Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

35

  • Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 296
14.05.2026.

Penava, Ivan (DP)
Mi prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, to je:

- Konačni prijedlog Zakona o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 296.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 204. Poslovnika HS.
Prigodom utvrđivanja dnevnog reda prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku.
Sukladno čl. 204. Poslovnika HS hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Pozdravljam državnu tajnicu Terezu Rogić Lugarić sa suradnicom i molim da zauzme mjesto za govornicom kako bi čuli obrazloženje prijedloga zakona, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, danas se pred vama nalazi Prijedlog Zakona o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak s konačnim prijedlogom zakona. Ovim prijedlogom zakona ponajprije se izvršava obveza usklađivanja važećeg Zakona o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak s odredbama Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH koji je stupio na snagu 1. listopada 2025.g.. Osim toga od stupanja na snagu trenutno važećeg Zakona o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak 2006.g. značajno je promijenjen zakonodavni okvir kojim se uređuje financijski i institucionalni sustav RH. U skladu s time, a radi uspostave jasnog, preglednog i suvremenog zakonodavnog i institucionalnog okvira ocijenjeno je svrsishodnim donošenje novog zakonima kojim se uređuje položaj, djelatnost i poslovanje HBOR-a.
Ovom prilikom željela bih podsjetiti kako je HBOR u 33.g. poslovanja putem kredita, garancija, polica osiguranja i drugih poslovnih aktivnosti podržao 76 tisuća projekata, te ostvario ukupnu poslovnu aktivnost vrijednosti 30,6 milijardi eura. HBOR je danas po veličini portfelja kredita gospodarstvu 4. banka u RH, a prepoznat je i kao snažan dionik i partner u nizu europskih i međunarodnih udruženja razvojnih i financijskih institucija. Upravo ovi podaci pokazuju važnost HBOR-a za hrvatsko gospodarstvo i zbog toga se ovim prijedlogom zakona naglašava značaj HBOR-a, te se još jasnije definira pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, ustroj, ciljevi i zadaće HBOR-a kao posebne financijske institucije od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.
Pored postojećih djelatnosti koje HBOR obavlja kao što su financiranje, obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva i infrastrukture, poticanje osiguranja izvoza, te potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva. Ovim se prijedlogom zakona dodaju i nove djelatnosti kao što su poticanje klimatski neutralnog i održivog gospodarstva, poticanje razvoja tržišta kapitala, te sudjelovanje u provedbi međunarodne razvojne suradnje čime se jača uloga HBOR-a kao razvojne financijske institucije u vlasništvu Republike Hrvatske.
Nadalje, prijedlogom zakona propisuje se povećanje temeljnog kapitala sa postojećih 929 milijuna eura na 1,91 miilijardu eura, odnosno za ukupno 980,7 milijuna eura. Povećanje temeljnog kapitala planira se osigurati iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 410 milijuna eura dok se preostali iznos od 571 milijun eura osigurava iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a.
U vezi sa upravljačkom strukturom u odnosu na važeći Zakon o HBOR-u povećava se broj članova nadzornog odbora. U skladu sa prijedlogom zakona Nadzorni odbor HBOR-a ima 12 članova, 2 člana više u odnosu na trenutnih 10 od kojih je 8 ministara Vlade Republike Hrvatske, 3 zastupnika Hrvatskog sabora i predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Također propisano je kako nadzornim odborom presjeda ministar nadležan za financije, a zamjenik predsjednika je ministar nadležan za gospodarstvo. Na taj način nastoji se osigurati šira zastupljenost ključnih dionika relevantnih za razvojnu i financijsku politiku Republike Hrvatske. Jednako tako radi usklađivanja sa zakonom kojim se uređuju pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske prijedlogom zakona uređuje se osnivanje tri odbora Nadzornog odbora HBOR-a pri čemu se uz postojeći revizijski odbor osnivaju i Odbor za imenovanja i primitke, te Odbor za rizike.
U odnosu na važeći zakon novost koja se uvodi ovim prijedlogom zakona odnosi se na uređivanje obveze međusobne razmjene informacija između HBOR-a i kreditnih institucija u svrhu procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom.
Na taj način HBOR-u se omogućava pristup relevantnim podacima o klijentima i drugim sudionicima kreditnog odnosa poput sudužnika i jamaca prema načelima koja se već primjenjuju na razmjenu podataka među kreditnim institucijama.
Zaključno. Predloženi Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak važan je korak u daljnjoj modernizaciji institucionalnog i zakonodavnog okvira djelovanja HBOR-a uz istodobno usklađivanje sa novim regulatornim okvirom za pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. Predložena dokapitalizacija, unapređenje upravljačke strukture i proširenje djelatnosti HBOR-a stvaraju preduvjete za snažniju, učinkovitiju i dugoročno održivu potporu hrvatskom gospodarstvu uz očuvanje financijske stabilnosti i daljnje jačanje razvojne uloge HBOR-a u skladu sa prioritetima Republike Hrvatske i politikama EU.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnoj tajnici Terezi Rogić-Lugarić.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Imamo nekoliko replika.
Prvi na redu je kolega Ivan Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvažena državna tajnice sa suradnicom.
Zakon o HBOR-u stupio je na snagu 28. prosinca 20206. godine kao posebne financijske institucije od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku radi provedbe razvojnih i poticajnih politika države. Danas u kojem pogledu i na koji način i obim osigurava HBOR podlogu za ostvarivanje javnog interesa kroz financiranje projekata koji pridonose gospodarskom razvoju, obnovi održivosti, društvenom i regionalnom razvoju.
Zahvaljujem.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Pa evo nešto od ovoga sam istaknula u svom uvodnom govoru, pa bih samo još jednom htjela istaknuti važnost HBOR-a. U to ime ću zapravo i pročitati nekoliko brojki. Dakle, u 34 godine poslovanja HBOR je odobrio 77900 plasmana ukupne vrijednosti veće od 31,7 milijarde eura. Dakle, to je samo po sebi već dovoljan pokazatelj važnosti HBOR-a za domaće gospodarstvo. Podržao je regionalni i društveni razvoj putem financiranja investicija, javnog i privatnog sektora, izdavanja jamstava.
Za regionalni i društveni razvoj odobreno je preko 1,8 milijardi eura kredita. Izvozno orijentirane poduzetnike kao najkonkurentnije subjekte podržao je sa više od 3,3 milijarde eura, a petogodišnji plan poslovnih aktivnosti HBOR-a predviđa aktivnost od 5,85 milijardi eura namijenjenih domaćem gospodarstvu. Dakle, mislim da ove brojke ne trebaju nikakav više komentar i da sasvim dovoljno govore i same za sebe.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Ma kratko pitanje kako će se osigurati da sredstva iz dokapitalizacije HBOR-a zaista završe u projektima koji imaju dugoročni razvojni učinak i kako vidite, gledate na situaciju da iz prijašnjeg sastava i po prijašnjem zakonskom prijedlogu je bilo 6 ministara u nadzornom odboru, sad se to povećava na 8 i smatrate li da je to uopće dobra da tolika razina vlasti bude u nadzornim odborima i može li to utjecati u konačnici na projekt? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Vaše prvo pitanje …/Govornica se ne razumije./… sredstava je osigurana je uvjetovana i NPO-om, dakle kad govorimo o dokapitalizaciji.
U vezi sa vašim drugim pitanjem, pa podsjetila bih samo da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak banka sui generis, dakle sui generis financijska institucija. Ona je javna banka, ona je razvojna i investicijska banka. I do sada su ministri bili u nadzornom odboru, sad smo povećali broj budući da se proširila i djelatnost HBOR-a. Dakle, prema ovom zakonu HBOR dobiva i neke nove djelatnosti, pa analogno tome je proširen i broj, odnosno povećan broj ministara u nadzornom odboru.
Imajući u vidu, dakle ustrojstvo HBOR-a kao sui generis banke i pokazalo se da takav nadzorni odbor uspješno funkcionira.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena državna tajnice.
Prije svega evo pozdravljam dokapitalizaciju svakako HBOR-a i mislim da je ovo jako dobro da se prošiti broj članova nadzornog odbora s obzirom da kao što ste i sami naveli radi se o širokoj grani ili širokim granama gospodarstva iz svih resora.
