Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

23

  • Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2024. godinu
27.04.2026.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,55 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo sa raspravom.
Slijedeća na redu nam je, slijedeća točka je:

- Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.g. za 2024.g.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 17. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH.
Raspravu je proveo Odbor za regionalni razvoji fondove EU.
Pozdravljam državnog tajnika Domagoja Mikulića sa suradnikom.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Želi, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Hrvatskog, potpredsjedniče HS.
Poštovane zastupnice i zastupnici, evo danas ću vam predstaviti Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.g. za 2024.g..
Samo izvješće sadrži podatke o provedbi strategije kroz svih 13 strateških ciljeva, te 26 pripadajućih pokazatelja uspješnosti i danas pred vama ne iznosimo samo brojke, iznosimo konkretne rezultate politike Vlade RH koje u ovim zahtjevnim i globalnim okolnostima donosi stabilnost, rast i napredak za sve građane RH.
U 2024.g. hrvatsko gospodarstvo je ostvarilo realni rast BDP-a od 3,8%, što je znatno iznad prosjeka europodručja. Rast gospodarstva su predvodili snažna domaća potražnja, rast zaposlenosti, realni rast plaća, te investicije javne i privatne, uključujući i sredstva iz fondova EU. Istodobno je očuvana fiskalna odgovornost, proračunski manjak iznosi je 1,9% BDP-a uz udio javnog duga koji je pao na 57,4% BDP-a, što je 13,5%-tnih bodova manje nego 2019.g., a za usporedbu prosjek javnog duga zemalja EU kreće se oko 82% BDP-a, što znači da Hrvatska istodobno i raste i ostaje odgovorna i upravo je to temelj dugoročno održivog razvoja, a sada mi dopustite da pređem o strateškim ciljevima i upoznam vas sa rezultatima.
Hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu i kupovnoj moći u 2024.g. iznosio je 78 prosjeka, posto prosjeka EU. Cilj koji smo si postavili za 2030.g. premašili smo 7.g. prije planiranog roka, ostvarena razina BDP je viša od one u Mađarskoj, u Poljskoj, Rumunjskoj, Litvi ili Bugarskoj, uz jasan smjer približavanja Hrvatske razvijenijem dijelu Europe. Prema poretku na ljestvici globalne konkurentnosti, Hrvatska je u 2024.g. zauzela 51. mjesto i ovaj rezultat i dalje predstavlja značajan napredak u odnosu na početnu vrijednost iz 2021.g. kada je Hrvatska prema poretku zauzimala 61. mjesto. Hrvatska je u 2024.g. po prvi put ušla u skupinu umjerenih inovatora EU i na europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju napredovali smo s 22. na 21. mjesto dosegnuvši 71,6% prosjeka EU. Ulaganja u istraživanje i razvoj dosegnula su 1,2 milijardi eura uz rast od 7,2% u odnosu na 2023.g., te je ukupno iznosio 1,35% i dugoročno gledano u odnosu na početnih 0,97% iz 2018. trend je izrazito pozitivan. Priljev izravnih stranih ulaganja dosegnuo je 4,3 milijarde eura uz rast od 28% u odnosu na 2023.g., a istodobno hrvatski poduzetnici ulažu rekordne iznose i izvan Hrvatske, što je znak njihove rastuće međunarodne konkurentnosti. Turizam i dalje ostaje snažan, ali se mijenja i prema prihodima od međunarodnog turizma Hrvatska je među 25 vodećih destinacija svijeta i uz potvrdu Hrvatske kao sigurne, održive i atraktivne destinacije sezona se produžuje, raste udio hotela više kategorije, rastu ulaganja u održivost i digitalizaciju usluga u turizmu. Vjerujem da nam je svima jasno da bez ljudi nema i razvoja, zato su ulaganja u obrazovanje i tržište rada u samom središtu politike ove Vlade, obuhvat djece u vrtićima porastao je sa 85,6% u '23.g. na 88,2% u 2024.g. i trend se nastavlja i u 2025.. Upravo kroz nastavak ulaganja u predškolsku infrastrukturu ukupno vrijednih više od 500 milijardi eura sigurno se približavamo cilju da svako dijete u Hrvatskoj ima osigurano mjesto u vrtiću. Eksperimentalni program cjelodnevne škole već sada daje dobre rezultate u 62 osnovne škole a strukovno obrazovanje modernizira se kroz rad mreža 26 regionalnih centara kompetentnosti. Udio visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 34.g. porastao je sa 39,1% na 40,7% u 2024.g. i približavamo se onome prosjeku EU od 44,7%. Stopa zaposlenosti dosegla je 73,6% u 2024.g., rasla je i u 2025., te je jasno da će Hrvatska svoj cilj od 75% zaposlenosti koji je postavljen za 2030.g. ostvariti znatno prije roka, a istovremeno nezaposlenost je pala na 5,3% uz pad broja nezaposlenih od 12,5% u odnosu na prethodnu godinu. Također ono što je bitno za naglasiti, a to je udio privremeno zaposlenih koji se smanjio na 9%, što je znatno ispod prosjeka EU gdje iznosi 12,8%, te je još jedan cilj dostignut znatno prije postavljenog roka i pokazuje se da poslodavci sve više biraju ugovore na neodređeno upravo radi stabilnosti, radi lakšeg zadržavanja kvalificiranih radnika, dok stabilnija zaposlenja radnicima omogućuju lakše životno planiranje, bolji pristup i kreditima, ali i veću potrošačku sigurnost.
Što se tiče našeg trećeg strateškog cilja koji se odnosi na učinkovito pravosuđe i javnu upravu i upravljanje državnom imovinom, prosječno rješavanje prvostupanjskih građanskih i trgovačkim predmeta smanjen je u 2024.g. s 541 dan na 469 dana, također smanjen je i broj neriješenih predmeta. Broj e-usluga pravosudnog sustava povećan je na 21, dok je korisnika usluge e-komunikacije bilo više od 90 tisuća. Prema ljestvici globalne konkurentnosti za 2024.g. Hrvatska je u kategoriji djelotvornosti javne uprave napredovala za 47, na 47. mjesto od 67 zemalja i ovaj pomak predstavlja nastavak jednog kontinuiranog poboljšanja od početne pozicije uz ukupan zabilježeni napredak od 14 mjesta. Portal e-građani redovno koristi više od 2 milijuna korisnika i u 2024.g. dodano je 9 novih e-usluga, te je uvedena mogućnost e-potpisa u svim upravnim postupcima. Također naglasio bi i podatke Eurobarometra gdje povjerenje građana u javne institucije poraslo je u 2024.g. na 53%. Hrvatska je također u 2024.g. dodatno ojačalo svoj međunarodni položaj formalnim primanjem u 19 od 25 OECD-ovih odbora, te u 22 od 26 njegovih supsidijarnih tijela, pristupanje OECD-u sigurno privodimo kraju i ovime će Hrvatska ući u klub najrazvijenijih zemalja svijeta. Također u 2024. potvrdili smo status jedne od globalnih predvodnica u području održivog razvoja i prema UN-ovom izvješću o održivom razvoju za 2024.g. Hrvatska se pozicionirala na visoko 8. mjesto od ukupno 167 zemalja obuhvaćenih izvješćem uz zabilježeni ukupni indeks od 82,2. Za jačanje zajedništva s Hrvatima izvan RH, s posebnim naglaskom na Hrvate koji se nalaze u BiH, osigurali smo 24,5 milijuna eura za podržavanje više od tisuće njihovih projekata. Što se tiče zdravlja aktivnog i kvalitetnog života u zdravstvu je nastavljeno jačanje kapaciteta, popunjene su mreže javne zdravstvene službe i iznosila je 89,5% uz 4,28 liječnika i 9,5 medicinskih sestara na 1000 stanovnika, što je znatno bolje od prosjeka zemalja OECD-a. Programom „Zaželi“ obuhvaćeno je 514 ugovora ukupne vrijednosti od 460 milijuna eura, čime je osigurana pomoć desetinama tisuća starijih ljudi u cijeloj Hrvatskoj. Mirovine su u 2024.g. povećane za ukupno 11,89%, te je prosječna neto mirovina dosegla 624 eura. U javnosti se često spominje i podatak o broju osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, tako je u 2024.g. zabilježen postotak od 21,7%, no uz aktivne mjere Vlade koje su imale za cilj smanjenje posljedice inflacije na najranjivije društvene skupine već u 2025.g. imamo ponovno smanjenje na 20,7% tj. za više od 30 tisuća naših građana ili primjerice jedan grad veličine Vinkovaca.
Što se tiče strateškog cilja 6 odnosno demografske revitalizacije i boljeg položaja obitelji, Hrvatska je ostvarila pozitivan migracijski saldo od 31.394 osobe, što predstavlja najveći pozitivan migracijski saldo od 1998.g.. Broj hrvatskih građana koji se vraćaju u domovinu je također porastao na ukupno 13.290 povratnika u 2024.g., što znači da četvrtu godinu zaredom bilježimo više od 10 tisuća povratnika godišnje. Također usvojena je i Strategija demografske revitalizacije do 2033.g., prvi cjeloviti strateški dokument u tom području je nakon 2006.g.. Za njezinu provedbu predviđeno je više od 9,6 milijardi eura upravo za izgradnju poticajnog okruženja za mlade, za obitelji, te uravnoteženiju mobilnost stanovništva. I provedbom ove strategije omogućit će se sveobuhvatan pristup demografskoj revitalizaciji povezivanjem populacijske politike s poreznom, stambenom, obrazovnom, zdravstvenom, migracijskom i politikom regionalnog razvoja.
Hrvatska i dalje ostaje među najsigurnijim zemljama EU, samo 1,5% stanovništva prijavilo je neki oblik kaznenog djela, što je značajno ispod prosjeka EU koji iznosi 10%. Izdvajanja za obranu u 2024.g. su porasla na 1,85% BDP-a s jasnim opredjeljenjem za dostizanjem cilja od 3% BDP-a do 2030.g. i modernizacija Oružanih snaga je danas u punom zamahu, nabavljeni su zrakoplovi Rafalei, helikopteri Black Hawk-ovi, sustavi Himars, tenkovi Leopard i nastavljamo opremanjem vozilima i Bradley i Patria, a započela je i modernizacija Desantnog broda Cetina. HV danas aktivno doprinosi međunarodnoj sigurnosti s gotovo 1000 pripadnika u misijama i operacijama među kojima se posebno ističu KFOR i NATO, angažmani u Poljskoj i u Mađarskoj i u Bugarskoj. Vatrogasni sustav također je ojačan, broj profesionalnih vatrogasaca porastao je na gotovo 4 tisuće, broj operativno dobrovoljnih vatrogasaca ostaje stabilan na njih gotovo 35 tisuća, a o učinkovitosti vatrogasnog sustava dovoljno govori činjenica da je unatoč izrazito zahtjevnoj protupožarnoj sezoni 99,84% požara lokalizirano unutar 12 sati.
Što se tiče ekološke i energetske tranzicije za našu klimatsku neutralnost, na području gospodarenja otpadom Hrvatska nastavlja ostvarivati pozitivne rezultate, stopa recikliranja komunalnog otpada porasla je na 37% u 2024.g., odvojeno prikupljanje otpada dosegnulo je 49%, dok je organiziranim skupljanjem otpada obuhvaćeno gotovo cijelo stanovništvo odnosno 99,9%. Udio obnovljivih izvora energije blago je smanjen na 26,48% u 2024.g., a razlozi su i nepovoljni hidrološki uvjeti, kao i vremenski odmak u realizaciji novih projekata iz obnovljivih izvora, ali ipak Hrvatska je i dalje iznad prosjeka EU koji iznose 25,24%. Za energetiku je kroz NPOO, Poglavlje REPowerEU alocirano 1,43 milijarde eura, također potpisani su i ugovori i pokrenute istražne bušotine geotermalnog potencijala vrijedne gotovo 40 milijuna eura.
U sklopu strateškog cilja 9, ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2024.g. iznosila je 3,9, 0,9 milijardi eura uz rast od 8,8% u odnosu na 2023.g., biljna proizvodnja porasla je za 12,1% dok je stočarska proizvodnja rasla za 5%. Ono što je bitno za naglasiti, produktivnost rada u poljoprivredi koja je porasla na 8.091 eura po godišnjoj jedinici rada, što predstavlja rast od 6% u jednoj godini. Također kroz naše mjere Zajedničke poljoprivredne politike isplaćeno je više od 490 milijuna eura potpora, a iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. objavljeno je 25 javnih natječaja ukupne vrijednosti 442 milijuna eura. Također naglasio bi i udjel mladih poljoprivrednika koji je iznosio 14% svih poljoprivrednika, a kontinuirano raste i broj hrvatskih proizvoda sa zaštićenom oznakom kvalitete.
U prometu provodimo postupnu transformaciju prema održivim modalitetima, rezultati su vidljivi na ljestvici globalne konkurentnosti u kategoriji infrastruktura gdje je Hrvatska u 2024.g. ostvarila pomak na 44. mjesto od 67 zemalja i praktički ušli smo u jedno od najambicioznijih razdoblja modernizacije željeznice u novijoj povijesti jer u razdoblju od 2017. do 2025.g. u obnovu, modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture uloženo je 1,47 milijardi eura, a uz kontinuiran rast iz godine u godinu u provedbi je 26 projekata vrijednih 1,7 milijardi eura, dok je u pripremi dodatnih 12 projekata vrijednih 1,85 milijardi eura. Paralelno moderniziramo i željeznički vozni park, nabavljeno je 70 novih niskopodnih vlakova ukupne vrijednosti 360 milijuna eura. Kroz okvirni zajam Europske investicijske banke od 900 milijuna eura za revitalizaciju željezničkog sustava već smo ugovorili nabavku 6 elektrodizelskih vlakova na liniji Zagreb-Split. Također elektrificirana je pruga Vinkovci-Vukovar, a naravno da ulažemo i u baterijske vlakove i zelene tehnologije. Značajna ulaganja usmjeravamo i u javni gradski prijevoz, od 2018.g. u tramvajsku infrastrukturu i vozni park u Osijeku i Zagrebu uloženo je 239 milijuna eura, za javni autobusni prijevoz u 10 gradova dosad je nabavljeno 412 novih vozila vrijednih 136 milijuna eura, a u pripremi je nabava dodatnih 206 električnih autobusa vrijednih 164 milijuna eura. Rezultat i svih ovih ulaganja vidljiv je i u rastu prometa u pomorskom prijevozu, željeznici, unutarnjoj plovidbi, modalitetima koji su ekološki prihvatljiviji od cestovnog prometa i Hrvatska se kreće prema modernijem, čišćem i povezanijem prometnom sustavu.
Kada govorimo o digitalnoj tranziciji našeg društva i gospodarstva, udio građana s barem osnovnim digitalnim vještinama iznosi 58,95%, što je iznad prosjeka EU. Mladi u dobi od 16 do 24.g. imaju 86,33% osnovnih digitalnih vještina, što je daleko iznad europskog prosjeka. Broj IKT stručnjaka porastao je na 5% svih zaposlenih, od čega je udio žena među ovim stručnjacima porastao na 21,5%, što je također iznad prosjeka EU. Pokrivenost 5G mrežama porasla je na više od 94% stanovništva, dok je pokrivenost optičkim mrežama dosegla 75,4% i također nalazi se iznad prosjeka EU, dok pokrivenost stanovništva širokopojasnim mrežama vrlo velikog kapaciteta dosegla je 79% pokrivenosti. Također istakao bi i portal e-građanin koji funkcionira, koji ima preko 2 milijuna korisnika, u 2024.g. dodano je i 9 novih e-usluga, te je pokrenuta uspostava Središnjeg registra stanovništva kao temelja moderne digitalne uprave.
Što se tiče 12. strateškog cilja koji se odnosi na razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, regionalni razvoj je u središtu politike ove Vlade. U 2024.g. rast BDP-a po stanovniku zabilježen je u svim županijama, a prosječna neto plaća porasla je također u svim županijama. Razlika između najrazvijenije i najmanje razvijenije JLS pala je sa 80,07 u 2018.g. na 52,09% u 2024.g., što predstavlja smanjenje razlike od 35% i to je jedan konkretan i mjerljiv napredak. Od siječnja 2024.g. u primjeni je i nova odluka o razvrstavanju JLS, 31 JLS izašla je iz statusa potpomognutog područja, a rezultat provedenih programa ulaganja i posvećenost je upravo i ovaj podatak. Ono što nam je Europska komisija odobrila je izmjena karte regionalnih potpora s povećanjem intenziteta potpore od 10% za Panonsku, za Sjevernu i Jadransku Hrvatsku odnosno za gradove, općine i otoke u navedenim područjima, što znači i stabilnu ulagačku klimu i u konačnici veće mogućosti ulaganja.
Kroz programe razvoja brdsko-planinskih područja za Dalmatinsku zagoru, za Liku i Gorski kotar u 2024.g. je provedeno 140 infrastrukturnih projekata vrijednih 10,2 milijuna eura. Također provedba Nacionalnog plana razvoja otoka donijela je konkretne pomake, zabilježen je, je 13,4% više aktivnih gospodarskih subjekata, 9,2% je veća zaposlenost, 4,95% je više djece u predškolskom sustavu, što samim time govori da otoci nisu zaboravljeni, da se otoci razvijaju i rastu.
Ono što nastavljamo provoditi je industrijska tranzicija hrvatskih regija kroz integrirani teritorijalni program. U okviru poziva za strateška partnerstva za inovaciju ugovorili smo 78 projekata ukupne vrijednosti 227 milijuna eura, mapirali smo više od 3900 dionika koji u okviru regionalnih lanaca vrijednosti žele rješavati društvene izazove, također samim time uspostavili smo i temelje za snažnije povezivanje poduzetnika, znanosti i javnog sektora. ITU mehanizam smo proširili sa 8 na 22 grada, uskoro i 23 grada, a do kraja 2024.g. objavljeno je 37 poziva ukupne alokacije bespovratnih sredstava u iznosu 198,5 milijuna eura.
Iako imamo priliku u javnosti, ali i ovdje u sabornici ponekad čuti podatak da 53 JLS nisu obuhvaćene niti jednim EU programom, to naprosto nije točno jer cijeli teritorij RH prihvatljivo je područje za međuregionalni program Interreg Europe, 4 transnacionalna programa za Dunavsku regiju, Središnju Europu, Euro-Mediteran, IPA Adrion, u što su pokrivene naravno i brojnim nacionalnim programima koje evo i mi kao ministarstvo provodimo.
Ono što nastavljamo provedbu razvojnih sporazuma kao ključnih mehanizama provedbe politike regionalnog razvoja. U okviru razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem ugovoreno je 29 razvojnih projekata ukupne vrijednosti 185 milijuna eura, od kojih je dosad završeno 20 projekata ukupne vrijednosti 111,5 milijuna eura. U okviru razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske ugovoreno je 15 razvojnih projekata ukupne vrijednosti gotovo 400 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iznose 289 milijuna eura.
Evo drage zastupnice i zastupnici kada pogledamo u cjelini ovo izvješće o provedbi možemo biti zadovoljni dinamikom ispunjavanja ciljeva koje smo si zadali do 2030.g., posebno se ističe gospodarski rast kojim smo značajno i nadmašili postavljeni cilj, te kojim ćemo sa zadovoljstvom revidirati na više. Ono što nam slijedi je i postupak revizije Nacionalne razvojne strategije u kojem ćemo uzeti u obzir sve ove okolnosti koje su se promijenile, te globalne i nacionalne trendove od početka 2021.g. kada je i ovakva Nacionalna razvojna strategija i usvojena. Ono što danas imamo je nestabilno globalno okruženje, imamo veliku brzinu razvoja novih tehnologija, posebice umjetne inteligencije, redefiniraju se okviri u kojima ćemo djelovati u budućnosti, sve ćemo to raditi u samom postupku revizije.
Uzevši sve navedene parametre pripremit ćemo reviziju NRS-a za preostalo razdoblje do 2030.g. uz još ambicioznije ciljeve nego što su bili 2021.g.. Jednako tako, kao i postupak izrade reviziju ćemo provesti u dijalogu sa svim ključnim dionicima, sa vama kao saborskim zastupnicima, predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, privatnim sektorom, znanstvenim, znanstvenom zajednicom, civilnim društvom i građanima, a naravno kao što sam rekao postaviti ćemo nove znatno ambicioznije ciljeve za održivi razvoj Hrvatske do 2030.g..
Evo i može zaključno, Hrvatska u 2024.g. raste brže od prosjeka EU, nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, plaće rastu realno, ne samo nominalno, raste broj djece u vrtićima, mladi sve češće biraju Hrvatsku, povratnici se vraćaju, regije se razvijaju ravnomjernije, otoci rastu i investitori dolaze. Izazovi naravno postoje, no o njima mi ne šutimo, prvenstveno su tu demografija, produktivnost, zdravstveni sustav, regionalne razlike, no smjer nam je jasan, a rezultati su kao što vidimo sve pozitivniji i mjerljivi. Ova Vlada vodi Hrvatsku prema stabilnom gospodarstvu, prema modernom društvu, prema većoj kvaliteti života za sve građane jednako kao u Zagrebu kao i u Vukovaru, Kninu, Pazinu, Delnicama ili na Lastovu. Evo Hrvatska ide naprijed i Hrvatska ide u dobrom smjeru. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Izvolite. Gospodin Pavić prva replika.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajniče. Pa sami ste rekli da smo onu glavnu komponentu razvoja indikator tj. stopa prosjeka razvijenosti EU već dosegnuli i pretekli, dakle u zadnjih deset godina prosječan BDP nam je rasto sa 61% prosjeka EU na 78%. Isto tako ste rekli da je potrebna revizija ne samo radi prelaska tih tog parametra već i radi novih okolnosti i rata na Bliskom Istoku i sl.. Ono što vidimo, a trenutačno u Bruxellesu imamo raspravu o budućoj financijskoj omotnici je da nam je nužno ulaganje u istraživanje i razvoj da zemlje koje dosegnu 80% prosjeka BDP-a EU ukoliko ne ulažu u istraživanje i razvoj da su zacementirane i da otprilike na toga ostanu. Možete li malo još dodatno pojasniti ovih 1,2 milijarde eura .../Upadica Radin: Hvala./... u istraživanje i razvoj i napredak na tom području.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se zastupniče Pavić. Kao što sam rekao u 2024.g. ulaganja su rasla za 7,2% odnosno sveukupno 1,2 milijarde eura one će i dalje u budućnosti rasti i kao što sam u svom uvodnom izlaganju reko Hrvatska je u 2024.g. po prvi put ušla u skupinu umjerenih ivenovatora EU, ali oni konkretne stvari vjerojatno koje vas zanimaju, a to su IRI pozivi vrijednosti 300 milijuna eura, to je SPIN poziv koji će uskoro ići vrijednosti gotovo 150 milijuna eura ili primjerice SPIN poziv koji smo već realizirali u iznosu 220 milijuna eura koji je rezultirao sa 110 projekata diljem RH. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući. BDP ima snažan rast to je neosporno, međutim moje pitanje je vezano za kvalitetu tog rasta odnosno dva pitanja. Zašto industrijska proizvodnja pada već dvije godine, možete li mi to objasniti? I kako planirate doseći cilj od 3% ulaganje, istraživanje i razvoj kad smo i dalje samo na 1,3%? dok ne to dosegnemo naš rast neće bit zaista snažan u onim poljima u kojima bi trebao bit. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
... prvenstveno na pitanje dostić ćemo ga sigurno do 3% i to je naš cilj i kao vlada ćemo to do 2030.g. i uspjeti realizirati. A što se tiče samog gospodarskog rasta evo da se prisjetimo da smo 2016.g. bili na 61% BDP-a danas se mi nalazimo na 78% prosjeka BDP-a u EU što samim time vrlo jasno pokazuje da je Hrvatska u proteklom periodu značajno rasla. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Šimpraga.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Uvaženi državni tajniče. Možete li navesti tri konkretna pokazatelja u 2024.g. koja su stvarno poboljšala kvalitetu života građana u slabije razvijenim područjima, a ne da smo ih samo evidentirali kao napredak? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovana zastupnice Šimpraga ne bi sada iznosio pokazatelje, iznosio sam ih proteklih 20 minuta ovdje u cjelokupnom izvješću, ali zaista ima ih jako puno u svakom segmentu vidi se jedan značajan rast, vide se značajna ulaganja i vide se mjerljivi i konkretni rezultati. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče. Ovo zvuči kao Potemkinova sela prije 250 godina, mislim da vam ne moram tumačit što to znači. Dakle, jedna stvar je što se događa u tim kulisama u vašim papirima, a sasvim drugačija je stvarnost u Hrvatskoj, pa da se samo fokusiramo na odnos uvoza-izvoza poljoprivrednih proizvoda u odnosu na ove vaše Potemkinove brojke koje ste iznijeli. Ja razumijem vašu poziciju, al valjda možete i o tome progovoriti da time gubimo onu ključnu prehrambenu suverenost odnosno samodostatnost, a bez nje sve ostalo je isto tako priča na toj ruti kuda prolazi carica odnosno Andrej Plenković.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani zastupniče Jurčević na vašem pitanju. Pa o dojmu bi mogli razgovarati, mi sada razgovaramo o konkretnim podacima i oni su takvi kakvi jesu, znači dolazi iz različitih izvora i oni su činjenični, ali dojam je vaš ovakav, naš je drugačiji. Ali kažem to mislim da zaista nije predmet ove rasprave, ali ako gledamo neke od pokazatelja kao što je rast plaća, smanjenje nezaposlenosti, rast zaposlenosti mislim da su tu zaista podaci o kojima nemamo tu šta puno diskutirati. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče. Ja bi isto pitao neke stvari jer nekad i pola dana izgubimo na recimo jednu vrijednost ovdje da objasnimo da li je ona takva ili nije, pa recimo ovaj prag opasnosti od siromaštva. I danas smo slušali od perjanica oporbe da to raste ne, da prag taj rast u Hrvatskoj nenormalno raste i da ima sve više siromašnih osoba, a ovdje piše sasvim nešto drugačije. Zato se odmah i nameće i pitanje je li ovo frizirano radi potreba politika ili je ovo stvarno tako evidentno ne da se tu nema šta više raspravljati onako kako se mi raspravljamo u saboru. Na stranu i BDP i sve ostale vrijednosti koje rastu ne jer moramo im dokazivat po cijele dane da je ovo dokument kojeg ćemo mi usvojiti i valjda je baziran na točnim činjenicama. Čuli smo sada Potemkinova sela nemamo mogućnost da kažemo da nije tako, ali zaista jesu li ove referentne vrijednosti kakve jesu ili mi ovo izmišljamo radi nas ili potrebe da budemo dobri, uvjerljiviji, ljepši i da narodu izgledamo super iako to nije tako jer ako ćemo radit reviziju mi nemamo s kime u oporbi to radit onako kako .../Upadica Radin: Vrijeme./... ste vi i rekli jer oni imaju svoju statistiku ona je uvijek negativna.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Boriću ovo je definitivno točna statistika koju vrijedno skupljamo, analiziramo nekome odgovara, a nekome ne odgovara, ali evo kada govorite o rastu siromaštva ja ću samo istaknuti podatak da smo mi 2015.g. imali 29,1% osoba u Hrvatskoj na pragu siromaštva, danas smo negdje oko 20% tako da je to isto jedan pokazatelj koji je značajno pao, a opet postoje ljudi koji zbog političkih razloga moraju njega stavljati pod upitnik.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče. Ova vlada za Hrvate izvan RH posebice za Hrvate u BiH čini puno više nego bi se to dalo iz ovih izvješća iščitati. Istina i Nacionalna razvojna strategija ... preko 200 stranica Hrvate izvan RH spominje u nekolko rečenica. Spominjalo se tijekom dana i na odboru u raspravi moguća revizija ovoga dokumenta pa bi zamolio ako do tog dođe da se i ovo poglavlje objavi, obradi sadržajnije i cjelovitije upravo na tragu kako sam već kazao politike ove vlade. Evo zamolio bi vas za komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovani zastupniče Barbarić ovo je zaista jedno veliko izvješće preko 150 stranica iscrpno, ima jako puno količinu podataka, ali naravno zašto ne možemo razraditi cjelokupnu pomoć koju Vlada RH usmjerava ka našoj, ka ljudima koji žive izvan RH, ponajviše tu govorim o Hrvatima koji žive u BiH. Ali ono evo što je bitno možda za istaknuti da smo u 2024.g. u ovoj protekloj godini realizirali preko tisuću 89 projekata s posebnim naglaskom upravo na Hrvate u BiH za što smo osigurali 24,5 milijuna eura i mi kontinuirano iz godine u godinu snažno, snažno podupiremo Hrvate izvan RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, vi ste u vašem izlaganju stalno pričali o razvoju i o rezultatima, međutim prema javno dostupnim podacima mi proizvodimo 60% mesa koje trošimo, 40% mlijeka i manje od polovice voća i povrća. Dakle, deficit u poljoprivredno prehrambenoj razmjeni prelazi dvije milijarde i nastavlja rasti, a zapravo mi govorimo o zemlji koja ima najplodnije tlo ili jedno od najplodnijih u EU, a sve više ovisimo o uvozu. Ako to nije neuspjeh razvojne strategije što onda jest?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovana zastupnice Bježančević, s obzirom da oboje dolazimo iz Slavonije vjerujem da ćete se složiti sa mnom da je poljoprivreda jedan veliki izazov kako i za nas, ali tako i za sve. Je podaci su takvi kakvi ste rekli i upravo zbog toga mi u budućem razdoblju još snažnije nastavljamo ulagati u poljoprivredu, ponajviše u poljoprivrednu proizvodnju kako bi ove podatke koje ste i vi iznijeli promijenili. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Dakle, ovo izvješće govori o energetskoj tranziciji s velikim ponosom. E sad, netko tko nije oporbeni zastupnik, ali je nizozemski europarlamentarni zastupnik je nedavno zapanjeno govorio o tome koliko malo solarne energije Hrvatska proizvodi, pa je rekao, ja ću ga citirati „da postoji gotovo ideološki otpor prema solarnoj energiji u Hrvatskoj“, dakle ideološki otpor solarnoj energiji u zemlji koja je s više od 2,5 tisuće sunčanih sati godišnje, ima potencijal od osam gigawata solarne energije, iskoristili smo 15% tog potencijala. Dakle, nešto što nam spada s neba mi otprilike iskoristimo jednu šestinu i nije problem da nemamo resurse, problem je da nemamo politiku. Pa državni tajniče kako ocjenjujete ovu izjavu nekog ko nije oporbeni zastupnik u ovoj zemlji nego je europarlamentarac i što učiniti da zaista nemamo tako loše rezultate? .../Upadica Radin: Vrijeme, hvala./... Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zastupnice Mrak-Taritaš nisam upoznat sa izjavama nizozemskog zastupnika, ali ono što mogu reći da smo u 2024.g. u obnovljive izvore energije usmjerili 1,43 milijarde eura uz dodatnih 262 miliona eura iz Modernizacijskog fonda te 112,3 milijuna eura prihoda od emisijskih jedinica za energetsku učinkovitost. Hrvatska je i dalje među top pet najboljih zemalja po udjelu nisko ugljične proizvodnje električne energije tako da kao što vidite u onom financijskom smislu ulaganja su značajna i ja sam duboko uvjeren da ćemo kako budemo pratili ove rezultate doći i do boljih pokazatelja. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Milinković.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Vidimo u izvješću pokrivenost mreže optičkih priključaka do kućanstva u 2024. dosegla je 75,4% to je premašilo prosjek EU od 69,24%, ali dolazim iz ruralnog područja gdje vidimo da je pokrivenost mrežom optičkih priključaka za kućanstva iznosila 44,43% što je daleko ispod prosjeka EU koji iznosi 58,78%. Kad možemo očekivat pokrivenost mreže optičkim priključcima do kućanstva u ruralnim područjima ... prosjek EU od 58% ako ne na 75% kolko je ukupno sada u RH? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Milinković kontinuirano ulažemo i u ovaj segment i ono što je značajno za istaknuti da ćemo i u budućoj višegodišnjem financijskom okviru budućoj financijskoj perspektivi EU nastaviti značajno ulagati u ovo jer pokrivenost internetom je važna i za školstvo i za poduzetništvo tako da duboko smo svjesni i problematike i važnosti i upravo zbog toga ova značajna financijska sredstva ulažemo u ovaj dio. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Uvaženi državni tajniče. Evo kolegica Bježančević koja je malo čak i popravila statistiku da je samodostatnost u mesu 60%, a čini mi se po zadnjim izvještajima da je između 51 i 54, al to ću u pojedinačnoj raspravi. Pitat ću samo ovako, strategija do 2030. naglašava ravnomjeran razvoj, ali podaci koji pokazuju da razlike među županijama ostaju sve izrazitije, kako se konkretne mjere odnosno koje su konkretne mjere poduzete u 2024.g. kako bi se smanjila regionalna nejednakosti i koji su mjerljivi učinci tih mjera? Ako se razlike ne smanjuju znači li to da su mjere nedovoljno ciljane ili nedovoljno učinkovite? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče, kao što smo i ranije isticali ulaganje u regionalni razvoj su Vladi RH, ali i našem ministarstvu od iznimne važnosti. Mi smo ovdje ne tako davno imali u saboru priliku razgovarati o novom Zakonu o regionalnom razvoju, naravno da Hrvatska ima svoje specifičnosti, da ima regionalne razlike, al ono što je bitno za istaknuti da se one iz godine u godinu smanjuju, da nema praktički županije, da nema mjesta koje nije raslo. Naravno neki rastu brže, neki rastu sporije, ali u globalu kada se gleda svi su rasli. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo poštovani u ovom izvještaju se bilježi realni rast plaća od 11,7%, možete li nam reći koliki je bio rast produktivnosti rada u istom razdoblju i ako plaće rastu brže od produktivnosti koji je vaš plan da to ne preraste u gubitak konkurentnosti ili jaču inflaciju i inflatorni pritisak? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovana zastupnice Puljak, ja naravno taj podatak trenutno sada ovdje nemam, ali kao što ste i vi rekli činjenica je da su plaće u posljednjih deset godina značajno, značajno rasle, bilježimo i rekordne razine zaposlenosti, bilježimo najmanje razine nezaposlenosti i to je ono što ćemo i dalje poticati. Hvala.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovana zastupnice Puljak, ja naravno taj podatak trenutno sada ovdje nemam, ali kao što ste i vi rekli činjenica je da su plaće u posljednjih deset godina značajno, značajno rasle, bilježimo i rekordne razine zaposlenosti, bilježimo najmanje razine nezaposlenosti i to je ono što ćemo i dalje poticati. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Blažević.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala. Poštovani državni tajniče. Podaci koje ste nam ustvari predstavili su mjerljivi, ali itekako vidljivi bez obzira evo i na današnje, ali i svakodnevno crnilo kojim nas oporba granatira činjenice ipak pokazuju određene rezultate. Naravno ima izazova i njih ste i nabrojali i zbog njih je i potrebna revizija Nacionalne razvojne strategije, ali i zbog onih uspješno ostvarenih ciljeva za koje treba podignuti ipak jednu ljestvicu kako bi ti ciljevi bili što veći i što bolji. Međutim, recite mi koliko je važno revidirati našu Nacionalnu razvojnu strategiju s obzirom na novi višegodišnji financijski okvir, na javne pozive za sufinanciranje i kada ustvari možemo očekivati završetak revizije Nacionalne razvojne strategije?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovana zastupnice Blažeivć. Složit ćete se sa mnom da se svije uvelike promijenio od 2021.g., ono što je dobro što je pozitivno da smo mi u našoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji za jedan dobar dio pokazatelja već ispunili i tada već ambiciozne ciljeve i upravo zbog toga smo prišli ka reviziji ove Nacionalne razvojne strategije. Ja se nadam da ćemo je mi imati do kraja ove godine, ali ono što želimo da ona bude još ambicioznija i da Hrvatska još snažnije i brže raste. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče. Kada govorimo o ulaganjima u vrtiće strategija s pravom prepoznaje povećanje dostupnosti predškolskog odgoja kao jedan od ključnih prioriteta, posebno u kontekstu demografska obnove i kvalitete života mladih obitelji. Vidljivo je da se kroz proteklo razdoblje ulažu značajna sredstva u izgradnju i opremanje vrtića čime se nastoje smanjiti regionalne razlike i osigurati mjesto za svako dijete. Ovom prilikom želim posebno zahvaliti na potpori programima i sufinanciranju projekata opremanja vrtića za Hrvate u BiH što ima iznimnu važnost za očuvanje identiteta i stvaranje kvalitetnih uvjeta za najmlađe kada su u pitanju Hrvati u BiH. Na koncu želim pitati kako ocjenjujete dosadašnju provedbu strategije u ovom dijelu i jeste li zadovoljni rezultatima? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Pušić evo krenut ću s kraja, s nekim rezultatima smo naravno zadovoljni, s nekima nismo, ali bitno je da ih popravljamo da u konačnici svi zajedno budemo zadovoljni. Što se tiče samih vrtića Hrvatska je u ovom desetljeću pristupila jednom značajnom ulaganju u cjelokupni odgojno obrazovni sustav tako da sada imamo investicije više od 500 milijuna eura diljem RH upravo za vrtiće gdje nam je cilj i vjerujem da ćemo ga dostići do 2025.g. odnosno zaključno s '25. da će iznositi 90% pokrivenosti odnosno da svako dijete danas odnosno sutra ima svoje mjesto u vrtiću. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovani državni tajniče sa suradnikom. Evo iz ovogodišnjeg izvješća o napretku provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.g. ustvari je vidljiv mjerljivi napredak i ja na tome čestitam i vama i Vladi RH svim resorima koji su tome doprinijeli. Naime, iz izvješća vidimo isto tako da imamo postignut daljnji napredak u konvergenciji prema EU jačanjem investicijske i inovacijske aktivnosti, ukupni izdaci za istraživanja i razvoj su u 2024.g. koja je promatrana godina, iznosili 1,2 milijarde eura što je rast za 7,2% u odnosu na prethodnu godinu. Mene zanima kako ulaganja u znanost, istraživanja, inovacije utječe na ubrzani rast razvijenosti RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Gospođo zastupnice Burić ova ulaganja predstavljaju temelj rasta i razvoja RH. Kao što ste i sami istakli Hrvatska danas zaista bilježi jedan snažan, stabilan gospodarski rast. Među 4 smo zemlje s neprekidnim, imaju neprekidni rast 20 kvartala za redom BDP-a. On u '25. godini iznosi 3,6% što nas svrstava i među najbrže rastuća gospodarstva EU, a kao što sam uvodno i rekao znači upravo ulaganje u inovacije, u znanje u RH će i dalje biti jedan od najvećih fokusa ove Vlade. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, izvješće pokazuje rast ali i dalje vidimo da u biti struktura gospodarstva se apsolutno ne mijenja jer u njoj i dalje dominiraju potrošnja i turizam. Mene zanima vaše mišljenje odnosno da li ste radili i neke projekcije s obzirom da se radi o strategiji do 2030. godine. Što će se desiti ili što će ostati od ovoga rasta kada uspori turizam ili kada uspori potrošnja odnosno gdje vi vidite stvarnu proizvodnu snagu Hrvatske? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Piližota, vidimo je upravo u produktivnim ulaganjima. Spominjao sam naše pozive koje smo do sad realizirali ili koje ćemo realizirati, govorimo o IRI pozivima vrijednosti 300 milijuna eura, govorimo o SPIN pozivu kojeg smo već sada realizirali vrijednost 220 milijuna eura za preko 110 različitih projekata i poduzeća, govorimo o Step SPIN pozivu koji će uskoro doći u iznosu od gotovo 150 milijuna eura, tako da to su segmenti gdje želimo jačati hrvatsko gospodarstvo odnosno raditi na konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i pripremati cjelokupno gospodarstvo i naše poduzetnike i poduzeća za ono što ih čeka u budućem višegodišnjem financijskom okviru gdje posebni fokus se stavlja na konkurentnost. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče danas ste u svom izlaganju naveli kako RH već u '24. godini ostvarila neke od zadanih ciljeva koje je trebala ostvariti u, do '30. godine. Možete li nam reći koji su konkretno ti ciljevi koje Hrvatska premašuje i kako naše stanovništvo može osjetiti ostvarenje tih ciljeva. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo možda poštovana zastupnice, možda najvažnije rast BDP-a kao što sam već rekao 20 kvartala za redom on raste. Kad govorimo i o najmanjim razinama nezaposlenosti u RH, govorimo o najvišim razinama zaposlenosti u RH, govorimo o značajnim ulaganjima u evo, i u vrtiće o kojima smo danas puno govarali, govorili, u poljoprivredu, u istraživanje i razvoj. Tako da sve su to neki segmenti koji su jednako bitni, koji u konačnici čine jednu veliku cjelinu i ono što je važno da neovisno kakav dojam možda je netko imao ali brojčano Hrvatska tu značajno raste. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, iz izvješća smo mogli vidjeti da ima pozitivnih trendova, nadamo se da će tako i ove i iduće godine isto tako biti. U izvješću se naglašava značajno korištenje sredstava iz NPOO-a što je svakako dobro no moramo se zapitati koristimo li ta sredstva dovoljno strateški ili ih pretežno koristimo za kratkoročno poticanje potrošnje. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovani zastupniče Josić naravno da ih koristimo strateški. Evo ja ću možda iskoristiti jedan segment kada govorimo o ulaganjima u školstvo gdje želimo omogućiti ili odgojno obrazovne ustanove gdje želimo omogućiti da svako hrvatsko dijete ima svoje mjesto u vrtiću i gdje želimo ostvariti da jednosmjensku nastavu u svim školama u RH. Tako da mislim da zaista ciljano i smisleno ulažemo naša sredstva. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dakle u ovom izvješću koje ima 150 stranica tek nešto više od 2. je posvećeno kulturi, umjetnosti i medijima, sve zajedno. Nema usporednih brojki, nema mogućnosti da se vidi od kud se krenulo, kud se došlo. Govorim i o samoj strategiji naravno pa evo mene zanima da li ćete u slijedećem izvješću možda uzeti u obzir da su kultura i umjetnost jedan od temelja svake prosperitetne države uz obrazovanje i znanost. Da li ćete uključiti i one brojke recimo koje govore o tome, o teškoj situaciji u domaćoj filmskoj proizvodnji, o problemima u području knjiga, o strašnom problemu, alarmantnom problemu restauracije klasičnog hrvatskog filma na celuloidnoj traci. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovana zastupnice Raukar, slažem se s vama o važnosti i nužnosti kulture i kulturnog djelovanja u RH ali jednako tako vjerujem da se i vi slažete sa mnom da je kulturi nikad veća ulaganja uz samu kulturnu infrastrukturu, a evo sjetite se nakon ne tako davnog nažalost razornog potresa u Zagrebu koliko sredstava je uloženo u obnovu kulturnih zgrada, postava itd. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani, poštovani državni tajniče pa evo izvješće je zaista sveobuhvatno i temeljito i vrlo detaljno, međutim oporba nas ovdje pa evo i danas ovdje, najčešće poglavito naši kolege iz Slavonije napadaju zbog stanja, navodnog stanja u poljoprivredi u RH. Međutim kad pogledamo ove pokazatelje onda vidimo da brojke njih praktički demantiraju, da oni uopće nisu u pravu i kad pogledamo činjenicu odnosno kad, kad vidimo da obujam poljoprivredne proizvodnje u 2024. godini je porastao za 6,6% namjerno govorim o obujmu ne govorim o financijskim pokazateljima nego o obujmu koji se temelji na bazi 65 poljoprivrednih proizvoda. Vidimo da je biljna proizvodnja rasla negdje oko 6,9% dok je ova životi... odnosno mesna industrija i to raslo negdje oko 6,3% tako da to njih .../Upadica Radin: Hvala./... praktički demantira. I ne znam da li vi smatrate da je to slučajno ili oni namjerno iskrivljuju te podatke? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor. Gospodin Vukušić povreda poslovnika.

