Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

10

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287
17.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na dnevni red:

- Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 207.a Poslovnika HS-a. Na temelju čl. 207.a poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave, a raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za vanjsku politiku.
Prije nego što dam riječ poštovanom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu imamo zahtjev za stankom, kolega Grmoja izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Poštovani predsjedniče nije zahtjev za stankom, ali nisam imao drugi način s obzirom da ste i malo zakasnili mislio sam doći do vas. Ja vas ponizno molim da odredite minutu šutnje s obzirom da je jučer preminula Sarafina Lauš Hrvatica iz Travnika koja je izgubila tri sina i supruga u Domovinskom ratu, a i sama je bila u logorima. Ona je simbol stradanja Hrvata Srednje Bosne Hrvata u BiH kao što je to Kata Šoljić u Hrvatskoj i evo mislim da bi bilo u redu da kao sabor i vi kao predsjednik odredite minutu šutnje. Evo ponizno molim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja dat ću minutu šutnje jer su ovakve prilike takve da sad nakon to što ste izgovorili naravno da ćemo to napraviti, ali znadete da postoji pravilo i molba prema svim zastupnicama i zastupnicima koji imaju takve inicijative da se dogovorimo prije sjednice pa da onda vidimo kako ćemo postupiti. Dakle, sada ću dati minutu šutnje, ali vas molim da drugi puta to napravite na način kako je iskomunicirano. Molim vas minuta šutnje.

- Minuta šutnje –
- Neka joj je vječna slava i hvala joj! –

Sada pozivam poštovanog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da predstavi Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji. Izvolite ministre.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
… predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Prepoznavanje rastuće strateške važnosti Jugoistočne Azije i njezinog potencijala kao dinamičnog gospodarskog i političkog partnera potaklo je i interes Vlade RH za iniciranje postupka za pristup Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji i tri protokola kojima se izmjenjuje i dopunjuje ugovor, a sve s ciljem jačanja svoje prisutnosti i angažmana u regiji koja je u središtu globalnog gospodarskog rasta i razvoja. Stoga je vlada 24. travnja ove godine donijela Odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka pristupa Hrvatske Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji i tri protokola nakon čega je 14. svibnja upućeno formalno pismo ministru vanjskih poslova Malezije država koja je tijekom '25. predsjedala Udruženjem država Jugoistočne Azije skraćeno ASEAN kojim je izjavljena namjera RH za pristupanjem ugovoru.
O zahtjevu je odlučeno na sastanku ministara vanjskih poslova ASEAN-a 25. listopada prošle godine te su se slijedom zaprimljene suglasnosti svih država članica ASEAN-a stekli uvjeti da se sukladno hrvatskom zakonodavstvu inicira postupak potvrđivanja ugovora i tri spomenutih protokola. Sukladno tome Hrvatska vlada predlaže potvrđivanje Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji i spomenuta tri protokola.
Ugovor o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji sastavljen je u Denpasaru na Baliu 24. veljače davne 1976. te je potom izmijenjen i dopunjen Protokolom o izmjeni i dopuni Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji sastavljenim u Manili 5. prosinca 1987.. Drugim protokolom o izmjeni i dopuni Ugovora o prijateljstvu i suradnji sastavljenim u Manili 25. srpnja 1998. I treći protokol o izmjeni i dopuni Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji sastavljeni u Hanoiu u Vijetnamu 23. srpnja 2010. Spomenutim protokolima, odnosno izmjenama ugovora otvorena je mogućnost pristupa ugovoru državama izvan jugoistočne Azije, te regionalnim organizacijama čije su članice suverene države.
Tako se do danas ugovoru pridružilo gotovo 60 država i organizacija uključujući i EU, te brojne države članice. Pristup Republike Hrvatske ugovoru predstavlja potvrdu trajnih prijateljskih veza, te zajedničkih interesa i ciljeva koje Hrvatska dijeli sa Seanom i njegovim državama članicama, a i prepoznavanjem važnog političkog, gospodarskog trenutka u ovom svijetu, globalnom svijetu punih izazova.
Također pristupom Republike Hrvatske u ugovoru omogućit će se jačanje političke i gospodarske suradnje Hrvatske s državama jugoistočne Azije kao i angažman u regionalnoj arhitekturi jugoistočne Azije pridonoseći miru, stabilnosti i prosperitetu na obje strane. Hrvatska također može iskoristiti vlastitu stručnost u sektorima kao što je održivi razvoj, tehnologija, turizam ili infrastruktura kako bi pomogla ASEAN-u i njegovim državama članicama u suočavanju sa izazovima, ali i sa prilikama budući da brza urbanizacija gradova u jugoistočnoj Aziji i rastuća potražnja za visoko kvalitetnom robom i uslugama nude ogromne mogućnosti za hrvatske tvrtke, a što sam se osvjedočio i sam kad sam posjetio Filipine i Indoneziju u pratnji sa izaslanstvom, sa brojnim hrvatskim kompanijama koje su imale interes za taj prostor.
Hrvatska je devedesetih uspostavila diplomatske odnose sa državama ASEAN-a i od tada su politički odnosi ostali jaki, međutim potreba za daljnjim jačanjem bilateralnih veza kroz redovitu razmjenu posjeta na svim razinama, potpisivanjem bilateralnih sporazuma i širenje suradnje na svim područjima je od zajedničkog interesa, a pristup ovom ugovoru mogao bi doista ponuditi i značajnu dodatnu vrijednost glede toga i olakšati daljnju suradnju. Hrvatska prepoznaje značajnu geopolitičku i gospodarsku ulogu ASEAN-a u globalnim pitanjima, te svoju prednost smo pokazali imenovanjem i veleposlanika u državama ASEAN-a sa rezidentnim veleposlanstvom u Kuala Lumpuru i Jakarti. Hrvatska aktivno surađuje sa ASEAN-om i njegovim državama članicama istodobno podupirući središnji položaj ASEAN-a i regionalnu arhitekturu pod vodstvom ASEAN-a koja se temelji na raznolikom i uključivim angažmanom sa susjednim zemljama.
Ministarstvo vanjskih poslova također je predložilo i širenje diplomatske konzularne mreže na tom području, na tom prostoru, pa upravo prepoznajući i geopolitički, ali naravno i gospodarski, gospodarsku važnost toga prostora. ASEAN danas predstavlja jedno od najbrže rastućih i strateški najvažnijih svjetskih tržišta. Hrvatska pristupom ugovoru dobiva priliku za jačanje trgovine, ulaganja i ukupnog gospodarskog položaja poglavito u područjima prometa, logistike i turizma. Pristupanjem ugovoru Hrvatska potvrđuje svoju predanost stabilnosti, mirnom rješavanju sporova i međunarodnoj suradnji sukladno načelima ASEAN-a i vanjsko-političkim ciljevima EU.
Time se otvara prostor za bliskije diplomatske i političke odnose sa državama ASEAN-a, te aktivnije sudjelovanje u regionalnim i globalnim incijativama. Naš geostrateški položaj i luke na Jadranu dodatno se pozicioniraju kao važnu poveznicu između Azije i Europe, a što mogu potvrditi i u razgovoru sa ministrima tih zemalja osobito za mojih posjeta Indoneziji i Filipinima prošle godine.
