Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

17; 18

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Australije o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 289
  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 290
23.04.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ranije na sjednici dogovorili smo da ćemo provest objedinjenu raspravu o točkama 3. i 4. iz plana redoslijeda, redoslijeda rasprave.
Podsjećam vas, to su dva prijedloga zakona koji se tiču dvije daleke zemlje Australije i Novog Zelanda.

1. Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Australije o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 289.
1. Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 290.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207. našeg Poslovnika.
Na temelju čl. 207. Poslovnika propisano je da, da zakoni kojima je, kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednome čitanju.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
S nama i dalje ispred Ministarstva financija državni tajnik gosp. Matej Bule koji će nas upoznati sa ovim prijedlozima reguliranja odnosa sa Australijom i Novom, Novim Zelandom, izvolite.
…/Upadica se ne razumije. Da, samo trenutak gosp. Bule, nakon ove točke ako se slažete prije, krenut ćemo odmah na iznošenje, na iznošenje stajališta zato što ovaj to je već praktički dogovoreno sa klubovima jer su poslani, poslani mailovi. Mislim da se slažete jel da, kao i ovaj svaki put. Izvolite.

Bule, Matej
Zahvaljujem se gosp. potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, danas se pred vama nalaze Konačni prijedlozi Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Australije o uklanjanju dvostrukog oporezivanja i Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza kojim se promovira gospodarska suradnja i produbljuju postojeći odnosi između RH i Australije odnosno Novog Zelanda. Ovim zakonima o potvrđivanju ugovora potvrđuju se ti već potpisani ugovori kako bi sve njihove odredbe u smislu čl. 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Osnovni cilj predmetnih ugovora je uz izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza i porezne utaje. Drugim riječima, ugovorima se želi uspostaviti jasan i transparentan okvir za poslovanje hrvatskih i australskih odnosno hrvatskih i novozelandskih poduzetnika kojima je u planiranju gospodarskih aktivnosti nužno potrebno sa sigurnošću znati koja država ima pravo oporezivati prihode od poslovanja, te izbjeći rizike dvostrukog oporezivanja.
RH trenutno primjenjuje 72 Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Polazna osnova za pregovore pri sklapanju Ugovora o dvostrukom oporezivanju porezima na dohodak i imovinu su vlastiti modeli koje svaka država izrađuje prema vlastitoj poreznoj politici, a uobičajeno se temelje na modelu Ugovora o dvostrukom oporezivanju porezima na dohodak i imovinu organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak OECD-a odnosno UN-a.
U želji promoviranja gospodarske suradnje i produbljivanja odnosa, RH i Australija su 24. studenog u Camberri potpisale, prošle godine potpisale Ugovor o uklanjanju dvostrukog oporezivanja. Ugovor je za hrvatsku stranu potpisala izvanredna i opunomoćena veleposlanica RH u Australiji Betty Bernardica Pavelić, a za australsku stranu pomoćnik ministra za produktivnost, tržišno natjecanje, dobrotvorne svrhe i državnu riznicu.
Ugovor između RH i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza potpisan je nekoliko dana kasnije u Wellingtonu. Ugovor je za hrvatsku stranu potpisao tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija gosp. Marko Primorac. Sklapanje ugovora nužan je slijed ukupnih aktivnosti koje RH poduzima glede povećanja stupnja međusobne gospodarske suradnje između RH i Australije odnosno RH i Novog Zelanda. RH i obje države žele u budućnosti povećati međusobnu suradnju država i njihovih gospodarstvenika. Nakon potpisivanja ugovora provodi se postupak potvrđivanja odnosno ratifikacije dakle ono što evo upravo na neki način činimo sukladno čl. 18. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora. Ustavna osnova je, kao što je rekao i potpredsjednik sabora, za potvrđivanje ugovora sadržana u odredbi čl. 140. st. 1. Ustava RH i ovim Zakonima o potvrđivanju ugovora potvrđuju se ugovori kako bi njihove odredbe u smislu čl. 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka. Naravno, temelj za donošenje ovih zakona u jednom čitanju je u čl. 207a. Poslovnika HS.
Vlada RH je 16. travnja ove godine na 160. sjednici prihvatila primjenu hitnog postupka, te je istog dana pokrenula postupak za potvrđivanje predmetnih ugovora upućivanjem HS prijedloge zakona o potvrđivanju spomenutih ugovora, a sukladno čl. 207. Poslovnika HS da se isti donesu po hitnome postupku.
Što se tiče samog sadržaja, tu ću evo pokušati biti nekako što kraći. Vjerujem da ste svi u materijalu dobili sami ugovor, dakle stupanjem na snagu ugovorima će se potaknuti nova, te intenzivirati postojeća suradnja između RH i obje države, postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohodaka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država. Pogodnosti, dakle koje će se ostvariti najviše se tiču dakle samog utvrđivanja pitanja rezidentnosti, sam status rezidenta dobit će i mirovinski fondovi i investicijski fondovi, dakle to je vrlo važna stvar za ta prekogranična ulaganja. Dobit od poslovanja u oba ugovora oporezuje se u ugovornoj strani u kojoj, u kojoj je društvo rezident, osim naravno u slučaju postojanja stalne poslovne jedinice. Dosta važna stvar vezana i uz brodarske i zrakoplovne kompanije odnosno omogućuje se hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim kompanijama koje obavljaju međunarodni prijevoz robe između RH i Australije odnosno između RH i Novog Zelanda plaćanja poreza na ostvarenu dobit isključivo u RH. Naravno riješeno je i pitanje, ovim ugovorom riješeno je i pitanje dividendi, dakle da se dividende utvrđuju, oporezuju po stopi od 10% bruto iznosa dividende u Australiji odnosno 15% u Novom Zelandu. Što se tiče oporezivanja kamata, 10% bruto iznosa kamata u obje zemlje. Naravno, riješena su i pitanja autorskih prava i isplate mirovina. Suradnja u naplati poreza također je vrlo, vrlo važna u kontekstu zloupotreba, sprječavanju zloupotreba koje su namijenjene i, i sprječavanju dakle stvaranja mogućnosti za neoporezivanja ili umanjeno oporezivanje dohotka. Uspostavljena je jedna i komunikacija s tamošnjim vlastima, dakle da se pogotovo o svim tim poreznim pitanjima direktno komunicira, da nema nikakve potrebe da se to radi preko diplomatskih i konzularnih predstavništva.
S obzirom dakle na sva ova navedena rješenja smatramo da će ugovori biti poticaj stranim ulaganjima u RH i međusobnoj razmjeni dobara i usluga sa navedenim zemljama, zapravo povećanje ukupne gospodarske suradnje. Napominjemo da na dan stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju ugovora isti neće biti na snazi, nego će sukladno sadržajnim odredbama u oba ugovora stupiti na snagu datumom primitka posebne pisane obavijesti kojom jedna država ugovornica obavješćuje drugu diplomatskim putem da su ispunjeni njezini unutarnji pravni uvjeti za stupanje na snagu ugovora, te će se podaci o stupanju na snagu ugovora objaviti u skladu sa odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju izvršavanju međunarodnih ugovora, a sami ugovori će dakle početi proizvoditi pravni učinak u odnosu na dohotke ostvarene od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj ugovor stupa na snagu.
Evo. Naravno za provedbu predmetnih ugovora nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnome proračunu.
Zahvaljujem se svima na pažnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Imamo nekoliko replika.
Prva replika gospodin Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Moje pitanje odnosi se da li imate kakvu informaciju možda jel' kada će biti ratificiran ovaj Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, jel' to je vrlo važan ugovor koji već brojni poduzetnici čekaju i znam da nije na našoj strani, nego da je na strani SAD-a. To je prvo pitanje.
Drugo, da li možda imate informaciju kada će ove druge, još ostale su čini mi se još tri zemlje članice OECD-a sa kojima mi nismo potpisali ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ovo je jako važno da prije ulaska u OECD potpišemo ovo kao što sad danas radimo sa Australijom i Novim Zelandom jer su one članice, pa me sad zanima hoćemo li prije ulaska Hrvatske u OECD sa još ove tri zemlje članice čini mi se Japan, Meksiko i Kolumbija potpisati ugovor prije nego uđemo.
