Početna
Akti
Dokumenti EU
Rasprave
Zastupnička pitanja
Statistički pokazatelji
Stegovne mjere
Aktivnosti zastupnika
Po sjednicama
Ukupno u sazivu
Zakonodavna aktivnost
Zastupnička pitanja
Povratak na vrh
Rasprave po točkama dnevnog reda
Saziv: XI, sjednica: 9
PDF
Svi govornici
81
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini
25.03.2026.
Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 12,35 SATI.
Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa radom. Pozdravljam državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinku Raguž sa suradnikom. Točka dnevnog reda koja je pred nama, kako vam je poznato je:
- Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini.
Podnositelj je Vlada RH na temelju čl. 46. Zakona o otocima. Raspravu je proveo Odbor za regionalni razvoj i fondove EU.
Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje?
Imamo stanku, za stanku se javila kolegica Ivana Marković, izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Evo tražim stanku da kažem par mišljenje oko ovog izvješća. Na stranici 29 jedan pasus koji se govori o Jadroliniji. Upotrjebljava se izrazi modernizacija flote i održavanje brodova, a u potpunosti se prešućuje tragedija iz 2024. godine kada su živote izgubile tri pomorca. Godina koja je obilježena padom rampa, kvarovima brodova i svom onom tragedijom što smo gledali unutar Jadrolinije i zapravo ta, taj, ovaj propust najbolje prikazuje izvještaj o čemu on govori. Nabraja podatke, nabroja projekte, nabraja ulaganja koja nisu sporna i naravno da su pohvala ali se izbjegava govoriti o svim onim problemima koje se otočani susreću od turizma, sezonalnosti, ovisnosti od ugostiteljstvu, trgovini, nedostatku kadra i ono čime se tijekom cijele godine stanovništvo na otocima suočava. Kao otočanka želim poslati jasnu poruku da postoji razlika između slike koju prodajemo, a to je ona slika na turističkim brošurama i stvarnog života otočana koju žive tokom cijele godine. Otoci su danas roditelji koji ne mogu doć do liječnika, do pedijatra. Žene koje ne mogu doć do ginekologa, nestanak vode usred ljeta, nemogućnost odlaska na kopno kad je to najpotrebnije, odlazak mladih i kuće koje se prazne i unatoč svim ovim ulaganjima, trendovi su i dalje negativni. Stanovništvo bilježi ukupan pad i onu poruku što želimo danas poslati jest da otoci ne mogu biti samo destinacija već mjesto cjelogodišnjeg života.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za obrazlaganje stanke se javio i kolega Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Tražim stanku u ime kluba IDS-a kako bih istaknuo još jednom nezadovoljstvo u stvari oblikom ovog izvješća. Naime čl. 46. Zakona o otocima kaže da Vlada RH jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovog zakona. Dakle što se specifično odnosi na ovaj zakon. U ovom izvješću, a i u prethodnim izvješćima mi smo dobili u stvari izvješće o tome što je sve od svih javnopravnih tijela, od svih općina, od svih gradova, od svih ministarstava, od županijskih uprava za ceste uloženo, uloženo na otoke no to nam ne daje sliku koji su učinci ovog konkretnog zakona. Smatramo da bi trebalo, da je dobro da imamo statističke podatke za sva ulaganja na otoke ali da bi trebalo jasno naglasiti koji su učinci Zakona o otocima kako bismo mogli kasnije razlučiti, koje su mjere bile dobre, a koje mjere nisu dobre. Ovako stvaramo sliku da je uloženo pola milijarde eura na otoke i da je to učinak ovoga zakona, a on je daleko, daleko manji i daleko lošiji nego što se želi prikazati. Zato evo predlažem da pri slijedećem izvješću se zasebno izdvoji što se konkretno odnosi na učinke ovog zakona jer je to namjera ove odredbe, odredbe Zakona o otocima, a da zaista kao prilog mogu bit i ostala ulaganja i ostala javnopravna tijela koja su doprinijela kvaliteti života na otoku ali bi se stvar vjerojatno bila odigrala i bez samog Zakona o otocima.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
Stanku je zatražio i kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Evo tražim stanku u ime kluba Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. Naime u Zakonu o otocima ne vidimo jednu ključnu stvar. To je diferencijacija malih otoka od velikih otoka, otoka koji su povezani fizički sa kopnom i onih koji su mali. Ja ću danas uglavnom govoriti o ovim malim otocima, a oni su sa 67 dakle ukupan broj naseljenih otoka je bio 67, a danas je 48 do 50 ovisno o publikacijama. Upravo su ljudi napustili ove male otoke i kad govorimo o ulaganju, govorimo o generalnom ulaganju. Uglavnom sredstva se povlače u velikim otocima, to potvrđuju i statistički i svakako drugačije, a na malim otocima vam se sve zasniva na volonterizmu udruga, mjesnih odbora koji nemaju nikakve velike ovlasti. Mi imamo regionalne razvojne agencije. Koliko vremena te regionalne razvojne agencije, konkretno kod mene u Šibenskoj-kninskoj županiji se bave otocima. Oni bi im trebali pomoći u pisanju programa i apliciranju na određene, na određena sredstva jer oni sami iz otoka to ne mogu, a očito da jedinice lokalne samouprave, konkretno grad Šibenik nema sluha za to. Gradonačelnik Šibenika Burić je došao na otvaranje škole u Kaprije nakon dugi niz godina, tamo prerezao vrpcu ali na učestale upite mještana Kaprija, Žirja da se sezonalni način reda vožnje nastavi i u zimskom periodu, za to nema sluha. Vi imate otvorenu školu na koju učiteljica povremeno ne može doći. To su problemi, konkretne činjenice, život na terenu i njega treba rješavati. U ovom izvješću mi to ne vidimo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Ledenko.
Za obrazlaganje stanke se javio i kolega Ivan Dabo, izvolite.
Dabo, Ivan (HDZ)
Uvaženi predsjedavajući tražim stanku u ime kluba HDZ-a kako bismo još jednom naglasili potporu ovom izvješću i doprinosu hrvatske Vlade prema otocima. Svjedok sam i čimbenik lokalne samouprave 2023. otvorili smo pristanište Žigljen, rekonstruirano vrijedno 10 milijuna eura, 2024. otvorili ribarsku luku vrijednu 7 milijuna eura, otvorili Primorsku ulicu vrijednu 7 milijuna eura. U tijeku trenutno je izgradnja luke Jug za javni promet vrijednosti 13,2 milijuna eura. Kad je u pitanju ITP program projekt vrijedan alokacije 150 milijuna eura, on je pravično podijeljen na 7 otočnih županija i po broju stanovnika, površini i slično i mogu reći jednu stečevinu koja je proizišla dobrom pozicioniranjem grada Novalje u Ličko-senjskoj županiji da smo taj, kroz taj program u tri faze dobili 8,5 milijuna eura, na to nadogradili još 20% svojih i trenutno prvu fazu rješavamo zgradu Crvenog križa i mjesnog odbora u Novalji, dva dječja igrališta, višenamjenski objekat u Zubovićima i jedan zahvat zelene hortikulture. Mislim da hrvatska Vlada svojim ovakvim pristupom najbolje potvrđuje što joj otoci predstavljaju i znače. Kasnije ću se još osvrnut u pojedinačnoj raspravi i u završnoj riječi u ime kluba HDZ-a.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Inzistira li netko od vas na stvarnoj stanci?
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, nastavljamo onda s raspravom.
Zamolio bih državnu tajnicu Zrinku Raguž da zauzme mjesto za govornicom i predstavi nam izvješće, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Poštovane i uvažene saborske zastupnice i zastupnici.
Pred vama je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima za 2024. godinu koje je kao i prethodna izvješća predstavlja instrument sustavnog praćenja stanja na otocima te daje Vladi RH jasnu sliku o trendovima, razvojnim potrebama i prioritetima za nadolazeće razdoblje. Izvješće obuhvaća širok raspon ulaganja i mjera provedenih od strane ministarstava i javnih poduzeća, jedinica lokalne i područne regionalne samouprave i ostalih dionika, uključujući i programe financirane iz državnog proračuna, europskih fondova i kreditnih linija. Iz podataka izvješća neosporno je kako je provedbena politika Vlade RH u segmentu razvoja otoka osmišljena u cilju zaštite postojećih vrijednosti na otocima uz očuvanje svih resursa ali i poticanje gospodarskog, društvenog i demografskog napretka i razvoja.
Da su otoci naš strateški resurs, potvrdili smo i početkom veljače kad je u ovom saboru usvojen novi Zakon o otocima kojim smo definirali nove ključne razvojne mjere za otoke i otočane te intenzivirali uključivanje svih aktera društva u kreiranje politike razvoja otoka, čime smo započeli novi proces uvođenja modernijeg pristupa i pogleda na razvoj otoka. Što se tiče ovog izvješća, vidljivo je kako je tijekom '24. u otoke uloženo 527,27 milijuna eura od čega je 500,20 milijuna eura financirano bespovratno, a 27,07 milijuna eura putem kreditnih instrumenata. ovakva razina ulaganja pokazuje da je RH održala snažan investicijski zamah u otočnom području u iznosu od preko pola milijarde eura već petu godinu za redom. Kad se promatra dulje razdoblje od 2006. do 2024. u otočni razvoj uloženo je više od 6 milijardi eura, od čega je u razdoblju od 2016. do 2024. godine zabilježeno više od 4 milijarde eura javnih ulaganja. Ovakvo višegodišnje kretanje kao i porast ulaganja iz nacionalnih izvora u 2024. godini u odnosu na ranije godine, potvrđuje dosljednost Vladine politike brige za otoke koja nadilazi pojedinačne programe ulaganja.
Tijekom '24. godine ulaganja su bila strateški usmjerena prema sektorima s najvećim razvojnim infrastrukturnim učinkom na otočna područja. Promet, vodoopskrba, odvodnja, energetika te zdravstvo i socijalna skrb. Tako je za sustave pomorskog, cestovnog i zračnog prijevoza izdvojeno ukupno 249,8 miliona eura što predstavlja snažan rast u 30,69% u odnosu na godinu ranije. Ovaj investicijski ciklus obuhvatio je kapitalne projekte rekonstrukcije trajektnih luka u Rabu, Supetru i Veloj Luci čime je značajno povećan kapacitet i sigurnost prihvata putnika i vozila.
Značajna sredstva usmjerena su na modernizaciju otočnih pristupnih cesta i održavanje državnih linija što uz povećano ulaganje u sigurnost pomorskog i zračnog prometa osigurava kontinuiranu i brzu integraciju otočnih područja s kopnom tijekom cijele godine.
Podsjetit ću kako su odredbama novog zakona usklađeni propisi kojima se osigurava povlašteni pomorski cestovni prijevoz za otočane i njihova vozila što predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta za zadržavanja stanovništva na otocima.
Što se tiče sektora vodoopskrbe i odvodnje iako je u '24. godini zabilježen blaži pad od 5,62% on ostaje i kapitalno najvažnije područje zbog završetka nekoliko složenih višegodišnjih projekata ukupne vrijednosti veće od 72 miliona eura.
Najveće investicije u 2024. godini realizirane su na sustavima Cres, Lošinj, aglomeraciji Hvar, Jelsa, Vrbovska, Stari Grad te sustavu u Novalji, a uz ove velike infrastrukturne zahvate provedene su i sustavne modernizacije postrojenja predcrpnih stanica čime se osigurava dugoročno stabilnost opskrbe pitkom vodom te visoki standard zaštite okoliša kroz unaprjeđenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Važno je naglasiti da je odredbama novog Zakona o otocima predviđeno financiranje prijevoza vode u kriznim situacijama i na onim otocima koji su spojeni na vodoopskrbni sustav. Također povećano je sufinanciranje prijevoza vode za otočne gospodarstvenike s 50 na 100% te je intenziviran nastavak poticanja razvoja vodokomunalne infrastrukture u smislu rekonstrukcije postojeće mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, ali i uvođenjem novih mjera poticanjem alternativnih individualnih sustava vodoopskrbe kao i ekološko zbrinjavanje otpadnih voda iz kućanstava. Javni poziv za dodjelu besplatnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom, vodonoscem ili autocisternom upravo je u tijeku.
Najveći relativni rast ulaganja u '24. godini ostvaren je u sektoru energetike gdje su ulaganja dosegnula 58,1 milijun eura što je čak 141,68% više nego u godini ranije. Ovaj iznimni porast investicijske aktivnosti primarno je fokusiran na povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe kroz rekonstrukciju 110 kilovata prijenosne mreže na ključnim pomorskim i kopnenim dionicama Krk, Cres, Hvar, Korčula i Brač, Hvar. Dodatno na poluotoku Pelješcu uspješno što su izgrađeni srednjenaponski podzemni vodovi na dionici …/Govornica se ne razumije./… čime se elektroenergetska infrastruktura dodatno štiti od ekstremnih vremenskih utjecaja i osigurava se stabilnost mreže u uvjetima povećanog opterećenja.
U '24. napravljen je iskorak u pogledu zdravstva i socijalne skrbi na otocima. Primjerice, telemedicinski sustav Telecordis implemendiran je, implementiran je na 40 lokacija i omogućuje brže konzultacije između pacijenata i specijalista. Osim toga nabava CT uređaja za Dom zdravlja u Korčuli predstavlja jednu od najznačajnijih intervencija jer omogućuje da dijagnostički zahvati od kritične važnosti se obavljaju na otoku čime se smanjuje potreba za hitnim transportima prema kopnu i rasterećuje bolnički sustav.
Sustav hitne medinice ostaje ključan segment zdravstvene zaštite na otocima. Tijekom '24. obavljeno je 207 intervencija pomorske hitne službe i 705 helikopterskih intervencija što potvrđuje neophodnost snažnog ulaganja u sustave brzog odgovora. Uz to kroz NPOO sufinancirana su specijalistička usavršavanja za 154 liječnika i 108 medicinskih sestara u otočnim županijama čime se stvaraju preduvjeti za dugoročnu stabilnost kadrovskih kapaciteta. HZZO i dalje osigurava poseban standard zdravstvene zaštite u 6 otočnih centara hemodijalize i 3 stacionara čime se najranjivijim pacijentima omogućuje liječenje u vlastitoj sredini.
U svrhu unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima odredbama novog zakona Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je u suradnji s Ministarstvom zdravstva pokrenulo izradu programa za dodjelu financijskih sredstava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi osiguravanja uvjeta za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima kojim je cilj financirati infrastrukturu, smještaj za medicinsko osoblje te unaprijediti njihova materijalna prava. Također, nastavlja se fokus na projekte zdravstvene infrastrukture u svrhu bolje popunjenosti zdravstvene mreže kroz provedbu programa razvoja otoka.
I socijalna politika bilježi iznimno snažne rezultate prvenstveno zahvaljujući Programu Zaželi koji je u '24. godini obuhvatio 2.130 korisnika na više od 15 otoka.
Osim osvrta na ključna razvojna ulaganja ovo izvješće donosi i analizu njihovih učinaka, pa tako analiza učinaka ulaganja na školstvo otkriva iznimnu stabilnost otočnog obrazovnog sustava. Kretanje broja učenika u razdoblju od školske godine 2013/2014 do 2024/2025 pokazuje tek mali kumulativni pad od svega 1,25% odnosno 133 učenika što potvrđuje kako su otočne škole uspjele zadržati gotovo ujednačenu bazu učenika.
Zbog ovakvih kretanja udio učenika s otoka u ukupnom broju učenika u državi kontinuirano se povećava te je s početnih 2,08% narastao na 2,34%.
Stabilnost broja učenika na otocima koja se u proteklom desetljeću uz minimalne oscilacije kretala oko prosjeka oko 10.600 učenika godišnje sugerira da su sustavna infrastrukturna ulaganja i mjere zadržavanja mladih obitelji uspješno amortizirale negativne trendove koji pritišću ostatak države.
Usporedno sa stabilnošću u školstvu sektor predškolskog odgoja bilježi još izraženiji kvalitativni i kvantitativni skok. U pedagoškoj godini '24/25 na otocima je upisano ukupno 4.569 djece što predstavlja porast od 4,22% u odnosu na godinu ranije. Unatoč činjenici da se referentna populacije djece u dobi od 1 do 6 godina smanjila za 0,69%.
Zahvaljujući ovakvom razvoju stopa obuhvata djece predškolskim odgojem rasla je treću godinu za redom i te školske godine iznosila 72,71% što je značajan napredak u odnosu na 65,2% zabilježen u školskoj godini '21/22.
Ovakav trend potvrđuje da …/Govornica se ne razumije./… kapaciteti vrtića i logističke mjere imaju trajan učinak pri čemu se najveći relativni skokovi bilježe u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
S obzirom da je gospodarstvo sektor u koji se gotovo najviše ulagalo potrebno ga je posebno istaknuti. Gospodarske aktivnosti na hrvatskim otocima tijekom '24. godine obilježene su nastavkom snažnog uzlaznog trenda započetog u postpandemijskom razdoblju pri čemu su poduzetnici sa sjedištem u 51 otočnoj jedinici lokalne samouprave ostvarili dosad rekordan ukupan prihod od 2,76 milijardi eura.
Ovaj rezultat predstavlja rast od 11,32% u odnosu na godinu ranije i kruna je višegodišnjeg ciklusa u kojem je od 2018. do 2024. ukupno uprihođeno više od 13,5 milijardi eura. Prosječna mjesečna neto plaća na otocima skočila je s 902 na 1050 eura što je rast od čak 16,4%, potaknut napetostima na tržištu rada i snažnim sezonalnim potrebama. Isto tako rast plaća izravno podiže standard otočana on istodobno … profitabilnost radno intenzivnih djelatnosti što je vidljivo i u blagom smanjenju bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu na 153 miliona eura.
Kako bismo i dalje stimulirali gospodarstvo na otocima novi zakon uvodi mjeru usmjerenu na zelenu i digitalnu tranziciju otočnih poduzetnika i to kroz potpore za uvođenje pametnih i održivih tehnoloških rješenja što uključuje ulaganja u obnovljive izvore energije, digitalizaciju poslovanja i jačanje digitalnih vještina, smanjenja korištenja plastike i sl..
Sektorska struktura otočne ekonomije u 2024.g. odnosi se na djelatnost pružanja smještaja, pripreme hrane, trgovinu, građevinarstvo, prerađivačku industriju koji zajedno čine 73,8 ukupnih prihoda. Iako je broj poduzetnika rastao podjednako kao u ostatku države otočne tvrtke u prosjeku zapošljavaju više ljudi i brže podižu plaće što dokazuje da su javna ulaganja i europski fondovi djelovali kao stvarni multiplikator gospodarske aktivnosti i demografske održivosti pretvarajući otoke u jedno od najdinamičnijih razvojnih područja RH.
Za kraj, posebno bi naglasila kako je 2024.g. započela puna provedba integriranog teritorijalnog programa za otoke kroz koje smo kao jedini u EU osigurali 150 miliona eura isključivo za ulaganja u razvoj otoka. Ovim programom financiramo više od 80 otočnih projekata kojima se unapređuje otočna infrastruktura, jača otpornost klimatskim promjenama i doprinosi očuvanju kulturne baštine. ITP za otoke je trenutno u punoj provedbi te je ugovoreno polovica alokacije, a do kraja ove godine očekujemo ugovaranje i svih preostalih projekata. Iz svega navedenog je razvidno da kumulativni rezultati ulaganja u 2024.g. potvrđuju dugoročnu opravdanost nacionalne politike ulaganja u otoke. Ovakva razina ulaganja povećanje kvalitete javnih usluga, stabilan rast gospodarske aktivnosti, proširena socijalna i zdravstvena infrastruktura te provedba ITP-a stvaraju čvrste temelje za daljnji demografski i gospodarski razvoj naših otoka i podizanja kvalitete života otočnih zajednica. Čvrste temelje za dugoročnu otpornost i održivost hrvatskih otoka postavili smo i novim Zakonom o otocima kojim su ulaganja dodatno usmjerena u najranjivije ali strateški važne sektore poput zdravstva, prometne povezanosti, vodoopskrbe i demografske revitalizacije što u konačnosti predstavlja važan iskorak u jačanju održivog i uravnoteženog razvoja otočnih područja.
Rezultati upućuju da su otoci postali stabilan i konkurentan segment RH te da će se i ubuduće nastaviti s provedbom programa i ulaganjima u otoke, kontinuirano snažnim intenzitetom kako bi se smanjile razvojne razlike, potaknula demografska revitalizacija i osigurala dugoročna održivost života na otocima. U skladu sa iznesenim predlaže se HS-u usvajanje ovog izvješća. Hvala lijepa.
Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem državnoj tajnici Zrinki Raguž.
Penava, Ivan (DP)
Vraćamo se na točku dnevnog reda, krećemo sa replikama, imamo ih, imamo ukupno 21 repliku, prvi na redu je kolega Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
otoku Brijoni nemamo stanovnika, to, to znamo. Da još malo bolje to ovaj ilustriramo imamo unutar ovog izvješća i investicijske projekte u turizmu na otoku Rabu na otoku Krku, na otoku Lošinju od 72 miliona eura. Dakle, tu se radi o Valamaru, o raznim turističkim kućama koje ulažu u hotele.
Mislimo da, mislim zaista da bi trebalo izvješće napraviti na način da vidimo koje su stvarne otočne politike mimo onoga što jedinice lokalne samouprave na otocima daju, mimo toga polučile rezultat odnosno što je rezultat ovoga zakona.
Što vi kažete o tome koliki je stvarni rezultat ovog zakona u eurima?
Penava, Ivan (DP)
I imamo stanku, imamo povredu Poslovnika, kolegica Sanja Radolović, izvolite.
Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Paus je grubo povrijedio Poslovnik i Članak 238., pa kolega Paus kako vama nije jasno. Kakvo izvješće treba o Nacionalnom parku Brijuni, pa jedino što ova Vlada već 10 godina radi po Nacionalnom parku Brijuni tu i tamo ovoga prošeta sa kojom delegacijom i to je njihova sva politika po primjeru našeg prekrasnog istarskog otočja.
Niti eura nisu tamo uložili. Ono je sramota kako izgleda smještaj, infrastruktura a s druge strane koliko se naplaćuje sama ulaznica …
…/Upadica: Ivan Penava: Vrijeme./…
… za Nacionalni park Brijuni.
Penava, Ivan (DP)
Kako to nema veze s povredom Poslovnika jer ste replicirali izričem vam prvu opomenu.
Odgovor, a povreda Poslovnika kolega Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
Članak 238., ma da sve što je rekla kolegica stoji, htio sam samo naglasiti to da ovdje zbrajamo rezultate ovoga zakona i otoke na kojima nitko ne živi i mislim da je to ilustracija što ovo izvješće, što ovo izvješće daje. Daje nam jednu nepravu sliku o rezultatima Zakona o otocima.
Penava, Ivan (DP)
Ovo je isto bilo pravo poslovnički, tako da zbog repliciranja izričem vam drugu opomenu.
Odgovor na repliku.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem gospodine Paus.
Izvješće o učincima Zakona o otocima za 2024. godinu je koncipirano na način da sadrži podatke javnopravnih tijela, agencija i firmi u vlasništvu države o mjerama koje su provedene na otocima, a u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU taj dio se direktno odnosi na mjere koje su provedene sukladno Zakonu o otocima kao i na dio izvješća koje se odnosi na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. To je točno konkretno osvrt na mjere koje su provedene u skladu sa Zakonom o otocima.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Dabo, izvolite.
Dabo, Ivan (HDZ)
Predsjedavajući, uvažena državna tajnice sa suradnikom pored bitnih stvari za otoke poput prometne povezanosti, razvoja infrastrukture i drugih stvari, vodoopskrbe i odvodnja svakako spadaju u najbitnije stvari za funkcioniranje i život otočnih zajednica. Velike projekte vodoopskrbe i odvodnje rješava se kroz program Hrvatskih voda ali i kroz program Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.
Moje pitanje je da li se i na koji način novim Zakonom o otocima predviđa poboljšanje palete vodoopskrbe i odvodnje na otocima?
Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Poštovani zastupniče Dabo hvala vam na vašem pitanju. Kao što je iz izvješća za '24. razvidno ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju su jedna od najvećih ulaganja u ukupnom iznosu od većem od 72 miliona eura i to zbog završetka višegodišnjih velikih kapitalnih investicija Cres, Lošinj, Hvar, Jelsa, Vrbovsko, Stari Grad i Novalja. Međutim novim zakonom predviđena su i daljnja ulaganja kako za prijevoz vode za otočane tako i za prijevoz vode za gospodarske subjekte. Za gospodarske subjekte iznos od 50% sufinanciranja prijenosa, prijevoza vode je podignut na 100%. Otočani fizičke osobe i dalje će plaćati prijevoz vode jednako kao i oni na kopnu. Nastavit će se daljnja ulaganja u vodoopskrbe sustave i sustave odvodnje ali na i individualne i alternativne sustave te na ekološko zbrinjavanje otpada.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Dakle, evo možemo biti zadovoljni sa pola milijarde eura ulaganja u naše otoke, međutim što je sa praćenjem, što je sa valorizacijom tih svih projekata? Evo odlično je što ste spomenili ovaj vodovod i vodoopskrbu otoka pa je tako primjerice šibenski arhipelag do Žirja je povučena nova trasa vodovoda, 7 milijardi, 7 miliona eura 80% europski novac, 10% su bile tu Hrvatske vode i 10% lokalni vodovod i odvodnja i došla je cijev na Žirje. I šta ćemo sad? Na Žirju nema sekundarne mreže. I kakva je to valorizacija sada tog ulaganja došla je cijev i osim uvale Koromašine nekoliko tamo korisnika je dobilo vodu. Nema ni hidranata tamo. 7 milijardi eura. To je valorizacija projekta. Dakle uloženo a iz špine ne teče voda. Dajte svoj osvrt.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Smatram da, zahvaljujem vam na vašem osvrtu. Smatram da svi ti veliki sustavi vodoopskrbe i odvodnje koji su napravljeni za cilj imaju funkcioniranje aktivnosti da doprinese otoku u smislu da otočani imaju vodu i da sustav vodoopskrbe i odvodnje funkcionira i kao takav trebao bi funkcionirati.
Kad se radi o europskim projektima njihova trajnost jest 5 godina i oni bi morali pokazati tu trajnost u tih svojih 5 godina.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Pa povrijeđen je Članak 238., pa niste mi odgovorili, dakle ovdje se radi, dakle ja vjerujem da takvih ulaganja ima još dosta. Dakle, uloži se 7 miliona eura a ne napravi se ono zbog čega je tih 7 miliona eura uloženo. Uloženo je da bi netko imao pitku vodu, a nakon 7 miliona eura uloženih tamo nema pitke vode i stoji cijev začepljena.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Božo Petrov, izvolite.
Petrov, Božo (MOST)
Državna tajnice dvije konstatacije. Prva, uzet ću vašu tvrdnju da su danas otoci generatori gospodarskoga razvoja da vi stvarno vjerujete u nju i informaciju da danas nakon 10-15 godina na 20% otoka više nitko ne živi pa ako je to stvarno točno, pa kuku lele nama u ostatku Hrvatske, ako su otoci po tome generatori gospodarskog razvoja, a ono samo što vam trebam reći jest da danas zaista ne bi trebali raspravljati o katalogu uplata nego učincima provedbe, a ono što se vidi iz vašeg izvješća je da je 42% ukupnih ulaganja od 2006. otišlo na promet, na zdravstvo 1%, na energetiku 4%, što znači da je Vlada ulagala kako doć do otoka, a puno manje na to kako na otoku normalno živjet. Pa samo je problem u tome ne što ste vi ulagali nego u tome …/Upadica Penava: Vrijeme./… što vaše ulaganje nije dokaz rješivosti problema.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupniče Petrov.
Osvrnut ću se samo na, na gospodarstvenike odnosno broj poduzetnika u otočnoj Hrvatskoj veći je za 40% u odnosu na 2016. godinu i u ovom izvješću vidljivo je da je 3,1% više poduzetnika odnosno gospodarstvenika, da je broj zaposlenih rastao više od 4% i da je prosječna plaća rasla sa 900 na 1.050 eura. Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Ivana Marković. Izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je čl. 238. Moram reagirati, lijepi su svi ovi podaci koje vi iznosite ali kažite da 50% svih prihoda otočana ovise o turizmu i trgovini i to je taj generator ekonomskog razvoja da ste otočane i otok učinili ovisnim o turizmu.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu. Za povredu Poslovnika se javio kolega Božo Petrov. Izvolite.
Petrov, Božo (MOST)
Državna tajnice, ja sam citirao vašu izjavu. Vi ste rekli da su danas otoci generatori gospodarskog razvoja RH. Vjerujem da se možda dogodio lapsus lingue, razumijete ali usprkos tome vi kad govorite koliko je više poduzetnika, obrtnika na otocima, imate isto tako i činjenicu da danas imate 20% manje naseljenih otoka. Razumijete konstataciju, a to su podaci iz vašeg Državnog zavoda za statistiku pa su malo u nesuglasju ovo što vi promovirate …/Upadica Penava: Vrijeme./… da je dobro i ono što se zaista događa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Također zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivica Baksa, izvolite.
Baksa, Ivica (NPS)
Poštovana državna tajnice, govorimo više od pola milijarde eura ulaganje u otoke ali ključno pitanje je što smo time stvarno promijenili. Plaće su i dalje niže, troškovi života veći, a gospodarstvo se i dalje oslanja gotovo isključivo na turizam. Istovremeno za demografiju izdvajamo simbolične iznose dok najveći dio novca ide u infrastrukturu. Ako su rezultati zaista tako dobri, zašto i dalje govorimo o depopulaciji i odlasku mladih s otoka.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem na vašem pitanju.
Smatramo da, a što je vidljivo iz izvješća da s obzirom na ulaganja od 2020. godine koja se odnose na više od pola milijarde eura godišnje za otoke, pokazuje da generiraju ostanak otočana na otocima te da su, da je depopulacija značajno manja nego što je bila u prijašnjim vremenima. Također govorimo i o većem broju upisane djece u predškolske institucije što je pokazatelj i jamstvo otočke opstojnosti.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice dakle na otocima se događa isto što i u Hrvatskoj. Dakle ulaže se troše se novci ali evo ovo što je kolega Ledenko naveo dakle doveden je vodovod na otok evo u šibenskom arhipelagu ali nije razvijena mreža i zapravo rezultat je to da se zapravo bježi sa otoka jednako dakle život bježi sa otoka jednako kao što bježi iz Hrvatske i mi se zapravo pitamo na temelju tih ulaganja i u otoke i u Hrvatsku, a imamo silan potencijal, zapravo za koga vi ulažete budući se događa zamjena stanovništva. Jeste li svjesni od toga što ste čuli sada ovdje evo i od kolegice Marković dakle koja je na Braču ovaj gradonačelnica, evo gospodina Ledenka jel koji ste čuli dakle iz šibenskog arhipelaga i ovo što je kolega ovaj isto tako Petrov pitao dakle. Vi zapravo ulažete u nešto da bi se praznili od života otoci, znači ulažete za nekoga drugoga, za koga, a istovremeno se događa dakle cjelokupna zamjena stanovništva u RH. Jel to vama uopće jasno što mi govorimo?
Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem uvaženi saborski zastupniče.
Podaci kažu da je pad stanovništva na otocima manji nego što je u ostatku RH, a smatramo da ulaganja koja provodimo posebno na razini države u osnovnoškolsko i predškolsko obrazovanje je jamac ostanka na otoku.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Bugarin, izvolite.
Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice.
Svakako je pohvalan podatak da u razdoblju od 2016. godine do 2024. je uloženo preko 4 milijarde eura na područje otoka u samoj 2024. godini je uloženo 527 milijuna eura. Ti podaci nam govore da ova Vlada brine o otočnim područjima, međutim moje pitanje ide u smjeru zdravstvene zaštite. Koji su ključni izazovi u organizaciji provedbe zdravstvene zaštite na otocima? Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupniče Bugarin. Kao što sam u uvodnom izvješću istaknula u 2024. godini su ulaganja u zdravstvu doživjela kvalitativni iskorak, prvenstveno u smjeru povećanja dostupnosti zdravstvenih usluga. Tu bi istakla CT uređaj u Domu zdravlja Korčula ali i sustav Telekordis na 40 lokacija. Hitna, hitne službe brodice intervenirali su više od 200 puta, a helikopter se podizao u toj istoj godini više od 700 puta što je pokazalo nužnost i isplativost tih europskih investicija za brzu, brzu reakciju. Novim zakonom predviđa se niz mjera upravo za unapređenje zdravstvene zaštite i dostupnosti na otocima, a u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave i Ministarstvom zdravstva definirat ćemo programe koji će omogućiti povećanje materijalnih prava, infrastrukturnih uvjeta i smještaja za liječnike na otocima.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Tomislav Josić, izvolite.
Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, pozitivan je podatak da je broj stanovnika na otocima blago porastao za 0,55% te da raste obuhvat djece predškolskim odgojem, no kako Vlada planira osigurati dugoročnu održivost tog trenda na manjim i udaljenijim otocima gdje i dalje nedostaju vrtići, zdravstvene usluge i cjelogodišnja radna mjesta?
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem na vašem pitanju.
U novom zakonu u svim našim programima i mjerima pučinski otoci i otoci s specifičnim položajem imaju poseban položaj, dobivaju više bodova i sve investicije se usmjeravaju najprije na ta područja pa onda, pa onda i šire.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Ivana Marković, izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Evo ja zahvaljujem.