Vukušić, Mate (SDP)
Hvala. Ma 238. kolega Šašlin ako sam rekao da je samodostatnost 51 do 54 to nije financijski to je u količini mesa koje je proizvedeno. Mislim da ste krivo razumjeli, a razumijemo se inače dobro dok razgovaramo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, bila je replika pa ide opomena po difoltu.
Odgovor na repliku.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani zastupniče Šašlin, pa evo s obzirom da se razgovara i o poljoprivredi ja ću iznijeti ovdje nekoliko podataka koji samim time govore o važnosti poljoprivredne proizvodnje, da je ona rasla za 8,8% u odnosu na 2023.g., biljna proizvodnja je rasla za 12%, stočarska je rasla za 5%, produktivnost je rasla za 8 tisuća eura tako da evo kad sve to sagledamo kad sagledamo sva ulaganja koja ulažemo u hrvatsku poljoprivredu ja vjerujem da će i u budućnosti ovi pokazatelji biti znatno snažniji i znatno jači, ali evo s obzirom da ste i vi zastupnik koji dolazi iz Slavonije i koji ste upoznati sa poljoprivrednom proizvodnjom složit ćete se sa mnom da ovaj posao odnosno poljoprivreda kao taka nije jednostavna i da je vrlo izazovna i njoj zaista pristupamo sa posebnim oprezom. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Evo nastavno na to u svom uvodnom izlaganju posebno ste istakli povećanje poljoprivredne proizvodnje, državna revizija je nedavno ustanovila da je 3,5 milijarde eura koje su uložene u poljoprivrednu proizvodnju su de facto uložene u nulu jer je rast poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2010. za Hrvatsku bio 9%, a prosjek EU za taj isti period je 52%, pa me zanimalo kako mislite da je to dobro? Zašto mislite da to daje hrvatska nominalna vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla 9% u odnosu na EU koja je rasla 53 da je to dobro da mi imamo takav raskorak? Drugo, cilj koji ste si postavili do 2030. 10 tisuća eura produktivnosti godišnje to je polovica i manje od polovice od onoga što .../Upadica Radin: Hvala lijepa./... sad ima EU.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo poštovana zastupnice Benčić s obzirom da ste se bavili u prošlosti europskim fondovima onda ste vjerujem svjesni da RH europske fondove koristi značajno kraće nego neke druge zemlje članice EU i kao najmlađa članica nismo imali pristup zajedničkoj poljoprivrednoj politici i možda evo i tu leži odgovor zašto su određeni pokazatelji manji, ali to ne znači da ne trebamo snažno i ciljano nastaviti ulagati u produktivnost poljoprivredne proizvodnje. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Borić povreda poslovnika.

