Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

11

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, drugo čitanje, P.Z. br. 288
17.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije nego prijeđemo na drugu točku dnevnog reda, informacija nema puno prijavljenih dakle moguće je da ćemo završiti prije 13 sati pa će iznošenje stajališta biti odmah po završetku rasprave o drugoj točki.

- Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, drugo čitanje, P.Z. br. 288.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 207. Poslovnika HS-a. Na temelju čl. 207.A Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Nemamo zahtjev za stankom pa pozivam poštovanu ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković da nam predstavi navedeni konačni prijedlog zakona.
Izvolite ministrice, lijepo vas pozdravljam i obratite se saboru.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene zastupnice i zastupnici, poštovane kolege zadovoljstvo mi je obratiti vam se danas povodom donošenja Zakona o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša koja je svima poznata kao Aarhuška konvencija. Danas se posebno osvrćem na njezinu izmjenu i dopunu iz 2005. godine usvojenu u gradu Almatiju u Kazahstanu, a koje su stupile, koja je stupila na snagu 20. travnja 2025. godine. Riječ je o tzv. GMO amandmanima. Izmjena i dopune konvencije tiču se pravodobnog i učinkovitog informiranja te sudjelovanja javnosti prije donošenja odluka o tome hoće li se odobriti namjerno uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište genetski modificiranih organizama. Ove izmjene su važna nadogradnja Aarhuške konvencije jer jasno izričito propisuju pravo javnosti na pravodobno, učinkovito i potpuno informiranje te sudjelovanje u donošenju odluka o namjernom uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama. Time se jača demokratizacija okolišnog upravljanja ali i povjerenje u institucije koje upravljaju pitanjima biološke sigurnosti. RH se od samog početka priklanja visokim međunarodnim standardima pri čemu smo mi još 2007. godine postali stranka Aarhuške konvencije. Danas potvrđivanjem izmjene i dopuna konvencije iz Almatija ali koje su stupile na snagu u travnju 2025. godine, naglašavamo svoju visoku razinu usklađenosti s europskim i globalnim okvirima koji uređuju postupanje s genetski modificiranim organizmima te jačamo mehanizme koji jamče pravo javnosti i na odlučivanje i, i na informiranje i na sudjelovanje u odlučivanju. Ovim činom Hrvatska se pridružuje drugim državama članicama koje su već ratificirale izmjenu i dopune tj. ulazimo u skupinu država koje prepoznaju kako je odgovorno upravljanje okolišem moguće jedino uz aktivno sudjelovanje javnosti. Razvoj GMO-a je propulzivno područje, područje dakle koje se brzo odvija, koje nosi znanstveni, a moguće i etički teret te koje izravno utječe na ljude i očuvanje bioraznolikosti. Stoga nema alternative otvorenosti i transparentnosti u postupanju kada su u pitanju genetski modificirani organizmi. Upravo to ova izmjena i dopune konvencije omogućuje, a u bitnom propisuje da stranke trebaju utvrditi u svom regulatornom okviru odredbe za učinkovito informiranje i sudjelovanje javnosti, također omogućiti dostupnost javnosti sažetka prijave kojom se želi dobiti odobrenje za namjerno uvođenje u okoliš ili stavljanje na tržište GMO-a, kao i izvješća o procjeni rizika, omogućiti transparentnost postupka donošenja odluka te pristup javnosti odgovarajućim informacijama u postupku, omogućiti podnošenje komentara, informacija, analiza ili mišljenja tijekom trajanja postupka, osigurati da se prilikom donošenja odluka o tome hoće li se odobriti namjerno uvođenje GMO-a u okoliš uključujući njihovo stavljanje na tržište, uzmu u obzir rezultati postupka sudjelovanja javnosti te osigurati da tekst odluke koju donose tijela javne vlasti zajedno s razlozima i razmatranjima na kojima se temelji, bude javno dostupan. Poštovane zastupnice i poštovani zastupnici, dopustite mi nadalje istaknuti da Hrvatska ovim činom ne preuzima u stvari nove obveze koje bi zahtijevale izmjenu postojećeg zakonodavstva. Naš pravni sustav već je usklađen s odredbama koje ove izmjene i dopune konvencije propisuju. Donošenje ovog zakona je logičan korak u formalnom prihvaćanju međunarodnog standarda kojem već operativno udovoljavamo. Naš nacionalni zakonodavni okvir prepoznaje i implementira ta prava putem Zakona o genetski modificiranim organizmima koji cjelovito uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima u zatvorenim sustavima kod uvođenja u okoliš i kod stavljana na tržište. Zakon prenosi zahtjeve brojnih europskih direktiva i uredbi uključujući i standarde Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti.
Željela bih podsjetiti također da Zakon o genetski modificiranim organizmima propisuje obvezu nadležnom tijelu da prije izdavanja odobrenja u uvođenju u okoliš mora javno dati na uvid sadržaj prijave, sadržaj tehničke dokumentacije, procjenu rizika i mišljenje nadležnog odbora. S tim u vezi nadležno tijelo dužno je sredstvima javnog priopćavanja i na svojim mrežnim stranicama objaviti javni poziv u kojem se navodi mjesto i vrijeme uvida, te način davanja mišljenja i primjedbe javnosti. Također nadležno tijelo dužno je u obrazloženju rješenja o izdavanju odobrenja očitovati se i o mišljenju javnosti i o iznesenim primjedbama. Slično tome i prije izdavanja odobrenja za stavljanje na tržište nekog GMO-a provodi se javna rasprava, a sadržaj odobrenja osim podataka koji su propisani i označeni kao tajna, mora biti dostupan javnosti. Imajući u vidu sve navedeno mi smo potpuno spremni za punu primjenu izmjene i dopuna Aarhuške konvencije koju danas potvrđujemo.
Željela bih se još osvrnuti i na to da se ova izmjena i dopune konvencije izravno nadovezuju na Protokol o biološkoj sigurnosti, poznat dakle kao Kartagenski protokol kojeg je RH ratificirala još 2002.g., konkretno na načela iz čl. 23. protokola koja obvezuju države stranke da promiču javnu svijest, obrazovanje i uključivanje javnosti u donošenje odluka vezanih uz GMO-e. Naše društvo suočeno je s ozbiljnim izazovima, klimatskim rizicima, smanjenjem bioraznolikosti i pritiscima na okoliš. U takvim okolnostima svaka odluka treba biti znanstveno utemeljena, ali isto tako iskomunicirana u javnosti. Izmjena i dopuna Aarhuške konvencije nisu samo tehnička dakle prilagodba, riječ je i o alatu kojim želimo osnažiti građane, poticati dijalog, izgraditi kulturu povjerenja između institucija i javnosti, dakle mi potvrđujemo ovim put odgovornog, transparentnog i uključivog upravljanja prirodom i okolišem.
I na kraju, poštovani zastupnici, zastupnice, poštovane zastupnice i uvaženi zastupnici, zaključit ću da donošenjem ovog zakona RH potvrđuje svoje međunarodne obveze koje proizlaze iz činjenice da smo stranka Aarhuške konvencije, ispunjava i jača obveze iz Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnost, osigurava transparentnost, odgovornost i uključivost u postupcima koji se tiče GMO-a, te šalje jasnu poruku da je zaštita okoliša i zdravlja ljudi temelj, a ne dodatak procesu donošenja odluka. Stoga vas pozivam da podržite ovaj konačni prijedlog zakona i zahvaljujem vam na pozornosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministrice, imamo ukupno 7 replika, evo kada se vratite na mjesto prvi će replicirati kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Poštovana ministrice sa suradnicima, mislim da je najvažnije iz ovoga što smo danas čuli kako je ovo samo jedan formalni čin zato što u hrvatskom zakonodavstvu već godinama postoji sve ono što ćemo mi danas formalno usvojiti kroz ovu konvenciju. Naravno da se tu u prvi plan stavlja pravodobno izvještavanje javnosti o svemu i mogućnost javnosti da sudjeluje u donošenju odluka.
