e-doc

Saziv: XI, sjednica: 10

13

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. br. 257

22.04.2026.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro jutro poštovane kolegice i kolege, kao što je najavljeno krećemo sa točkom:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. broj 257

Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Prije no što dam riječ predstavniku predlagatelja vidim da je nekoliko klubova zatražilo stanku, pa najprije u ime kluba poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bismo svi zajedno još jednom se zapitali da li rješavamo ovim prijedlogom zakona javni problem ili rješavamo nečiji konkretan problem. Dakle, podsjećam vas da smo 2012. godine donijeli ovaj zakon jer je država bila desetljećima nemoćna u borbi sa bespravnom gradnjom i donijela je rješenje na način da će priznati sve bespravno izgrađeno do 21. lipnja 2011. godine i podvući crtu, postaviti rok i tko je dotada podnio zahtjev, legalizirao, obavio je, obavio svoju zadaću da je zahtjev potpun taj će moći legalizirati i s obećanjem onima koji su gradili po zakonu da će nakon toga kontrolirati bespravnu gradnju.
No međutim, dogodilo se upravo suprotno. Mi nismo ispunili ovo obećanje odabravši svjesno ovo manje zlo nego da pustimo nered u prostoru nego pokušavamo i dalje nastaviti taj proces. Ostao je mali broj onih koji nisu legalizirali i iskoristili svoju šansu. I zato danas s pravom se postavlja pitanje što sada radimo? Donosimo zakon bez roka i dodatno omogućavamo ponovo odlučivanje o već odbijenim predmetima. To nije javni interes nego otvaranje prostora za rješavanje problema unaprijed poznatih pojedinačnih slučajeva.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime kluba zatražila je riječ i poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever i GLAS-a. Kad je riječ o bespravnoj gradnji, kad je riječ o legalizaciji to nije jednostavna tema. Tema koja je vrlo teška i tema koja je zahtjevna i koja nikog ne ostavlja ravnodušno. Kad je riječ o onima koji su gradili sukladno dozvoli i uvijek vodili računa da imaju svu potrebnu dokumentaciju oni se sa potpunim pravom pitaju što smo mi bili blesavi, zašto smo mi išli ishoditi dozvole, išli skupljati dokumentaciju, platiti ono sve što smo trebali platiti da bi na kraju moj susjed koji jednako tako je gradio ali je gradio bez papira mogao se legalizirati.
Bespravni graditelji kažu pa zašto bi se ja trebao legalizirati, država je ta koja mi je pomogla svojim nečinjenjem da postanem bespravni graditelj jer nije ništa napravila i nije ništa reagirala dakle to mi je omogućila.
Zakon koji je bio donešen vezan uz bespravnu gradnju je odlučio se za određeni rok i odlučio se da se u tom roku zgrade koje su bespravno sagrađene mogu legalizirati. No, međutim ono što smo trebali napraviti trebali smo stvoriti i čvrste okvire vezano uz građevinsku inspekciju. Dakle, morali smo stvoriti okvire da se bespravne gradnje u Hrvatskoj smanje na najmanju moguću mjeru. To nismo napravili.
Građevinske inspekcije svake godine ima sve manje i manje. Za područje županija koje su posebno osjetljive tu recimo mogu navesti Istarsku županiju iz koje dolazi moj kolega ili Splitsko-dalmatinsku županiju gdje iza turističke sezone niču i dalje bespravne zgrade nismo napravili ništa, a o tome kako se odnosimo prema inspekciji imamo dobar pokazatelj a to je da nemamo ni glavnog državnog inspektora, dakle to nam nije važno, ali postoji još jedna stvar.
Mi imamo stotinjak tisuća neriješenih predmeta koji su godinama neriješeni vezani uz bespravnu gradnju. Zašto? Da se ne odbili i da se te zgrade ne bi rušile.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika poštovani zastupnik Predrag Štromar.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
U ime Kluba HNS-a i nezavisnih zastupnika evo drago mi je da mogu pozdraviti ovaj zakon. Ide završetak i najvjerojatnije glasanje idući tjedan u petak. Počeli smo, u četvrtak pardon, evo hvala i taj proces smo započeli prije 5 godina. Iz Kluba HNS-a je pokrenuta inicijativa i predan prijedlog zakona u saborsku proceduru. Međutim, dogovorilo smo se da će ipak ići preko ministarstva da bude kvalitetan jer ima više resursa u ministarstvu napraviti dobar zakon.
Zašto smo išli u to? Zato jer mnogi ljudi nisu na vrijeme mogli legalizirati svoje zgrade ili nisu htjeli ili nisu imali novaca. Međutim sad mladi bračni par hoće kupiti jednu takvu zgradu ne može dobiti kredit za nju, hoćemo napraviti elektranu na garaži pored kuće koja garaža nije legalizirana ne možemo napravit solarnu elektranu. Ima puno, puno primjera zašto treba biti legalizacija i evo čestitamo Vladi, potpredsjedniku Vlade i ministru na ovom rješenju zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Stranku je zatražila u ime SDP-a također poštovana zastupnica Jasenka Auguštan Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani u ime Kluba SDP-a tražimo stanku od 10 minuta. Naime, bespravna gradnje je problem ove države. Dugo vremena građani koji ne žele poštovat zakon, bespravno grade svoje građevine i mi ovim zakonom omogućujemo takvim ljudima da legaliziraju ono što su radili kontra zakona. Time nikako ne štitimo građane koji su poštovali zakone i koji su radili legalno. I ako postoji mali dio građana koji nažalost nije legalizirao svoje objekte zbog nedovoljnih informacija ili zbog nasljeđivanja starijih nekretnina onda ta legalizacija mora imati rok. Ne možemo omogućiti u Hrvatskoj kada želimo uvesti red da se može legalizirati beskonačno. Kao argument tražite i kažete da nisu riješeni imovinski pravni odnosi i da treba oko 7.g. kako bi se to riješilo, međutim država je nešto što govori već 20.g. kako će katastarske izmjere biti redovitije i kako ćemo riješiti one probleme koji su se i nagomilali s uspostavom sustava BZP-a koji je trebao uvesti red u ovu državu, a napravio je još veći nered. Zato Klub SDP-a će i podnijeti amandman kojim tražimo rok od 10.g.. Ako već omogućavamo legalizaciju ona treba imati rok i nikako ne možemo pristati na trajnu legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba HDZ-a zatražio je stanku i poštovani zastupnik Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Uvaženi potpredsjedniče HS, štovane kolegice i kolege zastupnici.
Ovdje smo proteklih mjeseci u HS na prijedlog Vlade i ministarstva donijeli čitav niz zakona, odrađen je ogroman posao koji uređuje naš prostor i svim našim građanima ili i lokalnoj samoupravi i regionalnoj omogućava komotnije, bolje i svrsishodnije upravljanje prostorom.
Istaknut ću Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o priuštivom stanovanju, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, Zakon o upravljanju u zgradarstvu i ovaj najnoviji prijedlog zakona koji omogućava našim građanima, onima koji iz razno raznih razloga nisu bili u mogućnosti legalizirati svoje objekte građene prije 2011.g. da i oni to učine na isti način kako su to učinili njihovi susjedi u raznim područjima RH prema zakonu koji je donesen prije već čitavog niza godina i koji je omogućio tim istim građanima legalizaciju svojih objekata. Ovdje se provlači pitanje tog roka, koja je razlika onog zakona od 1968.g. koji je omogućavao legalizaciju i dan danas omogućava URIS tih objekata na isti način na koji se radi i ovim prijedlogom zakona, tim više što ovim prijedlogom zakona se reguliraju i otklanjaju svi oni nedostaci koji su uočeni tijekom provedbe postojećeg zakona koji je omogućavao legalizaciju objekata građenih prije 2011.g., dakle dokumentacija mora biti cjelovita, moraju biti riješeni imovinskopravni odnosi na zemljištu na kojem će se legalizirat ti objekti, što dosada nije bio slučaj i na taj način dovodimo red u prostoru. Dovesti red u prostoru nakon…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…čitavih niza 10-ljeća nije nimalo jednostavno i ovo je jedan od…
…/Upadica Reiner: Hva… hvala lijepa./…
…ključnih puteva.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Mosta stanku je zatražio i kolega Božo Petrov.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani predsjedavajući, tražim stanku u ime Kluba Mosta.
Ja bih se trebao čas osvrnuti na ovaj argument vladajućih kako su oni značajno mnogo zakona donijeli u zadnjih pola godine u ovome segmentu države, pa valjda iz toga slijedi zaključak kako jako mnogo rade. Nije broj zakona taj koji na kraju pokazuje učinkovitost nego kvaliteta tih zakona.
Druga stvar, ono što cijelo vrijeme vam se pokušava skrenuti pozornost jest da ne možete ostaviti otvoreni režim odnosno ne možete ostaviti ovakvu praksu legalizacije bez ikakvoga roka. Na to vi odgovarate kako evo postoje oni koji nisu imali novaca. Pa ja vjerujem da država može omogućiti tima što nemaju novaca legalizaciju, baš me zanima koliko u postotku ima tih ljudi koji nisu imali novaca i uvijek igrate na socijalu, al znate šta je zanimljivo? Pa isti vi ste imali totalno drukčije argumente kada ste donosili ove prijedloge zakona s rokom. Tada ste, kao što danas navijate bez roka, jednako zdušno navijali da treba postojati rok. Pogledajte malo fonograme, pročitajte svoje riječi, naučite svoje argumente, skačete sami sebi u usta. I ono što pokušavate nama danas reć da ne treba rok, zašto, pa zato što imamo valjda glavnog državnog inspektora, imamo snažni nadzor, imamo puno komunalnih redara, to je ono sve što ste vi napravili u zadnjih po godine. Nemate državnog inspektora koji vam je zatvoren zbog korupcije i kriminala, prebacili ste posao glede gradnje i izgradnje na komunalne redare, zašto, zato što ste tada govorili…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…kako nemate kapaciteta ljudi moji.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Naravno sve stanke su odobrene, želite li da ih fizički odradimo te stanke ili da možemo nastaviti?
…/Upadica iz klupe: Ne treba fizički./…
Ne treba fizički, dobro, onda ću zamoliti predstavnika predlagatelja da da dodatno obrazloženje, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine poštovani Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani gosp. potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, Vlada RH prilaže Konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Kako smo već prije gotovo tri mjeseca u Hrvatskom saboru proveli raspravu u prvom čitanju, tada sam u ime predlagatelja vrlo detaljno obrazložio razloge koji su doveli do donošenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama 2011. godine kada smo u pripremi tog zakona izradili i proveli aerofotogrametrijsko snimanje RH i koje snimanje i nakon njega izrađene ortofoto karte poslužile su kao temeljni dokument o mogućnosti legalizacije bespravne gradnje na području RH i tim smo zakonom i tada utvrdili kako neće to biti opća legalizacija kao što je bila ona koja je provedena i koja se dan danas provodi bez roka, bez roka što je vrlo važno spomenuti o izgrađenim nelegalnim objektima do 15. veljače 1968. već smo propisali kriterije, uvjete štiteći prije svega zaštićene, zaštićena područja prirode štiteći određene zone koje su namijenjene za izgradnju javnih objekata. Propisali smo uvjete kako i na koji način ćemo štititi od bespravne gradnje i sprječavati legalizaciju te bespravne gradnje u planiranim koridorima infrastrukturni promet i energetskih objekata. Nakon toga Vlada Zorana Milanovića, SDP-ova Vlada 2012. godine taj zakon je stavila van snage. Propisala je zakon na sličnim premisama koji zakon je vrijedi još dan danas. Ono što je isteklo prema tom zakonu, to je rok koji je bio tim zakonom iz 2012. godine, a onda dopunjenim i izmijenjenim iz 2017. godine je produžen na 30. lipnja 2018. godine. 30. lipnja 2018. godine je bio krajnji rok kada su naši sugrađani koji su imali i gradili bespravne objekte prije 21. lipnja 2011. godine mogli podnositi. I do 2017. godine kada je bio već prošao rok koji je utvrđen 2012. godine, prijavljeno je bilo 826 tisuća zahtjeva, a onda naknadnim rokom do 30. lipnja 2018. godine, u tih godinu dana je još podneseno 75 tisuća i 150 zahtjeva, tako da je ukupno podneseno oko 902 tisuće zahtjeva po jedinicama, po jedinicama lokalne samouprave odnosno na području čitave Hrvatske. Riješeno je negdje oko 822 tisuće zahtjeva, otprilike je neriješeno još oko 80-ak tisuća zahtjeva. Ono što se dalo iščitati i o čemu je uvaženi predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo malo prije govorio, tada već 2017. i '18., '19. godine rađeni su prijedlozi izmjena samog zakona kako bi se tim zakonom u stvari ukinuo taj rok koji je i danas na snazi, a to je da naši sugrađani praktično više nakon 30. lipnja 2018. godine ne mogu podnositi, ne mogu podnositi zahtjeve za legalizaciju. Ostao je po našoj procijeni još jedan značajan broj takvih objekata koji su građeni tih 21. lipnja 2011. godine, a njihovi vlasnici iz različitog broja, razloga nisu podnijeli zahtjev u tada definiranom roku i na taj način, premda su gradili do roka koji, u kojemu su mogli legalizirati ali zbog nepodnošenja zahtjeva u roku koji su trebali podnijeti zahtjev to nisu mogli ostvariti. Ta činjenica da takvih nezakonito izgrađenih objekata ima na području cijele Hrvatske, stvara određeni problem. Problem stvara prije svega našim sugrađanima koji to nisu, koji nisu podnijeli zahtjev, a više ga podnijeti ne mogu, a ti objekti onda ne mogu biti, biti stvar u pravnom prometu. Ne može se nasljeđivati, u tim se objektima ne može obavljati nikakva djelatnost. Često su puta to, a takvi su barem glasovi stizali iz Slavonije, da su to brojni poljoprivredni objekti u kojima bi naši sugrađani koji imaju određene OPG-ove obavljali određenu djelatnost, podnosili zahtjeve za subvencioniranjem potpore, bilo europske bio nacionalne razine i to sve zajedno stvara jedan pravni, pravno nesređeni sustav u kojemu niti država nije takve objekte pokušala uklanjati, a s druge strane vlasnici tih objekata koji bi, koji su, koji su objekti mogli biti legalizirani, ne mogu danas s tim objektima praktično ništa. Oni su, ne mogu ih uređivati, ne mogu ih adaptirati, ne mogu ih rekonstruirati, ne mogu s tim objektima ništa.
Doduše i to trebamo reći, ukoliko je taj građevinski objekt građen na prostoru koji je prostornim planom predviđen za izgradnju i ako je taj objekt koji je nezakonit u skladu s prostornim planom, mi smo Zakonom o gradnji, a taj smo zakon donijeli krajem prošle godine. On je stupio na snagu 1. siječnja moguće je podnijet zahtjev da se također plaća kazna zbog izgrađene nekretnine koja bi da ima građevinsku dozvolu, možda na takav način i izgledala ali vlasnici tih nezakonito izgrađenih zgrada nisu podnijeli zahtjev prije same gradnje, dakle prije tog 21. lipnja 2011. godine. Kako bi pojednostavili tu proceduru, kako bi brže realizirali i evidentirali te zgrade koje su na području RH, kako bi omogućili našim sugrađanima da te objekte legaliziraju da onda one mogu biti dio objekata koji služe gospodarskom razvoju Hrvatske, koji služe i tim građanima koji su bespravni graditelji još uvijek, mi smo odlučili se na izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prije svega iz razloga da bismo danas nakon što zakon, nadam se stupi na snagu idući tjedan 30-og, odnosno nakon što ga Hrvatski sabor usvoji 30. travnja, da bi mogli podnijeti svoje zahtjeve.
O tome da li ponovno definirat rok ili ne, ja sam se na nekoliko replika, a i u samom uvodnom izlaganju u prvom čitanju očitovao, mi i danas možemo svi naši sugrađani koji imaju kuće koje su građene 15. veljače '68., a što se opet da utvrditi na … snimka koje su rađene tih godina mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju tih odnosno za upis tih nekretnina u katastar i zemljišnu knjigu i tada nema ovih ograničenja koji ima ovaj zakon neovisno gdje je taj objekt građen ili je on građen u zaštićenim dijelovima prirode je li on građen u nekom planiranom koridoru tom općom legalizacijom vi takve objekte možete legalizirati praktično 60… 58 godina od kad je zakon stupio na snagu taj zakon kojim je to omogućeno.
Prema tome, ne vidimo koji bi to bio razlog da danas utvrđujemo rok od tri, pet, deset godina za legalizaciju, ja se nadam da i uvjeren sam da će danas ljudi znajući da su ipak mjere rigorozne, da se da će se bespravnoj gradnji sa novim mjerama koje smo sa zakonima predvidjeli stati na kraj, da će se tu doista biti oštar i rigorozan prema bespravnoj gradnji koja će u jednom dijelu postati kazneno djelo da će naši sugrađani svjesni što im predstavlja bespravni objekat taj svoj objekt ukoliko ga mogu sukladno ovom zakonu i legalizirati.
Prema tome, prva i osnovna osnovni razlog izmjene zakona da se ukine važeći odnosno rok kojim je propisan datum do kojega se može podnijeti zahtjev za legalizaciju i to je ono što smo krenuli. I ovdje kao što je bilo i u postojećem zakonu, dakle i ovim izmjenama zakona temeljni akt kojim se može legalizirati to je potvrda nadležne Državne geodetske uprave da je na to ortofoto karti doista 21. lipnja zgrada bila evidentirana.
Ono što smo dodatno kada smo već krenuli u izmjene zakona uveli, a to je da je zabranjena i nije moguće legalizirati u planiranim i istražnim koridorima prometnica, energetske i komunalne infrastrukture neovisno o tome kako što je sadašnjim rješenjem nadležno javnopravno tijelo koje upravlja tom infrastrukturom moglo dati suglasnost i onda se i ako je u tom koridoru mogla zgrada legalizirati. Na ovaj način ovim zakonom to više nema te mogućnosti, dakle ukoliko je izgrađen objekat nezakonito u nekom planiranom ili istražnom koridoru legalizacije nema, neovisno o tome kakav je stav javnopravnog tijela više ga se niti ne pita nego on se ne može u takvom prostoru na tom zemljištu zgrada legalizirat.
Ono što smo takođe propisali, a što je vrlo važno, moguće je podnijeti zahtjev za legalizaciju pod uvjetom da ste prikupili svu dokumentaciju. Dakle, nema više bjanko zahtjeva, nema više zahtjeva samo s jednim dokumentom, nema više zahtjeva samo sa podacima iz osobne iskaznice, čak je bilo i slučajeva da nije uopće navedena nekretnina i dosta je toga bilo, dakle sada je u projektu našem aplikaciji e-Dozvola moguće podnijeti zahtjev isključivo i jedino ako ste sukladno zakonu pripremili svu dokumentaciju. To je iz razloga što je bilo i zlouporaba pak su onda naši sugrađani koji su imali bespravne gradnje i gradili nakon 2011.g. ili nisu gradili tamo gdje nije moguća legalizacija podnosili zahtjev, a kada se zahtjev podnosi onda ni građevinska inspekcija do okončanja postupka nije mogla takve objekte uklanjati. Da se to više ne bi događalo sada je jedino moguće podnijeti zahtjev ukoliko je ishođena potvrda da je zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011.g., da se nalazi na području gdje ju je moguće legalizirati, da je izrađen geodetski snimak, da je izrađena snimka postojećeg stanja, da su provedene sve procedure, da je uplaćena naknada za da je uplaćen komunalni doprinos i da je uplaćena naknada za zadržavanje zgrade, bespravne zgrade u prostoru. Dakle, kada se to sve zajedno prikupiti kako što je zakonom predviđeno onda je moguće taj zahtjev podnositi.
Nadalje smo pojednostavili i dokumentaciju koju treba pripremiti, dakle neovisno o površini zgrade osim za zgrade, pomoćne zgrade do 50 kvadrata gdje smo dosta maksimalno to pojednostavnili dokumentaciju koju treba donijeti, a što se tiče površine zgrade, što se tiče ukupnih kubičnih metara na samoj zgradi svi su sva je dokumentacija koju treba priložiti zahtjevu unificirana i jedinstvena.
Nakon donošenja ovog zakona mi smo već pripremili uredbu Vlade RH koja je uredba prateća uz ovaj zakon, a koja podrazumijeva utvrđivanje visine naknade za zadržavanje zgrade u prostoru i mi ćemo tu uredbu nakon što prođe javno savjetovanje donijeti tamo negdje krajem lipnja koliko će nam trebati da možemo na vladi takvu uredbu donijeti.
Ono što bimo mi htjeli s ovim zakonom još jednom poslati poruku, a to je da ovo nije nova legalizacija, nema legalizacije nakon 21. lipnja 2011.g., svatko tko je gradio nakon tog datuma može očekivati da će se u upravnom postupku njegova zgrada ukloniti ukoliko nije ne ispunjava uvjete iz Zakona o gradnji ili Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Prema tome, mi ćemo na tome inzistirati da se uklone nezakonito izgrađene zgrade nakon 21. lipnja, da se pojednostavne procedure utvrđivanja bespravne gradnje, kao što znate to smo najavili u postupku donošenju Zakona o prostornom uređenju gdje smo rekli da ćemo kroz naš informacijski sustav prostornog uređenja uvesti novu aplikaciju e-Prostorna inspekcija koja će koji će modul i koja će aplikacija pomoći građevinskim inspektorima u RH i komunalnim redarima da ih sama obavijesti da je na određenoj lokaciji se provodi bespravna gradnja. Mi u tom smislu u ministarstvu pripremamo uredbu vlade koja će osmisliti taj proces, koja će u postojeću uredbu o informacijskom sustavu prostornog uređenja integrirati tu novu aplikaciju, propisati će kako i na koji način će se dostavljati informaciji jedinici lokalne, područne samouprave i građevinskoj inspekciji o svakoj budućoj nezakonitoj gradnji. Zajedno s Ministarstvom pravosuđa priprema se Kazneni zakon kojim će se zakonom još proširiti katalog bespravne gradnje koja će biti definirana kao kazneno djelo i na taj način želimo jasno uz ovakav prijedlog zakona kojim ćemo legalizirati ono što se inače moglo da su naši sugrađani podnijeli zahtjev, legalizirati do 21. lipnja da se legalizira u bržem postupku jer sada će stranka morati doprinijeti i priložiti cjelokupnu dokumentaciju. Neće biti nekih posebnih zaključaka da nakon što podnese zahtjev pa da dopunite, pa stranka u nekom vremenu ne vrati, pa se ponovno stranku komunicira putem pismena ili elektroničkom poštom već stranka koja je bespravan graditelj ako ima namjeru svoju zgradu legalizirati morati će provesti postupak prije podnošenja zahtjeva i na taj način će se upravnim odjelima na razini područne odnosno lokalne samouprave koji izdaju inače akte za građenje pojednostavnit i to bi onda itekako, itekako ubrzalo donošenje rješenja o izvedenom stanju koje rješenje podrazumijeva legalizaciju.
Evo u tom smislu mislim da je ovaj zakon trebao biti donesen, da on će naše sugrađane koji su gradili bespravno do jednog dana kojega je država prihvatila Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kao rok u kojemu smo mogli priznati i legalizirati bespravnu gradnju, ali opet i ponavljam u točno predviđeno prostorima RH, praktično sve naše sugrađane dovesti u istu poziciju, a nakon toga ja se nadam da će se mjerama i građevinske inspekcije i zajedničkim radom sa jedinicama lokalne samouprave propisanim kaznama, visinom kazne koje su sada doista velike i koje bi trebali rezultirati zaustavljanjem bespravne gradnje to doista i provoditi. Evo hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Eto kao što je bilo i za očekivati imamo puno replika, konkretno imamo 24 replike pa krenimo od početka. Prva je poštovanog zastupnika Kukavice.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala potpredsjedniče. Poštovani ministre, problem stanovanja, problem kvadrata, problem prostornog uređenja jedan od gorućih problema koje imamo. Jasno evo mi smo ovdje donijeli cijeli niz tih zakona kako bi našim sugrađanima to olakšali, iščitavajući pažljivo ovaj zakon jasna je intencija ovog zakona. Naime, nije svejedno radi li se svakome našemu sugrađaninu da li je to depopulirano područje, da li je to veliki grad, priobalje, otoci, ono što je tema kako će oni naši sugrađani koji imaju financijskih problema, što smo već vidjeli u uvodu koji su propustili određene rokove, a prijedlog koji nema nije kompletan neće bit razmatran, postoje neki mehanizmi na koji će država tu odgovoriti kako opet ne bi došlo do toga problema oni koji su slabijeg imovinskog stanja ili su slabijeg poznavanja materije na koji način savjetodavno ili neki drugi način kako ćemo mi pomoći našim sugrađanima?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani ministar Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Kukavica, pa samim time da taj naš sugrađanin koji je gradio prije 20-ak godina bespravno nije morao ishoditi lokacijsku, građevinsku dozvolu, nije radio izvedbeni projekt, nije radio glavni projekt, nije imao troškove koje bi inače imao da je gradio u skladu sa zakonom sada mu se još dodatno omogućava da može legalizirati svoju zgradu sa sredstvima koja su značajno ispod onih koje bi danas on morao uložiti da ide u realizaciju tog svog izgradnju tog svog objekta. Prema tome, samim time već je on rekao bih u boljoj situaciji.
Ja sam svjestan da ovime stvaramo razliku da neko ko je radio po zakonu, ko je sve ispunio sve uvjete i gradio temeljem Zakona o gradnji jest na određeni način u podređenom položaju u odnosu na njega, pa mi se čini da ne bi bilo dobro još jedanput ić u prilog takvoj gradnji …/Upadica Reiner: Hvala./… koja je nezakonita.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani ministre i suradnici. Pa današnji zahtjev za stanku su bili dosta unisoni i mislim da je oporba vrlo jasna u jednom zahtjevu koji ima, a to je vezan uz rok odnosno ono što nema roka i rekao bih i ja da ako ne postoji rok, ako donosimo nešto bez roka onda s time ne zatvaramo neki problem u ovom slučaju ne zatvaramo problem bespravne gradnje nego otvaramo nekakvo trajno stanje.
Nekoliko puta ste i vi danas rekli da želite brže i bolje urediti prostor, da želimo tu situaciju riješiti pa onda ja ne vidim gdje nedostaje taj argument da ako nešto brzo želimo riješit da tome treba dat rok da bi se onda ljudi i građani oni koji su u problemu aktivirali što prije i to rješavali. Ako to ostavimo do u trajno nedovršenom stanju onda će i ljudi možda to tako svatit dok im ne dođe potreba, tako da glavni naš zahtjev bi bio da se uvede rok. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem. Poštovani g. potpredsjedniče, poštovani zastupniče Mostarac. Pokazalo se da rokovi koje smo postavljali nisu rezultirali prijavom svih naših sugrađana koji su taj rok propustili, dakle bio je rok nije ispunio svrhu u ovom trenutku ne vidim što bismo bitno promijenili, a osim toga i to postavljanje roka je na određeni način i omogućilo da su naši sugrađani pod pritiskom tog roka koji jesu radili i podnosili zahtjeve koji su bili ili bianko zahtjevi ili su bili nepotpuni pa onda je to više bilo i mogućnost, a bi i bilo je malverzacija kojima smo, ja se nadam ovakvim zakonom apsolutno stali na kraj i to se više ne bi trebalo događati. Ne bi smjelo i neće se događati.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Štromar.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre, evo dosta se priča o tom zakonu, taj zakon će se 99% donijeti i već imamo u uredu puno upita kada će stupiti na snagu uredba, kad će se moći građani početi prijavljivali, molim vas možete nam reći otprilike kad će uredba stupiti na snagu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, ja sam to uvodno i rekao dakle mi smo uredbu pripremili, uredba se neće bitno ni mijenjati. Promijenit će se prije svega i činjenica da smo u međuvremenu uveli euro kao službenu hrvatsku valutu pa ćemo onda taj dio prilagoditi. Povećati ćemo s obzirom da je protek više od mislim 12 godina kada je ta, ta naknada definirana. Dakle povećati će se samom uredbom i iznos same legalizacije i još da kažem ono kao odgovor gospodinu Mostarcu i to sam rekao uvodno ali evo još ću jednom ponoviti, dakle mi danas u Zakonu o gradnji imate mogućnost da se bez ikakvih dokumenata upisuju zgrade u Katastru i zemljišnoj knjizi građene prije 15. veljače 1968. i takvo je određene već od kad je taj zakon donesen prije 50-ak godina.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre dakle obećali ste mi prošli put na prvom čitanju odgovor na pitanje koliko je građevina legalizirano izvan građevinskog područja. Nadam se da smo do drugog čitanja došli do tog podatka. I drugo pitanje dakle bili ste ministar 2011., pretpostavljam da ste i vi sudjelovali u određivanju ovog roka 21.06.2011. kao referentnog roka za podnošenje zahtjeva. Mene zanima da li su sve ortofoto snimke na temelju kojih mi donosimo odluku da li nešto će ići u postupak legalizacije ili ne, snimljene do 21.06.2011. ili je snimanje bilo nastavljeno i kasnije, jer svjedoci smo tog razdoblja kada su se postavljale kartonske kuće, cerade rastezale umjesto bazena kako bi ortofoto snimak pokazao moguću građevinu koja je kasnije zaista i nikla. Dakle pitanje da li su sve ortofoto snimke snimljene do 21.06.2011. ili se ipak snimalo i tijekom ljeta.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Paus, 21. lipnja je završno snimanje. Ono je moglo biti samo prije par dana. Prije par dana ovisilo je o vremenskim uvjetima. Dakle 21. lipnja je bio zadnji dan kad je napravljen zadnji aerofotogrametrijski snimak Hrvatske. Zadnje aerofotogrametrijsko snimanje i zbog toga smo i stavili taj dan, a ne neki dan prije nego, pa da bi onda nakon njega bilo još novog dodatnog snimanja. Zadnja snimka je rađena tog dana i tako da je taj dan itekako relevantan. Što se tiče da ono što sam vam obećao bio u prvom čitanju, mi smo zatražili od svih upravnih odjela u Hrvatskoj da nam dostave dokumente, dostave upravo taj podatak koliko ih je legalizirano na građevinskom, koliko na izvangrađevinskom području. Nisu nam svi dostavili, žao mi je. Na onome što smo dobili do danas, to je, na tom uzroku je 13,22% od 822 tisuće izdanih rješenja se odnosi na negrađevinsko područje, a 87% se odnosi na izdavanje rješenja o izvedenom stanju na građevinskom zemljištu.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre.
U prvom čitanju ovoga zakona slušali smo od oporbe teze da je ovakav prijedlog zakona tako reć kapitulacija države. Ja bi rekao upravo suprotno, kapitulacija bi bila zatvoriti oči pred činjenicom da imamo stotine tisuća objekata koji postoje trenutno u prostoru u lijepoj našoj državi, a nisu u pravnom sustavu. Ovim zakonom pristupa se rješenju problema sustavno i cjelovito. S jedne strane zatvaramo priču za objekte izgrađene do 2011. godine, a sa druge strane uvodimo stvarni nadzor koji je digitalni, automatski i sustavan. Zato imam konkretno pitanje, znači li da je ovaj zakon da država prvi put prelazi iz politike tzv. papira i rokova u politiku stvarne kontrole prostora i reda na terenu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Babić, moram reć kada se krenulo 2011. godine, a onda i 2012. u novi zakon, da se nije imao podatak doista o razmjerima bespravne gradnje u Hrvatskoj. Mi smo bili uvjerenja da je otprilike trećina ili pola od ukupnog broja od 902 tisuće prijavljenih bespravnih gradnji na kraju, odnosno 30. lipnja 2018. godine, a ima ih još. Prema tome nema tog, te državne administracije koja se mogla suočit s tim problemom na način da tih 900 tisuća nelegalnih objekata ukloni. To moram to reći jasno i, i trebalo je te zgrade, te, tu nelegalnu gradnju zaustaviti onda kad je ona krenula. Kad je već su te zgrade postale stambene jedinice, dom za brojne naše sugrađane, više bi, nije bilo moguće na taj način reagirati i ovo je sada praktično rekao bi završetak tog cijelog procesa …/Upadica Reiner: Hvala./… i treba sada drugačije postupati prema bespravnoj gradnji.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani ministre ja vam moram reć da ovo vaše obrazloženje zašto danas ne treba rok, a prije je trebao, ja bi trebao definirat kao naknadna pamet. Znate zašto? Pa zato što ste vi rekli maloprije da rok nama ne treba jer prije su se pod prisilom podnosili zahtjevi, a upravo ste vi rekli prošli put da nam treba rok da bi ljude prisilili da podnesu zahtjev za legalizaciju, onda čujem danas da je vama upravo ovaj prijedlog zakona bez roka sustavan i cjelovit, a onaj prošli prijedlog zakona s rokom ste isto predstavljali kao sustavan i cjelovit. Vama su svi prijedlozi, bez obzira kolko oprečni između sebe bili, sustavni i cjeloviti. A ono samo što bih vam ja rekao na kraju, molim vas objasnite mi na temelju čega ukidate rok ako niste osnažili nadzor, gdje su vam izvješća o nadzoru, kolko ih je provedeno…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…kolko iz je izvršeno?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Petrov, rok je donesen 2011.g., 2012.g. i 2017.g. s namjerom da se što je moguće veći broj tih istih objekata legalizira na način da se rokom utječe na naše sugrađane da svoje zgrade legaliziraju. Nisu svi legalizirali. Rekao sam da je ovo rješenje danas koje je doneseno na tragu već definiranih rokova koji su prepisani Zakonom o gradnji i još ću jednom ponoviti, gdje vi i danas možete legalizirati zgradu koja je izgrađena prije 15. veljače '68. i to se začudo ovdje ne problematizira nego se samo problematizira sada zašto je ovakav rok definiran. Ja mislim da je na ovaj način to izjednačeno, a s druge strane naveo sam koje su to mjere koje smo sada utvrdili kako bismo sprječavali buduću nelegalnu gradnju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, evo ja bi se isto osvrnula na rok, ali voljela bi istaknuti da ovaj zakon nije nešto što može zaživjeti u RH samostalno već samo u sklopu svih zakona koji su vezani za prostorno uređenje, za Zakon o gradnji, znači kao jedan dio jedne cjeline jer upravo Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju ovim ljudima nameće rok odnosno želi požuriti da oni upravo zbog ovog unošenja i u kazneno djelo bespravne gradnje i u rušenja koje slijedi svih bespravno izgrađenih zgrada, on će donijeti taj rok gdje će ljudi željeti ostvariti svoje pravo da legaliziraju svoje građevine i ne samo zbog života u tim zgradama već i zbog bavljenja, kao što ste sami naveli i određenim gospodarskim djelatnostima i sličnim stvarima.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Blažanović, da, naveli ste dva zakona pored ovog zakona, ja bi tu još dodao Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o građevinskoj inspekciji i Ka…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…da i Kazneni ste zakon čini mi se i spomenuli. Prema tome, svim tim zakonima koji svatko u svom djelokrugu definira postupanje prema nezakonitoj gradnji, želimo zaustaviti bespravnu gradnju i to je nešto što treba zajedno provoditi sve institucije RH uključujući jasno i lokalnu samoupravu kako bismo doista u budućnost sprječavali odmah u startu bespravnu gradnju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovani ministre, dakle zadnji rok za legalizaciju je bio do lipnja 2018.g. i u tom roku je negdje oko 75 tisuća zahtjeva bilo predano, tako da je ukupno 902 tisuće zahtjeva, od toga imamo neriješeno, neriješenih predmeta u ovom trenutku po uredima negdje 80-tak, 90 tisuća, dakle teško je doć do, do stvarne brojke. Inače nadzor nad ovim zakonima radi ministarstvo i jedan od razloga i uopće ono što je problem šta se zahtjevi vezano uz legalizaciju godinama ne rješavaju i to jednostavno nije dobro odnosno ono što naši građani s pravom ukazuju da neki zahtjevi se drže po ladicama jel se ne mogu ni riješit, pa se onda drže po ladicama da ne bi onda građevinska inspekcija slučajno postupala i na taj način zapravo su ljudi u nera… nisu u ravnopravnom položaju. Mene zanima što mislite napraviti u tom smislu da zaista se u roku rješavaju predmeti, da ne stoje po ladicama…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…i da predmeti vezano uz legalizaciju budu na vrijeme i riješeni? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Mrak-Taritaš, pa u pravu ste, dakle ostalo je negdje oko nešto manje od 10% neriješenih predmeta i ti predmeti nisu u sustavu našeg ISPU-a, nisu u e-dozvoli, pa onda nemamo pregled u ministarstvu. Zato smo i napravili ovakvo rješenje gdje ćemo svaki budući predmet mi imati pod kontrolom i pratiti njegovo, njegovo izvršenje, ali unatoč tome što to nemamo naš drugi stupanj odnosno samostalna služba provodi upravni nadzor u upravnim tijelima područne samouprave i velikih gradova da li i na koji način i kojom dinamikom rješavaju zahtjeve za legalizacijom i mi ćemo s tim nastaviti. Slažem se s vama, to može dovesti do zlouporabe da nekome stoji u ladici kako inspekcija ne bi reagirala jer je podnesen zahtjev, a nije doneseno rješenje, tu se s vama slažem, mi ćemo to ubrzat.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
…/Govornik se ne razumije./…i potpredsjedniče.
Bespravna gradnja je sociološki problem, to je jasno jer je već 1968. ondašnji sustav išao u legalizaciju, znači ovo je problem koji je star nekih 70-tak godina i sigurno da ovdje moramo razlikovat mešetare, one koji namjerno i svjesno grade bez dozvole i sirotinju ili one koji nisu ni znali. U mojom Dalmatinskoj zagori, tamo ko je gradio iz potrebe nekakvu kućicu i njega ne možemo uspoređivat s nekim ko je zloupotrijebio sustav i zato pozdravljam ovo produženje roka odnosno ukidanje roka i donošenje mogućnosti da danas njihova djeca mogu legalizirat takve objekte. Lako je onima koji su dobili državne stanove i kuće u prošlom sustavu i sad oni drže lekcije takvim siromašnim ljudima u nekim ruralnim područjima, …/Govornik se ne razumije./… ove mešetare. Tako da pozdravljam ovo i mislim da je ovo dobro i korisno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Sanader, slažem se s vama, dakle razlozi koji su doveli do bespravne gradnje u Hrvatskoj u proteklih 70-tak ili 80.g. višeslojni su i kad je u pitanju nesređen katastar i zemljišna knjiga pa onda nisu bili riješeni imovinskopravni odnosi, pa onda sustav prostornih planova je često puta i mijenjan itd., mijenjani su akti, dakle država ima svakako svoj dio odgovornosti u bespravnoj gradnji, a kao što ste vi rekli u znatnom broju slučajeva odgovornost imaju bespravni graditelji jer su nisu smjeli graditi zgrade, kuće koje su bile bespravne, a država ih nije zaustavljala odmah kada je krenula bespravna gradnja, a nakon što se zgrada izgradi, nakon što to postaje dom brojna su javna poduzeća to priključivali i na struju, vodu itd. omogućavali su im sve uvjete života i onda više država nije mogla reagirati i ovakav zakon na kraju je bio nužno zlo i drugačije se nije moglo reagirat.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)