Borić, Rada (Možemo!)
Htjela bih vas samo podsjetiti da 12 godina imamo priliku, naime to da smo malo kasnije ušli u EU od drugih to je bilo 2013. imali smo dovoljno vremena da stvari uskladimo i da povučemo sigurno značajnija sredstva za poljoprivredu ne bismo li bili samodostatni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da ide opomena po difoltu jer je replika.
I sada izvjestitelji odbora? Ne, otvaram raspravu. Prvi je g. Boris Piližota Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Danas formalno evo govorimo odnosno raspravljamo o izvješću, ali u stvarnosti možemo reći da raspravljamo o tome kakva Hrvatska postaje odnosno možda još važnije od toga za koga Hrvatska danas funkcionira jer postoji jedna očita stvar koju ne možemo nikako ignorirati, a to je da Hrvatska iz ovog izvješća i Hrvatska u kojoj ljudi žive nisu ista zemlja. U izvješću imamo rast u izvješću imamo strategije, u izvješću imamo napredak, ali u stvarnom životu isto tako imamo skuplji život, imamo nesigurnost, imamo iseljavanje i imamo osjećaj da rad više ne jamči normalan i dostojanstven život.
I zato ću odmah na početku reći da ovo nije samo rasprava o brojkama iz izvješća, ovo je rasprava i o povjerenju jer kad brojke govore jedno, a građani osjećaju drugo problem nije u građanima, problem je isključivo u politici. Vlada konstantno ponavlja da Hrvatska raste i to je točno, realni rast BDP-a je 3,8%, nominalni gotovo 86 milijardi eura, ali pravo pitanje je nije raste li Hrvatska, pravo pitanje je što zapravo raste? Jer kada pogledamo strukturu tog rasta u izvješću vidimo sliku koja nas uistinu zabrinjava, osobna potrošnja raste 5,9%, državna potrošnja 7,3%, investicije 5,3% ali isto tako izvoz raste za samo 1,6% dok uvoz raste za 8,4%. Što to znači? To znači da rast ne dolazi iz snage našeg gospodarstva, ne dolazi iz konkurentnosti, dolazi iz potrošnje i uvoza, drugim riječima živimo iznad onoga što proizvodimo i to dugoročno ne može i neće završiti dobro.
Neto inozemna potražnja daje negativan doprinos od 3,8% što je ujedno i jasan signal da naš model rasta ima ozbiljan problem i zato moramo postaviti pitanje koje ovo izvješće, ja bih rekao izbjegava, a to je što će se dogoditi kada potrošnja uspori, što će u biti ostati. Ponavljam, Vlada govori o rastu, a premalo o tome da građani osjećaju inflaciju i to ne bilo kakvu inflaciju. Hrvatska je danas među najlošijima u euro zoni oko 4,8% što je dvostruko više od prosjeka. I sada dolazimo do ključne stvari, a to je da kad govorimo o inflaciji, inflacija ne može i nije samo broj, inflacija je iskustvo, iskustvo kojeg svaki dan svaki građanin ove države živi. To je primjer kada za 100 eura iz trgovine izađete s manje nego jučer ili kada obitelj radi ali nema sigurnost. To je isto tako kada planiranje života postaje u određenim trenucima pa čak i nemoguće i zato ovo više nije i ne može biti kratkoročni problem. Ovo je model u kojem građani dugoročno gube no osvrnut ću se i na produktivnost jer upravo tu možemo vidjeti istinu. BDP raste ali produktivnost jednostavno ne prati taj rast i zato imamo situaciju koja možda najbolje opisuje ovu politiku, a to je da Hrvatska trči ali u biti stoji na mjestu. Bruto društveni proizvod po stanovniku je na 78% prosjeka EU i to i za 2023. i za 2024. godinu što znači da nema pomaka. To ujedno znači da ne sustižemo razvijenije članice, da ne zatvaramo jaz i da ne gradimo dugoročnu snagu ili drugim riječima rast bez razvoja koji ima vrlo konkretne posljedice, a to znači da hrvatski radnik i dalje radi za znatno manju plaću nego recimo radnik u Sloveniji ili Austriji. To znači da je prosječna bruto satnica oko 16 i po eura što je oko 44% prosjeka EU i to isto tako znači da rad u Hrvatskoj i dalje vrijedi znatno, znatno manje. I onda u konačnici se svi manje ili više čudimo zašto ljudi odlaze. Pa očigledno ne odlaze zato što žele otići, odlaze zato što moraju, a reći ću nešto isto tako i o tržištu rada.
Izvješća vidimo da nezaposlenost pada i to je činjenica. Postavljamo pitanje zašto nezaposlenost pada. vrlo jednostavno, zato što nemamo dovoljno ljudi, zato što imamo nedostatak radne snage i to u ključnim sektorima od zdravstva, građevine, turizma pa i ugostiteljstva i to pokazuje upravo to da nemamo snagu i pokazuje da u biti sustav puca, a rast plaća u takvim uvjetima nije sa sigurnošću znak nikakih ili rezultat nikakih reformi to je rezultat odlaska ljudi iz Hrvatske i zato bi Vlada trebala ako ništa drugo barem priznati da ovo nije uspjeh njene politike, ovo je posljedica njene promašene politike.
Isto tako osvrnut ću se malo na stanje poduzetništva, u izvješću vidimo da broj poduzetnika raste, da dobit raste ali izvoz pada kao udio u BDP-u. S 52,6% na 50,1%, robni suficit se smanjuje sa 4,4 na 2,7 milijardi i isto tako što možemo iz toga zaključiti. To znači da naše gospodarstvo postaje manje izvozno orijentirano, samim tim i manje konkurentno, imamo više aktivnosti ali isto tako imamo i slabiju strukturu. To možemo usporediti na neki način kao da povećate promet u trgovini ali prodajete isključivo robu koju uvozite i na kraju ta sva vrijednost ostaje vani.
Također bi se osvrnuo na ovo što određuje budućnost, a to je znanje. Ulaganje u istraživanje i razvoj nam padaju sa 1,39% na 1,35% BDP-a, a cilj je 3%. Broj europskih patenata pada sa 52 na 41 i kad vidimo ove brojke to čak ne možemo reć ni da je stagnacija, to je uistinu jedan znatan pokazatelj nazadovanja u ovome segmentu, a svi znamo da bez znanja nema razvoja, bez razvoja nema konkurentnosti i u konačnici bez svega toga nema niti budućnosti. Također ću reći i nekoliko riječi i činjenica vezanih za obrazovanje. Kad gledamo isto izvješće i kad gledamo brojke možemo reć da napredak postoji i postoji ali on je spor i isto tako nije ujednačen. Predškolski odgoj raste na 88%, gdje nam je cilj 97, a regionalne razlike su ogromne i opet u konačnici dolazimo do iste stvari, a to je da nije problem što ne radimo nego je problem što to radimo nedovoljno ili nejednako odnosno neujednačeno i onda možemo doći do jedne uvijek zanimljive, a možda i najteže teme, a to je demografija. Stopa fertiliteta pada na 1,46 čime pokazujemo da smo daleko, daleko od cilja i u 10-ak godina izgubili smo stotine tisuća ljudi koji su napustili Hrvatsku i sad ću reći nešto što svi znamo ali rijetko se kaže u javnosti jasno da ovo sve što nam se dešava nije samo demografski problem, ovo je jednostavno i politički neuspjeh jer ljudi ne odlaze iz razvijenih i sigurnih društava, ljudi prvenstveno odlaze iz sustava koji im ne daju i u kojima ne vide svoju perspektivu u budućnosti. Također reći ću nešto i o regionalnom razvoju. Trenutno Hrvatska ima iznimno nejednaka razvijene regije odnosno područja, evo primjer Zagreb 121% prosjeka EU, Panonska Hrvatska na 50%, tu čak ne mogu reć da se radi o razlici to je ogroman, ogroman jaz. I onda dođemo i do poražavajućeg podataka, a to je da je svaki peti građanin u riziku od siromaštva. Da li je to prava slika Hrvatske? Pa prije to nego ono što nam govori kreditni rejting ili što nam govore tablice, puno je važnije kako ljudi uistinu žive. I dok se konstantno vlada hvali rejtingom države, ja bih rekao da građani imaju sve lošiji rejting života.
I sad ću vrlo konkretno još reć nekoliko stvari iz primjera Slavonije, žao mi je što nema kolege Šašlina, ali uloženo je više od 3,5 milijarde eura u ruralni razvoj u poljoprivredu, milijarde eura, europski fondovi, programi, strategije i koji je rezultat? Nedavno smo imali priliku to je objavio Državni ured za reviziju koji je jasno rekao da smo na razini sa ovim ulaganjem koja je bila prije 15 godina, znači 3,5 milijarde eura ulaganja i nula stvarnoga pomaka. I ako to nije dokaz da sustav funkcionira onda ja osobno uistinu ne znam što jest jer svi smo svjesni i bez obzira tko to želi priznati ili ne, Slavonija se i dalje prazni, sela nestaju, mladi i dalje iz Slavonije odlaze.
I onda ako nakon tolikog novca nemate rezultat onda očigledno nije problem u samom novcu nego je problem u politici ili politikama jer poljoprivreda nije samo sektor, to je pitanje opstanka, a danas evo uistinu imamo jednu apsurdnu situaciju da izvozimo pšenicu da uvozimo kruh, da izvozimo telad, a da paralelno uvozimo meso i ako promatramo to u ovom kontekstu onda to ne možemo reć da je to tržište, to je jednostavno promašena politika.
I zato građani u Hrvatskoj ne plaćaju samo inflaciju, plaćaju i cijene pogrešnih odluka jer danas u Hrvatskoj ljudi osjećaju jednu jednostavnu stvar, a to je da rade više, a imaju manje i to je najopasniji trend jer to prvenstveno razara povjerenje u sustav jer kad rad više ne jamči dostojanstven život društvo odlazi u krizu i zato ovo nije kriza luksuza ovo je kriza dostojanstva trenutno u RH.
I na kraju se nameće ključno pitanje, čiji je ovo izbor odnosno izbor da ovisimo o uvozu, izbor da proizvodnja slabi, izbor da se ne ulaže dovoljno u znanje i izbor da ljudi odlaze iz Hrvatske. To kolegice i kolege nije sudbina, to je politika i to je politički izbor.
I zato ću jasno reći da problem nije u građanima RH, problem je u modelu, modelu koji mjeri uspjeh po BDP-u, a ne po tome kako ljudi uistinu danas žive. Klub zastupnika SDP-a ne može i neće podržati ovo izvješće jer Hrvatska može i mora puno više, Hrvatska može biti zemlja proizvodnje, može biti zemlja znanja i može biti zemlja u kojoj ljudi ostaju. Ali zato je nužna hitna promjena smjera jer nam treba politika koja ulaže u ljude, ne samo u projekte, u beton i u zidove, treba nam politika koja mjeri uspjeh po kvaliteti života, a ne po tablicama koje imamo ispred sebe.
I zato zaključno ću reći da možemo imati strategije, možemo imati izvješća, možemo imati brojke, ali ako nemamo ljude nećemo imati ni Hrvatsku kakvu želimo. Država se ne mjeri po BDP-u, država se mjeri po tome može li čovjek normalno živjeti od svoga rada, a danas u Hrvatskoj sve više ljudi nažalost to više ne može i zato ovo izvješće nije priča o nikakvom uspjehu vladajućih niti Vlade RH ovo je priča o propuštenoj prilici koju smo imali svih ovih godina, a koja nažalost nije realizirana. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Najprije gospođa Benčić, a onda g. Bakić govorit će ispred Kluba zastupnika Možemo!. Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. U ime kluba ćemo se koncentrirati i kolega Bakić upravo na nešto što je najvažnije pitanje razvoja Hrvatske, a to je pitanje obrazovanja, a prije toga ja ću probat ukratko pokazati kako ne funkcionira ekonomski model Andreja Plenkovića i ne samo da stagniramo nego da u ključnim pokazateljima razvoja ove zemlje padamo, pa tako ćemo krenuti od konkurentnosti gospodarstva.
Dakle, mi smo pali na globalnim ljestvicama konkurentnosti s 51 na 53. mjesto, istovremeno udio izvoza u BDP-u nam je gori i to značajno gori nego bazne 2019.g. na koje se mjeri uspjeh da li smo nešto uspjeli ili nismo. Pazite tada je bio 52,3%, danas je u 2024. 50,1 sada u 2025. je pao na 48%. Nadalje, u području pravosuđa i javne uprave unatoč digitalizaciji danas je rješavanje predmeta u prvom stupnju na našim sudovima sto dana dulje nego bazne godine u odnosu na koju to mjerimo 2018., dakle uspjeli ste za sto dana povećat trajanje postupaka u prvom stupnju. U području kvalitete života su stvari još ozbiljnije, dakle građani Hrvatske žive kraće zdrave života i to oko godinu i pol manje od prosjeka EU, a tražite od njih i najavljujete im da će radit 3 godine duže. Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti također raste posebno u određenim regijama. Naime raste u odnosu na iz godine u godinu posebno je nepovoljan u odnosu na cilj koji ste si sami postavili. Cilj koji je za 2030. postavljen je da imamo stopu siromaštva manju od 15%, ona je danas viša od 20%. Primjerice Slovenija već danas ima stopu manju od 15% i dok s jedne strane Zagreb ima, se nalazi u 15 regija EU sa najnižom stopom siromaštva, panonska Hrvatska se nalazi u onom donjem dijelu sa najvišom stopom siromaštva. Toliko i o regionalnoj jednakosti. Zelena tranzicija koja bi trebala biti ključna razvojna šansa Hrvatske, za koju imate 30% sredstava iz europskih fondova za ovaj period, dakle 30% od 25 milijardi eura, vi ste uspjeli povećati emisije stakleničkih plinova u odnosu na baznu godinu umjesto da ih smanjujemo, a udio obnovljivih izvora energije nam je također pao. Mene zbilja zanima kak ste to uspjeli, kak ste uspjeli da nam udio obnovljivih izvora energije u odnosu na ukupnu potrošnju energije padne u odnosu na 2018. sa 7,5 milijardi koje imate samo za to.
Recikliranje nam je napokon nešto poraslo i to zahvaljujući gradu Zagrebu jer su to velike brojke i to zato jer je tu bila velika stopa rasta recikliranja. Kada bi to napravili na razini cijele Hrvatske, onda bi možda postigli 55% ciljanih koje imamo za 2030. godinu. Poljoprivredi je situacija možda i najalarmantnija. Produktivnost nam je 3 puta niža od prosjeka EU pri čemu ste si vi kao cilj za 2030. postavili razinu koja je duplo niža od prosjeka EU i ni to ne možete dostić, dakle katastrofalna. Nadalje, u periodu od 2010. do 2025. u EU je prosječno nominalna vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla 53%, u Hrvatskoj samo 9. Dakle imali ste 3,5 milijarde u prethodnom periodu i u prijelaznom 2020., 2021. i vaš rezultat je koliko, sedam puta manji od prosjeka EU. Pa, pa ja se zaista moram pitat o detaljima ću kasnije, ali zaista uz sve te novce koje imate iz fondova EU, imati ovakve rezultate je zaista ljudi sramotno i onda to Andrej Plenković naziva stabilnošću. Stabilnost u čemu, stabilno padamo prema dolje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Bakić, izvolite.

Bakić, Damir (Možemo!)
…/Govornik nije uključen./…
…/Upadica Radin: Nema na čemu./…
Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajniče, predstavnici Vlade, uvaženi kolegice i kolege. Ja ću dakle o obrazovanju. Prije svega u tablici u kojoj se prikazuju ostvarene vrijednosti pokazatelja uspješnosti u prvom retku, a to je podatak o procjeni znanja i vještina u čitalačkoj pismenosti u okviru PIZA testiranja, navodi se da nema podatka o ostvarenoj vrijednosti. Međutim ima, doduše nema novijeg od onog objavljenog lani, a, a taj nije pohvalan. Rezultat naših učenika je lošiji od onoga iz prethodnog ispitivanja no ono što piše, što ne piše u ovom izvješću kao ni u lanjskom je postotak naših učenika koji su u čitalačkoj pismenosti ostvarili rezultat ispod razine 2, a 2 je tek ona osnovna, ona koju bi svaki učenik trebao steći prije završetka obaveznog obrazovanja, a takvih ispod razine 2 u Hrvatskoj je 23% i dodatno, trend je negativan. Dakle gotovo svaki 4. učenik nije u stanju pronaći u tekstu jednu ili više jasno navedenih formulacija ili razumjeti glavnu ideju teksta, svaki 4. učenik. Još je gore u prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti, samo što smo ta polja izostavili iz popisa indikatora jer kao da smo predvidjeli da nam neće biti ugodno suočiti se sa činjenicama. Npr. u matematičkoj pismenosti čak 33% naših učenika ne doseže razinu 2, to znači da svaki 3. učenik ostaje ispod osnovnih vještina koje bi se morale steći do završetka obaveznog obrazovanja. Da se plastično izrazim, to znači slijedeće. Svaki 3. naš petnaestogodišnjak nije u stanju prepoznati kad treba upotrijebiti neku od osnovnih matematičkih operacija ili nije u stanju npr. izračunati koliko će nešto koštati uz popust. Ničega od toga nema u izvještaju. Čega ima i u najvećem dijelu itekako ima u opisu napretka, to su ulaganja u infrastrukturu i tu se navode zavidni rezultati u izgradnji vrtićkih kapaciteta i povećanju obuhvata djece formalnim predškolskim odgojem i obrazovanjem, a vidljiv je zamah i u povećanju kapaciteta za ostvarenje projekta cjelodnevne nastave. Sve to treba pozdraviti i cijeniti kao što treba cijeniti i novac koji je u to uložen. Pa ipak to su samo zgrade ili pretežno zgrade. Ono suštinsko pitanje i pored toga ostaje neodgovoreno, a to pitanje glasi što se u tim zgradama događa i kako napredujemo s tim i nipošto to nije samo pitanje ranije spomenutih rezultata PISA testiranja, nego je tu i mnoštvo drugih suštinskih, strukturnih obrazovnih pitanja. Je li naš obrazovni sustav spreman dovoljno fleksibilno prilagoditi se novom tehnološkom okruženju u kojem odrastaju djeca i mladi. Je li spreman i na izvedbenoj razini, a pogotovo na kurikularnoj odreći se pustog redanja činjenica, iskoračiti prema razumijevanju, prema interpretaciji, prema argumentaciji i prema kritičkom razmišljanju. Pružamo li našim nastavnicima adekvatnu sistemsku i institucionalnu podršku za usavršavanje i za prilagodbu novom vremenu, novom tehnološkom i društvenom okruženju pa onda osnažujemo li naše buduće nastavnike, buduće nastavnike i osposobljavamo li ih za novo okruženje u kojem će djelovati ili ih obrazujemo kao prije 10 ili 20 godina kao da se baš ništa u međuvremenu nije dogodilo, a promjene u društvu i svijetu oko nas samo se ubrzavaju. A ni to nije sve. Kako je s mentalnim zdravljem djece i mladih u ovom novom i brzo mijenjajućem tehnološkom i društvenom okruženju. Činimo li tu dovoljno i činimo li dovoljno brzo. A ni to nije sve jer zapanjuje podatak da sve veći broj mladih ima neutralan ili ambivalentan stav prema ustaškom režimu i ne poznaje temeljne činjenice o sramotnoj i zločinačkoj prirodi tog režima. Zapanjuje i zastrašuje podatak da prema nekim istraživanjima više od 20% maturanata relativizira ustaški režim, a više od 5% iskazuje prema njemu pozitivan stav, a nije i ne smije to biti stvar samo kućnog odgoja ili eho komora kao što su društvene mreže ili morali, to je prvenstveno stvar škole jer škola je ta i treba biti ta koja će mlade ljude naučiti razliko…, učiti pa onda i naučiti razlikovati dobro od zla i istinu od laži. Treba biti tu da im usadi temeljne društvene i civilizacijske vrijednosti i ugradi moralni kompas pa onda nije teško zaključiti o kakvom teškom promašaju našeg obrazovnog sustava se ovdje radi.
Bez sumnje za pohvalu je kad pobrojimo nove vrtiće i nove školske zgrade no nikad to samo po sebi nije pomoglo pa neće ni danas, pogotovo ne danas. Znatno više i materijalno i mentalno potrebno je ulagati u ljude i u sadržaj. Nema se što mnogo dobroga reći ni o našem visokom školstvu. Piše u izvještaju broj stranih studenata koji pohađaju cjelovite studije u Hrvatskoj raste ali ne piše koliko raste, a 148 programa na engleskom jeziku je smiješno malo. To više liči na sabotažu nego na uspjeh. Piše i to da su nastavljene aktivnosti usmjerene na uklanjanje administrativnih prepreka za upis i boravak stranih studenata. Kad bi se nas pitalo već odavno takvih prepreka ne bi trebalo ni biti. Dalje se u izvještaju navodi kako je objavljen poziv za proširenje kapaciteta studentskih domova. Kako to u praksi izgleda vidjeli smo lani, pisat će u izvještaju za '25. Gradit će se npr. smještajni kapaciteti za mnoge milijune eura u Gospiću, čak 82 ležaja za veleučilište koje godišnje upisuje 12 studenata, pa će i tamo kao i u Šibeniku, kao i Dubrovniku, u Kninu mjesta u studentskim domovima ostati nepopunjena te će se koristiti za turistički najam dok u Zagrebu gdje preko 3200 studenata ostaje bez smještaja u domu, planova za novu izgradnju domova nema. Samo još dvije stvari ovdje ističem. Nakon beskrajnog natezanja sklopljen je konačno programski ugovor između sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih međutim nitko, ni novinari, ni javnost, ni dekani, ni ZPPI taj ugovor sa svim njegovim detaljima ne mogu dobiti na uvid, ni ministarstvo ni sveučilište, ugovor na uvid sa svim svojim detaljima naprosto ne daju. Već samo taj podatak pokazuje da je razgovor o nekom napretku na, u visokom obrazovanju jednostavno farsa. Drugo, s rastom broja visokih učilišta narastao je i broj članova Rektorskog zbora. Sad je to tijelo već vrlo veliko, a izgleda i vrlo utjecajno. Sad tih 14 muškaraca uz još njih četvoricu doduše bez prava glasa, kojima zakon daje ovlasti da samo predlažu i samo daju preporuke, u značajnoj mjeri i kontrolira visokoškolsku i znanstvenu politiku u skladu sa svojim akademskim horizontima. Ni zakonodavac ni zakon tako nisu htjeli ali tako stvari stoje sada 2026. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Povreda Poslovnika gospođa Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Poštovani kolega povrijeđen je čl. 238. Govorili ste o obrazovnom sustavu i vrijednostima koje reflektira odnosno povijesnoj istini pa evo ova HDZ-ova Plenkovićeva Vlada ne reflektira ustavne vrijednosti ili povijesnu istinu, ona vam reflektira dvostruke konotaciju, konotacije, relativiziranje ustaštva i pjevanje ustaškom vođi. To je obrazovni sustav koji je danas na vrijednosti u Vladi Andreja Plenkovića.

