Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

79

  • Konačni prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 254
24.03.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na prvu točku, to je:

- Konačni prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 254.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i članaka 172 i 190 Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju seodredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno Članku 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik Žarko Tušek, međutim prije nego što on započne govoriti i ja mu dam riječ u ime Kluba SDP-a zatražila je stanku poštovana zastupnica Sanja Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Tražim stanku upravo kako bi kako je ono rekla kolegica Majda Burić maloprije preuzeli odgovornost za svoje rezultate.
Ja tražim stanku danas jer ovdje imamo prijedlog zakona koji uvodi što je pohvalno možemo reći digitalni teretni list, nešto što je EU donijela još u svom zakonodavstvu 2020.-2021. godine, međutim ono što građani imaju prilike vidjeti po pitanju Hrvatske željeznice jest zapravo 50 godina izuzetne zapuštenosti, a treba pritom reći da je Hrvatska prirodno geografski jako dobro prometno pozicionirana i na pravcima sjever – jug i na pravcima istok – zapad.
Međutim, i hrvatski građani umirovljenici koji su prometno izolirani, studenti koji ne mogu svakodnevno odlaziti na školovanje, radnici koji ne mogu svakodnevno odlaziti na posao jer su prometno izolirani trpe i pate. Evo konkretan primjer, neću se vraćati u prošlost zbog svjetonazora ali moram se vraćati zbog nekakvih činjenica.
Ajmo ovako od 1876. do 1877. godine Pula – Divača 144 kilometara željezničke pruge izgrađeno, 1948. do 1951. Lupoglav – Štalije 52 kilometra željezničke pruge izgrađeno, tada je prometovalo tom prugom 600 tisuća tona teretnog prometa.
Što dana s imamo? Pa dolazim iz Istarske županije jedne od najrazvijenijih županija u Hrvatskoj a tamo imamo potpuno rasulo, spaljenu zemlju po pitanju željeznice, građane drugog reda. Treba reći da čak nismo ni povezani, dakle prometno smo potpuno izolirani po pitanju željeznice što je jedinstven slučaj jedne članice EU po pitanju toga. Dakle, putovanje Zagreb – Pula traje oko 12 sati željeznicom, a pritom izlazite iz Rijeke iz vlaka i ulazite u Lopoglav do autobusa jer nema drugog nikakvog načina povezivanja.
Tako da vi možete pričati o digitalizaciji međutim postavlja se pitanje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… da što ste vi po pitanju željeznice uopće napravili, ništa