Moje pitanje je možete li pojasniti na koji će način Vlada i HBOR osigurati da sredstva predviđena dokapitalizacijom ne budu koncentrirana samo na velike projekte i velike sustave. Zanima me da li će sredstva biti dostupna i malim i srednjim poduzetnicima i na kraju krajeva i možda slabije razvijenim dijelovima Hrvatske?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo.
Pa upravo bih podsjetila da je uloga HBOR-a baš u poticanju malih i srednjih poduzetnika jako velika i da zapravo podrška tom segmentu gospodarstva dominira i u broju kredita i u iznosu kredita, tako da to bi bio odgovor na vaše pitanje. Dakle, osim usmjerenosti na velike projekte HBOR itekako pazi na ovu ravnotežu prema srednjem i manjem poduzetništvu, pa i prema manje razvijenim područjima Republike Hrvatske tako da se tu zaista usmjerava značajan iznos sredstava kao što sam rekla i po broju kredita, ali i po njihovom iznosu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice pa moje pitanje ide u smjeru proširivanja djelatnosti HBOR-a. Čini mi se da ste rekli vezano za tržište kapitala, pa možete malo detaljnije objasniti u kojem dijelu se HBOR tu mislio aktivirati, odnosno da li to ima ikakve veze vezano za ovu …/Govornik se ne razumije./… regionalnog dijela gdje Hrvatska bi trebala biti predvodnik objedinjavanja tržišta kapitala.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa da, upravo u tom smjeru. Dakle, tržište kapitala je trenutno jedan od strateških ciljeva i aktivnosti Republike Hrvatske, a HBOR kao investicijska i razvojna banka je zapravo uvijek sui generis financijska institucija koja zapravo i podržava takve strateške ciljeve, tako da se putem posebnog fonda onda očekuje od HBOR-a i uključivanje u podršku i razvitku tržištu kapitala, a i u ovom smjeru kojeg ste dalje naveli dakle pozicioniranja Hrvatske kao svojevrsnog regionalnog lidera na tržištu kapitala.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice ono što Hrvatsku banku za obnovu i razvitak izdvaja od ostalih kreditnih i financijskih institucija to što ona nije osnovana za ostvarivanje dobiti. Ona svrha HBOR-a jeste provedba razvojnih i poticajnih politika Republike Hrvatske.
Sami ste naveli i oko 76000 projekata. Znači jasno je koliko je HBOR bitan za Republiku Hrvatsku. Molim vas ako možete pojasniti ukratko zašto je onda ovaj zakon bitan, odnosno koja su to osnovna pitanja koja se istim uređuju?

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa.
Pa bitan je zato što se njime u cijelosti uređuje, dakle pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, dokapitalizacija, djelatnosti HBOR-a. Dakle, prvo u međuvremenu je donijet Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, tako da je bilo potrebno uskladiti poseban zakon u HBOR-u sa odredbama tog zakona.
Osim toga, kao što sam i uvodno istaknula od donošenja prvog Zakona o HBOR-u do danas uvelike se promijenio zakonodavni okvir koji regulira ukupni financijski i institucionalni sektor tako da je bilo potrebno uskladiti zakon i sa odredbama tih zakona kao što su Zakon o kreditnim institucijama, o tržištu kapitala, o faktoringu. Dakle, to su sve zakoni koje je bilo potrebno, odnosno u odnosu na koje je bilo potrebno uskladiti Zakon o HBOR-u, a osim toga drukčije se i nije mogla provesti dokapitalizacija nego putem promjena Zakona o HBOR-u tako da su zapravo to bili poticaji kako bi se cjelovitije i sustavnije uredio pravni položaj ovo što sam rekao upravljačka i vlasnička struktura, nove djelatnosti, dokapitalizacija i cijeli okvir.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice pa vidljivo je iz ovoga zakona, odnosno iz ove dokapitalizacije da praktički ovime se jača uloga HBOR-a kao razvojne banke i time se daju veće mogućnosti Vladi, odnosno EU te usmjerava više sredstava u one projekte koje smatra strateški važnim.
E sad mene zanima konkretno koji su to projekti u dijelu obrane i zaštite i sigurnosti koji će se moći financirati iz ovakvih, iz ovih sredstava. Primjerice da li je to Klinički bolnički centar koji recimo ima dvojnu ulogu osim civilne uloge, može se koristiti i u vojne, odnosno sigurnosno obrambene svrhe. Znači, da li takvi dvojni projekti koji mogu imati značajnu ulogu jel' mogu se financirati iz ovakvih sredstava.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa sigurno da mogu, ali ono što je ključno da se ovom dokapitalizacijom zapravo upravo i dakle daje uloga HBOR-a, odnosno usmjerava ga se na pružanje veće podrške bilo kakvim strateškim ciljevima koji će u budućnosti biti i važni i strateškim politikama za republiku Hrvatsku. Tu će svakako doći u pitanje i obrambeni rashodi i financiranje dakle ovog obrambenog dijela što nije zapravo danas neuobičajeno za razvojne i investicijske banke diljem Europe.
Dakle i neke tradicionalne investicijske banke europske koje su bile koncentrirane na neka druga područja se danas okreću financiranju obrambenih rashoda upravo zbog njihove važnosti, tako da u tom smislu dokapitalizacija će ići i ovdje, dakle da će se dio sredstava sigurno kanalizirati i morat će se kanalizirati u obrambene rashode, a na Vladi Republike Hrvatske je određivanje strateških prioriteta koji će zapravo se tu pokazati kao ključnima za financiranje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice imam dva pitanja pa ću vas moliti kratka i pojašnjenja. Naime, prvo pitanje je vezano uz same ovlasti HBOR-a, jer HBOR ovim zakonom dobija znatno šire ovlasti nego što je to do sad bilo praksa od ulaganja u fondove do tržišta kapitala i međunarodnih financijskih projekata, pa bi me vezano za to zanimalo koji su konkretno mehanizmi predviđeni u smislu kontrole kako bi se spriječilo da potencijalno HBOR ulazi u politički motivirane ili recimo visoko rizične projekte.
I drugo, vezano za regulatorne izuzetke. HBOR se djelomično, znači izuzima od dijela standardnih pravila koja vrijede za sve klasične kreditne institucije, a me zanima tko će i na koji način nadzirati HBOR ako on ima te regulatorne izuzetke u odnosu na druge financijske, odnosno kreditne institucije koje ih nemaju?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ja bih samo htjela podsjetiti da su regulatorni izuzeci posljedica HBOR-a kao sui generis institucije, dakle oni nisu posljedica nedostatka i umanjenja nadzora. Dapače, nego činjenica da je HBOR sam po sebi sui generis institucija, dakle on je razvojna investicijska banka. U odnosu na toga, neke elemente koji se primjenjuju klasičnim kreditnim institucijama jednostavno nije moguće primijeniti, međutim to ne znači da se na HBOR ne primjenjuju kontrolni mehanizmi. Dakle, mi imamo internu reviziju, imamo Državni ured za reviziju, imamo upravljačke, dakle imamo upravu, imamo nadzorni odbor. Znači tu je čitav niz mehanizama koji itekako kontrolira ono što se događa u instituciji.
Znači, ne znači regulatorno izuzeće da se ono namjerno izuzima od nadzora, nego jednostavno neke elemente nadzora ne možemo primijeniti na HBOR kao investicijsku i razvojnu banku koja je podsjećam javna banka. Dakle i u tom smislu nadzorni mehanizmi u HBOR-u su vrlo komparativni, dakle vrlo slični komparativnim primjerima u europskim investicijskim i razvojnim bankama. Jednostavno to je posljedica njihovog sui generis položaja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice.