Evo zahvaljujem. Ako imate takvu informaciju.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovani zastupniče Lalovac.
Dakle, što se tiče SAD-a ako što znate da je potpisano 2022. godine, bila je potreba dakle za određenim ipak doradama taj dodatni protokol se nadamo da će biti potpisan idući tjedan u Dubrovniku i da će onda zapravo obje strane vrlo brzo nadamo se ove godine to i ratificirati i u konačnici da to imamo razriješeno i da stupi na snagu.
Što se tiče ovoga dijela, malo pokušavam požuriti da na sve odgovorim što se tiče OECD-a. Dakle, mi u OECD ulazimo u kontekstu dakle onih gospodarskih reformi, zahtjeva, kriterija koji su pred nas postavljeni i to je nadamo se da ćemo uskoro imati sve dovršeno, sva poglavlja zatvorena.
S tim zemljama također, dakle planiramo na neki način također potpisati te ugovore kada dođu na red, međutim Republika Hrvatska jako dobro stoji po pitanju broja tih ugovora bez i ova tri koja ste vi spomenuli dakle Australija, Novi Zeland i Amerika mi imamo 72 ugovora što je zapravo jedna jako velika i raširena mreža.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani državni tajniče.
S obzirom na razinu trgovinske razmjene sa Australijom i Novim Zelandom, recimo sa Australijom čini mi se da je negdje oko 200 milijona eura godišnje, a da u tome veliku ulogu igraju upravo usluge u odnosu na robnu razmjenu. Da li u stvari hajmo reći ovim potpisivanjem ugovora, ne da li nego koliko su očekivanja da će se robna razmjena recimo u narednom, narednom periodu povećati i da će ovo doprinijeti u stvari povećanju robne razmjene?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na pitanju.
Dakle, što se toga tiče kao što ste rekli nekakvih tridesetak milijona eura ovisno o godini se kreće robna razmjena sa Australijom. Negdje oko nešto više od 300 milijuna eura naš izvoz usluga, odnosno turističkih usluga u Australiju. Tu ste vi zapravo u pravu i smisao i cilj ovog potpisivanja ovoga ugovora, dakle zaista je dugogodišnjim naporima zaista sa obje strane je da se ta suradnja intenzivira pogotovo s obzirom na jako veliki zajednicu hrvatsku koja postoji u Australiji. Tamo zasigurno nije još uvijek u punoj mjeri iskorišten, dakle taj potencijal personalnih odnosa, obiteljskih veza itd. koje imamo sa Australijom u tom kontekstu.
Zasigurno da ovaj ugovor će omogućiti jednu pravnu sigurnost za obje strane da te interakcije idu zapravo puno, puno slobodnije i sigurnije i nadamo se da će to zaista se na taj način manifestirati. Evo mogu prenijeti neke impresije tamo iz Australije da je naša zajednica u tom kontekstu sa ovime bila poprilično zadovoljna i dočekala ovo sa odobravanjem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala.
Poštovani predlagatelju mislim da više-manje svi podržavamo jedan ovakav regulatorni dio, međutim ono što ostaje u zraku je pitanje hoće li krajnji korisnici, točnije građani u potpunosti moći razumjeti što trebaju, kako trebaju, kad trebaju itd. itd. posebno imajući u vidu činjenicu da je ovdje jako tanka granica između onoga što se s jedne strane definira životnim interesima i s druge strane određenih raskorakom od nekoliko mjeseci trajanja određenoga projekta. Dakle, da li u tom smislu mislite da bi možda trebalo napraviti nekakav ili skraćeni oblik, ne znam uopće kako ga nazvati možda nekakvoga vodiča koji bi u svakom slučaju mogao olakšati razumijevanje ove problematike da svaki korisnik zna što i u kojem trenutku treba, a ne da treba listati nekakav zakon ili da treba tražiti nekakve pravne savjete od nekakvih službi gdje često puta se nitko ni ne javi kad zovete.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Piližota, o pardon odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na vašem pitanju.
U tim stvarima mi naravno izvijestimo, naravno izvijestimo na internetskim stranicama itd. Svi oni koji su u ovakve stvari uključeni, dakle netko tko ima neku namjeru ostvarivanja gospodarskog odnosa sa Australijom ili iz Australije sa Hrvatskom svakako, dakle da se ipak mora u tom kontekstu malo i detaljnije informirati.
Ali evo što ste vi rekli jedan također zanimljiv prijedlog, pa možda možemo i na našim internetskim stranicama ne nužno vodič, ali možda nekakvu promemoriju, dodatno pojašnjenje istaknuti, objaviti na našim društvenim mrežama tako da evo konzultirat ćemo se unutar ministarstva. Nema razloga, ne radi se o nekom prevelikom naporu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujemo poštovani državni tajniče.
Na tragu pitanja kolege Kujundžića malo ću drugačije ga postaviti, jer mislim da se radi o sličnom u biti pitanju vezano za biti pitanju vezano za ugovor Australija – Hrvatska. U praksi po meni ovakve ugovore najviše koriste upravo velike kompanije koje ujedno za pretpostavku i imaju zaposlene ili vanjske porezne savjetnike, pa me zanima možete li malo možda pojasniti što ovakvi ugovori konkretno donose malim poduzetnicima i obrtnicima, a ne nužno samo velikim sustavima koji po meni ionako znaju optimizirati svoje poreze.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, pa ja se djelomično mogu složiti sa vama da naravno da pogotovo kada se radi o, dakle nije isto imati jedan ovakav ugovor sa nekom zemljom koja se nalazi nekoliko stotina kilometara od vas i u tom kontekstu imate vrlo intenzivnu suradnju i tog SMI, dakle malih i srednjih poduzetnika. Ipak dakle što se tiče ove suradnje na tako veliku razdaljinu između Australije i Novog Zelanda, dakle i Hrvatske naravno da su tu onda uključenije velike kompanije i to je posve prirodno i normalno.
Međutim, kažem s druge strane imamo jako veliku zajednicu u Australiji ako se ne varam, kreću se neke procjene oko 170 000 ljudi koji imaju hrvatsko porijeklo tako da među njima ima jako uglednih poduzetnika u australskom korporativnom sektoru, tako da vjerujem da će i za njih i za naše poduzetnike bit dosta prilike da ovu novu jednu pravnu sigurnost iskoriste za kvalitetnu suradnju.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče naravno da su vam na prvom mjestu u stručnom smislu, dakle financije ali vidim da znate i nekakve pokazatelje brojčane. Prema tome, dakle SAD je daleko najbrojnija zemlja u kojoj borave hrvatski iseljenici svih naraštaja, dakle od petog, četvrtog pa do ovoga prvog koji iseljava, a isto tako i Australija nakon Canade prida i Novi Zeland među najbrojnije. Dakle, procjene idu do 250 000 Australija, a 100 000 novi Zeland i tamo ima cijeli niz uspješnih ljudi.
Međutim, zašto ovako kasno, zapravo najkasnije potpisujemo sa te dvije zemlje koje bi mogle, dakle omogućiti i povrataka nekih od njih, ali pogotovo u integrativnom smislu, poslovnom zašto se izbjegavalo toliko dugo za te dvije, odnosno tri zemlje najvažnije dakle SAD, Australija, Novi Zeland sa potpisivanjem ovoga ugovora i donošenjem zakona koji je zapravo na neki način pod pritiskom OECD-a i dakle UN—a i nekakvih drugih standarda koja se zovu ljudska prava …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… a zapravo su nam te zemlje na neki način najvažniji …/Govornik se ne razumije./… iseljeničke zajednice i poslovne mogućnosti koje one pružaju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem se na vašem pitanju.