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Stanku je zatražila u ime kluba i poštovana zastupnica Marijana Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Pa evo potakla me na traženje stanke kolegica koja kaže da je u Istri spaljena zemlja što se tiče željeznica, e bome nije nego je u Dalmaciji. Sad ćemo se ovdje natjecati gdje je spaljenija zemlja što se željeznice tiče. Pa ja mislim da je stvarno Dalmacija tu prednjači.
Lička pruga misaona imenica, željeznica od Splita do zračne luke ne da je misaona imenica nego se sami HDZ-ovci u Kaštelima ne mogu sami sa sobom dogovoriti evo koliko godina, desetaka godina, nekoliko desetljeća kuda bi ta trasa trebala ići, a općenito i Hrvatska je zapravo u odnosu na Europu mi se ovdje hvalimo brzinama ne znam, radimo presice, režemo crvene vrpce kad postignemo brzinu blizu stotinjak kilometara na sat željeznica, dok u Europi, dok u svijetu imate željeznice koje ono idu brzinom munje. Dakle, željeznica ne stanuje u Hrvatskoj a pogotovo u Dalmaciji.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Evo, sad će u ime predlagatelja govoriti poštovani državni tajnik Žarko Tušek, imat će brojne replike prije nego što je riječ izustio već ima puste replike.
Izvolite kolega.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene kolegice i kolege zastupnici u Hrvatskom saboru, lijep pozdrav prije svega svima skupa. Ja ću kratko ovaj o ovome prijedlogu zakona koji je tehničke naravni, nekakve su bile izmjene između prvog i drugog čitanja pa ćemo ih prokomentirati pa ću se odmah budući da imam vremena, a biti će mi sada lakše nego možda kroz replike tada ću imati nešto manje vremena odmah osvrnuti na uvodne stanke kolegice Radolović i kolegice Puljak oko njihovih opservacija vezano za stanje sektora željeznice generalno.
Što se tiče samoga zakona, zakon je kao što znate i kao što svi vidimo u drugom čitanju zapravo se usklađujemo sa Uredbom EU o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevoz, Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštite, zaštite prava putnika koji je na snazi još tamo iz '90.-ih godina, također Uredbom o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta.
Člankom 42. nacrta konačnog prijedloga zakona uspostavlja se nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka o prijevozu tereta. Javna ovlast za uspostavljanje smještaja i razvoj, dostupnost, praćenje, ažuriranje i održavanje navedenog sustava prenijeta je na Agenciju za komercijalnu djelatnost na AKD znači.
Ključni ciljevi uključuju uvođenje elektroničkog teretnog lista i digitalnog procesa, jasno definiranje odgovornosti u multimodalnom prijevozu i kod više prijevoznika, razdvajanje pojmova upravitelj infrastrukture i željezničkih prijevoznika te jačanje pravne sigurnosti.
U konačnom prijedlogu zakona došlo je do određenih promjena u odnosu na prvo čitanje. Tako su u Članku 27. stavci 2. i 3. i 5. dorađeni u vezi sa krajnjim rokom. Članak 43. preformuliran je kako bi bio preciziran rok odgovora na prigovor i uvedena je pretpostavka odbijanja prigovora ukoliko prijevoznik ne odgovori u propisanom roku. U Članku 46. koji uređuje zastoj zastare stavak 2. sada glasi da zastara ne teče dok prijevoznik odlučuje o prigovoru nositelja prava od dana podnošenja prigovora do dana uručenja odgovora kojim je prigovor odbijen. Dok stavak 4. istog članka sada precizira da zastara u svakom slučaju nastavlja teći protekom roka u kojem je prijevoznik bio dužan odgovoriti na prigovor.
Slijedom navedenih izmjena i svega ostalog ukratko o samom prijedlogu zakona predlaže se ovom domu da se prihvati ovakav Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu u tekstu kako je predloženo.
E sada ako dozvolite odmah budući da imam nešto vremena pa da se poslije ne ponavljam makar će biti prilike i kroz replike, ali ovako mi je možda jednostavnije i lakše sve to skupa iskomunicirati.
Generalno, a to sam govorio već više puta ovdje u ovoj sabornici i bilo je prilike da se i kroz ostale prijedloge zakona koje se odnosi na prometni sektor i željeznički pogotovo govori o željeznici. Mi uistinu moramo reći da je Hrvatska u godinama koje su iza nas imala ozbiljne iskorake u razvoju svoje prometne infrastrukture u nizu sektora, prije svega u sektoru cestogradnje, izgradnje autocesta, državnih cesta, zaobilaznica i svega ostalog diljem RH i kao što vidite komparativno uspoređujući Hrvatsku i druge tu smo već sada u nekom nadstandardu. Također gledajući infrastrukturu mora, luka i svega ostalog stvarno jedna renesansa traje već dugi niz godina. Gledajući zračni promet, obnova zračnih luka, nabavka nove flote Croatia airlinesa, mislim da smo na visokoj razini, a i brojke putnika u svim tim lukama i jačanje hrvatskog turizma i ekonomije kroz zračni promet i svega onoga što on donosi, mislim da je više nego evidentno. Željeznica jest jedan sektor prometne infrastrukture koji ako gledamo unatrag 20 ili 30 godina uistinu nije bilo mogućnosti da crpi tu količinu sredstava koja je bila potrebna za njezinu revitalizaciju i modernizaciju. Da li se tamo negdje prije 20 ili 30 godina u promišljanju razvoja cijele prometne infrastrukture možda moglo promišljati drugačije, da li se moglo definirati drugačije, definirati drugačija dinamika prioriteta? Vjerojatno da ali niti jedan od onih projekata koji su u prošlosti napravljeni ne možemo iz današnjeg, s današnje pozicije ocijeniti da nije bio potreban, da nije bio važan poput povezivanja Dalmacije autocestom, poput razvoja drugih prometnih koridora prema Mađarskoj, prema Hrvatskom Zagorju autocestama, poput povezivanja Rijeke sa modernom cestom i autocestom. Ne možemo reći da svi ti silni projekti plus sve državne ceste nisu bili prioritetni i nisu bili važni. Do ulaska Hrvatske u EU nije postojalo ozbiljno, ozbiljni okvir, financijski okvir koji bi mogao biti dovoljno kapacitiran da u jednoj velikoj dinamici apsorbira potrebe i realizira sve ono što je potrebno za sektor željeznice u cijelosti i toga smo u potpunosti svi svjesni i od te odgovornosti te činjenice ne treba bježati. Željeznica je bila takva kakva je bila i ja osobno smatram da nema ozbiljne europske ekonomije, da nema ozbiljnog razvoja ruralnog prostora nigdje u Europi pa i u svijetu naravno, bez moderne i funkcionalne željeznice, pogotovo je to važno danas kada gledamo sve ove ostale situacije koje se događaju u geopolitičkome sigurnosnom okviru pa i evo ako želite i cijene energenata, svega ostalog što željeznica može ponuditi na jedan drugačiji način i jačanje standarda naših građana u cijelosti.
Ali ja ću reći samo nekoliko brojki sad ovo u startu pa da imate stvarni realni okvir oko toga što se danas događa. U proteklih 9 godina u željezničku infrastrukturu u RH je utrošeno 1,5 milijardi eura. 1,5 milijardi eura u revitalizaciju određenih pruga, u gradnju i završavanje određenih pruga i u nabavku novih vlakova. Trenutačno, trenutačno je aktivnih projekata od kojih 98% od ovog iznosa koji ću sada reći je u fazi građenja 1,7 milijardi eura onoga što se gradi u željezničkom sektoru danas i kroz nabavku vlakova u željezničkom sektoru plus drugi niz, niz drugih projekata u sigurnosnoj infrastrukturi i komunikacijskoj infrastrukturi u željeznici. 1,7 milijardi eura. Pred nama u narednih 6, 7, 8, 9, 10 godina otprilike kroz sve naše budžete je nekih 5 milijardi eura projekata i to neće biti dovoljno i to neće biti dovoljno jer razvoj projekta prema Dalmaciji o kojoj je govorila kolegica Puljak, u smislu da bi ta željeznica recimo konkretno povezivanja Dalmacije i Zagreba bilo na ovoj razini kako će biti sada kada otvorimo koridor prema mađarskoj granici, a to je dvokolosiječna moderna pruga diferencirana sa 160 km/h otprilike brzine, samo taj projekat prema Dalmaciji je minimalno 5 milijardi eura, je minimalno 5 milijardi eura i mi možemo govoriti o našim željama i mi možemo govoriti o našim snovima i trebamo željeti i trebamo sanjati ali trebamo i biti realni u okvirima naših kapaciteta koje imamo, u okvirima naših budžeta koje imamo i u okvirima strukturnih fondova EU koje možemo za željeznicu povući. No dobre su naznake da se cijela strateška politika prema prometnoj infrastrukturi na razini EU u ovom trenutku vrti oko željeznice i ja sam siguran da će se projekti u željezničkoj infrastrukturi u godinama koje su ispred nas još i više budžetirati, još i više podebljati.
Ali da bi realizacija bila uspješna nisu dovoljni samo budžeti. Potrebna je struka, potrebna je i znanost, potrebni su i projektanti, potrebni su i izvođači. Budimo realni i na ovo projekata što smo do sada realizirali, vidjeli smo probleme i u tim sektorima. Nažalost u Hrvatskoj trenutačno, a i u međunarodnim okvirima nije jednostavno naći ozbiljne projektantske konzorcije koji mogu u vrlo kratkom periodu isprojektirati, dovesti do projektnih zadataka rješenja i građevinskih dozvola, a samim time upogoniti građevinsku operativu da u jednom primjerenom roku realizira takve mega projekte.
Što se danas gradi u hrvatskoj željezničkoj infrastrukturi, samo da imate osjećaj. Koridor prema mađarskoj granici polovicom ove godine bi će u oba dva kolosijeka pušten potpuno u promet, nakon toga slijedi završetak sigurnosnih sustava. Vrijednost tog projekta je gotovo 700 milijuna eura. Evo očekujemo ovih dana odluku DECOM-a o slučaju Hrvatski Leskovac-Karlovac i nakon toga odabir novog izvođača radova, projekat vrijedan 300 milijuna eura. Očekujemo u naredna dva tjedna odluku Vlade RH oko financiranja projekta Dugo Selo-Novska. Sam projekat gotovo 700 milijuna eura kolegice i kolege plus još gotovo 200 milijuna eura koje ćemo osigurati kako bismo Županijskim upravama za ceste Sisačko-Moslavačke županije i Zagrebačke županije omogućili financiranje sve, sve popratne cestovne infrastrukture za koji oni nemaju budžeta, budžete kako bi taj projekat zaživio kompletno, kompletno u cijelosti. Trenutačno se obnavlja pruga između Varaždina i Koprivnice, vrijednost aktivna projekta, projekta je 200 milijuna eura. Radi se na pruzi prema Kninu, Zadar-Knin znači mrtva pruga, sada se na njoj gradi gotovo 80 milijuna eura. U Istri o kojoj je govorila kolegica Radolović trenutačno je aktivan projekat obnove jednog kraka istarske pruge 55 milijuna eura. Kompletna prometna infrastruktura, željeznička infrastruktura prstena grada Zagreba,Zagreb prema zapadu, Savski Marof je završena, prema Hrvatskom zagorju Zaboku završena, Krapina završena, projekti u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna eura itd. da ne nabrajam.
Ja ne znam da li vi to možete dimenzionirati i da li ako želimo o tome objektivno razgovarati da smo svi realno svjesni što se u ovom trenutku u Hrvatskoj događa. Mi u ovom trenutku niti imamo građevinske operative, niti imamo općenito struke niti mogućnosti pa sve i da imamo da se još dodatno na sve te silne projekte koji su nekoliko milijardi eura aktivira još novih milijardi, 5 milijardi EU projekata kada bi tih projekata bilo.
Gledajući iz pozicije interesa recimo Dalmacije meni je potpuno jasno da ljudi iz Dalmacije i zastupnici iz Dalmacije neovisno o tome koje političke boje dolaze uopće nebitno je koje su stranke smatraju i opravdano smatraju da Split i Zagreb moraju biti povezane modernom željeznicom. I to je potpuno logično ja to razumijem ali se trebamo dimenzionirati i staviti u nekakve okvire jer mi paralelno u ovom trenutku razvijamo koridor, strateški koridor povezivanja Zagreba i Rijeke kako bismo dodatno upogonili kapacitete luke Rijeka. Radi se o sigurnosnom i vojnom koridoru prvoklasnog značenja za Europu u cijelosti u ovom trenutku gdje očekujemo u narednih 2 do 3 godine početak radova i realizaciju projekata u 7 godina teško gotovo 3 milijarde eura. Ako taj projekat pokrenemo u tom vremenskom periodu to će biti najveći pojedinačni infrastrukturni prometni projekat u Europi u ovome trenutku. Znači uz sve to skupa naravno treba razvijati i osnovne koridore.
Što se tiče pruge prema Dalmaciji mi smo u izradi kompletne studijske dokumentacije za cijelu tu prugu. To nije bilo kakva studijska dokumentacija. Ta dokumentacija košta 5 milijuna eura i očekujemo nakon toga i dokumentaciju sa završenim lokacijskim dozvolama. Radimo na remontovima i sigurnosnim sustavima na cijeloj trasi kako bismo ubrzali povezivanje Zagreba i Splita po postojećoj trasi, do Knina smo sa time gotovi, ove godine krećemo od Knina dalje prema Splitu. Samim time ćemo ubrzati protok prometa između Zagreba i Splita za nekakvih 2,5 do 3 sata i novi luksuzni vlakovi koje proizvodi Končar, nedavno ste imali prilike vidjeti u medijima posjetu nas kao resora našeg društva tvornici Končar gdje smo gledali, po prvi put da smo vidjeli taj novi, novi vlak koji će voziti od jeseni ove godine, biti će ih 6 u prvoj tranši nakon toga 5 novih već naručeno i ugovoreno, ide na prugu prema Splitu kako bi se uz smanjenje brzine povećao i komfor ljudi koji se voze na relaciji Split – Zagreb u jedno visokokvalitetnim, visoko komfornim i luksuznim vlakovima.
Radimo i na rješenju teme Trogir i zrač… zračne luke kao što ste vi rekli kolegice Puljak i ja mislim da smo konačno riješili problem trase ali neka se o tome izjasne ljudi koji, koji žive lokalno. Ako se oni o tome izjasne mislim da je u potpunosti normalno da taj projekat ide u projektnu i studijsku fazu i da ga počnemo i dalje projektirati jer je to jasno, govorimo zapravo o nekakvom prstenu grada Splita i jednoj dinamici gradskog prijevoza grada Splita plus prijevoz putnika iz zračne luke prema, prema gradu Splitu.
Da vas ne davim sa svim tim silnim podacima i detaljima uistinu budite stvarno svjesni da je željeznica u ovom trenutku u potpunom fokusu ne samo nas kao resora nego Vlade RH u cijelosti, ona je u potpunom fokusu EU i Europske komisije. Vidjet ćete uskoro na inicijativi Tri mora govorit će se i o nekim drugim mega projektima u željeznici i mi pripremamo nekoliko mega projekata u željeznici pa i jedan megaprojekat prema Dalmaciji. Ja se nadam da će to zaživjeti. Ne bih danas o tome govorio, komunicirat ćemo o tome kada, kada dođe vrijeme. Tako da jednostavno gledamo to na način da jednostavno pokušavamo definirati prioritete, učiniti sve kako bi naša operativna snaga provođenja projekata bila brža, kako bismo okupili najbolje što ima hrvatska projektantska struka, što ima hrvatsko građenje.
Važno je da na svim tim projektima razvijamo i domaću industriju i domaću pamet kako to radimo u putničkom prijevozu gdje smo u zadnjih 9 godina nabavili 70 novih vlakova. Danas je ugovoreno 19 novih vlakova, a ove godine ćemo raspisati natječaj, ja se, ja vas uvjeravam ugovoriti još i 31 novi vlak. Te vlakove gradimo u ovom trenutku sa Končarom. Mislim da na to moramo biti ponosni jer podržavamo naš know-how, našu pamet, našu industriju. Ja sam siguran da će nakon ovih referenci koje je Končar dobio ovdje u Hrvatskoj taj vlak postati izvozna komponenta Hrvatske na području EU. Posebni prototip baterijskog vlaka hrvatski prototip, posebni prototip elektrobaterijskog vlaka i hibridnog visokog komfornog vlaka koji će evo ove godine vidjeti svoje svjetlo dana.
Tako da kada sve to skupa gledam ja ne mogu reći da sam nezadovoljan, ali ja mogu razumjeti da ljudi sve to skupa gledaju na način da svatko gleda prioritete svoga kraja, da svatko ima osjećaj za potrebe svoga kraja i da nam je svima skupa razvoj željeznice u ovom trenutku postao potpuni fokus. Samim time i vaše polemike doživljavamo konstruktivno na način da uistinu želite dobro sustavu u cijelosti, sektoru u cijelosti jer i razvoju, razvoju Hrvatske, razvoju Hrvatske u cijelosti.
Tako da eto ja se veselim onome što se danas događa i onome što je ispred nas uvažavajući i respektirajući činjenicu da u prošlosti uistinu jest došlo do jednog ozbiljnog, neću reći devastacije ali ranjavanja željezničkog sektora u RH. Samim time i početne pozicije za ovaj investicijski ciklus nisu bile najbolje, bilo je i nesnalaženja, ja ću to uistinu reći i kod nas u sektoru i u HŽ-u kao krovnome društvu koje provodi te projekte, jednostavno odgovoriti na tu količinu projekata u tako kratkom vremenu kojih nije bilo godinama u RH, trebamo i toga biti svjesni nije bilo jednostavno, ali evo ono što je danas jest realizacija velikih brojki i projektiranje i ono što je ispred nas još tri puta barem toliko u narednih 6 do 7 godina. Znači 1,7 milijardi aktivnih projekata u željeznici i gotovo 5 milijardi osiguranih projekata ispred nas, a ako će biti sredstava za više ja se nadam da će to biti još i puno više.
Eto i sami vidite najveći svjetski konzorciji dolaze u Hrvatsku iz Indije, iz Turske, iz Španjolske kako bi se svi uključili u ove silne projekte u Hrvatskoj. Naša je briga da oni u svojim podugovaranjima uzimaju što je to više moguće hrvatskih podizvođača, pameti i struke i u segmentu građenja i u segmentu razvoja projekata i u segmentu razvoja sigurnosnih sustava i svega ostalog što Hrvatska ima i što hrvatski know-how u ovom trenutku ima.
Eto, toliko od mene uvodnopa biti će prilike kroz raspravu da se eventualno osvrnem i na neke druge detalje, hvala vam lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
Dobar dan svima.
Imate na uvodno izlaganje koliko sam uspjela vidjet 19 replika, stoga ćemo pričekati da dođete na vaše mjesto, pa da krenemo s replikama.
Možemo započeti? Ste spremni državni tajniče?
…/Upadica Tušek: Jesam./…
Dobro, prva replika zastupnica Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Poštovani, evo ne znam odakle bi počela komentirat ovo vaše izlaganje, mogu samo reći da se iz njega vidi da je Dalmacija ovoj Vladi zaista rezervna opcija koja dođe na kraju kad se sve drugo završi, kad svi projekti završe jer vi ste ovdje sad upravo rekli, pa slušajte, stavite se u okvir, radi se sad Zagreb, Rijeka, pa eto sigurnosno važno je taj projekt, ovo ono, pa kad dođete na red. E pa Dalmacija nije rezervna opcija, to da mi dođemo na red čekamo ne znam 50.g., čeka li, čekamo na red recimo kad već govorimo o prometu i o brzoj cesti Trogir-Omiš koju čekamo isto 50.g., a i ta cesta je žrtva riječke obilaznice, uvijek nekako Rijeka ispred nas dođe. Dakle jedno jednostavno pitanje, a ovo neću ni komentirat ovo željeznica do zračne luke neka se dogovore, pa dogovaraju se već 30.g., a nikako da se dogovore, ali jasno pitanje, kad će…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…modernizacija ličke pruge i kad će iz Zagreba do Splita…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…moć se putovat manje od 10 sati, kad?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Tušek, Žarko (HDZ)
Uvažena zastupnice Puljak, modernizacija ličke pruge već traje i danas se ne putuje 10 sati, makar ono kolko se putuje zasigurno nije dovoljno i nije dovoljno dobro. Implementacijom sigurnosnih sustava na cijeloj trasi koja će biti razvijena ukupno od danas ja bih rekao narednih godinu i pol do dvije dana, mi ćemo imati brzinu između Zagreba i Splitu u brzim vlakovima i to visokokomfornim vlakovima otprilike dinamiku vožnje na razini 5 sati i to je ono što je činjenica i to je ono što je realnost. Ja razumijem da se vi obraćate svojim glasačima i biračima i da je najlakše reći ili uzbuditi ljude u Dalmaciji i reći im gledajte rade gore u Istri i rade u Slavoniji, a vas nitko ne ferma ni 5%. To naravno nije istina, razvoj projekta prema Rijeci nije od interesa samo Rijeke nego Hrvatske i Europe u cijelosti, hrvatske ekonomije u cijelosti, ali ono što je važno za reći, promjenom TEN-T koridora 2024.g. znači mreže TEN-T koridora dalmatinska pruga je ušla u mrežu TEN-T koridora, samim time je postala podatna za europsko financiranje. To je bio preduvjet…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… drugog razvoja te pruge.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izazvali ste povredu Poslovnika, zastupnice Puljak u čemu je povrijeđen?

Puljak, Marijana (Centar)
Pa povrijedio je čl. 238., dakle uvrijedio je sve građane Dalmacije jer ovako im se obraćat kao evo ne događa se ono što vi kažete građani Dalmacije su važni. Kako su važni čovječe, kako su važni, čekamo na tu prugu i da, i da ne vozi pruga 10 sati? Pa dajte mi nabrojite koliko puta pruga stane, pa se ljudi prebace u autobus, pa se autobusom voze neko vrijeme i onda opet uđu u vlak i dođu, znači kombinacija, imate multimodalno…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…multimodalno prometno rješenje…
…/Upadica Glasovac: S obzirom…/…
… od Zagreba do Splita.