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je replika pa po defaultu ide opomena. Gospođa Šimpraga, Klub zastupnika SDSS-a, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnikom. Što je nacionalna razvojna strategija do 2030.? Sigurno da je to najvažniji strateški akt kojim po prvi put Hrvatska ima cjelovit dokument u čijem su središtu potrebe građana, a krajnja svrha provedbe povećanja kvalitete života građana u svim dijelovima zemlje. Ovo je 4. godišnje izvješće, a usvajanjem ove strategije 2021. definirana su 4 razvojna smjera unutar kojih su i strateški ciljevi i ovdje smo o njima mnogo puta čuli, održivo gospodarstvo i društvo i jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj i svaki put kad smo donosili strategije i slično očekujemo da u izvješću imamo točan pregled stvarnog stanja, a ne samo pregled administrativno ispunjenih ciljeva. I odmah na početku ću jasno reći, napredak postoji ali on nije, ali on je neravnomjeran, nedovoljno je i često vidljiv, nevidljiv građanima te u pojedinim segmentima spor. Strategija do 2030. postavila je ambiciozne ciljeve i onda kada pogledamo stvarnost na terenu vidimo raskorak između planiranog i ostvarenog. Vlada je prije nekoliko dana i donijela odluku o pokretanju postupka izmjene i dopune nacionalne razvojne strategije RH do 2030. kako bi se revidirali ciljevi i prilagodili novo nastalim okolnostima ali isto tako potrebno je analizirati do sad provedeno. U praksi to znači da će se preispitati razvojni prioriteti i načini korištenja europskih i nacionalnih sredstava u preostalim godinama do 2030. Revizija strategije dolazi u trenutku kada se Europa suočava s nizom izazova od energetike i inflacije do sigurnosnih pitanja. Upravo zato ovaj dokument nije samo formalnost, izravno utječe na raspodjelu milijardi eura i smjer hrvatskog gospodarstva. Ključno je pitanje hoće li se strategija prilagoditi realnim problemima na terenu ili ostati okvir koji dobro zvuči na papiru ali bez konkretnog učinka na standard građana. Kako sam i navela u raspravu u Zakonu o regionalnom razvoju i dalje imamo Hrvatsku s dvije brzine dok pojedini urbani centri napreduju, veliki dijelovi ruralne i potpomognute Hrvatske stagniraju. Razlike između razvijenih i nerazvijenih područja smanjile se jesu ali nisu bitno. To znači da ključni cilj strategije, teritorijalna kohezija nije ostvaren u mjeri u kojoj smo očekivali i posebno zabrinjava činjenica da jedinice lokalne samouprave često nemaju dovoljno kapaciteta za povlačenje sredstava. Unatoč mjerama i dalje gubimo stanovništvo, povratak se događa. Događa se to je evidentno ali je spor. Ako nema ljudi, nema ni razvoja što je ključna slabost provedbe ove strategije. Potrebne su konkretnije, hrabrije i dugoročnije mjere, a ne parcijalni pristup i nadamo se da će to izmjenama i dopunama i biti napravljeno. Rast BDP-a postoji ali se i oslanjamo na vanjske faktore i potrošnju, a premalo na inovacije i proizvodnju. Mala i srednje poduzeća i dalje se susreću s administrativnim preprekama, digitalna i zelena tranzicija nisu uvijek jednako dostupne svima. Izvješće pokazuje napredak kroz pokazatelje ali nedostaje dublja analiza učinaka i nije dovoljno reći da je nešto provedeno. Nas zanima kakav je stvarni utjecaj na kvalitetu života građana.
Također postoji problem koordinacije između razina vlasti, strategija traži i horizontalnu i vertikalnu usklađenost, a u praksi često svjedočimo nepovezanosti i prebacivanju odgovornosti. I na kraju imamo i političku odgovornost svih. Strategija do 2030. nije dokument jedne Vlade nego obaveza prema građanima i zato je važno da izvješća ne budu samo forma nego mehanizam za korekciju politika. Što ćemo promijeniti kako bi slijedeće izvješće bilo puno bolje? Hoćemo li osnažiti lokalne sredine, hoćemo li pojednostaviti procedure i na kraju podržavam svako nastojanje koje vodi razvoju Hrvatske, ali isto tako smatram da treba biti realan i kritičan. Napredak postoji ali nije dovoljan. Vrijeme je da iz faze planiranja, izvještavanja prijeđemo u fazu stvarnih, vidljivih rezultata za naše građane i spremno odgovorimo kada će svaki stanovnik u Hrvatskoj imati pitku vodu, asvalt, optički Internet, javni linijski prijenos, prijevoz, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Marko Pavić zastupat će stavove Kluba zastupnika HDZ-a o ovom izvješću, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa potpredsjedniče sabora. Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Danas raspravljamo izvješće o napretku Nacionalne razvojne strategije za 2024. godinu. Imao sam priliku kao ministar sudjelovati u pripremi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i zato ovaj mi je drago da upravo onaj glavni cilj koji smo planirali, a to je stopa razvijenosti, stopa standarda građana, naših građana, da smo je prevazišli. Dakle da smo Hrvatsku doveli sa 61% prosjek razvijenosti stope BDP-a EU na 78%. Cilj do 2030. je bio 75%. Samim time potrebno je osvježenje i revizija strategije i pohvala ministarstvu da je prošli tjedan na Vladi upravo u tom smjeru ste išli i ono što smo od vas čuli državni tajniče na odboru da bi do kraja ove godine mogli očekivati i reviziju Nacionalne razvojne strategije. To je temeljni dokument na koji se sve ostale strategije naslanjaju i isto tako i temeljni dokument i za povlačenje europska sredstva, tako da će dio i mog govora u ime kluba HDZ-a biti i o tome. Ono što naše građane najviše brine i ono zašto smo i ušli u EU uz Uniju vrijednosti je standard življenja, građani žele bolji život i upravo i stoga veseli da unatoč svemu, unatoč inflaciji imamo 20 kvartala realnog rasta BDP-a za redom, zadnji kvartal je bio 3,6% prošle godine 3,2% na razini godine i on i dalje realan unatoč inflaciji. Dakle, kad se zbroji rast BDP-a inflacija nam je preko 6, 7% kad se oduzme inflacija on je realan. Tako da teze da su inflacija pojela plaće i mirovine apsolutno ne stoji zadnja statistika pokazuje da je prosječna plaća 1.527 eura, 741 euro je mirovina i to je realan rast od nešto manje od 50%, dakle u mandatu zadnjih deset godina plaće su se udvostručile kada se i oduzme inflacija to je realan rast od nešto manje od 50%.
Svjesni smo i to smo jutros na Zakonu o PDV-u argumentirali da inflacija pogađa najviše one najranjivije, tu prvenstveno mislim na naše umirovljenike i sve socijalno isključene, ali upravo radi njih smo išli i sa izmjenom formule izračun mirovine 85-15 i sa godišnjim dodatkom koji je prvi put ova vlada uvela i sa jednokratnim uplatama vezanih uz krizu i sa vaučerima za zaštićene kupce. Prema tome, apsolutno smo svjesni da njih najviše pogađa inflacija, ali i dalje teza da su inflacija pojela rast plaća i mirovina apsolutno ne stoji.
Druga stvar je ono što vidimo i na tržištu rada pripremajući se za ovu raspravu 1,73 miliona osiguranika i ono što je isto bilo zanimljivo jutros vidjeti 68.480 samo nezaposlenih uz 19 tisuća nepopunjenih radnih mjesta. Dakle, bazično svatko tko u Hrvatskoj želi radit može nać tu priliku, 19 tisuća je nepopunjenih radnih mjesta i svako ko ... pokaže malo agilnosti do posla može doć.
Još jedna razlog zašto je potrebno ić u reviziju Nacionalne razvojne strategije su nove okolnosti inflacije i krize, kada smo je radili 2018,. '19., '20. kada je usvojena naprosto niko nije mogo sve ove izazove planirati i s jedne strane potrebno je inkalkulirati ih u ciljeve i u isto tako sve parametre koje strategija prati, ali isto tako i ostaviti određenu fleksibilnost upravo za nošenje sa tim zahtjevnim segmentima. Zato veseli da ono što smo jutros i na odboru i danas u raspravi od državnog tajnika čuli da smo dostigli 73,6% stope zaposlenosti, gdje smo blizu na 75% stope koje smo zacrtali strategijom, ali ono što veseli da je udio privremeno zaposlenih dakle ugovora na neodređeno samo 9% što je manje od europskog prosjeka koji je 12% i tu je sigurno kada g. Bakić pita gdje su ljudi, pa evo u ovim mjerama i ja vjerujem da je to posljedica i isto tako poticaja poslodavcima da za mlade do 30 godina se ne plaća porez na dohodak, prema tome ako je ugovor na neodređeno.
Kad govorimo o obrazovanju udio visoko obrazovnih osoba porastao je na 40,7% čime se približavamo europskom prosjeku od 44%, posebice bih pohvalio to su naravno europski fondovi bitni 26 regionalnih centara kompetentnosti i dan danas vidimo zanimanja koje umjetna inteligencija neće moći zamijenit sigurno su sve ono što se radi s rukama i ja vjerujem da tih 26 regionalnih centara kompetentnosti će dovesti i do povećanja produktivnosti, ali isto tako obrazovanja upravo u onim strukovnim zanimanjima koji su potrebni gospodarstvu.
Kada govorimo o istraživanju i razvoju 1,2 milijarde eura, dakle dosegnuli smo 1,49% BDP-a, ali ono što isto tako treba gledati to u i u realnim brojkama jer s obzirom na značajan rast BDP-a nije isto 0,69% ulaganja u istraživanja i razvoj dok je BDP bio duplo manji, dakle dok je bio recimo 50 miljardi eura prije desetak godina ili 1,2 miljarde eura sadašnjeg ulaganja. Hrvatska je napredovala na ... mjesto u europskoj ljestvici inovacija i ušli smo u skupinu umjerenih inovatora. Mislim da je to jako bitno jel ono što komparativne studije pokazuju da zemlje koje su došle do 80% prosjeka razvijenosti BDP-a EU da samo ulaganjem u istraživanje i razvoj su uspjele doći i prijeći 80%. Imamo primjere da ih ne imenujemo zemalja koje su još '86. ušle u EU, ali isto tako bez obzira i na europske fondove su oko 80, 82% prosjeka i veseli da ne samo da raste stopa mjera nad udjelom u BDP-u već isto tako i raste u apsolutnim iznosima 1,2 milijarde eura.
Kolko je to recimo ono što isto veseli je da broj predškolske djece koja imaju, koja su tj. broj djece koja je u predškolskom obrazovanju 88% u vrtićima da smo NPOO-u dvije milijarde eura dali za izgradnju u vertikali obrazovanja i to dovoljno govori da radimo strukturne promjene u društvu, da se pripremimo na daljnji rast i povećanje i produktivnosti.
Isto tako da osiguramo edukaciju za buduće nove tehnologije i nova ulaganja, zato veseli tih 1,2 milijarde eura u istraživanje i razvoj.
Kada govorimo o smanjenju siromaštva danas smo dosta govorili i o upravo socijalno isključenima da je 2025. stopa siromaštva spuštena na 19,5% dakle smanjen je za više od 33 tisuće ljudi, u cijelom mandatu za preko 350 tisuća ljudi je manje u riziku isključenosti od siromaštva i to upravo dovoljno govori da argument kako su plaće i mirovine realno rasle da su i da inflacija nije pojela rast.
Veseli isto tako da je i Hrvatska osma od 167 mjesta prema indeksu održivog razvoja u UN-ovom pokazatelju, dakle tu smo osmi u svijetu. Vidjeli smo jučer ove kritike iz sjevernih zastupnika Europskog parlamenta da Hrvatska nedovoljno ulaže u obnovljive izvore energije što je u potpunosti netočno ovaj gdje upravo je Hrvatska bogata vodnim resursima, a ono što je jako u fokusu zadnjih godina postalo ... isto i solari prošle godine smo prešli jedan gigawat instalirane snage, rastemo s nekoliko stotina megawata, no ono što je jako bitno da dobar dio te instalirane snage su i male solarne elektrane koje građani instaliraju na svoje kuće da mogu smanjiti troškove energenata i struje i grijanja.
Kada bi htio još reći što se tiče europskih fondova zato što dobar dio ovih reformi i isto tako dobri uspjesi koji su reflektirani ovim brojkama refleksija su ulaganja koja dolaze iz europskih fondova. Prvo, Hrvatska je u plusu gotovo nešto više od 20 milijardi eura, da koristimo eu fondove u točnom smjeru u koje su dizajnirani dovoljno govore sljedeći podaci. Prvo kohezijska politika odnosno standardni sedmogodišnje europski proračun dizajniran je za konvergenciju odnosno politiku lovljenje koraka i Hrvatska je tu došla sa 61% na 78% prosjeka BDP-a. Drugo, kad govorimo o sredstvima NPOO-a cilj je njega osigurati oporavak gospodarstva i otpornosti, oporavak imamo 20 kvartala kontinuiranog realnog rasta BDP-a, a otpornost da smo ko država otporni govore sljedeći podaci jedno da nam je šest puta rasto kreditni rejting i sada dvije miljarde eura bi više godišnje plaćali kamata da smo u kreditnom rejtingu smeća gdje nas je SDP ostavio. To je dvije milijarde eura, usporedimo to sa miljardu i 200 miliona eura ulaganja u istraživanje i razvoj, usporedimo to sa obranom koja nam je otprilike dvije milijarde eura, dakle to je red veličine koju bi davali na kamate i nema tih ni poreza na ekstra profit ni ništa kad vam je kreditni rejting u smeću koji može to spasiti.
Druga komponenata koja govori o otpornosti je da nam je javni dug pao na 56% BDP-a, sjetimo se da je prije deset godina bio 83,5% BDP-a što ostavlja prostor zaduživanje i po dobrim kamatama. Dakle, ukoliko i ova kriza nastavi vlada ima prostora za zaduženje, ima prostora da se jeftino zaduži, ima prostora da djeluje što smo vidjeli i sa 10. paketom mjera kojih je među prvim Hrvatska reagirala i u tom paketu 450 miliona eura vrijedan, a danas smo na raspravi imali i Zakon o PDV-u kojima vladi omogućujemo da regulira PDV između 25 i 15% na energente i ukoliko se situacija dalje na Bliskom Istoku bude komplicirala vlada će to koristit.
Sveukupno zaključno klub HDZ-a naravno da će poduprijeti ovo izvješće, čestitamo ministarstvu na svim koordinacijama koje radi, posebice na ulaganju eu fondova u rast i stvaranju okvira za rast hrvatskog gospodarstva vidimo da Hrvatska raste i da dobrobiti koje dobivamo od eu fondova i članstva u EU, šengena i eurozone itekako su tu. Kada neko govori inflacija je tu radi eura, pogledajmo Rumunjsku 9% rasta inflacije, Mađarska 5% prema tome zemlje koje nisu imale euro u zadnjih nekoliko godina inflacija je bila često i dvoznamenkasta, a sada je veća od RH, tako da klub HDZ-a poduprijet će ovo izvješće. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Anka Mrak-Taritaš Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Vlada nam je dostavila Izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije za 2024.g., čitamo izvješće, analiziramo ga i moramo ga nazvati pravim imenom, to je dokument koji na stotinu stranicu umotava neuspjeh u jezik optimizma.
Danas smo imali prilike u sabor na prethodnoj točci i čuti neke novine, a to je kad Andrej Plenković nešto predloži u to se ne sumnja u to se ne treba raspravljati u to se ne sumnja, to je tako, to je istina otprilike na razini dogme. Jednako tako smo imali prilike čuti pa vi iz oporbe što raspravljate pa mi ovako i onako imamo dovoljan broj glasova i mi ćemo to izglasati i bit će sve okej, pa onda možda se i rad sabora može svesti samo na jedan dan tjedno koji će se zvati glasanje, ne o raspravljenim točkama nego o točkama koje je Andrej Plenković predložio, ali ajdemo se vratiti malo na temu koja je tu pred nama.
Zaista postoje činjenice koje kažu slijedeće, BDP raste, plaće rastu i to je istina, ali istina je i ono što izvješće ne kaže naglas ili kaže tiho u fus notama da taj rast ne dopire do svih, da ljudi odlaze, da starimo i nestajemo, da žene u Hrvatskoj ne mogu dobiti ni ono što im je zakonom već zagarantirano ili što im zakon već jamči i da ne znamo što ćemo s radnom snagom koja nam je prijeko potrebna, a nismo je pokušali planski, ni pokušali planski privući.
Hrvatska je, malo o inflaciji, Hrvatska je godinama bila među 3 države EU s najvećom stopom inflacije, cijene hrane, stanarine, komunalnih usluga, sve je to udarilo najsnažnije upravo one koji imaju najmanje prostora za prilagodbu, a to su umirovljenici. Prema istraživanju koje je obuhvatilo sve države EU + Srbiju i Crnu Goru, a istraživanjima valjda vjerujemo ili i tu imamo i vaše i naše istraživanje, umirovljenicima u Hrvatskoj nedostaje čak 40% sredstava za osnovne potrebe, 40%, nalazimo se na samom dnu ljestvice, iza svih zemalja EU. Da, prosječna mirovina je porasla, ali porasli su i troškovi i uza sve to ova Vlada nastavlja oporezivati mirovine. Mirovina nije dohodak, to je imovina, to je pravo stečeno 10-ljećima rada i uplaćivanjem doprinosa. Novac koji je već jednom oporezovan, oporezuje se drugi put. Gotovo svaki drugi umirovljenik plaća porez na mirovinu, u prosjeku oko 30 eura mjesečno, na godišnjoj razini Vlada tako uzima oko 180 milijuna eura i to od onih koji imaju najmanje. A ono što je posebno perverzno kada umirovljenik odluči raditi jer mirovina nije dovoljna za život, plaća porez na mirovinu, plaća porez i doprinose na plaću i umanjuje mu se mirovina. Umjesto da nagradimo aktivnost, kažnjavamo. U zemlji u kojoj kronično nedostaje radne snage to nije samo nepravda, to je glupost.
Naš prijedlog Zakona o ukidanju poreza na mirovinu u saborskoj proceduri je od jeseni. Predsjednik sabora ga može staviti na raspravu kad god to želi, vladajući mogu ići sa svojim prijedlogom, pa ja vas sve zajedno pitam, što čekamo?
Poglavlje o demografskoj revitalizaciji u ovom izvješću čita se kao popis mjera koje je potrebno provesti, neke su se i provele, produljeni godišnji dopust, dječji doplatci, podrška obiteljima, ali broj stanovnika i dalje pada, mladi i dalje odlaze, fertilitet je i dalje ispod razine obnavljanja populacije, zašto? Jer demografija nije samo pitanje novčanih naknada, demografija je pitanje povjerenja u budućnost. Je li dostupan stan, je li dostupno radno mjesto, je li dostupan vrtić, je li sigurno, pravedno, dostojanstveno živjeti ovdje? I u tom kontekstu moram se osvrnuti na jedan od gorućih problema koji ova Vlada uporno tretira kao ne temu, restriktivan Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Imamo jedan od najrestriktivnijih zakona u čitavoj EU. Žene u istospolnim zajednicama nemaju zakonsko pravo na medicinski potpomognutu oplodnju, ni one koje su same. Opozicija je više puta predlagala izmjene, prijedlozi nisu ni stigli do rasprave. Istovremeno nam ova Vlada govori da je demografija pitanje opstanka hrvatskog naroda. Pa ako jest, zašto onda uskraćujemo pravo na obitelj ženama koje to žele? Vlada govori da su demografija i rađanje pitanje opstanka, ali kad govorimo o tome da žene koje su same ili one koje su u istospolnim zajednicama imaju djecu kroz medicinski potpomognutu oplodnju, e onda ipak nisu dostojne imati obitelj. Ovu proturječnost ova Vlada nikad nije znala objasniti i neće, a nije to jedini problem. Ministarstvo zdravstva prestalo je objavljivati podatke o uspješnosti medicinski potpomognute oplodnje, postupaka po pojedinim klinikama, unatoč presudi Visokog upravnog suda iz 2020.g.. Razlog je proziran, javne klinike znatno zaostaju za privatnim. Većina javnih ustanova bilo je ispod 20% uspješnosti po stopi poroda, a KBC Rijeka čak ispod 15%, dok su neke privatne klinike i iznad 30%. Umjesto da se popravi kvaliteta, skrivaju se podaci. Pacijentice nemaju pravo na informiranu odluku. To nije zaštita privatnosti, to se može zvati drugačije, to vam je zaštita loše politike. Zdravstveni sustav je već godinama najgori institucionalni kršitelj ljudskih prava u Hrvatskoj. Pravobraniteljica na to upozorava, ali nitko je ne sluša. Nema liječnika, ni ostalog medicinskog osoblja, umiremo od raka kao nigdje u Europi, čak i osnovna dijagnostika je problem, a pritom HDZ iz tog sustava izvlači ogroman novac. Više od 250 tisuća žena u Hrvatskoj nemaju svog izabranog ginekologa u javnom zdravstvu, nedostaje oko 107 specijalista. Preopterećeni timovi imaju upisano i do 9 tisuća pacijenata, pacijentica, 15-tak minuta po pregledu umjesto propisanih 40. Ovo nije organizacijski problem, ovo je sustavno uskraćivanje osnovno zdravstvene zaštite. Toliko o zdravstvenoj slici u Hrvatskoj.
Malo o onom što ovo izvješće govori s velikim ponosom, a to je energetska tranzicija. I da, 58% energije, električne energije je iz obnovljivih izvora i to je respektabilan broj, ali to su uglavnom izvori iz vode, iz hidroenergije koji s ovom Vladom nemaju baš nikakve veze.
To vam je ono što smo naslijedili i kad je Hrvatskoj priznat obnovljivi izvor hidroelektrane naravno da smo tad skočili i pokazali da imamo …/Govornik se ne razumije./… obnovljivih izvora.
Nedavno je nizozemski europarlamentarni zastupnik zapanjeno govorio o tome koliko malo solarne energije Hrvatska proizvodi. Čovjek vidi, pa ne vjeruje svojim očima, ali eto rekao je i citat je vrijedan ponavljanja, postoji gotovo ideološki otpor prema solarnoj energiji u Hrvatskoj, ideološki otpor solarnoj energiji u zemlji s više od 2 i po tisuće sunčanih sati godišnje. Hrvatska ima potencijal za 8 gigavata solarne energije, iskoristili smo tek oko 15% od tog potencijala. Uza sav taj sjaj koji nam besplatno pada s neba, mi iskorištavamo 1/6 onog što možemo. Nije problem što nemamo resurse, problem je što nemamo jasnu politiku, nemamo strateškog plana ubrzavanja izgradnje solarnih kapaciteta, nema sustavnih poticaja za male korisnike koji bi htjeli sami proizvoditi energiju, nema rješenja za prepreke priključenja na mrežu koje su i dalje jedan od najvećih kočničara razvoja obnovljivih izvora, nema vizije, a ta vizija nije samo ekološka, ona je ekonomska. Svaki kilovat sata koji sami proizvedemo, kilovat je sata koji ne kupujemo od nekog drugog. Svaka kuća s panelima na krovu manja je ovisnost o cjenovnim šokovima na globalnim tržištima. To je i energetska sigurnost i u 2026. to bi trebala biti prioritetna politika, ne lijepa riječ u strateškom dokumentu.
Radna snaga, izvješće bilježi nedostatak radne snage i dalje, i taj nedostatak i dalje pritišće određene sektore. Broj registriranih nezaposlenih pada, ali iza tih podataka krije se strukturalni problem koji ova Vlada nije ni pokušala strateški riješiti. Hrvatska uvozi radnu snagu i to je realnost, ali i dalje nemamo nikakav plan, ni strategiju, nemamo ni plan integracije, nemamo sustavnu jezičnu obuku, nemamo sustavno prepoznavanja stranih kvalifikacija, nemamo politiku uključivanja u zajednicu. Ako uistinu mislimo dugoročno, a ova strategija je do 2030., trebamo politiku uvoza i integracije radne snage koja je dostojanstvena, planirana i usmjerena na zadržavanje. Trebamo ljudi koji će ovdje živjeti, plaćati poreze i odgajati djecu, ali to se neže dogoditi samo po sebi.
I na kraju, ali nipošto manje važno, moramo govoriti i o onom što leži u pozadini svih ovih neuspjela, o institucijama koje postoje da nas štite, a koje ova Vlada sustavno ignorira. Pučka pravobraniteljica nedavno je predstavila izvješće za 2025.. Prošle godine obratio joj se rekordan broj građana u 30.g. postojanja institucija. Zaključak je alarmantan, ljudska prava, posebno manjinska u Hrvatskoj su u 2025.g. nazadovala. Ali ono što je posebno zabrinjavajuće, izrazi netrpeljivosti prema manjinskim skupinama, posebno srpskoj i romskoj, bili su učestaliji i izravniji nego prethodnih godina. Govor mržnje sve je rašireniji, posebno online, prostor za kritičke glasove novinara, civilnog društva, neovisnih institucija nastoji se sužavati. A što je premijer rekao kad su ga pitali oko izvješća pučke pravobraniteljica i zašto prethodna izvješća nisu na raspravi? Rekao je naravno to nije tema i bahato, a moram reći i vrlo opasno pitao je, koga to briga? Koga briga za izvješće ustavne institucije koja štiti građane? Građane je briga i trebalo bi biti briga svakog u ovoj dvorani. Europska komisija u posljednja 3 uzastopna godišnja izvješća o vladavini prava upozorava na iste probleme u Hrvatskoj, konkretno s preporukama. Upozorava na to da Vlada ne odgovara na pisma i zahtjeve pravobraniteljice i da se njene preporuke ne provode. Komisija je čak uvrstila poboljšanje provedbe preporuka pučke pravobraniteljice kao jedno od samo 6 konkretnih preporuka Hrvatskoj, 6 preporuka, a jedna od njih glasi, počnite slušati vlastitu pravobraniteljicu. Nositelji vlasti u Hrvatskoj sustavno ne poštuju institucije koje ih nadziru i to nije slučajno, kao što ćemo imati prilike raspravljati i ovih dana, to je metoda. Nacionalna razvojna strategija 2030. postavila je ambiciozne ciljeve, u nekim područjima bilježimo napredak, ali izvješće koje danas raspravljamo i ono što ne volimo, otkriva i ono što ne volimo čuti, a to je da smo izgubili u zelenoj tranziciji, da smo i dalje u demografskom slobodnom padu bez ozbiljnog odgovora, da umirovljenici žive ispod dostojanstvenog minimuma dok ih oporezujemo dvostruko, da žene nemaju pristup ni onom što im zakon jamči, da uvozimo radnu snagu, ali je ne integriramo i da institucije koje nas štite ignoriramo. Hrvatska može bolje, ima resurse, ima ljude, ono što nam nedostaje nije strategija na papiru, nego Vlada koja tu strategiju zna pretvoriti u stvarni, mjerljiv, pravedni napredak za sve građane, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gosp. Josip Jurčević, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. To su zamke. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo uvaženi predsjedavajući, uvaženi državni tajniče sa suradnikom, dragih, dragi neko… dragih nekoliko preostalih kolegica i kolega i naravno dragi hrvatski građani, ovo sve što ovdje govorim to je prvenstveno zbog vas.
Osnovna značajka ovoga dokumenta, a on se zove Izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije RH, već se tu vidi dakle ta neobjektivnost i manipulativnost podacima, činjenicama i naravno brojkama. Naime, bilo bi objektivno da se to zove Godišnje izvješće o provedbi Nacionalne strategije, ali oni su socijalistički jel stavili „o napretku“, znači već u samom nazivu isključeno je da tu može biti bilo kakvih promašaja. E sad, duga je povijest ovog socijalizma, pa kako bi se ovo moglo bolje razumjeti, ovo bombardiranje prekomjernog koje smo imali sa tim manipulativnim podacima, valja ipak podsjetiti na nekakva bolna povijesna iskustva, kako u sličnim modelima u svijetu, a isto tako i u Hrvatskoj, pa će se bolje moći razumjeti zapravo i sve ovo kako sam to kvalificirao sada.
Naime, 1929.g. poznati ruski književnik Andrej, Andrej, dakle zove se Andrej jel, to je najvažnije da se zove Andrej Platonov jel, znači kratica je AP, napisao je jedan iznimno kvalitetni, a rekao bih čak dokumentirani roman koji se zove Chevengur, dakle vjerojatno većina vas iz osnovnih škola znade kakva je bila situacija u Sovjetskom Savezu katastrofalna, dakle nakon završetka Prvog svjetskog rata jel, nakon uspostave komunizma, glad, bijeda, građanski rat, itd., itd., ali zadaća je bila jel da svi moraju u tom socijalističkom modelu, to znači kultura, znanost, mediji, proizvoditi idealističku sliku toga, toga svijeta. Dakle s jedne strane bila je okrutna, teška, jadna stvarnost, a s druge idealizirana slika, dakle i taj roman jel koji je preveden u Hrvatskoj negdje tamo 1980.-tih godina, dostupan je svakome, pa možete vidjeti dakle iz tog romana diskrepanciju koja se tada događala jel u Sovjetskom Savezu, a koja se evo i sada događa u Hrvatskoj kad se radi o ovome, o ovome izvješću. No imamo i mi puno takvih iskustava i duga je priča, ovdje ću samo spomenuti jedno. Naime, komunistički sustav u drugoj Jugoslaviji dakle bio je oponašanje tog ideala jel braće iz Sovjetskoga Saveza, pa primjerice preporučujem sjajan film Krste Papića, sjajnog Krste Papića, dokumentarni iz početka 1970.-tih godina kad je u Sarajevu organiziran tzv. Drugi kongres samoupravljača. Bilo je puno uglednih gostiju iz svijeta, uključujući i neke koji su bili judožderi poput Idi Amina, ali je mogla bit i prikazana ta nadrealistička, socijalistička slika komunističke Jugoslavije. I nekoliko tjedana uoči toga samoupravljačkog velikog sastanka, cijelo Sarajevo odnosno trasa kud se išlo do te dvorane gdje se to održavalo, dakle bila je obljepljivana sa velikim panoima na kojima su idealizirane slike, ali Krsto Papić je naravno snimio i pozadinu koja se događa neposredno iza tih panoa i mogla se vidjeti otužna stvarnost, dakle potpuna diskrepancija između stvarnosti i onoga što podnosi papir. E u tome smislu dakle možemo bolje razumjeti i ovo izvješće jel koje je bilo zaista prekomjerno granatiranje sa tim manipulativnim podacima, a ja ću ovdje da bih to ilustrirao i evo što sam sad uvodno naznačio, navesti samo tri dakle sintetičke činjenice rekao bih o tri najvažnije teme jel koje su potpuno promašene u ovoj jel, u provedbi ove strategije.
Prvo je poljoprivreda jel, čuli smo bajne podatke o poljoprivredi, ali tome valja suprotstaviti često ovdje spominjani podatak od oporbe i svih strana oporbe, dakle da nama, dakle da smo potpuno nedostatni u, ili nismo samoodrživi ili sve smo manje samoodrživi u prehrani, to znači ne možemo se prehraniti, a prema procjenama dakle mogli bismo hraniti 30 milijuna stanovnika.
Sjetimo se slučaja Agrokor koji je na razne načine i koruptivne okupio zapravo sve što je vrijedilo u hrvatskoj prehrambenoj proizvodnji, dakle od samog uzgoja dakle sirovina kako bismo rekli, prerade, distribucije itd., to je jel slavni AP Hrvatske dakle ne Andrej Platonov, ovaj dakle koji je pisao tamo '30.-tih godina dakle prije 100.g., nego AP hrvatski, dakle to je sa svojom skupinom Borg prvo protupravno, prema mišljenju i 3 izdvojena mišljenja ustavnog, ustavnih sudaca, najvažnijih ili najuglednijih pravnih stručnjaka u Hrvatskoj, dakle protupravno, protivno pravnoj europskoj stečevini, protivno hrvatskom Ustavu i protivno zakonima koji se odnose na gospodarstvo. S time da naravno jel aktualni podatak da neprekidno jel otkad traje ovaj, ova naša strategija jel slavna da zapravo sve više hrane uvozimo jel i to je kontinuirani pad, što dovoljno govori dakle o lažnosti ovih podataka i manipulativnosti o kojima smo ovdje slušali. A bez prehrambene samodostatnosti i suverenosti dakle nezamislivo je bilo kakva suverenost, pogotovo ona koja je danas naročito značajna u Europi i svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj, a to je sigurnost u najširem smislu. Svi smo svjedoci dakle u kojem svijetu živimo, dakle da smo zaista i hibridno i ratno i na druge načine ugroženi i ako nemamo prehrambenu suverenost dakle onda je uzalud imati, a mi to nemamo dakle super naoružanje, super obučenu vojsku ako im ne date dva dana jesti, dakle razumljivo zbog dakle samoodržanja takva vojska puca jel, ovaj međusobno se sukobljava tko će, tko će preživjeti. Ali kad se radi o hrvatskoj sigurnosti u tome vojnom smislu dakle i prije Plenkovića znamo da je bila slična struktura, pa su 2008., 2008.g. zamrznuli služenje vojnoga roka, ogađivali u javnome životu dakle uopće obranu Hrvatske, Hrvatski domovinski rat, itd.. Uvođenje vojnog roka i pokušaj tzv. naoružavanja Hrvatske događaju se nažalost zakašnjelo, dakle tek sada je počela nekakva vojna obuka koja je upitne duljine itd., ali da vidimo na koji način dakle AP vodi naoružavanje Hrvatske. S jedne strane je razoružao Hrvatsku od oružja kojim je raspolagala i kojim je Hrvatska dobila i obranila se u Domovinskom ratu, pa je tako javno izjavio da je Hrvatska daleko više od, kad se gleda broj stanovnika i neki drugi pokazatelji, daleko više od ostalih zemalja EU dakle naoružala Ukrajinu sa svojim tada postojećim oružjem, dakle od tenkova, dalje, itd. i rekao da je to približno 200 milijuna eura, a s druge strane kupili smo, čuli smo i ovdje, Himarse jel i to je bilo na javnoj sjednici vijeća odnosno odbora, saborskog Odbora za obranu i dakle rečeno nam je tada da Hrvatska vodi dakle strategiju obrane dakle odvraćanja, da neće nikoga napadat itd., ali kad se radi o raketama i sustavu bila je mogućnost kupiti rakete od 80 km, 300 i 500 i naravno mi smo kupili nekoliko stotina raketa od 80 km da bismo mogli odvraćati napade iz Koprivnice, ne znam Karlovca i Siska, a ne one od 300 ili 5 stotina. Kada će nam doći ti Himarsi to nije definirano nego dakle kada to ne bude nekome drugom kome je također prodano, pogotovo jel kad se radi o našim strateškim partnerima poput Francuske, dakle nama su doslovno prodali zastarjele, istrošene olupine koje su navodno nadograđene, a koliko je to moguće dovoljno je samo zdrava logika i zdrava pamet, a s druge strane jel našem potencijalnom ili najpotencijalnijem agresoru Srbiji prodali su dakle nove Rafaleie, da ne govorim dakle sada o Kinezima, Izraelcima koji surađuju vojno, proizvodno itd., sa Srbijom, a ne sa Hrvatskom dakle koja, koja bi trebala biti jel partner tih zemalja, a pogotovo kad se sjetimo slučaja, slučaja Francuske i svih skandala u vezi toga.
No svakako najvažniji problem kao što stoji u strategiji jest demografija, to znači naše nestajanje. Sve ovo dakle poljoprivreda, obrazovanje, obrana itd. nema nikakvoga smisla ako Hrvatska ostane bez stanovnika, a Hrvatska je za vrijeme AP-a dakle u tih 10.g. doživjela pustoš, danak u krvi kakav nikada u najtežim razdobljima, recimo osmanlijskih, mongolskih osvajanja u takvom kratkom vremenu nismo ostali bez toliko bro… tolikog broja, broja stanovnika. Tako da se ta zamjena stanovništva u Hrvatskoj događa 10 do 15 puta brže nego u ostalim zemljama EU, a sve je to dakle čuli ste podatke koje smo mogli i u ovom izlaganju državnoga tajnika, a isto tako možete još detaljnije pročitati i u tekstu dakle sve je manipulativno i potpuno suprotno od onoga što je stvarnost.
No isto tako valja podsjetiti da primjer dakle neuspješnosti NPOO-a jel zapravo je isto tako katastrofa koju najbolje ilustrira, a o tome sam govorio jutros u slobodnom govoru, dakle slučaj jel sa samostalnim odnosno autonomnim robotaksijem, gdje smo jel uz pompu '22.-'23. kad je potpisan ugovor uz silno naslikavanje AP-a jel kad se govorilo kako će od tih uloženih 179 milijuna eura, za koje jamči Rep… to su dakle europski novci, za koje jamči RH ako se projekt ne realizira, dakle tada je rečeno da glede inovacija, to je svjetski hit jer naravno nigdje u svijetu dakle ni danas, pa ni tada i to je daleka budućnost, ne postoji ta razina autonomnosti vozila jel na kotačima u toj razini 5, gdje potpuno dakle umjetna inteligencija, stroj, itd. treba zamijeniti živoga vozača, to znači taj automobil ne može imati ni upravljački mehanizam, ni one pedale kakve ima klasični automobil, u njemu ne smije biti vozač, a isto tako ne smije ga se upravljati niti daljinski, dakle ono mora biti potpuno, potpuno samostalan i rečeno je kako to nitko tada, a ni danas nema u svijetu, eto to će imati naša genijalna Hrvatska u tome jel korupcijskom privatno javnom partnerstvu sa naravno središnjom osobom Matom Rimcem jel o kojemu je već prije 10.g. elaborat o 180 stranica vrlo precizno naznačio da svi njegovi start up poduhvati su zapravo, pothvati su bili zapravo jedna vrsta prijevara, prijevatra u Hrvatskoj, a onda kako je rastao jel uz našu korupcijsku mrežu to se dakle uključilo i u EU dakle od Španjolske do Njemačke s time da nikada dakle se na tržištu nije pojavio niti jedan njegov automobil. Evo do kraja ovoga 6. mjeseca, to znači još dva mjeseca, trebalo bi homologizirati taj nekakav automobil, što je već sam Mate Rimac najavio da će to biti, biti neizvedivo, što znači da će Hrvatska veliki dio od tih 179 milijuna eura trebati vratiti, dakle ono što je već utrošeno, a vidjet ćemo sigurno je puno toga pojedeno već korupcijski, dakle trebati vratiti EU sa zateznom, zateznom kamatom. Dakle ovo su te kratke slike da bismo mogli razumjeti ovu cijelu prijevaru, dakle ovu cijelu kulisu koju predstavlja ili potemkinova sela koja nam predstavlja ovo izvješće, a već smo čuli dakle i u ovim izlaganjima ovdje, dovoljan broj pokazatelja o detaljima dakle da ni te brojke, ni slova dakle nisu objektivni nego su izvučeni iz konteksta i poznate su te statističke prijevare koje se događaju svuda diljem, diljem svijeta.
No vratimo se dakle, vratimo se dakle ovome slučaju Rimac, to znači za par mjeseci dakle s time ćemo se u punoj mjeri suočiti, ali i na to smo već navikli kad se sjetimo svih arbitraža koje su se događale primjerice sa, vezano za INA-u sa Mađarskom itd., itd. i kad se radi o našoj energetskoj sigurnosti dakle imamo komparativne prednosti za obnovljive izvore od geotermalnih izvora, od biljke miskantus, di smo 100 milijuna eura dobili od EU, al smo odustali od toga projekta uz koji se također AP naslikavao itd. i sada je ušla bajka o atomskoj energiji i malim atomskim centralama, a stručnjaci jasno kažu da je moguće ukoliko uđemo u taj projekt, a ući ćemo da neko uzme proviziju, a pokazat će se da je to promašaj za nekih 15 do 20.g. jer prije 5, ako donesemo i sada odluku da idemo na atomsku energiju, a što bi mislim da je pogrešno obzirom na naše silne potencijale dakle sunčane energije, hidro energije, geotermalnih izvora itd., itd., plima, oseka, sve to proizvodi energiju, ali ako bi i ušli u taj projekt neko će uzeti proviziju na te atomske centrale a pokazat će se da je to promašaj za nekakvih 15 do 20.g. kad se pokaže jel da to ne funkcionira. Dakle to je istina jel o hrvatskoj stvarnosti kad se radi o Nacionalnoj razvojnoj strategiji koja bi trebala biti ishodište svih ostalih strategija dakle to jesu najkraće rečeno nažalost potemkinova sela, davno opisana prije 250.g. jel vezano za tu cijelu priču, a preporučio bi dakle imate Platonova u hrvatskim knjižnicama, a isto tako dostupan je i film sjajnoga Krste Pavića o Drugom kongresu samoupravljača, pa će vam biti lakše prepoznati ovu prijevaru koju živimo do današnjeg dana, od turbo komunista ljubitelja Kardelja dakle socijalista Andreja Plenkovića i po njihovoj diktaturi i pod njegovim vodstvom, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme, vrijeme.
Jesmo riješili problem, jesmo rje…?
Riješeno? Hvala lijepa.
Gđa. Raukar-Gamulin ima svoju raspravu, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dakle ovaj, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. kultura je, kao što sam već u replici rekla, dobila vrlo mali prostor i općeniti neki tekst koji zvuči lijepo, ali ne daje nikakve konkretne podatke, konkretne ciljeve, konkretne planove, usporedive podatke, ništa. Ciljevi dakle koji su tamo navedeni su općeniti, deklarativni i mogu se nać u bilo kojoj strategiji i bilo gdje, to je nekako tako, oni ne govore zapravo ništa. I naravno da onda i izvješća slijede takvu strategiju bez pravih usporednih podataka, kakva je konkretna situacija s recimo dramskim stvaralaštvom, s plesnim, s vizualnim umjetnostima, audiovizualnim, što je s amaterizmom itd., što je s knjigom, što je potrebno unaprijediti, što je potrebno mijenjati, što je potrebno poboljšati i promijeniti, dakle ništa od svega toga. Npr. 2023. započeo je pilot projekt, tako se to zvalo, novog modela otkupa knjiga. Pilot projekt nije primijenjen ili, ili isproban na jednom uzorku nego odmah na cijelom sustavu, što je bilo dosta neobično i jest dosta neobično, međutim on je pokazao da su ugroženo tim novim otkupom knjiga, neću ga sada objašnjavati, da su ugrožena upravo ona nekomercijalna izdanja jer ne mogu naravno izdržati princip prodaje tj. ponude i potražnje koji se dijelom unosi u taj novi model, znači unosi se tržišna logika u financiranje kulture, što je neodrživo.
I u ovom izvješću za '24. nema jedne jedine riječi o tome, nema riječi o tom novom modelu, nema riječi o tome kako prolaze mali izdavači, nema nika… ničega nema ukratko dobro. Zatim navodi se kako se za potporu filmskoj i audiovizualnoj produkciji HAVC-u tada osiguralo 9,8 milijuna eura, zvuči dosta zgodno i dobro, međutim ništa nije dobro jer baš te '24.g. filmski djelatnici i autori naglašavali su u svojim pismima, javnim pismima, premijeru, ministrici, saborskim zastupnicima da je hrvatska domaća filmska proizvodnja na koljenima, ne te godine nego naprosto kroz godine i godine pod financiranja, više naprosto se dalje ne može i da se kroz godine kontinuirano ne uspijeva snimiti 8 cjelovečernjih filmova, što je predviđeno u Nacionalnom planu promicanja audiovizualnih, audiovizualnog stvaralaštva i to onom do '21., novog nema, znači vrijedi taj do '21., sad smo u '26., no dobro i to nešto govori. Dakle te '24.g. bili su i podastrti podaci da je čak 11 cjelovečernjih filmova koji su dobili sredstva HAVC-a i prošli na natjecanjima, ne idu u snimanje jer nemaju dovoljno sredstava, ne mogu zatvorit financijsku konstrukciju uz te cjelovečernje, još je tu i dokumentarni i animirani i sve vrste kratkih itd., sve zajedno to je 60 filmova bilo koji ne mogu uć u snimanje mada su dobili inicijalna sredstva od HAVC-a. Dakle HAVC omogućuje 5 do 6 cjelovečernjih filmova u godinu dana i tako to traje godinama i tada '24. tražila sam da se povećaju sredstvu za domaću filmsku proizvodnju, dobila sam potporu i kolega iz HDZ-a, ministra financija gosp. Primorca tada, međutim ministrica Obuljen je to odbila, međutim '25. ipak se dalo 3 milijuna za ovih 60-tak filmova, kolko od njih je snimljeno, koliko nije, podataka nema, naprosto nema. Evo i u ovoj strategiji kao što kažem uopće nema, nema podataka, međutim ono, isto tako sad su za '26. povećana sredstva za domaću filmsku proizvodnju, ali ne dovoljno, ne onoliko da bi se doista moglo snimiti 8 cjelovečernjih filmova, što stoji u planu nacionalnom, a da ne govorim o tome da sve to izvode filmski autori i djelatnici koji su kontinuirano potplaćeni i snimaju doista u strašnim uvjetima.
Posebni problem koji se uopće ne spominje nije u strategiji, ni u izvješćima, jest čuvanje hrvatskog filma snimljenog na audiovizualnoj vrpci koji zbog kemijskih procesa nepovratno, ponovit ću, nepovratno propada. I unatoč apela kroz godine i 10-ljeća velikih naših filmskih imena kao što je Krsto Papić, kao što je Rajko Grlić Hrvatska 10-ljećima ne brine o svojoj vrijednoj filmskoj baštini, do '24. digitalno je restaurirano samo 35 od 300 takvih filmova, a nakon mnogih mojih apela prošle godine, znači '25. je dano preko ljeta 2 milijuna, što osigurava za slijedeće 2.g. još 20, znači od 300 filmova mi ćemo za 2.g. imat restaurirano 55. Dosada sigurno je već nešto od tog fonda propalo, a ovim tempom će sasvim sigurno jedan značajan dio propasti i nikoga za to uopće nije briga. Dodatni problem je arhiv HRT-a u kojem audiovizualna djela propadaju strašno. O tome čak ni ravnatelj HRT-a u svom godišnjem izvješću nije posvetio jednu jedinu rečenicu, a ja imam sa HRT-a izvještaj potpisan od gosp. Markote o stanju arhiva HRT-a, ništa, to nam nije bitno.
E sad, meni je zaista nevjerojatno da se ja već 5.g. ovdje razgovaram o toj baštini i da niko prstom ne mrdne. I ja ću ponovno reći gospodo vladajući to vam je pitanje domoljublja, to je domoljublje, čuvati svoju povijest jest eklatantno čin domoljublja. Pa ja vas pozivam kad već volite govorit o svom domoljublju, ja vas pozivam da budete domoljubi, pa da se pobrinete za vrijednu, vrijednu filmsku baštinu. S medijima je također dosta to sve zabrinjavajuće, u strategiji toga ničega nema, kontinuirano se samo tako ta deklaracija o demokratskim slobodnim medijima i tako, međutim realitet je potpuno drugačiji, naime nedostaje višegodišnje strukturno financiranje, višegodišnje i strukturno financiranje profesionalnog novinarstva uz poštovanja dakle uvjeta uredničke neovisnosti, profesionalnih standarda, medijskog pluralizma i poštenih radnih uvjeta, no ničega ni o tome nema u ovom izvješću, pa ja se onda zaista s razlogom pitam jel ovoj Vladi uopće stalo do kulture i medija. Dobro, znamo da je s tim medijima uvijek problem, treba ih kontrolirati i držat dobro pod uzdama, ali što vam je kultura skrivila do te mjere to neću nikada razumjeti.
Najavljuju se dakle izmjene i dopune ove strategije i ja zaista sada ću reć da evo tražim, ne preporučam, ne predlažem nego doista usuđujem se reć u ime kulture hrvatske da tražim da se i kultura i umjetnost i mediji ozbiljno strateški obrade s jasnim ciljevima, s jasnim planovima i jasno usporedivim podacima. Kultura je naprosto umorna od deklarativnih floskula, treba joj osigurati bolje uvjete rada, stvaranja jer ni u kulturi zgrade gospodine nisu dovoljne kao ni u obrazovanju, ono što je bitno, bitan je sadržaj. I ponovit ću po ne znam koji put, kultura, obrazovanje i znanost jesu temelji svakog prosperitetnog društva, traže ulaganja kako bi na najbolji mogući način vraćali društvu i višestruko vraćali u proračun, ali još više u društveni napredak, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Ivana Marković će sada imat svoju raspravu.