Pristupom ugovoru omogućit će se dakako i poticanje kulturne, obrazovne i športske suradnje, te dodatno ojačati međusobno razumijevanje. Također se očekuje da bi rastući angažman sa državama ASEAN-a povećao važnost regije unutar vanjsko političkih prioriteta Republike Hrvatske. Pristupom ugovoru Hrvatska bi se uskladila sa strategijom EU iz 2021. godine za suradnju u Indopacifiku kao regijom koja ima sve veću gospodarsku, političku i stratešku važnost za EU. U sklopu predanosti EU jačanju veza sa ASEAN-om Hrvatska bi pridonijela, imala koristi od inicijativa koje predvodi EU a usmjerene su na održivu povezivost, pomorsku sigurnost i unapređenje suradnje u digitalizaciji i inovacijama. To bi Hrvatskoj omogućilo aktivnu ulogu u oblikovanju angažmana EU u Indopacifičkom prostoru.
Hrvatska prepoznaje ključnu ulogu u jugoistočnoj Aziji u oblikovanju globalnih pitanja kao i značajan utjecaj ASEAN-a na svjetski geopolitički krajolik. Hrvatska je u tom kontekstu sve više usmjerena na produbljivanje odnosa sa zemljama jugoistočne Azije i vjerujemo da postoji golemi potencijal za dalji napredak i širenje suradnje na raznim područjima kako bilateralno sa zemljama ASEAN-a a tako i sa ASEAN-om kao organizacijom.
Zaključno. Pristup ugovoru jest strateški iskorak koji jača međunarodni položaj Hrvatske i otvara nove prilike za dugoročni razvoj, stoga pozivam i ovaj Visoki dom, Hrvatski sabor da usvoji Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Zahvaljujem na vašoj pozornosti i stojim na raspolaganju za vaša pitanja.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru.
I imamo pet replika.
Prvi je na redu kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani gospodine ministre sa suradnikom.
Čuli smo iz vašeg izlaganja kako se ovdje radi o jednom izrazito važnom ugovoru kojim se jača odnos Hrvatske sa državama jugoistočne Azije. Mislim da je tu vrlo važno ponovo spomenuti kako je to jedno najbrže rastućih svjetskih gospodarstava i sve važniji i politički i sigurnosni akter. Moje pitanje bi bilo postoji li procjena potencijalnog rasta robne razmjene između Hrvatske i ASEAN regije nakon pristupanja ovome ugovoru?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi gospodine zastupniče na tom pitanju, te kako upravo na primjerima i mojih posjeta i planiranih budućih posjeta već možemo ustanoviti određenu prisutnost i hrvatskih tvrtki na tom području ali i rast ukupne razmjene. Evo imamo podatak da je ukupna razmjena Hrvatske u ASEAN-u, zemlje ASEAN-a u 2025. iznosila 344 milijuna dolara, izvoz 106, uvoz 238 ali postoje tendencije rasta.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre ma evo kratko pitanje. Koji su po vama ključni sektori kojima Vlada vidi prilike za hrvatske tvrtke na tom tržištu i šta smatrate da bi bili neki mjerljivi rezultati čemu treba težiti narednih pet godina i kako bi to na neki način moglo izgledati narednih pet godina.
Evo hvala.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa na tom apsolutno vrlo kreativnom i afirmativnom zapravo pitanju koje kroz i vaše pitanje naravno afirmira i naš odnos prema tome prostoru. I upravo na primjeru mojih posjeta Indoneziji i Filipinima pokazalo se interes hrvatskih tvrtki u poljoprivredi. Bilo je nekih predstavnika baš iz Dalmacije tamo koji već i ostvaruju određenu poslovnu suradnju, a s obzirom na Filipine i na kulturološku bliskost sa Republikom Hrvatskom isto tako potpisali smo tada i određene sporazume kako bismo regulirali odnos i njihove radne snage. U pratnji je bio i državni tajnik Ivan Vidiš tamo iz Ministarstva rada, socijalne skrbi tako da i pitanje farmaceutske industrije, pitanje IT sektora visoke tehnologije i mnogo drugih pitanja koja su od …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… zajedničkog interesa i koja traže isto tako našu pripadnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani ministre.
Dakako, kako su i kolege istakle i vi u uvodnom dijelu da je ključni benefit pristupanja ovom ugovoru jačanje gospodarske suradnje i korist i za zemlje ASEAN-a i za Republiku Hrvatsku.
U svom uvodnom izlaganju i prvom čitanju spominjali ste da pristupanje ovom ugovoru Republika Hrvatska učvršćuje svoj međunarodni položaj kao pouzdana i odgovorna članica Međunarodne zajednice. Možete li malo preciznije kazati što to točno znači?

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa na tom pitanju.
Naravno s obzirom da je Hrvatska ostvarila svoje vanjsko-političke interese i da bi Hrvatska dobila i na globalnoj vidljivosti svakako da prostor interesa upravo vidimo u tim zemljama koje su zemlje uglavnom koje dijele naša mišljenja, odnosno naše stavove kada je u pitanju globalna sigurnost, mir. Dakle i politička sličnost i ona otvara naravno prostor za jačanje gospodarske suradnje.
Hrvatska je u tim zemljama prepoznata kao vrata Mediterana, Hrvatska je u tim zemljama prepoznata kao logističko, prometno i energetsko čvorište tako da možemo i u tim aspektima vidjeti konačnu afirmaciju te poslovne suradnje kroz realizaciju konkretnih ugovora, sporazuma između Hrvatske i kompanija i njihovih …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani ministre svako povezivanje Republike Hrvatske međunarodno koje je vezano za stabilnost, za mir ali isto tako i za gospodarski napredak je nešto što vjerujem da svi u ovome hrvatskom Parlamentu trebamo pozdraviti.
Također i ovo što ste rekli da ste i sami osobno, al i sa delegacijom i sa našim poduzetnicima i gospodarstvenicima već boravili na tim prostorima i omogućili praktički otvaranje vrata prije svega našim izvoznicima je nešto što je dobro. I ja vjerujem da i ratifikacija ovoga ugovora, odnosno prvog, drugog, trećeg protokola nije nešto što će završiti kao slovo na papiru, nego da će ovo omogućiti i daljnje korake prije svega Vladi Republike Hrvatske da u suradnji sa našom Gospodarskom komorom, ali i drugim poduzetnicima omogući dakle daljnji iskorak prije svega izvoza i da Republika Hrvatska kao što ste rekli bude prepoznata i kao vrata Mediterana, ali i kao jedna kvalitetna zemlja unutar EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa vi ste kroz i vlastito pi… kroz svoje pitanje zapravo potvrdili upravo i taj interes i afirmaciju i Hrvatske kao države u tom prostoru, iako male države ali geostrateški i geopolitički izuzetno važne. I mi evo ususret ovom Summitu inicijative tri mora koji je pobudio veliki interes i gdje će se okupiti petnaestak šefova Vlada, predsjednika država ali i više od 1000, gotovo 1400 raznih tvrtki, kompanija diljem svijeta.
Samo iz SAD-a mislim da ih je 83, Japana dalekog 63 itd. govori o tome koliko su zapravo i prometna povezivost ovdje u ovom trenutku izuzetno važna kroz ovaj Aimek, kroz taj iz Indije preko Bliskog istoka i do Europe tako i energetska diverzifikacija i digitalna tranzicija to su vam teme …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… o kojima razgovaramo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine ministre jasno je da je međunarodna aktivnost Hrvatske nešto što daje, poboljšava i kvalitetu i sliku Hrvatske u svijetu. Hvala vama i vašem ministarstvu na tom trudu. Ja bih možda sad rekao koju rečenicu i zapravo pitao vas da li dijelite moje mišljenje kada govorimo da čitav niz aktivnosti koji hrvatska Vlada danas radi pa i jučerašnja odluka Vlade o skoro milijardu eura ulaganja u daljnji rad prometne infrastrukture su zapravo direktno na tragu kako strategije Vlade kada govorimo o razvoju tako i njezine međusobne i međunarodne povezanosti i uključivosti. Dakle, upravo i ovaj segment kada govorimo o investicijama u infrastrukturu upravo pridonosi one tri stvari koje ste vi bitno naveli, a da su to područja moguće suradnje, a to je promet, logistika, turizam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Upravo o tome naravno i je smisao na koncu ovoga Ugovora o prijateljstvu i suradnji koji nudi prostor za jačanje te suradnje u sektorima i područjima koje ste naveli, ali naravno i širem. I mogu vam reći samo ove dvije države Indonezija koja je velika zemlja i više od 300 milijuna stanovnika ili recimo Filipini da smo tamo vrlo prepoznati kao stabilna država i politički i sigurnosno i kao zemlja koja može ostvariti veliki energetski potencijal i pridonijeti još boljem povezivosti Hrvatske i tog dijela svijeta, tako da naravno i turizam isto tako kao važna komponenta je važan aspekt te suradnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem ministru.
Nema više replika. Možete se vratiti na svoje mjesto.
Pozivam sad predstavnike odbora ako se žele obratiti. Ne.
Onda idemo na raspravu.
Prva na redu je poštovana kolegica Bježančević u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Danas raspravljamo o prijedlogu zakona kojim Republika Hrvatska potvrđuje ugovore o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Dakle, riječ je o međunarodnom sporazumu koji uspostavlja temeljna načela odnosa među državama, poštivanje suvereniteta, ne miješanje u unutarnje poslove, mirno rješavanje sporova i jačanje suradnje i ta načela naravno nisu sporna. Riječ je o vrijednostima koje bi trebale biti temelj svake ozbiljne, odgovorne i dugoročno promišljene vanjske politike.
I s obzirom da je Hrvatska i sama prošla kroz teška iskustva ima i dodatnu obvezu da te principe ne samo formalno podržava nego ih i dosljedno zastupa. Međutim, problem nije u načelima, problem je u vjerodostojnosti onih koja ta načela predstavljaju i provode.
Vanjska politika nije samo potpisivanje sporazuma, dakle pitanje potpisivanja sporazuma, već pitanje sadržaja, strategije i ozbiljnosti. Nije dovoljno biti prisutan, treba znati i zašto si negdje prisutan, što želiš postići i kako ćeš to ostvariti. Ovim zakonom Hrvatska pristupa jednom važnom međunarodnom okviru. To naravno može biti i dobar i racionalan potez. Jugoistočna Azija je regija iznimne gospodarske dinamike sa velikim tržištem, rastućim srednjim slojem, snažnim tehnološkim razvojem i značajnim investicijskim potencijalom i u takvom okruženju je naravno logično da i Hrvatska traži svoje mjesto.
Ono što je ključno pitanje je s kojim ciljem i sa kojim planom? Naime iz današnjeg uvoda ne vidimo dovoljno jasno što Hrvatska konkretno želi postići, ne vidimo jasne prioritete, sektore na koje se fokusiramo, ne vidimo razrađene mehanizme, kako će ova suradnja se pretvoriti u opipljive koristi za hrvatske građane, ali i za hrvatsko gospodarstvo. Hoće li ono dovesti do jačanja trgovinske razmjene, hoće li otvoriti nova tržišta za hrvatske proizvode od prehrambene industrije do IT sektora ili recimo turizma? Hoće li potaknuti investicije, tehnološku suradnju ili će zapravo ostati samo na razini političke deklaracije koja jako lijepo zvuči ali ne donosi konkretne rezultate.
Vanjska politika je alat ili bi trebala biti alat koji služi razvoju države. Ona mora biti povezana sa gospodarstvom, sa obrazovanjem, znanošću, inovacijama i demografijom, a ako toga nema, onda ona sama sebi postaje svrha. Jednako važno pitanje, ovdje je pitanje kapaciteta. Ako želimo biti prisutni u jednoj tako važnoj i geografski udaljenoj regiji onda moramo imati i adekvatne resurse. To znači snažnu diplomatsku mrežu, stručne dobro pripremljene ljude, dugoročnu strategiju i koordinaciju između institucija. Na žalost mi zapravo u Hrvatskoj već godinama gledamo suprotno. Diplomaciju koja se često svodi na ad hoc poteze nedovoljno kadrovski ojačana bez jasnih prioriteta i u takvim okolnostima i najbolji međunarodni sporazumi mogu ostati neiskorišteni.
I tu zapravo dolazimo do ključnog problema, a to je pitanje vjerodostojnosti, jer načela o kojima govorimo vrijede samo onda ako ih ozbiljno zastupamo, a ozbiljnost se ne pokazuje riječima nego i ponašanjem. Pa ministre vanjska politika nije pozornica za osobne igrokaze, to je samo mali podsjetnik, nije ni prostor za improvizaciju i poteze koji izazivaju podsmjeh umjesto poštovanja. Mi se svi sjećamo situacija koje su obilazile svijet i javnost uključujući i one koje su na žalost izgledale kao neprimjereni osobni istupi, a ne kao činovi državničke komunikacije. I možda nekome takvo ponašanje djeluje trivijalno i simpatično, ali u međunarodnim odnosima ono ima posljedice.
Država se predstavlja kroz svoje dužnosnike, a kad se ta slika svede na neozbiljnost, onda to nije pitanje percepcije nego pitanje standarda. Zato nije zapravo ključno pitanje hoćemo li potvrditi ovaj ugovor nego tko ga i na koji način predstavlja. Dodatni problem je i širi smjer u kojem Vlada Republike Hrvatske vodi vanjsku politiku. Naime, Hrvatska ne smije i ne treba biti država koja se dodvorava, koja bez propitkivanja prihvaća inicijative i koja u međunarodnim odnosima djeluje kao da joj je važnije biti dobra nego biti ozbiljna i samosvjesna. Mi ne trebamo klimanje glavom, mi trebamo stav, jasnu artikulaciju naših nacionalnih interesa. Partnerstvo i suradnja da apsolutno, ali naravno uz međusobno poštovanje. Hrvatska mora znati gdje su njezini interesi, mora iz znati braniti argumentirano, mirno, ali isto tako i čvrsto. U suprotnom riskiramo da postanemo promatrač u procesima u kojima bismo trebali biti sudionik.
Ne možemo graditi vjerodostojnu vanjsku politiku ako istovremeno zanemarujemo unutarnje slabosti, ako nemamo stabilne institucije, ako ne koristimo naše gospodarske potencijale, ako ne stvaramo uvjete za razvoj onda niti jedan međunarodni ugovor sam po sebi neće donijeti promjenu. Vanjska politika mora biti produžetak unutarnje snage države, a ne zamjena za njezin nedostatak. Zato i ovaj zakon treba promatrati u širem kontekstu, on može biti koristan, on može otvoriti vrata, on može biti platforma za jačanje odnosa sa jednom od najvažnijih regija na svijetu, ali samo ako postoji jasna strategija, ako postoji ozbiljna provedba i ako postoji odgovorno ponašanje onih koji tu politiku, dakle vanjsku politiku vode.
U protivnom ćemo opet ostati na formi bez sadržaja. Klub SDP-a će podržati jasno ovaj zakon, jer načela na kojima počiva su ispravna jer međunarodna suradnja naravno ima smisla i Hrvatska treba biti aktivna u svijetu. Ali podrška ovom zakonu nije i ne može biti podrška načinu na koji Vlada Republike Hrvatske vodi vanjsku politiku, nije dovoljno potpisati ugovor, treba znati što s njime raditi, treba imati plan, treba imati ljude i treba imati ozbiljnost.
I ovo posebno posljednje naglašavam ministru ozbiljnost. I iznad svega treba imati i stav.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga rasprava Klub zastupnika HDZ-a poštovana kolegica Vojnić, izvolite.

Vojnić, Jasna (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedavajući, uvaženi ministre, kolege i kolegice saborski zastupnici. Danas govorimo o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Napravi pogled daleko, ali u stvarnosti kao što smo čuli riječ je o tome gdje Hrvatska želi biti u svijetu koji se mijenja.
Odbor za zakonodavstvo ovaj prijedlog je jednoglasno podržao i na tekst nema primjedbi, a također Odbor za vanjske poslove je jednoglasno prihvatio. Što ovim zakonom činimo? Kako je i ministar Grlić-Radman danas predstavio ne pregovaramo novi ugovor, nego pristupamo već postojećem sporazumu koji okuplja zemlje jugoistočne Azije poput Indonezije, Filipina, Malezije, Vijetnama ali i velike globalne aktere kao što su EU, SAD, Kina, Indija i Japan.
Riječ je o sporazumu koji danas okuplja više od 50 država i organizacija uključujući i EU i najveće svjetske sile. To nije sporedan okvir, to je prostor gdje se danas događa ozbiljan kao što smo čuli gospodarski i politički rast. Zašto je to važno? Jer jugoistočna Azija više nije neka daleka regija, to su konkretne prilike Vijetnam i Tajland, proizvodnja i industrija, Singapur globalno financijsko i logističko središte. Indonezija jedna od najvećih ekonomija u razvoju. I tu Hrvatska ima interes. Naše tvrtke traže nova tržišta, naša logistika i luka traže nove pravce, naša znanost i obrazovanje traže međunarodne partnere.
Ovaj ugovor upravo otvara vrata tom prostoru. Sam po sebi ovaj ugovor neće doneti niti nove investicije, niti nove poslove, on je samo okvir, a hoćemo li ga pretvoriti u konkretne rezultate to upravo ovisi i o nama. Važno je i naglasiti da nema dodatnog troška za državni proračun, ne mijenjamo sadržaj ugovora nego mu samo pristupamo i time mi jasno pokazujemo gdje želimo biti. Jer u današnjem svijetu nije dovoljno biti prisutan samo u jednom krugu, Hrvatska mora biti tamo gdje se događa rast, a ne tamo gdje je već prošao. Zato ovo nije velika politička odluka, ali jeste pametna i jeste potrebna.
Klub HDZ-a će podržati ovaj prijedlog jer ozbiljna politika ne obećava čuda, nego otvara vrata i preuzima odgovornost da kroz njih prođe.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Treći klub je Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, govorit će kolega Zvonimir Troskot.
Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovana zainteresirana javnosti.
Danas raspravljamo o temi koja na prvi pogled može djelovati geografski udaljeno, ali politički, gospodarski i strateški itekako važno za Hrvatsku. Međutim, dotaknut ću se i dobrih i loših strana ovog ugovora. Ovo šta ovaj ugovor, odnosno ovaj zakon što ćemo mi izglasavat zapravo ne daje, jest nekakvo strateško usmjerenje Republike Hrvatske prema toj regiji.
Šta to znači? Recimo zanimljiva je činjenica da mi bismo se strateški pozicionirali u jugoistočnoj Aziji, a nemamo rezidentsko veleposlanstvo recimo u Singapuru koje je jedno od središta svijeta. I sad pokrivat recimo to je jako dobro strateško pitanje da li mi trebamo Singapur pokrivati iz recimo jedne Indonezije, pa onda stavljat to recimo ili Singapur u istu kategoriju sa jednim Timorom, istočnim Timorom itd. ili bismo mi trebali imati jedno rezidentsko veleposlanstvo u jednom od središta svijeta koje je doslovno središte svijeta u svakom smislu te riječi od financijskog gdje su u privatnom bankarstvu prešišali Švicarsku već ima 10 godina da najbogatiji pojedinci upravo ulažu novac u Singapur što iz Indije, što iz Kine, što iz jugoistočne Azije. Tu ću pohvaliti sada recimo inicijative da je bivši ministar vanjskih poslova Singapura Georg Yeo održao predavanje u Zagrebu i pohvalio određene inicijative Hrvatske, dakle jačanja suradnje dakle i sa Indijom i sa Kinom i sa jugoistočnom Azijom.
Ali ono što ovaj tu pregled ne daje, dakle tu se razbacuje sa terminima ali ne daje pregled šta to znači za Hrvatsku. Hoćemo li mi recimo otvarati takvo jedno veleposlanstvo jer je to strateško pitanje, ne bit prisutan u Singapuru i stavljat ga u kategoriju sa istočnim Timorom pokazuje određene komponente a imamo jako puno poveznica sa Singapurom. Singapur je danas nešto što je Dubrovačka Republika bila u 15. i 16. stoljeću, dakle centar svijeta u smislu i koridora, u smislu znanja, u smislu dakle surađivanja i balansiranja, dakle odnosa sa najvećim silama. Tada je to u, dakle u doba Dubrovačke Republike bilo Osmansko carstvo, Venecija itd. Danas je to, dakle u Singapuru je mjesto gdje se itekako balansiraju dakle odnosi između Sjedinjenih Američkih država i Singapura gdje živi 77% Kineza, znači 77% kineskog odnosno singapurskog stanovništva su Kinezi.
Druga stvar, da li to znači recimo u strateškom smislu da bismo mi mogli od Singapura učiti meritokraciju. U Singapuru ministar vanjskih poslova ne može postati osoba koja nije doktor znanosti iz nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa pritom ne ovo što mi radimo da se te diplome štancaju u Banja Luci itd. Govorimo o Cambridgeu, o Oxfordu, o Stamfordu, Harvardu itd. što znači da se jako puno toga za tako malu zemlju ulaže u znanje. I sad, da li ćemo mi bit zemlja koja ćemo recimo ministre ili bilo koga u javnoj upravi birat na načelima meritokracije, pa da stvarno tamo budu osobe koje to zaslužuju ili će ministri ili osobe u javnoj upravi bit ono možda kulminacija negativne selekcije koja proizlazi još iz komunističkog naslijeđa jer Singapur nije dozvolio, iako je imao veliki utjecaj Kine da se komunizam, odnosno SAD to nisu dozvolite prije svega da toliko preuzmu, dakle jer je to jedan od najvažnijih koridora Malajski prolaz u kojem evo i ova nafta koja ide prema Kini iz Hormuza, dakle je jedan od najvažnijih koridora na svijetu tako da nije strateški jasno šta to znači. Sad jel' pohvalno da se mi tamo pojavljujemo kroz određene ugovore partnerstva apsolutno.
Da li je dobro da Ministar vanjskih poslova Singapura bivši dolazi u Hrvatsku i održava predavanje apsolutno, ali da li su određene strateške odrednice, dakle šta bi Hrvatska trebala radit jasne nisam siguran. Dakle, ono šta sam već rekao, dakle riječ je o potvrđivanju ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, instrumentu koji u Hrvatsku uvodi širi okvir političke, gospodarske, diplomatske suradnje sa jednim od najdinamičnijih regija suvremenog svijeta. Sam prijedlog zakona jasno navodi da jugoistočna Azija njeguje rastuće strateške važnosti što smo rekli, te da je upravo to razlog zbog kojeg Republika Hrvatska želi ojačati svoju prisutnost i angažman u tom prostoru.
Ovaj ugovor nije usmjeren protiv nikoga, naprotiv njegov smisao i jest promicanje trajnog mira, prijateljstva i suradnje među narodima. Temeljna načela na kojima počiva posebno su važna i za hrvatsku vanjsku politiku, uzajamno poštovanje, suverenost i teritorijalne cjelovitosti, nemiješanje u unutarnje poslove, mirno rješavanje sporova, odricanje od prijetnje uporabe sile i učinkovita međusobna suradnja. Jedno strateško pitanje bi bilo da li bi hrvatske oružane snage razvijali po principu Singapura, ne da mi imamo takva financijska sredstva ono da se razumijemo ali da li bismo mogli oružane snage, dakle na takav način reorganizirati i staviti dakle u novoj nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske upravo zbog određenih susjedskih odnosa, dakle takav pristup i takvo poštovanje vojske? Upravo zato pristupanje ovom ugovoru ima širi smisao. Hrvatska time pokazuje da ne želi biti pasivni promatrač što je pozitivno, želimo bit država koja gradi mostove, naglasak na mostove, koja otvara nova tržišta, koja traži nove političke saveznike i nove gospodarske prilike.
Jugoistočna Azija danas je jedno od središta svjetskog rasta, trgovine, investicije i tehnološkog razvoja. Ne samo to, nego su i pravna država, dakle ne može se dogoditi, dakle da propadnu određene investicije, odnosno da se ne stvori pravno okruženje koje će biti, dakle u korist samih investitora. Dakle, posebno je važno za istaknut da ugovor predviđa aktivnu suradnju u području, u nizu područja – gospodarskom, socijalnom, kulturnom, tehničkom, znanstvenom i upravnom.
Koji su to strateški sektori Republike Hrvatske koje mi nastojimo razvijati? Neke su samo dotaknute, ne može to bi samo turizam. Šta je to šta mi možemo danas u 21. stoljeću kao zemlja članica EU ponuditi jednom Singapuru? Koji je to sektor, odnosno koja je to grana ekonomije danas gdje mi možemo al parirati. Jel' to IT? Mislim mi imamo ozbiljan potencijal u smislu matematičkih gimnazija, olimpijada itd. Ali da li se taj potencijal adekvatno koristi na način da mi možemo parirati Singapuru? Ne znam, mislim da smo čak i u tom smislu bolji od njih, ako ništa u startnoj poziciji s obzirom na izdvajanja koja mi imamo na, za djecu recimo u STAM kategoriji obrazovanja, znači znanost, matematika, injžinjerstvo itd. da mi osvajamo medalje, dakle u Šangaju, Hong Kongu itd. i ostalim dakle zemljama, a izdvajanja dakle u taj vid su izrazito mala u odnosu na jedan Singapur. U tom smislu mi u početnoj poziciji, mi imamo možda čak i veće talente nego oni, iako i privlače jako puno talenata iz cijeloga svijeta, ali s druge strane dakle ovaj ulažu jako puno. S druge strane mi to nemamo, opet ostvarujemo odlične rezultate. Nešto slično kao u hrvatskom sportu.
Dakle, to za Hrvatsku treba značiti puno više od političke simbolike koja zapravo je prožeta i leitmotiv je ovog ugovora.
Znači više izazova, više kontakata, više ulaganja, više prisutnosti naših tvrtki, naših institucija u dijelu svijeta. Primjerice dotaknuto je da je tamo bio ministar, odnosno glavni tajnik socijale. Znači u tu regiju je trebalo ići barem 100, 150 poduzetnika ako ćemo mi, sad govorim opet o strategiji, šta to znači za Hrvatsku. Kako ćemo mi odlazak, odnosno evo ovaj ugovor tu sada materijalizirati? Kako će naši poduzetnici, hoćemo li spojiti tamo, dakle koja je bilanca našeg tamo veleposlanstva u odnosu na troškove koji se stvaraju, dakle materijalnih troškova, troškova zaposlenika itd. u odnosu na prihode koje oni bi trebali ostvarivati. A šta znače prihodi? Otvaranje novih tržišta. Tko je napravio tu nekakav balans, odnosno usporedbu.
Spomenuti su Filipini. Filipini je tržište od 20 milijuna. Indonezija 150 milijuna ljudi. Kako smo mi napravili, dakle gdje je tu Hrvatska gospodarska komora, evo sjajan primjer. Ona bi trebala bit gospodarska diplomacija zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova, ministarstvo tamo da ima osobu koja je zadužena za gospodarske djelatnosti, a Hrvatska gospodarska komora je institucija koja će ponudit rješenja penetracije, odnosno prodora na ta strana tržišta. Dakle, tu nije jasno. Mi ćemo dati podršku ovome, jer svaki korak unaprijed je dobar, ali politička simbolika je nešto šta dominira, dakle ovim tekstom ovdje. Dakle, ono što je isto tako važno za naznačiti, dakle da se sa ovim zakonom ne stvaraju dodatne financijska opterećenja za državni proračun. To nije nužno dobro, jel' ako mi imamo strategiju. I da dođemo ovdje danas i da je bio ministar financija kaže oslobađaju se određena sredstva za, dakle dodatna ulaganja u tu regiju jer će nam to donijeti povrate u ne znam pet godina jer ćemo tamo pospješiti dodatnu suradnju, pa će se naše firme pozicionirati, dakle u tom smislu.
Dakle, riječ je o potezu koji politički, gospodarski bi moglo imat korist, ali to nije jasno iz ovog ugovora. Mi ćemo to potpisat, mi ćemo dat dakle suradnju, mi ćemo to evo pohvaliti jer je to korak naprijed. Ali nešto konkretnije dakle na tu tako važnu, pazite kad vi stavite u ovakav dokument da je to strateški jedna od najvažnijih regija na svijetu i jest. Ali kako smo se mi prema tome postavili? Šta to znači? Ministar je bio u Indoneziji i na Filipinima? Kako su se materijalizirali ti odlasci? To košta državu predsjednički avion, gorivo, dnevnice itd., odlasci dva, tri puta. Nije isto kao u korporaciji to se slažemo. Ali šta to znači za nas? Jer nabacivat se samo mi ćemo otvorit tamo to, to nije vidljivo barem u ovom dokumentu na koji način, na koji način to sprovedemo barem kad se već tako daje strateški, pazite riječ strateški značaj toj regiji.
Pohvalno je isto tako inicijativa tri mora, to svatko od nas zastupa gdje god da smo vani na vanjskim platformama. Sad kad je već ministar vanjskih poslova ovdje meni nije jasno kako to da oporba nije pozvana? Evo strateški razgovaramo, strategija uključuje nešto što uključuje sve aktere. Svi mi zastupamo, dakle nešto šta je najbolje za Hrvatsku, pritom nitko tu neće plakat. Dakle, to su vaše političke odluke, ali s druge strane dakle svi mi zastupamo dobrobit Hrvatske na međunarodnim platformama i mislim da bi bilo u redu da smo svi tamo prisutni. Naravno vaša je politička odluka šta ćete vi napravit, naravno da je to monopolizacija određenih vanjsko-političkih poteza ali o tom, po tom, vama na dušu.
Dobro je dakle, što je iskorak barem prividno, dakle da ovaj ugovor daje, dakle određenu ako ništa drugo privid određene arhitekture jugoistočne Azije, Hrvatske kao zemlje članice EU i NATO saveza koja ovaj evo na takav način ako ništa drugo prividno, dakle na neki način sudjelujemo u toj arhitekturi i dakle u obrnutom smjeru. Dakle, te zemlje pogotovo Filipini koji su zastupljeni, dakle kroz radnu snagu u Republici Hrvatskoj, a i u ostalim aspektima dijelimo i neke kulturne vrijednosti kao što je katolička vjera, dakle to je nešto šta definitivno spaja nas sa tom regijom.
Ono što definitivno jest dobra stvar i to je i naglasio ministar vanjskih poslova Singapura ovdje kad je bio da Hrvatska razvija odnose i sa Indijom i sa Kinom i sa jugoistočnom Azijom jer vanjska politika ozbiljne države ne može više biti isključivo uz kad bi to mogli tako definirati, improvizirana i ograničena samo na neposredno susjedstvo. Dakle, Hrvatska mora vodit politiku otvaranja, ovo je dobar korak, a možda je samo prividan jer mi ne vidimo iz dokumenta šta će se tu konkretno raditi. Dakle, politiku otvaranja, diverzifikacije partnerstva, dakle i južna Koreja je tu isto. Jačanja prisutnosti ondje gdje se odlučuje o budućim gospodarskim i geopolitičkim trendovima. Sad koliko još oni mogu odlučivati s obzirom da su naftno i plinski jako vezani za Hormuz, to je isto jako veliko pitanje, ali definitivno da se tamo slijeva veliki kapital. To je ozbiljna stvar i geopolitički i geostrateški su važni prije svega Sjedinjenim Američkim Državama jer još od doba hladnog rata su im služile za zatvaranje Kine, odnosno prodora komunizma.
Dobro, evo mi ćemo podržati to. Dali smo im određene dobre smjernice, dobre stvari koje smo vidjeli. Negativne stvari smo istaknuli ne radi, ne toga da bismo upirali prstom, nego da i vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske bude još bolja neovisno tko je na vlasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Završili smo sa raspravama klubova.
Sada prelazimo na pojedinačnu raspravu.
Prvi je na redu kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, poštovani članovi ministarstva na čelu sa ministrom. Odmah treba reći da mislim da će svi u sabornici potvrditi ovaj međunarodni ugovor jer on ima zaista i politički, ali i strateški interes za Republiku Hrvatsku i to uopće nije upitno. Radi se o pristupanju, znači Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji u okviru suradnji u jugoistočnoj Aziji u okviru koji definira odnose država na temelju poštovanja, suvereniteta, nemiješanja i na koncu mirnog rješavanja sporova. To su načela koja Hrvatska i kompletna EU podržava i načela na kojima je baziran kompletni međunarodni društveni poredak.
U tom smislu pristupanje ovom ugovoru ima smisla, jača se diplomatska prisutnost Hrvatske u regiji koja ima veću gospodarsku i geopolitičku važnost. Otvara se prostor za gospodarsku suradnju, otvara se prostor za politički dijalog ali treba biti i realan. Ovaj zakon ne mijenja nešto direktno nego otvara jedan veliki potencijal da naše tvrtke, naši ljudi razmjenjuju znanje i iskustvo i na neki način rastu u nekoj bliskoj budućnosti i zato sam i ministru i postavio pitanje kako se vidi naš razvoj po tom pitanju u budućih pet godina i mislim da je to za Hrvatsku zaista, doista važno i može unaprijediti nama, našim ljudima i znanja i iskustva. U konačnici podignuti određeni standard i povećati tu neku razmjenu dobara i usluga između navedenih zemalja. Jel'? Stoga je ovaj zakon definitivno jedan zakon koji možemo reći da otvara mogućnost i on ne definira ništa, on u stvari samo potvrđuje. Međutim, otvara neke mogućnosti za neku budućnost, a na politici u konačnici je i na našem Ministarstvu vanjskih poslova da to pretvori u konkretne rezultate.
Hoće li to biti tako vidjet ćemo u nekoj budućnosti. Međutim, je li ovo jedan korak u dobrom smjeru i svakako taj smjer treba podržati. U obrazloženju se jasno navodi da je cilj jačanje političke i gospodarske suradnje, te veći angažman Hrvatske u toj regiji i to je definitivno nešto što je legitimno i što podržavamo. Međutim, pitanje koje treba se postaviti imamo li strategiju kako to ostvariti jer pristupanje međunarodnom ugovoru nije samo po sebi cilj, nego to je neka vrsta alata kako da dođemo do nečega što će nam svima biti u koristi.
Drugo pitanje odnosi se na vanjsko—političko pozicioniranje Hrvatske i tu danas su spomenute bile tokom rasprava tri zemlje. Igrom slučaja ja sam što privatno, što poslovno bio u sve te tri zemlje čak u različitim regijama i mogu reći da ipak ti su primjeri tih zemalja su dijametralno suprotni. Sa jedne strane imate Indoneziju. To je zemlja koja ima preko 280 milijuna ljudi, najveća muslimanska zemlja je na svijetu i ima BDP 1,4 trilijuna američkih dolara. To je zaista ogroman BDP i najveći BDP u jugoistočnoj Aziji zbog čega su dio G20 zemalja sa najvećim gospodarstvom. S druge strane imamo Filipine koji imaju jaku dijasporu i dosta su povezani, znači sa tom dijasporom i dosta je zaposlenih stranih radnika u Republici Hrvatskoj. Na neki način imamo sa njima direktni kontakt, neki već hajmo tako reći neku kulturnu razmjenu po tom pitanju već postoji sa njihovim stanovništvom.
No, ono što je zajedničko recimo te dvije zemlje, Indonezija ima 17000 otoka. Filipini imaju oko 7600 otoka, a pazite Hrvatska ima 1200 otoka. Znači po tom pitanju vidim neku budućnost u mogućoj razmjeni iskustva života na otoku, pa u konačnici možda i neke dobre primjere u praksi koji nam oni mogu pomoći kako bi mi unaprijedili život na našim otocima.
Što se tiče Singapura koji je spomenut on je dijametralno suprotan politički od ove dvije zemlje, zato što ove dvije zemlje su dosta raspršene, a dok je Singapur jedna azijska tigar država, poznata azijski tigar država. To su nekoliko država kojima je u biti u vrlo kratkom roku je došlo do skoka iz jednog velikog siromaštva prema zaista bogatim državama, jel' po tim nekim svjetskim mjerilima ti tigrovi države su osim Singapur, tu je i Hong Kong, tu je i Tajvan, tu je smatra se južna Koreja po takvim državama koji zaista zajednički, zadnjih nekoliko desetljeća napravila veliki skok u razvoju gospodarstva.
Međutim, to jesu najprepoznatljivije zemlje u tom području, s tim da daleko najveća je tu Indonezija sa 280 milijuna ljudi. Filipini nisu toliko veliki ko Indonezija, ali daleko je tu najmanji Singapur koji je zaista, on je za razliku od njih koje su disperzirane on je u jednoj točci i ima jednu, jednu zaista veliku ekonomiju i interesantno je i to što je kolega Troskot rekao to od 75% Kineza živi u Singapuru.
Međutim, Singapur je jedna od najbogatijih država svijeta pogotovo per capita, odnosno po stanovništvu spada u taj hajmo tako reći najrazvijeniji dio svijeta. Stoga treba vidjeti koji su Hrvatskoj u budućnosti neki prioriteti po tom pitanju, gdje Hrvatska vidi neki svoj nacionalni interes, koje sektore želimo razvijati. Evo ministar je na moje pitanje odgovorio da želimo IT i farmaciju recimo razvijati. To je dobra stvar, ako mi njima možemo zaista ponuditi neke stvari kako bi unaprijedili njihovo gospodarstvo i kako bi u konačnici naše proizvode što više izvozili i usluge prema njima. To bi zaista bilo dobro.
Međutim, mislim da je u ovom trenutku preuranjeno o tome govoriti kako će to izgledati za pet godina zaista me zanima jel'? Pitanje je koje gospodarske ostale prilike želimo iskoristiti jer bez toga međunarodni ugovori ostaju je li samo simbolički, simbolički treba pokrenuti nešto sa mrtve točke i započeti na neki način odnose sa daleko udaljenim zemljama u jugoistočnoj Aziji.
I to je važno. Treće što bih htio govoriti u ovoj raspravi je da važno je naglasiti da ovaj ugovor na neki način počiva na načelima ne miješanja i suvereniteta i to je važno u širem kontekstu jer danas živimo u vrlo nestabilnom svijetu u kojem je važno graditi odnose i sa udaljenim zemljama i pokazati se na neki način tu uključivost Hrvatske u međunarodnoj politici kako mi na neki način nismo isključiva zemlja, ne zatvaramo nikome vrata nego smo jednostavno otvoreni i želimo razmjenjivati i svoja znanja, svoja iskustva sa stranim zemljama. Isto tako, treba se postaviti pitanje kako Hrvatska balansira između načela tih i svojih obaveza u EU. Vidjeli smo i čisto ovdje kao dio nekog međunarodnog ugovora, međutim bitno se na neki način i tu nametnuti kako bi mogli biti hajmo tako reći u boljoj poziciji u odnosu na ostatak EU. Znači, ako bi se tu moglo dodatno ulagati napore u toj vanjskoj politici može se, može se ostvariti i neke konkretne rezultate u budućnosti.
I to je pitanje koje zahtijeva jednu jasnu i dosljednu politiku i stoga jačanje neke međunarodne suradnje i još neka osnova vanjske politike i mislim da je ovo dobar korak k tome, stoga podržavam otvaranje Hrvatske prema novim tržištima, budućim partnerima ali isto tako bitno je da ta odluka bude dio neke šire međunarodne strategije pogotovo u okviru našeg pripadanja EU, jer bez strategije nema nekih konkretnih rezultata, tako da mogu reći da će naš klub definitivno podržati potpisivanje ovog ugovora.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo još jednu pojedinačnu kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Kolega Troskot je rekao u jednom trenutku kako ovim ugovorom dominira politička simbolika nasuprot praktičnih rješenja i to je točno. Ovaj ugovor je u suštini nešto što je nastalo još 1970.-tih godina i od tada do danas se ponavlja, obnavlja, osvježuje, potvrđuje i iznova na njemu radi.
Danas su međunarodni ugovori i sporazumi nešto drugačiji, oni su puno praktičniji i oni odmah u sebi u pravilu uključuju i gospodarsku suradnju zajedno da prijateljstvom i općom suradnjom. No, ovaj ugovor je preduvjet za daljnji razvoj gospodarske suradnje sa državama ASEAN-a, i u tom smislu je on dobar i naravno da ga treba podržati.
Ono što ću izdvojiti iako ASEAN ima 10 zemalja članica, sada 11 sa Istočnim Timorom reći ću nešto o tri zemlje koje smatram ključnima u ASEAN-u, a to su prije svega Indonezija koja ima nešto manje od 300 milijona stanovnika, koja je 4 najmnogoljudnija zemlja na svijetu i sama čini skoro 35% gospodarske aktivnosti ASEAN-a. Zatim, Vijetnam koji ima više od 100 milijuna stanovnika i koji se izuzetno brzo razvija.
I treća značajna zemlja je zapravo država, grad Singapur koja ima 6 milijuna stanovnika koji je financijsko sjedište tog dijela svijeta, a u mnogim stvarima je već pretekao i ono što je nekada bilo pojam u bankarstvu, što je bila Švicarska u Europi i neke druge zemlje.
Ekonomska suradnja Hrvatske sa ove tri zemlje je u fazi rasta i takav potencijal rasta je nešto što ovaj ugovor pomaže i čemu ovaj ugovor zapravo treba facilitirati da taj rast bude još veći. Međutim, potrebno je pogledati i kakva je točno ta trgovinska suradnja i razmjena.
Vijetnam je najdinamičnija zemlja te regije. Vijetnam je prošle godine imao u više kvartala rast veći od 8%, to je ogroman rast. To je rast kakav u EU nitko nije vidio u jako dugom razdoblju. To je rast koji u mnogo čemu podsjeća na kineski rast u prethodnim desetljećima.
Trgovinska razmjena sa Vijetnamom je oko 40 milijuna eura godišnje. To je malo u apsolutnim iznosima, zapravo je to jako malo i gotovo beznačajno u usporedbi sa razmjenom sa europskim državama gdje, koje su naravno nama prirodni partner. Ali s obzirom da Vijetnam postaje svojevrsna alternativa Kini u proizvodnji visoke tehnologije potrebno je uložiti maksimalan napor za povećanje suradnje sa Vijetnamom o čemu svjedoče i planovi Ministarstva vanjskih poslova, vanjskih i europskih poslova koje je već u nekoliko navrata govorilo o potencijalu otvaranja veleposlanstva u Vijetnamu ali to stoji. I to je vjerojatno put kojim treba ići.
Međutim, na to ću se vratiti na kraju. Indonezija kao najveći gospodarski subjekt te regije na žalost za Hrvatsku uz Indoneziju raste stopom od gotovo 30% godišnje, dakle svake godine uvozimo 30% više iz Indonezije dok naš izvoz u Indoneziju stagnira ili lagano pada. U 2024. godini ukupna razmjena sa Indonezijom je bila oko 118 milijona dolara. Mi smo uveli oko 107 milijuna dolara robe, a izveli oko 11 milijuna. Ta razlika je skoro 10, više od 10:1 u korist našeg deficita u izvozu.
Singapur, Singapur je najstabilniji i on je u dugom periodu već to što je, on ima stabilan rast i prepoznat je u cijelom svijetu. Trgovinska razmjena sa Singapurom je oko 55 milijuna dolara godišnje. Dakle, sve to samo te tri zemlje zajedno Singapur, Vijetnam i Indonezija su skoro 400 milijona stanovnika. To je jedva nešto malo manje od EU koja ima oko 455 milijuna stanovnika.
