Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

12

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, drugo čitanje, P.Z. br. 282
21.04.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gotovi smo sa iznošenjem stajališta i prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda:

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, drugo čitanje, P.Z. broj 282

Predlagatelj Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 207a. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Na temelju Članka 207a. Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju.
Amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave na osnovi Članka 197. Poslovnika, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? S nama je državni tajnik gospodin Stipe Župan iz Ministarstva financija.
Izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici pred vama se nalazi Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava.
Ugovor o zajmu sklopljen je između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj radi podrške jačanju institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost na nacionalnoj razini i u različitim sektorima kao i povećanje financijske otpornosti. Ugovor je potpisan 23. siječnja 2026. godine.
Zajam iznosi 100 miliona eura a podržat će program sastavljen od tri stupa. Prvi stup odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost a obuhvaća temeljne reforme kojima se povećava razina pripravnosti kritične infrastrukture i osnovnih javnih usluga te gradi institucionalni kapacitet za prilagodbu klimatskim promjenama. Drugi stup odnosi se na poboljšanje pripravnosti na katastrofe i otpornosti na klimatske promjene u ključnim gospodarskim sektorima a usmjeren je na reforme kojima se uklanjaju slabosti i promiče održi razvoj u energetskom, turističkom i stambenom sektoru. Treći stup odnosi se na jačanje financijske otpornosti poduzeća i kućanstava a obuhvaća reforme u sektoru osiguranja i socijalne zaštite radi jačanja kapaciteta za suočavanje s posljedicama katastrofa i klimatskih promjena te za brži oporavak od istih.
Sredstava zajma dostupna su za isplatu nakon aktiviranja uvjeta povlačenja odnosno dostave Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj odluke Vlade RH o proglašenju izvanrednog događaja uzrokovano prirodnom nepogodom, katastrofom ili epidemijom zarazne bolesti.
Ovaj zajam predstavlja mehanizam financiranja u izvanrednim situacijama koji omogućuje dopunu proračunskih rezervi i povećanje fiskalne otpornosti u slučaju velikih katastrofa.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Sada imamo nekoliko replika pričekajmo samo da državni tajnik, gospodin državni tajnik zauzme mjesto.
Gospodin Kujundžić replika, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče ono što vam želim reći jest da nije problem što Hrvatska uzima jedan ovakav oblik zajma i pitanje je na kraju hoće li ga koristi i u kojoj mjeri će ga koristiti itd., itd. niti je pitanje čak niti jednog oblika kamate koja će se plaćati i sve ono skupa što s tim ide.
Ono što problem jest jest što mi nemamo javne analize alternativa pri čemu mislim dakle koliko mi imamo vlastitih rezervi. S druge strane zašto nemamo jedan oblik nacionalnoga fonda kojeg bismo godinama punili za određeni oblik katastrofa, također nema procijene stvarne cijene jer ukupan trošak kroz svo vrijeme koje će Hrvatska platiti, uključujući različite naknade i kamate s kojima sam krenuo i onda se stječe dojam da se reforme zapravo pakiraju kroz određeni oblik financijskog instrumenta jer dobar dio iz socijalne dimenzije, kao i svih inih koje su spomenute zapravo će biti nužni preduvjet ostvarenja ovih, ovih sredstava, evo pa molim vas komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče, dakle likvidonosna situacija u državnom proračunu je stabilna. Ovo je kao što ste i vi rekli jedan vid nacionalnog fonda odnosno instrument za koji se iskreno nadam da ga nećemo ni koristiti jer bi u slučaju korištenja to značilo da je došlo do izvanredne situacije odnosno katastrofe koje smo znali zabilježiti nažalost u proteklim godinama poput epidemije odnosno pandemije i potresa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika, gosp. Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Na čl. 238., točno je to što ste rekli, međutim ono što ovdje ostaje u slučaju i ako dođe do određene ne daj Bože katastrofe, opet onaj koji će definirati određene uvjete isplate nećemo bit mi jel tako? Dakle o uvjetima hoće li nam isplaćivati netko sredstva će odlučivati netko treći, a ne mi, tako da tu je pitanje suvereniteta kojega mi imamo, al to je drugi par postola, povlačim povredu Poslovnika, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, ali ja ne mogu povlačiti opomenu, izvolite, jer je bila replika. Povlačena replika ostaje replika.
Gosp. Barbir replika.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, možete li jasno navesti koji su konkretni kriteriji prema kojima Vlada proglašava neki izvanredni događaj i time aktivira povlačenje sredstava iz ovog zajma. Jako je bitno da imamo dosta konkretne stvari kako se ne bi zloupotrebljavanje ovog fonda na svoju ruku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Dakle kriteriji su izvanredni događaji propisani ako se ne varam sa tri zakona, jedan zakon se odnosi na prirodne nepogode, drugi na katastrofe, dakle to bi bio Zakon o sustavu civilne zaštite, a treći se zakon odnosi na epidemiju i zarazne bolesti. Dakle suverenost Vlade se očituje u tome da Vlada donosi odluku o proglašenju takvog događaja i šalje zahtjev Svjetskoj banci za potencijalnu isplatu navedenih sredstava.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gosp. Piletić.
…/Upadica: Povreda./…
Molim, molim, on će koristit, ko?
…/Upadica: Barbir./…
Gosp. Barbir povreda Poslovnika, ispričavam se.

Barbir, Damir (Centar)
238., evo kratko samo, pa u tim zakonima nema nikakve veze sa nekim digitalnim krizama, recimo može se dogodit da neki digitalni sustavi padnu, a onda nema država odnosno Vlada neku osnovu po kojoj bi mogla neki, nešto napraviti i potegnuti tu izvanrednu mjeru, pa evo bilo bi bolje da se to na neki način definira drugim zakonima, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika.
Sada gosp. Piletić replika.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, Svjetska banka za obnovu i razvoj osnovana je zapravo s jednim temeljnim ciljem, iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva na manje od 3% ukupne svjetske populacije i s obzirom na njihov angažman dosad u RH, sudjelovali su u brojnim reformama u kojima možemo pratiti da evo u samo posljednjih 10.g., od 2016. naovamo dakle osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji sa 12,6% koliko ih je ostavila SDP-ova Vlada, danas za 2025. računajući dohotke iz '24. je pala na svega 2%, dakle manje i od europskog prosjeka. S obzirom i na ovaj vaš III. stup koji ste najavili dakle ovo jamstvo će uključivati i kućanstva na način dakle da prevenira i jača njihovu financijsku otpornost, međutim u Gradu Zagrebu za razliku od ostatka Hrvatske siromaštvo raste, pa me zanima dakle da li to jamstvo i na koji način…
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…može pomoći kućanstvo?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Piletić, u pravu ste, dakle od 1993. otkad je RH članica Svjetske banke, Svjetska banka odobrila je gotovo 4 milijarde eura za projekte reformi i investicija u RH. Ono što je jako korisno je njihova savjetodavna pomoć koju pružaju ministarstvima u provedbi reformi. Vjerujem da se sjećate da su i za vrijeme dok ste vi bili ministar, predstavnici Svjetske banke također sudjelovali u dizajniranju reformi, pa tako i u ovom području koje ste spomenuli i koje je doveli do toga da je stopa rizika od siromaštva i svi ovi ostali indikatori značajno smanjeni 2016.g.. Evo mislim da je nedavno DZS objavio posljednje podatke za prethodnu godinu i vidimo daljnje smanjenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gosp. Piližota replika.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, po ovom kreditnom zaduženju kamatna stopa je promjenjiva i vezana je uz euribor, što znači da trošak može potencijalno i rasti.
Mene zanima da li imate procjenu koliko ovoga potencijalno iznosi trenutno ono što očekujete ukupni trošak vezano za kamate po ovom odnosno da li postoji neka projekcija s obzirom na rast kamata koliko bi mogao, znači zanima me neki raspon trošaka, troška vezanog samo za kamate, evo hvala.

