer ako ćemo se boriti protiv inflacije to možemo učiniti na tri načina, da ne učinimo ništa pa da prepustimo sve tržištu i onome što će se desiti samo od sebe ili da imamo nekakve monetarne i fiskalne alate odnosno monetarne fiskalne politike koje će se, kojima ćemo se borit protiv inflacije. Ako ćemo primijeniti nekakve alate monetarne i fiskalne onda je ta suradnja između Vlade RH i HNB-a ali i sabora kao zakonodavca vrlo važna.
No, kao što smo ovdje već čuli, dakle imali smo priliku pratit u posljednje vrijeme prebacivanje odgovornosti za jednu od najviših inflacija u EU, u europodručju u RH u odnosu na druge zemlje. Iz Vlade na HNB, iz HNB-a na, na samu Vladu. To samo govori o tome da zaista ta komunikacija možda nije bila baš onakva kakva bi trebala biti.
Kada govorimo o prebacivanju odgovornosti Vlade na HNB rekli smo već da ulaskom u europodručje što je bio i naš cilj i što mislim da je dobro da se dogodilo, izgubili smo jedan dio alata kojima možemo utjecati na inflaciju i tu, tu je monetarna politika, tu je monetarna politika znatno vezanijih ruku i zato i središnja, Europska središnja banka ustvari povlači glavne poteze po pitanju monetarnih, monetarnih mjera.
Kad se tiče prebacivanja odgovornosti HNB-a na Vladu to je možda učinjeno na jedan finiji način, na jedan upozoravajući način kroz cijeli niz godina, ali ovdje je zamjenica guvernera odnosno viceguvernerka gospođa Švaljek kad je bila, kada smo imali temu ustvari šestomjesečnog, polugodišnje izvješća o stabilnosti cijena govorila o tim razlozima. Dakle, temeljni razlozi su ustvari konvergencija plaća i cijena prema prosjeku EU, što je normalno, što se događa kada tež… kada i sa, kada i sa svojim BDP-om se približavamo odnosno približavamo prosjeku EU po glavi stanovnika, tu je potrošnja i državna i naših građana, povećana potrošnja, povećana, povećani gospodarski rast, tu su novci iz europske, europskih fondova navedeni kao razlog. Naravno uz taj razlog novci iz europskih fondova ide i onaj drugi dio koji kaže da ih očigledno nismo trošili na onaj način na koji bimo ih trebali trošiti da ne uđu samo u sustav i da ona ne multipliciraju nekakav pozitivan efekat, nego da ih jednostavno potrošimo, povećamo potrošnju, povećamo trenutno, trenutno naš bruto domaći proizvod, ali je to ugrađeno u nekakav fiksni kapital pa onda ne nosi u nekoj budućnosti neki prihod, a kamo smo trebali ulagat govorio je o tome i možda kolega Lalovac ovdje, puno više u energiju i puno više u hranu. Čak bih rekao da smo u proizvodnju hrane jako puno uložili, ali opet ne na onaj način koji bi nam osigurao veću, veću samodostatnost, a upravo cijene hrane i cijene energenata su one koje najviše pogađaju naša kućanstava. Kada govorim o našim kućanstvima mislim na ona kućanstava koja su slabije pla… slabijih primanja odnosno ili prosječnih primanja, dakle udio, udio hrane i udio energije u njihovim troškovima je sigurno puno veći nego u iznad prosječnim primanjima pa je i za njih sama inflacija bitno veća.
Dakle, u kontekstu, u kontekstu ovog diferencijala ove razlike između inflacije koja je u Europi i inflacije koja je kod nas ustvari je HNB, a to smo imali ovdje priliku slušati govorim u ovaj izlaganju i same zamjenice guvernera gospođe Švaljek, navela razloge sve ono čime se naša Vlada ustvari hvali kao svojim postignućem, veliki iznosi sredstava iz europskih fondova, subvencije, razne dotacije, razne dotacije iz proračuna, a onda kaže HNB to sve diže potrošnju, to sve diže inflaciju jer smo možda predugo zadržali subvencije za energente, jer europske fondove Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije postigao možda onaj efekat koji smo željeli itd., dakle loptamo se u tom prebacivanju odgovornosti za ovu visoku inflaciju. Pa samo imali sada prilike čuti nakon ovog početka rata u Iranu odnosno napada Izraela i Amerike i SAD-a na Iran i porasta cijena nafta, porasta cijena gnojiva odnosno problemi u dobavi energenata da je to uzrok ove povišene inflacije. Ja mislim da je to samo trigaton, mislim da trebamo razlikovati povod i uzrok, dakle to jeste sigurno povod za novi skok inflacije, ali je to kod nas naletilo na plodno tlo, dočekali smo to nespremno iz svih ovih razloga koje sam govorio ranije da se to nije dogodilo nigdje, nigdje drugdje u Europi na takav način. A da je tome tako govori sada i sam ministar financija koji je najavio nove mjere antiinflatorne mjere koje govore da će se ići i na smanjenje agregatne potražnje, što hoće reći da će se sigurno povući neke mjere koje utječu na povećanu potrošnju države, na povećanu potrošnju naših građana itd.. A da nismo radili ono što trebamo raditi u pravo vrijeme jer smo previše povećali državnu potrošnju, da smo probili na kraju krajeva i ono fiskalno pravilo 3%, ja mislim da je sad nešto sitno preko, da taj problem nije nastao preko noći jer o tome već pričamo jako dugo i u ovome saboru i da nismo iskoristili ono što smo trebali iskoristiti, a to je povećani priljev novaca u RH da to iskoristimo na pravi način odnosno da razvijemo naše gospodarstvo da njegovu produktivnost, njegovu otpornost na nove izazove to govore i drugi ekonomisti puno stručniji od mene ovdje.
Dakle, mislim da nismo dovoljno dobro iskoristili nekoliko godina koje smo imali jako pozitivnih. Ja ću vas podsjetiti da smo samo prije tri, četri godine ustvari ne da nismo imali državni deficit nego smo imali državni suficit, dakle bili smo 2022. ako se ne varam u suficitu, a sada smo u deficitu države.
Naravno da su tu između bili izbori, naravno da smo mi pred izbore malo odriješili kesu, al se onda na to nakalemila jedna kriza, kriza koja je udarila jače nego smo očekivali jer nismo povećali našu otpornost. I nekako meni sve to skupa izgleda kao kad smo ulazili u EU, dakle prije nego smo ušli u EU prilagođavali smo naše zakonodavstvo, dizali smo razinu demokratičnosti, jačali smo naše institucije itd. i čim smo ušli u EU e onda smo malo počeli se vraćat na ono staro i na kraju se opet ovdje raspravljamo o ustašama i partizanima.
Slično je kao kad smo ulazili u europodručje, dakle u europodručje smo ušli sa suficitom, dakle 2022. smo imali suficit, ali čim smo ušli u europodručje onda smo se malo opustili, počeli smo više trošiti, imamo neučinkovit državni aparat.
E sada, govorio je ovdje kolega Lalovac o jednom načinu borbe protiv inflacije, al ja mislim isto da svi ovi potezi koje bi trebalo povući ustvari su politički nepopularni potezi, dakle možda bi trebalo zaista smanjiti broj svih naših jedinica lokalne samouprave, možda bi trebalo reducirati naše zaposlene u javnom i u državnom sektoru, to su sve nepopularni potezi. I sad imamo ministra financija koji je a) bio profesor na Ekonomskom fakultetu, bio viceguverner ili zamjenik guvernera HNB-a i sada je ministar financija, on sigurno zna što treba napraviti pitanje je samo da li će dobiti političku podršku da to napravi i da li se spremno riskirati pa možda i nekakav gubitak glasova na izborima da bi se napravilo dugoročno i srednjoročno dobru stvar za RH.
Ja se nadam da hoće i nadam se da će ove mjere koje najavljuje konačno krenuti u smjeru fiskalne stabilizacije RH i da ćemo tu razliku inflacije koja nije uvezena, koja je naša, a ova vlada je deset godina na vlasti, dakle možemo reć da je i njezina, smanjiti i da ćemo kroz neko srednjoročno razdoblje doći na razinu EU i po prihodima naših ljudi i po dohotku, ali i po inflaciji. Dakle u toj nadi da shvaćamo kolko je ozbiljna situacija, da nije tragična, nije, imamo još nešto vremena, ali treba početi vući poteze i za to treba imati hrabrosti, da ne upotrebim riječi kolege Bulja prije mene. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani kolegice i kolege.
Zašto mi danas uopće raspravljamo o razrješenju guvernera HNB-a? Zato što ovaj sabor razrješuje i imenuje guvernera HNB i tu je početak i kraj priče. Pitam vas, evo to nas je možda jedno desetak, pitam vas sve zajedno da li je ovo kolko ova uopće rasprava danas ima smisla? Dakle, u ime odbora je predsjednik odbora izašao ovdje, rekao mi smo formalno dobili zahtjev da se razrješuje guverner, formalno smo odradili priču. Ja sam sigurna da bi rasprava bila neusporedivo bolja, konstruktivnija i smislenija da smo u istom trenutku imali razrješenje sadašnjeg guvernera i imenovano novog guvernera jer kada ćemo imati imenovanje novog guvernera, vidjet ćemo ko će ili guvernerice kako bi to kad prevedem na ženski rod zvučalo ta rasprava će o čemu onda bit rasprava, rasprava o liku i djelu tog čovjeka što je radio do sad ili rasprava o tome što on treba radit i kako treba radit i ukazivanje možda na stvari kako ne treba radit.