Ja bih se samo djelomično složio. Kao što ste rekli nije ovo samo tehničko, financijsko pitanje. Ovo je zapravo i pitanje diplomatskih napora dugi niz godina hrvatska strana ovo pokušava ostvariti i zapravo ovo predstavlja jedan veliki uspjeh i sa strane nekakvih diplomatskih napora da smo u konačnici uspjeli i sa ovim zemljama doći do dogovora i potpisati ove ugovore, a nadamo se da ćemo to u konačnici učiniti i sa Sjedinjenim državama pogotovo sa ovim potpisivanjem protokola sljedeći tjedan i da ćemo time zapravo zaokružiti jednu mrežu ugovora gdje će ih biti nekakvih 75 i da ćemo najveći dio svjetskog BDP-a u kontekstu pokrivenosti pokriti, ali kao što ste i vi rekli zapravo ne radi se tu samo o tehničkom i financijskom pitanju radi se i o diplomatskom i na neki način i kroz ovdje zapravo povezujemo i domovinsku i iseljenu Hrvatsku sa ovakvim rješenjima i čini mi se da je to korak u pravom smjeru. I kažem još jednom …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… u Australiji su to jako dočekali naša zajednica.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče lijepo ste rekli da će ovaj ugovor stupiti na snagu 1. siječnja godine koja slijedi nakon što se ovi ugovori ratificiraju u obje zapravo države, odnosno sve tri. Dakle, ovo sve o čemu pričamo će stupiti na snagu ne kada mi ratificiramo, to je tek pola zapravo posla, drugu polovicu moraju odraditi naši kolege u parlamentima u Novom Zelandu, odnosno u Australiji. Dakle, moje pitanje je imate li ikakvu informaciju u kakvom su postupku ovi procesi ratifikacije ovih ugovora u Australiji, odnosno u Novom Zelandu, jer bez ratifikacije zapravo ovo sve skupa o čemu govorimo je još uvijek ne ono vrabac u ruci, nego veliki golub na grani.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Odgovor.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem se na vašem pitanju.
Dakle, po mojim evo zadnjim informacijama kojima raspolažemo što se tiče novozelandske strane ako se ne varam tamo je već u parlamentu. Što se tiče australske, tamo također radimo diplomatske napore da to dođe na dnevni red što prije i vjerujemo dakle da će se, tu imamo obećanja sa njihove strane da će to u konačnici tako biti. Tako da evo nadamo se da kako i piše u samom ugovoru za one dohotke koji se ostvaruju u prvoj godini nakon stupanja ugovora na snagu nadamo se da će to biti 2027. godina zapravo da se on primjenjuje za one dohotke od 1.1.2027. godine.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Poštovani državni tajniče evo kako ste i sami naveli Republika Hrvatska do sad već primjenjuje 72 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. S obzirom na gospodarsku povezanost, ali ponajviše i povezanost naših Hrvata, hrvatskih iseljenika upravo sa Australijom i Novim Zelandom jako mi je drago da napokon ćemo imati ove ugovore sa te dvije zemlje.
Ja vas lijepo molim ako možete nam objasniti na koji način će razmjena obavijesti između nadležnih tijela Hrvatske i ovih dviju zemalja moći utjecati na sprječavanje utaje poreza, odnosno izbjegavanja plaćanja poreza?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Bule, Matej
Zahvaljujem.
Kao što sam rekao u uvodnom govoru ugovorom je zapravo i definirano to da mnoge stari koje smo do sada radili putem zapravo diplomatskih predstavništava, Ministarstva vanjskih poslova, konzularnih predstavništva, dvije porezne uprave, nadležna ministarstva će direktno razmjenjivati. Dobra je stvar i da je bivši ministar Primorac da je bio i osobno u Australiji, Novom Zelandu prilikom potpisivanja tamo razgovarao i sa nadležnim osobama odnosno ministrima, tako da s te strane vjerujem da smo uspostavili jednu vrlo dobru suradnju da i u tom kontekstu pokušaja nekakvih zlouporaba odredaba ovih ugovora da imamo jedan čvrst okvir da pokušamo to spriječiti da takve prakse ne dopustimo.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I gospodin Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče, evo ovi ugovori uključuju odredbe o pomoći … pri naplati poreznih potraživanja, pa mene zanima na koliko je Hrvatska inače učinkovita u ovakvoj suradnji sa drugim državama po pitanju naplate, imamo li kapacitete da zaista stvarno naplatimo potraživanja od subjekata koje imovinu sele primjerice u Australiju i Novi Zeland.
I drugo pitanje koje me zanima je uočio sam da u ugovoru sa Australijom u kontekstu definicije stalnih poslovnih jedinica imamo, dakle u Ugovoru sa Australijom se predviđa da gradilište čini stalnu poslovnu jedinicu ako traje duže od 9 mjeseci, dok će u Ugovoru sa Novim Zelandom taj rok biti 12 mjeseci. Zašto je došlo do te razlike? Mislim da je to važno s obzirom da se u tom razdoblju ne plaća, dakle porez na dobit.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem se na vašem pitanju.
Što se tiče ove suradnje sa drugima na žalost tu vam ne mogu dati neki konkretan kvantitativan podatak kojim bih potkrijepio moj odgovor da je suradnja dobra i da imamo institucionalne kapacitete u Poreznoj upravi da to činimo i radimo, tako da evo na žalost morat ćete se zadovoljiti samo ovakvim odgovorom.
Što se tiče ovih 9 i 12 mjeseci to ste dobro primijetili kako piše u ugovoru. To je, dakle bila posljedica pregovora, dakle sa drugom stranom. S obzirom dakle na razdaljinu dva zapravo kontinenta nije ni izgledno, ni realno da bude nekih velikih građevinskih radova i pružanja takve vrste usluga među dvjema zemljama.
Mi smo se zapravo primarno fokusirali na one stvari koje su nam bile izrazito bitne u tim pregovorima. Recimo ono što mi zapravo želimo postići jedna snažnija, intenzivnija suradnja u smislu tokova kapitala, tako da smo se recimo fokusirali na status rezidentnosti mirovinskih fondova, investicijskih fondova i na takve stvari.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Dakle, više ne financijski nego …/Govornik se ne razumije./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvjestitelji odbora? Nema.
Otvaram, dakle raspravu i desavu i desavisu opet gospodin Boris Lalovac je prvi ispred Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Još jednom lijep pozdrav državnom tajniku sa suradnikom. Pred nama su danas dva ugovora, Ugovor sa Australijom i Ugovor sa Novim Zelandom o uklanjanju dvostrukog oporezivanja. Znači ova dva ugovora možemo promatrati sa jedne strane tehnički, a s druge strane i politički.
Prvo tehnički znači ugovori su potpisani 20.11.2025. u Welingtonu sa Novim Zelandom. Četiri dana poslije 24.11.2025. u Camberi sa Australijom. Ovim ugovorima će se potaknuti nova, te intenzivirati postojeća suradnja između Republike Hrvatske i Australije, te Republike Hrvatske i Novog Zelanda. Zatim postići će se brojne porezne olakšice pri oporezivanja svih vrsta dobiti i dohotka kao i u poboljšanju uvjeta za povećavanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećavanje stupanja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država ugovornica. Uređuju se načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu ugovora sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama ugovora. Jedna najvažnija zapravo kod ovakvih ugovora, temeljna, najvažnija je zapravo pitanje rezidentnosti jer on određuje pitanje plaćanja poreza.
I zbog toga ovo kao što ste ovdje rekli i to je svakako i naš apel prilikom možda objašnjavanja ili pojednostavljivanja nekakvih pojmova da se znaju ili za poduzetnika, vi ste ovdje rekli da se određeni dio i poduzetnika, a pogotovo fondovi će imati i dobiti status rezidentnosti. Ali ono što je najvažnije zapravo za građane jel' da se definira, to je najvažnije zapravo, to je ono sidro koje definira u konačnici gdje se plaća porez. Ta rezidentnost i mislim da je to najvažnije da bi zapravo i građani u konačnici i poduzeća znala da se to posebno istakne.