Župan, Stipe
Hvala, hvala lijepa, dakle na ovaj zajam se ne plaćaju kamate ako se ne povuče. Dakle kamatna stopa kako ste rekli je promjenjiva, temeljena na 6-mjesečnom euriboru, uvećana za promjenjivu kamatnu maržu Svjetske banke. Trenutno bi takva kamatna stopa iznosila otprilike 3,09%, ali naglašavam samo ukoliko bi se povukao navedeni zajam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Prije svega bivši ministar Piletić koji je zakinuo osobe sa invaliditetom za inkluzivni dodatak je zadnji koji bi imao ikakvo moralno pravo reći da u Hrvatskoj raste siromaštvo, a ono što je i naraslo, naraslo je vašom krivnjom, sigurno ne u Gradu Zagrebu, koji je još zadnji bastion otpora prema HDZ-u. Drugo, ono što želim pitati ovdje prisutnog tajnika kad već govorimo o krizama što kanite poduzeti vezano za ove korupcijske afere u brojnim sportskim savezima, jednom od tih sportskih saveza čije se afere sada istražuju je i vaš resorni ministar Ćorić na čelu i na koji način mislite zaštiti naš sustav javnih financija od kontinuiranih i bjesomučnih krađa koje uvijek i iznova i u najvećoj mjeri provodi HDZ kao stranka na vlasti. Tu ne vidim pomake.
Kada biste tu napravili …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… jače mehanizme možda nam niti trebali ovakvi zajmovi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Povreda Poslovnika gospodin Piletić.

Piletić, Marin (HDZ)
Članak 238. potpredsjedniče.
Zadnja koja bi trebala govoriti o moralu u ovom Hrvatskom saboru je Dalija Oreškovića. Ovo vam je stopa osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji u mandatu HDZ-a. Vi ste izabrani na listi SDP-a Socijaldemokratske partije stranke koja 36 godina sustavno pljačka državnu imovinu. Državno odvjetništvo diže kaznene prijave i lišava …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… ih imovine koje su '90.-te …
…/Upadica Furio Radin: Oprostite vrijeme, vrijeme, vrijeme./…
… sustavno opljačkali.
…/Upadica Furio Radin: Gospodin Piletić vrijeme./…
Vi ste na pljačkaškoj listi izabrani u Hrvatski sabor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, opomena jer je bila replika.
Gospodin Piližo… a odgovor na repliku pardon, izvolite.

Župan, Stipe
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice dakle koliko sam informiran nadležne institucije provode izvide u navedenim savezima pa ćemo vidjeti o čemu se tu radi. Naravno da je sustav javnih financija zaštićen što potvrđuju i ocjene raznih uglednih međunarodnih financijskih institucija.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada pitam da li ima izvjestitelja odbora? Nema. Otvaram raspravu gospodin Piližota Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege danas u biti raspravljamo o zakonu kojim potvrđujemo Ugovor o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 100 miliona eura a odnosi se na pripravnost i otpornost na potencijalne katastrofe.
Osobno mislim da je razumno da država ima određeni financijski mehanizam za krizne situacije pogotovo nakon svega što smo prošli zadnjih godina, a tu prvenstveno mislim na potrese, pandemiju i naravno klimatske ekstreme s kojima smo se suočili. I na prvi pogled ovaj prijedlog uistinu djeluje logično pa mogu reći da je i teško biti protiv ovakvog prijedloga jer tko bi razuman bio protiv jačanja otpornosti države na katastrofe odnosno tko bi bio protiv bolje pripreme za potrese, poplave ili epidemije, ali isto tako mislim da je potrebno i korektno reći nekoliko stvari koje iz ovog prijedloga zakona dosta jasno proizlaze.
A to je da iz Kluba SDP-a želimo upozoriti na potencijalne probleme, nedosljednosti i pitanja koja Vlada opet pokušava provući bez ja bih rekao ozbiljne političke rasprave. Ovdje se zapravo radi o još jednom odnosno o jednom specifičnom modelu zaduženja odnosno država uzima kredit ne za konkretan projekt, znači ne za bolnicu, ne za školu, ne za bilo kakvu vrstu obnove nego za potencijalnu buduću katastrofu. Drugim riječima zadužujemo se unaprijed za nešto što će se možda dogoditi a možda i neće.
I to je legitimna financijska strategija ali onda treba jasno i reći građanima da ovo nije razvojni projekt ovo je financijski instrument osiguranja države ili možemo drugim riječima reći da si država osigurava neku vrstu financijskog rezervnog padobrana i to uistinu ima smisla, ali onda se postavlja pitanje zašto taj padobran nemamo u vlastitom sustavu. Zašto država odnosno mi kao Hrvatska a često se vladajući odnosno ne često, konstantno hvale da imamo stabilne javne financije pa zašto onda mi nemamo vlastiti snažan i transparentan fond upravo za krizne situacije? Zašto se za takve stvari moramo oslanjati na međunarodne kredite?
Drugo, ovaj zajam se aktivira tek kad Vlada proglasi izvanredan događaj odnosno ponavljam katastrofu ili neku vrstu epidemije, znači tek kad se nešto loše dogodi. I to znači da novac nije odmah dostupan za ulaganje u prevenciju nego tek kad šteta već nastane.
I tu potencijalno možemo reći da dolazimo do jednoga ajmo reći problema kojeg konstantno naglašavamo i kroz neko vrijeme i ponavljamo, a to je da premalo ulažemo unaprijed, premalo ulažemo u prevenciju, u zaštitu, u otpornost, u sustave koji bi potencijalni mogli smanjiti bilo kakve štete u budućnosti, a svi isto tako znamo da je znatno skuplje reagirati nego uložiti u potencijalno sprječavanje nečega što se može desiti u budućnosti, pa se samo po sebi logično nameće pitanje zar ne bi uistinu bilo pametnije više ulagati unaprijed, prvenstveno tu mislimo na u protupotresnu obnovu, u vodno gospodarstvo, u civilnu zaštitu nego čekati da se dogodi katastrofa pa onda povlačiti kredit.
Treće, ovaj zajam dolazi uz reformskih uvjeta i to također nije ništa novo. Svjetska banka uvijek veže financiranje uz određene politike od upravljanja infrastrukturom, energetike, turizma pa sve do socijalne zaštite i osiguranja. I mi u Klubu SDP-a apsolutno nemamo problem sa nikakvim reformama, dapače većina ovih mjera je potrebna i tu nema dileme, ali imamo problem kada Vlada reformske procese vodi stihijski, parcijalno i često bez jasne strategije pa opet imamo situaciju da se dio tih promjena gura kroz ovakve aranžmane međunarodnih institucija koje postaju glavni pokretač promjena umjesto da imamo jasnu domaću strategiju koju sami vodimo i za koju preuzimamo u potpunosti i odgovornost.
Četvrto, ne smijemo zanemariti ni financijski rizik odnosno kamatna stopa je promjenjiva, vezana je uz euribor, u vremenu nestabilnih kamatnih stopa to nije u potpunosti nevažna činjenica. Također uz ovaj kreditni aranžman postoje dodatne naknade uključujući i one za produženje razdoblja povlačenje sredstava, dakle i ako budemo u slučaju potencijalne katastrofe koristili ova sredstva moramo reć da to nije besplatan novac nego je klasični kredit koji treba vratiti sa kamatama i sa svim ostalim troškovima. No da budem u potpunosti i korektan, postoje i određene i jasne prednosti ovoga modela, a to je da ovaj zajam povećava fiskalnu otpornost države, omogućuje brzu reakciju u kriznim situacijama, daje na neki način sigurnosnu mrežu u trenutku kada su troškovi najveći, a prihodi pod pritiskom i ne mora u tom trenutku se izlaziti na tržište po potpuno lošijim i nepovoljnijim uvjetima, to je korisno i ovo što sam rekao, imao također i smisla. Ali ono što nama nedostaje u SDP-u po pitanju ovoga je šira slika jer ključno pitanje je nije, nije to trebamo li ovakav instrument nego zašto nam je on potreban. Mi se i dalje prečesto ponašamo kao da će se stvari rješavati kad se dogode, a ne prije toga. Vidjeli smo to nakon potresa, a obnova još uvijek nije završena, vidimo to u klimatskim politikama koje često ostaju na deklaracijama, a ne na stvarnim ulaganjima i u konačnici vidimo to u sustavu civilne zaštite koji i dalje funkcionira reaktivno, a ne preventivno i ako ne riješimo sve te probleme onda ćemo ovakve kredite uzimati svakih nekoliko godina i svaki put kad nas pogodi neka nova kriza. I zato ovo ne smatramo samo financijskim pitanjem, ovo je na neki način i pitanje upravljanja i vođenja države. Drugim riječima, hoćemo li stalno imati modele za kad nešto krene po zlu ili ćemo napokon više ulagati u to da stvari ne krenu po zlu u toj mjeri.