Ova rasprava se između ostalog može svesti i na odnos onog kojeg ovaj sabor razrješuje i imenuje i samog sabora. Ja danas kad sam imala onaj slobodni govor u ime kluba onda sam se referirala na potrošnju sredstava iz EU govorila o tome da nas Eurostat upozorava da je razlika između onog što smo povukli i ono što smo opravdali 25% za razliku od drugih zemalja EU je to nekakvih 2,7% i u toj raspravi sam jasno pozvala i rekla da bi bilo pravo mjesto da premijer Plenković dođe u ovaj sabor i kaže što će napravit, što će napravit jer rokovi su tu, dakle rokovi nisu tamo za četri ili pet godina rokovi su kolovoz ove godine odnosno rujan ove godine jer ono što se do rujna računi dostave će bit isplaćeno ono što se ne dostavi da tako pojednostavim neće bit isplaćeno.
Jednako tako mjesto gdje je trebao doći guverner HNB-a i otvoriti temu i problem inflacije je ovo mjesto je sabor, ovdje je trebalo otvoriti raspravu o svemu tome. No međutim, naravno od kad smo ovdje guvernera u odlasku dakle mogu čak govoriti o bivšem guverneru Vujčiću njega nije bilo. Ajdemo si postaviti pitanje, šta je tu uloga i značaj HNB-a kad si postavimo to pitanje možda će i odgovoriti što i kako je trebalo biti lakši.
HNB je središnja banka, uloga je održavanje stabilnosti cijena, zatim kontrola inflacije i čuvanje stabilnosti financijskog sustava to su tri glavne uloge i značaj HNB-a. Ako si postavimo to pitanje i želimo dati odgovor, kakav je naš odgovor? Kakva je njena uloga u stabilnosti cijena? Mogu ponovo ponovit ono što je kolega Lalovac rekao, a ponavljam ono što je zapravo guverner Vujčić rekao da kad su cijene zaista krenule divljati i postale nekontrolirane je poruka građanima je bilo pa odite kupiti u trgovinama gdje je jeftinije ili je možda poruka ne kupujte.
Kad je riječ bila o kontroli inflacije što je HNB predložila, što je napravila, što je reagirala, kako je napravila? Bojim se da tu odgovora nema. Ja ne mislim i ne želim razgovarati o liku i djelu guvernera Vujčića, mislim da je neusporedivo više trebao biti u saboru i dati odgovore na niz pitanja koje je, ide na jednu drugu funkciju i da budem poštena i korektna, svaki put kad neko iz Hrvatske ide na određenu funkciju u EU pa bez obzira kojoj političkoj opciji pripada, bez obzira dal su on meni dopada, ne dopada, dal sam zadovoljna ili ne, ja sam zadovoljna s činjenicom da ide.
Jednako tako moram reći da je bilo nekoliko momenata kad je HNB upozoravala, a gdje je vlada čvrsto spavala i stvari stavljala pod tepih, da se možda tad reagiralo, govorim možda, da se možda tad reagiralo možda bi neke stvari išle u drugom smjeru. Prvo upozorenje HNB-a na koje ću se ja referirati je bilo tamo negdje pred jedno sedam, osam godina kad smo uveli onaj zakon je počeo funkcionirat zakon gdje se odlučilo da subvencije na kamate na kredite. HNB je vrlo brzo reagirala i pokazala da je to uvođenje subvencija kamata na kredite za kupnju stanova povećalo cijenu nekretnina u Hrvatskoj kada cijena nekretnina u EU nije otišla tamo gdje je danas, kada cijena nekretnina u Hrvatskoj odnosno stanova je bila znatno niža i bila je saglediva, a danas bojim se da nije saglediva uopće, tad je HNB, guverner Vujčić upozorio i rekao da to nije dobra mjera, da ta mjera pokazuje da je cijena stanova u Hrvatskoj počela rasti, da ta cijena stanova u Hrvatskoj koja će rasti će izazvati naravno domino efekt i sve ostalo, tad vlada ne neka vlada, ne neka ona vlada na koju se neki vole pozivati koja je bila pred 15 ili 20 godina nego ova vlada, vlada na koje je čelu Andrej Plenković to nije željela čuti, o tome nije željela govorit, to nije željela uopće vodit računa, da se možda odlučilo za nešto drugo bilo bi drugačije. Zamislite da se onda možda odlučilo za napraviti projekt najma stanova ili projekt građenja u sustavu POS-a jer ovo priuštivo stanovanje je samo razvitak sustava POS-a i da se recimo imalo projekt od tisuću stanova godišnje što je sagledivo u ovom trenutku bi na tržištu bilo deset tisuća stanova za priuštivo stanovanje, a ne nula kao što je to danas.
Druga situacija u kojoj je guverner o čijem razrješenju danas govorimo, ali je to razrješenje formalno na koje je upozoravao je upozoravao na problem nedostatka radne snage. Bila je jedna konferencija ekonomista, dakle ja bih voljela puno više da je o tim problemima bila rasprava u HS-u i mislim da je mjesto na kojem treba raspravljat HS, da uloga zastupnika u HS-u i nas nije o tome da post samo nešto amenujemo ili iza toga o nečem raspravljamo, nije o tome da samo raspravljamo o zakonskim prijedlozima, ja mislim da se ovdje treba raspravljati o strategijama, da se treba raspravljati o smjerovima, čak i ne mislim da treba oporbi kad nešto ukazuje onako reći ruku pružiti reć da, da vi ste pametni, sposobni jer teško je to reć trebate imat ovako dosta snage to reći, ali slušati da, slušati pa određene mjere koje se predlažu o njima raspravljati i dalje ih prihvatit. Ne mislim da treba dati spomenicu zasluga za narod i reć ti si se prvi sjetio bio si najpametniji, ali mislim da treba slušati i to koristiti.
Dakle, on je upozoravao da u Hrvatskoj nedostaje 400 tisuća radnika, na toj konferenciji ekonomista koja je bila u Opatiji i rekao je dakle neću citirati jel nemam pred sobom to što je rekao nego ću samo nekako prevesti onako kako sam ja to pročitala, rekao je od tih 400 tisuća radnika dio radne snage treba riješiti kroz strane radnike jel drugačije neće biti, dio treba između ostalog riješiti i sa aktivacijom umirovljenika koji su otišli nešto ranije u mirovinu i spremni su radit. Što smo mi učinili? Kako smo ga mi poslušali?
Dakle, kad je riječ o stranim radnicima tu imamo sad Zakon o stranim radnicima koji da budem poštena, ovaj je bolji od onog bivšeg ja vjerujem da sljedeća izmjena i dopuna će bit bolje od onog drugog, ali mi nismo napravili strategiju uvoza strane radne snage, nismo ništa napravili na integraciji stranih radnika u naše društvo, nismo apsolutno ništa napravili na tome da potičemo i stipendiramo ljude iz trećih zemalja da dolaze ovdje studirati da iza tog, iza tog studija ostaju i određeno vrijeme radit za ona deficitarna zanimanja koja imamo trebali smo napraviti strategiju, trebali smo raditi integracijsku politiku i postat zemlja koja o tome vodi računa.
Što smo napravili vezano uz umirovljenike? Rekli smo ok možete nakon što odete u mirovinu nastaviti raditi, ali ćete dobiti pola mirovine, a onda kad oni zbroje pola mirovine i ono što je se pokazalo da zapravo nije baš neka mjera koja je najprihvatljivija moguća. Naravno da su umirovljenici pokazivali sve loše opcije svega toga, dakle i tu nismo odradili stvar do kraja.
I sad ću za kraj doći do onog kad kažete HNB kao središnja banka kontrola inflacija. E moj Bože ode mast u propast. Postoji ona jedna uzrečica u našem narodu koja kaže selo gori, a baba se češlja, e meni se baš tako čini da kad je riječ o inflaciji da inflacija ide, dakle djelomično da budem poštena imali smo i uvezenu inflaciju, ali inflacija koja je danas je naša najbolja moguća, domaća takva kakva je i apsolutno inflacija očekujemo sad s velikim iščekivanjem četvrtak kad je vlada najavila neke nove mjere koje su vezane uz suzbijanje inflacije. Živi bili pa vidjeli.
Ja sam sigurna u jedno, a to je da je ministar Ćorić koji je bio i zamjenik guvernera HNB-a, a sad je ministar financija, siguran sam kad sjedne, kad odmakne sebi politiku i politikantstvo, a sjedne s ljudima koji se u to razumiju, koji o tome nešto znaju da može naći i najbolje mjere. Problem je u tome što te mjere neće biti popularne, problem je u tome što kad te mjere budu neće baš zadovoljiti sve.
Dakle, ja nekako uvijek mislim da po putu kad je riječ i o takvim stvarima treba biti kao onaj treba vidjeti što druge zemlje rade. Ne mislim da modele drugih zemalja možete prepisati jel da ih možete prepisati onda bi bili ti zemlja, a ne mi, ali da vidite što rade, kako rade, kako daju odgovore i to koristiti.
Ja pažljivo pratim i čitam ono što govore pojedini ekonomisti, pažljivo pratim i čitam sve ono što neki stručnjaci i ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo govore vezano uz inflaciju. Između ostalog naravno da svi ukazuju na onu činjenicu da imamo u javnoj upravi puno zaposlenih, da su plaće koje su relativno velike, da gospodarstvo sve to zajedno ne može pratit. Ali onda moram još za kraj se vezati na sredstva koja mi dobivamo iz EU i koja smo dobili i koja su nam raspolaganju i pitam vas sve zajedno, kad maknete od sebe, kad bez obzira na kojoj strani ove sabornice sjedite i kad maknete od sebe ona stranačka obilježja, meni je apsolutno jasno kad ste u određenim velikim strankama tad pratite politiku te stranke, ali kad maknete ta stranačka obilježja i to sve zajedno i kad se svi pitamo da li i što dalje činiti sa inflacijom da se ona svede na mjeru koja će moći biti kontrolirana, bojim se da bi svi tu zajedno imali iste ili slične odgovore.