Pa interesantan mi je ovaj dio oko zdravstva pogotovo u izvještaju na strani 16 piše da Ministarstvo zdravstva u okviru NPOO-a osiguralo financijska sredstva pa da sada sve ne nabrajam usavršavanje 154 doktora medicine i 108 medicinskih sestara.
Moj osnovni prigovor je koji su učinci? Znači mi smo školovali doktore, školovali smo medicinske sestre ali jednako tako se prešućuje da oni imaju mogućnost da se ta stipendija otplati, vrati i da su oni slobodni. To se nama desilo u na otoku Braču gdje smo pedijatra školovali, pretpostavljam da je jedan to od 154 ali taj pedijatar na otok nije došao i sad trebamo čekat 4-5 godine da se novi stipendira i pitanje je da li ćemo ga dobiti. Ovdje se ne vidi koliki je broj doktora i medicinskih sestara koje smo školovali i koji se stvarno vratio na otoke i to je ono šta kažemo kad govorimo o učincima.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem uvažena zastupnice Marković, ja ću samo ponovit ono što sam odgovorila i na prethodnu repliku a što vi jako dobro ovaj već znate da ćemo novim zakonom a sa ciljem preveniranja i ovih poteškoća koje se pojavljuju razraditi program u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave gdje ćemo raditi na tome da liječnici dođu i ostanu na otocima, ulažući u njihova materijalna prava, njihov smještaj i infrastrukturu namijenjenu za medicinsku skrb.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Sanja Bježančević, izvolite.
Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Čitanjem ovog izvješća nameće se zapravo jedno vrlo konkretno pitanje. Koliko je zapravo ovdje u pitanju novih mjera, a koliko se radi o prepakiranju onoga što država ionako mora činiti odnosno za što ima obvezu?
Naime, ova čitava priča neodoljivo podsjeća na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem gdje mi zapravo već godinama slušamo o projektima koji se ionako provode, koji nisu većinom zasluga Vlade RH nego su često i lokalne samouprave, gdje se zapravo ti postojeći projekti prezentiraju kao nekakav navodni razvojni iskorak.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupnice na vašoj konstataciji, na vašem pitanju. Izvješće kao takvo nije koncipirano da navodi određene mjere. Međutim, novim zakonom koji je ovdje izglasan 14. veljače predviđen je cijeli niz mjera i podzakonskih akta kojim će se provoditi različite politike na otocima.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Predrag Mišić, izvolite.
Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, u vašem izvješću naveli ste da je prosječna plaća na otoku oko 1.050 eura, a u istom trenutku znamo da su troškovi i prijevoza i samog života na otoku skuplji pa me zanima što su vaše konkretne mjere da bi se to jednostavno kvalitetnije, konkretna mjera koja bi poboljšala život samih otočana a da to nije samo prosječna plaća odnosno nominalna plaća.
Hvala lijepo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem uvaženi zastupniče, kroz novi zakon ali i kroz u principu ovaj prijašnji ulagalo se u zapošljavanje na otoku odnosno kroz potpore male vrijednosti gospodarstvenicima za zapošljavanje. Ulaže se u zelene i digitalne mjere za gospodarstvene s ciljem širenjem poslovanja i privlačenjem ljudi za zapošljavanje a to isto radimo i kroz sve ove projekte programa konkurentnost i kohezija integriranog teritorijalnog programa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ante Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice ja vjerujem kao i svi ovdje možemo pozdraviti nekakve napore koje Vlada radi. Na kraju radi ono što joj je posao a to je da pokušava pospješiti ili učiniti boljima uvjete života i na kopnu a onda u ovom kontekstu i na samim otocima.
Međutim, ono što nikako ne mogu čuti iz vaših usta je postoji li ijedan segment života na otoku a da ste vi podbacili? Jer ako pričate o zdravstvenim ustanovama od 2006. do 2024. od ukupnih ulaganja 1,17% je uloženo u zdravstvene usluge. O kvaliteti zdravstvenih usluga na otoku vam govori i 7 ustanova i 33 ako se ne varam telemedicinska centra, a znate kada se koriste telemedicinski centri, jel znate na područjima do kojih ne postoji određena infrastruktura ili za područja na kojim, koja nemaju dostatan broj medicinskih djelatnika. Možda upravo u toj brojci leži vaša briga za zdravstvene usluge na otocima.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupniče Kujundžić, radi se o tome da nećemo reći da je i ovo izvješće savršeno, međutim novim zakonom predvidjeli smo dio, veliki dio novih mjera kojima želimo popraviti sve ono što možda nije, nije dobro. I vjerujemo da ćemo tim mjerima, mjerama i podzakonskim aktima, pravilnicima i programima koje ćemo definirat i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i sa resornim i drugim ministarstvima učiniti još i više.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Ante Kujundžić, izvolite.
Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Čl. 238., to je u biti državna tajnice jedan jezik kojeg ja osobno nekako u životu i preferiram jer nije sve niti crno, niti bijelo, ali staviti ružičaste naočale i govoriti kao evo nije do nas, a onda do koga je? Jer na kraju dovoljan podatak je i 8% ljudi koji žive na otocima dakle od ukupnog otočkog stanovništva samo 8% njih ima pristup ultra brzom internetu, pa mi smo u 21. stoljeću. Ja mislim da je to podatak nakon kojega možemo zaklopiti izvješće, spakovat se i reć okej imamo puno posla. Povlačim povredu Poslovnika.
Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako ste replicirali, a niste zapravo se pozvali i obrazložili što je to točno povrijeđeno u Poslovniku izričem vam prvu opomenu.
Za slijedeću repliku se javio kolega Stipan Šašlin.
Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, pa znamo da je prometna povezanost odnosno povezanost otoka sa, sa kopnom jedan od sigurno najvažnijih segmenata kvalitete života, ukupnog života na, na otocima. Ja se sjećam da je prije dosta godina bilo riječi o jednom projektu odnosno mogućnosti povezivanja otoka sa kopnom, ali i međusobno otoka zračnom vezom odnosno putem hidro aviona. E sad da li, da li je taj projekt još živ odnosno da li, u kojoj fazi se nalazi, šta je od toga, da li je to odbačeno ili zašto je stalo, evo pa ako možete nešto reći o tome, hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem na vašem pitanju. Ja imam informacije da je taj projekt kao i vi nekad davno postojao, međutim nažalost u datom trenutku ne raspolažem informacijom što je s istim, vjerujem da je on u nadležnosti Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana državna tajnice, izvješće pokazuje da ulaganja dolaze iz 17 resora i javnih poduzeća u iznosu od ukupno pola milijarde eura, međutim bode u oko jedan podatak, a to je da je Hrvatska pošta u 2024.g. uložila u sve hrvatske otoke u opremu i uređaje tek 34 tisuće eura. Dobit Hrvatske pošte, neto dobit u 2024.g. je bila 31,2 milijuna eura i to 134% više nego godinu prije. Ne 34% nego 134% više nego godinu prije. Ja bih voljela vaš komentar s obzirom da poštanske usluge izgledaju ovako, ljudima računi i ostala pisma ne dolaze tjednima, paketi koji trebaju doć u roku od 24 sata dolaze nakon 3-4 dana, poštanski paketi dakle uopće ne dolaze na adresu nego ti poštar eventualno ostavi ceduljicu, pa moraš ić na poštu da bi tu, taj paket svoj koji je…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…trebao doć na kućnu adresu, pokupio …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… itd., itd., kako vi komentirate ovaj sramotni iznos?
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem.
Saborska zastupnice na nama je da svim mjerama i svime onime što radimo osiguravamo jednaku dostupnost javnih usluga kako na otocima tako i na kopnu, a to bi se trebalo odnositi i na Hrvatsku poštu.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za rep… za povredu Poslovnika se javila kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.
Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa, čl. 238..
Dakle državna tajnice upravo ste rekli da ovo nije izvješće o učincima Zakona o otocima jer Hrvatska pošta kao jedan od nositelj aktivnosti po zakonu je učinila nula dakle statističku pogrešku je uložila u sve hrvatske otoke, a hvali se dobiti, neto dobiti od 134% u odnosu na prethodnu godinu 32 milijuna eura, toliko koliko nositeljima aktivnosti Zakona na otocima znače hrvatski otoci i to su vam ti učinci koje vi nama predstavljate.
Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Arsen Bauk, izvolite.
Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gosp. potpredsjedniče.
Logično je da nakon pošte dolaze telekomunikacije. Cijena usluge interneta na otocima jednaka je kao i u velikim gradovima, a brzina je do 15 puta manja, zimi bude loša, a onda se ljeti naglo pogorša i sad zamislite recimo Borić gleda Plenkovića na streamu i počne štekat…
…/Upadica Borić: Ne može jer …/nerazumljivo/…/…
… dobro, dobro da mu, dobro da televizor ne razbije.
Dakle moje pitanje glasi hoće li resorno ministarstvo ili Ministarstvo regionalnog razvoja potaknuti teleoperatere ili smanje usluge jer 15 puta sporije onda i 15 puta jeftinije ili da učine nešto po pitanju kvalitete interneta, kvalitete interneta, brzog interneta na otocima. I naravno ja sam mislio postaviti pitanje o zdravstvu, ali kako su kolege tu spomenule, to sam preskočio. Inače nekad je na izvješće na Zakon o otocima 2009. došao dream team Kalmeta, Bačić i Borić, dream team je došao, sada ipak državna tajnice dobro se držite, ali mogla je i ministrica doć, hvala ministru.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.
Raguž, Zrinka
Poštovani zastupniče Bauk, hvala vam. Slažemo se s time da bi brzina interneta na otocima trebala biti brža i kvalitetnija, a svakako radimo na komunikaciji sa teleopereterima za uspostavom istoga i da se vratim na Hrvatsku poštu. Smatramo da javne usluge trebaju bit jednako dostupne svima, kako po pitanju pošte tako i brzoga interneta.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Dalija Orešković, izvolite.
Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Dakle rečeno je da je turizam postao glavna gospodarska grana otoka i s time ćemo se svi složiti da je nažalost tome tako. No meni zapravo nije jasno, ako je toliko bitan turizam, ako su toliko velika ulaganja u život na otocima, kako to da baš ništa ne funkcionira? Dakle ako govorimo o dostupnosti zdravstvenih usluga, mislim one su potrebne i turistima, nema liječnika, brzina interneta nepostojeća, prometna povezanost kako kada, ima rampe ili nema ispravne rampe oće neko poginuti ili neće, itd., itd., dakle što želim reći? HDZ je 10-ljeće već na vlasti, u tom 10-ljeću unatoč tim silnim uspjesima život na otoku izumire, a turizam mu je glavna gospodarska grana, dakle negdje nema logike.
Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupnice Orešković, od 2016. do 2024. u hrvatske otoke uloženo je više od 4 milijarde eura, od 2006. više od 6 milijardi eura. Ne bi se složila s vama da život nije bolji. Život je svakako bolji u svim segmentima, kao što sam prethodno i spomenula djeca u školama broj je gotovo jednak, djeca u vrtićima broj je veći, ulaganja su nikad viša a vjerujem da će se tako nastavit i u budućnosti.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ivan Budalić, izvolite.
Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, u izlaganju ste istaknuli niz mjera i aktivnosti vezanih uz razvoj otoka, no zanima me konkretno kako je osigurana koordinacija tih aktivnosti među različitim dionicima?
Hvala lijepa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupniče Budalić, ovo izvješće je rezultat koordinacije ministarstava, javnopravnih tijela, agencija i firmi. Međutim, to nije sve, operativna razina komunicira odnosno gradovi i općine i otočne županije komuniciraju s Ministarstvom regionalnog razvoja na, na dnevnoj bazi, komunicira se i kroz Nacionalni plan razvoja otoka, županijski razvojni planovi donose se u koordinaciji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, otočno vijeće sastaje se jednom ili više puta godišnje i obuhvaća sve dionike koji se tiču otoka, njime predsjeda predsjednik Vlade RH gospodin Andrej Plenković.
Također komunicira se i kroz integrirani teritorijalni program tako da ta koordinacija je uistinu na visokoj i zavidnoj razini i sigurna sam kako će se nastaviti tako i u buduće.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovih dana Vlada je odlučila sa desetim paketom mjera pomoći građanima i gospodarstvu u vrijednosti nešto manje od 450 milijuna eura. Brojne a ako ne i gotovo sve mjere odnose se i na otočane, posebno one koje se odnose na potpore za održivost ribarstva i akvakulture i mjere za ublažavanje naglog rasta cijena nafte. I 2024. godine kada smo, za koju imamo ovo izvješće imali smo sedmi paket mjera koji je bio u vrijednosti 248 milijuna eura. Sigurno da je teško odrediti koji je to iznos koji se odnosi na otočane, ali možemo li reći da i u una… unatoč što sve nije navedeno u ovom izvješću postoji još brojne mjere i sredstva koja su pomogla životu naših sugrađana na otocima koja nisu navedena tu.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupnice, izvješće je koncipirano kao što je više puta prethodno spomenuto na način na koji je koncipirano, međutim ono što mimo toga svakako moramo spomenuti je integrirani teritorijalni program, program koji je jedinstven u EU i koji ima RH gdje je, gdje nam je na raspolaganju 150 miliona eura za otočne potrebe, za 7 obalnih županija. I zahvaljujući tom programu koji je ustvari svoju punu provedbu doživio u 2024. godini, a čiji će se financijski i gospodarski učinci vidjeti tek u slijedećim izvješćima da će ti rezultati sigurno biti korisni pored ovih, ovog sedmog paketa mjera koji je u principu inkorporiran u izvješće od 2024..
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Uvažena državna tajnice ne trebate se puno uzrujavat radi ovih naših kolega i zastupnika iz oporbe jer su oni došli iskrivit ovo izvješće. Oni nisu došli raspravljati o ovome i pronaći neki detalj koji treba obezvrijediti ovu vrijednost koju imamo a to je nekih 500 miliona eura što je beznačajno. Praktički sugeriraju da nakon obalne crte pa onda more počinju otoci, da smo to bacili u more. Na 200 stranica imate prilog i pojedinačno naveden svaki projekt i tko želi pronaći će ono što je i nije nitko tu izmišljao podatke.
Što je problem? Što oni iznose i lažne nekakve ovdje svoje nekakve ove informacije i pokušavaju zbunit građane. Ono osnovno pitanje je da li postoji uopće alternativa ovakvoj politici s obzirom na neka iskustava koja smo imali iz prošlosti, mislim na SDP i na sve ove koji se nude biti nekakvi bri… dušebrižnici o nama otočanima. Ja ih ne vidim. Ne znam da li ih vidite vi, ali ono što je sigurno istina mi smo stali iza otočana, oni nisu sami …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… nisu zaboravljeni i ovi …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… mjerljivi rezultati to pokazuju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, pardon, pardon, pardon imamo povredu Poslovnika, kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Pa evo povrijeđen je Članak 238., za kolegu Borića 2022. godine 698 milijuna eura ulaganja u otoke, 2023. 640 milijuna eura u otoke, 2024. 527 miliona eura, dakle pada se sa ulaganjem u otocima da budemo konkretni i do kraja istiniti, a istinu najviše ljubi naš kolega Borić, evo.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam, zbog repliciranja umjesto izricanja povrede Poslovnika izričem vam drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Josip Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Članak 238., kolega Ledenko 2023. godina tu vam se još zbraja Pelješki most i ulaganja u Pelješki most, a onda sve ostalo možemo dalje raspravljati. A što se tiče vaše informacije o Žirju i ona je netočna. Vodovodna mreža na Žirju postoji, ako trebam vjerovati Vodovodu i odvodnji Šibenik ili Ivici Ledenku zastupniku u njegovom izričaju ovdje ja vjerujem njima, a na građanima odnosno otočanima sa Žirja je jasno da se u slijedećih godinu dana imaju prikopčati na sustav, a ono što je država uložila 21 kilometar …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… podvodne cijevi da bi se …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… moglo doći do toga da i ti objekti dobiju svoju vodu.
Penava, Ivan (DP)
Zbog povrede Poslovnika vam izričem prvu opomenu.
Izvolite odgovor na repliku.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem.
Gospodine Borić da odgovorim najprije vama, alternative nema, nastavljamo raditi dalje. Vlada RH će europskim nacionalnim sredstvima raditi sve za kontinuirani, bolji život na otocima i ono što je najvažnije a što je i svrha novog zakona ostanak otočanina na otoku.
Osvrnula bi se još samo na jednu stvar, pad ulaganja ne odnosi se samo na Pelješki most i Stonsku obilaznicu koja je u principu nosila najveći dio ulaganja u prethodnim izvješćima odnosni se i na činjenicu da se radi o završetku prethodne perspektive, tako da su za zato ulaganja bila i manja.
Hvala.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Dario Pušić, izvolite.
Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice u izvješću se vidi da su značajna ulaganja usmjerena u energetsku infrastrukturu na hrvatskim otocima, kako ulaganje u obnovljive izvore energije tako i u modernizaciju elektroenergetske mreže.
S obzirom na sve veće izazove u području energetike ali i potrebu veće otpornosti i sigurnosti opskrbe zanima me koliko su ta ulaganja u energetiku danas važna za jačanje energetske neovisnosti otoka te kakvi su planovi za daljnje povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na hrvatskim otocima.
Zahvaljujem.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.
Raguž, Zrinka
Zahvaljujem zastupniče Pušić, kao što je iz izvješća je vidljivo energetika obnovljivi izvori energije i prilagodba klimatskim promjenama su, ta ulaganja su u principu zabilježila najveći rast u odnosu na, u izvješću za 2024. godinu to je, to su ulaganja veća od 58 miliona eura i to čak 142% više nego 2023. godine. Realizirani su strateški projekti Hvar, Korčula, Krk, Cres, Brač, Hvar, te gradnja srednjenaponskih podzemnih vodova …/Govornica se ne razumije./… i tunel Kamenice na Pelješcu.
S obzirom na orijentiranost EU na korištenje obnovljivih izvora energije i na energetsku učinkovitost na sve ono što je zeleno i digitalno vjerujem da će se navedeno financiranje nastaviti i u buduće.
Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem, s ovim smo stigli do kraja replika na obrazloženje predlagatelja stoga otvaram, otvaram raspravu. Krećemo sa izlaganjima u ime klubova zastupnika, prva na redu je kolegica Ivana Marković u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Državna tajnice alternative za Hrvatsku ima, a to sigurno nije HDZ, a što se tiče ulaganja u otoke alternative nema nego trebamo dalje ulagat, ali trebamo razgovarat o svim onim nedostacima i problemima a ne samo naglašavati što se napravilo iz pozitivnog aspekta.
Ja bi analizu ovog svog izvješća započela sa onim što sam rekla u stanci, a to je nešto što mene posebno, pa posebno me na neki način pogodilo što na strani 29 kad se govori o izvješću Jadrolinije u pasusu manjem od pola stranice stoji da ne pogriješim modernizacija flote i brodova, obnova i održavanje brodova i sad govorim o izvješću za '24. godinu, godinu koja je obilježena tragedijom, izgubljena 3 života, sa padom niza rampi, kvarova na brodovima i nemam pojma što smo sve gledali u toj godini, a koja je u konačnici rezultiralo smjenom uprave i sa svim onim što se dešavalo. I moram to naglasiti jer ne vidim da je to propust, jednostavno je to neprihvatljivo i na neki način ignoriranje stvarnosti i svega onog što se dešavalo, a to je na neki način i pokazatelj cijelog izvješća jer ono što je u konačnici bilo u ovim replikama govori se o svemu što se napravilo, što ja nemam problema i naravno imam u pojedinačnoj raspravi ću i neke stvari pohvaliti, ali se nije temeljito obradio ovaj Članak 46. Zakona o otocima gdje piše da se govori o učincima provedbe Zakona o otocima. Znači da pričamo i o svim onim negativnim stvarima, a rekla sam nešto i u replici, nabraja se broj stipendista ali ne znamo koliko je njih došlo na otok.
Čitanjem ovog izvješća i općenito razmišljajući u odnosu prema otocima pada mi napamet jedna knjiga koju strašno volim, a to je Knjiga o jugu Jurice Pavičića koja piše o prozoru s pogledom koji nije samo doživljaj nego metafora. Taj pogled kakav zamišljamo kad razmišljamo o otocima prostor bijega, mjesto hedonističkog oslobađanja, mjesto gdje se leži na suncu, pije kava na rivi, gdje se vrijeme staje, život postaje jednostavan i lagan. To je pogled koji mi prodajemo onaj na turističkim razglednicama, u brošurama i neka ga prodajemo jer u konačnici kako što smo vidjeli iz samog izvješća najveći dio otočana od toga živi, to nam je danas stvarnost i kruh. Međutim, taj stvarni prozor, pogled koji gledaju ljudi koji žive na otocima pokazuje i nešto drugo i to je pa moram kazati i bespravna gradnja koja izjeda prostor, to su tisuće ljudi raspršeni po svijetu koji su odlazili zbog gladi, filoksere, a danas zbog nedostatka prilika i sezonalnosti.
Otoci su i roditelji koji stoje u čekaoni, koji se boje hoće li dijete imati tko pregledati, da li će moći na vrijeme doći na kopno. Nažalost prošle, jučer je bilo godinu dana od velike tragedije na Lastovu, pa evo bilo bi mi drago kad bi u završnoj riječi državna tajnica rekla što se konkretno po pitanju dostupnosti zdravstvene skrbi, hitnog medicinskog prijevoza napravilo na najudaljenijim otocima.
Otoci su i prazne kuće, šuplji krovovi kad uđete u unutrašnjost otoka, evo konkretno mog otoka koji je jedan od najnaseljenijih i najbliži kopnu to je, to je stvarnost. Bojim se da ovo izvješće ne vidi taj stvarni pogled, ne vidi stvarni pogled cjelogodišnjeg života na otocima.
Rekli smo da se uglavnom izvješće bavi nabrajanjem onog što je napravljeno. Nešto je smanjeni broj realiziranih projekata negdje oko 11% u odnosu na prošlu godinu, ali mislim da je netko kazao da je to efekt realiziranih projekata ne znam Pelješki most ili drugo, ali isto tako treba kazat da smo imali inflaciju i porast cijene pa da je taj efekt i puno manje.
Unatoč višegodišnjim ulaganjima ključni pokazatelji kvalitete života osobito demografski trendovi su i dalje negativni i to upućuje da postojeći model razvoja nije uspio riješiti temeljne probleme otočnih zajednica. Ulažemo u fasade, zgrade, infrastrukturu, vrtiće, škole, a najveći nedostatak više nije infrastrukturna izoliranost nego kombinacija demografskog pada, nedostatka radne snage, ograničenosti i dostupnosti javnih usluga i najveći je problem onaj s kojim se svi suočavamo da izgradimo vrtića, da nema zapravo tko, tko u njemu raditi i evo to se nažalost i u mom gradu dešava koji je najbliži kopnu, onda možemo misliti što je sa drugim gradovima. Rekla bi nešto o gospodarstvu, dosta se tu spominjalo i njegovoj strukturi. Smještaj i struktura iznose oko 28% ukupnih prihoda otočnih poduzetnika, a kad zbrojimo turizam i tu trgovinu koja se naslanja najvećim dijelom na turizam, dobivamo polovicu ukupnih prihoda otočnog gospodarstva, ovisi o turizmu i možemo govoriti o rastu ali taj rast se oslanja na usluge, potrošnju i sezonalnost i danas moramo kazati da u proteklih 30 godina usprkos svim ovim ulaganjima i financijskim sredstvima koja nisu mala, nismo uspjeli stvoriti nikakav rezervni plan, nismo uspjeli stvoriti nikakvu odstupnicu u slučaju loše sezone. Živimo kao što i vidimo u nestabilnim geopolitičkim uvjetima pa imali smo i zdravstvenu ugrozu i nasuprot tome povećali smo ovisnost o turizmu. Ekonomski aspekt je tako postavljen da se taj gospodarski razvitak šire zajednice plaća na, na najskuplji mogući način, a to je prostorom, kulturom i zavičajem i ne možemo danas govoriti o Zakonu o otocima da ne spomenemo i prostornu devastaciju i probleme sa pomorskim dobrom. Neupisano pomorsko dobro, to je sve ono što je sastavni dio otočkog života i žao mi je za kazati ali otocima je postao posao da budu destinacija i zato ulaganje u infrastrukture, ceste, zgrade i tzv. razvoj koji melje sve pred sobom, a da se ne pita za kvalitetu života otočana i nitko mi ne može reć da, da to nije tako jer živim u gradu koji ima luku drugu najprometniju na tom dijelu Jadrana, kada je u ljetnoj sezoni život nemoguć, državna tajnica je spomenula ulaganje u luku. To je sitniš prema tome koliki novac luka Supetar ostvaruje, a to su sredstva za minimalan odnosno ta ulaganja su bila sredstva za minimalan pristojan život svih stanovnika u gradu.
Htjela bi se osvrnuti na pojedine strukture znači ovih ulaganja. Promet, infrastruktura naravno da najveći dio postotka ulaganja ulazi, odlazi na promet i infrastruktura. Potreba za boljom mobilnošću je danas sve veća, dnevne migracije su učestalije i moramo raditi na tome, pogotovo naravno uz Ministarstvo mora i prometa da se stvori veća mogućnost dnevne migracije pogotovo brzobrodskim linijama, da bi nadomjestili sav onaj kadar kojeg nemamo na otocima.
Mene ovdje posebno zanima, to ću isto više nešto u pojedinačnoj raspravi, šta je sa pilot projektom brzobrodske linije Hvar, kad će biti objavljeni rezultati tog tzv. pilot projekta i kad će se, ovaj on na druge otoke upotrijebiti.
Zdravstvo i socijala, puno smo već o tome govorili. Napisano je da je tijekom tisuću, 2024. provedeni su projekti usmjereni na povećanje dostupnosti hitne medicinske skrbi na udaljenim otočnim područjima. Tu sam već postavila pitanje, evo nadam se da će se državna tajnica na to osvrnuti. Ja moram pohvaliti hitnu helikoptersku medicinsku službu koja djeluje na otoku Braču i svakodnevno ovaj svjedočim brojnim letovima i vjerojatno im životima koja je spasilo i stvarno dajem potporu da se takav način i dalje razvija. Međutim, vi ste rekli nešto što je meni zazvonilo u ušima, da je novi zakon postavio temelje za razvoj zdravstvene zaštite na otocima, a ja se nažalost ne mogu sa tim složiti jer smatram da oblik sufinanciranja nečega kroz novi Zakon o otocima nije dovoljan za temeljitu zdravstvenu skrb koja je ustavna kategorija svih nas. Znači mi smo taj model ponovno sveli na tzv. igre gladi da li će neka jedinica lokalne samouprave nešto prijaviti. Evo konkretno mi smo željeli sa Splitsko-dalmatinskom županijom prijaviti pa ispada da zgrada nije niti upisana, normalno da grad Supetar to nije mogao znati. Znači vi ste to sveli na to da li će neka jedinica lokalne samouprave imati dovoljno novaca da sufinancira nekog doktora pa onda će jedan grad ukrasti pod navodnike nekog drugoj općini koja nema novaca za to platiti nekog doktora i medicinsku sestru i ja stojim čvrsto prema stavu da to nije kvalitetan način rješavanja pitanja zdravstvene skrbi na otocima nego se treba, ja apeliram još jednom prema ministarstvu regionalnog, da okupi Ministarstvo zdravstva i županije, jedinice lokalne samouprave i napravi jedan nacionalni okvir da mi znamo od ovih koliko je ovaj doktora i medicinskih sestara stipendirano, da mi imamo popis koliko je otplatilo tu stipendiju, a koliko je zaista i stvarno došlo raditi na otoke jer smo već sada u problemu, a problem kako stariji kadar bude išao u mirovine, biti će još i, i gori.
Što se tiče demografije, pad stanovnika za 3,7% ali s obzirom na stanje ukupno na nacionalnom, nacionalnoj razini taj je, taj trend je negativan ali dosta, dosta pozitivniji nego na nacionalnoj razini. Ono što bi ja istaknula ovako mi je dosta interesantno, da otoci koji su po meni veći otoci, koji bi trebali biti neki generator razvoja, interesantno mi je vidjeti koji otoci bilježe pad. Pa evo Rab minus 11,36%, Pag minus 7,95, Korčula 5,98, Hvar 3,66, to su u kategoriji znači većih otoka, pogotovo Rab i Pag koji su bliže ajmo reći i sjevernom dijelu Hrvatske tako da bi možda bilo interesantno vidjeti što se tu točno desilo.
Ja smatram da naravno sve mjere trebaju biti na stanovništvu i kadru jer svi ovi projekti odnosno većina tih projekta pogotovo iz NPOO-a, ITP-a, iz europskih sredstava ona ulažu u zidove, ulažu u infrastrukturu, ulažu u vrtiće ali nemamo ponovit ću ni doktora, ni učitelja, ni odgajatelja i to je onaj strateški okvir koji treba razvajati, razvijati i to je taj začarani krug kad manje stanovnika, odlazak mladih ljudi, ovisnost o sezonalnosti, turizmu, nemogućnost cjelogodišnjeg rada jel kad se razmontira ona turistička kulisa u listopadu vi uđete u stanje hibernacije, mirovanja i teško je, teško je ovaj razvijati cjelogodišnji posao.
Što se tiče gospodarstva i poduzetništva spomenuli ste da je prosječna plaća porasla ali niste rekli da je ona manja od nacionalnog prosjeka koji je 1.171 euro, a 1.050 eura je otočka ali nemojmo zaboraviti da su cijene otočkog, cijene na otoku puno veće nego na kopnu, da je izbor puno manji, onda je ta razlika puno izraženija.
Unatoč velikim ulaganja, da zaključim, ključni problem otočkog područja ostaje demografski pad, broj stanovnika mladih obitelji se kontinuirano smanjuje, rast ovisnost o turizmu, javnim sredstvima i to je ono što pokazuje da u budućem razmišljanju nekih novih ulaganja moramo pokušati stvoriti novi okvir koji će biti usmjeren ne samo na zidove, projekte, infrastrukturu, nego na ljude, na bolju povezanost jer svi znamo da bez ljudi bez mladih obitelji na životu na otocima nema života.
I evo čisto jedan podatak na mom otoku koji ima 8 jedinica lokalne samouprave mislim da u 4 ili 5 jedinica lokalne samouprave vi uopće nemate organizirane jaslične, jasli… jaslice i to vam je onda jasan pokazatelj kad na otoku koji je među najpovezanijim otokom s kopna kakva je budućnost tih malih sredina. Ja ne govorim konkretno o gradu Supetru nego o manjim jedinicama lokalne samouprave koje bilježe pad, bilježe odlazak stanovništva i to je nešto što trebamo poraditi u budućem razdoblju.
Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a je kolega Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege, evo ja ću počet tamo gdje sam stao odnosno di je čime je počela i kolegica Marković to je Člankom 46. Zakona o otocima koji kaže da Vlada RH jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovoga zakona.
Kao što smo i prije već govorili i imali priliku čut u stvari u ovaj zakon odnosno u ovo izvješće je potrpano apsolutno sve što se događalo na otocima u ovih godinu dana, pa i ne ono što se dogodilo nego što je i ugovoreno da će se, da će se dogoditi.
Dakle, zato sam konkretno i kroz repliku pitao vas državna tajnice što vi smatrate što je konkretno pripada ovome zakonu. Vi ste rekli da je ono što se odnosi na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i na Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture. Naravno i to je upitno al ako recimo to prihvatimo tako onda od ovih 500 i nešto milijuna otprilike 155 milijuna eura bi pripalo na ova dva ministarstva što je već četvrtina od ovoga što je ovdje prikazano.
E sad i ovo možemo zaista prihvatit uvjetno jer ovo što, pogotovo što radi Ministarstvo prometa odnosno mora, prometa i infrastrukture nije sve isključivo vezano uz ovaj Zakon o otocima. Vezano je jednostavno uz infrastrukturu koja bi se dogodila i ovako i onako, pa tako imamo npr. navedeno ovdje ulaganje u Zračnu luku Rijeka. Pa naravno to je budući se Zračna luka Rijeka nalazi na otoku Krku pa ćemo to shvatit valda kao ulaganje u naše otoke. Ja mislim da to ne možemo pripisati onome učinku ovoga, nikako učinku ovoga zakona. Dakle, da bi se u Zračnu luku Rijeka trebalo ili ne trebalo uložit s obzirom na ono što Zračna luka Rijeka nama znači u na nacionalnoj razini u pro… zračnom prometu.
Ako dalje gledamo, dakle i tu četvrtinu već možemo smanjit, a ono što se meni čini da bi konkretno spadalo pod ovaj zakon je slijedeće. Dakle to je, program razvoja otoka otprilike 5 milijuna eura, vodoopskrba jadranskih otoka otprilike 2,2 milijuna eura, program poticanja otočnog gospodarstva oko 1,5 milijun eura, subvencije za opskrbu vode kućanstvima bez mreže oko 2,19 milijuna eura i eventualno program Hrvatski otočni proizvod koji ima neku simboličnu vrijednost, ali kad se sve to skupa zbroji to je ovo što pripada vašem ministarstvu i otprilike 16 milijuna eura čistih s obzirom na onih 500 milijuna eura koliko je sveukupno uloženo u otoke. I dobro je to, ali ako ćemo računat da ulaganja u otoke, ulaganja u županijske uprave za ceste, a i taj podatak možemo naći ovdje koji je isto, koji je isto ovako dosta, dosta govori, dakle uloženo je od strane županijske uprave za ceste kada se sve to preračuna nekih 6 i nešto miliona eura. Kada to preračunamo u nekakvu normalnu prometnicu širine otprilike 5 metara ustvari u svim morskim županijama su županijske uprave za ceste uložile u 25-6 kilometara cesta ulaganja, a to nije zasluga ovog otoka nego bi bile županijske uprave za ceste valda bi 20 kilometara ceste napravile na našim otocima ovako i onako i da nisu otoci.
Ako uzmemo dakle sve to zaista je ona primjedba koju sam dao i na početku, ako želimo zaista procijeniti učinke ovog zakona jer o tome danas raspravljamo. Dakle, što specifično ovaj zakon donosi otocima, ne ono što bi se odvijalo redovnim putem jer ja sam siguran da će nekakav grad Krk imat nekakvi europski projekat kojeg bi dobio da se grad Krk i ne nalazi na otoku Krku, nego bi ga dobio negdje drugdje jer ima gradonačelnika koji je ovaj dosta, dosta aktivan po tom pitanju. Ja sam siguran da bi grad Krk ulagao u npr. gospodarenje otpadom sredstva i da nije na otoku Krku. Dakle ne možemo sve to pripisat ovome zakonu, a to vi upravo ovdje činite i stvarate lažnu sliku o učincima ovoga zakona. Ja ne kažem da nije dobro da je uloženo u otoke 500 milijuna, to je super ali ne možemo to prepisati ovome zakonu.
Nadalje, dakle tu bi trebalo još spomenuti da bi kao što je rekao kolegica, kolega Ledenko, dakle treba razlikovat male i velike otoke. Vi ste ovdje u ovaj zakon jasno otoke strpali i otok Čiovo. Otok Čiovo vam je kao ste strpali unutra i Rovinj jer i Rovinj je prije nekih 150, 200 godina bio otok pa se povezao sa ovim ostalim dijelom, dijelom grada. Vi sad imate otok Čiovo koji je u stvari dio, dio grada i mi sad računamo i ulaganja u otok, u otok Čiovo. Mislim da to zaista nema smisla. Spomenuo sam ovdje i otok Brijune, ne možemo računat otoke Brijune kao, kao otok na kojem naši stanovnici, građani žive, kao otok koji treba razvijati u tom smislu i koja je sama namjena, namjena ovog zakona. Dakle zato ću govorit danas ono što sam već više puta govorio i u ovoj sabornici, o dva naša otoka koja su mala, koji imaju mali broj stanovnika, dakle to su otok Unije i otok Susak, pogotovo otok Unije koji ima možda 40 stalnih stanovnika iako je stalno prijavljeno, prijavljeno više, koji se već godinama žali na lošu prometnu povezanost sa, sa kopnom odnosno sa otokom Lošinjem pogotovo po pitanju trajektnog prijevoza koji bi trebalo na neki način ipak omogućiti da se, da se taj otok za potrebe stanovništva jer moramo znat da se tamo ljudi bave i ratarstvom i, i ovaj i stočarstvom tako da ima potrebe za dovoz materijala, za dovoz hrane, za prijevoz stoke sa otoka na otok i već godinama to nije riješeno barem nekom redovnom linijom koja ne mora bit svakodnevna, koja ne mora čak bit ni tjedna ali mora bit redovita, mora bit pouzdana i moraju ljudi znat da na nju imaju pravo. Ovako sami poljoprivrednici, sami stočari plaćaju prijevoz stoke sa otoka na kopno i s kopna na otok. Prijevoz stočne hrane, dakle imali su nekad i zračnu luku, već je godinama, već je godinama nemaju, čujem i to je dobro i to pohvaljujem da će ponovno oživit zračna luka na otoku Unijama pa će imat zračnu vezu sa nadam se Lošinjem i dalje sa i dalje sa kopnom. Dakle imamo male otoke sa malim brojem stanovnika koji su životno ugroženi i mislim da ovaj zakon bi upravo na te otoke trebao obratiti posebnu pažnju, tim otocima omogućit da se revitaliziraju kroz razne oblike prije svega gospodarstva, da ne ovisi sve samo o ljetnom turizmu. Stanovništvo na tim otocima je uglavnom staro, uglavnom ispod, ispod 100 stanovnika po otoku i tu treba dat posebnu pažnju, a nisam vidio da mi kroz ovaj zakon i kroz ovo izvješće imamo posebne mjere za naše male ili slabo nastanjene otoke ako želimo sačuvat život na tim otocima. Zato predlažem da se, da se u budućnosti izradi poseban program u sklopu, u sklopu i ovog Zakona o otocima odnosno programa koji proizlaze iz njega i poseban program za male otoke koji će revitalizirati ili barem zadržati stanovništvo na tim malim otocima ili barem zadržati broj stanovnika ali da će po godinama bit ti stanovnici mlađi nego što su sada.
Evo zaključno da ne duljim duže, dakle predlažem vam i mislim da bi to bilo zaista dobro, ukoliko želimo znati što sa ovim zakonom nije, jer iz ovoga ispada da smo mi bez veze mijenjali zakon. Dakle ja nisam pročitao apsolutno niti jednu kritičnu misao u ovome izvješću, a mijenjali smo zakon relativno nedavno, a ovo je rađeno izvješće po starom zakonu. Ovdje je sve med i mlijeko. Uložili smo jako puno sredstava i sve ispada da smo uložili zahvaljujući ovome zakonu, a u stvari zahvaljujući naporu ne samo ministarstva, ne samo Vlade nego i jedinica lokalne samouprave, općina, gradova, tvrtki koje pripadaju tim jedinicama lokalne samouprave, komunalnih poduzeća. Dakle kad se sve to zbroji izgledaju ove brojke impresivno ali kada se zbroje samo brojke koje pripadaju ovom zakonu pa čak i ako uzmemo onako široko kako ste vi to tumačila, da je to sve što je učinilo Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova i sve što je učinilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. To je četvrtina ovoga što nam je prezentirano, a ako bismo išli zaista uže, ponovit ću još jednom tu brojku, došli bi do nekih 16 do 20 milijuna eura u odnosu na 500. To je učinak ovog zakona i sad mi je jasno zašto smo ga išli mijenjat i donijeli smo novi jer ovaj jednostavno nije polučio rezultat koji smo htjeli. Hvala lijepa.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Paus.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, raspravu će provesti zajedno kolega Petrov i kolega Ledenko. Kolega Petrov izvolite.
Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, kolegice, kolege.
Hrvatskim otocima ne manjka izvješća nego rezultata. Barem im ne manjka izvješća koji dolaze u obliku kataloga ulaganja kao što je ovaj umjesto da dođu sa jasnim izvješćima učinka tih ulaganja. Ne manjka otočanima brojki nego sigurnosti, ne manjka samohvale nego države koja na otoku funkcionira i onda kada kamera nema. Ovo izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima nije bezvrijedno. Unutra ima činjenica koje treba podržati, a to je ulaganje od pola milijarde eura. Kumulativno od 2006. do 2024. 6 milijardi. Dobro je da se ulaže, dobro je da postoje projekti, to nitko ozbiljan neće nijekat. Problem je onda kada Vlada počinje govoriti da je ulaganje isto što i uspjeh, to je problem. Problem je kada Vlada počinje govoriti da je potrošnja isto što je i rezultat, nije. Upravo iz ovog izvješća kojeg ste vi donijeli vidi se da je model otočne politike godinama postavljen naopako. U kumulativnim ulaganjima od 2006. do 2024. 42% ulaganja otpada na prometnu povezanost, na prometnu infrastrukturu. Komunalna infrastruktura 12%, energetika 4%, zdravstvo 1%. Šta to znači? Da se u zdravstvo ne treba ulagati jer zdravstvo cvjeta na otocima, a vidjeli kako je završila priča na Lastovu prije godinu, dvije dana.
I to je srž svega, država je onda po svemu najviše ulagala da do otoka dođemo, a nije do toga kako će se na otoku normalno živjeti. Gdje se vidi taj standard života i to je ono o čemu bismo mi danas ovdje trebali pričat? Pa vidi se u vodi, u odvodnji, u liječniku, u internetu, u pouzdanosti usluge i tu Vladin optimizam treba pasti. Zašto? Pa po vlastitom izvješću samo 47% stanovništva na otocima je priključeno na sustav javne odvodnje. Ultrabrzi širokopojasni pristup ima 8% ljudi po otocima. Dakle, ondje gdje se mjeri suvremeni standard života, a tu država nema prava na nekakav pobjednički ton. To je ono što pokušavamo reći nije sporno da se ulaže, dobro je da se ulaže. Sporno je da se hvali prije nego što je riješeno osnovno. Što vrijedi ulaganje u vodoopskrbu u kojoj krajnji korisnik otočanin nema vode? Ne razumijem. Što vrijedi broj telemedicinskih centara ako zdravstvo na razini ukupnih ulaganja ostaje fusnota? Pa valjda telemedicinski centri govore da su trebali biti osnovani jer tamo nema liječnika. Oni su nužda, a ne se hvaliti s time. Telemedicina može pomoć ali ne može zamijeniti liječnika. Linija može postojati i treba postojati, to ne znači da je sustav dovoljno pouzdan.
Vlada i ono što je najproblematičnije, Vlada miješa input i outcome, miješa novac s rezultatom, miješa aktivnost sa učinkom, a to nije isto. Ozbiljna otočna politika ne mjeri se time koliko je ministarstvo isplatilo, ona se mjeri time koliko je puta otok ostao bez usluge, koliko taje put do liječnika, koliko stanovnika ima sigurnu odvodnju, koliki su gubici vode, kolika je stvarna digitalna dostupnost, koliko je sustav otporan kad nastupi problem. Time se mjeri život na otoku i ozbiljna politika.
I onda bi trebalo pogledati druge europske zemlje jer vladajući se uvijek vole pozivati na standard europskih zemalja. Mi ne trebamo kopirati tuđe modele napamet, ali možemo vidjeti što funkcionira, a onda ono što je ključno da najbolje europske prakse imaju jednu zajedničku crtu, mjere standard usluge, a ne iznos potpore. Standard usluge. Ondje se otoci ne tretiraju kao jedinstvena masa i to je ono što vam je kolega Ledenko rekao nego se razlikuju po tipu, po udaljenosti, po ranjivosti. Ondje se ne sanira samo posljedica izoliranosti nego se rješava uzrok. Ondje se voda tretira kao strateško pitanje opstanka ne kao sezonski problem.
Što ima smisla? Ima smisla uvesti mjerljive standarde usluge po otoku, ne opća rečenica egzaktne pokazatelje, pouzdanost linija, dostupnost liječnika, priključenost na odvodnju, kvalitetu vodoopskrbe, pristup brzom internetu. Ima smisla uvesti otočnu tipologiju, pa nije ista politika za veliki i mali otok, nije isto za otok blizu kopna ili za pučinski otok. I to je ono što vam je kolega Paus rekao pa gdje čete Čiovo pribrajati danas otocima spojen s kopnom. Pa nije isto za razvijeni turistički otok i za otok s trajnim infrastrukturnim manjkavostima.
Ima smisla jače ulagati u ono što dugoročno smanjuje izoliranost i ovisnost i energiju i komunikacije i vodnu otpornost i stvarnu dostupnost zdravstva dakle liječnika a ne telemedicinske centre, oni su nužda u slučaju manjka liječnika. Ima smisla da svako buduće izvješće ima odjeljak koji ova Vlada očito ne voli što nije uspjelo, tko je odgovoran, što će se ispraviti? Država koja piše samo o uspjesima ne piše izvješća jer ovo je više promidžbeni letak.
Izvješće ne treba, ovo izvješće ne treba odbaciti ali mislim da ga se ne treba ni slaviti. Ima podataka, ponovit ću koji su dobri i dobro je ulagati, ima dovoljno činjenica s druge strane da se pokaže kao Vladin trijumfalizam nije utemeljen. Otočani ne žive od milijuna na papiru. Zapamtite da oni žive od toga hoće li imati vodu, liječnika, sigurnu vezu, odvodnju, sustav kojem mogu vjerovat, pa ću vam ponovit 1% ulaganja u zdravstvo, 4% u energetiku od 2006. ljudi moji. Otok nije excel tablica otok je život i onda kad Vlada kaže mi smo uložili onda ja trebam pitati, mislim da svaki čovjek treba pitati je li s tim ulaganjem čovjek na otoku sigurniji, je li povezaniji, je li zdravstvu bliži, je li infrastruktura pouzdanija, je li kvaliteta života stvarno viša. Time se treba baviti ovo izvješće.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Petrov.
Obrazlaganje će nastaviti kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Daj da najprije riješim ovo s Borićem. Znači Borić je guglao i vidio tamo da Vodovod kaže dajte ljudi zahtjeve da se priključit na vodovodnu mrežu u uvali Koromašna. Da, tamo ima nekoliko objekata koji se mogu priključiti i mene sada zove ljudi iz Mune, iz Tratinske iz unutrašnjosti Žirja, kažu pa šta onaj Borić priča. Pa ja kažem javite se čovjeku oni će vam dat priključak, a tamo nema niti projektne dokumentacije. Dakle projekt je krenuo, 7 milijuna eura mi nemamo projektne dokumentacije. Evo mislim da je doveo u neugodnu situaciju kolegicu do sebe Branku koja dolazi evo iz tog našeg istog područja. Ali dobro Borić ko Borić, šta sad, to nije to ništa, ništa, ništa novo. Dakle ono što sam govorio u replici, dakle potrebna je distinkcija između malih i velikih otoka jer tu nije ista problematika. Mi smo od 2009. kad je bilo kazano da ima 67 naseljenih otoka do danas kad ih je 48 do 50, dakle izgubili na negdje 19 otoka stanovništvo. To su ti mali otoci. Dakle jasno mi je da kad idu projekti da će valorizacija po jednom stanovniku biti veća na velikim otocima, međutim ako je nama cilj da zadržimo ljude na što više naših otoka, a hvala Bogu imamo ih 1244 je li, ajde ako odbijemo ove grebene kojih ima pola, još uvijek je to jedan impozantan broj kojim se možemo hvaliti, on nam još više našu obalu čini razvedenijom itd. Međutim, potrebno je dakle te male otoke razdvojiti u posebnu kategoriju. Nisu isti veliki otoci evo kao što kaže kolegica Marković, sa 9 jedinica lokalne samouprave, oni koji su povezani fizički sa mostovima, gdje praktički oni nisu ni otoci nego su, nego su dio kopna samim time, nije to isto kao arhipelag recimo šibenski iz kojeg ja dolazim. Činjenice jesu dakle da statistički se potvrđuje da veliki otoci značajno više koriste sredstva iz nacionalnog proračuna i EU sredstava. Mali otoci su osuđeni na entuzijazam volontera bez obzira da li su organizirani kroz mjesni odbor ili neku udrugu. Poljski putevi su tamo zarasli u makiju, ne vodi se računa o protupožarnim aspektima. To su informacije koje dobivam od udruge Periska iz Kaprija. Na popravak rasvjete čeka se nekoliko tjedana, da ne govorim mjeseci. Dosta je sredstava dostupno ali sami otočani koji artikuliraju svoje potrebe ne nailaze na stručnu i odgovornu obradu zahtjeva u konkretne projekte kako bi mogli biti spremni za apliciranje na proračunska sredstva. Da li je vrijeme da koordinator regionalnog razvoja, a to je dakle agencija u svim našim županijskim središtima postoji se malo više pažnje obrati, obrati na otoke. Mlade obitelji bi se rado doselile na kuće na otoku kad bi broj i raspored brodskih linija osiguravao dostupnost i mogućnost života na otoku, a rada na kopnu. Veliki je utjecaj naravno sezonalnosti jer u najvećoj mjeri osim turizma, drugih gospodarskih aktivnosti na malim otocima i nema. Stoga je iznimno važno da se isti broj brodskih linija zadrži i izvan sezone. To je nužnost da naši otoci nastave živjeti 365, a ne 120 do 150. Liječnik na otok dođe dva puta u mjesec dana, kad koristi godišnji odmor nema ga više od mjesec dana. To je realnost primjerice otoka Kaprija, malog otoka u Šibenskom arhipelagu. On ima vodovodnu mrežu, on ima sekundarnu vodovodnu mrežu tako da tu nije problem. Sva njihova osnovna zdravstvena skrb je vezana za jednu medicinsku sestru. Oni na otoku jedino kome se mogu obratiti je toj medicinskoj sestri koja nas ni, koja nije dužna skrbiti izvan radnog vremena jer ugovorom o radu niti ona nije obavezna, a i nema propisane naknade za nekakvu pripravnost.
Također nije osigurana zamjena kad ta sestra ima godišnji odmor. O pošti nećemo ni govoriti, o telekomunikacijama već je, već je govoreno. To su vam slike malih otoka, to su njihovi problemi. Ja ih ne pronalazim u ovom izvješću, vidim da su oni tu negdje tretirani. Imate situaciju da domicilni otočanin koji cijeli svoj život provede na otoku u statusu sportskog ribića je izjednačen sa bilo kojim stanovnikom iz EU. Pa pobogu pa zar ne možemo prepoznati pravo čovjeka koji živi na otoku i kojem je ribolov desetljećima bio izvor za preživljavanje, od tud je krenulo.
Samo ćemo još jednom referirati na brodski raspored koji jasno ukazuje da mali otoci, da se male otoke tretira kao turističku destinaciju, a domicilno stanovništvo je tu u drugom planu pa broj brodskih linija i njihov raspored se reducira do apsurda. Pa pametna država bi dakle trebala za otoke organizirati brodsku povezanost, zdravstvenu skrb i školstvo. To su ključ, ključ i osnova na osnovu koje treba krenuti dalje. To bi trebao biti princip koji bi trebao slijediti i štititi život na malim otocima.
Dakle mi možemo biti zadovoljni kao što sam kazao, ovim sredstvima koja inače padaju, iz godine u godinu padaju pa smo tako kazali da je 2022. bilo gotovo 700 milijuna eura pa onda 640 2023. pa evo sada 527, dakle pada. Ali imate i konkretne probleme, malo je vremena, a vjerojatno ću u pojedinačnoj nastaviti dalje ali imate kunatare koji se bore već godinama sa uništavanjem stočnog fonda jer su im čagljevi došli sa Dugog otoka i tamo je broj grla sa 6 tisuća pao na 600, takve su procjene s terena. Također o ovom vodovodu više nećemo, tu će Borić to sve riješiti. Također imate i situaciju otvorene škole u Kaprijima, prerezana je vrpca, gradonačelnik je prerezao, a nakon toga udruge i stanovnici Kaprija traže da tamo budu i osigurane konkretne brodske linije. Jer imate situacije da učiteljica ne može doći na otok do škole, a nekad se ne može vratiti jer kad pušu juga onda brodovi ne voze i onda se ne može, ne može vratiti. Imate situaciju dakle da su otoci omeđeni, da se bave turizmom, a nekadašnje grane kao poljoprivreda i recimo spužarstvo koje je bilo interesantno na Zlarinu i Krapnju je nestalo, a na samim tim sezonalnim poslovima ne može se temeljiti opstanak na otocima. Evo detaljnije ćemo i u pojedinačnoj.
Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Ledenko.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ je kolega Josip Borić, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice, odmah na početku ću reći da će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovo Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima za 2024.g. jer ono jasno pokazuje da politika Vlade RH prema našim otocima daje konkretne, mjerljive i dugoročno održive rezultate bez obzira na pokušaje mnogih kolega iz oporbe da ga obezvrijede kao akt, nekima je to nekakav pamflet ili promidžbeni materijal. Mislim da u Zakonu o otocima i prijašnjem i ovom novom itekako postoje temelji da se pobroji sve ono što je ovdje navedeno, a barem kad govorimo o prilozima oni su tu negdje na 180 stranica jasno razrađeni sa vidljivim iznosima koji se ne mogu baš osporiti i pokušaj da se pronađe određeni detalj po kojem bi onda mogli zaključiti da na otocima ništa ne valja ili da ova Vlada ne radi svoj posao, naravno da to jest moguće, ali to sigurno nije slika hrvatskih otoka jer ako nešto kad govorimo o politici mogu kako treba i odnosno ako o nečemu mogu govoriti sigurno kao otočanin mogu govoriti o politici ne samo ove Vlade nego svih vlada od '99. do danas kada možemo uspoređivati stanja, utvrditi da li smo negdje nešto napravili dobro ili nismo i da li smo ostvarili ono što od nas otočani očekuju. Naravno, govorim o onome što govori Vlada, onome što rade samo neke lokalne samouprave koje u svojim sastavima imaju kao administrativne jedinice i male otoke i govorim o onome što neke županije ili regionalna samouprava također čine za te svoje otoke, a govorim o 7 obalno otočnih županija. Mislim da jasno pokazuju svaki ova brojka, svaka ova brojka da smo stali jako i čvrsto iza svih naših otočana i da ono što smo nekad ostvarivali sa 150 milijuna eura ili 200 u razdobljima tamo 2004. do 2011.g. da je danas to duplo veće odnosno 500 je sasvim odlična brojka koja godišnje može na otocima ostvariti određeni napredak, kolko god kažem mogli pronać određene detalje, koliko god se trudili odmaknuti i obvezu lokalnih samouprava da u nekim segmentima rješavaju probleme otočana, pa posebice i komunalnih poduzeća koji itekako mogu ili trebaju doprinositi našim otočanima jer kad govorimo o problemima ne znam Vodoopskrbe i odvodnje, ničeg nema ili nije moguće ako nema projekata, a znamo tko je zadužen za te i takve projekte. Na Vladi je bilo, a to i čini da kroz svoje višegodišnje financijske omotnice odnosno okvire, kroz posebne programe određenih ministarstava ili javnih poduzeća osigura financiranje, kako na kopnu tako i na otocima. Oni koji su bili sposobni ili oni koji su htjeli učinili su to. Gledam ovdje svog kolegu Ivana Dabu koji je evo ponovno izabrani gradonačelnik i u drugom mandatu nakon onoga što je sve odradio u svom gradu kojeg je podigao na nivo od jedne općine ili malog mjesta do jednog reprezentativnog grada na otoku koristeći upravo alate koje mu je dao ovaj zakon, ali naravno poštujući i sve ostale koje za nas otočane vrijede kao i za sve ostale građane. Tako da pokušaj da se iskrivi ova slika koju daje ovo izvješće je propala priča. Zato sam i pitao državnu tajnicu postoji li alternativa ovoj politici? Ja je nisam čuo. Ne postoji, jednostavno svi kažu pa trebamo ulagati u te naše otoke. Pa ako činimo zašto to osporavamo? Zato jer nam je to očito politički uputno. Nama ne, nama koji živimo na otocima mi jako dobro znamo ono što kolega Paus ne zna, njemu je sve to svelo se na 15-tak milijuna eura jednog ministarstva iako je zakon širok i kaže da smo dužni osigurati ne znam besplatan prijevoz određenim kategorijama, pomorski prijevoz, cestovni prijevoz itd.. Pa kad osiguraš takav besplatni prijevoz za kategorije ne znam studenata, učenika, umirovljenika, pa kada taj broj doseže milijun putnika godišnje, kako kaže ovo izvješće, to netko treba platiti. Pa plati država, piše ovdje i 60 milijuna eura, ali da bi obnovio flotu i 55 milijuna eura i onda kažu pa zašto to zbrajate. Pa zbrajamo zato jer je to dio i obveza po Zakonu o otocima, kao i sve ostalo, nema ovdje izmišljanja podataka ili ocrtavanja stanja na način da se mi želimo hvaliti. Brojka je egzaktna, ona je takva kakva je i možemo je kažem osporavati iz čisto političkih nekakvih pobuda da bi obezvrijedili trud i rad mnogih na tome da na otocima danas možemo normalno funkcionirati i živjeti i puno bolje nego što je to bilo prije 20-tak godina, htjeli mi to priznati ili ne. Tako da ne trebamo se previše obazirati na one koji kažem ni na tim otocima očito ni određenu političku potporu ne mogu postizati ili koji žele obezvrijediti recimo u gospodarstvu ono što je vidljivo da je broj poduzetnika porastao za gotovo 40% i broj zaposlenih za 38%, da se podiže prosječna neto plaća, jesu vam ti podaci danas dostupni? Ja ih 2011. nisam mogao imati ili 2010., danas ih imamo i ako utvrdimo da naša gospodarska aktivnost na otocima iznosi 2 milijarde i 800 milijuna eura godišnje, to je podatak koji je gotovo u skladu s onime što se događa i na nivou cijele RH, pratimo se. Nekada to nije bilo tako. Pogledajmo prosjeke, ne znam, podijelimo to pa pogledajmo prosjeke prihoda po glavi stanovnika ili tako dalje, vidjet ćete da je to sada vrlo blizu prosjecima RH, a negdje i iznad toga jer naravno da taj dugoročno i kontinuirano uložen novac jednostavno je dao određene rezultate i jasni smo oko toga da i mi itekako prepoznajemo i demografske probleme i utvrđujemo da iz godine u godinu koristeći upravo programe koje nam je omogućila Vlada putem Ministarstva znanosti i obrazovanja, pokušavamo najprije u predškolskom odgoju osigurati maksimalan doseg za svu našu djecu koja trebaju pohađati vrtiće na otocima, taj broj raste iz godine u godinu. Da li bi rastao na način da se ti vrtići nisu izgradili? Ja mislim da ne bi. Da li bi oni rasli, da li bi te brojke bile bolje da se nije uvelo možda ne znam, pomoć ili sufinanciranje upravo i u tom dijelu kad govorimo o predškolskom odgoju. Stabiliziran je broj učenika u školama. Vidimo da je ta pad u odnosu na ono što imamo na, u, u RH puno manji. Da li me to treba veseliti kao otočana? Da, zato jer smo očito učinili dobre stvari da ti podaci izgledaju tako ali ne samo zato što su podaci, nego zato što je to stvaran život.
Što se tiče same oporbe, vidjeli smo što oni predlažu. Mislim da za naše otočane očito ništa dobro. Sjećam se vremena kada su nam davali spasonosna rješenja, kad su nam ukinuli upravu za otoke 2011., 2012. godine, kada su nam govorili da mi na otocima praktički ne trebamo više ništa jer da imamo sve i da jednostavno ono što živimo nije onako kako se percipiralo. Mislim da evo nakon 10-ak godina u tri mandata ove Vlade da se to jednostavno izbrisalo i da smo pokazali da Vlada sa pametnom politikom itekako može pomagati otocima i da je i prethodni zakon koji je dao 150 milijuna eura samo posebnom programu, onom u kojem su mogli sudjelovati samo otočne i lokalne samouprave itekako velika potpora mnogim lokalnim sredinama koje to koriste i da li bi toga bilo da nema zakona, ne bi bilo. Mislim da nije ovaj za obezvrjeđivanje.
Što se tiče toga da smo ovisni o turizmu, čuli smo ovdje savršeno ovdje nekakvu tvrdnju kolegice jedne iz oporbe, kaže pa otoci ovise o turizmu. Pa o čemu smo ovisili već proteklih 40 godina mislim, 50, koliko želimo. Znači tamo počeci negdje krajem 60-ih godina, kada se grade prvi hoteli, kada se grade prva hotelska naselja, autokampovi. Živjeli smo od poljoprivrede, od ribarstva i taj život sigurno nije bio ili nije izgledao jednako kao što izgleda danas. Naravno da nam treba svaka gospodarska grana i ona se i također potiču ali turizam i ulaganje u turizam su nositelj gospodarske aktivnosti na svakom otoku i mi ne dijelimo otoke na one kao što ih dijele kolege iz Mosta na način da kažu da Čiovo ne bi trebao biti otok jer da ima most. Onda ni Krk nije otok jer i on ima most, onda ni Vir nije otok, onda ni Pag ne bi trebao biti otok. Jasno smo ih podijelili kroz Zakon o otocima i svi imaju priliku sudjelovati, svako na svoj način, najviše aktivnostima samih lokalnih čelnika, a njih preko 50 jako znaju dobro što mogu i u kojem doba godine očekivati upravo od ove Vlade i to zasigurno nije podcjenjivanje i pokušaj da se sugerira u smislu, sugerira misao na način Vlada nama ne želi pomoći. Itekako svakom otoku ali ajmo gospodo draga pogotovo vi koji ste čelnici lokalne samouprave, ima li nešto što je i do vas pa kad govorimo ne znam o optici odnosno brzom internetu, koliki je bio vaš interes da se on riješi na vašem prostoru ili čekate da država kaže, mi ćemo vam to riješiti. To će riješit ne znam, same telekomunikacije. One će to rješavat očito na način tamo gdje oni misle da treba. Ja dolazim iz lokalne samouprave koja to ima ali trudom vlastitim i načinom da se došlo do toga da možemo imati u smislu da si napravimo projekat, da si pozvao one koji ga trebaju realizirati i da od države čekaš ono što ona može sufinancirati, a to je višak odnosno infrastrukturu recimo kad govorimo o telekomunikacijama koju ne, koja ne nosi isplativost odnosno do udaljenih objekata koje neće graditi sam teleoperater. I za to postoje programi. Svaku raspravu koristiti pa mi nemamo brzi Internet, pa nama nitko neće pomoć. Ja mislim da to ne ide na taj način. Tako možemo u bilo čemu, možemo bježati od vlastitih odgovornosti. Mnogi pokušavaju to učiniti i na predškolskom odgoju kao jedinoj, jednoj od najvećih ovlasti koje imate kao lokalna samouprava ali država je dala program. Tko je imao projekt, tko ga je htio, javio se je. Vjerojatno ja mislim da je svatko dobio. Kad govorimo o školama, o jednosmjenskoj nastavi, a valjda je nešto i do nas. Kako je moguće da jedan otok Krk sam izgradi vlastitu telekomunikacijsku mrežu odnosno optičku mrežu koju će onda očito iznajmit nekome drugome. Pa i tamo ima 7 lokalnih samouprava koji su očito našli načine da to mogu. Kako može Krk, ne može Brač, ne može neki drugi otok. Kako može Rab, a ne može Brač, e to je pitanje.
…/Upadica se ne razumije./…
Pa nema to veze sa politikom kolegice Marković, znači ajmo malo biti realni i reći što je i do nas. Pa i pitanje vodovoda. Ako je država ovdje u izvješću napisala da je 2024. dovela podmorski cjevovod do nekog otoka, onda ga je dovela i platila to. Mnogi sanjaju pa i zadarski otoci neki. Ajmo dalje, ajmo napraviti taj podmorski cjevovod i do Silbe i do Oliba i do Premude itd. To nešto košta i naravno da je država tu spremna i radi ali nešto je i do lokalne samouprave, nešto je i do komunalnog društva, nešto je i do vodećih ljudi pa oni se kandidiraju da to ovaj, kažu da su najbolji, da znaju i da će učiniti. Kad to u stvari, a onda kažu, a nije do nas sve je to do nekog drugog. Ne. Mislim da postoje jasno navedena, navedene mogućnosti i Vlada ih je lijepo pobrojala kroz zakon, a onda kroz taj zakon jasno pokazala i same učinke financijske, financijske.
Da li trebamo reći ili napisati svake godine u ovoj godini napravili smo 7 škola, 14 vrtića itd. Da li će nas to zadovoljavali, možda hoće, možda neće ali ja mislim da godinama raspravljamo o ovom izvješću i ona su puno bolja nego što su nekad bila sa puno više priloga iz kojih se može vidjeti da imamo jedan kontinuitet, a to je po meni ključ svih naših uspjeha u otočnoj politici jer otoke sigurno ne možemo razvijati skokovima i nekakvim eksperimentima nego jednom stabilnom i dugoročnom politikom. Iza te politike je 20 godina i mislim da su stajale sve politike, pa i SDP. Ali u zadnje vrijeme otišli su, jer očito smatraju da je politički uputnije uhvatiti određeni politički poen besmisleno kritizirajući. Mislim da se u ovom izvješću također treba prići malo ono kako smo čuli sa nekakvim preporukama. I mislim da mali otoci, ja to isto često govorim trebaju još više skrbi, još više pažnje i same lokalne samouprave prije svih nekoliko gradova koji u svom sastavu imaju te male otoke da bi se ta briga prebacila kroz mogućnosti financiranje na državu.
Moramo više ulagati u socijalnu skrb, odnosno u domove za starije osobe. Tu smo ispod svih prosjeka na otocima. Što se tiče prometne povezanosti još više ulagati, jer mislim da dostižemo razinu koja bi mogla biti primjer i mnogim drugim državama. Mislim da su otočani sa time zadovoljni, …
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./…
… ali mislim da evo podržavajući ovo izvješće podržavamo političku stabilnost kontinuiteta prema našim otočanima.
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Borić imali ste 15 minuta, ne minutu i pol da velite da vam je falilo 15 sekundi. I to stvarno nema smisla, ali zahvaljujem na raspravi. Sada će nam se u ime Kluba zastupnika CENTRA i nezavisne platforme Sjevera obratiti kolegica Marijana Puljak, izvolite.
Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, kad govorimo o otocima evo uvijek imam potrebu na početku podsjetiti na jednu jednostavnu, ali često zaboravljenu činjenicu a to je da otoci nisu razglednica, nisu turistički proizvodi, nisu samo prostor za projekte i investicije, nego su prije svega dom ljudi koji tamo žive cijele godine i koji od države očekuju nešto vrlo konkretno, sigurnost da sustav funkcionira ne samo ljeti kad ima turista već i zimi kad su prepušteni doslovno sami sebi. Zato evo ovo izvješće pred nama ne možemo promatrati kao tehnički dokument ispunjen tablicama i iznosima već kao svojevrsni test državne politike.
Pravo pitanje nije koliko je novaca potrošeno, nego kakav je stvarni život ljudi na hrvatskim otocima. U izvješću vidimo brojke koje na prvi pogled evo zaista djeluju i impresivno, govori se o više od skoro 530 milijuna eura ulaganja u 2024. godini, o rastu broja poduzetnika, rastu zaposlenosti, rastu prihoda. Dakle, to su i pozitivni pomaci koje ne treba ignorirati. Međutim, upravo u tom trenutku dolazimo i do ključnog problema, izvješća ili ove rasprave, dakle ako su trendovi tako pozitivni, ako su ulaganja tako velika zašto broj stanovnika na otocima i dalje pada. Eto zašto ljudi odlaze pogotovo mladi, jer ako imate Zakon o otocima, ako imate strategije, ako imate novac, a ljudi vam unatoč tome odlaze onda to znači da sustav ne funkcionira kako bi trebao.
To znači da politika prema otocima ne rješava ono to je najvažnije uvjete za život, uvjete za život ljudi koji žive evo cijele godine na otocima. Hrvatska evo da podsjetim ima 1244 otoka, otočića i hridi od kojih je 48 stalno naseljeno. Na njima živi oko 120 000 ljudi. Ljeti taj broj višestruko raste i u nekim sredinama se doslovno utrostruči ili učetverostruči čak. To znači da sustavi moraju funkcionirati u ekstremnim uvjetima i izoliranosti preko zime i sezonskog pritiska. Ali upravo zbog toga Zakon o otocima i politika prema otocima moraju biti jasni, čvrsti i obvezujući ne kao popis želja, već kao skup prava koje država jamči. I tu dolazimo do jedne važne razlike koju u ovoj raspravi evo često se pokušava zamagliti. Daklr, Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava sa otočnim izazovima niti je jedina koja ima razvijenu otočnu politiku. Jel' često se kaže evo Hrvatska ima jedina Zakon o otocima ili među rijetkima Zakon o otocima. Dakle, po strukturi velikog broja malih raspršenih često slabo naseljenih otoka mi smo itekako usporedivi sa državama poput Finske, Švedske ili Danske. Dakle, razlika između nas i njih nije u geografiji već u politici.
Kod nas se politika prema otocima vrlo često evo svodi na projekte ulaganja. U tim državama ona se temelji na pravima i obvezama države. Kod nas ministar može, kod njih država mora. I to nije mala već suštinska razlika.
To se vrlo jasno vidi u ovom izvješću. Ono vrlo detaljno prikazuje koliko je novaca potrošeno, ali puno slabije pokazuje kakvi su stvarni učinci na život ljudi. Posebno je evo zanimljivo pogledati strukturu ulaganja gdje najveći dio ide, a ide u promet i to je logično je li bez povezanosti nema života na otocima. Međutim, upravo tu dolazimo do dijela o kojem moramo evo govoriti otvoreno bez uljepšavanja. Sjetimo se evo 2024. godine to nije bila samo godina ulaganja u prometnu povezanost već i godina ozbiljnog upozorenja koliko je taj sustav zapravo krhk.
Kad imate državnu kompaniju poput Jadrolinije koja upravlja tom ključnom životnom linijom, onda odgovornost nije apstraktna nego vrlo konkretna i vrlo politička. Tragedija u kojoj su tri osobe izgubile život pod rampom trajekta zajedno sa nizom kvarova, otkazivanja linije, poremećaja u plovidbi tijekom te godine sjetimo se 2024. pokazalo je da nije problem u jednom incidentu već u načinu upravljanja sustavom. Za nekoga tko živi na kopnu to može evo izgledati kao tehnički problem ili kašnjenje, međutim za otočane to znači propušten liječnički pregled, izgubljen radni dan, nemogućnost odlaska u školu ili dolaska na posao. To znači život u neizvjesnosti. I zato evo ne možemo govoriti samo koliko ulažemo kao država u promet kao država u promet već moramo govoriti o tome kakav je taj promet, je li siguran, je li pouzdan i može li čovjek na temelju njega planirati svoj život, jer za otočane trajekt nije samo prijevoz. To je osnovna infrastruktura života. Ako ta infrastruktura nije pouzdana i sigurna, onda cijeli sustav ne funkcionira bez obzira na to koliko novaca u njega ulažemo.
I upravo zato nije dovoljno reći da ulažemo u promet. Moramo se zapitati kakav je taj promet, dakle kao što sam rekla je li koliko je siguran, pouzdan i može li se planirati život. Kad se evo odmaknemo od prometa, pogledamo širu sliku problemi hrvatskih otoka postaju još jasniji depopulacija, sezonalnost, ovisnost o turizmu, rast cijena nekretnina, nedostatak stanovanja za lokalnu stanovništvo, nedostatak liječnika, učitelja, drugih ključnih javnih službi. Dakle, sve su to problemi koji su i dalje prisutni, izvješće ih prepoznaje međutim ih ne rješava.
Posebno bih evo istaknula pitanje stanovanja, ono postaje jedan od ključnih problema ne samo na otocima, ali posebno na otocima. Bez priuštivog stanovanja nema mladih obitelji, bez mladih obitelji nema dugoročnog opstanka zajednice. Ako učitelj, liječnik ili policajac na može pronaći stan, onda nema ni stabilnog sustava javnih usluga. I tu dolazimo do jedne šire slike koja nadilazi samo ovo izvješće. Hrvatski otoci sve više postaju prostor turističke ekonomije, investicija sve manje prostor života. Ljeti su puni, zimi prazni, kuće postoje međutim zajednice nestaju. To jednostavno nije razvoj, to je gubitak.
Često evo još ću jednom kazati u ovoj raspravi čujemo tvrdnje Hrvatska je kažem među rijetkim zemljama koje imaju baš Zakon o otocima. Tu smo evo u europskom vrhu, međutim evo jednostavno nije točno. Mnoge europske zemlje imaju razvijene i često snažnije otočne politike. Španjolska ima zakonom zajamčene standarde javnih usluga za svoje otoke. Italija ima posebne fiskalne i razvojne režime. Grčka subvencionira prijevoz kao pravo otočana, Danska ima snažnu decentralizaciju i aktivne demografske politike. Finska evo koja se često spominje ima zakonski zajamčene minimalne standarde javnih usluga. Dakle, razlika između tih zemalja i Hrvatske nije u tome tko ima zakon, nego u tome koliko je država spremna preuzeti odgovornost.
Kod nas zakon često ostavlja stvari na razini mogućnosti, političke volje je li u tim državama ključne stvari su obveza, a otočanima ne trebaju mogućnosti, treba im sigurnost. Dakle, sigurnost da će imati liječnika tijekom cijele godine, sigurnost da će trajekt voziti i kad nema turista, sigurnost da će njihovo dijete imati školu i da će moći planirati život bez stalne neizvjesnosti.
Zato evo smatram da najveći problem ove politike je to što se i dalje bavimo posljedicama umjesto uzrocima. Dakle, umjesto da sustavno riješimo infrastrukturu mi subvencioniramo posljedice njena nedostatka umjesto da osiguramo ravnopravno dostupnost usluga mi uvodimo posebne mjere koje samo ublažavaju razlike. Dakle, to jednostavno dugoročno nije održivo. Dakle, nije zaključak da se ništa ne radi, nego da se ne radi dovoljno i da se ne radi na pravi i sustavan način. Jer dok god mi imamo situaciju da ljudi odlaze, da sustavi pucaju pod opterećenjem i da se život na otocima organizira oko trajekta i vremenske prognoze ne možemo reći da smo uspjeli.
Otoci dakle ne trebaju još jedno izvješće koje će nabrojati projekte i iznose, trebaju jasnu, ozbiljnu, odgovornu politiku koja će osigurati uvjete za život. Dakle, kao što sam rekla uvjete za život cijele godine ne samo tijekom sezone. Politiku koja će uz promet jednako tako razvijati i zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, koja će uz turizam štititi cjelogodišnji život na otocima i koja će uz investicije štititi zapravo ljude jer bez ljudi nema ni otoka.
Evo hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Puljak.
Sada će nas u ime Kluba zastupnika Možemo! obratiti kolegica Borić, izvolite.
Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice sa suradnikom.
Izvješće Vlade o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. govori, citiram: „O provedbi zakonskih odredbi i učincima javnih politika usmjerenih na razvoj otoka. Obuhvaća širok raspon ulaganja mjera provedenih od strane ministarstava, javnih poduzeća, jedinica lokalnih područja, za uprave i ostalih dionika, pa ipak ovo izvješće umjesto da u fokusu ima učinke koji doprinose razvoju otoka izvješće u fokus stavlja ulaganja koja su dakako i u vrlo dobro i pregledno pohvalno je pokazana izvješće samo je opsežno. Ima 289 stranica sa tablicama i zadržava tu neku rekla bih razinu srodnih izvješća.
Međutim, ono što imamo je tko je koliko uložio sredstava, razvrstana je potrošnja sredstava po ministarstvima, po županijama i gradovima. Zatim imamo i to da li su sredstva nam bespovratna ili su putem kreditiranja, te jesu li sredstva bila po ugovorima, ugovorenim EU sredstvima iz programa konkurentnosti, kohezije od 2021. do 2027., da li su bile putem integriranog teritorijalnog programa od 2021. do 2027. ili se pak ulagalo u otoke putem programa nacionalnih sredstava u 2024. godini.
Sve je to dobro, ali premalo sustavno o učincima istih na način koji bi sustavno pokazali što je to doista razvoj otoka i što je sigurnost otočana na otocima. Ističe se tako u izvješću da je Hrvatska uspjela nadomjestiti i razliku snažnim rastom nacionalnih i drugih izvora financiranja, stoji dakako kako je iz tih izvora uloženo više od 386 milijuna eura što je više 125 milijuna nego 2021. Izuzetno pohvalno! Time se dakako je potvrđena ta stabilnost i otpornost otočne razvojne politike i nakon završetka najvećih EU projekata tvrde izvjestitelji. Potvrđena je stabilnost i otpornost otočne razvojne politike i nakon završetka najvećih EU projekata. Čekat ćemo sljedeća izvješća jer to je nepotpuno, ne odgovara na ključno pitanje koje proizlazi iz samog Zakona o otocima, a pravo je pitanje jesu li otoci dugoročno održiviji, naseljeniji i ravnopravniji u odnosu na kopno. Možemo li dati takav potvrdni odgovor?
Strateški prioriteti koje propisuje Zakona o otocima na to su razvojni, demografski, infrastrukturni, upravljački i dakako okolišna dimenzija nisu i u izvješću nisu evaluirani na način na koji bi pokazali upravo strukturne promjene. Na žalost problem izvješća je osim što je izrazito orijentiran na distribuciju ulaganja koja su agregirana kao što već rekoh po ministarstvima i sektorima svako ministarstvo kao da je napisalo svoj mali izvještaj koji je onda zalijepljen u cjelinu ali nismo sigurni što je to ljepilo koje ga je lijepilo. Gdje su učinci upravo tog zajedništva i zajedničke politike i strategije? Znači izostaju nam stvarni učinci i koje su se dogodile strukturalne promjene na otocima, ako smo čuli i danas od kolege Ledenka, dakle da u infrastrukturu, uložili smo u infrastrukturu ali infrastruktura je ne na korist i ne na službu i dale mi tamo gdje bismo trebali i sugrađani naši na otocima nemaju dostupnu niti vodu.
Dakle, ovo što nedostaje u ovom izvješću, a ono govori da govori o provedbi učinaka, a ne provedbi institucija i financija je evaluacija koja bi pokazala koji su to rezultati mjera koje smo si zadali u ciljevima u Zakonu o otocima.
Ono što izvješće sadrži, dakle prikazi ulaganja po resorima, navodi se rast zaposlenosti. Nedostaje kakva je to vrsta zaposlenosti, ulaganja ali nema gospodarskog rasta, kvalitete života na otocima ako govori da li smo doveli do dugoročnog unapređenja ako imamo infrastrukturu. Što je ona promijenila u životima naših sugrađana? Gospodarski razvoj bi prema Zakonu o otocima trebao ciljati na diverzifikaciju, tj. na proširenje djelatnosti u gospodarstvu i to smanjenje naravno da smo ovisni o turizmu i naravno da treba ulagati u turizam. U Kakav turizam? Koju kvalitetu turizma ali što još dodatno da nismo ovisni o turizmu ne računajući na klimatske promjene, nego i na geopolitičke. Što ćemo sutra ako ne mislimo da otoci zaslužuju i ulaganja u drugačije proširene djelatnosti u gospodarstvu? Dakle, ne analizira se u izvješću niti ovisnost o sezoni, niti se analizira prava produktivnost. Da, kaže se koliko ne znam ima više subjekata, poslovnih subjekata ali ne znamo što točno, kakav doprinos oni donose? I ono što je najvažnije posve smo zapustili, a to nije samo na otocima planiranje samodostatnosti posebice u poljoprivredi, na otocima ona je posve zapuštena, nešto malo i naravno onda i o stočarstvu. Još jednom govorimo, govorimo o krizi, govorimo trenutno o inflaciji. Pogledajte naše nedavno smo imali i raspravu o državnim rezervama, u rezervama u kojima mi nemamo uopće voća i povrća, niti nekih vrsta mesa. Dakle, otoci koji sami po sebi su izolirani što smo napravili da bi oni bili samo održivi. Predlagali smo čak ovdje da, uvodi se infrastruktura ne znan vodoopskrbe. Pa nije vodoopskrba da na otoke dovodimo samo to da na otoke dovodimo po jednakoj cijeni kao i na kopnu vodospremnike sa vodom.
Zašto smo zapustili ono što se znalo na otocima da se čuvaju, da se možda investira, da se investira u oporavak gustjerni, cisterni ili kako se već zove. Ta voda kišnica se može koristiti onda i za poljoprivredu, može se konačno koristiti i za tuširanje i za turizam itd. Najjednostavnije je dati novac, dovesti tako vodu na otok, ljudima reći bit će vam po istoj cijeni kao što je i na kopnu, a ne misliti što ako ne znam ni na kopnu zbog klimatskih promjena neki izvori presuše. Dakle, ne možemo učiniti otoke ono što su znali, znali prije stotinjak godina da budu samoodrživi i da brinu kako bi preživjeli u slučajevima krize.
Turizam je pojeo i poljoprivredu i onu brigu koju su na otocima, a naravno loše strategije jednom sadi masline, pa čupaj masline, pa sadi vinograde također pokazuju koje je u stvari promišljanje, što čine učinci naših tzv. strategija. Dakle, jesu li dosadašnja ulaganja bila tek točkasta ili da se našalim otočkasta? Je li Zakon o otocima definirao budući da je definirao prioritete kao što je to održivi razvoj, kao što je definirao prioritet smanjenje depopulacije što znamo o tome? Ponekad vam se kaže gdje je više novorođene djece, a što u načelu se događa? Da li smo izjednačili uvjete života našim sugrađanima na otocima kada govorimo o prometnoj povezanosti nama se govori koliko je ne znam linija, a što se govori o povezanosti unutar otoka ili kao što su tu kolege i kolegice spominjale izvan sezone. Dakle, nema jasne evaluacije jesu li ti ciljevi ostvareni? Zakon stavlja i demografsku revitalizaciju otoka u središte, no taj demografski prioritet površno je obrađen. Postoje podaci o stanovništvu, posebno na primjer o učenicima na primjer o učenicima, no samo se opisuje stanje ili trend, ali nema analize migracija ni odlazaka, ni dolazaka. Ne znamo ni strukturu stanovništva, dob, koliko ima radno aktivnih, nema dugoročnih projekcija, tako da nema odgovora povećavaju li mjere stvarno broj stalnih stanovnika na našim otocima ili te mjere to ne povećavaju pa opet imamo naravno tranzitne otočane.
Dok zakon razlikuje razvijene nasuprot nerazvijenih otoka, male i udaljene otoke nedostaje teritorijalna diferencijacija koji u stvari bi trebao biti ključni zakonodavni princip, tako da kod ulaganja nema usporedbe o tipu otoka i da li je fokus stavljen na najugroženije ili najranjivije otoke. Ono što zabrinjava, a jedan je od glavnih problema na otocima, pa time i glavnih prioriteta otoka jeste prava analiza dostupnosti javnih usluga – dostupnost zdravstva, obrazovanja, socijalnih usluga i dakako mobilnost otočana. Tako se na primjer navode ulaganja u različita područja, pojedinačno ću govoriti oko samoga zdravstva, ali na primjer u zdravstvo navoditi jedan CT, dobro bolje toliko ima možda i cijela Hrvatska je li koji imamo jedan CT uređaj na Korčuli, pa onda ne znam govorimo pružene su telemedicinske usluge poput radiologije i 24 satnog EKG holtera u otočnim sredinama. No, vidljivo je i govorit ću o tome što to točno znači o sustavnoj zaštiti, što znači hitna medicinska služba ako mi ne poštujemo zakon ni sad. I mi u izvješću zašto ne vidimo koliko se intervencija u zdravstvu nije dogodilo i zbog čega se nisu dogodile? Koliko su puta ljudi tražili intervencije, a nisu ih dobili? To bi govorilo o sigurnosti zdravstvene sigurnosti ljudi na našim otocima. Prema dobnoj strukturi na otocima živi ukupno 12,55% mladih osoba do 14 godina. Prosjek u Hrvatskoj je 14,27%. 58,38% osoba je srednje dobi od 15 do 64 godine i 29% je osoba starije životne dobi i više itd. Pa dakle stanovništvo hrvatskih otoka smatra se nadprosječno starim, a smještajni kapaciteti domova za starije ljude na otocima pokrivaju svega 2,3% od ukupnog broja starijih osoba od 65% godina, 65 godina na otocima što je ispod prosjeka i EU ali i same RH.
Dakle, ako znamo činjenicu da na otocima nam prevladava starija populacija kako je moguće od svih tih silnih ulaganja da briga u naše none i noniče, kakva je to briga, ako tek 2,13% je ulaganja u domove za osobe starije životne dobi? U sabornici smo višekratno govorili o održivom razvoju, okolišu, a izvješće tek deklarativno a ne i analitički govori o zaštiti okoliša i energetskoj održivosti. Izvješće čak priznaje probleme samo 0,16% instalirane snage na otocima u ukupnom sustavu poticaja RH koliko iznos, koliko imamo elektrana itd., niska stopa odvojenog otpada, tek 27,27% a bili bismo i dalje poželjne turističke destinacije.
No, da ne govorim o podacima ostalo mi je dvije minute i čuli smo dakako i pohvale oko koordinacije itd. Za kraj ono što je stvarno važno reći, da bismo mogli govoriti o učincima provedbe zakona kako 2024., a čekat će nas za 2025. pa unaprijed i za 2026. treba sustavno analizirati demografsku situaciju, tj. tzv. revitalizaciju što smo učinili i što ćemo učiniti, usredotočiti se na najranjivije otoke, mjerili dostupnost javnih usluga tijekom cijele godine, razraditi održivi razvoj otoka imajući u vidu razlike, rizike, klimatske promjene i tako osigurati samodostatnost. Trebamo analizirati stvarnu povezanost, a ne samo ulaganja, procijeniti što je to kvalitetan gospodarski rad za otoke, evaluirati upravljački sustav i uvesti mjere pokazatelja uspješnosti jer problem ovog izvješća je ono što pokazuje da se otoci i dalje promatraju kao prostor investicija, projekata, sezonske ekonomije i lijepih statistika, a ne kao prostor u kom ljudi moraju imati jednako pravo na sigurnost, zdravlje i život kao i mi na kopnu. Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Borić. Sa vašom raspravom smo iscrpili rasprave u ime klubova pa krećemo sa pojedinačnim raspravama.
Prva na redu je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege.
Kad razgovaramo o izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini sigurno da svi gledamo podatke i složit ćemo se da je izvješće kvalitetno napravljeno. Međutim, zadatak svih nas je učiniti puno više da bi život na otocima bio bolji i lakši. Ne samo danas kad se govori o ovom izvješću razmišljati o otočanima već kad se donose i zakoni vezani i za socijalnu skrb i za odgoj, obrazovanje, za zdravstvo i svi ostali mogući zakoni koji mogu imati refleksije na njihov život. Kako dolazim iz Šibensko-kninske županije, iz grada Vodica na čijem području također imamo otoke posebnu pažnju sam obratila upravo tim pokazateljima i tim podacima. Žalosti me da u mojoj Šibensko-kninskoj županiji, županija je izdvojila svega nešto više od 200 000 eura za sanaciju pomorskog dobra u 2024. godini što je znatno, znatno manje nego što su to učinile susjedne županije. Sigurno da ne možemo uspoređivati otoke sa područja šibenskog arhipelaga kao i one kao što su Cres, Dugi otok, Brač, Hvar, Vis međutim da i naši otoci zaslužuju puno veću pažnju i brigu to je istina.
Taj iznos je daleko manji nego što je uložio grad Šibenik, nešto veći nego što je uložio grad Vodice. Međutim, zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU iz europskih sredstava od 2014. do 2020. uloženo je gotovo 10 milijuna eura, potpisano je 11 ugovora. U ovom novom razdoblju od 2021. do 2027. imamo dodatna još 2 ugovora sa više od 10 milijuna eura. Integralni teritorijalni program osigurao nam je gotovo 16 milijuna eura i tako redom.
Želim reći da u biti zahvaljujući ministarstvu i Vladi možemo govoriti o velikim projektima na našem području i to je velika pomoć otočanima. Simpatični su mali projekti i sigurno da su veselili na primjer Murterine kad su za novi turistički proizvod tradicijska regata drvenih brodova otoka Murtera dobila pomoć Ministarstva turizma. Sigurno da je veselije ako vidimo da i ACI ulaže u ŽUT izgradnjom gatova, sidrenih sustava, pumpi itd. Međutim, otoci i otočani zaslužuju kao što sam rekla puno više i pomoć svih nas zajedno. Evo poziv pa i na neki način primjer koji smo već davno uveli na području grada Vodica kojim se svim onim poduzetnicima koji rade tijekom čitave godine posebno u ugostiteljstvu i trgovini oslobađa komunalne naknade, oslobađa poreza na potrošnju, oslobađa poreza na korištenje javnih površina.
Sve su to male, sitne pomoći koje sigurno bi doprinijele i bile velika pomoć poduzetnicima. Moram se malo osvrnuti i na famozni projekt izgradnje vodovodne mreže na našim otocima o kojima je već dosta govorio kolega Ledenko, ali mislim da javnost i građani trebaju znati. Znači projekt vrijedan 6 milijuna i 900 tisuća eura bio je gotov prije roka i za manje sredstava nego što su početno predvidjeli dug će 21 km i rađen na dubini od 70 metara. Gotov je bio prošle godine krajem prošle godine što znači da se nije moglo ići sa priključcima. Kaprije je spojen i ima mrežu izgrađenu sa 260 priključaka. Kako to Kaprije da, a Žirje ne? Upravo zato što su otočani na Kapriju davno kad je krenula i anketa i trebala je njihova suglasnost i pristanak bili otvoreni i za suradnju sa vodovodom, zato se to i izgradilo.
U Žirju je došlo do određenog otpora i sad kad je napravljena, kad je voda došla do otoka pozvani su svi potrošači, a stvoreni su uvjeti za otprilike 100 priključaka i 100 korisnika da se podnesu zahtjevi i da se oni priključe za one posebne, u posebnim uvalama jer znamo kako naši otoci izgledaju i da imamo u nekim valama svega par kuća. O tim valama je govorio kolega Ledenko. Za njih su osigurana sredstva u vodovodu iza izgradnju projektne dokumentacije, a potom će se ići i s njima na priključak.
Kad govorimo o ovom izvješću i ja bih se osvrnula malo kritički na određene segmente i sigurno da otočani kad čitaju ovo izvješće da neće baš biti oduševljeni kad kaže na primjer jedno od Ministarstva zdravstva kaže osiguralo je financijska sredstva i omogućilo specijalizaciju doktora medicine, pa sad navodi kojih sve 154 doktora medicine u županijama koje u svom sastavu imaju otoke. Nadalje, specijalistička usavršavanja za medicinske sestre i tehničare isto 108 koji u svom sastavu imaju otoke. Bilo bi bolje da su naveli da imamo 3 specijalizacije na nekom od otoka, naravno radit će se o većim otocima, nego da ih se ovako sve zajedno stavlja kad se ne može ni pretpostaviti koliko onda će od tog koristi imati sami otočani.
Treba pohvaliti kad govorimo o zdravstvu pomorsku hitnu medicinsku službu koja je djelovala kroz 6 brzih brodica smještenih između ostalog i u Šibeniku. Oni su imali preko 1500 intervencija. Sve ono što čini Vlada da ima itekako rezultate pozitivne govore neke brojke koje bih ja ponovno iščitala, iako je neke već govorila i državna tajnica. Čuli smo i od kolege Borića koji u ime Kluba zastupnika HDZ-a iznosio naše stavove i mišljenja.
Znači treba istaknuti da zahvaljujući Vladi od 2016. do 2024. otoci su povećali broj poduzetnika 40,2%, da je broj zaposlenika na otocima skočio na 36%, da je prosječna neto plaća na otocima se gotovo izjednačila sa prosjekom svih podueztnika. Kad govorimo o djelatnostima čuli smo i usporedbu ukupnih prihoda poslovanja koja je po svim djelatnostima od građevinarstva, trgovine na veliko, malo, turističke djelatnosti smještaja, pripremi i usluživanje hrane, ali i poljoprivrede, šumarstva, ribarstva kao i opskrbe vodom po svim tim pokazateljima imamo indeks povećanja od 5, 6 do 12 ili 13%.
Vratimo se malo i na djecu, jer mislim da oni su najbolji pokazatelj koliko su živi naši otoci. I tu možemo vidjeti podaci po broju učenika za školsku godinu 2024./2025. u odnosu na onu 2013. i 2014. Tu imamo povećanje broja učenika upisanih na otocima u odnosu na broj učenika u Republici Hrvatskoj, znači ne kažem da ih ima više jer imamo pad zabilježen u cijelosti u Republici Hrvatskoj u odnosu 2024./2025. u odnosu na 2013./2014. Međutim, taj broj ipak daleko manje pada i usporeniji je tako da je udio djece viši nego što je to bio prije 10 godina. Veseli me da je upravo na području naše Šibensko-kninske županije u relativnom smislu najveći rast stanovnika zabilježili su Žirje i da u biti otok Murter i otok Prvić spadaju među najgušće naseljene otoke.
Pri samom kraju ću još jedanput reći i istaknuti ono što sam rekla i u svojoj replici, ne treba zaboraviti da i ovaj 10 paket mjera koje je donijela Vlada uvelike će se odnositi, odnositi i na otočane i život na otocima, posebno ove potpore za održivost ribarstva i akvakulture. Mjere za ublažavanje naglog rasta cijena nafte također znače njima koji su vezani i koji za odlazak do kopna, do, do bilo kakve usluge, bilo u njihov centar, grad, općinu, bilo koju službu, moraju ili tražiti brodsku liniju ili ići svojim brodom, što je daleko i ne komodnije i skuplje, tako da gotovo ovih 450 milijuna eura pomoći će biti od velikog značaja i otočanima, hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegici Juričev-Martinčev, na vaše izlaganje imamo dvije replike, prva na redu je replika kolege Borića.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Kolegice Martinčev, spomenuli ste šibenske otoke i mislim da evo u 4 raspravi u godinu dana, imali smo 2 izvješća, 2 čitanja zakona, imamo priliku govoriti o našim otočanima i otocima i mislim da je i već sama ta činjenica zbog zakona, zbog izvješća hvale vrijedna da u ovom domu zaista možemo o toj, o tim našim otočanima govoriti i spomenuti sve, pa evo i što ste vi rekli.
Kad govorimo o malim otocima, da li je moguće unatrag 20.g. primijetiti da država o njima brine ili ne brine? Da li smo koristili lokalne samouprave u čijem oni jesu sastavu kao administrativni dio odnosno pripadaju im kao određena naselja i da li te lokalne samouprave i Lošinj i Zadar i Šibenik i ne znam Dubrovnik koji imaju takve otoke, čine ono što je njihov zadatak ili je sve to zadatak isključivo i samo Vlade RH?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Borić.
Kolegice izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Borić, pa neusporedivo je stanje koje imamo sad i koje smo imali prije 10-tak godina, pa samo razmislimo koliko se vrtića i društvenih domova napravilo zahvaljujući bespovratnim europskim sredstvima. Ali kao što sam i u svojoj raspravi rekla, nije to samo zadatak Vlade i ministarstva, to je zadatak svih nas uključujući i lokalnu samoupravu koja ima različite mjere i mogućnosti da pomogne otocima i otočanima.
Jakšić, Mišel (SDP)
Zahvaljujem.
Sada je na redu s replikom kolegica Ivana Marković, izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Kolegice, drago mi je da ste se osvrnuli na ovaj dio što sam ja u replici pitala, a u konačnici govorila u ime kluba, a to je broj specijalizacija koji se financira kroz ovaj 1% što je, što se odnosi na zdravstvo o izvještaju. Pa evo pošto se iz Vlade i iz resornog ministarstva, ne samo ovog nego i ostalog, vrlo malo toga uzima u obzir šta oporba govori, ja se nadam da će barem vas poslušati, pa ćemo kroz neko buduće izvješće imati podatke o tome koliko je ovih specijalizacija koji su išli na doktore vidim 154 i 108 na medicinske sestre zaista završilo na otoke. Mislim da je to ključni podatak da znamo onda radit sve one ostale politike koje želimo napraviti kroz ovaj zakon otoke i mjere, pa evo i ja bi konkretno volila znat koliko svaki otok je sufinancirao svojih doktora i medicinskih sestara i koliko se njih vratilo nazad…/Govornik se ne razumije./…?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Kolegice izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Marković, evo apel ministarstvu koji šalje zahtjeve ostalim institucijama i ministarstvima da drugi puta inzistira na tome da znamo točno koliko je to specijalizacija ide na otoke i koji je to iznos koji se troši baš samo za otoke i otočane.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice.
Slijedeća pojedinačna rasprava je kolege Josipa Borića, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Pa želim još u pojedinačnoj raspravi malo se osvrnuti na ukupnu našu otočnu politiku, mislim da tu imam što reći, dolazim sa otoka Raba koji ima dvije lokalne samouprave i naravno da se trudimo kao i svi zastupnici očito osvrnuti se na svoje sredine, vidjeti da li u tim sredinama mi pomažemo odnosno možemo li im i lokalnim čelnicima ili ako su to sami čelnici koristeći se i ovom govornicom, ali i svojim sposobnostima doprinositi životu ljudi koji na našim otocima žive.
Sjećajući se '90.-tih godina i teritorijalnog preustroja RH, to ja stalno spominjem, bilo je puno inicijativa i ono što je nekada bilo razmišljale odustalo se od toga, govorili su tada nekada naši političari bivši o mogućnosti da postoji nekakva otočna županija, ipak je tu nekih 130 tisuća ljudi ili to nadomjestiti s određenim supstitutom koji se dogodio '99.g. i to je bio Zakon o otocima. Tada se pokreću prve mjere znači oko 2001.-'2.g. kada taj zakon pomalo počinje saživljavati i mi kao otočani tada i prvi put spoznajemo neke mogućnosti koje do tada nismo imali, bilo je i vrijeme rata, bilo je nekih situacija koje su baš na otocima možda drugačije izgledale nego u ostatku RH, ali smo razmišljali kako tom prostoru dati mogućnosti kroz politike da oni ostvare neki svoj puni potencijal. Jesmo li ga dosada ostvarili u onom nekakvom savršenom obimu? Mislim da nismo, da postoji veliki prostor da se taj potencijal i dalje nadograđuje, ali zato i jesmo tu da raspravljamo i o zakonu i o izvješću i da su nam to sve nekakvi pomoćni alati da upozoravamo na nešto što vidimo sami ili da sugeriramo što bi trebalo možda biti drugačije. Ovdje među nama ima načelnika i gradonačelnika koji dolaze sa otoka i znajući njihov put i ono što je bilo '93. i što je danas 2026. jasno je vidljivo da su neka mala mjesta od 1500-2000 ljudi danas gradovi koji imaju duplo više stanovnika, a koji ne znam u sezonskom dijelu godine mogu ugostiti gotovo 10 puta više turista nego što imaju stanovnika. I u onoj državi smo imali također određene aktivnosti u tom smislu kad govorimo o masovnom turizmu, ali taj turizam jednostavno nije bio potkrijepljen potrebnom infrastrukturom.
Samo za vaše saznanje, da biste došli na otok Rab '88. godine morali ste čekati na trajektnom pristaništu do 5 ili 6 sati, 5 ili 6 sati na jednom trajektnom pristaništu. Danas vam je to pola sata u maksimalnoj gužvi, znači najvećoj špici sezone 45 minuta, sat vremena. Zašto to govorim? Zato jer se obezvrjeđuje trud mnogih politika, ljudi koji se o tome brinu kroz određene sugestije. Nešto je sugerirala umjetna inteligencija koliko sam skužio kod jedne zastupnice ne, gdje je čitala gotovo 70% onoga što je napisala umjetna inteligencija, a nešto je očito nekakva želja da se politički podbode ova Vlada ili da je se obezvrijedi u smislu da ovo što se čini da kad uložite 500 milijuna eura i vi to pokažete kroz priloge, kroz tablice, kroz projekte detaljno, da kažete da to ne pridonosi našem životu jer da naš život tamo nije stvaran nego da je ovaj papir to je nekakva naša pohvala. Što se ja imam hvaliti ili ne znam što pričati o tome ako je nešto egzaktna brojka. To je brojka i ona stoji. Netko je napravio određeni infrastrukturni pomak, da li je to trafo stanica, da li je to ne znam određeni električni vod, da li je to kilometar vodovoda, da li je to nerazvrstana cesta ali taj pomak je vidljiv i on je sufinanciran ili pokušao se sufinancirati u jednom dijelu lokalnoj samoupravi i to lokalni čelnici znaju i mislim da jako dobro koriste alate tog zakona, programe koji iz njega proizlaze i da kroz sve to plus sve ono što nam stoji na raspolaganju kao i svim ostalim građanima odnosno svim lokalnim čelnicima na nivou RH, koristimo sve te mogućnosti da bi tamo stvorili uvjete kojima možemo reći da smo blizu onoga što imamo i na kopnu. To nam se stalno spominje, jesmo li dostigli to. Na velikim otocima dostigli, možda negdje i prestigli pa čak i glavni grad Zagreb koji bi trebao bit perjanica, a na malim otocima nismo. Na nekim većim otocima možda smo blizu, evo to je moje viđenje. Jer kad mi kolegica iz Zagreba sugerira da imamo mali broj, a jest mali broj smještajnih jedinica u domovima za socijalnu skrb, pogledamo u grad Zagreb, njihov je postotak slabiji od onoga na otocima, što ima grad Zagreb kao takav ne, u odnosu na populaciju koja to treba. Nisu to govorim, trebaju nam još domova za starije osobe na otocima. Sjećam se svog programa kojeg smo vodili, to je bio program sa, sa dvije banke gdje smo gradili domove i na Rabu i na Dugom otoku i na Korčuli itd. da bi imali, da bi imali. I danas ih imamo ali to nije dovoljno. Trebaju nam još očito jer imamo starije populacije. Na lokalnim čelnicima je i također određena aktivnost pa ne mogu oni reć ah ovo, ovdje mi prestajemo sad je sve država, ne. Mislim da njihove aktivnosti trebaju usmjeravati upravo i politike koje izlaze iz ovog ministarstva i njihovi zahtjevi pa da se onda dugoročno slažu određeni programi. Sjećam se vremena kada smo otok zatvarali u 8 sati, sve velike otoke. Mogli ste samo na Premoštene cijeli dan 24. Na Rab ste mogli do 8 sat, na Brač, na Hvar do 8 sati. Gotovo tko se ukrcao, ukrcao, slijedeći je prvi ujutro u 5 sati. Uveli smo noćne linije, to nešto košta. Kolegi Paus je to bez veze, on kaže ne trebate to iskazivat, ne to košta. Besplatan prijevoz košta. Nama se i umirovljenici i studenti i srednjoškolci katamaranima do središta županija voze besplatno. To su brojevi koje Jadrolinija iskazuje, koju iskazuju privatni mali brodari, koje iskazuje moj brodar, trajektni brodar, znači govorimo o Rapskoj plovidbi i mi smo zadovoljni s njima. Zadovoljan sam s time što imaju i dalje na otoku želju da se razvijaju i žele napraviti sada evo prvi brod koji će biti pogonjen na ne znam električnu energiju, na obnovljivi izvor i tražimo načine kako da to napravimo. Želimo pomoći našim građanima da jeftinije odnosno lakše žive i sad kad se silnice svih politika slože u priču pa pokušavamo kroz detalje utvrditi da evo Hrvatska pošta je uložila 30 tisuća eura u ta poštanski ured, da je to loše i je. Trebaju više ako misle da su im ti uredi onakvi kakvi jesu ali što me veseli. Da Hrvatska pošta nije ukinula ni jedan na otocima jer zna što Hrvatskoj pošti znači imati jedan poštanski ured na nekom dijelu otoka u nekom mjestu ili na čitavom otoku i sad koliko tu treba još koraka da se to sve digne na višu razinu. Tu smo da upozoravamo. Evo ako je to loše dajmo još više.
Čuli smo da nam je turizam osnovna grana, mi to znamo već desetljećima i bavimo se time ozbiljno. Oko toga se obaviju i ozbiljni hotelski lanci i kad dobiju od Hrvatske banke za obnovu i razvitak povoljan kredit jer su ga mogli dobiti i prije prijašnjem zakonu koji je bio puno povoljniji u odnosu na ono što su trebali dobiti u drugom bankama, komercijalnim ne, onda se bunimo. Što bi se trebali buniti, da su podigli razinu ugostiteljskog smještaja na svakom otoku, barem kod mene na Rabu jesu. Još ne sve ali jedan veliki dio jesu, iz godine u godinu ulaganja. I kad takav jedan turistički, turistička kuća uloži ne znam 60 milijuna eura u jedan resort, mi kažemo nama to ne treba, mi želimo i dalje bit ono što je bilo loše. Ne, želimo bolje, dolaze neki drugi turisti, dolaze neki koji mogu očito nešto i više platiti i ne treba to podcjenjivati, to treba biti nadogradnja na ono što radi država kroz mogućnosti koje je dala kao Vlada. Prije sam slušao kad je SDP bio na vlasti onda bi oni rekli na svakom zakonu mi smo vama dali mogućnost, a na vama je da vi kažete je li to za vas dobro ili nije dobro ali mogućnost. E sad kad imamo i mogućnost i konkretne financijska sredstva e kažemo, e ne valja, ovo nije dobro, vi biste trebali učiti od nas. Pa i u Zagrebu ima nekih dijelova još nažalost grada ili naselja gdje čitam da još nemaju spojeno ovaj vodoopskrbni sustav, grad Zagreb, a do Premude je jedno 50 km ako ne i više malo pod morem. Mi želimo i o tome se stalno priča ali ja stalno želim reći i ono što ponavljam, veliki akcenat je na tome. Inicijativa lokalne samouprave, pogotovo za te male otoke i Zadar i gradonačelnik i Šibenik i gradonačelnik i Dubrovnik i gradonačelnik i Lošinj da o tim otocima skrbimo uz sve mogućnosti koje daje države, sve ove nadogradnje, sav ovaj bonus odnosno nad standard bi ja to rekao koji ne bi možda mogli dobiti da nemamo ovog zakona. I ništa tu ne treba biti sporno, jednostavno brojke su ovakve kakve jesu i mi ih podržavamo, one ne mogu biti …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./… …
Jakšić, Mišel (SDP)
Imamo nekoliko replika na vaše izlaganje, prva na redu je replika kolege Dabe, izvolite.
Dabo, Ivan (HDZ)
Najprije bi zahvalio gospodinu kolegi Boriću kao čelnoj osobi i bardu uprave za otoke. Mi smo trenutno u izgradnji širokopojasnog interneta visine pet milijuna eura, financiraju HT i Ministarstvo prometa, pomorstva i veze, vi ste g. Boriću već davno realizirali projekat širokopojasnog interneta. Pored vizije i radišnosti čime ste se rukovodili da ste tako bili vidoviti i to davno već riješili, a za mnoge je to i danas gorući problem?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega. Kolega Borić izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Dabo. Nismo bili vidoviti nego poštujemo ono što imamo. Znamo ko je vlasnik infrastrukture temeljne one ajmo reći naše telekomunikacijske, to država nije. Znamo što mogu napraviti telekomunikacije, znamo na koji način se to radi i što pružaju s time. Ta usluga nije besplatna, optički Internet košta na svakom računu je dva ili tri eura mjesečno više. Došli smo do toga da smo je izgradili, al onda jedan dio ljudi vam neće se spojiti na to jer trebaju dodatno još i nešto platiti. I što se desilo? Izgradnja optičke infrastrukture oslobodila druga infrastruktura to je ona bakrena žica, ajmo reći ne pa su kroz sada su i te parice postale dovoljno brze da ljudi jednostavno kažu nećemo. Ali što je na nama kao čelnicima? Da svima omogućimo i svatko tko kaže javi se svojim zahtjevom u Telekom može dobiti taj priključak. A lokalni čelnici neki kažu to je posao države, ne, ja navodim otok Krk koji je sam izgradio svoju infrastrukturu …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./… i očito ima određene namjere sa njom.
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Bugarin izvolite.
Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem. Znači kako je već istaknuto za razdoblje od 2016.-2024.g. je uloženo preko četri milijarde eura na područje naših otoka i kad pogledamo da dio koji otpada na subvencije i potpore prelazi znači 500 miliona eura i kada vidimo da je broj poduzetnika se povećao sa 4954 na 5877 što je rast od 19% smatrate li kolega Borić da su ove subvencije i pomoći pomogle ovim rezultatima i dal su to stvarni učinci? Zahvaljujem.
Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite kolega Borić.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Bugarin. Mislim da su pomogle, ne naravno u svemu da bi došli do ovih 40% više gospodarstvenika na otoku, ali u očuvanju onih radnih mjesta koje smo imali jer smo davno rekli, ja mislim 2006. ili sedme godine kroz uredbu da želimo sufinancirati jednu prosječnu neto isplaćenu plaću po zaposlenome na otoku na onima koji su slabije razvijeni i ja mislim 50% je onda bilo pola znači plaćena onima koji su razvijeni. I zaista su se javile ozbiljne firme koje imaju puno poduzeća koja imaju puno zaposlenih, ali i oni koji imaju dvoje, troje itd. njima je to nešto značilo da država želi pomoći nešto. Kao što smo radili sa otočnim proizvodom, mislili smo da ih ima možda 50-ak na Jadranu kad smo krenuli tu priču, sada se to broji u stotinama i pokrenula se cijela jedan klaste ajmo reći otočnih proizvođača koji dnevno mogu proizvoditi ono što svi žele, mislim dobar, kvalitetan proizvod sa jasnom geografskom određenosti odnosno znaju da dolazi sa otoka i znaju da određena kvaliteta …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić./… …
Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je na redu za repliku kolega Mate Vukušić, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče. Kolega Borić vi ste rekli kako ste vi odnosno HDZ odnosno država pošto vi to poistovjećujete, stali iza otočana i da odlično prepoznajete demografske probleme koji su na otocima. Pa evo pitat ću vas ovako konkretno matematički, Selca minus 161 stanovnik odnosno 9%, Sutivan minus 63 odnosno 9%, Pučišća 187 odnosno 9%, vaš Rab 1060 manje 11,5%, a s druge strane sve mjesta gdje je HDZ načelnik ili gradonačelnik, u Supetru na Braču plus 251 stanovnik odnosno 6%. Kako to da vi tamo gdje prepoznajete potrebe i želje stanovnika i gdje sve radite za njih i dajete šakom i kapom idete u minus, a u Supetru gdje je SDP ništa ne zna ide u plus.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Vukušić. Kolega Borić izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. kolega Vukušić evo možemo dovesti ovu raspravu i do toga da odlasci odnosno odlasci ili broj stanovnika ovisi o tome koja je partija odnosno stranka na vlasti, sasvim bezvezno, beskorisno i pogledat ćemo neko razdoblje ispred nas pa ćemo vidjet što je od ovih podataka baš ovako kako je, a što je bilo možda i krivo napravljeno kroz to. Popis stanovništva mislim da nije bio najbolje napravljen, ali ovaj i da ne sugerira pravo stanje stvari, ali ovaj ja nikada tolko nisam gledo u politiku prema našim otocima. Iz vremena na vrijeme od izbora do izbora bilo je sredina u kojima su bili čelnici ili iz jedne stranke iz druge, sve je više i onih nezavisnih i mislim da to jednostavno sa drugim nije povezivo barem što se tiče otočana.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Borić. Imamo povredu poslovnika na vaše izlaganje, kolega Vukušić izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
238. dakle kolega Borić nije odgovorio na pitanje koje sam mu postavio, ali kolega Boriću sad danas od danas imamo jednu spoznaju više, popis stanovnika 2021. pitanje da li je dobar, da li je točan i da li je ispravan. Nadam se da ćete to reći Plenkoviću da vidi sa službama da se to promijeni. A što se tiče broja stanovnika …/Upadica Jakšić: Kolega Vukušić ovo je sad replika nije povreda poslovnika pa dobivate opomenu ajd ne idemo sada./… isto je sa Slavonijom gdje ste na vlasti.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Vukušić dobivate opomenu.
Sljedeća replika na redu je kolegice Branke Juričev-Martinčev, izvolite.
Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Kolega Borić vi živite otok i živite na otoku, bili ste načelnik svoje općine i voljela bi sad čuti kako je to izgledao Lopar prije 11, 12 godina, što je, što ima sad, a što je imao onda? Kako to utječe na kvalitetu života po pitanju i vrtića i škole i sportske dvorane, privezišta, kako to utječe na život otočana, a i gospodarstva na otoku?
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Borić izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Iako to nema možda previše veze sa ovim izvješćem, ali ću reć, znači najprije kolegi Vukušiću samo odgovoriti jer je koristio povredu Poslovnika. SDP na Rabu gotovo više ne postoji, tako da ne trebate se sekirat. A što se tiče ovih inicijativa odnosno da li općina neka koja je nastala, evo zadnja prije 20.g., ove godine ćemo proslavit 20.g., ima svoje opravdanje u svom nastanku, to su priznali svi oni koji su bili protiv toga, tako da sve ono što nismo imali prije 20.g. imamo, imamo i novi dječji vrtić i novu sportsku dvoranu, novu školu, novi DVD, sve, da ne nabrajam, društvene objekte, dvije luke, novo pristanište, riješene ceste, riješenu svu odvodnju, vodoopskrbu itd. uz pomoć Vlade RH i mnogih sredstava koji su nam pomogli da to možemo, iz svojih fiskalnih kapaciteta sigurno to ne bi mogli, da nema Zakona o otocima bilo bi nam još i teže.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Borić.
I posljednja replika na vaše izlaganje je od kolege Dalibora Pausa, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Borić, dakle u ovom izvješću zaista nalazimo čitav niz činjenica i nitko ne spori da je na otoke u 2024.g. uloženo sve ovo što je nabrojeno odnosno preko 500 milijuna eura, no nije sporo da odnosno ne tvrdi se da ništa ne valja, ne tvrdi se da niko ništa ne radi nego ono što se ovdje na neki način očituje jeste da ne možemo vidjeti prave učinke ovog konkretnog zakona u smislu onoga što proizlazi, onih mjera koje proizlaze iz ovoga zakona. Dakle ovo izvješće ipak sliči malo više na politički PR i sve ispada da je med i mlijeko, a za sve ono što ne valja prema vašem izlaganju krivi su ustvari lokalni načelnici ili gradonačelnici koji nisu bili sposobni uzeti određena sredstva ili ostvariti određene projekte. Kako, recite mi molim vas, kako se iz ovog izvješća može vidjeti što u ovome našemu zakonu iz 2024. nije dobro jer je ovo izvješće o realizaciji…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Paus./…
…tog zakona, a išli smo ga mijenjati?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Paus.
Kolega Borić izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Paus, nismo na maturi, ne moram odgovarati na vaša pitanja što vama odgovara ili što ne odgovara i jednostavno ovaj ću vam odgovorit, vi imate svoj pogled na to izvješće, ono vama da je savršeno isto ne bi bilo dobro, vi biste pronašli detalj koji vam ne odgovara i da kažete da ne valja. Vi ste predstavnik oporbene stranke, dolazite iz Istre, imali ste neke svoje poglede na to da li država ulaže na otoke koje ima Istra dovoljno ili ne, tu su predstavnici Vlade pa neka kaže zašto ulažu ili ne ulažu, na nama je da akceptiramo ono što ovdje piše. Da li vas taj zakon zadovoljava ili ne, to je opet vaša ovaj priča odnosno vaše neko zadovoljstvo. Mene kao otočana koji živi na otoku meni je ovaj zakon dobar, on je nadogradnja kojeg smo donijeli sada u prvom mjesecu, krajem prvog mjeseca, u odnosu na ono što smo imali točno smo naveli koje područje nadograđujemo i znam da oni čelnici koje vi spominjete, a ja ih tako ne optužujem nego ste to vi izmislili, znaju koristiti…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Borić/…
…te mogućnosti.
Jakšić, Mišel (SDP)
Imamo povredu Poslovnika na vaše izlaganje od strane kolege Dalibora Pusa.
Kolega Paus, samo mala digresija, to će vam biti treća opomena potencijalno.
…/Upadica Paus se ne razumije./…
Okej, hvala vam.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, kolegice Danica Baričević izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažena državna tajnice sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege.
Iako u ovom Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024.g. se ukazuje upravo na pad ulaganja od 11% u odnosu na godinu ranije zbog završetaka projekata iz prethodne europske omotnice, ipak porast nacionalnih ulaganja posljednjih godina potvrđuju kontinuitet politike naše Vlade u potporama razvoju otoka i nakon završetka velikih europskih investicija. I kao što sam više puta u ovom saboru istaknula, briga o otocima nije i ne smije biti pitanje samo jednog ministarstva odnosno Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova već ono mora u čijem je resoru i Zakon o otocima koji smo ovdje u HS donijeli, već ono mora bit nekakav, uzeti u obzir široki raspon mjera, programa svih ostalih ministarstava, javnih poduzeća, tijela, županija, otočnih gradova, općina, kao i ostalih dionika u jednu ogromnu međuresornu suradnju. Tako je i kod ulaganja na otoke Splitsko-dalmatinske županije koje čini osminu od ukupno dodijeljenih sredstava hrvatskim otocima u 2024.g. odnosno oko 63,2 milijuna od ukupno 527 milijuna eura, najveći dio čine upravo nacionalna sredstva od 41 i po milijun eura. Iz fondova EU projekti su financirani s nešto manje od 11,3 milijuna eura. Kreditna sredstva iznose nešto manje od 5,8 milijuna, a financiranje ostalih izvora oko 1,8 milijuna eura i od toga s pozicije resornog ministarstva za srednjo dalmatinske otoke dodijeljeno je oko 2,8 milijuna eura, od čega je gotovo polovina putem programa razvoja jadranskih otoka, a ostalo odnosno 60,3 milijuna ulaganja su ostalih ulaganja u tijela javne uprave. S višemilijunskim izdvajanjima u 2024.g. ističu se upravo Hrvatske vode s 13,7 milijuna eura, a to najviše za izgradnju vodno-komunalnih infrastruktura aglomeracije Jelsa-Vrboska i Stari Grad, Agencija za obalni i linijski pomorski promet s više od 10 milijuna eura za poticanje redovitih putničkih i brzo brodskih veza s kopnom, Ministarstvo turizma i sporta s gotovo 4,9 milijuna za uspostavu regionalnih centara kompetentnosti na Braču i Šolti te za poticanje zelene i digitalne tranzicije u turizmu, kao i sporta na otoku Hvaru. Sa 4,7 miljuna eura vrijednim ulaganjem je državna firma Hops ulaže u ekološki prihvatljive materijale energetskih prijenosnih sustava za područje otoka Brača i Hvara i uz ukupna ulaganja HEP-a od 4,2 miljuna eura.
Odnos ulaganja nacionalnih sredstava po otocima je sljedeći, najviše gotovo 20 miljuna eura uloženo je u otok Hvar, potom 13,3 miljuna eura na otok Brač nešto manje od 4 miljuna eura na otok Vis, 3,5 miljuna na Čiovo, miljun i po na otok Šoltu i oko 200 tisuća eura na otoke Drvenik Veliki i Mali. I sad niz je ovdje u ovom izvješću različitih ulaganja doduše s manjim ukupnim iznosima s pozicijama gotovo svih ministarstava i ostalih javnih tijela u brojne projekte komunalne, društvene, zdravstvene i gospodarske infrastrukture na područjima gotovo svih gradova i općina srednjodalmatinskih otoka. I to nisu samo brojke niti je ovo izvješće mrtvo slovo na papiru, uostalom kako bi učinci bili bolji, jači, dugoročniji mijenjali smo i u konačnici Zakon o otocima nedavno u HS-u i sad vjerujem kako će i nova izvješća u godinama koji dolaze to i potvrditi.
Dakle, u hrvatske otoke ulaže se kontinuirano i to neovisno gdje je koja politička opcija na vlasti. I Splitsko-dalmatinska županija koju već 33 godine vodi HDZ redovito financira projekte svoga otočnog područja kako iz županijskog proračuna u 2024.g. s miljon i 100 tisuća eura, ali i putem NPOO-a za koji su u ovoj godini prijavljene dogradnje, izgradnje triju otočkih osnovnih škola u Jelsi, Postirama i Supetru. I dok su sve ostale jedinice lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih oko 25 osigurale zemljište za škole, HDZ-ova županijska vlast bila je prisiljena spasiti obraz SDP-ovoj gradonačelnici koja ga je jedina izigrala i umjesto Grada Supetra otkupiti u cijelosti preostali dio zemljišta kako bi se projekt škole prijavio u posljednji trenutak. Toliko o papiru i tko koga politički favorizira ili šikanira. Zahvaljujem.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Baričević. Sada nam slijedi pojedinačna rasprava kolegice Ivane Marković, izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Evo zahvaljujem. Posebno mi je zadovoljstvo biti iza kolegice Danice i uopće nisam mislila da će rasprava proć bez Supetra i bez Ivane Marković, ali kolegice Danice ako će vam to donijeti u budućnosti bolje mjesto na listi da već jedanput uđete svojim imenom i prezimenom, a ne kao zamjena samo izvolite.
Osvrnut ću se samo malo na tu školu u uvodu da tome stavim pečat, interesantno je kako uvijek govorite na pola, znači govorite spasila obraz, pa mi smo spasili obraz Splitsko-dalmatinske županije. Jel znate na koga sada glasi građevinska dozvola na školu? Na Grad Supetar. Još niste uspjeli platiti ni projektnu dokumentaciju iako je rok bio u veljači 2026.g., pa je Grad Supetar spasio obraz Splitsko-dalmatinskoj županiji da uspije sagradit odnosno prijavit školu za grad koji bilježi najveći postotni porast broja učenika i da nije bilo Grada Supetra vi sad nebite imali ništa za prijaviti. A laska mi kad mi kažete da sam uštedila za proračun 800 tisuća eura i da je županija trebala platiti ono za što je osnovana, a to je da vodi brigu o školstvu, a do sada to nije u Supetru radila. Ali idemo mi sada dalje na izvještaj.
Meni je bio interesantan kolega Borić, nema ga, jel ti njegovi hvalospjevi o izvješću, hvalospjevi o vladi kako je za sve ono što se dešava na otocima zadužena vlada, a onda sve ono što ne valja trebali bi raditi jedinice lokalne samouprave. Pa ja ću npr. reći samo dvi stvari koje je vlada trebala napraviti, a bez kojega mi jedinice lokalne samouprave i naši građani ne mogu živjeti i raditi, a da to niste realizirali.
Prvo je Zakon o pomorskom dobru, državna tajnice ovo se ne tiče vašeg ministarstva al mi danas govorimo o otocima, znači pomorsko dobro čl. 14. st. 1. vlada će uredbom urediti gradnju građevina izvođenje zahvata koje se ne smatraju građevinom. Zakon je donesen 2023.g. sad je 2026.g. sve jedinice lokalne samouprave su blokirane u sanaciji pomorskog dobra i luka, moraju ić na građevinske dozvole koje je nemoguće u uvjetima neupisanog pomorskog dobra, a to je ono isto šta je zaduženje županije, vlade, nemoguće realizirati. Pa evo npr. na plaži u Supetru ovu sezonu će stajati sramota i zagrađena plaža jel više od pola godine na županiji koja nije sposobna realizirati ured koji pravovremeno izdaje dozvole radi nedostatka ove uredbe mi nismo mogli raditi po pravilniku.
Zatim Zakon o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prijevozu on je donesen još godinu prije 2022. kada je na inicijativu više načelnika s raznih otoka pokrenuta ideja da naši vatrogasci imaju besplatan prijevoz vozilima na kopno za potrebe vatrogasne djelatnosti za ona vozila koja su čak registrirana van kopna, a ima ti koje su donacija, a plaćaju punu kartu. Pa se tu onda sadašnji predsjednik klub HDZ-a g. Sanader to predložio ko svoj amandman, to je ušlo u zakon, a evo 2022., 2023., 2024., 2025., 2026. mi još nemamo pravilnik i vatrogasci kad idu na kopno oni plaćaju kartu i to je ono što je Vlada trebala napravit, a nije, a na moje nekoliko pitanje ministarstvu, zadnji odgovor je bio 2024. kasnije niti mi ne odgovaraju bit će javno savjetovanje u drugom kvartalu 2025. Evo ja bi bila zadovoljna da barem ove dvije stvari, a to je ono kad se donosi zakon pa se pišu donijet će se pravilnici uredbi pa kad nas uvjeravate da će to bit, da se to, da se to realizira. Pa idemo malo govoriti o trajektnom prijevozu jer meni nije smisao rasprave izvješća o otocima ako samo se hvalimo i govorimo ono što valja. Svaka čast Vladi na ulaganja, svaka čast županiji i svakoj jedinici lokalne samouprave, a pogotovo na međusobnoj suradnji ali ljudi moji mi moramo govoriti o problemima. Pa tako 2024. godina gdje je bila najveća pomorska tragedija u RH koja se ne spominje uopće u ovom izvješću nego o nekoj modernizaciji, a ta modernizacija vam je značila kupnju Sv. Duje koji je trebao vozit za Supetar negdje na remontu niti tko zna di je ni kud je, di plovi nemamo pojma. Oliver on je na remontu još od prošle godine pa valjda čekaju da dođe sezona i da bude manifestacija Oliver da ga se izvadi i pokaže eto tako jednom godišnje i to je kad se govori o tzv. modernizaciji. Sve nas uvjeravaju da će biti kupljeni novi trajekti, brodovi. Ja vjerujem i nadam se da će to bit. Pa ako govorim o brzobrodskom prijevozu, možemo govoriti o pilot projektu otoka Hvara gdje je zahvaljujući koliko sam ja shvatila gradu Hvaru sufinanciran brzobrodska linija Hvar-Split, provodi se projekt više od godinu dana, a nitko ne zna koji su parametri tog pilot projekta, kad će biti rezultati i kad će se isti taj, isto to pravilo koristiti na drugim brzobrodskim linijama pa onda smo kao grad odnosno kao građani otoka Brača uputili inicijativu i peticiju sa nekoliko tisuća potpisa da se uvede brzobrodska linija Supeter-Postira-Pučišća, ne znam sad Povlja pa sad vidimo da je raspisano javno savjetovanje za dio te linije mimo Supetra. Zašto to mi nitko ne zna iz kojih institucija odgovorit al evo nemam ništa protiv, neka ostatak otoka bude povezan. Onda se tu stalno spominje to kako u nigdje drugdje u svijetu nego samo u državi HDZ-a u kojoj vlada HDZ, a vi ste to ovako izjednačili Hrvatska jednako HDZ, nema nikakve druge mjere za otoke nego samo kod nas. Pa evo ja sam malo proguglala i potražila da npr. u Grčkoj država otvoreno priznaje da tržište i lokalne jedinice ne mogu snositi teret otočnog života i koristi konkretne sustavne mjere, među njima i posebni porezni režim gdje je na otocima PDV smanjen do 30%, a određeni udaljeni otoci imaju niže stope. Mi se ovdje cijeli dan hvalimo o tome kako je plaća porasla neki postotak, nitko ne spominje da je ona manja od nacionalnog prosjeka, to nitko nije spomenuo od izlagatelja, a isto tako nitko ne spominje da su troškovi života znači hrane po 20, 30 puta veći nego na kopnu. Znači ta plaća je puno manja, ta plaća je puno manje, a kad govorimo o odgovornosti države i tome da ona treba brinuti za otoke jel turizam sami ste rekli, je generator gospodarskog razvoja. Pa sad mi odgovorite gdje se ostvaruje najveća stopa poreza na dodanu vrijednost, najveća stopa poreza na dobiti u tim sredinama i gdje taj novac ide. Taj novac ne ostaje u jedinici lokalne samouprave, baš suprotno promijenili ste porezni zakon pa ste i na porez na nekretnine i koncesije, dio tog poreza znači one dodatne prihoda koji ostvaruje jedinice lokalne samouprave su digli iz svoje sredine, prebacili u županije i onda će meni danas kolegica Danica govorit da je županija zamislite morala platit dio svoje obveze. To je obveza županije, zna se što je obveza države, zna se što je obveza jedinice lokalne samouprave i za kraj ću samo ponoviti mjere zdravstva dokle god se ne uvedu konkretna strategija, povezanost više ministarstva, zdravstva dokle god ne budemo znali koliki je broj doktora i medicinskih sestara koje smo školovali se vratio na otok i da to sve skupa ima logike, da je strateški usmjereno, mi nećemo zdravstvo unaprijediti na otocima, a onda ćemo izgubiti život. Jer ja danas barem za jednu mladu obitelj znam koja stoji u Zagrebu, nije se vratila na Brač jer njena sredina nema jaslice i druga stvar jer se boji kad gleda gdje će sa djetetom ako mu bude loše. Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Na vaše izlaganje imamo 8 replika. Prva na redu je kolegica Danica Baričević, izvolite.
Baričević, Danica (HDZ)
Pa vi zastupnice Marković opet nastavljate sa udarcima ispod pojasa, no ajmo na moju repliku bitno da je županija Splitsko-dalmatinske dogovarala sve projekte škola iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za sve jedinice lokalne samouprave koje su se obvezale da će riješit i osigurat zemljište i poanta je u tome da ste vi Markovićka upravo kao gradonačelnica Supetra, pristali potpisati sporazum ali ste ga izigrali i vi sami znate koliko RH i županija ulažu u otok Brač i u projekte u Supetar pa bi bilo lipo da to priznate, a ne samo kukate kako ništa ne valja. A vi se sami hvalite u kampanjama koje financira RH i županija, hvalite se …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Baričević./… time kao svojim …
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolegice Marković izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Hvala. Kolegice Danica ja ću vama dostavit taj sporazum pa ćete vidjeti što u njemu piše. Poslala sam ga županiji jučera, pa u njemu ne piše ni slova da će grad bilo što financirati osim obveze županije da će pod ishođenju građevinske dozvole platiti ukupan iznos projektne dokumentacije gradu koji još nije platila, radi se o iznosu od 200 tisuća eura što je za naš grad velik iznos te ovim putem apeliram da onda ko županijska vijećnica molite županiju da ne krši taj sporazum koji oni krše, a ne grad Supetar.
I apsolutno sam uvijek za suradnju i sa županijom i sa ministarstvom i Upravom za otoke i nemam problema pohvaliti dobre stvari, a kad govorimo o Upravi o otocima govorila sam više puta o ITP projektima gdje Grad Supetar prijavio dva projekta danas preko 2,5 miliona eura i to je nešto što ću uvijek pohvaliti. Ali smisao ovog izvješća da mi pričamo o problemima, a ne da …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Marković./… držimo hvalospjeve.
Jakšić, Mišel (SDP)
Sljedeća replika kolega Dalibor Paus, izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice, dakle prije je državna tajnica rekla da je ovakav koncept izvješća i da je ono izneseno na ovaj način, a to je da se nabroje apsolutno sva ulaganja u otoke bez obzira tko ulaže, bez obzira da li su proizašle iz ovog Zakona o otocima ili nisu, da je takav koncept ovog izvješća. Pa kad je već takav koncept ovog izvješća da se nabroji sve apsolutno sve što je uloženo onda bi trebalo nabrojat valda i ono što nije realizirano. Vi ste ovdje navela nekoliko primjera stvari koje nisu realizirane, a trebalo je realizirat jer cilj je po meni i Zakona o otocima, ali i ovog izvješća da ovaj sabor stekne dojam o tome kako kakva je slika života na otoku i da li je na otoku baš zaista tako med i mlijeko kako piše u ovom izvješću jer nismo našli apsolutno niti jednu negativnu rečenicu, niti jedan možda bi trebalo napraviti ovo i ono, a išli smo mijenjat zakon, dakle samim time priznali da ima mjesta za poboljšanje. …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Paus./… Kako vi vidite tu razliku između …/Upadica Jakšić: Kolega Paus./… izvještaja i stvarnosti?
Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite kolegice Marković.
Marković, Ivana (SDP)
Hvala vam. Mislim da sam puno već o tome govorila ne bi se željela ponavljati, ali ja mislim da ovakva izvješća pogotovo u situacijama gdje se nalazimo, a to nisu baš mirnodopska razdoblja s obzirom na sve ono što se dešava u susjedstvu. Mi moramo razgovarat, pa kolega Borić se tu u više navrata kao smije, kao pa o čemu ćemo ovisiti nego o turizmu. Znači to on kaže u više navrata kao da se ne smije otvoriti razgovor o tome da nije normalno da je 50% svih prihoda vezano za turizam i kao da je normalno da se krajem sezone zatvaraju svi ugostiteljski objekti, svi restorani, svi kafići da vi u malo sredini nemate praktički di šta pojest ili otić.
Ali potrebno je razgovarati zato šta ne da za sve otoke nije jednaka politika nego unutar otoka postoje različite sredine gdje …/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Marković./… im je različita pomoć potrebna.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković. Imamo povredu poslovnika na vaše izlaganje od strane kolegice Barbare Antolić Vupora, izvolite.
Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Povrijeđen je čl. 238. ja bi molila sve zastupnike i zastupnice da poštuju svoje kolege i kolegice i da se drže standardnog hrvatskog jezika kada govore o prezimenima ženskog spola u standardnom hrvatskom jeziku koristi se kolegica Marković, a ne Markovićka. Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Antolić Vupora. Kolega Bauk nemojte tako dobacivat. Ovo nije bila replika pa vam neću dati opomenu, ali molim da se ubuduće suzdržimo od takvih stvari. Hvala. Kolega Marković izvolite.
Marković, Miroslav (SDP)
Ja nemam problema s prezimenom i nastavcima. Pa evo žao mi je čuti u principu kako se o ovako jednoj uspješnoj gradonačelnici jednog otočkog grada koji se zaista bori, ali onako svojski bori za poboljšanje uvjeta života, pogotovo ja bih rekao ne samo u sezoni kad svi žive nego i u onom dijelu kad ustvari otok treba preživjeti, bori za svoj grad i svaka joj čast. I svi mi koji smo ovdje bi trebali podržavati sve takve i vlada koja se hvali uspjesima dijeljenjem tuđeg novca, ne svojega, bi trebala isto o tome voditi brigu.
Ali ono što je zanimljivo, spominje se Županija splitsko-dalmatinska pa evo Centar za gospodarenje otpadom se gradi već 20-ak godina, ne znam kolko tamo izmišljenih radnih mjesta čeka da se nešto napravi, a upravo ova gradonačelnica je čak morala ić na Ustavni sud da bi ostvarila svoja prava vezano za to odlagalište da bi se moglo kod nje da se kod nje ne deponira tuđi otpad. Znači samo kroz tu mjeru vidimo kako je država nekad maćeha tim otocima …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Marković./… i jedinicama lokalne samouprave.
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolegice Marković izvolite odgovor.
Marković, Ivana (SDP)
Naš Regionalni centar za gospodarenje otpada ima vam sve, ima vam tvrtku, ima vam zaposlenike, ima vam direktor, ima vam plaće, radna mjesta samo nema postrojenje ni pogoni već nas deset godina uvjeravaju da je to ova godina u kojem će bit centar realiziran. Vidimo situaciju da sada Split zatvara Karepovac, Makarska vozi negdi prema unutrašnjosti, prošli tjedan smo imali sastanak na razini otoka sa ministarstvom mi nakon teške bitke i borbe gdje smo uspjeli preko ustavne tužbe realizirati sufinanciranje u iznosu od 90% idemo na sanaciju. A na pitanje prema ministarstvu kada ćemo moći otpad voditi van otoka, sliježe se ramenima jer niko ne zna kad će taj famozni regionalni centar bit, ali pitanje kolko će se uopće tamo otpada moć odlagat.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković. Imamo povredu poslovnika na vaše izlaganje, kolega Paus izvolite.
Paus, Dalibor (IDS)
Hvala. 238., pa samo mi je kad je kolegica Marković govorila da Regionalni centar za gospodarenje otpadom ima sve ispada mi to kao i ovo izvješće, nabrojala da ima direktore, ima radnike, ima mehanizaciju, dakle pa bi to usporedili sa ovim izvješćem, dakle ovo izvješće ima sve ove pozitivne stvari, a onda stop, točka, tamo gdje ste počeli nabrajat da to ne funkcionira. Dakle takvo je i ovo izvješće, nabrojano je samo pozitivno, a nema onoga negativnoga, ono što treba mijenjati.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Paus, evo pustili smo vas do kraja iako je ovo realno bila replika, a ne povreda Poslovnika i dobivate treću opomenu čime gubite pravo daljnjeg sudjelovanja u ovoj raspravi iliti raspravljanja.
Slijedeća replika na redu kolega Josip Jurčević, izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo hvala.
Evo poštovana kolegice Marković ja sam na Braču ljeti ovaj desetljećima i kad gledam trajektni promet prema Braču obzirom da je svake godine se dramatično povećava i u tim gužvama preko ljeta neprekidno se govori da će se i u Splitu, koji zapravo prema svim našim udarnim dakle Brač, Hvar, Vis itd., dakle neizdrživo je dakle kad ta količina prometa znači osobnih automobila, a pogotovo snabdijevanja pa se neprekidno već preko 10 godina govori da će se i u Splitu izmjestiti ovaj, taj trajektni promet, a isto tako da bi se trebalo na Supetru koji je zapravo središte za sve, za cijeli otok, da bi se trebala napraviti dodatna nekakva luka, pristanište. Pa šta je s time i dokle je to zapravo došlo ako imate neku informaciju.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Kolegice izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Milijun i 200 putnika, pola milijuna vozila, do kraja sezone imat ćemo kompletnu evidenciju jer smo stavili brojače prometa i putnika tako ćemo raspolagat sa svim potrebnim podacima. Agoniju trajektne luke itekako znamo dobro, radimo što možemo da sustav funkcionira, a sad ću vam reć samo jednu stvar. Kad se iskrcate u Supetar nadležnost Lučke uprave, kad izađete na cestu nadležnost Hrvatskih cesta, grad nema apsolutno nikakvu nadležnost, a najviše smo involvirani oko toga da se projekti realiziraju. Radimo skupa sa Lučkom upravom na idejnom rješenju proširenje luke jer ovo sada što smo uspjeli realizirati što je nešto rekla i državna tajnica je nešto što će ovaj promet zadržati dugi niz godina ali o samoj problematici luke prometa, mogla bi dugo ali bez rješavanja prometa u Splitu i te infrastrukture mi veći napredak nećemo napraviti.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Slijedeća replika je kolega Ivica Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Evo kolegice Marković spomenuli ste ta primanja, plaće na otocima koje su niže. Evo samo ću nadopuniti konkretno, one su 10% u prosjeku niže od prosjeka Hrvatske. Po zadnjem podatku 1.050,00 eura neto je dakle prosječna plaća na otocima, a sami ste kazali da su cijene na otocima veće, a poglavito u sezoni. Još jednu stvar da iskomentirate, kako to da je udio otočnih elektrana u sustavu obnovljivih izvora energije u RH svega 0,16%. Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Dobro ste rekli što se tiče plaća, znači 1.050,00 eura, rekli smo da je nacionalni prosjek 1.171,00, ovo je izvješće za 2024. Neki dan je bila rasprava o HNB-u i inflaciji pa sam na nekom slikovitom primjeru kazala da nisu samo cijene različite u tome da li se radi o trgovačkom centru ili nekoj kvartovskoj trgovini i tome kad dođe sezona pa da koriste to i dižu cijene. Velike su razlike između malih mjesta gdje ne postoji mogućnosti odabira, gdje starije, starije stanovništvo na to prisiljeno tu kupovati i ova prosječna plaća puno manje vrijedi nego na kopnu. Kad uzmemo još u obzir za neke temeljne usluge trebate ić na kopno, a šta se tiče ovoga pa ne znam evo imamo nekih tih primjera na otoku. Nadam se da će biti više toga i da ćemo zajednički to je opet pitanje cijelog otoka, takve projekte realizirat.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Kolega Mate Vukušić, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolegice Marković evo kolega Paus vam je nešto na tu temu i rekao, dakle u ovom izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima, spominju se i iznosi, spominje se koliko je predviđeno novaca, međutim ne navodi se koliko je sredstava stvarno iskorišteno, koliko je vraćeno i koliko je ostalo neiskorišteno. Da li ste vi u izvješću mogli primijetiti koliki je postotak planiranih sredstava za otoke u '24. godini stvarno realiziran? Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolegice izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Ja sam shvatila da je ovo ukupan realiziran iznos 527,27 milijuna eura, da su ukupna ulaganja. Napravila sam neku analizu po tome kako se po resorima odnosno po spektru ulaganja, to sam nešto govorila i u svom izlaganju u ime kluba, gdje najviše odlazi na more, promet i infrastrukturu što je normalno, povezanost potreba za odlaskom na kopnu, suradnja sa regionalnim razvojem i projektima koje se vode za otočne gradove, udruge itd. Ono što nam je svima upalo u oko i vidim da smo više puta to komentirali je pitanje zdravstva. Ja se nadam da će temeljem ovog novog zakona ti podaci biti puno bolji u budućnosti i da ćemo tu napraviti napredak, ne samo u infrastrukturi nego i u kadru i ono što mi posebno upada u oči da demografija, useljeništvo 0,4% i to je nekako neprihvatljivo kad se radi o otocima.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Sada nam je na redu za repliku kolega Arsen Bauk, izvolite.
Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Marković opisujući potrebu kolega iz HDZ-a da sve zasluge ovog svijeta pripišu sebi, upotrijebili ste jednu zanimljivu metaforu koja je dosta bila popraćena od strane HDZ-ovog, HDZ-ovog Internet tima da su vam posvetili čak dvije objave, što je posebno zanimljivo. Ja sam u na sjednici županijske skupštine sudjelovao u raspravi o već školi za koju se nadam da ću jednu, jednu godinu barem na kraju svog radnog staža i predavat djeci matematiku i u stvari i tamo smo se svađali i također iako smo jednoglasno donijeli nakon 9 sati rasprave čiji je veći doprinos da se ta škola ovoga, da se ta škola ugradi i vi očito ste došli u poziciju da vama u tom slučaju nije falio jedan papir kako bi to rekao oporbeni Zurovec i moje pitanje glasi ima li slučajeva gdje vam fali jedan papir koji u stvari nije potreban ili sve ide u redu i kako treba. Hvala vam.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Bauk.
Marković, Ivana (SDP)
Kolega Bauk, pa sad ste me stavili u malo nezgodnu situaciju, šta se tiče suradnje ja moram pohvaliti da postoji suradnja, ona nije toliko jednostavna i laka koliko vjerujem da je suradnja npr. županije sa kolegama iz vladajuće većine, pa se često treba puno više potrudit da se dođe do odgovora, do telefonskog uzvraćenog poziva i suradnje, ali mene itekako krasi upornost i tvrdoglavost da one stvari koje stavim ispred sebe da realiziram, ali nažalost ovaj primjer škole je pokazatelj kako se jedan zajednička suradnja i interes pokušava grubo iskoristiti kontra realizacije projekta i na uštrb i na uštrb djece. Volila bi da to prestane i da se…
…/Upadica Jakšić: Hvala kolegice Marković./…
…to realizira.
Jakšić, Mišel (SDP)
Imamo povredu Poslovnika na vaše izlaganje.
Kolega Bugarin izvolite.
Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo čl. 238., da se kratko uključim u ovu raspravu oko škola. Obzirom kolegice Marković da i na području grada Trilja mi također u suradnji sa županijom gradimo novu školu i ovih dana je i otvorena javna nabava tj. ponude su otvorene, pa me zanima ovaj ako mogu dobit i ja taj sporazum da vidim kako i na koji način ste vi rješavali…
…/Upadica Jakšić: Kolega Bugarin…/…
… …/Govornik se ne razumije./…zemljišta…
…/Upadica Jakšić: …kolega Bugarin…/…
… …/Govornik se ne razumije./…grad Trilj je morao…/Govornik se ne razumije./…
Jakšić, Mišel (SDP)
…kolega Bugarin, ovo je replika i nema nikakve veze sa povredom Poslovnika da sad vi tražite ugovor…
…/Upadica Bugarin: Al predsjedavajući, možete li vi imat jednak, jednak pristup nama kao…/…
Imam jednak pristup jer i kolegu Vukušića sam nakon …
…/Upadica Bugarin: …i zašto prekidate nas …/nerazumljivo./…
Kolega Bugarin, dobivate prvu opomenu i sad vas molim da sjednete.
…/Upadica Bugarin: Prvu?/…
Prvu.
…/Upadica Bugarin: Zahvaljujem./…
A što se tiče jednakih uvjeta ili ne uvjeta i kolegu Vukušića sam prekinuo nakon 15-16 sekundi zato jer je isto bila replika. Kolegu Pausa smo pustili do kraja jer mu je bila treća opomena, pa nek se čovjek oprosti i nek ide van. I ovo vaše je stvarno bila replika koja nema nikakve veze s povredom Poslovnika …/Govornik se ne razumije./… jer tažit ugovor pod sjednicom je.
Slijedeća replika kolegica Irena Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice Marković, govorili ste o problemima zdravstvene zaštite na našim otocima i ti problemi su veliki, govorili ste o tome kako zadržati liječnike na otocima i to je izazov. Ja sam također dosta raspravljala o tome da su naše ambulante na otocima, pogotovo u malim otočkim mjestima ne uvjetne, kod nas na Dugom otoku nema i vode, pa su doktori bili prisiljeni jel u kantama s vodom prati ruke i znate što se u međuvremenu dogodilo? Znači od moje rasprave koja nije bila davno do danas, ambulanta se je zatvorila i liječnik sada odlazi po domovima tih ljudi i na takav način im pomaže. Je li to kolegice Marković put za oživljavanje naših otoka?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Dragić, ali prije odgovara na repliku imamo povredu Poslovnika kolege Bugarina, izvolite.
Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo ponovo čl. 238., znači vi ste meni predsjedavajući objasnili kako ja koristim instrument povrede Poslovnika na, na krivi način jel tako? Znači nažalost taj instrument se koristi cijeli dan ovdje u sabornici na isti način, a kroz jedan od tih instrumenata također je bilo odgovarano da će se dostaviti ugovor. Prema tome…/Govornik se ne razumije./….
Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Bugarin, dobivate drugu opomenu i molim vas da se po ovakvoj tematici više ovako ne javljate na temu povreda Poslovnika. Ako mislite da sam nešto napravio protiv vas, slobodno se obratite Odboru za Ustav i to je to. Druga opomena, to je to.
Kolegica Marković replika.
Marković, Ivana (SDP)
Dragi kolega, ja ću vam sutra odmah donit ugovor, pa ja vjerujem da ćete i vi ovaj kao istaknuti član HDZ-a tu urgirat da županija sve obveze ispuni jel je grad ostale svoje obveze ispunio. Evo, sutra ćete dobit vi i kolegica Danica ugovor. A što se tiče pitanja zdravstva, mislim da smo mi puno toga rekli na novom Zakonu o otocima kada je SDP dao amandmane koje nažalost nisu bili prihvaćeni. Ja znam da nije jednostavno naći sredstva za sve ono što smo napisali, al eto mi smo ponudili veći set mjera nadajući se da će barem nešto biti uvršteno u zakon ili će bit nešto ideja za ove mjere koje je najavila državna tajnica. A još smo bili ponudili posebnu mjeru za kadrove u predškolskom i školskom obrazovanju, pa vidimo sada brojne situacije da kad se otvore ti silni vrtići, škole i ostalo što podržavam, da će biti…/Govornik se ne razumije./….
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Marković.
Prelazimo na pojedinačnu raspravu kolegice Irene Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Dakle unatoč uloženim sredstvima države, gradova, županija i fondova EU, naši otoci nažalost i dalje vape za boljom prometnom povezanošću, za boljom zdravstvenom zaštitom, za vodoopskrbom, za uređenjem cesta i puteva, za katastarskom izmjerom, za izgradnjom sigurnih luka i lučica, riva, lukobrana, potrebna je veća briga i sadržaj za djecu, poslovne prilike za mlade obitelji, te skrb za starije stanovništvo kojima je život na otoku sve teži.
Ja bi ovdje htjela posebno istaknuti slijedeće, da otočki razvoj mora biti po mjeri velikih i malih otoka, velikih i malih otočkih mjesta gdje bi se naravno ulagalo u potrebe ljudi koji tamo žive, ali isto tako znači mora biti po mjeri malih otoka i malih mjesta, otočnih mjesta jer tu postoji rizik potpunog odumiranja. Meni je znate iz ove moje pozicije kad je kolega Dabro govorio o tome da se u Novalju ulaže 5 milijuna eura za Internet, ja sam naravno ponosna i drago mi je jer znamo svi što je Novalja, ali znate vi kako mi u našem mjestu tražimo Internet? Mi hodamo po selu, ne znam pola sata sat vremena da bismo našli poziciju s kojom možemo uopće komunicirati i imati signal. Dakle, trebamo voditi računa da postoje i ona mjesta ona mala mjesta koja sve od ovoga o čemu se ovdje govori nemaju i to je ono što je iznimno bitno.
Vidimo ovdje da osvrnut ću se malo i na izvješće, Ministarstvo demografije i iseljeništva na otočkom području od 2024.g. je izdvojio 227 tisuća eura, 227 tisuća eura, a onda su obrazložili da su to sredstva koja neposredno doprinose kvaliteti života djece i obitelji na otocima te time jačaju demografsku stabilnost otočkih zajednica. Da imamo samo jedan otočić 200 tisuća eura bi bilo malo za jačanje demografske stabilnosti otočkih zajednica. Al eto oni to tako obrazlažu.
Ulaganja Ministarstva gospodarstva na otocima u 2024.g. iznosila su samo 809 tisuća eura. 809 tisuća eura je kap u moru ulaganja u samo gospodarstvo na sve naše otoke i da ne nabrajam dalje jer je izvješće zaista opširno.
Dobro se osvrnuti i na sljedeće, moramo pogledati koliko su županije, naše županije uložile u svoje otoke. To je isto vrlo zanimljivo, recimo moja županija iz koje dolazim je izdvojila milion i 694 tisuće eura, Splitsko-dalmatinska županija koja je veća od moje županije je uložila milion i 139 tisuća eura, Dubrovačko-neretvanska županija je izdvojila 3 miliona i 530 tisuća eura, Šibensko-kninska županija o čemu je govorila kolegica Juričev-Martinčev je uložila mizernih 212 tisuća eura, a Primorsko-goranska županija je izdvojila 6 miliona i 78 tisuća eura, ipak vam to nešto govori. Ja sad neću reći tko je na čelu Primorsko-goranske županije.
E sad idemo malo i na gradove, primjerice Grad Zadar koji ima osam otoka uložio je 318 tisuća eura, a Grad Trogir koji je pet puta manji od Grada Zadra koji ima svega 2,5 otoka, dakle ima Drvenik Veliki i Mali i pola otoka Čiova jel ostalo ima Split, uložio je milijun i 658 tisuća eura. Ja moram reći da je načelu Grada Trogira već dugo godina naš gradonačelnik Ante Bilić ovo je najveći iznos koji jedan grad ulaže u svoje otoke, a ima ih samo 2,5 i to je vrijedno pohvale odnosno to su ljudi koji promišljaju kako i na koji način vratiti život na otoke i vratio ih je na Drvenik. Ja sam dobar dio svog života živjela tamo i znam kako su izgledali prije 30 ili 40 godina, to je jedini put.
Dakle, na otocima Zadarske županije živi negdje oko 20 tisuća žitelja, ali najveći pad stanovnika u relativnom smislu bio je upravo na otocima Zadarske županije i to na otocima Ravi i Istu i Rivnju i o tome trebamo voditi računa, a dijelom je to i vezano za onu moju raspravu što se događa kada ne ulažemo u ono osnovno što je ljudima potrebno, prije svega zdravstvenu zaštitu.
Dakle, ovdje se radio o uglavnom starijim žiteljima, pogotovo na manjim otocima i manjim otočnim mjestima i kako bi se ta situacija promijenila mi zaista moramo više ulagati u zdravstvenu zaštitu, u različite javne prostore koje koristi to stanovništvo, ulagati u gospodarstvo, u socijalne usluge, u energetsku neovisnost, u kvalitetnu vodoopskrbu koju mi na Dugom Otoku uopće nemamo, u prometnu povezanost jer od 18 nastanjenih otoka na području Zadarske županije njih 11 nema vodu, a voda vam znači život. Vaš plan je naravno dovesti vodu do 2028.g. al mi smo se tih vaših planova naslušali i vi ste duboko svjesni da je to nemoguće.
Dakle, ono što sam pitala kolegicu Marković to je onako tužno uopće za ponoviti je to da smo ukazivali na to da su te ambulante na otocima godinama zapuštene, da nemaju osnovne uvjete i onda kad svatite zapravo da je stavljen ključ u bravu u jednu ambulantu onda vam bude jako teško jel smo mogli vjerojatno to prevenirati i nešto napravit da se to ne dogodi, ali eto nažalost dogodilo se.
Kako uopće razvijati gospodarstvo, poduzetništvo, poljoprivredu, turizam kad ovisite o gusternama, pogotovo je teško u sezoni u tim malim mjestima kada dođu turisti i kako ćete vi turistu objasniti da mora itekako štedjeti vodu. To su neke teme o kojima trebamo govoriti da nam se u budućnosti jer ako ovako nastavimo za desetak godina mi ćemo imati puno malih mjesta i puno malih otoka na kojima više neće biti ljudi jer to su sve ljudi koji su prešli 80 godina.
Dakle, na Dugom Otoku koji ima 45km ima vam 12 mjesta, dva su velika Sali i Božava, ja se slažem da tu treba ulagati , tu ima i mladih obitelji, tu ima djece tu imamo školu, malo djece doduše, ali ih ima i … al imate deset mjesta u kojima se godina ne ulaže apsolutno ništa. Dakle, zapuštene su sve ceste prepuštene zubu vremena, luke i lučice koje tim otočanima znači život. Prije 20 godina u mom mjestu naložena je hitna sanacija luke, prije točno 20 godina u tih 20 godina nije se dogodilo ništa, a oni koji žive na moru znaju što more napravi. I ja ne znam kako i na koji način potaknuti ljude jer svako znate prebacuje to s jednog na druge. E sad, sve nam je tu jasno putovanje na otoke je užasno skupo, tamo ljudi imaju djedovinu moraju je održavat, ali našli su naši dugootočani odnosno ljudi koji vode otok našli su način. Znate što su napravili? Porez na nekretnine sa 1,32 eura u prosincu 2025. otišao je na 6 eura, gotovo je najveći u državi. Grad Zadar ima 0,60, a ja vam govorim dakle mi nemamo ambulantu, nemamo vodu, nemamo trgovinu, riva se raspada, putovi su zapušteni i imamo najveći porez na nekretnine u državi. Je li ovo put za oživljavanje naših otoka? Ja se moram zapitati koji to ljudi vode našu otočku politiku ne govorim svi, ali vidite kakvih ima. Zahvaljujem.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Dragić. Na vaše izlaganje imamo tri replike, ali prije toga imamo povredu poslovnika od strane kolege Ivana Dabe, izvolite.
Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, povreda poslovnika 238., nemam povredu na izlaganje kolegice Dragić ali na izričaj mog prezimena, nazvali ste me Dabro, ja sam ipak Dabo, Dabo zapamtite to stvar, ne da me vređate nego toliko je poznato to prezime da stvarno malo čuđenje u svijetu da možete tako …/Upadica Jakšić: Hvala kolega Dabo./… …
Jakšić, Mišel (SDP)
U književnom svijetu je čak i vaš nadimak poznat. Možete sjest pa nećete dobit opomenu ko ni kolegica Antolić Vupora. Hvala vam.
Kolegice Jurčević izvolite, kolega Jurčević izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana kolegice Dragić, evo čuli smo danas uključujući i vas sa nizom detalja, dakle toliko ne razuma, apsurdnosti, pogrešaka, neosmišljenosti, kaosa kad se radi o našim otocima i vi ste zaključno opravdano zaključili. Čuli smo dakle kad je voda, voda koja znači život, čuli smo primjer Žirja gdje je pet milijuna čini mi se kolega Ledenko da ste rekli uloženo da se voda dovede do otoka, ali otok nema infrastrukturu mrežu, evo to je isto jedan primjer. A vi ste i kolega isto tako istakao to nerazlikovanje nespecificiranje baš problema malih otoka ne razdvajanje od velikih, al vi ste još dobro to dalje razradili dakle malih mjesta na otocima koja propadaju. Pa dakle što se to događa po vašem mišljenju da je toliko kaotično, neosmišljeno da se investira troše se milijuni kuna, a da se zapravo nikakav učinak ne postiže odnosno postiže se potpuno obrnut učinak od onoga koji bi trebao biti?
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolegice izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Ispričavam se duboko kolegi Dabi, ja znam njegovo prezime, vjerojatno u žaru. Kolega Jurčević znate vi koji mi apsurd imamo, nama su prije 30 godina stavili vodnu infrastrukturu, cijevi proveli jel stalno vlast koja dolazi kaže voda samo što nije stigla. Zamislite 30 godina stoje cijevi kroz koje nikad voda nije potekla, možete zamisliti u kojem su oni sada stanju? I to je taj apsurd ne možete vjerovat. Naravno da vodnu naknadu plaćamo, a vodu nemamo. Dakle, mi živimo zaista u državi gdje su neke stvari potpuno apsurdne. Sad ako i ta vođe dođe nekada morat će se te cijevi naravno vaditi jel ne valjaju.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Imamo povredu poslovnika na vaše izlaganje, kolega Jurčević izvolite.
Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo 238., rekao bih ovo je vrhunac današnje sjednice, evo poštovana državna tajnice molim vas da se fokusirate, čuli ste dakle doveli ste vodu na Žirje, a nema infrastrukture, a prije 20 godina doveden je na drugi otok je doveden infrastruktura, a nije voda, dakle pa jel to dakle je li to ima kakvog to smisla ima, možete li se barem javiti na kraju pa objasnit koja je to logika …/Upadica Jakšić: Hvala kolega./… i pamet koja donosi takve odluke.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Jurčević, ovo je bila replika koja vam je ujedno i treća i time danas više ne možete raspravljati.
Sljedeća replika na redu je kolega Ledenko, izvolite.
Ledenko, Ivica (MOST)
Evo kolegice Dragić, dotakli ste se interneta ja ću vas podsjetiti na jednu situaciju 2017.g. EU je odobrila sredstva na isti dan i za Pelješki most i za razvoj širokopojasnog interneta gdje ne postoji komercijalni interes, te tzv. bijele zone i to oko sto miljona eura. Pelješki most se napravio, a znate što se desilo sa ovih sto miliona eura? Propali, propali su nisu iskorišteni i sada će te jedinice lokalne samouprave koje su imale potencijal da apliciraju na to morati sami graditi širokopojasnu uslugu. Tako da nije čudno ovo se dešava na obali, nije čudno onda što će se desiti eventualno i na otocima i kad će otoci doći na red kada mi nismo spremni, kada mi nismo spremni ono što nam je dano iskoristit? Eto hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Ledenko. Kolegice izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem. Kolega Ledenko pa puno našeg novca je otišlo u vjetar ili u nečije džepove, puno i previše u našoj ljepoj domovini. Ali kada govorimo znači o internetu sve ovo što ljudi o tome pričaju meni je to onako ljepo slušati, ja bi voljela da živim u državi gdje je Internet dostupan svima na isti način, al ja sam vam rekla kako i na koji način mi pokušavamo doći do signala da bismo uopće nekoga nazvali, a kamoli da bismo imali kvalit… i kako to objasniti turistima nek mi neko kaže, nek mi samo neko kaže da objasnim turistu ajte odite tamo 200 metara na onaj brežuljak pa tu pokušajte se okrenuti sjeverozapadno i možda ćete onda uspjeti nešto dobiti, ja ne znam kako i na koji način. Eto tako mi živimo.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam. Sljedeća replika kolegica Ivana Marković izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Pa meni je zazvonilo nešto u ušima kad ste rekli, a to ste rekli govorili o sanaciji porta ili rive ili luka kako mi to zovemo, ja sad ne govorim o lukama koje služe za promet nego ovoj našoj staroj dobroj rivi i tu će se u budućnosti otvoriti veliki problem. To su infrastruktura koja je građena prije 50, 100 godina i ne vjerujem uopće da postoji već nekog starijeg mjesta gdje se ta luka ne potkopava uslijed ovaj zatopljenja i svega ostalog, mislim da će u nekim budućim strateškim okvirima treba, trebati tu pripremiti poprilične sredstva. Slična je situacija i u našem gradu di će trebati rekonstruirati cijelu staru rivu, a kažem mislim da ne postoji više mjesta na Jadranu gdje nije slična situacija.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice.
Izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Marković znate kad je netko tko je stručnjak, dakle to su bili stručnjaci prije 20 godina naložio hitnu sanaciju onda znate da je i tada stanje bilo alarmantno. Možete misliti kako to danas izgleda. Dakle danas se prostim okom vidi da je samo pitanje trenutka kad će se to sve urušiti. Međutim prebacivanje odgovornosti s jednih na drugih, danas vam je recimo nama odgovor da geodeti nemaju ne znam, aparat s kojim mogu ispod mora vidjeti o kakvom se točno stanju radi, a naši preci su prije 80 godina to radili bez ikakve tehnike i tehnologije i napravili nešto što je čvrsto stajalo gotovo stoljeće. Meni nije jasno kako danas u današnje vrijeme s ovom tehnikom i tehnologijom mi ne možemo vidjeti što i kako trebamo.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Dragić.
Sada nam je na redu s pojedinačnom raspravom kolega Mate Vukušić, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče.
Moram reći da u pripremi za pojedinačnu raspravu na ovu temu danas, sam razmišljao dugo da li da to napravim na način kako sam i osmislio, a to je da napravim nekakvu paralelu sa stanjem na otocima i stanjem u Slavoniji i Baranji ali slušajući ove sve rasprave tijekom popodneva mislim da nisam ništa pogriješio. Obzirom evo spomenut ću samo kad je kolegica Dragić spomenula cijevi koje su bile pa nisu, u mjestu gdje sam doselio '93. godine iz Vojvodine, bio je, bilo je par šlepera cijevi za vodovod, nakon par mjeseci su prevežene na neko drugo mjesto, očito da je procijenjeno da negdje drugdje voda treba, u ovom mjestu gdje sam ja bio da ne. Isto tako je, isto tako je podudarnost sa depopulacijom koja je u Slavoniji nažalost kud i kamo izraženija nego na otocima. Na otocima kako je kolegica Marković rekla 3 do 5, 6 koliko li posto je pad, u Slavoniji je to od 15 do 20% ovisi o kojemu mjestu. Dakle neću pričati ovdje kako su neki kolege govorili čiji je veći ili čiji nije veći, nego tko je više devastiran, tko je više depopuliran i infrastrukturno zapostavljen u našoj Hrvatskoj.
Dakle raspravljamo o izvješću i učincima provedbe Zakona o otocima za '24. godinu, dokumentu koji bi trebao pokazati koliko je država uspjela odgovoriti na specifične potrebe otočnih zajednica. Međutim, kako rekoh ovo izvješće otvara i jedno šire pitanje, što je s ostalim rubnim depopuliranim i infrastrukturno zapostavljenim dijelovima Hrvatske posebno Slavonijom, Baranjom i zapadnim Srijemom koji dijele gotovo identične razvojne probleme kao i naši otoci ali bez ikakvog posebnog zakonskog okvira. Ovaj osvrt zato nije samo analiza izvješća nego i poziv na redefiniranje regionalne politike RH. U što bi se mogao sažeti opći dojam o ovom izvješću? Izvješće je formalno korektno, administrativno što bi se reklo, uredno i tehnički detaljno međutim pati od tri ključna nedostatka. Fokus se stavlja na nabrajanje, a ne na učinke te je izvješće katalog projekata ali ne i analiza njihovog stvarnog utjecaja na život otočana. Nedostaje odgovor na temeljno pitanje, jesu li ulaganja zaustavila depopulaciju, povećala dostupnost usluga i potaknula gospodarski rast. Dalje, očita je prevelika ovisnost o europskim fondovima. Većina ulaganja dolazi iz europskih izvora, to znači da razvoj otoka nije rezultat sustavne državne politike nego ciklusa EU financiranja. Kad fondovi padnu, pada i ulaganje.
Također vidljiv je i izostanak strateškog pristupa, nema jasne vizije što otoci trebaju biti 2030. ili čak tamo 2040., nema jasnih pokazatelja uspjeha, nema evaluacije prethodnih godina. Drugim riječima, imamo projekte ali nemamo politiku i u samom izvješću lako je primijetiti ključne slabosti provedbe Zakona o otocima. Demografske mjere su nedostatne i neučinkovite što vidimo je li i po depopulaciji, uz iznimku par njih koji su to riješili svojom lokalnom politikom i zalaganje kao već spomenuti Supetar na Braču. Isto tako otočna područja i dalje gube stanovništvo, spomenuli smo već i otok, otok Rab koji je to doživio u 11,5% smanjenja. Mjere koje se provode su fragmentirane i ne adresiraju uzroke kao što su nedostatak radnih mjesta, nedostatak zdravstvenih i obrazovnih usluga, visoki troškovi života, sezonalnost gospodarstva i još jedan od kapitalnih problema za otočane je prometna povezanost, ulaganja rastu ali problemi ostaju. Iako se ulaže u trajekte luke i linije, otočani i dalje imaju neusklađene vozne redove, preskupe karte, nedovoljnu frekvenciju izvan sezone te ovisnost o vremenskim uvjetima. Iz pozicije gospodarske strukture ona ostaje nepromijenjena. Turizam dominira ali je sezonski i ranjiv, poljoprivreda i ribarstvo stagniraju i naravno nema industrije. Nema diverzifikacije odnosno širenja gospodarskih aktivnosti. Puno izraženiji nego u ostatku Hrvatske, je nedostatak ljudskih resursa u javnim službama. Na mnogim otocima nema liječnika, nema stomatologa, pedijatara, ginekologa, policijskih službenika, nastavnika ali naravno to je pitanje, to nije pitanje infrastrukture nego sustava RH.
I ponovit ću, danas govorimo o izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima ali ne mogu ne napravit uporednu analizu s drugim dijelovima Hrvatske, ovom prilikom istočnog dijela Hrvatske sa otocima. Dakle kolega Borić je spominjao ovdje i nahvalio uspjehe Zakona o otocima pa obzirom projekt hvaljeni od Andreja Plenkovića Slavonije i Baranje i zapadnog Srijem nije doživio nikakav uspjeh što vidimo i po brojnim analizama, očito je da bi bio dobar zakon i za Slavoniju, mislim ako već za otoke što je okej, zašto ne i za Slavoniju, dakle kada ovo izvješće stavimo u kontekst i povučemo paralele sa Slavonijom, Baranjom i Zapadnim Srijemom dolazimo do ključnog dijela, Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem imaju gotovo identične razvojne probleme kao i otoci, ali bez posebnog zakona, bez kompenzacijskih mjera i bez sustavne državne politike. Sličnosti su frapantne, jasne i duboke. Otoci gube stanovništvo zbog izoliranosti i nedostatka usluga, Slavonija i Baranja gube stanovništvo zbog ekonomske stagnacije i nedostatka perspektive. Rezultat je isti, prazna sela, prazne škole, prazne ambulante. Primjera radi u Virovitičko-podravskoj županiji od 26 ambulanti u sklopu doma zdravlja bez stalnog liječnika je njih 50%. Unatoč sve manjem broju učenika u osnovnim školama recimo u mjestu Veliko Polje gdje sam kako rekoh na početku tamo '93. mijenjao kuću, 2013.g. izgrađena je škola za 3-4 učenika, nakon par godina je zatvorena jer nema više učenika. Sada je to jedno odlično biračko mjesto, vjerojatno najskuplje u RH, dakle koristi se samo za izbore.
Sličnost otoka i Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema je i u infrastrukturnoj izoliranosti, otoci ovise o trajektima, Slavonija o lošoj željezničkoj mreži i nedovršenim cestama. U oba slučaja povezanost određuje razvoj, a razvoj izostaje, znači kako rekoh nedostatak javnih usluga najviše se očituje tako da na obje destinacije kronično nema liječnika, zatvaraju se ambulante i rodilišta. Prema svim pokazateljima na dijelu je, da to tako nazovem, gospodarska monokultura, otoci žestoko ovise o turizmu unatoč nekim novim trendovima, ali žestoko zahvaljujući devastaciji i opljačkanoj industriji Slavonija u velikoj većini ovisi o poljoprivredi. Oboje su ranjivi i oboje stagniraju, definitivno je prisutna vidljiva ovisnost o EU fondovima, u oba područja država nema vlastitu razvojnu strategiju, sve se svodi na projekte koji ovise o Briselu. A u analiziranju paralele između otoka i istoka Hrvatske neizbježno je ključno pitanje, zašto otoci imaju poseban zakon, a Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem nemaju? Ako je logika Zakona o otocima izoliranost, depopulacija, nedostatak usluga, visoki troškovi života, potreba za kompenzacijama, onda je logično pitati, zašto Slavonija i Baranja nemaju isti tretman? Ako otoci imaju pravo na subvencionirani prijevoz, posebne razvojne mjere, dodatna ulaganja u infrastrukturu, posebne poticaje za poduzetnike, posebne programe za javne službe, zašto to nemaju Đakovo, Beli Manastir, Donji Miholjac, Našice, Vukovar, Orahovica, Valpovo, Županja, Ilok? Zašto se stanovnik Lastova smatra posebno ugroženim, a stanovnik Babine Grede ne? Naravno, taj status otoci moraju imati, ali bi svakako bilo normalno da ga imaju i pojedina mjesta u Slavoniji.
Što izvješće otkriva o državnoj politici? Izvješće pokazuje da država ima dvostruke kriterije, otočani su prepoznati kao posebna kategorija stanovništva, Slavonci i Baranjci nisu. To nije samo razvojni problem, to je prije svega politički problem, država priznaje da postoje područja koja zbog objektivnih uvjeta trebaju imati poseban tretman i to je opet ću ponoviti, u redu, ali istovremeno ignorira činjenicu da Slavonija i Baranja ima iste uvjete i još gore demografske trendove. Reći ću i što smatram da bi trebalo u tom smislu učinit, donijeti Zakon o kontinentalnim rubnim područjima s istim mehanizmima kao Zakon o otocima, dakle kompenzacijske mjere, posebni poticaji, ulaganja u prometnu povezanost, posebni režimi za javne službe, razvoji fond i dodat ću željeznicu koja će bit brža vjerojatno od 47 km/h, uvesti obavezu evaluacije učinaka, ne samo nabrajanje projekata nego analizu rezultata, ono što fali i za otoke, uskladiti razvojne politike, mislim da otočna politika ne smije biti izolirana od regionalne politike, uvesti demografske mjere koje imaju stvarni učinak, posebno za zdravstvene i obrazovne djelatnike, diversificirati gospodarstvo i na otocima i u Slavoniji.
I na kraju kolegice i kolege ovo izvješće nije loše zato što je tehnički neuredno, naprotiv ono je uredno, loše je zato što ne odgovara na ključna pitanja, što smo postigli, što nismo, zašto nismo i što ćemo promijeniti i još važnije zašto država jednako ne tretira sve svoje rubne, depopulirane i ugrožene regije? Ako su otoci zaslužili poseban zakon, a jesu, onda ga zaslužuju i Slavonija i Baranja jer Hrvatska nije samo obala, nije samo turizam, nije samo sezona, Hrvatska je i istok i sjeveroistok i sela koja nestaju i gradovi koji se prazne i ljudi koji odlaze jel ne vide perspektivu. Zato ovo izvješće treba biti početak jedne šire rasprave, kako stvoriti pravednu, uravnoteženu i održivu regionalnu politiku za cijelu Hrvatsku, hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Vukušić, imamo tri replike na vaše izlaganje, prvi je na redu kolega Damir Barbir, izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani zastupniče Vukušić, dali ste jednu dobru paralelu između otoka i u biti sličnih problema koji se nalaze u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu, međutim ono što se ne bi složio s vama, mislim da najbolji zakon ne bi ništa tu promijenio jer kao što vidite puno toga se ulaže u otoke i ja ne znam gdje taj novac odlazi i dalje imamo problem sa zdravstvom, i dalje imamo problem sa nedostatkom interneta, vodovoda i slično, tako i najbolji zakoni i najbolja ulaganja kao što vidimo koja se događaju ne mijenjaju u biti ništa jer je riječ o lošem upravljanju i potpuno promašenoj regionalnoj politici.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala.
Kolega Vukušić izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Hvala kolega Barbir na pitanju odnosno konstataciji. Da, slažem se naravno jel ako nema ovog kako sam već i rekao evaluacije o tome što je napravljeno i koji su rezultati toga što je uloženo bez obzira bilo to u otoke ili bilo koji drugi kraj onda nema sreće od toga. To mi možemo raditi svakih 5.g., svakih 7.g., ovisno o nekakvom financijskom razdoblju, ali ako nema analize učinaka onda nema sreće od toga, hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je na redu za repliku kolegica Irena Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Pa kolega Vukušiću, nismo mi baš ništa dobili ovim Zakonom o otocima nažalost jel, a znate kako su naši zakoni često potpuno odlijepljeni od života. Zakon o otocima primjerice kaže da će poticati gospodarstvo i poduzetništvo i povratak mladih obitelji na naše otoke. Ja vam isto imam jednu priču iz svog mjesta, mlada obitelj ovo ljeto, prošlo ljeto odlučila znači otvoriti u mjestu gdje nema ničeg, dakle i nikad nije bilo ni trgovine, ni restorana, ni kafića, mali ugostiteljski objekt i svi smo se tome veselili. Znate što im se na kraju dogodilo? Dobili su nakon dva mjeseca rada 6000 eura koncesije na pomorsko dobro, a nemaju ni vodu, ni ništa. Oni nisu zaradili 6000 eura, tako da zakoni ponekad ne prate život, ne ponekad nego vrlo često.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega, izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Hvala.
Kolegice Dragić našalit ću se pa ću reći imaju more. Ne znam obzirom na stranačku pripadnost radije ću vama povjerovati da nismo dobili ništa, mada s druge strane kolega Borić je danas u nekoliko desetaka minuta pokušao nahvaliti učinak i rezultate Zakona o otocima tako da ne znam na koju stranu bih se tu opredijelio i kome bih vjerovao. Međutim, ova svjedočanstva koja su od ljudi sa otoka govore sasvim suprotno od teme, ali opet ću reći naravno da nije pokazatelj samo demografija, naravno da nije pokazatelj samo depopulacija ili populacija, jer i drugi dijelovi Hrvatske su podložni tome, odnosno imaju slične još poraznije statistike. Međutim, vrlo su bitni i vidi se tu ipak i kroz tu mjeru, odnosno kroz to stanje statističko koliko je netko radio, a koliko nije.
Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
I posljednja replika na izlaganje kolege Vukušića, kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.
Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Ja bih se osvrnula zapravo na kvalitetu života ljudi koji žive prije svega na otoku, jer je danas o njima najviše riječi iako se slažem sa vama da postoje druga područja koja su zanemarena. Govorili smo o pokrivenosti mobitel signalom za mreže, mobilne mreže. Međutim, ja bih tu istaknula pokrivenost sa programom HTV-a, dakle mreže koje HTV program nije dostupan na svim otocima i to dugo vrijeme nije bio dostupan niti na većem dijelu zadarskog područja. To se sada malo ispravilo, ali činjenica je da cijeli Dugi Otok osim ako si građani ne priskrbe satelitski tanjur i time još i ulaže dodatno u neku svoju onu primarnu kvalitetu života kao što drugi građani već sada imaju, ali dostupnost HTV-ovog signala ne samo na Dugom Otoku, nego i na Visu, Korčuli, Braču i na nekim drugim dijelovima Hrvatske, na tim dijelovima otoka nije dostupna niti danas.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Antolić Vupora.
Kolega Vukušić izvolite.
Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se kolegice Barbara Vupora. Dakle, ne znam kako bih odgovorio ovako. Reći ću da savjetujem da vi gledate umjesto HRT-a televizije koje su više objektivne, to je jedno, a drugo imali ste ovih dana ovdje u sabornici ravnatelja Hrvatske radiotelevizije koji je tako lijepo nahvalio sve i ispričao hvalospjeve u svom radu bez obzira što čujemo da napušta tu ustanovu vjerojatno od silne dobrote. Dakle, ne znam gdje ste vi našli tolike probleme, ako on, čovjek kaže da sve odlično funkcionira i da je ustanova koju je on vodio do sad bez obzira na nekakve čudne i kojekakve ugovore koje i on osobno potpisuje da je to sve dobro. A što se tiče dostupnosti rekao sam gledajte ove televizije koje su dostupnije i pretpostavljam ipak dosta objektivnije nego HRT.
Hvala.
Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Vukušić.
Sada je na redu za pojedinačnu raspravu kolega Ivan Dabo, izvolite.
Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući, uvažena državna tajnice sa suradnicima, suradnikom.
Da za mene otok nije pozornica uzvišenog duha i djela bio bih tužan zbog veće nenazočnosti i ne interesa saborskih kolega za ovu temu otok. Pred nama je izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini, dokument koji ne donosi samo pregled podataka već pruža jamstven i cjelovit uvid u smjer razvoja hrvatskih otoka, te učinke javnih politika koje se sustavno i kontinuirano provode. Ono što je posebno važno naglasiti jest da ovo izvješće potvrđuje tri ključne činjenice.
Prvo, otoci su danas stabilniji kao prostori gospodarske aktivnosti i društvenog života. Drugo, mjere koje provodimo daju konkretne i mjerljive rezultate. I treće, unatoč izazovima otočne zajednice pokazuju veću otpornost nego što se to često percipira u javnosti. Gospodarski pokazatelji vrlo su jasni. Otočno gospodarstvo bilježi kontinuirani rast, povećava se broj poduzetnika, raste zaposlenost, a nakon pandemijskog razdoblja vidljiv je oporavak i nastavak pozitivnih trendova.
Posebno je važno rast prosječnih neto plaća koji ukazuje na povećanje životnog standarda, ali i na prilagodbu otočnog tržišta, radu, suvremenim gospodarskim kretanjima. Naravno takav rast otvara i određena pitanja prije svega u kontekstu održivosti poslovanja osobito za mikro i male poduzetnike kao i potrebe za daljnjim jačanjem produktivnosti. Upravo zato važno je nastaviti sa politikama koje ne samo da potiču rast već ga čine dugoročno održivim i otpornim. Struktura otočnog gospodarstva dodatno potvrđuje njegovu stabilnost. Mikro, mali i srednji poduzetnici čine njegovu okosnicu. Mikro poduzetnici su najbrojniji i ključni za lokalne zajednice, ali su ujedno, ima ih osjetljivih na promjene. Mali i srednji poduzetnici sve više preuzimaju ulogu nositelja rasta u zapošljavanju prihodima i dobiti. Veliki poduzetnici iako malobrojni imaju važnu ulogu kroz investicije i izvoz. Takva struktura pokazuje da postoji ravnoteža i funkcionalna povezanost svih razina gospodarstva.
Turizam i dalje ostaje najvažnija gospodarska grana na otocima i glavni generator prihoda, no važno je naglasiti da otočno gospodarstvo nije jedno sektorsko, građevinarstvo, trgovina, prerađivačka industrija i promet osiguravaju kontinuitet gospodarskih aktivnosti tijekom cijele godine. Upravo ta postupna diversifikacija predstavlja jedan od ključnih preduvjeta dugoročno otpornosti.
Kad govorimo o učincima politika, podaci iz izvješća jasno pokazuju da ulaganja i mjere daju konkretne rezultate. Otoci su u posljednjem razdoblju ostvarili snažniji rast zaposlenosti u odnosu na ostatak Hrvatske. Broj poduzetnika raste gotovo usporedivo sa nacionalnim prosjekom, ali uz izraženiji učinak na zapošljavanje, to znači da rast nije samo statistički već ima stvarni i opipljivi utjecaj na život ljudi.
Demografski pokazatelji i dalje predstavljaju izazov na razini cijele države, no otoci u tome kontekstu pokazuju određenu stabilnost, promjene u broju stanovnika blaže su nego u ostatku Hrvatske što upućuje na otpornost otočkih zajednica. Posebno je ohrabrujuće kretanje broja učenika, dok na nacionalnoj razini bilježimo značajan pad na otocima je taj pad minimalan, to znači da se uspijevaju zadržati mlade obitelji i osigurati kontinuitet obrazovnog sustava. Također raste obuhvat djece predškolskim odgojem što je važan pokazatelj kvalitete života, kao konkretan primjer možemo istaknuti otok Pag odnosno Grad Novalja, tamo se jasno vidi kako kombinacija turističkog razvoja, infrastrukturnih ulaganja i lokalnih inicijativa može rezultirati pozitivnim gospodarskim i društvenim učincima. Razvoj turizma uz prateće sadržaje i ulaganje u infrastrukturu generira nova radna mjesta, potiče poduzetništvo i doprinosi zadržavanju stanovništva. Takvi primjeri pokazuju koliko je važno imati integrirani pristup razvoju, povezati gospodarstvo, infrastrukturu i demografiju u jedinstvenom razvojnom ciklusu. To ne čudi.
Podaci Instituta za javne financije RH od svih hrvatskih gradova upravo je Novalja jedino ostvarila ukupne prihode po glavi stanovnika veće od tri tisuće eura, a to se draga gospodo, događa na hrvatskom otoku, kao primjer konkretne mjere ističe se Integrirani teritorijalni program za otoke koji se financira Višegodišnje financijskog okvira 2021.-'27., ITP je namijenjen rješavanju specifičnih problema izazova hrvatskih otoka, a kroz njegovu provedbu primjenjuje se multitematski i multisektorski pristup otočnom razvoju u svih sedam obalno otočkih županija. Za otoke kroz ITP je predviđena alokacija od 150 milijuna eura koja će se usmjeriti u više ključnih područja, to uključuje revitalizaciju javno društvene infrastrukture, ulaganje u obnovu i valorizaciju kulturne baštine, razvoj zelene i plave infrastrukture kao i jačanje kapaciteta civilne zaštite i vatrogastva, osobito u kontekstu smanjenja rizika od požara i katastrofa.
Također obuhvaćena su ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, kao i razvoj poslovne infrastrukture, poslovnih zona, inkubatora i coworking prostora. Preduvjet za provedbu ITP-a je izrada teritorijalnih strategija čiji su nositelji obalne županije.
Grad Novalja kao jedinica lokalne samouprave na otoku u Ličko-senjskoj županiji osigurala je 8,5 milijuna eura za tri integrirana razvojna projekta ukupne vrijednosti veće od 11 milijuna eura. Riječ je o ulaganjima u javno društvenu, sportsku, zelenu i protupožarnu infrastrukturu koja će dodatno unaprijediti kvalitetu života i povećati integriranost svih naselja na području grada Novalje.
Izvješće koje danas razmatramo pokazuje da su politike prema otocima usmjerene u dobrom smjeru. Otoci su danas gospodarski stabilniji, demografski otporniji i infrastrukturno povezaniji nego ranije, no istodobno je jasno da posao nije završen. Pred nama su izazovi koji zahtijevaju kontinuitet i dodatne napore od jačanja konkurentnosti gospodarstva do daljnjeg unapređenja kvalitete javnih usluga. Upravo zato važno je naglasiti da ovo izvješće nije samo pregled stanja već i potvrda da postoji jasan, dosljedan i dugoročno održiv smjer razvoja otočne politike, politike koja prepoznaje specifičnost otočnog prostora i sustavno ulaže u njegov razvoj.
Otoci nisu samo geografski prostor, oni su važan dio našeg identiteta, ali i značajan gospodarski i društveni potencijal RH. Na nama je da taj potencijal nastavimo razvijati odgovorno …/Upadica Glasovac: Hvala./… strateški i dugoročno osiguravajući ravnomjeran razvoj i kvalitetne uvjete …/Upadica Glasovac: Hvala./… za sve naše otočane. Zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Dabo. Dobar dan svima.
Idemo s replikama, prva replika zastupnik Barbir, izvolite. Možete se samo kolega Dabo izgasit mikrofon. Hvala lijepa.
Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajuća, poštovani zastupniče Dabo ma vi ste govorili o minimalnom padu i konkretnim nekim rezultatima i dali ste neki primjer Novalje, stvarno je Novalja je primjer međutim ako odete jako malo od Novalje, odete do samog grada Paga, vidite da je stanovništvo palo sa, od 2011. do 2021. sa 3.800 na 3.100, znači to je pad 17%. Znači rezultati su ti kako ih se gleda, međutim činjenica je da se ogromna količina novaca ulaže u otoke tipa u ovom izvješću iz 2024., 527 milijuna eura je uloženo u naše otoke, a i dalje imamo otoke koji imaju elementarne nedostatke kao što je dostupnost zdravstvene zaštite, interneta i ostaloga pa evo kako gledate na to.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor kolega Dabo.
Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni kolega, dobro ste možda ovaj iščitali statistike, otok Pag da ima 7% smanjeno stanovništvo ali ja ću vam reći grad Novalja protekle godine je zabilježil najveći porast proporcijalni u Hrvatskoj 6,8% porasta stanovništva, a 2023., '24. čak 16,7%. Među najvećim, među najboljoj situaciji demografskog povratka u cijeloj Hrvatskoj.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Povreda Poslovnika zastupnik Barbir.
Barbir, Damir (Centar)
Pa 238. Jedan samo mali ispravak, nisam rekao 7% nego 17%, ne za cijeli otok nego sam govorio isključivo za grad Pag, za grad Pag. 17% to je veliki pad.
Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo je bila replika, imate opomenu i to drugu. Kolega Dabo nemate na povredu Poslovnika mogućnost replike. Rekla sam vam jel tako da je druga. Jesam, ok. Jer moram zbog zapisnika, zbog fonograma.
Slijedeća replika zastupnik Pušić, izvolite.
Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani kolega Dabo vaš grad Novalja je svjetski poznata turistička destinacija koja ima bogatu turističku ponudu i također imate porast broja stanovnika što dokazuje da nije samo grad opredijeljen prema turizmu ali mene zanima koliko taj turizam doprinosi razvoju gospodarstva u Novalji i na vašemu otoku? Zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.
Dabo, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem kolega Pušić na ovom upitu. Mogu vam reći Novalja je '93. imala, do '93. imala je status mjesne zajednice. '93. status općine, a '97. status grada. Na području Novalje do 50-ih godina bile su razvijene trajne otočke vrednote tipa vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, ovčarstvo ali dolaskom turizma, turizam je poprimil nagli rast. Prošle godine Novalja je zabilježila 2 milijuna komercijalnih noćenja i pripada među 10 najposjećenijih destinacija u Hrvatskoj. Sigurno da je taj razvoj gospodarstva prioritetan i da je on dao impuls svim onim efektima o kojima sam govoril i zato i društveno, bruto društveni dohodak i sve ove stečevine koje proizlaze iz toga baštine naše građane.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Prelazimo na slijedeću pojedinačnu raspravu zastupnice Novak, izvolite.
Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Pa evo danas raspravljamo o izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za '24. godinu i doista već smo puno toga čuli onog afirmativnog naravno s moje lijeve strane i puno kritika koje su isto tako na pojedinačnim slučajevima, na pojedinačnim primjerima zapravo rečene, a koje govore zapravo o ovom izvješću. Dakle na prvi pogled izvješće djeluje vrlo, vrlo optimistično. Navodi se kako je u '24. nastavljen pozitivan trend razvoja otoka, kako su značajno povećana ulaganja te kako se bilježi rast gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Također se ističe kako su mjere doprinijele unaprjeđenju kvalitete života otočnog stanovništva. I sve je to odlično i dobro zvuči međutim upravo su ove formulacije prvi problem. Naime, radi se o općenitim deklarativnim floskulama koje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima. Npr. kada se kaže da je unaprijeđena kvaliteta života, postavlja se pitanje prema kojim to kriterijima, gdje su podaci o dostupnosti zdravstvene zaštite, obrazovanja ili stanovanja. U jednom ozbiljnom izvješću te bismo podatke trebali i vidjeti. Bez jasnih pokazatelja ovakve tvrdnje ostaju na razini političke izjave. Dakle tipične političke izjave, a ne analitičkog zaključka. Slično tome izvješće navodi kako su mjere doprinijele razvoju gospodarstva na otocima no ne objašnjava se na koji način i u kojoj mjeri. Nema razdvajanja utjecaja Zakona o otocima od drugih faktora poput turističke sezone ili korištenja europskih fondova. Time se sugerira uzročno posljedična veza koja ničim nije dokazana.
Drugim riječima izvješće često koristi formulacije koje zvuče vrlo uvjerljivo moram vam priznati, ali zapravo bez ikakve analitičke podloge ili pak uvida u podatke putem kojih bi čitatelj, netko tko ovo čita, tko analizira, koga zanima bi sami takve zaključke mogli izvući.
S druge strane treba priznati ono što je dobro. Vidljivo je da su ulaganja značajna i da postoji kontinuitet politike prema otocima. Infrastrukturni projekti poput vodoopskrbe i prometne povezanosti nužni su preduvjeti razvoja i ostanka dakako na otocima što nam je svima važno. Također pozitivno je što se prati niz ekonomskih pokazatelja poput broja poduzetnika i zaposlenosti. No upravo tu dolazimo i do ključnog problema, miješanja preduvjeta i rezultata. Ovo su primijetili i još neki kolege u današnjim svojim govorima, eto i ja sam jer izgradnja infrastrukture što se gradi, nije zapravo automatski razvoj. Znači izgradnja infrastrukture ne znači automatski razvoj. Ona omogućuje razvoj ali ga ne jamči. Ako se razvojna politika zaustavi na infrastrukturi bez jasne strategije i gospodarske transformacije, otoci ostaju ovisni o ograničenim gospodarskim sektorima, prvenstveno dakako riječ je o turizmu. Posebno je problematičan i dio koji se odnosi na demografiju. U izvješću se navodi kako je cilj citiram stvaranje uvjeta za ostanak i doseljavanje stanovništva. No, izostaje analiza stvarnih demografskih trendova. Ne saznajemo smanjuje li se broj stanovnika, kakva je dobna struktura niti kakvi su migracijski tokovi. Dakle znamo za pojedine otoke ali na ovaj način ne i to je po meni ozbiljan nedostatak jer bez ljudi nema otoka, bez mladih nema budućnosti, bez demografske obnove dakako nema niti održivosti.
Još jedna klimava točka izvješća je naglašavanje uspjeha kroz ukupne iznose ulaganja. Navodi se više od 500 milijuna eura ulaganja što na prvi pogled zaista zvuči impresivno i je impresivno ne, no ne analizira se učinkovitost tih ulaganja i to smo danas, kolege su primijetile. Koliko je povrat na ta sredstva? Koji su konkretni rezultati po uloženom euru? Na koji konkretan način su ta ulaganja unaprijedila i poboljšala svakodnevicu otočnog stanovništva od novorođenčeta do osobe u poodmakloj životnoj dobi? Bez takve analize iznos ulaganja ostaje brojka bez konteksta i ne može se promatrati u svojstvu razvojnog pokazatelja. Također izvješće navodi niz mjera i programa ali bez njihove evaluacije. Ne znamo koje mjere daju rezultate, koje ne. Ne postoji sustav učenja iz provedbe politike, sve mjere implicitno se predstavljaju kao uspješne što jednostavno nije realistično, a i to je više puta naglašeno danas. Ovo izvješće je prije svega deskriptivno, nije evaluacijsko, ono nabraja aktivnosti i sredstva ali ne propituje njihove učinke na dovoljno dubok način i time propušta svoju najvažniju funkciju, biti alat za unaprjeđenje javne politike. Zato se nameće pitanje kako bi jedno ovakvo izvješće trebalo izgledati, eto ja ga u najmanju ruku očekujem s obzirom da su danas upućene i brojne kritike.
Prvo, trebalo bi jasno definirati mjerljive pokazatelje unaprjeđenja kvalitete života sukladno postavljenim ciljevima. Drugo, trebalo bi razlikovati uzroke i posljedice odnosno stvarne učinke zakona od vanjskih faktora. Treće, trebalo bi uključivati ozbiljnu evaluaciju mjera uključujući i priznanje neuspjeha. Četvrto, trebalo bi ponuditi preporuke kako unaprijediti razvoj otoka koji ide dalje od infrastrukture i subvencija, a o tome osobito o izrazito važnom području o obrazovanju na otocima, brizi o djeci i mladima, nije se ni našlo samo da podsjetim mjesta u Zakonu o otocima koji dakle u svim onim područjima gdje će se kako ulagati, što razvijati nije bilo obrazovanja i tada je u 2 čitanja u, u dva apela da to promjene jer ključ svega je obrazovanje i to kvalitetno obrazovanje i sadržaji za djecu i mlade na otocima koji će im ispuniti kvalitetan život na otoku, prometno povezan sa sadržajima koje njih zanima u prostorima koji su, koji su njihovi sa sadržajima kojim mogu birati, a ne koji su im nametnuti izvan školskim odnosno izvannastavnim samo aktivnostima, e onda možemo govoriti da mi zaista promišljamo život na otocima. A vi taj dio u Zakonu o otocima nemamo, odbili ste ga.
Dakle, zaključno iako je izvješće evo pokazuje određene pozitivne pomake i kontinuitet ulaganja, ono ne daje dovoljno čvrst odgovor na ključno pitanje. Razvijaju li je hrvatski otoci kao održive, samostalne i dugoročno vitalne zajednice. Bez tog odgovora ne možemo tvrditi da se unatoč ulaganjima razvoj i održivost otoka doista i događa. Hvala lijepa.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolegice Novak.
Imate jednu repliku. Zastupniče Barbir izvolite.
Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajuća.
Poštovana zastupnice Novak, upravo ste pogodili sam srž problema. Po ovim brojkama ispada da je život na otoku u najmanju ruku kao Monte Carlo i Dubai kad gledamo ove brojke 527 milijuna eura po izvješću, 4 milijarde eura od 2016. do 2024. godine, ispalo bi da živimo teški luksuz na našim otocima, a istina je potpuno drukčija. Depopulizacija je i Korčule i Paga i Raba, Rab preko tisuću ljudi depopulizirano. U konačnici gdje taj novac ide i za šta se troši kad mi nemamo niti elementarnu zdravstvenu zaštitu u, u tim otocima, nemamo interneta, nemamo kanalizaciju i slijedeće. Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite zastupnice Novak.
Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem kolega Barbir i zapravo slažem se s vama, veliki su to novci i zaista je to značajno ulaganje, zaista je. Ne znam po kojem ključu se stvaraju prioriteti, ima tu još puno toga što je trebalo biti uvršteno u taj zakon da bismo mogli danas pratiti ali ono što recimo znam o Rabu, a znam o Rabu 20 godina sam išla tamo na organizirani odlazak djece na more, socijalno ugrožene djece. Rab je nekad bio otok koji je imao povećanje stanovnika stalno. Znači on nije bio u smanjenju, ovo je prvi put. Mene baš sad zanima od kad je to krenulo prema dolje i koji su pravi razlozi. Znači mi u ovom izvješću bismo trebali imati razloge zašto se događa depopulacija. Je li to zbog smanjenog broja rađanja djece, je li to zbog odlaska ljudi? Ako je zbog odlaska koji su to razlozi i onda su to prioriteti koje bi trebalo slagati. Dakle uzalud nam upucavanje ogromne love, a ovo je ogromna lova ako nemamo učinkovit plan kako ćemo razviti naše otoke da budu samodostatni …/Upadica Glasovac: Hvala./… i da budu dugoročno razvijeni.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Zastupnica Rada Borić ima slijedeću raspravu, izvolite kolegice.
Borić, Rada (Možemo!)
Poštovana predsjedavajuća.
Poštovana još jednom ili treći puta državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege ovoliko malo koliko nas je ostalo da pokazujemo interes za naše, naše otoke. Obećala sam nakon govora u ime kluba nešto reći o zdravstvu tj. o dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima, a to ću reći dakako zahvaljujući ustvari uvidima i analizama ljudi s otoka, posebice s juga Hrvatske. Kada dakle govorimo o dostupnosti zdravstvenih, zdravstvenog sustava tj. usluga na otocima ne govorimo o luksuzu, ne govorimo o dodatnom standardu ili nadstandardu i ne govorimo o usputnoj javnoj usluzi, govorimo o tome ima li otočanin jednako pravo na sigurnost i pravodobnu zdravstvenu skrb kao što to ima osoba na kopnu i zato je zdravstvo na otocima jedan od najvažnijih pokazatelja ozbiljnosti otočne politike i odnosa države prema otocima. Otočanima ne trebaju hvale o pokrivenosti, dostupnosti i statistika koji dobro zvuče, otočanima treba sustav koji funkcionira, a upravo tu se vidi najveći problem ovog izvješća. Izvješće pokušava ostaviti dojam da je otočko zdravstvo ozbiljno ojačano dok stvarnost pokazuje da je za mnoge otoke taj sustav i dalje nedostatan, neujednačen i nepouzdan, osobito kad govorimo o hitnoj medicinskoj pomoći, dostupnosti stručnoga osoblja i stvarnoj sigurnosti ljudi koji na otocima žive tijekom cijele godine. Vlada se u ovom izvješću hvali brojenjem intervencija brzih brodica, brojem intervencije helikopterske hitne medicinske službe na otocima, kao da sam broj intervencija automatski dokazuje kvalitetu sustava. To jednostavno nije točno, to je pokušaj da se količina prikaže kao kvaliteta, te brojke ne govore koliko je intervencija bilo pravodobno, ne govore koliko ih je bilo unutar zlatnoga sata, ne govore koliko je slučajeva sustav propustio, ne govori koliko je intervencija bilo odbijeno ili neizvedeno zbog vremena, lokacije ili same organizacije sustava. Drugim riječima, broj intervencija pokazuje da sustav postoji, statistika ipak nije isto što i sigurnost, ne pokazuje koliko je taj sustav stvarno efikasan, koliko je pouzdan i koliko je sposoban otočanima pružiti jednaku razinu sigurnosti kakvu imaju ljudi na kopnu, a upravo bi to trebalo biti osnovno mjerilo. Vlada se također hvali sa 154 specijalizacije doktora medicine i 108 specijalističkih usavršavanja medicinskih sestara i tehničara na razini obalno otočkih županija. To zvuči impresivno, ali kad dođemo do konkretnih otoka u izvješću se kao eksplicitan primjer navodi praktički samo jedno specijalističko usavršavanje doktora medicina na Korčuli, jedno i to dovoljno govori o tome kolika je stvarna otočna dimenzija tog navodno jačanja kadrova. Otočanima malo znači da je neka specijalizacija otvorena u Dubrovniku ili Splitu ako liječnik, a time i zdravstvena sigurnost nisu stvarno prisutni na samom otoku jer specijalizacija u županiji nije isto što i liječnik na otoku. Telemedicina može biti važna pomoć, ali ne može biti zamjena za stvarnu fizičku dostupnost liječnika, dijagnostike i hitne skrbi na otoku. Isto vrijedi i za turističke ambulante, u izvješće su dvije. Turistička ambulanta nije odgovor za strukturne probleme otočkog zdravstva, ona pokazuje da se sustav prilagođava sezoni, a ne nužno životu otočana tijekom cijele godine. Otočna politika ne može se svesti na to da sustav funkcionira ljeti dok se zimi ljudi snalaze kako znaju i umiju. Otočani nisu sezonski korisnici javnih usluga, oni su građani ove države svih 12 mjeseci u godini, pa vratimo se i na osnovno pitanje, može li otočanin i otočanka dobiti pomoć jednako brzo i jednako sigurno kao i osoba na kopnu? I odgovor je jednostavan, ne može i to je suština cijelog problema. Vlada se u ovom izvješću hvali i hitnom pomorskom i helikopterskom medicinskom službom kao da je pitanje hitne zdravstvene dostupnosti na otocima riješeno, a ono nije riješeno i toga smo svjesni, pogotovo nakon događaja iz '25.g., 8 sati hitnog prijevoza do bolnice, 8 sati. To je slika zdravstvenog sustava na otocima, znaju to ljudi koji tamo žive, znaju to liječnici koji na otocima rade, znaju to obitelji koje žive s tom neizvjesnošću i znaju to svi koji godinama upozoravaju da je zdravstveni sustav za otoke organiziran loše, nedostatno i ranjivo. Vlasti se hvale brodicama, helikopterima, brojem intervencija, pokrivenošću i odazivom, otočane zanima funkcionira li sustav onda kad je najpotrebniji, a očito je da ne funkcionira dovoljno dobro jer ako je brza medicinska brodica za dubrovačko područje i dalje u Dubrovniku onda nemojte govoriti da ste riješili pitanje medicinske dostupnosti za najudaljenije otoke, brodica je i dalje u Dubrovniku i to je možda najbolji sažetak ove politike jer problem nije u tome postoji li brodica negdje u sustavu, problem je u tome gdje je, koliko joj treba, u kojim uvjetima može djelovati i može li stvarno zaštititi najudaljenije stanovnike otoka kad je to najvažnije. Za najudaljenije otoke brodica u Dubrovniku nije dokaz sigurnosti, to je dokaz loše organizacije sustava. Jednako je porazno i to da se izvješće hvali helikopterskom hitnom medicinskom službom, ali da se heliodromska mreža uopće ne spominje i to je ogroman minus ovog izvješća jer ne možemo ozbiljno govoriti o helikopterskoj hitnoj pomoći na otocima, a da pritom uopće ne govorimo o infrastrukturi bez koje taj sustav ne može biti pouzdan, nije dovoljno reći imamo helikoptersku hitnu službu, pitanje je gdje na otocima slijeće, kad može poletjeti, pod kojim uvjetima može intervenirati i može li stvarno biti oslonac otočanima kad je najteže. Ako nemate adekvatnu heliodromsku mrežu onda nemate ni ozbiljno riješenu hitnu službu, to je toliko očito i jednostavno. Prisjećam se ustvari borbe da uopće i dobijemo hitnu helikoptersku službu a eto onda jedan dio je odrađen, a onda nemate uređenu mrežu heliodroma. A činjenica je da se izvješće u 2024. uopće ne pokazuje kako Vlada vidi ovaj problem i kako ga razumije, želi li ga ozbiljno priznati i hoće li nešto napraviti. Problem dakle izvješća je što ono pokazuje da se otoci i dalje promatraju kao prostor financijskih ulaganja, kao prostor za projekte, za sezonsku ekonomiju gdje nas zanima statistika, a ne prostor u kojem ljudi moraju imati jednako pravo na sigurnost, na zdravlje i na život.
Kad je čovjeku život ugrožen ne spašava ga ni broj projekata, ni broj intervencija, ni broj otvorenih specijalizacija u županiji. Spašava ga funkcionalan javni sustav. Otoci su mjesta na kojima žive ljudi, a država koja tim ljudima ne može osigurati pravodobnu i pouzdanu hitnu medicinsku pomoć ne može se hvaliti uspješnom otočkom politikom.
Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolegice Borić.
I sad imate repliku vašeg prezimenjaka kolege Borića, izvolite.
Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice zastupnice Borić što se tiče heliodroma Hrvatska ima mrežu heliodroma na našim otocima. Osobno znam da sam ih ja na neki način, ne ja osobno ali smo financirali izgradnju barem desetak takvih i od malih do svih velikih otoka u vremenu 2004. do 2011. mi smo uveli, helikoptersku službu i ona funkcionira na način da slijeće helikopter tamo gdje je potrebno, ako je na plažu na plažu, ako je na cestu, na cestu, ako je na neki slobodan plato on slijeće, preuzima ozlijeđenog ili onoga koji treba hitnu pomoć i rješava svoj problem. To što vi to možda ne vidite ili ne svjedočite dnevno nije naš problem, ali nemojte podcjenjivati te ljude, a u trenucima kad ne leti ili ne može letiti helikopter onda se uključi brodica lučke kapetanije, odnosno brodica hitne medicinske pomoći i po najgorem vremenu može odvesti onog potrebitog do prvog središta u županiji ili do određenog mjesta koji se odredi, ali to određuju službe.
…/Upadica Glasovac: Vrijeme./…
Nemojte nas podcjenjivati.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite zastupnice Borić odgovor.
Borić, Rada (Možemo!)
Ne znam zašto bi to vas podcjenjivalo i koliko bi trebalo podcjenjivati obe. Kao što sam rekla dobila sam dakle uvide ljudi sa otoka. Sama znam da ne postoji ono što vi zovete mrežom. Zanimljivo je zašto se ta mreža u tom izvješću ne spominje i zašto se ne spominju slučajevi rekli ste postoje brodice, zašto se ne spominju brojevi intervencija koje se nisu održale zato što sustav nije radio da li brodice, da li hitna služba, pa onda neka i znamo koliko se nije dogodilo zbog nepovoljnih uvjeta, a koliko se nije a znamo iz medija dogodilo iz neorganiziranosti sustava.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Nemate više replika.
Idemo na zastupnika Ivicu Ledenka, on se prijavio sljedeći za raspravu izvolite kolega.
Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Pa evo u raspravama u ime kluba raspravljao sam o konkretnim situacijama u arhipelagu šibensko-kninske županije, iznio konkretne podatke i probleme u Kornatima sa čagljevima i u Žirju sa opskrbom vode i u Kaprijama sa evo otvorenom školom, ali brodske linije su problematične i dakle sve ono dobro ulaganje na kraju se ne može na pravi način valorizirati i to su problemi.
Kornatari su naučili da uzgajaju masline i da čuvaju ovce. Ako vam stočni fond padne sa 6000 na svega 600 onda je to problematično, tome se treba sistemski posvetiti i baviti se. Demografija je problematična i na kopnu, a kamoli neće biti i na otocima. Mi smo 2009. imali po podacima 67 naseljenih otoka, a danas ih je 19 manje i to su ti mali otoci koji su potpuno drugačiji od velikih otoka koji imaju bliže infrastrukturu, koji su povezani i mostovima, koji su povezani dobrim brodskim linijama, jer tamo naprosto živi veći broj stanovnika i naravno da je onda to lakše i ekonomski isplativije odraditi.
Međutim, postoje mali otoci na kojima ljudi žele živjeti, ali nisu tako dobro povezani i to je problematika. I ako ne želimo i ako želimo da zadržimo i ovih 50 naseljenih otoka kažu 53, 48, dakle imamo razne publikacije da ne bi oni i dalje život na njima nestajao njima se treba posebno posvetiti, posebno ih izdvojiti u jednu posebnu kategoriju.
Spočitavali su nam evo i od strane HDZ-a kakvi su to neki naši prijedlozi što bi to na otocima se moglo raditi, pa smo spomenuli i pitanje interneta. Danas je u svijetu kažu 40-tak, a taj broj raste digitalnih nomada, ali oni traže brzi Internet na ovim otocima kojima mi spominjemo brzog interneta nema. Vidimo kako je Vlada propustila zbog lošeg nadzora prepustila je posao od 100 milijona eura jednoj tvrtki koja nije napravila posao i sad je to sve skupa propalo i mi smo izgubili sredstva, a to je bilo 2017. je odobreno jednako kad i za Pelješki most. Pelješki most je izgrađen hvala bogu, a ova sredstva su nestala. Nisu uložena da bismo kvalitetniju Internet mrežu provodili u Hrvatskoj i time smo mi u jednom trenutku smo bili druga destinacija za nomade iza Japana. Tu je bila ljestvica ona, hvalili smo se time. Međutim, sada polako nestajemo sa te karte. Prvo inflacija, skupi životni troškovi jer oni to ne žele, oni žele jeftinije naravno. Oni svoj posao nose sa sobom, a kad ga nose sa sobom trebaju brzi Internet. Mi im ga ne omogućavamo, tako da gubimo tu mogućnost da na te otoke i baš te male otoke dođu takvi ljudi, donesu svoj posao i doprinose kasnije zajednici. Također sam ovdje spomenuo što se dešava sa elektranama na obnovljive izvore energije na otocima? Tamo su instalirani kapaciteti 0,16%, dal je to mogućnost da se na otocima dešavaju neke poslovne aktivnosti? Očito nisu prepoznate u Hrvatskoj. Neću reći veliku mudrost kada kažem da je prosječna starost stanovnika na otocima iznad prosjeka RH, gotovo 30% trećina stanovnika je na otocima preko 65 godina, na kopnu u RH ukupna je 22%, dakle na kopnu još nešto i manje od toga. 60% ljudi od 15 do 64 godine, a svega je 12,5% onih do 14 godina. To je demografska slika. A kolko smo mi instalirali smještajnih kapaciteta za starije osobe na otocima, znate koliko? Pokrili smo 2,13% ukupnog broja starijih osoba od 65 godina, to je ispod naravno svih prosjeka ček i ne samo EU nego i RH.
Što ja sam svakodnevno u kontaktu sa ljudima, posebno pozdravljam evo s ovog mjesta i udrugu „Persika“ koja se bori na Kaprijima sa svim tim nedaćama i problemima, jako aktivno sudjeluje u svim aktivnostima i bori se za svoje Kaprije. Ima razne ideje, nažalost ne padaju na plodno tlo u Gradskoj upravi Grada Šibenika gdje je vladajući HDZ, očito nema sluha za njih, a oni kažu nama trebaju bolje linije. Nama se otvorila škola valjda poslije 20 godina tamo se otvorila, prerezala ona vrpca međutim brodskih linija nema. Učiteljica nekad ne može doći, a nekad ne može otić s otoka. To su problemi, brodske linije na takvim otocima moraju biti jednake kao u sezoni, ako želimo da ti otoci žive. A ako im mi ukinemo pola tih linija izvan sezone onda su tamo otežani, otežani uvjeti za život, a ti ljudi žele živjeti na otoku, raditi na kopnu il obrnuto. Dakle, ne bježe oni od života na otocima, ali moramo stvoriti preduvjet. Stoga svakako treba pozdraviti ova ulaganja evo kažu 527 miliona eura, ja sam kazao da su sredstva od 2022.-2024. padala sa 700, 650 evo sad na 520 zatvaraju se ciklusi naravno investicijski EU i tu je taj pad. Povećavaju se sredstva iz nacionalnih sredstava, a smanjuju europska sredstva i ja se nadam da trend smanjenja ulaganja u otoke se neće nastaviti.
Svi smo iznijeli primjedbe da je ovo izvješće napravljeno tako da smo mi vidjeli što se to ulagalo, ali rezultati toga ulaganja, dakle ciljevi koji su trebali biti ostvareni mi ih nismo ovdje mogli iščitati. Dakle, ako uložiš negdje 527 miliona eura konkretno onda očekuješ da se ispune neki određeni strateški ciljevi. Da li su ovdje ispunjeni strateški ciljevi? Ne znamo, mi samo možemo obilježiti podatke iz DZS-a i kazati da potencijala ima, da na otocima se može živjeti pa na ovim malim otocima kakvi su primjerice u šibenskom arhipelagu, na tim otocima je nekad bilo razvijeno i spužarstvo, nekad je bila razvijena poljoprivreda, dolaskom turizma napuštene su te određene poslovne aktivnosti, nema ih više, a turizam je sezonalan ne traje dugo.
Kakva su radna mjesta u sezonama? Takva da je prosječna plaća niža nego u ostatku Hrvatske na otocima i to smo kazali, 1050 eura naspram 1170 u Hrvatskoj neto plaća, dakle nisu kvalitetna radna mjesta. Znači nemate kvalitetna radna mjesta, nisu dugoročna i kava je perspektiva onda na otocima? Ne baš dobra ja bi rekao i ne treba biti puno pametan za to izjaviti. Svi podaci ukazuju da temelji nisu dobri za ostanak mladih obitelji i zato su ove starosne ljestvice na otocima te koje jesu, a kad već jesu zašto se tamo ne počne i sa realizacijom staračkih domova.
Dakle, ja držim da je još puno prostora u razvoju naših otoka ukoliko je temeljni cilj zadržati ljude na otoku, a poglavito u ovim malim otocima jer smo u posljednjih 15 godina na 19 njih ostali bez stanovnika. Oćemo li za 15 godina govoriti kako smo ostali bez još 20 otoka bez stanovnika? Oće li tamo sve preuzeti makija, a potencijali postoje, ali da bi potencijali bili iskorišteni moramo bolje, efikasnije ulagati i jasno kazati koji su temeljni ciljevi za otoke. U ovom izvješću to nije bilo vidljivo. Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam lijepa kolega. Imate jednu repliku onu zastupnice Irene Dragić, izvolite.
Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjednice. Poštovani kolega Ledenko, da istina je prometna povezanost je veliki problem, a i cijene karata su veliki problem. Naime, mi recimo danas do Dugog Otoka i natrag s povratnom kartom za automobil i dvije osobe možete letjeti u bilo koju europsku destinaciju. Ja se osobno sjećam prije nekakvih 15-ak, 20 godina ljudi su svaki drugi vikend ići dolje jer dolje imaju djedovinu, stare kuće, maslinike to treba održavati. Danas možda to uspiju svaki ne znam u dva mjeseca jedanput i to je veliki problem o kojem niko ne vodi računa. Ne možemo svi imati otočku iskaznicu jel to bi bila prevara. Kako i na koji način omogućiti ljudima koji dolje moraju održavati svoje kuće, svoje maslinike da mogu barem ne znam jednom mjesečno dolje otići po razumnim cijenama jel ove su cijene koje mnogi ljudi danas više ne mogu platiti?
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Izvolite odgovor.
Ledenko, Ivica (MOST)
Da točno u pravu ste kolegice Dragić, naravno da je to potrebno i da se mora subvencionirati svaka aktivnost na otocima. Nekada kada su ljudi živjeli na otocima čistili one makije, čistili svoje masline, čistili puteve nismo morali voditi brigu o protupožarnim bilo kakvim zaštitama, bilo je blaga, sada nema blaga pojeli ih čagljevi, nema ljudi, a oni koji žele njima onda se ne omogućava, ne daju im se pristupačne cijene. Jako ste dobro rekli, pa danas možete otići na sjever Norveške za taj novac koji morate platiti kartu za dvoje ljudi i vozilo evo tu do Dugog Otoka. Znam to područje, radio sam na području Zadra i Šibenika često sam putovao i znam kako se te cijene rade, dakle to je nevjervatno, a to je puno jeftinije nego da se šalju građevinske operative i da se rade protupožarni putevi i da se tamo zarasla makija rješava.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa. sada prelazimo na završne riječi u ime klubova, prvi je na redu zastupnik Ivan Dabo u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite zastupniče.
Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjena potpredsjednice HS-a, uvažena državna tajnice sa suradnikom, malobrojne kolege i kolegice saborski zastupnici.
Ne vidim kolegicu Borić, htio bi samo reći efekte hitne medicinske službe na otocima u 2024.g. kad su helikopterski letovi u pitanju 1578, a kad su brzo brodske intervencije 867. Pripomenut ću na što sam ponosan uslijed vremenskih neprilika na Rabu sa tom brzom brodicom u tri navrata došle su trudnice i Domu zdravlja u Novalji su porođene, na to mi je veliko zadovoljstvo.
Poštovani kolege zaključno, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024.g. jasno potvrđuju da politika prema hrvatskim otocima daje konkretne i mjerljive rezultate. Otoci danas nisu samo prostor posebnih izazova već sve više postaju prostor prilika, stabilni u gospodarskom smislu, otporniji u demografskom pogledu i sve bolje povezani sa ostatkom države.
Rast broja poduzetnika, povećanje zaposlenosti i rast plaća pokazuju da otočno gospodarstvo ide u dobrom smjeru, posebno je važno istaknuti da taj rast nije ostao samo na razini statistike već se pretvara u nova radna mjesta i bolji životni standard naših otočana. Istodobno vidljivo je da se gospodarstvo na otocima postupno diversificira, iako turizam ostaje ključna djelatnost jačaju i drugi sektori koji osiguravaju kontinuitet gospodarskih aktivnosti tijekom cijele godine. Uprava ta ravnoteža između turizma i ostalih gospodarskih grana predstavlja temelj dugoročne održivosti otočnih zajednica.
Kad govorimo o gospodarstvu važno je naglasiti ulogu mikro, malih i srednjih poduzetnika koji čine okosnicu otočne ekonomije, upravo oni nose svakodnevni život na otocima, stvaraju radna mjesta i osiguravaju lokalnu vitalnost. Istodobno jačanje srednjih poduzetnika dodatno učvršćuje gospodarsku strukturu i povezuje otočna gospodarstva sa nacionalnim i širim tržištem.
Demografski pokazatelji dodatno ohrabruju, iako se cijela Hrvatska suočava sa izazovima otoci pokazuju veću otpornost, osobito u zadržavanju mladih obitelji i stabilnosti školskog sustava. Pad broja učenika na otocima znatno je blaži nego na razini države što jasno potvrđuje da mjere usmjerene na kvalitetu života i dostupnost usluga daju rezultate. Rast obuhvata djece predškolskim odgojem dodatno potvrđuje taj pozitivni trend. U tom kontekstu posebno je važno istaknuti i pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima, kontinuiranja ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, dostupnost usluga i organizaciju zdravstvene skrbi doprinose većoj sigurnosti i kvaliteti života otočnog stanovništva. Iako su izazovi i dalje prisutni vidljiv je smjer unaprjeđenja sustava koji ide prema boljoj dostupnosti i učinkovitosti zdravstvene zaštite na otocima. Takvi rezultati nisu slučajni, oni su rezultat kontinuiranih ulaganja u infrastrukturu, prometnu povezanost i dostupnost javnih usluga, ali i ciljano osmišljenih mjera koji uvažavaju specifičnost otočnog prostora.
U tom smislu dodatni razvoj i modernizacija infrastrukturnih sustava od komunalne i prometne do društvene infrastrukture ostaju ključni preduvjeti za daljnji gospodarski i demografski napredak otočnih područja. Upravo takvim pristupom stvaramo preduvjete za održiv, kvalitetan i dugoročno siguran život na otocima.
Naravno izazovi i dalje postoje od potrebe za daljnjim jačanjem produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Zato je važno nastaviti sa ulaganjem, jačati postojeće mjere i dodatno unaprjeđivati zakonodavni okvir kako bismo osigurali kontinuitet …/Upadica Glasovac: Vrijeme./… pozitivnih trendova koje ovo izvješće jasno pokazuje. …/Upadica Glasovac: Hvala./… Zahvaljujem.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam lijepa.
Nastavljamo dalje sa Klubom zastupnika Centra, Nezavisne platforme Sjevera. Završnu riječ će uzeti zastupnik Damir Barbir, izvolite kolega.
Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjednice Glasovac.
Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici.
Danas smo pa dobar dio dana raspravljali o izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima iz 2024. godine. Odmah treba reći da je ovo izvješće zaista važno jer govori o jednom od najosjetljivijih i najvažnijih dijelova Hrvatske, našim otocima i odmah treba reći brojke na prvi pogled izgledaju zaista dobro. U 2024. godini u otoke je uloženo više od 527 milijuna eura, kada dodamo to na veće razdoblje u razdoblju od 2016. do 2024. godine, više od 4 milijarde eura. To su zaista ozbiljna sredstva, to je jedan vidljiv kontinuitet ulaganja i to je poruka da država ne odustaje od otoka. Ali pitanje koje si moramo postaviti nije koliko je uloženo nego kakav je učinak tih ulaganja i razvoj se ne mjeri iznosima, razvoj se mjeri kvalitetom života ljudi koji žive na našim otocima, a tu je slika vrlo jednostavna, da mi bilježimo rast. Prihodi otočkih poduzetnika rastu, zaposlenost raste, prosječna plaća raste i dostiže prema izvješću 1.050,00 eura. Bilježimo ponegdje čak i blagi rast stanovnika, to su pozitivni signali ali oni ne govore cijelu priču jer otočka stvarnost nije samo statistika. Iako i statistika govori da u nekim otocima vidimo veliki pad kao u otocima o kojima sam govorio kao što su Pag, Rab, Korčula pa i brojni drugi otoci pogotovo oni udaljeni gdje imamo zaista veliko osipanje ljudi. Otočna stvarnost ponavljam nije, nisu brojke, nije samo statistika, ona je svakodnevnica ljudi koji žive s problemima dostupnosti zdravstvene zaštite u prvom pogledu, a onda i drugim stvarima kao što su dostupnost prijevoza, problemi stanovanja, dostupnost interneta, problemima senzualnosti, zato moramo ići dublje da bi razumjeli ovu problematiku.
Prvo pitanje je struktura ulaganja, najveći dio u infrastrukturu, u promet, luke, ceste, gotovo 250 milijuna eura. To je važno, to sve treba priznati, bez povezanosti nema niti razvoja ali pitanje je što dolazi nakon infrastrukture, imamo li dovoljno ulaganja u ljude, u obrazovanje, u stanovanje, u dugoročne demografske mjere jer otoci se ne mogu razvijati samo kroz beton.
Drugo pitanje, ovisnost o europskim fondovima, to je zaista važno pitanje jer više od 90% ulaganja dolazi iz bespovratnih sredstava i to je dobro dok traje, a šta kada se ovaj ciklus završi. Već sada vidimo pad ulaganja od 11% u odnosu na prethodnu godinu i to nije slučajno, to je posljedica završetka EU projekata. To znači da moramo imati jaču nacionalnu politiku, ne ad hoc, ne projektno nego strateški.
Treće pitanje je kvalitete života. Da imamo rast broja djece u vrtićima, to je naravno dobar znak ali i dalje imamo problem dostupnosti zdravstvene zaštite. Imamo otoke gdje liječnik dolazi tek povremeno. Imamo situaciju gdje je odlazak na pregled logistički problem i to ne rješava ni jedan infrastrukturni projekt od ovih brojnih projekata, to rješava sustav.
Četvrto pitanje gospodarstvo, ponovno rast postoji ali struktura gospodarstva i dalje je pretežno sezonska. Turizam dominira, a to znači nestabilnost, to znači ovisnost, to znači da mladi i dalje odlaze jer ne vide na otocima sigurnu budućnost.
Peto pitanje je demografija. Bilježimo blag rast stanovništva ali to nije rezultat sustavne politike, to je posljedica kratkoročnih trendova. Ako želimo stvarni preokret moramo imati jasne mjere, stanovanje, porezne olakšice, dugoročne ugovore za radna mjesta i zato moramo bit iskreni. Ovo izvješće pokazuje određeni napredak ali ne pokazuje trajno i sustavno rješenje. Zato ga treba isključivo podržati kao jednu vid informacije. Ovo izvješće pokazuje ulaganja ali ne dokazuje održivost tih ulaganja.
Ovo je jedna informacija da se nešto dogodilo, nešto se pomaklo, brojevi su dobri ali zaista to nije dokaz da je posao završen i da je život na otoku dostojanstven i pravedan. Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Barbir.
Sada će zastupnica Ivana Marković uzeti riječ u ime Kluba zastupnika SDP-a, završno. Izvolite.
Marković, Ivana (SDP)
Evo nakon duge rasprave par još natuknica. Danas smo otvorili puno tema, važnih tema o otocima i životu na otocima i naravno da je uvijek to dobra prilika da se razgovara o stanovništvu, demografiji, da se razgovara o zdravstvu, kadrovima i svemu onome što čini jedan svakodnevni život. Naravno da se svi slažemo da su sva ulaganja dobro došla, da pozdravljamo sve projekte koji idu u korist otočne zajednice i da s takvim projektima treba nastaviti s time da uvijek moramo imati na umu da su otoci posebna kategorija koja treba, koju trebamo pomagati i posebno vrednovati. Kad razgovaramo o ovom izvješću, ponovit ću još jedan puta što je najveća zamjerka, a to je ovaj da smo nabrajali sve one projekte šta su se realizirali ali više-manje smo se svi složili pa čak i neki predstavnici većine, da bi bilo dobro, da bi bilo dobro radi svih nas i nekog putokaza ministarstva da se usporede sa nekim učincima, pogotovo oni, naravno da ne može sve ali neki podaci su mjerljivi kao npr. broj doktora, medicinskih sestara i slično pa da evo ako to može bit u nekom budućem izvješću.
Osim svih, osim tog negativnog osvrta ja moram pohvaliti i pomake jel bilo bi nepravedno da ne kažem da pohvaljujem program ITP-a koji smatram da je zaista jedan putokaz kako u budućnosti treba razvijati suradnju između JLS i županija odnosno …/Govornik se ne razumije./… i ministarstva i volila bi da takvih projekata odnosno sredstava u budućnosti bude više. Vidimo se u Tisnom na potpisivanje novih ugovora, također pohvaljujem i helikoptersku službu koja je barem što se tiče moga otoka, digla jedan standard više kod hitnog medicinskog prijevoza jel ono što smo imali prije je bilo ispod svog standarda, a pošto eto živim blizu, vidim svakodnevno blizu nogometnog igrališta gdje je jedan od mjesta za sletanje vidim koliko znači za otoke i toga treba biti u budućnosti i o tome ne možemo govoriti kao evo nešto Vlada je dala, to bi trebao bit standard, to bi trebao bit standard za sve otoke, za sve sredine, kao što bi standard trebao biti i doktori, ginekolozi, medicina rada i ne znam šta i kad razgovaramo o tome onda bi to trebalo bit pod normalno, a ne hvaliti se eto nešto je Vlada dala, to je ipak ustavna kategorija i dužnost je ove Vlade i svake druge Vlade da brine o toj ustavnoj kategoriji, ne samo na otocima nego diljem, diljem države.
Ovi još par minu… par minuta šta mi je ostalo želim posebno, a sad govorim i kao lokalna dužnosnica koja zna što znači raditi i surađivati sa hitnim i urgentnim službama, želim iskoristiti ovu priliku da u ime svog kluba i osobno pohvalim sve hitne službe, od doktora, medicinskih radnika, hitnih služba, vatrogasaca, medicinskih svih timova koji rade u teškim uvjetima, koji često improviziraju i po nevremenu i po svakakvim situacijama, oni su na neki način nositelji života na otoku i mi lokalni dužnosnici se na njih oslanjamo.
Za kraj, ja sam generacija koja je rođena na otoku, u domu zdravlja, kolega Bauk isto, isto tako, rođeni smo u Supetru, žalosti me gledati danas i to svi moramo napraviti jedan veliki iskorak da smo se sveli na to da raspravljamo evo već satima da otoci trebaju imat ne znam pedijatra i ginekologa i neka svima nama bude prioritet dužnost da se upravo ojačaju kadrovi na otocima, ne samo u zdravstvu, nego u školstvu, u predškolstvu jel oni su osnova ostanka mladih obitelji opstojnosti života na otocima.
Hvala predstavnicima ministarstva što su bili tu sa nama i vjerujem da će neke, barem se nadam da će neke naše sugestije uzeti u obzir, hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam kolegice Marković.
I posljednji prijavljeni klub je Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, a završnu riječ uzima zastupnik Ivica Ledenko.
Ledenko, Ivica (MOST)
Dakle da nekako sumiramo ovo, ove misli koje smo danas izrekli na temu otoka. Dosta važna tema i nije čudno da smo ostali evo gotovo do 19 sati ovdje, barem mi malobrojni. Dakle potrebno je zaustaviti loše trendove na otocima, ponovit ću ponovo, nisu jednaka, jednake mogućnosti svih otoka, velikih otoka, otoka povezanih mostovima i onih koji su mali otoci. Ja sam se danas najviše osvrnuo na te male otoke jer šibenski arhipelag, tamo odakle ja dolazim upravo ima te male otoke. Nekad se na tim otocima bavilo spužarstvom, poljoprivredom, došao je turizam, sve se okrenulo prema njemu, međutim taj turizam ima ono što se kaže je dvosjekli mač. On ima dvostruki utjecaj na demografiju hrvatskih otoka, ublažava depopulaciju, kao i ekonomski rast i privlačenje doseljenika, ali ne zaustavlja dugoročni pad stanovništva. Također opet zbog turizma rastu cijene nekretnina i najam, te je put mladih ljudi nažalost prema kopnu. Pa je primjerice tako kod Zlarina i kod Krapnja napravljena jedna studija koja je pokazala kako se život na tim otocima mijenjao, a on se mijenjao kažem od nekakvih djelatnosti, tu su bili ronioci, tu su bili spužvari, tu se radilo na neki način i uz poljoprivredu se život odvijao, živjelo je puno više stanovnika sa puno manje primanja nego danas, međutim ti otoci odumiru, to su mali otoci i oni trebaju posebnu određenu pažnju i treba ih izdvojiti iz ovog kongleromata ja bih rekao svih otoka. Evo kolega Dabo nije sada tu, drugačija je situacija na Novalji nego što je primjerice na Kapriju, na Žirju, to, to nisu uporedive situacije i tu treba voditi brigu jer nama se desilo da smo od 2009.g. do danas izgubili stanovništvo na 19 otoka. To je problematično, pa čak i u sigurnosnom smislu to su stražari na našem moru, neko, mi ne moramo imati ni topovnjače, ne moramo imati ni razarače, ni nosače aviona, mi imamo naše otoke, ali ako otoke zapustimo, ako zarastu u makiju, onda nećemo tamo imati više ništa. Kolegica Dragić je govorila koliko su skupe karte da netko ode na svoju djedovinu i da tamo počisti nešto. Pa je li jeftinije onda poslat jednu postrojbu vatrogasaca da tamo čisti požarne putove? Pa vjerujem da nije, trebamo stimulirati ljude da odlaze na svoju djedovinu, da je tamo obrađuju zemlju i tu treba izvršiti određene poticaje. Gdje su još mogućnosti za otoke? Digitalni nomadi, danas ih je 40 i više milijuna i rastu, oni nose sa sobom određenu poslovnu aktivnost, nosu, nosu posao sa sobom. Nekad smo bili druga destinacija iza Japana, sada smo potonili skroz dole jer je inflacija u Hrvatskoj, veći životni znači troškovi, interneta nema, propuštamo prilike i sredstva koja nam se nude iz EU. Starije stanovništvo na otocima je, zašto se tamo ne rješavaju smještajni kapaciteti za starije osobe. 2,13% je svega ljudi tamo, tamo smješteno, a starosna dob na otocima je veća od prosjeka u Hrvatskoj, svaki treći stanovnik je preko 65 godina. Kad dovedete starački dom, donijeli ste i zdravstvenu infrastrukturu i donijeli ste zdravstvene djelatnike i onda ste riješili zapravo dvije muhe ste ubili jednim udarcem. Tako kombiniraju zrele, pametne države, a mi tako ne kombiniramo. Otočne linije su ključne za te male otoke, ključno je da zadržimo linije u sezoni i izvan sezone jer to je onda mogućnost da tamo život raste i buja, da ljudi žive na otocima, rade na kopnu ili obrnuto. Dat ćemo im tu mogućnost. Ovako te mogućnosti nema. Dakle obnovljivi izvori energije rekao sam, instalirani su svega 0,16% na otocima i tu su mogućnosti ulaganja da se tamo dešavaju određene poslovne aktivnosti. Zaključno, izvješće o Zakonu o otocima je ok, 527 milijuna je utrošeno, nismo vidjeli koji su to ciljevi, da li prema tim ciljevima idemo, na kojem smo postotku da bismo došli do tih ciljeva, nema mjerljivih instrumenata u ovom izvješću. Hvala.
Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Ledenko.
Ovim zaključujem raspravu, zahvaljujem državnoj tajnici i suradniku i o ovoj točki glasovat ćemo kad se steknu uvjeti, a sutra ujutro nastavljamo sjednicu u 9,30 sati s točkom dnevnog reda Prijedlog odluke o proglašenju Nacionalnog dana posvojitelja.
Želim vam ugodan ostatak večeri i vidimo se sutra.
SJEDNICA PREKINUTA U 18,34 SATI.
81
Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini
27.03.2026.
Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o učincima provede Zakona o otocima u 2024. godini.
Podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prihvaća se navedeno izvješće.
Molim glasujmo.
130 glasova, 78 za, 41 suzdržan i 11 protiv.
Donesen je Zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF
Učitavanje