Marković, Ivana (SDP)
Evo ja se zahvaljujem, pa mi danas raspravljamo o provedbi nacionalne, Izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije, još jedan dokument koji smo dočekali u sabor, mislim da smo nedavno imali Izvješće o učincima Zakona o otocima, bilo je nešto o regionalnom, pa smo imali Izvješće HNB-a i to su ta izvješća koja služe samo da se na najbolji mogući način, u najboljem svjetlu prikažu svi oni znači rezultati odnosno postignuća Vlada HDZ-a, a odnosno nema niti jednog kritičkog pogleda na to da možda nešto nije u redu. Pa evo ovo izvješće ima naravno niz makroekonomskih pokazatelja koji na prvi pogled sugeriraju stabilnost dok istovremeno izostaje uvjerljiv dokaz da se ta stabilnost pretvara u stvarni ravnomjerni održiv razvoj građana.
Ja ću tu na par primjera iz različitih sfera svakodnevnog života pokušati to elaborirati, pa krećemo od onog makroekonomskog okvira tog rasta bez onog stvarnog osjećaja prema građanima gdje se stalno govori da Hrvatska bilježi rast BDP-a, ali kada mi analiziramo strukturu toga rasta onda je vidljivo, što smo vidili u konačnici na Izvješću o učincima Zakona o otocima, da se taj rast u većem dijelu sadrži, sastoji od osobne potrošnje, javne potrošnje i turizma, pa ću evo još jedanput napomenuti da bruto dobit samo na otocima više od 50% čini turizam i trgovina, što znači ovisnosti o toj unutarnjoj potrošnji i vanjskim izvorima financiranja u slučaju PDV-a. U tom kontekstu, BDP-a, u tom kontekstu zabrinjava činjenica da Hrvatska je i dalje negdje na 50% prosjeka BDP-a EU, što usprkos godinama rasta, hvatanja koraka prema najrazvijenijim državama, ostajemo nedovoljno razvijeni i ta, taj rast odnosno razvoj ne prati, ne prati najrazvijenije europske države.
O inflaciji je već puno toga rečeno, to je jednostavno trajni problem iako se u projekcijama proračuna predvidjelo da će ona biti negdje oko 2,8%, inflacija je već sada 4,8%, najveća u eurozoni. Cijene rastu najbrže u kategorijama koje čine svakodnevni život, znači stanovanje, energija, plin, koje bilježe rast i veće od 10%, a cijene hrane, zdravstvenih usluga, osnovnih životnih potreba rastu brže od opće inflacije, a rekla sam BDP je 50% europskoga, zato smo na 73% prosjeka EU što se tiče cijena u trgovinama, a 46% plaća, što znači da građani Hrvatske plaćaju europske cijene hrane i potrepštine sa daleko nižim primanjima.
Kad govorimo o socijalnoj slici, 20% građana odnosno oko 800 tisuća ljudi živi u riziku od siromaštva i upravo se na ovim podacima najbolje vidi taj neravnomjeran razvoj jel dok je Zagreb negdje na 11%, 11% rizika od siromaštva, Slavonija doseže čak na 30%, što znači da danas u Hrvatskoj vaše mjesto stanovanja određuje i rizik od siromaštva, životni standard i životne šanse pojedinci.
Zatim mit o gospodarskom uspjehu, stalno slušamo o tome kako je Hrvatska, mora biti primjer, kako je taj gospodarski rast ovaj nešto najbolje što se u Europi vidjelo, a prema dostupnim podacima oko 20% građana ostvaruje neku korist od tog rasta, 30% građana je taj rast praktički neutralan, a dok čak 50% stanovništva u RH živi gore nego što je živjelo prije 10.g.. Pa onda imamo pitanje stanovanja, što je jedan od najkonkretnijih pokazatelja nefunkcionalnosti postojećeg modela jel evo prosječna cijena stana u Zagrebu vam je npr. 3.800 m2. Neka neka mlada obitelj koja nema, koja nema djeteta, poželi kupiti stan sa nekim prosječnim primanjima, recimo da je to 2.400 eura, gdje se moraju kreditno zadužiti na najmanje 30.g., plaćati 800 eura mjesečno odnosno 40% bruto plaće otići će na stan i naravno da nam onda mladi ljudi još kada su ohrabljeni sa ovim političkim kadroviranjem i kad gledaju ko dolazi na najodgovornije funkcije, normalno da se odluče otići vani, ali evo zato imamo ministra koji rješenje pitanja stanovanja za mlade ljude vidi u tome da njima je dovoljno 18 kvadrata.
Zatim rekla bih nešto o pitanju zdravstva, dosta se o tome govori, pa evo samo ću se osvrnuti na to da 69 pedijatrijskih timova u Hrvatskoj nedostaje, u SDŽ odakle dolazim 5 timova, da prvi specijalistički pregled za djecu iznosi 86 dana, znači čekanje na prvi specijalistički pregled, što je više u Hrvatskoj, najviše u Hrvatskoj, znači govorim o Splitsko-dalmatinskoj županiji. Što se tiče ginekologije na razini Hrvatske predviđeno je 335 timova, ugovoreno je 279, što znači da fali njih 56, a upravo je nedostatak i pedijatra i ginekologa najizraženiji u onim područjima koja su ruralna i, i otočka, ali mi o tome ne smijemo pričati jel naravno sve je u, po ovom izvješću i svim ostalima najbolje, najbolje u Hrvatskoj, mi smo primjer najvećeg uspjeha i tih velebnih postignuća Vlade Andreja Plenkovića.
Želim kazati nešto i o državi kao takvoj odnosno o društvenoj klimi i okolnosti u kojima svakodnevno živimo. Pa Hrvatska se pod Vladom Andreja Plenkovića i HDZ-om odrekla demokracije, sabor se podredio vlasti, volji premijera, kako je to jedan od kolega HDZ-a danas rekao, pa sve ovisi o volji premijera, što uopće mi tu danas i raspravljamo i u Hrvatskoj pod Plenkovićem iz godine u godinu padaju građanske i političke slobode, govori se da građanima nikad nije bilo bolje i to je totalna izmišljotina s obzirom da smo rekli da svaki 5. stanovnik je od rizika od siromaštva, al to se uporno ponavlja, kao što sam rekla s početka govora, izbjegava se govoriti o bilo čemu što je loše ili bilo kakvim problemima koji se tiču bilo kakve teme.
Što se tiče, što se tiče društvene klime, nažalost svjedoci smo toga da svaki segment društva unazađen je radi autokrativnog režima Andreja Plenkovića. Danas sam u svom slobodnom govoru imala pitanje političkog kadroviranja kada se, kada smo vidjeli da osoba koja je bila odgovorna i to za vrlo loše stvari koje su se dešavale unutar jedne državne tvrtke, koje su rezultirale i tragedijom i kupnjom prastarih trajekata i katamarana i preplaćenih, da je vraćena na odgovornu političku funkciju i to ne radi svoje sposobnosti nego radi toga što je član HDZ-a i što je vjeran član režimu Andreja Plenkovića. I kad ovo sad sve pogledate, kad vidite što se svakodnevno dešava, kakva je to u konačnici poruka našim mladima, da li mislite da će ih ove strategije koje se prezentiraju i podaci ne znam o BDP-u, o nekim postocima, da li će to mladu osobu koja želi da svojim radom, znanjem i rezultatima se u ovoj državi dokaže da živi, da li mislite da će to mladu osobu ostaviti u RH?

