Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
14.05.2026.

Penava, Ivan (DP)
Mi kolege prelazimo na posljednju točku za danas, a to su. To je

- Izbor, imenovanja i razrješenja.

Imamo dakle prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora.
Druga točka je prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnog skupštini NATO-a i treća točka je
Prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove na temelju čl. 105., 161., i 273. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Molim člana Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Miru Totgergelija da obrazloži prijedloge odluke, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, na temelju čl. 105. st. 1., podst. 1. i 3., čl. 161 st. 1. i čl. 273 Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora. Prijedlog odluke sve tri možemo zajedno, jel tako.
Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnog skupštini NATO-a i prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Navedene prijedloge odluka Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora utvrdio je na 31. sjednici održanoj 14. svibnja 2026. godine.
Predlažemo Hrvatskom saboru donošenje odluke o razrješenju i izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora. Razrješenju se član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora Tomislav Zadro. Za člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora bira se Marin Piletić.
Druga odluka predlažemo razrješenje i imenovanje zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Razrješuje se dužnosti zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Zurovec. Za zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imenuje se Igor Peternel i treća, predlažemo odluku o razrješenju člana i imenovanju članice Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Razrješuje se član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda imenovan na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Davorin Oršanić. Za članicu Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine imenuje se Snežana Penović.
Evo to su te tri odluke, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem članu odbora i otvaram raspravu.
Kako nemamo nikog prijavljenog za raspravu, zaključujem raspravu i najavljujem da ćemo o ovoj točki glasati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sukladno planu rasprava sa prvom točkom dnevnog reda, to je Izvješće mandatno-imunitetnog povjerenstva, a do tada vama se svima zahvaljujem prvo na konstruktivnom sudjelovanju u današnjoj raspravi, a jednako tako vam želim i ugodan ostatak dana. Doviđenja.

SJEDNICA PREKINUTA U 17,21 SATI.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
15.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na zadnje današnje glasovanje. To je izbor, imenovanja i razrješenja. Imamo tri odluke.
Prijedlog odluke o razrješenju o izboru člana Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora.
Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupštini NATO-a i
Prijedlog odluke o razrješenju člana i imenovanju članica Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Predlagatelj je Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove. Rasprava je zaključena. Predlažem da glasujemo objedinjeno. Jesmo li suglasni?
Onda vas molim da glasujemo o ovim odlukama.
107 glasova za, dakle jednoglasno je donesena odluka kako je, su donesene odluke kako ih je predložio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Ovime smo došli do kraja današnjeg dana. Podsjetio bih da sutra komemoriramo žrtvu Bleiburga i križnih, Križnog puta hrvatskog naroda. Središnja, središnje mjesto obljetnice je Mirogoj u 9,30 sati i nakon toga sveta misa u Macelju u 12,15 sati pa pozivam zastupnice i zastupnice da budu dio hrvatskog, izaslanstva Hrvatskog sabora na toj, tim događajima vezanim uz komemoraciju. Vidimo se drugi tjedan.

36

  • Izbor, imenovanja i razrješenja
26.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prva točka danas:

- Izbor, imenovanja i razrješenja

Prvo, Prijedlog odluke o izboru potpredsjednice i prestanku mandata podpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS.
Drugo, Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za gospodarstvo HS.
I treće, Prijedlog odluke o razrješenju guvernera HNB-a.
Predlagatelj je Obor za izbor, imenovanja i upravne poslove na temelju čl. 105., 161. i 273. Poslovnika HS, pa bih molio predsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Peru Ćosića da obrazloži prijedloge odluka, izvolite.
…/Upadica: Stanka./…
Prije toga…
…/Upadica Ćosić: Zahvaljujem./…
…prije toga stanka kolega Ćosić, morat ćete sačekati.
Kolega Bulj se javio, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
U ime Kluba Mosta tražim stanku od 10 minuta da progovorimo o liku i djelu čovjeka kojega je izmislio Zoran Milanović, a posvojio ga i posinak je Andreju Plenkoviću. Ono što je provodio za vrijeme svog mandata kao guverner HNB-a, viceguverner, imamo rezultate. Na te rezultate je ukazivala baš vladajuća koalicija, da je krivac za inflaciju, za cijene, da je krivac HNB i što imamo danas? Andrej Plenković nagrađuje Borisa Vujčića, čovjeka koji je prodao zlato. Mi smo jedina država koja u okruženju nema deka grama zlata, 15 tona narode šleper zlata je proda. Uveo je euro i uvjeravao nas zajedno sa Plenkovićem da će biti 0,2% veće cijene i da neće biti inflacije ukinuo je našu valutu nacionalnu koja je bila snažna i stabilna, mi smo turistička zemlja, kontrolirali smo barem taj monetarnu politiku, monetarnu suverenost premda je i to bilo pod njegovim vodstvom, ajme sada nemamo ni kunu. Inflacija, cijene, on je krivac, danas ga nagrađujemo. Nagrađuje ga Plenković drugim čovjekom središnje banke, a od HNB-a je napravio i kad je bio guverner jedino što je dobro radio natječaje za konobare i, i kuhare koji znaju ovaj dobro odabrati vino i dobru oboritu ribu, to je jedini njegov rezultat, rezultat da je grobar HNB-a…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…i suverene monetarne politike Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Deur povreda Poslovnika, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238., poštovani predsjedniče.
Kolega Bulj, vi ponovo čekirate mjesto na izborima s SDP-om i Možemo!, dosad vas je nagrađivao Milanović, a sada Hajdaš Dončić čekate to čekiranje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur dobivate opomenu.
Kolega Piletić obrazlaganje stanke, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Tražimo u ime Kluba HDZ-a stanku od 10 minuta kako bismo podsjetili da uz potpredsjednika investicijske banke europske Marka Primorca Hrvatska danas dobiva još jednu osobu, kadrovsko rješenje kojim naši domaći kadrovi, kadrovi koji su upravljali HNB-om od 2000.-te godine u trenucima kada je Hrvatska prolazila značajno svoje vanjskopolitičko razdoblje, stabilizacija makroekonomskih prilika, danas Boris Vujčić već od sutra postaje potpredsjednik Europske središnje banke, tijela koje zajedno sa HNB-om vodi monetarnu politiku EU, tijela koje izdaje novu hrvatsku valutu, euro sa kovanicama zastupniče Bulj na kojem se nalaze međunarodno priznate granice Hrvatske, one za koje ste se vi izborili. Danas se ta kovanica nalazi u mnogim džepovima, od Gibraltara do Sjevernog ledenog mora. Na tim kovanicama uz brojne druge znamenitosti nalazi se i hrvatska glagoljica, pismo kojim smo dokazali čitavoj Europi kao tropismena, trojezična nacionalna kultura da smo uvijek bili u tokovima europske političke i kulturne povijesti. Na takav način mi šaljemo jasnu politiku, Hrvatska neće u EU biti iza vrata nego za stolom, kako u Europskom parlamentu, kako u Europskoj komisiji, kako u Vijeću, tako i u ostalim međunarodnim institucijama, a posebice Europskoj središnjoj banci.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Povreda Poslovnika kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega, poštovani kolega Piletić, sa tom kovanicom …
…/Upadica predsjednik: Molim vas recite samo što je povrijeđeno./…
…okovana je Hrvatska gospodarski, politički i nažalost…
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević, morate barem članak spomenuti./…
238., rekao sam.
…/Upadica predsjednik: A niste./…
Dakle sa tom kovanicom okovana je Hrvatska monetarno, gospodarski i politički nažalost i nemojte se s time hvaliti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević bila je replika, dobivate opomenu.
Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, čl. 238..
Kolega Jurčević, da nema te kovanice inflacija u Hrvatskoj bi bila još puno puno veća kao izvan eurozone, a da se sluša vas hrvatski građani bi danas imali opustošene trgovine i prazne police, što im je Most obećavao da će se dogoditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar opomena i vama jer je bila s vaše strane povreda Poslovnika.
Kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala predsjedniče, čl. 238..
Kolega Jurčević govori neistinu, nikakva Hrvatska nije okovana, Hrvatska je danas dio dakle europskog suvereniteta, kako u političkom, tako i u makroekonomskom smislu. I ono što je…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…hrvatsko gospodarstvo postiglo zahvaljujući…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Piletić./…
…takvoj politici jest da je danas nikad bolje …
…/Upadica predsjednik: Kolega Piletić, hvala vam lijepa… /…
…i razvijenije s nikad većim…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
…replika je i dobivate opomenu.
Ima li još kakvog interesa za stanku?
Ako nema nastavit ćemo u 10 sati i 25 minuta.
STANKA U 10 I 15 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10 I 25 SATI
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom, pozivam sada predsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Peru Ćosića da predstavi navedene prijedloge, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Kolegice i kolege, na temelju čl. 105. st. 1. podst. 1. i 3., te čl. 161. st. 1. i čl. 273. Poslovnika HS Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove HS podnosi HS tri prijedloga odluka onako kako ih je pročitao predsjednik HS.
Navedene prijedloge odluka Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove HS utvrdio je na svojoj 32. sjednici održanoj 20. svibnja 2026.g., pa sad ću prijeć na prijedlog odluka.
Prvi je, prvi je Prijedlog odluke o, o izboru potpredsjednice i prestanku mandata potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS. U točki prvoj za potpredsjednicu Odbora za vanjsku politiku HS bira se Anka Mrak-Taritaš. Točka dva, dana 1. travnja 2026. dužnost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku HS prestaje obnašati Krešo Beljak zbog mirovanja zastupničkog mandata i točka treća je, odluka će se objaviti u Narodnim Novinama i stupa na snagu danom donošenja.
Drugi prijedlog odluke je Prijedlog odluke o razrješenju i izboru članice Odbora za gospodarstvo HS. U točki prvoj, razrješuje se članica Odbora za gospodarstvo HS Anka Mrak-Taritaš. Točka dva, za članicu Odbora za gospodarstvo HS bira se Marijana Puljak. I točka treća je odluka će se objaviti u Narodnim Novinama, a stupa na snagu danom donošenja.
I treća, treći prijedlog odluke je Prijedlog odluke o razrješenju guvernera HNB-a. U točki prvoj, razrješuje se guverner HNB-a dr. sc. Boris Vujčić na osobni zahtjev s danom 31. svibnja 2026.g.
Točka dva je, odluka će se objaviti u Narodnim Novinama, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Ćosiću.