Ja ću se nastaviti na pitanje kolege Sanadera i zaista ovo je sociološki problem i dobro ste rekli treba razlikovati potrebu socijalno pitanje od onih koji kako ste rekli imaju novaca i imaju nekretnina, pa evo interesantno je da oni koji nelegalno grade danas nam prodaju najveću priču o domoljublju, da je domoljublje mahanje zastavama i uzvikivanje parola pa tu imamo npr. jednog aktualnog pjevača izbornika reprezentacije itd. i to nije domoljublje. Znači to je neodgovornost prema vlastitoj zemlji i to je jedini pojam nelegalne gradnje u tom kontekstu.
Ministar je rekao da ide u zakon radi reguliranja imovinskopravnih odnosa, a moje pitanje do kada će se tolerirati nelegalna gradnja, kada će se poslati jasna poruka da nelegalnoj gradnji nema mjesta u našoj zemlji, uvesti stoge kazne i tretirati kao kaznenu odgovornost?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovana zastupnice Marković. Zakon nema izuzetaka u smislu bespravnih graditelja, on je za svih jednak i svatko tko je gradio i gradi bespravno, a temeljem ovog zakona ili Zakona o gradnji ne može legalizirati može očekivati da će danas sutra za pet, šest mjeseci, godinu dana taj objekt biti uklonjen to je poruka jasna neovisno o tome ko je gradio i ko je investitor takve bespravne gradnje.
Mi smo svjesni, ja sam temeljem ovdje u HS-u kada smo prezentirali Zakon o građevinskoj inspekciji, Zakon o komunalnom gospodarstvu rekli da je u Hrvatskoj nažalost nedostaje inspektora, danas nema u Hrvatskoj ni 60-ak građevinskih inspektora i zato smo proširili rekao bih ovlasti komunalnim redarima pa tako i vašim komunalnim redarima u vašem Supetru, gradu Supetru gdje ste gradonačelnica da i vi i da i drugi gradonačelnici i načelnici i država zajedno putem komunalnih redara, putem komunalnih, putem …/Upadica Reiner: Hvala./… građevinske inspekcije doista zaustavi gradnju.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Marković digla je povredu poslovnika. …

Marković, Ivana (SDP)

238., drago mi je da ste se složili sa mnom što je danas pojam domoljublja, poštivanje zakona i odgovornost prema zemlji, a ne isprazne parole i mahanje zastavom.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro naravno da to nije bila povreda poslovnika i odmah da kažem ono što svaki put kažem pa ću reći i sada, neću tolerirati da se bilo kakve izjave, bilo kakva neslaganja sa govornikom zlorabi poslovnik i diže povreda poslovnika odmah ću prekidati i odmah ću davati opomenu jednu, drugu i treću, odmah da se znamo unaprijed da budu stvarni potpuno jasne. Možemo se ne slagat s govornikom, možemo misliti da najgore o govorniku, da najružnije stvari govori potpuno krive bilo šta, ali zna se šta je povreda poslovnika i zna se šta je poslovnik.
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa. Poštovani ministre. Ja ću se osvrnuti koji se tiče prometnih koji se tiče prometnih koridora o kojima ste nešto govorili i govorite o tome da ovaj zakon sada potpuno brani legalizaciju na tim prometnim koridorima.
Imamo tu jedan problem jer činjenica je da lokalne samouprava često su dobile nametnute prometne koridore viših razina, recimo županija koje su određene koridore planirale itd. i nisu mogle možda utjecati na to pa posebno ni neki građanin koji je možda imao na tom koridoru nekakvu građevinu koja danas sutra može smetati. Govorim iz iskustva i ti koridori su i dalje rezervirani desetljećima, a znamo da se na njima ništa neće desiti, ništa se neće desiti jer govorimo o cestama recimo na otocima koji su rekonstruirane, izgrađene, dograđene i sasvim su drugačije od onoga što planiraju neki koridori. Jesmo li tu baš pogodili s tim da tu branimo tu potpunu legalizaciju i što da radimo s tim koridorima s obzirom da stoje u prostornim planovima, da oni koji su ih ucrtavali ne žele ih micati, a za to ima osnove da se događa?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Borić. Mi smo raspravili temeljito Zakon o prostornom uređenju, brojne odredbe tog zakona su upućene na ocjenu suglasnosti s Ustavom jer se inzistira na tome da država nema što raditi u prostornom uređenju u jedinicama lokalne samouprave, pa ovo što zahvaljujem vam na pitanju nekad bi htjeli kad nešto treba da intervenira država, a kad država ima namjeru intervenirat onda bi ju trebalo odrezati tu mogućnost da intervenira.
Prema tome, svatko je odgovoran za svoje koridore, država za svoje, županija za svoje planirane koridore, jedinica lokalne samouprave za svoje pa onda tu pitanje treba uputiti jasno onome ko je takve prometnice planirao, a ne namjerava i niti će ih doista ikad izgraditi.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Milos.

Milos, Anteo (IDS)

Hvala. Poštovani ministre, evo nadovezat ću se na ono što ste rekli u vašem izlaganju, a tiče se kaznene odgovornosti što je pitala i zastupnica Marković. IDS pozdravlja namjeru da se uvede kaznena odgovornost za bespravnu gradnju, zanima me kada se to planira i za koju vrstu kaznenih djela jer i neke druge koju vrstu bespravne gradnje jer neke druge europske države su uvele upravo takvu, takvu praksu.
I drugo pitanje ako možete odgovoriti da li namjeravate izmijeniti etalonsku vrijednost koja je osnova za izračun komunalnog doprinosa pošto se evo na lokalnoj razini susrećemo sa manjkom sredstava i vezano za legalnu gradnju i opremanje infrastrukturom ali i vezano za ove nelegalne izgradnje koje također imaju potrebu za infrastrukturnim ulaganjima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Milos priprema, rekao sam uvodno da se priprema izmjena Kaznenog zakona koja bi propisivala kaznenim djelom djela protiv okoliša, odlaganje gospoda… otpada itd. i tim istim zakonom bismo još proširili određene aktivnosti i radove na bespravnoj gradnji. Nismo definirani do koje razine bi to bilo kazneno djelo o tome se razgovara, pregovara sa ministarstvom. Međutim, već sada je u Članku 112. tog Kaznenog zakona propisana bespravna gradnja kaznenim djelom ako se bespravno gradi u zaštićenim dijelovima prirode, u prostorima ograničenja itd., tako da je već sada Kazneni zakon to prepoznao a mi ćemo sada sigurno proširiti i još dio tih aktivnosti.
Što se tiče, isteklo mi je vrijeme, komunalnog doprinosa pa možda ako bude neko drugo pitanje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre evo u uvodnom izlaganju odnosno čini mi se kolegi Pausu da ste dali odgovor na pitanje da je 13% otprilike nešto malo više građevina izlegalizirano van građevinskih područja ako sam dobro zapamtio. To su u principu više-manje točkaste ovaj legalizacije, ali ima i u kod nas na obali praktički cijela naselja su legalizirana. I sad je moje pitanje da li će se morati u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju obuhvatiti ta naselja koja su nastala na nelegalni, nelegalan način i provesti apsolutno cijel… sve ono što naši građani zaslužuju a to je komunalnu infrastrukturu jer se često postavlja pitanje, mi smo platili onu kaznu dal pa se postavlja pitanje jedinicama lokalne samouprave moramo dobit vodu, kanalizaciju i sve ovo ostalo kao i ovi ostali koji su gradili u skladu sa zakonom i u okviru građevinskih područja.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Kliman nakon donošenja zakona 2011., pa kasnije 2012. godine mnoge su jedinice lokalne samouprave upravo ovako kako ste vi rekli reagirale proširile su svoja građevinska područja gdje su, gdje je bila osigurana komunalna prometna infrastruktura. To je bio jedan od praktično i preduvjeta da su se takve jedinice lok… da su se takvi prostori građevinski mogli širiti.
Mi smo u međuvremenu donijeli zakon gdje smo zabranili prostornim, Zakonom o prostornom uređenju širenje građevinskog zemljišta. Prema tome, ukoliko lokalna samouprava ispunjava kriterije iz zakona, a to je da širenjem građevinskog zemljišta neće doći do ukupne površine građevinskog zemljišta to može napraviti. Pri tome mora voditi računa da bude komunalno opremljeno, a ako te mogućnosti nema onda će te kuće biti legalizirane ali neće biti u sustavu onako kako bismo mi to htjeli da se napravi dok jedinica lokalne samouprave ne izvrši sve svoje obveze na građevinskom zemljištu kojega već s ovim zakonima i prostornim, svojim prostornim planovima proglasila građevinskim zemljištem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani ministre postoji jedna izreka svijetu stalna mijena jest jel dakle nema savršenog svijeta i postoji druga izreka koja kaže što je kriminal ili ono što je ilegalno, ono što još nije legalizirano jel. To je razumljivo dakle da će uvijek biti ilegalne gradnje kao što uvijek postoji drugih ilegalnosti ili kaznenih dijela.
Međutim, problem je zaista sa rokovima i na koji način zapravo smanjiti tu ilegalnu gradnju. Ona se neće nikada se neće dogoditi ne samo kod nas nego bilo gdje da neće biti ilegalne gradnje, ali ovdje smo u saboru slušali puno primjera uključujući najaktualnije da se recimo na Brodu na Kupi određenim etničkim manjinskim zajednicama dopušta da ilegalno grade dok drugi ovaj i država ne reagira. I tu se otvara taj problem, dakle kada ćemo postati te poruke da smo svi jednaki pred tome i da nema te pozitivne diskriminacije kad se radi o bespravnoj gradnji koja usput ovaj ne znam pale gume, zagađuju ovaj cijeli okoliš itd. e, dakle kada ćemo ići u tome smjeru da prestane ta pozitivna diskriminacija prema nekim skupinama bez obzira na socijalno stanje ili nekakve druge okolnosti?

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor poštovanog potpredsjednika Bačića.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Jurčević pa mislim da sam već dijelom odgovorio na vaše pitanje. Dakle, ovaj zakon je tako koncipiran da ne prepoznaje investitora, prepoznaje prostor kojega štiti i gdje legalizacije nema. I ne samo da smo ostali na tragu za važećeg, postojećeg zakona nego smo još propisali rekao bih rigoroznije mjere gdje se uopće ne može legalizirati.
I druga stvar ja mislim da smo poslali poruku i to želim sada ponovo ovdje iz Hrvatskog sabora jasno poručiti kako nema legalizacije niti jednog bespravno izgrađenog objekta prije 20, koji je građen nakon 21. lipnja 2011.. Ja i činit ćemo sve da te objekte koji su nakon toga građeni jer smo tu poruku poslali 2011. godine, doista se uklone i da se na taj način spriječi i pošalje jasna poruka o sprječavanju bespravne gradnje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Klarić.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Uvaženi potpredsjedniče dok je bio propisan rok 30. lipnja 2018. godine za legalizaciju ovih objekata mnogi naši sugrađani a da bi ispoštovali taj rok su podnosili nepotpunu dokumentaciju onda su je kasnije nakon tog roka dopunjavali i u tom smislu upali u taj rok koji je bio tada propisan.
Ovim novim prijedlogom zakona koliko je nama koji smo ga pročitali poznato, al mislim da bi to trebalo posebno istaknuti za sve one naše sugrađane koji će koristiti benefite ovog zakona, da li će bit moguće na isti način krenut u legalizaciju objekata, dakle s nepotpunom dokumentacijom? I još jedna vrlo bitna činjenica, dosad se moglo legalizirat objekte ne vezano za riješeno imovinskopravne odnose na čestici na kojoj se taj objekt nalazi, što je s tim pitanjem? I još jedno pitanje vezano za sredstva koja će, koliko ste nam sad najavili sa novom uredbom biti i znatno veća uplaćeno, kad govorimo o onom roku od 1968.g. kad je puno blaže dakle praktički besplatno omogućena legalizacija i tog objekta, koje su razlike u tom dijelu jer ovdje se često spominje kritika na taj rok koji je sad ovim novim prijedlogom zakona neograničen?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani gosp. Klarić, vi ste u svom pitanju djelom odgovorili, evo otišao je zastupnik Kukavica, koji je postavio pitanje hoćemo li još nekom mjerom dodatno pomoći našim sugrađanima koji nemaju čak niti toliko sredstava da mogu isplatiti troškove izrade geodetskog snimka, snimke postojećeg stanja i naknade itd.. Upravo na ovaj način kako je zakon koncipiran, oni mogu podnijeti zahtjev kada, dakle kako nema roka, nigdje im se ne žuri, mogu kroz godinu, dvije i tri napraviti svaku od ovih radnji koje su nužne da bi se mogla podnijeti, podnijeti zahtjev. Na taj način i njima izlazimo u susret jer nisu pod pritiskom nekog roka u kojem moraju takvu jednu dokumentaciju dostaviti, pa ih onda to i financijski ne košta, da. Mi ćemo, mi smo ovim zakonom također zabranili da se odnosno može se legalizirati, ali se ne može upisati u zemljišnoj knjizi dok se ne riješi imovinskopravno stanje na tim objektima, zemljištu na kojemu je zgrada izgrađena.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre, trajna legalizacija i općenito legalizacija je moralno upitna prema svima koji poštuju zakone. Znate i znamo svi da bez roka nema reda, bez reda nema pravne sigurnosti. Vi ovime poručujete, gradite kako želite, a država će to nekako kasnije riješiti. Uspoređivati kako se gradilo prije, 1968. i 2011. kada su se znala pravila, uvjeti i način gradnji je totalno apsurdno.
Meni nije jasno zašto bi išli na trajnu legalizaciju ako već postoje građani koji zbog neznanja i problema imovinskopravnih nisu riješili svoje nekretnine, opet moramo im dati i zadati određeni rok kada da to riješe. Trajna legalizacija sigurno samo još pogoduje daljnjoj bespravnoj gradnji i poručuje gradite kako želite, a država će to kasnije riješiti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Auguštan-Pentek, na ovakav način kako vi govorite, vi ovom neozbiljnom i neodmjerenom izjavom šaljete poruku da zakon omogućuje ljudima da grade bespravno. Mislim ja ne znam zašto uopće takav ovaj takav vaš, takva vaša izjava kad smo rekli nema legalizacije nakon 21. lipnja, nema legalizacije nakon 21. lipnja 2011.g.. Iz ovakvog vašeg replike bi se dalo zaključiti, možete i danas graditi jer vam ovaj zakon dozvoljava takvu legalizaciju. Ne znam čemu na takav način uopće želite poslati poruku i iz HS reći našim građanima, možete graditi bespravno, ova će vam država opet to legalizirati, tu smo jasno rekli da ne.
A s druge strane, kakav god je bio sustav i prije II. Svjetskog rata i nakon II. Svjetskog rata uvijek je u zadnjih 100-tinjak, više od 100-tinjak godina trebala građevinska dozvola i ne možete sada nekome reć da je on, nije bio sređen sustav, pa je gradio bez dozvole '64., a ovaj koji je gradio '84. taj je morao poštivati…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…jer su mu bili potpuno drugi ra… drugi, drugi uvjeti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Josić.

Josić, Tomislav (DP)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima.
U javnosti i dijelu medija često se čuje teza da se ovim izmjenama zapravo otvara prostor za novi val legalizacije i da se time šalje poruka kako se bespravna gradnja na kraju ipak isplati. Možete li jasno objasniti na koji način će država spriječiti takvu percepciju i osigurati da se ova mjera ne… da ova mjera ne potakne novu nezakonitu gradnju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Poštovani gosp. Josić, slažem se da ovaj zakon praktično uvodi, uveo je kad je došao na određeni način nejednakost između naših sugrađana. Međutim država kada donosi neki zakon i ako tu mjeru utvrdi razmjernom onda ona s ocjene, s ocjene, u suglasnosti sa sustavom prolazi. Država nije mogla rušiti iz, iz ogromnog broja gospodarskih, socijalnih, ekonomskih, kulturoloških razloga 900 tisuća objekta i to se tada napravilo i sada smo rekli to je taj dan do kojega smo mogli prihvatiti takvu legalizaciju, nakon toga je više nećemo. Ja ponovno želim poslati poruku i hvala vam na to, vi ste to uvodno rekli, nema legalizacije nakon tog dana nikome, nego će se država brojnim drugim mjerama nastojati takve objekte ukloniti ukoliko ih se ne mogu legalizirati Zakonom o gradnji tamo gdje bi oni inače dobili građevinsku dozvolu da je…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…investitor tražio građevinsku dozvolu.

Reiner, Željko (HDZ)

Kad kolegice završe ovaj onda ću dati riječ kolegi Kujundžiću.
Hvala vam lijepa, ovaj izvolite kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, ajmo bit iskreni, da se hrvatska država od vremena samostalnosti željela razračunati sa ilegalnom gradnjom to je mogla napraviti već davno. Ali da je ona to napravila poštovani ministre onda bi otpilala granu na kojoj sjede, onih koji državu u svim ovim godinama vode i ne, mene vam ne zanima što je to radila Milanovićeva Vlada, što je radila Sanaderova Vlada ili što je radila Vlada Andreja Plenkovića ima 10.g.. Ja ono što znam, a znate i vi bolje od mene je da vi sada imate priliku razračunat se sa ilegalnom gradnjom a to ne radite i meni je jasno da ćete vi prebaciti lopticu na državni inspektorat meni je to jasno i ja to možda čak i razumijem s jedne strana, ali znate što ne razumijem, jedan cjelokupan sustav kojemu i vi pripadate koji je stvoren unutar kojega je sve mrvičasto raspoređeno po različitim instancama i nitko za ništa ne odgovara nego samo prebacujete ping pong lopticu. To se dogodilo i sa prilazom kući Vladi Gotovcu u Imotskome još danas unatoč tome što već 13 godina to traje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik vlade.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovan i zastupniče Kujundžić. Ono što država mora napraviti i zbog toga smo sada i pripremili zakonodavnu regulativu koja će omogućiti brzo reagiranje na bespravnu gradnju. Teško je bilo donijeti odluku da će se ukloniti tolika, toliki obujam bespravne gradnje to nije bilo moguće i zbog toga je to i legalizirano. Nije se moglo živjeti sa zatvorenim očima i govoriti kako nema bespravne gradnje pa onda nismo ništa napravili. Bilo je rješenje ili ukloniti ili donijeti neki zakon kojim ćeš priznati da je tamo ta bespravna gradnja nastala dijelom i odgovornošću države, to niko uopće ne spori ne samo ove nego i one prijašnje i drugih država na ovakvim prostorima je zabilježen ogroman, ogroman broj nelegalne gradnje. Prema tome, ovo je bilo jedino moguće rješenje u uvjetima koje smo u tom trenutku imali.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa. Poštovani ministre, …/Govornica se ne razumije zbog najave./… omogućio ozakonjenje bespravnih građevina čak i na izvan građevinskom području na šumskom i poljoprivrednom zemljištu, čak i onom osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, e sad vi to opravdavate time da je to svrsishodno jer su ta područja faktički postala građevinska izgradnjom takvih zgrada, ali šaljete time zastrašujuću poruku. Znači dovoljno je da netko dovoljno dugo i masovno bespravno gradi da bi država promijenila bit prostornog planiranja i ne građevinsko pretvorila de facto u građevinsko odnosno slomila se pred bespravnim graditeljima.
106 tisuća bespravnih legaliziranih objekata na takvim područjima je ogromna brojka. A mene zanima, nemojte prebacivati lopticu na državni inspektorat on odgovara isključivo vama, vi kažete odnosno Vladi RH, vi kažete za pet, šest mjeseci ili godinu dana svi će bespravni objekti biti uklonjeni od 2016. u Omišlju na poljoprivrednom području nije uklonjen. Imate li kakav dinamički plan?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovana zastupnice Ahmetović. Ovo rješenje je naslijeđeno znate od vlade SDP-a prema tome ne znam zašto tada niste skočili i rekli neće se legalizirati na poljoprivrednom zemljištu ili na šumskom zemljištu. Svjestan sam i ne napadam to rješenje jer nije se tada isto moglo donijeti rješenje da to bude onako kako bi trebalo biti jer ovaj zakon je na određeni način kompromis između nečega što je na terenu, što je godinama se taložilo i nastalo i odluke da se to sve ukloni. To se jednostavno tada nije donijelo i razumijem zakonodavca kad to nije napravio, prema tome vi sad meni predbacujete za ono što sam i ja naslijedio i što je došlo dugi niz ne godina nego desetljeća, a slažem se s vama da sada treba učiniti sve da se takva bespravna gradnja u potpunosti zaustavi i kazni.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Ahmetović dignula je povredu poslovnika. Što je povrijeđeno u poslovniku?

Ahmetović, Mirela (SDP)

Povrijeđen je čl. 238. jer ministar zapravo vrijeđa zastupnike i SDP-a i HDZ-a koji su glasali za onaj zakon iz 2012.g. jer je on imao jasan rok ministre, jasan rok i jasan cilj sanacije prostora nakon rata,

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Dobro to nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu./

Ahmetović, Mirela (SDP)

… nakon privatizacije. Ovdje otvarate rok i moći će se dok kad hoće legalizirati jer ste …/Upadica Reiner: Dobili ste opomenu molim vas prestanite./… znate da ortofoto snimak ne pokazuje promjene

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Dobijate drugu opomenu./

Ahmetović, Mirela (SDP)

.… unutar zgrade.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Ahmetović. Kolega Barbarić ima repliku izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)

Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče vlade. Kritike dijela kolega i kolegica vezano na neograničeni rok, dakle ako imamo zakon iz '68. temeljem kojeg i danas možemo legalizirati ne vidim razliku zašto ne bi neograničen rok bio i temeljem ovoga zakona iz 2012. koja je razlika.
U uvodnom izlaganju naglasili ste da nema podnošenja zahtjeva bez kompletne dokumentacije, jesam li u pravu? E sad me zanima u tom kontekstu spominje se 902 tisuće podnesenih zahtjeva, 80-ak tisuća neriješenih, kakva je struktura riješenih zahtijeva? Znači li to da je 820 tisuća uspjelo legalizirat ili ima tu predmeta koji su odbačeni radi nepotpune dokumentacije? I imate li ikakvu evidenciju tih neriješenih predmeta 80-ak tisuća do 2018., pretpostavljam da je većina njih radi nekompletne dokumentacije, jesam li u pravu?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani zastupniče Barbarić. Kada sam rekao o broju riješenih predmeta nije svih tih 900 tisuća i nešto više pozitivno riješeno, 10% od njih dakle oko 90-ak tisuća je odbijeno jer nisu ispunjeni uvjeti iz zakona jer su građeni tamo gdje nisu smjeli jer nisu ni bili građeni prije tog dana itd., i tako prije 21. lipnja, prema tome negdje je oko 700-njak, nešto više od 700-njak tisuća legaliziranih bespravnih gradnji. Nisu tu sve niti zgrade, tu su i balkoni, tu su lođe koje su u nadogradnji itd., tu ima različitih vrsta legalizacije. Ali bitno je reći da odbijeno je 10% svih zahtjeva od onih koji je riješeno, a sada pro futuro neće biti takve mogućnosti jer će moć podnijet samo onaj tko je stekao temeljem zakona pravo za legalizaciju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani potpredsjedniče vlade i ministre sa svojim suradnicima. Svakako da podržavam donošenje ovog zakona, ovaj zakon donosi mogućnost da svi oni koji nisu mogli zbog ekonomskih razloga, problema nasljeđivanja ili nekih drugih razloga pristupiti rješavanju svog problema i pristupiti na taj način legalizaciji. Potrebno je naglasiti da na ruralnim područjima gdje mlade obitelji rješavaju svoje stambeno pitanje zbog ove prepreke nisu mogli pristupiti pozivima i natječajima za uređenje svojih obiteljskih kuća. Smatrate li ministre da je ovaj zakon je također pretpostavka za pomoć tim istim mladim obiteljima na ruralnim područjima jel ti mladi su naslijedili takvu situaciju i pokušavaju rješavati svoje probleme.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Bugarin takvih je, ja mislim nekakvih zahtjeva da se ovaj zakon donese bilo najviše. To su u pravilu mlađi ljudi koji su naslijedili zgrade koje su bespravne, ne mogu biti u platnom prometu jer njihovi roditelji nisu podnijeli zahtjev iz različitog broja razloga. Oni danas ukoliko žele tamo neku djelatnost obavljati, ukoliko se žele vratiti, ukoliko tamo žele bilo što raditi ne mogu jer im ta zgrada nema legalizirana. Temeljem Zakona o gradnji ne može dobiti ni adresu odnosno kućni broj ako nije legalizirana. Prema tome ta je zgrada doista u ovakvom koncipiranom zakonom izvan pravnog prometa i mi ćemo na ovaj način omogućiti onima koji su gradili ponavljam do 21. lipnja 2011. godine da takvu kuću legaliziraju i u njoj nastave određene djelatnosti i doprinose gospodarskom razvoju.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Budalić.

Budalić, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicama, slažete li se da ukidanjem roka za legalizaciju država ne šalje poruku da potiče bespravnu gradnju nego da ne gleda na građane isključivo represivno već odgovorno pomaže u rješavanju naslijeđenih problema i smanjenja broj bespravnih zgrada. Moje pitanje, što je sa naplaćenim sredstvima od legalizacije, hoće li se ona dijelom usmjeriti prema gradovima i općinama i moj komentar na sam zakon. Kad čujemo s ljevice da kažu da je moralno upitan, ja mogu reći odgovorno kao bivši čelnik lokalne samouprave da je moralno odgovoran jer pomaže upravo u onakvim problemima kada su došlo do građenja zgrada van prostornog plana, radi se izvan naselja odnosno izvan sela koje rubno graniče, nije moguće bilo proširiti to građevno područje. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine zastupniče Budalić, da to je vaš pristup i ja se slažem i to je naš pristup. Naš pristup nije da ovime šaljemo poruku gradite bespravno pa ćemo legalizirati nego činjenica da smo da je to zatečeno, da su veliki broj tih zgrada u nekakvom vrsti ili stambenih jedinica gdje su domovi naših sugrađana itd. i da ovaj način ćemo to omogućiti da se to riješi, a s pro futuro zaustavljati bespravnu gradnju. Do sada je ubrano, ubrano, naplaćeno kao naknada za zadržavanje zgrada u prostoru oko 350 milijuna eura. Svih tih 350 milijuna eura su završili u jedinicama lokalne samouprave, kako ona koja su temeljem zakona pripala jedinici lokalne samouprave, tako i ona koja su pripali državi ali ih je država našim projektima, naših ministarstava vratila jedinicama lokalne samouprave za donošenje prostornih planova, za opremanje komunalne infrastrukture tih prostora gdje su te bespravne zgrade legalizirane.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Đakić.

Đakić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi ministre sa suradnicima, pa s obzirom da ste naglasili već nekoliko puta da se unificira dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i ta dokumentacija se izrađuje u elektroničkom obliku što je apsolutno napredak i jako dobro, recite mi samo još jednu stvar koja me brine, što je to kad se ukidaju već kategorije zgrada, što to znači da za, osim za pomoćne zgrade do 50 metara kvadratnih, kako. To nisam mogao si pojasniti u prijedlogu zakona.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Đakić, dakle između ostalih izmjena postojećeg zakona, utvrdili smo da nema podnošenja zahtjeva bez potpune dokumentacije, ukinuli smo razvrstavanje zgrada koje su bile 4 skupine, sada smo to sveli na 2. Jedna je ona koja je veća od 50 m i koja je osnovna zgrada. Za nju smo smanjili dokumentaciju, geodetski snimak, snimka postojećeg stanja, potrebno je plaćanje komunalnog doprinosa naknade za zadržavanje u prostoru i ostali dokumenti koji su zakonom predviđeni, a za pomoćnu zgradu ukoliko je pomoćna zgrada, treba biti građevinska dozvola za postojeću zgradu, a za tu pomoćnu zgradu samo izvod iz, izvod iz digitalnog katastarskog plana. Dakle vrlo jednostavna procedura za, za legalizaciju takve zgrade. Dakle pojednostavnili smo i samim zakonom provedbu legalizacije i ja se nadam da će se predmeti ubuduće puno brže rješavati.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani potpredsjedniče Vlade. Namjera ovog zakona je sve naše sugrađane koji zbog svog neznanja ili što je češće zbog svoje financijske situacije nisu mogli do određenog datuma podnijeti zahtjev za legalizaciju svojih nezakonito izgrađenih objekata i izjednačiti sa onim našim sugrađanima koji su imali iznad svega sredstava. Naglašavam ovo kako bi se još jedanput reklo i, i čulo zbog koga se donosi i predlaže ovaj prijedlog zakona. Naime, između prvog i drugog čitanja također je došlo do promjena određenih odredbi koji se odnose na one naše sugrađane kojima će biti pravomoćno odbijen zahtjev i to iz razloga što nisu platili naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru pa vas molim da nešto rečete i o ovim promjenama između prvog i drugog čitanja.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani potpredsjednik Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Da bilo je, čuli ste prije 10% je odbijenih zahtjeva. Neki su odbijeni zato što nisu građeni prije nego poslije pa se njihove kuće, zgrade nisu vidjele na ortofoto snimci, neki su građeni tamo gdje se, neki su građeni tamo gdje se ne može legalizirati, a neki jer nisu donijeli svu dokumentaciju ili pak nisu platili naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru. E sada mi omogućavamo da podnesu zahtjev upravo ti koji nisu imali legalizaciju, nisu imali sredstva i nisu platili naknadu i oni koji nisu dostavili potpunu dokumentaciju. Oni koji su podnosili zahtjev samo da ga podnesu kako inspekcija ne bi reagirala više to ne mogu jer da bi podnijeli zahtjev moraju ispuniti sve kriterije, da su te kriterije imali bili bi ih ispunili temeljem prvog zakona. Prema tome, na ovaj način idemo ka onim ljudima koji su mogli realizirati da su tada platili, da su podnijeli svu dokumentaciju, oni koji nisu ne mogu legalizirati ni po ovom zakonu više i ne mogu ni podnijeti zahtjev.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa. žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da, predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo poštovani Predrag Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa g. potpredsjedniče.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo HS-a na 18. sjednici 21. travnja '26.g. proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju o nezakonito izgrađenim zgradama kao matično radno tijelo. U raspravi je pohvaljena inicijativa zakona da se uvede red u prostor, no dio članova odbora istaknuo je kako bi trebao biti definiran rok za legalizaciju u cilju izbjegavanja mogućih zloupotreba. Unatoč dobroj namjeri da se naplaćena sredstva usmjere jedinicama lokalne samouprave skrenuta je pozornost na i dalje nedostana financijska sredstva kojima JLS raspolažu za gradnju javne i komunalne infrastrukture. Izražen je apel da se osnaži kapacitet građevinske inspekcije s ciljem učinkovitog postupanja u području nezakonite gradnje i nužnog sankcioniranja ilegalnih graditelja.
Nakon provedene rasprave odbor je većinom glasova, osam glasova za i dva glasa suzdržana odlučio predložiti HS-u donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju o nezakonito izgrađenim zgradama. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa. Sada otvaram raspravu i u ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovana zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministre sa suradnicama i poštovane kolegice i kolege.
Ja ću počet opet ono što sam i rekla u svojoj replici da trajna legalizacija je stvarno moralno upitna prema svima onim našim sugrađankama i sugrađanima koji poštuju zakone RH pa tako i zakone koji su bili o gradnji.
Naime, postoji i slažem se ovdje s kolegama nekim iz vladajućih da postoji dio možda sugrađana u RH koji zbog nekih drugih situacija nisu mogli legalizirati svoje objekte, pa tako zbog nedovoljnih financijskih sredstava, možda zbog neznanja jel i na odboru i prije govoreno da se treba da neko je naslijedio neke nekretnine od svojih starijih sugrađana i nisu znali tada da treba legalizirati i ajde možda da se otvori jedan val zbog svih tih koji nisu imali potpunu dokumente i takve argumente ponovna legalizacija.
Međutim, zbog nedostatka rokova, zbog nedostatka jače kontrole nikako ne može se ni podržati ovakav zakon kakav je danas pred nama i zato klub SDP-a će dati amandman ali i bit će suzdržan po ovom zakonu.
Znači kao što sam i rekla postoji dio građana koji čekaju legalizaciju, znam kao i lokalna čelnica to je istina na samom terenu i to nije njihova možda krivnja, međutim tu su bili problemi koji jesu još uvijek problemi naše države, a to su neriješeni imovinskopravni odnosi, neki dugotrajni sudski postupci, kao što sam rekla nasljeđivanja, neažurne evidencije i možda administrativne pogreške i takvi ljudi moramo reć da oni nisu svjesno kršili zakon nego to su ljudi koji su možda zapeli u sustavu. I samo zbog njih je opravdano otvoriti novi ciklus legalizacije i zbog njih kao klub ne možemo glasati striktno protiv ovog zakona, ali zbog takvih ljudi i ovaj zakon bi trebao biti bolji, kvalitetniji i jasniji.
Zakon bez roka to sigurno nije, trajna legalizacija je nešto što je stvarno upitno, moralno upitno jer znači da legalizirat možeš objekte i nakon 15 i 50 godina. Meni je ovdje ministar danas odgovorio da to nije točno jel da će se od lipnja 2011. vidi se što je građeno da nisu ista pravila, znamo da nisu ista pravila bila do '68. i kasnije. Međutim, ono to smo u raspravama i u prvom čitanju upozoravali da orto snimka ne prikazuje stvarno stanje na terenu i da su građani svjesno neki koji su spretniji kršili te zakone.
Znači ako ne odredimo rok to nikako ne može biti uređivanje samog sustava nego to je opet odgađanje nekog problema s kojim ćemo se suočavati u sljedećim godinama. Ako nemamo roka onda država poručuje da pravila nikako nisu obvezujuća nego opcionalna i zato klub SDP-a smatra da je svakako nužno uvesti jasan, ali i razuman rok, da ne bude prekratak, da građani oni koje pozovemo, koji stvarno koje sam navela na problemu mogu predati zahtjeve i nakon kojeg taj postupak zatvaramo za stalno. Jel ovako stalno vraćanje unatrag otvaranje dati mogućnost nikako nije sustav koji želimo u pravnoj državi jel bez roka nema nikakvog reda, a bez samog reda nema nikakve pravne sigurnosti. Sustav mora biti otporan na manipulacije, ako nema tih dodatnih kontrola i onda sustav prirodne koriste oni kao što sam rekla koji su najspretniji, a nažalost takvih ima. I tu dolazimo do ključnog problema pravednosti, da oni koji su čekali, koji su poštivali zakone, koji poštuju zakon opet mogu ispasti u lošijem položaju od onih koji će znati kako i na koji način zaobići sustav i to nikako nije poruka koju država uređena država treba slati svojim građanima.
I isto tako kao što sam rekla do pet 2011. nikako nije dovoljan alat kontrole. Ako se zakon oslanja samo na snimku ortofota iz 2011.g. moramo biti svjesni da ta snimka i to kažu stručnjaci, a ne ja, ne pokazuje nadogradnje, dogradnje, ne pokazuje povećanje katnosti i čak i promjene volumena. Primjerice, da li ta snimka pokazuje sve one građane koje su u zgradama zatvarali svoje balkone, lođe i pretvarali u stambeni prostor? Ne. Da li ta snimka pokazuje ako je neko dogradio neku kuću i još digao jedan kat? Ne, nema sigurnosti da se to točno vidi na tim snimkama i to su nam i na to su nas upozorili svi oni koji koriste te snimke.
U raspravi poseban je problem isto tako i ruralni i šumski prostor šumoviti prostor gdje je pogotovo vidljivost tih snimka često nije jasna i tim ostavljamo veliki prostor za različita tumačenja i opet neku pravnu nesigurnost. Ako je glavni dokaz mutan onda ni pravda nikako ne može biti jasna, drugim riječima nikako ne možemo pouzdano utvrditi što je stvarno postojalo 2011.g., a što je nastalo kasnije.
Trebali smo imati i dodatne mehanizme provjere kako ne bi otvarali prostor da se legaliziraju oni dijelovi objekta koji nisu bili obuhvaćeni prvotnim stanjem. I na odboru i prije je bilo zašto idemo bez roka pa se navelo problem imovinskopravnih odnosa na što sam ovdje isto u ime kluba jedanput u slobodnom govoru upozoravala je da država nažalost uvođenjem baze zemljišnih podataka je također napravila određeni kaos. Naime, podaci koji su se uzimali ili iz katastra, jedan dio iz katastra, jedan dio iz gruntovnica desilo se da katastar koji je u našoj državi bio uređeniji uzeli su se podaci o nekretninama iz gruntovnice i puno građana mi se javilo i reklo kako su im zgrade izbrisane. I da zbog toga je možda potrebno i država treba se više usmjeriti na katastarske izmjere naših općina, gradova sve to ide presporo i trebalo bi tu upregnuti da u određenom roku napravimo sustav da baza zemljišnih podataka bude točna i da građani onda mogu pristupiti legalizaciji tih objekata koji nisu legalizirani, ali kao što sam rekla to nije nikakav argument da se produžuje rok, pogotovo duže od 10 godina.
Građani sve to izmjene plaćaju sami jel masa njih je dobila rješenjem o nasljedstvu nekretnine koje ne postoje u rješenjima o nasljeđivanju im pišu samo gole čestice, a čak su neki objekti bili legalizirani. Znači mi umjesto da smo napravili bolju pravnu državu mi smo sad napravili i sa bazom zemljišnih podataka totalni, totalni kaos u sustavu i to daje građanima pravo pitanja u povjerenju u državu i kako ćemo mi u budućnosti imati državu koja bi trebala bit sređena, a ne ovako nesređena.
Također u stručnim raspravama i pravnim inicijativama izneseni su i dodatni prigovori koje smatramo važnim da bi trebalo istaknuti da ovaj zakon i ovakav model može dovesti do nejednakog položaja građana, da postupci nikako ne osiguravaju uvijek potpunu provjeru sigurnosti objekata, to je više puta bilo isto ovdje naglašeno, da susjedni često nemaju stvarnu mogućnost sudjelovanja u postupku i da ponavljanje legalizacije mogu poticati nova kršenja pravila i to je nešto što isto treba svakako obratiti pažnju.
Kada govorimo o ovom zakonu ne govorimo samo o postupcima koji su pred nama nego govorimo i o dugogodišnjem problemu u Hrvatskoj bespravne gradnje i to nikako nije problem od jučer nego problem koji traje desetljećima i budimo iskreni da odgovornost nije bila samo na građanima nego odgovornost je na državi i na nama. Mi nismo imali godinama učinkovit nadzor, nismo imali dovoljno inspekcija, a nemamo ni danas, nije dosljedno se provodilo rušenje svih onih bespravno izgrađenih objekata, a nismo osigurali ni uređene ni pouzdane evidencije i takav sustav dio građana je išao mimo u takvom sustavu je dio građana je svakako išao mimo pravila jer je mogao procijeniti da će biti bez posljedica i nažalost oni su bili u pravu. I zato danas i imamo situaciju da bespravna gradnja nije iznimka nego je nažalost ozbiljan društveni problem u RH, ali zato baš zbog toga i trebamo biti oprezni jer svaka nova legalizacija donosi poruku, a ta donosi određenu poruku, a ta poruka nikako ne smije biti gradite kako želite, a država će to kasnije riješiti jer takva poruka nikako nije poruka reda, to nije politika odgovornosti, a to nije ni politika koja štiti prostor kao ograničen i vrijedan resurs.
Prostor, što sam više puta govorila, je javno dobro, nije neograničen i način na koji danas rješavamo ovaj problem određuje kakav prostor ćemo ostaviti našim budućim generacijama. Zato ovaj zakon ne smije biti rješenje za neku prošlost legalizacije nego on mora biti poruka za našu budućnost i zato klub SDP-a će biti suzdržan jel želimo pomoći građanima koji su čekali ovo rješenje, ali ne možemo nikako podržati ovakav zakon bez jasnih rokova, bez kontrole i bez uređenih evidencija. Legalizacija može biti rješenje problema, ali ne smije postati pravilo sustava, država koja stalno ispravlja nezakonito dugoročno prestaje biti pravna država. Zbog toga kolegice i kolege razmislite, nadam se da ćete i prihvatiti i glasati o amandmanu SDP-a jel rok je jedino ono što je ispravno za sve one koji nisu kršili zakon, ali zbog nekih određenih stvari nisu legalizirali svoj prostor.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik, a oprostite preskočio sam najprije Klub zastupnika HDZ-a u ime kojeg će govorit poštovani zastupnik Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, štovana državna tajnice, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici.
Evo i iz rasprave ispred kluba SDP-a tijekom replika, tijekom obrazloženja stanki spominje se rok i kako nema roka. Rok postoji, rok je utvrđen i rok se zna, rok je 21. lipanj 2011.g., dapače postoje dva roka, drugi rok je 15. veljače 1968.g., dakle svi oni koji govore da rok ne postoji demantira ih podatak da je rok utvrđen već odavno i da se taj rok primjenjuje.
Ono što je činjenica da je sa dosadašnjim zakonom bilo ograničena legalizacija do 30. lipnja 2018.g. isto tako je činjenica da je u tom periodu dakle od 2011. do produženog roka do 2018. predano preko 902 tisuće zahtjeva za legalizaciju objekata u zemlji u kojoj prema podacima živi nešto blizu 4 miliona stanovnika. Dakle, činjenica je da vlada, ministarstvo, ali i mi ovdje u saboru kroz više mjeseci proteklih smo raspravljali o čitavom nizu zakona koji na neki način uređuju i utvrđuju situaciju u prostoru, idu u susret našim građanima i pokušavaju privesti zakonu sve one koji su na bilo koji način, kad je u pitanju prostor, kad je u pitanju izgradnja, kršili. Dakle, donijeli smo Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o priuštivom stanovanju, Zakon o energetskoj učinkovitosti i zgradarstvu, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada i sad donosimo ovaj novi prijedlog Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama.
Naime, uočene nelogičnosti u dosadašnjoj primjeni zakona ovim prijedlogom zakona se uklanjaju, dakle ono što smo rekli i kroz replike i čuli od potpredsjednika vlade, više neće bit moguće podnijet nepotpunu dokumentaciju, više neće nakon legalizacije moć urisat se objekt ukoliko nisu riješeni imovinskopravni odnosi na čestici gdje se taj objekt nalazi i ono što je najbitnije, najbitnije da će se objekti koji su do sada bili u primjeni, koji su živjeli brojne naše obitelji diljem Hrvatske naročito u ruralnim prostorima, moći ići u nekakav pravni promet. Ono što je bitno moće bit predmet i nasljeđivanja, moći će se u njemu obavljat i nekakva gospodarska djelatnost što je mislim za naše građane vrlo bitno.
Za sve one koji govore da oni koji su se pridržavali zakona da su na neki način oštećeni jer su pridržavajući se zakona morali i plaćati sve one procedure koje su bile potrebne da bi dobili građevinsku dozvolu i izgradili svoj objekt, činjenica je međutim ovim zakonom se propisuje, a i najavljenom uredbom s određene radnje koje će iziskovat isto tako troškove, za sve one koji budu legalizirali još one objekte koje do sada u ovim prethodnim postupcima nisu bili legalizirani, dakle imamo kaznu za zadržavanje tog objekta, imamo plaćanje komunalnog doprinosa i jasno i glasno potpredsjednik vlade je rekao, a o tome smo raspravljali i na Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo, da se sva sredstva ubrana u ovim postupcima, a ne radi se o minornim sredstvima dakle radi se o preko koliko nam je potpredsjednik vlade rekao oko 300 miliona eura koji su na ovaj ili onaj način vraćeni upravo tim istim građanima kroz investicije u izgradnju infrastrukture, u postupke koji su kojima su rješavani prostorno planska dokumentacija i sve ono što je bilo vezano za aktivnosti jedinice lokalne samouprave na terenu. Dakle, red se mora uvest, red se uvodi, ali red se ne može uvest lomeći preko koljena. Zato rok kojima danas puno govorimo, rok kojim bi trebalo ograničiti, ponovo nekoga prisiljavati da prikupi svu potrebnu dokumentaciju do određenog dana, kakva je bila situacija dosada postoji, međutim on postoji u onom dijelu koji je definiran prethodnim i samom idejom legalizacije bespravno građenih objekata, dakle rok 21. lipnja 2011.g..
Zašto nisam pobornik i zašto Klub HDZ-a ne zastupa tu tezu da bi trebalo zakonom ponovo ograničavat naše sugrađane? Zbog toga naprosto razloga jer znajući situaciju koju mnogi, brojni naši sugrađani imaju i na terenu, da su neki dobili i takav objekt sa česticom, kako je kolegica maloprije rekla, nelegaliziran naprosto iz razloga jer se radilo o staroj obitelji koji su izgradili taj svoj objekt prije više 10-ljeća, nisu ga legalizirali, al se nalazi na tom prostoru, naprosto iz razloga omogućava se ovim putem da oni koji su naslijedili da ga mogu legalizirati, ali i onaj dio koji znači ispravku onih nelogičnosti koje su bile dosadašnjih zakonom predviđene da se moglo praktički na jednom papiru podnijet zahtjev za legalizaciju se miču, omogućava se našim građanima da kad skupe dovoljno sredstava i prikupe svu potrebnu dokumentaciju koja je potrebna da bi se taj objekt legalizirao, ovim putem i ovim zakonom im se omogućava bez roka da mogu sve to pribaviti i svoj objekt legalizirati i privesti svrhu.
Ono što je za čelnike JLS bitno, a bitno i za državu je da se više neće moć legalizirati objekti na koridorima, dakle u prostoru prostornim planom određenih za namjenu izgradnje ili prometnica, energetskih koridora ili bilo kakve druge infrastrukture i to je još jedna novina koji ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona sada imamo.
U ovome dijelu legalizacije objekata koji se nalaze na našem prostoru, ako govorimo o njihovom broju, a radi se zaista o velikom broju objekata, znači da će našim građanima biti omogućena i ta pogodnost i toga je vrlo bitno ovdje istaknuti da sve ove mjere i sav ovaj zakon se donosi prije svega zbog svih njih. I kad govorimo o onome što je bilo i kad opet govorimo o nekakvoj izgradnji, a znamo da je snimka iz 15., 15. veljače 1968.g. i dalje vrijedi, dakle bez sve ove popratne dokumentacije koja se ovdje propisuje ovim prijedlogom zakona, bez svih tih kazni, bez ne znam kakvih projekata, ti projekti se jednostavno na osnovi snimci koje smo dobili iz VMA Beograda svojevremeno, mogu ti objekti i URIS-ati, za njih dobit uporabna dozvala i kao takvi potpuno legalno koristiti bez ikakvog, ikakvog roka. U ovom slučaju legalizacije objekata prema ovom prijedlogu zakona tako nešto nije moguće, dakle nije moguće legalizirat objekt samo na osnovu toga što se on nalazi na snimci oto-foto i do ovog roka 2011.g., već je potrebna i sva ona ostala dokumentacija kojom se definira zakonom dakle tu je angažirana struka i geodetska i građevinska koja u tom dijelu takav jedan objekt isto na drugi način privodi u onom smislu zakonitosti, a same kaznene odredbe koje se moraju plaćat za zadržavanje takvoga objekta, plaćanje komunalnog doprinosa na neki način pokušavamo izjednačiti i one koji su dotada gradili legalno svoje objekte, dakle nije to nekakva pogodnost, pa je neko nepošten prema onome ko je pridržavao se zakona sad u ovom smislu da nije. Svjesni smo situacije na terenu, ovdje sam već jednom rekao, a evo ovih dana se sad obilježava, govorimo o Jasenovcu. Ukoliko prošećete onim nasipom uz Savu i pogledate one stotine, stotine, zaista ogroman broj urušenih objekata, onih ciglenih zdanja gdje na pojedinim mjestima vidite da neko tamo obitava u zaista zapuštenom objektu, većina njih je možda isto tako građena na ovaj način, al je žalosno da su prazne i da na tom prostoru nema ljudi. Na neki način ovim prijedlogom zakona se omogućava legalizacija onih objekata koji su mnogim našim sugrađanima bile dom kroz protekla 10-ljeća. Naši očevi i djedovi pokušavali su osigurati krov nad glavom svojim, svojoj djeci, gradili su na način kako su gradili, sa sredstvima koja su mogli imati, nisu svi mogli dobivati stanove preko razno raznih sindikata ili samodoprinosa za vrijeme Jugoslavije, naročito po našim ruralnim sredinama, po našim manjim selima, tako da su se gradili objekti na način koji je ta obitelj u tom trenutku mogla izgraditi i ovim zakonom im se izlazi u susret.
Opet ističem, budući da vjerujem da će rasprave ispred svih klubova i nakon našeg opet se vezati samo na jednu jedinu stvar, a to je taj rok, rok je propisan, rok se zna i rok je čvrsto udaren i u prvotnom prijedlogu zakona i osmišljen od same ideje ovog postupka kojeg je evo sadašnji naš potpredsjednik Vlade, a tadašnji ministar 2011. inicirao u to vrijeme i dobro zna o čemu se radi i zbog čega idemo prema ovome modelu. Sama rasprava na Odboru za lokalnu samoupravu, čiji sam isto tako član, je pokazala da su većina tih članova odnosno samo jedan glas je bio protiv evo kolege iz IDS-a čiji mi se, čak je evo i predsjednik odbora iz Mosta je podržao taj zakon i bio za, tako da mislim da nema potrebe da daljnje raspravljamo o nečemu što je dobro za naše građane. Reda treba uvest, to je činjenica. Da se red uvodi to je isto tako činjenica i ono što se ovdje u saboru na ističe, a što je pokrenuto proteklih godina, a ovdje je u više navrata bilo spomenuto, to je nesređeni Katastar i zemljišne knjige. Dakle diljem RH prema programu Vlade RH krenulo se u sređivanje zemljišnih knjiga na način da su sve općine i gradove jedinice lokalne samouprave dobile tu mogućnost. Čak da bi se ubrzao taj proces s obzirom na površinu RH i obuhvat tih jedinica lokalne samouprave to sređivanje zemljišnih knjiga se ograničilo samo na ona, onaj prostor koji je građevinski i unutar jedinica lokalnih samouprave, primjerice moga grada koji ima 126 km/2, 12 naselja, 9 katastarskih općina, kad bi se rješavala čitava površina dakle i onaj planinski i šumski dio, poljoprivredni dio, onaj koji nije građevinski, to bi zaista prema dosadašnjim iskustvima trajalo godinama. Započeli smo sređivati zemljišne knjige u mome gradu tamo 2005., 6. godine, tek smo 4. katastarske općine riješili, 5. se sad u ovom trenutku prema ovom programu Vlade rješava, još je za riješiti 4. Ako sagledamo da se to sve čini 11 godina, onda možemo vidjeti koliko je dug i mukotrpan taj posao, a u tom prostoru se nalaze upravo objekti za koje donosimo ovakav prijedlog zakona i klub demokratske zajednice čvrsto stoji iza prijedloga zakona i podržat će ga tijekom glasovanja 30. ovog mjeseca. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)

Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege zastupnici, predstavnici ministarstva.
Mi smo u prošloj raspravi bili jasno rekli. Država koja briše rokove prije nego što uspostavi nadzor, ne pokazuje milosrđe nego slabost i onda mogu samo dodati nakon ovoga drugoga prijedloga zakona. Između dva čitanja vi ste malo doradili tekst, malo doradili procedure. Nažalost niste u bitnome korigirali smjer. Je li tekst u ovome drugome čitanju malo bolji? Pa u nomotehničkim nekim dijelovima jest. Digitalni tok postupka može bit koristan, uređivanje dokumentacije može pomoći, preciziranje pojedinih zabrana u infrastrukturnim koridorima također ide u smjeru reda ali je glavno pitanje ostalo isto. Šalje li država ovim zakonom poruku reda ili podržavanja nereda građanima? Šalje li poruku da će poštovati pravila koja je sama postavila ili poruku da se uvijek isplati zaobići sustav? Kvar je ostao isti i u ovome drugom prijedlogu zakona. Vlada želi otvoreni rok bez završetka, bez jasne crte, bez poruke da je ovo stvarno zatvaranje starog problema, ne nova kultura odgode, a država koja ne zna završit iznimku, onda iznimku pretvara u pravilo i to je problem zakona i ovdje se ne vodi rasprava o tome treba li pomoć ljudima koji imaju stare, stvarne naslijeđene životne slučajeve. Pa naravno da treba, pa nitko razuman ne govori da to ne treba i da takvi ljude treba ih se gurati izvan pravnog poretka ali pitanje je kako to radite. Radite li na način da kažete, ne znam ovo je posljednji jasni vremenski omeđeni ulazak u postupak i ono što je doista obuhvaćeno presjekom 2011. ili to radite na način pa evo nema žurbe, vrata ostaju otvorena, kad skupite papire, kad se snađete, kad vam odgovara, javite se. To nisu dvije nijanse, to su dvije dijametralno različite poruke države jer prva poruka govori rješavamo stari problem, zatvaramo ga. Druga poruka pa možda se opet isplati čekati pa možda tamo netko promijeni da više ne vrijedi od 2011. nego od 2023. pa ćemo i mi uletit u legalizaciju, ako danas po današnjem zakonu ne možemo uletit u legalizaciju, tko zna možda nas to čeka uskoro. Možda netko dođe i kaže znate nisu nam baš mjerodavne one snimke iz 2011. Možemo mi staviti snimku iz 2026., a budući da imamo otvoren rok za legalizaciju, evo mi imamo novih po milijuna različitih građevina za legalizirat i to je političko i moralno pitanje zakona i nije nimalo tehničko.
Drugo što je popriličan problem, što sam pokušao upozoriti za vrijeme replika. Cijelo vrijeme nam se govori ne brinite, vjerujte nam u provedbu. Koju točno provedbu? Koji točno nadzor? Što ste vi napravili u ovome zakonu da mi znamo da ćete vi stvarno vršiti nadzor? Gdje je to točno definirano, na koji način? Ja nisam ovdje došao raspravljati s teorijskim ministarstvom u teorijskoj državi. Znači ja govorim o stvarnoj Hrvatskoj. Ja govorim o Hrvatskoj o kojoj je govorio upravo ovi, ovaj ministar. Kad je mijenjao prošli zakon, jedan od prošlih zakona gdje je on izrijekom s ovoga mjesta rekao da nemate kapacitete. On rekao i da iz tog razloga prebacuje odgovornost na komunalne redare jer ovaj sektor nema dovoljno kapaciteta i onda isti taj ministar dolazi danas i govori vjerujte nam mi ćemo osigurati nadzor. Zanimljivo. A ljudi vi niste imenovali glavnog nadzornog inspektora, prošli vam je završio u zatvoru zbog kriminala i korupcije. U koji nadzor da mi točno vjerujemo? Kome da vjerujemo? Zato smo više puta naglasili zakon bez provedbe nije rješenje i u najboljem slučaju je dekor, a u gorem slučaju je signal. Prostor pamti signal države, jako ga pamti.
Osim toga, treća stvar digitalizacija pa ona nije sama po sebi reforma. Mislim to, to je normalno stanje danas i unutar toga što ste učinili da i starijoj osobi bude to isto omogućeno. Ako npr. stariji čovjek, čovjek slabije digitalne pismenosti, netko u kompliciranoj nasljednoj situaciji formalno ima pravo predati zahtjev ali ga u stvarnosti bez posrednika, dodatnog troška i lutanja ne može predat. Onda to nije dostupna država, onda se vi hvalite reformom na papiru.
Četvrto, pitanje dostave i pravne sigurnosti nije sitnica. To što ste vi nešto stavili na elektroničku oglasnu ploču ne znači da je čovjek stvarno obaviješten na način koji mu omogućuje zaštitu prava. Država koja želi uredan postupak ne skriva se iza forme dostave, nego osigurava da stranka stvarno zna što joj je dostavljeno i kada joj teče rok i to je ključno. A ja ću vam uzet jedan primjer, većinom kao što ste ovo napravili, na isti takav način obavještavate ljude i za druge stvari pa npr. javna rasprava, uzet ću sad svoj rodni kraj. Javna rasprava o elektrani u jednome naselju pored Metkovića održava se u 10 ujutro dok ljudi rade i to u centru Metkovića, a ne tamo u naselju gdje se to treba gradit. Znate šta je još zanimljivo? Gradonačelnika nema. To je način na koji vi obavještavate ljude. Ja sam uzeo samo jednu sličicu, ona je bila nedavno. To je vaša oglasna ploča u ovome zakonu, ajmo mi ispunit formu, moramo negdje dostavit pa evo dostavit ćemo je na neku oglasnu ploču. Hoćete je pogledat, nećete je pogledat, vaša stvar. Moramo obavit javnu raspravu, obavi javnu raspravu u 10 ujutro dok ljudi rade na drugome mjestu. Stavili smo kvačicu obavili smo javnu raspravu. Nije cilj da vi stavite kvačicu nego da obavijestite ljude, to je cilj. Pobrkali ste ciljeve i to je razlog zašto mi tražimo i da uvedete rok i da dio sredstava ide namjenski za ono što država danas najviše duguje prostoru i da postoji javno godišnje izvješće o provedbi i koliko nadzora i koliko rješenja i koliko uklanjanja, koliko izvršenja i koliko predmeta i tražimo produljenu elektroničku objavu, dodatnu obavijest stranci. Tražimo asistirani digitalni kanal za starije digitalno slabije građane i ovo nije 5 revolucionarnih točaka. Ovo je, ovo bih nazvao minimumom. I ako mislite da izmišljamo, onda ću ja vas zamolit da vi pogledate europsku praksu. Vrlo često se ovdje znate pozivati na europske standarde, europsku praksu pa zašto niste pogledali europsku praksu. Kako su to točno završile europske države koje su ukinule rokove i koje su omogućile ovo što vi danas omogućujete. Ja vas molim pogledajte, pogledajte malo Grčku i drugu države. Imate ih i imate onih koji su, kad su vidjeli šta se događa brže bolje povukli ručnu kočnicu i vratili nazad stvari. A ja mislim da je pametno prije nego bespovratno uništite prostor. Kad se igrate s toliko ključnim odlukama, da je pametno malo prolistati što su druge države radile po tom pitanju i kakva su njihova iskustva da bi za svoju zemlju mogli napraviti najbolje.
Ovakav zakon kakav vi danas nudite mi ne možemo podržat. Podržat ćemo sve što zakon čini urednijim, poštenijim, provedivijim ali podržati model u kojem je rok otvoren, provedba mutna, odgovornost razvodnjena, žao mi je.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, govorit će poštovani zastupnik Predrag Štromar, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Kada govorimo o stanju u prostoru, jedan od velikih problema s kojim se suočavamo upravo su nezakonito izgrađene zgrade. Gradnja van gabarita problem je kojim je zahvaćeno gotovo čitav prostor RH. U svakoj županiji imamo slične primjere. Ljudi su gradili kako su znali i mogli, vrlo često ne vodeći računa o projektima, dozvolama i propisima, izgradili kuću pa nadogradili tavanski stan, zatvorili balkon ili dogradili garažu. Tek izradom digitalnih ortofoto karata iz lipnja 2011. dobili smo objektivno stanje na terenu i stvarne razmjene ovog problema koji je ostavio duboke posljedice na izgled prostora, pravnu sigurnost građana i povjerenje u institucije. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i njegovim izmjenama pokušava se uvesti red.
Broj neozakonjenih zgrada se smanjio, ali problem nije do kraja riješen. Iako je veliki broj zahtjeva okončan, još uvijek je ostao veliki broj građana koji unatoč produživanju rokova nisu na vrijeme predali svoje zahtjeve. U to smo se uvjerili nakon potresa kada je veliki broj objekata trebalo obnoviti, a oni su u naravi bili nezakoniti. S druge strane imamo čitav niz slučajeva gdje nasljednici nasljeđuju nekretnine koje papirnato nisu čiste i takve nekretnine više nisu dodana vrijednost već pravno i financijski problematična imovina. JLS su u gubitku. Naime, u nekim slučajevima one postaju zakonski nasljednici zgrada, no obzirom na administrativno postavljeni rok za podnošenje zahtjeva one nisu u mogućnosti ozakoniti zgrade koje stječu, čime ti objekti postaju bezvrijedni, zadržava se bespravno stanje u prostoru, a stvaraju se i mogućnosti za daljnja nezakonita postupanja. Imao tržište preplavljeno praznim stambenim jedinicama pri čemu obiteljske kuće zauzimaju značajan udio, no mladim ljudima takve su kuće bezvrijedne jer su često nezakonito izgrađene, a oni mogućnost za ozakonjenje trenutno nemaju. Naravno, u svemu tome tu je i ona najvažnija komponenta zbog koje građani odlažu ozakonjenje, a to su socijalne i ekonomske prilike u kojima žive.
Zbog svega ovog u više sam navrata inicirao donošenje ovakvog prijedloga zakona kojim će se ukinuti administrativno postavljeni rok za ozakonjenje i građanima omogućiti da zahtjev podnose u bilo kojem trenutku odnosno kada ostvare mogućnost i pravne i stvarne mogućnosti za to, naravno tako je i spomenuto, govorimo o objektima građenima do lipnja 2011. i vidljivima na orto-foto kartama. Da ne bi bilo krivog tumačenja, insinuiranja ili da se ovima potiče ilegalna gradnja, ne, naprotiv. Očekujem od Državnog inspektorata i svih čimbenika da se puno konkretnije i brže suoče s ilegalnom gradnjom, te da svi objekti nezakonito izgrađeni poslije lipnja 2011. se uklone. Investitori moraju znati da nezakonita gradnja ni u kojem slučaju nije moguća, ni isplativa i da će svaka takva gradnja biti oštro sankcionirana.
Na ovaj prijedlog zakona osobno gledam kao alat kojim će se povećati pravna sigurnost, smanjiti mogućnost koruptivnih radnji u sustavu, pojednostavniti postupci i dovršiti procesi ranije započete legalizacije tamo gdje je to moguće. Jedino tako možemo dugoročno uvesti reda u prostor, građanima, posebno onima slabijeg imovinskog stanja omogućiti da svoju naslijeđenu nekretninu kapitaliziraju i stave u punu funkciju, kao i JLS osigurati dodatni prihod kroz komunalne naknade, komunalne poreze i općenito poreze.
Smatram da je važno podržati ovaj prijedlog zakona jer otvara važno pitanje odnosa države prema prostoru, zakonitosti gradnje i socijalne realnosti u kojoj veliki broj građana živi. U tom kontekstu zakon treba omogućiti razumna i pravedna rješenja, osobito za građane slabijeg imovinskog stanja uz jasno definirane uvjete ograničenja.
Smatram da ovaj prijedlog zakona predstavlja priliku da se napravi iskorak prema uređenijem sustavu i uređenom i zaštićenom prostoru. Potrebno je osigurati njegovu jasnu provedbu i dosljednu kontrolu, a prošlim setom Bačićevih zakona stvorili smo mehanizme kojima će se ilegalna gradnja u budućnosti spriječit. Ovaj zakon je alat za rješavanje naslijeđenih problema do 2011.g., sa nezakonitom izgradnjom poslije 21. lipnja 2011. molim se nadležne institucije da primjene u praksi sve zakonske mogućnosti koje su im na raspolaganju kako bi očistili prostor. To je bila i ideja prilikom donošenja zakona još prije 15-tak godina. Politika i političari moraju dati podršku očuvanju prostora za naša pokoljenja.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice sa suradnicama, kolegice i kolege.
Pred nama je u drugom čitanju Zakon o zadržavanju u prostoru odnosno postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Razlika između prvog i drugog čitanja u ovom zakonu nema nekakvih bitnih razlika, tako da ćemo mi više-manje vjerojatno se referirati na sve ono što smo rekli u prvom čitanju, ali valja ponoviti stvari i valja još jedanput naglasiti o čemu je riječ.
Kao što kad sam tražila stanku u ime kluba sam naglasila, naglasit ću još jedanput. Kad je riječ o bespravnoj gradnji, kad je riječ o zgradama koje se legaliziraju, ona nikog ne ostane ravnodušnima, dakle oni koji su uredno i pristojno išli po svoju dokumentaciju, skupljali ju, platili sve, sve što su napravili se s pravom pitaju, ljudi moji, pa jesmo mi bili blesavi, mi smo uredno išli po svoju dokumentaciju i ishodili svoje dozvole, a vi ćete sada omogućiti legalizaciju svih drugih zgrada koji takovi nisu bili. Oni koji su bespravni graditelji često kažu, pa mi, država nas nije spriječila, država nam je u svemu tome pomagala, nije reagirala na vrijeme, nije odradila ono što je trebala odraditi. Oni si često postavljaju pitanje, zašto uopće bilo što trebamo platiti i ostalo, dakle to je ono s čim se susrećemo.
Karakteristika bespravne gradnje u Hrvatskoj je, nije karakteristika kao što su bespravne gradnje u nekim drugim zemljama koju karakterizira loša izgradnja. Vi imate jednu ulicu u kojoj imate par zgrada i vi uopće ne možete ocijenit prema kvaliteti izgradnje koja od toga je legalno, koja nelegalno jel kod nas nije ne kvaliteta gradnje, karakteristika nelegalne gradnje, kod nas je nelegalna gradnja nešto što je gradnja bez dozvola i to nije sve isto. Dakle kad se država susrela, vi dobro znate povijest naše države, iza rata kojeg smo imali, iza Domovinskog rata imali smo set zakona i tokom vremena je krenulo i dosta i različite bespravne gradnje koja bi država iza rata u kojem je bilo porušeni dio Hrvatske išla rušiti te bespravne gradnje. I onda je ta bespravna gradnja naravno nicala nekontrolirano, zaista jer država svojim alatima nije odradila posao na adekvatan način na koji je trebalo odraditi i onda ste se susreli sa činjenicom da ili ćete u nekoliko navrata su se pokušavali donijeti zakoni ili ćete donijeti zakon koji će legalizirati i reći da, zgrade koje su u prostoru nastale bespravno postaju legalne ili ćete staviti vojsku van i sve ostalo i rušiti.
Inače kad govorimo o zemljama Europe, dakle onaj sjeverni dio, Skandinavski dio i sjeverni dio ne karakterizira baš bespravna gradnja, ali mediteranski dio karakterizira bespravne gradnje. Jednako tako moram reći da nikom nije bilo na pameti i nitko nije očekivao tako veliki broj zahtjeva za bespravnu gradnju koliko smo ih dobili. Dakle, 826943 zahtjeva su dana do 30. lipnja 2013. U tom kratkom roku 826946 zahtjeva, a onda se je kad je bio onaj novi rok do 2018., dakle još je došlo 74955 zahtjeva, dakle ukupno 901 tisuću, 901 zahtjev za legalizaciju se nalazi po uredima.
Moram vas podsjetiti da je u jednom času bila i agencija koja se s tim bavila, jer uredi to nisu mogli i trebali napraviti. Sad hajdemo malo strukturirati o čemu zapravo govorimo. Od riješenih zahtjeva negdje oko 67, 68% je pozitivno riješenih zahtjeva, dakle zahtjeva gdje se moglo legalizirati i legalizira se. Odbijeno ih je negdje oko 25% ili zbog nepotpune dokumentacije ili zbog toga što se nije moglo legalizirati, odnosno bilo je riječ ili o zgradama koje su rađene iza 2011. Obustavljeno je negdje oko 8%.
A sad hajdemo malo vidjeti strukturiranje. Mi kad govorimo o bespravnim zgradama onda uvijek mislite kuće koje su bespravno napravljene. Od svih tih zahtjeva koji su bili na zgrade stambene namjene se odnosi 45% zahtjeva. Dakle, zgrade stambene namjene 45% zahtjeva, ali od tih 45% zahtjeva kad je riječ o stambenim zgradama nisu cijele zgrade. Dakle, tu vam ima legalizacije, zatvaranje lođa, dogradnja, nadogradnja svega, a recimo 48%, osam do devet posto su bile zgrade poljoprivredne namjene, a pomoćnih zgrada, dakle onih garaža, pomoćnih objekata je bilo 40% zahtjeva. Dakle, to su bile one najjednostavnije zgrade koje su se mogle legalizirati i staviti i dobiti status zapravo da su legalne.
Građani kad je krenula legalizacija u startu su se odnosili prema tome, pa nema veze bit će još jedanput. Iza toga kad se shvatilo da se treba legalizirati zaista ja dobro pamtim to vrijeme kad su zahtjevi bili podnašani. Vjerujte mi Hrvatska je ušla sa 1. srpnjem 2013. u EU, sa 30. lipnjem 2013. su se podnosili zahtjevi, ljudi su još na pošti do ponoći podnosili zahtjeve, jer je zapravo cijela klima bila sljedeća da se zaista treba legalizirati.
Ono što smo propustili i ono što će nam doći na naplatu je sljedeće: Iza te, iza tog velikog vala legalizacije koji je tad bio i koji sad ćemo imati kontinuiranu legalizaciju pa ću nešto malo i o tome što mislim. Ono što smo propustili je sljedeće: inspekcija je trebala postaviti jasne uvjete i jasne okvire. Dakle, trebalo je sprječavati daljnju bespravnu gradnju ali kad? Ne kad je zgrada napravljena, sad govorim isključivo o zgradama nego u samim povojima i samom početku.
Ja kad sam počela raditi u jednoj općini na području grada Zagreba u onoj državi i u onom stoljeću onda je u istom uredu koji se bavio graditeljstvom su bili i komunalni, oni su se zvali izvidnici i komunalni redari i građevinski inspektori. Uloga komunalnih izvidnika je bila sljedeća da prolaze područje općine, da zabilježe lokacije na kojima vide da je netko krenuo istovarivati građevinski materijal, dakle cement, opeku, šljunak i sve ostalo, da evidentira koja je to adresa, da u jutro o tome obavijesti službu da se provjeri da li je na toj adresi izdana građevinska dozvola. Ako je na toj adresi izdana građevinska dozvola sve o.k. Ako na toj adresi nije bila izdana građevinska dozvola građevinski inspektori su izlazili van i isti čas su se plaćale kazne i sve ostalo što se trebalo odraditi.
Danas nam takvi komunalni izvidnici ne trebaju iz jednostavnog razloga što danas imamo satelitske takove da vi u realnom vremenu sad dok se mi ovdje razgovaramo oni točno mogu vidjeti koliko nas ima u ovoj sabornici. Jednako tako oni u realnom vremenu mogu vidjeti kako se nešto gradi. Ono što smo propustili kroz ovih dakle od 2012. kad je donesen ovaj Zakon o legalizaciji, dakle od 2013. do kad je trebao biti rok je prošlo kolegice i kolege 13 godina. Mi smo u tih 13 godina propustili sljedeće: prvo smo trebali donijeti rješenja i sva rješenja o legalizaciji su trebala biti riješena. Dakle, to više ne bi trebalo biti. Ovaj sljedeći rok je bio lipanj 2018., od lipnja 2018. je prošlo 6 godina, mi još uvijek imamo 80000 neriješenih predmeta. Ono što naši građani realno sumnjaju, a sumnjam ja iz iskustva kojeg imam da po ladicama stoje predmeti koji se uopće ne mogu riješiti, da stoje predmeti vezano uz legalizaciju i da se unaprijed zna da se ti zakoni moraju odbiti. Oni zahtjevi koji se trebaju odbiti inspekcija treba rušit. Tema rušenja nije jednostavna tema, nije tema kad vi rušite zgradu koja je već napravljena useljena i sve ostalo. Ono što smo propustili, propustili smo da građevinska inspekcija ruši u temeljima. Kroz ovih 13 godina koje smo trebali, to smo propustili. Propustili smo rušenje na samom početku, propustili smo rušenje u temeljima i s pravom ljudi kažu pa nema veze bi će još, pa ogradit ću malo pa me neće vidjet pa će bit još jedna, jedna faza legalizacije.
Ja ću vam ispričati i uvijek znam nekako nekakve anegdote. Jedna od tih je bila i slijedeća. Ja sam kao resorna ministrica u doba kad je bila legalizacija bila u jednom dječjem vrtiću i tom dječjem vrtiću su bila djeca i gradili su od kocaka, od lego kocaka su gradili nastambe za u zoološkom vrtu i sad ih ja pitam, to su bili djevojčice i dječaci od 5, 6 godina i ja sad pitam, onako nastojim bit ljubazna da ih ne preplašim tu sirotu djecu, ja pitam što radite. I sad ovaj jedan kaže ja radim nastambe za žirafe, drugi kaže ja radim za slonove, a jedna djevojčica kaže teta ja radim, moje nastambe su za lavove ali ja ću njih legalizirat. Dakle ta tema legalizacije je bila tema koja je bila svjesna da se to treba biti.
E sad, dolazimo do odnosa bespravno izgrađenih objekata i korištenja prostora. Dakle mi imamo bespravno izgrađene objekte u prostoru koji funkcionira, u ulici koja funkcionira ali imamo i bespravno izgrađene dijelove naselja koje treba komunalno opremit, koje trebaju imati vodovod, koje trebaju imati odvodnju, koji su struju dobili na različite načine i pri tom ja moram reći da ima slučajeva gdje je zapravo, gdje su pojedine općine isparcelirale zemljište koje nije bilo namijenjeno za gradnju, da su ih ljudi, da su ih prodali, da se je kupilo i da su ljudi dobili ulicu i kućne brojeve. Dakle mi imamo na području Hrvatske različite priče.
I za kraj kad govorim u ime kluba moram napomenuti i još jednu situaciju. Znate onaj dobar vic kada je riječ naravno o području uz more, kada nasljeđuju zemlju dva sina, obično je uvijek u pitanju sin. Onaj koji je bio vrijedan je naslijedio u zaleđu zemlju koja se mogla obradit gdje se bavio i obrađivao zemljište, a onaj koji je bio nekako malo ležerniji naslijedio uz more i na kraju dana ovaj se još uvijek bavi obrađivanjem, a ovaj uz more je napravio zgrade, napravio apartmane i od toga dobro živi. Karakteristika je bilo iza svake turističke sezone se je još jedna garaža pretvorila u apartman i još jedna, jedan objekt je nekako malo narastao. Posljedica Zakona o legalizaciji je bilo to da se u zakonu kojim definira ugostiteljsko-turističku djelatnost, rečeno da oni koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju mogu dobiti rješenje za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Mi imamo ne jedan nego puno primjera gdje su ljudi podnijeli zahtjev za legalizaciju koja je bespravna gradnja iza lipnja 2011., znaju da ne mogu dobit legalizaciju, netko u nekoj ladici drži taj predmet, a oni imaju rješenje za obavljanje ugostiteljsko-turističkih djelatnosti. Tako je jedan od pokretača bespravne gradnje pogotovo u vrijednim dijelovima zemlje bila i potreba bavljenje turizmom. To u slijedećem zakonu koji se priprema od razine resornog ministarstva, ta, ta odredba ne smije biti. Mi ako se želimo kvalitetno baviti prostorom, onda trebamo imati dva alata. Jedan alat je građevinska inspekcija koja obustavlja radove, naplaćuje kazne i ruši kad radovi započnu. Ne kad je gotovo, ne kad su useljeni kad vi ljude iseljavate iz toga nego u trenutku kad se radovi započnu. Za to trebate imati dovoljno inspektora. Kad je, kad su inspektori sa lokalne razine prelazili na državnu razinu, na području Hrvatske je bilo negdje oko 200 građevinskih inspektora. Danas ih ima negdje 60-ak. Od tih 60-ak više od njih pola imaju 60 i više godina. Vi za području recimo Istarske županije, gledam tu kolege, imate dva građevinska inspektora. Što oni mogu napravit? Točno ništa, točno ništa. Ništa, mogu gledat okrenut leđa i otić dalje. Na području Splitsko-dalmatinske isto tako. To znači mi ako se želimo kvalitetno odnositi prema prostoru, onda moramo imati alat u rukama. Sigurno pouzdano zaista mogu svojim iskustvom koje imam reći slijedeći. Odluka da građevinska inspekcija ide u Državni inspektorat, a da ne ostane u resornom ministarstvu je bila kriva odluka. Ne kažem da bi tu sad bio, bilo znatno drugačije ali bilo bi neusporedivo bolje, a tu odluku da komunalni redari ili inspektori rade sve, od toga da vode računa jesu psi i mačke cijepljeni do energetske učinkovitosti pa do gradnje, nije dobra odluka ali dobra je odluka da imamo građevinsku inspekciju na lokalnoj razini bi bila dobra odluka. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a, govorit će poštovani zastupnici Anteo Milos i Dalibor Paus. Najprije poštovani zastupnik Milos.

Milos, Anteo (IDS)

Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege. Kolegica Mrak Taritaš je točno rekla. Puno toga smo propustili posljednjih 13 godina, a ono što je rekla i za Istru da sa samo dva građevinska inspektora se nije moglo puno napraviti. To je velika istina i to se nažalost vidi i na velikom broju bespravne gradnje i na našem poluotoku. Danas raspravljamo o izmjenama zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zakon u kojem pokušavamo zatvoriti jedno poglavlje bespravne gradnje koje u Hrvatskoj traje već više desetljeća. Zakon treba reći i to, ima nekoliko dobrih ciljeva koji su uglavnom administrativne naravi, digitalizaciju, pojačanu kontrolu i ono što je bilo i predmet manipulacija i trgovina to je ukidanja mogućnosti da se predaju prazni zahtjevi.
Ovim prijedlogom zakona omogućuje se i trajna legalizacija objekata izgrađenih do 2011. godine. To je jasna politička poruka ali je opravdanost takvog rješenja upitna. Činjenice govore da je kroz postupak legalizacije do danas prošlo preko 90% svih bespravnih gradnji, a da je ostao tek manji dio za koji je uopće upitno da li će se ikada moći legalizirati. Zato se s pravom pitamo čemu beskonačni rok ako znamo koliki je ustupak država već napravila bespravnim graditeljima? 15 godina je trebalo biti više nego dovoljno da se svi koji su željeli riješiti svoj status to i učine. Ovakav pristup može ponovo stvoriti lažnu nadu i potaknuti iste te bespravne graditelje na novo krženje zakona, a to nikako ne bi smjela biti intencija ovog zakona.
Oko samog zakona možemo reći da je legalizacija mnogima pomogla. Više od 900 tisuća zahtjeva od 2012. do 2018. godine govori nam o raširenosti takve prakse i razmjeru problema. Podsjećam da je 2011. godine kad se donosio zakon službena procjena bila samo 150 tisuća bespravnih objekata, promašilo se puta 5, puta 6.
Na drugoj strani imamo veliku većinu građana koji su gradili zakonito, koji su prolazili sve procedure, čekali dozvole, plaćali projekte i komunalije, imali puno veće troškove. Ponekad je taj zakonski put trajao godinama. I njima je ovakav sustav na neki način nanio štetu jer su upravo oni kroz legalan sustav sudjelovali u saniranju posljedica bespravne gradnje, a njih ni ovaj niti bilo koji drugi zakon neće obeštetiti, kao što neće obeštetiti trajno devastiranje šumske i poljoprivredne površine. I zato ovaj zakon nije samo pitanje legalnosti, ovaj zakon je i pitanje pravednosti koja je ovdje izostala.
A kako smo uopće došli do ove situacije sa bespravnom gradnjom? Bespravna gradnja u Hrvatskoj nije slučajnost niti je to pitanje mentaliteta. To je rezultat nefunkcioniranja cijelog sustava. Zakazali su mnogi segmenti našeg društva. Neki zbog nečinjenja, a drugi zbog činjenja nelegalnih i neetičnih postupaka. Zato za ovaj problem ne možemo uvijek upirati prstom samo u druge. Za bespravnu gradnju nisu nam krivi drugi, napravili smo si je sami. Kako? Tako što nije funkcionirao Državni inspektorat jer nije bilo dovoljno građevinskih inspektora na terenu a čuli smo nema ih ni danas, jer je donošenje prostorno planske dokumentacije u ovoj državi izuzetno sporo i komplicirano, jer su postupci izdavanja akata za gradnju u pravilu spori čak i za legalne investitore, jer su mnogi i naši sugrađani prodavali zemljišta koja nisu građevinska pod građevinskim, jer su ta zemljišta neki drugi naši geodeti parcelirali, drugi su na njima projektirali. Oni koji su trebali tada reagirati nažalost nisu reagirali. Oni koji su trebali rušiti nisu rušili godinama.
I na kraju mi smo sve to naknadno nagradili i legalizirali. Zato danas nije dovoljno donijeti još jedan zakon. Potrebno je promijeniti cjelokupni pristup i početi dosljedno provoditi postojeće zakone.
Posebno bih želio istaknuti još jedan problem, a koji se tiče i lokalne samouprave, a to je teret javne infrastrukture koji je u praksi i ključno pitanje jer legalizacija nije samo papir. Papir je samo prvi korak. Legalizacija znači i cestu, vodu, rasvjetu i kompletnu komunalnu infrastrukturu a za to netko mora osigurati sredstva i taj teret u pravilu pada na lokalnu samoupravu.
Prihodi od naknade za legalizaciju nisu dostatni niti za administraciju. Komunalni doprinos godinama nije usklađen s rastom troškova i kao takav ne omogućava lokalnim jedinicama da prate ovaj proces legalizacije. Drugim riječima legaliziramo objekte ali ne stvaramo uvjete za kvalitetan život i građani, naši građani u tim naseljima ostaju između formalno riješenog statusa i stvarno nedovršenog i neopremljenog prostora.
Zato danas moramo napraviti iskorak, a iskorak znači političku volju da se nešto u suštini promijeni. Ono što po meni trebamo su jača provedba i inspekcije kroz alate i Državnog inspektorata i lokalne samouprave, brže rušenje objekata koje zakon ne prepoznaje za legalizaciju, nema novih rokova za legalizaciju i jasno kažimo da je 2011. stvarna granica bez iznimki za nikoga, veće kazne. Trebamo jedan kvalitetan model sufinanciranja infrastrukture i trebamo da konačno uvedemo i kaznenu odgovornost za teže primjere bespravne gradnje poučeni praksama onih država koje se nose sa istim. Čuli smo da je to uobičajena praksa na Mediteranu država koje imaju i veće probleme nego što ih imamo mi kao što su Italija, Španjolska ili Grčka, jer ako to ne napravimo povijest se može ponoviti i za nekoliko godina ćemo ponovno raspravljati ovdje o istom problemu.
Zato ovaj zakon ne smije biti samo zatvaranje jednog poglavlja iz prošlosti. On mora biti početak uz neke druge zakone za ozbiljne i dosljedne politike koje će konačno stati na kraj bespravnoj gradnji.

Reiner, Željko (HDZ)

Nastavit će u ime istog kluba poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, suradnicama, poštovane kolegice i kolege, dakle prije mene ne samo kolega Milos nego i ostali kolege govorili su o tome u kojoj smo danas fazi sa bespravnom gradnjom.
Dakle, cilj zakona godina 2012. godine bio je slijedeći. Podvući crtu iznad, iza bespravne gradnje zato što se desetljećima nismo na adekvatan način borili sa bespravnog gradnjom, zato što imamo čit… smo imali čitav niz objekata u prostoru koje je jednostavno bilo nemoguće srušit s obzirom na njihov broj. Dakle, podvući crtu, poslati jasnu poruku sada je dosta, tko je izgradio izgradio, nakon toga nastupa država i daje čvrsto obećanje ne samo budućim nelegalnim graditeljima nego onima koji su i legalno gradili do 2011. godine, onima koji su se u nekom trenutku osjetili naivnima zato što su poštivali zakone ove države.
Dakle, cilj ovog zakona nije bio samo uvesti reda u prostor, evidentirati postojeće bespravne gradnje, staviti ih u gospodarsku ili funkciju življenja nego je bio i poslati jasnu poruku dosta više nema i poslati jasnu poruku država je bila slaba, ali od sada preuzimamo kontrolu i država će smoći snage i uvesti reda.
Ako pogledamo što smo od toga postigli, zaista jesmo evidentirali veliki broj, rečeno je ovdje preko 90% bespravnih gradnji u prostoru ali nismo postigli onaj drugi cilj da smo podvukli crtu. Bespravna gradnja se odvija pa neću reći jednakom žestinom kao i ranije nego čak još i većom i žestinom i brzinom jer je nedjelovanje države nakon 2011. godine ustvari poslalo poruku hajde da izgradim i ja pa proći će mi već u nekom drugom valu legalizacije. Čak smo imali i naziv za taj val legalizacije.
Poruku da će možda proći u neki drugi val legalizacije poslali smo i 2000 i ne znam koje je bilo '17. godine kad smo produžili rok za podnošenje zahtjeva do 2018. godine. Dakle, od 2013. za 5 godina smo produžili. Poslali smo poruku bili ste naivni ako ste gradili po propisima, a poslali smo poruku ovima koji su gradili nakon 2011. možda ćete i vi doći na red za legalizaciju.
I mislim da s tog aspekta ako pogledamo ciljeve osnovnog zakona koji mijenjamo danas, dakle ne radimo novi zakon, mijenjamo osnovni zakon, mislim da nismo postigli onaj temeljni cilj a da stanemo na kraj bespravnoj gradnji. I nama predlagatelj tvrdi da je cilj ovih izmje… da je svrha ovih izmjena ustvari poboljšati zakon kako bimo došli do cilja, ali meni se čini da ovim izmjenama mijenjamo sam cilj zakona. Dakle, mi micanjem roka šaljemo ponovo poruku dakle dogodit će se neka nova legalizacija jel ljudi ne čuju ovo do 21.6.2011. godine, ljudi čuju ponovo je produžena legalizacija. I ljudi kažu ako se mogao promijeniti rok za dostavu zahtjeva doći će trenutak kada će se promijenit rok za koje nelegalne građevine se može promijeniti, promijeniti ovaj podnijeti zahtjev.
Dakle, ukidanjem roka ukinuli smo ponovo po ne znam koji put ukoliko ga je uopće bilo povjerenje u pravnu državu u RH. Otvaranjem ponovo tog roka omogućili smo svima onima koji su bili na čekanju zato što, ne zato što nisu stigli, ne zato što nisu imali novaca nadopuniti dokumentaciju nego zato što nisu imali uvjete za nadopunu dokumentacije da ponovo podnesu zahtjev, da dođu na red sa svojom nelegalnom građevinom i to obično nisu oni na koje se predlagatelj i vladajući pozivaju mali ljudi koji nisu imali sredstava za podnijeti zahtjev nego su to velike mečke da tako kažem u igri koje su riješile problem zbog koga su bile odbijene pa ćemo im sad ponovo dozvoliti da podnesu zahtjev. I mislim da je to najveći problem ovog zakona odnosno ono pitanje koje sam postavio i kroz, kroz repliku a to je da ne rješavamo javni, problem u javnom interesu jer 90% toga smo već riješili nego rješavamo nečiji konkretan problem.
I mi nismo ovdje protiv toga da se može legalizirati ono što je unutar građevinskog područja, ono što je i ovako i onako vjerojatno u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom tada ili u ovom trenutku ako je to povoljnije, što ovako i onako i mimo ovog zakona kroz nekakav građevinski projekt i dokumentaciju se može legalizirati, ali jesmo protiv toga da se i dalje narušava šumsko područje, poljoprivredno područje odnosno i dalje smo protiv toga da se može legalizirati nešto izvan građevinskog područja.
Dakle, ovim zakonom mi ustvari pod krinkom izlaženja u susret malome čovjeku ustvari stvaramo uvjete da on, da se stvore, da si oni veliki igrači legaliziraju ono na čemu će stvoriti nekakav budući, budući profit. I mislim da to nije dobro i mislim da to nikako nije dobra poruka ovoga zakona.
Poslali smo poruku da nijedno pravilo nije konačno, poslali smo poruku da rokovi nisu važni i poslali smo poruku da uvijek postoji šansa. I znajući ono što smo poduzeli od 2011. prema ovamo da spriječimo bespravnu gradnju ja mislim da su ljudi uvjereni da će ta šansa doći i da će se datum do kojeg se mogu građevine legalizirati zaista i u nekom trenutku u nekoj vlasti, u nekoj vladi promijeniti. Koliko smo mi srušili bespravno izgrađenih objekata? Vrlo malo u odnosu na ono koliko ih imamo. Koliko smo puta provjerili da ono što je legalizirano nije odjednom naraslo, da nije 40 kvadrata postalo 60 kvadrata. Dakle, vi sada ako se spustite u ta nelegalna naselja vidjet ćete da je kvadratura obimno narasla.
Jesmo li provjeravali da li su te građevine u skladu sa građevinskim propisima? Nismo. S obzirom na istek vremena nastavit ću kroz svoju pojedinačnu raspravu o ovome zakonu.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorit će poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici ministarstva, uvažene zastupnice i zastupnici s obzirom da je danas ispred nas Zakon o nezakonito izgrađenim zgradama slobodno konstatiramo da su pred nama domovi naših sugrađana, njihova sigurnost i njihovo dostojanstvo. U Hrvatskoj gotovo svatko poznaje nekakvu takvu priču. Kuća građena godinama često vlastitim rukama, nekretnina koja je naslijeđena, dom u kojem se živi desetljećima ali koji u pravnom smislu nije riješen. I tada počinju konkretni i egzistencijalni problemi primjerice ljudi ne mogu dobiti kredit, nisu u mogućnosti legalno obnoviti ili proširiti kuću, ne mogu riješiti vlasništvo, ne mogu koristiti sredstva iz fondova i što je najgore žive sa konstantnim osjećam pravne nesigurnosti.
I budimo iskreni i realni mnogi od tih ljudi nisu svjesno kršili zakon, nisu stigli na vrijeme podnijeti zahtjev, nisu imali novca za dokumentaciju, nisu znali da moraju ili su jednostavno naslijedili problem koji nisu sami stvorili. Zato treba jasno komunicirati i ne obmanjivati javnost. Ovo nije nikakav novi val legalizacije kako se često može čuti u javnosti i u dijelu medija. Ovo je pokušaj da se ispravi realan problem koji postoji već godinama. Ovim prijedlogom ukida se rok za podnošenje zahtjeva koji je za mnoge bio ključna prepreka. Time se građanima daje mogućnost da kada steknu uvjete konačno riješe svoj status. Ali istovremeno zakon zadržava čvrstu granicu, a to je 21. lipnja 2011. Sve što je nakon toga izgrađeno ne može se ozakoniti. Time se jasno odbacuje svaka ideja da se potiče nova bespravna gradnja.
U javnosti smo mogli čuti i kritike oporbe, a to je da se ovim zakonom nagrađuje ilegalna gradnja, da se šalje pogrešna poruka i da će doći do novog vala bespravnih objekata. To su ozbiljne teze, ali one jednostavno ne stoje ako pogledamo sadržaj zakona, jer zakon ne otvara prostor za nove objekte nego rješava stare probleme. No, isto tako ne smijemo ignorirati ni one kritike koje imaju uporište u stvarnosti. Primjerice da se zahtjev mora podnijeti sa kompletnom dokumentacijom inače se neće ni smatrati podnesenim. Može biti ozbiljna prepreka za dio građana.
Znamo da izrada dokumentacije košta i da mnogi to ne mogu lako financirati. Ako želimo pravedan sustav moramo razmišljati i o modelima pomoći bilo kroz subvencioniranje troškova dokumentacije, bilo kroz savjetodavnu podršku građanima. Pozdravljamo digitalizaciju postupka kroz sustav e-dozvola. To je nužan korak naprijed, manje birokracije, brži procesi, transparentnost, ali moramo osigurati da digitalizacija ne postaje nova barijera za starije i slabije informatički pismene građane.
Također, postavlja se pitanje kapaciteta upravnih tijela. Već sada imamo velik broj neriješenih predmeta. Ako otvorimo mogućnost novih zahtjeva bez jačanja administrativnih kapaciteta riskiramo dodatna kašnjenja. S druge strane važno je naglasiti i pozitivne učinke ovog zakona. Ozakonjenjem se povećava vrijednost nekretnina. Građani dobivaju mogućnost legalnog korištenja svojih objekata, pristup kreditima i financiranju uključujući i sredstva iz europskih fondova. Time se potiče i gospodarska aktivnost.
Istovremeno zakon štiti ključne infrastrukturne koridore, prometne, energetske, vodne i komunikacijske što je iznimno važno za budući razvoj države. I ne manje važno postupak se pojednostavljuje i unificira, građani više neće biti izgubljeni u različitim pravilima i kategorijama objekata.
Poštovane kolegice i kolege ovo je zakon koji mora uspostaviti ravnotežu između reda u prostoru i razumijevanja za stvarne životne okolnosti ljudi.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržat će ovaj prijedlog, jer smatramo da ide u smjeru rješavanja problema koji je predugo bio gurnut pod tepih. Ali isto tako jasno poručujemo kako provedba mora biti učinkovita, sustav mora biti dostupan svima, a država mora biti partner građanima u ovome postupku, a nikako prepreka jer iza svakog zahtjeva ne stoji samo predmet, stoji obitelj, stoji nečiji dom, stoji nečiji život. I upravo zbog njih ovaj zakon mora funkcionirati u praksi, a ne samo na papiru.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Idemo na pojedinačnu raspravu i govorit će poštovana zastupnica Mirela Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavnici ministarstva kolegice i kolege najspornija i najopasnija odredba ovog zakona je upravo nepostojanje roka do kojeg se zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih zgrada mora podnijeti, a to je najspornija odredba iz razloga što šalje jednu opasnu poruku, a ta je da nezakonita gradnja u Hrvatskoj nema posljedica, nema posljedica.
Naprosto se ovime izravno nagrađuju prekršitelji, dok oni pošteni građani koji su godinama štedjeli i skupljali novac, plaćali skupe dozvole jer ne zaboravimo koji su sve preduvjeti da bi ishodio građevinsku dozvolu, a onda i uporabnu dozvolu plaćaju doprinose i sve priključke, dakle pretvaramo u naivce, pretvaramo baš u naivce.
Mi ukidanjem roka bespravnoj gradnji omogućujemo da prestane biti prekršaj. Mi njoj otvaramo vrata da postane društveno jednostavno prihvatljivo ponašanje. Dakle, ljudi više nemaju razloga poštivati propise jer će znati da će država uvijek ponudi popravni ispit. Uvijek možeš popraviti to što si izgradio bespravno i vi šaljete upravo neograničavanjem roka tu poruku.
Osim moralne degradacije i pravne degradacije dakle taj otvoreni rok stvara i prostorni kaos. Vlasnicima se omogućuje da unutar već izgrađenih zgrada neprestano vrše preinake, da povećavaju stambene jedinice, broj stambenih jedinica, da zatvaraju prozore, da zatvaraju balkone i pretvaraju u stambeno, stambeni prostor, da vrše nekakve preinake na konstruktivnim dijelovima zgrade, dakle mijenjaju namjenu prostora, povećavaju broj stanova bez ikakvih lokacijskih uvjeta poput osiguravanja parkirnih mjesta ili minimalnih infrastrukturnih standarda. Upravo ovo kada govorim o parkirnim mjestima je rak rana između ostalih rakova rana na dijelu gdje ja živim odnosno u hrvatskom primorju gdje turizam cvjeta i neka cvjeta ali naprosto mi nemamo više gdje s automobilima jer su ljudi preizgradili svoje građevinske čestice, čak i građevinske čestice i naprosto nisu ostavili niti jedan jedini parkirališni prostor čak ni za sebe koji stalno prebivaju u tim zgradama a kamoli za goste koje primaju. I onda vam u ulicama nastaje prometni kaos jer ulice služe kao veliko parkiralište s napomenom besplatno parkiralište i vi ne možete sa ne znam koliko prometnih redara riješiti taj problem jer bi valjda trebalo 10 tisuća prometnih redara da može 10 tisuća ljudi koji samo u moju malu općinu dnevno boravi istovremeno, a govorimo samo o turistima, u mjestu kažnjavati ili upozoravati za prekršaj prometnog propisa dok je vozilo u mirovanju.
E sad ovaj zakon dakle ne završava proces legalizacije on ga čini jednostavno beskonačnim procesom naknadnog opravdavanja bezakonja i potpuno je deplasirano što sam danas slušala, dakle ministar se eto negativno osvrnuo, bit ću blaga na izlaganje kolegice odnosno repliku kolegice Jasenke Auguštan Pentak da država poručuje gradite kako hoćete država će vam omogućiti da to legalizirate. Kao kako možete tako nešto reći jer je čvrsti rok 21.6.2011. i nije istina da se može legalizirati nešto iza toga, a vi ste sami svjesni da može, sami svjesni da može. Zašto? Zato jer znate i sami, vi ste daleko stručniji od bilo koga ovdje da priznate da ortofoto snimak ima teške nedostatke jer ne može snimiti ono što se događa unutar prostora, ono što je ispod tlocrtne površine, ne može. Čak i ova najnovija digitalizacija sustava vam to neće omogućiti, a maloprije sam nabrojala kakve sve preinake na zgradama se događaju i spadaju u bespravnu gradnju i vi to sami znate, a vi to nećete uočiti i dat ćete da i ono što se upravo sad dok ja govorim događa kao bespravno da se ozakoni temeljem ovog zakona i to kad se nekom prohtije pa i za slijedećih 60 godina. Eto imaju mogućnost da tu zgradu prinačiju, preinačuju u nedogled i da ju za 60 godina ako im tako prilike životne budu tražile podnesu zahtjev za ozakonjenje i onda prodaju ili čine s njom što ih je volja. A dotad javni interes ne samo u pogledu ovog parkiranja što sam spomenula kao ajmo reći najbanalniji ali izuzetno težak problem, izuzetno težak problem koji može imati i teške posljedice po zdravlje ili čak i životne posljedice ako hoćete jer nije baš lako slalom voziti između tih vozila.
Nadalje, tu je rečeno od strane kolege Klarića rok postoji i rok ja 21.6.2011., dakle to sam maloprije obradila. Točno to je rok sa kojim vrijedi taj ortofoto snimak ali on je potpuno neadekvatan. Ako je adekvatan onda vas čekam, čekam vas u Omišlju, čekam vas u Omišlju, a čekam vas već 12 godina u Omišlju da vidimo što ćete napraviti, što će inspektorat napraviti po pitanju terasa, balkona koji su se zatvorili, po pitanju tih konstruktivnih zahvata koji su izrađeni mimo građevinske dozvole i za koje ljudi upravo ovo čekaju, novi val legalizacije. Znate kako se u malom mjestu sve zna, točno znaš tko kako razmišlja i tko šta priča po kafićima. Čekaju novi val legalizacije. E pa baš me zanima, e pa baš me zanima da li će se legalizirati, a onda nemojte govoriti da sam nekorektna, da preoštro nastupam itd. jer vas ja sad upozoravam na nešto što vi znate da se to događa i da će se događati, a da vi to omogućujete.
Kolega Josić je spomenuo teške egzistencijalne potrebe i da ovo je način na koji neki ljudi koji su u teškoj egzistencijalnoj situaciji mogu riješiti svoj problem jer nisu imali novaca pa su gradili kako su mogli itd., poslije nisu imali novaca da ishode sve dozvole, a zašto onda bježite da se otvori mogućnost legalizacije samo onima kojima je to objekt, dakle prvi i jedini i koji stvarno imaju egzistencijalne potrebe. Zašto omogućujete da se vikendice na otoku Krku legaliziraju čak i na poljoprivrednom zemljištu i to na vrijednom poljoprivrednom zemljištu? Evo čekam vas da srušite vikendicu izgrađenu na poljoprivrednom zemljištu na području općine Omišalj i čekam vas od 2016. godine i nemojte se ograđivati s time da je to nadležnost Državnog inspektorata jer je Državni inspektorat u vašoj nadležnosti, u nadležnosti Vlade RH. Državni inspektorat isključivo odgovara Vladi RH, a vi kolegice iako ste samo službenik ste ovdje tu da predstavljate mišljenje Vlade RH. Tu piše vaše ime da će u ime sabora, u ime Vlade RH zakon braniti ti i ti ljudi imenom i prezimenom, pa ja kad šaljem poruku vama jer tu nema ministra onda šaljem poruku Vladi RH.
Dakle, molim lijepo dinamika rušenja bespravnih građevina posebno na poljoprivrednom zemljištu 2016. godina, 10 godina i onda ministar kaže pa svi ti koji su bespravni graditelji za 5, 6 mjeseci ili godinu dana oni znaju da će se njihovi objekti rušiti jer mi omogućujemo legalizaciju samo onih izgrađenih do 2011., e pa neće baš bit to tako. I nemojte mi se izvlačiti ni na nedostatak kadrova kao što se ja ne mogu izvlačiti za manjkavost posla u mojoj općini sa nedostatkom kadrova. Izvolite izraditi dinamički plan sa brojem kadrova kojim raspolažete u Državnom inspektoratu, pa recite Omišalj ili Primorsko-goranska županija će doći 2060. godine, pa ćemo znati, a ovako ha nema kadrova, ha ne znamo, to je nadležnost Državnog inspektorata, a glavni državni inspektor u bajbukani, a nema novog glavnog državnog inspektora i zašto se ne imenuje uostalom.
Sve u svemu na ovakav način legitimizirate nepravdu, bez jasnih rokova, bez stroge kontrole sigurnosti i uz dozvolu devastacije i poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Potpuno degradirate i struku i prostor i nadležnost i u konačnici Ustav.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko replika, prva je kolege Kujundžića.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice Ahmetović sluša sam pomno vašu raspravu i više-manje se slažem sa svim onim što ste izrekli. Međutim, kako očekivati da iste strukture godinama će početi provoditi određeno slovo zakona jer onda faktički to znači da udaraju sami po sebi.
S druge strane očekivat nešto od Državnog inspektorata u državi u kojoj je šef Državnog inspektorata dakle pokazao se kao jedan najobičniji lopina koji je drpao gdje je stigao i tamo gdje nije stigao mislim da je opet apsolutno promašeno.
Ja nekada imam dojam da taj sustav je ha s određenim ciljem napravljen mrvičast takav kakav je kako bi tu i tamo mogao pokazati da sustav funkcionira, a onda kad treba udariti po nekome tko nema određeno političko zaleđe i nikako ne drugačije jer ruku na srce u ovoliko godina postojanja da je netko htio se razračunati s ilegalnom gradnjom mogao je to napraviti vrlo davno.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovani kolega znači uopće ne želim politizirati. Znači stvarno ovaj put i na ovom zakonu ne želim politizirati. Govorim iz iskustva načelnice općine, izrazito turističke općine gdje se događa totalni kaos i nered u prostoru ali ne danas, ne jučer, posljednjih 12 godina za vrijeme kojeg sam ja načelnica.
I sad ono što je problematično, dakle degradacija prostora i nered u prostoru se opravdava povećanjem vrijednosti tih nekretnina koje su bespravno izgrađene. A što je sa snižavanjem vrijednosti nekretnina ljudi koji su pošteno izgradili te nekretnine? Što je, slažem se, dakle štite se oni moćni, oni jači, uvijek neko ima neko zaleđe, ali događa se i situacija da neki ajmo reći prosječan građanin jednostavno dođe i izgradi vikendicu gdje mu se hoće. Pa koja je to poruka čak i stalnim građanima općine Omišalj koji čekaju na građevinske dozvole? Koja je to poruka?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Kolega Kujundžić dignuo je povredu Poslovnika.
Što je povrijeđeno u Poslovniku?

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Članak 238., poštovana kolegice dakle ne prozivam ja djelatnice ministarstva, ja vjerujem da su to čestite i vrijedne žene. Ja pričam o onom što se zove sustav čiji ruku na srce su oni dio i nemaju potpunu slobodu …
…/Upadica Željko Reiner: Dobro, to je bila …/…
… a imamo dvostrukost u pristupu i u …

Reiner, Željko (HDZ)

… replika a ne povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.

Kujundžić, Ante (MOST)

…/Upadica Ante Kujundžić: … uklanjanju ilegalnih objekata između ostaloga i kuće Vlade Gotovca./…

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Kujundžić molim vas zaustavite se. Dobijate drugu opomenu.

Kujundžić, Ante (MOST)

…/Upadica Ante Kujundžić: Ispričavam se, povlačim povredu./…

Reiner, Željko (HDZ)

Nemate, ne možete, povlačim ja svašta nemojte me zafrkavati doslovno.
Repliku ima kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice danas smo govorili o bespravnim graditeljima, govorili smo o sustavu no nismo spomenuli ustvari susjede, susjede bespravnog graditelja. Dakle, imamo bespravnu gradnju koja je izgrađena a nismo kontrolirali njezinu protupožarnost, njezinu statiku, dakle izgradili smo odnosno legalizirali smo je samo na temelju arhitektonskog projekta. Zatim zahtjev za gradnju odnosno rješenje, rješenje o legalizaciji, uvid u sam, u sam postupak i izvještavanje susjeda o tome da je postupak u tijeku. To ovdje ide na oglasnoj ploči dok recimo redovnim putem ipak se zna tko su stranke u postupku.
Dakle, mi imamo ustvari ne samo devastiranu prirodu nego i postupkovno imamo oštećene ljude koji se nalaze u susjedstvu nekakve nelegalne gradnje potencijalno u opasnosti jer nije prekontrolirano apsolutno ništa što se tiče, što se tiče statike i protupožarne vrijednosti te zgrade odnosno tehničkih uvjeta koje ona mora zadovoljavati.
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
Što ćemo sa njima i kakvu poruku njima šaljemo?

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Točno kolega Paus upravo sam u svojem prethodnom odgovoru na repliku i rekla da je problem o kojem nitko ovdje ne raspravlja obezvrjeđenje nekretnina upravo onih koji su potpuno legalno gradili, izrađivali papire, došli do građevinske dozvole, a ona prošli čak i tehnički pregled koji iziskuje ponovno izradu i plaćanje svih mogućih certifikata, svih mogućih certifikata do tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole. I sad imate situacija gdje se radi i o kućama možda u nizu, pa zamislite živite u potpuno legalnoj kući koja je u nizu, a susjed vam je doslovno kraj vašeg prozora spavaće sobe izgradio balkon prozora spavaće sobe izgradio balkon, izbacio on de facto ovako stoji i gleda u vašu spavaću sobu. Znači vi morate biti zabarakadirani cijeli dan i noć sa škurama zatvoreni da netko ne bi jednostavno narušavao vaš intimni prostor, e to se legalizira.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovana kolegice kroz ovu, odnosno cijeli Zakon o legalizaciji, postupak legalizacije ima nekoliko kritičnih točaka. Jedna od kritičkih točaka je ovaj rok 21. lipanj 2011. godine, odnosno bolje rečeno snimka koja je napravljena na 21. lipanj 2011. godine, snimke avionske se u principu rade kad nema vegetacije. Ova snimka je rađena za vrijeme kad je bilo vegetacije. Jednako tako mogu vas podsjetiti na sve ono, oni koji su znali kad će biti prelet aviona, pa su bile kućice od kartona, od šperploče, na nekakvim otocima, na Kornatima i svega ostalog. Jednako tako već imamo i sudske procese gdje su pojedini djelatnici iz ureda suđeni jer su omogućili legalizaciju nečeg što nije bilo napravljeno sa 21. lipnjem 2011. godine. Umjesto da se oko toga vidjelo što se eventualno tu može poboljšati ili ne poboljšati o tome uopće ne raspravljamo, a to je jedna od kritičkih točaka ove legalizacije i cijeli sustav na tome je zapravo padao i bio sporan.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Tako je kolegice Mrak-Taritaš. Bili smo svjedoci i uhićenjima i dužnosnika i službenika po tom pitanju upravo zato što su ljudi vrlo vješto, oni ljudi koji, nepošteni ljudi da ih tako nazovemo najjednostavnije vrlo vješto izigrali i ovaj zakon i ovo ortofoto snimanje, jer su na vrijeme postavili razno razne nadstrešnice, a kao što sam malo prije rekla i čega su svjesni svi ovdje prisutni predstavnici Vlade da se tlocrtnom snimkom može snimiti samo položaj i tlocrt, odnosno tlocrtna površina objekta ali ne što je ono ispod njega, a da ne govorimo o tome da se ono što se unutar građevine događa uopće na nikakav način u tom smislu ne može utvrditi.
Pa nemojte mi reći da sada Zakon o gradnji u tom dijelu više ne važi, a u ovom dijelu važi, znači bitno je samo koliki je tlocrt. Pa koja to građevinska struka može pozdraviti? A i vi ste građevinska struka. Pa jel' netko ukazao ministru na tu jednostavno nelogičnost.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice ja sam se isto htjela vratiti evo prije nego je Anka Mrak-Taritaš postavila ovo pitanje vezano za orto snimku. Budući da sam i u prvom čitanju kad je bilo imala tu repliku i ministar je rekao da postoje mehanizmi kako će se vidjeti ovoga sve i snimaka i katnost itd. a nigdje u zakonu se to ne govori, a svi znamo ne mi nego struka ovo što je kolegica sad govorila da se iz zraka neće vidjeti sve što je izgrađeno.
Druga stvar je svakako što smo više puta rekli i ne znam zašto je toliki problem staviti neki rok legalizacije. Što želimo time poručiti i što se tiče inspektorata znamo kako je prebačen dio poslova na jedinice lokalne samouprave i kako i na koji način mislite da će oni vršiti onda kontrolu dograđenosti budući da su rekli da postoje drugi mehanizmi i zašto nisu oni uvedeni u ovaj zakon sam kako bi bili jasniji?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala.
Pa neće nikako utvrđivati baš kao što uopće Državni inspektorat jedinici lokalne samouprave ne odgovara čak ni na požurnice gdje se prijavi od strane komunalnog redara sa svom potrebnom dokumentacijom bespravna gradnja, znači neće odgovarati. Prave se mrtvi, a Vlada nema ništa sa Državnim inspektoratom, samo ga ona postavlja i samo njoj Državni inspektorat odgovara. Pa šta joj odgovara? Što točno joj odgovara? Očito ništa. Dakle, ortofoto snimak nije adekvatan i tu je potrebno ili vještačenje ili terenski izvid ili nekakva usporedba sa prijašnjim građevinskim dozvolama. Da, ali tko će vam to odrađivati? Komunalni redari? Na 106000 nelegalnih objekata koji su legalizirani kao samo ih je 13%. Oprostite 106 tisuća na području Republike Hrvatske potpuno bespravnih, a legaliziranih objekata za mene je jako puno. Ja nemam resurse za to.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)

Poštovana kolegice kako mislite da će ovaj zakon poticajno recimo to tako djelovati na novu nelegalnu gradnju kad sa jedne strane imamo valove i valove legalizacije, pa i danas na neki način pokušaj da se obezvrijedi pitanje nelegalne gradnje. Govori se da eto netko nema novaca pa treba graditi ili je socijalni slučaj pa o.k. onda nelegalno graditi. To su neke od poruka danas, a sa druge strane nemamo postupanja, nemamo akcije koje su zakonske, nemamo zapravo to pitanje da se nelegalna gradnja kazneno goni onako kako treba, jer to je na neki način nepovratno smo uništili prirodu, nepovratno smo uništili prostor, a mi danas zapravo kroz ovu raspravu pokušavamo na svakakve načine tu nelegalnu gradnju kroz legalizaciju upravljati. Da li će to poticajno djelovati na nove nelegalne gradnje?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Apsolutno ne da će poticajno djelovati, nego će donijeti jedno oslobođenje svih tih koji su grčevito čekali da se otvori novi val legalizacije. To je upravo ovo što je otvoreno, što je sad mislim na raspravi ali sa tom još dodatnom prednošću što se ljudi mogu opustiti, pa će kad stignu, pa će kad stignu prijaviti odnosno zahtijevati legalizaciju. Znate zašto? Jer nema žurbe. Postupanja biti neće. Na ortofoto snimku se ne vidi ono što su dogradili, ono što su preinačili, ono što su bespravno gradili pa čak i da im netko i dođe, da se čudo desi, da dođe netko iz Državnog inspektorata taj će reći pa dobro ali evo sad novim zakonom to je zapravo sasvim legalno, hajde vi samo podnesite zahtjev.
Dakle, rušenja neće biti. Sve kućice na poljoprivrednim i šumskim zemljištima iako nisu za egzistencijalno pitanje građene nego za vikendice jer oni mogu doć u nečiju općinu i mogu izgradit gdje oni hoćeju, hoće. To je poruka koju šaljete i to je ono dno dna.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Milos ima repliku.

Milos, Anteo (IDS)

Hvala.
Poštovana kolegice, evo dolazim iz sredine koja je slična kao i vaša. Novigrad je grad sa otprilike 5 tisuća stanovnika i dijelim vaše mišljenje i vaša iskustva koja imate i sa prometom, ali i sa svim ostalim nedaćama koje se dešavaju u ovako malim turističkim destinacijama. Nažalost, evo kod nas je slučaj da je Državni inspektorat izašao jednom na 17 zahtjeva, znači jedanput su došli u grad i to zbog jednog bazena znači nebitna, nebitna i nevažna intervencija države. S druge strane imamo velike probleme sa infrastrukturom, imamo probleme sa manjkom komunalnih redara i s edukacijom tih istim ljudi. Zanima me vaše mišljenje, da li država dovoljno čini u korist JLS po tom pitanju, kakva su vaša iskustva?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Prije ove rasprave tražila sam da mi se izvuku u zadnjih 5.g. sve naše prijave bespravne gradnje kao JLS Državnom inspektoratu uz svu popratnu dokumentaciju komunalnog redara, naravno izuzev onoga što je, za što je zadužen sam komunalni redar, izuzev toga. Znate kolko je riješeno? Nula. Znate na kolko mi ih je odgovoreno? Nula. Znate na koliko požurnica mi je odgovoreno? Nula. Ja razumijem sad, nema tko odgovoriti jer je šef u zatvoru, ali mislim to je postupanje države i što sad ona radi ovdje, kaže sad se i opustite, ne morate čak ni žuriti i da država hoće nešto napraviti postavila bi uvjete, jel to za ljude sa prebivalištem na području te općine, jel to kao nekakav prihod, prihodni ili dohodovni cenzus, jel to neko imovinsko stanje, jel to namjena, jel to za iznajmljivanje, komercionalizaciju ili za osobni, osobno korištenje?
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Ništa.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovana kolegice i u vašem izlaganju kao i u ostalima, ali i u replikama i ministru i sada ovim replikama na pojedinačne rasprave, pa u ime klubova čuli smo cijeli niz prigovora koji nisu rekao bih realni jer kao što vidimo iz naše tradicije dakle golemi su razlozi, teško bi ih bilo nabrojati zašto se događa ta ilegalna gradnja. A i sami ste rekli zapravo da će obzirom na iskustvo da će se sigurno prije ili kasnije za 5, 10, 15, 20.g. dogoditi nove snimke, pa ćemo ići u novi postupak legalizacije, ali mi ovdje nismo fokusirani na ono što je ključno, a što svi naglašavamo, da će se događati ta dakle protupravna gradnja i ubuduće, pa zapravo fokus bi trebao biti na tome da zakon nađe mehanizme spriječiti ili što više umanjiti da se događa, događa ta gradnja dakle jer razumijemo i to da je teško rušiti nešto što je sagrađeno, ali zapravo treba uspostaviti sustav koji će što više onemogućiti i drugo pravilo bi trebalo isto tako uvesti…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…da nikako ilegalna gradnja …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… ne može biti jeftinija
…/Upadica Reiner: Kolegica Ahmetović, izvolite./…
… kad se već ide legalizirati od onoga…
…/Upadica Reiner: Hvala vam lijepa./…
…od onih koji su gradili legalno.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala, ajmo se držat vremena.
…/Upadica Jurčević: Evo, rečenicu da završim./…
Izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Pa poštovani kolega Jurčević, ja bih se čak u jednom dijelu i složila s vama, međutim kako su ove kritike realne, pokazuje činjenica da se može ovim zakonom realizirati legalizacija bespravne gradnje čak na poljoprivrednom i šumskom zemljištu sa uvjetom da je čak i protiv namjene napravljena ta gradnja, znači bez ikakve, ikakve usklađenosti, ni približne usklađenosti, čak ni sa prostornim planom. Znači dajmo neku granicu negdje podvucimo ako smo već okej otvorili taj rok u nedogled. Okej, ajd, ajde mogu recimo pretpostavit da ste imali dobru namjeru, pa onda dajmo neke granice stavimo, pa ne možemo baš sve legalizirat, pa ne može se neko sjetit izgradit vikendicu na šumskom zemljištu ili na vrijednom poljoprivrednom zemljištu, a kunemo se u poljoprivredu, u ovčarstvo, maslinarstvo na otoku Krku i kažete ne, možeš ti u nedogled kad god budeš htio legaliziraj si tu gradnju, ma mislim stvarno.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Baksa ima repliku.

Baksa, Ivica (NPS)

Evo poštovana kolegice, nadovezao bi se na vaše izlaganje o dugoročnim posljedicama ovih izmjena. Čini se da ovaj konačni prijedlog zapravo cementira status quo. Smatrate li da ovakvim popuštanjem i stalnim produljivanjem mogućnosti ozakonjenja mi zapravo trajno uništavamo povjerenje građana u pravnu državu?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Da, to je ključna poruka koju šaljemo, dakle potpuno rušimo povjerenje u zakonodavstvo, potpuno dajemo za pravo svima onima koji ne poštuju zakone, potpuno poginjemo glavu pred onima koji su iskoristili na ovaj ili na onaj način da li moment, da li bezobrazluk i mogućnosti koje je otvorio orto-foto snimak koji radi samo tlocrtnu snimku, dakle apsolutno mi degradiramo i pravni sustav, ali i sustav struke, dakle građevne struke prostornog planiranja, arhitektonske struke, čega god hoćete vezano za ovo područje. Dakle mi šaljemo našoj struci i našim poštenim građanima poruku, pij-puke ne vrijedi ništa što ste učili, nadograđivali, istraživali, nama obznanjivali godinama, ništa ne vrijedi, može u ovoj državi tko što hoće.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govorit poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice sa suradnicima, kolegice i kolege.
Tema bespravne gradnje nije jednostavna tema, tema bespravne gradnje je vrlo složena tema. Kad ulazite u genezu bespravne gradnje onda kad to analizirate onda iz analize bi isteklo zašto nastaje besplatna gradnja. Kaže bespravna gradnja nastaje zbog nepostojanja adekvatnih prostornih planova, bespravna gradnja nastaje zbog dugog izdavanja građevinskih dozvola i onda između ostalog je jedan socijalno gospodarski element da gdje nastaje bespravna gradnja.
Kad imamo prvi element nepostojanje prostornih planova u Hrvatskoj sve općine i gradovi imaju prostorne planove, njima su definirana građevinska područja i točno se zna gdje što i pod kojim uvjetima se može gradit pa je taj argument isključiv. Kad govorimo o dugom izdavanju građevinskih dozvola o tome možemo raspravljati ali uvodimo e-građevinsku dozvolu već desetak godina i nadam se da će ona imati svoje elemente kojima, kojima će se moći brzo izdavati građevinske dozvole i kada dođete do trećeg elementa socijalno gospodarskog kao što je u ime jednog kluba rečeno pa je rečeno to su ljudi koji imaju dakle slabije imovinske moći pa su kupili zemljište već unaprijed jer su znali da to zemljište nije građevno pa je zemljište bilo nešto jeftinije.
Ali da li gradite na građevinskom zemljištu ili gradite na zemljištu koje nije namijenjeno za gradnju, građevinski materijal isto košta. Isto vam košta jedan i drugi. Uštedili ste na projektnoj dokumentaciji. Bilo je jednom savjetovanje na razini nekih zemalja EU gdje sam ja govorila o tome kako se radi odnos legalizacije i što se radi s legalizacijom u području Hrvatske i onda je jedan kolega koji je s područja jedne mediteranske zemlje ustao se i pitao slijedeće. Kad govorite o ovim socijalno gospodarskim elementima kako opravdavate da će netko, da se netko uopće usudi ići u bespravnu gradnju, a vi ćete tu bespravnu gradnju srušit, dakle sve ono što je on napravio kao da je novce bacio u vjetar. Dakle, taj argument zaista ne stoji.
Zakon o, uopće u provedbi Zakona o bespravnoj gradnji i legali… odnosno legalizaciji ima nekoliko kritičnih točaka i te kritične točke je trebalo definirati i vidjeti što s tim napraviti. Prva kritična točka je rok lipanj 2011. godine. Kao što sam u replici kolegici rekla, dakle kad radite snimak avionski kad je vegetacija vama se desi da je vegetacija takva da vam pokriva zgradi i da vi onda zapravo ne vidite da li je zgrada postojala ili nije postojala. Iskustvo koje su bile u, bilo u legalizaciji se je pokazalo da je zapravo na tome se je kiksalo gdje su građani probali dokazivati da su oni imali napravljene objekte ili ono što se moglo legalizirati na datum 21. lipnja 2011. godine. Da su se tu radile određene malverzacije za to su već postupci napravljeni i neki postupci su dovršeni i to je jedna od kritičkih elemenata. Kad se tvrdi da se iz tih snimaka može vidjeti i katnost bojim se da je to apsolutno, da je tu netko promašio i da tu apsolutno nije tako.
Drugi element koji je kritična točka da građani postaju svjesni da moraju, da imaju rok do kad trebaju podnijeti zahtjev za legalizaciju. Taj rok je bio, podnijeto je puno zahtjeva sad produživanjem tog roka mi zapravo imamo trajnu legalizaciju, trajnu legalizaciju pitanje je čega i pod kojim uvjetima.
Treća kritična točka je rad ureda, ako mi sad, dakle zadnja legalizacija, zadnji zahtjevi su bili mogli se podnijeti do lipnja 2018. godine, skoro pa će biti 6 godina mi još uvijek po uredima imao 80-ak tisuća 70, 80 tisuća neriješenih predmeta pitam vas zašto, zbog čega. Dakle, predmeti vezani uz legalizaciju njihovo rješavanje je relativno jednostavno, nije komplicirano, nema, nemate kao što su vam u postupku izdavanja pojedinih lokacijskih ili građevinskih dozvola gdje onda pozivate i sve ostalo. Vrlo jednostavno provjerite da li je on postojao u lipnju 2011., da li ima sve što je potrebno da bi se mogao legalizirat i legalizirate. Ako to svoji po uredima 80-ak tisuća predmeta stoje namjerno, stoje iz razloga što se ne mogu legalizirat, stoje iz razloga da građevinska inspekcija po njima ne bi postupila. Dakle, to vam je slijedeći kritični moment. To drugim riječima znači sad će se ponovo podnositi zahtjevi za koje svi znate da je bila bespravna gradnja 2015., 2016., 2017., da se uopće ne može legalizirat i ona će negdje stajat.
I ono što je izuzetno važno o čemu moramo raspravljat i što se traži rasprava je postupanje građevinske inspekcije. Ja ovdje imam jedan papir pred sobom, odgovor Vlade od 28. siječnja 2011. godine kad sam tražila da mi se odgovori kako je, koliko je predmeta bilo rušenjem građevinske inspekcije, pa ću iz tog odgovora podijeliti s vama.
U periodu od 2012. do 2015. godine se na razini godine dana rušilo oko tisuću zgrada. U periodu 2016. – 2017., dakle to je prije nego što je bio Državni inspektorat 270 zgrada na razini godine dana. U periodu je, tražila sam to 2021., dakle od 1. siječnja 2018. kad je pa do 2020. ponovo oko 200, 240 zgrada godišnje.
Dakle, kad govorimo o zgradama tu vam se ruši nešto i u temeljima ili nekakvo dakle nije to cijela zgrada. To samo pokazuje da građevinska inspekcija ne radi svoj posao. Ja, dakle nisu rušenja pokazne vježbe, nisu rušenja prigodničarska da svi sad napravite dovedete sve kamere da se ruše. Ja osobno zaista kad vidite da je kuća napravljena, da u toj kući žive ljudi, da vi iseljavate ljude iz te kuće, da iseljavate nekakav namještaj nisu to lijepe slike.
Dakle, ono što građevinska inspekcija treba raditi, treba raditi i treba rušiti u temeljima, treba rušiti kad se nešto počinje raditi. Mi smo mala zemlja i ako građevinska inspekcija radi svoj posao, da ona radi svoj posao u Istri znaju svi ovi u Dalmaciji, da ona radi u Dalmaciji znaju svi na kontinentu. Dakle, kad građevinska inspekcija odluči raditi svoj posao, da ne radi svoj posao svi to znaju. Kad bi građevinska inspekcija to kontinuirano radila onda bi zapravo slala nekakvu poruku. Kad sam u medijima prvi put čula da će se ministar, a to je bilo i u nekakvim odgovorima prije da će se ministarstvo i ministar odlučiti reći nema više roka za legalizaciju, u bilo kojem trenutku ako ste do, do lipnja 2011. bespravno gradili možete podnijeti zahtjev, imala, razmišljala sam u tom trenutku imala sam nekakav dvojaki odnos prema tome i u tom trenutku sam razmišljala kao što se uvijek pitam da si u cipelama tog ministra što bi napravila ili da imaš to pred sobom, što bi napravila. Kao što kad sam postala ministrica sam naslijedila onaj zakon 2011. koji je bio neprovediv i onda se morala boriti i ići u jedan posve drugačiji vid zakona koji bi mogao bit provediv i koji bi se mogao jednostavnije provodit i tad sam nekako razmišljala u dva smjera. Jedan smjer je kad bih baš bilo još dosta zahtjeva koje treba riješit, išla bi još s jednim rokom od 6 mjeseci i završila priču. U 6 mjeseci možete podnijet zahtjev i završila priču, a onda imala jedan element koji je inače element neke druge zemlje. Taj element koriste u prostornom planiranju, a to su vam financijske ili porezna politika. Kroz financijsku ili poreznu politiku neke druge zemlje štite prostor. Dakle neke druge zemlje kažu kad imaš prostor koji imaš zemljište koje je namijenjeno za gradnju, a u određenom roku to ne iskoristiš nego ga rezerviraš za budućnost, onda plaćaš komunalnu naknadu kao da si na tom, na toj parceli napravio ono što je sukladno planu moguće pa ti to onda čuvaj za budućnost, a jedna od poreznih politika bi bila koju bi naši građani dobro prepoznali je slijedeća. Imaš bespravno, bespravnu kuću, bespravni pomoćni objekt, ne znam nešto što imaš. Kad će se, kad će biti određene, određene porezne politike koje su sad, su zapravo komunalni doprinosi, ti plaćaš više nego ako je ona legalna. To je jedna od elemenata kojim, koji imaš alat u ruci. Alat u ruci za tema prostorno planiranje je uvijek vezano i uz određene fiskalne i porezne politike. Dakle da se je za to odlučilo, to bi bio jedan alat u ruci. Ovdje je poruka ok gle možda se, možda se možemo dogovorit držat ću ti predmet pa ću ti jednog dana to rješavati ali poruka kad ti glavni inspektor završi u zatvoru je poruka da ne radi svoj posao …/Upadica Reiner: Hvala./… i da to radi ili ga i ne radi ga namjerno. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Imamo nekoliko replika, prva je kolege Bakse.

Baksa, Ivica (NPS)

Poštovana kolegice Mrak Taritaš pa evo što mislite kako spriječiti da se ozakonjuju objekti koji su problematični sa aspekta sigurnosti, primjerice oni u zonama povećanog požarnog rizika s neadekvatnim prilazima ili oni koji onemogućavaju pristup hitnim službama. Uvođenje izjave ovlaštenog inženjera jest korak naprijed ali ostaje pitanje postoji li dodatni mehanizam provjere ili nadzora u situacijama gdje postoji realan rizik za ljude i okolinu. No ako na to nemamo jasan i provediv odgovor onda se ne radi o stvarnom uređenju prostora nego o naknadnom prihvaćanju stanja kakvo jest uz rizik da problemi koje danas legaliziramo sutra postanu još, još veći. Pa evo molim vas vaše mišljenje.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo kolega Baksa. Dakle cijela legalizacija je vrlo problematična i nitko ne dvoji toga da je vrlo problematična. Kod nas bespravnu gradnju karakterizira nešto. Dakle kad govorimo o nekakvim zemljama pogotovo Južne Amerike, tada je tamo bespravna gradnja one favele, nekvalitetna gradnja. Kod nas vi imate bespravnu gradnju za koju je projektnu dokumentaciju napravili inženjeri. Ona je bespravna zato što se nisu ishodile dozvole. Vi kod nas imate bespravnu gradnju iz razloga što je netko bio lijen pa nije uopće želio ishoditi dozvole. Imate različite razloge, ali kad je riječ o ovim elementima. Dakle i na bespravnu i na bespravnu i na legalnu gradnju vrijede i dalje inspekcije. Inspekcije imamo protupožarne inspekcije. Dakle ako ona ustanovi da nisu zadovoljeni protupožarni uvjeti bez obzira je li ona bespravna ili legalna, ona, ona u odnosu na to mora snositi adekvatne posljedice. …/Upadica Reiner: Hvala./… Dakle tu nema razlike između legalne i nelegalne.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Marković ima repliku.

Marković, Ivana (SDP)

Iz HDZ-a su danas kazali da je nelegalna gradnja sociološki problem. Ja se mogu s tim složiti, smatram da je to na neki način u Hrvatskoj postalo opće prihvatljivo pa skoro evo i prihvatljivo ponašanje i tu ću citirati jednog zastupnika iz HDZ-a koji je u replici kazao da treba razlikovati mešetare i oni koji svjesno grade bez dozvole i sirotinju koja gradi iz potrebe. Oni koji su zloupotrijebili prostor, valjda to su ovi prvi. Pa evo mene zanima kako u taj kontekst ova tvrdnja iz redova HDZ-ova, HDZ-ovaca se uklapa pjevač pod njihovim pokroviteljstvom koji sigurno nije u potrebi, a koji traži odgodu rušenja svojih nekretnina ili npr. izbornik reprezentacije koji kaže da živi vrijednosti hrvatskog naroda, a on gradi nelegalno u štićenom parku. Jel vi mislite da je to iz potrebe ili iz obijesti.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo na vašem pitanju, mi tu postavljamo pitanje mali i veliki bespravni graditelji. Bespravni graditelj je bespravni graditelj. Namjerno sam u svom izlaganju i govorila o tome kad sam rekla da je kod nas jedan taj socijalno gospodarski element pa je kolega rekao kako se netko uopće usudi bespravno gradit i zna da, da kad mu to sruši sve što je uložio mu ode u vjetar. Jednako tako kad je Zakon o legalizaciji 2012. bio u Hrvatskom saboru, onda je jedan od kolega koji još nije kod nas rekao da o čemu govorimo, da je tradicijska gradnja u Hrvata bespravna gradnja vikendom. Kad dođu prijatelji, dečki, ne znam kumovi i naprave kuću. No međutim zaista je tema da kad govorimo, kad govorimo o ljudima koji su bespravno gradili, oni kad govorimo o pjevaču Thompsonu, pa on bespravno gradi zato iz hira. On kroz bespravnu gradnju kaže ne poštujem zakone …/Upadica Reiner: Hvala./… ove zemlje.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Kolegica Ahmetović ima repliku.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa.
Za mene su kolegice svi jednaki u RH, a kad govorimo o bespravnim graditeljima, pa ste rekli imamo različite bespravne graditelje u smislu njihovih motiva. Ja se slažem. Na području moje male općine imate bespravne graditelje na tuđim parcelama, na privatnim tuđim parcelama, potpuno bespravna građevina, bez ikakvog projekta, govorim o čvrstim objektima, veličine kakve ja vjerojatno neću nikad moć izgraditi, a na koje Inspektorat državni izrijekom meni na službenom sastanku kaže, mi po tome nećemo postupati, mi po tome nećemo postupati, u brk ti kažu. Onda imate bespravnu gradnju na poljoprivrednom i šumskom zemljištu za svrhu vikendice, čak se te vikendice prodaju na Njuškalu i prodaju se, a sad se ponovno preprodaju jer su bespravne, jer su bespravne, nemaju infrastrukturu, nemaju priključak za vodu i struju zbog toga, ne zato što se ne koriste nego nemaju luksuz kakav su htjeli sebi stvoriti…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…bespravno.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Kolegica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Kolegice Ahmetović, ja vam mogu nabrojati otprilike još cijelo popodne niz primjera. Jedan od primjera koji je meni bio posebno zastrašujući je bio da su preko vikenda susjedi napravili garažu na susjednoj parceli svog susjeda koji je slijep i rekli su, pa mislili smo da neće vidjet jel ne može vidjet. Dakle to vam govorim iz prakse, to vam ne govorim izmišljeno, to vam govorim nešto što je bilo. Dakle bezobraštini ljudskoj nema kraja, dakle toj bezobraštini u kojoj vi odlučite bit bespravni graditelj namjerno, uopće nije, dakle govorimo o nekakvim socijalno gospodarskim elementima, ali govorimo o nekom kom uopće nije problem novci, ima novaca da plati projektnu dokumentaciju i najbolje arhitekte koje može izmislit, ima, uopće nije problem platiti komunalno i sve ostalo, ima zemljište, ali on bespravno gradi iz hira, iz bezobraštine…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…mi govorimo i o tim primjerima.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Kolegica Auguštan-Pentek ima repliku.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice, pa ja ne bi rekla da grade iz hira nego zato jer znaju ti koji grade iz hira znaju da će im država kasnije to riješiti i to je najveći problem. Ali isto tako je problem što je kolegica Ahmetović tu govorila kao nemaju priključka, nažalost i te bespravne građevine su dobile priključak vode i struje, što je još veći apsurd kako je to moguće. Također tu ste govorili danas o socijalno gospodarskim elementima, pa kao gradonačelnica mogu reć da oni koji nemaju, oni građani koji su socijalno osjetljivi češće poštuju zakone i oni se drže propisa jer znaju i da ona kazna koja mislim da je preblaga za bespravnu gradnju je njima velika. Tako da nažalost smo svjedoci da bespravno grade baš oni koji imaju iz nekog motiva i zato što znaju da oni neće biti kažnjeni dovoljno za to što rade.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, mi se zapravo ponovo u ovoj cijeloj raspravi otprilike mislim da vrlo isto ili slično govorimo, da imamo građevinsku inspekciju koja radi svoj posao, koja izlazi na teren, koja ne kaže to me ne zanima ili mi je to veliko ili mi je to malo ili mi je ovakvo ili onakvo, koja izlazi na teren, koja naplati kaznu jednu prvi dan, dođe drugi dan, ništa se nije promijenilo drugi dan, dođe treći dan, to je jedan od elemenata da smanjite bespravnu gradnju. Nekad je građevinska inspekcija bila na razini općina, onda je rečeno da građevinska inspekcija mora doć na državnu razinu jel postoje općinski moćnici, pa je ona pod utjecajem općinskih moćnika, pa je građevinska inspekcija došla na državnu razinu, kad je došla na razinu države je bilo 200 građevinskih inspektora, danas ih ima negdje 50 i nešto. Dakle jedan od elemenata koji vi morate imati alata je zapravo adekvatno štićenje prostora putem inspekcije.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Vraćamo se našoj točci, točki i sad će govoriti zastupnica Dalija Orešković.
…/Upadica: Ne, ona je povukla./…
A oprostite, nisam znao da je povukla kolegica Orešković, pa će govoriti kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)

Evo ispričavajte se, nisam ni ja znala da je povukla, pa samo sekundu.
Evo danas se, vraćamo se ponovo na točku i danas govorim neko ko već iz osobnog iskustva, iskustva lokalne čelnice upozorava na istu stvar, a to je da se svakodnevno suočavamo sa posljedicama jednog sustava koji deklarativno uređuje prostor, a u stvarnosti ga polako, ali sustavno gubi jel mi danas više ne govorimo o pojedinačnim primjerima nelegalne gradnje kako se to nešto u uvodu govorilo, pa evo danas nelegalno grade ili su gradili oni koji su bili u nekoj potrebi itd.. Kad pogledate da je najveći problem nelegalne gradnje upravo duž primorja, duž obale onda je vrlo jasno zašto i čemu je služila odnosno služi ta nelegalna gradnja. Mi znači ne govorimo već o pojedinačnim slučajevima nego obrascu ponašanja koje kao što sam rekla ponavlja duž cijele obale i koja nažalost pokazuje da država nema kapacitet, nema ljude, a očito nema ni dobre zakonske okvire da zaštiti ono što je po Ustavu javno i neotuđivo dobro jel da je tako mi danas ponovno ne bi raspravljali o pitanju tzv. nove legalizacije.
Govorilo se tu danas o odgovornosti, mi ne možemo govoriti o odgovornosti kad imamo činjenicu da glavni državni inspektor danas mi ga nemamo, znamo zašto ga nemamo jel je završio u zatvoru radi odlaganja nelegalnog otpada odnosno davanja, primanja mita da se to omogući, pa je ovako malo licemjerno slušati danas i slobodni govor na temi zaštite planeta kad osoba koju je upravo imenovao HDZ je to putem mita omogućavala. To nije samo politički problem nego duboki institucionalni signal da je sustav kontrole ne funkcionira, a kada sustava kontrole ne funkcionira na vrhu onda je iluzorno očekivati da će bilo šta na terenu funkcionirati u zaštiti prostora i ponovo govorim kao čelnica lokalne samouprave, sve to na papiru dobro izgleda al kolegica Mirela je nešto o tome govorila i ministar je reko pa evo vi u Supetru isto imate komunalne redare. Komunalni redari danas imaju pod svojom nadležnošću doslovno sve od pasa, mačaka pa do zaštita pomorskog dobra zadržavanja gradnje, međutim apsolutno to ne funkcionira. Evo ja sam živi svjedok da smo imali situaciju gradnje na pomorskom dobru gdje su došli inspektori stavili sve te trake kad su otišli ća trake su uredno maknute, ta građevina danas još dan danas stoji.
Moram priznat da se kao gradonačelnica osjećam zaista glupo jer s jedne strane donosimo prostorne planove, govorimo o zakonima, moramo se pridržavati zakona, naše dozvole čekamo po dvije, tri godine, a onda to u praksi vidite i zapravo ste u potpunosti nemoćni ili kad tražite pomoć od institucija od tog razmrvljenog sustava, gdje nažalost više ne znamo ni dobro nadležnost ostanete u toj borbi sami i to je ona poruka koju mi šaljemo svima koji gledaju, a gledaju to i građani, gledaju nelegalni graditelji, a pogotovo gledaju ovi koji na tako jednostavan način žele doć do prihoda odnosno iznajmljivanja tih nekretnina.
Ukidanjem roka za legalizaciju, to je također bilo dosta govora, se šalje jasna poruka da gradnja bez dozvole nije stvarni problem to je samo administrativno pitanje koje će se riješiti naknadno i time se briše granica između nezakonitog i zakonitog i zato sam i pitala kolegicu Mirelu kakvu mi danas poruku šaljemo. I zagovornik sam toga da ok je govorilo se o legalizaciji ovog nečeg postojećeg, ali trebamo imati jasan odgovor na ono što se sada dešava, znači na nelegalnu gradnju, na okupaciju pomorskog dobra i slične stvari.
Mi imamo stalno situacije npr. gradnje na pomorskom dobru, pozovemo nadležno naravno ispomoć inspektora i našeg pomorskog redara u nekim stvarima se naravno ne možemo sami nositi, oni se okrenu odu ća i kažu nije upisan u pomorsko dobro nema nadležnosti i to je nešto što u potpunosti kaskamo.
Ja ću pročitati par naslovnica znači u novinama, to su vam ove tipične stvari gdje vidimo u svakom mjestu, pa evo npr. kafić niknuo na plaži bez koncesije, inspekcija naložila uklanjanje ili ugostiteljski objekt godinama radi na pomorskom dobru bez dozvole, to su objekti koji se postavljaju direktno na pomorsko dobro bez koncesije istekom koncesije, često se koriste sezonski, a pravna kontrola otežana. Pa onda imamo npr. vila izrađena metar do mora dio objekta ušao u pomorsko dobro država traži rušenje ilegalno dograđene kuće na obali. To je ova naša stvarnost s kojim se svakodnevno suočavamo gdje nismo nažalost svi sposobni poslati poruku da ove stvari nisu prihvatljive.
Također bi potvrdila i ovo što je kolegica Mirela rekla, žalosno je šta lokalna samouprava nema nikakvu povratnu informaciju na ono što upozoravamo nadležni inspektorat, niti dobivamo odgovore, kad šaljemo požurnice nema nikakve reakcije i ponovo moramo priznat da se svi skupa osjećamo glupo jer za realizaciju gradskih projekata trebamo čekati nekoliko godina do odgovarajuće dozvole dok u međuvremenu vidimo na terenu što se dešava.
Nažalost mi smo na otoku Braču neko je to također spomenili, imali zaista nevjerojatnu dosjetljivost nelegalnih graditelja pa su na ovoj snimci kako se zove ortofoto pokušali legalizirati kartonske objekte, znači pokušali su legalizirati kartonske objekte, pa je jedan načelnik radi toga dao ostavku, drugi načelnik je bio pod policijskom pratnjom odnosno zaštitom mjesecima, a rezultat svega to je da je u potpunosti uništen Ured za urbanizam odnosno izdavanje građevinskih dozvola na otoku Braču, pa mi evo sada prosječno vrijeme čekanja građevinske dozvole bilo za privatnika jedinice lokalne samouprave Hrvatske ceste vam je od tri do pet godina, pa evo to je jedan taj doprinos nelegalnoj gradnji jel vjerojatno kad pogledaju današnju raspravu u saboru, kad sa strane predstavnika većine kažu pa eto ok nisu imali novaca, rješavali su ne znam stambeno pitanje, pa ok je da se nelegalno gradi kakva je to poruka danas ljudima koji ovo gledaju i mi moramo sustav, znači da sustav bude otporan, da imamo inspektore na terenu, da oni izlaze po prijavama i da se promptno rješavaju stvari. Da se ruše nelegalno izgrađeni objekti, da se iskoristi mogućnost da se kazne. Znači da to budu kazne da nikome slijedećem padat na pamet neće nelegalno graditi i naravno da se razmisli o kaznenoj odgovornosti jer za mene nema većeg nedjela, nedjelja, nedjela od toga da se prostor na takav način bespovratno uništava i, i evo to je nekakav moj doprinos i posebno bi još tu podcrtala stvari koje se dešavaju po pitanju pomorskog dobra jer dolazim iz otočke sredine, iz cijelog ovog područja od Dalmacije pa do Istre. Upravo je najveći, jedan od najvećih problema gradnja na pomorskom dobru, radi toga što nismo upisali pomorsko dobro odnosno ne radi se dovoljno brzo pa i od razine županije, ministarstva ispomoći i jedinice lokalne samouprave i ne bi voljela, ne bi voljela da danas ide iz ove sabornice poruka da je legalizacija sad nema rok i da je ok nelegalno graditi jer eto ako nemaš novaca ili nisi riješio svoje stambeno pitanje ili neki socijalni status pa da se onda to tolerira. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo nekoliko replika. Prva je kolege Pausa.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovana kolegice govorili ste upravo o poruci koju šaljemo ovim novim otvaranjem roka za legalizaciju nelegalno izgrađenih građevina. Dakle često kažemo da ne, ne gledaj što čovjek govori nego ono što, nego ono što radi pa da parafraziram na ovo nemoj gledati što piše nego ono, nego ono što se stvarno događa. Ako pogledamo što je pisalo 2012. i u obrazloženju zakona i u samome zakonu i ono što se u međuvremenu dogodilo, a dogodilo se to da bespravna gradnja niti jednim svojim dijelom se nije usporila, dapače mislim da smo je još i potakli, da je još jača, u stvari mi bez obzira na ono što govorimo i što smo čuli na kraju krajeva i danas u ovoj našoj sabornici, šaljemo poruku da država je nemoćna, država ne funkcionira u smislu, u smislu sprječavanja bespravne gradnje i da će se prije ili kasnije ponovno moći legalizirati i ono što je izgrađeno nakon 2011. jer se ništa od toga niti je srušilo niti se sprječava bespravne graditelje da uživaju u toj imovini koju su stvorili.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor kolegice Marković.

Marković, Ivana (SDP)

Pa nije se usporilo pa to smo svjedoci svi mi koji obnašamo lokalnu dužnost, u konačnici svi mi građani, svi mi dolazimo iz manjih sredina, Hrvatska je vrlo mala zemlja i svaki dan to vidimo. Ja sam zato naglasila tu nemoć odgovornih osoba u jedinicama lokalne samouprave i o tome pričala. Međutim mi ne govorimo tu o pojedinačnim slučajevima, mi govorimo o tri ključna problema, tj. da mi više nemamo rok. Znači šaljemo jasnu poruku pa eto možete nelegalno graditi pa će se u jednom trenu to legalizirati, šteta. Pogotovo šteta na pomorskom dobru, šteta na obali, poljoprivrednom zemljištu, šteta za prostor, ne nema nazad. I treća stvar kaznena odgovornost. Bez kaznene odgovornosti nema stvarnog odvraćanja od toga da se zaustavi nelegalna gradnja. Jednostavno mi smo vam takav narod.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolegica Mrak Taritaš ima repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo.
Poštovana kolegice Marković, moje pitanje ide u smjeru uloge i značaj što tu uopće možete na razini dakle jedinica lokalne samouprave koje ste i vi na čelu, koje se nalazi uz obalu napraviti komunalni redari. Da li ste uopće u mogućnost da ih zaposlite i da oni rade jer u jednom trenutku kad ne znamo kako ćemo riješit problem, onda rješavamo problem na način da to prebacujemo na komunalno redarstvo pa su oni zaduženi od kontrole pasa i mačaka da li su cijepljeni, od toga da li netko ima onu tablu vezanu uz energetsku učinkovitost, od toga da li su na plažama odnosno da li imaju vanjske terase i svega ostalog i sad ih još tu imamo i vezano uz bespravnu gradnju. Pitanje je slijedeće, da li su to oni u stanju obavljati, da li uopće i možete zaposlit ljude koji su to u stanju obaviti ili mislite da bi neusporedivo bilo bolje da građevinski inspektori se prebace na lokalnu razinu pa makar nekoliko jedinica lokalne samouprave imali svog građevinskog inspektora. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)

Ja, ja sam super slažem sa svima, znači naći komunalnog redara u manjoj sredini to vam je podvig. Znači nitko ne želi radit taj posao. S jedne strane traži se srednja stručna sprema, a onda morate bit sposobni pisat i vodit upravne postupke, čitat zakon, to je zaista nemoguće ovaj naći, a pogotovo da radi u manjoj sredini gdje se ruku na srce svi, svi znamo ali se zalažem za ovo što ste rekli da se nadležnost u ovom dijelu spusti na nižu razinu, a onda za sobom to nosi i cijeli niz te teritorijalne reforme za koju nažalost ne postoji volja u RH, a bilo bi interesantno npr. napravit jedno istraživanje na razini Hrvatske pa možemo samo i od mog otoka gdje je pola jedinica lokalne samouprave nema ni komunalnog redara, a kamoli pomorskog kojeg je dužna imati.

Radin, Furio (Nezavisni)

Replika gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovana kolegice po mom mišljenju vi ste se zapravo na konkretnom primjeru dodirnuli onog ključnog problema, dakle rekao bih manji je problem ili manje važan problem dakle kako srušiti postojeće nelegalno sagrađene objekte, a puno je viši zapravo na ovim primjerima koje ste naveli kad se radi o pomorskom dobru koje je vrlo dobro zaštićeno i zapravo postoji formalno pravna nadležnost da bi se moglo spriječiti daljnja devastacije, međutim to se ne događa i zapravo to je ključno dakle da nešto što je zaštićeno kao pomorsko dobro da još uvijek dakle vezano za postojeće zakone pa i za ovaj koji se donosi mi očito nemamo mehanizam da možemo zaustaviti na vrijeme kada recimo bilo tko uključujući lokalnu vlast dakle primijeti da se događa to uništavanje koje je nepovratno. Dakle, kad se napravi objekt ili kad se napravi priprema za takav objekt, dakle njega se više ne može gotovo ga je nemoguće vratiti u prvobitno stanje, pa bi vas molio da možda još nekim primjerima navedete dakle izraz te postojeće nemoći, praktične nemoći iako postoji zakonska regulativa s kojom se može …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… to spriječiti na vrijeme, dakle da se ne dogodi šteta.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Marković, Ivana (SDP)

Apsolutno vam je to tako. Znači mi smo donijeli Zakon o pomorskom dobru, a na primjer evo konkretan primjer trebali smo donijeti uredbu o gradnji na pomorskom dobru prije neke 2-3 godine. Znači da vam se trenutno u RH na pomorskom dobru ne smije ništa graditi ako nema građevinsku dozvolu zato šta ne postoji uredba koja definira kako se građevine rade po pravilniku. Mi to još nemamo.
Ministar je bio u uvodu govorio oni će napravit uredbu, a ja već ganjam dva različita ministarstva radi uredba koje su trebali donijeti prije 2-3 godine od toga ništa, ali tih vam je primjera koliko god hoćete i svakodnevno iskreno nas svih više boli glava od nemoći jer pojave gradnje na pomorskom dobru, realizacija projekata, pokušaj da unaprijedimo nešto vam, sve pada jer nije upisano u pomorsko dobro, kad vam dođe lučki kapetan koji je nadležan otiđe će, kaže pa nije upisano u pomorsko dobro, što da radim.
I to su vam te sive zone …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… kad sam rekla da na papiru …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… sve lijepo izgleda a u praksi je nešto drugo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Miletić replika.

Miletić, Marin (MOST)

Kolegice vaš komentar, vi ste evo dolje s juga Hrvatske, s otoka, dakle 2020. godine to je 6 godina podigao sam kaznenu prijavu budući da na prostoru male bunje od 2 kvadrata je majstor sagradio ha praktički kuću za odmor s bazenom od 10 metara i 15 bungalova na potpuno pustom otoku Zmajanu, Dalmatinci ga zovu Orut, dakle to je pusti otok, nenaseljen, pastirska ona mislim da Dalmatinci kažu bunja jedna razrušena 2 kvadrata i na tom prostoru je sagrađena kuća za odmor sa jedno 15 bungalova.
2020. digao sam kaznenu prijavu, govorio sam u Hrvatskom saboru između 17 i 20 puta na tu temu, DORH ništa ne radi, može li vaš komentar evo o tome?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor.

Marković, Ivana (SDP)

Bitna vam je kolega svakodnevna situacija i naša realnost gdje mi kao jedinica lokalne samouprave jednako postupamo kao vi, šaljemo prijave ili tražimo od DORH-a da reagira ali evo ta bunja, vjerojatno se to naselje, naši su ljudi dosta maštoviti, znači pokušavaju naći svakakve načine pa vjerojatno su i tu pokušali uskladiti sa prirodom, a pitanje možda će sad biti to legalizirano kroz ovaj zakon ona šteta koja je nastala za državu u proteklom godinu, ne znam porezi, naknade, ovaj nelegalno steknuta dobit to piše kući propalo i zato me vrijeđa, vrijeđa me kad znam šta se dešava na terenu kada se ovdje usudi netko kazati da je ovo problem da će ova legalizacija riješiti nekakav problem nekog socijalnog statusa pojedinca. To je vrijeđanje svih onih koji grade temeljem papira, dozvola i po proceduri.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, pa krenut ću ustvari od 2012. godine. Dakle, prije 14 godina donijeli smo Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama. Zakon koji je trebao i imao jedan od osnovnih ciljeva ustvari riješiti problem bespravne gradnje. Prije svega priznati da desetljećima se nismo adekvatno suočili s tim problemom pa nema smisla s obzirom na broj, na broj objekata to sve rušiti, nakon toga legalizirati ovo što se da legalizirati kako bimo imali evidenciju što se nalazi u prostoru i koja je vrijednost toga, ali i treće ne manje bitno reći sad je dosta podvući crtu i reći više to tako ne ide. E ovo treće nije išlo prema budućim bespravnim graditeljima nego ovo treće je išlo prema, kao obećanje prema ljudima koji su poštivali zakone i prije 2011. godine. I ovaj primjer koji je dao kolega Miletić malo prije govori o tome da mi to obećanje nismo ispunili. Nemilice se još i 14 godina kasnije bespravno gradi kao i prije 2011. godine.
O tome kakvu smo evidenciju postigli odgovorio je ministar na moje pitanje od prošlog puta koji je odgovorio danas. Dakle, prošli put sam pitao u ovom postupku legalizacije koliko smo mi legalizirali građevina izvan građevinskog područja. Dakle, one koje nikako nisu se mogle uskladiti sa prostornim planom, one koje nikako nisu služile kao pomoćni objekti u dvorištu, one koje nisu bile nadogradnja sobe za sina i da rješava na taj način svoje životno pitanje. Dakle, koliko je bilo objekata izvan građevinskog područja.
Dakle, mi nakon 14 godina provođenja ovog zakona ne znamo jer ministar je odgovorio djelomice na nepotpunim podacima iz upravnih odjela koji su mu odgovorili, dakle imamo državu u kojoj upravni odjel koji ima zaduženje provoditi ovlast ministarstva ne odgovara ministarstvu o sa podacima koji njemu trebaju, dakle mi nemamo evidenciju koliko toga smo izgradili izvan odnosno što se nalazi u prostoru izvan građevinskog područja i to legalizirano, dakle ono za što su građani podnijeli zahtjev.
Sad zamislite koliko toga ima onoga za što građani nisu podnijeli zahtjev jer je izgrađeno nakon 2011. godine. Srećom tehnologija je napredovala i dovoljno je uzet ortofoto karte od 2011., 2012., 2014., 2015. i kako je već snimana naša RH sve do 2026. uzet jedno područje koje je bilo poznato npr. po bespravnoj gradnji i pratit ga po godinama. Vidjet ćemo upravo sve ovo što su kolege, kolege pričale da se događa na terenu, da se jednostavne iz sličice u sličicu, iz godine u godinu pojavljuju novi objekti u našem prostoru, ponavljam ovdje izvan građevinskog područja. Dakle nemamo evidenciju ni što smo legalizirali, ali smo rekli još ćemo. Mi ne znamo što smo, ne znamo ni za koju namjenu ali još ćemo. Ja mislim da takav pristup stvarno šalje poruku da ova država ne funkcionira na način kako bi trebala funkcionirati. Nadalje, treba uzeti u obzir da nije svako područje jednako pogođeno bespravnom gradnjom, nije pogođeno jednakom vrste bespravne gradnje pa se i ne može svakom području pristupati na isti način. Evo dat ću vam primjer dvije općine u Istri, dvije susjedne općine, jedna koja gotovo da nema bespravne gradnje izvan građevinskog područja jer nije bila interesantna bespravnim graditeljima sa aspekta vikendica, sa aspekta objekata, kuća, kuća za odmor gdje su ljudi zaista kroz desetljeća iz životnih potreba u stvari radili ono što sam maloprije opisao u dvorištu dodali pokoji pomoćni objekta, pokoju garažu, lušijeru i sve to bi bili mogli napravit i u skladu sa zakonom ali eto bila je takva, bila je takva praksa pa su tako radili i oni i sad su se uskladili sa zakonom i imamo one, susjednu općinu koja ima tisuće objekata izvan građevinskog područja i još tisuće koje su, koje su izgrađene, koje su izgrađene nakon stupanja na snagu ovog zakona. Tu ne možemo pristupit isto kao i u ovoj, kao i u ovoj općini koja nema toga. Dakle ne mogu vrijedit ista pravila jer ćemo, ako stavimo zajednička pravila kako bimo izašli u susret našim ljudima koji su iz neimaštine, iz neznanja, iz nemogućnosti propustili nešto legalizirat, dozvoli i onome tko je iskoristio priliku, iskoristio priliku reći ću široke ruke koje daju zakonski, koju daju zakonski propisi i provukao nešto što narušava poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište odnosno devastira naš prostor. Zato smo u IDS-u podnijeli amandmane i nadam se da ćete ih podržat, prvi da nema otvaranja roka za građevine izvan građevinskog područja nego zadržimo tu mogućnost za građane koji nisu mogli, nisu znali ili nisu imali sredstava da legaliziraju svoje, u svojim okućnicama one objekte koji su im bili potrebni za život. To je prva stvar.
Druga stvar, sve se može legalizirat unutar građevinskog područja što je u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom jer ako je dozvoljeno 5 plus 1, dakle jedan kat na kući, ne možete legalizirat 3 kata. Dakle ono što može sada po građevinskoj dozvoli, to može valjda ići po legalizaciji. Ne može više od toga.
Treće, ne može put do rješenja o legalizaciji biti bitno kraći od redovitog puta. Dakle vi danas prema ovom prijedlogu zakona imate kao da ne postoji rekao sam to i u jednoj od replika, kao da ne postoje susjedi u, tih ljudi koji, koji su nelegalno gradili pa nije bitno da li objekt ima potrebnu statičku čvrstoću, pa nije bitno da li je protupožarno dobro, dobro sagrađen, pa nije bitno da li je probio okno ili prozor na susjed, prema susjedovoj parceli. Dakle nije bitno ugrožava li svoga susjeda i pa se iz tog razlog jer to nije bitno, ovo govorim ironično, taj susjed nema ni pravo očitovati u tom postupku odnosno ima pravo ako prati oglasnu ploču na dnevnoj razini po i ako zna da mu susjed uopće daje zahtjev za, za legalizaciju. Dakle ako u redovnom postupku građevinske dozvole, zna se koja je procedura, koja prava imaju stranke u postupku, a zna se tko su stranke u postupku, od investitora, od graditelja, od susjeda, od svih onih koji su u tu uključeni. Dakle sve ono, sva ona prava koja imaju stranke u postupku u redovnom, u redovnom postupku ta prava moraju imat i stranke u ovom skraćenom postupku legalizacije bespravno izgrađenih zgrada. Isto tako dakle samo pitanje dostave opet se ovdje zaobilazi, opet je oglasna ploča ta kad se smatra da je trećoj osobi, susjedu npr. sa objavom na oglasnoj ploči dostavljeno na znanje ono što je trebalo biti rješenje ili nekakav, nekakav poziv. Dakle ne možemo mijenjati uvjete.
Treće, kaže bez obzira da će se izdati rješenje bez obzira na prostorno planske, prostorno plansku namjenu odnosno ono što je predviđeno prostorno planskom namjenom. Ne može. Zabranimo izvan građevinskog područja, unutar građevinskog područja legalizirajmo sve što je u skladu sa prostorno planskom namjenom, a to je velika većina, velika većina toga i to pod jednakim kriterijima, kao da se gradi legalno. I treće ono što me na kraju krajeva baš i iznenadilo u ovome zakonskom rješenju, da ukoliko legalizirate nedovršenu građevinu, pazite u građevinskom području legalizirate nedovršenu građevinsku, građevinu vi to možete ić po ovom postupku, postupku napravit jel tako, umjesto da tražite čovječe nedovršena je, napravi projekat, ishodi građevinsku dozvolu i dovrši tu građevinu. Ja ne vidim stvarno razloga čemu ovi prečaci i čemu pravimo od ljudi koji su poštivali ove naše zakone da se osjećaju loše, da se osjećaju izigranima i da se osjećaju naivnima zato što poštuju zakone ove države. I da sumiram na kraju, ostalo mi još 50-ak samo sekundi. Znači bespravna gradnja se može legalizirati do 2011. samo u građevinskom području, nemojte više dozvoljavati na šumskom i poljoprivrednom zemljištu. Stavite jednake uvjete i jednaka prava stranaka u postupku kao u redovnom, kao u redovnom postupku i nemojte legalizirati nešto za što niste sigurni da je statičko, protupožarno i tehnički ispravno jer na ovaj način dobivamo zgrade koje ugrožavaju sigurnost i zdravlje ne samo vlasnika nego i ljudi u okolici, hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gosp. Miletić replika.

Miletić, Marin (MOST)

Kolega Paus, evo vi nam dolazite iz Istre, nama Riječanima preko Učke, a i mi smo vama preko Učke isto, zavisi dakle iz pozicije koje gledate. U Istri ima prema podacima koje ja posjedujem negdje 50 tisuća, 50 tisuća ilegalnih gradnji, od toga veliki broj je od naših susjeda Slovenaca. Kako biste vi, evo kad biste imali u svojim rukama mogućnosti, kako biste vi to riješili? Dakle to je jedna velika brojka, a onda tu imate priču stranih državljana koji u toj velikoj brojci imaju baš ogroman broj ilegalne gradnje u njihovoj priči. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Prva stvar, ministar je rekao da je danas moguće iz ovih orto-foto snimki, pogotovo ovih modernih, točno znat u kojem trenutku je netko negdje počeo i prvu kariolu cementa ispraznio i da ćemo to sve vidjeti, digitalno vidjeti. Da li se radi o 50 tisuća ili se radi o manjem ili većem broju, to će nama ministar reći kad proradi taj sustav, a dosad ne znamo ni ono što smo legalizirali, kao to, to sam govorio maloprije.
A što se tiče Slovenaca, kao i ja u Austriji, smanjim brzinu kad vozim, zato što znam da će me kaznit, a Austrijanac i Slovenac kad dođu ovdje…
…/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./…
…ne smanje jer znaju da, znaju da nema kontrole. Nije kriv ni Slovenac, ni Austrijanac, nego kriv je sustav …
…/Upadica Radin: Vrijeme, hvala./…
…i država.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gosp. Klarić.

Klarić, Tomislav (HDZ)

Kolega Paus, čitav dan ovdje čitate na litanije i moralizirate ovdje oko legalizacije objekata. Da to govori običan saborski zastupnik bi razumio, al to govori načelnik općine i ne možete reć da niste znali kakvo vam je stanje u vašoj općini i što je građeno na šumskom i što na poljoprivrednom i što ste poduzeli. Sad prozivate zakon koji nastoji uvodit red u taj prostor i to činite vi koji ste bili načelnik, koji kao i ja koji sam gradonačelnik znam sve što se događa na mom prostoru, znam što je izgrađeno van građevinskog, znam što je građeno po šumskom, znam što je građeno od prije '60.-'70.-tih godina i što sam poduzeo. Što ste vi poduzeli? I sad čitate i prozivate ljude koji nastoje ovim prijedlogom zakona uvest red u prostor i to ograničit na taj vražji datum 2011.g., o čemu govorite?

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Paus, Dalibor (IDS)

Dakle niste, ili uopće niste shvatili što sam ja pričao ili vam je pitanje bilo toliko nesuvislo da ga ja nisam shvatio. Ali ono što želim reć, naravno da znam što je na području, što je na području moje općine i naravno da smo sve što je nelegalno prijavljivali Državnom inspektoratu i naravno da se nije ništa poduzelo i naravno da ovaj, ovaj zakonski prijedlog koji je sada na snazi odnosno pardon, zakon koji je sada na snazi već deprimira postupanje sa nezakonito izgrađenim zgradama i po njemu smo postupali i došli smo tu gdje jesmo. Imamo otoke, kao što je rekao kolega Miletić, gdje imamo bespravne, cijeli otok bespravno je izgrađen. Dakle nije stvar u tome, stvar je u tome da podržavamo i dalje ovaj loš način i šaljemo poruku građanima, nemojte se držati reda, prije ili kasnije netko će već to legalizirati, nije važno poštivati zakone, važno je da ti sebi napraviš ono što ti u ovom trenutku treba. A male ljude naravno da treba podržat i to smo uvijek podržavali.

Radin, Furio (Nezavisni)

I gosp. Jurčević ima svoju raspravu.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo kad se radi o prostornom uređenju onda smo svjedoci i proteklih mjeseci kad je bio prijedlog cijelog niza zakona koji se odnose dakle na prostorno uređenje, uključujući dakle i ovaj zakon, pa smo čuli i cijelu povijest dakle da je to jedan naslijeđeni golemi problem koji se nikako ne uspijeva rješavati iako mi donosimo cijeli niz zakona i onaj '11. i ovaj sada i cijeli niz međuzakona, a odgovor je zapravo načelno vrlo jednostavan, mi donosimo čitav niz zakona, u saboru gotovo svakodnevno dižemo ruke, ali uvijek tvrdimo po učinkovitosti i analizama zapravo da sve što mi ozakonjujemo da se jednostavno ne provodi. Znači problem je u provedbi, pa uključujući dakle i ovaj, i ovaj zakon i uopće kad se radi o problemu prostora i njegovog uređenja ili pokušaja zaustavljanja svih nelegalnih, ajmo biti blagi, djelatnosti koje se događaju u prostoru.
Izgleda da smo i danas fokusirani, pa dosta i oporbe rekao bih pogrešno se fokusiralo na one koji ilegalno grade, dakle oni su rekao bih manji problem i ljudi ako vide da mogu ilegalno graditi, a postoji tu određena dakle i tradicija i određeni socijalni ovaj razlozi, da sad ne ulazimo u te detalje, ali u svakom slučaju dakle nisu odgovorni ili najodgovorniji ovi koji dakle ilegalno grade nego su odgovorne institucije koje nisu u stanju ili ne žele, a dobrim dijelom i ne žele zbog korupcijskih, a isto tako i drugih naslijeđenih razloga dakle provoditi postojeće zakone. Tako da je zapravo bespotrebno provoditi odnosno donositi nove zakone kada i na temelju postojećih dakle je potpuno jasno da bismo mogli zaustaviti i spriječiti ilegalnu gradnju, a isto tako je razumljivo da je vrlo teško se odlučiti iz socijalnih, pa onda i iz političkih razloga, budući je to masovno i zapravo većina vjerojatno građana ili birača u Hrvatskoj je ili značajan broj sudjelovao u nekoj ilegalnoj gradnji, dogradnji itd. i ukoliko bi se dakle išlo rušiti nešto to bi bila ne samo individualna šteta onoga ko je zapravo to ilegalno gradio, nego to bi bila i opća društvena šteta jer je tamo dakle i to je, i sve što je privatno je određeno društveno dobro. E sad da bismo vidjeli tu nemoć tih institucija uključujući prvenstveno ovo, ovo ministarstvo navest ću jedan primjer koji traje dva mjeseca da vidite dakle na jednom dijelu toga ministarstva kako to ministarstvo zapravo funkcionira u smislu poštivanja zakona, a radi se rekao bih ne samo o tome nego se radi zapravo o nečemu što je identitetski i na druge načine važno za pravnu sigurnost RH. Dakle radi se o Upravi za stambeno zbrinjavanje kojeg vodi gđa. Vukobratović. Ja sam već prije nekoliko mjeseci zatražio na temelju informacija građana inspekciju dakle Ministarstva pravosuđa, inspekcija je napravljena, naravno odgovoreno je rutinski da se ništa ne mijenja. Dakle prije približno dva mjeseca u Vukovaru, a znamo što Vukovar znači simbolički i to je jedno od naših s punim pravom potpomognutih područja dodijeljeno je 46 stanova, dakle jedan od tih stanova, a izgleda u pitanju su i drugi, al građani su pokrenuli i ovaj problem najviše koji je u medijima predstavljen kao svjetski slučaj nepravde i u pravnome, ali u moralnom identitetskom smislu.
Naime, radi se o tome da je jedan od tih stanova dodijeljen Goranu Oreškoviću, dakle osobi koja je rođena 2006.g., međutim otvorio se problem on je dobio taj stan budući je bio u jednom dječjem domu, a dobio je na temelju bodova jer u s njim su u stanu su zajedno dvije sestre, brat i njegov otac koji se tako isto kao i on dakle Goran Orešković rođen je 1962.g.. I on je bio u neprijateljskoj srbijanskoj agresorskoj vojsci i 2014.g. preko APN-a je dobio kuću koju je poslije toga prodao, dakle koju je poslije toga prodao, a sada je naravno na račun sina odnosno sin je dobio stan zahvaljujući također i njemu. Kad se pojavila prva informacija budući nisu bile temeljito istražene stvari jer ljudi nisu bili upućeni zapravo jer cijela ta procedura trebala bi biti javna, a ona je prikrivena pa su i županijske vlasti u to upetljani, al na kraju potpisuje ministarstvo i najodgovorniji je ministar Bačić iako on baš taj dokument nije potpisao nego državni tajnik, a zna se tko je najodgovorniji. I na temelju toga ne samo da je nastala nacionalna identitetska, pravna i svaka druga šteta od toga svjetskoga skandala nego i stranka HDZ-a od toga će imati negativne učinke i nikako da se to razriješi.
Prvi odgovor je bio da je zapravo u prvi mah su mislili da je otac taj koji je bio u neprijateljskoj vojsci i koji je već APN ga riješio prije 12 godina, a prodao je tu kuću pa su onda iz županije, pa i ministarstvo stalo je nekakvo dopisivanje, ali ostalo je nerazjašnjeno upravo ovo da je i taj Goran koji se osnovano sumnjivi za ratni zločin i podnesena je kaznena prijava, on je bio u jednom od najzloglasnijih logora, a to je logor Velepromet koji se nalazi u Vukovaru i kroz koji je prošlo 10 tisuća, dakle 10 tisuća logoraša uključujući da i oni koji su završili na Ovčari bili su zlostavljeni, mučeni, premlaćivani upravo u tome logoru.
Dakle, ovaj Orešković Goran '62. je rođen dakle otac, on je na temelju jasnog svjedoka preživjele žrtve kojemu je brat ubijen pored njega upravo na tom mučenju, on je sam bio zlostavljan, dakle radi se o Zdravku Krnjiću i još nekoliko drugih svjedoka, podnesena je kaznena prijava pa se otvorio taj svjetski slučaj da je protupravno to dodijeljeno, a to nije prvi skandal koji se događa u ovoj upravi za stambeno zbrinjavanje. Da li se to događa iz korupcijskih razloga, da li ih političke trgovine potpuno je nevažno, ali na ovom skandaloznom primjeru u tom ministarstvu zapravo možemo iščitavati zbog čega se i na pomorskom dobru i na svim ovim problemima koje smo danas slušali ne događa provođenje zakona, ako ne već rušenja jer je to teško i u socijalnom i drugom smislu, ali barem zaustavljanja divljanja kaosa i širenja bespravne gradnje, pogotovo na područjima gdje je gradnja objekata zabranjena uključujući i pomorsko dobro.
Dakle, kad pogledamo ovaj sramotni slučaj koji traje dva mjeseca, on je naravno u ovom bombardiranju prekomjernom informacijama u Hrvatskoj zastario slučaj jer tjedan dana u Hrvatskoj se ništa ne može dubinski raščišćavati i ostajemo uvijek na površini novi kriminal, nove korupcije, novi slučajevi potiru u zaborav stare. Ali na ovome primjeru u tome ministarstvu koje je ključno, dakle ključno iako su i druga državna tijela nadležna dakle ključno ako imate ovakove slučajeve, a upravo u toj Upravi za stambeno zbrinjavanje što je iznimno važno jer naravno kad nekome dajete dom, kuću, priuštivo stanovanje i ostalo čuli smo kolko je to važno, kolko odlučuje o našoj demografskoj situaciji, bijegu iz Hrvatske, sigurnosti, povjerenju građana itd., itd. ništa se nije dogodilo ni u ovom slučaju. A onda možete mislit što se događa sa drugim rutinskim slučajevima da možete bezbrižno na preporuku ili na nekakav mito bilo na državnoj, lokalnoj razini sagraditi štogod hoćete na pomorskom dobru, na poljoprivrednom elitnom zemljištu itd. tako da je uz nekakve očuvane parkove ili u nacionalnim parkovima prirode isto tako itd., dakle generalno šalju se poruke da država ne funkcionira, da smo korupcijski do grla okupirani i da se davimo u tom korupcijskom smeću ili da nas zapravo guta ta korupcijska hobotnica.
I ne bih više evo i molim zastupnike koji su ogorčeno ovdje kritizirali da se više ne fokusiramo na one koji ilegalno grade nego one koji su u državnim institucijama od vrha do dna kapilarno već korumpirani i ne provode postojeće hrvatske zakone, a mi se ovdje iscrpljujemo donoseći cijeli niz zakona o prostornom uređenju, uključujući ovaj o tzv. ilegalnoj ili nelegalnoj gradnji, ali svakodnevno u bilo kojem vidu sektoru u Hrvatskoj javnoga života donosimo nekakve zakona, usvajamo cijelu europsku pravnu stečevinu, OECD-ove itd., itd., a što više usvajamo zapravo upadamo u sve veći nerede jer kažem nije to samo grijeh ove vlasti niti onih prethodnih, postoji ta tradicija iz naših nesretnih ranijih okolnosti barem 150 godina unazad koliko ja povijesno istražujem. Taj problem se povlači i seli se iz strukture u strukturu bez obzira kolko smo šest već država u zadnjih sto godina promijenili nasljeđujemo probleme koji su nerješivi jer ta korupcija je toliko bolesna, zarazna gora od onoga virusa koji je bio lažan i trebala bi nastati panika u Hrvatskoj državi jer utopit ćemo se svi u tome korupcijskome glibu ako se mi u saboru ne fokusiramo da zaustavimo i preokrenemo taj korupcijski proces u kojem svi sudjelujemo uključujući i nas pa ljutit će se i predsjedavajući, dakle uključujući u saboru kojeg je naš davni ministar i saborski zastupnik s pravom obzirom na našu nemoć na koju smo pristali, nazvao kokošinjcem. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odvojeno ili zajedno ko-ko-šinjcem, odvojeno ili zajedno? …/Upadica se ne razumije./… A zajedno dobro.
Gospodin Miletić replika.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam poštovani potpredsjedniče HS-a g. Radin. Poštovani kolega Jurčević, ilegalne gradnje Roma Gorski kotar, Brod na Kupi kako je moguće da država s jedne strane će stiskati sve ostale građane pa onda ljudi koji dođu moji Riječani u Gorski kotar žele graditi kuću za odmor, investirati u turizam, poticati turizam u Gorskom kotaru moraju uložiti znatna sredstva, paziti na dokumentaciju da sve bude po PS-u, a onda dođu pripadnici romske zajednice koji sagrade četri ilegalne kuće uz samo kupalište, uz samo kupalište Broda na Kupi, pale gume javno, to se prijavljuje niko ništa, ljudima unište poslovanje, unište im projekte dakle cijelu strategiju turizma što može tu država napraviti da zaustavi to ludilo ilegalne gradnje konkretno u Gorskom kotaru romske cijele te priče koja tamo to ilegalno gradi …/Upadica Radin: Hvala./… i nikome ne odgovara za to?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo dakle to je jedan primjer o kojem ste vi dosta govorili u saboru, međutim naravno bez ikakve reakcije kao i ova vaša tužba koju ste spomenuli, zapravo to je još jedan dezintegrativni čimbenik u Hrvatskoj, čuli smo za nešto što se zove tzv. pozitivna diskriminacija. Dakle, to je jedan zapravo getoizirajući standard koji je štetan za hrvatsko društvo jer toga koga se pozitivno diskriminira, a to je navodno neka manjina zapravo zatvara ga se u njegov geto i suprotstavlja ga se cjelini društva. To se događa nažalost i u Brodu na Kupi sa cijelim nizom šteta koje ste vi obrazlagali, ali to je jedno od ludila korupcijske hobotnice u Hrvatskoj, dakle sve što ne valja bilo u kojem smislu pa zakonskom praktično donosi se u Hrvatskoj, ako donosimo dobre zakoni oni se onda ne primjenjuju. Pa tako dakle da je to drveno željezno ili pozitivni zločin možete reć da je nešto pozitivan ratni zločin? Ne možete, pa tako ne može biti niti pozitivne …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… diskriminacije to je …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Kujundžić replika.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući. Poštovani kolega, koliko mi zakona generiramo na tjednoj bazi ni ne čudi obzirom da ukoliko imamo na pameti da 1. siječnja je na snagu stupio novi Zakon o gradnji i prostornome uređenju, međutim ne znam je li do danas, ali sigurno do ožujka o čemu imam pisano očitovanje, nisu bili doneseni svi potrebni pravilnici, svi podzakonski akti. I onda se dogodi da vi faktički imate novi zakon koji je morao biti donesen, jer mi sve očito radimo u zadnji tren, a onda istovremeno primjenjujemo stare pravilnike koji su vrijedili za stari zakon u kojima dobar dio tih stvari nije niti obuhvaćen. I onda svi oni kojima je evo jedan bukvalan primjer Bože projektiranje kruh svagdašnji po kojem pravilniku će nastupit, po starome pravilniku, a mi imamo novi zakon koji je donesen. Dakle, to ono što hoću reći da često puta donesemo određeni zakonski akt na tjednoj bazi, a istovremeno …/Upadica Radin: Hvala./… nismo pripremili podzakonske …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… akte koji korak po korak razrađuju sve ono što je zakon definirao.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo dakle taj problem vezano upravo za ovaj zakon detaljno je u 15 minuta u ime našeg kluba obrazložio predsjednik našeg kluba g. Božo Petrov, a zapravo opet se sve svodi kad gledamo iz ovog općeg konteksta evo kojeg ste vi ovdje načeli u ovih minutu, a ja minutu mogu odgovorit zapravo uvijek je problem isti, to znači donosimo zakone koji se ne provode, a ne donošenjem pravilnika još dodatno pogodujemo korupcijskoj hobotnici da eventualno neko ko je pošten mogao bi u sustavu želi postupati po zakonu, može se pozvati sasvim legalno na to da nema pravilnika. Dakle, na neki način donošenjem zakona, a unatoč ovoj katastrofalnoj praksi još ne donošenjem odgovarajućih pravilnika stimuliramo ili sprječavamo cijeli niz poštenih ljudi u sustavu da ne mogu reagirati i intervenirati. Poznato da u korupcijskoj hobotnici da je većina, čak 99 poštenih ljudi u sustavu, ajmo to tako reći, dovoljno je jedan nepoštenih da pripreme ovakvu praksu da je održavaju, a još joj pomažu ili pogoduju ne donošenjem odgovarajućih pravilnika …/Upadica Radin: Vrijeme./… je 99% poštenih ljudi u sustavu ne može …/Upadica Radin: Bili ste.../…reagirati jer nema pravilnika.

Radin, Furio (Nezavisni)

Bili ste jasni. Na redu je, na redu su klubovi završno, gospođa Augušan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa. Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice iz ministarstva, kolegice i kolege.
Kao što smo i danas ispred kluba SDP-a rekli da država koja stalno ispravlja nezakonito izgrađene objekte dugoročno prestaje biti pravna država. Klub SDP-a zbog svih onih građana koji stvarno čekaju legalizaciju smatra da je možda potrebno otvoriti još jedan krug legalizacije, ali ta legalizacija ne može biti trajna nikako nego mora imati određeni rok. Ako želimo pomoći građanima koji čekaju rješenje moramo postaviti i rokove jer bez kontrole, bez uređenih evidencija nećemo napraviti ono što želimo, a to je da kakav prostor mislimo ostaviti budućim generacijama i kakvu državu, a želimo svi težimo uređenoj pravnoj državi trebamo imati.
Znači kao što sam rekla i prije, bez nekog roka neće biti ni reda, a time neće biti ni pravne sigurnosti, zato je SDP dao ovdje amandman danas i ja vjerujem da će i vladajući razmisliti o njemu i svakako glasati o njemu kako ne bi imali neku trajnu legalizaciju i time onima koji grade nelegalno iz hira zato što su mešetari, omogućili da to i dalje rade. Time šaljemo jednu lošu poruku svima onima koji su gradili po pravilima, a najgora poruka države je da ispadne da se više isplati prekršiti neka pravila nego ih poštovati.
Također tražili smo i uvođenje i to smo danas više puta čuli u raspravama, dodatnih mehanizma jel znamo da ortofoto nije dovoljan kako bi spriječio dogradnju na katove, zatvaranje balkona itd., a ako imamo trajnu legalizaciju to neće prestati. Ako stavimo rok primjerice od 5 godina, pozovemo građane i završimo tu priču za svagda i nema više ponovne legalizacije nego ćemo se svi držati nekog reda. Znači glavni dokaz je mutan i onda ni pravda nikako ne može biti jasna. Otvaramo prostor za nove sporove, a ne za pravnu sigurnost. Kada zakon je ovako nedovoljno jasan onda on nikako neće riješiti dugoročno problem nego ga seli opet na šaltere, žalbe i sudove tako da zgrada ne smije postati samo nešto što ćemo za buduće generacije legalizirati, dograditi nego moramo znati da građani RH poštuju zakone, da će ih u budućnosti poštovati i da spriječimo ono što je najveći problem naše države, pogotovo na obalama, a to je bespravna gradnja.
Ono što za kraj želim reć da evo pozivam i ministarstvo da razmisli, da prihvati amandman bez obzira što dolazi iz oporbe jer često smo svjedoci da ste i vi svjesni nečega što oporba kaže ali da se samo odbija iz razloga što nije došlo od vladajućih. Tako da evo još jednom apeliram na sve vas, razmislite, dajmo legalizaciju ali svakako dajmo i rok toj legalizaciji. Ukoliko do toga ne dođe, klub SDP-a će biti suzdržan po ovom zakonu. Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ivan Bugarin, HDZ završno. Izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, obraćam se završno u ime kluba HDZ-a na ovaj prijedlog zakona. Nedavno smo 27. siječnja 2026. godine, u ovom visokom domu raspravljali u prvom čitanju, a glasovali smo 29. siječnja 2026. godine na način da je 82 zastupnika bilo za, 0 protiv i 43 suzdržana. Danas ispred nas imamo konačni prijedlog zakona koji je ušao u proceduru 9. travnja 2026. i ranije u raspravi već smo čuli relevantne stvari ali neke valja završno i ponoviti.
Kako je u raspravi već istaknuto u periodu od 2011. godine do 2018. godine je zaprimljeno 902 tisuće zahtjeva za legalizaciju, a od toga do današnjeg dana imamo oko 80 tisuća neriješenih. Prvi rok za prijavu nelegalno sagrađenih objekata je bio 30. lipnja 2013. godine i produživan sve do 30. lipnja 2018. godine. Ono što je bitno i završno istaknuti jest da ovim prijedlogom zakona otvara se mogućnost da se zahtjevi podnose u bilo kojem trenutku odnosno kada stranke ostvare pravne i stvarne mogućnosti za podnošenje zahtjeva, a nije kao do sada određeno rokom. Sve sada je digitalizirano i provodi se putem postojećeg programa e-dozvola što je pohvalno i olakšavajuće i sve prijave idu preko ISPU sustava. Ne može se više podnijeti zakon koji nije kompletan. Svi objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. godine neće se moći legalizirati. Dakle suma sumarum ovog zakona je da se njegovim izmjenama ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva. To se osobito odnosi na vlasnike koji su do 30. lipnja 2018. godine imali rok da podnesu zahtjev za legalizaciju ali to nisu učinili zbog neznanja, naslijeđene imovine, financijskih ili drugih okolnosti. Međutim, legalizacija se neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu ali ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje je pod UNESCO-vom zaštitom ili je riječ o postojećoj površini javne namjene. Danas se moglo čuti kroz raspravu mnogo naknadne pameti, skupljanje jeftinih poena kada pričamo o roku. Treba reći jasno i glasno još jednom bespravna gradnja koja se može legalizirati je gradnja do 21. lipnja, je do 20. lipnja 2011. i svi objekti koji su izgrađeni nakon toga datuma nikada neće moći bit legalizirani i to je stav jasno artikuliran. Slijedom svega navedenoga Klub zastupnika HDZ-a će naravno podržati ovaj prijedlog zakona. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Mrak Taritaš, Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, također završno. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pred nama je evo u drugom čitanju i sad imamo završno u ime klubova zakon kojim se omogućuje odnosno izmjene i dopuna Zakona o postupku s nezakonito izgrađenim zgradama. Dakle riječ je o nezakonito izgrađenim zgradama, riječ je o zgradama koje su evidentirane na ortofotu do 21. lipnja 2011. godine. To je bilo pred 15 godina. Taj ortofoto je napravljen pred 15 godina. Ono što su kritične točke ovog zakona i ono što jesu problemi ovog zakona su slijedeći, a to je je. Prva stvar je taj ortofoto 21. lipanj 2011. godine. Svi oni koji se malo više bave tom problematikom znaju da se snimanje ne radi avionsko u doba kad je vegetacija, nego u doba kad nema vegetacije jer vegetacija može ići i u korist ali i u manu. Može biti dovoljno velika da, da zakloni objekt koji se nalaze ispod nje ali može i varati i pokazivati da objekt postoji, a da njega u stvarnosti nema i to se u sadašnjoj primjeni zakona pokazao kao problem, taj problem nije se riješio ostao je i dalje.
Druga stvar i drugi problem je izdavanje rješenja o legalizaciji. Izdavanje rješenja o zadržavanju u prostoru nezakonito izgrađenih zgrada je bio jednostavan i relativno lak postupak, jedan od lakših postupaka. Ključno pitanje je zašto mi još uvijek imamo po uredima 80-ak tisuća neriješenih zahtjeva, zašto oni stoje u ladici? Jer zadnji rok za legalizaciju je bio je bio 6. mjesec 2018.g., dakle nakon šest godina mi još uvijek imamo neriješene predmete. Sigurna sam da nije to samo zato što eto uredi slabo rade pa im se ne rješava, pa nema dovoljno ljudi nego jedan od razloga je i bio taj što su to predmeti koji se ne mogu riješit odnosno mogu se riješiti ali ne pozitivno, dakle to su predmeti gdje će se zahtjev morati odbiti iz razloga ili nisu evidentirani, ili je evidentno riječ o izgradnji koja je bila iza lipnja 2011.g., dakle to su oni zahtjevi koje se treba odbit.
O silnim zahtjevima koji govorimo da su bili o legalizaciji dakle od tih nekakvih 900 tisuća zahtjeva koje je bilo otprilike je 45% se odnosi na zgrade, a negdje oko 40% se odnosi na pomoćne zgrade dakle garaže ili pomoćne objekte. Jednako tako od tog broja zahtjeva nisu svi ti zahtjevi pozitivno riješeni. Riješeno je pozitivno negdje 60, 67% ovi su drugi odbijeni iz razloga što su ljudi predavali zahtjeve pa ako prođe, prođe. Dakle, to su kritični elementi ovog zakona i to nismo riješili.
Predlagač odnosno ministarstvo se odlučio za model trajne legalizacije, pa kad se preda zahtjev preda se zahtjev pa to sve zajedno će se jednog dana riješiti ili neće riješiti. Ja sam tu kad sam odgovarala na jedno od pitanja rekla da puno sam razmišljala o tome da li je to dobro, razmišljala sam o tome to ima nekakvih možda u manjem dijelu i pozitivnih stvari, ali u većem dijelu ima negativnih stvari.
Dakle, onaj argument da ljudi nisu znali ne postoji, dakle da je bio legalizacije da je bio rok su svi znali. Ja se sjećam tog ludila koji je bilo zadnji dan tog roka koji je bio 30.6.2013., a mi smo s 1.7. ulazili u EU kad su ljudi išli u poštama koji su bili na rubu države koji su radili do ponoći predat zahtjev jer su svatili rok nećemo produžiti i da se neće produživati rok, dakle ljudi su znali. Neki su rekli pa nema veze država će još jedanput dati rok i ti koji su to rekli sad se pokazuje da su bili u pravu.
Dakle, nikako ne smijemo slati poruku da se bespravna gradnja u Hrvatskoj isplati, da je poruka da država potpomaže bespravnu izgradnju i da će ti na kraju dana država i omogućit da to riješi, to je poruka koja je kriva. I ona poruka koja ovim trajnim rokom ide zapravo šaljemo tu poruku, da, država potpomaže bespravnu gradnju ako si bespravni graditelj ona će te nagradit, a ako si pošten ako radiš sukladno dozvolama, ako poštuješ zakone ove države onda si zapravo bedak jel na kraju će država sve ono što je propustila ljepo polako poravnati i ti ćeš bit nagrađen i to je kriva poruka ovog zakona. hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Marin Miletić Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika g. Jurčevića, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam potpredsjedniče HS-a naš ovdje g. Radin. Poštovani ljudi iz nadležnih tijela ministarstava, poštovane kolegice i kolege vladajući i isto tako jednako poštovani kolegice i kolege iz oporbe.
Ja ću vam sad govoriti kroz moju perspektivu o ovom zakonu o kojem ste vi cijeli dan raspravljali. Moj kolega predsjednik kluba Božo Petrov stručno iznio sve ono što treba, kolega Jurčević, kolega Ante Kujundžić i svi koji su sudjelovali u tome.
Ja ću vam sad govoriti odozdo, imate odozgor, imate odozdo, ja ću vam sad govoriti o tome što svaki zakon donosi u RH kad se on donese. Što bi on trebao donijeti? Pa on bi trebao donijeti da je ljudima bolje i da se zakon poštuje i da je zakon jednak za svakoga, jednak za svakoga. Pa ajmo dva primjera gdje zakon nije jednak za svakoga.
Prvi primjer, 2020. dižem svoju prvu kaznenu prijavu odnosim je u Šibenik u državno odvjetništvo, naši pravnici su mi to napisali pa na nekih 15-ak stranica jako stručno razrađeno, nabrajam stotinu svjedoka. Možete li vi to zamislit? Stotinu svjedoka. Zašto? pa zato jer 14 godina koliko sam ljetovao sa svojim skautima na pustom otoku Zmajanu Dalmatinci ga zovu Orut, svojim očima sam vidio dakle mi smo koristili šumu Šibenske biskupije, vidio sam odjednom ljude koji su na bunji maloj razrušenoj od dva kvadrata, od dva kvadrata, jedan, dva, od dva kvadrata, šta su napravili? Kuću za odmor s bazenom od deset metara, znači kuću na ne nastanjenom pustom otoku, kuću za odmor s bazenom od deset metara. Otprilike cca noć je bila oko 600 eura. I onda zašto tu stat, pust je otok, pa ajmo napravit 15 bungalova na tom otoku. Ja sam digo kaznenu prijavu sve napisao, svaki put kad ovdje dođem g. Turudić ja kažem kad ćete me pozvat da svjedočim, nit se zastupnika Miletića zove, nit se o tome govori. I kakve mi zakone donosimo? Za koga, za šta?
Ajmo dalje, Gorski kotar moja županija, moji Riječani me zovu, bio sam gore romska populacija, ovo otkačite od mene, ti si ovakav, odma ti lijepe etikete, odma te žele u ladicu stavit, pa ljudi moji dok ovi nisu znali neki kako se zovu ja sam radio i besplatna ljetovanja za djecu i male Muslimane iz Srebrenice i moje Hrvate iz Vukovara 14.g. i itekako znam šta znači svoje slobodno vrijeme davat drugome potpuno iz ideala, to sam ukupno 19.g. radio svog života. Nećete mi zalijepit nijednu etiketu, ali ako moji Riječani dignu kredit i ljudi odu u Gorski kotar, dobiju dozvole, nađu prekrasno mjesto uz Kupu i naprave kuću za odmor i onda dođu Romi, ilegalno dignu mislim kuće, nastambe 4 pored njih, pale gume, divljaju, ljudima se unište snovi, životi, sve. Pazite onda oni to prijave policiji, policija dođe i napravi zapisnik i ode ća i onda im dođu majstori i kažu šta si mi zvao policiju, policiju si zvao ha, drugi put ćemo ti zapalit kuću i boli nas briga oće bit ko unutra ili neće i što, to je država evo Tomislava, oprosti Tomislave što vas gledam, hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata iz, iz kvote vladajućih, iz našeg DP-a, ovdje vas još ima hrvatskih branitelja, oprostite mi iz oporbe ako sam koga, nemojte mi zamjeriti, znam da ima i u SDP-u i svugdje, pa do… i šta mi, šta nama u našoj državi će tako neko dolazit? Tako će neko dolazit i onda ćete od nas tražit poštuj zakon, a oni rade što god hoće. Ma bager čovječe, interventni vod dođe i kaže prijatelju kolko je sati, 14 i 57. Sutra ujutro u 8,00 mi bagerom dolazimo, bagerom i interventna murja dođe, kornjač… oprostite policija spremi te, odvede i bagerom se poruši i to je jedini način, a onda neka država socijalno pazi, ljude naravno neće izbacit, neće, neće da umru od gladi, pomoći će se ljudima, al ne možeš dolazit majstore i radit što god hoćeš, gdje god hoćeš, kako god hoćeš, a od nas drugih će se tražit da poštuješ zakon. Ili vrijedi za svakoga il neće vrijedit ni za koga.