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Marković.
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Ma kolegice Marković, dobro ste rekli ovakvo izvješće se može sastavit da izgleda sve idealno, daleko je od toga. Evo samo jednu stvar koju sam našao u Eurostatu, produktivnost rada iz godine u godinu pada u Hrvatskoj, evo sad u odnosu na prošlu godinu pala je za 1,2% dok u svoj EU u prosjeku raste jel. To znači da naša produktivnost je sve manja i manja i sve više se oslanjamo isključivo na neke tercijarne djelatnosti, turizam, a i možemo reć prodaju djedovine na neki način, na taj način u ovom trenutku država funkcionira jel, pa kako vi smatrate da mi baratamo našim intelektualnim potencijalima kod mladih? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Pa mislim da sam to rekla u dijelu ovog zdravstvene skrbi. Znači mi kroz različita izvješća, pa evo konkretno o europskim fondovima govorimo o tome koliko smo uložili, uložili smo u zgrade, u nove vrtiće i škole i to je zaista sve nužno i ne znam kad je bio Zakon o otocima govorilo se o ulaganjima u ambulante, u strojeve i slično, ali niko, ama baš niko ne govori o ulaganju u kadar. Je, reko je ministar ovaj da je mladima dovoljno 18 m2 za neki normalan život, pa evo mi ćemo se svakako suočiti sa time odnosno danas se suočavamo da jednostavno nemamo dovoljnog kadra da nam dolaze strani radnici, polako popunjavaju sve te segmente društva, ali u konačnici ostaje pitanje zašto bi mladi čovjek ostao u RH …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… kad vidi da je uspjeh rasta i razvoja političko kadroviranje…
…/Upadica Penava: Hvala./…
… i članstvo u stranci.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kolegice Marković, u 4 smjera strategije jedan jest koji se odnosi na ravnomjeran regionalni razvoj. Budući ste vi, u kojem naravno se posebno naglašava dakle problem otoka i da će se tu ulagati i da će to bit sve ujednačeno itd., budući ste vi gradonačelnica u Supetru na Braču, evo možete li još nekoliko konkretnih primjera navesti zbog čega dakle zapravo nije uspjela dosadašnja ta strategija dakle obzirom na ciljeve koje je, koje je postavila i zapravo onda vidite razloge zbog čega se bježi sa otoka kao pokazatelj zapravo neuspješnosti strategije kad se radi o ovom 4 smjeru, ali i povezano i sa ova druga, druga 3 smjera, naravno dakle ovaj održivi razvoj itd., ovaj jačanje otpornosti na krize itd., zelena i digitalna tranzicija gdje naravno kapaciteti na otocima su jako veliki kad se radi o solarnoj energiji…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ali, ali od toga ništa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Puno toga sam već govorila o temi koja mi je itekako poznata, to je bio Zakon o otocima koji smo mijenjali, kada sam dala zaista veliki broj amandmana i posebno upozoravala na najvažniji resurs, a to je ljudstvo. Jel ako vi nemate, ne znam, tu sam čitala ako u Zagrebu fale timovi za pedijatra i ginekologa, evo znači stoji da fali 56 timova, a to vam sve fali u ruralnim i otočnim sredinama. Znači za dovest mladu osobu da živi na otok, da živi u ruralnoj sredini treba bit strategija, al ona ne može ići od dna, od JLS jel onda dolazimo do situacije da ona JLS koje možda imaju resurse, pa može to Supetar ne znam platiti ili će se više potruditi, će otimati kadar nekim slabijim JLS i …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…mi kontinuirano govorimo, joj ispričavam se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Uvažena kolegice Marković, u izvješću vidimo da ono pokazuje određeni rast, ali isto tako vidimo da se struktura gospodarstva ne mijenja odnosno da i dalje u tom rastu dominiraju potrošnja i turizam. S obzirom da vi dolazite iz Dalmacije, mene zanima kako vi gledate kad dođe trenutak, a neminovno će doć, došao je i u puno razvijenijim i jačim zemljama nego što je Hrvatska, do usporavanja rasta ili pada turizma, kako će se to reflektirati na kvalitetu života i općenito na egzistenciju u Dalmaciji u ovom trenutku? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Vadila sam podatke na Izvješću učinka Zakona o otocima i to sam rekla u govoru, 50% prihoda na otocima dolazi vam izravno od turizma i trgovine, znači na to se naslanja nešto javne uprave, imate onda OPG-ovi koji opet najvećim dijelom rade za turizam i to je nažalost sustav koji smo mi danas stvoriti. Kad sam o tome govorila, kolege iz HDZ-a su me ismijavali, pa od čega ćemo živjeti nego od turizma. Ne možemo živjeti i sve karte samo ili kako se kaže jabuke staviti u jednu košaru i onda nam se desi korona, pa smo mi svi bili u šoku i panici što će se dešavati, oćemo li imati šta za jesti ovu godinu ili evo sada cijela ova situacija u svijetu, pa se već počelo šuškati i lagano govoriti kakva će nam biti sezona i kakvi će biti učinci toga. To je sustav koji smo nažalost sami stvorili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći i posljednji na redu za repliku je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Pa evo kolegice Marković konstatirali smo tamo tijekom rasprave o Zakonu o otocima da ono što pokušavamo pomoći i napravit otocima da bi se sve moglo slobodno primijenit i na istok Hrvatske, dakle na Slavoniju i Baranju i Zapadni Srijem, a između ostaloga i ono što je stvarno veliki problem, a to je danas već ste spomenuli i zdravstvo.
Mislite li da od silnih novaca koje svake godine ulažemo u zdravstvo, ali i u onaj nekakav ja bi rekao dio koji se radi samo o gradnji i nabavi opreme s kojom nažalost nema tko radit, od unazad 2.g. u državnoj upravi i javnom sektoru zaposleno je ni manje, ni više nego 12 i pol tisuća ljudi, od toga najviše u zdravstvenom sektoru i u prosvjeti i pored toga, recimo kod nas u Virovitičko-podravskoj županiji od 26 ambulanti, njih 14 nema liječnika, smatrate li da je ulaganje samo u beton i zgrade rješenje za zdravstvo?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
To sam već rekla, al evo zaboravila sam spomenuti, imamo ministra koji kaže da inflacija se krivo računa, pa imamo ministra koji vidi rješenje za mlade 18 m2, a imamo ministricu zdravstva koja kaže da eto ona nikad nije bila bolesna, pa nije nikad doživila te liste čekanja. Ja sam pročitala podatak da u Splitsko-dalmatinskoj županiji specijalistički pregled za djecu iznosi 86 dana, znači vi sa svojim djetetom danas za prvi specijalistički pregled morate čekat 86 dana. I ja ne znam na koji način više pokušat objasniti da kad si u jednoj sredini koja je otočka, koja je ruralna, kad ne možeš doći do kopna, kad te ispred ambulante dočekaju zatvorena vrata, a ti sa svojim djetetom stojiš u naručje da je to najveći problem za ljude na otoku i zato nemojte …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…govoriti o tome da je, da se u zdravstvo ulaže kad zapravo ljude nema ko liječit.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Pa evo uvaženi državni tajniče sa suradnikom, nadam se da se neće i sve ove rasprave danas shvaćati kako je to često nažalost u saboru, kao kritika i primjedba, da se shvati kao provokacija i diverzija ili destrukcija, dakle svatko od nas ovdje u saboru, svatko od nas od saborskih zastupnica i zastupnika sigurno ima namjeru doprinjeti boljitku RH, svatko na svoj način naravno jer smatram da ne treba shvaćati i naše primjedbe i kritike na način kao da smo mi uporno protiv nešta ili da uporno ovoga hoćemo dokazati da nešta nije dobro. Tako će i moja rasprava danas na temu ovoga pojedi… to je o Godišnjem izvješću o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije do 2030. za 2024.g. biti, sad ću reć možda i onako umjerenija nego što sam mislio na početku, obzirom je kritika zbilja bilo već dosta.
Dakle raspravljamo o Godišnjem izvješću, to je dokument koji bi trebao biti temelj i kompas razvoja države, a ne samo formalna obaveza. Zato je važno da ga analiziramo ozbiljno, odgovorno i bez uljepšavanja, toga smo danas bez uljepšavanja čuli dosta. Na početku iznijet ću nekoliko ključnih zapažanja, uz priznanje onoga što je dobro napravljeno. To ste vi pokušali evo tijekom vašeg izlaganja i kolege sa ove strane sabornice ovoga nas uvjerit kako je to sve dobro i o onih 15-tak sektora o kojima ste pričali što je sve učinjeno i do čega se je postiglo, po vašem razumljivo to bi trebalo bit sve ovoga super, međutim uz doziranu i argumentiranu kritiku tamo gdje je napredak spor mislim da je bitno ukazati na nedostatan i nedovoljan, nedovoljno transparentan izvještaj. Izvješće pokazuje da su određeni ciljevi ostvareni ili su na dobrom putu. Primjerice u izvješću se može vidjeti da su pojedini infrastrukturni projekti u napretku, digitalizacija javne uprave se širi, a u nekim sektorima vidljiv je i rast produktivnosti, u nekim sektorima. To treba priznati, međutim ono što zabrinjava jest neujednačenost napretka, dok se u nekim područjima krećemo unaprijed, u drugima stagniramo ili se u najboljem slučaju krećemo presporo ili kako je kolega Piližota danas rekao, Hrvatska trči prema naprijed, al meni se čini u nekim sektorima, dakle ne u svim, da trči na onoj pokretnoj traci, pa nakon velikog broja okretaja shvati da je na istom mjestu.
Strategija do 2030. nije skup nepovezanih ciljeva, to je ipak sustav, a sustav je jak samo onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Jedna od najvećih slabosti izvješća je nedostatak preciznih i mjerljivih pokazatelja. U mnogim segmentima navodi se da je napredak ostvaren, ali bez jasnog odgovora, koliko, u odnosu na što, u kojem roku i s kojim učinkom na građane i gospodarstvo? Bez toga teško je govoriti o stvarnoj provedbi. Nacionalna razvojna strategija mora biti dokument koji se može evaluirati, a ne tek interpretirati. U izvješću se često navodi da su aktivnosti u tijeku. To je fraza koja se ponavlja iz godine u godinu u svakom izvješću, no građani i poduzetnici ne žive od aktivnosti u tijeku nego od rezultata. Primjerice reforme javne uprave napreduju puno sporije nego što je planirano, demografske mjere koje su istaknute kao jedne od najbitnijih ne daju ni približno očekivane rezultate kako je to zamišljeno, a regionalne razlike i dalje su izrazite. Mislim da je ovaj, to sam vas pitao i u replici, te regionalne razlike da je po meni osobno jedan od najvećih problema u RH. Drugim riječima, planovi su ambiciozni, ali provedba je dosta skromnija. Izvješće govori o korištenju europskih i nacionalnih sredstava, ali ne daje dovoljno jasnu sliku o učinkovitosti ulaganja, odnosu uloženog i dobivenog, te o tome jesu li sredstva usmjerena tamo gdje su najpotrebnija. Ponovit ću i ovo što sam pitao kolegicu Marković, dakle od uloženog u zdravstvo koji su to benefiti, koliko su se tu realno dakle u praksi smanjile i liste čekanja, a koliko su usluge liječenja dostupne svim kategorijama društva i na otocima, a i u zapostavljenijim krajevima kao što je Slavonija. Bez jasne analize isplativosti teško je procijeniti ostvarujemo li stvarni razvoj ili samo formalno povlačimo sredstva. Digitalizacija je jedan od ključnih ciljeva Nacionalne razvojne strategije. Vidljiv je napredak, ali je i dalje previše fragmentiran, građani i poduzetnici i dalje se susreću s različitim standardima među institucijama, neujednačenim digitalnim uslugama i postupcima koji se ne mogu dovršiti online, što svakako nije cilj digitalne strategije. Digitalna transformacija nije samo uvođenje novih aplikacija, to je promjena načina rada, a ta promjena još nije u potpunosti zaživjela.
Jedan od dijelova koji, kako smo rekli je bitan, je demografija koja, čija revitalizacija je jedan od ključnih ciljeva ove strategije, međutim izvješće pokazuje da se rezultati ne mijenjaju dovoljno brzo, mjere postoje, međutim nisu dovoljno koordinirane, nisu jednako dostupne u svim dijelovima zemlje i ne adresiraju sve uzroke iseljavanja. Bez snažnijih, sustavnijih i dugoročnih mjera teško je očekivati preokret i sad će reći protivnici ovakvoga stava da se u Hrvatsku vratilo u zadnje vrijeme, dal je to bilo za prošlu godinu 15.000 ljudi izvana, vjerojatno je to točno, pretpostavljam, ne sumnjam izvješće u DZS, međutim nisu spomenuli nikad da se u isto vrijeme iselilo 22.000, dakle još 7.000 je ipak u minusu jel.
Nacionalna razvojna strategija naglašava ravnomjeran razvoj, no izvješće pokazuje da razlike među županijama ostaju velike. To nije samo statistički problem, to je pitanje jednakih mogućnosti. Ako želimo da Hrvatska bude uspješna, onda svaki dio Hrvatske mora imati uvjete za razvoj, a ne smo pojedini centri.
I na kraju, Nacionalna razvojna strategija do 2030.g. naš je najvažniji razvojni dokument. Zato je važno da godišnja izvješća budu precizna, mjerljiva, transparentna i usmjerena na rezultate, a ne samo aktivnosti, bez obzira na 150 stranica ovog izvješća. Ovo izvješće pokazuje da se krećemo naprijed, ali i da se krećemo presporo u područjima koja su ključna za budućnost Hrvatske. Kritika koju iznosim nije destruktivna, ona je poziv na ozbiljniji i odgovorniji i ambiciozniji pristup jel Strategija do 2030. nije samo dokument Vlade, to je dokument države, a država to smo svi mi.
I na kraju spomenut ću ono što sam vas pitao, a to ste potvrdili kao nažalost točno, od sredstva koje smo dobili, koje su nam omogućena za dobiti izvana, koliko je zatraženo, koliko je projektirano i koliko je isplaćeno. Pa ono oko one isplate, sad neću reć postotak, bilo je 20-30%, što ste sami konstatirali da je zbilja malo, a svodi se na ovo što sam vam onda spomenuo, na jedan projekt u Orahovici gdje je predviđeno 8 i pol milijuna eura za Projekt Jezero koje je isplaćeno od Europa 6 i pol, 2 milijuna su ostala neiskorištena, moralo se dignit 3 milijuna eura da se to završi, da ne bi i onih 6 i pol se moralo vraćat. Isto tako i za Centar za kulturu zdravlja u Cabuni kod Virovitice za koji je odobreno 7 i pol milijuna, od toga 6 milijuna 300 europskih, potrošilo se milijun 900, 4 milijuna i 400 su ostala neiskorištena s tim da, to vi još bolje znate nego ja, ako to što se napravi do kraja se pokaže da nije funkcionalno i onako kako je po projektu trebalo bit i ta sredstva su ugrožena da bi se morala vratit, dakle tu nije pitanje onda sigurno efikasnosti, a kroz proračune 2024.-'25. i proračun za '26. vidljivo je da smo u proračunu zbilja ne znam iz kog razloga, pumpali iznose iz NPOO-a, iz EFRR-a, koji su na razinama milijardu i pol ili sad za ovu godinu 2 milijarde eura, a mi na rebalansu onda idemo skinut milijardu ili 5 stotina milijuna, kako je bilo 2025..
U konačnici smatram da ovo što ste iznijeli ima zbilja manjkavosti i nedostataka, da je ono što je Hrvatska očekivala, pogotovo od novaca izvana, dakle iz, od europskih sredstava u koja mi redovito ulažemo, ali smo i velika sredstva i povukli, međutim mislim da količina tih sredstava uopće ne odgovara stanju na terenu, hoću reći da je teren u realizaciji zakazao u odnosu na novce koje smo dobili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Vukušić.
Imamo 4 replike, prvi na redu je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Pa kolega Vukušiću, u potpunosti ste u pravu, zakazali smo, velika količina novaca se iz euro, euro, euro fondova potegnula i na neki način integrirala u naše gospodarstvo, međutim nismo ih usmjerili da bi podigli vrijednost našeg gospodarstvo, u istraživanje i razvoj uložili smo samo 1,3%, a treba nam 3% i na taj način posljedično imamo intelektualni kapacitet mladih koji zapravo se ne može ostvariti, ne dajemo im mogućnost da napreduju, kako vi vidite to? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Kolega Barbir, dakle ja ću to sad vama reć nekako generalno kako ja vidim korisnost ovoga što je državni tajnik iznio odnosno temu o kojoj pričamo, dakle o Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Nacionalna razvojna strategija mora imat rezultat, mora imat podatak koji je mjerljiv, pozitivan ili negativan, al mora se znat. Iz Nacionalne strategije, kako sam i ovdje iznio nije dovoljno transparentno, nije usmjereno na rezultate, ali više je usmjereno na aktivnosti, ono što se poduzelo i koliko.
I opet ću ponovit, ne mogu kao građanin RH bit zadovoljan sa odobrenim novcima i sa onim što je potrošeno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Rekli ste i s vama se slažem, da treba neke stvari pohvalit, pa evo ja dosta znam normalno Zakon o otocima i npr. mjeri ITP-a gdje smo povukli poprilična sredstva, sve JLS za projekte i uvijek taj projekat odnosno taj model europskih sredstava pohvaljujem, pa evo mene zanima kako je kod vas, kako je u Slavoniji, kako je sa tim slavnim Projektom Slavonija, jel iz svih podataka koje iščitavamo najveći problem je ta regionalna razvijenost gdje se na najosnovnijim, svakodnevnim podacima vide te velike razlike, pa pogotovo evo i po pitanju ne znam stope siromaštva itd., da vam zapravo mjesto stanovanja definira vaš životni standard.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Hvala kolegice Marković, pa gledajte, državni tajnik, sad ću opet vratit nazad na onu točku kad smo imali Zakon o regionalnom razvoju, kada smo govorili o tome što smo trebali, a nismo potrošili, opet ću reć potrošili, dakle uložili u nešta što je svrsishodno ono što treba bit za opće, za opće dobro. Tako isto i neću opet spominjat nazad one projekte u Slavoniji i Baranji i mogao bih nabrajat zbilja dosta, a evo i potpredsjednik sabora je vinovnik takvih nekih neispunjenih obećanja gdje ne zamjeram dakle Ministarstvu regionalnog razvoja jel ste vi učinili sve. Nažalost na terenu je došlo do toga da nije bila dovoljna i dobra kontrola onog kako ste i rekli prije tjedan, dva, tri ovdje ovoga da izvođači radova koji nisu odradili svoj posao, zbog kojeg su projekti propali, nažalost niko za to nije odgovarao. Ako čovjek ima firmu koju registrira 14 …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… različitih i može radit uporno iste stvari i da ga se ne kazni, to je problem države, nije problem njega.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gosp. predsjedavajući.
Poštovani kolega Vukušić, pa evo zaista me raduje da, da po prvi put ovdje u saboru čini mi se dosta realno i onako objektivno govorite o rezultatima ovoga izvješća, da iznosite činjenice na terenu jer doista vi znate stvarno stanje na terenu, poglavito u Slavoniji, poglavito stanje u poljoprivredi. Vi jako dobro znate da je trenutno u Slavoniji obrađeno praktički sve poljoprivredno zemljište koje je isplativo za poljoprivrednu proizvodnju. Govorim namjerno isplativo, koje niko neće poslovati sa gubitkom, neće raditi ono gdje mu se ne isplati. Koja je to sad struktura sjetve, zašto nema dovoljno možda stočarstva razvijenog itd., to je sada, to su sad pitanja koja su zaista za široku raspravu i to ne možemo ovako u par minuta odgovoriti. Al je činjenica da Vlada odnosno resorno ministarstvo čini sve da pomogne, da, da, da nema fondova koje nismo pokušali na neki način…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…usmjeriti u razvoj poljoprivrede. Evo hvala…/Govornik se ne razumije./….