Ovdje kao što je već bilo uvodno navedeno vezano za građevinske radove ne plaća se porez na dobit u Australiji ako ti radovi traju do 9 mjeseci, u Novom Zelandu do 12 mjeseci. Također hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim društvima koji obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Australije, te Republike Hrvatske i Novog Zelanda, plaćanja poreza na ostvarenu dobit isključivo je u Republici Hrvatskoj. Zatim, kao što je ovdje također bilo govoreno o dividendama, znači i jedni i drugi i sa Australijom i Novim Zelandom se plaća porez po odbitku od 5% na bruto iznos dividende ako su stvarni korisnik društva koji posjeduje izravno najmanje 10% kapitala društva koji isplaćuje dividende tijekom razdoblja od 365 dana, odnosno 10% bruto iznosa dividende u svim ostalim slučajevima. To je kod Australija 15% sa Novim Zelandom. Vidimo znači da je ovdje nešto viša stopa sa Novim Zelandom. Vezano za kamatnu stopu utvrđena je stopa poreza po odbitku 10% bruto iznosa kamate kod oba ugovora, znači i kod Australije i Novog Zelanda tu nema razlike. Također nema razlike kod oporezivanja naknada za autorska prava također utvrđena je stopa poreza po odbitku od 10%, te je ono što je najvažnije zapravo da su mirovine isplaćene, znači definirano je isplaćivanje mirovina u Republici Hrvatskoj kao kod oba ugovora. Znači to je onaj dio politički koliko se plaća, odnosno što je najvažnije tehnički da se ne događa kod dvostrukog oporezivanja.
Međutim, onaj važniji politički, politička poruka ovih ugovora je sljedeća. Kao što je ovdje uvodno rečeno vrlo važni su odnosi matice sa iseljeništvom i podaci da tamo je oko 250, u Australiji je oko 250 tisuća Hrvata, njihovih potomaka, odnosno u Novom Zelandu oko 100 tisuća je vrlo važna poruka da se ti ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne samo odnose na poduzeća, odnosno kao što su to ovdje ovisili na suradnju, nego je jako važna i možda u budućnosti kod povratka jednog dijela hrvatske zajednice u Republiku Hrvatsku …


da u konačnici će se nastaniti odnosno živjeti u Republici Hrvatskoj kod odlaska u mirovinu. Također ovdje je važno što se tiče samog, same suradnje što je zanimljivo ovaj ugovor stupa na snagu, odnosno mi ćemo ga ratificirati da ne kažem u istom mjesecu kad EU donosi vrlo važno poglavlje okretanja prema Australiji.
Ja ne znam da li ste popratili nedavno su EU odnosno predsjednica Komisije Ursula von der Leyen su zapravo govorili o važnosti suradnje EU sa Australijom ne samo u pogledu povećane gospodarske suradnje, nego su ukinute sve carine između EU i Australije. To je jako, jako važno. Znači 99,99% carina je ukinuto i ono što je važno i ne samo za prehrambenu robu nego za određene kritičke minerale, odnosno te određene materijale koji su važni u nekakvim industrijskim procesima, tako da ovdje s jedne strane imamo, mi ratificiramo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a druga dobit ono što će također dodatno što mi nismo mogli, a što se događa sad na razini EU da se dodatno ukidaju carine. Tako da imamo dvostruki pozitivan efekt za Hrvatsku. Znači naravno budući da carinama upravlja, to nije prihod hrvatskog proračuna to je prihod EU proračuna i njime upravljaju, njima upravlja Europska komisija oni su donijeli odluku o ukidanju svih carina sa Australijom, tako da je ovo dvostruki efekt pozitivan na gospodarstvo Hrvatske, ne samo gospodarstvo Hrvatske nego i EU.
I to ono gdje su, iako i to je ono gdje su ogromne mogućnosti, ogromne mogućnosti. Jer ovo sad Hrvatska ima 28 milijona eura izvoza i nekih 2 i pol milijona uvoza na žalost, na žalost to su promili to su promili u hrvatskim nekakvim, u ukupnom udjelu vanjsko-trgovinske razmjene.
Sa Novim Zelandom je zapravo par milijona eura, 3 milijona eura izvoza i 4 milijona uvoza. Jel'? Znači sa Australijom kad se ovako gleda imamo pozitivnu suradnju, imamo više izvozimo nego uvozimo, imamo pozitivan vanjskotrgovinski saldo. Međutim, ono što se događa na razini EU jel' da su ti podaci dosta, dosta značajni i da se tu radi o milijardama eura, o milijardama eura. Znači 20 i 37 milijardi eura je zapravo izvoz, 37 milijardi eura izvoz EU u Australiju robe i oko 28 milijardi eura usluga u 2023. su bili sa Australijom.
I ono što očekuje EU da će ukidanjem ovih carina povećati 33% u sljedećem desetljeću, da će povećati suradnju EU sa Australijom. I zašto to cijelo vrijeme govorim? Zato što je upravo ovo hrvatska zajednica najbrojnija u Australiji. Europa se u potpunosti okreće prema Australiji s obzirom i na dobavne lance, s obzirom na suradnju jel' da hrvatski potencijal je mnogostruko veći i da je dobro da se sad poklopilo i europsko ukidanje carina i naše ukidanje ovog dvostrukog oporezivanja, tako da su stvarno i ogromne mogućnosti i što se tiče kvalitete ne samo robe jel' nego i mogućnosti daljnjeg izvoza.
Odnosno ono što je dosta važno za Europu su ti trgovinski sporazumi koji su, vi ste rekli da ste dugo vremena pregovarali. Pazite EU je pregovarala 8 godina, jel' znači nisu to jednostavni i brzi procesi, osam godina su pregovarali sa Australijom da bi se to ukinulo. Kažem da se, ukinute su sve izvozne carine na kritične minerale koji će stabilizirati opskrbu, znači opskrbne lance.
U sektoru usluga EU će dobiti veći pristup telekomunikacijskim i financijskim uslugama. To je također važno budući da su usluge ono što smo rekli dosta važne i vidjeli smo da se, one čak iznose oko 28 milijardi eura. Ali ono što je također možda za napomenuti da će u poljoprivredi australske carine biti ukinute odmah. E sad, to ima određene i prednosti i nedostatke naravno i za tržište kada se govori ukinut će bitki odmah za vino, pjenušavo vino, voće i povrće, te čokoladu, te za sireve tijekom tri godine. Za govedinu jednu od najvećih zapravo, znači o govedini se radilo da je najviše bilo sporna pitanja koje se zapravo bilo tih pregovora. EU će otvoriti dvije carinske kvote u ukupnom iznosu oko 30 000 tona, pri čemu će oko 55% količine ulaziti bez carine. Znači, ne samo na europsko tržište, odnosno drugim riječima i hrvatsko tržište će određeni poljoprivredni proizvodi biti dostupni u Hrvatskoj. I da je ta suradnja ne samo uvoza što se tiče, ovdje smo rekli da Hrvatska vrlo malo uvozi, nego i izvoza prema Australiji i jedno savezništvo prema Australiji jer traženje određenih partnera pogotovo u ovako danas nestabilnim uvjetima vidimo i na razini EU su prepoznati i stoga kažem i s obzirom na vrlo važne, vrlo veliku hrvatsku zajednicu u Australiji i Novom Zelandu koji prepoznaju, mogu prepoznati puno lakše hrvatske proizvode, hrvatske izvozne proizvode, hrvatske poljoprivredne proizvode iznimno, iznimno važno i ovo je važan podatak što ste vi nama rekli zapravo da se sa Amerikancima, odnosno SAD-om da bi se to trebalo potpisati u Dubrovniku. To je pohvalno, tamo isto ima preko milijon Hrvata koji ili potomaka njihovih koji, koji bi vrlo rado da se olakša suradnja i što se tiče poreza i nadamo se da neće dolaziti što se tiče carina od strane SAD-a u tom dijelu, tako da i porezna i carinska politika barem prema Australiji otvara ogromne mogućnosti otvara ogromne mogućnosti povezivanja i to apsolutno podržavamo i pohvaljujemo. Ali ono što je najvažnije, možda je to jedno krucijalno pitanje, da se ljudima koji žive u Australiji ukoliko bi htjeli doći u Hrvatsku da budu u mirovini itd., da im vrlo jasno kažete i objasnite koje poreze odnosno na mirovinu plaćaju jel'? To je ono gdje ljudi često teško ako žele doći da ne žele biti u nekim posebnim poreznim škarama i da tu oni imaju informaciju. To je ono što je ono ključno gdje ljudi kažu aha želimo doći, nećemo plaćati već poreze, imat ćemo određeni pristup ovaj i to je važno i što se tiče zdravstvenog sustava tako da to su određene komunikacije koje su možda dosta važne i koje možda u ugovoru izgledaju općenito ali da ih kroz poreznu upravu odnosno se prema posebnim skupinama stanovništva ih detaljno opišete da onda budu i u provedbi puno lakše.