Mene zanima da li kroz ovaj novi zakon možemo pojačati suradnju na razini EU što se tiče biosigurnosti koja je kao što znamo jedno vrlo, vrlo važno pitanje koje određuje zapravo svakodnevni život građana i RH, a čitave Europe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Herman, željela bih na početku također potvrditi predanost Hrvatske ciljevima koje promiče i Aarhuška konvencija, a osobito i u dijelu koji se odnose na ove izmjene, reći naravno da Zakon o genetski modificiranim organizmima koji je u svom izvornom obliku usvojen još u prvom 10-ljeću, ovog 1000-ljeća ili 100-ljeća, detaljno razrađuje sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluke. Isto tako podsjetiti ću i na Deklaraciju HS u vezi s genetski modificiranim organizmima, brojne isto tako politike ograniča… koje ograničavaju uvođenje, te zabranu unošenja na zaštićena područja prirode, te potvrditi da naša predanost načelima i isto tako činjenica da smo odgovorna stranka i Kartagenskog protokola i Aarhuške konvencije i brojnih drugih konvencija, snaži našu poziciju na međunarodnom nivou, te isto tako omogućuje nam da sudjelujemo aktivno…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i u protokolima o biosigurnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana ministrice, možete li mi odgovorit kako će se osigurati da informacije o GMO-u bude, budu na neki način razumljivi i dostupni široj javnosti? I jedno još malo potpitanje, koji su to mehanizmi ako možete nabrojiti nadzora provedbe ovih obveza u samoj praksi? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Dakle Zakon o GMO-u je detaljno utvrdio različite nadležnosti, kad govorimo o provedbi, sektorski nadležna tijela ovisno o pitanjima, da li je riječ o uvođenju u okoliš, u zatvorene sustave ili stavljanju na tržišta. To su Ministarstva najprije zdravlja i Ministarstvo nadležno za znanost, zatim i druga Ministarstva poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ili našeg Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kad govorimo o uvođenju u okoliš i tu su naravno inspekcijske službe Državnog inspektorata koje nadziru po… koja, koje nadziru postupanja i stranke.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja vezano za informiranje javnosti, protokoli i informiranja su razrađeni u zakonu. Osim tog zakona postoji i naš Zakon o zaštiti okoliša koji utvrđuje na koji način se informira javnost, to je pod jedan i pod dva, na koji način javnost ne samo da se informira nego mora…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…sudjelovati u odlučivanju, što osnažujemo i novim Zakonom o zaštiti okoliša.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovana ministrice sa suradnicima.
Jasno je da kada govorimo o ovom konačnom prijedlogu zakona da … implementacije samoga njega u hrvatski sustav kao takav postoji kao što je rekao i kolega Herman ja bi rekao da je dakle naši visoki standardi i usklađenost sa EU nije upitna. Jasno je da je odgovorno upravljanje okolišom jedno od iznimno bitnih elemenata rada i naše vlade, a rekao bi i naših sustava u cjelini. Možda mene bi zanimalo možda kratak osvrt kada govorimo o Europi, EU i predanosti upravo tim ciljevima gdje je danas Hrvatska jer vrlo često u zakonima koje mi donosimo nije da smo u repu događaja nego čak štoviše znamo biti i prethodnici?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Da, hvala lijepa zastupniče. Hrvatska je već desetljećima vrlo aktivna u ovom području, hrvatska javnost je osjetljiva na ovo pitanje to znači i dobro informirana što putem propisa, što putem isto tako i deklaracija te različiti primjerice i poljoprivrednih politika koje promoviraju ograničenja korištenja ili unošenja GMO. Dakle, niz je instrumenata po kojima je Hrvatska prepoznata, aktivna je i na različitim raspravama koje su vezane za nove politike, isto tako i za određene znanstveni napredak kojeg se ne treba ustručavati, ali u vezi s kojim ako je pogotovo povezan sa GMO-ima treba inzistirati na transparentnosti, na provjerama, na analizama rizika te poštivati načelo supsidijarnosti svake države članice da može samostalno odlučivati. To su stavovi koje RH često ističe po kojima je prepoznata iza kojih stoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Glavić izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Hvala predsjedniče. Poštovana gospođo ministrice sa suradnicima. Spomenuli ste Kartagenski protokol koji regulira biološku sigurnost i zajedno s Konvencijom o biološkoj raznolikosti regulira postupanje sa genetskim modificiranim organizmima kada se stavljaju na bilo koji način u okoliš i mogu utjecati na ljudsko zdravlje.
Hrvatska je mislim da sam u pravu, među zemljama koje gdje je zapravo hrana, proizvodnja hrane koja sadrži GMO zabranjena i to je vjerojatno jedan čvrsti nacionalni konsenzus …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… koji još uvijek drži vodu …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Glavić./… …/nerazumljivo/…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prošlo je puno vremena. Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Dakle, pristupanjem EU Hrvatska je morala i preuzela i preuzela je regulativu koja vrijedi na području EU, čvrste zabrane u svakom pogledu baš na svakom području kad govorimo o zatvorenim sustavima stavljanju na tržište ili u okoliš u svemu nema. Međutim, hrvatska javnost je jako dobro informirana, vrlo osjetljiva kao što ste isto tako rekli vrlo je širok konsenzus u hrvatskoj javnosti u pogledu ograničenja i sve nacionalne politike različitim instrumentima, ne samo zakonodavnim podržavaju takav stav javnosti.
Mi se kad govorimo o politikama isto tako na neki način uvjetno rečeno branimo u ovom trenutku od uvođenja novih vrsta bez dodatnih znanstvenih istraživanja …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… bez poštivanja načela supsidijarnosti i informiranja …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana ministrice. Ovo što ste i sada maloprije rekli postoji u hrvatskom društvu ta osviještenost o štetnosti GMO-a i svim opasnostima koji prijete pa smo na tragu toga kao što ste rekli i poznato je uveli sve standarde EU, s time da je ostala i mogućnost naravno još dodatna svakoj članici pa tako i Vladi RH da svojim uredbama dodatno ima ovlasti to sve skupa regulirati odnosno zabranjivati. Ali kad gledamo i druge propise koje narušavaju ekološku rekao bih ekološke komparativne prednosti Hrvatske, svjedoci smo da je jedno to što mi usvajamo pravila, a druga stvar je kako se to provodi. Pa primjer recimo smeća, da budem vrlo jasan, opasnoga koje se iskrcava diljem naše, ljepe naše upravo na najočuvanije dijelove i nažalost od stanovništva puste Hrvatske vidimo da trebamo biti iznimno zabrinuti za provedbu toga. E sad kako ćemo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… promijeniti taj odnos i vez ovih konvencija Zakona o GMO-u …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… ali i svih ostalih zagađenja …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./… pa možda malo o tome kažete …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa hvala vam lijepa. Dakle, što tiče GMO-a da mi tu nismo samo sljedbenik da smo mi tu jedna od zemalja predvodnica i da dosta dobro primjenjujemo to je vidljivo tu regulativu u svoje standarde. Mi smo praktički slobodni od uzgoja, a što se tiče svih drugih elemenata vrlo imamo čvrste pozicije koje branimo i da je drukčije to bi se u javnosti iskreno već znalo. Što se tiče otpada, ilegalnog postupanja ovo naše ministarstvo takav rizik i opasnost jasno prepoznaje zato smo uveli i redovito periodično izvještavanje o našim aktivnostima. Nedavno pokrenuli isto tako potpisivanje unapređenje Sporazuma o suradnji sa nadzornim tijelima sa Carinskom upravom Ministarstva financija sa Poreznom upravom ispostavili smo brojne aktivnosti sa državnim odvjetništvo i to ću reći te redovite koordinacije sastanka, pokrenuli sanacije crnih točaka koje nisu desetljećima bile sanirane …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… osigurali dodatna sredstva …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa ministrice./… i stalno prijavljujemo sve moguće sumnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238. pa skrećem vam pozornost da smo čak na našoj javnoj televiziji mogli vidjeti prilog …/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević molim vas./… gdje je jedna osoba legalno zagađuje Hrvatsku i hvali se s time da plaća porez i da je dobio odobrenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… tu su problemi dakle u praksi s kojima se moramo suočiti, evo hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate, dobivate opomenu kolega Jurčević. Nemojte to raditi, možete se raditi u ime kluba, možete se javit pojedinačno ali ovo nije povreda Poslovnika to je replika.
Kolegice Blažina izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Poštovana ministrice svjedoci smo diljem obale nasipavanja plaća pod izlikom dohrane. Sada u početku turističke sezone to je prilično intenzivno. Uz jake morske struje to je naravno i besmisleno i izuzetno štetno jer sav šljunak završi na dnu mora time uništava biocenoze i u nepovrat zapravo ugrožava bio raznolikost, pod vodom ostaju pustinje.
Zanima me na koji način će se inspekcijskim ili možda nekim drugim mjerama osigurati pravovremena intervencija u slučaju nepoštivanja zakona po pitanju unošenja GMO-a u okoliš s obzirom da znamo da i u ovim slučajevima inspekcijski nadzor u teoriji je jedno, u praksi je drugo. Znači vrlo je slab, sporadičan, naknadan i u praksi ne donosi nikakvo poboljšanje stanja.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa nisam baš shvatila dobro povezanost između gent… Zakona o genetski modificiranih organizama i nasipavanja plaća, no mogu reći mislim jasan je stav Ministarstva zaštite okoliša i zelene tri… Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u pogledu nasipavanja, potencijalnog nasipavanja plaža.