Klub SDP-a će podržati ovaj zakon jer smatramo da je odgovorno imati financijski mehanizam za krizne situacije, ali isto tako smatramo da Hrvatska mora prestati funkcionirati po modelu „posudit ćemo kad zagusti“, te očekujemo da Vlada u budućnosti pokaže puno, puno više ozbiljnosti kada je riječ o prevenciji, o planiranju i dugoročnim politikama jer krediti mogu pomoći kad nastane problem, ali ne mogu zamijeniti sustava. Država mora biti spremna prije nego što se bilo kakva kriza dogodi, a ne samo nakon toga, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad je na redu HDZ i gosp. Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gosp. predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege, pa prije nego što kažem nekoliko riječi o samom zakonu, htio bih na neki način osvrnut se na izlaganje kolege Piližote koji, koji kaže da mi ustvari nemamo vlastita sredstva odnosno da Vlada RH nije osigurala vlastita sredstva za takve interventne odnosno katastrofalne situacije, nego da evo dižemo kredit itd.. Pa sam naziv ovog zakona govori upravo o tome da se radi znači o katastrofalnim situacijama i ova sredstva ne daj Bože će se koristit samo u takvim situacijama kad osim onih sredstava koje ste osigurali i sami jednostavno su vam potrebita dodatna sredstva za tako nešto. Imali smo situaciju vezano za potrese i u Zagrebu i na Banovini jer ovo i ovo kolega Piližota je napomeno ovaj da obnova još uvijek traje. To je istina, obnova traje i uvijek kad god želite nešto napraviti kvalitetno i dobro to nažalost mora i trajati jer nikada nema nešto brzo i dobro, takvih rješenja nema. A osim toga ne radi se samo o sanaciji i rekonstrukciji zgrada itd., već se radi i o konstrukcijskoj obnovi zgrada, na neki način preventivnom, planiranom djelovanju da se takvi potresi ili jači potresi jačih magnituda da se jednostavno preduhitre odnosno da se osiguraju zgrade od nekakvih većih šteta, da ne bi došle itd.. Tako da zaista možemo reći da Vlada zaista djeluje i preventivno i planski, sigurno da na neki način i predvidi određene moguće situacije.
I sad nešto samo kratko o, o ovom zakonu odnosno Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj koja praktički je utemeljena '44.g., ali ona, RH je članica te banke od '93.g. i nadležno tijelo za suradnju sa međunarodnom bankom je Ministarstvo, Ministarstvo financija Republike, RH. Inače Međunarodna banka za obnovu i razvoj u RH jedna je od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svestrano podupire ekonomsko-socijalni razvitak i razvoj tržišne ekonomije. Od početka '90.-tih godina u RH drugi izvori financiranja bili su zatvoreni, znamo i sami kako je bilo u početku vrlo teško ovaj tako da je upravo potpora ove banke bila jedan od temeljnih, temeljnih nekakvih financijskih stupova za, za razvoj i pokretanje.
U RH dosada je odobreno takvih 70 zajmova od kojih je 49 dugoročnih i 21 zajam za održivi, održivo, uz održivo jamstvo.
Provedbom ovog ugovora o zajmu pružit će se podrška jačanju institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost na nacionalnoj razini i u različitim sektorima kao i povećati financijska otpornost ukupno.
Zajam iznosi 100 milijuna eura a podržat će program sastavljen od tri stupa. Prvi stup odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta za pripravnost i otpornost na katastrofe, a obuhvaća temeljne reforme koje se, kojima se povećava razina pripravnosti kritične infrastrukture i osnovnih javnih usluga te gradi institucionalni kapacitet za prilagodbu klimatskim promjenama. Drugi stup odnosi se na poboljšanje pripravnost na katastrofe i otpornosti na klimatske promjene u ključnim gospodarskim sektorima. Usmjeren je na reforme kojima se uklanjaju slabosti i promiče održivi razvoj u energetskom, turističkom i stambenom sektoru. I treći stup odnosi se na jačanje financijske otpornosti poduzeća i kućanstava, a obuhvaća reforme u sektoru osiguranja i socijalne zaštite radi jačanja kapaciteta za suočavanje sa posljedicama katastrofa i klimatskih promjena na brži, te za brži oporavak od istih.
Sad što se tiče samog zajma, znamo da je to 100 milijuna eura, rok otplata je 7 godina uz 5 godina počeka, ovaj dospijeće je polugodišnje, početna naknada 0,50% od iznosa zajma. I međunarodna banka znači uvjetuje ove isplate sredstava zajma nastankom izvanrednog događaja. Znači to je osnovni preduvjet uzrokovan prirodnom nepogodom ili katastrofom ili epidemijom zarazne bolesti pod uvjetom da je provedba programa zadovoljavajuća te makroekonomski okvir adekvatan. Sredstva zajma dostupna su za isplatu nakon aktiviranja uvjeta povlačenja i dostave odluke Vlade RH o proglašenju izvanrednog stanja.
Ovaj zajam predstavlja mehanizam financiranja u izvanrednim situacijama koji omogućuje dopunu proračunskih rezervi ovo što sam govorio na početku, znači dopunu proračunskih rezervi RH i povećanje fiskalne odgovornosti odnosno otpornosti u slučaju velikih katastrofa.
Razdoblje povlačenja sredstava zajma je 3 godine uz mogućnost obnavljanja uz naknadu od 0,25% nepovučenog iznosa zajma do 4 puta odnosno maksimalno 15 godina. Znači ovim zakonom praktički provodit će se ugovor o zajmu kako bi njegove odredbe u smislu Članka 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH i također se propisuje način podmirivanja financijskih obaveza koje nastaju za RH po ugovoru o zajmu te nadležnost za provedbu zakona.
S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već potpisanim međunarodnim ugovorom kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka u pravilu ne mogu vršiti izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora predlažemo da se ovaj prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju.
Evo hvala toliko.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Damir Barbir, ima svoju …
…/Upadica Damir Barbir: Hvala predsjedavajući./…
… samo malo, ima svoju raspravu, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, poštovani članovi ministarstva na čelu sa državnim tajnikom, ovdje treba vrlo jasno objasniti ljudima da ne odlučujemo samo o jednom zajmu nego ovdje odlučujemo kako država u biti reagira u krizama i kako upravlja javnim novcem u najosjetljivijim trenutcima. To je ono što je ključno.
Ovaj model kao takav i tako definiran može biti koristan ali samo ako je transparentan, jasan i pod stvarnim nadzorom. To je ono što je ključno. Ako toga nema onda ovakav instrument može postati još jedan kanal za netransparentno trošenje sredstava, a to nam naravno nikome nije u interesu.
Građani očekuju sigurnost i to je ono što moramo im pružiti i u tom smjeru i ide ovaj zakon na temelju nekih kriza koje će se u budućnosti dogoditi, međutim oni od nas kao političara očekuju i odgovornost ne samo kad se novac troši nego i kad se posuđuje. Zato je poruka jasna podržavati treba uvijek otpornost ali uvijek treba inzistirati i tražiti na odgovornosti bez toga niti jedan zajam neće napraviti državu odgovornijom.