Radin, Furio (Nezavisni)

Zaključujem raspravu.
Ritualno ćemo glasati kada se steknu uvjeti.

13

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. br. 257

30.04.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)

Sada prelazimo na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Predlagatelj je Vlada RH, a rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a i IDS-a i partnera.
S nama je državna tajnica gđa. Dunja Magaš iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koja će se očitovati o amandmanima. Znači prvi su amandmani SDP-a.
1. amandman je na članak 5.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovani saborski zastupnici.
Amandman se ne prihvaća. Kako je u više navrata bilo spomenuto u Hrvatskom saboru, jedna od početnih teza za izradu ovog zakona bila je ostavljanje otvorenog roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Ocijenjeno je da se na taj način ostvaruju svi korisni i pozitivni učinci koji su se ovim zakonom željeli postići. Ponajprije se radi o uključivanju u pravni promet onih zgrada koje se sukladno ovom zakonu mogu ozakoniti i na taj način osim što se takve zgrade po ozakonjenju mogu zakonito koristiti u svakom smislu, obavljanje djelatnosti, priključenje na infrastrukturu, korištenje fondova, iznajmljivanje nekretnine i slično. Isti postupci doprinose proračunu jedinica lokalne i područne regionalne samouprave kroz plaćanje naknade za zadržavanje zgrade u prostoru i kroz plaćanje komunalnog doprinosa. Tijekom praćenja provedbe zakona u okviru nadležnosti resornog ministarstva, uočeno je da postoje situacije i okolnosti u kojima je određivanje konačnog roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje zgrade onemogućilo građane u namjeri ozakonjenja zgrade. U tom kontekstu je očito da je rješenje iz ranije izmjene zakona kojim je iako je produžen rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje zgrade, opet pojedine građane onemogućilo u ozakonjenju zgrade jer se i dalje radilo o prekluzivnom roku. Zbog toga ne nalazi se kako bi isto rješenje i ovaj puta tj. ponovno određivanje prekluzivnog roka u suštini trajno riješilo spomenutu problematiku zbog koje je inicirana izrada ovog zakona. Shodno tome osnovano je ocijenjeno kako je prikladno i sveobuhvatno rješenje brisanje postojećeg prekluzivnog roka i ostavljanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za ozakonjenje u bilo kojem trenutku za zgrade koje su izgrađene i vidljive na ortofotokarti do 5/2011. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala lijepa, da izvolite gospođa Auguštan Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Hvala lijepa.
Klub SDP-a traži da se u čl. 5 doda novi stavak 2 koji glasi da se zahtjev iz stavka 1 ovog članka podnosi najkasnije u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona i nakon isteka tog roka ne može se više podnijeti. Naime, vašim prijedlogom uvodi se trajna legalizacija i to znači da nema roka i ako nema dodatnih kontrola, tada sustav prirodno koriste oni koji su najspretniji. Oni koji su godinama čekali, koji su poštovali zakon, opet se nalaze u lošijem položaju od onih koji će znati kako zaobići sustav. Mi se slažemo da treba uvesti novu legalizaciju zbog svih onih koji nisu legalizirali svoje objekte zbog objektivnih razloga. Međutim rok treba postojati jer znamo kada nema roka da se to uvijek iskorištava, a bespravna gradnja u Hrvatskoj je jedan od ključnih problema s kojim se borimo i sa svim ostalim zakonima, zakonima o gradnji itd. Zato klub SDP-a će tražiti glasanje o ovom amandmanu i smatramo da je to ključno jer da trajna legalizacija sigurno nije nešto što želimo u uređenoj državi RH. Zbog toga evo molim da se glasa o ovom našem prijedlogu i o amandmanu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Hvala i vama znači ide na glasovanje. Sada su na redu amandmani Kluba zastupnika IDS-a i partnera. Prvi je amandman na članak 3.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa.
Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim. Upravo se ovim zakonom preuzima rješenje o dostavi elektroničkog akta elektroničkim putem kao i u zakonu kojim se uređuje gradnja. To jest dostava akta u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu odnosno putem pošte ako nemaju korisnički pretinac. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Evo prvo ću reći nekoliko riječi o setu amandmana koje je IDS podnio. Dakle podnijeli smo 3 seta amandmana. Jedan je ja ću to tako reći političke naravi odnosno zaista smatramo da nema potrebe za otvaranjem, za otvaranjem roka za legalizaciju u ne, u negrađevinskim područjima odnosno izvan građevinskih područja. Smatramo da netko tko je nelegalno gradio izvan građevinskog područja, toga je bio debelo svjestan, da je imao 6 godina da podnese, da podnese zahtjev, da to nije učinio, a nije učinio ne zato što nije znao nego nije učinio zato što nije ispunjavao uvjete i na ovaj način ćemo sigurno na neki, dovesti ponovno u pitanje, u pitanje na koji način, na koji način ovaj štitimo naš prostor, na koji način štitimo naša poljoprivredno i šumsko, šumsko zemljište i mislimo da s obzirom na broj takvih legalizacija nema potrebe, nema potrebe za time, a činimo veliku štetu i šaljemo krivu poruku. Drugi set amandmana odnosio se na u stvari jednaka prava stranaka u postupku kod legalne gradnje i kod nelegalne gradnje i tu zaista ne znamo i ne vidimo razlog zbog čega, zbog čega ministarstvo, ministarstvo radi, radi razliku i ne daje jednaka prava, ne daje jednaka prava onima koji su susjedi da tako kažem nelegalnog graditelja po pitanju u stvari sigurnosti same te građevine, po pitanju procesnih prava u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. I treći set amandmana tiče se u stvari odnosa između jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi jedna nelegalna gradnja i same države. Ovaj amandman koji ste, koji ste odbili tiče se dostave dakle samog rješenja o izvedenom stanju gdje se omogućava onima koji su dali primjedbu odnosno bili u postupku, u postupku ovaj uvida u, uvida u spis. Međutim taj uvid u spis nema, za taj uvid u spis nemate način, nije isti način kao i kod ishođenja građevinske dozvole nego ide samo, mora čovjek gledat da li je …/Upadica Radin: Hvala, hvala./… taj spis na elektronskoj ploći …/Upadica Radin: Hvala./… i mislim da to nije dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)

Tražite glasovanje? Dobro.
Sada 2. amandman na čl. 5..

Magaš, Dunja

Hvala lijepa.
Ne prihvaća se jer u protivnosti je s odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim je propisano da se pod uvjetima i u postupku propisanim tim zakonom ozakonjuje i nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno prostornom planu ako njezino ozakonjenje nije isključeno čl. 6. tog zakona. Osim toga, propisivanje takvog uvjeta dovelo bi do nejednakog položaja građana koji bi zahtjev za ozakonjenje zgrade podnosili prema ovom zakonu u odnosu na ranije sada važeći zakon, hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gosp. Paus, da.

Paus, Dalibor (IDS)

Pa sigurno ne bi dovelo do, dovelo do nejednakog položaja građana jer su sada svi u jednakom polo…, jednakom položaju, više zatvoren je rok, ko je podnio zahtjev podnio je zahtjev i tu ne činimo nikakvu nejednakost. S druge strane jasna je intencija ovog članka, a to je da se izvan građevinskog područja ne može više podnijeti zahtjev za legalizaciju. To sam obrazložio pri obrazlaganju prvoga, prvoga amandmana. Dakle nije jasno zbog čega šaljemo poruku nelegalnim graditeljima, zbog čega dovodimo ponovo stručne službe u javnopravnim tijelima u položaj da se vrši pritisak na njih, da se izdaju određene, određene potvrde, određena, određena rješenja kako bi netko tko je imao priliku 6.g. legalizirati svoj objekt izvan građevinskog područja to ponovo mogao učiniti.
Dakle ponovit ću još jednom stav IDS-a, otvoriti rok za legalizaciju unutar građevinskog područja da jer još uvijek ima neriješenih pitanja koje su građani, koje građane, koje građani su jednostavno životnim situacijama doveli se u situaciju da su morali nelegalno graditi, ali zaštititi prostor, zaštititi šume, zaštititi poljoprivredno zemljište i ne dozvoliti više legalizaciju izvan građevinskog područja.
Da ne govorimo o tome da od 2012. kada je stupio na snagu ovaj zakon, mi nismo apsolutno ništa učinili u smjeru onoga što je zahtjev, što je taj zakon ustvari i pri obrazloženju tog zakona bilo govoreno da ćemo podvući crtu, da više nećemo dozvolit nelegalnu gradnju, dakle i dalje se nelegalno gradi i legalizirane građevine se ponovo nelegalno dograđuju, mi ne kontroliramo prostor i šaljemo poruku i dalje možete legalizirat. To jednostavno nije dobar stav, nije dobra poruka i za nekoliko godina ćemo, ćemo vidjet koji je rezultat ovog zakona, a mislim da neće biti dobar. Tražimo glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Znači ide na glasanje.
Amandman br. 6..
…/Upadica se ne razumije./…
Molim?
…/Upadica: Broj tri je amandmana, da, da, al broj treći…/nerazumljivo/…/…
3. amandman da na, na članak broj, na čl. 6., izvolite.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa.
Ne prihvaća se jer sukladno zakonu rješenje o izvedenom stanju obvezno sadrži napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta i bitnih zahtjeva za građenje, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u korištenju zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja, pa bi uvođenje takve vrste elaborata bilo protivno dosadašnjoj dugogodišnjoj ustaljenoj praksi izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Uvođenjem obveze prilaganje izjave ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, cijeni se da je u velikoj mjeri postignuta zaštita javnog interesa, hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gosp. Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Vi ste ustvari rekli imamo lošu praksu i takvu lošu praksu želimo zadržati, no ovdje se ne radi o tome, o tijelima koja će izdat određeno rješenje nego se radi o našem stavu, radi se o građanima koji žive u okolini te nelegalne građevine za koju ne znaju da li ispunjava sve one zahtjeve koje građevina treba ispunjavati da bi bila sigurna ne samo za podnositelja zahtjeva odnosno nelegalnog graditelja nego i za njegovog susjeda. Jer ako imate dograđenu kuću u svom neposrednom susjedstvu koja statistički nije sigurna i nitko nije provjerio tu statiku, a mi je legaliziramo, mi smo ugrozili susjeda, dok susjed koji je susjed legalnog graditelja je siguran da je građevina sigurna jer je imao stati… jer je imao glavni projekat u kojem je napravljena statika. Mislim da ako ćemo se držat toga da ne mijenjamo praksu jer je bila prije takva bez obzira što je bila loša, onda u konačnici ne bi trebali ni mijenjat ovaj zakon. Imali smo praksu da je '18. završeno sa podnošenjem zahtjeva i onda smo trebali tu i stat. Dakle sigurno treba zaštititi rekao sam politički stav, legalizirat želite odnosno želite nastavit legalizaciju i otvorit rokove i izvan i unutar građevinskog područja to je vaš politički stav, ne slažem se s njime, ali je politički stav, ali ovdje se ne radi o političkom stavu, ovdje se radi o sigurnosti građana i ja mislim da, i o pravima građana i to ne samo nelegalnih graditelja nego onih koji su u njihovom susjedstvu odnosno prava, pravu stranaka u samom postupku koje mora bit jednako pravu stranke koju ima kada netko ishoduje građevinsku dozvolu. Mislim da je nedopustivo da radimo dvije kategorije ljudi, ljudi koji žive u susjedstvu, nekoga koji ima nesigurnu građevinu i nekoga koji ima sigurnu građevinu, a da mi to, tome dajemo, da to tako kažem, svoj pečat, mislim da jednostavno to nije u redu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Traži se glasanje?
…/Upadica Paus: Da./…
Dobro.
Sad je amandman br. 4. na čl. 12., isto…/Govornik se ne razumije./….

Magaš, Dunja

Hvala lijepa.
Ne prihvaća se jer je suvišno. Naime, u zakonu ne postoji ograničenje koje bi u smislu procesnih pravila ograničavalo sudjelovanje stranaka u postupku. Stranka u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju može koristiti sva procesna sredstva i sudjelovati u postupku kao i stranka u bilo kojem drugom upravnom postupku, hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gosp. Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Osim što neće bit obaviještena na način kako je obaviješteno pri postupku izdavanja građevinske dozvole. Dakle ako naš građanin mora pratiti oglasnu ploču zato što sumnja da mu susjed ima nelegalnu građevinu da bi vidio da ima pravo na uvid u spis, a neće dobit to napismeno ovaj na svoju, na svoju adresu, neće bit o tome obaviješteno, mislim da smo mu time umanjili prava. Ako to pravo ima pri izdavanju građevinske dozvole, mora imat to pravo i pri izdavanju rješenja o izvedenom stanju bespravnom graditelju. Dakle ovim se ponovo, kažem imamo dvije kategorije građana i ovim Zakonom o legalizaciji odnosno postupanju sa nelegalno izgrađenim zgradama mi smo na neki način olakšali legalizaciju odnosno dali nekako veće pravo jednim građanima onima koji su gradili bespravno, ali smo oduzeli određena prava svima onima koji u tom postupku legalizacije imaju što reći ili žele zaštititi svoja prava. I mislim da ništa se ne bi strašnoga dogodilo da ste prihvatili ovaj set amandmana koji se odnosi na zaštitu prava stranaka u postupku. Tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Ide na glasanje. Sada amandman br. 5 na čl. 15.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa. Amandman se prihvaća u izmijenjenom obliku tako da čl. 15. glasi, naslov iznad čl. 22. mijenja i glasi komunalni doprinos u čl. 22. stavcima 1. do 3. riječi i vodni doprinos brišu se, u st. 4. riječi i vodnog doprinosa brišu se, st. 5. briše se. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Milos izvolite.

Milos, Anteo (IDS)

Hvala. Prihvać… /nerazumljivo zbog najave/

Radin, Furio (Nezavisni)

Ok, znači amandman postaje sastavni dio tijela zakona. Amandman br. 6 na čl. 16.

Magaš, Dunja

Hvala lijepa. Ne prihvaća se. Naime, ispitivanje lokacijskih uvjeta zgrade koja se ozakonjuje u odnosu na prostorni plan koji je bio na snazi u vrijeme izgradnje građevine ne bi bilo od nikakve suštinske koristi ili značaja te bi samo opterećivalo postupak. Osim toga isto bi bilo protivno i u kontradikciji s ranije spomenutom odredbom čl. 5. st. 1. zakona na način da bi zgrada morala biti u skladu s lokacijskim uvjetima odnosno s prostornim planom da bi se ozakonila što bi u velikom broju slučajeva onemogućavalo ozakonjenje, a radilo bi se i o nejednakosti u odnosu na osobe koje su već ishodile rješenje o izvedenom stanju. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Dakle, hvala lijepa predsjedavajući. Dakle, ne radi se o velikom broju slučajeva jasno mi smo u 90% slučajeva ljudi su legalizirali ono što su trebali legalizirati. Ovaj amandman je u skladu s onime što smo rekli da se legalizira samo da se dozvoli produženje roka samo za ono što se legalizira unutar građevinskog područja i naravno da možete legalizirati samo ono što je u skladu s prostorno planskim uvjetima i naravno da možete legalizirati samo ono što zadovoljava elementarne statičke i sigurnosne elemente.
Sada govoriti o tome da bi to bilo protivno onom pravu koji su imali neki drugi nelegalni graditelji koji su po ovom zakonu dobili rješenje o izvedenom stanju je kao da ste pri donošenju zakona 2012. govorili da je to protivno pravu koje su imali do 2012.g. odnosno da se nije moglo legalizirati odnosno da u položaju onih koji su gradili legalno. Dakle, lošu praksu treba promijeniti, treba otvoriti rok za građevinska područja, treba otvoriti rok za onoga tko je izgradio građevinu bez papira, ali ipak u skladu s prostorno planskim uvjetima i ne narušavajući sigurnost onoga tko živi do njega i to je osnova pri gradnji bilo koje građevine pa tako i one bespravne. Ukoliko takvi uvjeti nisu zadovoljeni s obzirom da je 90% legalizacije već napravljeno mislim da takve građevine ne trebaju ostati u prostoru. Tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

I amandman br. 7 na čl. 21.

Magaš, Dunja

Ne prihvaća se jer se već sukladno odredbi st. 31., čl. 3. 30% prihoda od naknade koji pripada jedinici lokalne samouprave može koristiti uz ostalo za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih odnosno neopremljenih naselja prema programu koji donosi predsjedničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Uz to 40% prihoda naknada koji je prihod državnog proračuna RH vraća se u proračuna jedinice lokalne samouprave upravo u svrhu financiranja komunalne infrastrukture što u stvarnosti znači da oko 70% prihoda od naknade za zadržavanje predstavlja financijska sredstva za razvoj komunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin MIlos.

Milos, Anteo (IDS)

Hvala lijepa. Poštovana državna tajnice, pa vjerujem da je svima nama u interesu da jedinice lokalne samouprave imaju kvalitetnu infrastrukturu. Nisam očekivao da ćete prihvatiti ovaj amandman, ali i da ste ga prihvatili ne bi puno pomogli jedinicama lokalne samouprave. Vi tu spominjete 30, 40%, ali možda niste imali vremena ući u stvarne fizičke brojke kolko je to tisuća ili miliona eura koji ostaju jedinicama lokalne samouprave za rješavanje problema infrastrukture. Reći ću vam moj primjer iz mog grada, ostaje nam u prosjeku od kad smo preuzeli legalizaciju 1400 eura mjesečno, to nije dovoljno niti za plaću osobe koja se bavi legalizacijom, a ne da se uloži još u infrastrukturu.
Vjerujem da nam je svima cilj imati kvalitetnu infrastrukturu i nama koji radimo na terenu i vama koji ste u ministarstvu. Podsjetit ću vas i na kašnjenje sa ažuriranjem etalonske vrijednosti građenja, naš komunalni doprinos iznosi koje možemo naplatiti temeljem zakona su sramotno niski. Ja vas još jednom podsjećam i molim da ažurirate tu vrijednost i omogućite da se infrastruktura može kvalitetno graditi i da možemo sa tom infrastrukturom pratiti i ovaj postupak legalizacije. Tražim glasanje. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Glasanje. Amandman br. 8 na čl. 22.

Magaš, Dunja

Ne prihvaća se jer je protivno odredbi čl. 34. st. 4. zakona prema kojoj se zgrada odnosno dio zgrade za koje je izdano rješenje o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu smatra zgradom odnosno dijelom zgrade za koju je izdan akt za građenje, pa je istu moguće i dozvoljeno završiti unutar ozakonjenih gabarita izvođenjem navedenih radova. Osim toga za izvođenje radova završavanja nezavršene ozakonjene zgrade obvezno se izrađuje glavni projekt te se po izvođenju radova mora ishoditi uporabna dozvola, dakle vidljivo je da se izvođenje navedenih radova provodi sukladno relevantnim propisima i pravilima struke neovisno o okolnosti da se za te radove ne izdaje građevinska dozvola. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Dakle, ipak u skladu s onime o čemu sam govorio na početku, ako dozvolimo legalizaciju odnosno otvaranje roka samo za nelegalne građevine unutar građevinskog područja onda ne vidim razloga zašto bi se legaliziralo nedovršenu zgradu, ona je nedovršena za nju treba napravit glavni projekt i ishodovat građevinsku dozvolu ili u vašem slučaju kada legalizirate i ono izvan građevinskog područja. Vi imate sada zgrade unutar građevinskih područja koje su nedovršene, dakle takva nedovršena zgrada unutar građevinskog područja ne znači da ne može dobit papire za gradnju. Stopirajte, vidite ako može dobit glavni projekat, ako možemo osigurat njezinu statičku sigurnost, njenu protupožarnu sigurnost onda na taj glavni projekt koji ste napravili može dobiti i građevinsku dozvolu. Dakle, ako je takva zgrada unutar građevinskog područja ja ne vidim zašto je ne bi izgradili u skladu sa zakonom ako je to moguće i mislim da to treba napravit. Mi ovdje dozvoljavamo da se unutar građevinskog područja dovršava zgrada koja neće biti u skladu sa svim propisima, to je jednostavno nedopustivo. Hvala lijepa i tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Glasanje znači. I posljednji 9. amandman na čl. 26.

Magaš, Dunja

Ne prihvaća se brisanje člana jer je isti nužno potreban kako bi se u odnosu na odredbu čl. 10. st. 3. ovog zakona još jednom dopustilo podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju onim građanima koji su bili odbijeni iz razloga što nisu zahtjevu priložili propisanu dokumentaciju ili nisu platili naknadu uvažavajući na taj način subjektivne financijske okolnosti građana koje su iz prethodno spriječile da ozakone zgradu. Ne mogu podnijet zahtjev oni građani, one stranke koje su odbijene zato što im taj zakon nije dozvoljavao zbog drugih matrijalno pravnih uvjeta. A što se tiče prethodnog amandmana, nedovršena zgrada mora imati barem jednu izgrađenu etažu, završetak se odnosi praktički samo na završetak izvođenja radova krovne konstrukcije. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)

Neću sada polemizirati s onime što smo već zaključili da je odbijeno. Reći ću samo nekoliko riječi oko ovog članka, mislim da je ovo najopasniji članak u ovome zakonu, dakle zahtjevi koji su odbijeni iz razloga što nemaju potpunu dokumentaciju, razumijem vaše dobre namjere al onda nije dovoljno detaljno definiran jel će se pod tim člankom, ustvari vi sada imate cijeli niz zahtjeva koji stoje u ladicama zato što se nisu mogli legalizirati, a ne zato što nisu imali propisanu dokumentaciju nego nisu mogli imati propisanu dokumentaciju jer podnositelj zahtjeva je nije mogao nabaviti. Sada ćemo ovim dozvoljavanjem da zahtjevi koji su odbijeni po pitanju nepotpune dokumentacije opet dozvoliti vršenje pritiska na službenike unutar javnih tijela da izdaju nekakve papire kojima će se pokriti zahtjev odnosno ispuniti uvjeti zahtjeva i ponovno ćemo na neki način potaknuti nelegalne radnje unutar samog postupka ishodovanja rješenja o izvedenom stanju.
Dakle, smatramo, a i sam Zakon o upravnom postupku kaže da ono rješenje koje je odbijeno ne možete ponoviti zahtjev za takvo rješenje. Dakle, ja mislim da ovdje nema potrebe za ovime, pogotovo kažem s obzirom na broj zahtjeva koji nam je ostao za riješiti i da je ovo članak unutar kojega je zaista moguće vidjeti da se ovaj zakon ipak odnosi i na nekoga konkretnoga kojega mi ovdje ne znamo, ali mislim da zakonodavac zna. Hvala lijepa tražimo glasovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Znači na glasovanje. Hvala lijepa gospođa Magaš.
Gotovi smo sa izjašnjavanjem o amandmanima i prelazimo na po dogovoru, prelazimo na iznošenje stajališta ..

Jandroković, Gordan (HDZ)

Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, molio bih vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli glasovati. Prva točka, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. broj 257.
Predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a. Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo na sjednici.
Prije nego što krenemo glasovati, imamo zahtjeve za stankom. Prva se javila kolegica Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Tražim stanku u trajanju od 10 minuta u ime kluba Centra, Nezavisne plaftome sjever i GLAS-a. Pred nama je izmjene i dopuna zakona kojeg zovemo Zakon o legalizaciji kojim se omogućava trajna legalizacija. Ovo je jedan zakon koji je trebao riješiti problem nereda u prostoru koji je napravio ali nije zakon koji je trebao raditi daljnji nered u prostoru. Ovako je zapravo poruka, gradite, gradite bespravno, a jednog dana ćete moći to legalizirati. Tri ključna problema su ovog zakona i ovim izmjenama i dopunama ta, na ta tri ključna problema nije odgovoreno. Prvi ključni problem ovog zakona je taj snimak koji je bio u lipnju 2011. godine bez obzira koliko puta je ministar odgovorio da se nije snimalo, snimalo se cijelo ljeto. Snimalo se u uvjetima kad je bila visoka vegetacija. Poruka koja je bila i koju su radili, ljudi su radili kuće od kartona da bi se mogli pokazati kao da su bile u prostoru i to je jedan od ključnih problema tog zakona. Drugi ključni problem zakona je to što mi od zadnjeg, zadnjeg mogućnosti legalizacije koji je bio pred 8 godina imamo 80 tisuća neriješenih predmeta. Ne zato što se oni nisu mogli riješit nego zato što se nisu željeli riješit jer tamo negdje stoje u ladicama i pravimo se kao da su ti zahtjevi koji se mogu riješiti, a glavnina slučajeva se ne mogu riješit i treći problem je ako idete sa ovakvim zakonom, onda morate imat linije obrane. Liniju obrane čine vam građevinski inspektori. Građevinskih inspektora danas nema. Ili priznajmo to pa onda građevinsku inspekciju prebacimo na jedinice lokalne samouprave da se oni organiziraju ili nešto napravimo ali što Andrej Plenković rade već mjesecima ne imenuje glavnog državnog inspektora …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… koji je zbog svog načina rada završio u zatvoru. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena. Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Tražim stanku u ime kluba IDS-a kako bismo još jednom istaknuli da ne podržavamo zakon koji je predložen na ovaj način. Naime 2011. godine država je priznala nemoć u borbi sa bespravnom gradnjom, donijeli smo zakon koji je trebao legalizirati sve što je u prostoru bilo i moglo se legalizirati do 2011. godine ali nakon toga podvući crtu i ne dozvoliti bespravnu gradnju i ući žestoko u borbu sa bespravnom gradnjom. Od 2012. ovamo pokazalo se u ovih 14 godina da u toj borbi protiv bespravne gradnje nismo uspjeli i da se i dalje nemilice bespravno gradi i da ne kontroliramo naš prostor, ne štitimo poljoprivredno zemljište, ne štitimo šumsko zemljište. Ovim zakonom na ovaj način kako je predložen sa mogućnošću otvaranja roka u potpunosti za podnošenje zahtjeva za legalizacijom u stvari šaljemo krive poruke građanstvu. Šaljemo poruku legalnim graditeljima odnosno građanima koji poštuju zakone ove zemlje da su ponovno izigrani. Šaljemo poruku bespravnim graditeljima i to ne samo onima koji su gradili do 2011., nego onim bespravnim graditeljima koji su gradili i nakon tog roka od 21. lipnja 2011. godine da se bespravna gradnja isplati i da će oni kad tada doći na red i šaljemo ponovno poruku da je država bespomoćna i neka radi tko god je koga volja, prije ili kasnije to će se priznati. Iz tog konteksta ne možemo podržati ovakav zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Možemo li nastaviti?
Hvala lijepa.
Onda prelazimo na amandmane kao što sam i kazao. Dakle glasujemo o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća pa idemo redom.
1. amandman Klub zastupnika SDP-a, Vlada ne prihvaća. Glasujmo.
Nije dobio potreban broj glasova.
Idemo sada na amandmane Kluba zastupnika IDS-a,
1. amandman vlada ne prihvaća. Nije prošao.
2. amandman vlada ne prihvaća. Nije prošao niti ovaj amandman.
3. amandman vlada ne prihvaća. Nije prošao.
4. amandman vlada ne prihvaća. Nije prošao.
5. amandman prihvaća se u izmijenjenom obliku s čime se podnositelj amandmana suglasio te u izmijenjenom obliku postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Amandman br. 6 vlada ne prihvaća. Glasujmo. Amandman nije prošao.
Amandman 7 vlada ne prihvaća. Nije prošao.
Amandman 8 vlada ne prihvaća. Nije prošao i
Amandman 9 vlada ne prihvaća. Glasajmo ga. Nije prošao niti ovaj amandman.
Sada dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Molim glasujmo.
Glasovalo je 124 zastupnice i zastupnika, 108 za, 16 je bilo suzdržanih te je donesen navedeni zakon.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

13

Reiner, Željko (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Reiner, Željko (HDZ)

Štromar, Predrag (HNS)

Reiner, Željko (HDZ)

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Klarić, Tomislav (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Petrov, Božo (MOST)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Kukavica, Ivica (DP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Mostarac, Matej (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Štromar, Predrag (HNS)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Petrov, Božo (MOST)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Blažanović, Danijela (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Sanader, Ante (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Marković, Ivana (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Marković, Ivana (SDP)

Reiner, Željko (HDZ)

Borić, Josip (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Milos, Anteo (IDS)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Kliman, Anton (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Klarić, Tomislav (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)

Bačić, Branko (HDZ)

Reiner, Željko (HDZ)