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se kolega Šašlin, kako se to kaže na ovom pitanju jel odnosno vašoj konstataciji dakle da nema u Slavoniji, a ja ću reć nema u Hrvatskoj komada zemlje koji nije isplativ. Politikom koju vodi RH nažalost u ovih 30.g. ili reći ću 25.-'6. je takva da se svakome isplati imat bilo koliko kvadrata zemlje jel na nju dobije poticaj, ne odgovara nikome za ono što je proizveo i koliko je proizveo, zato imamo poljoprivredu tu gdje imamo. Pa vi znate kolega Šašlin, pričali smo o tome nedavno, ja nažalost nisam bio kad su bili iz Europe ovo oko ZPP-a sad za razdoblje 2028.-'34. koliko će se opet kažu novaca dobit jel, pa koliko smo novaca dobili, a koji rezultat imamo. Ja pričam samo o benefitu dakle mi nemamo benefite.
Sad ću reći na kontru možda nekih drugih politika, recimo bili smo skupa u Podravka Agri-ju, oni rade odlučan posao, oni sami pazite u svinjogojstvu dižu…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…samodostatnost Hrvatske za 15%, da li treba u to uložit? Pa naravno da da, oni pokazuju benefite…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…a mi ulažemo stalno u nešta što je rupa bez dna.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Šašlin, dužan sam upozoriti ukoliko bude opomena biti će četvrta.
…/Upadica Šašlin se ne razumije./…
Okej.
Slijedeći na redu za repliciranje je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo prvo bi htio kratko odgovorit kolegi Šašlinu. Dolazimo iz iste županije, evo žao mi je što ne možete odgovoriti, ali reći da je gotovo sve što je isplativo u Hrvatskoj od poljoprivrednih površina ovoga obrađeno, nemojte to više reć. Pogledajte statistike, Kina na poljoprivrednim površinama koje raspolaže Hrvatska, proizvodi hranu za 25 milijuna ljudi, mi ne možemo za 3, toliko o tome.
A kolega Vukušić, vas bi pitao vezano za nejednakost u smislu razvoja RH i regija. Zagreb je na 121% u odnosu na prosjek EU, Slavonija je na 50%, što je ogroman jaz, znači ne razlika nego jaz, pa me zanima s obzirom na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i sve silne, puste milijarde i ti projekti koji su došli u Slavoniju…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…kako se to očituje u vašoj županiji i što mislite da nedostaje? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Hvala.
Kolega, dakle o našoj, o mojoj županiji sam već često ovdje govorio, nažalost često i u negativnom kontekstu, imao sam prilike i pohvalit ono šta je dobro.
Što se tiče iskorištenosti sredstava neću se, neću se ovoga ponavljat, slažem se i ovo što ste, ma mislim kolega Šašlin, pretpostavljam da nije to krivo mislio, niti se mi, ni da se ne razumijemo, razumijmo se mi dobro. Dakle i vi mislite dobro za Slavoniju, a mislim i ja, ali i Slavonija i Baranja i Zapadni Srijem, Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem nije odgovorio onom izazovu koji je pred njega nametnut. Opet ću reć neodgovornim pojedincima poput gospodarstvenika koji je dobio 10 milijuna kuna u Požegi ili, ili Pleternici, nisam siguran i te novce je uložio u apartmane na Rabu. Pa to nikako nije u Slavoniji, pa čak ne bi spadalo ni pod Zakon o otocima, jedva, jedva nekako. I još tih par firmi koje uporno ovoga destabiliziraju Projekt Slavonija, Baranja i mi trošimo novce na ništa…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…dakle mi imamo novce koje ne trošimo…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…to je problem.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći u pojedinačnoj raspravi je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici, danas raspravljamo o Godišnjem izvješću u provedbi Nacionalne razvojne strategije do 2030.g. za 2024.g. i po svemu što vidimo ovaj izvještaj u biti bi trebao biti najvažniji dokument o tome, nakon čega bi trebali znati kako se naša država razvija, da li je to pozitivno, da li je to negativno ili nešto između. Znači ne samo ono što smo radili nego i jesmo li postigli sve šta smo planirali i šta dalje planiramo.
Iz izvješća vidimo jednu jasnu stvar, makroekonomski pokazatelji su pozitivni, znači to, ne, ne treba bježati od toga, dapače BDP raste 3,8%, plaće rastu 11,7%, nezaposlenost pada. To su činjenice, to je nešto što ovako na papiru i među brojkama i slovima izgleda vrlo vrlo dobro, međutim nije pitanje ovdje samog rasta, pitanje je i kvalitete samog rasta jer iz istog izvješća vidimo da je rast i dalje nominalno pogonjen domaćom potražnjom dok izvoz stagnira i to nije održivi model.
Ono što ne vidimo, ne vidimo činjenicu da Hrvatska ima inflaciju 4,8%, to je najveća inflacija za mjesec ožujak u eurozoni. Zašto je to važno? Važno je zbog toga što sve većom i većom inflacijom, možemo reći da je to neka vrsta skrivenog poreza koja je nametnuta svima. A koga ta inflacija napada? Napada najviše one koji su najugroženiji, to je 20% naših najugroženijih stanovnika. Kad uzmemo tu inflaciju od 4,8% i stavimo na inflaciju hrane, usporedimo je s inflacijom hrane, onda vidimo da je još poraznija situacija. Inflacija hrane kod nas je 5,5%, dok je na razini EU 3,4%. To znači da naša hrana duplo brže raste od cijene hrane u EU. Šta to znači kada to provedemo u praksi, kada kažemo, do kakvih posljedica to dovodi? Dovodi do posljedica da naš čovjek biva sve siromašniji i siromašniji jer hrana je trošak koji se ne može izbjeći, nije to riječ o luksuzu, riječ je o nečemu što ne možemo izbjeći i ako naša hrana je sve skuplja i skuplja, naši ljudi koji su siromašniji su sve siromašniji i sve siromašniji. Bez obzira na rast BDP-a, umirovljenici i marginalne društvene skupine koje jedva spajaju kraj sa krajem su direktna žrtva inflacije. A inflacija do čega dolazi? Nisu to samo vanjski pokazatelji, to je ustvari i posljedica naše unutarnje politike odnosno politike u kojoj se pred izbore troši i dijeli šakom i kapom kako bi se na neki način kupovali glasovi i kako bi se kupovali mandati i onda kad se dođe do vlasti onda kasnije porez na to plaćaju svi jer inflacija je u biti skriveni porez.
Međutim ono što također ne, ne vidimo u ovom samom izvještaju je i Eurostatov pokazatelj recimo produktivnosti rada za 2024.g. i to je jako važan pokazatelj u kojem smjeru mi idemo. U Hrvatskoj produktivnost rada pada, znači pada 1,2% dok prosjek EU je konstantni rast, kod nas je konstantni pad i šta se događa ako produktivnost rada pada? Tada na neki način naš izvozni proizvod postaje sve teži za izvoziti i u konačnici to utječe na negativne aspekte našeg gospodarstva i to samo po sebi treba reći nije održivi model.
Drugo pitanje je pitanje konkurentnosti. Na neki način Hrvatska je i dalje na začelju u međunarodnim ljestvicama, inovacijski kapacitet je slab, ulaganja u istraživanja su i daleko ispod ciljeva. Kao što sam rekao kroz repliku, istraživanje i razvoj je samo 1,3% dok je cilj uhvatiti 3%, znači gotovo 3 puta više od onoga što sada imamo jel. Kad nemamo istraživanja u razvoj onda na neki način nama se slabi intelektualni kapacitet naših mladih, naše države i cijele naše zemlje. I ono što u biti mi ljudima danas za preživljavanje na neki način nudimo je ili turizam ili prodaja djedovine, ne razvijamo intelektualne kapacitete među mladima. Bez razvoja i održivosti njihovih intelektualnih kapaciteta naša država jednostavno ne može prosperirati, ne može ići naprijed i onda na neki način mladi su osuđeni na turizam, a i taj turizam sa nekim setom zakona pitanje je šta će se dogoditi s malim iznajmljivačima, da li se pogoduje tu nekim velikim i hotelskim, hotelskim, hotelskim lancima i nekom krupnom kapitalu jel to ćemo ostaviti za neku drugu temu za raspraviti jel.
Mi ne, znači ne gradimo ekonomiju budućnosti nego na neki način počivamo na isključivo nekim prirodnim resursima i iskorištavamo neke kapacitete koji su vrlo jednostavni, znači nisu intelektualno toliko jaki za napredovanje jel, a bez da mlade intelektualno uključimo u razvoj zemlje, zemlja se ne može razvijati, znači mi ne razvijamo ništa nego iskorištavamo ono jedino što nažalost imamo, a to je po meni potpuno neuspjela strategija.
Treće je struktura gospodarstva, poduzetništvo raste, broj poduzeća raste, dobit raste, ali i dalje imamo opet istu razliku između velikih i malih, veliki ostvaruju gotovo polovicu cjelokupnih naših prihoda. Mikropoduzetnici koji čine većinu imaju najmanje koristi, a oni bi trebali bit ipak nositelji gospodarstva jer najčešće veliki poduzetnici i velike firme dolaze od vani, plaćaju ovdje porez na dobit, a onda cijelu tu dobit odnesu izvan naše države, koriste stranu radnu snagu, ne koriste našu i u biti koriste samo našu komunalnu infrastrukturu. To nije uravnotežen razvoj i na tome treba poraditi. Mikropoduzetnici i domaći poduzetnici trebaju biti osnova nekog našeg budućeg rasta.
Četvrto je pitanje javnog sektora. Izvješće govori o reformama, ali ne daje jasan odgovor jesu li institucije postale učinkovitije jer u biti nisu, a bez toga nema stvarnog napretka. Javni sektor kod nas je toliko glomazan da je gotovo 3 puta veći nego javni sektor u Njemačkoj i to je zaista problem. Imamo jedan nabujali javni sektor koji bi bio da je održiv i da je prosperitetan i da donosi nešto pozitivno bi bilo sve u redu da ga imamo, ako ne donosi nikakav prosperitete tada je to jedan glomazni uteg koji ima Hrvatska.
Peta stvar je pitanje demografije i to je jedan od glavnih i ključnih ciljeva same strategije, a rezultati su i dalje slabi i to može biti jedan od najvećih problema nekih u našoj budućnosti. I na kraju ključno pitanje je, je li ova strategija zapravo alat upravljanja ili je samo jedan dokument koji ćemo tumačiti na način na koji želimo i u kome ćemo prezentirati određene podatke koji će nam izgledati da je ustvari sve u ovoj državi divno i da ide sve prosperitetno naprijed? Jer ako postoje ciljevi, a nema odgovornosti za njihovo neispunjavanje onda i sama strategija gubi smisao.
Ovo izvješće definitivno je detaljno i dobro napravljeno, ali problem nije u ovoj količini podataka koje smo dobili, problem je u interpretaciji. Ja sam dao tu nekoliko primjera podataka koji nisu u ovom izvješću, a koji definitivno daju puniju sliku kako naše gospodarstvo i naše društvo zaista izgleda. Vidio rast BDP-a, vidimo rast plaća, to je neosporno, ali ne vidimo dovoljno jasno strukturalne slabosti.
Ponovo ponavljam za kraj, industrijska proizvodnja pada drugu godinu zaredom, to je ozbiljan signal da ne razvijamo naše sekundarne djelatnosti, izvoz raste sporo, jedini ajmo tako reći izvoz koji imamo je naš turizam, gospodarstvo se oslanja na potrošnju, to nije model dugoročnog razvoja, ulaganja u istraživanje i razvoj kaskamo tri puta u odnosu na cilj, znači to je tri puta u odnosu na cilj, 3% BDP-a bio je cilj, 1,3% je sada, to je skoro tri puta, to nije niti blizu cilja. Što se tiče inovacija, neki napredak i postoji ali i dalje smo nažalost u donjem dijelu EU. To znači da sustav ne generira dovoljno novih vrijednosti, ne generira produktivni rad i zbog toga tržište pada, nezaposlenost također pada, ali imate paradoksalnu situaciju da nezaposlenost pada, a imamo manjak i radne snage. To znači da obrazovni sustav i tržište rada nažalost nisu usklađeni, znači ljude obrazujemo za nešto što nije potreba naše nacije, naše potrebe naše nacije su nažalost vrlo skromne, oslanjamo se isključivo na turizam i na neke grane koje su nam na neki način same dane, a ne razvijamo neke druge grane koje bi mogle bit, razviti našu prepoznatljivost i uključivanje samih mladih u tržište rada.
I na kraju upravljanje. Strategija ima ciljeve, ali nema jasne političke odgovornosti za njihovo ostvarenje i to je ključan problem. Ovo, ovo, ovo, ovo je, ovo je pokazatelj jednog dokumenta koji je golem, koji je dosta ovako pozitivno napravljen, svi mi vjerujemo u poziti… pozitivno, pozitivni ishod naše države, međutim jako je bitno da ne bježimo od odgovornosti i da kažemo i one stvari koje nisu dobre i na kojima treba poraditi, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo kolega Barbir, vi ste zapravo naveli sve slabosti, nanizali ste ih, ovaj čak strukturalno sve slabosti u ovom izvješću, a zapravo radi se o slabostima strategije i uopće ekonomske politike il načina upravljanja RH. Drugo, u Ustavu su jasno određena ovaj nekakva načela dakle zašto uopće postoji hrvatska država, koje su joj dužnosti itd., itd., međutim glavni problem jest upravljačka struktura koju je teško zamijeniti dokle god prolaze ove interpretativne laži gdje se neprekidno govori i izvlače ovi nekakvi selektivni pokazatelji da bi se pokazalo kako upravljačka struktura brine i uopće cijela strategija brine o većini građana, međutim evo naveli ste dovoljan, ne samo vi, ali cijeli dan slušamo i za prvu točku i za ovu zapravo da su to glavne slabosti i prijevara, dakle ako se biračima ispire mozak da je ovo sve u funkciji njihovog boljeg života, a oni sve lošije žive, dakle nemamo šanse…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…dakle možda da još malo pojasnite to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala.
Poštovani zastupniče Jurčević, upravo to. Ja ne bi rekao da se za Hrvatsku događa bilo kakva strategija nego da se događa stihija, znači mi smo prepušteni sami sebi i igrom slučaja oslonjeni smo na taj turizam koji nas hrani, zbog kojega generalno država dobro živi, međutim taj turizam jako je oslonjen na bilo kakvu mogućnost krize, pa gledajte situaciju kad smo imali pandemiju kada sve stane jednostavno država u mjesec dana postane gladna i to je problem i to je ono što bi mi kao država, na čemu bi trebali raditi jednu, jednu razvoju strategiju jednog produktivnog rada i kompletno davanje mogućnosti mladima da razvijaju svoje intelektualne kapacitete kako bi morali gurati ovu zemlju naprijed, al na tome ne radimo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Posljednja u pojedinačnoj raspravi je kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo prije nego uđem u sam sadržaj izvještaja, mislim da je važno napomenuti da nije primjereno evo sada već krajem prvog kvartala 2026.g. razgovarati o izvještaju za 2024.g., sada smo već trebali razgovarati o izvještaju za 2025. s obzirom da puno podataka koji se ovdje navode su objavljeni već i za 2025.g., te smo ih mi analizirali zajedno sa ovim izvještajem.
Drugi problem, zapravo kada smo evaluirali gdje se Hrvatska nalazi nakon nekoliko godina provedbe ove strategije jest u tome da smo shvatili da je masa indikatora potpuno neadekvatno postavljena, pa vam je tako primjerice indikator za položaj Hrvatske u svijetu u regiji u međunarodnim odnosima indeks globalne konkurentnosti. Pa je tako primjerice indikator za sigurnost i obranu, dakle sigurna obrana i sigurna Hrvatska vam je BDP po glavi stanovnika, znači ono potpuno, potpuno su nepovezani i neshvatljivi dakle samo sa tog već tehničkog aspekta. Također nemamo prikazane podatke za sve godine, što bi nam omogućilo da pratimo trendove jer je, najmanje su bitne razlike od jedne do druge godine, bitno je pratiti trend, a nemamo ih ovdje baš za sve godine i nemamo sve indikatore. Dakle ne samo da kasnimo nego i ovo što smo dobili kao izvještaj je zapravo neadekvatno za procjenu stvarne situacije sa implementacijom Nacionalne razvojne strategije. Međutim, ovo malo što se iz njega vidi je dobro da smo dobili na stol jer je ovo izvještaj koji je Vlada pisala o svom dokumentu i o ciljevima koje si je sama postavila. Zašto je to dobro? Pa zato jer sada za loše rezultate ne mogu kriviti opoziciju i da opozicija ima neku lošu interpretaciju, nego ste si sami napisali gdje ste. I ja moram reć, ja ću vam sada pobrojat dakle te pokazatelje da je šokantno da zemlja koja je u međuvremenu dobila 25 milijardi eura iz europskog proračuna ima ovakve rezultate u ključnim područjima koja su ujedno i područja u kojima bi trebali financirati s tih 25 milijardi. Pa evo da počnemo konkurentno i inovativno gospodarstvo, pali smo na globalnim ljestvicama konkurentnosti s 51. na 53. mjesto, istovremeno udio uvoza u BDP-u, uvio uvoza u BDP-u je pazite, početna vrijednost od koje ste krenuli je vrijednost iz 2019.g., tada je vrijednost izvoza u BDP-u bila 52,3%, 2024. za koju daju izvještaj je pala na 50,1% a još su gori podaci za 2025. koji pokazuju da smo pali na svega, da nam je udio izvoza u BDP-u svega 48,6%. A znate koji vam je cilj za 2030.? 70%. Znate kad ćete doć do njega? Ovim tempom 2050..
Dalje, imamo podatak dakle oko ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj, ključna poluga razvoja Hrvatske, barem u našoj viziji. Cilj je da 2030.g. dođemo do 3% izdvajanja za, za inovacije. Znate na kolko smo sad? Sad smo na 1,3%. Znate kad ćete ovim tempom doć do 3%? Znači povećali ste, evo ovak ću vam reć, za, za niti cijelih 0,4%-tnih poena, a trebali ste za 3. Kad ćete doć do 3? Evo isto negdje bi mogli možda 2050. godinice.
Pa idemo dalje, pravosuđe, dakle kolko puta smo ovdje čuli koliko ova Vlada ulaže u pravosuđe, u digitalizaciju pravosuđa i javne uprave, idu novci iz europskih fondova za digitalizaciju, uveden je e-spis, sve će to bit sad fantastično. Dakle to se godinama provodi, godinama se provodi ta famozna reforma pravosuđa. Znate šta je rezultat? Rezultat je da dakle 2024.g., 2024.g. su postupci u prvom stupnju trajali 100 dana duže nego 2018. koju ste uzeli za baznu godinu, znači za 100 dana ste produžili trajanje postupaka u prvom stupnju. Pa dajte sad, evo sad, dajte sad, samo da zamislimo si situaciju da imate privatnu firmu i dioničari kažu direktoru, direktor ih uvjeri da će uložit u nešto, evo milijardu i onda će rezultat bit taj i ima ovakav podbačaj, ima ovakav podbačaj, dakle to je ne podbačaj, vi nije da stagnirate, vi nas vodite unatrag u sve te milijarde koje imate na raspolaganju.
Učinkovitost javne uprave, također potpuno stagnira, djelom zbog percepcije korupcije, a dijelom naravno zbog izostanka reformi u zdravstvu i socijalnom sustavu i to nije administrativan problem jer je to udar na kvalitetu života građana.
Nadalje, u području kvalitete života su stvari još gore, dakle građani Hrvatske žive kraće i dalje od prosjeka EU, a istovremeno najavljuje vaš novi ministar rada da bi trebali raditi duže, tako da im malo produžimo radni vijek i oduzmemo malo još od zdravih godina života, dakle to je vaša politika.
Kada govorimo o dostupnosti zdravstvenih usluga, one su u zadnjih 10.g. postale krajnje nedostupnije nego što su bile iz jednostavnog razloga što danas ako želite na vrijeme dobiti zdravstvenu uslugu, posebno dijagnostičku, ako sami ne platite i ako ne odete privatno, dobit ćete ju vrlo vjerojatno kad će već biti kasno. U međuvremenu ste iskeširali u ovih zadnjih ne znam 17.g. 200 milijuna eura Medikolu, privatnoj firmi da radi tu istu dijagnostiku za naše građane umjesto da ste 200 milijuna eura uložili u javnozdravstveni sustav, pa bi funkcionirao, pa bi usluge bile dostupne, pa bi kolegica Marković i na otoku imala uslugu onakvu kakvu ljudi imaju i na kopnu, ali ne, vi ste se odlučili to dat privatnoj firmi. Kad-tad, ko, ko, ko je sve od toga imao koristi će doć na vidjelo.
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti nam ponovno raste umjesto da pada, jedno vrijeme nam je malo pao, pa sad ponovno raste. Cilj nam je, cilj ove Vlade je bio da do 2030.g. stopa siromaštva u Hrvatskoj bude manja od 15% i da vam kažem nije to posebno ambiciozan cilj zato što Slovenija već sad ima ispod 15%, Hrvatska ima iznad 20. Danas ste tu govorili za Zagreb, pa Zagreb je u odnosu na 2021. smanjio stopu siromaštva, a vi ste povećali na razini Hrvatske stopu siromaštva. Pa Zagreb je u 15 europskih regija sa najnižom stopom siromaštva u cijeloj EU, Panonska Hrvatska gdje ste vi na vlasti je među onima sa najvišom stopom siromaštva. Pa to sam jednom govorila kad sam vam uspoređivala i stope siromaštva i zaposlenosti i produktivnosti i svega, pa gdje ste vi na vlasti trava ne raste.
Dakle ne samo da nećemo dostići taj cilj 2030. ako vi budete i dalje na vlasti nego će se to još pogoršati. Evo konkretan primjer, konkretan primjer, siromaštvo umirovljenika 2016.g. stopa je bila 21%, znate kolko je danas pod vašom vlašću nakon 10.g.? 35+ ili 36. Stopa siromaštva staračkih samačkih domaćinstva je rasla sa 40 na 65%. Demografska slika se također pogoršava, a vi kao rješenje nudite 18 kvadrata za rješenje stambene krize. Dakle u zelenoj tranziciji mi smo pali sa udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, pali ste…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…imali ste barem 7 milijardi za to i tu ste uspjeli pasti.
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Imamo nekoliko replika, prva na redu je kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice, naša država nije visoko industrijska država, mi nemamo nikakvu ili vrlo lošu produktivnost. Mi smo od industrijske baze koju smo imali jel je neko rekao u nekom trenutku da to ne valja, postali zemlja koja ovisi prvenstveno o turizmu i ugostiteljstvu. Vi ste danas koristili pojmove BDP, rast, pad govorili o postocima itd., međutim ja ću reć jedan vrlo jednostavan podatak koji je svakom građaninu poznat, 30% građana ne može otići 7 dana na godišnji odmor u državi koja se temelji na turizmu, znači 30% građana 7 dana se bi ne može priuštiti odmor i to je najbolji pokazatelj tog velebnog standarda u koji nas uvjerava Plenković, HDZ i cijela većina u saboru.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Točno, kao što si ogroman broj građana ne može priuštiti izvanredan popravak koji treba imati u kućanstvu, izvanredan popravak vam za umirovljenička kućanstva znači odlazak u minus ako ga uopće mogu dobiti. Znači pokvari im se perilica za, za veš, evo to vam je ta situacija, taj izvanredni trošak ne mogu pokrit.
Kad kažete o kvaliteti života, nisam se ni dotakla, ni stigla do mobilnosti npr., znate koja je prosječna brzina vlaka u Hrvatskoj, a kažu da su ulagali u željeznice i to je jedan od ciljeva? 44km/h, 44, tolko je bilo u 19. stoljeću. Bravo, ovaj dosta ste ambiciozno pristupili razvoju recimo željeznice.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Poštovana kolegice, nešto bi kad već govorimo o inovacijama, vidjeli smo da Vlada slavi to što Hrvatska je ušla u kategoriju umjerenih inovatora jel kao veliki uspjeh i to smo, ušli smo '25.g. je li, ali dugi niz godina smo zapravo bili ono u grupi s Rumunjskom i Bugarskom i evo tek sad izlazimo iz te grupe sa dna, dižemo se sa dna EU, ali dok to se slavi, moje je pitanje o tzv. brain drainu, koliko je visokoobrazovanih za to vrijeme otišlo u Europu, u svijet i radi u institutima, na sveučilištima van Hrvatske i koliko ne znam i koristi ovih projekata, EU projekata, a zapravo rade na stranim sveučilištima jer ovdje nisu imali odgovarajuću priliku, trebalo je stranačku iskaznicu imat za dobit neke stvari itd., dakle brain drain …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… je isto tako jedna, jedna pojava u Hrvatskoj, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo, pa u zadnjih 10.g. otkada je Plenković na vlasti iz Hrvatske je otišlo 400 tisuća ljudi, 400 tisuća ljudi, od toga značajan broj upravo visokoobrazovanih. Zašto? Zato što je ekonomski model koji ova Vlada ima, a on se temelji na turizmu i ugostiteljskim pratećim uslugama, takav da kako god bilo turizam i ugostiteljstvo generiraju jeftina nisko plaćena radna mjesta i tu nema mjesta za one koji su visokoobrazovani, posebno ako su u stem području i onda naravno da moraju uvoziti jeftinu radnu snagu jer je naša za boljim poslovima otišla van i to je začarani krug i dok ga ne prekinemo u smislu takvog ekonomskog modela koji se temelji na turizmu, a ne na proizvodnji i izvozu…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…mi ćemo imat tu situaciju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolegice Benčić, pričali ste danas ovdje kome dobro ide, ko dobro radi, ko ne, pa evo za nekakav podatak koji nije ništa novo tj. već neko vrijeme je očito, dakle nije to i nije od jučer, ali u Zagreb se uporno dolazi, Zagreb niko ne napušta. Iz naše Slavonije se uporno odlazi, nešto se malo i vraća ovo kako sam rekao maloprije, ovoga ali odlazak je i dalje još veći nego što se može mjerit u povratku.
Ali ono što sam htio vas pitat za vaše mišljenje i ovaj vaš stav, dakle priča se u ovoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji o ravnomjernom razvoju. Prije 12.g., negdje tamo 2017.g., 9. pardon, u vrijeme početka Andreja Plenkovića, Virovitica je imala nižu plaću od Zagreba, Virovitička županija, prosječnu plaću nižu od Zagreba 46%, nakon 9.g. imamo nižu plaću 45%. Meni je to …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…pokazatelj uspjeha ove Vlade, ne znam što vi mislite o tome?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Nažalost nema ravnomjernosti u regionalnom razvoju i to ponovno proizlazi iz ekonomskog modela koji Andrej Plenković ima. Područja koja su ruralna ili koja su nekad imala industriju vezanu za poljoprivredu, tu industriju su prvo uništili, onda su uništili i poljoprivredu i kada kažete koliko ste ulagali u poljoprivredu, ja vas pitam u šta ste ulagali kad vam je rezultat taj da je vrijednost, nominalna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj rasla jedva 9% u zadnjih 15.g., a za to vrijeme je u EU rasla 53%, pa u šta ste vi ulagali? Državna revizija, dakle ponovno vaš izvještaj vam kaže da ste 3 i pol milijarde ulupali u ništa i da je efekt nikakav, dakle vi trošit znate…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…na sebe.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Kolegice Benčić, ne volim da i jedne i druge pitamo, međutim podatak koji ste sami rekli da nismo u stanju od 3% BDP-a uložiti u znanost, uložiti u istraživanja, u inovativnost, govori dodatno o tome, ovdje smo čuli naravno i o odlasku i onih koji su obrazovani. Jedna Finska naime ima ambiciozniji plan, pa već sad ima 4% BDP-a koji ulaže u znanost, a s druge strane znanost i obrazovanje za Finsku, u njihovoj strategiji u prvoj rečenici stoji da je obrazovanje prioritet i ponos Finske, kod nas niti su znanost ni obrazovanje prioritet, još manje ponos. Moje pitanje, mislite li da možda ovoj Vladi upravo i odgovara da imamo odljev onih koji su obrazovani, koji su obrazovani i u drugim znanjima zato što je puno jednostavnije…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…/Govornik se ne razumije./… vladati.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Dakle da kolegice, naime nažalost je zaista tako da je HDZ davno skužio da dobivaju izbore tamo gdje je niži udio visokoobrazovanih ljudi, to je jednostavno činjenica. Međutim, ono što je bitno ovdje reći jest da je njima onda i u cilju, političkom cilju da se to ne mijenja, ali htjela sam reći još jednu bitnu stvar. Kada je Trump skočio sa svojom idejom da treba davat 5% BDP-a za obranu, evo Plenković je odmah rekao može, kada mi govorimo da treba davati bliže 5 nego 3% za inovacije i znanost, e onda je problem jer to nije prioritet, to nije prioritet. Obrazovani ljudi, na njima temeljena ekonomija nisu prioritet, prioritet je uvijek podjarmljivanje da bi se moglo otimat.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gosp. predsjedavajući.
Poštovana kolegice Benčić, vi ste maloprije rekli da tamo gdje smo mi na vlasti trava ne rasti. Pa znate mi u Slavoniji se inače borimo protiv trave i korova znate, nama to smeta u poljoprivrednoj proizvodnji, mi se borimo protiv korova za razliku od vas u Zagrebu gdje vam je korov na svakom koraku i zato ja imam prijedlog jedan za vas, da vi potičete proizvodnju sirka u Slavoniji. Znate šta je sirak? Osnovna sirovina za izradu metli i dobro i vama i nama, mi ćemo proizvodit sirak, vi ćete dobit metle da konačno očistite Grad Zagreb, evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor…
…/Upadica: Povreda Poslovnika./…
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Gosp. Šašlin, više puta vam ovdje govorimo nemojte se brinuti za Zagreb i čistoću Zagreba. Kad biste očistili svu korupciju u svojim redovima onda danas bi ova rasprava izgledala drugačije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu, stoga gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki.
Kolegice Benčić izvolite odgovor na repliku.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Pa evo za kraj rado ću vam odgovoriti.
Kolega Šašlin, vas Zagreb najviše boli, to se vidi u svakoj vašoj replici. Naravno da vas boli jer ste tamo potučeni do nogu i 2021. i 2025. na izborima. Međutim, ja ću vama reć jedno, nema te ni zagrebačke, ni slavonske, ni ličke, niti zagorske trave koja bi uspjela proizvest materijal za metlu kojom bi se počistio vaš lopovluk i vaša korupcija, ne samo u državnim institucijama, ne samo u državnim poduzećima, nego kako sada vidimo u svim porama društva, od sportskih saveza nadalje, takva metla nažalost ne postoji još uvijek, al postojat će nakon slijedećih parlamentarnih izbora.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Prelazimo na završna izlaganja klubova zastupnika.
Prva na redu je kolegica Marijana Puljak, u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege, Vlada nam je dakle dostavila Izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije za '24.g.. Kao evo netko ko se profesionalno bavio, inženjerka sam IT-a je li informatike, tehnologije, osoba koja razlikuje aktivnost i rezultat, moram reć da ovo izvješće dakle puno govori o tome što se u Hrvatskoj radilo, a vrlo malo o tome što smo postigli. Dakle Vlada se hvali realnim rastom plaća od 11,7%, međutim evo na pitanje, na moje pitanje koliko je u to doba rasla produktivnost ili se samo nadoknađuje inflacija iz prethodnih godina, dakle nisam, nisam dobila odgovor, međutim evo Eurostat ima odgovor koji Vlada nije dala, dakle produktivnost rada u Hrvatskoj u '24.g. pala je za 1,2% dok je EU prosjek porastao za 0,4%. Dakle rast plaća bez rasta produktivnosti, jedan neizbježan ishod toga je inflacija, dakle poduzeća dižu cijene da pokriju trošak rada, a građani traže više plaće jer su skuplje cijene i onda se krug zatvara, dakle to su te neke škare koje se otvaraju. Prema podacima DZS, kao evo u slobodnom govoru sam danas govorila o tome da je samo u 2.g. broj zaposlenih na državnom proračunu porastao za 12 i po tisuća ljudi. Trošak plaća dakle javnog sektora raste s oko 5 i po milijardi eura u '23. na 9 milijardi eura ove godine, plaće javnog sektora financiraju se naravno iz poreza građana, dakle svaki novi zaposlenik u javnoj upravi koja ne pruža bolju uslugu građanima čisti je inflatorni pritisak na sve nas. I samo jedna ilustracija, koliko su nam prioriteti iskrivljeni dakle evo broj policajaca npr. u te 2.g. je smanjen, dakle rasla je administracija, a ne kapacitet koji štiti građane.
Sad malo o obrazovanju, obrazovanje uvijek naglašavamo je temelj svakog modernog društva. Dobro je ukazao kolega Bakić, dakle izvješće ne donosi PISA rezultate, novi ciklus još nije objavljen, međutim zadnji koji imamo iz PISA '22. pokazuje nešto što bismo evo trebali zaista alarmirati i glasno reći, dakle svaki 3. hrvatski učenik ne dostiže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Među učenicima strukovnih škola, onima koji su naša je li buduća radna snaga taj udio je više od 70%, još gore, a što to u praksi znači?
Znači da budući električar ne može raditi sa tehničkom dokumentacijom, ne može pročitati jel'? Da budući vodoinstalater ne zna izračunati materijal koji mu treba. Mlada osoba koja traži posao ne može razumjeti oglas koji čita. Mi govorimo dakle o digitalnoj tranziciji, o inovacijama, o ekonomiji znanja, umjetnoj inteligenciji a više od trećine naše djece ne prolazi matematički test koji bi trebao biti osnova.
U visokom obrazovanju evo naše najveće, najbolje kažu Sveučilište Zagreb nalazi se između 651, 660 mjesta na svjetskoj ljestvici od 1500 institucija, Ljubljana ispred, Prag je ispred, Varšava je ispred. Dakle, ulažemo milijardu eura u školske zgrade, u infrastrukturu, ali bez strukturne reforme koja bi vezala financiranje za ishode gradimo doslovno bolje kontejnere za isti sustav.
U inovacijama evo kao što što smo rekli Vlada slavi ulazak u skupinu umjerenih inovatora, dakle to je veliki uspjeh međutim pogledajmo odakle dolazimo, godinama smo bili u istoj kategoriji kao Bugarska i Rumunjska na samom dnu EU. Čak evo ni izvješće koje danas razmatramo nije zabilježio taj napredak jer se dogodio evo u 2025. godini nakon koje izvještavamo. Dakle, ulažemo u razvoj i dizajn niže nego europski prosjek, a rizični kapital za startupove je tri puta manji od EU prosjeka.
Dakle, dok slavimo napredak na ljestvicama svaki peti visoko obrazovani Hrvat živi i radi u inozemstvu, svaki peti. Dakle, to nisu apstraktni podaci već to su naši inžinjeri, istraživači, liječnici, financirali smo njihovo obrazovanje a plodove tog ulaganja bere Njemačka, Irska, Austrija. Europska sveučilišna udruga posebno imenuje Hrvatsku kao jednu od zemalja u kojoj migracija najjače udara na sveučilišta i istraživačke institucije.
Dakle, evo to je uspjeh ove Vlade. Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu je kolega Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, evo i poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Ovaj dan je bio iscrpljujuć i obje točke smo zapravo mogli možda i objediniti jer se radi o istome problemu. Kad se radi o ovome izvješću, dakle već sam i u ime kluba jasno rekao dakle da se radi o manipulaciji podacima što uopće nije problem metodološki gledajući bilo da se radi o ovakvim izvješćima, bilo kakvoj vrsti tekstova, ne znam nekakvim povijesnim istraživanjima.
Ako imate toliku količinu podataka, činjenica vi ako postupate nepošteno i nestručno možete iz tog materijala napraviti što god hoćete. I upravo to se ovdje dogodilo, jel' da je to jedna samohvalospjevna recimo ne znam kako bih je nazvao, dakle uradak kojim Vlada naravno ponavlja do besvijesti jel' kako je uspješna, kako brine o građanima i slično. Međutim, kad se pogledaju osnovni podaci, dakle jasno je da po onom socrealističkom obrascu potemkinovih sela da se ta priča na papiru bitno, jel' ili čak potpuno suprotno razlikuje od stvarnosti koju živimo.
I ovdje smo čuli od zastupnika puno kvalitetnih podataka, ali uvijek ono što je problem našeg Sabora jel' uvijek to završava sa nekakvim motivom međusobnih stranačkih sukoba ili nekakvih opcija i onda se najviše zagusti za tome i udaljavamo se da bismo možda jednog dana mogli napokon promijeniti stanje u Hrvatskoj a to možemo ako se oko nekih općih, načelnih, nacionalnih stvari dogovorimo da ne služimo jel' neprosvijećenom apsolutizmu bilo Andreja Plenkovića ili bilo kojem drugom partitokratskom modelu koji smo naslijedili.
U raspravi sam naglasio, dakle da to nije naš novi problem, nego to je tragedija rekao bih bivšeg komunističkog sustava ili modela u kojem smo živjeli ne samo mi nego sam naveo i primjere iz Rusije i nije se jednostavno i lagano, dakle promijeniti tih naslijeđenih struktura, a onda i njihovih modela.
Dobro je poznato jel' da su komunistički sustavi u Europi nisu se raspali nekom vanjskom agresijom, nego prvenstveno zbog neuspiješnosti toga upravljačkog sustava, dakle koji je socrealistički pričao o sebi, zaduživao se, propadao. Bili smo da, dakle ključni problem i sa ovom inflacijom koju guramo u prvi plan. Ali inflacija je prvenstveno posljedica. Naravno da ona može biti instrument, ona je instrument ali ona je prvenstveno posljedica, odnosno pokazatelj neuspješne razvojne politike.
Ova prijevara sa ovim izvješćem, dakle ili manipulacija već se očituje u samom tom socrealističkom naslovu, dakle to nije izvješće o tome, o provedbi Nacionalne razvojne strategije, nego izvješće o napretku jel'? Čim vam to zada jel' u samome naslovu jasno je da je to jedna vrsta bahatosti možemo reći i bezobrazluka i podcjenjivanja, dakle Parlamenta u kojem se to izvješće upućuje.
Dakle, isto tako, dakle cijela koncepcija hrvatskog nekakvog, nekakve strategije razvojne takozvane, a zapravo ona je nerazvojna temelji se na zapravo potrošnji, a ne proizvodnji, dakle stvaranju nove vrijednosti. To se najbolje očituje u podatku kojeg neprekidno svi vladajući saborski zastupnici ističu, a to je BDP po glavi stanovnika, dakle koji raste upravo na toj potrošnji pa potiče inflaciju jel' da se pumpa itd. Pa kad se donesu mjere o ovom PDV-u iz prošle točke koju smo imali onda dobijete tu nekakvu mrvicu, ali naravno prije toga je je više ne znam više ne znam stotina puta generiran PDV na sve druge cijene gdje energija naravno sudjeluje u velikoj mjeri, pa i oni koji nemaju veze sa tom energijom i kojima on ne ulazi u strukturu, dakle cijene proizvoda i oni dižu svoje, svoje cijene.
Ali opet hoću naglasiti da je ključni problem u nadam, dakle u Hrvatskome saboru i zapravo kako se može razvijati jel' jedno društvo koje iseljava i tjera iz Hrvatske jel sve što je uspješno i mlado, dakle i što je reproduktivno itd., potencijalno, a uvozi se gotovo nepismena, a pogotovo neprilagođena u svakom pogledu radna snaga kako u razvojnom, identitetskom i drugome smislu. Dakle osnovni naši problemi su dakle temelji koncepcije koja nije razvojna dakle pogrešni pristup, pogrešne percepcije, a onda naravno da nema odgovornost odnosno nema mjerenja učinkovitosti nego se samo distribuira novac i navodi se distribuirano je toliko, a zapravo što se je s time napravilo, napravila se propast, novi gubitci …/Upadica Penava: Vrijeme./… bijeg iz Hrvatske, a to znači katastrofa koja nam prijeti. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. 238 kolega Jurčeviću pa sad ste me iznenadili kad ste počeli sa ovim vašim završnim govorom, lijepo ste počeli da iznosimo podatke koji su bitni, koji su egzaktni i relevantni ali da se koriste u međustranačka prepucavanja što ja odgovorno tvrdim barem za sebe i za našu stranu da ne. Pričamo ovdje o podacima u interesu RH, u interesu građana RH i nemojte nas dovodit u mišljenje da vi to radite kao nezavisni zastupnik jer uvjeren sam da ne jer se često javljate i često …/Upadica Penava: Vrijeme./… komentirate.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević kojemu će biti četvrta opomena ukoliko je dobije, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega ja ne govorim, 238, ja ne govorim pojedinačno. Ako i govorim pojedinačno, govorim da bi pokazao zapravo trend. Naime, evo vidjeli smo primjere da HDZ opravdano govori i prigovara u Zagrebu u primjerima dakle koji su jednaki metodološki kao HDZ-ovi na državnoj razini. Kakvu poruku time šaljemo građanima? Da se tučemo od toga tko će zapravo zajašiti na tu pljačkašku mogli bismo reći nekakvu kasu, blagajnu ovaj ili riznicu. Dakle to su pogrešne …/Upadica Penava: Vrijeme./… pogrešne poruke, a vidimo po glasovanju u saboru …/Upadica Penava: Hvala vam./… da nikad nije bilo podupiranja dakle da oporba poduzme nešto, …/Upadica Penava: Hvala vam./… ok.