Kad malo vidimo gospodarstvo koje u Hrvatskoj ide vidimo da i taj smjer gospodarstva nije na najbolji mogući način napravljeno. Ali ja vas sve zajedno ono što vas hoću pitat, jel vidite ijednu reformu, da li vidite ijednu jedinu reformu koja je bila? Da li vidite reformu u zdravstvu, u školstvu? Bojim se da reforme ne stanu i na Markovom trgu one ... ovoj sabornici.
Zaključno, apsolutno bi bilo neusporedivo bolje da ova rasprava koju danas vodimo je rasprava koju da imamo tu razrješenje guvernera imenovanje novog guvernera. Zašto? Iz razloga da tad ne raspravljamo o liku i djelu tog novog guvernera nego da malo raspravljamo o onom što bi HNB trebala biti, što bi se trebalo radit, a što se ne radi. I ono što želim za kraj reći, ne pretvarati ovaj sabor i u sabornicu u dizače ruke, ne pretvarati u to da raspravljamo o zakonima onda još svi zajedno onako kad se svi slažemo oko toga onda raspravljamo na ovaj ili onaj način u ovom saboru se treba raspravljati o bitnim stvarima, ovom saboru treba premijer Plenković doći i raspravljati o tome što ćemo ako ne uspijemo zaista u sljedeća dva, tri mjeseca kolko imamo na raspolaganju taj jaz od 25% smanjiti na 2,5%, ali jednako tako je ovo mjesto gdje treba doći guverner i odgovarati za stvari koja su uloga i zadaća HNB-a. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Marin Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Dame i gospodo zastupnici.
Kao što smo mogli pretpostaviti i u ranim jutarnjim satima ovo neće biti rasprava u kojoj ćemo prihvatiti prijedlog Odbora za imenovanje i razrješenje, o razrješenju guvernera Vujčića nego o svemu pomalo, pa smo mogli čuti da neki predlažu gradnju solarnih elektrana, drugi predlažu što ćemo sa Zakonom o strancima, treći Most lažno optužuju za nekakve famozne veleizdaje od strane guvernera i hrvatske Vlade, a u onom trenutku kada imamo priznanje ovdje da je u Gradu Zagrebu netko uzimao javni novac, nagodio se sa tijelima progona i na taj način priznao svoju krivnju.
Mi ovdje danas možemo raspravljati o imenu, prezimenu, liku i djelu sad već pomalo bivšeg guvernera Vujčića, ali smo svi odreda, a nadam se da to neću učiniti ja, propustili podsjetiti što zapravo ovo razrješenje znači u hrvatskom kontekstu. Mogli smo otvoriti raspravu o ugledu RH u europskim institucijama, nismo, mogli smo pričati o stabilnim javnim financijama, proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i opće države rastu, dug odnosno duga u BDP-u pada, mogli smo govoriti o brzorastućem gospodarstvu na nivou EU među najvišim stopama rasta koji sasvim sigurno doprinose i prelijevaju se i u prisutne inflatorne pritiske. Mogli smo raspravljati i o tome kakve makroekonomske pokazatelje stvorilo hrvatsko društvo zajedno sa HNB-om u posljednjih nekoliko godina, međutim ništa od toga nismo, a zaboravili smo i podizanje kreditnog rejtinga RH po svim trima vodećim agencijama koju su Hrvatsku kao tržište rada i kapitala digli iz razine smeća u investicijski rang, dakle iz onih BB plusa, minusa do razine A.
Hrvatska je u vrlo kratkom roku dobila svoje predstavnike u dvjema ključnim financijskim europskim institucijama, Europskoj središnjoj banci i Europskoj investicijskoj banci, jedan kandidat aktualni guverner HNB-a, drugi bivši potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac. Dobiti ove ključne čelne pozicije u ovako kratkom roku zapravo govori o vanjskom ugledu RH i našem stabilnom tržištu financija.
Vujčića nisu izabrali tamo neki sa strane, nije on postao potpredsjednik Europske središnje banke zato što nas je eto to nekim slijedom ždrijebom pripalo. 26 ministara financija europskih zemalja u konkurenciji od šest iznimno ozbiljnih kandidata daju povjerenje ne samo osobi Borisu Vujčiću nego i predstavniku RH, to je poruka nakon 13 godina članstva u EU mi danas imenujemo čelne osobe institucija od kojih su prije desetak godina dolazile u Hrvatsku učit nas poslu, pružat različite oblike pomoći, podrške, podrške u brojnim reformama s ciljem jačanja Hrvatske kao još uvijek relativno mlade države i mladog financijskog i tržišta rada.
U tom smislu ovo imenovanje, ponovit ću još jedanput, ima ključni vanjskopolitički moment, a to je da je Hrvatska danas uvažena članica EU, nismo iza vrata, nismo negdje sa strane za stolom, nismo one koje se ne pita zbog veličine broja stanovnika i relativno svježeg članstva u europskim institucijama nego smo članica koja daje svoje prijedloge, ti prijedlozi prolaze isključivo podrškom ostalih članica EU i na taj način kompletno ova politika koju vodi HDZ-ova vlada nije dobila povjerenje samo hrvatskih građana treći put uzastopce nego i povjerenje ostalih predstavnika građana EU od kojih nisu naravno svi niti isto političke opcije nego upravo znajući što je Hrvatska postigla u posljednjih deset godina daju upravo takvo povjerenje.
Mogli smo ovdje čuti da je veleizdajnički čin i ukidanje kune, međutim nismo mogli čuti da Hrvatska danas ima novu nacionalnu valutu i ona se zove euro, na tim kovanicama diljem EU, ponovit ću još jedanput od Gibraltara pa sve do Sjevernog ledenog mora na tim kovanicama nalazi se obris granica RH, dio našeg povijesnog grba, grba RH, nalazi se glagoljica na kojoj piše HR, Hrvatska, nalazi se lik jednog od najvećih znanstvenika koji dolazi iz Hrvatske Nikole Tesle i na taj način suverenitet Hrvatske i nacionalna valuta nije više omeđen samo našim međunarodno priznatim granicama nego je postignut nad suverenitet koji dijelimo zajedno sa ostalim članicama EU.
Mi smo mogli ovdje govoriti naravno i o makroekonomskim pokazateljima i još jedanput podsjetiti da upravo ovakva politika dovela do nikad većeg broja zaposlenih u RH 75% postignuta je zaposlenost, milijun 760 tisuća danas osiguranika u Hrvatskoj radi, a rekordno niska nezaposlenost broji svega 62 tisuće nezaposlenih prema statistici HZZ-a. U tom smislu kada iz mjeseca u mjesec prosječna plaća pa tako i medijalna raste i ona danas prosječno iznosi 1.555 eura i kad spominjali smo i Sloveniju imamo usporedbu da je prije svega nekoliko godina plaća prosječna u Sloveniji bila za 36% veća u odnosu na onu u Hrvatsku, a da je danas svega negdje oko 8% to dovoljno govori koliko taj ubrzani hrvatski gospodarski rast ide i u prilog sustizanje onih razvijenih zapadno od nas koji nisu imali sve one političke datosti s kojima se Hrvatska suočavala devedesetih i nakon nje.
Inflacija je i inflatorni pritisci dominirala raspravom o razrješenju guvernera Vujčića. Ja ću podsjetiti da je 2022. stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 10,8% i tada vlada ne samo 2022. nego '21. konstantno intervenira i rezultati su vidljivi. Mi više nemamo inflaciju 10,8, a nakon što je pala na one sada već željene niske razine od 3% danas se ponovno ne zbog domaće inflacije, kako to reče zastupnica Mrak-Taritaš, nego zbog ponovne energetske krize s kojom se suočava cijeli svijet i Europa mi ponovno bilježimo porast inflacije, ovaj put ne uzrokovan povećanjem cijena hrane i usluga nego poskupljenjem energenata i to je istina koju možemo pokušati demantirati iz obraćanja u obraćanje za ovom govornicom u saboru bilo kojem drugom političkom nastupu, ali ova vlada je ako ičega svjesna, svjesna je inflatornih pritisaka na standard građana. Da nije ne bi usmjerila devet milijardi eura izravne pomoći i gospodarstvu i pojedincima na način da čuva naš standard, da čuva postojeća radna mjesta, da dolazi do otvorenje novih radnih mjesta, da u ovom mandatu preko 300 tisuća radnih mjesta novootvorenih samo u posljednje dvije godine 55 tisuća. To vam također je jedan od uzroka inflacije i zbog toga vlada i dalje ne miruje nego će u četvrtak ponovo hrvatskoj javnosti predstaviti novi paket koji će za cilj imati naravno da i ovih 5,8 koji je neusporedivo niži od onih 10,8 vrati na sve ono što smo svi zajedno demonstrirali i rekli da treba stopa inflacije biti niža usporedivija sa onima u ostalim članicama EU i vjerujem da će do toga doći jer vlada je reagirala prije, reagirat će i ovaj tjedan. U svakom slučaju klub HDZ-a podržat će prijedlog Odbora za razrješenje guvernera Vujčića.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege.