Znači mi ćemo u klubu SDP-a apsolutno podržati ovakva dva zakona koja će donijeti dobrobit hrvatskom društvu.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Danica Baričević, Klub zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
U ime Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice želim istaknuti kako ćemo podržati ova dva objedinjena Konačna prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Australije o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, te sprječavanju porezne utaje, izbjegavanja plaćanja poreza i drugi Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja, isto tako sprječavanju porezne utaje, izbjegavanja plaćanja poreza.
Ovdje je riječ kao što smo čuli i u uvodnom dijelu o važnim međunarodnim ugovorima koji imaju višestruke pozitivne učinke kako i za naše gospodarstvo, tako i za hrvatske građane koji žive i rade u Australiji. Ali isto tako i za australske investitore koji su zainteresirana za ulaganja u Republiku Hrvatsku. Isto tako, ugovorima će se postići brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda kao i poboljšanje uvjeta za povećanje i međusobne razmjene dobara i usluga i povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti između Republike Hrvatske i obje države.
Upravo u vremenu kada su mobilnost kapitala, rada i znanja sve izraženiji, jasno i predvidivo porezno okruženje postaje isto tako ključan preduvjet za privlačenje investicija i razvoj gospodarske suradnje i ovakvi ugovori uklanjaju sve prepreke koje proizlaze iz dvostrukog oporezivanja i pružaju pravnu sigurnost našim poduzetnicima, građanima koji posluju i rade i žive između ovih dviju država.
Prije svega ugovorima između Republike Hrvatske i spomenutih zemalja uklanja se i pravna nesigurnost koja proizlazi upravo iz tih mogućih dvostrukih oporezivanja i šaljemo jasnu poruku da je Republika Hrvatska pouzdana, da je ona predvidiva država, da je spremna stvarati stabilan porezni okvir u skladu sa međunarodnim standardima razvijenih zemalja.
Isto tako, spomenuti ugovori kao što sam ranije kazala potiču gospodarsku suradnju između Australije, Hrvatske i Novog Zelanda, olakšavaju poslovanje ulaganja kretanja kapitala, stvaraju preduvjete za jačanje trgovinske investicijske veze, a to je upravo važno u kontekstu daljnje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva i jačanje hrvatske konkurentnosti.
Važno je naglasiti ovdje i treći učinak, a taj je da upravo ovi ugovori sadrže suvremene mehanizme za sprječavanje porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza uključujući i razmjenu informacija između nadležnih tijela i time se dodatno ojačava fiskalna odgovornost, transparentnost što je jedan od ključnih ciljeva i porezne politike Vlade Republike Hrvatske.
Posebno ovdje želim istaknuti i važnost ovih ugovora za brojnu hrvatsku zajednicu u Australiji i Novom Zelandu. Predloženim rješenjima osiguravaju se pravedniji porezni tretmani i naših iseljenika, olakšava i njihova gospodarska povezanost sa Domovinom. Ovi ugovori usklađeni su sa međunarodnim standardima transparentnosti i razmjene informacija čime se dodatno štititi i porezni sustav Republike Hrvatske, osigurava pravednija raspodjela poreznog tereta, a sve u skladu sa našim obvezama u okviru EU i OECD-a.
Želim dodatno naglasiti da će se navedenim ugovorima potvrditi upravo kontinuitet odgovorne i proaktivne međunarodne politike Republike Hrvatske koja kroz bilateralne sporazume osigurava bolje uvjete za svoje građane, za svoje gospodarstvo uz poštivanje međunarodnih obveza i standarda.
I zaključno, klub Hrvatske demokratske, Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice smatra kako donošenje ovog zakona, objedinjena dva zakona je korak u pravome smjeru, jača daljnju pravnu sigurnost, gospodarskog razvoja, međunarodne suradnje Republike Hrvatske i Australije i Novog Zelanda, stoga ćemo sa zadovoljstvom podržati ova dva zakona.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sada je na redu gospodin Josip Jurčević ispred Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnikom, drage kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani. Evo ovo je rijetka prigoda o nekoj točki da nema ni jedne pojedinačne rasprave, da nije nitko prijavio ni završno iako se radi o kao što smo čuli i u razvojnom i u svakom drugom pogledu iznimno važnoj temi pogotovo što smo već čuli, dakle i od državnoga tajnika da to ima puno dimenzija ovakvi ugovori, dakle gdje se uklanjaju dvostruka oporezivanja, dakle ima i u ovom poslovnom smislu čuli smo. Ali ja bih puno rađe i važnije, dakle naglasio dakle kad se radi o nečemu što su ljudska prava, kad se radi o običnim ljudskim sudbinama, pa onda kad morate plaćati dvostruki porez kao što je to bilo donedavno, a takvih situacija je bilo puno kad se radi o iseljenoj Hrvatskoj i povratnicima u Hrvatsku.
Dakle, pa ću iskoristiti prigodu govoriti zapravo o potencijalu razvojnom, integrativnom u svakom pogledu, to znači i demografskom o hrvatskome iseljeništvu. Već u mom pitanju pitao sam državnog tajnika zapravo koji su razlozi što on zapravo ne treba znati obzirom na svoju struku koji su razlozi da ovako kasno, dakle gotovo na kraju ovog procesa uklanjanja dvostrukog oporezivanja su na red došle dvije iznimno značajne države kad se radi o hrvatskim građanima, a iseljena Hrvatska jesu hrvatski građani.
Pa valja podsjetiti da je Hrvatska iseljenička zemlja iako to ne bi trebala biti i taj proces iseljavanja može se pratiti pod raznim ugrozama proteklih stoljeća, ali onako generalno, ali i od završnih desetljeća 19 stoljeća iseljavanje ih hrvatske državne institucije kojima smo i države kojima smo pripadali. To smo pratili detaljno uključujući i popise. To znači i Austro-ugarska i prva Jugoslavija i druga Jugoslavija imali su određene interese pratiti te procese uključujući dakle iseljavanje, ali i povratništvo. I da bismo, kad uspoređujemo a znadete moje mišljenje o prvoj, drugoj jugoslavenskoj državi na žalost to sam i pisao i objašnjavao kao i drugi znanstvenici da kad se radi o povratništvu iz hrvatskog iseljeništva da smo najkvalitetnije institucije kad gledamo Austro-ugarsku, prvu Jugoslaviju, NDH-a, drugu Jugoslaviju i samostalnu Hrvatsku imali u prvoj jugoslavenskoj državi. To nije pohvala toj državi znademo kakva je ona bila kad se radi o Hrvatima, ali to je zapravo možda velika, velika kritika prema upravo sada Republici Hrvatskoj od koje smo očekivali da će taj povratak u onome najboljem smislu, a pogotovo integrativnom smislu danas u globalnim okolnostima, a taj integrativni globalni proces ne podrazumijeva povratak nego dakle integraciju svih interesa poslovnih i ovo sve što se događa u suvremenom svijetu. A mi sa dvije zemlje koje su nam iznimno značajne obzirom na potencijal hrvatskog iseljeništva u SAD-u gdje procjene kažu da imamo približno oko 2 milijuna Hrvata bilo prvog naraštaja koji je otišao, dakle sada iz Hrvatske ili čak do petoga naraštaja koji su očuvali identitet, dakle i osjećaju se, dakle još uvijek Hrvatima u određenom smislu iako su integrirani u ta društva, dakle bilo američko, australsko ili u Novome Zelandu.
A možemo misliti, dakle koliki je potencijal u SAD-u, jer među najbogatije stanovnike se da pripadaju i brojni Hrvati, a isto tako je i u Australiji. S druge strane, što je isto tako rekao bih opće poznato u tim zemljama postoje najuspješnije i najbogatije hrvatske iseljeničke zajednice koje su na sve načine povezane sa Hrvatskom. To je specifičnog hrvatskoga iseljeništva u svjetskim razmjerima, jer kad se promatra povijest drugih iseljavanja uključujući i Zapadne Europe vrlo brzo se događa ne samo integracija u nova društva, nego se događa i proces akulturacije, a onda i negdje u drugom ili trećem naraštaju najdalje događa se proces potpune asimilacije.