Ostalo je nekoliko pitanja neodgovorenih, prvo je pitanje bilo koje sam i rekao sam u replici koji su konkretni kriteriji prema kojima Vlada proglašava izvanredni događaj i time aktivira povlačenje sredstava iz ovog najma i državni tajnik mi je rekao da su to po tri zakona već definirano, međutim što se događa u situacijama kada dođe do neke krize koju ne možemo predvidjeti odnosno kada nije definirano niti jednom od ta tri zakona, da li onda moramo donositi ponovo zakon po hitnoj proceduri ili možemo taj novac povući, ako ga možemo povući onda ga ne povlačimo na način na koji smo unaprijed predodredili kroz ta tri zakona jer nije bilo propisano jel. Tako da taj postupak bi trebalo možda malo bolje ljudima objasniti.
Zatim osiguranje transparentnosti trošenja sredstava u tim situacijama kada se odluke donose ubrzano, a ovaj zakon je ustvari namijenjen da se odluke donose ubrzano, al tada i kontrola po samom pitanju i slabija.
Nadalje ostaje pitanje zašto ovaj zakon uključuje širok spektar sektorskih reformi a ne fokusira se jasno na ključne rizike koje država treba adresirati u krizama i u biti treba, trebalo je navoditi neke možda primjere u kojima će ljudi osjetiti korist ovog zajma u prvoj ozbiljnoj kriznoj situaciji. To je ono što je po meni u prvom obraćanju državnog tajnika možda izostalo ali evo kad se on javi na kraju rasprave možda ćemo dobiti i odgovore na ta pitanja.
Međutim u ime našeg kluba evo ja kroz svoju pojedinačnu raspravu želim reći da razumijemo svakako potrebu države da bude spremna na krize. Katastrofe, potresi, poplave i epidemije nisu teorija nego ipak jedno iskustvo koje smo mi svi skupa prošli iz kojega smo svakako bogatiji po tom pitanju, ali isto tako svaki put kad država uzima zajam pa makar i kao osiguranje dužni smo pitati što točno mi dobivamo kao građani, pod kojim uvjetima i koliko to dugoročno košta građane. I onda govorimo o zajmu o propisanih 100 milijuna eura koji se ne povlači odmah nego tek u slučaju proglašenja izvanrednog događaja. To znači da država zapravo plaća dostupnost novca unaprijed, a koristi ga tek kada se i ako se dogodi kriza. To je koncept koji sam po sebi ima, ima smisla i svakako nas čini na neki način sigurnijim u takvoj situaciji, međutim pitanje je kako se koristi i pod kojim uvjetima. Prvo, ovaj zajam nije samo financijski instrument, on je vezan uz čitav niz reformi koje država mora provoditi, to uključuje kritičnu infrastrukturu, energetiku, turizam, stambeni sektor i sustav socijalne skrbi. Drugim riječima, ovo nije samo pomoć za krize, to je ključno, ovo je alat kojim se oblikuju potencijalno javne politike i to je ono što može biti potencijalno vrlo, vrlo opasno jer tu dolazimo do ključnog problema. Sabor danas potvrđuje ugovor, ali o sadržaju tih politika nije raspravljao na ovaj način. Mi potvrđujemo paket koji je već pregovaran, već potpisan i u kojem više ne možemo mijenjati ništa bitno i to je po meni jedna vrsta, možemo to tako nazvati, demokratskog deficita.
Drugo pitanje je svakako pitanje financijske odgovornosti. Zajam ima rok otplate 7.g. uz 5.g. počeka uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz eribor. To znači da preuzimamo rizik kretanja kamata u trenutku kad su kamatne stope nestabilne, a to po meni opet nije neko nezanemarivo pitanje.
Treće pitanje ja aktivacija samih sredstava. Sredstva se povlače tek kad Vlada proglasi izvanredni događaj. To otvara ozbiljno pitanje, tko procjenjuje kada je nešto izvanredno i kada je trenutak za neku aktivaciju, koji su točno kriteriji, koliko je cijeli taj proces transparentan jer u krizama se troši najviše novca, kontrola je nažalost najčešće najslabija.
Četvrto pitanje je pitanje učinkovitosti. U ugovoru vidimo širok spektar mjera, od energetike preko turizma, socijalne skrbi. To sve skupa zvuči i dobro i ambiciozno, ali donekle i razvodnjeno i ostavlja puno veliki prostor za neku potencijalnu manipulaciju. Ako je sve to prioritet, ako sve te mjere su prioritet onda u biti ništa nije prioritet i možemo sredstva koristit za šta god hoćemo, a tada to nije rješavanje nekad kriznih situacija nego korištenje tog novca za svoju političku propagandu. Država mora jasno reći gdje su najveći rizici, je li to infrastruktura, je li to energetski sustav, je li to civilna zaštita ili možda socijalna sigurnost građana, što je svakako jedan, jedan vid rizika. Bez jasnih prioriteta postoji opasnost da sredstva budu potrošena, a otpornost ne bude u biti stvarno povećana.
I na kraju je pitanje odgovornosti. Ovaj zajam će se vraćati iz državnog proračuna, a to znači iz novca građana. Zato je ključno da znamo ne samo kako će se ovaj novac dobiti nego kako ćemo ga koristiti i kako ćemo mjeriti te rezultate. Stoga za kraj da budem potpuno jasan, podržavamo ideju jačanja otpornosti na katastrofe, to je nužno, to je važno, to je jedno iskustvo koje smo već proživjeli i na to moramo biti spremni, ali tražim puno veću transparentnost i jasnije kriterije i stvarni nadzor nad provedbom. Ne smijemo ovaj zakon koristiti kao neku vrstu političke propagande u situacijama kada kriza se može definirati samo kako je mi želimo definirati jer otpornost države, za kraj ne gradi se samo kreditima, ona se gradi povjerenjem u institucije, a povjerenje se gradi odgovornošću, hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Orešković replika.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Kolega, slažem se sa vašom raspravom u cijelosti, dobro ste rekli da treba podržati ideju, ali ukazali ste na slabosti, e sad moje retoričko pitanje glasi, što ako vladajući ne predlože niti jednu jedinu mjeru za povećanje transparentnosti i za uvođenje načina kontrole nad utroškom resursa, što ćemo onda? Naime, reći ću da su krize vrlo zgodan alat za dolazak na vlast i za opstanak na vlasti, pogotovo kada je vlast loša jer će ljudi u uvjetima egzistencijalne nesigurnosti biti skloni glasati za one koji im dijele neki novac po ne transparentnim i nejasnim kriterijima i mislim da je upravo to cilj HDZ-a ovog trena. A također treba reći da ove strukturne reforme koje se kao jeti spominju u kojekakvim zakonima, može li mi ovdje prisutan predstavnik predlagatelja reći jedno područje, jedan sektor gdje ćete jednu jedinu strukturu reformu provesti i kada? Mislim to su samo prazne fraze, prazne floskule. Meni je žao što međunarodna zajednica pristaje na te fraze jer su dobro itekako svjesni da HDZ reforme već puno 10-ljeće ne provodi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem.
Zastupnice Orešković, u biti ste ukazali na ono što sam ja ukazivao kroz svoj govor, najgore je ljudima manipulirati određenom vrstom straha i ovdje im daješ određeni financijski teret i mogućnost da kada se dogodi i ako se dogodi neka granična krizna situacija, oni je proglase velikim strahom prema ljudima, opasnošću i onda oni daju rješenje i na temelju toga dobijaju povjerenje građana. Znači ovaj zakon ako ne bude dobro kontroliran može se koristiti za političku manipulaciju, a to je ono što želimo spriječiti, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gosp. Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega vi ste zapravo, ovo što je rekla i kolegica Orešković, iznijeli cijeli niz dubioza, upitnika, rekli kako bi trebalo bit, a mi o tome zapravo ništa ne znamo i sad postoje razne svrhe uključujući i ovo što smo, što smo čuli dakle da se s time manipulira zapravo za izborne procese, ali mene zanima što vi mislite o Vladi jel koja je već 10.g. na vlasti, dakle imala je dovoljno vremena u tih nekoliko mandata za razliku od nekih situacija gdje zapravo imate prvi mandat, pa se onda ne usudite i slično, ali dakle u ovoliko razdoblja je li već bilo vrijeme da se naprave određene strukturne dubinske promjene u načinu upravljanja Hrvatskom, do eventualnog smanjenja birokracije, smanjenja teritorijalnog ustroja, dakle reorganizacije i slično i kolko zapravo će ovakvi krediti ili neke vrsta osiguranja tome pridonjeti obzirom na dosadašnje iskustvo da se zapravo ništa dubinski u Hrvatskoj u smislu …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…upravljačkom osim u negativnom smislu nije dogodilo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem zastupniče Jurčević, pa mislim vi ste uputili doduše izvan ovaj kompletnog sadržaja međutim nekom širom, u širom kontekstu jedno jako dobro pitanje, a to je pitanje upravljanja. Pa gledajte po i rezultatima izbora vidimo da je ovakav vid upravljanja u kojem se ništa progresivno ne ide naprijed u biti odgovara vladajućima jel i zašto bi oni to mijenjali jel.
Sjetimo se samo krize korone koja je bila spadala pod ovo i kao su oni iz toga izašli još jači sa čovjekom koji je kasnije bio koruptivno uhvaćen, međutim u tom trenutku je donio političku korist upravo u situacijama krize i zato treba paziti da ovaj zakon zaista ne postane jedan, jedan od mehanizama političke manipulacije prema građanima šta HDZ jako dobro koristi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Barbir pa vi u svojoj diskusiji ste i sami rekli i priznali i slažete se apsolutno s time da je ovo jedan dobar način planiranja, osiguravanja dodatnih sredstava za slučaj katastrofa il eksternih situacija. To sami priznajete, međutim vi izražavate sumnju skepsu određenu u način kako bi se ta sredstva eventualno trošila kad bi bilo šta bi bilo otprilike jel. Pa znate sjećamo se mi i šta je bilo, sjećamo se mi i Gunje sanacije posljedice poplave u Gunji kad su se plaćale ne znam septička jedna se popravljala za nekoliko desetaka tisuća eura i takve situacije. Sjećamo se mi i toga, ali upravo poučeni s takvim lekcijama uvjereni smo i sigurni da se to više nikada neće dogoditi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika od koga?
Gospodin Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Ma evo 238., dakle ovo je naizgled nevažna tema pa nema potrebe za spuštanjem na ovu razinu da jedni druge optužujemo, dakle ali dobro ste rekli zapravo sva naša iskustva nevezano tko je bio na vlasti pokazala su da zapravo davanje ovakvih instrumenata ajmo to tako reći vladajućima nije dalo ništa, ništa pozitivno. O tome je riječ i mislim da bi se tu barem mi u saboru trebali, trebali složiti pa vršiti pritisak i na svoju tzv. vlast, a ne odmah, ne odmah uzvraćati sa činjenicama koje su točne jel. U tom je poanta da se jedanput počnemo slagati oko nečega.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, po defaultu je replika pa opomena unatoč dobrim željama.
Odgovor na repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Gospodine Šašlin upravo sve primjere koje navodimo i taj koji sam ja govorio o ministru zdravstva koji je u tom trenutku bio spasitelj i kojem smo mi izlazili na balkone i pljeskali, cijela Hrvatska mu je pljeskala on je to na neki način pretočio u pobjedu HDZ-a, a gdje se taj čovjek nalazi danas. Znači to je jedan od primjera uopće nije bitno s koje strane političkog spektra govorimo, al upravo ja ukazujem pa možete i vi neke vaše primjere ukazivati zašto je bitno držati kontrolu i kako bi mi kao sabor trebali o tome raspravljati i držati kontrolu da to ne ode u vid političke manipulacije.
Znači svi smo za sigurnost ali nitko nije za političku manipulaciju, evo možete mi odgovoriti da li se vi slažete s time.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, pardon a to je bio odgovor da.
Gospođa Sokolić izvolite rasprava.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče kolegice i kolege otpornost države ne počinje ona kada katastrofa nastupi. Otpornost države počinje puno ranije u onom trenutku kada odlučimo hoćemo li graditi sustav koji će rizike smanjivati unaprijed ili ćemo samo čekati da se dogodi šteta pa tek onda tražiti novac, opravdanje, izgovore za ono što nije učinjeno.
Ovaj prijedlog zakona na prvi pogled djeluje tehnički radi se o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 100 milijuna eura za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe, ali kada se dokument pažljivo pročita vidi se da ovo nije samo pitanje međunarodnog zajma ovo je politički dokument. Ovo je dokument u kojem Vlada sama definira što smatra ključnim stupovima otpornosti države, a upravo zato je važno reći kad već Vlada sama određuje što je otpornost onda moramo pogledati postoji li dosljednost između onoga što piše u ovom dokumentu i onoga što Vlada radi u zakonodavstvu, ali i u svakodnevnom životu građana.
U tom smislu meni je posebno važan drugi stup ovog zajma. Tamo se izričito kaže da se pripravnost elektroenergetskog sektora i njegovih krajnjih korisnika jača kroz samostalnu opskrbu energijom iz obnovljivih izvora i kroz diversifikaciju izvora električne energije.
Dakle, ne govori to oporba, ne govori to netko sa strane nego to piše u dokumentu koji je pred nas stavila Vlada. Vlada je dakle priznala da su samoopskrbe, decentralizacija i veća lokalna energetska ekonomija sastavni dio nacionalne otpornosti, ali sada pogledajmo kako je država zamislila put do tog cilja.
Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. vrlo jasno kaže nekoliko stvari. Prvo, da se želi osigurati pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom ali bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. Drugo, da će energetska tranzicija biti kapitalno intenzivna bez poticajnih mjera u smislu državnih potpora uz očekivani veći angažman privatnog sektora i privatnog kapitala u financiranju projekata obnovljivih izvora energije. I treće da se financiranje energetske tranzicije prvenstveno očekuje sredstvima zainteresiranih tvrtki, financijskih institucija, fondova itd..
Istodobno ista strategija kaže da je za ostvarenje tih ciljeva nužna poveća aktivnost i koordinirana uloga državnih institucija, dakle država nije izvan igre ona postavlja pravila, bira smjer i uređuje kome će taj prostor u praksi biti dostupan. I tu dolazimo do ključnog političkog problema jer u Hrvatskoj prostor energetske tranzicije nije jednako otvoren svima.
Mi iz SDP-a smo još ranije upozoravali da su energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije opterećene regulativnim i administrativnim zaprekama i dali prijedlog izmjena Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. U registru koji vodi HERA vidljivo da su formalno uspostavljene tek tri energetske zajednice građana. Postupak ishođenja dozvola pri HERI je složen i teško dostižan običnim građanima te je nespremnost operatera distribucijskog sustava za dijeljenje energije jedan od glavnih razloga zašto te zajednice ne mogu stvarno zaživjeti.