Ovim prijedlogom zakona se povećava temeljni kapital HBOR-a i to iznad 100% sa 929 milijuna eura imamo iznos dokapitalizacije od 981 milijun eura. Bilo bi dobro još jedanput čuti i podcrtati na koji način je strukturiran iznos dokapitalizacije ove banke?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa dakle oko 400 milijuna će se dokapitalizirati iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To su destinirana, znači i namjenski način dokapitalizacije, a preostali dio dokapitalizacije će ići iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a. Dakle, HBOR nije osnovan primarno kao što smo već više puta danas rekli kao institucija za stjecanje dobiti, dakle to joj nije primaran cilj. Međutim, naravno da on moa održivo poslovati. U tom smislu sav zapravo prihod od svog poslovanja on usmjerava u rezerve i zadržane dobiti i rezerve se onda iskoristile za ovu preostalu dokapitalizaciju koja će onda dalje biti podrška nekim strateškim ciljevima i projektima Republike Hrvatske upravo i obrambenim rashodima.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana državna tajnice lijepo ste obrazložili smisao HBOR-a uključujući, dakle i ovu dokapitalizaciju i spomenuli ste i proširenje nadzornog odbora i dodali ste da će unutar samog nadzornog odbora biti osnovan još neki odbori. Mene zanima ako možete objasniti, dakle zašto prije nije bilo ovoga Odbora za upravljanje rizicima ili vi ste rekli Odbor za rizike a sada je uveden? Jesu za to postojali neki konkretni razlozi sa iskustvom bili ili jednostavno prilagođavate standardima EU i ne znam takvih razvojno-investicijskih institucija, pa ako možete to obrazložiti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa radi se o usklađivanju sa Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH i rekla bih sa jednim cjelovitijim institucionalnim uređenjem svih pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, budući da smo dobili jedan jedinstveni regulatorni okvir onda je zapravo i logično da se sve pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske usklade sa tim regulatornim okvirom i na jednoobrazni način koliko je to moguće se urede njihovi, njihovi unutarnji, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice. Tako da u tom smislu sad uz nadzorni odbor smo onda dobili još i dva pododbora kao što ste i sami primijetili, dakle Odbor za primitke i Odbor za rizike. Jednostavno se radi rekla bih o jednom institucionalnoj jednoobraznosti i usklađivanju na razini svih pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku je kolegice Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo poštovana državna tajnice ja želim zapravo istaknuti kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak već godinama ima važnu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva, a posebno kada govorimo o potpori poduzetnicima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, poljoprivrednicima te financiranju, dakle strateški važnih projekata.
Evo u ovim izazovnim gospodarskim okolnostima pokazalo se zapravo koliko je važno imati snažnu i stabilnu nacionalnu razvojnu banku koja može brzo reagirati i biti oslonac hrvatskom gospodarstvu, stog vas molim da još jednom dodatno pojasnite na koji način će, dakle predložene izmjene Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak dodatno jačati, dakle tu ulogu HBOR-a u poticanju investicija, regionalnog razvoja i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a posebno u kontekstu korištenja europskih sredstava, jer smatram da je važno da građani i gospodarstvenici jasno vide da Vlada Republike Hrvatske ulaže …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… dakle …

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa rekla bih samom činjenicom evo donošenja ovog novog zakona kojim se na cjeloviti način uređuje i pravni položaj HBOR-a i njegova upravljačka i vlasnička struktura i djelatnosti i dokapitalizacija, dakle cijeli ovaj okvir, odnosno cijeli ovaj zakon je potrebno gledati kao jedan jedinstveni okvir koji će zaista kao što smo i uvodno istaknuli osnažiti položaj HBOR-a upravo u ovom smjeru koji ste i vi naveli. Jer evo jako je zapravo važno imati dobru regulativu, pogotovo regulativu ovakve institucije jer je ona uvijek preduvjet za dobro funkcioniranje institucije. Tako da mislimo i smatramo da je zapravo ovo ključno, odnosno jedan od elemenata za njegovo dalje uspješno funkcioniranje. Evo modernizacija i usklađivanje pravnog okvira kao jedan od važnih koraka.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja na redu za repliku je kolegice Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala.
Ja imam samo jednu riječ za ovaj zakon, a to je katastrofa! Znači HBOR je uvijek bio razvojna izvozna banka, HBOR je uvijek imao svojih 8 ministara u nadzornom odboru i HBOR je uvijek svoje poslovanje provodio na način da provodi ono što mu kaže politika.
Da se samo sjetimo BORG-a u vremenu kad je Zdravko Marić bio ministar financija i kako se Agrokor jel' sufinancirao kreditima HBOR-a tik pred onim velikim slomom koji je uzrokovao donošenje kriminalnog i koruptivnog zakona. I što ste sada napravili? Samo ste pojačali, dokapitalizirali taj protočni bojler za korupciju koja se ne kontrolira. Mislim jednog dana kada bi netko napravio reviziju neotplaćenih kredita ajme meni koliko bi tu posla i novih optužnica bilo. I proširili ste broj članova nadzornih odbora kako bi još neki iz političkih …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… redova dobili apanaže i mogućnost političkog utjecaja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa mislim evo vi možete naravno izreći vaše mišljenje, ja vam mogu samo reći da se sa vašim mišljenjem ne slažem. Dakle, kao osoba koja se više od 20 godina bavi javnim financijama mogu vam samo reći da je ovo zakonodavni okvir HBOR-a apsolutno usporediv sa komparativnim primjerima investicijskih i razvojem banaka i da je zapravo on u cijelosti usklađen sa nekim najboljim praksama.
U vezi sa kreditima mogu vam reći da je postotak tzv. loših kredita u HBOR-u ispod 12% što je usporedivo sa svim najboljim bankarskim standardima pri čemu HBOR uopće svoje loše kredite ne prodaje, tako da evo to je moj jedini komentar na vaše mišljenje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Još jednom ću provjeriti sa izvjestiteljima žele li uzeti riječ? Ne žele, stoga otvaram raspravu.
Krećemo sa klubovima zastupnika, a prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a i kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege pred nama nije običan zakon, ne raspravljamo o izmjeni jednoga propisa, ne raspravljamo o usklađenju nekoliko članaka. Danas raspravljamo o tome kako će država upravljati jednom od najvažnijih financijskih institucija u RH, jer HBOR prvenstveno nije obična banka, HBOR nije banka u koju građani dolaze po minus na računu ili po kredit na primjer za automobil. HBOR također nije ni klasična komercijalna banka koja posluje isključivo tržišno. HBOR je razvojna banka države i institucija koja raspolaže milijardama eura javnog novca, institucija koja odlučuje koje će projekte država podržati, koji će sektori imati pristup kapitalu, koje će institucije odnosno industrije imati ili biti prioritet države i koji će poduzetnici u konačnici dobiti priliku za razvoj.
Drugim riječima HBOR je financijski alat razvoja RH i upravo zato ovaj zakon zaslužuje uistinu ozbiljnu političku, ekonomsku, ali isto tako i stručnu raspravu jer ovim prijedlogom zakona mijenja se položaj HBOR-a, način upravljanja, odnos države i HBOR-a, regulatorni položaj, opseg financijskih ovlasti, sustav nadzora i u konačnici razina odgovornosti države za poslovanje HBOR-a. Dakle, ne možemo govoriti da se radi samo o nužnoj , tehničkoj izmjeni. Ovo se radi o sistemskom zakonu.
I upravo zato nije dobro da se o njemu raspravlja samo kroz hajmo reći logiku hitnoga postupka, ali isto tako želim biti potpuno i objektivan i reći da sve u ovom zakonu nije loše. Dapače, postoji niz dobrih stvari. I također postoje i ozbiljni, opravdani razlozi zbog kojih je dio ovog zakona potreban i koristan. Jer HBOR objektivno treba modernizaciju, postojeći zakon je zastario, financijsko tržište se kroz sve te godine promijenilo i europski regulatorni okvir se isto tako promijenio.
Razvojne banke danas imaju drugačiju ulogu nego što su to imale prije 15 ili 20 godina i zato u prijedlogu ovog zakona je dobro što se moderniziraju financijski instrumenti, što se jača razvojna funkcija HBOR-a, što se uvodi snažniji sustav upravljanja rizicima, isto tako usklađuje zakon sa europskim pravilima, omogućuje financiranje zelene i digitalne tranzicije, zatim otvara prostor za ulaganja u energetiku, industriju i infrastrukturu i naravno povećava kapitalna snaga samoga HBOR-a. To su pozitivne stvari i to treba i posebno i naglasiti.
Jednako tako postoji dio razloga zbog kojih Vlada govori o hitnom postupku, a to je da se Vlada poziva na rokove iz NPO-a na odluke Europske komisije, na potrebu dokapitalizacije HBOR-a i potrebu pravovremenog povlačenja europskih sredstava i to nije neutemeljeno. Dakle, postoji i određeni objektivan razlog za dio hitnosti u donošenju ovog zakona jer ako Hrvatska želi koristiti europska sredstva i provesti planirane investicije HBOR mora imati isto tako i odgovarajući pravni okvir i kapitalnu snagu. Ali problem za nas nastaje u onom drugom dijelu priče jer veliki dio ovog zakona nema nikakve veze sa hitnošću. Sastav nadzornog odbora nije pitanje hitnosti. Isto tako povećanje političkog utjecaja Vlade nije pitanje hitnosti, regulatorni položaj HBOR-a nije pitanje hitnosti i u konačnici širenje diskrecijskih ovlasti također nije hitno.