Danas neću govoriti o pojedinačnoj odgovornosti jer dan kada se razrješuje guvernera HNB-a nije dan kada se govori o bilo kakvim pojedinačnim odgovornostima i neću se fokusirati na jedan mandat, jednu osobu ili jednu odluku. Danas treba govoriti o odgovornosti institucija, o ulozi HNB-a, o njezinom osnovnom cilju i o tome šta od HNB-a mi očekujemo u budućnosti jer inflacija nije apstraktan pojam. Inflacija nije samo tablica DZS-a postupak u odnosno postotak u priopćenju nekom od strane vladajućih ili graf na konferenciji za medije, inflacija je ono što građani vidi kad ode u trgovinu i svate kada za svaki dan za isti novac kupnje mogu kupiti manje nego što su to mogli prethodnog mjeseca, prethodne godine itd..
Inflacije je ono što osjeti umirovljenik kad plati režije, ljekove i hranu, ono što osjeti mlada obitelj kad plaća najamninu, kredit, vrtić, gorivo ili namirnice, ono što osjeti radnik kojem nominalno plaća možda raste, ali realno živi i jednako teško ili čak i teže nego prije. Zato o inflaciji ne možemo govoriti hladno i birokratski moramo govoriti kao pitanje životnog standarda, dostojanstva rada i povjerenja građana u institucije.
Vlada mjesecima govori da se inflacija smiruje, ali građani u svakodnevnom životu ne vide to smirivanje, dapače oni vide da su cijene ne ostale visoke nego si iz dana u dan sve više i više, hrana se nije vratila na staro, režije su visoke, stanovanje je sve skuplje, usluge su sve skuplje novac vrijedi sve manje. I tu dolazimo do prve važne istine, inflacija može usporiti, ali cijene se i u tom trenutku neće vraćati nazad, dapače, ići će naprijed samo ne tolko naprijed kolko su išle prije jer nema vraćanja unazad, tu utakmicu smo već izgubili. Ako su kruh, meso, najamnina i usluge jednom poskupili građanima ne znači puno kad im neko kaže da se stopa usporila, oni i dalje plaćaju nove više cijene.
Prema najnovijim podacima koje imamo Hrvatska je u travnju imala inflaciju 5,8% prema nacionalnom indeksu odnosno 5,4% prema harmoniziranom europskom indeksu. U istom razdoblju eurozona je bila na 3%, a EU na 3,2%, dakle Hrvatska nije samo dio europskog inflacijskog problema, Hrvatska je ponovno značajno iznad europskog prosjeka gotovo duplo. Da inflacija postoji samo u Hrvatskoj mogli bi o tome pričat, ona postoji i u Europi, međutim očiti europske zemlje imaju neke druge trendove i puno više njihove vlade brinu za njihove građane. Po toj istoj metodologiji mogli bi reći sve je isto, međutim kada je nešto duplo skuplje od nečega nešto duplo ubrzava to znači da mi duplo padamo po pitanju našeg standarda.
Zato pitanje nije postoji li inflacija i zašto je tako nego zašto Hrvatska ima toliko veliku inflaciju? A kada pogledamo strukturu inflacije stvar postaje potpuno jasna, Hrvatskoj je to što je rekao prethodni govornik Piletić u biti da Hrvatska nema tolko veliko povećanje hrane kolko je imala 2022.g., apsolutno ne, međutim ta hrana koja se povećala tada 2022. na određeni iznos nije išla dalje nego smo dalje nastavili napredovati i danas duplo brže cijene nama rastu hrane nego u drugim zemljama EU jel. Neke odluke dolaze izvana, to je točno ali mnoge odluke donose se ovdje baš u Vladi, u proračunu, u načinu na koji se troši javni novac, u načinu na koji se dijele potpore i u načinu na koji institucije upozoravaju ili ne upozoravaju na rizike. Godinama gledamo model u kojem se javni novac posebno rado dijeli u predizborno vrijeme, jednokratne pomoći, dodaci, subvencije, mjere za sve, često bez jasnih kriterija i bez dugoročne strategije. To se uvijek predstavi kao neka vrsta socijalne osjetljivosti međutim to je daleko od socijalne osjetljivosti, to je upravo dijametralno suprotno od toga jer prava socijalna politika nije dijeljenje svima jednako. Prava socijalna politika je pomoć onima kojima je pomoć stvarno potrebna. Kad država dijeli bez kriterija ona ne rješava problem, ona često samo kupuje vrijeme, a u predizborno vrijeme često kupuje i političku naklonost. To nije odgovorna socijalna država, to je politika trgovine javnim novcem i problem je u tome što taj račun uvijek dođe na naplatu. Svaki euro koji se potroši neodgovorno, svaki euro koji se podijeli bez kriterija, svaki euro koji služi stvaranju privida da država brine, a ne stvarnoj pomoći najugroženijima, vraća se građanima kroz veće cijene, veće troškove i pad vrijednosti novca. Inflacija je zato skriveni porez koji se daje u predizborno vrijeme, a slijedeće 4 godine plaćamo ga apsolutno svi gdje najviše tu cijenu plaćaju upravo oni kojima je trebalo se u startu najviše pomoći. To je porez, to nije, to nije porez koji smo, koji je bio izglasan kao porez, nema ga na platnoj listi, ne piše na računu kao posebna stavka ali ga plaćaju svi, plaća ga radnik kada mu plaća stalno vrijedi sve manje i manje, plaća ga umirovljenik kada mu mirovina ne prati njegove troškove života, plaća ga poduzetnik kada mu raste ulaz, kada mu rastu ulazni troškovi. Plaća ga mlada obitelj kada mora birat između štednje, stanovanja ili osnovnih životnih potreba.
I najgore od svega taj skriveni porez najteže pogađa one koji imaju najmanje jer oni nemaju bilo kakav višak, nemaju bilo kakav izbor, oni nemaju svoj neki zaštitni sloj. Oni ne mogu inflaciju prebaciti na nekoga drugoga. Zato je posebno opasna ova politika koja daje danas, a uzima sutra. Kada pomažete građanima ako im danas dajete i određeni dodatak jednokratni, a sutra im oduzimate od plaće. I sada dolazimo do odgovornosti Hrvatske narodne banke. Ponavljam, ne govorim danas o pojedinačnoj odgovornosti, ne govorim o tome da jednu osobu treba označiti kao krivca za sve, inflacija je vrlo složen problem, ima više uzroka. Istina, tu su i međunarodna tržišta i energetika i fiskalna politika, zatim tržišne strukture, konkurencije, plaće, očekivanja i ponašanje potrošača i poduzeća ali upravo zato institucije moraju raditi svoj posao, a osnovni cilj Hrvatske narodne banke je stabilnost cijena. HNB je danas dio euro sustava ali i dalje ima odgovornost prema hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima i hrvatskoj javnosti.
Zato ostaje pitanje i zašto Hrvatska odstupa od euro zone, zašto je inflacija u Hrvatskoj to što sam rekao viša, koji su domaći uzroci, koliko inflacija pridonosi fiskalna politika Vlade, koliko je pridonose neselektivne potpore, koliko joj pridonose nedovoljno tržišno natjecanje, koliko joj pridonosi energetske ovisnost. Tu će, te odgovore očekujemo od HNB-a ali HNB mora biti institucija koja jasno kaže kada je fiskalna politika radi sama po sebi protiv stabilnosti cijena. Mora jasno reći da je država se pregrijava potrošnjom, mora jasno reći da javni novac koristi za kratkoročne političke ciljeve, a dugoročno se povećava inflacijski pritisak prema svima, a najviše prema onima koji imaju najmanje. I zbog toga HNB u budućnosti mora biti snažniji korektiv, mora imati jasniji glas razuma, mora na vrijeme upozoravati kako se vode, kako se vodi politika koja kratkoročno donosi političke bodove, a dugoročno donosi inflaciju. Jer predizborna potrošnja možda donese mandate ali inflaciju poslije plaćaju svi građani i oni koji su glasali za takvo upravljanje i oni koji nisu i oni koji imaju, a najviše oni koji nemaju.
Zato danas poruka mora biti jasna, inflacija nije prirodna nepogoda, nemojmo se skrivat iza toga, inflacija je rezultat odluka, propusta i zakašnjelih reakcija. Odgovorna država ne može glumiti bankomat u predizborno vrijeme, ne smije dijeliti javni novac bez kriterija pa se kasnije čuditi što eto cijene rastu, a odgovorna središnja banka mora jasno, stručno i neovisno govoriti o svemu što tu vrijednost ugrožava. To očekujem od HNB-a u budućnosti, ne političku lojalnost, ne šutnju, ne naknadna objašnjavanja nego pravedno upozorenje, jasnu analizu i dosljednu obranu stabilnosti cijena jer kada cijene izmaknu kontroli, ne stradaju grafikoni, stradaju ljudi. Zato danas govorim o odgovornosti ne osobnoj nego institucionalnoj. Ne o prošlosti koja radi radi prošlosti nego u budućnosti kako našu državu vidimo. Hrvatskoj trebaju institucije koje neće uljepšavati stvarnost nego će je jasno imenovati, institucije koje neće čekati politički mig nego će raditi svoj posao, institucije koje razumiju da stabilnost cijena nije luksuz nego temelj normalnog života. Građani ne žive od vladinih poruka, ne žive od statističkih interpretacija, ne žive od jednokratnih dodataka koji nestanu u jednoj kupovini. Građani žive od svoje plaće, svoje mirovine i vrijednosti novca koji imaju u novčaniku, a naš je posao da tu vrijednost štitimo. Zato borba protiv inflacije mora bit ozbiljna, dugoročna, institucionalna. Mora biti iznad predizbornih kalkulacija, iznad političke trgovine i usmjerena na građane, a ne na mandate jer mandati prođu, a cijenu loših odluka građani plaćaju još dugo nakon izbora. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je kolege Pausa.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega u uvodnom dijelu svojeg govora govorili ste u biti o tome ili ste takvu sliku ostavili da se inflacija smiruje, da će možda usporiti ali da će visoke cijene ostati. Ja bih ovdje čisto više nemamo ispravak netočnog navoda ali malo bih samo naveo brojke od 1. mjeseca na ovamo, svejedno da li prema harmoniziranom indeksu ili, ili našem unutarnjem indeksu ali evo harmonizirani indeks odnosno onaj koji je usporediv sa, s EU. U siječnju inflacija 3,6, u veljači 3,9, u trećem mjesecu 4,8, u travnju 5,4, ide sezona, veliki dio, udio u našoj inflaciji imaju upravu usluge i energenti i hrana. Govorili smo o situaciji u svijetu, dakle ja ne očekujem da će se niti rast inflacije u relativno kratkom vremenu smiriti. Vlada najavljuje svoje mjere, vjerujete li da će, da li će te mjere polučiti neki rezultat u kratkoročnom razdoblju do recimo jeseni?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Paus, pa ne vjerujem. U biti brojke govore jedno, pa možemo mi stvar vjerovanja imati, vjera je jedna stvar, a činjenice govore nešto suprotno od toga. To je rekli ste svaki mjesec, siječanj, veljača, ožujak i travanj, stalno raste inflacije i onda se ovi iz Vlade hvale da je 2022. bila veća inflacija. Pa ta veća je dovela do većih cijena, a svaka slijedeća daje do još većih cijena. Ne pada zato šta pada to, zato što pada određeni broj za jedan postotak. Taj broj je i dalje visok, i dalje su cijene te ogromne. Tako da mjere Vlade mogu samo kratkoročno napravit stvar, a vidjeli smo kada kratkoročno se daje da dugoročno plaćamo porez svi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šašlin ima repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Barbir pa kolega Piletić je jako dobro naveo sve strateške ciljeve koje je RH i ova Vlada ostvarila posljednjih godina pa je tako spomenuo i ulazak u euro zonu, prosječnu plaću 1.550,00 eura trenutno i sada kad se uspoređujemo sa susjednim nama državama itd. jel, ne smijemo nikada zaboraviti jednu vrlo bitnu stvar, vrlo bitnu činjenicu. To je da nam startne pozicije RH i ostalih zemalja europske, nisu bile iste. Dapače mi smo izgubili 15 tisuća mladih života u Domovinskom ratu, obnovili smo državu cijelu RH veličine otprilike jednog Zagreba smo izgradili stambenih objekata samo ovaj i sada smo stigli, a neke čak i prestigli što se tiče prosječnih plaća itd. Prema tome to je ogroman napredak, to su činjenice i to jednostavno ne možemo zanemariti.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Šašlin pa gledajte ja bi isto volio gledati svijet kroz ružičaste naočale, onda bi ja rekao da imamo rekordno visoku zaposlenost, a u biti 500 tisuća mladih smo našim politikama otjerali u zadnjih 10 godina. Pa logično je, kad smo se riješili svih nezaposlenih, onda da imamo maksimalnu zaposlenost jel, a ako imamo duplo veću inflaciju znači 5,4, 5,8% u odnosu na Europi 3%, onda to znači da mi, naše cijene rastu duplo više nego u Europi pa možemo i to reći kroz ružičaste, ružičaste naočale reći naše su cijene bolje od Europe međutim za standard građana to je apsolutno lošije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Za povredu je kolega dignuo Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Čl. 238. Nije 500 tisuća mladih otjerano, nego je 500 tisuća novo zaposlenih mladih u našem sustavu. Evo, samo jedna ispravka.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila ispravka ovaj pa vam moram dat opomenu. Kolegica Mrak Taritaš ima repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Barbir dakle i vaša rasprava i glavnina rasprave o kojoj su bili su bili zapravo rasprava o inflaciji, ono što je goruće, gorući problem u Hrvatskoj. Dakle mi u četvrtak očekujemo nekakav odgovor Vlade vezano uz inflaciju pa ćemo vidjet što će, kakav odgovor će biti tim više što je vrlo zanimljivo da je sadašnji ministar financija bivši viceguverner Hrvatske narodne banke pa ja bih rekla da iz prvih, iz prve ruke može znati. Ali jel nam, jel nam se ne čini da bi bilo neusporedivo bolje da smo ovu današnju raspravu osim na raspravu o kojoj govori o razrješenju bivšeg, sada već bivšeg guvernera Vujčića imali u trenutku kad imamo imenovanje novog guvernera, da zapravo tu raspravljamo što i kako radit dalje da se greške ne ponavljaju jer ono što nam je sklonost ponavljati iste greške iz početka. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupnice Mrak Taritaš pa upravo to je točno. Mi sad raspravljamo u biti većina saborskih zastupnika sada raspravlja o budućnosti, a u biti bi trebali raspravljati o prošlosti jel jer u biti ovdje je riječ o razrješenju guvernera. Znači ta točka je morala biti zajedno sa novim kako bi zaista tu raspravu o budućnosti mogli postaviti i vidjeti vizije tog novog guvernera i ukazati na slabosti i propusti u nekom prijašnjem razdoblju što smo imali. To je Vlada razdvojila, a mislim da je to pogrešno jer svi pričamo o budućnosti, a daje nam se prijedlog iz prošlosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točki i o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
29.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na Izbor, imenovanja i razrješenja, 1. Prijedlog Odluke o izboru potpredsjednice i prestanku mandata potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, pod 2. Prijedlog Odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora i pod 3. Prijedlog Odluke o razrješenju guvernera HNB-a.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, rasprava je zaključena.
Ako ste suglasni razdvojio bih odluku o HNB-u za koji bi glasovali odvojeno, a za ove ostale dvije točke koje se tiču saborskih odbora glasovali bi objedinjeno. To u redu? Hvala vam lijepa, onda prvo, prvo, molim vas kolegice i kolege.
Znači prvo ćemo glasovati o Prijedlogu Odluke o razrješenju guvernera HNB-a ali vidim da imamo zahtjeve za stankom, prvi se javio kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a u trajanju od 10 minuta kako bi naglasili da danas glasujemo o razrješenju guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Tu je ujedno i prilika da se prisjetimo jednog od najvećih ekonomskih problema s kojima su se građani suočavali i suočavaju se i dan danas unatrag posljednjih godina. To je divljanje inflacije i dramatičan pad životnog standarda.
Godinama smo slušali kako Vlada za inflaciju optužuje vanjske okolnosti, rat u Ukrajini i energetske poremećaje i sve moguće faktore osim vlastitih politika. Istovremeno je HNB uporno umanjivala svoju odgovornost i prebacivala loptu na Vladu. Kad su građani tražili odgovore zašto su cijene hrane, stanovanja i osnovnih životnih potrepština rasle brže nego gotovo bilo gdje u Europi gledali smo beskrajno prebacivanje odgovornosti između Banskih dvora i HNB-a. I dok su se oni prepucavali građani su plaćali račin, račun. Dobit banaka i velikih trgovačkih lanaca rasla je višestruko brže od plaća, a stvarna kupovna moć građana padala je iz mjeseca u mjesec. Umirovljenici, radnici i mlade obitelji osjećali su inflaciju svakog dana prvenstveno na blagajnama trgovima.
I zato je danas posebno zanimljivo gledati kako čovjek pod čijim je mandatom Hrvatska bila među europskim rekorderima po inflaciji odlazi na novu prestižnu međunarodnu funkciju. I umjesto ozbiljne analize što je HNB mogao i morao učiniti bolje šalje se poruka da je posao obavljen izvrsno. Dakle, inflacija je pojela standard građana, odgovornost nitko nije preuzeo a guverner je na kraju nagrađen.
To možda najbolje i opisuje način funkcioniranja ove vlasti. Kad građani griješe oni plaćaju cijenu, kad institucije zakažu odgovorni napreduju. Zato u SDP-u smatramo da je potrebno otvoriti ozbiljnu raspravu o ulozi HNB-a u razdoblju rekordne inflacije, o odnosima HNB-a i Vlade RH te o kome, te o tome tko je zapravo štitio interese građana, a tko interese …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… banaka i velikih profitera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Predsjedniče tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Možemo! zato jer su od gospodarskog rasta najviše profitirali bogati, rentijeri i špekulanti. I dok je bio rast tražili smo od vas da uvedete porez na ekstra profit kako bismo upravo oporezovali one koji su najviše profitirali i kako bi preraspodijelili taj rast na one koji imaju najmanje. Godinama smo to tražili, niste to htjeli. Sada kada očito uvodite mjere štednje krenuli ste u tu mjeru.
Sada uvodite te mjere štednje, a idete na teret upravo obrtnika, na teretradnika, na teret učitelja, na teret medicinskih sestara, na teret primatelja socijalnih naknada. Sada kada će očito neka kriza krenuti odlučili ste se uvesti mjere štednje upravo na teret onih kojima je najteže u društvu a mjere ekstra profita, poreza na ekstra profite uvodite samo zato, samo zato jer je došlo vrijeme da se napuni proračun.
Priznali ste jučer na sav glas da smo bili u pravu sve ove godine kada smo predlagali ove mjere, priznali ste da je Plenković odgovoran za inflaciju, ali nažalost i dalje nemate hrabrosti, ali nemate ni kapaciteta da se pošteno obračunate s onima koji iskorištavaju naše radnike i koji iskorištavaju naše građane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena, imamo sada, molim vas kolegice i kolege, imamo dvije za sada zahtjeva za povredom Poslovnika.
Prvi kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238., kolega Živković mazali ste građanima oči da vjeruje gradonačelniku a ne hrvatskim institucijama koje se bore protiv kriminala na čelu sa glavnim državnim odvjetnikom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Mažar./…
… jer ste prikrivali i sakrivali kriminal.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepo kolega Mažar, dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče Članak 238..
Zanima me šta Žika Vojar misli je Kosta nevin ili nije, je li stranački kolega našeg Žike Vojara nevin ili nije?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Zekanović, dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
238., evo ja mislim da je tu prije neki tjedan premijer Plenković na kavi sa gospodinom Kalmetom, na kavi sa gospodinom Kalmetom. Je li premijer Plenković tada mislio da je on nevin ili nije?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Živković, dobivate opomenu isto tako.
Kolegice Kekin, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
238., dakle i to s kolegom Kalmetom vašim visokopozicioniranim HDZ-ovcem kao što su visokopozicionirani HDZ-ovci koje je birao Plenković …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… Beroš, Tolušić, Žalac, Mikulić itd. …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin dobivate, dobivate opomenu kolegice Kekin./…
… zločinačka osuđena organizacija, to ste vi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin dobivate opomenu. Idemo dalje kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Čl. 238. pa kolegice i kolege iz Možemo! izađite iz ormara i priznajte svima mi smo kriminalci jer po kriterijima koje ste sami uspostavili od ovog tjedna vi ste kriminalna organizacija i ja ću vam .../Upadica predsjednik: Hvala./...po ne znam koji put ovaj tjedan .../Upadica predsjednik: Kolega Herman dobivate i vi opomenu isto tako./... čestitat i zaželit vam dobrodošlicu u klub koji ste .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./...sami osnovali prije nekoliko godina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Molim vas kolegice i kolege idemo dalje. Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Čl. 238. tko o čemu HDZ o kriminalu, dakle u trenutku kad je izrečene nepravomoćna, ali ipak presuda još jednoj vašoj lopini i to notornoj lopini Kalmeti vi imate obraza moralizirati ikome ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica predsjednik: Kolegice Ahmetović dobivate opomenu/

Ahmetović, Mirela (SDP)
... i ičiji moral dovodit u pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović ne možete ljude koji nisu pravomoćno presuđeni nazivati na ovaj način. Vi ste skloni govoriti o korupciji o drugim ljudima, ali pogledajte si malo Rijeku onda i vaše nasljeđe vaših gradonačelnika i uprave koja traje već više desetljeća. Znadete zašto to govorim? Zato što gospođa Ahmetović svakoga tko je član HDZ-a proglašava korumpiranim lopovom, pa vi ste po tim kriterijima isto lopov i korumpirana i kako ste rekli lopina, sram vas bilo. Nisam odvjetnik nego nazivate ljude koji nemaju pravomoćne presude način na koji ste napravili to ne smijete raditi. Ne ja ovdje branim nekakvo normalno ponašanje da ne govorite ljudima da su lopovi koji nisu pravomoćno presuđeni. Pa dobit ćete, pa naravno da ćete dobiti. Ne govorim umjesto njih govorim u ime predsjednika HS-a štiteći dignitet institucije, ne možemo se nazivati lopovima ako netko ima prvostupanjsku presudu, takvih ljudi ima jako puno i u drugoj fazi bivaju oslobođeni. Dakle, nemojmo to raditi molim vas. Postoji način na koji možete politički govoriti, a da ne idete izravno na ljude jer to nije u redu jednostavno. Molim vas.
Idemo se vratiti sad dalje kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Čl. 238. pa vidim ovdje dvostruke kriterije, a mene zanima kako će g. Kosta Kostanjević platit štetu koju je napravio gradu? Hoće li možda Ivana Kekin vilu dati u zalog tome? .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./... ... će g. Đujiću istu štetu koju je napravio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu i vi isto tako. Kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
238. predsjedniče, zanima nas s kim gospođa i gospodin Kekin piju kavu sa kriminalcima ili s nogometašima. Gospođo Ahmetović Kosta Kostanjević je bivši član SDP-a .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Piletić./... jeste se s njim družili pili kavu, jest bili u Novoj Gradišci.../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Piletić dobivate opomenu./... podijelili vaše cirkus letke o inflaciji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako bila je replika dobivate opomenu. Kolega, kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Čl. 238. krađa 450 tisuća eura i krađa dva milijuna eura na Hipodromu i sada novih 30 miliona u vio nisu mjere štednje kolege iz Možemo!, .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Blažanović./...to je čisti lopovluk.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče 238. kolegica Marković druge proziva za korupciju, a u redovima kluba SDP-a sjedi kolegica Ikić Baniček, kolega Marković, a našla se prozivati vladajuće kolegica Kekin koja .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Zekanović./... po povlaštenim cijenama kupuje nekretnine i .../Upadica predsjednik: Dobivate, dobivate.../... kolegica Benčić koja kupuje stanove ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu kolega Zekanović./

Zekanović, Hrvoje (HDS)
... po subvencioniram cijenama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Gospodine predsjedniče 238. je u pitanju, naime u izvješću o radu policije na stranici 135 osu... iz afere Hipodrom jasno piše da se radi o zločinačkom .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Đakić./...udruživanju koja je prouzročilo i daljnji slijed .../Govornik se ne razumije./...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako dobivate opomenu i vi. Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. 238. gospođo Kekin i svi ostali iz sljedbe Možemo! Umjesto da preuzmete odgovornost za to što ste pokrali Zagrepčane za dva miliona eura vi .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Burić./...danas ovdje i dalje naričete i kukate nad vlastitom.../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... tužnom, tužnom ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica predsjednik: Dobivate opomenu kolegice Burić./

Burić, Majda (HDZ)
... sudbinom umjesto da se sramite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
238. poštovani predsjedniče sabora, kad govorimo o pravomoćnom ili nepravomoćnim presudama trenutak je da se podsjetimo da jedina stranka pravomoćna osuđena za kriminal i korupciju .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Marković./... je HDZ i već desetljećima orgijate .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... po proračunu državnom ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica predsjednik: Kolegice Marković dobivate opomenu./

Marković, Ivana (SDP)
... proračunu i sredstvima građana .../Upadica predsjednik: Kolegice Marković nemojte da vam dajem dvije opomene dobivate jednu. Slušajte kao i svi drugi./... i radi toga ste im ispraznili džepove i radi toga danas imamo inflaciju najveću u Europi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da, baš tako. Kolegice Lugarić izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani g. predsjedniče povrijedili ste poslovnik čl. 230. u vezi s čl. 231., naime vi ste se upustili u polemiku sa kolegicom Ahmetović, a to niste učinili sa drugim kolegama zastupnicima. I danas i prijašnjih dana, dozvolite mi da završim, ostali kolege zastupnici su spominjali i kriminalcima prozivali razne ljude koji također nemaju pravomoćne presude. Prema tome, ja vas samo molim prvo da ako želite sudjelovati u raspravi da sudjelujete .../Upadica predsjednik: Dobro./... kao svi drugi zastupnici, .../Upadica predsjednik: Kolegice Lugarić./... a drugo da prema svim zastupnicima imate jednake kriterije .../Upadica predsjednik: Kolegice Lugarić./... i prema zastupnicima oporbe i prema zastupnicima iz vladajućih.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Slažem se sa vašom intervencijom u jednom dijelu, ja nisam bio ovdje zadnjih nekoliko dana, ima ovdje jedan gospodin koji ima pravomoćnu presudu jer se nagodio i priznao krivicu, ali čak i tu treba birati riječi jer smo mi Parlament, mi smo saborski zastupnici i tu valja čuvati ipak dignitet svakog čovjeka. Ali dakle postoje razlike od onih koji imaju prvostupanjske presude i onih koji su priznali svoju krivnju i pravomoćno su presuđeni, dakle to je točno.
Al sve vas pozivam da malo ipak korigiramo izričaj jer može se i gruba reći na prihvatljiviji način nego kao što to pojedini zastupnici i zastupnice rade.
Idemo dalje, kolegice Raukar-Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. 238., vi ste propustili upozoriti kolegu Hermana koji je nas nazivao kriminalcima, a mi eto nemamo niti nepravomoćnu .../Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Gamulin./... niti pravomoćnu niti nikakvu jel Kosta Kostanjević nije bio naš član, a eto danas .../Upadica predsjednik: Kolegice Raukar-Gamulin molim vas .../... je u dugom nizu vaš Kalmeta ne opet optužen da je kriv.opet optužen da je kriv.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Gamulin ja se sjećam ja sam u nekoliko navrata, sad ću si opet uzeti, neću vam ništa dijeliti lekcije ni ništa. Ja sam vam samo govorio kada ste kolektivno optuživali druge da to ne činite jer će se i vama dogoditi isto. Vodite veliki grad i mora se to dogoditi jer ima puno ljudi koji traže svoju priliku i to vam se dogodilo i sada po kriterijima koji ste sami uspostavili dobivate istovjetne odgovore koje ste vi radili drugima natrag, tako da žao mi je ali vam je to tako. Kolega Račan izvolite.
Odustajete što? Hvala vam lijepa.
Kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Čl. 238. 39 ministara promijenjeno u 10 godina, a zašto. Zašto je promijenjeno 39 ministara, 4. skoro 4 na godišnjoj razini.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Glasovac./…
Pa ja ću vas podsjetit...

Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac dobivate opomenu./

Glasovac, Sabina (SDP)
...Beroš, Žalac, Rimac, Aladrović, ne vidim uopće pročitat koliko...

Jandroković, Gordan (HDZ)
/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac, sada dobivate drugu opomenu/

Glasovac, Sabina (SDP)
...Tolušić, Horvat, Banožić, Kušćević
…/Upadica predsjednik: Sad imate tri i više ne možete./…
ali ovo vam je samo nacionalna razina, da ne idem na lokalnu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sad više ne možete sudjelovati u raspravi kolegice Glasovac. Molim vas ljudi ajdemo se smiriti malo. Kolegica Ikić Baniček izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Ajmo ministre sa optuženičke klupe od unatrag pa naprijed. Dabro, Beroš, Rimac, Banožić, Marić, Kušćević, Žalac, Milošević, Tolušić, Aladrović, Horvat, taman 11 za reprezentaciju.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Ikić Baniček./…
HDZ zna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
…/Upadica: I Ikić Baniček./…
Molim vas, molim vas.
Ajmo malo stat, ajmo malo stat na loptu ako vas mogu sve zajedno zamoliti da privedemo glasovanje kraju. Smirite se molim vas svi da možemo normalno raditi. Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, 238. Slažem se s vama u tome da trebamo se držati određeni kriterija. Prema nekim kriterijima u mandatu premijera Plenkovića tijela kaznenog progona postupala su sa 40 do 60 dužnosnika razine koje bi bilo otprilike Koste Kostanjevića. Kako je Tomašević 5 godina gradonačelnik, on će tih 40 Plenkovićevih stić za 200 godina. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk mislio sam da ćete nešto reći vezano za povredu Poslovnika pa vam dajem opomenu, dosta ste to vješto odradili. Kolegice Kekin izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
238. pa vi bi volili da svi budu isti ali znate nama se nije dogodilo da je naš član, naš direktan izbor, vrh naše stranke ogrezao u kriminalu. Što se vas tiče predsjedniče sabora, svi mi još dobro pamtimo
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Kekin./…
kako ste cupkali oko Sanadera dok je pljačkao Hrvatsku.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin, kolegice Kekin./…
Ste ga posjetili u zatvoru, velikog vođu.
…/Upadica predsjednik: Izvolite se sjesti./…
Ima jedna stranka koja pljačka ovu zemlju,
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…
zove se HDZ. To je kriminalni klub.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kekin dobivate opomenu, a s tim vašim tezama da sam ja oko nekog cucka, šta cupkao ili što ste rekli to si možete objesiti za rep jer te teze puštate o meni već 20 godina, a ja sam ovdje vidite već 9 godina kao predsjednik sabora sa najvećim, sa najvećim kolegice Kekin, s najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih koji ovdje sjedite. Samo ih je nekoliko koji su u Vladi. Pa narod vjerojatno vidi tko je kakav bez obzira na to što vi pokušavate stvoriti dojam i evo nakon 25 godina moje karijere da sam ja oko nekog cupkao. Ne cupkam ja za razliku od vas koji cupkate oko načelnika općine kako bi kupili jeftine kvadrate zemlje. Kolegice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
To je predsjednik sabora, tako odgovara.
…/Upadice iz klupe, ne razumije se, govori se istovremeno./…
Dakle još samo jedan dodatak predsjedavajući. Možemu! se doista kriminal nije dogodio. Kosta Kostanjević nije član Možemo!, a svi ovi
…/Upadica predsjednik: Kolegice Borić./…
su članovi Možemo!, a za gospodina Đakića još jedanput. …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
On je osuđen za napad na policajca.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Borić. Usuglasite te standarde, kriterije, usuglasite. Ne možete za jedne imati jednu priču, a za sebe drugu. Sami ste si jamu iskopali. Sami ste si krivi za sve što vam se sada događa.
…/Upadica: Koliko vi smijete polemizirat s nama. Dakle potpuno bez, sa svima nama vi smijete polemizirat koliko želite./…
Kolegice Kekin dobivate opomenu jer niste dobili riječ ali vi ste me izravno napali i naravno da sam vam uzvratio. Pa što mislite da ste …
…/Upadica: A onda se može odgovarati kad vas netko izravno napadne./…
Prošlo vam je vrijeme, prošlo vam je, prošlo vam je vrijeme napucavanja po HDZ-u onako kao što ste to radili prije. Vi ste sada …
…/Upadica: Uzmite i ovu instituciju./…
Ste se sami, sami ste se smjestili tamo lijepo su vam rekle kolegice i kolege. Dobro. Idemo dalje, kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Čl. 238. Jedina politička stranka u Hrvatskoj koja je višekratno osuđena na hrvatskim sudovima nakon što su općinska i županijska državna odvjetništva podigli optužnicu je Socijaldemokratska partija koja 35 godina krade državnu
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Piletić./…
imovinu. A sada im se pridružuju i kolege iz Možemo!.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika. Hvala vam lijepa, dobivate opomenu. Ajmo se malo smirit baš je besmisleno ovako sad nastavlja se, nastavlja se, nastavlja se. Možemo do sutra. Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam, 238. SDP-ovci samo podsjetnik Lovrić, Mercel pravomoćna presuda, Sabo odslužio kaznu, zastupnica Antolić Vupora, Obersnel, Neven Bosilj optužnice DORH-a, što je svima njima zajedničko. Socijaldemokratska partija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Burić dobivate opomenu, bila je replika. Ajde smirimo se molim vas. Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. Ma samo jedno kratko pitanje. Možemovac kriminalac Kosta je maznuo 2 milijuna eura. Koliko se moglo Bajsova kupiti za taj iznos?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu,treća ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238., sada je jasno zašto kolege iz stranke Muzemo su napali Thompsona jer se onda ustanovilo da puno manje zaštitara množe štititi pola miliona ljudi nego 20 zaštitara koliko su vaši štitili konje i krali novce.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolega Mažar./…
Tu vam smetao hipodrom. Istinski hipodrom nasuprot kriminalnog hipodroma.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Mažar dobivate, dobivate opomenu.
Kolegice Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Poštovani kolege možda vam nije bilo jasno naše pitanje o Božidaru Kalmeti pa smo uvećali sliku.
Naime, mene zanima hoće li itko iz HDZ-a preuzeti odgovornost …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Miloš./…
… što je vaš najviši dužnosnik, predsjednik Vlade …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Miloš./…
… vaš najviši dužnosnik u funkciji predsjednika Vlade …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…

Miloš, Jelena (Možemo!)
… sjedio s uskočkim optuženikom koji je samo nekoliko dana nakon toga …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu broj dva./…

Miloš, Jelena (Možemo!)
… nepravomoćno osuđen za korupciju.
…/Upadica predsjednik: Više ne možete sudjelovati u raspravi kolegice Miloš./…
Hoćete li preuzeti za to odgovornost?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolega Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
238., osjećam se prozvanim vi ovdje pričate o pljačkama milijuna, pljački države, a vi gospođo mene prozivate radi ispaljenih par metaka zbog kojih sam završio u istražnom zatvoru, vi bi trebali dobiti doživotnu kaznu ili kako su vaši komunistički ovi učitelji učili streljati bez suda. Sram vas bilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabro bila je replika, dobivate opomenu.
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Članak 238., kad već pijemo kavu, kava s Jelavićem, kad već govorimo i nabrajamo što je radila kolegica Ikić Baniček, Lovrić Merzel, Grgić, Sabo, Obersnel, Antolić Vupora, Kovač, Kosta Kostanjević itd., ima ovdje i Kolara i Vlahušića, a i Kekin.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Blažević, dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Članak 238., poštovani predsjedniče sabora ovdje pričamo o kriminalu koji se evo po novome veže uz Možemo! a kolegica Ikić Banić neopravdano veže Domovinski pokret uz kriminal uz koji se veže i ona i njezina stranka pa mislim da je to neprimjerno radi hrvatske javnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica isto replika, dobivate opomenu.
Kolegica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
Članak 238., jedino bitno pitanje danas je gdje su pare gradonačelniče? Da li je Kosta Kostanjević uložio možda u putujući cirkus što ide po Hrvatskoj umjesto da radi svoj posao u Hrvatskom saboru?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa, dobivate opomenu.
Kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
238., 10 minuta prosvjeda zbog ovog vulgarnog video, vulgarnog reality showa koji se napravili sabornicu dan prije Dana državnosti.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Opara./…
Izvjesite hrvatske zastave, slavite hrvatsku državu i prisjetite se časnih ljudi od prije …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Opara./…
… 36 godina koji su bili zastupnici hrvatskog naroda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Opara molim vas, to ste lijepo rekli ali isto je bilo u formi replike pa vam dajem opomenu.
Kolegica Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je Članak 238., krađa 450 tisuća eura, 2 milijuna eura na hipodromu je zločinački čin kriminaliteta i korupcije, a korupcija u Zagrebu ima ime a to je Možemo!.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek dobivate opomenu.
Kolegice Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238., jedina pravomoćna presuđena kriminalna organizacija je HDZ, a ovdje vam je vaš premijer i predsjednik sa današnje nepravomoćno osuđenim …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Raukar Gamulin./…
… gospodinom Kalmetom, pa lijepo se vi sebi posvetite …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./…
… i svom kriminalu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate, dobivate opomenu kolegice Raukar Gamulin.
Kolegice Marković, izvolite.
Molim vas, kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Članak 238., ako Nedeljko Dujić ne ode moje potpore nema rok je do petak. Kolega Dabro jel došao taj petak, jel to ovaj petak? Nedeljko Dujić je ponovo u upravi Hrvatskih šuma imenovan iza zatvorenih vrata. Jel to ovaj petak?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković dobivate opomenu, nema veze sa povredom Poslovnika.
Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Članak 238., poštovane kolege sve ovo što ste rekli jedni o drugima potpuno ste u pravu jedni i drugi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić dobivate opomenu.
Idemo mi dalje sa zahtjevom za stankom.
Kolega Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Hrvatska vanjska politika dobila je još jedno priznanje. Priznanje za sređene javne financije koje je ova Vlada preuzela u kaosu. Hrvatska ima potpredsjednika Europske središnje banke, nakon imenovanja novog guvernera u izvršnom odboru najjače financijske institucije u Europi sjedit će dva predstavnika Hrvatske, novi guverner i potpredsjednik Europske središnje banke.
Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izabran za čelnika Europske investicijske banke hrvatskim građanima mora biti jasno da mi danas imamo predstavnike u institucijama koje su do prije 10 godina dolazile ovdje savjetovati i pomagat Hrvatskoj po pitanju konsolidacije javnih financija, po pitanju povlačenja europskih sredstava, po pitanju brojnih drugih javnih politika. Danas ljudi koje je izabralo tijelo koje čini 26 ministara financija EU, danas se u ta tijela biraju predstavnici hrvatskog političkog i ekonomskog prostora. To je priznanje RH i da nam je stalo do reputacijskog rejtinga Hrvatske nakon 35 godina neovisnosti i dan uoči Dana državnosti onda bismo ovo razrješenje, a još više sva ova imenovanja predstavili na takav način.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Dabro povreda Poslovnika.

Dabro, Josip (DP)
238., al se odnosi na kolegu Piletića nego na kolegicu s moje desne strane. Ja bih je pitao da li ste vi možda tiho zaljubljeni u Nedelja Dujića, čujem da ga često spominjete već zadnjih 15 dana pa evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabro dobivate opomenu nije to bila povreda Poslovnika, tako da smo došli do kraja ja predlažem da nastavimo dalje sa glasovanjem

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja predlažem da nastavimo dalje sa glasovanjem,pa pred nama je sada odluka, dakle dajem na glasovanje Prijedlog odluke o razrješenju guvernera HNB-a. Molim glasujmo.
115 glasova za dakle jednoglasno je donešena odluka kako je predloži Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove.
I sada prelazimo na objedinjeno glasovanje o preostale dvije točke koje smo predložili, pa dajem na glasovanje Prijedlog odluka Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, molim glasujmo.I ovdje jednoglasno 107 glasova za donesene odluke kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
19.06.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada idemo na točku Izbor, imenovanja i razrješenja gdje ćemo glasovati o Prijedlogu odluke o imenovanju guvernera HNB-a, predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove, a rasprava je zaključena. Prije nego što krenemo na glasovanje imamo zahtjeve za stankom, prvi je kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
„U kut iz kuta kakvo vam reknu, al se zato ne pruža vaša šapa badava. Eto što znači biti psetancem odlična gazde, najlakšeg cilju podvita repa. Pitoma njuško cjeluješ petu al se i za te mirisno peče masna kobasa.“. Kolege iz vladajuće većine, al i vi iz ljeve oporbe Kranjčevićevi stihovi kao da su napisani za hrvatsku političku kastu koja se desetljećima izmjenjuje na vlasti, al kad su u pitanju interesi banaka uvijek glasa isto. Zajedno ste glasovali za ukidanje kune i uvođenje eura, SDP je doveo Vujčića na čelo HNB-a, HDZ ga je godinama održavao, a danas je nagrađen pozicijom u Europskoj centralnoj banci. Danas ponovno gledamo kako na ključne pozicije postavljate ljude iz istog kruga, dok se interesi banaka štite, a ne interesi naroda. Pogledajte samo slučaj kredita u švicarskim francima, stotine tisuća građana godinama su preplaćivale kredite temeljem ništetnih nepoštenih odredbi, a nakon najnovije presude mnogi imaju osjećaj da je sustav ponovno stao na stranu banaka. Za predsjednicu Vrhovnog suda zajednički ste izabrali osobu oko koje su se otvorila ozbiljna pitanja iza koje se vuku repovi povezanosti s bankarskim sektorom i onda se čudite što građani ne vjeruju institucijama. Ali ne možete pobjeći od odgovornosti, na kraju ne sude ni Bruxelles ni Vrhovni sud ni vaši stranački šefovi, na kraju sudi povijest i hrvatski narod, a za vas kobasičare imam samo jednu poruku …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo kolega Grmoja./… svanut će jutro, svanut će dan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Je i onda ćete dobit 7% kao i svaki puta. Kolega Paviću izvolite povreda poslovnika.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. čl. 238., kolega Žigman, dr. Žigman je vrhunski stručnjak, prošao je na odboru sa sadržanom oporbom, ima 30-godišnje iskustvo u institucijama, odlično vodio HANF-u, ugled u Bruxellesu, Strasbourg-u, vjerujem …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./… će bit uspješan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To nije povreda poslovnika dobivate opomenu.
Idemo dalje, zahtjev za stankom kolegica Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Tražim stanku u ime kluba Centra, NPS-a, i GLAS-a. Danas je pred nama imenovanje novog guvernera HNB-a, institucija koja po svojoj definiciji treba biti neovisna, koja mora štititi stabilnost našeg financijskog sustava. Ja vas pitam da li na čelo dolazi čovjek koji je stvarno neovisan i koji to može osigurati. Pritom ću samo navesti nekoliko stvari, savjetnik guvernera HNB kada je bio dr. Žigman tada je trgovao državnim obveznicama neposredno prije nego što ih je HNB kupovala pa ja vas pitam da li je imao povlaštene informacije? Zatim, za vrijeme njegovog mandata na čelu HANFE 89 zaposlenika HANFE nezakonito je trgovalo vrijednosnim papirima. To nisam utvrdila ja, to je utvrdila Državna revizija crno na bijelo i što, nikome ništa. Potom je HANFA izgubila sve podatke i dokumente o nadzoru u kibernetičkom napadu što je jedan od najozbiljnijih sigurnosnih incidenata u povijesti hrvatskog javnog sektora. I opet možete zaista pretpostavljati nikom ništa.
I za nagradu gospodin Žigman, dr. Žigman će doći na čelo HNB sa idejom da bude neovisan. Ono što sam ja sigurna je slijedeće. Može on biti neovisan i od HDZ-a, može biti neovisan i od vlastite supruge, ali postoji jedna osoba od koje ne može i ne može biti neovisan. Osoba koja želi porobiti sve institucije u RH od nje stvoriti stranačke podružnice, a ta osoba ima ime i prezime iako je u narodu poznat ko A.P. a zove se Andrej Plenković.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
U ime Kluba SDP-a također tražimo stanku vezano za izbor jedne od najvažnijih funkcija u RH. Možete imati jedno, drugo ili treće ime međutim institucija kao što je HNB mora biti puno, puno aktivnija na društvene probleme koji nam se događaju i koji nam se može dogoditi.
U razdoblju od 1997. do 2008. godine cijena vrijednosti nekretnina se udvostručila, znači došla je negdje za 70%. Samo u zadnje četiri godine to, taj rekord smo uspostavili. Ogromni rizici se trenutno nalaze u bankarskom sektoru. Nažalost HNB o tome šuti i to se može dogoditi da za godinu dana se prevali na leđa hrvatskih građana, to se može dogoditi da se prevali na leđa Vlade koja će morati spašavati preko stotine tisuća građana koji već sada ne mogu vraćati potrošačke kredite. Ljudi ne mogu vraćati potrošačke kredite sa 1.300 eura plaće. To je zadnje izvješće HNB-a. Ne znam da li je itko ikad o tome progovorio.
To su ogromni rizici, ako bi nam se dogodila kriza kao što je 2007. godina što se tiče loma tržišta nekretnina Hrvatska se oporavljala skoro desetljeće. Ovaj put može biti još opasnije i to je ono gdje sve institucije u ovome društvu moraju biti puno odgovornije u rješavanju takvih problema. Moraju dolaziti u sabor, moraju razgovarati sa zastupnicima i moraju biti aktivniji a ne samo pasivan promatrač koji kada se nešto dogodi samo kaže eto mi smo upozoravali ali nažalost nisu ništa činili. I zbog toga tražimo da se još jednom raspravi o guverneru HNB-a.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Ima li još zainteresiranih?
Predlažem da nastavimo dalje, hvala vam lijepa, pa onda idemo na glasovanje.
Dakle, dajem na glasovanje Prijedlog Odluke o imenovanju Ante Žigmana za guvernera HNB-a.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 114 zastupnika i zastupnica, 78 bilo je za, 36 bilo je protiv što znači da je donesena odluka kako je predložio Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove i novi guverner HNB-a postaje gospodin Ante Žigman te mu u ime zastupnica i zastupnika čestitam i želim puno uspjeha u obnašanju te važne dužnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada idemo ponovo Izbor, imenovanje i razrješenje, imamo dvije odluke, Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za obranu HS-a i Prijedlog odluke o razrješenju člana i izboru članice Odbora za Hrvate izvan RH HS-a, predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove, rasprava je zaključena. Možemo li glasovati za obje točke? Hvala vam lijepo, pa dajem na glasovanje Prijedlog odluka Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove. Molim glasujmo.
Jednoglasno 116 glasova za donesene su odluke kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
PDF