Dakle s jedne strane država kaže tranziciju će nositi kapital, tvrtke, fondovi i financijske institucije, s druge strane kad građani pokušaju napraviti upravo ono što bi svaka ozbiljna energetska politika trebala poticati, udružiti se, ulagati zajedno, proizvoditi energiju, smanjivati račune, jačati lokalnu otpornost, smanjivati energetsko siromaštvo, tada ih sustav dočekuje preprekama, svojim procedurama i nejasnim pravilima i zato je legitimno reći da takav okvir u učinku pogoduje kapitalno jačim akterima, a ne građanima. Ne tvrdim da u strategiji piše pogodujemo krupom kapitalu, to ne piše, ali normativni učinak ide upravo u tom smjeru. Zato danas nije dovoljno govoriti samo o ciljevima, problem ove politike nije u tome što cilj energetske samodostatnosti ne postoji, problem je u tome što se provedba dizajnira tako da ozbiljne šanse imaju oni koji već imaju kapital, pravne timove, financijsku snagu, administrativni kapacitet, dok građani i njihove zajednice ostaju na rubu sustava. Tako se ne gradi demokratska energetska tranzicija, tako se gradi tranzicija u kojoj će korist i kontrolu najlakše preuzeti oni koji su veliki ulagači, a to je opasno, opasno je za zemlju koja treba težiti održivosti, suverenitetu i otpornosti na krize. Samodostatnost nije isto što i proizvodnja na vlastitom teritoriju i tu imamo ozbiljan sigurnosni problem, ključno je tko kontrolira kapacitete, tko donosi investicijske odluke, tko upravlja mrežom, tko raspolaže skladištenjem i tko ubire dobit. Ako sustav formalno povećava proizvodnju u Hrvatskoj, ali je operativna i vlasnička moć koncentrirana kod velikih investitora onda država može imati više megavata, a manje stvarnog suverenog utjecaja. To je analitički zaključak iz modela financiranja koji strategija opisuje. Kad se tome doda i širi zakonodavni okvir strateških investicijskih projekata, slika postaje još jasnija, Zakon o strateškim investicijskim projektima RH i dalje postoji kao poseban režim, investitor prijavljuje projekt radi njegova proglašenja strateškim projektom, a Vlada i dalje donosi odluke kojima pojedine projekte proglašava strateškim. Početkom '25. npr. strateškim je proglašena i prateća infrastruktura za LNG terminal, upravo na temelju tog zakona. To znači da država za velike projekte zna biti vrlo odlučna, vrlo brza i vrlo organizirana kad procijeni da je nešto od strateški interes i tu dolazimo do političkog pitanja koje je mnogo veće od jedne tehničke rasprave o energetici. Zašto država ne pokazuje istu odlučnost kad je riječ o građanima, zajednicama suvlasnika, energetskim zadrugama, lokalnim inicijativama i decentraliziranoj proizvodnji? Zašto se za velike projekte može graditi poseban režim, a za male građanske projekte godinama ne može ukloniti niti osnovne prepreke? Zašto je sustav sposoban prepoznati interes velikog investitora, a toliko spor kad treba prepoznati interes običnih ljudi da budu aktivni sudionici tranzicije? To je pitanje socijalne pravde jer energija nije samo roba, energija je uvjet dostojanstvenog života, uvjet konkurentnosti gospodarstva, uvjet opstanka mnogih kućanstava osobito u vrijeme rasta cijena i rasta nesigurnosti. Ako se energetska samodostatnost gradi tako da se građanima otežava samoorganiziranje, a prostor se prvenstveno otvara onima koji ulažu radi profita, onda se povećava rizik da ćemo dobiti formalnu tranziciju bez stvarne demokratske kontrole i bez pravedne raspodjele koristi. Ne sporim da su investicije potrebne, ne sporim da su i veliki projekti nužni, ne sporim da država mora misliti o sigurnosti opskrbe, ali sporim model u kojem se energetska tranzicija politički predstavlja kao opći interes, a praktično organizira tako da najviše prostora imaju veliki igrači dok se građane gura na marginu. To je politički izbor HDZ-a. Mi iz SDP-a s druge strane smo svojim prijedlogom pokušali otvoriti drukčiji put, put u kojem se građanima omogućuje stvarno sudjelovanje i u kojem se pravo na samoopskrbu energijom pretvara u stvarnu mogućnost za ljude jer država nije otporna onda kada se zna zadužiti nakon katastrofe, država je otporna onda kada je na vrijeme uredila sustav tako da građani, zajednice i javne službe budu manje ranjivi prije nego što kriza nastupa.
Još jednom ću podvući, energetska samodostatnost nije samo pitanje koliko energije proizvodimo na našem teritoriju nego i tko tu energiju kontrolira. Ako javni cilj ovisi prvenstveno o privatnom kapitalu, a građani i lokalne zajednice ostaju na margini onda je upitna ne samo pravednost tog modela nego i njegov sigurnosni i suverenistički smisao. Zato je glavna poruka ove rasprave slijedeća. Ako je energetska samodostatnost doista strateški cilj RH onda se ona ne može graditi samo za velike investitore, mora se graditi i za građane. Ako država želi da krupni privatni kapital sudjeluje, to je legitimno, ali onda još važnije, da ne guši one oblike udruživanja i proizvodnje energije koje građanima daju veću sigurnost, niže troškove i više kontrole nad vlastitim životom. U protivnom nećemo dobiti energetsku samodostatnost kao javno dobro, dobit ćemo tranziciju u kojoj će se javni interes prizivati, a privatni profit ubirati, ali to je nešto na što smo od HDZ već navikli, međutim to nije model koji bi ozbiljna i socijalno odgovorna država smjela braniti, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gosp. Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani predsjedavajući.
Poštovana zastupnice Sokolić, mi smo ovdje više-manje se koncentrirali bili i prije vaše rasprave na mehanizme kontrole tog sustava, a vi ste ovdje govorili o energetskoj tranziciji, pa me sad zanima s obzirom da ste jasno tu rekli da građani tu mogu ostati na margini i da to može ići u ruke nekog krupnog kapitala, kao građani tu ne bi imali ništa, da li uopće smatrate da je ovaj zakon po vama dobar ili ga treba još dodatno doradit nekim amandmanima? Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Zakon sam po sebi daje uvid u to da je, ocrtava situaciju u vrijeme krize. Međutim ono o čemu sam ja govorila jesu svi ostali dokumenti koje imamo u RH koji nisu u suglasju s ovim zakonom. Znači mi u RH imamo strategiju koja daje prednost krupnom kapitalu u proizvodnji energije, a to je nešto što je za Hrvatsku opasno, što je sigurnosno i suverenistički vrlo upitno u trenucima kad dolazi do većih kriza.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gosp. Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice imali smo u saboru više ovakvih rasprava gdje se u potpunosti s vama slažem, dakle kad se radi o i prehrambenoj, a pogotovo vi ste najčešće govorili o energetskoj samodostatnosti. S jedne strane kao što ste rekli imamo dakle na papiru, obećanjima i zakonima jel dakle da ta samodostatnost se osigurava pogotovo kad se radi o energetskoj dakle u tome da zapravo svaka obitelj može i svaka kuća a pogotovo energetske zajednice, a s druge strane imamo praksu dakle da se događa ta koncentracija moći dakle koja ruši i suverenost u svakom pogledu pa samodostatnost i nespremnost na krize.
E sad jedan dio, dio problema jest ova naša korupcijska upravljačka struktura koja zapravo je na isti način funkcionira od '90., od '90. naovamo, međutim s druge strane isto tako u svijetu se kad se radi o energiji jel i prehrani isto tako događa taj proces koncentracije što se može vidjeti po broju dionica ovaj gdje je sve veći broj dionica u zapravo sve manjim rukama i slično.
E sad po vašoj procjeni koliko je to refleks svega što se događa u svijetu, a koliko je to zapravo dio te naše korupcije nesreće koje se nikako ne možemo riješiti?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle, ovo o čemu ja govorim je prvenstveno dio načina života koji smo mi navikli živjeti tu pod vladavinom HDZ-a evo već u trećem mandatu uzastopno a većim dijelom od samostalnosti na ovamo.
Europa preporučuje odnosno direktive daje da se osnuje jedna energetska zajednica u svakoj općini koja ima više od 10 tisuća ljudi. Znači mi bismo trebali imati nekoliko stotina energetskih zajednica, mi imamo registrirane svega 3 energetske zajednice. U Europi je što se toga tiče situacija sasvim drukčija. Tako da bi ja ovo mogla okarakterizirati kao naš lokalni fenomen, tim više što smo mi dali prijedlog kako da se stvari otvore, međutim HDZ je to nažalost odbio.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Kolegice slušala sam i inače prijedlog SDP-a vezano za energetsku samodostatnost i to pozdravljam i to smatram da Hrvatska mora uvesti, ali želi skrenuti pažnju na posljedice HDZ-ovog odbijanja da uopće o takvim prijedlozima razmatra a kamoli da to provede i mislim da je ključ uspjeha na izborima kako to pretočiti građanima.
Naime, umjesto energetske samodostatnosti koja se temelji na tome da su građani kao mali proizvođači sudjelovali u proizvodnji energije, evo primjerice mi ćemo na temelju ovog zakona imati ne daj Bože ali da dođe do nekakve krizne situacije HDZ-ova vlast bi digla zajam od Svjetske banke da s tim zajmom možemo pokriti povećanu cijenu energenata koje nismo proizveli sami zato što HDZ nije htio čuti nešto pametno i kvalitetno što dolazi od oporbe.
Veći račun u vidu kamata i vraćanja kredita, a manje sigurnosti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… platit će građani.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor na repliku, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle, mi ćemo dobiti taj zajam ali ne bezuvjetno. Znači i u samom ovom prijedlogu zakona stoji jasno slijedeće da nakon nekakve katastrofične situacije Vlada donosi odluku o traženju zajma, međutim banka može taj zajam stopirati u trenutku kad ustanovi da se program koji je HDZ odnosno koji je Vlada pripremila ne provodi. Pa baš me zanima u ovim slučaju, u ovom slučaju kad se radi o energetskoj samodostatnosti hoće li, hoćemo li doći u situaciju da će doći do zaključka da nismo proveli program, da zemlja nije dovoljno energetski samodostatna i kakav će biti ishod svega toga u konačnoj kriznoj situaciji i hoćemo li zaista dobiti taj zajam koji smo tražili ili ne. Dakle, zajam nije bezuvjetan, dakle nije krizna situacija jedina koja je dovoljna da bismo mi novce dobili. Postoje neki preduvjeti, a banka je ta koja u konačnosti će odlučiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sada završni istup, završni govori, gospodin Ivo Zelić HDZ, izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice i kolege ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava sadržana je u odredbi Članka 140. stavak 1. Ustava RH.
IBRD za RH je jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija koja kontinuirano i svesrdno podupire ekonomski socijalni razvitak i razvoj tržišne ekonomije. Od početka '90. kada su RH drugi izvori financiranja bili zatvoreni pa do danas ona je značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi.
Financijska potpora ukopna uloga IBRD-a prilagođava se potrebama obnove, izgradnje infrastrukture, strukturnih prilagodi i sveukupnog razvitka RH. Značajna financijska sredstva IBRD-a RH koristi u vidu investicijskih i strukturnih zajmova dobivenih po povoljnim financijskim uvjetima kao IBRD postiže na međunarodnom financijskom tržištu.
Provedbom ugovora o zajmu pružit će se podrška jačanju institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost na nacionalnoj razini na različitim sektorima kao i povećati financijsku otpornost. Zajam iznosi 100 milijuna eura a podržat će program sastavljen u 3 stupa. Prvi stup odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta za pripravnost i otpornost na katastrofe a obuhvaća temeljne reforme kojima se povećava razina pripravnosti kritične infrastrukture osnovnih javnih usluga te gradi institucionalne kapacitete za prilagodbu klimatskim promjenama. Drugi stup odnosi se na poboljšanje pripravnosti na katastrofe i otpornost na klimatske promjene uključenim u gospodarskim sektorima, a smjer, a usmjerene na reforme kojima se uklanjaju slabosti i promiče održivi razvoj energetskom turističkom i stambenom sektoru. Treći stup odnosi se na jačanje financijske otpornosti poduzeća i kućanstava, a obuhvaća reforme u sektoru osiguranja i socijalne zaštite radi jačanja kapaciteta za suočavanje s posljedicama katastrofa i klimatskih promjena, te brži oporavak od istih. IBRD-es uvjetuje isplatu sredstava zajma nastankom izvanrednog događaja uzrokovanog prirodnim nepogodama ili katastrofom ili epidemijom zarazne bolesti pod uvjetom da je provedba programa zadovoljavajuća, te makro ekonomski okvir adekvatan. Sredstva zajma dostupna su za isplatu nakon aktiviranja uvjeta povlačenja dostave IBRD-u odluke Vlade RH o proglašenju izvanrednih događaja. Ovaj zajam predstavlja mehanizam financiranja u izvanrednim situacijama koji omogućuju dopunu proračunskih rezervi, povećavaju fiskalnu otpornost u slučaju velikih katastrofa. Razdoblje za povlačenje sredstava zajma je 3.g. uz mogućnost obnavljanja do 4 puta, maksimalno 15.g. uz naknadu od 0,25% ne povučenih iznosa zajma. Ovim se zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu kako bi njegove odredbe u smislu čl. 141. Ustava RH postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Ovim zakonom također se propisuje način podmirenja financijskih obveza koje nastaju za RH po Ugovoru o zajmu, te nadležnosti za provedbu zakona.
Klub HDZ-a će podržat ovaj zakon, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gosp. Piližota, SDP završno. Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Evo iskoristit ću ovu priliku prvo da odgovorim kolegi Šašlinu vezano za njegovu raspravu koju je imao, a na temu toga da nije bilo moguće prije odnosno da je jako dobro što obnova nakon potresa još traje jer ako je nešto kvalitetno to mora i dugo trajati. Ja bi samo htio podsjetiti da li sjećate početne faze od administrativnih problema do smjene ne znam koliko ljudi i ministara, pa dolaska trenutno aktualnog ministra, tako da nije sve bilo samo pitanje kvalitete nego niza problema koji su se javljali tijekom procesa, a s druge strane Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se događaju katastrofe, pa onda ako je jedini kriterij mjerit koliko traje obnova nakon nečega onda evo ja osobno nikad ne bi volio da smo mi ti koji radimo to godinama i godinama, pa da onda to pravdamo isključivo kvalitetom. Može se brže, nadam se da će bit dobro, ali mogli smo, mogli smo puno brže ovoga to napraviti i biti učinkovitiji i imati bolje rezultate, no na vama je da kažete svoje, na nama svoje viđenje i svoje mišljene prvenstveno temeljeno na argumentima.
Ali evo još ću jednom ponoviti da smo danas raspravljali o ovom zakonu odnosno koji predlaže zajam između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 100 milijuna eura i da će Klub SDP-a to podržati, namijenjen je za kao pripravnost i otpornost na potencijalne katastrofe koje se mogu desiti u budućnosti. S obzirom da Hrvatska trenutno nije u stanju imati svoj krizni fond očigledno onda je odgovorno imati ovakav mehanizam koji državi omogućuje brzu reakciju u kriznim situacijama, bilo da govorimo o potresima, poplavama ili nekim novim vrstama zdravstvenih usluga. Ali uz podršku koju ćemo dati treba još jednom ponoviti i nekoliko stvari koje ovaj prijedlog zakona otvara, a to je prvo da ovo nije nikakvo ulaganje u konkretne projekte, da je to kredit koji se uzima unaprijed za slučaj da se potencijalno nešto dogodi odnosno da si država osigurava financijsku rezervu kroz zaduženje. I to ću još jednom ponovit, nije sporno, ali evo postavljamo pitanje i postavljat ćemo ga i u budućnosti, zašto takvu rezervu nemamo unutar vlastitog sustava? Jer proteklih godina slušamo iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu da su javne financije stabilne, to se često naglašava, pa bi onda bilo i logično da postoji i snažniji domaći okvir upravo za ovakve situacije, a ne da se uvijek i konstantno oslanjamo na kreditne linije.
Drugo što je važno naglasiti da se sredstva iz ovoga kredita mogu koristiti tek kad se proglasi izvanredni događaj, znači da reagiramo kad se problem već dogodi, a mislim da nas je iskustvo niz puta naučilo da nas takav pristup dugoročno košta više jer je prevencija uvijek jeftinija i učinkovitija od samog saniranja štete.
Treće, ovaj zajam također dolazi uz određene reforme, većina njih je potrebna, to apsolutno nije sporno, ali ostaje dojam da se dio važnih politika i dalje pokreće izvana kroz ovakve aranžmane umjesto da ih sami jasno definiramo i provodimo.
I na kraju treba reći da ovo nije također bez troška, postoji određena kamatna stopa koja je ujedno promjenjiva i vezana uz eribor, postoje naknade i dio toga ili svi ovi troškovi će se potencijalno morati vraćati iz novaca poreznih obveznika RH. S druge strane postoji i očita prednost, a to je da u slučaju krize sredstva su dostupna odmah i pod uvjetima koji su povoljniji nego da u tom trenutku idemo na tržište.