To se ne događa Hrvatima, dakle od završnog desetljeća 19 stoljeća, jer zapravo iseljavanje iz Hrvatske nije uvjetovano gospodarskim razlozima kako se često pogrešno znade tumačiti nego zapravo smo živjeli pod tuđim gospodarima hajmo to tako pojednostavljeno reći koji su uvijek zapostavljali hrvatske razvojne potencijale, koji su takvi, dakle da bi Hrvatska trebala pripadati prema prirodnim bogatstvima, komparativnim, geopolitičkim, ekološkim prednostima itd. i socijalnom kapitalu među najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta, a znademo da smo zapravo na dnu ljestvice po svim tim negativnim obilježjima.
U tome smislu znanstveno-istraživački projekti koji su postojali u Republici Hrvatskoj, jedan sam i osobno vodio prije četvrt stoljeća i trajao je pet godina. Sukladno modelima integrativnim koji postoje u globalnom svijetu, dakle utvrdili smo, dakle da postoji golem razvojni, a da ne govorim demografski i drugi potencijal, da je došlo do integracijskog procesa između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u ovom poslovnom smislu.
Osnovni razlog zašto se izbjegavalo taj integrativni model uključujući i povratništvo, pa uključujući i devedesete godine gdje u iznošeni pogrešni podaci, a to je terenskim istraživanjem utvrđeno. Dakle, terenski podaci su pokazali da se tek par tisuća Hrvata vratilo, a službena je govorila o 50 tisuća povratnika koje su oni proglasili povratnicima samo zbog toga što su ljudi uzimali hrvatske putovnice, a zapravo se nisu vratili u Hrvatsku.
I danas postoji određeni negativni stereotipi o nepoželjnosti hrvatskog iseljeništva koje je kreirala i uspješno promovirala kako prije devedesete, tako osobito nakon devedesete negativnih tih stereotipa jugoslavenska komunistička vlast, te je hrvatske iseljenike proglasila sirotinjom u gospodarskome smislu, te ukoliko se vrate u Hrvatsku onda će zapravo pasti na teret jel' ionako slabog javnog proračuna.
Drugi stereotip je bio još opakiji u političkom smislu da se radi o terorističkim organizacijama, da su hrvatske iseljeničke organizacije koje su čuvale hrvatski identitet neprijateljske i ako dođu ovdje jel' da će bacati bombe, postavljati ne znam eksplozive, ubijati djecu itd. itd. itd. itd. Nasuprot tome, dakle istraživanja objektivna pokazuju, dakle da Hrvati imaju golem financijski razvojni, gospodarski potencijal i da postoji čitavo vrijeme, dakle cijelog 20 stoljeća želja za tom integracijom, dakle pomaganjem svojoj Domovini jer su hrvatski iseljenici odlazili u najbogatije zemlje, na razini zemlje zapadnog svijeta od Europe, Sjeverne Amerike do Australije, tako da procjene govore o tri i pol do pet milijuna hrvatskih iseljenika prvog, drugog, trećeg, četvrtog i petog naraštaja koji se u određenoj mjeri identitetski osjećaju Hrvatima i žele, čitavo vrijeme iskazuju želju, dakle za svim tim integrativnim mogućnostima, a pogotovo kad se radi o suvremenim, globalnim okolnostima, gdje je povezivanje financijskog, gospodarskog itd. iznimno uspješno.
Na tom modelu, dakle integracije pojavio se jel' irski tigar jel' koji je preporodio Irsku. Isto tako da ne samo kad se radi o europskim iseljeničkim zemljama, nego čak i Kina, Rusija itd. dakle koriste svoje iseljenike u suvremenim okolnostima za te integrativne procese, jer kud ćete boljih od poslovnih, diplomatskih, identitetskih i drugih predstavnika od osoba koje žive ili su rođene već u drugom, trećem naraštaju u iseljeništvu, a tamo su se integrirali, dobro stoje, visoko su pozicionirani, bogati i žele surađivati i ostvarivati poslovne i svake drugačije interese povezujući se sa zemljom porijekla.
Međutim, Hrvatska pripada dakle upravo među takve zemlje. Na žalost Republika Hrvatska i dan danas tako da evo na neki način i ovo da od ovih sedamdesetak ugovora koje smo potpisali, od toga je približno polovica sa europskim zemljama. Zanimljivo je da je približno 25 njih iz Azije, a da zapravo tek na samome kraju smo u procesu potpisivanja takvog ugovora i njegovog stupanja na snagu sa, dakle najpotencijalnijom zemljom u svijetu općenito, a pogotovo kad se radi o broju i bogatstvu gospodarskom, a i identitetskom hrvatskih iseljenika u SADU-u, dakle potpisujemo sa SAD-om, Australijom i Novim Zelandom. Da bismo vidjeli to bogatstvo koje nama izgleda najvažnije valja reći da su upravo Sjeverna Amerika, to znači SAD i Kanada i Australija i Novi Zeland specifične kad se radi o hrvatskom iseljeništvu po tome da svoje bogatstvo pokazuju i može se iščitavati u tome da imaju golema zajednička bogatstva. To znači njihovi klubovi tamo su njihovo vlasništvo sa velikim posjedima na kojima se nalaze športski tereni, domovi, bankarske ustanove i slično. I samo od devedesete godine pojedine banke recimo iz Clevelanda koji su imali fond od nekoliko stotina milijuna dolara pokušavale su jel' investirati, uspostaviti tu integraciju, dakle poslovnu sa Hrvatskom. Međutim, to je odbijano pod pritiskom ovih dvaju stereotipa, a da ne govorim, dakle da kad se radi o nekim dijelovima južne Amerike gdje također postoje više naraštaja hrvatskog iseljeništva, to znači od Čilea, Argentine, Brazila gdje postoje isto tako hrvatske iseljeničke zajednice, da čak četvrti naraštaj, dakle gdje su potomci Hrvata u kombinaciji sa drugim, dakle tamošnjim stanovnicima žele se vratiti u Hrvatsku. Pa danas imate recimo u Zagrebu nekoliko stotina mladih Argentinaca jel' koji izgledom, budući se radilo, dakle o dalekom porijeklu, znači četvrtom, petom naraštaju žele dolaziti u Hrvatsku ali Hrvatska država od devedesete pa do sadašnjeg, do današnjeg dana zapravo praktično onemogućava taj povratak iako dakle deklarativno se već od početka devedesetih govorilo ne znam o pomirbi, integraciji itd. itd.
Međutim, cijeli niz zapreka se događao u tome planu. Valja naglasiti da su hrvatski iseljenici tijekom proteklih stoljeće i pol toliko donacija dali i uložili u hrvatsku kulturu, dakle rekli bismo da je i Dubrovnik i slično očuvan od hrvatskih iseljenika iz južne Amerike koji su ili iznimno bogati i koji su neprekidno slali donacije ili u političkom smislu da je jugoslavenski odbor koji je najprije bio hrvatski, tako se zvao i zapravo u njemu su bili uglavnom Hrvati sa dobrim namjerama, ali politički potpuno rekli bismo politički nepismeni, iako su bili veoma obrazovani ljudi, članovi masonskih udruga itd. Dakle, da su hrvatski iseljenici financirali nekoliko desetaka članova jugoslavenskog odbora za njihove diplomatske djelatnosti od Rima, Pariza, Londona i slično, ja mislim da možete pretpostaviti koliko to puno, puno košta.
Dakle, i isto tako na tome tragu su financirali nekoliko tisuća u Prvom svjetskom ratu hrvatskih iseljenika, naoružali ih, obučavali ih, htjeli da se uključe u Prvi svjetski rat da bi pripomogli ulasku u tu veliku hrvatsku zabludu koju je proizvela Jugoslavenska akademija znanosti, dakle da se stvori prva jugoslavenska država. Tek kad se ta država stvorila osvijestili su se Ante Trumbić i drugi i pokušali su zapravo anulirati to što su napravili. Međutim, tada je bilo kasno jer su bili onemoćeni.
Isto tako kad se radi o tim ključnim promjenama u Hrvatskoj 1990.-tih godina, o tome postoje egzaktni podaci, dakle HDZ je da budemo, da skratimo nikada ne bi pobijedio bez golemog financijskog kapitala koji su im dali upravo hrvatski iseljenici očekujući da će se u hrvatskoj državi dogoditi ta uspješna integracija.
Budući imam još minutu i nešto, evo ja sam ovdje očekivao da ću duže govoriti, pa evo prijavit ću još dok traje i mogućnost ovaj …/Govornik se ne čuje./… nije dovoljno. Evo kolege neki kažu da je dovoljno, međutim ja znam da možda vas opterećujem jel' zapravo nemate za to interesa, ali ovo govorim zbog hrvatske javnosti da ipak ostane zabilježeno jel' u pismohrani Hrvatskog sabora, da kad se radi o ovako važnoj temi, jel' koja će imati puno, puno značenja za tih nekoliko stotina tisuća Hrvata, a bio sam nekoliko puta u sklopu projekta i u Australiji i dakle, postoje tamo iznimno uspješni mladi ljudi. Postoje to u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji dakle koji žele, dakle Hrvata mladih i slično, poslovnih ljudi koji žele investirati u Hrvatsku sa tom domoljubnom, a ne samo pljačkaškom, profitnom dimenzijom. Ali hrvatske državne institucije bez obzira o kojoj se vlasti radilo od devedesete godine jednostavno našli su dovoljno tehničkih modela i sposobnosti da to onemoguće.
Uostalom sjetimo se da i u Hrvatskom saboru bio značajan broj zastupnika u ime hrvatskog iseljeništva, iseljene Hrvatske, a to je danas zapravo svedenom, svedeno na tu katastrofu pod onom političkom parolom tko ne plaća porez u Hrvatskoj ne pridonosi Hrvatskoj u financijskom smislu.
…/Upadica Radin: Hvala lijepa. Možete nastaviti pojedinačno./…
Evo zahvaljujem, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Ne ovdje, ne ovdje.
…/Upadica Jurčević: Nastavljam dakle u toj pojedinačnoj./…
Ne, gore, gore, gore.
…/Upadica Jurčević: A gore? Može./…
E da tako. To su rituali koji ja ne znam što znače, ali to su naši rituali.
Izvolite, gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Dakle, napomenuo sam dakle da HDZ nikada ne bi pobijedio 1990.–te godine i bez HDZ-a tu moramo biti iskreni, bez obzira na dubioze jel' udbaške koje su tamo postojale i slično, dakle nikada ne bi pobijedio da nije bilo goleme financijske i svake druge lobističke pomoći iz hrvatskog iseljeništva. No kad gledamo cijelu hrvatsku povijest onda svakako najveće postignuće hrvatskog iseljeništva jest financiranje obrane Hrvatske, tako da su stotine milijuna dolara i drugih valuta, dakle konvertibilnih dolazite u Hrvatsku, a da ne govorimo o golemoj pomoći koju je pružilo hrvatsko iseljeništvo u humanitarnom i svakom drugom pogledu.
Dobro znamo iz nekakvih crnih kronika koje su i u Hrvatskoj zabilježene da su neki ugledni hrvatski iseljenici od SAD-a, Argentine i slično visoko pozicionirani završavali u zatvoru jer su na ilegalan način naoružavali Hrvatsku i budući je 25. rujna 1991. godine UN donio najsramotniju rezoluciju da se zabrani uvoz oružja na prostor druge Jugoslavije što je značilo izravnu potporu srbijanskom agresoru, jer je on zapravo raspolagao sa cijelom oružanom silom bivše države uključujući i opljačkano oružje teritorijalne obrane Republike Hrvatske u kojim je bilo oko 220 000 komada što lakog, što težeg pješačkog oružja koje je tada nedostajalo Hrvatskoj.
Dakle, hrvatsko iseljeništvo je ključni čimbenik uspostave, a i obrane Republike Hrvatske. To se očitovalo, dakle evo i na ovim podacima koje sam iznio, ali isto tako u mladosti iz hrvatskog iseljeništva koja je došla braniti Hrvatsku, pa je tako desetak generala iz hrvatskog iseljeništva, dakle desetak generala Hrvatske vojske su ljudi, Hrvati mladi koji su došli braniti Hrvatsku i zaslužili su taj generalski čin uključujući da je legendarni pokojni nedavno general Ante, Zorislav Ante Roso bio prvi general zbora u Hrvatskoj proglašen jel' a to je najviši čin u Hrvatskoj vojsci.

Isto tako naravno svi ste čuli za Antu Gotovinu da ne nabrajam druge, ali sigurno vrijedi podsjetiti da je jedan saborski zastupnik general Hrvatske vojske iz iseljeništva, a to je gospodin Glasnović, pa se valjda, valjda i toga sjećamo. Dakle, kao što sam rekao, dakle kao što sam rekao da su neke zemlje u proteklih pola stoljeća koje je globalizacijsko doba uspjele dakle se oporaviti gospodarski i doći u svjetski gospodarski vrh zahvaljujući upravo tom integrativnom procesu koji se događa sa njihovim iseljeništvom. Dakle, sigurno da je u tom modelu nama najbliži irski tigar, jel' dakle i o tome imate dovoljno literature na engleskom i nešto i na Hrvatskom. Dakle, Irska je postala jedna od najrazvijenijih zemalja tamo od osamdesetih godina pa na dalje upravo zbog toga što je ušla u integracijski, suvremeni globalistički integracijski proces sa irskim iseljenicima koji su otišli u Ameriku više desetljeća ranije, pa je dolazio i drugi i treći njihov naraštaj ne samo prvi.
Stvorili su okolnosti, dakle da se neki od njih čak i vrate pa su izgradili posebne nekakve vrste gradova, možemo reći mini gradova sa jednakim uvjetima kao u Americi, a sve su to financirali irski iseljenici. Isto tako kad se radi o Mediteranu, dakle Italija, Turska itd. možemo na tim primjerima, dakle do Kine i Rusije itd. vidjeti da iseljeništvo jel' koje još uvijek identitetski ima veze sa svojom domovinom da je to najbolji razvojni, demografski i svaki drugi kapital.
U posljednjih nekoliko godina gdje se događa zamjena iseljeništva u Hrvatskoj i to organizirana sustavna, a prema europskim pokazateljima, dakle događa se deset puta brže zamjena stanovništva u Hrvatskoj nego što se događa u zemljama EU, a vidjeli smo što znači ta zamjena u najuspješnijim integrativnim zemljama u Švedskoj gdje im problem nisu više dakle prvi naraštaji tih iseljenika nego njihovi potomci koje zahvaljujući golemim novcima i svim dakle standardima znanstvenima nisu uspjeli integrirati, pa danas dakle na neki način sigurnost u gradskim četvrtima u Švedskoj mora čuvati ne samo policija nego i vojska. I vidimo dakle, taj proces se spušta sve južnije preko Njemačke, došao je već do Austrije. Prema tome, orijentacija koju se zagovara u javnosti proteklih godina da bismo trebali stvoriti uvjete za što lakši i brži povratak potomaka hrvatskoga iseljeništva oni iskazuju tu želju jer je o tome, mi koji se time bavimo, dakle a dosta ljudi se bavi migracijama itd. bilo europskim ili svjetskima, dakle nedvojbeno je da je iz pojedinih zemalja koje su možemo reći slabije, perspektivne nego što je Hrvatska to znači južna Amerika postoji najveći interes. Ali nakon katastrofe nasilja koja se događala upravo u ove dvije zemlje o kojima govorimo u vrijeme covid krize to znači u Australiji i Novom Zelandu najedanput iz tih sigurnosnih razloga veliki broj hrvatskih iseljenika pokazuje interes i to iznimno bogatih i da se preseli zajedno sa svojim potomcima u Hrvatsku, zašto recimo tamo devedesetih ili prije 20 godina nisu htjeli ni čuti, ali sada budući su se sigurnosni razlozi i perspektive iznimno važne žele se vratiti u Hrvatsku.
I isti slučaj se događa i sa Njemačkom gdje postoje brojna poslovna udruženja mladih uspješnih Hrvata koji se isto tako žele vratit. Ista situacija je u Švicarskoj, nešto sličnija i u Austriji međutim u našoj državi iako se to zagovara kao jedna od mjera koja će nas revitalizirati najprije u demografskom, a onda i u svakom razvojnom smislu nažalost zapravo na sve moguće načine uključujući onemogućavanjem glasovanja, iako kao što znamo koliko u velikoj mjeri doznake hrvatskih iseljenika znače za hrvatski proračun, dakle i dalje važi taj izgovor e oni ne plaćaju porez u Hrvatskoj, ne pridonose financijski pa zapravo onemogućava im se tehničkim mogućnostima da nemaju pravo glasa i krše im se temeljna ljudska prava. Tako da biste morali putovati negdje i po tisuću kilometara da biste mogli glasovati, a ako i dođete na to glasačko mjesto ono je toliko malo i rijetko i ako bi došli svi ne bi stigli glasovati.
Prema tome, apsolutno klub Mosta i mene kao nezavisnog zastupnika sa najvećom radošću podupiremo ovaj zakon odnosno ugovor koji će nadamo se stupiti na snagu 1. siječnja 2027.g. i protivno nekim dubokim elementima i strukturama u našoj državi omogućit će ipak da počne taj makar ovako kasno integracijski proces između RH i iseljenje Hrvatske odnosno hrvatskoga iseljeništva.
Nažalost kažem i naglašavam zaključno da ga do sada nismo koristili sve te komparativne prednosti koje smo imali, iako je sa strane hrvatskog iseljeništva bilo iskazivana je ta nedvojbena spremnost.
Jedno od obilježja upravo specifičnosti i hrvatskog iseljeništva njegove vezanosti za svoju domovinu svjedoči činjenica da čak naraštaji odnosno prvi naraštaji koji su išli tamo početkom 20. stoljeća nisu prodali svoju imovinu i još postoje potomci peti naraštaj koji je recimo na Braču pogotovo u Južnoj Hrvatskoj, iako dođu možda u Hrvatsku jedanput u 20 godina ne žele prodati tu svoju imovinu, za razliku od svih drugih iseljenika iz zapadnoga svijeta kada odsele prodaju sve i više se nikada ne vraćaju.
I ovo što je najopasnije u ovoj zamjeni stanovništva koja nam se događa, doveli smo našom korupcijom koju smo omogućili do vrhunskih negativnih destruktivnih razloga doveli smo sadašnje hrvatske iseljenike mlade ljude, školovane ljude koji su razvojni potencijal po znanju, dobi, dakle radnim sposobnostima, pogotovo u demografskom smislu u reproduktivnom smislu da odlaze na način da se uz izjave da se više nikada neće vratit. Najčešće se radi o mladim ljudima ili čak mladim obiteljima koji imaju djecu koji su ogorčeni na stanje u Hrvatskoj ne zbog dakle ne znam malih plaća i slično, dakle nekakvih konkretnih materijalnih razloga nego isključivo zbog toga što ta korupcija davi bilo kakvu nadu u mogućnost da minimalno ostvarite nekakve svoje osobne poslovne potencijale i ambicije. U tome smislu drago mi je što sam evo ovdje u saboru danas izveo taj rekao bi presedan da sam rekao bih duboke zahvale prema hrvatskom iseljeništvu koje i njihovim prinosima Hrvatskoj eto održao i izlaganje u ime kluba, a i pojedinačnu raspravu da to ne bude presedan u našem saborskom iskustvu da nije bilo nijedne …/Upadica Radin: Hvala./… nijedne pojedinačne rasprave o ovoj iznimno važnoj točci. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
A imate i jednu repliku od g. Miletića.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući. Prof. Jurčeviću vi ste kao i sveučilišni profesor, kao čovjek koji je od devedesete u stvaranju Hrvatske države u samoj strukturi govorili i pisali na ovu temu. Mislite li da se o tome premalo govori u javnosti i što bismo kao država trebali napraviti da se posvijesti upravo ova priča vrijednosti i snage naše migracije i svih ljudi koji su izvan države, naše mladosti u obrazovnom sustavu?

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo hvala lijepa kolega Miletić. Zapravo kad se radi o stručnjacima koji se time bave znanstvenicima o tom ima dovoljno literature, ima čak i simpozija međutim to nikako ne prodire izvan toga kruga. Dakle, u projektu o kojem sam govorio kojem sam bio voditelj koji je trajao pet godina od 2001.-2006. napravili smo taj integracijski model između RH i hrvatskog iseljeništva prema ovim zapadnim standardima i predstavljali ne znam svim vladama koje su bile, međutim niko za to nije pokazao ni najmanjeg interesa.
Prema tome, u hrvatskoj javnosti se ne samo govori malo o toj temi nego i ono što se govori, govori se na potpuno, potpuno pogrešan način pod opterećenjem naslijeđenih stereotipa iz komunističke Jugoslavije da su u hrvatskom iseljeništvu zapravo sirotinja koja kad bi se vratila integrirala da bi ne znam još više oštetila naš javni proračun, još nas više osiromašila ili da bi u političkom smislu ovdje postavljali neke bombe, bili ekstremisti i slično …/Upadica Radin: Hvala./… što je notorna glupost.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada je na redu, na redu je gospođa Anamarija Blažević koja će zastupati stavove HDZ-a, završno.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. …/Upadica Radin: Izvolite./… Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Ja ću ukratko reći nešto o ova dva konačna prijedloga zakona o kojima raspravljamo, konkretno radi se o potvrđivanju Ugovora između RH i Australije te RH i Novog Zelanda i ti ugovori kao što smo čuli i vidjeli potpisani su još u studenom 2025.g., a sabor će prihvaćanjem konačnog prijedloga omogućiti da ugovoru stupe na snagu i počnu se primjenjivati i time će postati dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a nakon ratificiranja u parlamentima kako Novog Zelanda tako i Australije.
Temeljno pitanje koje se ovim zakonima tj. ugovorima uređuje je izbjegavanje dvostrukog oporezivanje ali i sprječavanje porezne utaje kao i sprječavanje potencijalnih rizika koji sada postoje. Ovim se jača međusobna gospodarska suradnja između Hrvatske i Australije te Hrvatske i Novog Zelanda ali osim gospodarstva ugovori se itekako tiču i fizičkih osoba odnosno građana što je važna poruka našim iseljeništvu. Ustvari iseljeništvu ovi ugovori su važni ne samo apstraktno kroz poruku nego i konkretno i znamo da naši iseljenici žele ulagati u Hrvatsku. Ovi ugovori omogućuju da ulaganja ne budu rizična nego predvidiva, isplativa i dalje o iseljeništvu neću nego ću reći kako ovakvi ugovori su nužni i uklanjaju postojeće prepreke koje otežavaju i djelovanjem i rad kako naravno gospodarstvenika, potencijalnih investitora tako otežavaju i građanima npr. umirovljenicima kao rezidentima iz Hrvatske, iz Australije ili Novog Zelanda. Time se dakle ovim ugovorima uklanja pravna nesigurnost, važno kao što smo rekli za poticanje investicija i to treba svakako još dodatno naglasiti.
Isto tako ovi ugovori uz postojeća 72 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH stvara porezne okvire koji su u skladu s međunarodnim standardima, ali i čuli smo od državnog tajnika jednu široku mrežu po ovom pitanju. Konkretno ovdje sada mislimo i na ugovore sa SAD-om ali i preostale ugovore koji nam slijede.
Evo, zbog svega ovoga ukratko navedenoga Klub zastupnika HDZ-a će podržati Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju ugovora između RH i Australije te između RH i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak te sprječavanje porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama i time zaključujem raspravu, glasanje će se održati kada se steknu uvjeti.

18

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 290
30.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 290, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena, dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
I ovdje 123 glasa jednoglasno donesen je Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.
PDF