Ostanite ovdje jer ima nekoliko replika, pa ovaj bolje nego da ste tamo. Idemo redom, prvi je na redu kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani, nažalost čuli smo i u današnjim raspravama, ali čuli smo i u ranijim čak 10-ljećima uključujući bivšeg guvernera pokojnog Peru Jurkovića koji je sam rekao da nažalost HNB niti je bila hrvatska, niti je bila narodna, pa hoće li se napokon u saboru o tome otvoreno progovoriti i predložiti zapravo da ukinemo HNB i da uvedemo neku koja će biti i hrvatska i narodna. Je li se to razmatralo ikada ovaj u saboru odnosno vezano za ovu vašu odluku? Ako možete, to je interes javnosti da čuje, čuje nešto o tome, a i u današnjim raspravama čuli smo dakle cijeli niz argumenata kritičkih i to nije teško provjeriti obzirom na inflaciju u Hrvatskoj i sve druge argumente koje ste čuli, pa možete li evo za hrvatsku javnost nešto o tome progovoriti kritički?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Jurčević.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Gosp. Jurčević, naime Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove radi poslove predlaganja odluka koje se trebaju donijeti na plenarnoj sjednici, znači provode postupke nadmetanja ili imenovanja ili, tih članova. Da li je bilo govora o tome da se ta banka kao HNB preimenuje u nešto drugo ili da se pokrene neka nova banka, kolko se ja sjećam u ovom saboru nije bilo, bilo je kritika na rad i naravno da su te kritike ovaj možda nekad dijelom opravdane, nekad, ljudi imaju različita mišljenja da li ić u euro, da li ić u zlato, da li, dok je euro imao dobre kamate, a zlato stajalo bilo je, bilo je ovaj mirna situacija u svijetu i jednostavno bilo je boljih prinosa sa eura, dal je to sada tako ne znam točno, nisam ni financijar, ni pravnik već evo vodim ovaj posao koji vodim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
U Zakonu o HNB-u iz 2001.g. bilo je niz razloga da sabor razriješi guvernera, npr. ako on ima dionice banaka, ako laže o tome da ih ima i slično, uključujući i stavak g. koji kaže ako sabor utvrdi da dolazi do trajnog i bitnog odstupanja od osnovnog cilja, što je npr. sprječavanje inflacije i potpore hrvatskoj ekonomiji, međutim već izmjenama Zakona iz 2006.g. taj stavak g. se briše i sabor je naravno nemoćan, a guverner i guverneri su slobodni da naravno unište hrvatsku industriju i izvoz što su napravili, da unište narod švicarskim francima, da dozvole one lihvarske šteditno-kreditne zadruge, a zabrane naravno etičke banke koje bi eto vidite u Hrvatskoj poslovale bez naknada i naravno da ti guverneri čine sve što je u interesu financijske oligarhije, a na štetu Hrvatske i naših ljudi. I naravno ako su guverneri u tome uspješni oni su …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…isto tako slobodni da ih se nagradi lukrativnom pozicijom u …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Krstičević./…
…Europskoj središnjoj banci, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Pa Zakonom o HNB-u je propisano da guvernere i viceguvernere, zamjenicu i zamjenika guvernera bira odnosno imenuje HS kroz postupak koji vodi ovaj Odbor za izbor i imenovanja, znači i uz suglasnost ministarstva, Ministarstva financija. Da li se može smijeniti guverner? Svakako može, ima propisano tim zakonom postupak smjene guvernera, smjene svakoga člana savjeta banke i radi se na način da jednostavno oni provedu postupak unutar, unutar savjeta, predlaže to HS i HS ovdje o tome raspravlja i može na osnovu toga prije znači prestanka mandata razriješiti i guvernera odnosno neke članove savjeta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
To tako, 238., to tako lijepo zvuči kad kažete, međutim ako znate kako i na koji način se imenuju članovi savjeta, viceguverneri i koliko je zapravo ta institucija…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Krstičević./…
… lišena svih demokratskih mogućnosti nadzora…
…/Upadica predsjednik: Kolega Krstičević, nije povreda Poslovnika…/…
…onda vam je jasno da je to država perse.
…

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: …dobivate opomenu…/…

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…jer ste replicirali, to je svima jasno.
Idemo dalje, kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovani kolega Ćosić, evo drago mi je da ste danas i ovdje iznijeli stvari ono što je u domeni prije svega i vašega Odbora za izbor i imenovanja, ali isto tako i u domeni HS s obzirom na rokove koji nam dolaze vezano i za izbor guvernera HNB-a, ali i za nepopunjena mjesta viceguvernera da danas raspravljamo o ovoj točki i da ćemo pristupiti dakle izboru i time izvršiti svoju zadaću u zakonskom okviru.
Zanimljivo je sada kada kolega Krstičević iz SDP-a spominje vezano za rad guvernera ili da li se trebalo nešto poduzeti, da ništa od toga nismo čuli za vrijeme vladavine SDP-a kada je bio zaustavljen apsolutni rast i plaća i mirovina i kada su kraj mandata završili sa 50 tisuća više nezaposlenih nego na početku mandata, kada je to bila jedna od 10 najgorih Vlada u svijetu što se tiče ekonomskih pokazatelja, očito da onda im nije bilo potrebe da postavljaju ovakve replike kakve postavljaju danas, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega Mažar, ma naravno da se ovdje u saboru na marginama nekih točaka i nekih zakona raspravlja o svemu i svačemu što se tiče problematike, ovdje se radi naravno o HNB-u, danas je ovdje razrješenje na vlastiti zahtjev zbog nespojivosti dužnosti na koju guverner ide i taj, taj dio vjerojatno ne moram ponavljat i rečeno je i danas o tome nešto i svi znamo to već od početka godine da guverner ide na tu dužnost znači ovdje raspravljamo o njegovom, njegovom razrješenju zbog nespojivosti dužnosti i naravno da svako raspravlja ono što njega interesira, ono što želi da javnost čuje, svoje mišljenje i sve ostalo, a kako to stvarno stoji o tom će narod suditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega, je li po vama dobro imati čovjeka iz Hrvatske na jedno, na čelo jednih, jedne od iznimno važne europske institucije? To je pitanje vama.
I možda još komentar jedan, što mislite hoće li najpoznatiji hrvatski skvoter odnosno naš saborski skvoter sada opaliti jedan rafal prema Možemovcima! ili će po maniri, po svojim manirima MožeMosta i dalje tući po vladajućoj većini? Interesantno je kako naš kolega Bulj danas nije niti spome… niti jednom riječju spomenuo Kostu Kostanjevića, a sasuo je sve moguće rafale prema vladajućoj većini.
Jako je bitno naglasiti da je stranka MožeMost odnosno Most i Možemo! dakle da je to stranka u kojoj pripada naš kolega Miro Bulj, jedina stranka koja može koalirati sa ljevicom, a uzima desne glasove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolega, pa naravno da je jako bitno gdje imamo svoje ljude, znači u svim institucijama, bilo to kad imamo ljude iz regionalnih sredina, vi ste došli iz Šibenika i vašeg područja, vrlo je važno da ste vi tu u saboru da možete prenijeti glas svojih ovaj svojih ljudi koji prenosite ovdje u saboru, tako je važno da u svim institucijama, bilo to u Europskom parlamentu, bilo to u europskoj banci i u svim ostalim institucijama, imamo svoje ljude koji mogu artikulirati ono što mi ovdje mislimo, što mi želimo i borit se za to da to tamo prođe. Kako mi ovdje radimo, radi svako onako kako zna i kako je naumio, naravno da meni osobno smeta ono baš napad, osobni napad i na ljude koji su ovdje i u saboru i u politici i ovaj to sigurno ne bi, ne bi činio, to ne podržavam, a naravno onaj rad, nečiji rad svakako se može valorizirati i ocjenjivati kolko to treba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Jeste raspravljali na odboru i jel vam poznato kolko je bitno imati rezerve zlata kada su inflacija, kada su krize i dal ste ikad raspravljali o tome, dal ste pitali Vujčića jel je ukinuto da bude na plenarnim raspravama di je zlato, 15 tona zlata? Poljska i druge države kupuju zlato, poglavito za krize i krizna vremena, u Hrvatskoj Vujčić je to prodao, ukinuo je našu kunu, stabilnu valutu, valutu koja je bila ponos i bila je zaista stabilna, vidimo šta je sad da je 100 kuna više pred dvi godine vridila nego sad 100 eura, pa vas pitan šta vi mislite dal je tribalo prodati zlato ili ne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika, samo da vidim ko, kolega Vuletić izvolite.
…/Upadica Vuletić se ne razumije./…
A repliku sada ne možete više, repliku možete tijekom izlaganja predlaganja.
…/Upadica Vuletić: Povreda./…
Onda što, povreda Poslovnika?

Vuletić, Darko (HSS)
Povreda Poslovnika, 238., ma naime čudi me ovo, ova rasprava na takav način od kolege Bulja. Ovo je veliko postignuće za RH, dobili smo Borisa Vujčića kao potpredsjednika najjače bankarske institucije na svijetu, a ne smijemo zaboraviti da smo između ostalog i dobili potpredsjednika …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Vuletić. To nije naravno povreda Poslovnika nego replika, pa dobivate opomenu.
Idemo sada odgovor kolega Ćosić izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Evo kolega Bulj, naime na osnovu zahtjeva koji je predsjednik HS uputio Odboru za izbor i imenovanje stavili smo tu točku na razmatranje, a kao što sam rekao i kao što točka nosi naslov radi se o ovaj o razrješenju sa nespojive dužnosti guvernera Borisa Vujčića. Na odboru nije bilo rasprave i samo jednoglasno smo to prihvatili, a ovaj dio posla oko zlata vi to, to, o tome raspravljate, nešto sam o tome reko ovdje na pitanje kolege Jurčića. Naime, nekad je zlato, euri donosili ili dolari nije bitno veći, veće prinose, možda sad u ovim nestabilnim vremenima da je zlato sigurnija, sigurnija stvar i možda donosi neke drugačije prinose, al to nije moja stvar, nije stvar odbora, stvar je stvarno narodne banke i sabora i svega ostalog, o tom se može raspravljati većina ili, ili natpolovična ili dvotrećinska kako to ide, o tom će odlučivati, mi na odboru to nismo to raspravljali, niti je to naša dužnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Ćosić nema više replika, možete se vratiti.
Mi prelazimo sada na raspravu, prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a, a govorit će kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gosp. predsjedniče.
Kolegice i kolege zastupnici, danas raspravljamo o razrješenju zapravo na osobni zahtjev gosp. Vujčića, prelazi na funkciju u Europsku središnju banku i ovdje je zapravo kolega Ćosić govorio o tehnici kako se bira guverner. Ja osobno neću, nikad nisam osobno ulazio u, u njegovu osobnost šta je radio, šta nije radio i neću se na osobno na njega osvrtati, mene više zanima kao institucija odnosno ovaj način komunikacije koji je u ovim kriznim vremenima dosta važan. Naime ovdje je, mi smo ja mislim jedna od tri zemlje EU gdje ga bira parlament jel, većina europskih zemalja guvernera ili predlaže predsjednik države ili imenuje Vlada, postoje različite metode biranja guvernera. Mi smo se ovdje u Zakonu o HNB-u već duže da to prolazi kroz parlament, da ga ovdje biramo, da on ovdje raspravljamo itd., međutim način na koji se ponaša osoba koja ga bira u ovaj parlament je zapravo loša prema, prema, nije bitno nama osobno, to je nebitno jel, mi nismo tu bitni jel, mi jesmo danas tu, nismo tu, nego prema ovoj instituciji jel, da čovjek koji je ovdje biran jel, dok smo prešli u ovu zgradu nije nijednom došao, nije nijednom došao raspraviti ovdje na govornicu i reć o inflaciji jel, što čl. 3. Zakona o HNB-u isključivo kaže to je njegova dužnost jel i to je ogroman propust te osobe koja se pojavljivala na Hrvatskoj udruzi ekonomista u Opatiji, pojavljuje se u Dubrovniku, svugdje se pojavljuje, ali kada treba doći u parlament nama, s nama raspravljati u kojem smjeru, kako se boriti s inflacijom, koji su uzroci inflacije, šta učiniti, šta oni mogu učiniti, šta Vlada može učiniti jel, te komunikacije nema i to je pokazalo i zašto i jedan od razloga zašto imamo najveću stopu inflacije u EU, zašto imamo u eurozoni jednu od najvećih stopa i način na koji se zapravo osoba ponaša. Njegova prva izjava, prva izjava, to je ono stvarno urezat će se u anale jel „kupujte tamo gdje je jeftinije“ jel, to je bila prva izjava guvernera, znači to nisam ja izjavio, to je on izjavio i rekao je kupujte tamo građani gdje je jeftinije kada se bore s inflacijom.
