Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 10

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
08.04.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Gospođe i gospodo zastupnici počinjemo sada s postavljanjem pitanja vladi odnosno pojedinom članu vlade u skladu s odredbama čl. 132. do 139. poslovnika. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prelaska na prvu točku dnevnog reda, a prvi na redu danas za postavljanje pitanja je zastupnik Armin Hodižić koji će pitanje postaviti potpredsjedniku vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, zastupniče Hodžić izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče HS-a. Poštovani ministre Bačiću. Slovenska i makedonska nacionalna manjina su ovdje u gradu Zagrebu točnije u Masarykovoj ulici pronašle svoj dom i svoje utočište, makedonska nacionalna manjina još od davne 1992.g., a slovenska manjina još dalje od 1953.g.. Prostori u kojima oni djeluju nisu samo njihova sjedišta to su i prostori u kojima oni održavaju svoje kulturne aktivnosti te na taj način njeguju i čuvaju svoj nacionalni i kulturni identitet. Obzirom da je riječ o prostorima koji su u vlasništvu države, a da ti prostori nisu ni od kakvog strateškog značaja za RH kod navedene dvije nacionalne manjine rodila se potreba da oni postanu i trajni vlasnici prostora u kojima rade i djeluju. Ta potreba manifestirala se i u posljednja dva operativna plana Vlade RH za nacionalne manjine, nažalost do danas niti jedna od njih nije realizirana.
Iz tog razloga moje konkretno pitanje glasi, kada možemo očekivati pronalazak modela temeljem kojega će makedonska i slovenska nacionalna manjina postati trajni vlasnici prostora u kojima rade i djeluju? Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Hodžić kao što ste u svom pitanju i obrazložili točno je da u Masarykovoj ulici u Zagrebu i slovenska nacionalna manjina koja je okupljena u Udrugu Kulturno prosvjetno društvo Slovenski dom i Zajednica Makedonaca u RH koriste prostore već više desetljeća. Svojedobno je čak bio i gotovo dogovoren kupoprodajni ugovor sa nacionalnom manjinom Slovenaca u Zagrebu koji su htjeli kupiti taj prostor, no došao je potres pa su onda aktivnosti oko potpisivanja ugovora s obzirom na stanje same zgrade bili obustavljeni.
Sukladno Zakonu o upravljanju pokretninama i nekretninama u vlasništvu RH postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva a to su upravo ove dvije udruge koje okupljaju slovensku i makedonsku nacionalnu manjinu mogu darovati prostori u kojima već sada obavljaju djelatnosti. Mi dosada nismo zaprimili zahtjev slovenske nacionalne manjine odnosno njihove udruge za darovanjem tog prostora pak je s njima prošle godine potpisan ugovor o zakupu na rok od 5 godina, a da bi im se taj prostor darovao moraju biti temeljem zakona ispunjeni kumulativni uvjeti da društvo djeluje više od, da udruga djeluje više od 20 godina što je točno, mora imati više od 2 zaposlena, prijedlog za darovanje mora napisati resorno ministarstvo i u tom slučaju se onda može pristupiti darovanju i tome smo i obavijestili zajednicu odnosno Kulturno prosvjetno društvo Slovenski dom.
Što se pak tiče makedonske nacionalne manjine i njihove zajednice ovdje u Zagrebu oni nisu podnijeli zahtjev i za darovanjem tog prostora na isti način kao što bi to riješili i sa slovenskom nacionalnom manjinom RH i naše resorno ministarstvo je spremno pristupiti aktivnostima oko darovanja tog prostora ali i za njih moraju biti ispunjeni kumulativni uvjeti. Mi smo pozvali i vi ste zajedno s našom upravom u kontaktu, pozvali smo i predstavnike jedne i druge udruge kako bi pristupili onda definiranju samog ugovora kako bi mogli trajno koristiti taj pros… taj njihov poslovni prostor u kojima kao što ste rekli njeguju svoju kulturu i običaje i na taj način omogućili kvalitetniji rad samih udruga kako slovenske tako i makedonske nacionalne manjine.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupniče izvolite očitovanje.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre hvala vam na odgovoru. Zadovoljan sam s vašim odgovorom, međutim zadovoljan sam što postoji i razumijevanje s vaše strane a očigledno i volja da riješimo mislim ne problem ali situaciju u kojoj slovenska i makedonska nacionalna manjina teže ka tome da one prostore u koje su ulagali jako puno i sredstava i vremena i vjerojatno se na neki način i sentimentalno vezali za njih, koji su postali i prepoznatljivi i širem građanstvu kao njihova sjedišta i njihov dom da iz tih razloga riješimo ovu situaciju i evo vjerujem da ćemo u suradnji i sa vama i nadležnim ministarstvom uskoro riješiti ovaj, ovu situaciju na dobrobit svih strana u postupku.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugo pitanje zastupnik Dalibor Paus postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovan premijeru ja sve nade polažem u to da ću konačno od vas dobiti konkretan odgovor na pitanje koje već mjesecima postavljam. Pitao sam ovo pitanje ministra prostornog uređenja i potpredsjednika Vlade gospodina Bačića, no on kaže da nije siguran i da bi to pitanje trebalo postaviti ministru gospodarstva i energetike, pa sam pitao i ministara gospodarstva i energetike gospodina Šušnjara to isto pitanje no najblaže rečeno dobio sam odgovor da sada ne bih baš o tome razgovarao stoga mi ne preostaje ništa drugo nego da pitam vas kako bih dobio konačno direktan i konkretan odgovor na pitanje.
Je li moguće s obzirom na zakonske propise u RH da dođe do gradnje male nuklearne modularne elektrane na području Termoelektrane Plomin mimo prostornih planova Istarske županije i općine Kršan odnosno mogu li se s obzirom na to da je Hrvatska izrazila želju da ima nuklearku na svome tlu dogoditi da se preskoče županijski i lokalni prostorni planovi kod gradnje eventualne nuklearne elektrane bilo gdje na području RH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Paus, moram priznati nisam znao da ste pitali to ministre Bačića i Šušnjara ali pokušat ću vam ja odgovorit.
Prvo, Hrvatska je jedna od 16 članica EU koja je ušla u jednu suradnju i podržava korištenje nuklearne energije. Za širu javnost mi smo zemlja koja već sada ima nuklearnu elektranu. To što je ona u Krškom na neki način smanjuje svijest o tome da je nuklearka koja je 36 kilometara ovdje od nas sada točno i hrvatska. Ona je u hrvatskom vlasništvu 50%, sagrađena je '70.-ih godina Westinghouseovom tehnologijom, ona nam ukupno predstavlja 16% električne energije u energetskom miksu RH. Nuklearna energija je pokazalo se jedna od najsigurnijih, ona koja nema nikakav ugljični otisak u kontekstu ovakvih velikih energetskih kriza i šokova kakve živimo zadnjih 5 godina. Sve one zemlje koje imaju nuklearnu energiju imaju i sigurniju opskrbu električnom energijom i imaju u konačnici jeftiniju struju.
U tim okolnostima s obzirom da u Sloveniji traje rasprava o eventualnim ulaganijima u projekt Jek 2 kako ga oni zovu tj. Nuklearna elektrana Krško 2 gdje još nije sasvim razvidno o kakvoj vlasničkoj strukturi bi bila riječ. Mi smo kao i mnoge druge zemlje u poziciji da razmatramo što bi to bilo oportuno za Hrvatsku u kontekstu naše energetske tranzicije prije svega na obnovljive izvore energije a to znači postupno napuštanje fosilnih goriva u prilici razmotriti ulaganja i u male modularne reaktore. To da bi se u postojećoj zadnjoj, jedinoj preostaloj termo elektrani odnosno elektrani na ugljen koja je u Istri, u Plominu eventualno napravila transformacija i prilagodba gdje bi možda se išlo sa prvim malim modularnim reaktorom je ideja o kojoj se razmišlja. Hrvatski sabor je nedavno podržao zakon koje je predložilo ministarstvo, tj. Vlada ministra Šušnjara gdje su stvorene pravne pretpostavke za daljnje korake. Mislim da moramo osvijestiti da nuklearna energija u budućnosti predstavlja sigurnost energetsku, predstavlja manje zagađenja i predstavlja jeftiniju struju.
Ako je to okvir u kojem i danas kada slušate čelnike Njemačke, kada slušate čelnike Belgije, oni su naime svi bili u situaciji da su naglo odustali od nuklearne energije nakon onog incidenta u Fukušimi, da su te odluke bile strateški gledano pogrešno i da im je sada jednima i drugima žao da su napustili nuklearnu energiju mislim da moramo trezveno u jednoj širokoj javnoj raspravi prije svega vidjeti da li je to put kojim želimo ići. To su teme oko kojih barem kad je riječ o našoj Vladi bi željeli ostvariti što veći konsenzus. Da li će to biti lokacija koju ste vi spomenuli ili neka druga, da li će uopće mali modularni reaktori biti spremni u smislu njihove testiranosti, učinkovitosti izrade kroz nekoliko godina to su sve pitanja za jednu višegodišnju raspravu.
Ovo nije tema za nekakvo zastrašivanje ljudi jaoooo doći će vam nuklearka u susjedstvo. To nije to. Ovdje treba trezvena, odgovorna politika o okolnostima koje su znatno izmijenjene. Što se tiče Vlade mi smo tu otvoreni, što se tiče lokalne zajednice, županijskih planova normalno da bi se oni prilagođavali da bi o tome razgovarali. Neće nitko forsirati nešto …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ako lokalna razina neće.
Hvala. Ima i drugih mjesta u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Pa nisam u potpunosti zadovoljan odgovorom na ovo pitanje, dakle čuli smo u stvari sve osim konkretnog odgovora na moje konkretno pitanje. Dakle, da li se u realizaciji, a pitanje je bilo da li se u realizaciji nuklearne elektrane na bilo kojem području Republike Hrvatske u ovom trenutku po pozitivnim zakonskim propisima može to realizirati mimo prostornih planova županija, odnosno lokalne zajednice, odnosno može li da to tako kažem kolokvijalno Zagreb odlučiti o tome gdje će biti nuklearna elektrana bez lokalne zajednice.
I sami ste rekli da se Hrvatska strateški opredijelila za nuklearnu energiju iako nigdje u našoj strategiji se ne spominje nuklearna energija u tom kontekstu. Sami ste rekli da treba širi konsenzus i šira društveno-politička rasprava o tome da li da ili ne nuklearna energija. Ako ovako nastavimo ići prema nuklearnoj energiji dogodit će nam se upravo ono što ste rekli da se ne bi trebalo dogoditi, da će nam javnost biti protiv nečega što možda će biti korisno i potrebno u tom trenutku s obzirom na situaciju koju imamo danas u svijetu.
Zato evo volio bih da se zaista kaže da li je moguće graditi nuklearnu elektranu negdje na području Republike Hrvatske, mimo prostornih planova regionalne razine i lokalne razine. Na to na žalost ni od vas nisam dobio odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na treće pitanje zastupnik Nikola Mažar postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre hrvatskih branitelja gospodine Medved.
Od 2016. godine ostvareni su vidljivi iskoraci u rješavanju pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu ali i Drugom svjetskom ratu i poraću. Možete li pojasniti kako Ministarstvo hrvatskih branitelja usklađuje dva ključna segmenta terenska istraživanja i postupak identifikacije i također koje su konkretne mjere koje poduzima Ministarstvo hrvatskih branitelja kako bi ubrzalo rješavanje sudbina osoba za kojih još uvijek traga.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade, izvolite odgovor.

Medved, Tomo (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Mažar.
Unatoč protoku vremena naša je Vlada konkretno Ministarstvo hrvatskih branitelja intenziviralo sve aktivnosti a koje se odnose na pronalazak nestalih osoba iz Domovinskog rata. Proces provodimo paralelno kroz dva ključna pravca jedan je onaj kroz terenska istraživanja i drugi je DNA identifikacija neidentificiranih osoba. Mi smo u našem mandatu do sada pronašli ekshumirali posmrtne ostatke najmanje 233 osobe, a najvažnije identificirali smo 340 osoba. Samo u 2025. godini identificirali smo 43 osobe, a u prva tri mjeseca ove godine identificirali smo još 17 osoba. U ovom trenutku Republika Hrvatska još uvijek traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata. Na terenu smo proveli istraživanje na čak 441 lokaciji, pronašli smo 7 masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica. Značajno smo unaprijedili metodologiju istraživanja razvojem hrvatskog modela traženja nestalih osoba, a taj model objedinjuje analitičke, geofizičke i forenzičke metode. Primjer koji najzornije prikazuje naš pristup i napore jest lokalitet Petrovačka Dola na kojoj smo nedavno bili i zajedno. Dakle, radi se o najzahtjevnijoj lokaciji bez presedana u povijesti traganja za nestalim osobama. Tu istraživanje provodimo već četvrtu godinu. Uklonili smo više od 165000 kubnih metara otpada uključujući i znatne količine opasnog otpada azbesta ali unatoč iznimno složenim uvjetima na toj su lokaciji ostvareni značajni rezultati. Do sada smo pronašli i utvrdili identitet čak 36 osoba i to potvrđuje da se i u najzahtjevnijim okolnostima uz sustavan i dugotrajan rad dolazi do rezultata. Jasno, cijeli proces završava identifikacijom DNA u Zavodu za sudsku medicinu, podsjećam da je naša vlada još 2019.g. osigurala sredstva za suvremeni DNA laboratorij, a nastavljamo sa nabavkom i nadalje još suvremenije opreme.
Unatoč svim izazovima uključujući i potpuni izostanak suradnje Srbije Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja ustrajno i predano raditi na procesu pronalaska nestalih osoba. Uz aktivnosti pronalaska nestalih iz Domovinskog rata cjelovit i odgovoran pristup primjenjujemo u rješavanju sudbina iz Drugog svjetskog rata i poraća, uspostavili smo institucionalan pristup i u ovom procesu, koordiniramo napore svih resora koji su uključeni. Proveli smo ekshumacije na gotovo sto lokacija u 16 županija ekshumirali smo posmrtne ostatke 2187 žrtava, a njih 2046 organizirali posljednji ispraćaj.
Riječ je o kontinuiranom i zahtjevnom procesu koji provodimo svakodnevno i konkretno jučer smo proveli ekshumaciju dvije grobnice na području Zagvozda i Vrgorca, a upravo danas provodimo ekshumaciju masovne grobnice u Jami Medviđa kod Zagvozda …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolega Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče sabora. Poštovani potpredsjedniče vlade i ministru hrvatskih branitelja. Ovo izuzetno kompleksno, ali prije svega humano ljudsko i pitanje puno boli i patnje za svaku obitelj koja još uvijek traga za svojim nestalima suočeni i sa protekom vremena, ali i sa nedostatkom i komunikacije od strane Republike Srbije i nedostatkom dokaza pokazuje upravo ovo što ste rekli i što mi u gradu Vukovaru svjedočimo i na Petrovačkoj doli koja praktički je najzahtjevnija lokacija u povijesti istraživanja nestalih osoba da kontinuiran, ustrajan, odgovoran pristup i rad daje rezultate. Upravo vi i predsjednik vlade Plenković znate koliko znači svaka žrtva koja je identificirana, svaka svijeća koja je pronašla mjesto na grobu, da li žrtava iz memorijalnoga rata u Vukovaru ili na svim grobištima na području RH. Ono što nas čeka i dalje i na Petrovačkoj doli i ono što već sada kao Ministarstvo hrvatskih branitelja ste najavili svakako daje dodatnu utjehu svim obiteljima da dok se ne pronađe i posljednja žrtva od 1727 trenutno nestalih ova Hrvatska vlada na čelu sa ovim premijerom i vama kao ministrom neće stati i želim samo vam zahvaliti na ustrajnom radu i da se rasvijetli svaka sudbina nestale osobe i da svaka obitelj dobije zasluženi odgovor i pronađe svoju utjehu i mir. A vjerujem da i ova ulaganja koja idu u smjeru DNA analize i sredstva koja su osigurana će omogućiti i dodatno DNA identifikaciju svih žrtava i vjerujem da ćemo s ovim radom dati …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i bolje rezultate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
4. pitanje zastupnica Sandra Benčić postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani premijeru, evo danas nam dolazite na aktualac kao rekorder, oprostite što vam neću čestitat, radi se naravno o rekordu vrlo neslavnom, a to je da je Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni.
Prošli mjesec već izrazito visoka stopa inflacije od 3,8% već samom najavom energetske krize uzrokovano ratom na Bliskom Istoku eksplodirala je na 4,8% i time ste evo izbili na sam vrh eurozone. Bila je dovoljna samo najava poskupljenja da imamo ovakav inflacijski udar. Istovremeno vi ovdje kontinuirano dolazite i hvalite se kako ste uložili 9 milijardi eura u pakete mjera, 9 milijardi eura i tu ste rekorder i to na razini čitave EU jer u odnosu na BDP Hrvatska je najviše uložila u zauzdavanje inflacija. A koji je vaš rezultat? To da i dalje imamo najvišu stopu inflacije.
Uz to vi cijelo ovo vrijeme imate na raspolaganju 25 milijardi eura iz europskih fondova uključujući NPO, da radite što? Jačate otpornost hrvatskog gospodarstva na vanjske inflatorne šokove. Koji je rezultat tih 25 milijardi? To je da je Hrvatska najranjivija u čitavoj EU na vanjske inflatorne šokove. Sve skupa to je 34 milijarde, to je čitav jedan proračun RH. Ja vas sad ovdje pitam, vidite li vi problem u tome da ste imali 34 milijarde eura da učinite Hrvatsku otpornom, a da ste je učinili …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… rekorderom po inflaciji?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu poslovnika kolega Herman, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Čl. 238. pa Zagreb je također rekorder ja vam na tome čestitam po maksimalnim stopama poreza na dohodak unatoč maksimalnim prihodima …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Herman./… od poreza na dohodak. …/Upadica predsjednik: To je replika./… Čestitam na rekordu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
I sada će predsjednik vlade odgovoriti na zastupničko pitanje, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa. poštovana zastupnice Benčić, ne znam kako ste došli do 34 milijarde to ćete mi objasnit kasnije ovaj u pauzi, ali ja ću objasnit hrvatskoj javnosti, Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi ima oko 15 milijardi eura iz redovnog Višegodišnjeg financijskog okvira, ima još 10 milijardi eura na raspolaganju iz NPOO-a, imala je milijardu eura iz Fonda solidarnosti koristila je sredstva iz ranijeg financijskog okvira, ali čak i mi koji dobro zbrajamo nismo još došli do 34 tako da čestitam vam da izgleda da je više a nije. E sad, inflatorni pritisci pa kad gledate ono što smo mi učinili u zadnjih punih 5 godina krize koje je bila uzrokovana vanjskim šokovima, bilo da je riječ o početku energetske krize, bilo da je riječ o posljedicama ekonomskim Covid krize, kod nas dodatno garniranim razornim potresima u Zagrebu i u Petrinji, nakon toga ruskom agresijom na Ukrajinu, krizama koje su praktički trajale nekoliko godina i sada ovom naj… najnovijom krizom na Bliskom Istoku.
Vidite za razliku od vas koji ste bili protiv 10 paketa pomoći vrijednih 9 milijardi eura, vas koji ste izražavali sumnju u investiciju u LNG terminal, vas koji ste zajedno sa SDP-om prognozirali 2000. 400 tisuća otpuštanja, naša zadaća kao Vlade i parlamentarne većine je bila da održimo cijelo hrvatsko društvo na okupu, da očuvamo socijalnu koheziju. Kako čuvate socijalnu koheziju, pa tako da držite baš sve i zato paketi jesu bili sveobuhvatni. Išli su dati potporu onima koji su najranjiviji, umirovljenicima, nezaposlenima, ugroženim kupcima energenata, pružateljima socijalnih usluga, udomiteljima, poljoprivrednicima, ribarima, nezaposlenim hrvatskim braniteljima. Nema onoga tko nije bio pokriven mjerama Vlade, a i danas je. Produljenim mjerama oko subvencija struje, produljenim mjerama oko subvencija plina, smanjenim cijenama naftnih derivata bilo da je riječ o eurosuperu, eurodizelu, plavom dizelu, ukapljenom naftnom plinu za spremnike ili za boce. I te mjere su tu.
Koji je rezultat? Pa rezultat je da smo mi za razliku od mnogih drugih članica EU imali od njih ili dvostruku ili trostruko veći rast u tom razdoblju ili dvostruko ili trostruko. Rezultat je također da je kod nas evo 31. ožujka osiguranika bilo dakle u kontekstu ranog Uskrsa i recimo to tako blagog početka sezonskog zapošljavanja milijun 735 tisuća, da je u Hrvatskoj nezaposlenost svedena na prirodnu. Znate koliko ljudi ne radi u gradu Zagrebu? 10 tisuća, 10 tisuća na ovakav grad, zanemariv broj. Smo imali nekad takve podatke u hrvatskoj ekonomiji? Nismo.
Točno je, energetska kriza u trenutku kad se prelije u praksi na cijenu energenata dovodi do trenutnog prelijevanja troškova na krajnjeg potrošača. Ovo što se sada dogodilo u našem gospodarstvu većina aktera je mogla amortizirati na svojim leđima bez da je dizala cijene. Mi smo ograničavali cijene i danas ih ograničavamo a i protiv toga ste bili, potrošačke košarice za najugroženije, 30 proizvoda u svim kategorijama, 70 po jednom proizvodu iz kategorije, mjerama sidrenja cijena, boljom zaštitom potrošača i razgovorima sa svima u sektoru. Mi nismo u vremenu koje je jednopartijski sustav, u vremenu u kojem funkcionira dogovorna ekonomija, u vremenu kada bi Vlada svojim odlukama mogla reći vi ćete proizvoditi to, vi ćete prodavati to, vi ćete kupovati to i baš sve po nekoj cijeni koju mi mislimo da je. Ovo je tržišno gospodarstvo, ovdje odgovornost nije samo na nama.
Naša je zadaća održati okvir stabilnosti i rasta, ako dođe do smanjenja cijene energenata a trebalo bi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… smanjit će se i ovi pritisci koje smo vidjeli tijekom mjeseca ožujka.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru vidim malo ste zbunjeni. Prvo ne ide zbrajanje, 25 milijardi imate iz EU to ste sami potvrdili, 9 tvrdite da ste dali iz proračuna, 25 plus 9 kolko je, ajmo digitron.
Idemo dalje, drugo ne pratite dobro netko je odradio loš posao u pripremi za ovaj aktualac. Naime, mi nismo glasali protiv paketa mjera to ste trebali uočit da pratite malo, ali smo tražili od vas kontrolu, kontrolu nad trošenjem tih sredstava, kontrolu da ta sredstva ne bi otišla onima kojima jesu na kraju otišla a to su oni koji su najbogatiji u ovom društvu.
Znate koji je rezultat vaših paketa mjera? To da su vam danas umirovljenici i njihova kućanstva u duplo većem riziku od siromaštva nego 2016. kad ste vi došli na vlast. Znate koji je još rezultat vašeg paketa mjera? Da danas 50 tisuća obitelji s djecom manje nego kad ste vi došli na vlast prima dječji doplatak. Znate koji je još rezultat vaših mjera? To da oni koji su bili već bogati su danas puno bogatiji, da banke imaju ogromne ekstra profite, da ih imaju i trgovački lanci, da je glavna gospodarska grana u ovoj državi vla… koji gdje vi vodite Vladu znate šta, špekulacija nekretninama. Rezultat toga je da vam je hrana rasla 70%, a stanovanje je raslo između 100 i 130%. To su rezultati vaših paketa mjera, a istovremeno sa 25 milijardi vi niste napravili ništa po energetskoj samodostatnosti Hrvatske, niste napravili ništa za prehrambenu samodostatnost Hrvatske. Obećali ste 20 logističkih centara za voće i povrće za naše poljoprivrednike …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… dovršili ste jedan, jedan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Benčić.
Imamo povrede Poslovnika, kolega Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je 238., da matematike ne ide to ne ide Možemo!, ne znate zbrajat prihode, mogli ste dići plaće građanima grada Zagreba niste, od 25 milijardi eura mi smo itekako smanjili javni dug, 56% javni …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Pavić, to je replika naravno dobivate opomenu.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je Članak 238., kolegica Benčić kao i Možemovci! ponovno koriste laži u svojim izričajima. Oni upravljaju gradom Zagrebom na način da ljudi više ne mogu više živjeti u gradu s najvećim porezima, s najskupljim komunalnim uslugama itd..

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Blažanović, dobivate opomenu bila je replika.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
238., a šta je to Možemo! i gospođa Benčić napravila za dobrobit hrvatskih građana. Naime, Zagreb je jedini dio Hrvatske gdje raste …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… stopa rizika od siromaštva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Burić dobivate opomenu bila je replika.
Sada kolegica Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda Članka 238., kolegice i kolege često vaš premijer govori o Zagrebu, da je manje opsjednut Zagrebom a više inflacijom Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Benčić, dobivate opomenu bila je replika./… možda bi naši umišljenici živjeli kao oni u Sloveniji, a ne …/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić molim vas./… kao najsiromašniji u EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu nije bila povreda poslovnika. Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
238. pa poštovane kolege iz HDZ-a mislim da treba bit odgovor na ovoj krizi prema građanima i u tom smislu imam potrebu reć da i Grad Zagreb ujedno sudjelovao značajno …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Miloš./… u suzbijanju inflacije i činjenici da nije podigao cijenu …/Upadica predsjednik: Isto tako dobivate opomenu kao i prethodnici./… komunalnih usluga, dječjih vrtića, domova za starije u …/Upadica predsjednik: Molim vas lijepo./… posljednjih pet godina to treba priznati. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako kao i prethodnici dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na 5. pitanje, zastupnica Dragana Jeckov postavlja ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. Gospodine ministre, moje pitanje se odnosi na program „Zaželi“ prevenciju institucionalizacije koje se nalazi pri kraju trogodišnje faze i sada već možemo iskustveno govoriti o njegovim prednostima, ali i o uočenim nedostacima, poput onoga prekida kontinuiteta pružanja socijalnih usluga, između kraja jednog i početka sljedeće faze to korisnici jako teško doživljavaju, poput pitanja minimalca, poput nesigurnosti zbog ugovora o radu na određeno vrijeme koje gerontodomaćice potpisuju.
Ja vas molim da nam vrlo konkretno date odgovor na pitanje, hoće li se nastaviti program „Zaželi“ i hoće li on doživjeti izvjesne promjene?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ružić, Alen (HDZ)
Poštovana saborska zastupnice zahvaljujem na pitanju. Što se tiče programa „Zaželi“ to je program u kojem imamo, samo da podsjetim korisnike starije od 65 godina i osobe s invaliditetom i to je značajan broj, imamo 74 tisuće korisnika, a sami pružatelji usluga su također iz vulnerabilne i teško zapošljive skupine starije od 55 godina i 97% je žena. Taj u taj vrlo vrijedan projekt tokom njegovog dosadašnjeg trajanja uloženo je 460 milijuna i to iz nekoliko izvora, jedan od njih je program Učinkoviti ljudski potencijali, Europski socijalni fond plus i državni proračun i naravno da je on posebno važan za populacije koje su uključene, ali i što se tiče same regionalne raspoređenosti za ruralna područja, teško dostupnu van institucijsku skrb o starijim i osobama s invaliditetom te također za zapošljivost ovih teško zapošljivih skupina. Međutim i u urbanim sredinama gdje vidimo sve težu skrb o starijim i osobama s invaliditetom, posebno starijima u doba kada mladi teško skrbe o starijim osobama zbog specifičnosti socijalnih okolnosti.
Ono što želim odgovorit konkretno kao što ste i tražili da upravo zbog isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu ove godine činimo sve kako bi osigurali kontinuitet i to na vrlo precizne načine. Pitanje je osiguranja financiranja do iduće europske tranše koja će biti usmjerena u ovaj program, program je procijenjen kao iznimno koristan, a ono što nam je cilj to je osigurati i zapošljavanje upravo ovih pružatelja usluga. Do sa je bilo projektno pružanje socijalnih usluga, mi sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se one uklopile i preoblikovale u mrežu socijalnih usluga i time dobili svoju trajnost, dakle ušle u paletu usluga koje već imamo i koje ćemo na taj način obogatiti.
Ovdje koristim priliku reći da smo o tome razgovarali i u Bruxellesu, ja sam evo desetog dana svog mandata iskoristio i to na najvišoj razini kao naš prepoznatljiv hrvatski proizvod u socijali visoko ocijenjen predstavio još jednom u Europskoj komisiji, dobili smo potporu pa čak i za širenje ovog koncepta na dječju populaciju tzv. dječji „Zaželi“ koji smo predstavili.
Moram reći da širenje socijalnih usluga koje planiramo svakako će jamčiti da se i ovo uklopi, da ne bude niko ostao bez usluge, naravno poštujući kriterij kontinuiteta kolikogod to budemo mogli i da uskoro otvaranje novih centara za starije, a tu podsjećam da imamo u izgradnji 18 plus dvije dogradnje od kojih već dva doma idu sada u travnju su spremna za starije omogućit će 1800 stacionarnih mjesta novih u Hrvatskoj i 4800 novih usluga za van institucijsku skrb, nitko neće ostati bez posla, sve ove gerontodomaćice imat će priliku, a mi ćemo učinit sve i da usluge u zajednici u smislu deinstitucionaliozacije budu trajno dostupne jer je to i dio nacionalne strategije. Evo prva dva doma u Voćinu, jučer sam se susreo i sa Virovitičko-podravskim županom g. Androvićem on je spreman uskoro za puštanje u prvi za puštanje u rad, a drugi u Istri …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u Medulinu nastavljamo kontinuitet …/Upadica predsjednik: Hvala ljepa./… visoke odgovornosti i za socijalnu politiku …/Upadica predsjednik: Hvala ljepa ministre./… i usluga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na šest, ne pardon imamo naravno očitovanje zastupnice Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. Dakle, kao što sam rekla, a i vi ste potvrdili, najvažnije je da se ovaj program nastavi, najvažnije je jednako tako važno je da se on prilagodi, važno je da ima kontinuitet i važno je da se razmisli o uvođenju novih socijalnih kategorija koji će biti uključene u njega.
Raduje me činjenica da spominjete djecu, jednako tako trebali bismo razmisliti i o eventualnom uključivanju onkoloških bolesnika koji bi također mogli biti dio mreže koji ste spominjali. Nije na odmet spomenuti da je upravo ovaj program „Zaželi“ nekima korisnicima u ruralnim i izoliranim krajevima jedini kontakt sa vanjskim svijetom i to im sigurno da im to puno znači kao i kontinuitet u njegovoj provedbi. Pored toga važno je i za gerontodomaćice imati u vidu da ta pravna, da ta financijska nesigurnost koje su one do sada osjetile da je neće biti ubuduće. Sve su to veoma važne promjene koje su svakako dobrodošle i koje su željno očekivane i gospodine ministre držim vas za riječ.