Što se tiče inspekcijskog angažmana i službi, ja bih, ja uvijek polazim od povjerenja u kolege. Pritome mogu reći da ovo naše ministarstvo na tjednoj bazi dostavlja, što mu nije osnovna zadaća ali to radi, upravo najmanje 15-ak do 20 što ja znam, a što je po drugim upravama ne znam prijava na različite vrste sumnji o postupanju koje nije usklađeno sa svim našim zakonima ili načelima te traži očitovanje i u pogledu tog je toliko intenziviran, to je značajno intenziviran angažman iako to nije uloga prvenstvena, iako mi upozoravamo sve koji imaju sumnje na potencijalne aktivnosti koje štete okolišu i koji je put …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i kako prijavljuje, mi smo tu preuzeli aktivan angažman.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Baričević ima repliku.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena ministrice dobro je da je Hrvatska inicirala ugovor i postupak za pristup ugovoru isto tako kako bi ojačala svoju prisutnost i angažman u regi… regiji koja je u središtu gospodarskog rasta i razvoja. Uvođenje genetskih modificiranih organizama u okolišu i proizvodnji hrane nosi svakako potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš kojeg ste i vi svjesni i svi mi skupa i onda pozdravljam upravo donošenje današnjeg prijedloga zakona koji je bitan kako bi osigurao da javnost ima potpuni pristup svim relevantnim informacijama.
No, ministrice možete li mi još dodatno objasniti kako će građani učinkovito sudjelovati u donošenju odluka.
Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor od strane ministrice Vučković.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa kao što sam rekla prema konvenciji, prema izmjeni i dopunama konvencije koje smo predložili Hrvatskom saboru prije bilo kakvog uvođenja na tržište, u okoliš ili u zatvorene sustave nadležna tijela su obvezna, obvezna takvu namjeru prijaviti drugim nadležnim tijelima, javnosti i tijelima u europ… nadležnim tijelima u EU, napraviti analizu rizika te prije donošenja odluke izvijestiti o tome javnost putem transparentnih sredstava, zapisati sva mišljenja i primjedbe i odgovoriti na svako mišljenje, primjedbu ili prijedlog pojedinačno s objašnjenjem zašto se nešto uvažava ili zašto se nešto ne uvažava. Pritome treba razumjeti i današnju poziciju Hrvatske koja praktično je potpuno slobodna od uzgoja i vrlo stroga što se tiče mogućnosti unosa u okoliš, prirodu i na tržište.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Sada će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Sanja Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Danas dakle raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Aarhuške konvencije dokumenta koji ima važnu ulogu u jačanju demografskih standarda u području zaštite okoliša. Riječ je o iskoraku koji u svojoj biti ide u dobrom smjeru, dakle prema većoj transparentnosti i većem uključivanju građana i jačoj pravnoj zaštiti.
Ova konvencija počiva na tri ključna stupa, pravo na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti i donošenju odluka i pristupu pravosuđu i upravo ti elementi čine temelj odgovornog i suvremenog upravljanja okolišem. Predložene izmjene formalno jačaju ta prava osobito u onom dijelu koji se odnosi na uključivanje javnosti u postupke koji mogu imati značaj utjecaj na okoliš uključujući i pitanje genetski modificiranih organizama.
I to je posebno važno jer se radi o temama koje izravno utječu na zdravlje ljudi, na sigurnost hrane, ali i očuvanje prirodnih resursa. Građani imaju pravo znati ali isto tako imaju pravo i sudjelovati. Odluke o okolišu ne smiju biti zatvorene unutar administrativnih okvira, moraju biti otvorene, razumljive i moraju biti dostupne svima.
Međutim, uz podršku ovim izmjenama važno je jasno reći da donošenje ovog zakona nije kraj posla. Ključno pitanje ostaje njihova provedba u praksi, ono što je nažalost često boljka u RH. Nije dovoljno da informacije postoje ako su one teško dostupne ili ako su one nerazumljive. Nije dovoljno da postoji mogućnost sudjelovanja građana ako se ono svodi na formalnost bez stvarnog utjecaja. I konačno nije dovoljno da postoji pravo na pravnu zaštitu ako je ono sporo, skupo ili teško ostvarivo.
Posebno je važan osigurati da sudjelovanje javnosti započne u ranim fazama donošenja odluka kada još uvijek postoji stvarna mogućnost nekakvog utjecaja i time se postiže kvaliteta odluke ali se isto tako gradi i povjerenje građana u institucije države.
U kontekstu odlučivanja o genetski modificiranim organizmima transparentnost i uključivost moraju biti na najvišoj razini s obzirom da je riječ o području koje zahtjeva visoku razinu odgovornosti, zahtjeva također jasnu komunikaciju ali i otvoren dijalog sa stručnom i širom javnošću. Povjerenje je nešto što se ne može nametnuti ali nadam se da je naša Vlada svjesna toga da se ona može graditi kroz otvorenost i dosljednost. Zašto se nadam? Zato što nažalost do sada nismo imali baš te situacije, nadam se da će ovo biti iznimka. Ovaj zakon otvara prostor i za napredak ali istovremeno i postavlja obavezu da se prostor ispuni sadržajem. Što to znači? To znači jačanje kapaciteta institucija, bolju dostupnost podataka o okolišu, učinkovitije postupke i stvarno uključivanje građana u procese uključivanja. Zaštita okoliša nije samo pitanje politike posebno u današnje vrijeme, to je i pitanje kvalitete života, zdravlja ali i naše odgovornosti prema budućim generacijama. Važno je da pravila koja donosimo ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru već da postanu dio svakodnevne prakse. Dakle ovaj prijedlog zakona ide u dobrom smjeru, zaslužuje podršku ali istodobno traži i ozbiljan pristup njegovoj provedbi jer samo tako možemo osigurati da prava koja potvrđujemo postanu stvarna odnosno da budu dostupna svima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Željko Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo ministrice sa suradnicima.
Danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Iako je ovo zapravo prijedlog ratifikacije ove konvencije, u jednom dijelu konvencija možemo reći da konvencija mijenja i dopunjava se u lipnju '98. godine u Aarhusu u, ispričavam se. Dopunjena je u Aarhusu '98. u Danskoj, poznata je kao Aarhuška konvencija, a u svom sadržaju obvezuje sve države potpisnice na transparentnost i uključivanje javnosti u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša što se prije svega odnosi na pristup informacijama o okolišu, uključivanje javnosti u odlučivanje o planovima i projektima koji utječu na okoliš, pristup pravosuđu što podrazumijeva pravo na osporavanje odluka u pravosudnom postupku. Hrvatska je konvenciju potpisala iste godine kada je i donesena, a ratificirala 2006. godine, nakon čega je postala dakle od 2007. stranka konvencije s obzirom, a obvezom primjene i poštivanja sadržaja konvencije. Aarhuška konvencija i direktive EU koje se odnose na Aarhušku konvenciju, ugrađene su i u hrvatski Zakon o zaštiti okoliša 2013. godine. Izmjena i dopune konvencije koje Hrvatski sabor treba ratificirati donesene su u svibnju 2005. godine u Almatiju u Kazahstanu. Do sada su konvenciju potvrdile sve države članice osim evo Grčke i Hrvatske ovim zapravo, ovom raspravom evo pokreće se i postupak da to učini i Hrvatska kao 34. država koja je potpisnica ove konvencije. Izmjena i dopune konvencije slijede i članak 23 protokola o biološkoj sigurnosti i konvenciju o biološkoj raznolikosti tzv. Kartagenski protokol koji je Hrvatska također ratificirala 2002. godine, koji se odnosi na javnu svijest obrazovanje i sudjelovanje javnosti u provođenju sigurnog prijenosa rukovanja i uporabe genetski modificiranih organizama, vodeći računa o zaštiti ljudskog zdravlja. U RH postupanje s genetski modificiranim organizmima, uređeno je Zakonom o genetski modificiranim organizmima iz 2019. godine. Tim zakonom u zakonodavstvo RH prenesen je niz direktiva EU i stvoren je okvir za provedbu niza uredbi EU koje reguliraju uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište genetski modificiranih organizama te proizvoda koji se sastoje od ili sadrže GMO. Zakonom o genetski modificiranim organizmima uređen je i pristup javnosti tijekom donošenja odluka o ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište GMO-a. Ovo je prilika i za naglasiti da je u Hrvatskoj proizvodnja genetski modificirane hrane još uvijek pod vrlo strogim ograničenjima i kontrolom, a stav ukupne javnosti pa čak i politike do sada, izrazito je negativan prema, i prema proizvodnji hrane sa genetski modificiranim organizmima ali isto tako i prema uvozu tih proizvoda. U skladu sa pojedinim zakonskim odredbama hrana koja sadrži više od 0,9% GMO-a mora biti jasno označena, a koliko znam i kolko se iz medija može vidjeti srećom takvih proizvoda se u hrvatskim trgovinama ne nalazi baš puno.