Onda je krenulo, onda su krenule one druge izjave „pa kad ljudi prestanete kupovati, pa da tada će vam stati“, znači ono kad smršavite, kad jednostavno umrete od gladi, kad prestanete kupovati tad će vam prestat inflacija. Stvarno ono majstorski, ja ne znam odakle samo vadi te ovaj izjave jel, pa nek dođe tu i nek nam kaže te izjave jel. A onda zadnje izjave su bile da je Vlada kriva za inflaciju jel, više puta idete na stranicu HNB-a odnosno koji su rekli Vlada je kriva za inflaciju jer je povećala plaće u javnom sektoru, to su njihove izjave jel. I onda se postavlja pitanje uopće funkcioniranja i znači komunikacije takve osobe koja je dosta važna da u tome kada mi danas ovdje raspravljamo i predlažemo određena rješenja nas se iz SDP-a kritizira kakva to rješenja, pa kakva vam je HNB dao rješenja jel? Evo vi mi sad recite kakva vam je HNB dao rješenja koji se bave s inflacijom i vi ste ih poslušali, šta su oni ovdje došli, izašli i rekli to i to trebate napravit jel? Vi sad svakoga kritizirate šta govori, kako govori, a onaj koji je za to zadužen prema njemu hvalospjevi jel.
Zašto ovo sve govorim? Zato što inflacija se događa drugi puta značajnije od 2022.g.. Ja ću moći danas fokus biti o strukturi inflacije, o dodanoj vrijednosti kako se možemo boriti sa inflacijom, o tome šta bi trebao govoriti guverner HNB-a, šta bi trebao govoriti guverner HNB-a jel npr. o tome govore izvršni direktori Europske središnje banke, o tome npr. govori predsjednica Europske središnje banke jel, oni to dolaze i govore u parlamentima, našeg čovjeka tu niste čuli da o tome govori.
Koja je razlika između inflacije 2026. i 2022. jel? Inflacija 2022. je potaknuta jel ruskom agresijom na Ukrajinu gdje je osim cijene energenata, gdje je Europa bila jako ovisna o cijeni energenata povećala se istodobno i cijena hrane i ono što je najvažnije u tom dijelu, povećala se i cijena električne energije, cijena električne energije, znači imali ste masovno povećavanje i Hrvatska je tada doživjela dvoznamenkastu inflaciju, koja je razlika između inflacije 2026. i 2022. i to su oni dobri momenti i zato ćemo čekati šta će Vlada donijeti, koje instrumente da se prvi puta jel u 3.g. događa da cijene fosilnih goriva su razdvojene od utjecaja povećanja cijene električne energije, to je trebao reći guverner. Znate zašto? Zato što predstavnici Europske središnje banke kažu da je energetskim politikama, da su oni kao Europska središnja banka koji ima jedini instrument upravljanja inflacijom, to je povećanje kamatnih stopa, jedini instrument jel, ne mogu djelovati, pokazuju se da ne mogu djelovati odnosno da mogu načiniti samo daljnju štetu ekonomiji i onda se raspravlja da energetskim politikama na razini EU se može djelovati na ovakve energetske šokove i šta su vam pokazala zadnja izvješća, šta su vam zadnja izvješća pokazala i to vidite sad u ovoj inflaciji u 4. mjesecu i u 5. mjesecu da se prvi puta razdvaja ono što se nije pokazalo 2022.g., razdvaja se cijena električne energije jel od cijene fosilnih goriva, što nije bio slučaj 2022.g. i zbog toga ova inflacija neće biti onakva kakva je bila 2022.g..
Šta su radile pametne zemlje zadnjih 3.g.? Jako puno su ulagale u obnovljive izvore energije. Imate zemlje poput Portugala, Španjolske i brojnih drugih zemalja gdje su u zadnje 3.g., između 2023. i 2025.g. kada se pokazao kako je šok fosilnih goriva utjecao na ukupnu stopu inflacije, povećali udio obnovljivih izvora energije u svojoj ukupnoj potrošnji energije jel i šta vam se dogodilo kod tih zemalja, da se danas pokazuje odnosno onaj koji prati tržište električne energije danas, u 4. il u 5. mjesecu se pokazuje da nema poveznice između fosilnih goriva odnosno ovih povećanja cijena i cijena električne energije koja je bila glavni generator u ovome dijelu da je utjecala na daljnju proizvodnju, na daljnje troškove. Jel vi vidite da sada i troškovi hrane ne reagiraju kako su reagirali 2022.g.? Znate zašto? Zato što u strukturama bilanci poduzeća kamatne stope iznose 1 do 2% ukupnih njihovih troškova u prihodima, međutim troškovi energije su 2,5%, duplo veći nego što su troškovi kamata i onda vam se događa ako vam je električna energija, njihov glavni generator puno veći od troškova kamata oni to prebacuju na krajnje potrošače i zbog toga smo govorili da znači sada postoje već izračuni, ozbiljni izračuni na razini, na razini, znači to su podaci koje vam ljudi znate ko govori, ljudi iz Europske središnje banke jel, iz Europske središnje banke da je cijena električne energije zato što su u zadnje 3.g. povećana ulaganja manja 25%, 25% zbog toga što više koriste obnovljive izvore energije nego što se oslanjanju na fosilna goriva. Hrvatska da je u zadnje 3.g. imala povećana ulaganja izračuni su da bi postojali, znači na Hrvatsku postoje izračuni, da bi imali 30% manju cijenu električne energije koja kasnije multiplikativno utječe znači ne samo na ovo što se događa na benzinskim pumpama nego na ono što je najvažnije utječe na mala i srednja poduzeća i utječe na troškove cijena građana odnosno na kućanstva jel. Znači postoje određeni instrumenti koji se vrlo brzo mogu promijeniti i ono što je dobra stvar u ovome dijelu, što su …/Govornik se ne razumije./… i zašto Hrvatska jel je ranjivija i imamo veće stope inflacije nego što npr. je Španjolska? Zato što imamo drugačiju strukturu inflacije, drugačiju strukturu inflacije i ova inflacija se može pobijediti. Ja sam više tu puta razgovarao i kada smo predlagali određene mjere, nismo ih vam predlagali bez veze, nismo se htjeli, htjeli smo raspravljati o tome i rekli smo da ukoliko i to sada možete napraviti da u roku od 2-3.g. ono što rade mudre europske zemlje kada vide kada taj šok se prenese, to zadnji put sam i kada sam i postavljao pitanje ovdje ministru Šušnjaru jel na koji način da unutar tih lanaca vrijednosti suzbijete i na taj način rješavate inflaciju, a ne na ovakav način na koji sad nažalost i to se vama pokazalo jel da samim pukim administrativnim zamrzavanjem određenih cijena da na vaše zapravo inflacija ne djeluje jel i onda se vi zapravo iskalite na nama, kaže vi, vi govorite ovaj, znači ubrzajte energetsku tranziciju, ubrzajte, imate novaca, imate ozbiljnih novaca, gledajte što rade mudre zemlje vani i ono što je najvažnije sad imate dokaz, sad imate dokaz da se monetarnim mjerama biranjem ne možete suzbiti, ali ovim dokazima koje je 25% manja cijena zato što se ide u obnovljive izvore, zato što oni zamjenjuju plin, zato što više nismo toliko fosilno ovisni o tome, to je najveće zapravo u ovome dijelu da ne kažem promjena i u makroekonomskoj politici koja nije postojala od '70.-tih godina jel od '70.-tih godina sve do danas zato što je energija bila ovisna o fosilnim gorivima cijene energenata su pratile cijene električne energije i onda se preljevalo sve dalje. Prvi puta zbog promjene marketinškog, znači novim ulaganjima to se razdvaja i možete se boriti inflacijom na druge načine. A znate koji je problem ako Europska središnja banka bude dizala kamatne stope, a one se nažalost će se jedino što se može dizat kamatne stope i to je također istraživanje pokazalo da ukoliko bude Europska središnja banka dizala kamatne stope suzbijajući inflaciju, a to se pokazalo da ne djeluje, da će poskupiti ulaganje u obnovljive izvore energije i da će se smanjiti ulaganje u obnovljive izvore energije do 5%, znači dizanje kamatnih stopa, ako Europska središnja bude banka radila rezat ćete granu na koju je zapravo treba, koja nam treba da se borimo s inflacijom. Vlada je donijela odluku o PDV-u na 0% za, za, za ove solarne panele, kolko ste ih napravili, ja mislim ima 3.g.? To je vama važnija odluka, to vam je važnija odluka nego što ste smanjili PDV na cijene hrane zato što se to na cijenu hrane nije reflektiralo, nije i to ste vi sami priznali, Ministarstvo financija, a ovdje one koji u lancu koji su za to zaduženi jel da poboljšaju strukturu u borbi protiv inflacije na to nažalost 3.g. nema reakcije i jedino ako se strukturno budete i pametno borili protiv ovoga izaći ćemo iz krize svi zajedno i zato naša rasprava neće ići prema pljuvanju ili napadanju bilo koga osobno jel, znači nikoga nego jedino što se borimo da se probudite i da upregnete sve institucije je li inflacija se jedino može boriti institucijama, građenjem institucija, prilagođavanjem i HEP je jedna od institucija i HERA je jedna institucija i HNB je jedna institucija, AZTN je jedan od institucija, Udruga potrošača, to su vam sve ljudi moji institucije koje morate natjerati da se bore i da se svi upregnu da se struktura promijeni i onda će ti, onda će se pokazati da će ti izračuni i inflacija i za utjecaj na građane biti pametniji i biti će učinaka. Nažalost ovo što se sada trenutno događa, znači ovo su izračuni koji su, toliko ih već imate da ne trebate izmišljati nešto novo, ali je stvar vas koji upravljate svim tim institucijama, vi ste ti koji ih upravljate da ih natjerate da to naprave po vašim politikama, a ne da se od toga izmiču, ne da se od toga izmiču jel svi se od toga izmiču jel i puštaju da će se to riješiti samo od sebe i zato je moj izra… kada sam vam govorio da ste bili bahati u tom dijelu gdje ste rekli da će se inflacija pobijediti, neće. Znate šta će se još dalje događati? Da će ovakvih šokova o kojim ovisi Europa biti sve više i više, bit će zato što suša još veća će biti, zato što će biti još veće temperature, zato što će se klima promijeniti, zato što je energija nedostupna, bit će ih sve više i više i ne možete fiskalnih mjerama ići ćete i nećete ih moći pobijediti i zbog toga na taj način i raspravljamo da donesete te mjere, imate sve alate na njima, ali da i vrlo jasno strateški kažete kad ćete to napraviti, da date dinamiku rokova ispravka toga svega i da rezultate vidite za godinu do 2.g., vidjet ćete ih. Zašto sad ne vidite rezultate jel? Zato što ovi rezultati vam ne mogu djelovati, pa sami vidite da donosite mjere, a inflacija raste, sami to vidite i onda još idete moliti poduzetnike. Nemojte, imajte svoj put, ispravite ove stvari koje radi… koje ne kažem da ste, ispravite, imate silu da ispravite, da radite, da ih natjerate sve njih koji za to trebaju biti odgovorni jel ako 25% je manja cijena električne energije u Portugalu, u Španjolskoj i u svim drugim zemljama i zbog toga su se odvojili od fosilnih goriva da je pametno upravljati svim lancima dobave jel i to se ne samo odnosi na energiju nego se to odnosi i na hranu. Imate sve instrumente i za hranu i za energiju, imate fondove, imate sve što možete napraviti jel da to u roku godinu dvije vi možete polučiti ogromne rezultate jel ogromni su potencijali još uvijek u Hrvatskoj da se bori protiv inflacije samo na pametan način, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će zastupnik Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Da malo pojednostavimo, evo narode ko ovo gleda građani kad odete u trgovinu sjetite se onih 100 kuna prije nekoliko godina prije uvođenja eura, za 100 kuna ste mogli više kupiti nego danas sa 100 eura, al 100 eura je 750 kuna, to je činjenica. To je rezultat vođenja HNB-a pod Vujčićem. Sve veleizdajničke činove koji su protiv hrvatskih interesa i suverenosti hrvatske i temelja hrvatske države, moderne hrvatske države je provodio Vujčić. Izgubili smo monetarnu suverenost i to je činjenica. Razgovaramo u trenucima najveće inflacije, razgovaramo kada strane multinacionalne kompanije, pa i energetske strane multinacionalne kompanije i banke strane imaju najveću dobit u Hrvatskoj i šta je napravila HNB?
Jel netko od vas vidio u saboru ovdje guvernera da je došao za ovu govornicu i rekao zastupnici to je tako? Ne, on je uvjeravao hrvatski narod da uvođenjem eura neće biti inflacije, neće biti promjena cijena. I što se dogodilo? Dogodilo da smo jednu stabilnu valutu hrvatsku kunu koju je prvi hrvatski predsjednik dr. Tuđman rekao da će biti hrvatska lisnica u hrvatskom džepu koje je vrlo bitno kao i hrvatska puška na hrvatskom ramenu. Znači ta suverenistička politika je apsolutno do HNB-a smo dobili da je ona sve osim šta je narodna banka. I sad tu osobu koja je uz ovo sve prodala zlato, a zlato je najbitnija u krizama. Ostale države oko nas kupuju zlato, pa čak i Srbija kako bi bila snažnija i otpornija na krize, u inflacijama, ratovi i ostale krize koje imamo. Ne, mi radimo suprotno. Mi tu osobu koja je tribala biti na Remetincu za sve zla koja je napravila Hrvatskoj koja gubi ovaj monetarni suverenitet zbog čega najobičniji građani ispaštaju, kojima je namazao dobro debele džepove a to su strane banke koje imaju dobit u Hrvatskoj godišnje priko milijardu i po eura strane banke, kojima nije oporezovana dobit sve pada na teret koga, hrvatskog čovika. To je jednostavno.
I sad za nagradu čovik koji je kriv za inflaciju, tako je rekao premijer, taj isti premijer koji je posvojio od Zorana Milanovića Borisa Vujčića tako da mu je on Plenkovićev posinak, predlaže za čovjeka koji će biti drugi čovjek u Središnjoj europskoj banci. Pa to je sramota, to je veleizdaja, to je poniženje prije svega naroda koji bira nas zastupnike ovde, koji mislimo da nečeme, da o nečemu odlučujemo, u biti o ničemu nažalost ne odlučujemo, o ničem. To je činjenica i to žalosti.
Jutros je predsjednik sabora rekao da je uvrijeđen hrvatski narod. Ne, mene zanima tko je donio odluku da mi ukinemo euro, da ukinemo kunu uvedemo euro. Tko je donio odluku? Dvije milijarde eura godišnje imaju dobit strane banke i ne ulažu oni to u Hrvatsku. Oni to ulažu u sve države. Nema razvoja Hrvatske, njihove sestrinske podružnice od tih stranih banaka. Isto je sa poljoprivrednom proizvodnjom i hranom, ista stvar.
Ja sam ovdje nekada govorio da će biti kad je bilo 70 lipa jaje, donio sam jaje u sabor još u bivšem mandatu i reka sam uskoro će vam biti 3, 4 kune. Tako vam i je ako je domaće. Nažalost nema domaćih jaja. Uništili smo domaće i proizvođače. Uvozimo svježa jaja koja putuju dva miseca iz Poljske u Hrvatsku i to našoj djeci dajemo. Uvozimo GMO robu, GMO proizvode koji su tretirani glifosatom koji uništavaju našeg seljaka i naše selo. Mi se moramo okrenuti sebi, surađivati sa svima, a ne možemo uništiti selo, poljoprivrednika. Naše banke su totalno uništene one su sve u stranim rukama, teleoperateri imaju najveću dobit u RH 42% dok u državama odakle dolaze imaju negdje oko 20%, dok trgovkinje u istim trgovačkim lancima u Sloveniji imaju 3 puta veće plaće nego u Hrvatskoj, dok nama se na policama nudi škart roba treće kategorije. Rekao sam prehrambeni proizvodi da će sad bit EU će donijet odluku nažalost protiv toga se tribamo protiviti da neće biti niti obilježene naljepnicama GMO proizvodi, ponavljam koji su tretirani cidokorom glifosatom. Taj moj zakon je, prijedlog zakona o zabrani glifosata ima od početka ovoga mandata je na bi ne znam ispod stola negdi.
Znači ne štitimo nacionalne strateške interese. I takve ljude nagrađivat da budu drugi ljudi, a njegovoga zamjenika viceguvernera nagraditi ministarskom foteljom ministar financija, a 10 dana prije nego što je imenovao ministra financija Ćorića TĆ je sam premijer govorio da je krivac za inflaciju i za sva događanja HNB. To je apsurdistan.
I zato ja još jednom moram ponoviti da li je normalno da u hrvatskoj državi muzu novce strane banke i da dobit nije oporezovana, ne smije ih nitko pogledati. HNB je sve odradila na čelu s Vujčićem protiv interesa hrvatskog čovika pojedinca. On je sluga Središnje centralne banke europske a ne hrvatskog naroda i zaštite hrvatskih interesa.
Mene je sramota kao čovjeka, a prije svega i čovjeka koji je imao sriću biti u generaciju koja je obranila hrvatsku državu da nemamo grama zlata u trezoru. U HNB-u je bilo 15 tona zlata, to vam je narode šleper zlata, to je Vujčić prodao dok je bila najniža cijena zlata, šleper zlata i to je slikovito narodu poruka. Mi nemamo grama zlata kao država u trezoru u rezervama dok druge države kupuju zlato. To su činjenice. I mi sad lolu nagradili, Plenković, Milanović ga izmislio, Plenković ga posvojio kao svog posinka i sad ga mi ovde u saboru nagrađujemo mistom drugog čovika Europske središnje banke a uništio monetarnu suverenost RH i vrlo bitne suverenosti monetarne i bitna je koliko i granica, bitna je koliko i hrvatski vojnik, bitna je koliko to je vrlo značajno i bitno.
Da ćemo mi biti hrabri stati iza našeg čovika pojedinca od Vukovara do Dubrovnika poglavito u ovim teškim, u ovim područjima koja su spaljena zemlja gdje se ljudi ne vraćaju. Hoćemo biti spremni stati iza njih ili iza stranih banaka kao što je guverner? Kakva je ovo poruka ljudima koji ovo sad gledaju, hrvatskim braniteljima, poginulim, nestalim da mi nagrađujemo osobu Borisa Vujčića isti dan kad se sahranjuje legenda, heroina, žena koja je strankinja Julien Bušić. Mi nagrađujemo za mene veleizdajnika koji bi triba biti suđeni zbog ovoga šta su napravili hrvatskom čoviku, a dok je ta žena preteča moderne hrvatske države zajedno sa svojim suprugom Zvonkom Bušićem Taikom i Brunom Bušićem, Amerikanka, nikakvog doticaja nije imala s Hrvatskom bila spremna robijati, a mi nji nagrađujemo ovoga za mene veleizdajnika Borisa Vujčića. On je triba biti suđen minimalno i tamo biti negdi sa Berošom i ekipom. Isto je u zdravstvu, isto je u poljoprivredi.
Nevjerojatno, nagraditi takvu osobu koja je izdala nacionalne interese, koji je sluga bio tko zna koga i čega i čijih interesa, hrvatskih nije. Rezultati su vidljivi, nemamo svoju valutu, imamo inflaciju, cijene najveće u Europi, trgovački lanci imaju najveće dobiti, naše trgovkinje, naše Hrvatice, naše žene, dic… naš narod koji radi tamo blagajnice imaju 5 puta nižu plaću nego u Sloveniji, nego u trgovinama di odakle dolaze trgovački lanci. I hrana je skuplja u Hrvatskoj iz tih država. Pa da li smo mi suverena država i jednakopravna unutar EU? Jesmo za jednu osobu, dvi osobe kao što je Boris Vujčić, Andrej Plenković i njima slični. I dobro obuč… lipo obučeni, umotani, dobro govore, manire diplomata imaju.
Šta je s običnim čovikom? Sutra je na Vrhovnom sudu odluka o švicarcima koji je opljačka hrvatske građane …/Govornik se ne razumije./… i očekujem od Vrhovnog suda, isto je u pravosuđu Milanović, Plenković, HDZ, SDP, nebitno i tamo sve imenuju ljude te političke opcije, da napokon ta presuda da bude na strani ljudi, na strani čovika i da mi kao saborski zastupnici donosimo zakone u interesu čovika i pojedinca. Niti jedan zakon ovde nije da nije uredba i direktiva EU, niti jedan, a mi mislimo kao da smo nešto važno. Gledamo sami sebe na televiziji pa mislimo evo pa nismo toliko nebitni.
Ne može, nemamo snage udariti šakom o stol, bit ću gres, nemamo muda. Moram bit jer mi se gadi više dolazit ovde. Prije svega smo licemjerni što nam rade hrvatskom narodu a mi ih nagrađujemo.
Guverner Vujčić je zaslužio Remetinac zbog svega što je napravio hrvatskoj monetarnoj politici, što je napravio hrvatskom čoviku, sve je radio protiv a u interesu stranih banaka, stranih proizvođača, stranih multinacionalnih kompanija. Ovo je katastrofa i toga čovika mi sad nagrađujemo. Šta će reć sad mladi čovik? Gadljivo, licemjerno od svih nas. Gadljivo. Milijarde, strane banke godišnje, milijardu i po eura dobiti koje ne ostaje od naših građana, od naših ljudi. Hrvatska krvarina, se ne investira to u Hrvatskoj nego vani. Do maloprije Boris Vujčić koji je također digao ruku da ne bi zaboravili za euro i to je jedva čekao, spominje obnovljive izvore energije, koja je tu tek mafija, koji su tu tek gubici. Pogledajte građani svoje račune vidit ćete obnovljivi izvor energije, naknada za obn… znate tko je vlasnik, stranci. Ja jesam za solare ali na krovove svake obitelji, imamo neovisnu obitelj, a ne monopol multinacionalnih kompanija kao što se događa sad u mome kraju dobila izraelska tvrtka na 250 hektara, 500 nogometnih igrališta gradi solarnu elektranu kako bi evo Izraelci financirali svoju vojsku a mi im to plaćamo. E to gospodo ako dozvolimo mi ne zaslužujemo biti u ovome domu.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, ja bi se za početak ipak moramo složit sa kolegom Lalovcem. Bilo bi dobro da je gospodin Vujčić bio ovdje kad smo ga imenovali, a još bi bilo bolje da je ovdje kada odlazi na novu funkciju da barem može ovom saboru koji ga je imenovao reći hvala lijepa na podršci, učinio sam to i to i u Europi odnosno u Frankfurtu zalagat ću se za to i to, pogotovo s obzirom kad smo u europodručju od kada imamo manje monetarnih alata kojima bi mogli održavati stabilnost cijena ono što je osnovna funkcija HNB-a. I u tom kontekstu dakle, mislim da taj odnos prema Hrvatskom saboru, prema tijelu koje ga imenuje jednostavno nije dobar, nije bio dobar i godinama unatrag i nastavlja se i dalje.
Drugo što bih htio reći jeste dakle nekoliko riječi o tome da bez obzira tko se nalazio u Frankfurtu kao zamjenik guvernerice Europske središnje banke ukoliko je iz Hrvatske sigurno nije loše. Možda neće učiniti ništa, ali bolje je nekoga tamo imati nego ne imati bez obzira da li, koje je to ime, a vjerujem da zaista naš guverner ima iskustava u tim poslovima koje je obavljao iako možda promijeni malo stav u odnosu na onaj koji je imao ovih proteklih 14 godina koliko je bio guverner HNB-a, možda polučimo i nekakav pozitivan rezultat iz toga što imamo svog čovjeka u Frankfurtu da to tako kažem. Mislimo da je to dobro.
No, kako govorimo o razrješenju guvernera HNB-a moramo nekoliko riječi reći i o onome što je osnovni posao HNB-a, kao što sam rekao i malo ranije stabilnost cijena odnosno borba, borba sa inflacijom. Moramo reći o tome da li smatramo da je taj posao rađen onako kako treba biti rađen, da li je moglo biti bolje, da li je bilo, da li je bilo loše i što se moglo još učiniti. No, upravo je tu taj problem komunikacije jer izgleda da nije bio problem komunikacije samo između guvernera HNB-a i Hrvatskoga sabora, izgleda da je bio problem između HNB-a i same, same Vlade kao jer ako ćemo se boriti protiv inflacije to možemo učiniti na tri načina, da ne učinimo ništa pa da prepustimo sve tržištu i onome što će se desiti samo od sebe ili da imamo nekakve monetarne i fiskalne alate odnosno monetarne fiskalne politike koje će se, kojima ćemo se borit protiv inflacije. Ako ćemo primijeniti nekakve alate monetarne i fiskalne onda je ta suradnja između Vlade RH i HNB-a ali i sabora kao zakonodavca vrlo važna.
No, kao što smo ovdje već čuli, dakle imali smo priliku pratit u posljednje vrijeme prebacivanje odgovornosti za jednu od najviših inflacija u EU, u europodručju u RH u odnosu na druge zemlje. Iz Vlade na HNB, iz HNB-a na, na samu Vladu. To samo govori o tome da zaista ta komunikacija možda nije bila baš onakva kakva bi trebala biti.
Kada govorimo o prebacivanju odgovornosti Vlade na HNB rekli smo već da ulaskom u europodručje što je bio i naš cilj i što mislim da je dobro da se dogodilo, izgubili smo jedan dio alata kojima možemo utjecati na inflaciju i tu, tu je monetarna politika, tu je monetarna politika znatno vezanijih ruku i zato i središnja, Europska središnja banka ustvari povlači glavne poteze po pitanju monetarnih, monetarnih mjera.
Kad se tiče prebacivanja odgovornosti HNB-a na Vladu to je možda učinjeno na jedan finiji način, na jedan upozoravajući način kroz cijeli niz godina, ali ovdje je zamjenica guvernera odnosno viceguvernerka gospođa Švaljek kad je bila, kada smo imali temu ustvari šestomjesečnog, polugodišnje izvješća o stabilnosti cijena govorila o tim razlozima. Dakle, temeljni razlozi su ustvari konvergencija plaća i cijena prema prosjeku EU, što je normalno, što se događa kada tež… kada i sa, kada i sa svojim BDP-om se približavamo odnosno približavamo prosjeku EU po glavi stanovnika, tu je potrošnja i državna i naših građana, povećana potrošnja, povećana, povećani gospodarski rast, tu su novci iz europske, europskih fondova navedeni kao razlog. Naravno uz taj razlog novci iz europskih fondova ide i onaj drugi dio koji kaže da ih očigledno nismo trošili na onaj način na koji bimo ih trebali trošiti da ne uđu samo u sustav i da ona ne multipliciraju nekakav pozitivan efekat, nego da ih jednostavno potrošimo, povećamo potrošnju, povećamo trenutno, trenutno naš bruto domaći proizvod, ali je to ugrađeno u nekakav fiksni kapital pa onda ne nosi u nekoj budućnosti neki prihod, a kamo smo trebali ulagat govorio je o tome i možda kolega Lalovac ovdje, puno više u energiju i puno više u hranu. Čak bih rekao da smo u proizvodnju hrane jako puno uložili, ali opet ne na onaj način koji bi nam osigurao veću, veću samodostatnost, a upravo cijene hrane i cijene energenata su one koje najviše pogađaju naša kućanstava. Kada govorim o našim kućanstvima mislim na ona kućanstava koja su slabije pla… slabijih primanja odnosno ili prosječnih primanja, dakle udio, udio hrane i udio energije u njihovim troškovima je sigurno puno veći nego u iznad prosječnim primanjima pa je i za njih sama inflacija bitno veća.
Dakle, u kontekstu, u kontekstu ovog diferencijala ove razlike između inflacije koja je u Europi i inflacije koja je kod nas ustvari je HNB, a to smo imali ovdje priliku slušati govorim u ovaj izlaganju i same zamjenice guvernera gospođe Švaljek, navela razloge sve ono čime se naša Vlada ustvari hvali kao svojim postignućem, veliki iznosi sredstava iz europskih fondova, subvencije, razne dotacije, razne dotacije iz proračuna, a onda kaže HNB to sve diže potrošnju, to sve diže inflaciju jer smo možda predugo zadržali subvencije za energente, jer europske fondove Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije postigao možda onaj efekat koji smo željeli itd., dakle loptamo se u tom prebacivanju odgovornosti za ovu visoku inflaciju. Pa samo imali sada prilike čuti nakon ovog početka rata u Iranu odnosno napada Izraela i Amerike i SAD-a na Iran i porasta cijena nafta, porasta cijena gnojiva odnosno problemi u dobavi energenata da je to uzrok ove povišene inflacije. Ja mislim da je to samo trigaton, mislim da trebamo razlikovati povod i uzrok, dakle to jeste sigurno povod za novi skok inflacije, ali je to kod nas naletilo na plodno tlo, dočekali smo to nespremno iz svih ovih razloga koje sam govorio ranije da se to nije dogodilo nigdje, nigdje drugdje u Europi na takav način. A da je tome tako govori sada i sam ministar financija koji je najavio nove mjere antiinflatorne mjere koje govore da će se ići i na smanjenje agregatne potražnje, što hoće reći da će se sigurno povući neke mjere koje utječu na povećanu potrošnju države, na povećanu potrošnju naših građana itd.. A da nismo radili ono što trebamo raditi u pravo vrijeme jer smo previše povećali državnu potrošnju, da smo probili na kraju krajeva i ono fiskalno pravilo 3%, ja mislim da je sad nešto sitno preko, da taj problem nije nastao preko noći jer o tome već pričamo jako dugo i u ovome saboru i da nismo iskoristili ono što smo trebali iskoristiti, a to je povećani priljev novaca u RH da to iskoristimo na pravi način odnosno da razvijemo naše gospodarstvo da njegovu produktivnost, njegovu otpornost na nove izazove to govore i drugi ekonomisti puno stručniji od mene ovdje.
Dakle, mislim da nismo dovoljno dobro iskoristili nekoliko godina koje smo imali jako pozitivnih. Ja ću vas podsjetiti da smo samo prije tri, četri godine ustvari ne da nismo imali državni deficit nego smo imali državni suficit, dakle bili smo 2022. ako se ne varam u suficitu, a sada smo u deficitu države.
Naravno da su tu između bili izbori, naravno da smo mi pred izbore malo odriješili kesu, al se onda na to nakalemila jedna kriza, kriza koja je udarila jače nego smo očekivali jer nismo povećali našu otpornost. I nekako meni sve to skupa izgleda kao kad smo ulazili u EU, dakle prije nego smo ušli u EU prilagođavali smo naše zakonodavstvo, dizali smo razinu demokratičnosti, jačali smo naše institucije itd. i čim smo ušli u EU e onda smo malo počeli se vraćat na ono staro i na kraju se opet ovdje raspravljamo o ustašama i partizanima.
Slično je kao kad smo ulazili u europodručje, dakle u europodručje smo ušli sa suficitom, dakle 2022. smo imali suficit, ali čim smo ušli u europodručje onda smo se malo opustili, počeli smo više trošiti, imamo neučinkovit državni aparat.
E sada, govorio je ovdje kolega Lalovac o jednom načinu borbe protiv inflacije, al ja mislim isto da svi ovi potezi koje bi trebalo povući ustvari su politički nepopularni potezi, dakle možda bi trebalo zaista smanjiti broj svih naših jedinica lokalne samouprave, možda bi trebalo reducirati naše zaposlene u javnom i u državnom sektoru, to su sve nepopularni potezi. I sad imamo ministra financija koji je a) bio profesor na Ekonomskom fakultetu, bio viceguverner ili zamjenik guvernera HNB-a i sada je ministar financija, on sigurno zna što treba napraviti pitanje je samo da li će dobiti političku podršku da to napravi i da li se spremno riskirati pa možda i nekakav gubitak glasova na izborima da bi se napravilo dugoročno i srednjoročno dobru stvar za RH.
Ja se nadam da hoće i nadam se da će ove mjere koje najavljuje konačno krenuti u smjeru fiskalne stabilizacije RH i da ćemo tu razliku inflacije koja nije uvezena, koja je naša, a ova vlada je deset godina na vlasti, dakle možemo reć da je i njezina, smanjiti i da ćemo kroz neko srednjoročno razdoblje doći na razinu EU i po prihodima naših ljudi i po dohotku, ali i po inflaciji. Dakle u toj nadi da shvaćamo kolko je ozbiljna situacija, da nije tragična, nije, imamo još nešto vremena, ali treba početi vući poteze i za to treba imati hrabrosti, da ne upotrebim riječi kolege Bulja prije mene. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani kolegice i kolege.
Zašto mi danas uopće raspravljamo o razrješenju guvernera HNB-a? Zato što ovaj sabor razrješuje i imenuje guvernera HNB i tu je početak i kraj priče. Pitam vas, evo to nas je možda jedno desetak, pitam vas sve zajedno da li je ovo kolko ova uopće rasprava danas ima smisla? Dakle, u ime odbora je predsjednik odbora izašao ovdje, rekao mi smo formalno dobili zahtjev da se razrješuje guverner, formalno smo odradili priču. Ja sam sigurna da bi rasprava bila neusporedivo bolja, konstruktivnija i smislenija da smo u istom trenutku imali razrješenje sadašnjeg guvernera i imenovano novog guvernera jer kada ćemo imati imenovanje novog guvernera, vidjet ćemo ko će ili guvernerice kako bi to kad prevedem na ženski rod zvučalo ta rasprava će o čemu onda bit rasprava, rasprava o liku i djelu tog čovjeka što je radio do sad ili rasprava o tome što on treba radit i kako treba radit i ukazivanje možda na stvari kako ne treba radit.
Ova rasprava se između ostalog može svesti i na odnos onog kojeg ovaj sabor razrješuje i imenuje i samog sabora. Ja danas kad sam imala onaj slobodni govor u ime kluba onda sam se referirala na potrošnju sredstava iz EU govorila o tome da nas Eurostat upozorava da je razlika između onog što smo povukli i ono što smo opravdali 25% za razliku od drugih zemalja EU je to nekakvih 2,7% i u toj raspravi sam jasno pozvala i rekla da bi bilo pravo mjesto da premijer Plenković dođe u ovaj sabor i kaže što će napravit, što će napravit jer rokovi su tu, dakle rokovi nisu tamo za četri ili pet godina rokovi su kolovoz ove godine odnosno rujan ove godine jer ono što se do rujna računi dostave će bit isplaćeno ono što se ne dostavi da tako pojednostavim neće bit isplaćeno.
Jednako tako mjesto gdje je trebao doći guverner HNB-a i otvoriti temu i problem inflacije je ovo mjesto je sabor, ovdje je trebalo otvoriti raspravu o svemu tome. No međutim, naravno od kad smo ovdje guvernera u odlasku dakle mogu čak govoriti o bivšem guverneru Vujčiću njega nije bilo. Ajdemo si postaviti pitanje, šta je tu uloga i značaj HNB-a kad si postavimo to pitanje možda će i odgovoriti što i kako je trebalo biti lakši.
HNB je središnja banka, uloga je održavanje stabilnosti cijena, zatim kontrola inflacije i čuvanje stabilnosti financijskog sustava to su tri glavne uloge i značaj HNB-a. Ako si postavimo to pitanje i želimo dati odgovor, kakav je naš odgovor? Kakva je njena uloga u stabilnosti cijena? Mogu ponovo ponovit ono što je kolega Lalovac rekao, a ponavljam ono što je zapravo guverner Vujčić rekao da kad su cijene zaista krenule divljati i postale nekontrolirane je poruka građanima je bilo pa odite kupiti u trgovinama gdje je jeftinije ili je možda poruka ne kupujte.
Kad je riječ bila o kontroli inflacije što je HNB predložila, što je napravila, što je reagirala, kako je napravila? Bojim se da tu odgovora nema. Ja ne mislim i ne želim razgovarati o liku i djelu guvernera Vujčića, mislim da je neusporedivo više trebao biti u saboru i dati odgovore na niz pitanja koje je, ide na jednu drugu funkciju i da budem poštena i korektna, svaki put kad neko iz Hrvatske ide na određenu funkciju u EU pa bez obzira kojoj političkoj opciji pripada, bez obzira dal su on meni dopada, ne dopada, dal sam zadovoljna ili ne, ja sam zadovoljna s činjenicom da ide.
Jednako tako moram reći da je bilo nekoliko momenata kad je HNB upozoravala, a gdje je vlada čvrsto spavala i stvari stavljala pod tepih, da se možda tad reagiralo, govorim možda, da se možda tad reagiralo možda bi neke stvari išle u drugom smjeru. Prvo upozorenje HNB-a na koje ću se ja referirati je bilo tamo negdje pred jedno sedam, osam godina kad smo uveli onaj zakon je počeo funkcionirat zakon gdje se odlučilo da subvencije na kamate na kredite. HNB je vrlo brzo reagirala i pokazala da je to uvođenje subvencija kamata na kredite za kupnju stanova povećalo cijenu nekretnina u Hrvatskoj kada cijena nekretnina u EU nije otišla tamo gdje je danas, kada cijena nekretnina u Hrvatskoj odnosno stanova je bila znatno niža i bila je saglediva, a danas bojim se da nije saglediva uopće, tad je HNB, guverner Vujčić upozorio i rekao da to nije dobra mjera, da ta mjera pokazuje da je cijena stanova u Hrvatskoj počela rasti, da ta cijena stanova u Hrvatskoj koja će rasti će izazvati naravno domino efekt i sve ostalo, tad vlada ne neka vlada, ne neka ona vlada na koju se neki vole pozivati koja je bila pred 15 ili 20 godina nego ova vlada, vlada na koje je čelu Andrej Plenković to nije željela čuti, o tome nije željela govorit, to nije željela uopće vodit računa, da se možda odlučilo za nešto drugo bilo bi drugačije. Zamislite da se onda možda odlučilo za napraviti projekt najma stanova ili projekt građenja u sustavu POS-a jer ovo priuštivo stanovanje je samo razvitak sustava POS-a i da se recimo imalo projekt od tisuću stanova godišnje što je sagledivo u ovom trenutku bi na tržištu bilo deset tisuća stanova za priuštivo stanovanje, a ne nula kao što je to danas.
Druga situacija u kojoj je guverner o čijem razrješenju danas govorimo, ali je to razrješenje formalno na koje je upozoravao je upozoravao na problem nedostatka radne snage. Bila je jedna konferencija ekonomista, dakle ja bih voljela puno više da je o tim problemima bila rasprava u HS-u i mislim da je mjesto na kojem treba raspravljat HS, da uloga zastupnika u HS-u i nas nije o tome da post samo nešto amenujemo ili iza toga o nečem raspravljamo, nije o tome da samo raspravljamo o zakonskim prijedlozima, ja mislim da se ovdje treba raspravljati o strategijama, da se treba raspravljati o smjerovima, čak i ne mislim da treba oporbi kad nešto ukazuje onako reći ruku pružiti reć da, da vi ste pametni, sposobni jer teško je to reć trebate imat ovako dosta snage to reći, ali slušati da, slušati pa određene mjere koje se predlažu o njima raspravljati i dalje ih prihvatit. Ne mislim da treba dati spomenicu zasluga za narod i reć ti si se prvi sjetio bio si najpametniji, ali mislim da treba slušati i to koristiti.
Dakle, on je upozoravao da u Hrvatskoj nedostaje 400 tisuća radnika, na toj konferenciji ekonomista koja je bila u Opatiji i rekao je dakle neću citirati jel nemam pred sobom to što je rekao nego ću samo nekako prevesti onako kako sam ja to pročitala, rekao je od tih 400 tisuća radnika dio radne snage treba riješiti kroz strane radnike jel drugačije neće biti, dio treba između ostalog riješiti i sa aktivacijom umirovljenika koji su otišli nešto ranije u mirovinu i spremni su radit. Što smo mi učinili? Kako smo ga mi poslušali?
Dakle, kad je riječ o stranim radnicima tu imamo sad Zakon o stranim radnicima koji da budem poštena, ovaj je bolji od onog bivšeg ja vjerujem da sljedeća izmjena i dopuna će bit bolje od onog drugog, ali mi nismo napravili strategiju uvoza strane radne snage, nismo ništa napravili na integraciji stranih radnika u naše društvo, nismo apsolutno ništa napravili na tome da potičemo i stipendiramo ljude iz trećih zemalja da dolaze ovdje studirati da iza tog, iza tog studija ostaju i određeno vrijeme radit za ona deficitarna zanimanja koja imamo trebali smo napraviti strategiju, trebali smo raditi integracijsku politiku i postat zemlja koja o tome vodi računa.
Što smo napravili vezano uz umirovljenike? Rekli smo ok možete nakon što odete u mirovinu nastaviti raditi, ali ćete dobiti pola mirovine, a onda kad oni zbroje pola mirovine i ono što je se pokazalo da zapravo nije baš neka mjera koja je najprihvatljivija moguća. Naravno da su umirovljenici pokazivali sve loše opcije svega toga, dakle i tu nismo odradili stvar do kraja.
I sad ću za kraj doći do onog kad kažete HNB kao središnja banka kontrola inflacija. E moj Bože ode mast u propast. Postoji ona jedna uzrečica u našem narodu koja kaže selo gori, a baba se češlja, e meni se baš tako čini da kad je riječ o inflaciji da inflacija ide, dakle djelomično da budem poštena imali smo i uvezenu inflaciju, ali inflacija koja je danas je naša najbolja moguća, domaća takva kakva je i apsolutno inflacija očekujemo sad s velikim iščekivanjem četvrtak kad je vlada najavila neke nove mjere koje su vezane uz suzbijanje inflacije. Živi bili pa vidjeli.
Ja sam sigurna u jedno, a to je da je ministar Ćorić koji je bio i zamjenik guvernera HNB-a, a sad je ministar financija, siguran sam kad sjedne, kad odmakne sebi politiku i politikantstvo, a sjedne s ljudima koji se u to razumiju, koji o tome nešto znaju da može naći i najbolje mjere. Problem je u tome što te mjere neće biti popularne, problem je u tome što kad te mjere budu neće baš zadovoljiti sve.
Dakle, ja nekako uvijek mislim da po putu kad je riječ i o takvim stvarima treba biti kao onaj treba vidjeti što druge zemlje rade. Ne mislim da modele drugih zemalja možete prepisati jel da ih možete prepisati onda bi bili ti zemlja, a ne mi, ali da vidite što rade, kako rade, kako daju odgovore i to koristiti.
Ja pažljivo pratim i čitam ono što govore pojedini ekonomisti, pažljivo pratim i čitam sve ono što neki stručnjaci i ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo govore vezano uz inflaciju. Između ostalog naravno da svi ukazuju na onu činjenicu da imamo u javnoj upravi puno zaposlenih, da su plaće koje su relativno velike, da gospodarstvo sve to zajedno ne može pratit. Ali onda moram još za kraj se vezati na sredstva koja mi dobivamo iz EU i koja smo dobili i koja su nam raspolaganju i pitam vas sve zajedno, kad maknete od sebe, kad bez obzira na kojoj strani ove sabornice sjedite i kad maknete od sebe ona stranačka obilježja, meni je apsolutno jasno kad ste u određenim velikim strankama tad pratite politiku te stranke, ali kad maknete ta stranačka obilježja i to sve zajedno i kad se svi pitamo da li i što dalje činiti sa inflacijom da se ona svede na mjeru koja će moći biti kontrolirana, bojim se da bi svi tu zajedno imali iste ili slične odgovore.
Kad malo vidimo gospodarstvo koje u Hrvatskoj ide vidimo da i taj smjer gospodarstva nije na najbolji mogući način napravljeno. Ali ja vas sve zajedno ono što vas hoću pitat, jel vidite ijednu reformu, da li vidite ijednu jedinu reformu koja je bila? Da li vidite reformu u zdravstvu, u školstvu? Bojim se da reforme ne stanu i na Markovom trgu one ... ovoj sabornici.
Zaključno, apsolutno bi bilo neusporedivo bolje da ova rasprava koju danas vodimo je rasprava koju da imamo tu razrješenje guvernera imenovanje novog guvernera. Zašto? Iz razloga da tad ne raspravljamo o liku i djelu tog novog guvernera nego da malo raspravljamo o onom što bi HNB trebala biti, što bi se trebalo radit, a što se ne radi. I ono što želim za kraj reći, ne pretvarati ovaj sabor i u sabornicu u dizače ruke, ne pretvarati u to da raspravljamo o zakonima onda još svi zajedno onako kad se svi slažemo oko toga onda raspravljamo na ovaj ili onaj način u ovom saboru se treba raspravljati o bitnim stvarima, ovom saboru treba premijer Plenković doći i raspravljati o tome što ćemo ako ne uspijemo zaista u sljedeća dva, tri mjeseca kolko imamo na raspolaganju taj jaz od 25% smanjiti na 2,5%, ali jednako tako je ovo mjesto gdje treba doći guverner i odgovarati za stvari koja su uloga i zadaća HNB-a. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Marin Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Dame i gospodo zastupnici.