Jandroković, Gordan (HDZ)
6. pitanje zastupnik Željko Lacković postavlja ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre Šušnjar. Moje pitanje će se odnositi na benefite koje lokalna zajednica ostvaruje po sadašnjim uvjetima koji su propisani uredbom vlade o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za pridobivanje ugljikovodika dakle plina i nafte na pojedinim područjima u RH. Znamo da ova pitanja nisu rješavana, 2013.g. je povećana rudna renta sa 5 na 10%, 2018.g. je došlo do redistribucije unutar tih 10%, da je državi pripalo 4, gradu, općini 4, a 2% županiji. No međutim vidimo kolko je zaista bitno imati vlastite izvore i proizvodnju energenata, pa ja vas pitam da li se razmišlja u smjeru i da i u RH kao i u našem okružju, spomenut ću Sloveniju koja ima propisanu 20% visinu rente od vrijednosti pridobivenih ugljikovodika, Mađarska ima od 12 do 30% kod nas je to 10% i po novim ugovorima je to povoljnije regulirano gdje RH sudjeluje sa pola proizvedene vrijednosti, a kako imamo značajan broj ovih starih ugovora da li se razmišlja da se visina rudne rente ujednači sa onom visinom koja je u našem okružju odnosno u susjednim državama? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Poštovani predsjedniče, poštovani zastupniče Lacković. Pa evo vi ste dosta naveli detalja iz ove uredbe, po toj uredbi mi imamo dvije vrste naknade ona je za istražne prostore, ali i za eksploatacijska polja. Za istražne prostore se plaća 54 eura po kilometru kvadratnom zauzetosti područja dok se za eksploatacijska polja koja uđu u eksploataciju plaća deset puta više to je 540 eura.
Za vrijeme istražnih radnji na eksploatacijskim poljima to je prihod državnog proračuna koji se odmah transferira jedinici lokalne samouprave u 100%-tnom iznosu. Vi ste kolega odvjetnik i znate da je jako teško mijenjati stečena prava i šta to sve nosi za sobom, ali isto tako ste i završili srednju geološku školu pa znate šta znači rudna renta i znate šta je napravljeno 2020.g. da danas prihod jedinice lokalne samouprave je puno veći obzirom da dijelom, ajmo to tako nazvati kolač od 50% pridobivenog iscrpka s tog polja i to u omjeru 40% jedinici lokalne samouprave, 20 regionalne samouprave i 40% državi. Znači danas dijelimo nešto što je 50% pridobivenog iscrpka u odnosu na nekadašnjih 10%.
Što se tiče tih 10% već sam rekao teško je mijenjati stečena prava jer onda imate razne sudske postupke, arbitraže, naknade štete itd., mi mislimo da je ovim rješenjem iz 2020.g. postignuta svrha i da jedinice lokalne i regionalne samouprave dobivaju značajan iznos sredstava danas, ali isto tako ako želite kao što ste u svom izlaganju naveli imati u ovim okolnostima što veću proizvodnju nafte, naftnih derivata morate voditi računa i o financijskom tijeku tih ležišta bušotina. Samim podizanjem rente bi se dovelo u negativan financijski tijek i morale bi se zatvarati ta postrojenja iako u njima postoji još određene količine ugljikohidrata. Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupniče izvolite očitovanje.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem. Dakle, shvatio sam da ćemo … da bi u kontinentalnom dijelu Hrvatske dobili nešto više od pridobivene vrijednosti ugljikovodika okrenuti prema ministru financija koji onda u onom svom udjelu od 40% od tih 10% proizvedene vrijednosti sada može jedino preusmjeriti prema lokalnoj državi. Zašto smatram da je ovo bitno? Zato jer riječ je o industrijama koje su štetne za okoliš, ova renta nije samo gospodarska ona predstavlja i ekološko pitanje i kao što sam ranije u svojim izlaganjima ovdje u Saboru ukazivao na jedan disparitet sa pomorskim dobrom gdje jedna metar kvadratni ugostiteljske terase isto propisan uredbom vlade je minimalna početna cijena 60 eura, isto tako jedna brodica na motorni pogon ima koncesijsku naknadu i obvezu plaćanja 800 eura, ja smatram da su ove sve naknade prenisko. Ove naknade su bile ovako nisko postavljene i imale su smisla kada je naša najveća tvrtka iz energetskog sektora INA imala veći stupanj društvene osjetljivosti kada se izdvajalo za lokalnu zajednicu, za lokalni sport, lokalnu kulturu, kada se ulagalo u komunalnu infrastrukturu, danas to sve izostaje i mi zapravo na kontinentu, a govorim o cijeloj Slavoniji, Podravini i dijelu Međimurja trpimo štetne ekološke posljedice pa čak i ovih situacija koje ste spomenuli ne zatvaranja ne efektivnih ležišta jer i to predstavlja za INA-u određeni trošak od kojega želi pobjeći.
U vrijeme kada plaćamo svjetsku cijenu nafte na našim pumpama ja bi želio veću rudnu rentu za one prostore lokalne zajednice gdje se ona proizvodi u RH. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
7. pitanje zastupnik Saša Đujić postavlja ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala vam predsjedniče. Poštovani g. ministre. U nedjelju ističe mandat trojici sudaca Ustavnoga suda, HDZ već mjesecima opstruira predsjednice Vrhovnoga suda, europska tužiteljica Laura Kovesi ističe Hrvatsku kao jedan od najvećih problema u EU, kao zemlju u kojoj se institucionalno i politički opstruiraju istrage europskih istražitelja, a vi kao resorni ministar često volite istaknuti kako je stanje u hrvatskom pravosuđu dobro i zadovoljavajuće.
E sad, ako je tome tako kako se dešavaju ove pojave i nemojte molim vas samo u odgovoru tražiti alibi u oporbi jer oporba uredno sudjeluje na sjednicama Odbora za pravosuđe i upravo na inicijativu SDP-a i Možemo! sutra se održava sjednica Odbora za Ustav na kojoj tražimo rješenje za izbor 3 suca Ustavnog suda.
Moje pitanje vama ministre glasi, hoćemo li dočekati od vas kao ministra pravosuđa zaduženog za ovu problematiku da skupite hrabrosti da za ovu nezapamćenu blokadu pravosudnih institucija prozovete upravo onoga koji je najodgovorniji, a to je gospodin Plenković ili vam je stranačka stega ipak važnija od brige za hrvatsku državu i za funkcioniranje institucija u vašem resoru?
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Povreda Članka 238. zbog istine i hrvatske javnosti. Kolega Đujić HDZ je ponudila rješenje problema i mi i dan danas stojimo kod toga da smo spremni …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Katičić./…
… razgovarati o popunjavanju upražnjenih mjesta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Znadete i sami da je bila replika, a ne povreda Poslovnika pa dobivate opomenu.
Sada i kolega Đujić isto tako.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala lijepo.
Članak 238., kolega Katičić vaše rješenje je ucjena i pritisak, a to da li ste vi za rješenje to ćemo vidjeti sutra na Odboru za Ustav, da li, da li …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega./…
… ste voljni da se ovaj problem riješi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đujić isto tako ovo je replika, dobivate opomenu.
Kolegice Glasovac, izvolite, a onda krivo su mi signalizirali, ispričavam se.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Članak 238., kolega Đujić pa ovoga ispod vas pitajte odnosno vašeg predsjednika tko blokira Ustavni sud radi dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića. Hrvatski narod i hrvatska vlada dočekuje vi blokirate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar isto tako opomena, bila je replika.
Javio se sada kolega Katičić ponovo.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora, opet zbog, 238. zbog istine i hrvatske javnosti, pa koji je onda vaš prijedlog, nema prijedloga, onda ne treba odnosno ono što se po medijima čita …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Katičić./…
… onda ne treba odbor, ne treba sabor, ne treba nitko.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako bila je povreda Poslovnika s vaše strane, opomena.
Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., pa prijedlog je vrlo jasan i već dugo vremena svi ga znaju. Izaberimo sve ustavne suce, upotpunimo Ustavni sud da funkcionira kako treba …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Restović./…
… a vi se udostojite doći na Odbor za pravosuđe i da ste …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… postupak odabira predsjednika Vrhovnog suda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
Kolega Zekanović odustaje, hvala vam lijepa.
Sada će onda ministar Habijan odgovoriti na zastupničko pitanje.
Izvolite ministre, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče malo me čudi da baš vi postavljate ovo pitanje pogotovo vi iz SDP-a. Ono što je već ovdje bilo i rečeno, dakle u situaciji kada imamo a to je vremenski kontekst slobodnu poziciju na mjestu predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda i uskoro tri ustavna suca od onog broja koji je Ustavom i zakonom definiran HDZ je ponudio rješenje, dakle prijedlog rješenja da se te pozicije popune.
Međutim, ono kada kažem otkud baš vi postavljate ovo pitanje obzirom da sjetimo se i mislim da je dobro radi javnosti i radi medija podsjetiti recimo 2017. godinu kada je upravo SDP vezao izbor ustavnih sudaca sa istražnim povjerenstvom za Agrokor ili se recimo podsjetiti 2024. godine kada je predsjednik Hrvatskog sabora morao subotom sazivati izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora radi izbora ustavnih sudaca, sjetimo se tada pet, pet. Tada vas to nije smetalo, ali isto tako zanima me kako i dalje nemate hrabrosti se ograditi ja bi rekao od predsjednika države Milanovića. Podsjetit ću vas na njegove, ako možemo tako reći njegovo kršenje Zakona o sudovima prije svega. Dakle, prijedlog gospođe Zlate Đurđević potpuno suprotan Zakonu o sudovima. Prijedlog koji je bio drugi, dakle od strane predsjednika Milanovića gdje nije zatražio niti mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda, niti nadležnog saborskog Odbora za pravosuđe i na taj način zapravo prekršio odredbe Zakona o sudovima prošlo je kod vas u SDP-u bez da je itko išta prigovorio i tada niste govorili o bilo kakvom kršenju zakona ili kršenju Ustava.
Što se tiče stanja u pravosuđu ja ću ponoviti one brojke koje stalno ističem koje očito vama nisu toliko interesantne ali mislim da su bitne radi javnosti. Ako usporedimo 2020. godinu i prosječno trajanje sudskih sporova ono je bilo tada 650 dana, danas je ono 480 dana. Govorim o građanskim i trgovačkim predmetima. U kaznenim predmetima prosječno trajanje postupka je 116 dana, a ako gledamo neriješene predmete vi ste u trenutku pristupanja EU imali gotovo milijun neriješenih predmeta. 2020. godine 475 tisuća neriješenih predmeta. U ovom trenutku mi smo prvi puta pali ispod 400 tisuća, konkretno 384 tisuće neriješenih predmeta.
To su dakle pokazatelji o pravosuđu i da često ističem i mislim da nije dobro na ovakav način ko što to vi radite u Hrvatskom saboru stalno u negativnom kontekstu spominjati pravosuđe jer okvir koji stvarate dočekat će nekoga to će biti doduše jako dugo vremena proći da dođete u poziciju da budete recimo na funkciji ministra pravosuđa kada ćete imati okvir koji ste si sami postavili i teško ćete se protiv toga boriti ako ćete uvijek u ovom kontekstu pričati o pravosuđu. I neću dozvoliti sigurno kao ministar pravosuđa doduše uprave i digitalne transformacije da se generalizira i općenito govori o pravosuđu u negativnom kontekstu. Dovoljno mi je pročitati izvješće rule of law Europske komisije za 2025. godinu i pomake koje je Europska komisija tamo primijetila. O tome se isto tako malo priča od toga da je spomenuto upravo zakonodavne aktivnosti poput Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, po prvi puta Zakona o lobiranju a uskoro će u Hrvatskom saboru biti i Zakon o zaštiti osoba koje sudjeluju dakle u javnom djelovanju od očito neosnovanih tužbi. Dakle, to je sve ono što ministarstvo i ova Vladi radi po pitanju pravosuđa, naravno ne treba idealizirati.
Što se tiče izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, ali isto tako i preostalih sudaca Ustavnog suda ono će biti u kontekstu onoga …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… što je reko nedavno i zastupnik kada se …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… vaš predsjednik odljuti …/Upadica predsjednik: Ministre Habijan hvala vam lijepa./… i kada …/nerazumljivo/. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolega Đujić.

Đujić, Saša (SDP)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre, pa puno je manje važno recimo kolko sam ja zadovoljan vašim odgovorom, a puno je važnije koliko je zadovoljna struka pravosudna kojoj između ostalog i vi pripadate jer vi ste prije nego ste postali ministar bili jedan renomirani odvjetnik sa zavidnom karijerom i upravo sam zbog toga od vas očekivao drukčiji odgovor, ali nažalost ta struka vaši kolege do jučer kao i cijela hrvatska javnost u vama sada vidi još jednog HDZ-ovog ministra koji za sve probleme krivi nekog drugog i uvijek je neko drugi kriv za ono što se negativno dešava. Dakle, za inflaciju vam je kriv rat, za pravosudnu blokadu vam je kriva destruktivna oporba, samo vam recimo evo vrhovni vođa predsjednik vlade Andrej Plenković nije kriv za ništa, on je savršen, on je nedodirljiv, on je odličan i to je tako. I baš sam zbog toga vas pitao ministre ovo jer sam od vas očekivao da zbog svog backgrounda ćete vi imati hrabrosti za razliku od ostalih u HDZ-u, pogledati Andreja Plenkovića i reći car je gol, ne može Hrvatska i stranka biti taoc jednoga čovjeka i da ćete ukazati na ove probleme. Evo to je to, ali nažalost ništa, samo ste proguto vas je HDZ, usiso i postali ste ta kliše figura unutra, evo razočarali ste me moram reć u tom pogledu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo nekoliko povreda poslovnika, prvi je kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče. Čl. 238. u hrvatskom jeziku kad neko šuti znalo bi se reći šuti kao riba, šuti kao grob, a od danas će se govoriti šuti kao Siniša. Dakle, …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Zekanović./… predsjednik najveće oporbene stranke je u HS-u …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… napravio jedan presedan, dakle ne govori.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu, bila je s vaše strane povreda poslovnika.
Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Čl. 238., pa Ustavni sud koliko sam razumio ne može se odnosno suci se ne mogu izabrati zato jer je Siniša Hajdaš Dončić rekao radi dočeka rukometaša, Ustavni sud je prije sedam dana odbio tužbu grada Zagreba i Siniše Hajdaš Dončića …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… pa je i vrijeme da se odljute i prihvate …/Upadica predsjednik: Hvala…/… vlastitu odgovornost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić isto tako bila je replika. Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Čl. 238., pa kolega Đujić ja sam mislio da ćete vi imat hrabrosti postavljat pitanje premijeru, a ne ministrima, al to zato vjerojatno jel vam tri mjeseca za redom pada rejting g. Dončić …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Pavić./… … političar pa onda tako …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Dobivate opomenu. Kolega Đujić izvolite.

Đujić, Saša (SDP)
Čl. 238. rekao je HDZ u jednoj svojoj objavi da sam ja jedan od ozbiljnijih političara u oporbi i ja volim evo reć radi Andrej Plenković nekad i dobre stvari, evo g. Pavića je dvaput smijenio iz vlade kao nesposobnog ministra i na tome mu čestitam

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Đujić dobivate opomenu bila je replika./…

Đujić, Saša (SDP)
evo to mu je bio jedan od boljih poteza … Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović izvolite. Odustaje kolega Restović hvala lijepa. Kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Čl. 238. kolega Đujić mi smo vas pozvali na prvi sastanak za Ustavni sud i vrata su uvijek otvorena nadam se da ćete imati hrabrosti sutra opet doći za stol, a ako ništa drugo istina je uvijek tu i drugi put dođite na Trg …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… bana Jelačića pozdravite rukometaše sa nama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar dobivate opomenu. Javio se sad ponovo kolega ipak Restović izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Čl. 238. kolega Mažar valjda nećete i četvrti put sa kad se sazove Odbor za pravosuđe izglasat micanje točke i nekako ostavit kolko šest puta da ćete kažete …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… to je vaš odnos prema pravosuđu. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega REstović isto tako povreda poslovnika s vaše strane opomena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje sa zastupničkim pitanjima, sada je na redu zastupnica i potpredsjednica Sabina Glasovac pitanje postavlja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini. Izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a. Poštovani ministre turizma i sporta, Hrvatska mala zemlja, mala nacija za velike sportske uspjehe svi smo na njih ponosni, ali te velike sportske uspjehe je zasjenila pa jedna od ja ću se usudit reći najvećih i najgorih korupcijskih afera opet u režiji HDZ-ovih kadrova.
Nakon izbijanja afere Vedrana Pavleka u kojoj je isparilo, nestalo, pokradeno 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza vi ste dosta energije utrošili kako biste prebacili odgovornost na nekog drugoga u ovom slučaju na Hrvatski olimpijski odbor, međutim pri tom ste zaboravili da prema Zakonu o sportu je ministarstvo i sustav kojem ste vi na čelu ono koje je najodgovornije za raspoređivanje, a onda samim time i kontroliranje dodijeljenih sredstava za javne potrebe u sportu. Pa ja vama sada vrlo konkretno postavljam pitanje iz vaše nadležnosti i vaše odgovornosti, možete li potvrditi informaciju da ste naredili izvanredan inspekcijski nadzor u svim nacionalnim hrvatskim sportskim savezima? Hoće li izvješće tog izvanrednog inspekcijskog nadzora biti javno dostupno hrvatskoj javnosti i građanima koji financiraju svojim novcem sve te saveze? I treće, hoćete li uvesti sustav transparentnosti u kome će svi sportski savezi morati vrlo javno i transparentno objavljivati sve ulazne i izlazne postavke ili ćete i dalje uzgajati ovakav sustav koji je vrlo podložan za isparavanje novca namijenjenog sportašima koji ide u neke privatne džepove? Hvala unaprijed na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora povreda poslovnika kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala predsjedniče. Čl. 238. slušat o prozivci za korupcijsku aferu pojedinca ili grupe pojedinaca od potpredsjednice Glasovac u trenutku kad 30 godina SDP pljačka državu otimajući …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Piletić./… državnu imovinu. DORH i danas tuži …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolega Piletić./… SDP za pljačku državne imovine, oni je ne vraćaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika. Kolega Herman izvolite vi.

Herman, Mislav (HDZ)
Čl. 238. pa očekivao sam pitanje o situaciji u ustanovi za upravljanje sportskim objektima u Zagrebu, zašto malo se ovom dionicom hrvatskog sporta …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… ne pozabavimo nije ni tamo baš sve čisto.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Herman opomena bila je replika. Kolegice Glasovac izvolite vi.

Glasovac, Sabina (SDP)
238. Oprostite ja vas nisam ništa pitala. Pitala sam odgovornog ministra, vi ste svoje napravili kao HDZ-ova većina kad ste iz Zakona o sportu izbacili članak 75. kojim se utvrđivao do tada parlamentarni …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Glasovac./…
… nadzor nad financijsko programskim izvještajima Hrvatskog olimpijskog odbora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Dobivate i vi opomenu bila je replika.
Idemo sada odgovor, ministar Glavina izvolite.

Glavina, Tonči (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Sabora, uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Zastupnice Glasovac, vi i vaši dezorijentirane kolege iz SDP-a već dugo ne vodite konstruktivne rasprave po bilo kojoj temi. Skačete s teme na temu, ne bi li nešto bar nalikovalo argumentu, a koliko se god trudili argumenata jednostavno nema. Evo recimo na primjer, vaša kolegica predsjednica saborskog Odbora za turizam gospođa Radolović, ne poznaje osnove funkcioniranja Hrvatskog sabora i Poslovnika Hrvatskog Sabora. Pa okrugli stol SDP-a na temu turizma ili nešto što oni smatraju da je potrebno pokušava prikazati i sazvati kao sjednicu Odbora za turizam. Ili ne poznaje Poslovnik ili čak ga dobro poznaje i namjerno se ponaša tako kako se ponaša, dakle manipulacijom, ignoriranjem pravila postupaka ne bi li možda dobili nekakve političke bodove. Ali to u principu govori o vama i načinu kako percipirate način i funkcioniranje, ako tako funkcionirate u poziciji mogu mislit samo kako bi funkcionirali i da ste na vlasti, ali da mi konkretno se uhvatimo malo ove teme o kojoj ste me pitali.
Dakle, vidi, vidi zanimljivo jučer naručeni članak, plaćeni jednom tjedniku dan prije nego vi danas postavljate meni ovo prikladno pitanje. Mislim da to govori samo o sebi, ali mislim da je i fokus svega toga da se makne na određeni način interes i fokus sa bitnih promjena koje su potrebne i sa svim onime što se događa u konačnici sa afere pojedinaca pojedinaca koji su u ovoj cijeloj priči upleteni, pojedinih pravnih osoba koji su u ovu cijelu priču uvedeni za što postoji i zakon i procedura.
Ali evo ja ću samo vama prikladno odgovorit morate to čuti i vi i sve vaše kolege jer za vrijeme vašeg upravljanja sportom i našeg upravljanja sporta su razlike koje su neusporedive. Konkretno cijeli niz ulaganja evo spomenuti ću možda građevine od nacionalnog interesa, značaja u koje smo i građevine sportske infrastrukture diljem Hrvatske u koje smo uložili blizu 96 miliona eura za 599 projekata. U vašem mandatu nisu postojale ni izdavanja za velike sportske manifestacije koje Hrvatskoj donose jako veliku vidljivost i prepoznatljivost, dakle u iznosu od čak 76 miliona eura za preko 249 projekata. Nisu postojale ni trajne naknade za trenere i izbornike samo u 2026. godini 5 miliona eura. Nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše prve, druge i treće kategorije 2500 korisnika, 8 miliona eura samo u ovoj 2026. godini, iznos koji smo ove godine povećali za 30 posto. Uveli smo i subvencioniranje školarina vrhunskih sportaša kao mjera dobre karijere i mjera povećanja kvalitetnog stručnog kadra samo u ovoj godini također 300 000 eura. Program „Hrvatska pliva“ zahvaljujući kome je preko 50000 osoba naučilo plivati, potpora 21 županijskoj sportskoj zajednici u mandatu samo posljednje tri godine 23 milijuna eura. Nije postojao ni sustav licenciranja trenere ni priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i to smo riješili. Program i poticanje lokalnog sporta u vrijeme vašeg mandata koje su bile na razini 200 000 eura, u vrijeme mandata naše Vlade smo više od 20 milijuna eura na to potrošili i naravno cijeli niz drugih mjera koje smo proveli većinu toga smo definirali Nacionalnim programom razvoja sporta koji je ovdje usvojen u Saboru, vjerojatno ste i vi možda glasali za i naravno pripremamo i novi strateški okvir koji će svakako promijenit sustav i organizirat ga na način da bude puno transparentniji, puno jasniji jer očito da ima nekakve manjkavosti. Dakle, ova razlika nije samo u brojkama između nas i vas, razlika je u ozbiljnosti, vi niste prepoznali ništa ni potrebe, ni prilike, ni odgovornost politika …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bez ideje, bez vizije, rezultata to je vaš kontinuitet.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Izvolite očitovanje kolegice.
Aha pardon, kolegica Radolović povreda Poslovnika, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Članak 238. Poštovani ministar Glavina, ovo ću vam sad reći pred vašim stranačkim šefom i pred predsjednikom Vlade, gospodinom Plenkovićem. Između mene i vas sljedeće dvije godine vjerujte mi bit će jedna jako, jako tvrda kohabitacija između Odbora za turizam i resornog ministarstva jer vi da se bavite svojim poslom ne bi vam hapali milione …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Radolović./…
… iz vašeg ministarstva i prestanite vršiti konstantan pritisak …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović hvala vam lijepa./…
… na Odbor za turizam putem vaših stražnjih satelita.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pratiti ćemo sa zanimanjem tu tvrdu kohabitaciju između vas dvoje! Ali dobivate opomenu.
Izvolite kolegice Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani ministre vi ste sad tu meni pročitali nekakav referatić koji su vam napisali, ali mi niste odgovorili na pitanje što ćete učiniti kako se više nikad ne bi ponovilo to da primjerice 30 milijuna eura namijenjenih sportašima i razvoju njihovih karijera završi u skupim nekretninama, skupim putovanjima, Chanel torbicama i plastičnim operacijama prijateljica ili ljubavnica. Vi meni niste odgovorili na to pitanje.
I dokle god Hrvatska ima ovakvog ministra i ovakve ministre koji će štititi HDZ-ove kleptomane moramo biti spremni na taj scenarij da će se zaustavljati karijere poput jednog ne znam Saše ovaj Trišinski, Vilijama Vuletića, Ide Štimac ili primjerice Mateja Vidovića ne samo u skijanju nego i nekim drugim sportovima dok će novac namijenjen njihovim karijerama biti trošen za nekakve svoje gušte i svoje luksuze.
Nije ovo slučaj. Vi ste u Hrvatskom saboru, znači prvo izviješće o, financijsko-programsko izvješće, zadnje izvješće koje je raspravljano u Hrvatskom saboru Hrvatskog olimpijskog odbora bilo je čini mi se za 2021. godinu, a onda ste se potrudili da izmijenite zakon i da iz Zakona o sportu izbrišete članak 75. koji je do tada osiguravao parlamentarni nadzor između ostalog i nad programskim i financijskim izvješćima Hrvatskog olimpijskog odbora. Sad je ta kontrola na vama, nema više parlamentarnog nadzora jer je HDZ to tako htio, a vi meni ne možete odgovoriti na pitanje što će ministarstvo napravit da zaštiti novce hrvatskih poreznih obveznika i da osigura da ona idu sportašima, vi meni pričate ovdje …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… nekakve referate s livade …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Glasovac./… ko lane po livadi šeće skakuće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Imamo povrede poslovnika, kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238. pa htio sam podijelit sa hrvatskom javnošću činjenicu da je Siniša Hajdaš Dončić objavio jedan tik-tok uradak i na njemu se vidi Siniša u jakni Hrvatskog skijaškog saveza, a ja sam je htio kupiti ali ne možete kupiti takvu pa ja postavljam pitanja …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Borić./… gdje se to može kupiti ili ste je dobili g. Hajdaš.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Borić dobivate opomenu. Kolega Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Čl. 238. dokgod SDP ne vrati državnu imovinu kojih je 90 opljačkao diljem Hrvatske mi nećemo imati ozbiljnu ni ljevicu ni socijaldemokraciju. Vi se smijete pljačkate državnu imovinu …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Piletić./… sudovi vas za to osuđuju …/Upadica predsjednik: Kolega Piletić hvala vam lijepa./… vraćaju imovinu u vlasništvo RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika. Kolega, ne kolegice Glasovac izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Čl. 238. pa da je kolega Borić malo zumirao i bolje pogledao onda bi vidio da je Siniša Hajdaš Dončić baš na toj planini ili brdu kako god hoćete bregu bio s ocem Saše Tršinski jedne mlade perspektivne …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice./… skijašice čija je karijera između ostalog …/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac hvala vam lijepa./… isto zaustavljena zbog ovog dotičnog g. Vedrana Pavleka …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo, dobivate./… kojeg ste štitili i štite cijelo vrijeme.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Glasovac. Ajdemo polako smirite se. Kolega Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Čl. 238., g. Piletić pa možda da onda pozovete i Crkvu da vrati imovinu, da pozovete i one sve komuniste i socijaliste od '45.-'90.-te da vrate imovinu. Pa o čemu vi tu pričate? Pa govorimo o sportu o …/Upadica predsjednik: Kolega./… o krađi novaca iz sporta vi …/Upadica predsjednik: Marković dobivate, dobivate./… se vraćate u nekakvu prošlosti, ajde molim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika. Kolega Đujić ponovo izvolite. Dobit ćete treću … odustajete dobro. Ovo je sad kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238. kolega Markoviću nitko Katoličkoj crkvi nije ukrao više imovine od komunista i vas kao nasljednice te komunističke partije nitko.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić dobivate opomenu bila je replika. Ajmo malo se vratit sada na raspravu jer smo otišli kroz povrede poslovnika u sasvim nove neke rasprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada dalje 9. pitanje zastupnik Josip Jurčević postavlja predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedniče Vlade RH, proteklih četri godine svjedoci smo dramatičnih zbivanja u cijelome svijetu uključujući EU kojoj mi pripadamo. Dakle, situacija ide sve više prema oružanom ugrožavanju EU, a hibridno ratovanje sve je intenzivnije. U tome smislu Hrvatska nije nimalo pošteđena i meta je kako hibridnih djelovanja, a izgleda sve više i oružanih ratnih prijetnji, to nije nekakvo moje ekskluzivno mišljenje o tome se očituju gotovo sve europske institucije, uključujući i najmoćnije države odnosno njihove najistaknutije političare.
Hrvatska je držim najviše ugrožena što se može očitovati i po dronu koji je prije tri godine pao u Hrvatskoj, a još uvijek nismo saznali zašto, kako i od koga, nije aktiviran ni čl. 5. NATO-a niti je aktiviran čl. 42. ugovora o EU, međutim glavni problem Hrvatske u sigurnosnom smislu i sve ugroženijem vremenu sigurnosti kako oružane, a i hibridne jest činjenica da se preko četri odnosno skoro četri i po godine nije sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je ključno tijelo koje usmjerava putem zaključaka, odluka, smjernica itd. usmjerava djelovanje cijelog sigurnosno obavještajnog sustava RH koji je formalno veoma razvijen. Međutim, glavni akteri ne sazivanje te sjednice jeste vi osobno i vaš partner g. Milanović predsjednik države. Mislim da je blef ta vaša odnosno medijsko izgovaranje da su to nekakvi osobni sukobi, pa vas pitam kada ćete se suočiti u punoj mjeri sa odgovornošću nefunkcioniranja hrvatskog sigurnosno obavještajnoga sustava?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa. poštovani zastupniče Jurčević. Što se tiče hrvatskog obavještajnoga i sigurnosnog sustava on funkcionira, funkcionira i sustav domovinske sigurnosti, funkcionira MUP, funkcionira Ministarstvo obrane. Dapače, u našim mandatima vratili smo ja bih rekao i sigurnost i obranu u prvi plan, a da ne govorim o pravima hrvatskih branitelja. To što se formalno nije sastajalo Vijeće za nacionalnu sigurnost to pitajte drugog aktera, ja sam službeno pisanim putem na pod dan početka ruske agresije na Ukrajinu zatražio sjednicu tog tijela. Isti dan je ako se sjećate navečer bilo održano izvanredno Europsko vijeće u Bruxellesu, sutradan je održan vrlo inače rijedak format video summit Sjevernoatlantskog saveza, ako tad nije bio trenutak da se nađemo ne znam koji je.
Ponovno sam ponovio tu inicijativu sada kada je eskalirala kriza i rat na Bliskom Istoku, ovaj put smo se kao što ste vidjeli dogovorili. Vlada je na tom sastanku tj. ja uz ministre koji su bili nazočni predstavila kontekst prije svega energetskih pa onda i ekonomskih posljedica na Hrvatsku rata na Bliskom Istoku, pojasnili smo svim sudionicima tog sastanka situaciju sa energentima, bilo u smislu sigurnosti opskrbe, priuštivosti cijena ili pak rezervi koje su nam na raspolaganju i njihovog trajanja i time su svi akteri na tom sastanku dobili informaciju o tome da Hrvatska stoji vrlo solidno.
Što se tiče prijetnji o kojima vi govorite bile one stvarne ili hibridne sve sastavnice države su itekako svjesne, svjesni smo i određenih političkih ambicija nekih aktera da Hrvatsku koriste kao instrument za unutarnje politička zbivanja, mi na to ne reagiramo, otklanjamo bilo čije spekulacije o tome da se Hrvatska a kamoli njene službe miješaju u nečije unutarnje prilike, da orkestriraju ili manipuliraju nekim prosvjedima. Jednako tako otklanjamo i tezu o tome da je suradnja primjerice između Ministarstava obrane, Hrvatske, Albanije i Kosova usmjerena protiv sigurnosti Srbije, dapače Hrvatska ima prije nekoliko godina potpisan sadržajniji sporazum o vojnoj suradnji sa Srbijom nego što je ovaj memorandum o razumijevanju.
Što s tiče smjernica za rad obavještajnih službi a to su SOA i VSOA on je usvojen, njihova izvješća su redovita istoga dana o istom trenutku ono što znam ja kao čelnik izvršne vlasti i predsjednik Vlade to isto zna i predsjednik Republike. Nema nikakve zlouporabe, nikakve diskriminacije, nikakvih izlazaka izvan okvira i naravno uz punu demokratsku kontrolu ovih institucija.
Prema tome, što se nas tiče nikada Hrvatska nije izdvajala više niti za obranu, niti za policiju, niti za hrvatske branitelje. Mi smo '25. završili sa 2,1% izdvajanja za obranu, dakle ispunili aktualni NATO-ov zavjet, prihvatili smo kao i drugi saveznici u lipnju prošle godine u Haagu da idemo prema 3,2% stricto sensu izdvajanja za obranu što ćemo postupno i ostvariti.
Plan daljnjih ulaganja u naše obrambene sposobnosti izložio je na ovim sastancima osobito Vijeća za obranu ministar Anušić i kad je riječ o jačanju kopnene vojske, zrakoplovstva, protuzračne obrane, radarskih sustava, Hrvatske ratne mornarice, dronova, svega onoga što je moderno ratovanje i svega onoga što Hrvatska danas radi svoje sigurnosti i svoje obrane ne radi ofanzivnog djelovanja treba imati, a pritom smo i članica i NATO-a i EU.
Prema tome, što se tiče naše sigurnosti vodimo o njoj računa svjesni svih izmijenjenih okolnosti i …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite očitovanje.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Vlade niste naravno odgovorili na pitanje, dakle nema nikakvog opravdanja ni formalno-pravnog niti političkoga za nesazivanje dakle sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost 4 godine. To pogoduje naravno korupciji jer sigurnosno-obavještajni sustav RH ne brine samo o ratnim ugrozama nego i ovim korupcijskima i slično tako da je Hrvatska sve više rastrojena što smo mogli slušati i danas glede dakle sigurnosti u svakome pogledu. Dakle, sve je više siromašnih, događa se zamjena stanovništva, gubimo sve više prehrambenu suverenost no bez toga smo odavno smo izgubili, da ne govorim o monetarnoj itd..
Kad se radi o tome, dakle postoji i Kazneni zakon jel koji kaže da je veleizdaja to je Članak 340., da je veleizdaja ukoliko se bilo kojim sredstvima protupravno ugrožava ustavno ustrojstvo RH. Dakle, budući je Vijeće za nacionalnu sigurnost ključno tijelo sustava dakle, dakle toga sigurnosnoga sustava dakle nema nikakvoga opravdanja za nesazivanje njegove sjednice. Sve odluke koje se donose bez toga ključnoga dakle tijela koje je odlučujuće dakle i u nadzornom ali u zapovjednom smislu, dakle sve što se događa dakle u sustavu obrane, sustavu sigurnosti, pravosuđu i slično dakle to je sve dio sigurnosno-obavještajnog sustava.
Prema tome, morate se suočiti s time dakle da se događa to rastrojstvo da korupcija dakle cvate upravo zbog toga što smanjuje dakle obrambene sigurnosti i obrambenu dakle sigurnost RH, a sve ugroze tome prijete. Prema tome, potrebno je aktivirati to tijelo, a najveći profiter toga jest dakle srbijanski, srpski svet kojem ste vi pogodovali od dolaska '16. godine odnosno sastajanja onoga povjerenstva za pristup EU Srbije do svih dakle financiranja programa …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… srpskoga sveta u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa idemo dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Deseto pitanje zastupnik Mišel Jakšić postavlja ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre i danas smo imali prilike čuti da Hrvatska neupitno jest šampion inflacije u Eurozoni, imali smo prilike čuti tko ili što je do toga doveo, tko je kriv više ili manje, zna se tko jedini ne smije biti kriv i neće biti kriv ali to sad nije bitno za moje pitanje, ali ja bih prije toga napravio jednu malu retrospektivu što je sve dosada izrečeno.
Imali smo prilike slušati predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je u nekoliko navrata, a i za to je u pojedinim fazama dobivao i podršku oporbe tumačio što sve on i Vlada rade prema gospodarstvu, od olakšica, pomoći za energente, jeftinije kredite, dakle cijeli jedan paket koji je bio izprezentiran i on je jamac zajedno sa Vladom stabilnosti gospodarstva. No, onda smo okrenuli tu ploču na stranu B pa imamo prilike slušati kako eto Vlada je sve napravila a gospodarstvenici su zli, pumpaju inflaciju, zarađuju na ljudima, nisu zahvalni prema državi. Imali smo ovih dana prilike i vas čuti kako tumačite da u realnom svijetu ne postoji razlog za ovo dizanje cijena koje Hrvatska sad već kaskadno proživljava.
Stoga je moje pitanje za vas, ako ste vi i Vlada stvarno sve napravili u čemu je onda problem, da li su mjere u startu bile u nekim fazama krivo kalibrirane, da li je problem u tome što nikada niste smogli hrabrosti i energije da s kratkoročnih mjera pređete i na dugoročne mjere, da li je problem u tome da gospodarstvenici a mahom te trendove diktira strani krupni kapital uopće ovu Vladu ne doživljava ili je možda problem u tome da znaju da je to sve psi laju karavane prolaze, malo nam prigovaraju ali svejedno nam na kraju neće napraviti apsolutno ništa?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Jakšić pa gledajte danas je RH prepoznata u cijeloj EU po najboljoj investicijskoj klimi. Zbog investicijske klime imamo rekordna strana ulaganja u RH, imamo jedan od najboljih zakona o poticanju ulaganja i imamo najbolji porezni sustav koji omogućuje takva ulaganja.
Vlada je se sa ovim inflatornim pritiscima i mjerama nosila odgovorno kao što će se nositi i u buduće. Naše mjere su jako izračunate, odmjerene i usmjerene ka pomoći prije svega našim najranjivijim skupinama građana, također prema gospodarstvu. Vi danas imate gospodarstvenike iz zemalja okruženja koji najavljuju da će prebaciti svoja sjedišta u Republiku Hrvatsku, da će preseliti cjelokupno poslovanje kod vas. Imate povećanje ulaganja u industriju, u prerađivačku industriju, evo u zadnje vrijem i u brodogradnju.
Prema tome, ti rezultati dovoljno govore za sebe, a ja bih volio sa vaše strane čuti i neke konstruktivne prijedloge za koje smo uvijek otvoreni, a ne samo politikantstva i jeftina naklapanja koja ne vode ničemu i vjerujte mi na taj način ni SDP neće se pomaknuti sa mjesta.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Jakšić.

Jakšić, Mišel (SDP)
Ako je vama ova stopa inflacije za koju znamo da je inflacija pohlepe i da se najviše reflektira kroz potrošačku košaricu i sad kroz energente i ne morate biti ni vi, ni ja ekonomski Einstein da znamo da upravo ta inflacija pohlepe najviše udara one koji su sa medijalnom plaćom 1300 eura. Dakle, pola hrvatskog radnog korpusa je ispod 1300 eura. Najviše udara umirovljenike koji su na sedamstotinjak eura i vi meni kažete da je to politikantstvo, onda stvarno ne znam što smo sve do sada vodili, raspravljali i koji je zapravo bio cilj vašeg resora i naše ekonomske politike jer je to apsolutno ruganje tim ljudima. Neću čak ni reći da je ruganje zdravom razumu.
Sad što se tiče vašeg odgovora i svih tih agencija i institucija koje žele doći u Hrvatsku šteta što nije došla ona europska što se isto tako monumentalno najavljivalo. Ali ja sam stekao dojam sad da smo u ordinaciji nama je došao pacijent koji nam priča da mu padaju zubi i da ne zna što da radi, a vi dajete odgovor evo ti krema pa si maži kurje oko na stopalu.
Moje pitanje za vas je bilo što se dogodilo i gdje se promašilo sa mjerama i kako smo od toga da je Vlada asistencije gospodarstva i spasitelj gospodarstva države i građana došle do toga da samo slušamo žalopojke eto vidite kakvi su oni. Mi smo im pomogli, oni ništa ne rade samo stvaraju svoje profite. Jer ako to stvarno vjerujte, ako ste spremni ući u klinč sa stranim, krupnim kapitalom onda je jasno da se treba promijeniti porezna politika upravo prema njima i tom krupnom kapitalu, ali je isto tako jasno da moramo napraviti puno veći zaokret u stvaranju poljoprivrede i energetske samodostatnosti Republike Hrvatske, a na tom ne radimo skoro pa ništa.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. Ma jedno pitanje kolega Jakšiću vama, dobio sam ga upravo na mobitel. Jedna vaša glasačica kaže, pita je li moguće da je mama Sandra Benčić zabranila, zabranila našem malom Siniši govoriti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu.
Idemo dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupnik Dubravko Bilić postavlja pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Iako ovo pitanje nije smiješno, zapravo dolazi od građana koji se svakodnevno susreću sa jednim velikim problemom. Pitanje bih postavio potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture gospodinu Butkoviću.
Evo dolazim iz Ludbrega, sa sjevera Hrvatske iz Podravine koja se prostire kroz nekoliko županija i u kojoj žive vrijedni i radišni ljudi koji su taj učinili jednim od najrazvijenijih industrijskih dijelova Hrvatske i koji značajno doprinose svojim radom hrvatskom bruto domaćem proizvodu.
U zadnjih nekoliko godina intenzivno se razvija i rudarenje mineralnih sirovina ne samo proizvodnja ugljikovodika odnosno šljunka koji se našim cestama distribuira diljem Hrvatske, pa i u inozemstvu. Ali ono što se ne razvija dovoljno brzo jest infrastruktura, odnosno naša prometna žila kucavica podravska brza cesta. Na sjevernom rubu Podravine, sjeverozapadnom rubu Podravine imamo autocestu A4 prema Budimpešti, završava se i pruga na mediteranskom koridoru kroz Koprivnicu sa spojenim prugama Ludbreg – Pitomača, ali i podravska brza cesta još uvijek je samo u planovima i knjigama.
S obzirom na povećane prometne trendove, količine teških kamiona i osobnih automobila kroz gotovo sva naselja Podravine osobito u ludbreškom kraju molio bih da nam kažete da li Hrvatske ceste ili samo ministarstvo ima u planu pokrenuti izradu projektne dokumentacije za ovu dionicu makar od čvora Ludbreg na autocesti A4 pa prema Koprivnici kako bi sav teretni promet, a i dio automobilskog preselio na tu novu prometnicu i omogućio našim Podravkama i Podravcima veću sigurnost, višu kvalitetu svakodnevnog života koja je ozbiljno narušena između 15 i 20000 vozila dnevno i to tijekom cijele godine, jer naša industrijska sezona …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… traje 365 dana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)
Hvala vam lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče.
Da, vi ste postavili pitanje vezano za izgradnju, odnosno dinamiku planiranja projektiranja i izgradnje podravske brze ceste koja je u svojoj duljini oko 350 km od slovenske granice je li kroz Varaždinsku županiju i nekoliko županija Virovitičko-podravsku i koja ide prema, dolje prema istoku zemlje, završava, odnosno Osijeku, Vukovaru i Iloku.
Za tu brzu cestu, državnu cestu DC2 i izgradnju podravske brze ceste, Hrvatske ceste ne sagledavajući i uvažavajući i uzimajući u obzir sveobuhvatnost i pripreme do same dokumentacije i izgradnje i financijske mogućnosti određene dionice tako da su na toj brzoj cesti izgrađeni određeni segmenti nove brze ceste. To je Virovitica – Suhopolje. Ugovoren je ovaj dio dolje obilaznice Vukovara odnosno Nuštar-Vukovar itd. tako da na nekim dionicama i u Varaždinskoj županiji gdje je to obilaznica Varaždina koja je izgrađena, ali većim dijelom je sve su dionice te brze ceste u izradi studijske odnosno projektne dokumentacije.
Kad govorimo o Varaždinskoj županiji tu ćemo tu smo najdalje došli sa izmještanjem državne ceste na dionici Petrijanec-Hraščica tu je stvar izrade studije utjecaja na okoliš, svih glavnih odnosno ugovoreni su svi glavni projekti tu smo vrlo brzo kad govorimo poodmakli u izradi projektne dokumentacije i tu ćemo kroz do kraja ove godine vjerovatno raspisati i natječaj.
U nastavku od Varaždina prema Ludbregu činjenica je to ste u pravu odnosno od Ludbrega prema Koprivnici, imamo to je jedino pokriveno u prostornim planovima nekih 20-ak godina temeljem studije koja je tada rađena i tu nema nikakvih aktivnosti pa smo evo razgovarali ovih dana i zajedno sa Hrvatskim cestama da se i taj dio kroz ovu godinu i rebalans plana sagleda u smislu da se krene izrada studijsko projektne dokumentacije kako bi i taj dio koji jedini nije obuhvaćen bilo kakvim aktivnostima postane aktivan u ovoj godini, a kasnije ćemo onda sukladno mogućnostima i financijskim i spremnosti projektne dokumentacije cijelu podravsku brzu cestu sagledavati po prioritetima kako bi onda gradili naravno etabno. Evo hvala vam lijepo na pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče odgovor.

Bilić, Dubravko (NPS)
Evo zahvaljujem ministre. Ovo su zapravo dobre vijesti sami ste spomenuli da u prostornim planovima svih gradova i općina uz buduću trasu podravske brze ceste ona je upisana, zemljište je rezervirano i doista uz ove silne probleme koje imamo sa lokalnim stanovništvom zbog pojačane eksploatacije i šljunka i pijeska bilo bi zaista evo dobro da se ove godine makar rebalansom osiguraju sredstva za projektiranje, a onda evo kroz HS nadam se da ćemo uspjeti osigurati i proračun naravno vlade osigurati sredstva da se makar počne graditi ovaj prvi dio i na taj način zapravo omogući evo normalniji život svim ovim vrijednim ljudima koji svakodnevno trpe. Još jednom hvala na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupnica Ljubica Lukačić kao 12. postavit će pitanje ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, izvolite zastupnice.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani g. predsjedniče, poštovani ministre. U proteklih nekoliko dana, a možemo reći i tjedana medijima se proširila vijest kako se uvodi inkluzivna kartica, neki mediji je nazivaju socijalna, neki inkluzivna pa štogod to značilo. To je izazvalo buru nezadovoljstva među roditeljima djece s teškoćama u razvoju kao i osobama s invaliditetom iz razloga što zapravo ne znaju što to znači, a nije im to nekako jasno bilo predstavljeno.
Možete li molim vas pojasniti što to znači za koje naknade će ona važiti? Hoće li to biti za socijalne naknade ili će to biti za inkluzivni dodatak? Da li će svi korisnici morat koristiti tu inkluzivnu karticu ili samo određene skupine korisnika? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Ružić, Alen (HDZ)
Poštovana saborska zastupnice, poštovani predsjedniče. Evo ja se prvo zahvaljujem na pitanju, moram odmah reći da inkluzivna kartica kao takva ne postoji i da zapravo ne postoji nikakav niti u razvoju digitalni alat koji bi se odnosio na osobe s invaliditetom niti na isplatu inkluzivnog dodatka. Ono što mi imamo u razvoju to je jedan inovativni alat za umjetno odnosno za digitalno plaćanje odnosno za virtualno plaćanje koji bi bio usmjeren na socijalne naknade i to na socijalne naknade koje su namijenjene za financiranje osnovnih životnih potreba u prvom redu za ciljane skupine i za one skupine koje bi na taj način bile dodatno zaštićene, naravno sve sukladno pozitivnim pravnim propisima, tako da na taj način nikako ne možemo dozvoliti da se u medijima takve informacije prenose kao što je bilo do sada riječ.
Moramo ovdje još dodatno naglasiti da ovim želimo postići niz pozitivnih promjena, uvesti reda i da striktno poštujemo pozitivne propise u svim segmentima. Cilj je zadovoljiti naše korisnike, zaštiti korisnike protiv siromaštva, protiv socijalne isključenosti, protiv obrazovnih rizika, obiteljskog nasilja te ekonomske uvjetovanosti za koju mi danas znamo da je ekonomska kontrola jedna od najvećih rizika čak i za nasilje nad ženama pa i za femicid.
Ono što želim još ovdje naglasiti da zapravo sam ja ovo i javno komunicirao u tri navrata smo imali tiskovnu, upućivali smo i same dopise odnosno odgovore na pitanja medijima, međutim nije bilo medijskog odjeka već su se komunicirale manipulacije i zbog toga koristim priliku da pozovem svih na odgovornu komunikaciju, na trezveno promišljanje i da se u javnom prostoru svakako odgovorno odnosimo prema najosjetljivijima među nas, a to su osobe s invaliditetom.
Upravo na tragu dosadašnjeg rada za poboljšanje skrbi o najosjetljivijima nakon one prve upute iz mog ministarstva u mom mandatu, a koja se odnosila na tumačenje definicije samca odnosno kućanstva evo mogu sada najaviti ovom prilikom da ide danas u primjenu i druga uputa, a to je ona o isplati sredstava za djecu i za štićenike na račune roditelja odnosno skrbnika kako bi se na taj način prevladale neujednačene prakse i prakse odnosno interne upute pojedinih poslovnih banaka i u suradnji sa udrugama, u suradnji sa pravobraniteljem za osobe s invaliditetom. Njihove su procjene da će to izazvati veliko zadovoljstvo i olakšati funkcioniranje kod velikog broja, oni procjenjuju nekoliko tisuća korisnika.
Mi nastavljamo djelovati u zaštiti prava i dostojanstva svih …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… osoba s invaliditetom i svih onih koji …/Upadica predsjednik: Hvala./… su u potrebi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani ministre zahvaljujem na odgovoru. Ja sam sigurna ukoliko i dođe do uvođenja neke takve kartice da ćete vi imati na umu zaštitu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. A ovo što se tiče isplate sredstava na račune korisnika odnosno skrbnika, mislim da je to doista dobar korak naprijed jel do sad su se ti ljudi stvarno mučili, a morali otvarati račune na ime korisnika kojima je oduzeta poslovna sposobnost i to je dosta bilo malo smiješno. Zahvaljujem na ovom pozitivnom odgovoru. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na pitanje broj 13 zastupnik i potpredsjednik Željko Reiner postavit će ga ministrici zdravstva Ireni Hrstić, izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani g. predsjedniče, poštovana gospođo ministrice. Nekako ispod radara je prošlo ovih dana informacija o tome da je preživljenje oboljenih od malignih bolesti u Hrvatskoj se povećalo što upućuje na napredak u dijagnostici i liječenju. Ja bi vas zamolio da pojasnite nekoliko stvari, koje su ključne mjere i aktivnosti Ministarstva zdravstva doprinijele ovom pozitivnom trendu, na koji način dodatno možemo unaprijediti ranu dijagnostiku i dostupnost suvremenih terapija u Hrvatskoj i kako ministarstvo planira osigurati ravnomjernu kvalitetu onokološke skrbi u svim dijelovima države jer je to itekako važno? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministrice izvolite odgovor.

Hrstić, Irena (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče. Kolegice i kolege.
Hvala potpredsjedniče na ovom pitanju. Dobro ste rekli teme nekako i podaci koji su svježe objavljeni, a ne samo od hrvatske statistike nego i od europske statistike u Hrvatskoj je u zadnjih u odnosu na zadnjih 20-ak godina porastao postotak osoba koje su preživjele malignu bolest. To su rezultati koje ne dolaze preko noći nego su rezultati sustavnog ulaganja i ono što mene veseli i što mogu reći za ovom sabornicom upravo sustavno ulaganje u svim segmentima.
Puno puta govorimo pitali ste što je sve napravljeno i što se može napraviti, puno puta govorimo kako je prevencija u zdravlju svakog pojedinca pa tako i u onkologiji izuzetno važna i s ponosom mogu reći, a to je jučer ponovljeno na Svjetskom danu zdravlja kako Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda za maligne bolesti, ima izuzetno dobre rezultate za preventivne preglede karcinoma dojke, ima izuzetno veliki odaziv na preventivne preglede karcinoma dojke.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima preventivni pregled za muškarce za karcinom prostate, ima u ovom trenutku u pilot projektu ima jako dobar odaziv i to je ono kao preventivni pregledi što daju najveći postotak preživljenju, bolest otkrivena u ranoj fazi je gotovo sigurno preživljenje.
Osim prevencije volim više puta naglasiti kolko od 2016. do danas četri puta povećan iznos koji se daje za posebno skupe ljekove, kako je 25 novih lijekova i 57 novih indikacija stavljeno na listu HZZO-a. Sve to ne bi bilo moguće da se svake godine u Hrvatskoj ne povećava državni proračun za zdravstvo u prosjeku za 7% pa je tako i ove godine.
Naglašavamo da je zadnjih deset godina u hrvatski zdravstveni sustav kako u infrastrukturu, ali ne smijemo zaboraviti i u ljudske resurse uloženo tri milijarde eura. Dobri su podaci i kontinuirano se priča o manjku liječnika i medicinskih sestara, a ispod radara je prošla još jedna vijest, a to je da je prošle godine zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika iz RH, da se povećava trend povratka medicinskih sestara i to nisu bilo kakve brojke i voljela bih ih naglasiti. Sve je to rezultata ulaganja u infrastrukturu, ulaganje u ljudske resurse, ulaganje u povećanje proračuna, a minuciozni i svakodnevni rad koji mora dovesti do rezultata.
Hrvatska nažalost stari kao populacija i ono što mi moramo napraviti osim kroz preventivne preglede moramo se posvetiti i mladima da se posvete zdravim životnim navikama jer ono što se usvoji u djetinjstvu u principu traje i do starije životne dobi. Da ne bi stalo sve samo na preventivnim pregledima za maligne bolesti, prošle godine odnosno već više od godinu dana se provode preventivni zdravstveni pregledi i to je ono što je uvedeno da se bolesti otkriju kronične koje nisu maligne nego su nezarazne, ali ako se ne liječe vode do malignih bolesti, pa je interesantan podatak da je odaziv na preventivne zdravstvene preglede više od 80% a još je porazniji podatak da 7 od 10 osoba ima neki od znakova kronične zarazne bolesti koje još nisu stvorili simptome.
Tako da Vlada zadnjih 10 godina ulaže, ulaže trenutno, ulagala je i ulagat će u budućnosti jer zdravlje je ono što …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… je najdragocjenije.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolega Reiner.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovana gospođo ministar puno hvala na ovom odgovoru jer ste naglasili ono što je vrlo važno, a to je prevencija. Naime, svi mi i sad ne govorim kao liječnik nego kao potencijalni pacijent a većina nas ovdje je ili će biti pacijenti ili jesu pacijenti smo odgovorni i za svoje vlastito zdravlje i zato su porazni neki podaci npr. da po pušenju je Hrvatska među prvima u Europi. To je nešto na što možemo djelovati i bez trošenja sredstava za zdravstvo. Samo smanjenjem pušenja mi bismo mogli smanjiti učestalost zloćudnih bolesti god… za 22 tisuće ljudi.
Druga stvar koja me veseli je da se priprema i program za prevenciju kardiovaskularnih bolesti od kojih nažalost umire još više ljudi nego od zloćudnih bolesti i posebno ću naglasiti umiru žene. Percepcija je malo drugačija, percepcija je da žene na umiru toliko od kardiovaskularnih bolesti, obično se boje zapravo karcinoma dojke. Ne, ne umanjujem naravno vrijednost niti preventivnih pregleda za dojku niti svega što je tu napravljeno, ali treba isto to napraviti što se tiče kardiovaskularnih bolesti u žena jer nažalost svaka treća žena umire od kardiovaskularnih bolesti pa mi je drago da će i taj program zaživjeti vrlo brzo.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 14 pitanje, zastupnica Mirela Ahmetović ponovo postavlja pitanje ministrici zdravstva Ireni Hrstić, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana ministrice Hrstić jučer je bio Svjetski dan zdravlja, ali hrvatski građani zahvaljujući desetljeću kriminalne HDZ-ove vlasti nisu imali što slaviti. U 10 godina naše Vlade radnik sa prosječnom plaćom u kroz zdravstvene doprinose je u državni proračun uplatio od 35 do 40 tisuća eura i sad se postavlja pitanje što je dobio za te novce. Pa postao je dobitnik jedne od milijun uputnica na listama čekanja i naravno jedan od onih koji čekaju na svoj pregled mjesecima pa i godinama. Dobio je i to da Hrvati umiru čak 3 godine ranije negoli je to prosjek EU. Dobio je i to da Hrvati umiru od bolesti koje su se mogle izliječiti, a dobio je i to da uz ovo što uplaćuje u javni zdravstveni sustav mora platiti i privatniku jer naravno u ovom javnom ne dočeka svoj pregled ako se pouzda u njega.
E sad, mene zanima da li vi slavite to što je Hrvatska i zbog slučaja Beroš ušla među 5 najgorih zemalja EU ona, onog istog Beroša, zbog onog istog Beroša kojeg ste spakirali u bolnicu iz koje se kralo.
Ali postavit ću vam konkretno pitanje, što ste točno promijenili u zdravstvu, dakle u poboljšanju zdravstvenog sustava u odnosu na svog prethodnika, uskočku zvijezdu Vilija Beroša?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Hrstić, Irena (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice na pitanju, pa možda bi krenula prvo od toga da li slavi… da li slavimo mi zdravlje građana, iskreno rečeno ja slavim samo svoje rođendane koji su na svu sreću zasada zdravi, ali ako ste dobro gledali jučer smo itekako slavili kroz javnozdravstvenu akciju gdje je Hrvatska radila ono što treba raditi na Svjetski dan zdravlja, a to je radila preventivne preglede i tražila potencijalne znakove bolesti. Nismo kao što SDP, a to je retorika ovoga što ste vi postavili pitanje jučer održavali presice u nekim većim ili manjim mjestima gdje ima pokoji SDP-ovac koji može nešto progovoriti o zdravstvu ali ja bi rekla nepotpuno jer vi ste ponovili sad jednu polovičnu brojku, istina ona je točna, ali uopće nije cjelovito rečena.
Vi govorite o milion uputnica koje čeka, a ne govorite o onih 20 miliona uputnica koje se godišnje izdaju i odrade, ne govorite o tome da tih potencijalnih čekanja na pregled su nekakvi kontrolni pregledi, znači to nije zdravstvena skrb koja nije data zato što je bila trebana dati, pa onda postavljate pitanje što sam ja u svojem mandatu napravila za razliku od bivšeg ministra, mislim da smo itekako dokazali koliko je aktivnosti i za vrijeme mandata bivšeg ministra itekako bilo dobro i kvalitetno.
Samo neki primjeri, a to je opet ću reći očito ponavljam danas tu tezu da ostane ispod radara, mobilne ljekarne i mobilne ambulante to je projekt koji je iz NPOO-a financiran, a koji je izuzetno dobro a nadovezat ću se i na pitanje koje je bilo ministru Ružiću postavljeno oko projekta Zaželi kada kaže da su gerontodomaćice jedine koje dolaze našoj starijoj populaciji u depriviranom području upravo i te mobilne ambulante dolaze u deprivirana područja. One su dodatak koji primarnoj zdravstvenoj zaštiti može dobro doći. Ako niste dobro pratili jer ste jučer bili na presicama vezani uz Svjetski dan zdravlja i niste pričali o zdravlju nego ste govorili o brojkama koje su tek djelomične i nisu cjelovite, ako ste dobro pratili može se puno u zdravstvu napraviti i na tome radimo.
Nije nam cilj da projekte koji su dobri ne nastavimo, nego dapače da ih završavamo. Cilj nam je da radimo na tome, cilj nam je da gledamo zdravstvo unaprijed, a ne unatrag jer pričate i spominjete novce koji se izdvajaju za privatni i zdravstveni sektor, a ne za javni zdravstveni sektor.
Da li ste možda zapamtili činjenicu da usluga u privatnom zdravstvenom sektoru je jednako plaćena kao i u javno zdravstvenom sektoru? Da li ste svjesni činjenice da liječnici obiteljske medicine koji su brana za svako zdravstvo, pa tako i za svakog građanina, da je više od 50% njih privatnika tzv. koncesionari da li i to podrazumijevate bačen javni novac. Svjesna sam kao ministrica u mandatu da postoje izazovi, a na jednaki način sam svjesna da ako razgovaramo o zdravstvu kao strateškom projektu, a ne političkom projektu da ćemo doći upravo do onoga što nama građani, od nas građani traže, a da ne traže ne bi već desetu godinu bili na vlasti.
Dakle, hrvatsko zdravstvo stručno, kvalitetno …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… dostupno sa izazovima koje ćemo rješavati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 15. pitanje.
A joj pardon! Izvolite naravno zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana ministrice sad ću vam se ja obratiti kao onaj pokoji prosječni hrvatski građanin koji je laik, ali itekako zna o zdravstvu. Pa vaš pokušaj da se prikažete kao novo lice zdravstvenog sustava nakon korumpiranog Vilija Beroša pada u vodu čim prosječni hrvatski građanin pokuša doći do recimo pregleda na magnetskoj rezonanci.
Vi ste donijeli promjenu, ali samo u kontekstu kozmetike onog sustava koji de facto umire. Vi govorite o reformama, odnosno o tome što ste vi učinili, a mi čekamo reformu znate od kad? Od 22.7.2022. kada ni Zdravko Marić više nije mogao slušati lupetanja Vilija Beroša koja su bila argumenti da se još milijuna eura izvuče iz državnog proračuna kako bi se saniralo ono što on nije uopće ništa radio, a sad saznajemo polako je i kraduckao usporedno što nije ništa radio. Hvalite se smanjenjem listi čekanja, a istina je da su ne očišćene administrativnim trikovima.
Privatne poliklinike to je druga priča, one pak cvjetaju na račun javnog proračuna i to izvlačeći iz javnog sustava najbolje kadrove i najunosnije usluge. Kažete, pa znate koliko koštaju usluge u privatnom zdravstvu? Znamo jer ih plaćamo, jer ih plaćamo privatnicima ili liječnicima koji upravo građane guraju u privatne poliklinike, a gomilaju liste čekanja.
Ministrice dakle ista matrica, isti procesi, isti potpuni izostanak empatije za malog čovjeka. Obećali ste bolje hrvatsko zdravstvo, a hodnicima Ministarstva zdravstva i dalje šeće duh koruptivnog Vilija Beroša.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 15. pitanje zastupnik Marin Piletić postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Tomislavu Ćoriću, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovani potpredsjedniče Ćoriću.
Od kako ga je usvojila Vlada Republike Hrvatske iz tjedna u tjedan prati provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i čuli smo danas na aktualnom prijepodnevu neki su od toga htjeli raditi ruglo. Međutim, sa 407 reformskih ciljeva i investicija Nacionalni plan oporavka i otpornosti uvelike je transformirao Hrvatsku i to na bolje.
Da, otpornost gospodarstva kojem su maknuti 600 milijuna eura parafiskalnih nameta i koje je dobilo priliku da samo u posljednje dvije godine zaposli, odnosno otvori 75000 novih radnih mjesta, toliko ih u posljednje dvije godine ima ili za predodžbu da svi shvatimo o kojem je broju riječ to vam je grad veći nego što je današnji Zadar. Takav broj ljudi danas radi više.
Uz sve to naravno da je i potpomognut proces i zelene i digitalne transformacije Hrvatske ili u prijevodu da kažemo nema toga što Nacionalni plan kroz ove mjere nije obuhvatio od izgradnje vrtića do povećanja adekvatnosti mirovina u Hrvatskoj.
I kroz cijeli taj proces provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska je do sad od 2021. uvijek među tri države članice koje su zapravo po brzini povlačenja sredstava i ispunjavanju reformi među vodećima. S obzirom da je ova posljednja godina provedba NPO-a molim vas ministre da nam predočite koliko smo do sad novaca apsorbirali, koliko je još ostalo za potrošiti i koji se reformski procesi još očekuju do kraja 2026. kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra Ćorića.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče Piletiću.
Tako ste lijep elaborirali svoje pitanje. Točno se vidi da ste bili dugo u Vladi Republike Hrvatske. Dakle, što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republika Hrvatska je uz Italiju i Portugal u ovom trenutku najuspješnija u kontekstu povlačenja sredstava, jer smo prema podacima od prošlog tjedna bili jedna od tri zemlje članice EU koje su povukle osmu tranšu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ova osma tranša bila je i vrlo izdašna, riječ je o 897 milijuna eura čime se puna apsorpcija Republike Hrvatske po pitanju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u odnosu na ukupnih 10 milijardi eura penje na 7,3 milijarde eura.
Kad govorimo o bespovratnom dijelu sredstava koje su negdje na 5,8 milijardi njih je povučeno 85% i u tom kontekstu Republika Hrvatska je jedna od najuspješnijih zemalja članica EU.
Ono što svakako vrijedi istaknuti i referirat ću se tu i na dijelove vašeg pitanja jeste činjenica da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključujući sva područja funkcioniranja hrvatske ekonomije zapravo vrlo sveobuhvatan plan koji obuhvaća ukupno 407 pokazatelja odnosno ciljeva u tim različitim područjima koja su uključivala izmjene zakona, reformske poteze, povećanje otpornosti u različitim segmentima, funkcioniranje ekonomije od energetike preko javne uprave, digitalizacije, zaštite okoliša itd., itd..
Ono što vrijedi istaknuti da je od tih 407 u ovom trenutku ispunjeni odnosno u potpunosti ispunjeno 318 pokazatelja, dakle u slijedećim mjesecima čeka nas ispunjenje ostatka pokazatelja i zapravo apsorpcija sigurni smo pune omotnice iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ono što svakako želim naglasiti jeste činjenica da su akcije odnosno mjere i reforme koje su financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uvelike utjecale na to da Hrvatska nakon realizacije ovog plana iz njega odnosno u novo razdoblje u novu financijsku perspektivu EU uđe kao znatno otpornije gospodarstvo nego smo, izađe kao znatno otpornije gospodarstvo nego smo ušli 2021. godine.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piletić.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče.
Pa čestitke na ovih 318 ispunjenih dakle indikatora kroz ukupan plan od njih 407 i upravo zahvaljujući ja mislim da je vrijeme i mjesto to ovdje kazati korištenju ovih sredstava u Hrvatskoj, a i kontroli svih članova Vlade počev od predsjednika kroz ispunjavanje svih indikatora mi danas imamo nikad veći broj škola u jednosmjenskom sustavu, nikad veći broj izgrađenih vrtića diljem Hrvatske i samim time mogućnost smještavanja djece za roditelje koji rade u svojim sredinama, nikad veća prosječna plaća ali isto tako jasna poruka Vlade kao poslodavca nikad veće plaće u državnom i javnim službama, adekvatnije mirovine, gospodarstvo koje samo u posljednje dvije godine zaista otvorilo 75 tisuća novih radnih mjesta, u ukupnom mandatu dakle nešto više od 300 tisuća radnih mjesta nego što je ostavila SDP-ova vlada kojoj je toliko bilo stalo do zdravstva da je u 4 godine uspjela promijeniti tablu sa Ministarstva zdravstva u Ministarstvo zdravlja.
Posebice tu valja spomenuti i što je učinjeno po pitanju dakle tržišta rada. Nikad više nismo imali uključenih osoba u cjeloživotno obrazovanje, prekvalifikaciju, samim time omogućili putem sustava vaučera brojnim našim zaposlenima da postanu konkurentniji da mogu birat radna mjesta i samim time utjecati na svoje mjesečne prihode. Ako spomenemo samo energetsku obnovu kako privatnih višestambenih zgrada tako i objekata javne namjene onda tu itekako je Vlada poslala poruku što čini po pitanju energetske neovisnosti, a i sutra će zastupnici u Hrvatskom saboru moći raspravljati o jednom od indikatora Zakonu o priuštivom stanovanju koji će omogućiti brojnim mladim obiteljima da pronađu svoj dom.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeće pitanje postavit će kolega Predrag Mišić ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre u Hrvatskoj je oko 670 tisuća invalidnih osoba, a zabrinjavajući je podatak u isto vrijeme što se u posljednje vrijeme 2-3 godine rapidno povećao broj oboljelih od autizma. Po nekim saznanjima govori se o tome da je poboljšana dijagnostika, da je smanjena stigma oko tih osoba i da jednostavno se na to sada drugačije gleda.
Ponukan prije tjedan dana jednim razgovorom sa jednim invalidom iz Splita koji je ujedno član Domovinskog pokreta i predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj, a isto tako i kroz razgovor sa drugim udrugama na području RH postavilo se jedno pitanje koje će vrlo, vrlo, vrlo brzo doći na dnevni red a i nas svih samih.
Šta će se dogoditi sa tim invalidima odnosno sa autističnom djecom koja sa 18 godina na jedan način završavaju svoj pristup socijalnoj skrbi, što će se dogoditi s njima kad njihovi roditelji jednostavno onemoćaju ili jednostavno završe život na takav način? On je predložio da se u Splitu govorim, predložio je jednu zgradu da bi se ona prenamijenila u dom za invalide odnosno i za djecu sa autizmom. Da li je ta ideja dobra ili nije to je nešto drugo, međutim da li imate u planu na tom tragu nešto raditi jer jednostavno brojka od 7 tisuća autistične djece je jako zabrinjavajuća i moramo početi voditi adekvatnu i pravovremenu skrb?
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra Ružića.

Ružić, Alen (HDZ)
Poštovani saborski zastupniče, poštovani predsjedniče evo vezano uz ovu temu pokušat ću vrlo konkretno odgovoriti iako evo na temelju ovih podataka koje smo dobili, a samo da kažem uvodno u samo područje u pitanje. Dakle, mi danas imamo što se tiče osoba s invaliditetom i što se tiče osoba sa teškoćama u razvoju, dakle djecu s teškoćama u razvoju tu administrativnu granicu od 18 godina koja ne može i ne smije prema suvremenim stajalištima biti nikakva zapreka, a mi moramo osigurati kontinuitet i vrlo često i evo u ovom mandatu dosada imali smo nekoliko razgovora u kojima pokušavamo postojeće adminis… postojeće pravne osnove takvih zapreka i postojeću praksu učiniti manje rigidnom odnosno sukladno modernim tokovima pružanja socijalne skrbi koja je sve više uronjena i isprepletena sa elementima zdravstvene zaštite upravo zbog sveukupnog holističkog pristupa takvim mladim ljudima koji odrastaju, koji postaju zreli ali individualno na vrlo specifične načine.
RH osnivač je 34 ustanove i ima ugovore sa 148 pružateljima za smještaj i ukupno imamo 639 osoba u organiziranom stanovanju odnosno u smještaju 3 tisuće i preko 200 osoba to je u ovom segmentu osoba s invaliditetom i još 13 centara za rehabilitaciju. Mi kontinuirano na tragu vašeg pitanja radimo na jačanju materijalnih uvjeta i naravno infrastrukture za smještaj paralelno jačajući i strukturu stručnog osoblja tako da na taj način pokušavamo naravno učiniti uvjete za rad što boljima za smještaj, za usluge, a u tijeku je donošenje smjernica o postupanju vezano za smještaj djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom što će učiniti samo postupanje maksimalno profesionalnim i objektiviziranim opet u interesu korisnika.
Sad izravno vezano uz vaše pitanje poštovani zastupniče, 4. veljače dakle vrlo, vrlo nedavno imali smo sastanak međuresorne koordinacije gdje je osnovano međuresorno koordinacijsko tijelo temeljeno na tri resora, to je socijala dakle resor socijalne skrbi, zdravstva i školstva odnosno obrazovanja gdje smo donijeli nekoliko zaključaka. Trajno tijelo koje će pokrivati sve stručne službe odnosno stručne segmente kojima raspolažemo i drugo o osnivanju regionalnih po svim županijama upravo centara za autizam.
Inače 2022. godine donijeli smo operativni plan o deinstitucionalizaciji prevencije institucionalizacije i transformaciji nekih ustanova iz institucijske u deinstitucionaliziranu skrb i temeljem toga dali težište i preusmjerili novce na osobne asistente kao pomoć u svladavanju zapreka koje naše osobe s invaliditetom imaju, ojačali ulogu roditelja i upravo sada mogu s ponoć… ponosom reći uveli jednu novu socijalnu uslugu, a to je usluga odmora od skrbi. 5 miliona eura, nešto manje smo dali u 30 i nešto projekata gdje roditelje njegovatelje i njegovatelje pružamo im tu novu uslugu odmora od skrbi što je u skladu s najnovijim i najnaprednijim europskim tendencijama.
I na kraju vrlo konkretno vezano uz vašu zgla… zgradu u Splitu. Na nedavnim pregovorima o financiranju socijale iz europskih fondova postavlja se pitanje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… s jedne strane imamo deinstitucionalizaciju …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala lijepa./…
… s druge strane potrebe ulaganja, to ćemo ispregovarati …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala, hvala ministre premašili ste vrijeme./…
… na način postavljanjem jasnih kriterija.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Hvala ministre na vašem iscrpnom odgovoru. Nadam se da ćemo mi svi zajedno skupa i saborski zastupnici i cjelokupna hrvatska Vlada i cjelokupna hrvatska javnost smanjiti tu stigmu i dići taj problem na jednu višu i zavidnu razinu.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će poštovani zastupnik Dario Pušić postaviti pitanje poštovanom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grlić Radmanu, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani podpredsjedniče.
Poštovani ministre Grlić Radman vjerujem kako smo svi upoznati sa izvanrednim okolnostima koje su posljednjih tjedana obilježile stanje na Bliskom Istoku a koje su povezane sa američko izraelskim vojnim operacijama protiv Irana od 28. veljače.
U tim okolnostima dio hrvatskih državljana našao se u vrlo zahtjevnoj sigurnosnoj situaciji osobito zbog zatvaranja zračnog prostora u više država te regije. Upravo u takvim izazovnim trenutcima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pokazalo je spremnost za brzo i koordinirano djelovanje kako bi se osigurao siguran povratak naših državljana u RH.
Stoga vas molim da hrvatskoj javnosti i Hrvatskom saboru pojasnite kako je tekao proces ove zahtjevne repatrijacije naših građana, s kojim ste međunarodnim partnerima i vlastima surađivali u tom procesu te koliko je hrvatskih državljana uspješno organiziran povratak u domovinu?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., morao sam se umiješati da evo ministar može i meni odgovoriti. Naravno da smo uvijek za povrat hrvatskih građana i to nije sporno, ali ako se ne varam jedina smo država koja je platila kompletno troškove …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Miletić./…
… i našim turistima iz Dubaia sa …/Govornik se ne razumije./… torbicama i to …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…

Miletić, Marin (MOST)
… da se vraćaju besplatno, ne plaćaju troškove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ali nemojte to kolega Miletić, nemojte to radit ovdje nit nema veze s povredom Poslovnika, nije ni replika nego ste niš postavili pitanje sad pod povredom Poslovnika.
Izvolite ministre odgovor.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa uvaženi gospodine Pušiću, hvala na pohvale koje smo zaslužili ali nisu samo vi nego i građani zahvaljuju al nismo jedina država koja smo platili, to je naša obveza a možemo preko naravno i mehanizma civilne zaštite povratiti ta sredstva.
Vi ste kazali da li vremenski i geopolitički kontekst odnosno genezu sukoba tako da možemo krenuti od 28. veljače to je bila subota i 1. ožujka nedjelja kada sam najprije htio ovaj vidjeti kakva je slika stanja doista na Bliskom Istoku. U ta dva dana obavio sam razgovor s ministrima šest zaljevskih zemalja plus Jordan, Egipat, Tunis i Izrael, a paralelno s tim i s našim veleposlanicima tamo gdje su, gdje smo otvorili veleposlanstva a osobito Generalni konzulat u Dubaiu koji je bio najangažiraniji, jer tu je zapravo i bilo najviše hrvatskih građana. Tako da o toj, o tim, o toj situaciji izvijestio sam u nedjelju 1. ožujka predsjednika Vlade koji je sazvao u ponedjeljak u jutro sastanak, gdje smo dobili i naputak, instrukcije koje su obuhvatile znači operativno djelovanje i koordinacijski okvir. Organizirali smo i krizni stožer u koji su bili uključeni uz našu konzularnu službu koja je bila nositelj repatrijacije, odnosno evakuacije plus isto tako i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Croatia airlines također i neki drugi i onda smo krenuli u akciju evakuacije odnosa repatrijacije hrvatskih građana.
Ovdje govorimo o jednoj s obzirom na intenzitet i na dinamiku i na uključenost aktera o jednoj vrlo sveobuhvatnoj akciji do sada nezabilježenu od osamostaljenja Republike Hrvatske. Na to sam jako ponosan. Ona je trajala od 3. to 5. ožujka iako i prije toga smo imali jednu evakuaciju uspješnu i repatrijaciju hrvatskih građana iz Izraela njih 17.
Repatrijacija je obuhvaćala 10 blisko istočnih zemalja. Tu smo organizirali 12 repatrijacijskih letova kojima su vraćena 756 putnika i 6 komercijalnih letova kojima su bili vraćeni 114 putnika, jer među njima je bilo i 101 strani državljanin, znači ukupno 971 od toga 870 hrvatskih državljana.
Ovdje mi smo bili prva zemlja, znači Hrvatska je bila prva zemlja kojoj je bilo dozvoljeno slijetanje zrakoplovom u Dubai, jer Dubai je bio ključna točka i nakon poziva predsjednika Vlade predsjedniku Ujedinjenih Arapskih Emirata, jer bez obzira što smo mi platili i te letove ali trebalo je osigurati slot jer je bio veliki pritisak i na Ujedinjene Arapske Emirate. Tako da što se tiče tih akcija, tih poziva bili smo vrlo uključeni, ali znate oni su ono što se ne vidi, a to je zapravo traženja dozvole preleta i s jedne i s druge strane i tu je jako puno bilo uključeno znači onih aktivnosti koje se ne vide, tako da smo mi oformili i jednu našu skupinu kriznoga stožera kako bismo danonoćno bili uključeni. Ali evo s obzirom na reakciju hrvatskih građana možemo biti ponosni na tu našu aktivnost i akciju.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem.
Izražavam zadovoljstvo odgovorom.
Mislim da je važno naglasiti kako u ovim izvanrednim okolnostima institucije Republike Hrvatske su pokazale spremnost, koordinaciju i odgovornost prema vlastitim građanima. Želim stoga izraziti zadovoljstvo informacijama koje ste iznijeli, te pohvaliti još jednom rad Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali i Vlade Republike Hrvatske koja je još jednom pokazala kako zna zaštititi svoje građane ma gdje se oni nalazili.
Na kraju još jednom možemo zaključiti da se u ovim situacijama još jednom potvrđuje da slogan „HDZ za sve izazove“ pokazuje se točan i da pokazuje odgovornu politiku koju vodi Vlada Republike Hrvatske.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 18. pitanje zastupnica Dušica Radojčić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru organizirane kriminalne skupine već godinama i na očigled svih uništavaju okoliš i zdravlje ljudi ilegalnim biznisom sa otpadom i na tome masno zarađuju. To je shvatio i vaš glavni državni inspektora i bivši predsjednik HDZ-a Andrej Mikulić, pa je i sam postao član jedne takve kriminalne skupine.
Glavni državni inspektor osumnjičen za korupciju u jezivom slučaju zakapanja opasnog otpada u Gospiću vaš je odabranik, vi ste ga postavili na najvažniju poziciju o kojoj ovisi funkcioniranje cijelog sustava nadzora nad provedbom zakona. Sustav sa Mikulićem na čelu iznjedrio je mnoge druge Mikuliće na svim razinama. Oni su ugrađeni u sam DNK sustava koji je izgradio HDZ. O tome govore i slabi rezultati u suzbijanju zlodjela protiv okoliša i prirode. Nema u Građevinskoj inspekciji, Inspekciji zaštite okoliša ili prirode, rudarskoj i ostalim dijelovima inspektorata ni želje ni moći za učinkoviti obračun sa nezakonitostima, a i zašto i bi kada znaju okruženje u kojem rade bez poticaja, bez podrške sa mnogo nedodirljivih kojima se ne smiju zamjeriti.
Kako je inače moguće da se dopušta uvoz otpada iako u Hrvatskoj ne znamo kud ćemo sa vlastitim? Kako je moguće da ne postoji nadzor nad uvezenim otpadom? Kako je moguće da niste u stanju zaustaviti gomilanje otpada na golemim ilegalnim deponijima građevnog otpada? Kako je moguće da nakon intervencije Državnog inspektorata počinitelji mirno nastavljaju isti posao da im nitko ništa ne može i da se nikoga ne boje? Zašto su nekada otpad istovarivali u prirodu pod okriljem noći, a danas to rade usred dana znajući da im se baš ništa neće dogoditi. To ne može biti slučajno zar ne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Radojčić.
Što se tiče bilo koga da počini bilo koje kazneno djelo taj za to i odgovara, aktivnosti Državnog inspektorata trebaju biti sukladne zakonu učinkovite, brze, poduzeti mjere, a ako postoje odlagališta otpada koja su ilegalna onda slijede kaznene prijave, slijede istrage prema onima koji su to učinili kao i eventualnim suradnicima na bilo kojoj razini da se otkriju.
Također Ministarstvo pravosuđa promijenit će i Kazneni zakon sa novim djelima protiv zaštite okoliša. To je širi napor u kojem sudjelujemo na europskoj razini, gdje će doći i transponiranja tih novih kvalifikacija kaznenih djela. Prema tome, o ovom komentaru koji govorite o nečijem DNK to vi zadržite za sebe. Dolazite iz stranke koja prikriva kriminal na hipodromu, koja čak nema ambiciju niti da zatraži naknadu za oštećenje proračuna Grada Zagreba, uporno slijedi svoje službenike koji su za to očito odgovorni unatoč činjenici da su i drugi jataci u tim procesima priznali krivnju i dobili sudske presude.
Prema tome, o DNK držite se vi vašega moramo, držite se vi Jankomira, držite se Doma zdravlja zapad. Kada bude jednako ambiciozni u osuđivanju tih devijacija onda možete govoriti i o drugima dotada hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika zastupnica Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda Članka 238., poštovani predsjedniče pravomoćno osuđene kriminalne organizacije za korupciju da vam kažem jednu stvar. Kad vi nas nazivate moramo mislite vjerojatno na naše kolege iz zeleno levog fronta koji su nota bene najjača opozicija kome …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić dobivate opomenu …/…
… vašem partneru iz Europske pučke stranke Vučiću jel.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… ovo je replika, kolegice Benčić …
…/Upadica Sandra Benčić: A da zeleno levi front su naši kolege koji su njegova opozicija u Srbiji./…
… dobivate opomenu.
Ne morate biti nervozni, osudite kriminal koji dolazi i iz drugih opcija ne samo iz HDZ-a. Vi ste primjer kako nakon vrlo brzo vremena dođe ovaj sve ono što ste nama govorili dođe i pred vaša vrata, ali razlika između nas i vas je što mi to osudimo a vi ne. Vi svoje štitite. To je razlika.
Izvolite povreda Poslovnika ponovo, imate dvije bit će treća ako nije.

Benčić, Sandra (Možemo!)
… vašem partneru iz Europske pučke stranke Vučiću jel.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… ovo je replika, kolegice Benčić …

Benčić, Sandra (Možemo!)
…/Upadica Sandra Benčić: A da zeleno levi front su naši kolege koji su njegova opozicija u Srbiji./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
… dobivate opomenu.
Ne morate biti nervozni, osudite kriminal koji dolazi i iz drugih opcija ne samo iz HDZ-a. Vi ste primjer kako nakon vrlo brzo vremena dođe ovaj sve ono što ste nama govorili dođe i pred vaša vrata, ali razlika između nas i vas je što mi to osudimo a vi ne. Vi svoje štitite. To je razlika.
Izvolite povreda Poslovnika ponovo, imate dvije bit će treća ako nije.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda Članka 238., razlika između vas i nas je da mi transparentno prikazujemo sve troškove u Gradu Zagrebu za razliku od vas koji to na državnoj razini ne radite. Razlika između vas i nas je da se vama hapse ministri …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić./…
… članovi vaše stranke da ih je 30 moralo otići zbog korupcijskih afera.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić dobivate opomenu broj tri …
…/Upadica Sandra Benčić: Razlika između vas i nas je nebo i zemlja i takva će i ostati./…
… opomenu. To, te vaše floskule o tome da ste vi pošteni to pričajte doma mami i tati oni vam jedino vjeruju jer vas jako i bezrezervno vole, a drugima te priče više prodavati ne možete jer ste uhvaćeni s prstima u pekmezu. Svima je jasno što se zbiva u Gradu Zagrebu, a meni je jako žao što vi to još uvijek ne želite priznati, ali doći će taj trenutak, doći će.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
…/Upadica Sandra Benčić: Razlika između vas i nas je nebo i zemlja i takva će i ostati./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
… opomenu. To, te vaše floskule o tome da ste vi pošteni to pričajte doma mami i tati oni vam jedino vjeruju jer vas jako i bezrezervno vole, a drugima te priče više prodavati ne možete jer ste uhvaćeni s prstima u pekmezu. Svima je jasno što se zbiva u Gradu Zagrebu, a meni je jako žao što vi to još uvijek ne želite priznati, ali doći će taj trenutak, doći će.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je Članak 238., razlika između vas i nas kolegice Benčić je u tome što vi ne znate postaviti nakon toliko dugo godina studiranja ni imovinsko pravni zahtjev da bi građanima Grada Zagreba vlati… vratili milijune koje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Blažanović./…
… ste ukrali na hipodromu, već idete u sudski proces koji će opet građani plaćati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate, dobivate opomenu kolegice Blažanović to je replika.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
238., poštovani predsjedniče sabora vi opet koristite svoju govornicu potpuno neprimjereno da bi se obračunali s nama iako vaši saborski zastupnici završavaju u zatvoru, vaši ministri završavaju, vaši državni inspektori pod kojima se događa uništavanje okoliša …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice, kolega Živković./…
… završavaju zatvoru i svejedno unatoč tome vi koristite svoj položaj da nas opominjete.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković pa i vaši suradnici završavaju u zatvoru, pa kako nevjerojatno je kako vi pokušavate ignorirati ono što se zbiva u Gradu Zagrebu. Visokopozicionirani suradnici gradonačelnika završavaju u zatvoru, vi ne postavljate zahtjev za naknadom, ne znam koja je to poruka i zašto to činite. I sad biste vi htjeli, vi izravno optužujete između ostalog i mene da se šuti, pa neću šutiti vrat ću vam istom mjerom.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., zaista ne vidim nikakvog razloga za ove sukobe jer kad se radi o vrijednosnim stajalištima dakle imate ih potpuno iste. Znači Istanbulska konvencija je najbolji dokaz toga, a ovdje izgleda jedino vodite bitku ovaj tko će više krasti i u tome se natječete.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./…To je poruka svim građanima, a ovaj blef da se međusobno suprotstavljate …
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević dobivate opomenu./…
… samo da zavarate građane za izbore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
…/Upadica Josip Jurčević: Ali i to će građani prepoznati prije izbora./…
Je, je, dobivate opomenu.
Kolega Zekanović, izvolite povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
… samo da zavarate građane za izbore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
…/Upadica Josip Jurčević: Ali i to će građani prepoznati prije izbora./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Je, je, dobivate opomenu.
Kolega Zekanović, izvolite povreda Poslovnika.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče 238., kolega Žika Vojar je vama zamjerio da koristite svoju poziciju, međutim koristi je i on pošto sjedi otraga on drugima snima privatne korespondencije u mobitelu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu bila je replika.
Kolegice Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani gospodine predsjedniče ja mislim da ste vi povrijedili Članak 230. Poslovnika Hrvatskog sabora koji govori da nitko u saboru ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ.
Vi ste ovdje sami sebi dali riječ bez da ste se prijavili, bez da ste dali i sudjelovali ste u raspravi ko bilo koji drugi zastupnik. To odudara i od uobičajenog načina na koji vi vodite ovu sjednicu i predsjedavate ovom sjednicom ali i onoga što je ovdje zapravo utvrđeno kao normalno i pristojno zastupničko ponašanje, pa mislim da ste vi povrijedili Poslovnik ušavši u debatu sa kolegama iz Možemo!.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Obratite se Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav ako smatrate da sam prekršio Poslovnik pa neka oni daj svoj pravorijek.
Sada smo, imamo tako je odgovor odnosno očitovanje kolegice Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Pa evo imam potrebu još nešto dodati u vezi teme otpada s nadom da će doprijeti do pravih ušiju. Dakle, krenula sam putovati Hrvatskom tragom vaših prljavih poslova, obišla sam Gospić gdje je zakopan opasni otpad, uz pomoć vašeg Mikulića otpad je ilegalno odložen i u Benkovcu, Poznanovcu i Senju, bila sam u Pazinu i tamo ste izve… izdali dozvolu za uvoz otpada tvrtki koja je bila samo paravan za ilegalno odlaganje otpada. Ne samo što izdajete dozvole za uvoz otpada nego potom ne vršite nikakav nadzor i to ne može biti slučajno. A onda još od ugroženih općina gdje je s vašom dozvolom otpad ilegalno odložen tražite da financiraju 15% troška sanacije onečišćenja, a radi se o milijunima eura, a oni niti su izdali dozvole niti su odgovorni za nadzor. Zašto bi Gospić, Benkovac ili Pazin plaćali vaše greške? Bila sam i u Sisku gdje ste bez ikakvih mjera zaštite dopustili da se premjesti otpad iz Biljana Donjih koji ispušta štetne tvari i taj vaš propust košta nas više milijuna eura kazne koja vam je izrečena.
Konstantno generirate incidentne situacije i kriminalne afere.
Bila sam i u Kaštel Sućurcu, u Solinu, u Gornjem Sitnom, na području Splita i Zvečanju, na području Omiša tamo se organizirano razara priroda i zagađuje okoliš ilegalnim odlaganjem nezamislivih količina svakojakog građevinskog otpada ugrožavajući zdravlje stanovnika i to na očigled svih. Svi ti kriminalci godinama i nakon intervencije Državnog inspektorata i dalje otvoreno krše zakone. Javljaju mi se građani iz cijele Hrvatske sa istim problemima sa područja Trogira, Zaprešića, Samobora, Istre i drugih mjesta. Sve to nije slučajno. Sve je to posljedica korumpiranog sustava koji ste izgradili.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Otpadni kriminalci ne djeluju unatoč državi nego zahvaljujući njoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Radojčić.
Imamo povredu Poslovnika, kolegice Vučemilović izvolite.

Vučemilović, Vesna (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Članak 238. pa jako je simpatično slušati kolegicu Radojčić kako obilazi Hrvatsku, ali nikako da stigne do Jakuševca. Pa kad ćete otići na Jakuševac kolegice Radojčić?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Vučemilović, bila je replika.
Dobivate opomenu.
Idemo dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
19. pitanje zastupnik Antun Kliman postavlja ga ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Mikuš-Žigman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovana ministrice Vlade Republike Hrvatske je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o regionalnom razvoju kojim se između ostalog uređuje strateški okvir politike regionalnog razvoja, osnažuje se dijalog sa jedinicama lokalne samouprave, jača politika urbanog razvoja ali i unapređuje odredbe vezane uz područja sa razvojnim posebnostima.
Između ostalog prema novom zakonu među područja koja se smatraju područjima sa razvojnim posebnostima uz brdsko-planinska područja i otoke dodana su i pogranična područja čime će biti omogućeno da se i za njih posebnim programima uređuje provedba razvojne politike. Već i danas se u ova područja ulažu značajna nacionalna sredstva, ali i sredstva iz različitih prekograničnih programa EU. Međutim, u prvom čitanju čuli smo kao i obično od kolega iz oporbe kako to nisu razvojni programi i nisu to projekti ulaganja, nego da je to nešto sasvim drugo.
Međutim, svjesni smo kada se oni izrealiziraju da su u prvim redovima i zahvaljuju se Vladi RH, zahvaljuju se europskim fondovima ma šta to značilo da su dobili sredstva i da su se ti programi i izrealizirali. Normalno ne očekujemo velike, dakle pohvale Vladi RH koja je vođena HDZ-om, dakle za to je rezerviran, taj termin rezerviran za atribut kada je nešto ružno, ali i kada je nešto o.k. onda je to samo Vlada RH i to je samo, to su samo europski fondovi pa molim komentar na ovu činjenicu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Mikuš Žigman, Nataša
Hvala lijepo predsjedniče Sabora.
Cijenjeni zastupniče Kliman kao što ste i sami rekli, dakle pred nama je drugo čitanje, odnosno Konačni prijedlog zakona o regionalnom razvoju. Ono što on donosi jest nastavak jedne kvalitetne politike, odnosno ulaganja u ravnomjerni razvoj svih naših područja, ali na način da se o tome kvalitetno i kontinuirano komunicira sa svim jedinicama regionalne i lokalne samouprave i temeljem toga naravno definiraju programi i projekti koji će tome doprinijeti.
Posebno ste se osvrnuli na područje prekogranične suradnje. Upravo prekograničnu suradnju ističemo kroz konačni prijedlog zakona kao jedan element koji je posebno potrebno poticati s obzirom da su to područja koja ipak zbog svojih geografskih osobitosti, zbog svog položaja zahtijevaju poseban programski pristup. Međutim, važno je isto tako reći da je to suradnja koju mi već, dakle njegujemo. Kako ste i sami istakli kako kroz nacionalne programe tako i uz potporu sredstava iz zajedničkog europskog proračuna, pa evo mogu istaknuti da Hrvatska u ovom trenutku sudjeluje dakle u 13 takvih programa. Vrijedni tristotinjak milijuna eura, odnosno to je ono što u ovom trenutku imamo u provedbi.
1500 korisnika takvih programa, 1300 vrijednih projekata. Dakle, ja bih željela s obzirom na ono što se molo čuti u prvom čitanju reći kako to nikako nisu samo projekti tehničke pomoći već se tu radi i o vrijednim strateškim projektima. U tom kontekstu mogu istaknuti projekt ulaganja u Centar za vatrogastvo, odnosno obuku vatrogasaca u Vučevici pored Splita. Taj projekt nema samo nacionalnu dimenziju, nego je regionalno pozicionirao Hrvatsku kao centar kroz koji će se obučavati, donosno educirati vatrogasci iz šireg područja, a budući vi dolazite iz Istarske županije evo dozvolite mi istaknuti i projekt prekogranične suradnje u sustavu hitne medicinske zaštite koji je u stvari poslužio kao pilot projekt za nastavak institucionalne suradnje u pograničnom području upravo u nadogradnji i pružanju hitne medicinske skrbi našim građanima. To ćemo nastaviti i kroz naredno financijsko razdoblje i u okviru sljedeće financijske perspektive je predloženo 10 milijardi eura na razini EU za INGEREG programe i Hrvatska će u tome i nastaviti sudjelovati.
Na kraju bih se osvrnula na ono što ste i sami istakli, dakle često se ovi projekti i programi rekla bih uzimaju zdravo za gotovo, odnosno nekako se podrazumijeva da je Hrvatska prepuna europskih projekata i da je to došlo eto možda samo od sebe. To nikako nije tako, dakle postoje institucije, Vlada RH koja je ispregovarala ta sredstva kako sredstva koja se koriste za ove programe prekogranične suradnje, tako i cjelokupni višegodišnji okvir koji sada koristimo, a govorimo o gotovo 15 milijardi eura.
Nadalje, mogli smo čuti od ministra financija rezultate u provedbi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, dakle i daljnjih 10 milijardi eura i svega toga ne bi bilo da te programe nismo pripremili, da se oni nisu stavili na raspolaganje krajnjim korisnicima, da nisu sklopljeni ugovori i da nismo kroz praćenje provedbe osigurali da su sredstva pravodobna …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… legalno i zakonito iskorištena.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Evo ministrice izuzetno sam zadovoljan vašim odgovorom. Dakle, u ovom prvom dijelu istaknuli ste ova dva projekta dakle u Vučevici i u Istri, izuzetno vrijedni projekti i mi znamo pogotovo za naše stanovnike u Istri koji žive uz granicu sa Slovenijom koliko, koliko su značajni i koliko olakšavaju život na tim područjima.
Ali evo osvrnuo bi se i na ovaj drugi dio vašeg odgovora, dakle ipak Vlada RH vođena HDZ-om i Andrejom Plenkovićem je uspjela osigurati jako puno sredstava i jako puno programa i to treba naglašavati, dakle nije to neka, neka Vlada u zraku nego utemeljena je na koaliciji, na većini koju vodi HDZ i svi ovi programi koji jesu ne bi bili izrealizirani, ne bi bili na stolu našim jedinicama lokalne samouprave da nije bilo ove Vlade i da nije bilo ministarstva kojeg vi vodite. Dakle, u svim, u svim segmentima, ali isto tako treba napomenuti da izostaje ipak na neki način malo priznanje jedinice lokalne samouprave kada otvaraju te projekte, pa nekada se dogodi i da se ne pozovu ni predstavnici Vlade ni predstavnici ministarstva na njihovo otvaranje ako je to u slučaju da se, da se vlast, da vlast obnašanju oporba u odnosu na nas.
Tako da evo čestitam na ovim programima i nadam se da će se prepoznati i dalje ono što radi Vlada RH za jedinice lokalne samouprave.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 20 pitanje, zastupnik Željko Turk postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče Vlada, potpredsjednici, ministri, uvažene kolegice i kolege pitanje postavljam potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova gospodinu Božinoviću.
Dakle, za 2-3 dana točnije 10. travnja države članice EU započinju sa jednim potpuno, potpuno novom primjenom sustavka ulaska izlaska dakle EES Entry/Exit System čime novi način digitalizirani način evidentiranja prelazaka vanjskih granica Schengenskog prostora ulazi u svoju završnu operativnu fazu. Riječ je o jednom od ključnih informacijskih sustava EU u području upravljanja granicama kojim se modernizira, unaprjeđuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u Schengenski prostor.
RH i to zaista treba pohvaliti aktivno je sudjelovala u tom procesu te od strane Europske komisije i prepoznata upravo pohvaljena kao jedna članica koja EES sustav provodi i pravodobno, učinkovito i u skladu s pravnom stečevinom EU čime je zapravo i potvrđena visoka spremnost i profesionalnost naše hrvatske granične policije.
Možete mi gospodine potpredsjedniče meni i nama pojasniti što se očekuje prilikom potpune primjene EES sustava, dolazi li do značajnih promjena? B) dakle to zapravo znači da od 10. travnja evidentiranje prelazaka granice putem pečata zapravo prestaje kada govorimo o trećim zemljama, da li je to točno i što će zapravo sustav sve evidentirati kada govorimo u odnosu na ono što u njemu se traži i zašto se taj sustav i primjenjuje? Da li očekujemo gužve na granicama posebno prema zemljama van Schengena i gdje su ovdje Hrvati iz Bosne i trećih zemalja i koje eventualno nedostatke a posebice prednosti se od ovoga očekuju?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi gospodine zastupniče na vašem pitanju. Točno je za par dana počinje potpuna primjena Entry/Exit sustava na razini EU, dakle u svim državama članicama. Na svim graničnim prijelazima će se provoditi jedinstven sustav evidentiranja svih državljana trećih zemalja. Dakle, tu odmah da odgovorim to se ne odnosi na državljane RH, na državljane EU pa također ni na Hrvate iz BiH koji uglavnom imaju hrvatsko državljanstvo a i inače na sve naše državljane ne samo one koji žive u Hrvatskoj.
To je po prvi puta da EU ima uvid u to tko ulazi i tko izlazi sa teritorija EU i da je ta informacija poznata svim policijama EU u jedinici vremena, dakle netko uđe primjerice u Hrvatsku to može vidjet policija u Portugalu ukoliko joj je to bitno. Dosad je to se radilo sa tim putovnicama kao što ste rekli pečatiranje, naravno da to nije bila evidencija koja je bila poznata svima i ovaj sustav je uveden prije svega iz razloga sigurnosti jer po prvi puta ćemo na teritoriju EU znati tko je ušao, koliko se zadržao i kad je izašao sa područja EU. To znači da oni koji su produženo boravili mimo propisa će bit odmah evidentirani i dobit će nalog da napuste teritorij EU. To znači bolju sigurnost u smislu svih onih koji su sigurnosno suspektni.
Mi smo već mjesec dana u Hrvatskoj u potpunosti primjenjujemo na svim graničnim prijelazima, tako da za 2-3 dana se nama neće tu kad govorimo o policijskom radu promijeniti nešto novo.
Inače sustav postupno se uvodi od 10. mjeseca prošle godine i od tada je više od 30 milijuna ljudi prošlo kroz ovaj sustav na razini Europske unije u Hrvatskoj 3,7 milijuna, na razini Europske unije 17000 odbijeno upravo iz tih sigurnosnih razloga. U Hrvatskoj nekih 10% 1500, inače ukupan broj koji odbijen je više od 3000, ali ovo drugo su neki drugi uvjeti ne dobra putovnica ili neki, neispunjavanje drugih uvjeta ili kad govorimo o sigurnosnim uvjetima to je itekako velik dobitak.
Što se tiče gužvi one su ne u ovom trenutku ne možemo govoriti da ih je puno, međutim očekujemo da će ih biti nešto više tijekom sezone kad govorimo o dolascima iz ovih trećih zemalja. Naravno tu ćemo pomoći državljanima EU ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti da se uvedu trake koje mogu koristiti državljani EU ne samo na području Hrvatske, nego i na području trećih odnosno susjednih zemalja tako da mislim da sa ovim Europa ulazi u jednu novu fazu, u jedno razdoblje digitalizacije koje je izravno u funkciji povećanja sigurnosti EU a time i Republike Hrvatske.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
I sami ste rekli, dakle Europa ulazi u jedan novi sustav kada govori o sudbini svojih granica, ali bih jasno ovdje i pohvalio i posebno apostrofirao ulogu i hrvatske Vlade, hrvatske države odnosno Hrvatske policije kada je o toj prevažnoj temi riječ, a ona se zove sigurnost.
Sami smo svjedoci aktualnih svjetskih događaja i ja bih rekao nesigurnosti u čitavome svijetu. Svjesni smo bogu hvala ja bih rekao visoke sigurnosne politike, ali i sigurnosti naše zemlje što je izuzetno bitno ili prebitno za jasnu sigurnost svakoga od nas, ali bih rekao i za naš ukupni gospodarski i ini razvoj. Ta sigurnost je svakako jedna od bitnih čimbenika uz našu ponudu i razvoja hrvatskog turizma, gdje zaista Hrvatska je i prepoznata kao zemlja u kojoj se može sigurno boraviti. Da je tome tako govore i evo drago mi je to bilo čuti od ministra turizma i o novim brojkama kada govorimo o dolascima u Hrvatsku, pa i u ovo sada blagdansko vrijeme kao takovo. Ali ću reći i još nešto da je sigurnost posebno bitna i u konceptu ukupne investicijske klime, dakle zaslugom politike Vlade, novim mjerama, našim kreditnim rejtingom dolazimo do novog trenutka u kojem postajemo zaista prihvatljivi kao investitori, a tu smatram da je pitanje sigurnosti jedan zaista bitnih segmenata u tom mozaiku svega onoga što odlučuje kako dolazak samoga turista, ali isto tako i stranog investitora u našu zemlju.
Jasno pohvaljujem i ove mjere učinkovitost Hrvatske policije i preuzimanje još te jedne bitne uloge na schengenskoj granici.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 21. pitanje zastupnik Boris Lalovac postavlja ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani ministre Šušnjar.
Stabilnost cijena jedna je od najvažnijih instrumenata ne samo ekonomskih ciljeva, nego i političkih ciljeva. Na žalost u zadnjih nekoliko godina politički ciljevi globalno se zapravo narušavaju nestabilnošću cijena, odnosno energetskim napadima. Energija je danas postala oružje, na žalost. Globalizacija više nije ono što je nekad bila i jednostavni svi lanci se raspadaju i oni koji žele zloupotrijebiti koriste nestabilnost, međutim netko na toj nestabilnosti i profitira.
Glavni pokretači inflacije 2022., 2023. godine prema podacima MMF-a i prema podacima Europske središnje banke bili su ekstra veliki profiti. To je čak i javno rekla predsjednica Europske središnje banke gospođa Legard. Sad me zanima, Vlada je tada djelovala sa određenim mjerama kao izvanredna dobit, ne samo naša Vlada nego i brojne druge Vlade. Danas se na žalost nalazimo u sličnom šoku, znači na šoku ponude gdje ponovo se otvaraju pitanja da li će oni koji su to iskoristili 2022. i potaknuli snažniji rast cijena nego što je trebalo to ponovo iskoristiti i onda ćemo ponovo kasniti jel' dvije, tri godine da bi spriječili, spriječili širenje inflacije.
Moje je pitanje da li razmišljate o kojim instrumentima u sustavnoj borbi protiv inflacije, jer ovo više na žalost nije inflacija potražnje, ovo je inflacija ponude jel'? Šokovi su na strani ponude i mjerama koje koristi na žalost Europska središnja banka su propale, to sada svi više govore. Znate zašto? Zato što Europska središnja banka jedino se može boriti ako se govori o inflaciji na strani inflacije potražnje.
Moje pitanje vama koji sustav još instrumenata koristite, možemo koristiti kao prevenciju da oni koji su neopravdano podizali cijene …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Lalovac, vrijeme./…
… da ih spriječite. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Vrijeme debelo istječe.
Izvolite odgovor ministre.

Šušnjar, Ante (DP)
Poštovani predsjedniče, poštovani zastupniče Lalovac.
Kao što ste i sami naveli ova inflacija je uzrokovana poremećajima na svjetskim tržištima energenata, a Vlada Republike Hrvatske je djelovala promptno sa mjerama prema našim građanima i gospodarstvu i mogu vam reći da je na Vijeću ministara za energetiku, ali isto tako i na Europskom vijeću vladao veliki interes za mjere koje smo mi donijeli od strane kolega koji su nakon nas donosili takve mjere da bi zaštitili standard građana i gospodarstva.
2016. godine cijena dizela je recimo iznosila 1,13 eura po litri, a prosječna neto plaća je bila 749 eura i mogli ste kupiti 663 litre goriva. Danas uz prosječnu plaću od 1511 eura i cijenu dizela od 1,85 eura možete kupiti 817 litara dizela.
To je 23% više. Te brojke jasno pokazuju da realni standard nije pao, nego dapače da je rastao. Hrvatska danas ubrzano stiže i nivo razvoja EU. U Republici Hrvatskoj je uloženo više od 54 milijarde, pri čemu su 32% tog iznosa realizirano u posljednjih 5 godina.
Istodobno proveli smo i administrativno rasterećenje za gospodarstvo u visini 350 milijuna eura. To jasno pokazuje da gospodarstvo snažno raste, privlači kapital i otvara nova radna mjesta, a upravo takav rast investicija i plaće objašnjava i dio inflatornih pritisaka. Hrvatska danas ima rekordnu zaposlenost i povijesnu nisku nezaposlenost što potvrđuje da se radi o stvarnom rastu gospodarstva i standarda. Mi kao Vlada paralelno provodimo i provodit ćemo mjere zaštite građana i gospodarstva čime je ublažen inflatorni udar i očuvana je socijalna stabilnost.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Rekli ste da je 2016. bilo 1,13. Znate koliko je bilo prošle godine u ovo doba? 1,28, 1,28. Znate šta to znači? Kada se bude mjerila inflacija sada u travnju kada bude 1,85 na odnosu na prošli travanj jel' tako ste Državni zavod za statistiku vodi jel' povećanje će vam biti ogromno i to će se preliti uz onu cijenu energije što znači da nema šanse da inflacija u travnju bude manja od 5 i pol posto. Nema šane! Zašto? Zato što je i prošle godine plavi disel u ovo isto doba bio 0,68, danas je 1,39. Sto posto. Na žalost statistika je nešto što će to izračunati.
Ja ono što vama pokušavam reći i premijeru šta da radite, kojim novim instrumentima da je vodite? Europska središnja banka to više ne može napraviti jer na žalost ona rješava, ona samo sa podizanjem kamatnih stopa može ponovo raditi velike probleme na strani potražnje. Ovo što se sad dogodilo imate impuls ii povećavanje i širenje vama će doći za 3 mjeseca da se vam povećavaju plaće. Ono što ja vama predlažem, ono što se premijeru trebalo predložiti kada se donose mjere vi ste morali imati da ne kažem input, output tablice. Znači ukoliko se znači sustavno važne strukture i sustavno važne cijene, znači vi u sekundi, znači to koriste već brojne zapadne zemlje, znači input, output tablice kako i gdje, kako će vam se to proširiti na ekonomiju? I na taj način ćete probati vidjeti tko je u tom lancu profitirao ne poslije, nego odmah. To premijer treba imati. To imaju druge zapadne zemlje, koriste to. Ja se nadam da će netko ako bude imao da ne kažem da me ne bi krivo shvatili vrijeme za kavu, za ovakve stvari vrlo rado.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 22. pitanje zastupnik Maksimilijan Šimrak postavlja ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu, izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre Fuchs.
U tijeku su najveća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu naše zemlje, ulaže se u vrtiće, škole, fakultete. Samim osnivačima itekako puno znače bespovratna sredstva koja osiguravate kako bi se škole, odnosno kako bi se u školama moglo uvesti jednosmjenska nastava. Naravno ulaže se i u izgradnju i dogradnju sportskih dvorana. Tu je jedan kontinuitet i konstanta zapravo sve boljih i boljih uvjeta za našu djecu i mlade.
E sad ono što mene zanima je iz vaše perspektive kako vi kao resorni ministar vidite kako teče ovaj investicijski ciklus i kada po vama možemo očekivati da će se u svim školama u Republici Hrvatskoj uvesti rad u jednoj smjeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministre.

Fuchs, Radovan (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče da, mislim da je već svima jasno da u okviru vladinog programa jedan od 4 prioriteta je upravo obrazovanje i da smo zahvaljujući tom principu Vlada je uspjela osigurati najveća moguća sredstva do sada koja se odnose na infrastrukturu, obrazovanje od dječjih vrtića pa do najviših razina, dakle sveučilišnih i za to stoji, je stajalo na raspolaganju 3,2 milijarde eura.
Vrtiće mislim da smo riješili više-manje i da smo ostvarili onaj cilj i da će sigurno svako dijete u Republici Hrvatskoj do 2029. i 2030. imati mjesto u dječjem vrtiću to se lagano i sada ostvaruje. Ali kad govorimo o školo gradnji naša predviđanja su da ćemo do kraja desetljeća imati 91% škola u Republici Hrvatskoj koje će raditi u jednoj smjeni, a u tih 91% škola školu će pohađati u jednoj smjeni 82% učenika osnovnih škola, o njima govorim.
Za takav zamah, za ostvarenje tog cilja stajalo je na raspolaganju 1,44 milijarde eura, dakle Vlada je osigurala taj dio novca i još dodatnih 510 milijona eura iz državnog proračuna što čitav taj investicijski ciklus diže na vrijednost gotovo 2 milijarde, odnosno točnije 1,9 milijardi. Do sad smo izdali suglasnosti za ukupno 377 projekata školo gradnje vrijednosti 1,7 milijardi, a to će kad govorimo o ovim izdanim suglasnostima značiti da će se sagraditi novih 633 000 kvadratnih metara školskog prostora. Tu su uključene i školske sportske dvorane. Dakle, 290 osnovnih škola će u potpunosti prijeći u jednu smjenu, 3 centra se grade za odgoj i obrazovanje i 266 školskih sportskih dvorana. To sad je potpisano ugovora, što znači da već sada osnivači raspolažu sredstvima za 288 projekata i sutra ćemo dodijeliti još dodatnih 52 projekta, što to cijeli ukupni broj projekata diže na 340 ugovora. E sad kad me pitate što i kako rekao sam na početku, naše prognoze su 91% škola, ostaje 8% škola, 18% učenika će pohađati i dalje ovaj u dvije smjene školu. To je nažalost inače bih rekao da ide odlično, ide jako dobro ovaj čitav postupak, ali nažalost od tih 18% učenika, to vam je na razini Hrvatske 52 tisuće učenika, al od tih 52 tisuće učenika, 36 tisuća učenika, 2/3 vam je Grad Zagreb i u ovih 8% škola za koje osnivači uopće nisu podnijeli zahtjev za suglasnosti opet je najveća većina je u Gradu Zagrebu. Da li će taj postotak, ovih 8% se smanjiti? Hoće nešto za možda 1-2%, tu negdje s obzirom da osnivačima dakle županijama i gradovima stoji na raspolaganju još neki mehanizmi koji se mogu…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…presložit, a to je različita…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…mogućnost upisa u škole i razredne odjele, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem.
…/Upadica predsjednik: Ministre, isključite se molim vas. Izvolite./…
Zahvaljujem se ministre na ovom stvarno iscrpnom odgovoru koji pokazuje da je obrazovanje kao što ste i rekli itekako ključni prioritet Vlade RH. Mislim da se svi ovdje možemo složiti kako je upravo obrazovanje jedan od glavnih temelja svakog uspješnog društva. Ako želimo Hrvatsku koja napreduje, koja je konkurentna i koja se može nositi sa izazovima koje nosi sa sobom današnji moderni svijet onda moramo ulagati u ono što je najvrijednije u Hrvatskoj, a to su upravo djeca i mladi ljudi. I iz tog razloga modernizacija obrazovnog sustava koju smo prioritizirali na početku ovoga mandata, više nije stvar nekakvog izbora nego je postala nužnost, postala je nužnost jer mi našim mladim ljudima moramo osigurati znanja i vještine kako bi oni se mogli baviti zanimanjima budućnosti, a to je moguće samo ako imaju dostupno, kvalitetno i suvremeno obrazovanje i zato mislim da će upravo ova investicija, investicija u obrazovni sustav biti jedna od najvažnijih koju ćemo napraviti kao država, koju ćemo napraviti kao društvo jer će se kroz taj isti obrazovni sustav oblikovati generacije, a samim time i odrediti budućnost Hrvatske.
Podatke koje ste iznijeli za Zagreb za mene su nažalost poražavajući i mislim da su najbolji pokazatelj kako se ponovo zbog jedne neefikasne i neorganizirane gradske uprave Grad Zagreb dovodi u situaciju da umjesto da bude predvodnik i primjer svim ostalima u RH u ovako važnim procesima, dolazi na posljednje mjesto, a to je zahvaljujući i na nesreću svih onih koji žive u Gradu Zagrebu zbog nesposobnosti aktualnog gradonačelnika i gradske vlasti, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 23. pitanje, zastupnica Sanja Bježančević postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, vi upravljate resorom koji zahtijeva izrazitu ozbiljnost, ali i stručnost, posebno u današnje vrijeme globalnih potresa i to je nešto s čime se vjerujem vi i ja možemo složiti. Paralelno, vi kao potpredsjednik Vlade i ministar obrane morate voditi razgovore o sigurnosnim posljedicama rata, naoružavanju, o globalnim geopolitičkim strategijama sa koalicijskim partnerima za koje se ispostavilo da na karti svijeta ne znaju gdje se nalazi Iran. Je li to vama okej, dakle je li vam okej donositi odluke s ljudima koji misle o tako važnim pitanjima, dakle obrane i nacionalne sigurnosti, sa ljudima koji misle da se Iran nalazi na Sjeveru Afrike? I treba li se hrvatska javnost, dakle građani RH samo mrvicu zastrašiti kada je na dnevnom redu koalicijskih sastanaka pitanje obrane i nacionalne sigurnosti ili nas sve skupa treba uhvatiti ozbiljna panika?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade, izvolite odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS.
Uvažena zastupnice Bježančević, mi u pravilu kad razgovaramo o sigurnosti, o strategiji sigurnosti, o našim planovima i o svemu onome što čini Hrvatsku sigurnijom i spremnijom na izazove, razgovaramo uglavnom sa, na Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu razgovaram sa premijerom, razgovaramo sa generalno i sa cijelim parlamentom hrvatskim jel vi donosite određene odluke i određene dokumente temeljem kojih mi kreiramo našu strategiju sigurnosti, nacionalne sigurnosti i obrane itd.. Netko ko u tom trenutku se zadesi da ga se pita gdje je Iran i on ga u tom trenutku ne može pronaći, to nema nikakve veze sa onim o čemu ste vi postavili meni pitanje, a to je strategija, sigurnost, nacionalna sigurnost, naše naoružavanje i generalno sve ono što ja kao ministar obrane činim, apsolutno nema nikakve veze, niti to ne vidim nikakvu poveznicu sa tim pitanjem i sa stanjem naše nacionalne sigurnosti. Ono što je ključno naglasiti da je Hrvatska započela i hrvatska Vlada je započela povijesni proces modernizacije, ja bi rekao prvi povijesni, prvi, dosada nije bilo modernizacije ovih razmjera Oružanih snaga RH i on će se dovršiti u 2030.g. neovisno da li netko zna pronaći Iran na karti ili ne, svoje stvari koje mi ovdje činimo i radimo i ja kao ministar i Vlada RH, a naravno i vi ovdje kao parlament, apsolutno nema nikakve veze. Budite uvjereni da će oružane snage biti spremne za sve izazove i sada su spremne za sve izazove koji su ispred nas stavljene, da će Hrvatska biti sigurna i hrvatski narod da je siguran i to će tako u budućnosti i ostati, sve drugo je u ovom trenutku nebitno, vrlo dobro se zna s kime ja kao ministar komuniciram, na koji način, na kakav način i kako se stvaraju svi preduvjeti da Hrvatska bude sigurna, da oružane snage budu naoružane, modernizirane, opremljene i da jednostavno hrvatski narod može mirno spavati, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Dabro izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo predsjedniče, Čl. 238..
Uvažena kolegice, ti što nisu znali pokazati na karti gdje je Iran, znali su uzeti pušku, stvoriti ovu hrvatsku državu odležati u logoru preko 11 mjeseci i omogućiti da vi sjedite ovdje. Sram vas bilo!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabro, ovo nije bila povreda Poslovnika, to je bila replika, tako da vam moram dati opomenu.
I izvolite sad očitovanje kolegice Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Vi ste zapravo ministre vašim odgovorom rekli jako puno, ne znam jeste li toga svjesni, ali ja ću vas podsjetiti na to da pripadate Vladi koja je već pokazala ozbiljne propuste u vašem resoru. Podsjetit ću samo na nabavku aviona, velebno najavljeno stižu F-16, što se dogodilo nakon toga? Isto tako promaknulo vam je da je Srbija nabavila opasne dalekometne rakete, dakle svako malo se dogodi nekakav propust i naravno da je onda opravdano zapitati se, kako je moguće da o važnim nacionalnim pitanjima, pitanjima sigurnosti, mi ovisimo o rukama ljudi koji blage veze nemaju gdje je Iran. A vi gosp. Dabro, vi ste čovjek koji daje pušku u ruku maloljetnom djetetu i vi nekom pričate o sramoti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada imamo novi krug povreda Poslovnika, prvi je kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gosp. predsjedniče, čl. 238..
Poštovana kolegice, koliko vi vrijedite odnosno koliko se razumijete u obranu i koliko uopće značite na prostoru Slavonije odakle dolazite, vidljivo je na prošlogodišnjim lokalnim izborima kad ste se kandidirali…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šašlin./…
…za županicu i potonuli kao brod Titanik u Panonskom moru i ostali na dnu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Čl. 238., iznošenje neistina, znači dovoditi u korelaciju poznavanje zemljopisa ili ne znam poznavanje vojne naobrazbe mislim da je degutantno. Mislim da kolegice i vi ne znate gdje je Golubov kamen, ali govorit nekome ko je možda kao i ja visoki časnik ili u ovome domu HV-a da ne zna ništa o obrani, vi ste sada rekli DP, mislim da je u najmanju ruku sramotno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, replika je bila, dobivate opomenu.
Kolega Dabro izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Čl. 238., vrijeđanje saborskih, saborskih zastupnika.
Gdje ste vi vidjeli da ja dajem djetetu pušku u ruku? Ajd pokažite mi to i pokažite hrvatskoj javnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabro, ovo je bila isto tako replika, dobivate opomenu.
Kolega Mišić izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući, povrijeđen je čl. 238., vrijeđanje saborskih zastupnika.
Možda mi nismo znali gdje je Irak, Iran i sve ostalo, ali vrlo dobro smo znali gdje su granice hrvatske države i znali smo je odbraniti za razliku od nekih, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mišić, isto tako bila je replika sa vaše strane, pa vam dajem opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 24. pitanje, zastupnik Predrag Štromar pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepo gosp. predsjedniče sabora.
Poštovani gosp. predsjedniče Vlade sa suradnicima.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre gosp. Bačiću, sutra u saborsku raspravu stiže Konačni prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju, krovnom zakonodavnom okviru koji za cilj ima uređenje sustavno organizirane stanogradnje, te povećanje ponude priuštivih stanova za najam i kupnju. Novi Zakon o priuštivom stanovanju ključna je mjera hrvatske Vlade za borbu protiv visokih cijena nekretnina. Cilj mu je izgradnja i obnova preko 20 tisuća stanova i kuća za najam i prodaju po pristupačnim cijenama u iduće 4.g. uz uvođenje strogih ograničenja za preprodaju i komercijalni najam. Vidim da zakon predviđa snažnu ulogu JLRS u njegovoj provedbi i to kroz osnivanje javnih ustanova za priuštivo stanovanje, čime općine, gradovi i županije postaju aktivni nosioci stambene politike. Obzirom da će upravo JLS biti nositelj stambene politike, izgradnje i planiranja, ključno je da razumijemo stvarni financijski teret koji ih očekuje kako bi mogli procijeniti koliko će ovakav model priuštivog stanovanja biti realno provediv u praksi, posebno u fiskalno slabijim jedinicama.
Moje konkretno pitanje glasi, koliko se u postocima može očekivati sufinanciranje sa nacionalne razine za izgradnju stanova koje grade javne ustanove, općina, gradovi i županija?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade, izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gosp. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, kao što ste i sami rekli, sutra će u saboru biti u drugom čitanju Konačan prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju kojim zakonom ćemo staviti van snage Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, kojim ćemo zakonom utvrditi nove modele provedbe priuštivog stanovanja u Hrvatskoj kroz izgradnju višestambenih zgrada ili obiteljskih kuća, kroz rekonstrukciju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, kroz aktivaciju praznih stambenih jedinica, kroz potpore za kupnju prve nekretnine, kroz razvoj neprofitnih stambenih zadruga. Ono što je važno i što ste vi postavili pitanje je, veliki doprinos i novu i veliku ulogu JLS, a prvi puta i područne samouprave odnosno županije. Vi ste mi postavili konkretno pitanje, što to znači ovaj zakon za javnu ustanovu koju osnuje jedinica lokalne ili područne samouprave u financijskom smislu? I kako ste mi postavili konkretno pitanje, ja ću vam dati konkretan odgovor na jednom primjeru u Hrvatskoj. Mi smo krajem siječnja u Karlovcu položili kamen temeljac za izgradnju višestambene zgrade sa 50 stanova. Vrijednost te investicije, evo gradonačelnik Karlovca zna, iznosi 5 milijuna i 800 tisuća eura. Da je ovaj zakon bio na snazi i da je grad Karlovac odlučio osnovati javnu ustanovu njemu bi RH odnosno APN doznačio toj ustanovi koju osnuje grad Karlovac 50% vrijednosti zato što prema ovom zakonu višestambene zgrade koje su, koje imaju više od 10 stambenih jedinica, 50% ih mora biti u najmu, 50% ide u prodaju. Kako će ta javna ustanova 50% tih stambenih jedinica prodati na tržištu i zato uprihoditi sredstva, a preostalih 50% koji idu u najam će financirati RH, dakle 2 milijuna i 900 tisuća, koliko bi ta zgrada vrijedila, bi se proslijedilo od APN-a njihovoj javnoj ustanovi. No kako vrijednost kvadrata u toj JLS bi prema ugovorenoj javnoj nabavi iznosila 1900 eura a medijalna cijena u Karlovcu je 1770 eura, tu razliku između stvarno ugovorene cijene i medijalne cijene će još dodatno APN osigurati JLS odnosno njenoj ustanovi. Pa konkretno dakle na jednom primjeru grada Karlovca bi APN doznačio ustanovi oko 55%, negdje oko 3 milijuna i 200 tisuća eura bi doznačio gradu Karlovcu, a preostali iznos će njegova ustanova naplatiti prodajom, prodajom tih istih 50% stanova koji temeljem zakona idu u prodaju. Ja mislim da je to iznimno poticajna mjera kako bi se JLS još dodatno uključile u realizaciju Zakona o priuštivom stanovanju i omogućili priuštivo stanovanje svojim sugrađanima, kako onima koji će kupiti nekretnine u toj višestambenoj zgradi, tako i onima koji će biti u najmu, taj će najam biti priuštiv. Otprilike vam je slična situacija će biti i sa rekonstrukcijom tih zgrada i sve ono što smo zakonom predvidjeli, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje kolega Štromar.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa.
Gosp. potpredsjedniče, mislim da ste dosta lijepo to objasnili i da će sad biti lakše onim načelnicima, gradonačelnicima, županima i vijećnicima odlučiti o tome da se krene već sad iako zakon nije donesen, one sve radnje koje trebaju prije napraviti jer puno toga treba prije napraviti i mislim da novi zakon predstavlja izvrsnu priliku da riješimo gorući problem priuštivog stanovanja jer donosi realne prilike, ali i konkretne obaveze i fiskalne rizike. Drago mi je da ovaj zakon odgovara na nove stambene izazove, naglasak je stavljen na održivost, dostupnost, ravnomjeran razvoj naselja i demografsku revitalizaciju. Priuštivo stanovanje je trenutno zajedno sa energetskom politikom sigurno jedna od najbitnijih tema i izazov kojim se trebamo baviti, a ne sa ideologijom i raznim nestašlucima, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
25. pitanje zastupnica Marijana Petir postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Evo hvala vam lijepo predsjedniče sabora.
Poštovani premijeru.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre Anušiću, izvrstan odaziv na temeljno vojno osposobljavanje pokazatelj je da ustvari mladi žele sudjelovati u obrambenom sustavu RH. Gotovo 100%-tni odaziv poruka je ujedno i onima koji su cijelo vrijeme zagovarali propast tog projekta i protivili se uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja jer su im mladi ustvari pokazali da za razliku od njih su spremni braniti domovinu i služit joj.
U razgovoru sa nekoliko veleposlanika iz država članica EU informirana sam da oni ustvari sa jednom velikom podrškom gledaju na ovaj proces koji je Hrvatska provela u tako kratkom vremenu i da su rekli da u njihovim državama to ne bi bilo moguće izvesti na taj način unatoč stvarnim potrebama za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja zbog sigurnosne situacije.
Svjedoci smo i da se događa ubrzana transformacija suvremenog ratovanja u kojem bespilotni sustavi i zračni napadi postaju ključni čimbenici. To nam potvrđuju i aktualna iskustva iz ratova koji su u tijeku, pa nekako iz tog se da zaključiti da uz ljudske kapacitete treba razvijati i tehnološke kapacitete i da naravno i temeljno vojno osposobljavanje mora biti aktualno u skladu sa sadašnjim trenutkom i atraktivno za mlade generacije.
S obzirom na sve navedeno željela bih vas upitati koliko ste vi zadovoljni sa uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja i da li ga vidite ustvari kao temelj za dugoročno jačanje obrambene spremnosti RH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče HS.
Uvažena zastupnice Petir, ja sam, na vaše pitanje ću reći izravan odgovor, prezadovoljan i ugodno sam iznenađen iako sam se nadao da će biti ogroman odaziv i bio sam uvjeren u to da će to tako biti, ali odaziv koji je praktički skoro u 100%-tnom ili nešto manje od 100% je iznenadio mene ugodno, a neke je šokirao neugodno i drago mi je da je to tako. Probudili smo prvenstveno nadu u budućnost ove države, u sigurnost ove države jel mladi razumiju, hoće i žele služiti svojoj domovini i dati i vratiti dug svojoj državi. Odaziv je kao što sam i rekao, ogroman i velik. Druge države, to ste dobro primijetili, imaju problema, političkih problema i generalno problema kod odaziva mladih ljudi koji ne žele ići na temeljno vojno osposobljavanje. Tu je još jedna velika prednost upravo ovog našeg projekta koji smo u vrlo kratkom roku ga uspjeli pripremiti, prvenstveno zakonske sve okvire posložit da uopće možemo uvesti, organizacijski to napraviti i na kraju krajeva imati ovako veliki odaziv, smo jedna od rijetkih, a možda i jedina država NATO-a ili EU-a.
Kad govorimo o novim tehnologijama, da, naravno da vodimo brigu o novim tehnologijama. Mladi koji budu dolazili na temeljno vojno osposobljavanje imat će mogućnost obuke i osposobljavanje upravljanja besposadnim letjelicama, u ovom slučaju govorimo o dronovima i novim tehnologijama koji su i proizvod hrvatske industrije i hrvatskog znanja i hrvatske pameti i koji u ovom trenutku šire svoje proizvodne kapacitete, a i sustave koje proizvode. U ovom trenutku će se početi proizvoditi tzv. interceptori tj. presretači dronova koji u ovom trenutku u Ukrajini rade ogroman posao, dobar i koji naravno na ovim novim postavkama ratova i na novim tehnologijama koje su prisutne u svim novim, novim sukobima, čine pravagu između onoga ko pobjeđuje i onoga ko gubi u ratu.
Još jedanput ću se zahvaliti svima koji su sudjelovali u tom velikom projektu, koji su dali potporu, a prvenstveno se zahvaliti mladim ljudima koji shvaćaju i razumiju ozbiljnost situacije i odgovornost koju imaju prema svojoj državi i prema svojem narodu, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Petir, Marijana (Nezavisni)
Hvala vam lijepo ministre, zadovoljna sam sa vašim odgovorom, kao što sam zadovoljna i sa uvođenjem i dosadašnjom provedbom temeljnog vojnog osposobljavanja. Smatram da je to izuzetno važan i uspješan projekt koji doista jamči našu obrambenu spremnost. Posebno bih istaknula i ovo što ste sami rekli da, da je impresivan iznimno visok odaziv, također visok postotak dragovoljaca, ali i interes djevojaka za služenje, što jasno potvrđuje svijest mladih o potrebi njihovog doprinosa sigurnosti domovini. Važno je također tu i naglasiti da, da ste prepoznali taj trenutak u kojem živimo i prilagodili temeljno vojno osposobljavanje kako bi mladi stekli znanje i vještine za postupanje u svim kriznim situacijama i time doprinjeli kompletnoj spremnosti društva. No isto tako bih voljela naglasiti da uz obrambenu spremnost moramo, i obrambenu sigurnost moramo voditi računa i o prehrambenoj sigurnosti. Već smo više puta o tome razgovarali jer one koji nas trebaju braniti treba netko hraniti, a to su naši poljoprivrednici, stoga oni čine važan stup nacionalne sigurnosti. U tom smislu bih se založila da se i u nacionalne strateške sigurnosne dokumente ugradi prehrambena sigurnost kao važan element nacionalne moći i temelj otpornosti društva, posebice u novu Strategiju nacionalne sigurnosti i ovom prilikom bih vam zahvalila na vašoj spremnosti koju ste iskazali da se iz onih 1,5% za vojno-civilnu namjenu kad je riječ o izdvajanju za NATO, također uvrsti i financiranje poljoprivredne infrastrukture…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…koja je preduvjet za prehrambenu sigurnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 26. pitanje, zastupnik Nino Raspudić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Vlade, prije nešto manje od mjesec dana, točnije 10. ožujka pojavila se fotografija i prvi natpis srpskog MIG-a naoružanog nečim što izgleda kao kineska supersonična raketa CM-400. Dva dana poslije toga, 12. ožujka boravili ste u Požegi i rekli ste da je to vrlo ozbiljna stvar i da ćete o tome razgovarati s našim partnerima i upozoriti ih, iz čega se moglo zaključiti da je i za vas to novost. Dan poslije, 13. ožujka ministar obrane Anušić u jednom intervjuu kaže da mi već 7-8 mjeseci znamo za te rakete. Budući da je to u javnosti stvorilo nekakve nedoumice, kada je i tko saznao i kako komuniciraju ključne osobe odgovorne za obranu i sigurnost Hrvatske, molio bi, molio bih vas da mi odgovorite jeste li ranije već znali za te rakete i ako jeste i vi znali 7-8 mjeseci ranije kao i ministar Anušić, zašto niste odmah razgovarali s našim partnerima i upozorili ih, nego ste to najavili u Požegi tog 12. ožujka, dakle kada ste saznali za te kineske rakete i jeste li znali u isto vrijeme vi i ministar obrane? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupniče Raspudić, što se tiče informiranosti, ona je bila u potpunosti istovjetna svih ljudi u vrhu hrvatske države koji se bave sigurnošću uključivši i predsjednika republike. O tome kad je to bilo, to vam neću govoriti, ali sigurno je bilo prije nego što su bile objavljene na Tango Sixu.
Što se tiče naše komunikacije sa partnerima, ona ima dvije razine. Jedna je ona formalna, službena kada je ta, ta raketa snimljena na MIG-29 i nakon toga smo krenuli u službenu formalnu komunikaciju sa partnerima u okviru NATO-a i to kroz Sjevernoatlantsko vijeće putem naših diplomatskih predstavnika.
Što se tiče neformalnih kontakata oni su postojali i ranije, ali to u ovom trenutku niti je bitno hrvatskoj javnosti, a niti vama. Ono što je važno, važno je da te igre ko je kad što rekao, kolko je, koliko bilo mjeseci je potpuno nebitno. Sve što o ovakvim stvarima znam ja, a vezano je za obranu, zna i ministar obrane, sve što znam ja kao predsjednik Vlade zna i predsjednik republike. Prema tome, te sitne igrice kad je ko što znao, to je zabava za javnost i nekakvo politiziranje kojem u biti nema mjesta. Da je to neki problem onda bi i ta tema bila otvorena na Vijeću za obranu ili Vijeću za nacionalnu sigurnost, a nije jer jako dobro znamo na koji način saznajemo te informacije i kada.
Što se tiče naše sigurnosti, Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti više nego ikada. Naš je obrambeni proračun u mandatima moje tri Vlade povećan tri puta, on je danas dosegnuo 2,1% BDP-a. To vam je točno ono što sigurno zna gosp. Lalovac, ako vam je kreditni rejting na razini investicijskog i to na razini A ili A minus, onda su sredstva koja plaćate za međunarodna zaduženja tj. kamate na njih 1,5% BDP-a, a ne 3,5% BDP-a. Zemlja kojoj ostane 2% BDP-a zato što odgovorno upravlja javnim financijama, ostvaruje gospodarski rast i ima snage financirati obranu sa puno više sredstava nego ranije. Zato i jesmo raspravljali i o ulaganjima u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, protuzračnu obranu, snaženje naše kopnene vojske, jednako tako snaženje Hrvatske ratne mornarice, povećanje materijalnih prava hrvatskih vojnika, prisutnost HV-a u dijelovima Hrvatske iz kojih je bila povučena i ono što je najbitnije sa ovim sjajnim projektom temeljnog vojnog osposobljavanja kojem čestitam ministru Anušiću i svim kolegama u MORH-u koji su to proveli, kao i ministru Božinoviću za onaj dio koji se odnosi za služenje u civilnoj zaštiti ili pak onih koji to žele uraditi kao civilni rok. Mislim da stvaramo pretpostavke za jačanje i to kadrovsko jačanje dugoročno HV-a u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima.
2008. kada je HS suspendirao tadašnji vojni rok mi smo taman u Bukureštu dobili pozitivnu odluku za članstvu u NATO-u. To je vjerojatno bio signal uz enorman broj priziva savjesti da se takva odluka donese. Danas su okolnosti drukčije i hrvatska Vlada i Ministarstvo obrane, a i svi drugi koji su involvirani ponašaju se sukladno okolnostima u kojima smo danas. Mislim da vodimo odgovornu politiku, a zajedno s partnerima čuvamo hrvatsku sigurnost. Naoružanje koje mi nabavljamo ima obrambeni karakter. Hrvatska nema ambicija prema bilo čijem teritoriju, ali ima zadaću i odgovornost da njene obrambene sposobnosti snaga HV-a, policije i svih drugih sastavnica domovinske sigurnosti bude takva da zna odgovoriti na sve eventualne ugroze.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zastupniče izvolite očitovanje.
Samo isključite se predsjedniče Vlade. Evo ga, može.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Nisam zadovoljan odgovorom jer sam dobio neke odgovore na nepostavljeno pitanje, nisam pitao o kreditnom rejtingu nego sam pitao vrlo konkretno i dostupna je vaša izjava iz Požege od tog 12. ožujka gdje govorite u futuru da ćete razgovarati i upozoriti naše partnere, a ne da ste već to napravili prije 7, 8 mjeseci kada ste evo kažete sada i vi znali. Dakle, ovdje je problem sljedeći što rade naše službe i na koji način pokrivaju ono što se događa u Srbiji, jer te rakete oni nisu kupili preko noći. Oni su morali razmatrati nabavku tih raketa, uspostaviti kontakt sa Kinezima, naručiti, platiti, transportirati ih u Srbiju, uskladištiti, obučiti pilote, servisere, tehničko osoblje. Izgleda da u ni jednom od tih trenutaka naše službe nisu detektirale ništa.
Druga stvar spomenuli ste predsjednika države pa on je isto tako jako nedosljedan u ovome. Zašto nije pozvao nakon ovog kineskog veleposlanika kao što se junačio nad izraelskim i s pravom pozvao ga na Pantovčak i pitao ga jeste li prodali Srbiji rakete CM 400 i ako jeste koliko ste ih prodali? Pa ako Kinezi to negiraju onda Vučić je klaun koji pokazuje makete, ako Kinezi to potvrde onda to ima nekve reperkusije na naš odnos. A ono što smatram da je zajednička odgovornost vas i predsjednika države je zadnje imenovanje koje ste zajedno obavili onog Hidajeta Biščevića starog jugo nesvrstanog kadra u Beograd koji očito ne radi ništa, nije to više samo pitanje godina, nego i radne energije, nego se svađa sa hrvatskim predstavnicima, u zadnje vrijeme objavljuje i pisma u Jutarnjem listu gdje komentira dnevnu politiku, a ne bavi se onim čime bi se trebao baviti. Dakle, složite se. Nama u Beogradu treba najjača, najpametnija, najenergičnija i najdomoljubnija osoba na mjestu hrvatskog veleposlanika u Beogradu da nam ovakve stvari ne bi promicale.

Jandroković, Gordan (HDZ)
27. pitanje zastupnik Željko Glavić postavlja ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovana gospođo ministrice početkom, zapravo početkom lipnja 2023. godine pokrenut je Nacionalni projekt „Rođeni za čitanje“ koji ste tada i premijer i vi snažno podržali svojim dolaskom na sam početak, odnosno najavu tog projekta. Jasno tu se priključilo i Ministarstvo zdravstva i taj projekt je vrlo pozitivno ocijenjen u javnosti.
Početkom ove godine pokrenuli ste u okviru tog velikog nacionalnog projekta i novi projekt izazov „15 po 15“, cijela „Hrvatska čita djeci“, 15 dana čitanja koji mogu promijeniti djetetovu budućnost. Naravno da je to vrlo interesantna tema, vrlo interesantan i koristan projekt u razvoju djeteta, pa bih vas molio da nam kažete kakvi su dosezi tog nacionalnog čitalačkog projekta „15 po 15“, „Hrvatska čita djeci“ kakva je njegova budućnost?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor poštovana ministrice.

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)
Hvala vam gospodine zastupniče.
Istina, zapravo taj izazov je počeo točno kad smo imali zadnje aktualno prijepodne to je bio prvi dan. Ja sam tad i pozvala pa čak i naše zastupnike i zastupnice da se uključe i da pozovu, da se uključe naši sugrađani u što većem broju u taj izazov. Rezultati su stvarno bili iznimni, puno veći od našeg očekivanja. Više od 120000 djece je prijavljeno da im se čita kroz tih 15 dana. Dakle, tu je bilo važno da su roditelji skrbnici oni koji su se uključili u taj izazov svakodnevno dobivali informacije o tome kako čitati, kako zadržati pažnju djece, kako stvarati tu naviku, koje su dobrobiti čitanja uopće za razvoj pogotovo djecu predškolske dobi i rezultati su bili zaista pozitivni. Veliki interes, veliki broj pitanja da nastavimo sa takvim aktivnostima i kao što ste rekli ta se zapravo akcija odvija u okviru nacionalnog programa „Rođeni za čitanje“ koji provodimo zajedno sa Ministarstvom zdravstva i sa pedijatrijskim ordinacijama u cijeloj Hrvatskoj. Tu je uključeno više od 95% ja mislim sada već pedijatrijskih ordinacija i pedijatara koji na takav način doprinose i prevenciji velikog broja problema koji se kasnije vide posebno u razdoblju kad djeca iz predškolskog razdoblja ulaze u proces obrazovanja, poremećaja pažnje, usporenih mogućnosti savladavanja školskog gradiva itd. tako da i ovaj program, ali i neki drugi koje smo zajedno pokrenuli ili ćemo pokrenuti sa Ministarstvom zdravstva upućuju nas zapravo da imamo u tom prostoru suradnje oko teme kulture i zdravlja dosta veliki prostor i dati podršku programima koji do sada postoje i art terapije, muzikoterapije i drugih pristupa ali i razvijati druge programe gdje se zapravo programi kulture i umjetnosti koriste bilo u smislu ili u svrhu prevencije ili čak i u nekim terapijskim postupcima bilo u bolnicama, bilo izvan njih. I stvarno se zahvaljujem i Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji nas podržavaju i sa kojima ćemo zajedno dalje razvijati te programe. Ono što bih možda mogla u tom kontekstu najaviti je i da će za desetak dana ponovo se pokrenuti jedna akcija koja se svake godine odvija u Hrvatskoj, a to su Dani medijske pismenosti koji isto tako komplementarno svim ovim aktivnostima koje provodimo na poticanju čitanja pozivaju sve nas da osvijestimo potrebu provođenja programa medijske pismenosti, uključivanja ne samo djece i mladih, nego i svih dobnih skupina. Mnogi su rizici koje donosi pretjerano korištenje digitalnih tehnologija, slaba otpornost posebno na dezinformacije, lažne informacije i to je zaista jedan prostor gdje i ovdje u ovom Visokom domu treba što češće poslati poruke o važnosti kritičkog razmišljanja i razvoja medijske pismenosti jer nije baš neuobičajeno ni u političkom diskursu da se barata dezinformacijama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i neprimjerenim načinom korištenja digitalnih tehnologija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje zastupniče.

Glavić, Željko (HDZ)
Naravno zadovoljan sam odgovorom i drago mi je da posebnu pozornost dajete preventivnim programima, jer doista preventivni programi i u ovom području, dakle u društvenom razvoju djeteta su najjeftiniji, a najučinkovitiji način da se dođe do dobrog konačnog rezultata.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
28. pitanje zastupnik Damir Biloglav postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Gospodine predsjedniče hrvatske Vlade prije oko 2 mjeseca je u Hrvatskom narodnom kazalištu održano predstavljanje jedne monografije slovenskih autora. Ta monografija ima naslov prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji. Radi se o jednom vrijednom dijelu koje donosi jako puno informacija o tom tužnom, teškom poratnom razdoblju koji govori o grozomornim partizanskim masovnim zločinima nad Hrvatima. Međutim, većina tih podataka tamo je već od ranije bila publicirana, poznata javnosti, pa to predstavljanje te knjige i ne bi bilo tako važno da se nije dogodilo nešto drugo, a to nešto drugo je bio vaš dolazak na to predstavljanje monografije zajedno sa predsjednikom Hrvatskog sabora, nekoliko ministara.
Dakle, u svijetu normalne i ozbiljne politike to bi trebalo pročitati i shvatiti isključivo kao jednu vrlo jasnu političku poruku koja kaže da je Hrvatska konačno došla do jedne civilizacijske razine na kojoj je spremna suočiti se sa tim teškim razdobljem. To je vjerojatno jedno od najtragičnijih razdoblja u sveukupnoj hrvatskoj povijesti sa vrlo dalekosežnim posljedicama od kojih se nismo i nikad se nećemo potpuno oporaviti.
S obzirom da postoje i oni ljudi koji kažu da je to bio samo jedan čin političkog marketinga i da se iza toga neće dogoditi ništa, a ja u to ne želim vjerovati, ne želim niti pomisliti da bi to moglo bit tako. Moje pitanje vama glasi koji su daljnji koraci, što planirate dalje dati po tom pitanju i kakvom dinamikom? Što dakle možemo očekivati po pitanju suočavanja Hrvatske sa tim teškim traumatičnim razdobljem koje nas i danas dijeli i koji je izvor brojnih podjela i frustracija u hrvatskom društvu.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Biloglav.
Da, bio sam i ja i predsjednik Hrvatskog sabora, niz ministara, niz dužnosnika na predstavljaju ove vrijedne knjige dvojice slovenskih autora u izdanju Školske knjige, možemo reći jedno kapitalno djelo koje rasvjetljava ogromnu tragediju brojnih hrvatskih ljudi nakon Drugog svjetskog rata, križne putove, nestale informacije o svima onima za čiju se sudbinu zna načelno, ali se ne zna konkretno, neistražene grobnice, jame i sve ono drugo što su ti ljudi proživljavali bez ikakvoga suda već kroz brutalne likvidacije.
Što se tiče onoga što mi radimo postoje ja bih rekao tri piste aktivnosti. Prva je mješovito hrvatsko slovensko povjerenstvo koje sa hrvatske strane vodi potpredsjednik Vlade Medved koji osim da učini napore oni su zaista itekako vidljivi i čuli ste danas i u njegovom odgovoru zastupniku Mažaru što je učinjeno o identifikaciji ili ekshumaciji žrtava tijekom Domovinskog rata paralelno radio brojne napore diljem Hrvatske uglavnom za identifikaciju grobišta onih koji su poginuli na kraju Drugoga svjetskoga rata, tj. oni koji su bili ubijeni.
Druga je nova inicijativa koju vodi potpredsjednik Sabora gospodin Penava, dakle jedno povjerenstvo koje uključuje niz aktera, niz institucija koje trebaju dati jedan širi politički impuls upravo za žrtve nakon Drugog svjetskog rata i tu očekujemo da se i informacije vrijedne sadržane u ovoj knjizi itekako koriste za daljnje aktivnosti. Ja sam o tome obavio jedan razgovor sa potpredsjednikom Penavom prije nekoliko dana.
Treća inicijativa je inicijativa koja dolazi recimo to tako iz okvira i nadležnosti ministra Fuchsa, ministra znanosti, jedan znanstveni projekt o žrtvama 20. stoljeća, projekt koji je itekako važan kako bismo sada i sa određenom povijesnom distancom uz odgovarajuće istinite informacije, pa i suočavanje hrvatske javnosti osobito mlađih generacija ili nešto zrelijih generacija, ali koje pak do otprilike 1990. nisu mogle, niti smjele saznati bilo što o zločinima koji su počinjeni nakon Drugog svjetskog rata ili na njegovom samom završetku. To su aktivnosti koje radi hrvatska Vlada. Nije to bio nikakav politički marketing, to je bila jasna politička odluka da budemo nazočni na tako važnom predstavljanju knjige koja je možemo reći nedostajala u prostoru i u literaturi o tim temama. Tako da je to otprilike okvir na kojem radimo i na kojem ćemo nastaviti raditi, izvršna vlast, potpredsjednik Medved povjerenstvo koje vodi potpre… koje vodi potpredsjednik sabora i znanstveni projekt koji će biti financiran u koordinaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Zahvaljujem predsjedniče Vlade na odgovoru, vaš odgovor je ohrabrujući iako bi ja volio više da ste možda dali nekakve vremenske okvire odnosno neku dinamiku kojom bi rješavali pitanja vezano uz ovu tematiku.
Dakle, radi se o jednome razdoblju koje je vjerojatno najtragičnije osobito dugoročno gledano, najtragičnije razdoblje u sveukupnoj hrvatskoj povijesti. Prema procjenama demografa danas bi Hrvata bilo najmanje milion više da se nije dogodio taj masovni zločin. To je samo demografski gubitak a da o ostalim svim vrstama gubitaka i ne govorimo. Nažalost radi se eto o stvarima koje mi ne možemo popraviti, to ne možemo više vratiti nazad, gubitak ne možemo nadoknaditi ali ima nešto što možemo napraviti, a to je da konačno jasno i glasno kažemo tko je to počinio, u koga, u ime čega, tko su bili žrtve, da sva ta stratišta obilježimo na jedan dostojan način i to tako da na tim obilježjima jasno stoji opet o čemu se radi, a ne da bude neki, neka uopćena fraza kao recimo ovdje počivaju žrtve poraća, kakvog poraća, tko je to počinio. Možemo na nekim mjestima, a vjerojatno na većini mjesta može napraviti ekshumacije jer dio tih žrtava možemo identificirati i na kraju možemo upriličiti jedan, jedan svečani i dostojanstveni pokop posmrtnih ostataka tih naših ljudi, a ne dopustiti da evo već čini mi se već punih 17 godina u Sloveniji po nekakvim skladištima stoje razbacane u nekim, u nekim kutijama posmrtni ostaci tih nesretnika iz toga razdoblja.
Dakle, zadatak ove naše generacije je da to riješimo jer ako bitno ne riješimo ostavit ćemo to u nasljeđe ovima koji dolaze iza nas, a u međuvremenu ćemo samo imati daljnji rast …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… društvene napetosti i sukoba.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, 29 pitanje zastupnik Ante Kujundžić postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Evo, prije nego što krenem započeo bih u jednom svečanome tonu a to je iskoristio bih priliku i čestitao bih rođendan vama naš premijeru u ime svih naših umirovljenika koji primaju medijalnu mirovinu a žive rastrošno od 500 eura. Istovremeno i u ime svih onih koji primaju medijalnu plaću od 1.200 eura. Stvarno vam želim sve najbolje u životu ali ono što bih volio je da sačuvate Hrvatsku od što manje Andrija Mikulića, Vedrana Pavleka i svih inih i što prije skinete nao… ružičaste naočale i pogledate stvarnost onakvu kakva ona u Hrvatskoj je.
Vama poštovani ministre Ružić prije nego što krenem ću vam reći nešto vezano za inkluzivni dodatak. Koliko je vama normalno da ljudi koji u određenoj životnoj situaciji se nađu da su obolili od određenog progresivnog oblika tumora i potrebna im je pomoć odmah, mi imamo sustav unutar kojega oni trebaju proći cijeli niz vještačenja, pa dok dođu do određene situacije u kojoj bi ostvarili pravo na inkluzivni dodatak veliki broj takvih ljudi i premine. Pravdate se da je sustav zatrpan, a znate s čime zatrpavate sustav, pa vi svake godine od roditelja čija djeca boluju od Downovoga sindroma ili cerebralne paralize tražite godišnja vještačenja da bi nastavili mogli koristiti inkluzivni dodatak, pa ne bi da je riječ o nekakvom uganuću koljena pa će to proći.
Ono što ću vas pitati je vrlo konkretno a to je vezano za socijalne radnike. Koliko često provjeravate vjerodostojnost zapisnika socijalnih radnika? Postoji li ikakav oblik kontrole nad radom socijalnih radnika na terenu kako bi se spriječio bilo kakav oblik primanja darova ili usluga od obitelji koje se nadziru? I treće, vjerujete li da u Hrvatskoj postoji ono što nazivamo trgovina skrbništvom?
Isti sudski vještaci, isti odvjetnici i u krajnjoj liniji isti sud donose iste presude jednako suspektne …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kao i ona od koje je sve krenulo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Ružić, Alen (HDZ)
Poštovani saborski zastupniče gospodine Kujundžić, poštovani predsjedniče, evo vezano uz ovo pitanje ako krenemo od inkluzivnog dodatka i samog pitanja po kojem iz kojeg se da iščitati da poštovani saborski zastupnik očekuje da u trenutku kada se dijagnosticira brzo progresivni tumor kod onkološkog pacijenta bi inkluzivni dodatak trebao biti dio liječenja progresivnog tumora, ja moram nažalost reći da postoje druge institucije i da inkluzivni dodatak po svojoj definiciji koja je u preambuli Zakona o inkluzivnom dodatku, ne želim ovdje da se krivo interpretiraju moje riječi i da se izdvoje iz konteksta kao što je već činjeno, radimo sve u najboljoj namjeri i u interesu korisnika ali inkluzivni dodatak nije dio akutnog, hitnog liječenja. On je vrlo jasno definiran za osobe s invaliditetom, za osobe s posebnim potrebama kako bi svladavale svoje zapreke i kako bi u svom normalnom životu, u svom svakodnevnom životu bile što bliže sa mogućnostima i dostupnošću normalnih uvjeta života prema onima koji nemaju invalidnost odnosno nisu osobe s invaliditetom. I ovakve populističke pristupe mislim da nije produktivno za nikoga pa ni za one koji su u potrebi i kojima svim silama želimo pomoći.
Inkluzivni dodatak dosad smo u njega dali 1,7 milijardi eura i činimo sve da bi ta masa administrativnih postupaka u koju smo više od 70% uspješno riješili, ubrzano rješavamo i unaprjeđujemo sustav kako bi pomoći u realnom vremenu došle do korisnika. Imamo u sustavu neke kritične točke koje smo utvrdili i koje rješavamo upravo na način da on dobije u provedbi kao što je svaki zakon, svaka naravno ovaj je vrlo osjetljiv, ali svaka stvar koju donosimo u provedbi pokazuje svoje nesavršenosti, a naš zadatak je da te nesavršenosti u što kraćem roku otklonimo. Ovdje je riječ o masovnom uključivanja do sada preko 200 plus 150 tisuća zahtjeva u naciji koja ima 3,5 miliona stanovnika priznat ćete da je to veliki izazov, ali svakako se s njim nosimo na najbolji način i činit ćemo sve.
Nadalje, htio bi reći da što se tiče trgovine skrbništvom za koje ste pitali, pitanje samih opetovanih vještačenja sve su to dijelovi uređivanja sustava unapređenja na kojima ja vrlo aktivno kao ministar od preuzimanja funkcije radim, sam unutarnji nadzor i naša samostalna služba za inspekcijske poslove postoje objektivni podaci mjesečni, tjedni, godišnji dokumenti o izvještajima pokazuju da oni promptno reagiraju u slučaju bilo kakve sumnje i da su brojevi impresivni u smislu kontrole sustava i da činimo sve kako ni koruptivnih ni bilo kakvih drugih pristranosti u sustavu ne bi bilo smanjujemo ih u sukladno drugim europskim i svjetskim referencama na najmanju moguću mjeru i nastavit ćemo se borit beskompromisno da u sustavu iskorijenimo ili svedemo na onu najmanju moguću mjeru intenzivnim daljnjim takvim radom.
Još evo za kraj samo da vam kažem da što se tiče samih ponovnih vještačenja, sustav vještačenja se kontinuirano unapređuje. Ja sam tu spominjo i neka tehnička rješenja, ali i organizacijska rješenja sad trenutno …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… smo u fazi da u sustavu socijale to radimo …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… ali slijedi i multisektorska suradnja sa zdravstvom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas da se držimo vremena. Izvolite očitovanje.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovani ministre, jedan ministar neće riješiti ništa, jednako kao niti svi oni koji su bili do sada i svi oni do sada su imali dobru volju, dobru želju i neko malo više, a neko malo manje energije. Zašto? Zato što u ministarstvima rade isti ljudi godinama koji bi trebali provoditi ili mijenjati ili donositi nešto drugačije, nešto novo. Niste mi odgovorili koliko je normalno da vama netko tko ima Downov sindrom ili cerebralnu paralizu rekli ste da je to populističko, pa evo ja ću vas pitati, koliko je normalno da takvi ljudi svake godine trebaju raditi godišnja vještačenja da bi nastavili koristiti određene dodatke koje imaju? Pa na to neka promisli evo svaki ovdje saborski zastupnik i pokuša dati odgovor.
Ovo vezano za Centar za socijalnu skrb ja ću vam pročitati umjesto da vam bilo što rečem ono što sam dobio, a volio bi da me poslušate svi ostali ministri ostalih resora.
„Obraćam vam se kao osoba koja je provela deset godina u sustavu institucionalne skrbi s ciljem da vam iz prve ruke ukažem na duboku disfunkcionalnost sustava. Želim podijeliti konkretne podatke iskustva koja dokazuju da dječja prava u Hrvatskoj prečesto ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Kao jedno od šestero djece izrazito disfunkcionalne obitelji izravno sam svjedočila sljedećim propustima, sustav je reagirao tek kada smo kao djeca pronađeni usred zime na minus deset ispod kamiona. Moja najmlađa sestra je uslijed te izloženosti zamalo smrtno stradala, tek je takva ekstremna ugroza života bila dovoljan alarm za institucije, no čak je i kasnija intervencija bila pogrešno vođena. Svjedočila sam situacijama u kojima su socijalni radnici zaduženi za nadzor u alkoholičarskim problematičnim obiteljima bivali doslovno potkupljeni s nekoliko kilograma sušenoga mesa i ostalih delicija kako bi napisali pozitivno izvješće i ostavili ili vratili djecu u opasno okruženje. Od 150. djece s kojim sam odrasla u domu više od polovice danas su odrasle osobe sa nepremostivim traumama dok su mnogi izgubili živote prije punoljetnosti, to je izravan dokaz da sustavi ne rehabilitira već često puta ubija budućnost djece.“

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje 30. pitanje zastupnica Kristina Ikić Baniček postavlja ga potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidu Vlajčiću. Izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedavajući. Gospodine ministre, činjenica je da je HDZ odustao od poljoprivrede, vidimo to u činjenici da su odustali od pozicije ministra poljoprivrede, nemaju niti čelnu osobu u saborskom Odboru za poljoprivredu, nemaju čak ni eu zastupnika u Europskom parlamentu u Odboru za poljoprivredu.
Premijer Plenković koji je evo nedavno izašao iz dvorane prvo je taj resor povjerio Josipu Dabri, on je i danas u rukama DP-a taj resor poljoprivrede, rezultat je nažalost taj da nam cijene hrane diktira uvoz te iste hrane, a da je hrvatska poljoprivreda ili na koljenima ili uništena. Nismo više dostatni niti u mesu npr. mrkvu i salatu uvozimo iz Austrije, a meni je najfascinantniji podatak taj da je čak poljoprivredna proizvodnja jednog Izraela konkurentnija od hrvatske poljoprivredne proizvodnje što je fascinantno kada shvatite da je pola Izraela se sastoji od pustinje. Stoga je moje pitanje vama kao članu ove koalicije i kao članu DP-a, da li je politika koja dopušta da poljoprivrednici i građani plaćaju teret ove krize i za sebe i za te strane uvoznike hrane domoljubna ili je to zapravo izraz lažnog domoljublja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor. Povreda poslovnika ko? Kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Čl. 238. neozbiljno je i neodgovorno vezati bilo kakve stvari uz političke stranke. Možemo i mi reć da je u energetici kad se prodalo 2000. INA da sad imamo energetske probleme ili kad je bio ministar Jakovina da je tu problem sad u poljoprivredi. Znači ovo je vaše populističko pitanje apsolutno ga odbacujemo s gnušanjem mi iz DP-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica to je povreda poslovnika s vaše strane dobivate opomenu, a sada će odgovoriti ministar odnosno potpredsjednik vlade i ministar, izvolite.

Vlajčić, David
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Saborske zastupnice, zastupnici, kolegice i kolege.
Ja ću čestitati Uskrs na početku svog odgovaranja, sretan i blagoslovljen svima. Saborska zastupnice Ikić Baniček drago mi je da ste baš vi iskazali zabrinutost za poljoprivredu i da ste postavili ovo pitanje. Proteklih nekoliko mjeseci su se lomila koplja oko velike investicije u sektoru peradarstva baš u vašem Sisku odakle dolazite, pa vas nije bilo mjesecima nismo vas mogli čuti niti vidjeti upravo da objasnite svoju ključnu ulogu u svemu tome. Kao gradonačelnica ste prodali zemljište, kao gradonačelnica ste po svemu sudeći namjeravali mijenjati prostorne planove i upravo ste bili ključni da objasnite cijelu svoju ulogu u svemu tome jeste li na strani investitora ili ste trebali svojim građanima prije svega objasniti eventualni utjecaj na okoliš, provesti prije svega kvalitetnu raspravu. To je bio vaš posao, a ovdje sada vidimo da glumite jednu poprilično ozbiljnu zabrinutost za hrvatsku poljoprivredu i malog čovjeka.
Rekao bih da hrvatska poljoprivreda ima brojne izazove, dakle ne samo hrvatska nego cjelokupna na svijetu, a ima i ožiljke, ožiljke vaše vladavine kao SDP-a koji ste resor doveli i unatoč svemu tome mi radimo na jačanju proizvodnje. Uvodimo dakle po prvi puta do 1. travnja su sve poljoprivredne potpore isplaćene gotovo 250 milijuna nego u prijašnjim godinama, uvodim financijske instrumente, naše proizvođače jačamo na razini EU i jedinstvena država ćemo biti po pitanju takvih financijskih instrumenata s otpisom glavnice 40 45%. Jačamo naše proizvođače i cilj je povećanje proizvodnje kako smo puta komunicirali ovo nije sprint ovo je maraton. Unatoč svim izazovima radimo na jačanju proizvodnje i povećanju samodostatnosti.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Ne znam zašto članove Domovinskog pokreta smeta kada se kaže javno u sabornici da je poljoprivreda resor za koji ste vi direktno odgovorni. Zašto smatrate to političkim kolega Kukavica pitanjem? Dakle, to je vaš resor i vi ste direktno za to odgovorni.
Ne znam zašto ministre češće ne dolazite u sabornicu pa bi me onda vidjeli posljednja 3 mjeseca, evo baš sam ovdje bila posljednja 3 mjeseca mogli ste me i vidjeti i čuti i pitati što god vas je zanimalo.
Isto tako i činjenica da od prvog dana kad je Andrej Plenković postao premijer već u svom prvom mandatu do danas, količine uvezene, dakle provjerljiv podatak, količine uvezene hrane mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda se duplo povećao. I činjenica je isto tako da je politika koju HDZ provodi u suradnji sa svojim desnim koalicijskim partnerima Domovinskim pokretom koji je direktno odgovoran za hrvatsku poljoprivredu u ovom trenutku, a bio je i prije toga kada je to bio zadužen kolega Dabro, provodi dakle politiku izdaje interesa hrvatskih naroda jer ste svjesno žrtvovali hrvatskog poljoprivrednika za interese stranih političkih, stranih trgovačkih lanaca.
Domoljublje je poštovani ministre kada hrvatski čovjek može kupiti domaću hranu po priuštivoj cijeni i kada hrvatski poljoprivrednik koji proizvede tu hranu može od toga pošteno živjeti, a ne ovo što vi radite zajedno sa HDZ-om, a ako vas zanima išta o ukrajinskim pilićarima i investicijama pitajte svoje koalicijske partnere gospodina Majdaka i gospodina Plenkovića oni vam mogu sve objasniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na 31 pitanje zastupnik Dario Hrebak postavlja ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa.
Poštovani i uvaženi ministre Šušnjar, evo možda čak na najbolji mogući način je ovo bila uvertira u moje slijedeće pitanje. Dakle, mislim da vaše ministarstvo jako dobro radi u smislu razvoja geotermalnih potencijala RH, a mi možda danas više nego ikada smo svjesni koliko je suverenost u energetici ali isto tako i suverenost u proizvodnji hrane kao što smo čuli iz prethodnog pitanja su važni za suverenost vlastite zemlje.
Vaše ministarstvo zajedno sa Agencijom za ugljikovodike razvilo je jedan odličan program gdje se razvijaju geotermalni potencijali i sad smo konačno dobili u vidu istraživanja svih tih bušotina diljem Hrvatske da postoji potencijal u grijanju gradova, ali isto tako postoji potencijal u grijanju plastenika, staklenika i svega onoga što smo upravo sada čuli da muči hrvatsku poljoprivredu. To su konkurentnost, to je mogućnost da naši proizvodi budu daleko bolje plasirani i da cijena bude veća jer naravno proizvodi će biti konkurentniji.
Što vaše ministarstvo još može učiniti? Sad znamo definitivno da imamo fenomenalne geotermalne potencijale. I moj grad je isto tako pokazao sa svojim bušotinama da imamo odličnu predispoziciju za grijanje gradova, ali isto tako već sad razmišljamo u kontekstu upravo ovoga o čemu smo pričali, dakle i vezano uz inflaciju, konkurentnosti cijena poljoprivrednih proizvoda, opstanka poljoprivrednika. Kako, na koji način možete vi razviti dodatno programe u suradnji s općinama i gradovima i županijama da zajedničkim snagama u sinergiji razvijemo taj geotermalni potencijal pa da umjesto nekoliko bušotina možda već u idućih 7-8 godina imamo 200-tinjak bušotina a time ćemo razvijati i hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku poljoprivredu i biti konkurentni ne samo na domaćem nego i na stranim tržištima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani zastupniče Hrebak, da dosta podataka ste naveli u svom pitanju vezano za geotermalnu energiju i ono se procjenjuje da može zadovoljiti 10% potreba za električnom energijom, četvrtinu potreba za grijanjem i hlađenjem na nivou Europe.
Otkad sam na čelu ovog ministarstva veliki akcent smo stavili na geotermalni potencijal u RH gdje je gradijent i do 50-60% veći u odnosu na ostatak Europe. Međutim, moramo i razvoju geotermalne energije pristupati racionalno u smislu optimizacije ulaganja, u smislu novih tehnologija koje dolaze, novih tehnologija koje će biti jeftinije, ali mnoge jedinice lokalne samouprave su krenule putem razvoja geotermalne energije i zapele u tom procesu. Tu ima niz kolega koji znaju o čemu govorim.
Država je preuzela na sebe proces istražnih bušotina tzv. burnishing process, uložila značajna sredstva i danas imamo geotermalne potencijale koje razvijamo na području vašeg Bjelovara, Velike Gorice, Vinkovaca, Osijeka, Zaprešića, Karlovca, Virovitice itd..
Naš plan razvoja geotermalnog potencijala do 2030. godine usklađen je sa Strategijom energetskog razvoja RH i s pogledom na 2050.g. jasno predviđa snažnije korištenje geotermalne energije. Izdane su 23 dozvole za 13 eksploatacijskih polja što pokazuje konkretan iskorak u ozbiljnosti ovog postupa, a isto tako pregovaramo zajedno s kolegama iz Ministarstva financija sa Europskom komisijom da potičemo proizvodnju električne energije iz geotermalnih potencijala, a to je ovo što vi govorite jer tzv. otpadna toplina iz proizvodnje električne energije bi se onda koristila za grijanje staklenika, proizvodnih hala, javnih ustanova itd., dok ova energija koja se koristi za toplinske sustave će predavati svoju toplinu u sustavu grijanja gradova, javnih ustanova, stambenih zgrada itd..
Ovim dugoročno smanjujemo troškove energije za građane i podižemo konkurentnost hrvatskog gospodarstva, naše ciljeve vezano za proizvodnju električne energije iz geotermalnih potencijala koja je 100% obnovljiva poticati ćemo izgradnju postrojenja koja su nula emisija CO2 i oni će moći biti održivi na tržištu uz pomoć države, ali isto tako i razviti značajne kapacitete stakleničke proizvodnje tj. cjelogodišnje poljoprivredne proizvodnje, a na taj način ćemo povećati i suverenost i samodostatnost i u proizvodnji energije i u proizvodnji hrane. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče HRebak.

Hrebak, Dario (HSLS)
Hvala lijepa. pa gledajte mislim da se razumijemo i da kažem čestitam vam na ovome i mislim da ste napravili u zadnjih nekoliko godina se napravilo jako puno pomaka upravo u pogledu razvijanja geotermalnog potencijala. Sad znamo što imamo, ovo ste odlično konstatirali i ne mislim ni ja da mi trebamo geotermalnu energiju razvijati isključivo samo geotermalno nego evo imate podršku što se nas tiče i što se i u smislu vašeg razvoja potencijala nuklearne energije dapače, dakle mi moramo tu diversificirat te izvore energije. Ja samo hoću reći da danas postajemo svi mi svjesni što to imamo upravo zahvaljujući svim naporima Agencije za ugljikovodike vašeg ministarstva gdje smo svi vidjeli da imamo potencijal duplo bolje nego što to primjerice ima Mađarska koja to puno bolje koristi. A ono što možemo na trgu ovog sad jednog dobrog, dobre inicijative vašeg ministarstva možemo upravo to, razgovarati i sjesti sa Europskom komisijom i vidjeti kako i na koji način konkretnije još dodatno ubrzati taj proces kako bi upravo u suradnji sa gradovima i županijama koji imaju takve volje, a ima sad već puno da pokušamo što više razviti ovaj potencijal. Ja vjerujem da će tu i ministar Vlajčić isto tako uhvatiti ovu ideju objeručke jer jednostavno mislim da to može imati veliki impakt i na poljoprivrednu proizvodnju i da uz ovaj energetske potrebe možemo zadovoljiti jedan dio konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, ako to može Mađarska možemo i mi, a kažem do sad ovo što sam vidio i što radi vaše ministarstvo je odlično. Sad samo trebamo vidjeti možemo li još određena sredstva pretvoriti u subvencije zajedno u suradnji sa gradovima i županijama kako bi razvili još više tog geotermalnog potencijala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
32. pitanje zastupnica Irena Dragić postavlja ga potpredsjedniku vlade i ministru financija Tomislavu Ćoriću, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre, dakle od početka rada u Ukrajini, a to je već četri godine Hrvatska je među zemljama sa najvišom inflacijom u EU, svaki mjesec smo pri samom vrhu, a sada smo evo zasjeli i na neslavno prvo mjesto najgori smo u EU. Premijeru Plenkoviću je za to kao što znamo uvijek netko drugi kriv, 2022.g. to je bio rat u Ukrajini, 2023. to su bili domaći akteri, 2024. koliko se sjećamo je proglasio i pobjedu nad inflacijom i sada za ovu najveću inflaciju okrivljuje rat u Iranu samo odgovornosti vlade nema.
Kao što znamo premijer vas je u siječnju ove godine vratio u vladu na mjesto ministra financija s riječima da nema puno kandidata koji vama mogu konkurirati, da se Ćorić ne treba uhodavati, da tu treba netko tko zna o čemu se radi i da nema mjesta improvizaciji. Iako ste iz vlade otišli da se prisjetimo, kao najnepopularniji ministar tada gospodarstva bili ste nepopularniji čak i od Beroša i Banožića i sklonili ste se u ugodnu hladovinu HNB-a koja je također kritizirala neke mjere vlade.
Recite nam ministre jeste li vi zaista vrhunski ekonomski stručnjak koji zna kako izaći iz ove krize kako vas je predstavio premijer ili se bojite reći istinu našim građanima da je za ovo što nam se događa odgovorna upravo Plenkovićeva vlada u kojoj sjedite i da vi zapravo ne znate kako riješiti inflaciju?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče vlade izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovana gospođo zastupnice hvala na vašem pitanju, pa više teza ste iznijeli pa ću probati redom. Ja ne mislim da sam najbolji ekonomski stručnjak u ovoj zemlji nisam to nikad za sebe ni mislio. Što se tiče moje popularnosti, nisam ja postao ministar 2016.g. da budem popularan to nije bio moj cilj ni tada niti mi je cilj danas biti popularan. Vjerojatno postoji dio ljudi siguran sam koji se bave politikom da bi bili popularni i da bi iznosili teze koje se svima sviđaju, ja sam 2016. došao doradit svoj posao i mislim da sam ga radio prilično korektno prvih šest godina. Vratio sam se nakon, kako ste rekli ove hladovine u HNB-u to je vrlo odgovorna funkcija nadzora banaka, no vratit ću se na inflaciju da ne bi ispalo da okolišam.
Dakle, ja ne znam koliko vi o inflaciji kao fenomenu znate, dojma sam da ne znate ništa jer je vaše pitanje bilo tako konotirano. Oni koji nešto u ovoj zemlji znaju inflaciju u pravilu o njoj vrlo malo progovaraju. Zašto? Zato što je riječ o ekonomskoj pojavi koja s obzirom na uzroke, nešto o tome je govorio g. Lalovac sad nije u dvorani pa neću se previše referirat na njega, zato što njezini uzroci i način njezinog rješavanja opsjedaju ekonomske stručnjake diljem svijeta u proteklih nekoliko stotina godina. Kada postavljate pitanje referirate se na krivce o inflaciji to bi trebala znat, inflacija kojoj svjedočimo u proteklih nekoliko godina dominantno je incirana egzogenim šokom što bi značilo izvana, kako u RH tako i u EU. Ono što svakako ću vas podsjetiti je na činjenicu da Hrvatska u proteklih četri godine nema najveću inflaciju u EU, da ukoliko gledate kumulativ od 2020.g. na ovamo Hrvatska nije niti u zemljama koje su na čelu niti u pet ili šest zemalja koje su na čelu s inflacijom. Dakle, to imajte na umu sljedeći put kad budete postavljali pitanje.
No vratit ću se na inflaciju. Čarobni štapić za rješenje problema inflacije ne postoji kada je ona inicirana cijenom uvoznih proizvoda ili dolazi od šoka na tržištu energenata, to se upravo danas događa na svijetu. Osvijestit ću vas, u ovom trenutku Bliski Istok koji je jedan od najvećih proizvođača nafte pa u konačnici i onda i opskrbljivača naftnih derivata u svijetu, nalazi se u situaciji u kojoj je dobar dio te proizvodnje ugašen uslijed ratnih zbivanja, a s druge strane i protok nafte kroz jednu od važnijih svjetskih točaka Hormuški tjesnac je onemogućen odnosno vrlo slabo moguće. To nosi enorman porast cijena nafte na koji niti jedna zemlja u ovom trenutku u EU nije imuna, eventualno Norveška nijedna druga i to se ne može riješiti fiskalnom politikom niti akcijom bilo koje vlade u Europi jel da može riješilo bi se nekom drugom, druge zemlje ne bi imale visoke stope inflacije.
Dakle, s obzirom na to da zapravo cijelo vrijeme tražite odgovornost u Vladi RH za stopu inflacije kojoj koju u ovom trenutku u Hrvatskoj bilježimo, podsjetit ću vas i na još jednu činjenicu, u pravilu nešto veće stope inflacije su generirane visokim stopama gospodarskog rasta. RH budući ste navodili neke statistike, istinabog ne točno, je u proteklih nekoliko godina jedna od zemalja EU s ponajvećom stopom gospodarskog rasta, a gospodarski rast, simbolički ću to tako reći jer se vrlo često koristi, grije ekonomiju i proizvodi nešto veću stopu inflacije.
Imajuć sve to na umu ne bih tražio odgovornost …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… za visoku stopu inflacije u vladi nego u okolnostima kojima smo izloženi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem. Povreda poslovnika kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. ministar je povrijedio čl. 238. optužujući saborske zastupnike da ga krive zbog inflacije. Vas je ministre optužio premijer Plenković dok ste bili u Narodnoj banci kao ključne krivce

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./…

Bulj, Miro (MOST)
za inflaciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je replika sami dobro jako to znadete pa vas molim da to ne činite. A sada će kolegica Dragić očitovati se o onome što je rekao ministar, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče. Dakle, ono što je ostalo ostala je bahatost ministra Ćorića, nemam vremena sada nabrojiti što je ostalo iza vas nakon svih onih resora u kojima ste bili ranije, između ostalog i ovo smeće koje je danas po Hrvatskoj je dijelom i problem vaših odluka u Ministarstvu zaštite okoliša.
Svaka zemlja u Europi ministre htjeli ste me osvijestiti i kazati da ništa ne znam, dakle svaka zemlja u Europi ima istu krizu, istu, istu i Slovenija ima istu krizu, ali ima duplo manju inflaciju ministre. Kako to možete objasniti našim građanima? Ne morate meni jer ja eto ništa ne znam, ali kako inflacija već četri godine iznimno velika i jedna od najvećih u Europi? Za to mora biti odgovorna i ova vlada, četri godine vas na to upozoravaju i struka i HNB u kojoj ste sjedili, između ostalog i mi iz oporbe. Evo kolega Lalovac je danas nudio rješenja, nije kritizirao, nudio je rješenja. Samo se vi smijte baš i nije smiješno našim građanima jer se vaše greške prelijevaju na cijenu hrane i usluga i ljudi sve teže žive, ljudima je jako teško. A vi što je najgore od svega drsko uvjeravate i danas ovdje da nikad nam nije bilo bolje i da nikad ljudi nisu bolje živjeli.
Slušajući vas sada ministre jasno je da HDZ-ova vlada sa vama na čelu financija nije sposobna i ne zna riješiti ovaj gorući problem, a to je inflacija i to je jedina istina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas ministre. Dakle, nije u redu dobacivati iz klupe i dozvolite saborskim zastupnicima da kažu i ono što vam nije prihvatljivo, ali takva su pravila igre. Ali zato se javlja kolegica Radolović da ispravi nešto, povreda poslovnika izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238. u prvom redu predsjedniče da ispravim vas jer ste već trebali ministra izbacit iz sabornice …/Upadica predsjednik: Je li?/… a ministra bi trebalo poslati u osnovnu školu da jednostavno nauči one osnovne matematičke operacije, a to je da je prosjek inflacije u članicama eurozone 2,5 cilj im je dva, …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović dobivate opomenu./… a prosjek inflacije u Hrvatskoj je 3,8. …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu jer ste zloupotrijebili…/… Dakle, ne trebate biti ni viceguverner ni ministar financija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović dobivate opomenu./…

Radolović, Sanja (SDP)
a prosjek inflacije u Hrvatskoj je 3,8.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu jer ste zloupotrijebili…/…

Radolović, Sanja (SDP)
Dakle, ne trebate biti ni viceguverner ni ministar financija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poslovnik, prvo zagovarate nasilje ovdje da ja izbacujem ministra ne znam iz kojeg razloga, a drugo prekršili ste poslovnik pa vam dajete pa dobivate opomenu.
E sad ste izazvali i kolegicu Burić evo da vidimo šta ćemo sada.

Burić, Majda (HDZ)
238. SDP-ovci bilo bi vam bolje da se pokrijete ušima. Zašto? Zato što da je bilo po vama i prema vama onda bi cijena košarice u trgovinama bila 25 do 30% skuplja …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… jer ste vi upravo bili protiv ograničavanja cijena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Burić isto tako dobivate opomenu. I kolega Mostarac se javlja, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Će dobit opomenu, al pogledajte snimku ponašanja ministra tijekom odgovora kolegice Dragić i zašto smo se javili na povredu poslovnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne znam što je ministar radio jer ne vidim ga, bočno je ovdje, ali poznajem ga, on se uredio za današnji aktualac, pošišao se, uredio frizuru tako da ne vjerujem ja da on ima neke loše namjere prema saborskim zastupnicama i zastupnicima, pa idemo dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je na redu zastupnica Danijela Blažanović koja će pitanje postaviti potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani ministre Bačiću, prije 6 godina Zagreb, zagrebački potres je uništio preko 26 tisuća zgrada i kulturnih i povijesnih spomenika. U gradu Zagrebu tom prilikom je uništen jedan od najvećih simbola grada Zagreba Maksimirski stadion. Poznato nam je da je raspisan međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Maksimirski stadion i za Sportsko rekreacijski centar Svetice. Vjerujem da je to jedna, početak jedne ključne faze za ostvarenje ovog dugo očekivanog projekta u Zagrebu. Još od 1912. Maksimir je simbol grada Zagreba kako povijesni tako i sportski.
Ja vas lijepo molim ako nam možete ukratko opisati koje su sve radnje dosada poduzete po pitanju ostvarenja tog projekta odnosno u kojim rokovima možemo očekivati realizaciju uklanjanja odnosno izgradnje novog stadiona Maksimir.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastu… poštovanog ministra Bačića.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Blažanović, da vi ste uvodno dali osnovne podatke o izgradnji stadiona u Maksimiru čija je pretpostavka njegovoj izgradnji ustvari bilo potpisivanje Sporazuma između Vlade RH i Zagrebačke nadbiskupije u veljači 2024. godine kojim sporazumom je Vlada RH preuzela obvezu obeštetiti Zagrebačku nadbiskupiju za zemljište na prostoru Maksimira odnosno Svetica sa 10 drugih lokacija gdje će Zagrebačka nadbiskupija tamo gdje nema crkava niti pastoralnih centara izgraditi takve nove objekte.
Nakon toga slijedio je Sporazum između Vlade RH i Grada Zagreba, a nakon što je Vlada RH donijela odluku o proglašenju sportskih građevina od nacionalnog interesa, Maksimir, stadion Maksimir u Zagrebu i Poljud u Splitu i preuzela na sebe obvezu financiranja obnove ili izgradnje novih stadiona. Tada je temeljem tog sporazuma između Grada Zagreba i Vlade imenovano povjerenstvo u čijem sastavu je nas troje potpredsjednika, ja, gospodin Butković i gospodin Ćorić i resorni ministar turizma i sporta i predstavnici Grada Zagreba. I to je povjerenstvo u proteklih godinu dana pripremilo program arhitektonsko-urbanističkog natječaja kojim ćemo programom na međunarodnom natječaju izabrati najpovoljnije, najbolje, najprikladnije rješenje za izgradnju stadiona u Maksimiru sa 35 tisuća mjesta, garažom od 800 parkirnih mjesta, 3 pomoćna igrališta koje bi, od koje bi jedno imalo 1.500 sjedala i pored toga još ćemo anketno pronaći arhite… najbolje arhitektonsko rješenje za popratne sadržaje kao što je atletski stadion sa 1.500 sjedala, kao što je košarkaška dvorana sa 3.000 sjedala i multifunkcionalna dvorana za košarku i futsal sa 3.000 mjesta.
Stadion vrijedi oko 205 milijuna eura, rekao sam što sve ulazi u tih 205 milijuna eura i očekujemo da ćemo nakon 95 dana od dana raspisivanja tog arhitektonskog natječaja kojega inače provodi Društvo arhitekata Zagreb, izabrati najbolje, najprikladnije rješenje za budući izgled Maksimirskog stadiona.
Prema našim planovima početak uklanjanja postojećeg Maksimirskog stadiona trebao bi koincidirati sa izgradnjom novog stadiona u Kranjčevićevoj, očekujemo iduće godine i nakon uklanjanja stadiona planirana je početak gradnje novog Maksimirskog stadiona tijekom 2029. godine.
Sa pobjednikom tog međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja čije će rješenje biti najprikladnije će se potpisati ugovor o izradi idejnog projekta, glavnog projekta, izvedbenog projekta i jasno raspisati nakon toga i javna nabava za odabir izvođača radova za budući stadion u Maksimiru.
Ono što bi svakako još želio reći da isti pristup, identičan pristup Maksimirskom stadionu je i planiran i za Poljudski stadion odnosno …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… stadion Poljud u Splitu. Nadam se da ćemo na tom pravcu i sa tim stadionom krenuti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre želim osobno a vjerujem i da mnogi građani grada Zagreba i svi ljubitelji sporta su zahvalni Vladi RH na iznimnom angažmanu i trudu i volji da se ovaj jedan simbol sporta, a ne samo sporta ja bih rekla i drugih nekih glazbenih događaja ali i simbol povijesti u gradu Zagrebu, osobito 1999, '90. Maksimir je postao simbol i otpora represivnom jugoslovenskom režimu tako da tu ima puno osjećaja, emocija i hvala Vladi RH što je odlučila se uhvatit u koštac sa svim tim problemima, što je uspjela postići taj dogovor i sa Zagrebačkom nadbiskupijom ali i sa Gradom Zagrebom. To je vlast koja nije isključiva, koja uključuje sve druge vlasti lokalne samouprave i područne samouprave iako nisu na nacionalnoj razni pripadnici vodeće vlasti jer njima su bitniji Vladi RH osjećaji građana i simboli koji su bitni građanima. Ja vjerujem da će budući novi Stadion Maksimir također biti jedan odraz zajedništva, ponosa i nekih budućih sportskih uspjeha koji će bit jedan dobar pokazatelj svim našim budućim generacijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Prije nego što prijeđemo na iduće pitanje broj 34 samo informacija da si možete planirati vrijeme, znači imamo još pet pitanja to je još nekih onda 40-ak minuta, nakon toga ide iznošenje stajališta i onda ćemo napraviti pauzu i prva točka dnevnog reda bit će u 16 sati i 45 minuta tako da si planirate vrijeme, 16 sati i 45 minuta. Dobro.

Jandroković, Gordan (HDZ)
34. pitanje zastupnik Ante Babić postavlja ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre. Uskrs se u pravilu smatra prvim ozbiljnim testom turističke sezone i dobrim pokazateljem kako bi se ostatak godine mogao razvijati u pogledu dolazaka turista u našu zemlju, međutim ove godine svjedočimo dosta izraženoj neizvjesnosti na tržištu. Zato vas želim pitati kako trenutno stojimo u broju dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu? Možemo li na temelju ovih pokazatelja biti zadovoljni s mjerom u kojima nam ide sezona? Također u kojoj mjeri eskalacija sukoba na Bliskom Istoku, poremećaji u zračnom prometu i rast troškova putovanja već sada utječe na booking odnosno obzirom na te okolnosti koje su strateške prednosti koje Hrvatska kao destinacija može iskoristiti? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Glavina, Tonči (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani zastupniče Babić zahvaljujem na pitanju. Što se tiče samih rezultata turističke godine sa rezultatima za prva tri mjeseca mislim da možemo bit poprilično zadovoljni s obzirom da se pokazuje trend unatoč ovim izazovnim okolnostima da imamo i čak nešto povećani broj dolazaka i noćenja za prva tri mjeseca za nekih 9%, a i sami rezultati u prošlom mjesecu ožujku su također obećavajući jer su iznad nekakvog broja dolazaka koje smo imali do sada. A kada gledamo rezultate koji su ostvareni za ovaj uskršnji vikend možemo tu bit zadovoljni jer imamo nekih otprilike 150 miliona dolazaka, negdje otprilike pola miliona noćenja i za razliku od prošle godine kada je Uskrs bio jako kasno u mjesecu travnju i spajao se automatski na druge praznike, logično je da imamo nešto lošije rezultate nego što je to bio prošle godine, al onda opet kad uspoređujemo sa 2024.g. kada je Uskrs bio na 31. ožujka onda imamo čak i nešto više turističkog prometa nego tada.
Sve u svemu to su rezultati dobri i obećavajući, ali istodobno moramo biti realni i svjesni činjenice da sa svim ovim što smo ostvarili do sada svega smo ostvarili nešto više od 3% ukupnih noćenja koja ostvarujemo na razini cijele turističke godine, tako da u tom kontekstu treba gledati i ovaj period koji je ispred nas. Dakle, situacija u svijetu, situacija iznimnih geopolitičkih nestabilnosti, rata na Bliskom Istoku koja naravno ima značajne učinke na cijelo gospodarstvo u svijetu samim time i na turizam, sigurno će značajno utjecati na broj turističkih kretanja ne samo u Europi naravno nego i u cijelom svijetu.
Činjenica je da ovo sve skupa ukoliko bude u nekakvoj svojoj najgoroj varijanti može rezultat strahovito velikoj inflaciji na razini cijelog svijeta, konkretno na razini Europe, a u toj situaciji kada je dohodak manji, raspoloživi dohodak manji sigurno je da će ljudi odlučit da režu tamo gdje mogu putovanje i sigurno jedna od tih eventualnih aktivnosti ili odabir i ukoliko ide će ići dalje na putovanje odabir nekih destinacija koji su puno bliže domu što se tiče troškova samog putovanja tako da će možda neki gosti odabrat boravak u svojoj vlastitoj zemlji i odabrat neke destinacije koje su bliže.
Mi definitivno imamo određene prednosti kao turistička zemlja i sa svojom u turističkom smislu geostrateškoj poziciji i mi smo sukladno ovim okolnostima koji su prisutni i već napravili jedne promjene načina komuniciranja na našim tržištima, na glavnim … tržištima gdje se mi otprilike 80% turističkog prometa upravo oslanjamo na Europu tako da smo promijenili nadogradili kampanje i pozicioniranje na način da istaknemo svoje strateške prednosti kao što je blizina, dostupnost jer mi smo isto tako da veliku većinu naših turističkih dolazaka i noćenja cestovna destinacija, dakle isto tako otprilike nekih 80%, a istodobno da našim gostima kažemo da smo dostupni, da smo sigurni i naravno da nudimo dobar odnos cijene i kvalitete i jako je bitno da te poruke idu vani i da cijeli naš turistički sektor svi koji sudjeluju u promociji marketing u Hrvatskoj … na taj način to komuniciraju. Jako da bi osigurali dobre brojke i ključna stvar će biti definiranje cijena i cjenovna politika i mislim da cijeli naš sektor svi itekako moraju biti svjesni da u cijelom lancu vrijednosti ove nestabilnosti il eventualno gubitke moramo podijeliti solidarno i da izađemo s dobrim paketima, dobrim cijenama jer ako to napravimo danas ne samo da ćemo sačuvat ovu turističku godinu nego ćemo napravit dobre temelje i za sljedeću turističku …/Upadica predsjednik: Hvala./… godinu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani ministre zadovoljan sam vašim odgovorom, dakle u ovim okolnostima kao što ste vi naveli imamo porast dolazaka, vi ste rekli 9% na razini države, ja bi tu volio istaknuti moju Zadarsku županiju koja ima 20% dolazaka više u odnosu na prošlu godinu i kako u dolascima tako i u noćenjima, a sam grad Zadar ima 15% više dolazaka i 20% više noćenja. Dakle, to znači da nam turizam ipak ide u dobrom smjeru i da imamo kontinuitet.
Međutim, isto tako dobro je da ne zatvaramo oči pred onim što se događa oko nas. Turisti su danas puno oprezniji, čeka se zadnji trenutak i to je danas realnost ne samo kod nas nego svugdje u svijetu. Ono što je meni tu ključno, a što ste vi sada u pitanju odnosno u odgovoru naglasili jest da je Hrvatska u takvim okolnostima stoji dosta čvrsto, sigurna smo zemlja većina gostiju dolazi automobilom, oslanjamo se na europsko tržište i to su stvari koje u ovakvim vremenima puno znače. Također nemojmo zaboraviti činjenicu da bez ovih mjera vlade od energenata do zaštite standarda turizam danas ne bi mogao normalno funkcionirati, zato vjerujem da ćemo uz ovakav pristup sezonu odraditi ipak stabilno i kvalitetno kako to i treba. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je kao 35. na redu zastupnik Ivica Mesić, pitanje postavlja potpredsjedniku vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.

Mesić, Ivica (DP)
Hvala g. predsjedniče. Poštovani ministre. Zagrebačka obilaznica najopterećenija je prometnica u RH na njenom južnom i jugoistočnom dijelu praktički ne postoji adekvatna prometna alternativa. U situacijama prometnih nesreća, velikih gužvi i zastoja onemogućen je promet između Slavonije i Dalmacije čime se zemlja prometno gotovo presijeca na pola. Postojeća obilaznica ključna je logistička okosnica ne samo za RH već i za Srednju Europu.
Imajući u vidu te činjenice kao i prijeku potrebu za alternativnim pravcem, javnosti je poznat dugoročni plan druge zagrebačke zaobilaznice odnosno zagrebačkog prstena, jasno je da je cjelokupan projekt u svom punom profilu iznimno financijski zahtjevan, međutim želio bih vam skrenuti pozornost na potencijal dionice Hrovati-Mraclin. Ova dionica ne zahtjeva izgradnju velikih i skupih infrastrukturnih objekata i njezina izvedba je znatno financijski povoljnija, a donijela bi nerazmjerno veliku prometnu i stratešku korist. Dakle, radi se o spoju autoceste Zagreb-Karlovac sa autocestom Zagreb-Sisak, dakle izgradnjom ovog spoja autocesta A11 Zagreb-Sisak postala bi snažna alternativa za tranzitni promet koji se kreće sa autoceste iz smjera Slavonije na autocestu prema Dalmaciji. Cjelokupan promet iz smjera Banovine, Velike Gorice, Istočne Hrvatske zaobilazio bi najkritičnije čvorište Lučko. Postojeća zagrebačka obilaznica bila bi bitno i dugoročno rasterećena. S obzirom na navedeno moje pitanje za vas glasi, razmatra li Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdvajanje dionice Horvati-Mraclin kao prioritetne i samostalne faze u sklopu rješavanja problematike zagrebačkog prstena te postoje li konkretni planovi i vremenski okviri za pripremu i realizaciju ovog strateški ključnog, a financijski pristupačnog spoja?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor potpredsjedniče vlade.

Butković, Oleg (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a. Poštovani zastupniče. Apsolutno se slažem sa svim onim što ste rekli u vašem pitanju, zagrebačka obilaznica je najfrekventniji dio u prometnom smislu u Hrvatskoj i naravno čvor Lučko kao najopterećeniji. U tom smislu je naravno već sada su pokrenute određene aktivnosti, prvo izgradnje treće trake od čvora Jankomir do čvora Lučko za što je natječaj u raspisan i tu idemo isto tako, ali to je sad već drugi dio sa trećom trakom prema Karlovcu kao prvom fazom proširenja autoceste A1 i tu je natječaj u pripremi.
Međutim, neće se sa ta dva rješenja rasteretiti obilaznica Zagreba ni čvor Lučko i slijedom toga su Hrvatske autoceste u prosincu '25., znači krajem prošle godine potpisale ugovor za izradu studijske dokumentacije za novu obilaznicu grada Zagreba koja ide od čvora Samobor do čvora Ivanić Grad, to je novih 95km nove autoceste, to je veliki zahvat, veliki projekt koji će se naravno sada studijski definirati. Nakon toga projektno i onda će se razvijati operativno i graditi vjerojatno fazno, a u tom smislu je i ova dionica od čvora Horvati do čvora Mraclin kao dio te nove obilaznice grada Zagreba i naravno vidjet ćemo sada kad budemo imali tu studiju gotovu da se možda ta dionica uzme kao prioritet i da se ona možda u prvoj fazi te nove obilaznice Zagreba i izgradi.
Da zaključim, Hrvatske autoceste krenule su u pripremu studijske i projektne dokumentacije za novu obilaznicu grada Zagreba. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče Mesić.

Mesić, Ivica (DP)
Zadovoljan sam s odgovorom. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na 36. pitanje zastupnica Ivana Kekin postavlja to pitanje predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Predsjedniče vlade, hrvatski građani već su gotovo 20 godina taoci jednog modela kojeg je započeo Ivo Sanader, a nastavili i unaprijedili upravo vi, a Radi se o modelu u kojem se novac građana umjesto u javne bolnice ulijeva u privatnu polikliniku Medikol. Govorimo o više od 200 milijuna eura javnog novca, a samo u 2026. namijenili ste im novih 20 milijuna eura za pretrage na aparatima koje da se hoće nabavit u javnom zdravstvenom sustavu se mogu osigurati za manje od 9 milijuna eura. I dok njima isplaćujete desetke milijuna svake godine dotle je Hrvatska i dalje druga najgora u EU po smrtnosti od raka, liječenje plaćamo 11% skuplje od europskog prosjeka, a mnogi onkološki pacijenti žive sa niti 400 eura mjesečno.
Još 2006. vas je struka tražila da se nabave PCT uređaji, od tada do danas upozoravaju da ovakav model uništava javni zdravstveni sustav, čak je i vaš ministar javno govorio o prijetnjama i pritiscima, govorio je o prijetnjama smrću koje prima jer je odlučio raskinuti taj model. Uskoro je bio bivši ministar. A vi ste nastavili i ne da ste nastavili nego u ovih deset godina koliko ste vi premijer iznosi koje građani plaćaju Medikolu rastu iz godine u godinu.
Javnost ima pravo znati kako je došlo do ovog sumanutog aranžmana i zašto traje već dva desetljeća? Ko tu koga drži u šaci premijeru i tko se obogatio jer mnogi su se obogatili na 200 milijuna eura javnog novca? Moje pitanje je hoćete li podržati osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o Medikolu ili se bojite onog što bi se moglo saznati?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče vlade izvolite, samo malo, samo molim vas povreda poslovnika. Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Kolegice Kekin liječnica ste kao i ja …
…/Upadica predsjednik: Što je povrijeđeno kolega Herman?/…
… i kad smo kod, Članak 238., kad smo saborskog povjerenstva zašto ne ost… ne tražite osnivanje saborskog povjerenstva za situaciju u zagrebačkom zdravstvenom sustavu, kolike ugovore je Grad Zagreb potpisao sa Medikolom?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
4 godine ste vodili bolnicu Sv.Duh zašto niste zatražili …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Herman./…
… PET/CT uređaje u toj bolnici?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je replika dobivate treću opomenu ne možete više tijekom aktualnog prijepodneva sudjelovati u raspravi, a sada će predsjednik Vlade odgovoriti, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Kekin, pripremajući se za ovo pitanje bilo je sasvim očito da ćete pitati nešto o Medikolu. Saznao sam od kolega koji su malo bolje to istraživali da Grad Zagreb ima ugovor na milijun eura godišnje baš sa Medikolom za sistematske preglede. Vjerojatno je to neki vaš razlog zašto ste toliko angažirani oko ove firme kojoj vi očito ste odlučili iz nekoga razloga raditi marketing.
Mene ta tvrtka nije poznata, s njom nemam nikakve veze, pa što se toga tiče hoćete pitat ministarstvo, Vladu, mi ćemo vam sve odgovorit što znamo. Ja ću vam reći ono otprilike kako stvari stoje sa dosadašnjom suradnjom sa tom tvrtkom. Dakle, riječ je o Poliklinici Medikol, suradnja postoji zadnjih 20-ak godina to je točno, isplaćeno je 136 miliona eura ne 200 miliona eura pa kad imate ove vaše talking pointse da ih malo ažurirate.
Što je uopće PET/CT metoda? Vi ste liječnica pa to znate ali možda dio saborskih kolegica i kolega ne zna, javnost možda ne zna. Nije metoda za postavljanje početne dijagnoze, ona se koristi nakon što je dijagnoza već utvrđena kao ključni alat za određivanje optimalnog terapijskog protokola te potom za praćenje učinkovitosti liječenja i donošenja odluka o njegovom nastavku ili promjeni.
Dakle, riječ je o pretrazi koja se radi nakon dijagnoze za onkološke pacijente a prije konačne odluke o liječenju. Riječ je o možemo tako to reći o usluzi koja je tehnološki složena, dakle nije baš kao da mobitel ukopčamo. To se pretpostavljam slažete i vjerujem vi to već sve skupa znate. Ona zahtjeva infrastrukturu i uređaj i proizvodnju radiofarmaka i organiziran transport zbog kratkoga vijeka trajanja izotopa, visokospecijalizirano medicinsko osoblje, liječnike specijaliste nuklearne medicine, tehničko osoblje inženjere.
Dakle, sve je to nešto što su dvije tisuće i čini mi se sedme kada je krenula tadašnja vlada se s time baviti na kraju realizirali u suradnju i vlada koju je predvodio SDP. U međuvremenu situacija je slijedeća. Postoji u Hrvatskoj trenutno privatno ugovorenih PET/CT uređaja Zagreb KBC Sestre milosrdnice, Medikolov, Rijeka KB Medikolov, Osijek izvanbolničke ustanove Medikolov, Split KB Medikol, Zabok opća bolnica će biti tijekom ove godine, KBC Zagreb od 2012. javni, KBC Osijek javni. Još jedna inicijativa sa KBC-a Zagreb da se nabavi kao inicijativa KBC-a u Splitu. Dakle, mi bismo trebali otprilike u slijedećem razdoblju biti na 4 javna, 5 privatnih. Ono što je vrlo jasno komunicirano i od strane ravnatelja HZZO-a da je iznos sredstava za te pretrage potpuno identičan, isplaćivao se on privatno ili javnoj tvrtci.
Mi smo u našim mandatima napravili napor da se nabave javni linearni akceleratori, ovakve inicijative koje dolaze od struke, dakle nije ovo nekakva politička direktiva nego to predlažu liječnici u bolnici u kojoj vi radite, dakle KBC Zagreb ili u KBC Split i na taj način postupno bi se iznivelirao broj privatnih i javnih PET/CT uređaja.
Najbolje prakse prema ovome što vidim su da otprilike treba imati jedan do dva PET/CT uređaja na milion stanovnika, Hrvatska ih sada ima otprilike čak malo ja bih rekao komotnije nego što nam je trenutni broj stanovnika. Da li ovdje ima bilo kakvih nepravilnosti, iz ovog što ja vidim čini mi se da nema. Zašto je taj proces tako krenuo prije nekoliko godina, dva desetljeća …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… to više nije na meni a stvar u ovom trenutku funkcionira.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Živković, izvoli, samo se isključite predsjedniče Vlade molim vas.
…/Upadica Andrej Plenković: Da, da./…

Živković, Marin (Možemo!)
238., Grad Zagreb naravno poštuje procedure i mora odabrati najpovoljnijeg ponuđača, a najpovoljniji ponuđač je upravo onaj koji može ponuditi najpovoljniju cijenu zato jer nudi dampinšku cijenu jer im država prebacuje milijune i milijune.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković bila je replika dobivate opomenu.
Izvolite kolegice Kekin.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Da, da tako je, dakle uprava Grada Zagreba hapsili bi ju da ne poštuje Zakon o javnoj nabavi gdje mora prihvatiti najpovoljniju ponudu. Ponuda je najpovoljnija jer ukrcavate više od 200 miliona eura kroz 20 godina Medikolu, a domove zdravlja financijski uništavate. To je razlog.
Hvalite se nabavom 2 PET/CT uređaja, najavili ste tu nabavu pod pritiskom javnosti i to iste one javnosti koja je iskrcala takvu lovu Medikolu da smo mogli kupiti PET/CT za pola EU premijeru.
Druga stvar, mi nemamo pojma kad će oni biti nabavljeni i kad ćete ih pustiti u funkciju. Ono što znamo je da im i ove godine dajemo 20 milijuna eura. Ne znate ništa o toj privatnoj tvrtci, stvarno? Premijeru vi imate jedan strateški investicijski projekt u zdravstvu u ovih 10 godina. To nije Dječja nacionalna bolnica, to nije Institut za tumore, to je privatna onkološka bolnica Medikol. To je vaš jedini strateški investicijski projekt u zdravstvu. I već ste najavili da ćete ju nadovezat na javnu pipu pa onda neće biti bitni ovi milijuni za PET/CT jer ono što čeka Medikol i Rajkoviće je puno, puno, puno veća pipa.
I samo da stavimo stvari u omjere, afera Beroš koja je s pravom zgrozila javnost teška je 700 tisuća eura, ovdje govorimo o stotinama milijuna eura javnog novca kojeg izvlačite preko leđa najteže bolesnih građana ove zemlje. I bitno je da građani čuju što ste im danas poručili jer znate što premijeru, razboljet se možemo svi i vi i ja i lijevi i desni i oni koji izlaze i oni koji ne izlaze na izbore. I bitno je da građani čuju šta ste rekli, a rekli ste da dok ste vi na vlasti javni novac neće ići u javne bolnice nego Medikolu i Rajkovićima u džepove.
To je sve što građani trebaju znat na dan izbora.
…/Upadica se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo molim vas smirite se, ja isto nisam to čuo da je izrečeno nego je bila jedna konstrukcija ali ok ima pravo zastupnica služit se i konstrukcije jel.
…/Upadica se ne razumije./…
Da, da, da, a ne moram ne nego samo komentiram vi ste počeli vikat jer citirano je nešto što nije izrečeno tako sam vam to komentirao. Samo se smirite svi nije, nema nikakvih problema.
Povreda Poslovnika kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je Članak 238., zastupnice Kekin stari je to trik vikati držte lopova. Kako bi sakrili lopove u vašim redovima i istražite i recite javnosti o subvencijskim prijevarama …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Baričević./…
… u Domu zdravlja Sv.Ivan, u gradskim bolnicama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Povrijeđen je Članak 238., Grad Zagreb je vlasnik najvećih domova zdravlja i osnivač. 2022. gradonačelnik Tomašević je ponosno otvorio i centar za sistematske preglede ali oni gube natječaj …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i plaćaju Medikolu velike iznose …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Blažanović …/…
… za pregled zaposlenika to je kao da kolegica Kekin svoju obitelj ne vodi u svoju vilu već plaća skupo da budu u hotelu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… to nije, nije povreda Poslovnika replika je, dobivate opomenu broj tri ne možete više sudjelovati u raspravi.
Kolegice Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238., poštovane kolegice evo mi ćemo predložiti izmjene Zakona o javnoj nabavi kako bi se omogućilo Gradu Zagrebu i ostalim lokalnim samoupravama da svojim javnozdravstvenim ustanovama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Raukar Gamulin./…
… daju ove sistematske preglede …
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu isto je replika./…
… a ne da moraju davati privatnom zdravstvu. Hoćete prihvatiti te izmjene?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto je replika, isto je replika dobivate opomenu.
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Da također ću dobiti sa zadovoljstvom opomenu ali bi poručila i premijeru i kolegicama i kolegama iz HDZ-a da umjesto da se manje bave Zagrebom, a izgleda da ih to izuzetno boli …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Borić./ …
… bilo bi bolje da se bave korupcijom na razini Hrvatske uključujući i Medikol.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa dobivate opomenu i vi kolegice Borić.
To je to, kolegice Kekin vi ste odustali jel tako od replike, da, dobro onda idemo dalje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
37 pitanje zastupnik Tomislav Šuta postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre Butković u medijima smo mogli vidjeti da se izvještava o pokretanju velikih ulaganja u modernizaciju voznog parka hrvatskih željeznički… željezničkog prometa znači putnički prijevozi i kvalitetno povezivanje isto tako između Splita i Zagreba. Sigurno da će to doprinijeti i modernizaciji smanjenju buke, smanjenju emisija CO2 i ovo sve skupa u narednom periodu sigurno da će kratkoročno dati određene rezultate.
Mene samo zanima ako nas možete izvijestiti koji su dosada rezultati ostvareni i koji su planovi srednjoročni i dugoročni kako bi se smanjila povezanost odnosno broj sati između Zagreba i Splita u smislu željezničkog prometa.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlada izvolite odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče što se tiče vašeg pitanja ja ću biti vrlo kratak, ono nastojat ću biti što kraći pa ću reći ovako. U posljednjih nekoliko godina 70 je novih niskopodnih vlakova na hrvatskim željeznicama. To je vrijednost negdje oko 360 milijuna eura, samo posljednje 4 godine nova 42 vlaka i to je uglavnom financirano sredstvima EU. Prošle godine smo pustili njih 9, 7 dizelmotornih vlakova i ono što je dobro 1 elektrobaterijski i novi baterijski vlak. To su ovaj novi vlakovi na alternativni pogon što naravno evo i zasluga je i naravno što smo osigurali i uspjeli osigurati europska sredstva za te projekte ali naravno i Končara kao proizvođača tih vlakova kao jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtki koja je na javnom natječaju evo bila odabrana da proizvodi nove vlakove.
Što se tiče ostatka mi smo u 2025. godini potpisali i ugovore za novih 13 vlakova, 5 elektrodizelskih, 4 elektrobaterijska i 4 baterijska vlaka. Taj projekt je vrijedan 118 milijuna eura i kroz '27. i '28. godinu će biti isporučena, a isto tako 6 novih elektrodizelskih vlakova koji će prometovati na dionici Zagreb – Split, ja sam prošli tje… mjesec posjetio Končar, ide dobro i mi ćemo u 7. mjesecu imati prvu isporuku ove godine i naravno svaki slijedeći mjesec dok se svih tih 6 novih vlakova ne isporuči.
Isto tako, planiramo nabavku novih 30 vlakova kroz putem Socijalnog fonda za klimatsku politiku, projekt vrijedan oko 300 milijuna eura tako da će ovaj investicijski ciklus paralelno sa obnovom infrastrukture danas je otprilike to preko milijardu i po eura gradnje i obnove željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, a što se tiče povezivanja Zagreba i Splita uz određena poboljšanja na postojećoj pruzi budući da je Split na novom koridoru i to je zasluga naravno hrvatske Vlade i predsjednika, da je Split došao na novi koridor Baltičko more, Jadransko more tu se otvorila sada mogućnost i tu smo ugovorili studiju izvodljivosti za modernizaciju i izgradnju nove brze pruge prema Splitu uz naravno povezivanje Trogir – Split i taj dio moramo spojiti, vi ste i gradonačelnik Splita pa vam je to bitno da se i splitska zračna luka i taj dio što prije poveže. Tako da smo sada u izradi studije izvodljivosti i odabira najisplativije varijante išli bi u financiranje tih projekata.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Šuta, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem.
Ja sam zadovoljan odgovorom. On daje optimizam i nadu da one stvari ko… za koje se očekuje u smislu bolje povezanosti između Zagreba i Splita da bi se u bliskoj budućnosti trebale dogoditi i evo na tome zahvaljujem da se ubrzalo što se tiče i ovih dokumenata koji su bitni između povezivanja samoga Trogira i Splita odnosno zračne luke. To su stvari koje su u Splitu nama jako bitne, al naravno i što se tiče cjelovito podizanje na višu razinu kvalitete željezničkog prometa u RH. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I idemo na zadnje 38. pitanje, zastupnica Magdalena Komes postavit će ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani ministre g. Habijan. U ime Vlade RH i svog ministarstva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavili ste Prijedlog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje tzv. SLAPP. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024.g. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka tzv. strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja nalaže prekograničnu primjenu. No vi ste predvidjeli da zakon ima puno šire područje primjene s obzirom da će se zakon primjenjivati kako na nacionalne tako i na prekogranične građanske i trgovačke predmete.
Budući da svakodnevno svjedočimo napadima oporbe kako se u pravosuđu ništa ne radi, a ako se i radi radi se prema onome što naredi EU, molim vas odgovor hoće li donošenje zakona pružiti bolju zaštitu novinara od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka te zašto ste odlučili ići i na primjenu na području RH? I također ono što me još zanima, a također se provlačilo kroz kritike kako oporbe tako i medija ako nam možete objasniti, zašto ovim prijedlogom zakona nije obuhvaćena zaštita od neosnovanih privatnih tužbi i u kaznenom postupku? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS-a. Poštovana kolegice, vi ste zapravo u svom pitanju većinu onih stvari koje se tiču same direktive odnosno zakona koji će uskoro biti ovdje u HS-u o provedbi same direktive i sami istaknuli. Ono što mislim da je itekako bitno iskazati ovo se ne odnosi samo na zaštitu novinara, oni su možda tu onako najeksponiraniji, to se odnosi zapravo i na izdavače i na medijske organizacije, na zviždače, na sindikaliste itd., dakle sve one skupine koje mogu biti potpasti nazovimo ih tako pod navodnike podranjive koje mogu biti osobe koje javno djeluju, a mogu biti izložene očitim neosnovanim tužbama. Ovime na ovaj način pružit će im se sigurno veća pravna zaštita i ja ovim putem moram zahvaliti na suradnji ministrici kolegici Obuljen Koržinek ministrici kulture i medija s kojima smo zajedno u godinu radili unutar radne skupine, ali i nekoliko okruglih stolova kako bi upravo ovu tematiku proširili i na neki način promovirali u javnosti i u medijima.
Ono što je bitno što se tiče samog zakona koji će kao što sam rekao uskoro bit prezentiran u hrvatskoj javnosti četri su možda najbitnije ključne stvari kada govorimo o zaštiti tih osoba tzv. postupovna jamstva, prije svega osiguranje procijenjenih troškova samog postupka, druga stvar koja će sigurno zahtijevati dodatnu edukaciju pravosudnih dužnosnika kako bi mogli prepoznati ove slučajeve SLAPP tužbe to je rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, treća stvar odnosi se na naknadu troškova postupka i četvrto na novčane kazne i druge sankcije.
Ono što je ključno još kada govorimo o segmentu ovoga zakona, a to je pitanje prepoznavanja ovakvih vrsta postupaka. Do sad je u hrvatskoj javnosti često od strane određenih struktura bilo riječi da se radi gotovo o 900 pa do 1000 predmeta protiv novinara koji se podnose što našom analizom unutar ministarstva, pogotovo ako gledamo građanske tužbe onda je to koji ima elemente SLAPP-a to je negdje oko 25 predmeta, kada govorimo o kaznenom to je sveta sedam predmeta.
Što se tiče dosega samog zakona on će se odnositi na građanske postupke, što se tiče kaznenog kao što ste i sami postavili u svom pitanju ono će biti i dalje obuhvaćeno Kaznenim zakonom, dakle kazneno djelo klevete, kazneno djelo uvrede prema tome domena ovoga zakona koji će uskoro biti u HS-u se samo postupci koji se tiču građanskih tužbi. Eto zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupnice Komes očitovanje.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani ministre evo zahvaljujem i želim izraziti zadovoljstvo odgovorom, ali i tomu što je ova tema napokon dobila zasluženo mjesto i u zakonodavnom okviru, ali i u javnoj raspravi. Naime, svi smo svjesni da tzv. SLAAP tužbe nisu apstraktan problem već konkretna praksa koja je godinama stvarala pritisak na novinare, medije i sve one koje ste naveli u svom odgovoru o čemu je naravno i u više navrata upozoravalo i Hrvatsko novinarsko društvo.
Posebno treba pozdraviti i najavu rješenja koja idu u smjeru ranog prepoznavanja i odbacivanja takvih tužbi kao i sankcioniranje njihove zlouporabe, time šaljemo jasnu poruku da pravosuđe ne smije biti alat za zastrašivanje nego mehanizam zaštite prava. Vjerujem kako ćemo ovim iskorakom dodatno ojačati slobodu izražavanja i osigurati prostor za odgovornu, ali i kritičnu javnu raspravu što je temelj svakog demokratskog društva. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala zastupnici Komes. Hvala svima koji ste sudjelovali u raspravi, naravno hvala predsjedniku vlade, potpredsjednicima, ministrima i ministricama.
I još samo na kraju u skladu s odredbom čl. 144. poslovnika obavještavam vas da u 11. sazivu HS-a ukupno postavljeno 552 zastupnička pitanja u pisanom obliku, a odgovorno je na 416, nije odgovoreno u roku na 102 zastupnička pitanja, a za 34 pitanja nije istekao rok za odgovor pa na temelju čl. 144. poslovnika pozivam vladu odnosno članove vlade koji nisu dostavili odgovore da to učine u roku od osam dana.
Završavamo sada sa aktualnim prijepodnevom. Nastavljamo za koju minutu sa iznošenjem stajališta klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika i nakon toga kao što sam rekao u 16 sati i 45 minuta nastavljamo s prvom točkom dnevnog reda.

STANKA U 14:38 SATI
PDF