To su pitanja koja određuju funkcioniranje institucije za sljedećih opet možemo reći 10 ili 20 godina. I upravo zato smatramo da je Vlada mogla napraviti dvije stvari: 1. Hitno donijeti dio zakona koji se odnosi na dokapitalizaciju i europske obveze, a 2. ovaj sistemski dio zakona pustiti u redovnu proceduru kako bi se provela ozbiljna hajmo reći stručnija i u konačnici i jača politička rasprava. To bi za nas bilo odgovornije zakonodavstvo, jer kada se sistemski zakoni donose po hitnom postupku tada se često izbjegava ozbiljnija analiza onih dijelova zakona koji su u biti sporni.
A u konačnici možemo reći da dolazimo do jednog bitnog pitanja koji se provlači kroz ovaj zakon, a to je u biti tko zapravo kontrolira HBOR. Jer kad pogledate prijedlog ovog zakona jedna stvar je potpuno jasna, a to je da moć izvršne vlasti raste. Nadzorni odbor povećava se na 12 članova, broj ministara raste, broj predstavnika Sabora ostaje isti. Dakle, povećava se politički utjecaj Vlade nad institucijom koja upravlja milijardama eura javnoga novca.
I onda netko može reći, pa država je vlasnik HBOR-a. Naravno da je, ali upravo zato mora postojati ravnoteža i snažan nadzor, jer razvojna banka ne smije postati politički bankomat bilo koje vlasti, pa tako i ove. I to je na neki način i ključna poruka ove rasprave, jer HBOR mora prvenstveno služiti razvoju Hrvatske. Nikada sada ili u buduće ne smije služiti dnevnoj politici. I zato se postavlja potpuno legitimno pitanje, a to je želimo li mi ovim zakonom i u budućnosti graditi neovisnu razvojnu instituciju države ili centraliziramo financijsku moć pod kontrolom izvršne vlasti? Zašto to kažem? Jer kada imate veliku financijsku instituciju, snažna državna jamstva, široke ovlasti, regulatorne izuzetke i dominantan politički utjecaj onda morate imati i iznimno snažan sustav nadzora, a pitanje je imamo li ga mi.
I tu potencijalno dolazimo i do drugog problema, a to su državna jamstva. Republika Hrvatska ovim zakonom jamči za obveze HBOR-a i to bezuvjetno, neopozivo, solidarno i na prvi poziv. Drugim riječima, ako stvari krenu loše račun na kraju će doći građanima naše zemlje.
I zato nije dovoljno samo govoriti isključivo o investicijama i razvoju, moramo govoriti i o odgovornosti jer ozbiljna država ne upravlja javnim novcem po principu „nadamo se da će sve ispasti dobro“. Ozbiljna država gradi sustav zaštite, a prvenstveno od loših odluka onih koji su u poziciji moći i u konačnici koji ih donose.
I izdvojio bih još jedan osjetljiv element, a to je da se HBOR djelomično izuzima od dijela standardnih pravila koja vrijede za klasične banke i razumijem također argument da HBOR nije komercijalna banka, to je točno. Ali što su regulatorni izuzeci veći to nadzor ponovit ću mora biti jači, ne slabiji, mora biti jači jer kroz povijest uvijek se naučimo jednoj jednostavnoj stvari, a to je da najveći problemi nastaju onda kada se spoje politika, veliki novac i slab nadzor.
I onda opet možemo doći do toga da u ovom trenutku netko može reći pa HBOR dobro posluje. Gledajući izvještaje, rezultate to je istina. Ali i kad donosimo zakone, zakoni se ne pišu samo za dobra vremena ili kad je nešto dobro, zakoni se pišu i za situacije kad stvari mogu ili kad stvari krenu loše, a tada se vidi je li sustav uistinu i dobro postavljen.
Evo jedan konkretan, reći ću hipotetski primjer. Recimo da neka buduća Vlada odluči određeni projekt proglasiti strateškim interesom države projekt će dobiti prvo političku podršku, HBOR ulazi u proces financiranja. Stručna recimo upozorenja se mogu zanemariti, projekt se medijski predstavlja kao veliki nacionalni uspjeh ili veliki projekt od strateškog interesa. Ministri u tom trenutku drže konferencije za medije, predstavljaju projekt. U tom trenutku se režu i vrpce na sve strane, dijele se politički bodovi i onda nakon nekoliko godina recimo gledamo da ti, da taj projekt ili više njih propadnu. Kredit se ne vraća, gubici ostaju i onda dolazimo do ključnog pitanja tko to u tom trenutku plaća? Ne plaća ministar, ne plaća Vlada, ne plaća politika. Znači opet dolazimo do jedne iste situacije, a to je da to onda pada na teret poreznih obveznika, odnosno građana Republike Hrvatske.
I upravo zbog tog razloga pitanje upravljanja HBOR-om nije ono administrativno, nije birokratsko pitanje. To je pitanje javnoga interesa. I još jedna stvar o kojoj danas bih htio nešto reći su ja bih rekao vrlo široke ovlasti koje HBOR dobiva ovim zakonom.
On više nije samo institucija za kreditiranje i izvozne garancije, sada govorimo o ulaganjima u fondove, o tržištu kapitala, o međunarodnim projektima, o financiranju odnosno savjetodavnim uslugama, faktoringu, financijskim instrumentima i različitim oblicima financijskog ulaganja. Znači HBOR dobiva znatno širi prostor djelovanja nego što ga je imao do sad. I samo po sebi to ne mora biti nužno loše, ali ponovo dolazimo do istog pitanja tko kontrolira tako široke ovlasti? Jer posebno je zanimljiva odredba prema kojoj Vlada može HBOR-u povjeriti i druge financijske poslove ako procijeni da su u interesu Republike Hrvatske. To je također vrlo široko ostavljeno i upravo zato otvara prostor političkoj diskreciji.
U SDP-u smatramo da razvojna banka mora imati tri ključna elementa. Prvo, jasnu razvojnu svrhu. Drugo, profesionalno upravljanje i treće snažan demokratski nadzor. Bez toga razvojna banka vrlo lako može postati i instrument političkog upravljanja možemo slobodno reći i ekonomijom.
A Hrvatska je ja mislim da svi znamo već preskupo plaćala modele u kojima je politika odlučivala kome će ići javni novac. Volio bih da smo danas više razgovarali i da razgovaramo o tome kako pomoći domaćoj industriji, kako razvijati proizvodnju, kako financirati tehnološke tvrtke, kako pomoći izvoznicima, kako zadržati mlade poduzetnike, kako isto tako razvijati energetsku sigurnost, kako jačati našu obrambenu industriju i u konačnici kako modernizirati hrvatsko gospodarstvo.
A da manje moramo čitati i raspravljati upravo o ovome, da je jedna od činjenica, odnosno novina u ovome prijedlogu zakona koliko će ministara, odnosno dva ministra više sjediti u nadzornom odboru.
Za kraj ću reći da Klub zastupnika SDP-a smatra da ovaj zakon ima pozitivnih, ali isto tako i problematičnih elemenata. Još ću jednom ponoviti pozitivno je jačanje razvojne funkcije HBOR-a, modernizacija financijskih instrumenata, prilagodba europskim pravilima i u konačnici mogućnost financiranja novih razvojnih prioriteta.
Ono što je za nas problematično je povećanje političkog utjecaja izvršne vlasti, koncentracija moći, široke diskrecijske ovlasti, regulatorni izuzeci i činjenica da se sustavni zakon, odnosno sistemski zakon donosi po hitnom postupku. I nastojat ćemo biti objektivni, nećemo rušiti zakon radi politike, ali ne možemo ni ignorirati ozbiljne rizike koje zakon nosi sa sobom. I upravo iz tih razloga Klub zastupnika SDP-a neće podržati zakon, ali neće niti glasati protiv. Klub zastupnika SDP-a bit će suzdržan po pitanju ovoga zakona, jer smatramo da zakon načelno samim tim što smo pozitivno izdvojili ide u dobrom smjeru kada govorimo o modernizaciji HBOR-a, ali isto tako smatramo da su politički utjecaji, sustav nadzora i hitni postupak ostavili važna ali isto tako i otvorena pitanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Piližota.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a je kolega Dalibor Paus kojega nema, stoga prelazimo na sljedeću u redoslijedu, a to je kolegica Marijana Puljak u ime Kluba zastupnika CENTRA, NTS-a i GLAS-a.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege pred nama je novi Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak evo kao što je kolega rekao možda se na prvi pogled čini da je nekakav tehnički zakon, neusklađivanje sa novim Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH. Međutim evo kad se pogleda pažljivije ovo je mnogo važniji zakon jer se njime određuje, odnosno uređuje ne samo pravni položaj HBOR-a, nego se određuje njegova buduća uloga u razvoju hrvatskog gospodarstva, način upravljanja velikim javnim novcem i okviri kroz koji će se u sljedećim godinama financirati digitalna zelena tranzicija, ali ulaganja u obranu i sigurnost.
HBOR dakle nije obična banka. On je osnovan da ostvaruje, nije osnovan da ostvaruje dobit nego da radi ono što tržište često ne radi dovoljno ili ne radi uopće da financira dugoročne razvojne projekte, da podržava izvoz, male, srednje poduzetnike, infrastrukturu, regionalni razvoj i ulaganja koja su strateški važna za državu.
U tom smislu dobro je da se ovi zakonom njegova razvojna funkcija jasnije definira i modernizira. Dobro je da se u predmet poslovanja izričito uvode poticanje klimatski neutralnog i održivog gospodarstva, razvoj tržišta kapitala, internacionalizacija hrvatskih poduzeća, ulaganja u fondove rizičnog i poduzetničkog kapitala, te sudjelovanje u međunarodnoj razvojnoj suradnji.
To jesu područja u kojima Hrvatskoj treba snažniji institucionalni oslonac. Dobro je da se HBOR dokapitalizira. Temeljni kapital se povećava na više 1,9 milijardi eura. Ključni dio tog povećanja odnosi se na nešto više od 410 milijuna eura iz Nacionalno plana oporavka i otpornosti i od toga je više od 277 milijuna eura namijenjeno strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima, a 133 milijuna eura ulaganjima u obranu i sigurnost. Dakle, to nisu mali iznosi. To su sredstva koja mogu ako se upotrijebe pametno, transparentno, razvojno otvoriti prostor za snažniju modernizaciju hrvatskog gospodarstva, za ulaganje u nove tehnologije, energetsku otpornost, zelenu tranziciju i jačanje domaće industrije.
Važno je ovdje reći da bude javnosti jasno, dakle novac koji se unese u temeljni kapital banke ne ostaje zaključan i neupotrebljiv, a povećava kapitalnu snagu HBOR-a i može biti temelj za kreditne plasmane i druge dopuštene financijske proizvode. Dakle, upravo je to smisao dokapitalizacije da HBOR ima veći kapacitet za financiranje razvojnih projekata.
Upravo zato što govorimo o velikom javnom novcu moramo postaviti ozbiljna pitanja. Prvo se odnosi na NPO i činjenicu da se ovaj zakon predlaže po hitnom postupku. Vlada obrazlaže hitnost time da se dokapitalizacija HBOR-a mora provesti radi ispunjavanja obveza prema Europskoj komisiji, te da se svi dokazi o izvršenju pokazatelja moraju dostaviti najkasnije do kraja kolovoza ove godine. Formalno takvo obrazloženje postoji, međutim politički i demokratski legitimno je pitati je li tko je proizveo tu hitnost, dakle ovi rokovi nisu pali s neba. U samom obrazloženju zakona piše da se radi o dokapitalizaciji prema posljednjoj izmjeni NPO-a od 11. studenog prošle godine. Dakle, Vlada evo mjesecima zna da se HBOR mora dokapitalizirati. Zna se da se radi o više od 410 milijuna eura javnog novca i zna se da treba zakonski temelj za to. I onda evo zakon dolazi u Sabor u hitnom postupku.
Evo ne sporimo je li da postoje rokovi, međutim evo u Sabor opet sve se, u Sabor se nekako ponovo dovodi pred gotov čin. Dakle, ovo nije tehnički pravilnik, ovo je Zakon o jednoj od najvažnijih razvojnih financijskih institucija u državi. Dakle, ovim zakonom povećava se kapital HBOR-a, šire njegove ovlasti, mijenja se upravljačka struktura, uređuje se okvir za korištenje stotina milijuna eura javnih sredstava. Takav zakon zaslužuje redovitu proceduru, ozbiljnu raspravu i dovoljno vremena da se vidi ne samo što piše u zakonu, nego i kako će se taj zakon primijeniti posebno zato što se u kontekstu NPO-a postavlja još jedno važno pitanje. Ako se obveza smatra ispunjenom samim prijenosom sredstava u temeljni kapital HBOR-a i uspostavom financijskih proizvoda onda se uspjeh te mjere formalno priznaje prije nego što znamo koliko je konkretnih kredita doista odobreno, koliko je ulaganja stvarno pokrenuto i koji će razvojni učinak ta sredstva proizvesti.
Dakle, to ne znači da je mjera pogrešna već znači da se mora pratiti i nakon što se formalno evidentira kao izvršena. Zato evo očekujemo i od ministarstva i HBOR-a jasne odgovore koji će biti kriteriji za plasiranje tih sredstava, u kojim rokovima će programi biti dostupni, kome će biti namijenjeni, po kojim uvjetima i kako će mjeriti rezultate? Dakle, koliko ulaganja očekujemo, koliko poduzeća želimo obuhvatiti, koliko privatnog kapitala mobilizirati, koliko novca stvarno usmjeriti u digitalizaciju, zelenu tranziciju, industrijsku otpornost jel'? Bez tih pokazatelja postoji opasnost da se o velikoj dokapitalizaciji govori kao o uspjehu već samim time što smo novac prenijeli u HBOR, a ne po stvarnom učinku u gospodarstvu.
Drugo pitanje odnosi se na upravljanje HBOR-om. Dakle, ovim zakonom nadzorni odbor se povećava sa 10 na 12 članova. Činit će ga 8 ministara, 3 saborska zastupnika i predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Uvode se i tri posebna odbora revizijski, Odbor za imenovanja i primitke i Odbor za rizike. U obrazloženju Vlada govori o jačanju korporativnog upravljanja, odgovornosti i transparentnosti. Međutim, je li Nadzorni odbor sa čak 8 ministara doista model profesionalizacije ili model još snažnije političke kontrole nad HBOR-om. Evo slično kao što je kolega ranije pitao.
Naravno da država kao vlasnik treba imati utjecaj na strateški smjer HBOR-a, to nitko ne spori, HBOR je razvojna banka Republike Hrvatske i treba provoditi javne politike ali i nadzor nad bankom koja upravlja milijardama eura, državnim jamstvima i sve složenijim financijskim instrumentima u današnje doba. Mora imati i ozbiljnu stručnu, neovisnu i profesionalnu komponentu.
8 ministara ne jamči stručnost, 8 ministara jamči političku dominaciju. Dakle, ministar je politička osoba, član Vlade, dio izvršne vlasti. Njegova primarna zadaća nije nadzor bankarskih rizika, kreditnih portfelja, investicijskih politika ili složenih instrumenata financiranja, a upravo takva pitanja sve više dolaze pred HBOR. Ovim se zakonom šire aktivnosti banke na rizični i poduzetnički kapital, tržište kapitala, obrambeno-sigurnosna ulaganja, zelenu tranziciju, nove financijske proizvode.
Ako su to strateška područja onda bi u nadzoru trebalo biti prostora i za ljude koji o tim područjima znaju stručno i neovisno odlučivati. U javnom savjetovanju bio je predložen upravo takav smjer uključivanje stručnjaka za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju u nadzorni odbor i prijedlog naravno nije prihvaćen, a istodobno nam se govori kako će HBOR biti jedan od ključnih instrumenata zelene tranzicije, da ako je s te strane zelena tranzicija doista strateški cilj zašto u nadzoru nema prostora za stručnjake, ali ima prostora za 8 ministara.
Dakle, ovdje imamo i problem miješanja uloga. Vlada je vlasničko tijelo, Vlada može HBOR-u provjeravati i dodatne, povjeravati i dodatne financijske poslove i usluge, ako ocijeni da je to u interesu Republike Hrvatske. Vlada određuje javne politike koje HBOR treba provoditi, a onda ministri iz te iste Vlade čine većinu tijela koje bi trebalo nadzirati rad HBOR-a i njegove uprave.
Dakle, tko tu koga nadzire? Dakle, to je pitanje, nije sad neka retorika ili zavrzlama, retorička zavrzlama već pitanje stvarne odgovornosti. Ako ista politička struktura postavlja ciljeve, daje zadatke, donosi odluke o novim poslovima i istodobno dominira tijelom koje treba nadzirati provedbu svega toga, onda se granica između upravljanja i nadzora opasno zamagljuje.
Treće, treba reći da Republika Hrvatska i dalje za obveze HBOR-a jamči bezuvjetno, neopozivo, solidarno i neograničeno. To HBOR-u olakšava pribavljanje sredstava i nije samo po sebi sporno, ali znači da konačni rizik u velikoj mjeri snosi država, odnosno građani. Upravo zato nadzor, transparentnost i kvaliteta odluka nisu sporedna tema već središnja tema ovog zakona.
Pozitivno je što zakon predviđa veće obveze javnog izvještavanja što će se planovi poslovanja i financijska izvješća HBOR-a dostavljati Hrvatskom saboru, ali treba primijetiti da se oni Saboru dostavljaju samo na znanje, dakle ne na potvrdu, ne na raspravu već na znanje. S obzirom na rastuću ulogu HBOR-a, na veliku dokapitalizaciju, na činjenicu da država neograničeno jamči za njegove obveze mislim da bi parlamentarna kontrola trebala biti sadržajnija ne samo formalna.
Zato evo pozivam ministarstvo da već sada preuzme obvezu redovitog i detaljnog izvještavanja o korištenju sredstava dokapitalizacije ne samo zbirno, nego po programima, po vrstama ulaganja, po broju korisnika, po regionalnoj raspodjeli i po učincima koje ti plasmani proizvode. I razvojna banka nije sama sebi svrha, njena vrijednost ne mjeri se veličinom kapitala već kvalitetom promjena koje taj kapital omogućuje.
Dakle, zaključno ovaj zakon otvara neke važne mogućnosti. HBOR može postati snažan i postati još snažniji instrument države u vremenu kad nam trebaju ulaganja u konkurentnost, tehnologiju, energetsku otpornost i sigurnost ali upravo zato ne smijemo pristati na logiku. Dajmo više novca, proširimo ovlasti, ubrzajmo proceduru, a o odgovornosti ćemo malo kasnije. Odgovornost mora biti ugrađena odmah u kriterije, u javnost podataka, u mjerljive rezultate, u stvarnu, a ne simboličku kontrolu Sabora i upravljačku strukturu koja neće biti samo produžena ruka Vlade već stvarni nadzor nad javnim novcem.
Jer 410 milijuna iz NPO-a nisu samo stavka u bilanci HBOR-a, to je prilika za Hrvatsku, je li prilika koju Hrvatska ne smije prokockati.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Puljak.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta je kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, državna tajnice sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Evo vidim da većina koja god govori sad o ovom novom zakonu, tj. prijedlogu zakona u načelu podržava i slaže se, ali je problem tko sjedi da li je ministar ovaj ili onaj, tj. problem je tko vlada, tko ne vlada.
Iz iskustva mogu reći bio sam član Nadzornog odbora HBOR-a i to nije nitko zlorabio i niti zlorabi u političke odluke. Što se tiče ljudi koji donose odluke postoje stručne službe, postoje ljudi koji su namijenjeni za odobrenje kredita, a mi kao resorni tada ministri ili današnji resorni ministri smo mogli apelirati na probleme u resorima kao što sam rekao u replici. Bio sam tamo 2024. godine kada smo imali katastrofalnu sušu na šećernoj repi, kada nitko nije čuo više tisuća proizvođača šećerne repe iz Slavonije, Baranje i iz Srijema koji su medijski apelirali. I evo ja sam imao tu čast da mogu prenijeti poruku i da se ozbiljno shvati problem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava proizvođača u poljoprivredi, a isto tako i same šećerne industrije. Ali o.k. Jasno je da je uvijek oporba kad nema što reći, onda to prebaci na vladajuće.
Pred nama je Prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, instituciji koja ima posebnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i koja mora ostati snažan alat razvoja hrvatske države, domaćeg poduzetništva kao što sam i rekao i strateških nacionalnih projekata. HBOR nije samo financijska institucija. Njegova svrha nije ostvarivanje maksimalne dobiti, nego poticanje razvoja ulaganja, proizvodnje, izvoza i otpornost hrvatskog gospodarstva.
Upravo zato važno je da zakonski okvir bude suvremen, jasan i prilagođen novim gospodarskim okolnostima zbog čeg smo i danas i ovdje. Pozitivno smatramo što se ovim prijedlogom jasnije definira status Hrvatske banke za obnovu i razvoj kao institucije od strateškog interesa Republike Hrvatske, te što dodatno naglašava njegova razvojna funkcija.
Važno je i usklađivanje sa zakonodavnim okvirom EU posebno u dijelu zelenih i digitalnih ulaganja, ali i ulaganja vezanih uz sigurnost i obranu. Također, važno je da se povećava razina transparentnosti kao i obveze izvještavanja prema Hrvatskom saboru i slažem se sa vama da treba Hrvatski sabor itekako sudjelovati, ali ovo nikad ne treba biti ako ide po hitnoj proceduri nekakav zakon da ga odmah kritički i pod navodnicima govorim dočekamo na nož.
Kada govorimo o instituciji koja upravlja velikim javnim sredstvima tada parlamentarni nadzor treba i mora biti snažan, kontinuiran i odgovoran. Međutim, uz podršku ciljevima zakona smatramo da je nužno potrebno naglasiti nekoliko pitanja.
Prvo, HBOR mora ostati prvenstveno instrument razvoja hrvatskog gospodarstva, ne administrativni produžetak bilo koje Vlade kao što se ovdje danas govori. Sredstva koja će biti plasirana kroz dokapitalizaciju moraju završiti u projektima koji stvarno imaju i koji će stvarno stvoriti novu vrijednost, kako u hrvatskoj proizvodnji, tako i energetici, prometu, inovaciji, poljoprivredi i demografski važnim područjima.
Drugo, potrebno je osigurati ravnomjerniji regionalni razvoj. Ne smije se dogoditi da najveći dio sredstava ponovo završi samo u najvećim urbanim centrima, dok manji gradovi, ruralni krajevi i poduzetnici iz slabije razvijenih dijelova Hrvatske ostanu po strani. To je često znao biti slučaj, ali evo ovo je mjesto odakle treba apelirati i povesti malo brigu oko toga.
Treća stvar, posebno je važno da postupci odobravanja budu brži i dostupniji malim i srednjim poduzetnicima. Hrvatski poduzetnici često upozoravaju da procedure složene, administrativno zahtjevne i prespore, ako želimo razvoj onda razvojne institucije moraju biti učinkovite i operativne. Pozdravljamo i dio koji se odnosi na ulaganje u obranu i sigurnost jer današnje geopolitičke okolnosti jasno pokazuju da država mora imati financijske instrumente koji može poduprijeti projekte od strateškog interesa.
Na kraju smatramo da HBOR mora ostati stabilna, profesionalna i nacionalno odgovorna institucija koja će služiti hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, a ne kratkoročnim političkim interesima kao što se želi ovdje u ovom Parlamentu danas predstaviti. Zato će ovaj prijedlog pažljivo pratiti kroz daljnju raspravu uz očekivanje da će dodatno osnažiti mehanizmi transparentnosti, učinkovitosti, ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske i jako važno je napomenuti da NPO ima dinamiku kroz koju se treba povući određena sredstva i ovo je jako dobro i čestitam i ministru financija i gospodarstva i vama državni tajnice što i Vladi RH što reagira brzo jel da se ta sredstva ne povuku u određenom roku možemo imati ne baš dobre rezultate, neću reći da možemo ostati bez tih sredstava, tako da je to sigurno dobar put i čestitam vam na ovom poslu. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Dabro. Sljedeći na redu, sljedeća na redu je kolegica Branka Juričev-Martinčev u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege.
Prijedlog zakona o HBOR-u s Konačnim prijedlogom Zakona klub HDZ-a će podržati. Naime, HBOR od svojeg osnutka 1992.g. više od kreditne institucije i riječ je o razvojnoj banci koja je u 100%-tnom vlasništvu RH, djeluje kao financijska poluga gospodarskih, izvoznih, regionalnih i zelenih politika države i upravo zbog toga te uloge zakonodavni okvir koji uređuje njeno djelovanje mora biti suveren, transparentan i usklađen s europskim standardima i to je upravo ono što ovaj prijedloga zakona i donosi.
Pitanje je zašto se ide na novi zakon, a ne ide na izmjene i dopune zakona dovoljno govori činjenica da je važeći zakon donesen u prosincu 2006. i od tada je izmijenjen samo jednom. U međuvremenu zakonodavni i institucionalni okvir RH kao i okvir RU bitno je transformiran. Znamo da je Hrvatska postala članicom punopravnom članicom EU ušla je u europodručje, a europska regulativa u području kreditnih institucija tržišta kapitala održivog financiranja i upravljanja javnim trgovačkim društvima razvila se gotovo do neprepoznatljivosti u odnosu na ono što smo imali 2006.g. od kada datira ovaj zakon.
Neposredni poticaj za sveobuhvatnu reformu donio je i novi Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH koji kao što znate smo donijeli u ovom HS-u prošle godine. Tim se zakonom postavljeni su novi standardi korporativnog upravljanja, transparentnosti i izvještavanja za sve subjekte u državnom vlasništvu, a Ministarstvo financija obavezno je u roku od jedne godine od njegovog stupanja na snagu uskladiti poseban zakon kojim se uređuje poslovanje HBOR-a. Umjesto parcijalnih izmjena i dopuna ocijenilo se svrsishodnim upravo donijeti novo zakonsko rješenje u cijelosti.
Ključne novine prijedloga ovog zakona već smo u više navrata čuli ne samo od državne tajnice, već i od kolege koji su govorili u ime kluba i ja se ne bi više osvrćala ponovno na to, kao što znamo i razloge zašto se i dokapitalizira, zašto se mijenja i broj članova nadzornog odbora i sve ono ostalo što se nalazi u ovom prijedlogu zakona.
Međutim, malo bi se osvrnula zašto je HBOR ključan za hrvatske poduzetnike. Tijekom više od tri desetljeća djelovanja HBOR je ostvario maloprije smo čuli preko 77 tisuća plasmana s preko 19 miljardi eura kreditne aktivnosti i preko 29 milijardi eura ukupne aktivnosti uključujući kredite, garancije, mandatne poslove, osiguranje izvoza i ulaganja u kapital. Samo u prethodnom strateškom razdoblju od 2020.-'24. ukupna aktivnost dosegla je 6,5 milijardi eura. Ukupna imovina HBOR-a iznosi 4,1 milijardu eura, poslovi osiguranje izvoza obuhvaćaju 2,1 milijardu eura, ulaganja u vlasnički kapital bio je na razini 103,5 milijuna eura, to su sve brojke koje govore o ozbiljnoj prisutnosti HBOR-a u hrvatskom gospodarstvu.
Možda najznakovitiji podatak je da je više od 50% broja kredita i više od 50% iznosa kredita privatnom sektora HBOR-a usmjereno malim i srednjim poduzećima koja čine okosnicu hrvatskog gospodarstva i glavnom izvoru poduzetništva i zapošljavanja. Strategija poslovanja HBOR-a za razdoblje od 2025.-'29.g. definira pet strateških ciljeva koji izravno korespondiraju s najvažnijim izazovima hrvatskog gospodarstva, o tome bi rekla na neki način da i upoznam ne samo kolege zastupnike nego i hrvatsku javnost što mogu očekivati u narednom periodu.
Reformirani zakonodavni okvir omogućit će učinkovitiju provedbu svakog od njih. Prvo, kada je riječ o konkurentnosti otpornost treba naglasiti kako minimalno 70% ukupne poslovne aktivnosti je usmjereno za privatni sektor. Posebno se naglašava podrška malim i srednjim poduzećima, istraživanju i razvoju, digitalizaciji i industriji. Pod broj dva, kada je riječ o internacionalizaciji plan je HBOR-a minimalno 40% ukupne poslovne aktivnosti usmjeriti na poticaje izvoza. HBOR kao izvozno kreditna agencija pruža izvoznicima programe kreditiranja i osiguranje izvoza u svim fazama izvoznog ciklusa.
Pod tri, minimalno 40% ukupne poslovne aktivnosti pridonosi regionalnom i društvenom razvoju pri čemu je naglasak na ruralnim i brdsko-planinskim područjima, otocima i slabije razvijenim regijama uz posebnu podršku poduzetništvu mladih, žena i poduzetnika početnika.
Pod četiri, za zelenu tranziciju osigurana je jedna milijarda eura kroz podršku projektima energetske učinkovitosti obnovljenih izvora energije te za druge aktivnosti koje pridonose smanjenju emisija i 100 milijuna eura osigurano je za razvoj tržišta, vlasničkog kapitala i to za nova ulaganja u alternativne i investicijske fondove s posebnim naglaskom na poduzeća u ranoj frazi razvoja i inovativne sektore.
HBOR prati poduzetnike kroz cijeli životni ciklus poslovanja. Mladim inovativnim poduzećima nudi pristup fondovima poduzetničkog kapitala. Rastućim, malim i srednjim poduzećima osigurava investicijske kredite, kredite za obrtnika, kapital i bankarske garancije.
Izvoznicima pruža izvozne kredite, osiguranje potraživanja, osiguranje štete tijekom proizvodnje i čitav niz drugih instrumenata. Velikim investicijama, infrastrukturi i javnom sektoru omogućuje pristup povoljnim dugoročnim izvorima financiranja uključujući EU financijske instrumente.
Zbog svega ovog Klub HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona u korist svim našim građanima posebno malim, srednjim poduzetnicima i svim ovim navedenima u ovoj raspravi.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Juričev Martinčev.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, prva na redu je kolegica Dalija Orešković, izvolite, kako je nema preskačemo je i prelazimo na slijedećeg kolegu, a to je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici pred nama je znači Konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak odnosno HBOR-u.
I na početku treba reći jednu stvar koju svi znamo i koja se na neki način provodila kroz cijelu ovu raspravu a to je da to ipak nije riječ o jednoj običnoj banci nego o razvojnoj instituciji države. Instituciji koja bi trebala pomagati gospodarstvu tamo gdje tržište ili samo ne može ili nije u stanju dovoljno brzo da reagira i zato je važno da je HBOR organiziran, važno je tko njime upravlja, o tome ću govorit u drugom dijelu govora i u čijem interesu posluje.
Znači ovim zakonom Vlada pokušava modernalizirati zakonski okvir HBOR-a i uskladiti ga sa novim Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH. I to nije sporno, dio predloženih rješenja ima smisla posebno u dijelu koji se odnose na veću transparentnost u poslovanju, formaliziranje nadzornih mehanizama i usklađivanju upravljanja sa suvremenim standardima korporativnog upravljanja.
Dobro je da dodatno se naglašava razvojna uloga HBOR-a a to spada u prvom redu financiranje infrastrukture, zatim ulaganje u malo i srednje poduzetništvo, zelene tranzicije, izvoz, digitalna ulaganja, ali i razvoja, razvoj samog tržišta kapitala.
Međutim, postoji nekoliko ozbiljnih pitanja o kojima danas moramo govoriti, a to sam na neki način naglasio i u samoj svojoj replici državnoj tajnici. Prvo je pitanje političkog upravljanja. Prema prijedlogu zakona nadzorni odbor HBOR-a imat će čak 12 članova od čega 8 ministara Vlade RH. I sada si moramo postaviti jedno vrlo jednostavno pitanje, želimo li razvojnu banku koja će raditi u interesu hrvatskih građana, malih i srednjih poduzetnika pa i nekih većih infrastrukturnih projekata ili želimo produženu ruku Vlade RH jer kada izvršna vlast ima toliko dominantan utjecaj u nadzornoj strukturi onda i postoji realan rizik politizacije investicijskih odluka, a to ne bi trebalo biti tako. Zašto? Zato što HBOR mora služiti gospodarstvu, mora služiti javnom interesu, a ne dnevnoj politici što u ovom slučaju se može dogoditi.
Drugo je pitanje odgovornosti i rizika. U Članku 9. jasno piše da RH za obveze HBOR-a jamči bezuvjetno, neopozivo i neograničeno. To znači da na kraju rizik uvijek snose građani RH i upravo zato standardi upravljanja moraju biti najveći mogući zbog rizika naših građana.
Treće je pitanje transparentnosti plasmana. HBOR upravlja ogromnim javnim sredstvima i mora postojati maksimalna javna kontrola nad time kako se krediti odobravaju i pod kojim uvjetima se koriste posebno kad govorimo o velikim infrastrukturnim ili strateškim projektima. Pozitivno je što zakon predviđa veće obveze izvještavanja prema Hrvatskom saboru ali i prema javnosti, ali praksa će pokazati hoće li to biti stvarna transparentnost ili je to još jedno formalno načelo koje lijepo zvuči, a u praksi nema nekih dodirnih točaka sa stvarnošću.
Četvrto je pitanje razvojne strategije. HBOR ne smije samo postati servis za saniranje tržišnih problema, njegova uloga mora biti aktivna. Znači njegova uloga glavne, njegove uloge moraju biti pod jedan poticanje inovacija, zatim nove industrije, zatim energetske tranzicije, a u konačnici to je i tehnološki razvoj i izvozne konkurentnosti. I upravo zato će biti ključno kako će se koristiti planirana dokapitalizacija iz NPOO-a vrijedna više od 410 milijuna eura jer taj novac mora završiti u projektima koji stvarno mijenjaju hrvatsko gospodarstvo, daju mu neku novu snagu a ne u politički atraktivnim projektima bez dugoročne vrijednosti. Ne smijemo koristiti HBOR kao sredstvo političkog utjecaja.
HBOR s druge strane treba imati jedan moderan institucionalni okvir ali isto tako jasno upozoravamo HBOR mora ostati razvojna institucija u službi gospodarstva i građana, a ne instrument političkom upravljanja kapitalom.
Mislim da se o HBOR-u u Hrvatskoj inače često govori premalo iako je riječ o jednoj od najvažnijih financijskih institucija države, on je pokretač zamišljen kao jedan pokretač gospodarstva jer kroz HBOR država praktički odlučuje koje će projekte poticati, koje industrije se mogu razvijati i kakvu ekonomiju želimo graditi. I zato pitanje HBOR-a nije neko obično pitanje nego je to ipak jedno pitanje samog razvoja osnove hrvatskog gospodarstva odnosno ako ćemo preciznije reć to je pitanje gospodarskog modela države.
Ovaj zakon pokušava definirati HBOR kao razvojnu i izvoznu banku RH i to je dobro, ne možemo ništa reći po tom pitanju da je loše, to je zaista dobro jer Hrvatska treba snažnu razvojnu industriju, posebno kada Europa ulazi u razdoblje velike industrijske, energetske i tehnološke transformacije, upravo o energiji smo govorili u prijašnjem zakonu. Ali razvojna banka ima smisla samo ako posluje profesionalno, neovisno to je bitno i strateški. I tu dolazimo do onog problema o kojem sam govorio, ovim prijedlogom vlada dodatno centralizira utjecaj nad HBOR-om kroz dominantnu prisutnost ministara u nadzornom odboru. I nije problem da država ima utjecaj, to je tako i zamišljeno, HBOR jest državna institucija, ali problem nastaje kada granica između razvojne politike i političkog upravljanja postane previše tanka. Također zakon predviđa značajnu dokapitalizaciju o kojoj smo govorili i to je velika prilika, ali istodobno i velika odgovornost jer pitanje nije samo koliko će se novca potrošiti, pitanje je hoće li taj novac na koncu stvarati novu vrijednost što je izuzetno bitno, zatim nova radna mjesta, a kao vrhunac svega jednu novu industriju ili ćemo ponovno potrošiti taj novac bez ozbiljnog razvojnog učinka razvoj je sama osnova HBOR-a.
Posebno je važno da HBOR ne postane institucija dostupna samo velikim igračima. Mali i srednji poduzetnici moraju imati stvaran pristup financiranju jer upravo oni nose najveći dio hrvatskog gospodarstva.
I na kraju mislim da bi Hrvatska trebala imati puno ambiciozniju raspravu o ulozi razvojne banke u modernoj ekonomiji jer ozbiljne države danas kroz razvojne banke financiraju i zelenu tranziciju, i novu industriju, i u ovom stoljeću umjetnu inteligenciju kao i istraživanje, tehnologiju i energetiku, a pitanje je ima li Hrvatska dovoljno jasnu razvojnu strategiju da HBOR zaista postane motor i takvog razvoja. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir. Imamo dvije replike, prvi na redu je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Barbir, ja bih molio da ipak još zbog hrvatske javnosti, a čuli smo i u saboru dakle proširite taj problem nadzora obzirom na iskustva koja smo imali dovoljno su obrazložena i kod vas, ali i u ranijim govornicima, a mislim da će to javnosti biti važno. Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Nije dobro kada takva količina ministara bude na jednom takvom mjestu koji bi trebao poticat razvoj jer ne možemo jednostavno ne vidjeti taj utjecaj na političke procese koji na neki način neke projekte koji se ta banka odlučuje. To znači da imamo politički utjecaj po tom pitanju, ako ga imamo onda na neki način ta banka ne služi svima nego služi određenoj vrsti političke strategija, a to po meni nije dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Kolega Barbir kritizirali ste sastav nadzornog odbora, mislite da HBOR treba raditi u interesu naših građana, poduzetnika, gospodarstva i to vam je izlika zašto ovo kritizirate jer je na neki način po vama ovo produžena ruka politike. Recite vi meni u čijem interesu radi Ministarstvo financija, Ministarstva gospodarstva i sva ostala ministarstva? Pa HBOR je u 100%-tnom vlasništvu RH, ko je odgovoran za stanje u gospodarstvu u RH, Vlada RH ili netko drugi? Tko bi to vama trebao sjediti u ovom nadzornom odboru?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite. Pardon, prije odgovora na repliku za povredu poslovnika se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice kad se govori o HBOR-u čuli smo on traje 34 godine i mijenjale su se vlasti, a generalna ocjena je da je korupcija smrtonosna za Hrvatsku i da je tu glavni problem. Prema tome, kritika glede nedostatnog nadzora odnosi se na upravljačku strukturu ili duboku državu kakogod hoćete nije usmjerena samo protiv sada vladajućih. U tome smislu nemojte gledati iz te uske stranačke perspektive jer je to zaista problem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Izvolite kolega Barbir odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Pa vrlo jasno ću vam reći, struka bi tu trebala stajati, a ne politika zato šta kada dajemo sve u ruke politici onda ta politika to koristi iz svog aspekta zadržavanja vlasti i tada znamo da ogromna količina sredstava se može slijevati točno tamo di njima treba, a ne gdje treba RH i tu posljedicu imamo deset godina upravo upravljanja te politike … pola milijuna naših građana napušta ovu zemlju. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu se javio kolega Miro Totgergeli, izvolite.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. 238., kolega Barbir ja sam uvjeren da ćete vi sutra glasat za ustavne suce jer smo predložili stručne ljude. Naglašavate da treba struka biti.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja kolega Totgergeli vam izričem prvu opomenu. Za povredu poslovnika se javio kolega Josip Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo predsjedniče … potpredsjedniče sabora. 238., kolega Barbir nadzorni ili članovi nadzornog odbora ne odlučuju koji projekti prolaze u HBOR-u postoje stručne služe, svatite to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Zbog repliciranja vam moram izreći četvrtu opomenu s kojom gubite pravo javljanja, sudjelovanja u raspravi i morate napustit sabornicu i svega ostalog, ali dobro, dobro polako, polako.
Kolega Barbir se također javio za povredu Poslovnika, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Evo 238, da prvom kolegi odgovorim. Ustavni sud je vaša odgovornost, da li ste skupili broj potrebitih ljudi ili niste ovisi o tome da li ste vi to napravili dobro ili ne, ako niste ne brinite mi imamo dobar model koji ćemo rasteretiti da se ovakva situacija nikad ne dogodi. Sigurni smo da ćete ga u interesu RH podržati. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. S tim smo došli do kraja ove rasprave koju zaključujem i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti.
Pozdravljam državnu tajnicu Terezu Rogić Lugarić sa suradnicom, hvala vam.

35

  • Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 296
15.05.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 296, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
115 glasova, 77 za, 37 suzdržanih i 1 protiv donesen je Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, razvitak.
PDF