Kao što smo mogli pretpostaviti i u ranim jutarnjim satima ovo neće biti rasprava u kojoj ćemo prihvatiti prijedlog Odbora za imenovanje i razrješenje, o razrješenju guvernera Vujčića nego o svemu pomalo, pa smo mogli čuti da neki predlažu gradnju solarnih elektrana, drugi predlažu što ćemo sa Zakonom o strancima, treći Most lažno optužuju za nekakve famozne veleizdaje od strane guvernera i hrvatske Vlade, a u onom trenutku kada imamo priznanje ovdje da je u Gradu Zagrebu netko uzimao javni novac, nagodio se sa tijelima progona i na taj način priznao svoju krivnju.
Mi ovdje danas možemo raspravljati o imenu, prezimenu, liku i djelu sad već pomalo bivšeg guvernera Vujčića, ali smo svi odreda, a nadam se da to neću učiniti ja, propustili podsjetiti što zapravo ovo razrješenje znači u hrvatskom kontekstu. Mogli smo otvoriti raspravu o ugledu RH u europskim institucijama, nismo, mogli smo pričati o stabilnim javnim financijama, proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i opće države rastu, dug odnosno duga u BDP-u pada, mogli smo govoriti o brzorastućem gospodarstvu na nivou EU među najvišim stopama rasta koji sasvim sigurno doprinose i prelijevaju se i u prisutne inflatorne pritiske. Mogli smo raspravljati i o tome kakve makroekonomske pokazatelje stvorilo hrvatsko društvo zajedno sa HNB-om u posljednjih nekoliko godina, međutim ništa od toga nismo, a zaboravili smo i podizanje kreditnog rejtinga RH po svim trima vodećim agencijama koju su Hrvatsku kao tržište rada i kapitala digli iz razine smeća u investicijski rang, dakle iz onih BB plusa, minusa do razine A.
Hrvatska je u vrlo kratkom roku dobila svoje predstavnike u dvjema ključnim financijskim europskim institucijama, Europskoj središnjoj banci i Europskoj investicijskoj banci, jedan kandidat aktualni guverner HNB-a, drugi bivši potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac. Dobiti ove ključne čelne pozicije u ovako kratkom roku zapravo govori o vanjskom ugledu RH i našem stabilnom tržištu financija.
Vujčića nisu izabrali tamo neki sa strane, nije on postao potpredsjednik Europske središnje banke zato što nas je eto to nekim slijedom ždrijebom pripalo. 26 ministara financija europskih zemalja u konkurenciji od šest iznimno ozbiljnih kandidata daju povjerenje ne samo osobi Borisu Vujčiću nego i predstavniku RH, to je poruka nakon 13 godina članstva u EU mi danas imenujemo čelne osobe institucija od kojih su prije desetak godina dolazile u Hrvatsku učit nas poslu, pružat različite oblike pomoći, podrške, podrške u brojnim reformama s ciljem jačanja Hrvatske kao još uvijek relativno mlade države i mladog financijskog i tržišta rada.
U tom smislu ovo imenovanje, ponovit ću još jedanput, ima ključni vanjskopolitički moment, a to je da je Hrvatska danas uvažena članica EU, nismo iza vrata, nismo negdje sa strane za stolom, nismo one koje se ne pita zbog veličine broja stanovnika i relativno svježeg članstva u europskim institucijama nego smo članica koja daje svoje prijedloge, ti prijedlozi prolaze isključivo podrškom ostalih članica EU i na taj način kompletno ova politika koju vodi HDZ-ova vlada nije dobila povjerenje samo hrvatskih građana treći put uzastopce nego i povjerenje ostalih predstavnika građana EU od kojih nisu naravno svi niti isto političke opcije nego upravo znajući što je Hrvatska postigla u posljednjih deset godina daju upravo takvo povjerenje.
Mogli smo ovdje čuti da je veleizdajnički čin i ukidanje kune, međutim nismo mogli čuti da Hrvatska danas ima novu nacionalnu valutu i ona se zove euro, na tim kovanicama diljem EU, ponovit ću još jedanput od Gibraltara pa sve do Sjevernog ledenog mora na tim kovanicama nalazi se obris granica RH, dio našeg povijesnog grba, grba RH, nalazi se glagoljica na kojoj piše HR, Hrvatska, nalazi se lik jednog od najvećih znanstvenika koji dolazi iz Hrvatske Nikole Tesle i na taj način suverenitet Hrvatske i nacionalna valuta nije više omeđen samo našim međunarodno priznatim granicama nego je postignut nad suverenitet koji dijelimo zajedno sa ostalim članicama EU.
Mi smo mogli ovdje govoriti naravno i o makroekonomskim pokazateljima i još jedanput podsjetiti da upravo ovakva politika dovela do nikad većeg broja zaposlenih u RH 75% postignuta je zaposlenost, milijun 760 tisuća danas osiguranika u Hrvatskoj radi, a rekordno niska nezaposlenost broji svega 62 tisuće nezaposlenih prema statistici HZZ-a. U tom smislu kada iz mjeseca u mjesec prosječna plaća pa tako i medijalna raste i ona danas prosječno iznosi 1.555 eura i kad spominjali smo i Sloveniju imamo usporedbu da je prije svega nekoliko godina plaća prosječna u Sloveniji bila za 36% veća u odnosu na onu u Hrvatsku, a da je danas svega negdje oko 8% to dovoljno govori koliko taj ubrzani hrvatski gospodarski rast ide i u prilog sustizanje onih razvijenih zapadno od nas koji nisu imali sve one političke datosti s kojima se Hrvatska suočavala devedesetih i nakon nje.
Inflacija je i inflatorni pritisci dominirala raspravom o razrješenju guvernera Vujčića. Ja ću podsjetiti da je 2022. stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 10,8% i tada vlada ne samo 2022. nego '21. konstantno intervenira i rezultati su vidljivi. Mi više nemamo inflaciju 10,8, a nakon što je pala na one sada već željene niske razine od 3% danas se ponovno ne zbog domaće inflacije, kako to reče zastupnica Mrak-Taritaš, nego zbog ponovne energetske krize s kojom se suočava cijeli svijet i Europa mi ponovno bilježimo porast inflacije, ovaj put ne uzrokovan povećanjem cijena hrane i usluga nego poskupljenjem energenata i to je istina koju možemo pokušati demantirati iz obraćanja u obraćanje za ovom govornicom u saboru bilo kojem drugom političkom nastupu, ali ova vlada je ako ičega svjesna, svjesna je inflatornih pritisaka na standard građana. Da nije ne bi usmjerila devet milijardi eura izravne pomoći i gospodarstvu i pojedincima na način da čuva naš standard, da čuva postojeća radna mjesta, da dolazi do otvorenje novih radnih mjesta, da u ovom mandatu preko 300 tisuća radnih mjesta novootvorenih samo u posljednje dvije godine 55 tisuća. To vam također je jedan od uzroka inflacije i zbog toga vlada i dalje ne miruje nego će u četvrtak ponovo hrvatskoj javnosti predstaviti novi paket koji će za cilj imati naravno da i ovih 5,8 koji je neusporedivo niži od onih 10,8 vrati na sve ono što smo svi zajedno demonstrirali i rekli da treba stopa inflacije biti niža usporedivija sa onima u ostalim članicama EU i vjerujem da će do toga doći jer vlada je reagirala prije, reagirat će i ovaj tjedan. U svakom slučaju klub HDZ-a podržat će prijedlog Odbora za razrješenje guvernera Vujčića.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovane kolegice i kolege.
Danas neću govoriti o pojedinačnoj odgovornosti jer dan kada se razrješuje guvernera HNB-a nije dan kada se govori o bilo kakvim pojedinačnim odgovornostima i neću se fokusirati na jedan mandat, jednu osobu ili jednu odluku. Danas treba govoriti o odgovornosti institucija, o ulozi HNB-a, o njezinom osnovnom cilju i o tome šta od HNB-a mi očekujemo u budućnosti jer inflacija nije apstraktan pojam. Inflacija nije samo tablica DZS-a postupak u odnosno postotak u priopćenju nekom od strane vladajućih ili graf na konferenciji za medije, inflacija je ono što građani vidi kad ode u trgovinu i svate kada za svaki dan za isti novac kupnje mogu kupiti manje nego što su to mogli prethodnog mjeseca, prethodne godine itd..
Inflacije je ono što osjeti umirovljenik kad plati režije, ljekove i hranu, ono što osjeti mlada obitelj kad plaća najamninu, kredit, vrtić, gorivo ili namirnice, ono što osjeti radnik kojem nominalno plaća možda raste, ali realno živi i jednako teško ili čak i teže nego prije. Zato o inflaciji ne možemo govoriti hladno i birokratski moramo govoriti kao pitanje životnog standarda, dostojanstva rada i povjerenja građana u institucije.
Vlada mjesecima govori da se inflacija smiruje, ali građani u svakodnevnom životu ne vide to smirivanje, dapače oni vide da su cijene ne ostale visoke nego si iz dana u dan sve više i više, hrana se nije vratila na staro, režije su visoke, stanovanje je sve skuplje, usluge su sve skuplje novac vrijedi sve manje. I tu dolazimo do prve važne istine, inflacija može usporiti, ali cijene se i u tom trenutku neće vraćati nazad, dapače, ići će naprijed samo ne tolko naprijed kolko su išle prije jer nema vraćanja unazad, tu utakmicu smo već izgubili. Ako su kruh, meso, najamnina i usluge jednom poskupili građanima ne znači puno kad im neko kaže da se stopa usporila, oni i dalje plaćaju nove više cijene.
Prema najnovijim podacima koje imamo Hrvatska je u travnju imala inflaciju 5,8% prema nacionalnom indeksu odnosno 5,4% prema harmoniziranom europskom indeksu. U istom razdoblju eurozona je bila na 3%, a EU na 3,2%, dakle Hrvatska nije samo dio europskog inflacijskog problema, Hrvatska je ponovno značajno iznad europskog prosjeka gotovo duplo. Da inflacija postoji samo u Hrvatskoj mogli bi o tome pričat, ona postoji i u Europi, međutim očiti europske zemlje imaju neke druge trendove i puno više njihove vlade brinu za njihove građane. Po toj istoj metodologiji mogli bi reći sve je isto, međutim kada je nešto duplo skuplje od nečega nešto duplo ubrzava to znači da mi duplo padamo po pitanju našeg standarda.
Zato pitanje nije postoji li inflacija i zašto je tako nego zašto Hrvatska ima toliko veliku inflaciju? A kada pogledamo strukturu inflacije stvar postaje potpuno jasna, Hrvatskoj je to što je rekao prethodni govornik Piletić u biti da Hrvatska nema tolko veliko povećanje hrane kolko je imala 2022.g., apsolutno ne, međutim ta hrana koja se povećala tada 2022. na određeni iznos nije išla dalje nego smo dalje nastavili napredovati i danas duplo brže cijene nama rastu hrane nego u drugim zemljama EU jel. Neke odluke dolaze izvana, to je točno ali mnoge odluke donose se ovdje baš u Vladi, u proračunu, u načinu na koji se troši javni novac, u načinu na koji se dijele potpore i u načinu na koji institucije upozoravaju ili ne upozoravaju na rizike. Godinama gledamo model u kojem se javni novac posebno rado dijeli u predizborno vrijeme, jednokratne pomoći, dodaci, subvencije, mjere za sve, često bez jasnih kriterija i bez dugoročne strategije. To se uvijek predstavi kao neka vrsta socijalne osjetljivosti međutim to je daleko od socijalne osjetljivosti, to je upravo dijametralno suprotno od toga jer prava socijalna politika nije dijeljenje svima jednako. Prava socijalna politika je pomoć onima kojima je pomoć stvarno potrebna. Kad država dijeli bez kriterija ona ne rješava problem, ona često samo kupuje vrijeme, a u predizborno vrijeme često kupuje i političku naklonost. To nije odgovorna socijalna država, to je politika trgovine javnim novcem i problem je u tome što taj račun uvijek dođe na naplatu. Svaki euro koji se potroši neodgovorno, svaki euro koji se podijeli bez kriterija, svaki euro koji služi stvaranju privida da država brine, a ne stvarnoj pomoći najugroženijima, vraća se građanima kroz veće cijene, veće troškove i pad vrijednosti novca. Inflacija je zato skriveni porez koji se daje u predizborno vrijeme, a slijedeće 4 godine plaćamo ga apsolutno svi gdje najviše tu cijenu plaćaju upravo oni kojima je trebalo se u startu najviše pomoći. To je porez, to nije, to nije porez koji smo, koji je bio izglasan kao porez, nema ga na platnoj listi, ne piše na računu kao posebna stavka ali ga plaćaju svi, plaća ga radnik kada mu plaća stalno vrijedi sve manje i manje, plaća ga umirovljenik kada mu mirovina ne prati njegove troškove života, plaća ga poduzetnik kada mu raste ulaz, kada mu rastu ulazni troškovi. Plaća ga mlada obitelj kada mora birat između štednje, stanovanja ili osnovnih životnih potreba.
I najgore od svega taj skriveni porez najteže pogađa one koji imaju najmanje jer oni nemaju bilo kakav višak, nemaju bilo kakav izbor, oni nemaju svoj neki zaštitni sloj. Oni ne mogu inflaciju prebaciti na nekoga drugoga. Zato je posebno opasna ova politika koja daje danas, a uzima sutra. Kada pomažete građanima ako im danas dajete i određeni dodatak jednokratni, a sutra im oduzimate od plaće. I sada dolazimo do odgovornosti Hrvatske narodne banke. Ponavljam, ne govorim danas o pojedinačnoj odgovornosti, ne govorim o tome da jednu osobu treba označiti kao krivca za sve, inflacija je vrlo složen problem, ima više uzroka. Istina, tu su i međunarodna tržišta i energetika i fiskalna politika, zatim tržišne strukture, konkurencije, plaće, očekivanja i ponašanje potrošača i poduzeća ali upravo zato institucije moraju raditi svoj posao, a osnovni cilj Hrvatske narodne banke je stabilnost cijena. HNB je danas dio euro sustava ali i dalje ima odgovornost prema hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima i hrvatskoj javnosti.
Zato ostaje pitanje i zašto Hrvatska odstupa od euro zone, zašto je inflacija u Hrvatskoj to što sam rekao viša, koji su domaći uzroci, koliko inflacija pridonosi fiskalna politika Vlade, koliko je pridonose neselektivne potpore, koliko joj pridonose nedovoljno tržišno natjecanje, koliko joj pridonosi energetske ovisnost. Tu će, te odgovore očekujemo od HNB-a ali HNB mora biti institucija koja jasno kaže kada je fiskalna politika radi sama po sebi protiv stabilnosti cijena. Mora jasno reći da je država se pregrijava potrošnjom, mora jasno reći da javni novac koristi za kratkoročne političke ciljeve, a dugoročno se povećava inflacijski pritisak prema svima, a najviše prema onima koji imaju najmanje. I zbog toga HNB u budućnosti mora biti snažniji korektiv, mora imati jasniji glas razuma, mora na vrijeme upozoravati kako se vode, kako se vodi politika koja kratkoročno donosi političke bodove, a dugoročno donosi inflaciju. Jer predizborna potrošnja možda donese mandate ali inflaciju poslije plaćaju svi građani i oni koji su glasali za takvo upravljanje i oni koji nisu i oni koji imaju, a najviše oni koji nemaju.
Zato danas poruka mora biti jasna, inflacija nije prirodna nepogoda, nemojmo se skrivat iza toga, inflacija je rezultat odluka, propusta i zakašnjelih reakcija. Odgovorna država ne može glumiti bankomat u predizborno vrijeme, ne smije dijeliti javni novac bez kriterija pa se kasnije čuditi što eto cijene rastu, a odgovorna središnja banka mora jasno, stručno i neovisno govoriti o svemu što tu vrijednost ugrožava. To očekujem od HNB-a u budućnosti, ne političku lojalnost, ne šutnju, ne naknadna objašnjavanja nego pravedno upozorenje, jasnu analizu i dosljednu obranu stabilnosti cijena jer kada cijene izmaknu kontroli, ne stradaju grafikoni, stradaju ljudi. Zato danas govorim o odgovornosti ne osobnoj nego institucionalnoj. Ne o prošlosti koja radi radi prošlosti nego u budućnosti kako našu državu vidimo. Hrvatskoj trebaju institucije koje neće uljepšavati stvarnost nego će je jasno imenovati, institucije koje neće čekati politički mig nego će raditi svoj posao, institucije koje razumiju da stabilnost cijena nije luksuz nego temelj normalnog života. Građani ne žive od vladinih poruka, ne žive od statističkih interpretacija, ne žive od jednokratnih dodataka koji nestanu u jednoj kupovini. Građani žive od svoje plaće, svoje mirovine i vrijednosti novca koji imaju u novčaniku, a naš je posao da tu vrijednost štitimo. Zato borba protiv inflacije mora bit ozbiljna, dugoročna, institucionalna. Mora biti iznad predizbornih kalkulacija, iznad političke trgovine i usmjerena na građane, a ne na mandate jer mandati prođu, a cijenu loših odluka građani plaćaju još dugo nakon izbora. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je kolege Pausa.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega u uvodnom dijelu svojeg govora govorili ste u biti o tome ili ste takvu sliku ostavili da se inflacija smiruje, da će možda usporiti ali da će visoke cijene ostati. Ja bih ovdje čisto više nemamo ispravak netočnog navoda ali malo bih samo naveo brojke od 1. mjeseca na ovamo, svejedno da li prema harmoniziranom indeksu ili, ili našem unutarnjem indeksu ali evo harmonizirani indeks odnosno onaj koji je usporediv sa, s EU. U siječnju inflacija 3,6, u veljači 3,9, u trećem mjesecu 4,8, u travnju 5,4, ide sezona, veliki dio, udio u našoj inflaciji imaju upravu usluge i energenti i hrana. Govorili smo o situaciji u svijetu, dakle ja ne očekujem da će se niti rast inflacije u relativno kratkom vremenu smiriti. Vlada najavljuje svoje mjere, vjerujete li da će, da li će te mjere polučiti neki rezultat u kratkoročnom razdoblju do recimo jeseni?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Paus, pa ne vjerujem. U biti brojke govore jedno, pa možemo mi stvar vjerovanja imati, vjera je jedna stvar, a činjenice govore nešto suprotno od toga. To je rekli ste svaki mjesec, siječanj, veljača, ožujak i travanj, stalno raste inflacije i onda se ovi iz Vlade hvale da je 2022. bila veća inflacija. Pa ta veća je dovela do većih cijena, a svaka slijedeća daje do još većih cijena. Ne pada zato šta pada to, zato što pada određeni broj za jedan postotak. Taj broj je i dalje visok, i dalje su cijene te ogromne. Tako da mjere Vlade mogu samo kratkoročno napravit stvar, a vidjeli smo kada kratkoročno se daje da dugoročno plaćamo porez svi. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šašlin ima repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega Barbir pa kolega Piletić je jako dobro naveo sve strateške ciljeve koje je RH i ova Vlada ostvarila posljednjih godina pa je tako spomenuo i ulazak u euro zonu, prosječnu plaću 1.550,00 eura trenutno i sada kad se uspoređujemo sa susjednim nama državama itd. jel, ne smijemo nikada zaboraviti jednu vrlo bitnu stvar, vrlo bitnu činjenicu. To je da nam startne pozicije RH i ostalih zemalja europske, nisu bile iste. Dapače mi smo izgubili 15 tisuća mladih života u Domovinskom ratu, obnovili smo državu cijelu RH veličine otprilike jednog Zagreba smo izgradili stambenih objekata samo ovaj i sada smo stigli, a neke čak i prestigli što se tiče prosječnih plaća itd. Prema tome to je ogroman napredak, to su činjenice i to jednostavno ne možemo zanemariti.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Šašlin pa gledajte ja bi isto volio gledati svijet kroz ružičaste naočale, onda bi ja rekao da imamo rekordno visoku zaposlenost, a u biti 500 tisuća mladih smo našim politikama otjerali u zadnjih 10 godina. Pa logično je, kad smo se riješili svih nezaposlenih, onda da imamo maksimalnu zaposlenost jel, a ako imamo duplo veću inflaciju znači 5,4, 5,8% u odnosu na Europi 3%, onda to znači da mi, naše cijene rastu duplo više nego u Europi pa možemo i to reći kroz ružičaste, ružičaste naočale reći naše su cijene bolje od Europe međutim za standard građana to je apsolutno lošije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Za povredu je kolega dignuo Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Čl. 238. Nije 500 tisuća mladih otjerano, nego je 500 tisuća novo zaposlenih mladih u našem sustavu. Evo, samo jedna ispravka.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to je bila ispravka ovaj pa vam moram dat opomenu. Kolegica Mrak Taritaš ima repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Kolega Barbir dakle i vaša rasprava i glavnina rasprave o kojoj su bili su bili zapravo rasprava o inflaciji, ono što je goruće, gorući problem u Hrvatskoj. Dakle mi u četvrtak očekujemo nekakav odgovor Vlade vezano uz inflaciju pa ćemo vidjet što će, kakav odgovor će biti tim više što je vrlo zanimljivo da je sadašnji ministar financija bivši viceguverner Hrvatske narodne banke pa ja bih rekla da iz prvih, iz prve ruke može znati. Ali jel nam, jel nam se ne čini da bi bilo neusporedivo bolje da smo ovu današnju raspravu osim na raspravu o kojoj govori o razrješenju bivšeg, sada već bivšeg guvernera Vujčića imali u trenutku kad imamo imenovanje novog guvernera, da zapravo tu raspravljamo što i kako radit dalje da se greške ne ponavljaju jer ono što nam je sklonost ponavljati iste greške iz početka. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupnice Mrak Taritaš pa upravo to je točno. Mi sad raspravljamo u biti većina saborskih zastupnika sada raspravlja o budućnosti, a u biti bi trebali raspravljati o prošlosti jel jer u biti ovdje je riječ o razrješenju guvernera. Znači ta točka je morala biti zajedno sa novim kako bi zaista tu raspravu o budućnosti mogli postaviti i vidjeti vizije tog novog guvernera i ukazati na slabosti i propusti u nekom prijašnjem razdoblju što smo imali. To je Vlada razdvojila, a mislim da je to pogrešno jer svi pričamo o budućnosti, a daje nam se prijedlog iz prošlosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točki i o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
PDF