Penava, Ivan (DP)
S obzirom da ste replicirali izričem vam četvrtu opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi danas i nastavljamo dalje sa kolegom Stipanom Šašlinom u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom pa prije nego što kažem nešto o samom izvješću koje je po meni zaista kvalitetno i sveobuhvatno, želim malo se dotaknuti rasprava koje smo danas ovdje čuli, a one se u bitnome razlikuju. Kad slušamo primjerice gospodina Piližotu koji kaže da nije bitna statistika, nisu bitne tablice, nisu bitni ti pokazatelji izvješća koji im očito izgleda ne idu u prilog jer pokazuju realno, stvarno stanje na terenu nego je bitno ono kako se stvarno živi, kako se stvarno živi. Pa evo kako se stvarno živi u Slavoniji, ja ću vam samo ukratko reći. Problem je nema autobusa odnosno ne vozi se autobusima, nitko se ne vozi autobusima osim učenika, njima su besplatno plaćeni, a znate zašto se ne voze, zato što svaka obitelj ima minimalno jedan, a neke imaju i po dva i tri automobila, jednostavno više nitko ne ide autobusom. Eto to vam je jedan od pokazatelja kako se živi u Slavoniji i Baranji. Drugi pokazatelj vam je to što ne možete trenutno naći čovjeka nezaposlenog. Svatko tko želi radit danas u Slavoniji i Baranji pa i u Hrvatskoj cijeloj može raditi i radi, svatko tko želi raditi. To su činjenice, ako ne vjerujete odite probajte naći nekoga koga, koga ćete uposliti. E onda s druge strane imamo gospođu Benčić koja opet suprotno tvrdi. Kaže da ne nemojte vi pričat nama ovo ono nego su nama bitni pokazatelji i statistika ono što kaže jel zaostajemo u proizvodnji, u poljoprivrednoj proizvodnji pogotovo za razvijenom Europom i onda vjerojatno misli ne znam na proizvodnju tulipana u Nizozemskoj da mi puno manje proizvodimo ili limuna u, u, u Italiji ili šparoga u Njemačkoj ili ne znam što to. Ja tvrdim da je u Hrvatskoj doista proizvodnja žitarica odnosno biljna proizvodnja maksimalno zastupljena, imamo tržišne viškove odnosno imamo višak u odnosu na vlastite potrebe itd. jel. Prema tome prvo bi trebala oporba se usuglasiti da li će govoriti o stvarnim pokazateljima iz ovog izvješća ili će onako da, da pričamo priče i zato evo ja ću pokušat ukratko samo iznijet nekoliko činjenica odnosno nekoliko podataka iz ovog izvješća na neki način sublimirat to. To je ono što nitko danas nije opovrgnuo, nitko nije rekao da se ne slaže s time, a to je da je realni rast BDP-a u 2024. godini bio 3,8% odnosno znatno viši od velike većine zemalja u EU. Smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u za 10,5% odnosno negdje na oko 65% BDP-a. Smanjenje broja nezaposlenosti za 12,5%, povećanje broja zaposlenosti istovremeno za oko 64 tisuće ljudi. Znači 64 tisuće ljudi je u '24. godini više radilo u odnosu na '23. Povećanje plaća nominalno 15%, a realno 11,7%. Proračunski manjak i dug opće države u skladu sa Mastreškim kriterijem odnosno ispod 3% što je rezultiralo vrlo visokim kreditnim rejtingom, to je također činjenica koju nitko ovdje nije ni dotaknuo, ni osporio, ni spomenuo. Svemu ovom doprinijelo je i vrlo uspješno povlačenje europskih sredstava iz europskih fondova tako da je do 31.12.2024. godine povućeno oko 8 milijardi eura odnosno 81% ukupne vrijednosti NPO-a. Svi ovi pokazatelji sad što sam ih ja ovdje izveo, iznio dokazuju i potvrđuju da su makro, da je makroekonomski okvir unatoč brojnim vanjskim, negativnim i faktorima i rizicima itd. osigurava uspješnu provedbu nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Klub HDZ-a podržat će ovo izvješće. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Šašlin.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Ivana Marković, izvolite. Biti će vam treća opomena ukoliko bude izrečena.

Marković, Ivana (SDP)
Hvala vam.
Ma evo 238. slušam ovo završno izlaganje i slušam kolegu koji govori o proizvodnji kako smo mi genijalni, pa a vi možete govoriti o kojim god brojevima vi hoćete o statističkim podacima, ali kolega otiđite u bilo koju trgovinu pa vidit ćete etikete kod voća i povrća. Ja neki dan sam točno radila eksperiment na način da pokušam pronaći nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj Italija, Španjolska …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… pa tako dalje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu sa kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi. Jednako takva sankcija će zadesiti kolegu Vukušića ukoliko se odluči za povredu Poslovnika, a dobije opomenu.
Izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Znate ja sam, kolega Šašlin samo moram vam reći zašto imaju jedan, dva, tri auta. Pa je, ljudi mogu si danas to i priuštiti. A znate zašto ne ide autobusima? Pa između ostalog kad već pričamo o Slavoniji u mjestu gdje sam se ja doselio '93. i mijenjao kuću mogli ste doći autobusom na posao u 8, a radi se od 7. Evo jedan jedan dva.

Penava, Ivan (DP)
Kako sam i rekao, dakle zbog repliciranja vam izričem treću opomenu sa već spomenutim ishodima, odnosno sankcijama.
Kolega Šašlin, vama oproštena četvrta čini mi se, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Članak 238. Pa poštovana kolegice kad govorite o trgovinama ovaj mi primjerice u Hrvatskoj imamo, poglavito i u Osijeku imamo dostatnu čak i previše proizvodnju piva. Ali ja ipak u trgovini želim popiti Heineken, neću osječko nego Heineken, bez obzira na onu crvenu petokraku znate, ja ipak volim Heineken popiti. Pa to smo htjeli, za to smo se odlučili, za jedinstveno europsko tržište i sad vama smeta što ima različitih proizvoda u trgovini.
Pa evo ako ste protiv …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… toga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Dakle, zbog repliciranja izričem vam četvrtu opomenu. Neću trošit vrijeme na obrazlaganje posljedica jer smo na samom kraju.
Kolega Boris Piližota posljednji u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, evo prvo ću se obratiti kolegi Šašlinu i on je nama posvetio određeno vrijeme. Žao mi je opet što ne možete odgovoriti. Ja znam da vi ne možete pobjeći od naše crvene zvijezde to je prvo. Drugo, imate sreće što raspravljamo u ovo vrijeme i evo drago mi je da vas nitko nije čuo.
Ja sam iz Osijeka pa se okrećem i gledam, vidim svašta kako ljudi danas žive. Vi ste iz Baranje, to ne vidite. Ali podsjetit ću vas samo na jednu stvar. Neki dan ste pričali u jednoj raspravi da mi izvozimo pšenicu to je točno. A znate li da uvozimo kruh? Ne znate. A ako imamo toliko pšenice, izvozimo zašto uvozimo kruh? Dolazite iz Slavonije, dolazite iz Baranje. Znate li da izvozimo telad i stoku van, a uvozimo meso?
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Pa nemamo, ali je izvozimo. Ono što imamo to izvozimo, a uvozimo meso. I ja, kad vi pričate ja stvarno mislim da ne dolazite iz Slavonije, ali uistinu znam da dolazite, da tamo živite. I jedino što mogu zaključiti žao mi je i ne znam tko vas je doveo u takvu zabludu? I evo nadam se da ćemo imati još prilike o tome raspravljati.
A evo za kraj ću reći da nakon ove današnje rasprave ostaje po meni jedno ključno pitanje, a to je da li je danas Hrvatska bolja zemlja za život naših građana ili je samo zemlja sa boljim statistikama. I ponovit ću, građani ove zemlje žive ne od tih brojki, ne od tih statistika, nego od subjektivnog dojma kako se nose sa svim problemima, a prvenstveno financijskim u današnje vrijeme.
A mi i dalje cijelo vrijeme slušamo o rastu, slušamo o tim brojkama, slušamo o strategijama i to je o.k. Ali stvarnost je kao što sam i rekao puno drugačija. Život je skuplji, nesigurnost je puno veća, a osjećaj da rad u današnje vrijeme ne jamči dostojanstven život sve, iz dana u dan je sve prisutniji. I na kraju moramo reći da stvarno nije problem u tome raste li gospodarstvo, nego je problem još ću jednom ponoviti kako to gospodarstvo raste, jer rast koji se temelji isključivo ili većinom na potrošnji i uvozu nije razvoj. To možemo samo nazvati privremenim modelom. I dok god osobna potrošnja i državna potrošnja rastu, izvoz zaostaje. I samim tim produktivnost naša stagnira. I Hrvatska i dalje stoji na otprilike 78% prosjeka EU, dakle daleko smo još od toga da uopće krenemo sustizat one koji su u EU najrazvijeniji, a sa ovim postotkom i dalje stojimo čvrsto na istom mjestu.
I što to znači? To znači da hrvatski radnik i dalje radi za znatno manju plaću nego u razvijenim članicama EU, znači da naši mladi i dalje odlaze i znači da standard ne prati ono što Vlada govori ili što možemo čitati u ovim izvješćima. I još ću jednom ponoviti, zato cijela ova priča i ova rasprava i ova statistika ne može biti priča o uspjehu, jer može bit samo priča o propuštenim prilikama koje smo imali ispred nas. Ponovit ću još drugo važno pitanje iz ovih izvješća i problema u Hrvatskoj je inflacija, jer smo i dalje zemlja koja je među najvišom inflacijom u eurozoni i to građani iz dana u dan osjećaju. Tu je također i tržište rada na kojem nezaposlenost kao što ste i vi rekli pada, to je točno. Ali ne zato što je naše gospodarstvo ili sustav snažan, nego zato što ljudi odlaze.
I dok god ljudi odlaze nama će rasti BDP, jer ono što gradimo kroz BDP ako imamo manje ljudi logično je da se BDP po glavi stanovnika povećava. To je čista ekonomija. I nedostatak radne snage ako govorimo o tom to isto se ne možemo hvaliti da je to naš uspjeh. To je alarm. Vidjeli smo što se događalo proteklih godina, koliko stranih radnika je došlo raditi u Hrvatsku.
Jesmo mi to htjeli? Ne. To je bilo nužno.
I danas smo još u situaciji da nema tih istih radnika da bi hrpa sektora u Hrvatskoj upitno bilo kako bi uopće funkcionirali od građevine do ugostiteljstva. I naravno uz sve te milijarde mi nismo dosegli ono što smo u konačnici željeli, nismo ostvarili željeni uspjeh i u SDP-u smatramo da Hrvatska može bolje, da može biti zemlja u kojoj rad ima vrijednost, da može bit zemlja koja proizvodi a ne samo uvozi i da može bit zemlja u kojoj ljudi ostaju ali za to je potrebna …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… promjena smjera.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Anamarija Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Članak 238. Samo kratko. Dakle, rekli ste građani žive od dojma. Ja mislim da građani zaslužuju stvarnu cijelu istinu, a ne samo onaj dio istine koji odgovara vama i vašoj tezi. Problem nije u stvarnosti, nego u tome kako je vi danas cijeli dan prikazujete. U cijeloj Slavoniji tako naravno i u mom gradu se vidi veliki napredak, ali to vas ne zanima,. Jer ne ulazi u taj nekakav vaš narativ i da može bolje naravno da može. Ali tome služe strategije i služi …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…

… sagledavanje istine sa svih strana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. iznošenje neistina. Kolegice Blažanović ja nisam rekao dojma, Blažević, subjektivnog dojma, znači osjećaja kako se svakodnevno nose prvenstveno sa financijskim problemima.

Penava, Ivan (DP)
Također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Sa ovim smo stigli do kraja rasprave koju zaključujem.
Po ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem državnom tajniku Domagoju Mikuliću i savjetniku ministrice na sudjelovanju i doprinosi raspravi, jednako tako svim kolegicama i kolegama uz najavu sutrašnjeg dana kojeg otvaramo sa prvom točkom dnevnog reda sukladno planu rasprava, a to je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u drugom čitanju.
Hvala vam i ugodan ostatak dana.
SJEDNICA PREKINUTA U 19,03 SATI

23

  • Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2024. godinu
30.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.godine,za 2024., predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno godišnje izvješće.“. Molim glasujmo. 120 glasova, 78 za, 42 protiv što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF