Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

14

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286
22.04.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
Slijedeća i ujedno druga i još ujedno posljednja točka dnevnog reda je:

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Znači prihvatili smo prijedlog predlagatelja da se ovaj zakonski prijedlog raspravi po hitnom postupku i moguće je dati amandmane, podnijeti amandmane do kraja rasprave.
Raspravu su proveli dosada Odbor za zakonodavstvo i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.
S nama je državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gđa. Dunja Magaš koja će nas uvoditi u temu koja je sadržana u ovom zako… u ovom prijedlogu zakona koji se donosi po hitnom postupku, izvolite.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovani saborski zastupnici.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima osigurava se provedba nove Europske uredbe o građevnim proizvodima, Uredba 2024/3110 Europskog parlamenta i vijeća od 27. studenog 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanje izvan snage Uredbe EU-a 305/2011.
Prije samog pojašnjenja što se to uređuje ovim zakonom, potrebno je ukazati na važnost i značaj Zakona o građevnim proizvodima, te kratku kronologiju zbivanja koje su uvjetovale sadržaj odredbi iz tog zakona odnosno utjecale na njegovo donošenje.
Kada promatramo građevinu najčešće vidimo samo njezinu estetiku i namjenu, no iz perspektive struke i zakona građevina je složeni sustav tisuća sastavnih dijela građevnih proizvoda. Zakon o građevnim proizvodima je taj koji osigurava da svaki građevni proizvod koji se ugrađuje u građevini ispunjava svoju zadaću. Bez stroge kontrole koju nameće zakon tržište bi preplavili jeftini i neprovjereni materijali i građevni proizvodi. U slučaju potresa ili požara razlika između zgrade koja ostaje stajati i one koja se ruši, često leži upravo u dosljednoj primjeni Zakona o građevnim proizvodima. Važno je također napomenuti da su građevni proizvodi ključni gradivni elementi koji izravno omogućavaju da građevina ispunjava temeljne zahtjeve prema njenoj namjeni. Veza je neraskidiva, građevina kao cjelina ne može zadovoljiti zakonske propise ako njezini sastavni dijelovi građevni proizvodi nemaju odgovarajuća svojstva prema namjeravanoj uporabi. Evo nekoliko primjera, ako beton, čelik, armatura ili opeka nemaju deklarirano tlačnu ili vlačnu čvrstoću, statika zgrade može biti ugrožena, to je prvi temeljni zahtjev za građevinu, mehaničku otpornost i stabilnost. Proizvodi poput izolacije ili obloga npr. ekspandirani polistiren ili kamena vuna određuje doprinos proizvoda razvoju požara i stoga je vrlo važno utvrdi njezinu reakciju na požar.
Također s obzirom na otpornost na požare konstrukcijski proizvodi moraju očuvati nosivost određeno vrijeme npr. 30, 60, 90 minuta kako bi se omogućila evakuacija to ispunjavanje drugog temeljnog zahtjeva za građevinu sigurnost u slučaju požara.
Energetski certifikat zgrade ovisi isključivo o svojstvima ugrađenih građevinskih proizvoda, građevnih proizvoda. Toplinska izolacija, prozorski profili, stakla s niskim koeficijentom prolaska topline ključni su za smanjenje potrošnje energije. Znači u ovom slučaju ispunjavamo temeljni zahtjev obzirom na gospodarenje energijom i očuvanju topline. Ako samo jedan ključni proizvod ne zadovoljava svoja deklarirana svojstva cijela građevina automatski prestaje ispunjavati temeljne zahtjeve što je čini neuporabljivom ili čak opasnom.
Kronologije kako smo gradili sustav od '92. do 2024., kratko ćemo proći put od vremena kad su građevni proizvodi bili tek članak u zakonu kojim se uređuje gradnja do danas kada su oni nositelji sigurnosti, održivosti i digitalne transformacije našeg društva. Zakon o gradnji iz 1992. godine i Zakon o gradnji iz 1990. godine imali su svega dva članka koja su uređivanja građevne proizvode. Možemo reći da je detaljnije propisivanje građevnih proizvoda započelo Zakonom o gradnji iz 2003. koji je svojim odredbama propisivao tehničko dopuštenje, dokazivanje uporabljivosti stavljanja u promet građevnih proizvoda, postupak ocjenjivanja sukladnosti, isprave o sukladnosti, tehničke upute i znak sukladnosti, međutim važno je napomenuti i događaj koji je potaknuo na detaljnije propisivanje građevnih proizvoda.
Naime, RH je u veljači 2003. godine podnijela zahtjev za potpuno i punopravno članstvo u EU te je od iznimnog značaja za RH bilo maksimalno urediti poglavlje sloboda kretanja roba i usluga na zajedničkom tržištu EU-a. Stoga je u tom smislu valjalo već u Zakon o gradnji iz 2003. godine prenositi odredbe EU zakonodavstva koje su uređivale horizontalno zakonodavstvo glede građevnih proizvoda odnosno u to vrijeme je na snazi bila direktiva o građevnim proizvodima, Direktiva 89/106 čije odredbe su se djelomično prenijele u Zakon o gradnji iz 2003..
Na temelju Zakona o gradnji iz 2003. donesen je Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti ispravom o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda. Taj je pravilnik zajedno sa Zakonom o gradnji iz 2003. na temelju kojeg je donesen postaje temelj usklađivanja s europskim tehničkim horizontalnim zakonodavstvom koji obuhvaća opću sigurnost proizvoda, akreditaciju …/Govornica se ne razumije./… tržišta, usklađene tehničke specifikacije te zajednički okvir za stavljanje proizvoda na tržište u cilju osiguravanja slobode kretanja na zajedničkom tržištu.
2008. samostalnost. Ključna prekretnica događa se donošenjem prvog samostalnog Zakona o građevnim proizvodima. Građevni proizvodi su se odcijepili od Zakona o gradnji i postali zasebna pravna cjelina. Prvi samostalni Zakon o građevnim proizvodima donesen je 15. srpnja 2008. godine prvenstveno zbog potrebe za potpunim usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u sklopu pretpristupnih fondova i pregovora.
Međutim, bilo je nužno izdvojiti građevne proizvode iz Zakona o gradnji radi potrebe donošenja preciznijih i detaljnijih odredbi radi stavljanja građevnih proizvoda na tržište, a postojeći Zakon o gradnji već je tako bio dovoljno opterećen područjem građevnih proizvoda. Ključne zasluge Zakona o građevnim proizvoda iz 2008. su puna harmonizacija s EU-u, ovaj zakon je u potpunosti posložio europske zahtjeve u hrvatski pravni sustav što je bio preduvjet za zatvaranje pregovaračkih poglavlja s EU.
Nadalje, standardizacija isprava o sukladnosti, zakon je uveo obvezu izdavanja izjave o sukladnosti i certifikata o suglasnosti na sustavan način. To je značilo uvođenje strogo definiranih dokumenata koji moraju pratiti svaku paletu cigle, vreću cementa ili armaturnu šipku.
Uspostava sustava nadzora tržišta definira uloge u nadzoru građevnih proizvoda čime je smanjenja mogućnost prodaje nekvalitetnih i opasnih građevnih proizvoda koji ne zadovoljavaju temeljne zahtjeve za građevinu prije svega mehaničku otpornost i stabilnost i zaštitu od požara.
Ukratko ovaj zakon zaslužan zato što je hrvatsko tržište građevnih proizvoda postalo transparentnije, sigurnije i kompatibilno s europskim. Na temelju Zakona o građevnim proizvodima iz 2008. donesen je i Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti isprava o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda. Ovim su se pravilnikom propisivali uvjeti za davanje, produljenje i oduzimanje ovlaštenja ovlaštenim osobama za provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje potvrda o sukladnosti, sustavi ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda, uvjeti za izdavanje sadržaja isprava o sukladnosti, način označavanja građevnih proizvoda, oblik i sadržaj oznaka sukladnosti te način vođenja i sadržaj evidencije izdanih isprava o sukladnosti.
2013. europski most. Neposredno prije ulaska RH u EU dana 17. travnja 2013. donesena je Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom 305/2011 o kojoj ćemo i danas raspravit u prelaznom razdoblju. Naime, u ožujku 2011. donesena je Uredba 305/2011 koja propisuje usklađenje uvjete, usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima i ukida Direktivu vijeća 89/106. Stoga je glavna uloga Uredbe o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom 305 u prelaznom razdoblju bila omogućiti postupno prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva europskim propisima prije ulaska u EU, stupila na snagu 25. travnja 2013. i važila do dana pristupanja RH EU. Uredba je bila ključni most koji osigurava da hrvatsko tržište građevnih proizvoda ne doživi pravni vakuum ili zastoj u trgovini onih nekoliko mjeseci neposredno prije punopravnog članstva. Njezin je primarni zadatak bio uvođenje prelaznih mjera za stavljanje proizvoda na tržište čime se omogućilo da se proizvodi koji su u skladu sa EU zakonodavstvom prema Uredbi 305 i za koje je već izdana izjava od …/Govornica se ne razumije./… i stavljena CE oznaka mogu legalno stavljani na hrvatsko tržište i prije 1. srpnja 2013. bez dodatnih ispitivanja. Svrha je bila rasteretiti uvoznike i distributere. Bez ove uredbe oni bi za proizvode koji su već usklađeni sa EU pravilima morali raditi dodatnu hrvatsku dokumentaciju koja bi vrijedila samo par mjeseci. Proizvođači su dobili jasan okvir kako pripremiti izjave o svojstvima, kako koristiti CE oznaku, što od 1. srpnja 2013. postalo obvezno za sve države članice EU-a. Potvrde o sukladnosti izdane prema ranijim hrvatskim propisima ostale su važeće ulaskom RH u EU čime je izbjegnut kaos u graditeljstvu. Rješenja koja su donesena ovlaštenim osobama za provođenje zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda kao i ovlaštenim osobama za donošenje tehničkog dopuštenja, izjednačena su sa zadaćama treće strane prema novoj uredbi 305, čime se osigurao kontinuitet proizvodnje građevnih proizvoda RH kao i njihovo stavljanje na tržišta te u konačnosti njihova ugradnja u građevine. Dokumentacija na stranom jeziku za proizvode sa CE oznakom morala je biti na hrvatskom jeziku, čime je osigurana sigurnost, informiranost krajnjih korisnika građevnih proizvoda kao i domaćih izvođača i nadzornih inženjera. Omogućila inspekcijskim tijelima da već u tom prijelaznom razdoblju provjeravaju proizvode prema novim europskim kriterijima, osiguravajući da na tržište odnosno na gradilišta ne ulaze nekvalitetni građevni proizvodi pod krinkom prijelaza. Ukratko cijeli cilj uredbi bio meki prijelaz soft landing kako bi 1. srpnja 2013. tržište bilo potpuno spremno za izravnu primjenu europskih pravila bez pravnog vakuma. Nakon uredbe donesen je novi Zakon o građevnim proizvodima o kome raspravljamo danas koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. točno na dan ulaska RH u EU i na dan početka pune primjene uredbe 305/2011. Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje važiti Zakon o građevnim proizvodima 2013., Zakonom o građevnim proizvodima iz 2008. iz Zakonom o građevnim proizvodima 2013. osigurana je provedba EU zakonodavstva, uredbe 305 te su uređeni građevni proizvodi u neusklađenom području. Time se postiglo uključivanje hrvatskog tržišta u području građevnih proizvoda u zajedničko europsko tržište te sloboda kretanja građevnih proizvoda na tom tržištu, uređivanje pravila stavljanja na tržište građevnih proizvoda koji su u neusklađenom području i to na isti način kako su uređeni građevni proizvodi u usklađenom području čime se postiže sigurnost ujednačenog postupanja i manje grešaka pri provedbi dostupnog za ugradnju samog onih građevnih proizvoda koji uz ispravnu ugradnju, poštivanje propisa iz područja graditeljstva osiguravaju postizanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Naime, građevine koje ispunjavaju temeljne zahtjeve sigurne su i zdrave za uporabu, pristupačne osobama smanjene pokretljivosti održivo su građene i pouzdane. Sadašnjost od 2013. godine na snazi je Zakon o građevnim proizvodima koji je doživio 4. izmjene, 4 izmjene i dopune, osigurao da naše tržište bude potpuno usklađene sa Europom. Bitno je naglasiti da su zakonom propisani uvjeti stavljanje na tržište građevnih proizvoda na koje se ne odnosi uredba 305, a koji su proizvodi u neusklađenom području stavljeni na tržište ili na raspolaganje unutar granica RH.
Iz do sada izloženog vidljivo je da Zakon o građevnim proizvodima nikada nije bio kočnica već akcelerator hrvatskog gospodarstva. Zahvaljujući usklađenosti zakona s EU regulativom, od prvog samostalnog Zakona o građevnim proizvodima 2008. do danas, hrvatski proizvod npr. domaći crijep ili cement, automatski govori istim jezikom kao i onaj u Njemačkoj ili Italiji ili bilo kojoj drugoj državi članici. Zakon omogućava našim tvrtkama da s izjavom o svojstvima i CE oznakom pristupe tržištu od 450 milijuna ljudi bez dodatnih ispitivanja, laboratorijskih troškova u svakoj državi članici EU-a. Ovaj zakon precizno rješava pitanje odgovornosti, uspostavlja jasnu vertikalu odgovornosti, proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer. Dana 18. prosinca 2024. godine u Službenom listu EU objavljena je uredba 2024/3110 Europskog parlamenta i vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržištu građevnih proizvoda i stavljanje izvan snage uredbe 305. Uredbom 2024 se uredba 305 stavlja izvan snage s učinkom od 8. siječnja '26. uz iznimku pojedinih članaka i prijedloga koji se stavlja izvan snage s učinkom od 8. siječnja 2040. godine. Radi se o postupnom prijelazu s uredbe iz 2011. na uredbu iz 2024. sa svrhom uspješne prilagodbe svih gospodarskih subjekata te prijavljenih dijelova i tabova. Cilj je uredbe 2024 doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta osiguravanjem slobodnog kretanja sigurnih i održivih građevnih proizvoda u EU te doprinijeti ciljevima zelene i digitalne tranzicije sprječavanjem i smanjenjem utjecaja građevnih proizvoda na okoliš te na zdravlje i sigurnost ljudi. Uvođenjem obveze čuvanja dokumentacije i najnovijih digitalnih putovnica proizvoda, osigurava se da se i nakon 30 godina može ući u trag podrijetlu materijala i građevnih proizvoda. To drastično podiže razinu profesionalne odgovornosti i svih sudionika u gradnji.
Također ističe se i nova dimenzija izražena kroz 7. i 8. temeljni zahtjev za građevinu koji se odnosi na emisiju vanjsko okruženje građevina i na održivu uporabu prirodnih izvora o građevinama odnosno na temelju 7. i 8. temeljnog zahtjeva za građevinu, proizvođače i industriju se prisiljava na inovaciju u smislu promišljanja može li se ovaj materijal reciklirati i koliko je energije potrošeno za njegovu proizvodnju.
Uredbom 2024 se uređuje usklađena pravila za stavljanje na tržište i stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda utvrđivanjem usklađenih pravila o tome kako izraziti okolišna i sigurnosna svojstva građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke. Uključivanje, ocjenjivanje životnog ciklusa te okolišnih, funkcionalnih i sigurnosnih zahtjeva za građevne proizvode. Uredbom 2024 se utvrđuje prava i obveze gospodarskih subjekata koji rade s građevnim proizvodima ili njihove sastavnim dijelovima te obveze drugih aktera koji pružaju usluge povezane s proizvodnjom i komercijalizacijom proizvoda obuhvaćenim tom uredbom. Također uredbom 2024 se uspostavlja učinkovitog protok informacija među ostalim elektroničkim putem i uporabom strojno čitljivog formata, čime se osigurava dostupnog usklađenih i transparentnih informacija svojstvima građevnih proizvoda u cijelom lancu opskrbe, osiguravanjem digitalnog pristupa sveuhvatnim informacijama o građevnim proizvodima doprinijet će se potpunoj digitalizaciji građevnog sektora s čime će se okvir prilagoditi digitalnom dobu. U pogledu razvoja norma te u s tim vezi u održavanju čvrste veze između norme i regulativnih potreba država članica, Uredba 2024 određeno je da u pripremi zahtjeva za normizaciju i ostalih usklađenih tehničkih specifikacija u Europskoj komisiji daje podršku Stručna skupina za pravnu stečevinu Uredbu o građevnim proizvodima, a koju čine stručnjaci koje su imenovale države članice te predstavnici europskih organizacija za normizaciju i relativnih organizacija interesnih skupina. Slijedom navedenih promjena u europskoj regulativi u području građevni proizvoda odnosno donošenjem Uredbe 2024 koja je u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama potrebno je osigurati njezinu provedbu.
S obzirom da je primjena Uredba 2024 počela od siječnja 2026.g. uz iznimku pojedinih članaka i priloga koji se primjenjuju od 7. siječnja '25.g. te od 8. siječnja '27. RH je u obvezi što prije omogućiti uvjete za njezinu provedbu kako bi se prvenstveno osiguralo da je Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva i državne imovine nadležno za poslove graditeljstva nadležno tijelo za provedbu Uredbe 2024 u sklopu čega će obavljati poslove prijavljivanja prijavljenim tijela, imenovanja tijela za tehničko ocjenjivanje tabova, kontaktne točke za građevne proizvode, člana stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima te člana Odbora za građevine proizvode.
Nacionalnim gospodarskim subjektima da budu prijavljena ili imenovanja tijela za tehničko ocjenjivanje tabovi u protivnom će proizvođači građevnih proizvoda za provedbu postupka ocjenjivanje i provjeri građevinskih proizvoda angažirati strana prijavljena imenovana tijela što znači da se nacionalnim gospodarskim subjektima onemogućava sudjelovanje u tržišnom natjecanju te ih se dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na stranu konkurenciju. RH je da na ravnopravnoj razini sudjeluju u radu Odbora za građevne proizvode te Stručnoj skupini za pravnu stečevinu Uredbe 2024, da dokumentacija koja prati građevne proizvode na tržištu bude napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom u protivnom se krajnje korisnike građevnih proizvoda što uključuje izvođače …/Zbog brzog čitanje nerazumljivo/… građevine koje se grade na području RH dovodi u opasnost, a što može rezultirati ugradnjom nesigurnih i neodrživih građevnih proizvoda.
Postupak javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ovog zakona provedeno je u skraćenom trajanju od 15 dana u razdoblju od 26. svibnja do 10. veljače '26.g. s obzirom na datum početka primjene uredbe. Zaprimljena je samo jedna primjedba koja nije bila tehničke naravi.
Također tijekom izrade ovog zakona o svim koracima, načina osiguranja provedbe Uredbe 2024 informirano povjerenstvo o građevnim proizvodima u čijem sastavu se između ostalih nalaze i predstavnici HGK-a koje svoje informacije dijeli sa svojim članovima, stoga se je i taj period uzeo u obzir kao dio postupka javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Uzimajući u obzir naprijed navedene okolnosti predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima po hitnom postupku u pitanju čl. 206. Poslovnika HS-a. Prihvaća se amandman Odbora za zakonodavstvo vezano za čl. 3. kojim se nomotehnički dorađuje izričaj. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Imate niz replika čekat ćemo da se vratite na vaše mjesto. Hvala lijepa.
Gospodin Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovana državna tajnice. 2025.g. HUP je vrlo jasno i nedvosmisleno rekla zapravo da hrvatski građevinski sektor se nalazi u ozbiljnim problemima zahvaljujući konkurenciji, ako je možemo tako nazvati iz Turske i Kine gdje je u nekakvoj komparaciji troškova vrlo jasno vidljivo da su kineske kompanije na nekakvih 76% troška europskih kompanija pri čemu su najveće uštede ostvarive upravo na opremi i na materijalima koje oni ugrađuju.
E sad moje pitanje vam ide upravo u tom smjeru, implementacijom ovih zakonskih izmjena što će se dogoditi sa hrvatskim kompanijama i hrvatskim proizvođačima? Hoće li oni biti u povoljnijem položaju u odnosu na ono u kakvom su položaju bili do sada ili možda pak neće?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora. Što se tiče proizvoda iz uvoza znači građevinskih tvrtki Turske, Kine itd. svi ti građevinski proizvodi kad se stavljaju na hrvatsko tržište moraju bit proizvedeni sukladno našem Zakonu o građevnim proizvodima, znači moraju proć proceduru kao i proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj ili proizvodi koji se proizvode u zemljama EU s tim da naravno oni prolaze drugačiju proceduru ako se u usklađenom harmoniziranom području onda se to ne provjerava u Hrvatskoj isto tako njihova prijavljena tijela kada daju dokaz da je neki građevni proizvod u skladu sa zakonodavstvom nacionalnim te pojedine države ako je to sve sa njihovim zakonodavstvom to se može kod nas ugrađivati znači njihova …/Upadica Radin: Hvala./… prijavljena tijela. A ja nisam završila …/Upadica Radin: Dovršite rečenicu samo./… dobro, a naglašavam znači da svi ti strani proizvodi moraju biti usklađeni sa našim Zakonom građevnim proizvodima, a naša prijavljena tijela će do 2030.g. morati dopuniti svoje dokumenta u skladu sa našim zakonom kako bi mogli biti članovi … baze i dalje raditi certifikate za naše građevinske proizvode, građevne …

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Povreda poslovnika g. Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Čl. 238., drugim riječima državna tajnice odgovorili ste ono što sam i očekivao. Teško da će hrvatski proizvod moći cjenovno konkurirati kineskome proizvodu ili turskome proizvodu. Istina je da ćete vi reći i definirati ok kvalitativno su isti, međutim zar se ista stvar nije dogodila u području poljoprivrede sa poljskim jabukama, zar se ista stvar nije dogodila sa mesom kojem su u Austriji i Njemačkoj dade u spalionice se uvozi u Hrvatsku i nađe se na hrvatskim policama dok istovremeno mi subvencioniramo hrvatskoga seljaka?
Povlačim povredu Poslovnika…
…/Upadica Radin: Ne može./…
…ovom prilikom, žao mi je što sam je…/Govornik se ne razumije./….

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, da, to, to je vaš ovaj slogan u zadnje vrijeme, ali moram dat opomenu jer to je treća i to je treća i za, za ovu točku koja je zadnja ne možete govoriti više.
Gosp. gosp. Ante Babić replika.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice, danas se veliki broj proizvoda prodaje online, često bez ikakve stvarne kontrole i država tu mora imati alat za reagirati. Zato pozdravljam donošenje ovoga zakona jer se njime prvi put jasno uređuje da se nesukladan proizvod može ukloniti i sa internetskih platformi. To je iznimno važno i zbog sigurnosti ljudi, ali i zbog poštene konkurencije jer oni koji rade po pravilima ne mogu, niti smiju biti u lošijem položaju od onih koji ta pravila zaobilaze. Možete li pojasniti koliko će ova mjera u praksi skratiti vrijeme uklanjanja nesukladnih proizvoda s tržišta i time konkretno povećati sigurnost i pravednu konkurenciju? Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Magaš.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Naravno u digitalnom smo dobu, građevni proizvodi također tome podliježu i sve što je u digitalnom, na digitalni način napisano, transparentno objavljeno, moguće kontrolirati, pratiti ga kroz više godina uporabe tog građevnog proizvoda, znači on će i kad prestane važiti znati ćeš kad je ugrađen, kad je popravljan itd., imat će kao neku svoju putovnicu taj građevni proizvod do konačne reciklaže ili ponovne uporabe. Uvijek kažemo zašto idemo prema digitaliji? Da bi neke stvari pojednostavili, brže došli do tih informacija, a onda i imali mogućnost te kontrole. Kad je nešto digitalno objavljeno i tržišna inspekcija će moć do tih podataka brže doć i brže kontrolirat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gosp. Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana državna tajnice, hvala vam lijepa na ovoj cijeloj povijesti jel regulative zakonske u Hrvatskoj u ovih proteklih 35.g. o građevnim materijalima. E sad, čuli smo i mog prethodnika gosp. Kujundžića na to njegovo pitanje, a ja bi imao dodatno pitanje, hoće li se obzirom na loš standard građevnih materijala od kojih smo mi zapravo gotovo sve gradili, hoće li se u neko dogledno vrijeme kako će se razvijat i digitala i sve ostalo i regulativa ići prema čistoći, hoće li se možda rušiti ono što nije izgrađeno od kvalitetnih materijala sukladno uredbama koje ćemo dobivati od EU za 10, 20, 30.g. budući ste vi u struci, zanima me hoće li ići k tome kada budemo jednog dana bogati? Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Nova direktiva uvodi dodatne kontrole temeljem bitnih značajki vezano za okoliš, znači dodatno se određeni građevinski proizvodi moraju i njihove norme preispitivati i dopunjavati temeljem ova dva temeljna zahtjeva za građevinu koje smo i mi već implementirali u Zakon o gradnji, a one su sastavni dio Uredbe 2024 i stavljene su naravno i u naš pre… mi osiguravamo provedbu kroz Zakon o građevnim proizvodima. Ako je neki građevni materijal, građevinski proizvod lošiji, on će imati naravno i manji vijek trajanja i manji vijek uporabe. Znači to je sve propisano kroz procedure kontroliranja i ispitivanja i onda doneseno u onoj deklaraciji koliko taj proizvod traje, znači to je stvar koju i proizvođač mora dat…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…to kontrolira prijavljeno tijelo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Kad kažem hvala, uvijek možete završit rečenicu, okej, pa makar, pa makar i dugačka ko ona prije, može?
…/Upadica Magaš: Može./…
Hvala.
Gosp. Josić replika.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnicima.
U prijedlogu se naglašava važnost imenovanja nacionalnih tijela za ocjenjivanje kako bi se izbjegla ovisnost o stranim subjektima. Možete li pojasniti u kojoj su fazi ti postupci i postoji li realan rizik da domaći gospodarski subjekti ipak budu u nepovoljnijem položaju u prijelaznom razdoblju? Također, kako ćete osigurati da administrativni zahtjevi ne postanu dodatno opterećenje za domaću industriju? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Magaš.

Magaš, Dunja
Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Naših 8 prijavljenih tijela nalazi se u NANDO bazi hrvatske komisije. Ukoliko mi ne donesemo izmjene i dopune ovog Zakona o građevnim proizvodima koje je usklađeno odnosno preneše… osiguramo provedbu Uredbe 2024, mi ćemo dovesti u nepovoljan položaj upravo te naše, naša prijavljena tijela, naše gospodarske subjekte da neće moći dalje raditi i donositi nove norme ili dopunjene norme za građevne proizvode koji moraju zadovoljavati i 7. i 8. temeljni zahtjev za građevinu odnosno bitne značajke iz priloga 2. uredbe što se tiče zaštite okoliša. Zato je jako bitno da o ovome danas raspravimo, da se ta izmjena i dopuna zakona donese kako naša prijavljena tijela ne bi bila u neravnopravnom položaju u odnosno ona druga prijavljena tijela…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… drugih država članica EU koji su članovi te NANDO baze.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, dakle u svojem uvodnom izlaganju ste dali lijep pregled uopće povijesti ovog zakona i jednako tako važnost građevinskih proizvoda, dakle mi moramo osigurati kvalitetne građevinske proizvode koji će se ugrađivati, ali mene zanima korak dalje. Dakle, zadnja točka svega toga je uporabna dozvola već u postupku uporabne dozvole se moraju neke stvari iskontrolirati, obveza izvođača, obveza investitora i obveza nadzornog tijela je tu izuzetno važna. Dakle, investitor može biti apsolutno neuk, ali izvođač je taj koji mora osigurati kvalitetu proizvoda koji se ugrađuju, a jednako tako je uloga i značaj nadzornog inženjera koji će za neukog investitora voditi računa da zaista se osigura to sve zajedno pa bi za njima taj odnos ovog zakona prema uporabnoj dozvoli i prema ulogu i značaju nadzornog inženjera u cijelom postupku građenja.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Magaš.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Sve ste vi rekli što se tiče, to je postupak već definiran Zakonom o gradnji, na uporabnoj dozvoli izvođači moraju sastavit izjavu, izvođači o izvedenim radovima i a sastavit elaborat o uvjetima održavanja te građevine. Na, u sklopu tog izvješća obavezno je popis svih proizvoda, građevinskih proizvoda koji su ugrađeni i koji moraju biti u usklađenom i neusklađenom području moraju imati svoje oznake CE ili C u skladu s našim Zakonom o građevnim proizvodima.
Dodatno, dodatno rade se, morat će se napraviti nove norme, dopunjene norme za i postojeće građevne proizvode ali i za nove građevne proizvode koji će se stavljat na tržište kako sam rekla 7 i 8 temeljnih zahtjeva, sedmi i osmi temeljni zahtjev za građevinu vezanu za okoliš i to će se …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… postupno donositi jer je i uredba propisala nekakav prijelazni period od 5 godina kojim je delegirala Europsku komisiju da donese delegirane akte i provedbene upute. I pod tim …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, prijedlog zakona je u hitnom postupku radi usklađenja sa europskom uredbom. Javno savjetovanje je relativno kratko trajalo s obzirom kako uobičajeno traju javna savjetovanja pa me zanima smatrate li da bi, da su svi sudionici jer posebno mali i srednji proizvođači građevnih proizvoda uspjeli se kvalitetno informirati te pripremiti za ove izmjene koje nam prethode.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Uredba je vrlo kompleksa, Uredba 20/24 onda ima 90 članaka, 11 priloga i 107 stranica samo za i ona još uvijek nije cjelovita jer je potrebno donijeti kao što sam rekla delegirane upute i akte, ali na pripremi izmjene zakona prošle godine 2025. mi smo kad smo ga pripremali sa svim važnim i bitnim dionicima kojih se tiče ovaj zakon prethodno razgovarali održavali sastanke i zajedno s njima ustvari izradili taj zakon.
Sve što će biti u međuvremenu od strane Europske komisije doneseno kao upute i ti akti mi ćemo to primjenjivati kroz kad se donese dovoljno tih uputa i kad ta uredba bude kompletna. Nama je namjera da donesemo novi Zakon o građevnim proizvodima koji će onda praktički objedinit svu uredbu …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… osigurat, dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro.
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Jedno pitanje poštovana državna tajnice. Ovo je uredba iz studenog 2024. godine i ona se direktno primjenjuje. Donijeli mi zakon ili ne mi nju primjenjujemo od siječnja 2026., dakle već više od 4 mjeseca jel tako obzirom da se uredbe direktno primjenjuju.
Moje pitanje je što ste vi čekali godinu i pol dana odnosno zašto kasnimo godinu i pol dana s ovom uredbom? A kad već kasnimo godinu i pol dana jer očito netko u vašem ministarstvu nije odradio posao na vrijeme, moje je pitanje zašto ste prekršili nomotehnička pravila? Ovo je sedma izmjena zakona. Po nomotehničkim pravilima koje donosi sabor nakon treće izmjene zakona mora ići novi zakon.
I četvrto, i treće u prekršajnim odredbama prvi puta imamo direktno kazne za odredbe uredbe europske, nemate materijalne odredbe, dakle tu više nitko nikoga ni za glavu ni za rep ne može uhvatiti. Šta nekom poduzetniku znači da je učinio nešto protivno Članku 4. uredbe, ne piše materijalna odredba.
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
Razumijete koliko ste ovdje pogriješili.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Radi se o petoj izmjeni Zakona o građevnim proizvodima i kao što sam prethodno rekla čekamo dodatne delegirane upute i akte kako bi cijela uredba bila jasna i mogla se kroz Zakon o građevnim proizvodima provoditi.
Što se tiče prekršajnih odredbi napominje se da je zakonodavstvo EU uređeno tako da se direktive transponiraju kroz nacionalne propise, a uredbe direktno primjenjuju. Provedba uredba, uredbe se mora osigurati nacionalnim zakonodavstvom što je ovim zakonom između ostalog osigurano i s obzirom na prekršajne odredbe. Ističe se da je u svakoj prekršajnoj odredbi ovog zakona sadržana tema, predmet prekršaja a navodima članaka i stavka uredbe 2024 kojima je propisana obveza postupanja bilo prijavljenog ili odobrenog tijela ili gospodarskih subjekata na istu temu osigurava se preciznost postupanja po prekršajnoj odredbi i jednostavnost provođenja nadzora nad prijavljenim …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… i imenovanim tijelima te gospodarskim subjektima. Znamo i sami da se uredba ne može citirati u zakonu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice i suradnici, pa ponovit ću u biti pitanje koje je bilo i na odboru a s obzirom da danas tu nije prenešeno, a vidim da dolaze pitanja u tom smjeru najviše jer ste i sami danas u govoru nekoliko puta spominjali zdravlje ljudi, sigurnost okoliša i sve skupa. Znači ovim smo zakonom direktno maknuli sanitarne inspektore iz ove uredbe Člankom 58. stavkom 2., a činjenica da materijali, građevni materijali imaju veliki utjecaj i na zaštitu ljudi i sigurnosti i okoliša. Evo i nedavno smo imali situaciju u radnoj zoni u Kukuljanovu gdje još uvijek ja mislim da nije razjašnjeno točni razlozi ali sa tragičnim slučajem i povratka plinova iz, iz kanalizacije tako da stvarno evo neka tema kojoj treba pridavat u ovakvim stvarima veću pažnju, a ne smanjivati kroz kao i u ovom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Magaš.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa. Sama uredba govori da kontrola vode i je definirana drugim direktivama pa čak i našim zakonom. Imamo poseban zakon o kvaliteti vode za kućnu uporabu i tu je nadležnost naravno sanitarne inspekcije. Međutim naš zakon o građevnim proizvodima iako je formalno smo na zahtjev Državnog inspektorata izbacili sanitarnu inspekciju iz nadzora ali ima još uvijek prostora ukoliko bude bilo potrebe da oni to kontroliraju jel oni vodu inače kontroliraju po drugim propisima, našim nacionalnim i europskim ali voda prolazi kroz cijevi, prolazi odvodnja prolazi kroz cijevi to je građevni proizvod i taj građevni proizvod je kao i svaki drugi, kao i cigla i cement on je podložan kontroli i građevinske inspekcije i tržišne inspekcije, tako da tu smatram da neće biti zastoja niti problema.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice ja mislim da apsolutno nije upitno da građani očekuju da su materijali ugrađeni u njihove domove sigurni, kvalitetni i dugotrajni ali isto tako znamo da se vrlo često u praksi dešava suprotno, a jedan od razloga je problem nedostatka inspektora i naravno nedovoljnog nadzora na samom tržištu pa me zanima evo dva pitanja da mi odgovorite, d a jednostavno pojednostavljeno odgovorite na pitanje kako ovoga mislite da će ovaj zakon konkretno povećati sigurnost domova građana odnosno tijekom izgradnje i spriječiti ugradnju nekvalitetnih ili opasnih građevinskih proizvoda i vaše mišljenje, smatrate li uistinu da trenutno ima dovoljno ljudi i resursa za, resursa za provedbu ovog zakona ili ćemo jednostavno ponovno donijeti zakon odnosno pravila bez stvarne mogućnosti kontrole. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Magaš.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Ova uredba, provedbu uredbe osiguravamo kroz Zakon o građevinskim proizvodima, donosi još neke dodatne zahtjeve. Okolišne zahtjeve za građevne proizvode. Trajnost tog proizvoda, praćenje tog proizvoda, digitalno i zeleno kako se kaže uvijek. Inspekcija kontrolira kao i do sad, znači taj dio se u pravilu ne mijenja. Državni inspektorat će kontrolirat građevne proizvode na terenu kad u postupku općenito kontrole gradilišta provjerava da li se gradi u skladu sa građevinskom dozvolom, da li se ugrađuju građevni materijali u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima i uvijek u tom sustavu imate i nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer je također dužan provjeravati svaki građevni proizvod koji ulazi na gradilište …/Upadica Radin: Hvala./… koji se ugrađuje u građevinu i na kraju krajeva provjerava i sam glavni projekt.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice, ovaj zakon je danas na dnevnom redu prije svega zato što je potrebno uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU ali i unaprijediti sustav koji izravno utječe na sigurnost građana i kvalitetu gradnje. Ovim izmjenama jasnije se uređuju obveze svih sudionika na tržištu od proizvođača do distributera te dodatno se naglašava važnost kvalitete građevinskih proizvoda i njihove usklađenosti s europskim standardima. Također važno je istaknuti da zakon ide u smjeru jačanja tržišnog nadzora što je ključno kako bi se spriječilo stavljanje neispravnih i nekvalitetnih proizvoda na tržište. Stoga moje pitanje glasi, na koji način će se u praksi osigurati jači i učinkovitiji nadzor te kako se dodatno ojačati odgovornost svih sudionika u lancu čime bi ove zakonske odredbe imale konkretan učinak na terenu. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Magaš, Dunja
Hvala lijepa.
Nadzor ne samo što je propisan kroz ovaj zakon, Zakon o građevnim proizvodima nego i kroz Zakon o gradnji ali evo možda to nisam uvodno rekla. Razlika između uredbe 305 i 2024 što obvezuje proizvođača da jasno deklariraju okolišna svojstva proizvoda uključujući procijenjeni prosječni minimalni vijek trajanja proizvoda, znači njegovu trajnost i proizvođači preuzimaju odgovornost ne samo za tehnička svojstva već i za usklađenost s ekološkim zahtjevima i uvodi se i novi sustav 3 plus za provjeru procjene održivosti što podrazumijeva i novo prijavljeno tijelo koje može provoditi radnje prema tom sustavu, tijelo za validaciju, ocjenjivanje i novi dokument koji izdaje tijelo za validaciju ocjenjivanja izvješće o validaciji. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Izvjestitelji odbora? Ne.
Otvaram raspravu.
Gospodin Matej Mostarac, zastupat će stavove Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite. O ovom prijedlogu zakona.

Mostarac, Matej (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, suradnici. Evo drugi zakon danas u kontekstu istog ministarstva, onaj o legalizaciji puno zanimljiviji al ovaj ne manje bitan u onome što u stvarnosti donosi. Možda manje bitan u kontekstu ovoga što mi trebamo danas ovdje raspravljati jer činjenica da ovo je provedbeni i tehnički zakon u kojem se usklađujemo sa europskom uredbom. Znači ovom, ovim zakonom i ovim odlukama danas mi ne govorimo ni o arhitekturi ni o politici stanovanja ni o samim objektima ali ipak govorimo o tome što će biti ugrađeno u naše domove, zgrade, škole, vrtiće, bolnice i ostale, ostale objekte. Sve to skupa u onom prvom valu izaziva pitanja koja smo čuli u replici vezano uz poskupljivanja proizvoda u kontekstu konkurentnosti proizvoda u pitanjima kako se naša industrija može borit s tom normom jer naučeni jesmo da u pravilu sve ono što donosi više kontrola, više papirologija, više svega znači višu cijenu, a činjenica je da uvijek naše tržište u tom kontekstu može slabije reagirat negoli ono koje dolazi izvana, ali naravno da moramo zastupati jednake proizvode, pogotovo u cijeloj EU.
Polemika koja se je također pojavljivala, a to je sa tim proizvodima koji dolaze izvan EU gdje uvijek mi moramo preispitat i te certifikate koje oni daju jesu li stvarno napravljeni na isti način na koji bi se to napravilo u EU.
Kada sve ovo skupa i donesemo naravno da ono što je na papiru treba kontrolirat i provjeravat u stvarnosti u realnosti u samoj provedbi ovog svega tako da je tu velika odgovornost opet na državnom inspektoratu, na kontroli gdje smo evo kao i u prošlom zakonu, kao i u nekim prije izazivali skepsu oko kapaciteta i određivanja svega toga šta im se stavlja na zadatak.
Sad mi se čini danas evo gledam i raspravljamo o tome da će se i turistički najam odnosno objekti povjerili komunalnim redarima gradova jedinica lokalne samouprave da će se i tu rasteretit državni inspektorat, znači stalno se traže razlozi da se njihov rad smanjuje ili odgovornost delegira, a mi sve više i više vidimo kolko je to problem. Pa i ovdje sami u ovom pitanje replike koje je bilo s moje strane zašto mičemo sanitarne inspektore iz ove priče, čak je kao odgovor došlo da su oni tražili da se to makne.
Koja pitanja otvara još ovaj zakon? Pa možda najveće, najbitnije i najvažnije je ovo što idemo po hitnom postupku. Kolegica Lugarić i još su ovdje kolege postavili nekoliko konkretnih pitanja problema koji se događaju zato što idemo po hitnom postupku odnosno da imamo problem da se uredba već provodi, da su onda samim time kazne upitne kako se reguliraju, a i zašto onda sve ovo radimo ako uredba već postoji i danas još imamo informaciju da ovo nije konačna da ta uredba nije konačna i da će ona doživjeti još neke izmjene. Isto tako smo imali pitanje u replici, a spominjalo se i prije da li smo po ovom hitnom postupku onda imali vremena i prilike da svi oni koji stvarno trebaju bit upoznati s ovom temom i budu s njom upoznati i da se na vrijeme pripreme. To kažem što ćemo mi podržati ovaj zakon ne znači da trebamo šutit da je priprema mogla i morala biti ranije.
Drugo pitanje koje ovako se pojavljuje, a naravno ono je uvijek znam da uvijek tehnički treba svaki zakon definirat koliko će bit potrebnih sredstava za njegovu potrebnih sredstava za njegovu provedbu, ovdje se ne spominje da neće bit potrebno ništa, međutim opet kažem cijeli ovaj zakon funkcionirat će na tome kako će kasnije u provedbi njegova kontrola bit i činjenica da uvodimo i nekakve nove papire, da uvodimo i situacije gdje će se ljudi morat dodatno raspitivat, slat upite i angažirat nije shodno uvijek reć da neće baš nikakva sredstva bit potrošena za provođenje ovog zakona odnosno dodatna sredstva.
Moguće da se javljaju i pitanja oko tih sad novih administrativnih i formalnih obveza jesu li one razmjerne stvarnoj svrsi zakona jer se uvode obveze vezano za izjave, oznake, upute, a sve skupa opet kažem ne znam dal to i kako ćemo znat dal će se stvarno u provedbi i koristiti.
Pitanje koje se može još svakako javit je zašto se radi da li se radi o samom nekakvom tehničkom preslagivanju ove uredbe i da li mi sad to donosimo samo zato što nam je Europa rekla ili ćemo ili smo stvarno ušli u srž ovog zakona i sve ono što je potrebno odnosno uredbe i sve ono što je potrebno iskoristit da kvaliteta gradnje u Hrvatskoj bude bolja, a da pazimo da konkurentnost ne padne.
Tako da evo to su neke stvari koje smo mi ovdje imali potrebu za reć, kažem zato što je on provedbeni zakon i tehnički zakon i zato što se moramo uskladiti s uredbom mi ćemo podržati ovaj zakon, ali voljeli bi svakako da dobijemo odgovore na ova pitanja koja smo spominjali. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Mrak-Taritaš Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege.
Kad sam ovim stepenicama silazila dole razmišljala sam krenut od početka ili od kraja, ali nekako sam odlučila krenuti od sredine. Dakle, mi ovdje u raspravi imamo različitih nivoa propisa, imamo onih propisa koji izazivaju burne rasprave, imamo one propise na kojima raspravljamo povijesno pa dolazimo do ustaša, partizana i ne znam čega svega ne i imamo sve propisa prema kojima smo vrlo oprezni iz jednostavnog razloga što mislim da su to one tehničke naravi i tu smo onda vrlo oprezni jer nekako imamo relativno, mi kao saborski zastupnici, relativno malo znanja pa onda i oprezno tome pristupamo.
U obrazloženju odnosno uvodno predlagateljica, dakle državna tajnica u ime ministarstva kad je govorila o građevinskim proizvodima dala je jedno, jedan presjek uopće tog puta građevinskih proizvoda kako je išlo i čini mi se da je to napravila izuzetno dobro i izuzetno korektno. Dakle cijela problematika nije jednostavna, cijela problematika je vrlo složena i problematiku tako složeno treba i gledat. Svijet se mijenja, postoji jedan čovjek, jedan predsjednik jedne države na ovom svijetu koji kaže da su klimatske promjene laž, to je naravno Trump, pa vidimo što je taj mirotvorac učinio uopće za nas i za Europu i posljedice koje ćemo imati, no međutim klimatske promjene su činjenica i ja cijelo, pristup ovom zakonu imam dvojak. Jedan, jedan pristup je da gledate oni, onaj tehnički dio, nije dobro da je išlo u hitnom postupku, bilo bi bolje da je drugačije, al je pitanje koliko je, da budem poštena do kraja, pitanje kolko je to bilo moguće i tu treba i gledati i vidjeti da kraj ove uredbe nije nego ide dalje.
Ja sam jedna od onih koja apsolutno mislim da je dobro da je Hrvatska članica EU, neusporedivo je bolje da ste u društvu boljih od sebe nego da niste u društvu boljih od sebe jer osiguravate na kraju dana za naše građane nekakve bolje uvjete.
A sad nekako bih i nekoliko riječi o suštini i o značaju svega ovog zajedno. Tamo 1992.g. kad sam došla raditi u ministarstvo koje je bilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, u tom ministarstvu su bile dvije kolegice, slovom i brojkom dvije kolegice koje su se bavile pitanjem zaštite okoliša. Zajedno sa mnom su došle, bile su primljene još 4 kolegice, dakle tamo, to je, to je bio kraj '92. i početak '93., se je na razini Hrvatske, slovom i brojkom, 6 kolegica dakle '93. bavilo pitanjem zaštite okoliša, dakle opće da znamo što je tad krenulo sa zaštitom okoliša, sa odnosom prema tome. Danas je to jedno ministarstvo koje mislim da je po broju ljudi otprilike isto ili čak i veće nego Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva i koje ima sad kod sebe imovinu, dakle što se je po putu dogodilo? Samo pogledajte ove naše pametne telefone koje imamo, prvi mobiteli kad su došli su bile one korole i to su, imali ste, morali ste imati malte ne kolica da vodite sa sobom, dokle se je danas došlo. Sve to se događa i u svijetu građevine, sve to se dešava i u svijetu građevinskih proizvoda i sve to je važno dakle mi smo prije ovog imali raspravu o legalizaciji odnosno o bespravnoj gradnji. Ja kad sam raspravljala o legalizaciji odnosno o bespravnoj gradnji i što najesen govorila o dvije stvari, da karakteristika bespravne gradnje kod nas u Hrvata je slijedeća, pod brojem jedan da ona nije kvalitetom i ugrađenim proizvodima koje imamo, lošija od legalne gradnje, dakle to je karakteristika kod nas bes… naravno da ima i legalne gradnje loše i bespravne gradnje loše, ali principijelno našu bespravnu gradnju ne karakterizira nekvalitetna gradnja i naravno govorila sam o ulozi i značaju građevinskih inspektora, pa ću i ovdje govorit.
Ova uredba zapravo omogućuje da i da osiguravamo da proizvodi koji se, koji jesu i koji se ugrađuju budu što kvalitetniji, da oni budu kvalitetniji u odnosu na svoja nosiva svojstva i sve ono što je za zgradu važno, ali i u odnosu na zdravlje ljudi i u odnosu na okoliš odnosno u odnosu na klimatske promjene jer imate niz, samo ću tu napraviti malu digresiju. Rušio se je Vjesnikom neboder i nadam se da će se sukladno nekakvim rokovima i srušit, ja sam bila jedna od onih i to mi je i karakterno sam …/Govornik se ne razumije./…, ja bi to zbombala, ja bi to kak su oni dečki rekli denamiti i to bi bili gotovi u par dana, ali okej, model koji se je odlučio je bio nekakav drugi model i našlo se je azbest iako se znalo da će taj azbest bit. Dakle mi ćemo imati raspravu u saboru u petak o posljedicama upotrebe azbesta i svega ostalog, to sve zajedno pred 20.-30.g. nismo znali. Danas osim osiguravanje kvalitete, stabilnosti, se moraju osiguravati i uvjeti koji su vezani uz zaštitu zdravlja i jednako tako vezano i uz odnos na klimatske promjene jer sve ono šta ugrađujemo i ti građevinski proizvodi na kraju dana imaju i veze uz prostor u kojem jesmo i vezano uz klimatske promjene.
Pažljivo ako ste slušali državnu tajnicu, ona je ukazivala na još jednu stvar, dakle proizvodi koji se ugrađuju, o njihovom vijeku trajanja i o njihovom zbrinjavanju. Napravit ću tu jednu usporedbu iako vam se čini da ta usporedba nije moguća. Dakle odjedanput kad su krenuli električni automobili svi zajedno smo rekli super, imamo električne automobile, oni će u odnosu na klimatske promjene, u odnosu na sve zajedno manje štetiti i biti i ostalo. Što se pojavio problem kod električnih automobila? Baterije i zbrinjavanje baterija i odjedanput će se pokazat da je veći problem zbrinjavanje tih baterija od korištenja nekih drugih izvora energenata. Tako je vezano i uz građevinske proizvode bez obzira kolko vam se to čini da je vrlo značajan taj jedan okolišni moment koji u ovom času ne prepoznajemo, ali ćemo kroz neko vrijeme prepoznati i tu je ono kad, kad kolegice kažu ići ćemo s novim Zakonom o građevinskim proizvodima, definirat ćemo tu još nekakve druge elemente.
Ja moram priznati da sam, ne u ovoj sabornici, ali onoj drugoj sabornici …/Govornik se ne razumije./… se desio petrinjski potres, nekako vapila s govornice, ali to samo mogu vapiti, al to do ušiju, mislim da vladajući ko Odiseji, stave vosak odnosno pčelinji med u, vosak u uši i ne slušaju ono što dođe od strane oporbe i ukazivala na činjenicu da je možda na području Banije odnosno Banovine bi bilo puno uputnije napraviti jednu tvornicu građevinskih materijala od recikliranja opeke i svega ostalog, pa da dobiju certifikat zelenog, ali to do tamo nije došlo, dakle u ovoj uredbi je i to značajno. Ne mogu se ne dotaknuti i uloge i značaja građevinskih inspektora. Dakle nekad, nekad dakle tih godina, prije negdje, negdje prije 2000.-te, još 2000.-te je građevinska inspekcija sva došla u ingerenciju države, ste imali građevinske inspektore koji su bili na razini države i imali ste građevinske inspektore koji su bili na razini jedinica lokalne samouprave. Ovi koji su bili na razini jedinica lokalne samouprave su se bavili u principu vodili računa o bespravnoj gradnji. Oni građevinski inspektori koji su bili na razini države su vodili računa o kvaliteti gradnje i njihov zadatak je bilo da moraju obići velika gradilišta. Ja se jako dobro sjećam, ja sam tad bila mladi inženjer bila sam tek početnik kad je bila Nacionalna i sveučilišna biblioteka tamo su i gradila se ova sadašnja Nacionalna i sveučilišna biblioteka, tad su ekipe građevinskih inspektora potpomognuti s različitim stručnjacima išla na gradilište, nisu kontrolirali legalnost, kontrolirali su kvalitetu gradnje jer je to bila zaista Nacionalna i sveučilišna biblioteka za jednu državu koja tad još nije bila država, znači nekakav spomen.
Mi smo to da građevinski inspektori kontroliraju kvalitetu gradnje toga više nemamo, ali ja se pitam i jednako tako nekako želim i prokomentirati pitanje je koliko u današnjim ulog… u današnjoj ulozi građevinski inspektori mogu biti obučeni da vode računa o kvaliteti gradnje. Dakle, oni moraju imati iskustava vezana uz neke upravne postupke. Vi ćete vrlo teško, dakle oni moraju imati, oni moraju biti po svojoj vokaciji kad govorimo o građevinskim inspektorima školovani na Građevinskom fakultetu ili u manjoj mjeri na Arhitektonskom fakultetu, dakle moraju imati određena tehnička znanja, moraju imati uporabna znanja, ali moraju i imati znanja vezana uz uredbe EU i vezana uz neke druge stvari i pitanje je koliko oni uopće mogu biti obučeni.
Ja sam tu u nekoliko navrata vapila i mislim da ministar dobro to zna, dakle danas imate 60-ak građevinskih inspektora. Oni jednostavno nisu u stanju i moramo biti jasni da nisu u stanju odraditi taj posao. Ja sam tu namjerno pitala državnu tajnicu i vezala to uz nadzorne inženjere. Uloga nadzornog inženjera ne smije i ne može više biti da se on dođe i prošeće po gradilištu, kaže sve ok, nešto potpiše i ode doma. Investitor može bit neuk, ne znati apsolutno ništa, osim što ima novaca i kaže gle ja bih napravio zgradu s 23 stana i ne znam sukladno tome ishodi mi dozvolu i sve ostalo. Nadzorni inženjer, njegova uloga treba biti sve veća i veća, njegova je uloga da zaštiti tog investitora od izvođača koji će mu eventualno ići ugrađivati materijale koje su lošije kvalitete ili nemaju sve što treba biti i nadzorni inženjer će na kraju dana ne odgovarati samo da je napravljeno sukladno dozvoli i svemu ostalom, nego nadzorni inženjer dakle treba zaštititi investiciju, voditi računa da ta investicija da cijena ne ode u nebo, ali jednako tako sukladno ovim i ovakvim propisima mora osiguravat da materijali koji su ugrađeni odgovaraju po svojoj sukladnosti onom što odgovara tržištu EU, da oni odgovaraju kvaliteti, ali jednako tako u budućnosti da oni po svojim elementima odgovaraju i nekim zelenim politikama ili okolišnim politikama.
Dakle, traže se nova znanja, traže se dodatna znanja, traže se dodatne edukacije i traži se uopće dodatni iskorak vezan uz sve to zajedno. Ja zaista i znanjem i nekakvim teško neću više govorit o znanje jer znanje po putu vam nekako malo neke stvari ishlape ali s nekakvim iskustvom mislim da će teško dobiti u neka državna tijela neke inspektore koji će imati to znanje i mislim da će morat se vodit računa da uloga nadzornih inženjera u postupku građenja zaista bude bitna, značajna i da ona vodit računa. Dakle, njihova uloga i značaj će biti zaštititi i investitora od svega onoga što mu se može po putu desiti, ali njihova uloga i značaj će biti i opći interes jer je i opći interes da kroz gradnju imamo kvalitetne materijale, da su oni u svojem odnosu na stabilnosti dobri, ali i u odnosu na klimatske promjene koje su činjenica i ne moramo biti stručnjaci pa kad padne u Zagrebu snijeg se sad svi čudimo ko pura nečemu, a nekad je bilo normalno. Klimatske promjene su činjenica, da to nije činjenica ja mislim da na ovom svijetu još jedino misli onaj nesretni Trump koji je jednako tako probao uvjeriti svijet da je mirotvorac a pokazao se zapravo da je generator rata iz kojeg će Europa imat jedan od trajnih posljedica stoga očekujem da kad budemo spremni i dobijemo novi Zakon o građevinskim proizvodima i za kraj ovo uvodno izlaganje je bilo jedno od onih izlaganja koji su bili vrlo, vrlo dobro napravljena jer su to ovo je baš onaj tehnički zakon sa znanjima koji morate imati malo više ili iskustva ili nešto baš sa specifičnim znanjima.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Ljubica Jembrih predstavit će stavove Kluba zastupnika HDZ-a o ovom zakonu.
Izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege, poštovana državna tajnice sa suradnicima, evo riječ je o zakonu koji možda na prvi pogled djeluje tehnički ali u stvarnosti ima vrlo konkretan i važan utjecaj na svakodnevan život naših građana. Utječe na sigurnost, na kvalitetu gradnje i na gospodarstvo u cjelini.
Donošenjem ovog zakona osigurava se provedba europske uredbe kojom se utvrđuju usklađena pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavlja izvan snage dosadašnja uredba. Njezin cilj je osigurati učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućiti slobodno kretanje sigurnih i održivih građevnih proizvoda te doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.
S obzirom na to da je riječ o uredbi koja je izravno obavezujuća za države članice. RH dužna je osigurati njezinu provedbu. Upravo to činimo ovim zakonom. Ovim prijedlogom jasno se uređuje način primjene te uredbe u hrvatskom pravnom sustavu, određuje se nadležno ministarstvo, definiraju se njegove zadaće, od uspostave kontaktnih točaka do imenovanja tijela za ocjenjivanje i sudjelovanja u europskim tijelima. Uređuju se i postupci provjere, ispunjava zahtjeva za tijela koja ocjenjuju suglasnost proizvoda kao i postupci imenovanja tijela za tehničko ocjenjivanje, propisuje se pravila označavanja proizvoda, obveze proizvođača i nadzor nad tržištem. Drugim riječima, uvodi se red u sustav koji mora biti jasan, transparentan i pouzdan. Ali ovo nije samo usklađivanje s EU, ovo je pitanje odgovornosti prema građanima RH jer u konačnici govorimo o tome što se ugrađuje u naše domove, škole, vrtiće i bolnice. Zato želim posebno istaknuti, ovaj je zakon i sigurnost građana. Građani s pravom očekuju da su materijali koji se koriste u gradnji sigurni, provjereni i certificirani. Očekuju da informacije budu jasne i razumljive, očekuju da država nadzire tržište i reagira kada postoji problem. Ovim zakonom se to i osigurava, uvode se jasna pravila, stroža kontrola i odgovornost svih sudionika u sustavu. Točno se zna tko što radi, tko odgovara i kako se provjerava kvaliteta proizvoda. Posebno je važno naglasiti da informacije o građevnim proizvodima moraju biti dostupne na hrvatskom jeziku. To nije formalnost, to je pitanje sigurnosti jer onaj tko koristi proizvod mora razumjeti njegove karakteristike i način uporabe. Bez ovakvog zakonskog okvira postoji realna opasnost da se na tržištu pojave proizvodi koji nisu sigurni ili koji ne zadovoljavaju propisane standarde, a to može imati ozbiljne posljedice za zdravlje i sigurnost ljudi. Zato ovaj zakon ima iznimnu i konkretnu vrijednost za svakog građanina.
S druge strane ovaj zakon je i važan za hrvatsko gospodarstvo. Omogućujemo našim proizvođačima i poduzetnicima ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu. Time, time smanjujemo ovisnost o stranim tijelima, smanjujemo troškove i jačamo konkurentnost naših tvrtka. Ovaj zakon također doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji, uvode se standardi koji potiču održive proizvode, smanjuju negativan utjecaj na okoliš i osiguravaju veću transparentnost kroz digitalne sustave. To je smjer u kojem Europa i Hrvatska zajedno idu. Ovim zakonom jasno pokazujemo da smo odgovorna država koja vodi računa o razvoju i zaštiti građana. Važno je također naglasiti ulogu države u ovom procesu. Država mora osigurati jasni okvir, učinkoviti nadzor i dosljednu provedbu zakona. Građani očekuju sigurnost, a sigurnost nema alternativu. Evo ovaj zakon stvarno pokazuje da vodimo odgovornu politiku, da se štite građani i da se stvaraju uvjeti za razvoj. Na kraju evo želim naglasiti da ovo nije samo Zakon o građevnim proizvodima, nego je zakon o sigurnosti ljudi, o kvaliteti života, o budućnosti naše zemlje i Klub HDZ-a će ga podržati. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Lipovac Pehar, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.
Aha, čekajte, čekajte imamo jednu …/Govornik se ne razumije./… od koga?
…/Upadica: Gospođa Lugarić./…
Izvolite gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani gospodine potpredsjedniče ja mislim da je ovdje došlo do povrede čl. 231., st. 1. Poslovnika. Naime piše da predsjedatelj daje riječ zastupnicima po redoslijedu po kojem su se prijavili. Ovdje po prijava je prvo bio kolega Kaniški za završnu riječ, a onda kolegica Dubravka Lipovac Pehar i oni su se htjeli zamijenit i oni su se i sad je to zamijenjeno. Mene sad zanima, obzirom da je do sada, u Poslovniku izrijekom piše da je po redoslijedu, ovo je sad mimo redoslijeda, a do sada je bila praksa kada smo mi tražili da se zamijenimo, nam se to nije dozvoljavalo pa me sad zanima jel to sad dozvoljeno po novom pa da i znamo i mi za inače te situacije ili nije dozvoljeno. Evo, hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, ja shvaćam ozbiljnost tog problema pa onda ću pitat gospođu Lipovac Pehar šta vi mislite, hoćete doć poslije za 10 minuta, za 5 minuta ili ćete nastavit sada, kako vi hoćete.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne ali kažem problem je epohalni pa se moram konzultirati.
…/Upadica: Ja sam se s kolegom Kaniškim prije dogovorila tako da nemam nikakav problem, što se toga tiče hoću li 5 minuta prije ili kasnije./…
Dobro, ja ću onda, ja ću onda dozvolit ali shvaćam mislim da.
…/Upadica: Kaniški./…
Gospodin Kaniški povreda Poslovnika.

Kaniški, Goran (HDZ)
Evo kratko možda pojasnim situaciju, čl. 238. pa radi se o tome da još nije isteklo vrijeme za prijavu rasprave pa sam ja mogao povući i ponovno se prijavit.
…/Upadica Radin: Pa da tu je, ne dam, ne dam, ne dam opomene./…
Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ok. Ok je. Ne dam, ne dam nikakve opomene, jednostavno ovaj ja. Ja ne shvaćam veliku ozbiljnost tog problema da li bi bila prije ili poslije. Može jel da? da, hvala izvolite. A ima još jedan, Jurčević. Gospodin Jurčević povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući nije ovo sad trenutno pitanje, to je načelno pitanje jer zaista kolegica Lugarić je u pravu, bila je jedna malo žešća rasprava, niste vi predsjedali je li se to može napraviti ili ne može, promjena redoslijeda. Nekad je zastupnicima važno da njihova bude prva ili zadnja i zapravo nama je rečeno da se te promjene ne mogu događat jer je to protivno pravilniku. Evo tako smo čuli pa zbog toga to pitanje nije obično i ne odnosi se ovaj na vaš dogovor nego da to riješimo da znademo u buduće jel možemo ili ne možemo jel. Dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Za ubuduće netko drugi će riješit taj problem, ni vi ni ja. Izvolite gospodin Pušić.

Pušić, Dario (HDZ)
238. kolega Jurčević već je g. Kaniški objasnio ukolko nije završilo vrijeme za raspravu on može povuć, može ponovo prijavit.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Neću dat nikakve opomene jer to ako ne nastavimo. Nećemo nastavit više, nećemo dat opomene, a dobro ajde g. Jurčević može izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Al možda kolega niste bili ovdje, dakle bilo je i tada kad je htjelo mislim kolegica Selak da je htjela netko drugi, dakle rečeno je bez obzira što nije to vrijeme da se ne može mijenjat redoslijed.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, dobro hvala lijepa. Meni kažu ovdje da nije, vi kažete da je, ja sam se, ja sam čuo sve vas i sad dajem gospođi Lipovac Pehar riječ, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Nije lako izboriti se za riječ …/Upadica Radin: Izvolite, izvolite./…
Poštovane kolegice i kolege, poštovana državna tajnice sa suradnicama.
Pred nama je prijedlog zakona koji ima jasnu svrhu osigurati provedbu nove Europske uredbe o građevnim proizvodima i time omogućiti funkcioniranje jedinstvenog tržišta, ali i doprinijeti ciljevima zelene i digitalne tranzicije. To je smjer koji svakako treba podržati, uvođenjem viših standarda sigurnosti, održivosti i transparentnosti u području građevnih proizvoda dugoročno je u interesu i gospodarstva i građana.
Međutim, nekoliko je pitanja na koje je potrebno dodatno obratiti pažnju. Prvo, postupak donošenja, razumljivo je da postoji vremenski pritisak zbog stupanja uredbe na snagu, ali i skraćeno javno savjetovanje od svega čini mi se 15 dana ostavlja dojam nedovoljne uključenosti šire stručne i poslovne javnosti. Upravo u ovako tehničkim zahtjevnim zakonima kvaliteta provedbe uvelike ovisi o tome koliko su dionici na vrijeme informirani i pripremljeni.
Drugo, kapaciteti provedbe, zakon predviđa značajnu ulogu nadležnog ministarstva od imenovanja tijela, nadzora pa do koordinacije na europskoj razini. Ključno pitanje je ima li sustav dovoljno kadrovskih i organizacijskih kapaciteta da te zadaće provede učinkovito i bez zastoja.
Treće, položaj domaćih gospodarskih subjekata i sami navodite da postoji rizik da u nedostatku nacionalnih tijela proizvođači budu upućeni na strane institucije, to bi moglo povećati trošak i smanjiti konkurentnost domaće industrije. Upravo zato je važno osigurati brzu, ali i kvalitetnu uspostavu domaćih kapaciteta.
I konačno provedba na terenu, pozitivno je što se inzistira na jasnoj dokumentaciji na hrvatskom jeziku jer to izravno utječe na sigurnost i krajnju uporabu proizvoda. No jednako je važno osigurati da svi sudionici u lancu od proizvođača do izvođača razumiju nove obveze i imaju jasne smjernice za njihovu primjenu.
Ovaj zakon ide u dobrom smjeru i nužan je korak u usklađivanju s europskim pravilima, no njegova stvarna vrijednost ovisit će o kvaliteti provedbe. Zato očekujemo dodatne napore u informiranju jačanju kapaciteta i zaštiti konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Klub DP-a će prihvatiti ovaj zakon. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa. I g. Goran Kaniški zastupnik HDZ-a završno također izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, poštovane zastupnice i zastupnici. Pa evo živnuli smo malo pred kraj današnjeg zasjedanja. Evo u ime Kluba zastupnika HDZ-a želim istaknuti kako ćemo podržati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima. Riječ je o zakonu koji je prije svega tehničke, ali iznimno važne naravi jer osigurava pravodobno i cjelovito usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa novim europskim regulatornim okvirom, konkretno s europskom uredbom koja se primjenjuje od siječnja ove godine.
Ovim zakonom RH potvrđuje svoju odgovornost kao država članica EU, odgovornost da osigura funkcioniranje jedinstvenog tržišta, ali i zaštitu sigurnosti građana, kvalitete gradnje te samog okoliša. Važno je naglasiti nekoliko ključnih elemenata ovog zakonskog prijedloga.
Prvo, zakon jasno definira institucionalni okvir provedbe nove uredbe, ministarstvo nadležno za graditeljstvo dobiva središnju ulogu kao kontaktna točka, kao tijelo za imenovanja, ali i kao jamac da će hrvatski sustav biti ravnopravno uključen u europske procese odlučivanja.
Drugo, ovim se zakonom omogućuje hrvatskim gospodarskim subjektima da ravnopravno sudjeluju na tržištu, da nije ovih izmjena naši proizvođači i certifikacijska tijela bili bi prisiljeni koristiti usluge stranih tijela čime bi bili stavljeni u nepovoljan položaj. Dakle, ne radi se samo o usklađivanju radi se i o zaštiti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Treće, zakon značajno unaprjeđuje sustav nadzora i transparentnosti, uvodi se veći naglasak na digitalizaciju, dostupnost informacija kroz cijeli lanac opskrbe te jasnije definirane obveze svih sudionika od proizvođača do samih distributera. Ovo je posebno važno u kontekstu suvremenih izazova gdje je sigurnost proizvoda i njihova sljedivost postaju ključni standardi, a ne njihova iznimka.
Četvrto, zakon prati i šire europske politike, zelenu i digitalnu tranziciju, novi okvir ne odnosi se samo na tehničke karakteristike proizvoda već na njihov utjecaj na okoliš uključujući i procjenu životnog ciklusa i samo održivost. Time se hrvatski građevinski sektor dodatno usmjerava prema održivim praksama što je strateški cilj i na nacionalnoj i na europskoj razini.
Poštovane kolegice i kolege, važno je istaknuti da se zakon donosi po hitnom postupku, razlog tome nije politička odluka već objektivna potreba. Nova uredba već je stupila na snagu, a Hrvatska mora osigurati uvjete za njezinu provedbu bez odgode u protivnom bi riskirali pravnu nesigurnost, otežano poslovanje naših poduzetnika, ali i potencijalne sigurnosne rizike u području graditeljstva.
Ono što također želimo naglasiti jest da provedba ovog zakona ne zahtjeva dodatna sredstva iz državnog proračuna što pokazuje odgovoran i racionalan pristup Vlade.
Zaključno, ovaj zakon osigurava pravnu sigurnost i usklađenost s europskim pravom, štiti interese hrvatskih gospodarstvenika, podiže standarde sigurnosti i kvalitete, doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji i što je najvažnije jača institucionalni okvir RH. Zbog svega navedenog Klub zastupnika HDZ-a podržat će ovaj prijedlog zakona.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
I na kraju zasada barem gospodin Josip Jurčević, Kluba zastupnika MOST-a i zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite, također završno.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice sa suradnicom, dragi kolege i kolegice evo ovo je još jedan od zakona koji dolazi ovdje po hitnom postupku i čuli smo od ostalih izlagača i završno i u raspravama, dakle ne radi se samo o tehničkom zakonu. Čuli smo da on ima veliki značaj dakle i u ekološkom smislu, u smislu zdravlja, a pogotovo kad se radi o ovim gospodarskim čimbenicima, to znači da se hrvatsko gospodarstvo kad se radi o građevnim proizvodima može prilagoditi dakle europskim standardima i to nije upitno. Ali je upitno zašto takav ipak važan zakon kao što smo čuli iz rasprava dolazi po hitnome postupku. Dakle, hitni postupak što svjedoči zapravo s jedne strane o mogli bismo reći pojednostavljeno lijenosti ili neodgovornosti Vlade obzirom na važnost zakona i isto tako dakle kad imamo primjere i u drugim, nizu drugih zemalja EU da je taj zakon dakle pripreman puno temeljitije, puno ranije pa je tako i javna rasprava mogla utjecati na to da se, da imamo bolji uvid u zakon i osim toga se naše gospodarstvo bilo proizvođači, distributeri kao što smo čuli mogu, mogu bolje prilagoditi svim tim standardima i tržišnim zahtjevima i biti i biti uspješniji.
S druge strane na neki način kako u Hrvatski sabor isto tako i drugi zakoni dosta često dolaze po tom nekakvom žurnom postupku, a za to nema potrebe što možemo opet uspoređivati sa europskim iskustvima odnosno iskustvima u drugim članicama EU. U tome smislu dakle treba podržati zakon ali zapravo na neki način sabor i onako kako je drugorazredan već odavno zapravo na neki način podređen izvršnoj vlasti a to smo opet mi najodgovorniji i ovo pridonosi dakle na to, na to što mirno i bez dakle nekakve velike rasprave pristajemo i dajemo potporu da bismo bili usklađeni, da bismo dakle ionako se uredba ovaj stupa na snagu usvojili je mi ili ne usvojili ali zapravo na taj način dovodimo u pitanje uopće ima li smisla postojanje sabora ako izvršna vlast može osigurati jel da ti zakoni idu samo tekuće, a mi formalno dižemo ruku.
Pa bi trebalo možda jednu raspravu treba li ukinuti sabor jel ako dalje budemo dopuštali na neki način ponižavanja jel digniteta sabora gdje sve češće imamo, evo imali smo i neki dan tako da ova rasprava ili neke druge rasprave iako predlagač zakona izvršna vlast na koncu može se očitovati o našim raspravama, međutim oni ovdje uredno odsjede najčešće ministri ovaj odu ili državni tajnici, ostave nekoga ovdje i nitko to ne sluša i na koncu čak evo nemamo ni nekakvi formalni 5 ili 10 minuta da se osvrnu na ono što smo mi govorili, predlagali ovaj ili slično.
U tome smislu sam se dakle javio i ovdje za ovo završno pred ovako malim brojem da počnemo o tome razmišljati jer zapravo to nije dobro ni za demokraciju u Hrvatskoj, nije dobro ni za budućnost u smislu neodgovornosti. Dakle, onemogućujemo, potičemo na taj način korupciju i zapravo opet kažem dovodimo u pitanje smisao postojanja, postojanja sabora.
Pa bismo evo, ja bih molio također evo i danas državnu tajnicu da na temelju ovoga što je čula, a obzirom da je imala vrlo kvalitetan uvod gdje smo mogli vidjeti cijeli, cijelu povijest od ranih '90-ih evo do danas što znači taj zakon dakle a čuli smo to i u raspravama, dakle nije to samo eto tehnički nekakav zakon za koji ćemo mi dignuti ruku. Vidli smo da on bitno dakle obzirom na građevne materijale i sve što je otkriveno i sutra, ne znam ili prekosutra u petak ćemo govoriti o azbestu.
Dakle, očito je kad se radi o bilo kojem zakonu on ima cijeli niz sadržaja i pozadina pa bi se sabor odnosno Vlada bi ga trebala na vrijeme pripremati. A isto tako slušamo i ove fraze jel kako provedba zakona institucionalna koju smo osigurali neće ništa koštati. Da li to znači zapravo, zapravo mislim da to uopće ne drži vodu ili će to koštati nešto ili se zapravo neće provoditi i postupat ćemo u Hrvatskoj kao i dosada.
Pa bih molio jel ovdje ovaj predstavnike izvršne vlasti eto i da zbog digniteta sabora ali i zbog važnosti teme barem nekoliko minuta utroše, utroše na svoju završnu riječ na nas nekoliko koji smo ovdje.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama, time zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
A sutra četvrtak 23. travnja 2026. počet ćemo sa Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sanaciji kreditnih institucije i investicijskih društava. To je zakon broj 280.
Hvala lijepa, odmorite se, osvježite i okrijepite.
Doviđenja.
SJEDNICA PREKINUTA u 16,25 SATI.

14

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286
30.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 286, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo kojeg je predstavnik predlagatelja prihvatio tijekom rasprave te on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona, dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. molim glasujmo.
127 glasova, 122 za, 5 suzdržanih što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima.
PDF