I još ću jednom ponoviti, Klub zastupnika SDP-a podržat će ovaj zakon, ali isto tako očekujemo da Vlada RH znatno više radi na onome što dolazi prije krize, a to je na sustavima, prevenciji i dugoročnom planiranju jer kredit može pomoći kad nastane problem, ali ne može riješiti činjenicu da problem nismo na vrijeme spriječili, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
I gospodin Damir Barbir Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a završno.

Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo završno u ime Kluba Centra, Nezavisne platforme Sjever i GLAS-a nekoliko riječi da kažem ovdje, više-manje je sve rečeno, međutim ovdje imamo jedan zanimljiv model financiranja. Država uzima zajam koji zapravo stoji u pripravnosti, ne koristi se odmah nego tek kad se dogodi kriza. To na prvi pogled izgleda kao dobra ideja, jedna preventivna mjera, imati rezervu za nepredvidljive situacije, ali problem je, nekoliko je problema, ali prvi problem je ta rezerva nije besplatna. Plaćamo naknade, preuzimamo kamatni rizik i obvezujemo s na niz reformi koje se nisu izravno povezale samo sa kriznim upravljanjem. To znači da ovo nije samo sigurnosni mehanizam ovo je i instrument upravljanja politika.
Upravo tu vidimo najveći problem ovog zakona jer ne želimo da novac koji je ljudima omogućen za krizne situacije netko koristi za svoje političke propagande jer najlakše je ljudima manipulirati sa strahom, od neke situacije napraviti nepredvidljivi strah i onda koristiti sav taj alocirani novac kako bi tim strahom manipulirali i davali rješenje. Znači stvorite krizu, stvorite problem, stvorite strah i onda nudite rješenje jer novac za to već imate osiguran.
Ne kažemo da bi to ova Vlada napravila, ali mi kao saborski zastupnici i predstavnici naroda ovdje u ovom tijelu moramo se svim silama boriti da do toga ni pod kakvim okolnostima ne dođe i zato trebamo biti vrlo oprezni.
Posebno je važno pitanje kako će se sredstva koristiti kada se aktiviraju. U pravilu u krizama se odluke donose brzo i odlučno. I to je razumljivo ali upravo tada postoji najveći rizik od netransparentnog trošenja. Vidjeli smo to i nakon potresa, a jako se dobro sjećamo pandemije. Pandemije u kojoj su svi ljudi bili puni straha i imali smo jednog ministra kojemu je cijeli narod pljeskao. Taj narod je tom čovjeku davao potpuno povjerenje i to povjerenje je pretvoreno u novi mandat određene Vlade, a u konačnici taj ministar je završio zbog koruptivnih dijelova, koruptivnih djelovanja u zatvoru. I to, i to je zaista problem, to je problem kada se manipulira sa strahom jer u strahu ne gleda tko je kakav nego se traži sigurnost, a mehanizam od 100 milijuna eura može biti jedan alat upravljanja strahom.
Drugo pitanje je ovaj zajam uključuje mjere koje zadiru u različite sektore energetika, turizam, stanovanje i socijalne politike. To su ključni sustavi države, ali pitanje jesu li reforme u tim sektorima dovoljno precizno definirane ili se ostavlja preveliki prostor za određenu vrstu interpretacije.
Treće je pitanje, pitanje građana. U ovom prijedlogu govori se o otpornosti poduzeća i kućanstava, ali građani ne vide konkretno što to u biti za njih znači. Hoće li imati bržu pomoć u slučaju katastrofe, hoće li biti bolje osigurani, hoće li sustav reagirati učinkovitije. To su pitanja na koja trebamo imati vrlo izričite i odmjerene odgovore jer otpornost u konačnici nije apstraktan pojam, on se mjeri konkretnim iskustvom ljudi.
I na kraju moramo reći da je ovo još jedan primjer gdje sabor dolazi na kraj procesa. Ugovor je već potpisan, mi danas ga samo potvrđujemo. To po meni nije dovoljno. Sabor mora imati aktivnu ulogu u oblikovanju ovakvih odluka, a ne samo o njegovom potvrđivanju.
Ovdje ne odlučujemo znači o jednom zajmu, ovdje odlučujemo o tome kako država reagira u krizama i kako upravlja javnim novcem u najosjetljivijim trenucima u našem društvu. Ovaj model može biti koristan ali samo ako je transparentan, jasan i pod stvarnim nadzorom. Ako toga nema onda ovakav instrument može postati još jedan kanal za netransparentno trošenje.
Građani očekuju sigurnost, ali isto tako koliko sigurnost očekuju i političku odgovornost ne samo kad se novac troši nego i kad se posuđuje. Zato poruka prema njima mora biti vrlo jasna i mi je u ime kluba ovako definirano. Podržavamo otpornost kao tako ovo je dobra mjera, međutim tražimo odgovornost da se ne zloupotrijebi naše povjerenje i povjerenje svih građana koje mi predstavljamo. Bez toga nijedan zajam neće napraviti našu državu otpornijom.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Povreda Poslovnika gospodin Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Članka 238., kolega Barbir upravo ovo što ste vi sada govorili je čisti pokušaj manipulacije javnosti, manipulacije javnosti u smislu da će se zlouporabiti ne znam u nekakvim kriznim situacijama. Kako ste i doslovno, kako ste rekli kaže prvo proizvedeš krizu, napraviš krizu i onda upravljaš odnosno manipuliraš ljudima itd., pa zar vi smatrate da netko je u stanju napravit krizu, dal je netko izazvao pandemiju, dal je neko izazvao potres, dal je to Vlada?
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala, hvala./…
Kako mislite to? Mislim stvarno ste ovaj put malo pretjerali.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena, ne ne možemo kada se radi o povredi Poslovnika pogotovo ako je to replika onda ne smijemo ići preko zadanog vremena. Znači opomena jer je bila replika.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., evo ova točka nije dugo trajala i u raspravama kako u ime kluba ali i pojedinačnima čuli smo cijeli niz pitanja, prijedloga pa i prigovora opravdanih a vidim da se predstavnici izvršne vlasti ne žele očitovati što imaju mogućnost pa ih pozivam dakle da se evo očituju imamo još vremena, nije duboka noć, pa da se očitujete o svemu ovome što smo čuli jer ugovor je potpisan, dakle nema nekakvog drugog čitanja ili nešto pa evo ja vas molim da se, a uobičajeno imate pravo na to da se očituje na ovo sve što ste čuli danas.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika.
Gospodin Barbir povreda Poslovnika.

Barbir, Damir (Centar)
238., gosp. Šašlin, ja sam ukazivao na manipulaciju strahom i ljudi često manipuliraju strahom. U pandemiji je strah bio velik i određena osoba je to iskoristila da bi na neki način ljude usmjerila prema sigurnosti, da bi na temelju te sigurnosti oni to pretočili u određene mandate. Ta osoba je dobila mandat u HDZ-u, ta osoba je danas, znate di, mi smo njoj pljeskali, znate gdje se nalazi ta osoba danas? To je jedina manipulacija o kojoj sam ja govorio, al to je jedan primjer, uopće nisam govorio…
…/Upadica Radin: Hvala, hvala, hvala./…
…ovdje o primjerima.
…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
…nego o idealu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, opomena jel je bila replika.
Time zaključujem raspravu.
Gosp. Jurčević, morate ić kući, šta možemo i ovaj glasat ćemo kada se steknu uvjeti, a sutra Konačni prijedlog, počnemo sa Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, to je P.Z. br. 257. i druga točka Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskim proizvodima, to je hitni postupak i to je 286. P.Z..
Hvala lijepa, idite tamo gdje ste odlučili ići, a ja ću također ić tamo gdje sam odlučio ić, doviđenja.
SJEDNICA PREKINUTA U 14,33 SATI

12

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, drugo čitanje, P.Z. br. 282
30.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, drugo čitanje, P.Z. br. 282, predlagatelj je vlada, rasprava je zaključena, dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
122 glasa, 121 za, 1 je bio protiv donesen je Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava.
PDF