Zbog naravno velikog doprinosa ove konvencije kontroli postupanja koja djeluju na kvalitetu našeg okoliša klub HDZ-a podržat će ovo potvrđivanje konvencije. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će kolege Miletić i Troskot piše, ali vidim samo kolegu Miletića, a je dobro prikrio mi se ovdje. Najprije onda kolega Miletić ipak jer sam ga prvo vidio, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čuva bokove kolega Troskot, nikad ne znate treba pazit leđa i bokove.
Poštovani potpredsjedniče HS-a g. Reiner ljep pozdrav vama, ljep pozdrav vama gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovana gospođo ministrice zajedno sa svojim suradnicima, isto tako kolege i kolegice vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Raspravljamo o Zakonu o potvrđivanju izmjena i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i načelno kad gledate ko bi mogao uopće bit protiv transparentnosti, tko bi mogao bit protiv toga da naši ljudi, da građani imaju pravo znat sudjelovat i bit uključeni u odluke koje se tiču njihova zdravlja, okoliša i budućnosti. Al uvijek imate s jedne strane zakone, imate te direktive koje nam tako dolaze, koje se usvajaju, a onda imate život, onda imate svakodnevicu i onda ta svakodnevica bude poprilično drugačija od svega onoga što je uređeno papirima. I naravno da mi podražavamo da se GMO cijela ta priča hrane što bolje posloži, ovdje i na odboru kad smo bili predstavnici ministarstva rekli su praktički da nema nikakvih izmjena zakonskih zato jer smo mi to sve posložili, ovo je usvajanje cijele ove priče konvencije, ali budući da govorimo o ekologiji i da govorimo o zdravlju onda ja moram samo još tu tri stvari spomenuti kao Riječanin.
Godinama imamo ogroman problem Ustav kaže svaki, svaki građanin RH ima pravo na čist zrak, to kaže Ustav, a onda mi u centru Rijeke godinama imamo problem sa željeznim otpadom, sa gomilanjem tisuća tona željeznog otpada u Luci Rijeka u samom centru Rijeke i to nitko ne miče. Ja se ovom prilikom zahvaljujem ljudima koji su bili hrabri koji su snimili video koji su mi poslali kao njihovom zastupniku koliki je to oblak žute prašine i koliko to bolesno samo izgleda kad se radi ukrcaji i pretovari, koliko to samo na oko bolesno izgleda. Zahvaljujem se Riječanima, imat ću konferenciju za medije pa ću izać s tim van, koji su mi poslali tisuću tona fotografije kako izgledaju te tisuće tona otpada koji se slijeva sluz željezna u more i niko ništa.
Gospodin Vukorepa istaknuti član vladajuće stranke je u intervjuu u Novom listu kad su vam bili lokalni izbori, kad smo se tukli za Rijeku i za županiju, rekao čim preuzmemo odgovornost za vođenje Rijeke miče se otpad iz Rijeke. To je čovjek rekao imate možete pogledat na internetu on kao istaknuti član vladajuće stranke. Nije dobio izbore otpad ostao. Pa dobro jel morate baš u svemu raditi idiote od nas ljudi baš u svemu?
Jutros me zovu roditelji iz Teniskog saveza i kažu zastupniče Hrvatska lutrija je isplatila praktički gotovo sto tisuća eura Teniskom savezu, a naša djeca moraju plaćati kotizacije, naša djeca moraju plaćat putovanja. Gledamo čovjek prema informacijama koje ja posjedujem, navodno SSS postane šef direktora Lutrije Istok Osijek cijela priča zato jer je, znaš kako, važno je ko ti je tata. Moj je tata limar pa ja ne mogu bit jer sam dijete radničke obitelji pa ja ne mogu bit direktor Lutrije, al da mi je tata u HDZ-u ja bi mogao bit direktor Lutrije. Tomislav Čuljak koji je počasni predsjednik Judo saveza, njegov sin Josip Čuljak je šef Lutrije i onda zamislite koincidencije traju izvidi evo kao što ste upoznati preko medija, ta Lutrija isplati Judo savezu 200 tisuća eura, 200 tisuća eura, a Judo savez kupi tati auto od 100 tisuća eura Toyotu Land Cruisera. Pa ko je tu lud, pa šta je to? Pa kako tako ponašanje? I vidite sve je povezano od toga od te korupcije do otpada u centru Rijeke do Marišćine naše.
Godinama upozoravamo pravo na čist zrak kaže Ustav, Riječani udišu loš zrak. Ne treba biti poseban stručnjak napravite samo nažalost pogledate koliko ima tumorskih oboljenja u okrugu na Marišćini, Jama Sovjak da se desetljećima i desetljećima to ne može krenuti revitalizirati cijelo to područje maknuti taj otpad s Viškova. Ne opet pogađate šta, halo bing, korupcija, maznuli pare, ukrali, pronevjerili i nestalo, otišlo u zrak. To nije dobro. Nije dobro da na papiru sve dobro izgleda i dobro zvuči, a onda uživo što imamo, raspad sustava. To nije dobro. To nije dobro da mi imamo konvencije koje usvojimo jednoglasno ovdje u HS-u koje bi trebale štitit naš okoliš, prirodu, a onda što imamo. Imamo tisuće tona otpada u centru Rijeke, željeznog otpada, imamo Marišćinu, imamo Kaštjun priko Učke, imamo jamu Sovjak i ništa se ne događa. Kolega Troskot imate kemijsku? Ničija nije gorila do kraja pa neće ni vaša, ovo tu je ključ. Hrvati i Hrvatice, Hrvati i Hrvatice, prvo Hrvati i Hrvatice, a onda i svi drugi pošteni građani ove države bez obzira koje nacije i vjere bili i vi volite ovu našu Hrvatsku kao što je i mi volimo i vi ljubite ovu našu Hrvatsku kao što je i mi ljubimo. Ovo je ključ, kemijska s kojom ćete izać na izbore i zaokružit ljude za koje želite da vas vode i otkačite od mene svi koji govorite Most je, vi sad kritizirate vladajuće HDZ, Most je doveo dva put HDZ na vlast, otkačite od mene, znate li zašto. Dajte nam povjerenje pa ćemo mi sklopit Vladu i mi ćemo imat 76 ruku pa nam ne treba nitko. Hrvatski narod dovodi bilo koga na vlast i skida bilo koga s vlasti. Hrvatski narod, hrvatski narod, ovo tu je ključ, ovo je rješenje svih problema. Kemijska koju svatko od vas uzme u ruku i izađe na izbore. Ekološki problemi, kemijska, Marišćina kemijska, željezni otpad u centru moje Rijeke, kemijska, Sovjak, kemijska, Judo savez, Skijaški savez, Pavlek, lopina, mafija, duboka država, Mateša pa jači od Šeksa, mačka s 9 života. Znate šta su mi rekli, hoćete otvoreno. Oprostite kolega Troskot samo još 40-ak sekundi. Znate šta su mi rekli? Marine, budi mudar u sve možeš dirat al nemoj u Matešu jer si gotov, ja kažem pa zašto ono. Kaže čovječe vodio je Agenciju za privatizaciju, onu prvu, sve zna tko je gdje jamio, tko je gdje držao prste u pekmezu, tko je maznuo, nemoj ga dirat gotov si, on ih sve drži i zato se njega ne dira, on ti je jači od Šeksa. Ali ja se klanjam jedino Isusu Kristu, dragom Bogu, ja se ljudi na ovoj zemlji ne bojim i nisam došao u Hrvatski sabor da pred ikim klečim nego pred dragim Bogom i svima, da, da samo okrećite očima, svima, svima, svima će doć kraj i svi ćemo položit račun pred dragim Bogom i Mateša i Marin Miletić i bilo tko drugi i Jurčević i Troskot i svi, a mi ćemo izgurat ovo do kraja. Vratit ćemo našu Hrvatsku.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će kolega Troskot o dopuni konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu u pravosuđu u pitanjima okoliša, izvolite kolega Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedavajući, dakle najvažnija konvencija koja zapravo definira ovo sve o čemu danas raspravljamo je Aarhuška konvencija gdje vi trebate imat pristup informacijama uključujući i otpad odnosno smeće odnosno čudnovati projekti koji su pod ingerencijom Ministarstva okoliša gdje je danas ministrica ovdje. Dakle što se tiče Banovine, dakle tamo danas narod uopće nije imao nikakvu informaciju šta se tamo događa. Namjerno su parcelirani dakle i odijeljeni projekti po cijeloj Banovini i cijeloj županiji tako da ne bi podlegli kumulativnoj dakle studiji okoliša i dakle zbog toga evo imate 25.04. zapravo novi prosvjed kad već nećete dat pravo informacija, dakle da ljudi znaju šta se događa s našom Hrvatskom, onda ćete imat dakle ljude na ulici. Što se tiče same ministrice, kolega Marin Miletić ja moram samo reć da je nažalost ministrica samo ekspozitura lobističkih struja unutar Ministarstva okoliša. Čim je izbila afera u Lici dakle automatski se išla konzultirat sa likovima koji sjede u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji su ujedno i po upravnim vijećima ni manje ni više nego određenih privatnih kompanija koje određuju dakle kroje i ne znam šta, cijelu okolišnu politiku i šta vi mislite da će, naša ministrica da će nešto napravit da zaštiti ljude u Lici gdje se nalazi otrovni otpad i kad sam tražio u ime kluba dakle da nam se ministarstvo očituje, znate šta je ministrica odgovorila dakle da je u onom ONTO karticama da se iskipavalo u Lici, papir. Od milijun tona otpada šta se nalazi u Lici, ministrica koja ovdje danas sjedi u sabornici kaže da se iskipavao papir, a službena USKOK-ova optužnica koja uključuje i određene firme s kojima se naša ministrica savjetuje jer šta će ona odgovorit javnosti nego ono šta joj kažu pozadinski igrači koji se nalaze i u Hrvatskoj gospodarskoj komori i određenim kompanijama koje jedine uzimaju i preuzimaju otpad koji je trebao završit na spaljivanju u Beču. Znate gdje je završio? U Lici, u Benkovcu, u zaleđu dakle Zadarske županije itd. E to je ono o čemu mi razgovaramo, jer ministrica ni ne razumije tu tematiku nažalost. Na čistu žalost RH, nažalost to niti ne razumije i politike i polici se donose na ime pozadinskih igrača gdje imate s jedne strane reciklatore koji bi trebali sanirat otpad, a sanacija se svodi na to da iskipaš milijune tona otpada u Gospić i to medicinskog otpada koji zagađuje zdravlje, PFAS itd. Znate zašto šuti? Jel znate zašto dragi građani i građanke RH ministrica šuti i neće doć do sanacije otpada niti u Lici ni u ostalim dijelovima Hrvatske? Jer nije predviđeno sa proračunom i tako je i dogovoreno sa Milinovićem sad da šuti jer do 2028. u proračunu nisu predviđeni dakle sanacija smeća koje su napravile kompanije koje zarađuju u dva načina. Jedno je da bi trebao sanirat to pa samo iskipaš, a drugo onda se pa reciklarna, reciklažne kompanije pojavljuju sa građevinskim kompanijama koji taj otpad koji je opasan, ima opasne kemikalije itd., radi se, melje se i rade se građevinski objekti od toga. 70 do 90 ih je već izgrađeno diljem Hrvatske što je napisao ni manje ni više nego Šincek. I šta će ministrica nešto napisat glavni, glavni ovaj inspektor je na slobodi.
Koliko ljudi je, vi ste govorili danas kolega Miletić o sjevernom Primorju, cijelo sjeverno Primorje uključujući Liku je u opasnosti i umjesto da ministrica ima presicu i kaže ljudi imamo izvanredno stanje moramo razriješit PFAS kemikaliju koja ako se pogo… po vodi, znači ako se u vodi a ne testira se ni ta voda, ako se tamo imat ćete problem u Gospiću, imat ćete problem u Otočcu, imat ćete problem dakle i u Senju, a iz Senja s obzirom da ide distribucija Like i Gacke kroz Senj cijelo sjeverno Primorje.
Eto ministrica ne radi jer ne može jer i ne vodi zapravo svoj resor i kad nastane tako stanje, prvo stvar šta ću im reći. Hoće nazvat Kermis Termoclean ili će nazvat Željka Teufela pa da joj izreferiraju šta ona treba zapravo iskomunicirat jer se te kompanije nalaze na službenoj optužnici USKOK-a. Vidjeli ste i sami i grad Gospić uključujući to uključen u kriminal da je preuzimao taj odnosno davao taj otpad da bi se sanirao, plaćao novcima Gospića taj otpad da bi Šincek i ta cijela ekipa iskipavala isti taj otpad na službenim odlagalištima u Gospiću. Bravo, svaka čast.
I onda kad pitaš ministricu šta se tamo događalo po e-ONTO karticama službeno pošalje to je bio papir. I onda vi pitate tko radi koga budalama. Evo vam službeno sada, ne zna šta se radi, da ne kažem sad dalje i sve, sad gledajte dalje razvoj događaja. Evo vam Like, imate odlazak Petrija u Bruxelles Lika će cvast u dakle zelenoj tranziciji. Znate šta to znači? To znači odobravanje projekta litij i nije, ne podudara se slučajno da sada počasni građanin Like premijer Plenković odlazi u Liku da bi i dalje poguravao taj projekt koji je štetan za zdravlje naših ljudi.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, sad idemo na pojedinačne rasprave, prije toga bi samo podsjetio da se o svim važnim stvarima može raspravljati u sklopu slobodnih govora, a ovo je točka ponavljam još jedanput o Konvenciji o pristupu informacija, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
Kolegica Blažina će sada govoriti, izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Danas smo čuli da je Hrvatska prepoznata kao vrata Mediterana kao energetsko čvorište. Rijetko čujemo doduše da je Hrvatska točnije hrvatski dio Jadrana prepoznat kao žarište mediteranske a samim time i svjetske bioraznolikosti.
Pohvalno je stoga da se donose zakoni koji doprinose zaštiti bioraznolikosti direktno ili indirektno. Odgovor na vaše prethodno pitanje poštovana ministrice kakve veze imaju nasipavanje plaža i GMO, dali ste si sama zapravo na uvodnom izlaganju ističući kakve veze imaju bioraznolikosti i GMO. GMO je još samo jedan dodatni pritisak na bioraznolikost, velika prijetnja kako se nosimo s onim vidljivim standardnim prijetnjama da je naznaka na to kako ćemo se nositi i sa onim novim nadolazećim izazovima.
Svjedoci smo nasipavanju šljunka i pijeska na hridinastim plažama diljem obale cijele Istre, Primorja i Dalmacije pod izlikom dohranjivanja plaža. Međutim, dohranjivanje plaža prema Članku 77. Zakona o upravljanju pomorskim dobrom dozvoljeno je koncesionarima neograničeni broj puta. Svake godine tone i tone šljuka, pijeska speru s u more zatrpavajući prirodna staništa i prirodne zajednice.
Sredozemlje s 1% površine svjetskih mora iznosi 18% morske bioraznolikosti. More je živi dinamični ekosustav koji je u konstantnoj mijeni, nije statičan s obzirom na sve brže promjene na globalnoj razini na koji međunarodni panel za klimatske promjene redovito upozorava. Svjedoci smo da su endemske i zaštićene vrste sve ugroženije, a one invazivne i alohtone sve češće što mijenja iz godine u godinu životne zajednice i ugrožava bioraznolikost.
S obzirom da nasipavanje plaže redovito prolazi ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš svjedoci smo da se procjene često oslanjaju na zastarjele podatke ili još gore teorijske podatke, a obnova dokumentacije je puko zadovoljavanje forme. Kad, kada namjeravate postrožiti kriterije za izdavanje mišljenja o potrebi izrade studija na okoliš kako se ne bi više oslanjale na zastarjele podatke?
Nasipanjem plaža smanjuje s značajno bioraznolikost i ugrožavaju se značaj zaštićene vrste, a turisti koje Hrvatska ima dolaze upravo zbog te bioraznolikosti, zbog podvodnih aktivnosti, zbog hridinaste obale koja sa sobom nosi bistrinu mora, bogatstvo zajednica, zbog bogate ponude naših izvornih plodova mora u restoranima pa me zanima hoće li turisti dolaziti na sterilne umjetne plaže, hoće li dolaziti na patagonijske lignje, hoće li dolaziti da bi ronili u podmorskim pustinjama bez ijednog živog organizma.
Bioraznolikost Jadrana jedna je od naših najvećih prirodnih vrijednosti, a isto tako i vrijedan resurs. Sjeverni Jadran kao žarište primarne proizvodnje hrani i podržava živi svijet cjelokupnog Sredozemnog mora. Uništavanje bioraznolikosti Jadranskog mora mi režemo dugoročno granu na kojoj sjedimo.
Ako se još uvijek pitate kakve veze imaju bioraznolikost Aarhuška konvenciija GMO i pravo javnosti na dobru i pravovremenu informiranost i ranu uključenost u proces donošenja odluka evo i detaljnijeg pojašnjenja.
Upravljanje morskim dobrom karakteriziraju prevelike slobode koncesionara što ograničava pristup općem dobru i zanemaruje interes javnosti. Takva praksa koja privatnom kapitalu daje prednost izravno potkopava temeljna načela Aarehuške konvencije zahtijevajući stroži nadzor i veću transparentnost.
Glavni razlog zašto se GMO uopće nalazi u Aarhuškoj konvenciji je strah od nepotrebnog, nepovratnog narušavanja bioraznolikosti. Ako bi GMO dospio u prirodu bez kontrole moga bi stisnuti autohtone domaće vrste, narušiti genetsku čistoću divljih srodnika, dovesti do gubitka žarišta odnosno kolijevke bioraznolikosti, što smo ranije spomenuli.
Odluke o primjeni GMO, a samim time i kontrola njihovog utjecaja na okoliš zahtijevaju veće uključenje javnosti i demokratizaciju postupka odlučivanja. Ovim zakonom Hrvatska će učiniti značajan iskorak u trasparentnosti i demokratizaciji procedura kroz javno savjetovanje i standardizaciju i omogućiti nevladinim organizacijama i drugim zainteresiranim skupinama aktivnije uključivanje i lakši pristup informacijama. Iako je konkretna dopuna o kojoj sad raspravljamo primarno fokusirana na GMO, svaka dopuna koja jača kontrolu nad unosom stranih ili modificiranih organizama, izravno štiti gospodarski potencijal mora. Kontrola unosa organizama štiti autohtono marikulturu, uzgoj školjkaša i ribe i turizam temeljen na očuvanoj prirodi. Ako ćemo dosljedno primjenjivati načela Aarhuške konvencije, koncesionari neće moći provoditi zahvate u obalnom pojasu poput nasipavanja ili gradnje bez da nadležna tijela građanima daju jasno i argumentirano obrazloženje na njihove primjedbe. Ova dopuna među ostalim šalje i poruku da morsko dobro i obalni pojas nisu samo građevinsko zemljište ili poslovni prostor već osjetljiv prirodni resurs čije korištenje zahtjeva najviši stupanj javne kontrole i suglasnosti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, imamo dvije replike, prva je kolege Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice i vi, a isto tako i kolega Miletić i Troskot su vrlo konkretno govorili dakle o cjelovitom problemu kad se radi uopće, ne samo o GMO-u nego zapravo o zagađenju i mogućnostima očuvanja našega okoliša. Dakle s jedne strane smo rekli da je potpuna diskrepancija između zakonske regulative koju u potpunosti usvajamo, preuzimamo itd., a s druge strane događaju se ove prave katastrofe u praksi. Pa ako možete još jedanput staviti dakle naglasak jel na tu činjenicu i zapravo možda izreći još jedanput ovo koliko očekujete uopće da će i ovi detalji koje sada unosimo zapravo uopće imati nekakvoga učinka da se popravi to katastrofalno stanje, evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažina.

Blažina, Maria (SDP)
Pa uvijek je problem zapravo kad se donose zakoni proforma i kada se zapravo ispunjava forma. Sa učinkovi… sa učinkovitijim sustavom kontrole i sankcioniranja, sa postroženjem standarda sigurno bi se puno postiglo, međutim nažalost kod nas prvo postoji neusklađenost između različitih zakona, vrlo često različiti resori se jedni drugima ne miješaju u poslove, što zapravo dovodi do jedne diskrepancije između praksi i tumačenja. A drugo je, zaista imamo kod potrebe izrade Studija na utjecaja na okoliš jeste zapravo, tu je… tu jednu tendenciju zadovoljavanja forme i oslanjanja na teorijske podatke, zastarjele podatke, indirektne interpretacije…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i…

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir ima.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana zastupnice, zaista ste imali jedan kvalitetan govor po ovom pitanju. Mene zanima, istaknuli ste da je potrebna nova studija u biti za zaštitu okoliša jer imamo dosta zastarjele podatke, imate li možda podatak otkad je ta studija koju mi sad koristima i koje podatke baratamo, od koje godine je na snazi, jel, hvala.

Blažina, Maria (SDP)
Pa ja ne znam na koju…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Poštovana zastupnica Blažina./…

Blažina, Maria (SDP)
…ne znam na koju …/Govornik se ne razumije./…točno se referirate, al znam recimo da, da se neke studije na temelju kojih se sada započinju gradnje, temelje na podacima iz 2006.g., znači to je 20.g.. Znači prema, i prema međunarodnom panelu za klimatske promjene znamo svi da su zapravo promjene puno dinamičnije nego što su bile čak i prema nekakvim numeričkim modelima i projicirane, tako da svakako da treba i uz modele, uz predikcije provjeriti i stanje u okolišu prije nego što se pristupi samom zahvatu.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na završna izlaganja, u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani zastupnik Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
…/Govornik se ne razumije./… gosp. predsjedavajući, poštovana ministrice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege petkom koji ste ovdje zajedno sa svima nama.
Kao što svi znamo da evo pred nama je i Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđa o pitanju samoga okoliša.
Kao što je i ovdje po ovoj temi više puta izneseno, uvođenje genetski modificiranih organizama, GMO u okoliš i u proizvodnju hrane, kako za životinje, tako i za ljude ili obrnuto, nosi potencijalne rizike za ljudsko zdravlje i okoliš, uključujući i bioraznolikost. Stoga je bitno osigurati da javnost zaista ima potpuni pristup svim bitnim tj. relevantnim informacijama, te da je svjesna i da može učinkovito sudjelovati u donošenju odluka u vezi sa pitanjima vezanim uz GMO.
Izmjena i dopuna konvencije koja se odnosi na pravodobno i učinkovito informiranje i sudjelovanje javnosti, a prije donošenja odluka o namjerama o uvođenju i stavljanju na tržište GMO-a da je svim državama strankama Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđa zapravo jasni okvir za uključivanje javnosti u takvo donošenje odluka. Isto također već je i ovdje nekoliko puta rečeno da je Konvencija usvojena u Danskoj 1998.g. u lipnju, stupila je na snagu 2001. krajem listopada, a RH je 2007.g. postala stranka Konvencije nakon donošenja Zakona o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
Izmjene i dopune Konvencije usvojene su na drugom zasjedanju stranaka Konvencije u Kazahstanu u svibnju 2005.g.. Izmjene i dopune Konvencije do sada su ratificirale 33 države, među njima su i danas sve članice EU uključujući i sami EU osim naše Republike RH i same Grčke.
Izmjene i dopune Konvencije se nadovezuju na čl. 23. Protokola o biološkoj sigurnosti, uz Konvencije o biološkoj sigurnosti koja se odnosi na javnu svijest i na sudjelovanje javnosti. Sukladno Kartaganskom protokolu stranke se obvezuju da će promicati i razvijati javnu svijest, obrazovanje i sudjelovanje glede sigurnosnog procesa, sigurnosnog prijenosa, rukovanja i uporaba samog GMO-a, a u vezi sa očuvanjem i održivom uporabom bioraznolikosti vodeći također računa o opasnostima po ljudsko zdravlje.
Jasno valja reći da svaka stranka u postupku mora osigurat pravodobno i učinkovito informiranje i sudjelovanje javnosti, a prije donošenja odluka o tome hoće li se odobriti namjerno uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a. I prijava kojom se želi dobiti odobrenje za uvođenje GMO-a u okoliš ili stavljanja na tržište kao izvješće o procjeni rizika mora biti dostupno javnosti na odgovarajući pravodoban i učinkoviti način.
Jasno HDZ dakle prihvatit će Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govorit poštovani zastupnik Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovana ministrice, poštovane kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani.
Evo i ove sitne izmjene koje se odnose na GMO su dobra stvar i dobro je da ćemo pretpostavljam svi kao i ranije glasovati za sve što štiti hrvatsku ekološku očuvanost i našu zaista kvalitetu koja je iznimno bitna za budućnost i to je dobra stvar da stvaramo tu regulativu da jednoga dana kada se to bude moguće zapravo možemo učinkovitije spasiti Hrvatsku jer ćemo imati tu regulativu na raspolaganju.
S druge strane čuli smo danas i dramatične dokumentirane rekao bih argumentirane podacima iskaze pogotovo kolege Miletića i kolege Troskota, ali i drugih kolegica i kolega koji su upozoravali na taj ključni problem diskrepancije to znači potpune gotovo nespojivosti. Nespojivosti onoga što imamo propisano i što usvajamo u smislu nekakve vrijednosne europske pravne stečevine, dakle od vrijednosnih standarda načela do regulative zakonske, a s druge strane potpuno, potpuno nespojivo s time ono kako se postupa, s time da treba naglasiti da je ekološka očuvanost RH i našega prostora jedna od komparativnih prednosti u razvojnome smislu, ali i u zdravstvenome smislu to znači da imamo pretpostavke za uspješan razvoj od poljoprivrede, znamo kolko je višestruko veća cijena proizvoda koji imaju koji potiču iz prostora ekološke očuvanosti, a s druge strane što to znači za zdravlje života budućih naraštaja u Hrvatskoj.
Kako bismo riješili taj problem i to je ono rekao bih daleko najvažnije, a čuli ste zastrašujuće podatke, ne samo kad se radi o GMO-u nego kad se radi o doslovno neću govoriti o otpadu opasnom nego najgoroj vrsti smeća koje se iskrcava ne samo sada nego nažalost od ranih devedesetih godina kada nismo imali kontrolu zbog ratnih okolnosti procesa preuzimanja i vlasti i sl. dakle prava katastrofa postoji pogotovo u našim kraškim područjima gdje su zdravstveni podaci pokazivali dramatični rast inače gdje se biološki dugo živjelo Hrvatskoj i zdravo zbog toga što su u ekstremnim uvjetima ljudi opstajali, tamo se pojavljuju smrtonosne bolesti jer se pije voda koja je došla u ta kraška područja itd., itd..
Dakle, rekli bismo postoji imperativ spašavanja Hrvatske i tu je sad najvažnije ono što je rekao kolega Miletić, dakle odgovor kako spasiti Hrvatsku, a to je jedino moguće ako to odluče hrvatski građani. Dakle, spasiti Hrvatsku, ali i spasiti i sebe u zdravstvenome smislu, u razvojnome smislu, a pogotovo spasiti i zaštititi svoje potomke, to postoje i povijesni razlozi, osobni razlozi, ali i razlozi hrvatske budućnosti.
To se može riješiti jedino kao što je rekao kolega Miletić olovkom, olovkom koja iskazuje našu nacionalnu, vjersku, kako god hoćete, socijalnu, društvenu, zajedničku ali i osobnu odgovornost dakle prema najbližim osobama u ovome biološkom dakle rodjačkom, kako hoćemo smislu ali i neke civilizacijske odgovornosti. Dakle moramo se suočiti dakle sa tom smrtonosnom opasnošću u svakom pogledu za Hrvatsku i dakle u rukama na izborima imamo olovku iz koje dakle moramo spasiti Hrvatsku. Koga zaokružite na izborima, a kažem vrlo je jednostavan model kako nas nažalost ima tako, tako smo malobrojni da nije problem provjeriti po onoj biblijskoj po djelima ih presuđujte. Dakle slušamo manipulacije, obećanja itd. ali dovoljno imamo iskustva i nažalost ima nas manjo, malo da možemo prepoznati koga treba zaokružiti. I na svakoj listi gdje glasujete od lokalne, europske, parlamentarne, predsjedničke razine, uvijek možete izabrati dakle oni koji su dosadašnjim životom, svojim djelima pokazali da zaslužuju povjerenje jel da će svoje dužnosti odgovorno raditi. Nažalost jel postojeće vladajuće ili bivše strukture to nisu u stanju jer su ukopane dakle u taj korupcijski glib ili tu nekakvu kako kažemo korupcijsku hobotnicu. Nje se možemo riješiti jedino ako hrvatski građani, to je njihovo legitimno pravo zaokruže one koji su dakle naglašavam dakle po tom biblijskom načelu svojim dosadašnjim životom pokazali da imaju nacionalnu, socijalnu odgovornost, a i da su stručni da znaju obavit taj posao. Dakle dragi hrvatski građani …/Upadica Reiner: Hvala./… sve češće ćemo upozoravati na tu olovku koja je spasonosna za Hrvatsku. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovana ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković. Izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici.
Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u današnjoj raspravi, naročito onima koji su konstruktivnim prijedlozima dali i smjernice za eventualno unaprjeđenje kako propisa u području okoliša i očuvanja bioraznolikosti tako i primjene. Vezano za raspravu gospođe Bježančević koja je upozorila da je posebnu pažnju potrebno posvetiti u provedbi propisa koje načelno podržavam, na čemu joj ja zahvaljujem te na isto tako vezano za navod kako povjerenje se ne može nametati već graditi, reći ću da se s tim u potpunosti slažemo i da mi itekako reagiramo na stvarno, na potrebu stvarnog uključivanja građana da ove godine isto tako pokušavamo unaprijediti niz propisa u našem resoru, svjesni da uvijek može biti bolje pri čemu naravno nikad ne odbacujemo utemeljene prijedloge bez obzira s koje strane dolazili.
Zatim bi zahvalila gospodinu Željku Glaviću, saborskom zastupniku isto tako na podršci i na svim konkretnim postavkama koje je iznio u svom izlaganju. Vezano za izlaganje gospodina Miletića, također ću se složiti sa činjenicom da u hrvatskom društvu nitko nije protiv transparentnosti, a da je potrebno u svakom slučaju dokazivati se u primjeni i uključivanju građana. Također nastavno na njegove riječi kao i riječi svih zastupnika, želim potvrditi da posve dobro razumijemo razliku između informiranja javnosti i uključivanja građana u odlučivanje te da slijedom te logike i te obveze Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije postupa, redovito komunicira s javnošću, uvodi dodatne vrste dijaloga te dokumente koji primjerice nikad nisu bili na javnom savjetovanju, sada stavio na javno savjetovanje. To sam radila u Ministarstvu poljoprivrede, to radim i u ovom ministarstvu. Jednom će se moguće primijetiti i u cijelom saboru, ne samo u njegovom jednom dijelu. Također što se tiče željeznog otpada, poštivajući sve što je zastupnik Miletić rekao, moram reći da nije točno da nitko ne reagira. Kad govorimo o željeznom otpadu u lukama, naime ja sam nakon ne službene prijave nego nakon neslužbene whats up prve prijave zatražila osobno pisanim putem, uvijek pisanim putem, uvijek ostavljam pisane tragove, postupanja inspekcije još prošlo ljeto u pogledu gospodarenja sa željeznim otpadom u lukama. Osim što sam to zatražila obavještavanje, mi smo u Zakonu o izmjenama i dopunama sada predvidjeli određeno preciznije postupanje, jasnoću u pogledu nemiješanja otpada i kraće ostajanje u hrvatskim lukama, a taj zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom će vrlo brzo ja vjerujem biti u Hrvatskom saboru jer je prošao duboke konzultacije i savjetovanje sa javnošću. Također u vezi sa spomenutim centrima za gospodarenje otpadom i sa crnom točkom koja se odnosi na jamu Sovjak želim reći slijedeće. Nažalost, kod saniranja jame Sovjak, a ova Vlada je pokrenula i rješavanje tog pitanja i mnogih drugih, došlo je očito do određenog postupanja koje nije bilo koliko ja to čitam zakonito. Došlo je isto tako slijedom i do raskida ugovora koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imalo sa izvođačem jer je proces bio kompromitiran. To je jedino bilo moguće, jedan manji dio posla je obavljen, a prethodnom ugovoru, a Fond za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju, sada priprema nastavak te je potpuno novi otvoreni postupak javne nabave, stoga jama Sovjak će se sanirati.
U pogledu problema koji imaju prvi centri za gospodarenje otpadom koji su započeli u Hrvatskoj s radom Marišćina i Kaštijun problema je više, Ministarstvo zaštite okoliša im pomaže određenim državnim potporama jednim koji su vezane za zbrinjavanje goriva iz otpada što je gašenje požara, a drugim koji je vezano za investicijske aktivnosti. Pritome treba reći bez poboljšanja odvajanja, bez smanjivanja otpada na izvoru, bez prihvaćanja što se opet ne može naravno i bez građenja povjerenja i jasnih rasprava, činjenice da u Hrvatskoj moraju postojati svi elementi gospodarenja otpadom, da ne možemo imati u primorskim županijama duplo, negdje čak i duplo više otpada po stanovniku jer se logično tu je i turizam a ne prihvaćat potrebu izgradnje kompostana, sortirnica, uspostavu većih kapaciteta to je jako teško razriješiti. No, upornim radom, informiranjem javnosti, građenjem kapaciteta, osiguravanjem sredstava vjerujem da će se i to poboljšati, a dotada evo mi pomažemo koliko je moguće sukladno Zakonu o državnim potporama umanjiti njihove financijske poteškoće i motivirati ih za daljnje investiranje.
Što se tiče navoda gospodina Troskota evo moram reći i ja ću to sad sve reći na ovoj otvorenoj govornici da sam se ja pomolila Bogu nakon što ste vi gospodine Troskot govorili. Dakle, gospodin Troskot vam je rekao potpune neistine. Ja nikad nisam čula za imena, nikad u životu koja je spomenuo kao osobe s kojima se ja konzultiram. Mislim to sam već doživjela od ljudi koji su bili angažirani na neki poseban i po meni neprimjeren način u društvenom životu i vjerojatno povezani sa različitim interesima ali još nisam doživjela u Hrvatskom saboru. To je nečasno, to je grozno i to je nečasno i jako mi je žao i ja sam se pomolila Bogu za vas i pomolila sam se da mirno na to odgovorim jer to nikad nije bilo lako. To nije nikad lako biti izložen ad hominem uvredama, biti izložen na govornici Hrvatskog sabora takvim potpunim neistinama, potpunim znači sve što je čovjek rekao je neistina, da se konzultiram u pogledu Gospića sa gospoda… mislim to je strašno.
Što se tiče službenih odgovora za e-ONTO oni su onakvi kakvi stoje, kako stoji u službenoj dokumentaciji pritome mi ove godine donosimo i novi Zakon o zaštiti okoliša i novi Zakon o zaštiti prirode. Već smo pripremili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, pripremili javni poziv za digitalizaciju i unapređenje postupaka, objavljujemo periodički sve javno što radimo a u vezi s gospodarenjem otpadom, osigurali sredstva, znači Vlada je osigurala sredstva za zbrinjavanje, promijenila plan gospodarenja otpadom kako bi to mo… u svemu se konzultiramo s DORH-om da bismo osigurali materijalne interese RH što je jako teška i kompleksna zadaća. Ja bih pomislila nastavno na neka prethodna iskustva u tome da cijeli MOST da ne znam šta napravi ne bi ih lako smislio to sam pomislila ali evo neću reći da je definitivno da je to tako. Dakle, neistina je da sanacija, da sanacija nije predviđena u proračunu.
Što se tiče kumulativnih učinaka jer je i to tu negdje ubačeno i ok i u redu na sve trebamo odgovarati, kumulativnih učinaka zahvata koji se namjeravaju raditi na Banovini a vezani su za peradarsku industriju. Treba reći da je kumulativna procjena obveza zakonska bez obzira jesu li projekti na neki način umjetno razdvojeni ili nisu. No, ovo Ministarstvo zaštite okoliša je napravilo i analizu povezanosti ove dvije grupe projekata i isto tako ja sam jasno rekla da što se tiče projekata da će se kumulativne procjene itekako detaljno napraviti prije današnjih odluka.
I inače mene nitko nije na to tjerao kako sam ja kontrolor po struci opet imam pisani trag ja sam to zatražila puno prije nego što ste vi počeli tako iznosit teze ove, evo ne znam šta bi o tome rekla. Možete reći da sam ubila čovjeka ma 15 minuta prije nego što sam ušla u sabor, evo možete ista stvar. Potpuno ista stvar.
No, svejedno zahvaljujem na prilici da govo… evo da, da se i osvrnem na takvo što ovdje u saboru i da pokušam reći ljudima, ljudi to vam nije istina mi smo vam potpuno nevini, mi postupamo temeljito, ispravno, institucije rade svoj posao, mi osiguravamo sredstva, konzultiramo se i s javnošću, provodimo javna savjetovanja, ispravljamo tuđe pogreške i radimo sve što možemo. To je valjda jedini put.
Vezano za izlaganje zastupnice Blažine u pogledu dohranjivanja plaža ja prihvaćam određene prijedloge i teze koji su ovdje izneseni kao vrlo konstruktivne. Treba reći da ipak postoji jedna razlika stru… u službenim procedurama koja se odnosi na dohranjivanje kao potrebu da se vrati ono što je more odnijelo na prirodan način što je postroženo čini mi se posljednjim izmjenama propisa koji uređuje pomorsko dobro, a i propisa koji uređuje prostorno uređenje u odnosu na nasipavanje. No, svakako vezano za vaše izlaganje želim reći s obzirom da mi ove godine donosimo i novi Zakon o zaštiti prirode, da donosimo Nacionalni plan obnove prirode i imamo vrlo snažan angažman da ćemo voditi računa o onome što ste izložili i vidjeti postoji li prostor da još unaprijedimo naše propise, a slijedom toga i primjenu.
Želim isto tako u konačnici naglasiti, želim zahvaliti i zastupniku Turku koji je govorio u ime Kluba zastupnika HDZ-a i svima vama što ćete podržati ovaj propis koji podrazumijeva potvrdu izmjene i dopune i dopuna Aarhuške konvencije u pogledu GMO-a, a želim isto tako zahvaliti što ste prepoznali jedan konsenzus u hrvatskom društvu, cjelovito pristupanje i činjenicu da su naši propisi tako uređeni da ne postoji kao što sam rekla obveza promjene drugih propisa zbog prihvaćanja ovih izmjena. Ali to što ne postoji obveza ne znači da uvijek postoji još dodatan prostor za unaprjeđenje koji nije obvezni, ali bit će stvar naše dobre volje i odnosit će se na jačanje, ne informiranja jer to stoji u svakom i primjenjuje se u propisu, nego sudjelovanja javnosti u odlučivanju. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Imamo više replika kao što je bilo za očekivati, je izvolte se vratiti na mjesto. Prva je poštovanog zastupnika Markovića, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo poštovana ministrice, poštovani potpredsjedniče sabora. Koristim ovu priliku i ovu točku da vas pitam i da mi date ako je moguće informaciju o stanju nabave odnosno otpada koji se nalazi u Varaždinu na onoj lokaciji iza Ferešinec na onoj lokaciji gdje je i državni inspektorat podnio odradio kompletnu javnu nabavu i već je potpisan ugovor s izvođačem, ali to sad stoji u nekakvoj magli možda i zbog istrage i zbog svega, pa vas molim da mi vi kao ipak resorna ministrica ako možete date odgovor što je s tom nabavom odnosno što je s tim projektom čišćenja te lokacije, za razliku od ovih drugih koje još nisu ni krenule jel će bit tek raspisivane, pa evo ono što možete reći da mi ukratko ako možete dati neku kratku informaciju oko toga? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Nije baš striktno vezano, ali ministrica će odgovoriti izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa evo najprije želim reć da ove … nabave su ipak krenule, mi smo trenutno u postupku otvorenom postupku javne nabave. Ja se želim ispričati zastupniku Markoviću jer čini mi se da mi je slično pitanje već bio postavio, nemam novih informacija jer to nije nabava i postupak koje je pokretalo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije već Državni inspektorat RH. No u skladu evo sa pravnim okvirom i mogućnostima s obzirom da postoji jedna rezerva u pogledu istrage ovim putem govorim da ću se evo pokušati informirati o toj temi te vas izvijestiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Marković dignuo je povredu poslovnika.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo koristim samo povredu poslovnika da vam da vas obavijestim da sam svojedobno već postavio zastupničko pitanje prema inspektoratu i da nisam dobio uopće nikakav odgovor od vlade, znači koja je preusmjerila prema inspektoratu da je predsjednik sabora slao požurnicu prema inspektoratu. Znači vidli smo odgovore na moje pitanje sam vidio u Nacionalu, a ja kao zastupnik nisam dobio odgovore, to je sramotno za vladu i inspektorat, ne za vas, vaše ministarstvo moram staviti zadršku jer državni inspektorat odgovara novinarima na pitanje što je ok, ali ne odgovara saborskom zastupniku. Znači to je isto pokazatelj koliko ustvari vlada i inspektorat misle i o nama saborskim zastupnicima jer mi na neka pitanja uopće ne dobivamo odgovore, to je sramotno. Evo to moram reći, ne ide vas direktno ali to ide posredno.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to naravno nije povreda poslovnika, a osim toga morate uvijek razlikovati vlada, inspektorat, ministarstvo to su razne priče mislim. Najlakše je sve reć vlada ovaj to ja često čujem. Repliku ima i kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana ministrice, smatrate li da je postojeći sustav sudjelovanja javnosti dovoljan ili su potrebne dodatne institucionalne promjene ako smatrate da bi se mogle unaprijediti imate li ideju kako to unaprijediti? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana ministrica Vučković.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa dat ću dva primjera, jedan je primjer da smo recimo odlučili procjenu utjecaja na ekološku mrežu rješenja o procjeni utjecaja koja do sada nisu jer ne postoji zakonska obveza bila javno objavljivana objavljivati javno, a drugo je drugo se odnosi na širi obuhvat ove teme. Reći ću da je Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo izradu novog zakona o zaštiti okoliša, da je u radnu skupinu uključilo civilno društvo, da imamo određene prijedloge koji se odnose na cjelinu ovog poglavlja informiranje, odlučivanje javnosti i pristup pravosuđu te da će tu doći do određenih izmjena. A koje? Vidjet ćemo u skoro u savjetovanju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana ministrice, vi ste u vašem ovom završnom izlaganju najviše vremena potrošili na vrlo jasne argumentirane, provjerljive činjenice i podatke koje su iznijeli i kolega Miletić, a isto tako i kolega Troskot i to su vrlo jednostavno provjerljivi javni podaci pouzdani, reagirali ste zapravo osobno. Vas nitko nije za ništa optužio kao osobu u to dirao …/Upadica Reiner: Je, je./… nego vas kao instituciju kao ministricu u jednom apsolutno korumpiranome sustavu u kojem nema demokracije nego neprosvijećeni apsolutizam i diktatura. To ne može se prikriti i ne možete to oprati i obraniti s time nije istina, dakle to je provjerljivo. Evo ovo govorim zbog hrvatske javnosti to su vrlo provjerljivi podaci, uključujući da su to i podaci koje je DORH optužio jedan dio njih. Prema tome, dakle ništa osobno, ali katastrofa se događa u Hrvatskoj i nadamo se … zato smo upozorili na ovu olovku, nema spasa …