Dakle, samo te tri zemlje čine ogroman potencijal za gospodarski razvoj. Ukupno zemlje ASEAN-a imaju oko 700 milijuna stanovnika. I sada dolazim do ključnog problema ili jednog od ključnih problema hrvatske vanjske politike, a to je banalna činjenica ili banalna realnost da nema rotacije veleposlanika. Bez obzira što Hrvatska ima dva veleposlanika u toj regiji oni su tamo jedni i drugi od 2019. godine. On jedan i drugi vrlo dobro pokrivaju sva područja, on jedan i drugi dobro rade. Međutim, njihovi mandati su u suštini završeni pred tri godine, nema rotacije, nema osvježavanja i to nije dobro. To sasvim sigurno ne pomaže, potrebno je, potrebno je raditi promjene i tu je najveća odgovornost ministra Grlića Radmana jer to je njegov resor. To što se dva predsjednika ne mogu dogovoriti to mora postati prioritet ministar vanjskih poslova da počne vršiti pritisak na njih jer ovo je jedan od ključnih preduvjeta da se može ostvarivati daljnja dobra suradnja a s time i gospodarska suradnja, a to je da misije RH u svijetu tamo gdje postoje rade najkvalitetnije što mogu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo repliku kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Evo kako znam do sada smo ovdje spominjali tokom rasprave Indoneziju, Filipine i Singapur, drago mu je da je kolega Račan spomenuo evo i Vijetnam. Interesantna stvar kod Vijetnama da je zaista mala robna razmjena 24 milijuna eura imamo izvoza i 32 milijuna eura uvoza, a on je u biti trideseti izvan EU naš partner na razini EU. I ono što je bitna stvar zašto se to ne bi više aktualiziralo jer u biti EU s time i Hrvatska ima sporazum o slobodnoj trgovini s Vijetnamom jel. Na neki način ona je brzorastuće gospodarstvo u ovom trenutku i carine gotovo da i ne postoje je li kada se, ono 65% carina je ukinuto po tom pitanju.
Pitanje u biti kolege Račana da li smatrate s obzirom da ste spominjali Vijetnam da smo mi kao država mogli učiniti više u toj nekoj robnoj razmjeni?
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Račan, Ivan (SDP)
Pa odgovor je da samo što moramo biti vrlo oprezni kada govorimo što to znači mi kao država. Dakle, mi kao država da u širokom aspektu, ali odgovornost države je prije svega stvarati okvir unutar kojega će promovirati hrvatsko gospodarstvo, poduzetništvo i sve one koji mogu izvoziti u Vijetnam da to rade bolje, kvalitetnije i jednostavnije. I u tom smislu apsolutno da, odgovor je da i tu se opet vraćam na ovo tu apsolutno ne pomaže situacija u kojoj nema rotacije u sustavu misija jer to naprosto stvara, otežava ukupnu suradnju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Završili smo i s pojedinačnim raspravama, završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će kolega Nevenko Barbarić, izvolit.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani ministre sa suradnikom evo i ja ću na kraju ove rasprave pokušati istaknuti ono najvažnije vezano za pristupanje za ovaj zakon, za pristupanje RH ovom ugovoru. Bolje kazano evo ponoviti po meni ono najvažnije jer je o ovakvoj temi teško je na kraju rasprave kazati nešto novo.
Dakle, Hrvatski sabor potvrđuje Ugovor o suradnju i prijateljstvu u jugoistočnoj Aziji iz '76. nadalje kako je to i ministar ponovio protokol o izmjeni i dopuni Ugovora o suradnji i prijateljstvu iz Manile iz '87., drugi protokol iz '98. i zadnji onaj iz 2010. u Vijetnamu potpisan čime je dozvoljen pristup državama izvan jugoistočne Azije.
Postupak pristupa ugovoru i trima navedenim protokolima podrazumijeva nekoliko koraka. Odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka pristupa RH ugovoru koji je Vlada RH donijela u '25., zatim pismo ministru vanjskih poslova Malezije koje je tada predsjedala udruženjem zemalja ASEAN-a odnosno jugoistočne Azije kojom se izražava namjera RH da pristupi ugovoru s obrazloženjem interesa RH. O zahtjevu RH odlučeno je na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja ASEAN-a 25. listopada 2025. godine kada je RH formalno obaviještena od strane Malezije o odobrenju zahtjeva RH za pristup ugovoru.
Dva su po meni ključna aspekta odnosno benefita pristupanja RH ovome ugovoru. Prvi onaj o kojem se možda danas najviše govorilo, mogućnost unaprjeđenja gospodarske suradnje prije svega uz dužno poštovanje svim ostalim navedenim oblastima u ovome zakonu a u odnosu prije svega kroz povećanje trgovinske razmjene i jačanje investicijskih veza, aktivnije sudjelovanje RH u globalnim inicijativama. Dakle, 10 izvorno zemalja kako je to već naglašeno odnosno 11, broj stanovnika po nekim procjenama i podacima koji se mogu naći je negdje oko, oko 670 miliona. Evo već je to spominjano, dakle radi se o prostoru koji ima jednu od najbržih rastućih gospodarstava u svijetu i s te strane vrlo, vrlo interesantno.
Pomalo različiti podaci danas u raspravi, a i oni koji jesu dostupni, dakle spominje se 260 miliona milijardi eura godišnje primjerice razmjena, robna razmjena sa EU. Može se naći podatak o dosadašnjim ulaganjima EU u tu regiju koji govore o 300 milijardi eura kako je to i ministar istaknuo ukupna robna razmjena RH, dakle uvoz i izvoz zasada dosta skromni ali su godišnje znali prolaziti pola milijarde, pola milijarde eura što nije, nije zanemarivo.
Drugi aspekt ovoga ugovora RH potvrđuje privrženost temeljnim načelima međunarodnih odnosa, mirno rješavanje sporova, poštivanje suvereniteta država, ne miješanja u unutarnja pitanja drugih država, interesantna tema. To su vrijednosti koje su temelj stabilnog međunarodnog poretka. Ovim ugovorom preciznije pristupanje RH ovome ugovoru dod… Hrvatska dodatno učvršćuje svoj međunarodni položaj kao pouzdana i odgovorna članica međunarodne zajednice kako to stoji u materijalima koji su nam na raspolaganju.
Što to točno znači? Ministar je već odgovorio, a ja ću ponoviti. Poštivanje međunarodnih ugovora koji se potpišu, rješavanje sporova mirnim putem, nema destabilizacije niti miješanja u unutarnja pitanja drugih država, doprinosi globalnim pitanjima kad se tiče sigurnosti klimatskih promjena ili humanitarnih aktivnosti, partneri se mogu osloniti nju, na nju, drži se svojih obaveza, ne mijenja vanjsku politiku na štetu drugih, gradi dugoročno i stabilne, dugoročne i stabilne odnose. To je sad dosta, dosta zanimljivo. Dakle ovim pristupanjem ovom ugovoru neosporno da RH učvršćuje svoj međunarodni položaj. Na kraju bih malo progovorio, a o tome je i u prvom čitanju i danas malo, malo toga spomenuto dakle radi se o zemljama gdje vladavina prava, ljudska prava i nisu baš najizraženije pa je i to jedna od tema pogotovo u Mjanmaru, pogotovo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u Kambodži, Laosu i Vijetnamu. Klub HDZ-a dakako podržat će prijedlog ovoga zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala svima koji su sudjelovali u raspravi.
Zaključujem raspravu, glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.

10

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287
21.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji, drugo čitanje, P.Z. br. 287.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona, molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno sa 130 glasova za donesen Zakon o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u Jugoistočnoj Aziji.
PDF