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane ministrica Vučković.

Vučković, Marija (HDZ)
Ne zastupnik Jurčević uz puno uvažavanje u potpuno griješi, dakle rasprava o kojoj govorite je bila osobna, desetak puta je spomenuta ministrica, navedeno je da se ekspozitura određenih predstavnika gospodarstva čija ja imena uopće nisam nikad čula i da to je provjerljivo s tim se slažem. Ovo što ja govorim je istina i lako je provjerljivo, a spremnost na takvu potpunu neistinu isto tako s druge strane govori o kojoj vrsti zastupničke časti je riječ.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević je dignuo povredu Poslovnika, šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238..
Ja nimalo ne sumnjam dakle u vas kao osobu, dakle vi ste mladi, možemo reć neiskusni, ali sigurno ste dovoljno obrazovani. Prema tome, dakle nikada nitko nije rekao ovaj vas osobno nego dakle ministrica, to je institucija, to niste vi, dakle vi ste ovdje u funkciji ministrice…
…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
…a ne, ne privatne osobe i to morate naučiti razlikovati jel.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević, smirite se.
Repliku ima kolega Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovana ministrice, dakle svi podaci su javni, dakle to ste i vi dobili, dakle USKOK-ov dokument gdje su prikazane sve kompanije koje su sudjelovale u dakle operaciji iskipavanja stvari u Gospiću i opasnog smeća. Dakle vi ste tu spominjali molitvu, ja bi vas lijepo molio da se vi pomolite za djecu Gospića, Otočca i Senja jer vi imate odgovornost jer ste sa svojim ne činjenjem i štićenjem određenih ljudi, doveli u opasnost djece koja žive na području Like, Gacke udoline i Sjevernog Primorja, jer vaše nečinjenje i odnosno prikrivanje i nesaniranje toga svega znači da će ta djeca možda bit zaražena sa vječnom kemikalijom PFAS, to vam je točka broj jedan. A vaša Vlada šta ste rekli da je učinjeno, to je isto provjerljiva činjenica, glavni inspektor vam je na slobodi, Šincek za koji se spominje 35 tisuća otpada, a zapravo milijun tona otpada se nalazi u Lici, vam je na slobodi i vi zapravo imate iskipano smeće gdje su reciklatori, a i graditeljske kompanije…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala, poštovana ministrica Vučkovć će odgovoriti./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…dobrano zaradile upravo na ime vašeg ministarstva.

Vučković, Marija (HDZ)
Pa mislim da je zastupnik Troskot ovim prebacivanjem na drugi dio teme ustvari sam odgovorio što je bila istina u odnosu na ono za što me je u prethodnom izlaganju optužio.
Što se tiče našeg nečinjenja treba reći da se stanje okoliša i vode na području Gospića mjeri, da isto tako Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije putem Instituta za vode dodatno mjerenje je uvelo, da je pokrenulo svaki korak u pogledu Gospiću kad su nadležna tijela za istražne radnje pisanim putem obavijestila da je takvo što moguće i da nema više prepreka, da nismo izgubili nijedan jedincati dan i da to možemo dokazati.
…/Upadica Reiner: Kolega Troskot…/…
A jesmo li zabrinuti svi za stanje okoliša u području Gospića, jesmo…
…/Upadica Reiner: Kolega Troskot …/…
… i za stanje zdravlja.

Reiner, Željko (HDZ)
…je dignuo povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Troskot, Zvonimir (MOST)
Čl. 238., obmanjivanje javnosti, cijelo vrijeme govorimo o instituciji i korupcijskoj hobotnici koja se nalazi u pozadini i ako baš hoćete tako razgovarat, dakle vi ste postali da je papir zapravo se nalazi u Gospiću i lagali ste zapravo, a USKOK-ov dokument…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…je govorio o opasnom otpadu i kemikalijama, što znači da ste sami sebe demantirali i lažete u javnosti…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro kolega Troskot, dobili ste opomenu./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…lažete u javnosti i ne govorite istinu…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Nemojte da vam dam još jednu opomenu./…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…i to su vam provjerljivi podaci.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobivate drugu opomenu.
Kolega Miletić ima repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovana gđo. ministrice, što ćete učiniti sa zagađivačima naše prirode i okoliša na teritoriju Gorskog kotara, napose govorim o Brodu na Kupi, tamo sam osobno bio, ilegalna naselja Roma i ovdje smo vrlo jasni, ja sam o tome govorio 10-tak puta u HS, nebitno je jel Hrvat Srbin, Rom, bilo tko, zakon se mora poštivati, al je činjenica da naši Riječani su tamo uložili ogromna sredstva, ljudi dolaze, žele gradit turizam, neku priču. Ilegalno dođu Romi, sagrade 4 kuće ilegalno, netko im to spoji na struju, netko im donese vodu na ilegalne nastambe, to je protuzakonito, tu DORH mora reagirati i ljudi pale ministrice gume uz kupalište, dakle u Brodu na Kupi. To možete osobno doć i vidjet, golemo, golemi jedan prostor na kojem pale gume, crni zrak suklja u dim, odlazi u Kupu, pa ko je tu lud? Morate stat tome na kraj.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije baš vezano uz točku, ali ministrica će vidimo odgovoriti.

Vučković, Marija (HDZ)
Poštovani zastupniče Miletić, ja ću zatražiti informacije i očitovanja nadležnih kontrolnih tijela, te vas izvijestiti o učinjenom, a po potrebi poduzimat i druge aktivnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Troskot je ponovo tražio povredu Poslovnika, u čem …

Troskot, Zvonimir (MOST)
Čl. 238., predsjedavajući opet obmanjivanje javnosti. Kad ministrica kaže da će ona zatražit dakle nikad nije zatraženo, pa recimo PFAS testiranje u Lici…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika dobro znate…/…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…iako je to zakonska i regulativna obveza EU…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: …i dobijate treću opomenu…/…

Troskot, Zvonimir (MOST)
…da se testira vječna kemikalija u vodama RH.

Reiner, Željko (HDZ)
…dobijate treću opomenu. Molim vas, nemojte to raditi. Uvijek kažem, ako vam se ne sviđa što predlagač govori, ako mislite da to nije točno i sve, nemojmo zlorabit povredu Poslovnika, postoje modusi da se javi čovjek ne znam kolko puta praktički za vrijeme rasprave i da se kaže u svezi s temom ono što želi reći. Postoje niz mogućnosti, ne treba kršiti uvijek Poslovnik.
Kolega Miletić dignuo je povredu Poslovnika, šta je povrijeđeno?

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče HS gosp. Reiner, čl. 238..
Ministrice, ovo što ste mi odgovorili, molim vas da zatražite pismeno očitovanje i od grada Delnice koji su u cijeloj toj priči od prethodne vlasti i od sadašnje da se vidi što su napravili po tom pitanju uništavanja prirode, okoliša, čistog zraka i ilegalnih objekata na području Broda na Kupi.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Kolega Turk je dignuo povredu Poslovnika.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gosp. predsjedavajući, čl. 238., uvrede.
Dakle ova dernjava nekoliko zastupnika ovdje u vijećnici bih rekao da više govori o onome tko govori nego o čemu govore.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika, pa vam moram dati opomenu.
Ko je, kolega Miletić, pomalo, povreda Poslovnika, šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., uvreda hrvatskih narodnih zastupnika ovoga naroda.
Kolega Turk, dobro je da je ovdje iznad nas čvrsti strop i da smo u novoj zgradi jer nebo bi plakalo kad vidi kolko se krade i koliko je korupcije u sportskim savezima, u svim ovim pričama gdje ste vi postavljali čelne ljude, gdje se djeci otima, sportašima …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu./…

Miletić, Marin (MOST)
… talentiranim, njihov, njihov razvoj. Da bi vi imali kao bankomat koristite saveze.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić ajde smirite se. Ovaj repliku ima kolega Totgergeli.

Totgergeli, Miro (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Pa evo poštovana ministrice kolege iz Mosta danas su puno više u svojim raspravama imali temu o olovki nego što su imali o ovoj točki koja je danas na dnevnom redu, međutim vi ste ministrice u ovom resoru zadnjih godinu dana upravo zahvaljujući olovki i građanima RH koji su zaokružili tako kako su zaokružili i prije toga ste još bili u dva mandata ministrica u poljoprivredi, a kako građani gledaju na vjerodostojnost Mosta, najbolje govore rezultati. 2015. građani su im dali 19 saborskih zastupnika, 2016. 13, 2020. 11, a sad ih je 8. Dakle građani jako dobro prate tko i što radi i koliko je tko vjerodostojan i upravo na taj način i nagrađuju stranke i one koji govore u Hrvatskom saboru. Pa olovka je presudila i Mostu.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro.
Kolega Miletić je ponovno dignuo Povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče sabora. Izdržite još malo s nama, neće još dugo. Dakle olovka je presudila Orbanu, olovka je presudila mnogima, a kemijska olovka će presuditi i onoj sistemskoj korupciji koja izjeda ovaj narod,…
…/Upadica Reiner: Dobro./…
… otima od naše djece, …
…/Upadica Reiner: Ja ću, ja ću izdržati …./…
… otima od naše mladosti.

Reiner, Željko (HDZ)
… ali vi dobivate treću opomenu. Ovaj tko je sad još dignuo. Kolega Totgergeli je dignuo povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Totgergeli, Miro (HDZ)
238. Kolega Miletić vi ste puno bliže Orbanu nego što su to HDZ-ovci.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ni to nije bila povreda Poslovnika pa dobivate opomenu i sad ako ministrica želi nešto reći ili ne.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Nije bilo pitanja pa onda ovisno o tom, ok hvala.
Tim smo zaključili onda raspravu o ovoj točki.
…/Upadica: Jurčević povreda, Jurčević povreda./…
Kolega Jurčević šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Dakle poštovani predsjedavajući mislim da ste se umiješali u raspravu jel preko ovih povreda Poslovnika ali je jako važno dakle da smo hrvatskim građanima naglasili da se …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, dobivate opomenu jer to nije povreda Poslovnika./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… izabrani olovkom, a olovkom će biti maknuti. Tu je poanta poštovani kolege dakle dobili ste …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, sad dobivate još jednu povredu Poslovnika./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… izbore na prijevaru i zato …/Govornik se ne razumije./…
… Dobro, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.

11

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, drugo čitanje, P.Z. br. 288
21.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, drugo čitanje, P.Z. br. 288.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
127 glasova, 125 za, 2 suzdržana, što znači da je donesen Zakon o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
PDF