Glasovac, Sabina (SDP)
…dobro, s obzirom da je ovo bila replika izričem vam opomenu temeljem čl. 239..
Nastavljamo s replikama, zastupniče Piletić izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjednice.
Državni tajniče, bilo vam je jasno od prvog dana kad ste došli sa modernizacijom ovog zakona da će zapravo cijela rasprava ić na modernizaciju same željeznice. Od prvog dana ove Vlade zajedno sa JLPS radi se projektna dokumentacija i izmjenjuju prostorni planovi kako bi se izgradio drugi kolosijek pruge Dugo Selo – Novska, nekadašnjeg 10. željezničkog paneuropskog koridora dakle međunarodne trase koja život znači ne samo za veći dio Hrvatske nego i za Slavoniju. S obzirom da je u srpnju završen postupak javne nabave, ja vas molim da iskoristite svoje vrijeme za odgovor, da podsjetite još jedanput o kojoj investiciji je riječ, što to znači dakle i za Zagreb, za susjedne države, ali isto tako i za prometovanje ljudi i roba samom Slavonijom.

Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajnik odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem uvaženom zastupniku Piletiću. Vi, vi uvaženi zastupniče dobro znate, a i kao ministar ste se trudili i doprinjeti i sami budući da dolazite iz tog kraja kako bi se taj projekat dinamizirao i što je to prije moguće realizirao. U kojoj smo mi sada trenutačno fazi? Mi smo u fazi da očekujemo odluku Vlade o financiranju narednih tjedan do dva dana, sva mišljenja su dobivena svih resornih ministarstava. Samim time kreće odluka o odabiru i ja evo apeliram ako je to moguće na razum svih aktera u tom procesu da žalbi bude što je to više, što je to manje moguće, a onda je na našim institucijama koje žalbe rješavaju da ih ukoliko je to moguće naravno savjesno, stručno i odgovorno rješavaju što je to promptnije moguće kako bismo što, što prije mogli doći do faze ugovaranja, ja se nadam da je to moguće ove godine. Sam projekat je u vrijednosti gotovo 900 milijuna eura sa popratnom infrastrukturom, što sam danas i ovdje govorio. Mislim da je ogromna stvar za žitelje tog kraja da znaju i za županijske uprave za župane tog kraja da znaju da će uz prugu biti obnovljena i sva popratna infrastruktura. Radi se o najvećem projektu u povijesti hrvatskog prometnog sektora do sada ikada eto.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, vaš resorni ministar stalno govori već 10.g. o 1,5 milijardi eura ulaganja u HŽ, međutim ja vas pitam gdje je taj novac otišao? Konkretno, u Istarskoj županiji dakle od 144 km željezničke pruge ova Vlada nije obnovila jedna jedini metar željezničke pruge. Ono što je planirano, planirala je obnova nekakvih 50 km i pazite sad, planiran je upgrade, sad vlakovi voze 50 km/h, vozit će 80 km/h, a nekakav prosjek EU je 120. Kako komentirate činjenicu da u nama pokrajnim zemljama Italiji i Sloveniji vlakovi voze i 260 km/h, da su bili spremni sjesti za stol i iz Italije i Slovenije jer im je zbog razvoja gospodarstva turizma u interesu za ostvarenje velikog prekograničnog projekta, a da su jednostavno HŽ bile toliko trome da čak nisu uspjele niti preuzeti tuđi nou-hau.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Tušek, Žarko (HDZ)
Što se tiče projekata koji su realizirani poštovana gđo. zastupnice evo ja ću vam dati, pa eto možete svaki taj projekat onda s jednom kvačicom na Facebooku označiti kao uspješan, ima ih pobrojanih svih koji su do sada realizirani i svih koji su do sada aktivni. Svi koji su realizirani i koji su aktivni evo tu su svi kod mene, ja ću vam dati to nakon, nakon ovog tu našeg druženja danas pa ćete eto vi to pohvaliti i realno komunicirati u javnosti. Što se tiče Istre, trenutno imamo aktivni projekat od 55 milijuna eura u Istri koji se realizira plus što radimo studijsku dokumentaciju za povezivanje Istre i novog tunela preko Učke itd. Znači ja mogu razumjeti da to u Istri nije, nije, nije možda vama nije interesantno ali to nisu mali, nisu mali projekti. Što se tiče high speed željeznice u ovako kratkom vremenu teško mi je to objasniti ali tu ste malo moram reći, vi ste nemojte mi zamjeriti pobrkali lončine. High speed željeznica se gradi posebno, to su posebni koridori koji povezuje samo velike urbane aglomeracije sa više, više milijuna ljudi sa velike gradove. Znači Hrvatska ih u ovom trenutku ne gradi gospođo zastupnice jer ih ne gradi niti …/Upadica Glasovac: Hvala./… jedna susjedna zemlja osim Italije, Njemačke, ovih …/Upadica Glasovac: Hvala./… velikih koji imaju takve gradove.

Glasovac, Sabina (SDP)
Molim vas držite se u okvirima predviđenog vremena za odgovor. Slijedeća replika zastupnice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo poštovana potpredsjednice.
Uvaženi državni tajniče, ja ću se vratiti na predloženi zakon koji je isključivo usmjeren na ugovore u prijevozu tereta i nužan je radi osiguravanja potpune usklađenosti s europskim pravnim okvirom, modernizacije samog pravila u pogledu digitalizacije ali multimodealnosti i jačanja pravne sigurnosti gospodarskih subjekata i stvaranja uvjeta za povećanje konkurentnosti na tržištu. Ovim zakonom se dodatno usklađujemo i s pravnom stečevinom EU posebno u dijelu koji se odnosi na otvaranje tržišta i standarda javnih usluga, međutim to nije samo formalna obveza nego je to i prilika pa evo interesira me, možete li mi odgovoriti otvara li ovaj zakon priliku da povučemo više sredstava iz europskih fondova, prilika da moderniziramo infrastrukturu ali i prilika da HŽ učinimo konkurentnima na europskoj razini. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala, izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem vama uvažena zastupnice na konkretnoj diskusiji oko ovog prijedloga zakona. Da, na sve što ste rekli odgovor je naravno da, to je dio paketa zakona koji moramo i direktiva koju moramo usvojiti kako bi željeznica bila u svakom segmentu modernizirana. Ovaj zakon dominantno je orijentiran prema gospodarskom prijevozu, prema cargo prijevozu. Treba reći u ovom trenutku da cargo prijevoz trpi velike, velike gubitke. Ne u Hrvatskoj nego u Europi u cijelosti, da teret i roba padaju, da je, da je skupoća, cijena samim time veća. Da je sve to povezano sa velike, uz velike ove ekonomske i geo, geopolitičke i sigurnosne rizike koji se događaju i uz krize koji se događaju, da se proizvođači vagona u ovom trenutku diljem Europe, veliki proizvođači gase i da eto i ovakav jedan zakon na tehničkoj naravi koji će digitalizirati poslovanje zasigurno će povećati produktivnost naše domaće cargo kompanije ali i privatnih cargo prijevoznika, budući da treba biti u potpunosti ovdje otvoren i jasan. Cargo usluga i cargo prijevoz u željeznici je potpuno liberaliziran, znači postoje uvjeti pod kojima se na to tržište može ući ali naš cargo, HŽ Cargo je u ovom trenutku daleko najveći prijevoznik na području RH.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika, zastupnik Kralj izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala puno potpredsjednice.
Državni tajniče i suradnici pa evo danas svako spominje pruge iz svog kraja pa ću tako i ja. Mene zanima pruga Dugo Selo-Križevci koja se gradi već 10 godina. Mislim da je rok za završetak je bio 2021. godina. Pa evo bez da nekakve namjere za kritikom samo me zanima me ovako, da li znamo kad će biti napokon gotova ta pruga i ono šta je još važnije kad jednom bude, bude ona i gotova koliko nekakvih dodatnih vlakova ste predvidjeli na, na, na toj pruzi znači prema Vrbovcu i Križevcima jer svi znamo zapravo koliko je to važno. Znači nije dovoljno samo da se pruga izgradi da bi dobili sve benefite od pruge, od putovanja željeznicom pogotovo u vrijeme kad nafta ide gore, jako je važno da dobijemo i te ekstra vlakove. Evo, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajnik odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Evo zahvaljujem zastupniku Kralju na, na, na pitanju. Taj projekat je sigurno rak rana željezničkog sektora i prometnog sektora u cijelosti zbog svih silnih problema koji su se tokom godina događali u njegovoj realizaciji. Postojala je jedna dobra inicijativa i, i, i, i interes da se hrvatski konzorcij, građevinski tada tih godina uključi u taj projekat, nažalost taj konzorcij je završio kako je završio u okviru međusobnih polemika, prijepora i konflikata. Ali eto od prije godinu i pol dana promjenom konzorcija na čelo je došla hrvatska kompanija Dalekovod tog konzorcija i od tada se projekat na mjesečnoj razini evolira i razvija potpunom dinamikom. Mi ćemo polovicom ove godine kompletno završiti Dugo Selo-Križevci. Samim time se već implementiraju sigurnosni sustavi. Taj projekat je bitan ali bitan je i njegov daljnji nastavak prema Koprivnici koji također završava turska kompanije Đengis. Očekujemo da će i taj projekat u građevinskom smislu biti kompletno završen polovicom ove godine. Samim tim ide još implementacija SOS sustava, a onda ja vjerujem i puna brzina te pruge i novi vlakovi iz svih ovih vlakova koje smo naručili, dominantno će velik dio vlakova ići na tu prugu. Samim time biti će …/Upadica Glasovac: Hvala./… i veća frekvencija vlakova.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajniče svakako željeznički promet je zaslužio napokon dobivenu pažnju odnosno modernizaciju i revitalizaciju. Željeznica je važna za teretni prijevoz, važna je za gospodarstvo ali naravno i za mobilnost građana. I ja ću priupitati za jednu moju lokalnu prugu. Niste spomenuli dionicu Banova Jaruga-Daruvar. Trenutno se radi na prvoj poddionici Banova-Pakrac, a druga poddionica je Pakrac-Daruvar. Zanima me kako napreduje taj projekat, da li je moguće nakon završetka prve poddionice koristiti željezničku prugu dakle Banova Jaruga-Pakrac ili će se čekati cjeloviti završetak. Naime, trenutno se teški teretni prijevoz npr. kamena i sličnih stvari prijevozi preko cesta, ponajviše lokalnih i zbog samog rasterećenja ali i smanjenja oštećenja cesta postavljam to pitanje. Dakle o mogućnosti korištenja jedne poddionice.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Odgovor državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Uvažena kolegice projekat je u, u fazi razvoja i građenja. U ovom trenutku vrijednost tog projekta je 51,3 milijuna eura, eto to je recimo jedna cifra koju ovako kad čovjek kaže do nedavno su to bili iznosi koje smo mogli samo sanjati. Danas eto na jednoj dionici Banova Jaruga kako ste, kako ste vi rekli kod vas se razvija jedan takav projekat. Zasigurno da ćemo obnovom te pruge u potpunosti staviti prugu u funkciju. Daljnji razvoj projekta u tehničkom smislu, tu ste me malo zatekli sa, sa, sa pitanjem. Dajte mi samo malo da se konzultiram tu sa svojim kolegama, suradnicima pa ću vam nakon, nakon same rasprave točno reći ili mi se možete direktno, direktno obratiti ali generalno mi razvijamo cijeli taj koridor. To je koridor na regionalnim prugama koje financiramo iz europ… zajma Europske investicijske banke koji smo u iznosu od milijardu eura upravo, nešto manje od milijardu eura upravo digli, mi kao sektor i Vlada RH odlukom ovog ovdje doma, Hrvatskog sabora, kako bismo tu prugu i te pruge mogli generalno obnoviti diljem RH. I neće biti dovoljno samo da vam kažem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa poštovana predsjedavajuća.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, modernizacija i usklađivanje s europskim propisima je svakako u redu ako ide u smjeru tržišne efikasnost, međutim da li je to garancija da će ta efikasnost biti i u službi ljudi. Javna usluga svakako mora biti, služiti građanima jednako dostupno i pravedno. Vi ste danas ovdje spomenuli više pruga i spomenuli ste u Zagorju prugu prema Zaboku i Krapini što je sigurno poboljšalo život građanima koji tamo žive.
Moje pitanje vama je šta je sa prugom istočnog dijela Zagorja, što je s prugom Bedekovčina, Zlatar Bistrica, Konjščina, Budinščina prema Varaždinu jer i tamo bi ljudi bili sretni kada bi pruga bila obnovljena, kada bi vlakovi brže se kretali i kada bi brže stizali do svog cilja odnosno do Zagreba ili Varaždina.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor državni tajniče.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem zastupnici Auguštan Pentek, pa vi zastupnice znate odgovor i sami na pitanje, ali vam zahvaljujem što ste mi dali prilike da ja to kažem ovdje jel tako. Tako da eto planiranim razvojem socijalno klimatskog fonda ove godine ja očekujem da će Europska komisija odobriti socijalno klimatski fond. Kroz taj socijalno klimatski fond predviđen je jedan posebni željeznički projekat a to je obnova pruge između Zagreba i Varaždina na dionici Zabok – Budinščina sa potpunom obnovom parkirališta i parkirnih …/Govornik se ne razumije./… sustava i četiri kolodvora na toj prugi uključno i kolodvor u Zlatar Bistrici, Budinščini, Bedekovčini i Konjščini. Vrijednost tog projekta prema nekim indikativnim procjenama je 193 milijuna eura.
Ja očekujem da će se odmah po odobrenju socijalnog klimatskog fonda krenuti u objavu natječaja. Ideja je HŽ Infrastrukture da bi se taj natječaj realizirao kroz tzv. žuti FIDIC znači projektiranje i građenje. Imamo okvir i rok …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… tako za to. Tako da vjerujem, to je projekat koji je pred nama i velika stvar za Hrvatsko zagorje i za Varaždin u cijelosti.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnik Mandić, izvolite.

Mandić, Damir (HDZ)
Hvala poštovana potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče, pa evo danas smo čuli mogli smo i naučiti koje sve dionice pruga imamo u Hrvatskoj pa ću i ja o jednoj koja je važna za Karlovac. Naravno radi se o dionici Leskovac, Hrvatski Leskovac – Karlovac. Mogu i sam svjedočiti da je dosad na toj dionici odrađene su pružne građevine, podvožnjaci, nadvožnjaci čak u Karlovcu je odrađena i jedna zamjenska cesta jer se dokida pružni prijelaz. E sad naravno spomenuli ste u svom govoru ovaj dio koji je vezan za potpisivanje odnosno nastavak, nastavak radova. Naravno da nas u Karlovcu zanima ustvari kad bi to krenulo i kad bi taj projekt bio gotov jer on je sam po sebi razvojni projekt za grad Karlovac.
Mogu isto tako svjedočiti da vlakovi koji voze na relaciji Karlovac – Zagreb su stvarno visokog komfora. Naravno ovaj drugi kolosijek bi doprinio brzini.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem zastupniku Mandiću, gradonačelniku Karlovca. Ukratko evo ja, da ja to ne govorim ja ću samo naznačiti danas ili sutra će mediji sigurno reći jednu lijepu vijest vezano za daljnji razvoj tog projekta. Mi očekujemo vrlo skoro ugovaranje s obzirom da evo prema nekim informacijama sve ide svojim tokom i da ćemo moći odabranog izvođača radova odabrati, samim time krenuti u ugovaranje i odmah u realizaciju promptnu iste sekunde tog projekta vrijednosti 360 milijuna eura budući da je taj projekat uredno i prvi krak, službeni prvi krak ajmo to tako reći nizinske pruge a naravno i razvoja pruge, pruge prema Dalmaciji.
Radi se o megaprojektu od 360 milijuna eura gdje su objekti već dosada gotovi. To ste vi i dobro konstatirali. Znači jedan dio projekta je gotov, sada kreće modernizacija i gradnja novog kolosijeka i jednostavno stavljanje te pruge u razinu kako se danas pruge grade diljem RH. Znači eto tu smo krećemo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče ovaj zakon u pravilu rješava većinom tehnička pitanja ali u potpunosti ne daje širu viziju samog razvoja željezničkog sustava u RH pa me zanima da li se on uopće uklapa u neku dugoročnu strategiju odnosno postoji li jasna državna vizija tog razvoja, a pitam iz razloga što smo prošle godine imali priliku čitati da HŽ nabavlja 13 novih vlakova koji će ići brzinom od 160 kilometara na sat isto ti će voziti od Zagreba prema Koprivnici i prema Osijeku, a svi znamo da dionica od Osijeka prema Zagrebu trenutačne pruge apsolutno ja mislim ne podržava te brzine i da evo u Osijeku već godinama imamo novi željeznički kolodvor koji zjapi prazan, potrebno je održavanje. Pa me zanima oko te vizije dugoročne kad recimo će i konkretno od Osijeka prema Zagrebu voziti brzi vlakovi jer vidim da će isporuka već biti početkom slijedeće godine, prvog kontingenta.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sada će odgovorit državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zakon je prije svega orijentira na, na efikasnije upravljanje sektorom gospodarskog prijevoza, a ovo što ste vi uvaženi kolega rekli, naravno paralelno sa razvija infrastruktura, paralelno se naručuju vlakovi. Nije 13 vlakova u ovom trenutku je u proizvodnji 19 već vlakova, isporučeno je 70 vlakova i nekakav je plan da bi se tokom ove godine što kroz socijalno klimatski fond, što kroz …/Govornik se ne razumije./… fond naručilo još 36 novih vlakova što elektrodizelskih hibridnih luksuznih, što baterijskih, što elektrobaterijskih vlakova. Svi ti vlakovi biti će na dispoziciji svim građanima RH na svim koridorima.
Naravno da ćemo povećati i produktivnost onih koridora koji su do kraja modernizirani budući da očekujemo da će i najveći priljev putnika biti na tim koridorima, ali i dosada ovi svi vlakovi koji su dolazili, dolazili su na sve pruge diljem RH tako da su novi dizelski vlakovi recimo između ostalog isporučeni i u grad Osijek i u Čakovec i u druge dijelove RH. Ipak ako i pruga nije dokraja brza komfor vlaka …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… nešto donosi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnik Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani državni tajniče vi ste u vašem izlaganju iznijeli puno važnih činjenica i od najsitnijih detalja pa do nekakvih strateških značenja, dakle naglasili ste pogotovo da dakle nema razvoja bez željezničke mreže željezničkog prometa. Nekakvi europski, a pogotovo kad se radi o tri mora ako Amerikanci to ozbiljno spuste dakle onda ćemo sigurno riješiti brže koridore ovaj od Rijeke, Splita i Ploča prema sjeveru. Međutim rekao bi gledajući povijesno i aktualno za ta silna posezanja koja postoje prema hrvatskim prostorima meni se čini da je u nacionalnom interesu najvažnije željeznička pruga dakle kroz Učku da se spoji dakle ostatak Hrvatske sa Istrom jer paradoks je jel kao što je bio na jedan način i u vezi Neuma, tako je isto paradoks da mi željeznicom možemo iz, iz Istre doći tek preko druge drž… druge države, dakle u nekakvoj našoj strategiji ako postoji prometnoj, dakle kada očekujete da će profunkcionirati ta veza…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…željeznička dakle Istra i ostatak Hrvatske?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Pa mislim, zahvaljujem naravno na pitanju, vi ste naravno svjesni i same kompleksnosti tog projekta, ali ja mogu se složiti s vama u smislu prioriteta tog projekta i strateške važnosti za RH u cijelosti. Ono što je sada uz obnovu ovih pruga, ajmo reći lokalnog ipak karaktera u Istri, izrađuje se studijska dokumentacija za sve pruge i na području istarskog poluotoka, prije svega i interkonekcija tih pruga prema, prema mreži željeznice RH, prema Rijeci itd., Učka, mi očekujemo da ćemo u narednih 2.g. kompletno imati završenu kompletnu studijsku dokumentaciju do lokacijske dozvole, a to je visoka, visoka razina studijske dokumentacije, samim time kreće izrada i projektiranje glavnih projekata i ja sam uvjeren ukoliko će biti sredstava, a sredstava za takve projekte mora biti da dolaskom moderne pruge, nizinske pruge prema Rijeci možemo krenuti i u daljnji razvoj pruge prema Istri i tunel kroz Učku i sve ono što ta pruga, šta ta pruga nosi u cijelosti. Naravno sve to skupa treba staviti u nekakve realne i financijske gabarite, ali ja se slažem s vama, to su prioriteti…
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
…i država mora svoje prioritete definirati i iznaći rješenja za njih.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnica Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče, vi ste u svom izlaganju nekoliko puta kazali moramo biti realni, pa evo mi u Dalmaciji smo itekako realni, navikli smo više-manje na sve. Ja svaki tjedan putujem sa Brača ljeti i zimi, pa jako dobro znam kakva je ta realnost, pa smo ne znam ljeti da morate propustiti nekoliko trajekata da se ukrcate sa, u trajekt sa autom, pa onda gužve u Splitu, pa gužve na A1, pa vam ta avantura traje skoro cijeli dan i dolazak u Zagreb i povratak na Brač, pa mene interesira jednostavno pitanje, dosta ste o tome već govorili, kad ćemo moći iz Splita do Zagreba 4 sata sa vlakom? Nisam se odlučila moram priznat se vozit još vlakom, vidim da put traje 8 sati, a iskreno strah me da li bi ti 8 sati bilo 8 sati, pa evo molim nekakav konkretan odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite državni tajniče odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Pa već sam govorio o razvoju trenutačno dalmatinske pruge tog koridora, govorim o aktualnoj trasi, aktualnoj trasi pruge, implementacijom novih sigurnosnih sustava na cijeloj trasi ja očekujem da će taj projekat biti završen u naredne 2.g. i vjerujemo da će tako biti. Evo ovdje su sa mnom i predsjednik uprave i novi direktor razvoja. To je potpuni prioritet, samim time bi bilo omogućeno prometovanje željeznicom između Splita i Zagreba na razini nekakvih 5 sati, što je ipak još uvijek možda nešto sporije od auto, auto, auto prijevoza, ali samim time gledajući komfor koji će, koji će nositi novi vlakovi i gledajući nekakvu sigurnost, pa i ako želite i financijski aspekt vjerujem da će to biti podatno i interesantno za velik dio građana Dalmacije, Splita, Like i svih onih ostalih dijelova koji su vezani na tu prugu. I ja kada sam govorio o realnosti, nisam govorio o tome da ne treba sanjati, da ne treba željeti, da nema, da nemamo pravo to tražiti, samo sam htio podvući ono što je uvijek nazivnik svega toga skupa, a to je državni proračun i mogućnosti realne državnog proračuna, samo to, a vi to dobro znate, vi ste lokalni čelnik, pa znate šta se može, šta se ne može i kako je to kada se puno želi, a nema za to dovoljno novaca.

Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajniče, opet vas malo upozoravam samo na vrijeme.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./… Da.
Dalibor Domitrović, zastupniče izvolite vaša je slijedeća replika.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedavajuća.
Poštovani, poštovani državni tajniče, sredstva za uspostavu nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevoz tereta za 2026.g. osigurana su kroz NPOO u ukupnom iznosu od 7 milijuna i 661 tisuću, govorimo naravno o '26.g. jer znamo da NPOO završava 30. lipnja ove godine. Zakon će vjerojatno stupiti na snagu početkom mjeseca travnja i ostaje nam samo tri mjeseca za provedbu. Postupak javne nabave kako svi znamo traje dva, nekada tri i više mjeseci i kako mislite da će uspostava sustava vrijednog preko 7 i pol milijuna eura implementirati se u roku tih 15 ili 20 ili mjesec dana koji nam ostaju na raspolaganju?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Evo pa možete biti sigurni da hoće, evo to je to što ću vam reći, pripremne radnje su već sve odrađene. Zakon zapravo slijedi završnu fazu implementacije, al na tehničkoj razini AKD već projekat visokoj razini razvija i ja sam siguran da će i one nas uvjeravaju u krajnosti koji će biti provoditelj u tom tehničkom dijelu tog projekta da će se sve biti u okviru i da će NPOO u okviru tog indikatora biti ispunjen, kao što je u krajnjosti NPOO ispunjen u okviru svih indikatora i samim time budući da su ispunjeni svi indikatori očekujemo u potpunosti povlačenje zadnje tranše u onom, u onom okviru i onim financijskim gabaritima koje su Hrvatskoj, Hrvatskoj omogućeni. Vi sami znate da što se tiče NPOO-a Hrvatska je apsolutni lider među top 3 članice EU, a ovaj projekat neće u ničemu oštetiti provođenje NPOO-a, niti, niti, niti, niti ugroziti taj indikator koji je također …/Govornik se ne razumije./… kako bi se NPOO u cijelosti realizirao, kako za Sektor željeznice i prometa, tako i u Hrvatskoj u kontekstu Vlade RH u cijelosti.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnica Sokolić izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani državni tajniče, dobro je da ste uvažili barem dio primjedbi koje sam iznijela u prvom čitanju, primjerice sad je napokon propisan rok za odgovor prijevoznika, ali upravo zato je nevjerojatno zašto niste jednako ozbiljno pristupili i drugim nedorečenostima na koje sam vas tada upozorila jer problem nije samo u tekstu zakona, problem je u sustavu koji je nepouzdan, koji je u prevelikom raskoraku između obećanja i stvarnog iskustva na terenu. Uzmimo samo prugu Dugo Selo – Križevci, 10.g. gradite 36 kilometara pruge, 10 godina. To je najbolji pokazatelj da između onog što slušamo od ministarstva, slušamo to i danas i onoga što građani stvarno žive postoji ogromni jaz.
Zato je pitanje zašto niste do kraja ispravili i ostale nedorečenosti osobito kad znamo da se ovako nepouzdan sustav željeznica koji imamo ne smije dodatno opterećivati nejasnim normama?
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem zastupnice Sokolić pa meni je eto drago da je dio vaših primjedbi uvažen u ovom dijelu izmjena i dopuna zakona između dva, dva čitanja. Uvažili smo ono što smatramo oportunim uvažiti u kontekstu naše, naše politike, u kontekstu struke i ljudi koji su ovaj zakon pisali, nisam ga pisao ja nego su ga pisali ljudi koji su za to stručni i zasigurno znaju zašto su tako, na taj način postupili.
A što se tiče samog projekta Dugo Selo – Križevci, mislim već sam tri puta o tome govorio nema smisla ovaj vraćati se u prošlost. Ja sam siguran da taj projekat ide prema svojem kraju i da će to biti jedna od najljepših pruga u ovom dijelu Europe i da ćemo se vrlo skoro voziti po oba dva kolosijeka ne samo do Križevaca nego i do Koprivnice i mađarske granice imati jednu suvremenu i modernu dvokolosiječnu prugu na najvišem razinu europskih standarda, sa modernim i novim vlakovima, sa boljim voznim redovima, sa povezivanjem Koprivnice i Zagreba ozbiljno ispod sat vremena, sa krakom prema Varaždinu itd., eto u narednih godinu dana to će biti sve skupa gotovo ne samo prema Koprivnici nego i do Varaždina.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zoran Gregurović zastupniče vaš je red za repliku, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče možemo reći iz svega što je danas ovdje izrečeno da na neki način je krenula modernizacija željeznica u Hrvatskoj i da je u punom jeku i da će se i nastaviti. Tako i ovaj zakon na neki način modernizacija zako… zakonskih rješenja koja su bila dosad, no s obzirom da svi već pitaju ovaj nešto konkretno onda ću i ja.
Prvo vam zahvaljujem što ste kolegici iz Zlatara objasnili što se događa dakle sa prugom Zabok – Bedekovčina – Budinščina – Varaždin, pa ja bi vas evo molio ovaj da ako možete nekoliko riječi reći i o pruzi prema Gornjoj Stubici.

Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajnik odgovor izvolite.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem zastupniku Greguroviću na konstataciji i na pitanju. Eto i taj projektić to je veliki projekat za stanovnike stubičkog bazena podsljemenske zone ali u kontekstu HŽ Infrastrukture kada gledamo gabarite tih projekata makar to veliki iznos i nije toliko velik mi ćemo tokom ove godine krenuti i u obnovu pruge između Huma Luga i Gornje Stubice. Vrijednost tog projekta je 16 milijuna eura. Očekujemo da ćemo ga financirati iz zajma Europske investicijske banke i tako da samim time od početka radova do kraja radova proći će nekakvih godinu i pol dana. Ja ne bih, ja vjerujem da će to u tom vremenskom periodu biti završeno tako da će i taj manji krak pruge opet važan za taj dio Hrvatskog zagorja biti obnovljen i spojen na ovu prugu koja vodi prema Varaždinu, a samim time prema Zaboku i prstenu grada Zagreba i da će se u perspektivi nasloniti na moderniziranu prugu prema istoku županije i prema Varaždinu o kojoj sam govorio na pitanje uvažene zastupnice Auguštan Pentek. Tako da eto za taj dio Hrvatske puno lijepih stvari.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Zmajlović, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Zahvaljujem potpredsjednice.
Uvaženi gospodine državni tajniče, mene zanima projekt izgradnje pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac s obzirom da dolazim iz tog kraja i kolega Mandić je nešto govorio o tome. Poznato je da se taj projekt razvija već ono možemo reći desetljeće, ne samo da se razvija nego da je bilo puno pokušaja i ugovaranja, osiguranih sredstava, faziranja itd. i s obzirom da je predviđeno da bi izgradnja trebala trajati oko 40 mjeseci ako sam dobro upoznat, a da pripremamo projekt više od 10 godina i da Vlada, ministarstvo a tako ni HŽ Infrastruktura nije u stanju to ugovoriti već desetljeće, izraditi, postavljam pitanje tko je odgovoran za to. Da li postoji netko tko je odgovarao za to što ste imali situaciju da ste morali raskidati ugovor sa Strabagom, da imate nekoliko pokušaja ugovaranja, rušenja natječaja na žabama i da na kraju kra… više od desetljeća nema izgrađene ove pruge?

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… projekta, ispričavam se uvaženi zastupniče Zmajlović, što se tiče samog projekta rekao sam maloprije na konstataciju vašeg kolege Mandića iz Karlovca da ćemo eto odluku o odabiru donijeti u narednih nekoliko, ugovoriti projekat u narednih nekoliko dana. Prema nekim informacijama mislim da ćemo imati rješenje DKOM-a danas ili sutra objavljeno u javnom prostoru. Ja se nadam da će to biti na način da će se projekat moći zdravom dinamikom dalje razvijati, ali to nije potpuno, to nije uopće u ingerenciji niti ministarstva niti Vlade RH nego nezavisnih institucija koje projekat u žalbenoj fazi prate.
Gledajte to su vam ogromni projekti, kolega Zmajlović veliki je interes izvođača, veliki je interes građevinskih konzorcija, različiti lobisti, odvjetnički uredi i konzultanti traže svaki detalja kako bi doveli svoje i one za koje, za koje se bore u što je to moguće povoljniju poziciju.
Osobno smatram da bi se linijski projekti možda trebali u perspektivi razvijati na jedan drugačiji način i pod potpuno drugačijim zakonodavnim okvirom, ali o tome možemo neki drugi puta.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Gospodine državni tajniče vaš odgovor kolegici Puljak oko željezničkog povezivanja Zračne luke Split u smislu da je tamo sve riješeno, da se lokacije trebaju dogovorit oko trase me podsjeća na onu Trumpovu izjavu da su oni pobijedili takorekoć već u ratu nekoliko puta, nekoliko puta je to izjavio ali eto još uvijek Iran ispaljuje rakete po Tel Avivu.
Bez da se dogovore oko trase ili da se trasa odredi nema gradnje pruge. Oko toga je cijeli prijepor zadnjih 8 godina što HDZ Split ima jednu ideju a HDZ županije drugu. O tome se radi. Prema tome, evo Sanader jedno a Šuta drugo. Tako to izgleda u praksi. 2018. godine Vlada je održala sjednicu u Splitu i premijer je rekao da je to jedan priori… infrastrukturnih prioriteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji i od onda 8 godina ništa. Valjda kad bude slijedeća vlada 2036. se ponovo našla onda ćemo proslaviti dvade… '38. dvadesetogodišnjicu sjednice Vlade iz 2018..
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Državni tajniče, odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Pa ne znam šta da vam odgovorim kolega Bauk. Ovaj, to je vaša interpretacija stanja u političkom društvenom životu Splitsko-dalmatinske županije, u to se ja ne bi petljao, ali ono što vam mogu reći službeno što se tiče studijske dokumentacije koja se u ovom trenutku realizira i gradi za i projektira za cijelu ličku prugu dio te studijske dokumentacije, rješavanje povezivanja Trogira zračne luke sa gradom Splitom. Ali naravno studijska dokumentacija će ponuditi određene varijante, određena rješenja da bi ta rješenja mogla zaživjeti u realnom životu ona moraju biti provedena kroz urbanističke i prostorne planove lokalne zajednice, županije, gradova i općina itd. I u tom kontekstu vi morate imati jedan dijalog, jednu suradnju. Ne može se neke stvari napraviti na silu. Ali ono što je meni, što je ohrabrujuće u ovom trenutku jest činjenica da oko toga sve skupa postoji određeno suglasje i ja sam siguran da će se to vrlo brzo vidjeti kroz razvoj toga projekta, projekta u perspektivi. Eto to je sve što mogu reći. To je svakako prioritet Vlade Republike Hrvatske …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… našeg ministarstva.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika je ona zastupnika Mišića, izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajuća.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima uz ova ogromna sredstva koja se ulažu u infrastrukturu, isto tako i u modernizaciju elektronskog sustava zanima me u kojoj mjeri će to za razmjenu podataka, u kojoj mjeri će to smanjiti troškove i administrativna opterećenja na gospodarstvo?
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor državni tajniče.

Tušek, Žarko (HDZ)
Uvaženi zastupniče mislim simulaciju nekakvih smanjenja troškova nemam u ovom trenutku, ali ono što zasigurno slušam kroz kontakt i sa hrvatskim operaterom HŽ Cargom i sa ENOM i sa drugim operaterima koji su na željeznici Hrvatske u ovom trenutku i stranim i domaćim privatnim kompanijama koje su dio cargo scene, željezničke cargo scene svakako da hoće. Digitalizirat će se to kompletno to poslovanje i izdavanje teretnih listova i svih ostalih, sve ostale popratne dokumentacije, a samim time i zasigurno će to smanjiti troškove i njih, njihov posao činiti konkurentnim. Ali to nije samo da oni budu konkurentni, nego da se taj cijeli proces uskladi komparativno sa onime što rade i druge željeznice u ovom trenutku na razini EU. Mi tu ne zaostajemo, mi implementiramo nešto što sada postaje standard kako kod nas tako i kod drugih. Nije da smo se mi sad tog sjetili, a da drugi to imaju već 20 godina prije nas. To nije tako.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I posljednja replika na uvodno izlaganje zastupniče Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjednice.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima kako će se u praksi osigurati jasna odgovornost u slučajevima kada u prijevozu sudjeluje više prijevoznika osobito u multimodalnim prijevozima gdje je teško utvrditi gdje je šteta nastala.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)
Ne mogu vam na to odgovoriti, ne znam točno odgovor na to pitanje. To je sad provedbena, tehnička razina samog zakona ali eto notirat ćemo si to pitanje pa ako vas baš zanima zbog nekog konkretnog razloga jel' imate nešto na što konkretno mislite kada me to pitate, pa ću vam u tom smislu odgovoriti. U svakom slučaju ja vjerujem da je zakon regulirao i to područje i regulirao i te pozicije.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala državni tajniče.
Došli smo do kraja ovog uvodnog dijela. Prije nego što krenemo na raspravu ja bih pitala žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne vidim neku potrebu izraženu, stoga prelazimo na raspravu.
Otvaram raspravu.
I prvu raspravu u ime kluba će imati zastupnik Dalibor Domitrović u ime Kluba zastupnika SDP-a.
Izvolite zastupniče.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo potpredsjednice, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
Danas smo trebali ras…, raspravljamo o Zakonu o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, ali više smo čuli rasprava o dionicama nekih pruga u Republici Hrvatskoj, pa ću se i ja malo osvrnuti na to pa ću podsjetiti kolegicu Puljak i Radolović da niste u pravu da je spaljena zemlja u Istri i u Dalmaciji. Trebate doći u Gorski kotar i Liku da vidite šta je tek tamo. Bio sam mali dječarac kada su moji roditelji pričali o gradnji pruge Zagreb – Rijeka kroz nizinski dio Gorskog kotara i Like i granice, ali evo danas još nikakvih pomaka o tome.
Ovaj zakon o kojem danas raspravljamo je vrlo važan zakon, Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, a koliko god izgledalo minorno, a imajući u vidu važnost željezničkog prometa kako na razvoj tržišta tako i na razvoj industrije i gospodarstva, a onda i željezničkog prometa kao javnog interesa možemo zaključiti da je ovaj zakon izuzetno važan i bitan.
Hrvatska se nalazi na vrlo važnim europskim koridorima. Preko jadranskih luka povezuje srednju Europu sa južnim dijelom Europe, Azije, a i Afrikom stoga željeznički promet, a posebno u multimodalnom obliku i prijevozu zauzima veliku ulogu. Hrvatske željeznice kaskaju i zaostaju za razvijenim europskim sustavima otprilike 20 do 30 godina. Loša infrastruktura, zastarjela oprema, upravljački sustavi, organizacijska neučinkovitost sve je to dovelo do toga da je udio željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj u odnosu na cestovni samo 10 do 12%.
Veći kapacitet prijevoza, niži trošak kod velikih udaljenosti i velikih količina, manje opterećene ceste i manje gužve, veća sigurnost i ono što je danas vrlo bitno manje zagađenje jer je poznato da željeznički promet ima 5 do 7 puta manju emisiju CO2 od cestovnog prometa. Razlozi su zašto će željeznički promet zasigurno u budućnosti imati vrlo veliku važnost rasti i razvijati se i postati važan čimbenik u lancu prijevoza roba.
Najvažnija pitanja koja se uređuju ovim prijedlogom zakona su rješavanje pitanja multimodalnog prijevoza koji liberalizacijom tržišta postaje sve atraktivniji zbog nižih troškova na dugim relacijama, manjeg utjecaja na okoliš jer se više koristite željeznica i brodski prijevoz većih kapaciteta za masovnu robu, te smanjenje zagušenja na cestama.
Rješava se i pitanje papirnatog teretnog lista, jer u europskoj praksi razvijaju se elektronički dokumenti koji omogućavaju brži protok informacija, smanjenje administrativnih troškova i veću transparentnost u lancima prijevoza opskrbe. Uspostavlja se i nacionalni sustav elektroničke pohrane razmjene podataka u prijevozu tereta kojim se osigurava digitalizacija postupaka u prijevozu, te učinkovitija razmjena podataka između gospodarskih subjekata i nadležnih tijela.
Vrlo je bitno da prijedlog zakona sadrži i odredbe kojima se uređuju i odgovornost za štetu i slučaj multimodalnog, odnosno kombiniranog prijevoza tereta. Prijevoz putnika već je prije reguliran i usklađen sa pravilima, sa EU normama i dobro je da se odredbe vezane za prijevoz putnika uklanjaju iz ovog zakona, te on ostaje regulirati samo teretni promet.
Sve ove izmjene i dopune, te nove odredbe čine zakon modernijim, prilagodljivijim modernom liberalnom tržištu i svakako će doprinijeti uštedama, kvalitetnoj i bržoj komunikaciji, te kvalitetnijem protoku roba u lancima opskrbe, a to su glavni razlozi zbog kojih će i Klub zastupnika SDP-a podržati ovaj prijedlog zakona.
No, ono na što Klub zastupnika SDP-a želi upozoriti to je da je tržište stavljeno daleko ispred javnog interesa, tj. interes, taj javni interes je u potpunosti zanemaren. Zakon je fokusiran na ugovorne odnose i tržišnu efikasnost dok zanemaruje razvoj željeznice kao javne usluge i stratešku ulogu države u toj javnoj usluzi.
U potpunosti je izostala zaštita radnika, ne postoje odredbe o uvjetima rada, sigurnosti zaposlenih niti zaštiti od angažiranja vanjskih suradnika i praksi koja ugrožava radnička prava. Neravnoteža u korist velikih prijevoznika ograničena odgovornost prijevoznika i prebacivanje rizika na korisnike stvaraju neravnotežu pri čemu mali poduzetnici i slabiji sudionici snose veći teret, dok veliki sustavi ostaju zaštićeni.
Digitalizacija bez demokratske kontrole centralizirani digitalni sustav nema jasnih mehanizama javnog nadzora i transparentnosti čime dovodi u pitanje demokratski nadzor. Transparentnost bez nadzora nije u stvari stvarna transparentnost. Uredba EU 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta donešena je 15. srpnja 2020. godine. Uredba EU 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu donešena je 29. travnja 2021. godine.
Dvije su uredbe EU sa kojima se usklađuje predloženi zakon. Postavlja se pitanje zašto se toliko čekalo sa donošenjem zakona kada ima tako veliki značaj i važnost kako u željezničkom prometu, tako i u multi i modalnom transportu roba. Mnoge europske zemlje već su razvile nacionalne sustave elektroničke pohrane i razmjene podataka, a u prijevozu tereta koriste elektronske teretne listove. Hrvatska kao u mnogo čemu zaostaje, kasni i kaska za ostalim europskim zemljama a pogotovo u uvođenju digitalnih i modernih tehnologija.
I za kraj ove rasprave pročitat ću zaključno rečenicu iz obrazloženja prijedloga, pa citiram: „Predloženi zakon postat će ključan instrument za modernizaciju željezničkog sektora, razvoj održive mobilnosti i bolju integraciju RH u jedinstveno europsko tržište.
Ja bih rekao da ključni razvoj i modernizaciju željezničkog sektora te za bolju integraciju RH u jedinstveno europsko tržište zasigurno nije ovaj zakon već potrebna infrastruktura, osposobljeni ljudi, te kvalitetna i suvremena oprema od čega je RH godinama daleko.
Ovaj zakon može biti samo jedna potpora ili software koji će podupirati razvoj željezničkog prometa. I kao što sam rekao SDP će podržati zakon jer je nužan i potreban za digitalnu transformaciju kao i za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa kao i multimodalnog prometa, ali tražimo što hitniju primjenu zakona, implementaciju nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevozu tereta, primjenu elektroničkog lista kako bi HŽ postale konkurentne na europskom tržištu prijevoza roba.
Odgovorili ste mi u replici, da će se sredstva koja su rezervirana na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture biti sigurno izrealizirana. Ali ponovit ću vam početkom travnja zakon će stupiti nas snagu. Javna nabava minimalno dva mjeseca, a u prosjeku dva i pol. Ostaje vam samo 15 dana da potrošimo 7,6 milijuna eura. Ja ne znam tko to može? Izgleda samo HDZ.
Hvala vam na pažnji.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Domitrović.
Sljedeći klub je Klub zastupnika Možemo! u ime kojega će govoriti zastupnica Dubravka Novak ako uspije od kašlja. Hoćete uspjeti kolegice?
Izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajuća.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici poštovani predstavnici ministarstva danas u konačnom prijedlogu raspravljamo o zakonu koji je paradoksalno istovremeno i korak u budućnost i rekla bih gorka tableta realnosti.
Uvođenje nacionalnog sustava EFTI elektroničke razmjene podataka o teretu tehnološki je iskorak koji pozdravljamo. Činjenica da će AKD kao institucija sa vrhunskim referencama u sigurnosnim sustavima upravljati ovim procesima ulijeva povjerenje. Digitalizacija, transparentnost i sigurnost podataka su standardi od kojih evo ne smijemo odstupiti, dapače dobri su, poželjni i nužni. No, dok mi ovdje u Saboru podupiremo digitalnu transformaciju naši poduzetnici i građani zapinju u problemima neizgrađenih koridora o kojima smo danas evo i u replikama podosta čuli. Ovaj zakon nam daje modernu navigaciju, ali nas ostavlja u vozilu koje nema kotače.
Danas je pred nama zakon koji bi nas trebao uvjeriti da živimo u 21. stoljeću, čitamo o EFTI sustavu, o nacionalnoj platformi za razmjenu podataka, o digitalnim certifikatima i interoperabilnosti. I da se razumijemo to su sve dobre stvari. To što će AKD razviti sustav pohrane podataka je logičan i pametan potez, jer AKD zna svoj posao. To što koristimo novac iz NPO-a je također dobro, ali dozvolite mi da malo razbijemo ovu idilu o kojoj smo isto tako danas u odgovorima se naslušali. Ovaj zakon je klasičan primjer kako ova Vlada funkcionira. Dakle, kupujemo najmoderniji softver za sustav koji ima hardverski kvar star 40 godina. Mi danas digitaliziramo birokraciju za željeznicu na kojoj vlakovi voze sporije nego u doba Franje Josipa i to je činjenica, ovo nije metafora i nije stilska figura. To je činjenica.
U današnjim raspravama o ovom prijedlogu zakona kolege iz lijeve oporbe stalno su upozoravali na istu stvar. Dakle, papir trpi sve ja bih rekla a tračnice ne.
Pogledajmo naše koridore, dakle oni su postali spomenici nesposobnosti. Uvodimo elektroničku razmjenu podataka o teretu, a taj teret od Rijeke do mađarske granice putuje brzinom ne bilo kakvog puža, nego ranjenog puža. Dok vi digitalizirate protok informacija naši koridori su usko grlo Europe, a rekli smo na kavom smo strateškom položaju i kakvu željeznicu zaslužujemo i mi, a i Europa sa našim željeznicama. Sramota je da teret iz riječke luke radije ide kamionima kroz Sloveniju, nego našim prugama jer tamo zamislite i oni su se bavili rekonstrukcijom i gradnjom željeznica. Pruga je doista gotova i doista funkcionira. Zakon definira odgovornost u multimodalnom prijevozu, to je pravno korektno, štiti se pošiljatelj, uvodi se red. Ali tko će nadoknaditi štetu gospodarstvu zbog toga što multimodalnost u Hrvatskoj postoji samo u brošurama, samo na papiru.
Multimodalnost znači da kontejner s broda ide ravno na vlak, a kod nas, kod nas ide na kamion jer je željeznica izvan stroja zbog radova koji traju, koji se odvijaju ali traju vječno. Kolege ovim zakonom zapravo digitaliziramo neuspjeh. EFTI sustav će samo brže i preciznije javiti vlasniku robe da mu teret stoji negdje u grmlju pored pruge jer evo skretnica je opet zakazala. Slažem se sa izjavom jednog od zastupnika ili zastupnice koji je u prethodnim raspravama prvog i drugog čitanja rekao ovako: „Sustavom upravljaju ljudi koji žive u prošlom stoljeću, a mi im dajemo alat za budućnost. Uzalud nam AKD-ova stručnost i sigurnost podataka ako nemamo što pratiti.
Vi nudite i digitalnu autocestu za sustav koji se jedva kreće po razvaljenom makadamu. Da ste u pola toliko energije uložili u nadzor radova na koridorima koliko ulažete u pisanje ovih zakona koji jesu dobri, ali jesu i kozmetički i tehnički koji nisu zahtjevni, a i s njima kasnimo da se razumijemo danas bismo od Splita do Rijeke ili do Splita ili Rijeke putovali evo kao ljudi, a ne kao avanturisti. Imam osobnih iskustava sa tom i nekim drugim prugama. Često putujem vlakovima. Da zaključim klub Možemo! neće biti protiv ovih poboljšanja, oni jesu tehnički i jesu poboljšanje. Podržat ćemo uvođenje EFTI-a, podržat ćemo ulogu AKD-a i bolju zaštitu korisnika u multimodalnom prijevozu. To su standardi koji nam definitivno trebaju. Ovaj zakon je samo pametni mobitel u rukama čovjeka koji evo nema cipele. Pozivamo Vladu da energiju i sredstva s istim žarom sa kojim uvodi EFTI sustav usmjeri u fizičku obnovu pruga.
Gospodarstvenici ne trebaju samo informaciju da im teret kasni u realnom vremenu, oni trebaju sustav u kojem teret ne kasni. Tek kada digitalna izvrsnost AKD-a bude pratila izvrsnost HŽ Infrastrukture moći ćemo reći da smo obavili posao. Ovaj zakon je samo zadana zadaća iz Bruxellesa koja je prepisana ruku na srce, a i to kasnimo jer smo i danas čuli i znamo, i piše u prijedlogu ovoga zakona da zapravo funkcionira u Europskoj uniji 2020. srpnja 2020., dakle šest godina kasnimo.
dakle šest godina kasnimo. Pravi uspjeh bio bi da vlak od Zagreba do Vinkovaca vozi 160 km/h a ne 40 km, da se radovi na koridorima ne mjere u desetljećima, nego u mjesecima, da željeznica doista postane zelena kralješnica Hrvatske, a ne poligon za političko kadroviranje čega itekako ima.
Dok to ne postignete ovaj zakon ostaje samo skup, skupih nula, jedinica u našim serverima dok naši građani i dalje gube sate i dane na peronima pomalo zaboravljenim od Vlade.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sad ću zamoliti zastupnicu Marijanu Puljak da uzme riječ u ime Kluba zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo poštovane kolegice i kolege dok sam slušala izlaganje državnog tajnika imala sam dojam kao da evo govorimo o nekoj zamišljenoj Hrvatskoj u kojoj se događa renesansa kaže on u prometnoj infrastrukturi.
Dakle, grade se veliki koridori, prometna infrastruktura napreduje ubrzano, je li, onda izađete iz ove dvorane i suočite se sa realnošću a realnost je da vlak od Zagreba do Splita vozi evo išla sam gledati vozni red 8 sati i 10 minuta, po voznom redu 8 sati i 10 minuta, dakle vozni red bez onih kašnjenja, bez da izađete pa uđete u autobus, pa sa autobusom malo još se provozite i opet, dakle a dakle kašnjenja su uz to svakodnevica.
Dakle, drugi najveći grad u državi nema željezničku vezu kako bog zapovijeda što bi rekli sa Zagrebom, dakle ali nema ni sa svojom zračnom lukom jer ključna pruga prema Dalmaciji je li od Zagreba jedno kolosječne neelektrificirana, projektirana za austro-ugarskog cara evo kako je kolegica rekla. I sada kaže državni tajnik evo budite realni i shvatite u kojem se trenutku nalazimo, dakle budite realni da.
Evo hoću bit realna evo. Dakle, ovaj zakon da kažem odmah na početku dakle koji raspravljamo sam po sebi nije problematičan, uređuje ugovorne odnose u teretnom prijevozu, uvodi digitalne teretne listove, usklađuje sustav sa europskim pravilima, dakle evo jednostavno ne usporavamo ga i podržavamo smisao ove modernizacije.
Međutim, on naravno ne rješava ono što građane muči, a to je da hrvatska željeznica nije funkcionalna alternativa za putovanje kroz vlastitu zemlju, nigdje. Kažem vam, rekla sam Dalmacija je crna točka, ali u cijeloj Hrvatskoj. Dakle, dok mi ovdje usvajamo zakone koji usklađuju Hrvatsku sa EU na papiru, na terenu živimo realnost sa kojom bi se postidjela i puno siromašnija zemlja.
Evo hajmo malo o brojevima, išla sam malo istraživati brojeve. Dakle, prosječna brzina putničkog vlaka u Hrvatskoj iznosi 44,7 km na sat. Dakle, to je podatak iz službenog Godišnjeg izvješća HŽ putničkog prijevoza. Dakle, ono brojkom i slovima četrdeset i četiri zarez sedam kilometara na sat. To je brže nego što je hodao čovjek, ali tek nešto brže od parne lokomotive iz 1829. godine koja je na pruzi Liverpul – Manchester postizala oko 48 km. Eto dakle mi smo u 2026. godini 21. stoljeća prometno smo negdje između 1829. i 1930. godine. Bravo! Čestitam svima koji slave.
Ako usporedimo to sa današnjom Europom, dakle Austrija 107 km na sat, Poljska 114, Mađarska 84, Slovenija 72, čak Bugarska vozi 73 km/h. Mi 44,7. Dakle, od svih zemalja EU Hrvatska ima najsporije vlakove. Sporiji od nas su jedino Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija koji nisu u EU. Španjolski vlakovi voze u prosjeku 199 km na sat, Francuski 196, Njemački 142, a evo mi se hvalimo kako ćemo nabaviti vlakove koji će voziti 160 km/h ali prugom koja nije elektrificirana jednako kolosiječna je i na 60% mreže brzina je ograničena na 80 km/h ili manje. Dakle, brži vlak na takvom kolosijeku nema nikakvog smisla i dalje je spor.
E sad iskustva naših ljudi u vožnji željeznicom. Godine 2023. prije tri godine u cijeloj mreži HŽ-a od 216000 putničkih vlakova kasnilo je 1611 vlakova ukupno 112 dana kašnjenja, gotovo pola godine. Dakle, podatak koji je HŽ sam objavio, a evo podatke o kašnjenjima za 2024., 2025. evo u medijima nisam našla, nisu odgovorili na upit medij. Što dobivaju putnici čiji vlak kasni. Evo na primjer Deutsche bahn, njemačke željeznice putnicima su lani isplatili 156 milijuna eura odšteta zbog kašnjenja. 156 milijuna eura, a HŽ putnički prijevoz iste je godine putnicima isplati 2177 eura za cijelu godinu, dakle za cijelu zemlju. To nije, što bi rekli odšteta, to je ne znam provizija za šutnju. Evo malo se smirite, nemojte se uzbunjivati.
A ovo sa zamjenskim autobusom, dakle netko se ukrca u Zagreb prema Splitu, smisti kufer sjedne, misli da će evo za 8 sati i nešto minuta biti na moru je li, a onda između Karlovca i Ogulina kondukter kaže : “Molimo putnike da izađu iz vlaka, uzmete kofer, izađete van i šetate do autobusa, u autobus, malo se vozite iz autobusa ponovo u vlak itd. Dakle, ovo je pa ja bih rekla možda je to taj inter modalni ili multimodalni prijevoz.
Možda je to zapravo tajna evo zato se to zove multimodalni je li malo vlak, malo autobus, nevjerojatno dakle. Dakle, to uopće nije anegdota, ovo se ne rugam nikome, ovo je česta i stvarna pojava u našem prometu željeznicom. Dakle, dok mi ovdje sjedimo, raspravljamo o zakonu HŽ-ova stranica objavljuje evo da je pruga Zagreb – Rijeka zatvorena između Duge Rese Oštarija od 23. ožujka do 3. travnja. Dakle radi se itd. i zamjenjuju jel' te dionice zamjenjuju autobusi, a postoji gori scenarij može se pokvariti lokomotiva, može se vlak zaustaviti usred Like bez klimatizacije, bez jasne informacije, bez alternative i čekanju. Čekanje po nekoliko sati itd.
Dakle, to su sve renesansne priče o našoj prometnoj infrastrukturi i ti realni okviri na koje se moramo naviknuti. Dakle, čuli smo danas isto tako da željeznica evo nije bila prioritet, nije bilo financijskog okvira, treba imati malo strpljenja. Kašnjenja su evo velika, ali ne vozimo se željeznicom kao autocestom, ne nije autocesta i ne treba biti autocesta. Treba biti normalno ono što očekujemo u 2026. godini 21. stoljeća da imamo normalnu, modernu europsku željeznicu i to nije neki visoki standard. To je minimum za članice EU, za svih osim nas očito.
Dakle, apsolutno trebalo je izgraditi autocestu, no međutim ja se uvijek pitam kako to u Hrvatskoj ono što mi imamo zapravo kapaciteta samo raditi jedan veliki projekt. Dakle, evo sada kaže državni tajnik pa dajte molim vas radimo veliki, sigurnosni projekt ide željeznica Zagreb – Rijeka, treba luku Rijeka modernizirati, spojiti, apsolutno sve podržavam. No međutim, opet Dalmacija čeka. Ja sam rekla ako se prebacimo na ceste brza cesta Trogir – Omiš čekamo je 50 godina. Jedno vrijeme je izgovor bio pa ne možemo sad to graditi radimo riječku obilaznicu. Svaka čast nek' se riječka obilaznica napravila, odlično! Ali Dalmacija opet čeka. Pa koliko ćemo čekati? Dokle će Dalmacija biti u zapećku dok se svi ostali neki projekti po državi ne naprave, e onda ćemo do Dalmacije.
Dakle, svake turističke sezone kažem ako o cesti još uvijek pričamo isti zagušeni splitski prsten, scene sa kolonama itd. na D8, a odgovor je uvijek isti evo razumijete u kakvom se trenutku nalazimo, pa nije baš sad trenutak bit će ne znam kad. I tako ova brza cesta Trogir – Omiš projektirana je ja mislim 1970. čini mi se šeste ili tako nešto.
Sjetite se sad da se vratimo na željeznicu, sjetite se kad govorimo o stanju ličke pruge, sigurnosti željeznice. Davno se dogodilo 2009. godine imali smo nesreću je li u Rudinama kraj Kaštela nagibni vlak na putu iz Zagreba izletio iz tračnica, poginulo 6 putnika, 55 ozlijeđeno, 17 zadržano u splitskoj bolnici. Dakle, otkazale kočnice, zna se evo i uzrok itd. Međutim, sjetite se da je HŽ tada kupio skupocjene nagibne vlakove od kojih polovina nikad nije dotaknula tračnice, a onda dakle bili su nekompatibilni sa hrvatskim prugama. Troškovi prilagodbe premašivali bi cijenu novih vlakova, dakle jednostavno se odustalo. Milijuni potrošeni, vlakovi parkirani, pruga dotrajala, nesreća koja je bila kako su stručnjaci rekli potpuno sprječiva i nikom ništa, izio vuk magare kako bi rekli.
Dakle, to nije, je 2009. ali nije to baš tako davna povijest. Dakle ovo je kontekst o kojem danas govorimo o renesansi da kad ministarstvo kaže dajte nam malo strpljenja jel' pitam se evo koliko su strpljenja imale obitelji evo šestero poginulih u Rudinama i tko je za to strpljenje platio cijenu?
Hajmo sad malo opet o splitskom, Splitu i aerodromu. Dakle, farsa koja traje pa ne znam koliko, nekoliko desetljeća isto. Dakle, splitski aerodrom jedan od najvažnijih turističkih ulaza u zemlju, tri milijuna putnika godišnje. Jedan od najopterećenijih prometnih čvorova u jugoistočnoj Europi. Unatoč svemu tome je li nema željezničke veze sa gradom. Turistička sezona, milijuni putnika, isto putnička luka najprometnija na Mediteranu, a projekt ove prigradske željeznice Split aerodrom koji ide kroz Kaštela proglašen je čak strateškim još 2018. godine. Stručnjaci su tada Hrvatskih željeznica procjenjivali, projekt bi dobio maksimalno europsko financiranje jer spaja trajektnu luku, aerodrom i gravitiramo je li par stotina tisuća stanovnika. Dakle, savršen projekt, a evo gdje smo danas 2026. godine u 21. stoljeću? Nigdje. Kaže ovdje državni tajnik trasa je određena, ali evo samo da se oni na lokalu dogovore, pa čekamo da se vaši lokalni HDZ-ovci dogovore 20, 30 godina.
Ima li netko da im naredi? Di je taj Plenković da ono udre šakom i kaže dajte se vi HDZ-ovci složite, di je ta trasa? U Kaštelima su tražili da trasa ide ispod zemlje. Šta radit ćemo ono tunel ispod zemlje da oni ne bi ono imovinsko-pravne odnose rješavali pa lakše je to kopati ispod zemlje. Dajte molim vas nađite se na jednom sastanku, pa nek' netko zaviče i kaže e ovo je trasa, nacrtajte ono po papiru i napravite tu željeznicu više. Jer ovo što ste vi sad rekli čujemo, samo da se ovi malo na lokalu dogovore, pa to slušamo desetljećima.
Nevjerojatno nešto! Dakle, Dalmacija crna rupa, spaljena zemlja. Čuli smo danas ovdje ima spaljenih zemalja i tih crnih rupa dosta u Hrvatskoj. Dakle, ne tražimo nemoguće, ne tražimo luksuz, ne tražimo vlakove koji voze 300 ili ne znam koliko kilometara na sat. Evo sad ću vam ispričati jednu priču 2018. godine sam upoznala jednog momka koji je otvarao u Poljskoj je otvorio start up jednu firmu koja se bavila high pet lup tehnologijom. Jeste ikad čuli za to? Dakle, high per lup u to doba i kaže to je vrhunska neka tehnologija, magnetski nekakve tube koje će služiti za transport nekakvih kapsula i teretni transport itd. Oni 2018. su počeli pripremati zakonsku regulativu za tu tehnologiju budućnosti. Još uvijek nije, još uvijek se to testira, nema je nigdje u primjeni ali još uvijek se testira.
Ali 2018. oni razmišljaju o zakonskim regulativama te tehnologije budućnosti, a mi ovdje 2026. godine u 21. stoljeću vozimo ko' za vrijeme austro-ugarskog cara. Pa helooo! Opet čestitam svima koji slave! Dakle, jednostavno pitanje nisam dobila odgovor. Koje godine, koji mjesec će se od Zagreba do Splita moći putovati Vlakom za manje rekla sam od 10, ali evo za manje od 8 sati bez zamjenskog autobusa, bez iskakanja na prugu, bez malo strpljenja. Dakle, jednostavno pitanje za 2026. godinu 21. stoljeća? Kad ćemo iz Zagreba do Splita vlakom moći putovati za manje od 8 sati? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolegice Puljak.
Nastavljamo, a ne nastavljamo ispričavam se. Samo ćete malo kolega Ćosić pričekati. Imamo jednu povredu Poslovnika. Zastupniče Miletić izvolite u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238. Kolegica Puljak mi je napadala moju Rijeku pa sam morao reagirati i dobro je da se izgradi nizinska pruga do Rijeke, jer kad se izgradi do Rijeke, onda će doći i do Splita kolegice, jer ako se ne izgradi do Rijeke onda sigurno neće doći do Splita. Zato vi samo polako nek' se ona izgradi do Rijeke, a onda ćemo dalje. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Imate opomenu jer je ovo bila replika.
Sljedeća povreda Poslovnika zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Nama je apsolutno drago sva ova …/Govornik se ne razumije./… na Rijeku su izuzetno poželjna i dobra. Rijeka je naš grad u koji treba ulagati. Međutim, činjenično je stanje da je preko milijardu eura uloženo u Rijeku u zadnje vrijeme. Konkretno širi se riječka obilaznica, rekonstruiraju se ključni čvorovi, čvor Škurinje, čvor Orehovica, grade se pristupne ceste prema …/Govornik se ne razumije./… znači preko milijardu eura ulaganja imamo u našu Rijeku, a nemamo prema Splitu. Imamo jednu brzu cestu Omiš – Trogir koja bi trebala biti 300 milijuna eura koja se gradi već 50 godina i koja nikako da se izgradi. Naravno da želimo …

Glasovac, Sabina (SDP)
Vrijeme. Imate opomenu zato što ste em prekršili vrijeme, prešli vrijeme em ušli u repliku umjesto povrede Poslovnika.
Sljedeća replika zastupnica Puljak, izvolite.
Ispričavam se povreda Poslovnika.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Članak 238. Evo poštovani kolega Miletić apsolutno ništa protiv Rijeke. Možda u nogometu, ali ništa protiv Rijeke i obilaznice cestovne i pruge prema Rijeci itd. Moja poanta je bila u tome zašto Dalmacija može čekati? Jel' mi stvarno nemamo kapaciteta voditi dva projekta paralelno? Dva, tri, četiri, pet, šest ili ćemo stvarno jedan po jedan. Evo to je bilo moje pitanje. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo vam je druga opomena jer je opet bila ponovno replika, a ne povreda Poslovnika.
Zastupniče Miletić, povreda Poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238. Država nije zaboravila na Split. Na primjer uložit će ogromna sredstva u Poljud kao i grad je li? Ja nemam ništa protiv tova dapače, ali je država zaboravila na moju Rijeku, na prvaka Hrvatske, na stadion koji je najljepši na svijetu uz plažu, uz more i onda neka barem toliko koliko ulaže u splitski Poljud i u zagrebački je li Dinamo Maksimir nek' uloži i u moju Rijeku. Evo dakle.

Glasovac, Sabina (SDP)
I vi imate drugu opomenu jer je ovo bila replika, a ne povreda Poslovnika.
Zastupnik Marković povreda Poslovnika.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa gospođo Puljak i gospodine Barbir mislim da ste potpuno u krivu. Ja mislim da ova Vlada ulaže u Split ogromne novce pogotovo sad od kad je gradonačelnik postao HDZ-ov Šuta. Mislim da je promjena paradigme jednog papira prestala onog trenutka kada je došlo do promjene u splitskoj vlasti, tako da mislim da ne možete biti nezadovoljni jer ćete dobiti sve ono što vi niste mogli dobiti, tako da evo nema nikakvog problema. Sve će biti riješeno.

Glasovac, Sabina (SDP)
I vi imate opomenu, jer je ovo bila replika ne povreda Poslovnika.
Zastupnice Puljak ovo će vam biti treća pa ćete se eliminirati. Dobro.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo treća sreća. Dakle, članak 238. Poštovani kolega uza sve to što ste rekli evo sad se slijevaju ne znam milijarde ili milijuni ili šta već eura u Split. Dalmacijom HDZ vlada evo 30 godina u kontinuitetu i u tih 30 godina nisu se u stanju dogovoriti o trasi željeznice od Splita do zračne luke. To je ono na što sam pozivala. Evo sjednite HDZ-ovci dogovorite se.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ovo vam je treća temeljem članka 240. stavka 2. opomena sa oduzimanjem riječi do kraja rasprave o ovoj temi.
Sljedeća replika Barbir zastupnik, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani, evo 238., poštovani kolega Miletić ma apsolutno se slažem sa vama međutim vi u Rijeci već imate i novi stadion, je li i jedan stari, a mi imamo jedan, poljudsku ljepoticu koji je najljepši stadion u Hrvatskoj, kojeg želimo obnoviti i napravit ga zaista institucijom hrvatskog sporta što u konačnici zaslužuje takav jedan grad i jedno kulturno dobro koje svakako treba štititi. Tako da bilo bi vrijeme da konačno nešto se dogodi i u Splitu, a ne samo u ostalim dijelovima Hrvatske i apsolutno podržavamo investicije u Rijeku da ne bi bilo zabune.

Glasovac, Sabina (SDP)
E a sad je vrijeme da vi dobijete drugu opomenu, jer je ovo bila replika, a ne povreda Poslovnika.
I sad prelazimo na redoslijed po klubovima zastupnika kako su prijavljeni.
Molim zastupnika Peru Ćosića da uzme riječ u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite kolega.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice, poštovani predstavnici predlagatelja, državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Danas evo u drugom čitanju raspravljamo o Konačnom prijedlogu zakona o ugovorima i prijevozu u željezničkom prometu i naravno da je običaj u Hrvatskom saboru da na marginama rasprave o zakonima da se raspravlja o onome što muči određene hajmo reći ovdje saborske zastupnice, muči njihove sredine tako da mislim da rasprava o željeznicama, evo dugo sam ovdje već u Saboru, sudjelujem u tim raspravama zaista zaokupi da kažem širok broj zastupnika i svatko iznosi ono što njemu ne paše. Evo ja ću se probati ovdje u svojoj raspravi držati otprilike onoga što se tiče ovoga zakona.
Već u prvom čitanju jasno smo istaknuli da se radi o zakonu koji na prvi pogled je tehničke naravi, ali ima znatno širi značaj. Naime, ovaj zakon nije samo pravni tekst, on je dio šireg procesa modernizacije željezničkog sustava Republike Hrvatske. Važeći zakon potječe iz vremena još kada tržište nije bilo liberalizirano, kada nije postojala konkurencija među prijevoznicima i kada digitalna rješenja nisu bila dio svakodnevnog poslovanja.
Podsjetit ću da je ovaj zakon u primjeni od 1974., godine, znači još od one države i samo je prenesen u hrvatsko zakonodavstvo 1996. godine. Danas živimo u potpuno drugačijim okolnostima, imamo otvoreno liberalizirano tržište, veći broj prijevoznika, složene logističke lance i jasan europski pravni okvir, a važeći pravni okvir koliko god bio koristan za svoje vrijeme jednostavno više ne može izdržati pritisak modernog, liberalnog i liberaliziranog i integriranog europskog tržišta i upravo je zato njegovo donošenje nije samo pitanje izbora, nego je nužnost.
Ovim zakonom uređuju se temeljni ugovori i odnosi u željezničkom teretnom prijevozu. Jasno se definiraju prava i obveze prijevoznika i korisnika, odgovornost za robu, rokovi, troškovi i način dokazivanja ugovora. Time se jača pravna sigurnost, a pravna sigurnost je temelj svakog ozbiljnog gospodarskog sustava. Bez jasnih pravila nema povjerenja bez povjerenja nema ulaganja, nema posla, odnosno nema prijevoza.
Ovim konačnim prijedlogom zakona poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju. Naime, uvođenje elektroničkog teretnog lista, elektroničke razmjene podataka predstavlja konkretan iskorak prema modernom sustavu prijevoza. Time se ubrzava komunikacija, smanjuju administrativni troškovi, smanjuje mogućnost pogrešaka i povećava transparentnost i to su standardi koji već postoje u razvijenim europskim zemljama, a ako želimo da i naši prijevoznici budu konkurentni moramo im omogućiti jednake uvjete odnosno jednak pravni okvir.
Što to konkretno znači za hrvatskog poduzetnika, za našeg izvoznika ili za našeg logističara. To znači da oni više ne ovise o papirnatim listovima koji putuju evo vidjeli smo ovdje iz nekih izlaganja sporije od samog vlaka u Republici Hrvatskoj. To znači da u svakom trenutku jednim klikom na mobitelu ili računalu točno znaju lokaciju svoje robe, ne znam stanje i predviđeno vrijeme dolaska.
Digitalizacija dokumenata ne mijenjamo samo papir ekranom, mi drastično režemo tu birokraciju, smanjujemo troškove poslovanja, ubrzavamo protok robe kako kroz naše strateške luke poput luke Rijeka i Ploče, smanjujemo birokraciju na granicama, te u konačnici uključujemo u brži protok roba od naših luka do konačnog odredišta i na taj način evo postajemo konkurentniji, te će naše luke koje su naša vrata prema srednjoj Europi postati još značajnija nego što su to danas.
Zakon također jasno uređuje multimodalni prijevoz. U praksi se roba gotovo nikada ne prevozi samo jednim oblikom prijevoza, kombiniraju se željeznica, cesta i pomorski promet, riječni promet ili drugi vid prometa, a u pravilu tim situacijama do sada su se javljale upravo, javljale pravne nejasnoće. A ovim zakonom te se situacije jasnije definiraju što znači da bit će manje sporova, veća sigurnost za sve sudionike u lancu prijevoza.
Svjedoci smo da se par godina događaju ogromne investicije kako u željezničku infrastrukturu, tako i u vozni park o čemu je državni tajnik govorio u svom uvodnom izlaganju. Sva ta ulaganja su nužna i omogućit će brži, točniji i sigurniji protok roba i usluga na željezničkoj mreži, ali ako se ne urede odnosi između prijevoznika i ako se ne digitaliziraju i ubrzaju poslovni procesi sva ta ulaganja neće polučiti željeni efekt.
Upravo zato važno je razlikovati infrastrukturne probleme od zakonodavnih okvira, ali moram reći da bez jednoga nema ni drugoga. I upravo u tom kontekstu važno je pogledati kako se ovaj zakon odražava u praksi, a ako pogledamo recimo primjer razvoja luke Rijeka i njezin veliki značaj u kontejnerskom prometu jasno je da bez učinkovite željezničke veze taj potencijal ne može biti u potpunosti iskoristiv, ne može se u potpunosti iskoristiti.
Danas veliki dio tereta i dalje ide cestom što stvara dodatno opterećenje na prometnice i povećava troškove, a razvoj željezničkog, teretnog prometa posebno kroz projekte nizinske pruge ključan je za to da Hrvatska postaje jedan ozbiljan logistički pravac između Srednje Europe i Jadrana i upravo tu ovaj zakon dobiva svoju punu vrijednost.
Poštovane kolegice i kolege, željeznica je strateški važna za Republiku Hrvatsku. Ona nije samo prometno pitanje, ona je gospodarsko, razvojno i održivo, pitanje održivosti. U kontekstu klimatskih promjena i potrebe smanjenja emisija željeznica postaje sve važniji oblik prijevoza, a ako želimo smanjiti opterećenje cesta, povećati učinkovitost logistike, i ojačati konkurentnost gospodarstva željeznica mora imati veću ulogu u prometu. A da bi to bilo moguće mora imati jedna moderan, jasan i stabilan zakonodavni okvir. Ponovit ću da to upravo ovaj zakon omogućuje. On možda ne donosi spektakularne promjene preko noći, ali donosi ono što je dugoročno najvažnije a to je stabilnost, predvidivost i sigurnost, a to su temelji svakog ozbiljnog razvoja. I zato evo ovim zakonom donosimo poruku da želimo uređeni sustav, da želimo sigurnost za gospodarstvo i da želimo željeznicu koja će biti ono što bi trebala biti pouzdan oslonac razvoja Hrvatske.
Zbog svega navedenog smatram da je konačni prijedlog zakona kvalitetan, potreban i u interesu razvoja željezničkog sustava RH, stoga će Klub HDZ-a podržati njegovo donošenje, hvala vam lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Ćosić.
Ispričavam se, posljednji prijavljeni klub za sada je Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. U ime tog kluba svoje vrijeme predviđeno za raspravu će podijeliti zastupnici Miletić i Jurčević, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala lijepa gđo. Glasovac, potpredsjednice HS, gđo. Kristina Zadro Omrčen, poštovani gosp. Žarko Tušek, državni tajniče sa svojim suradnicima, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
U ime Kluba Mosta želim jasno reći kako svaki zakon koji uvodi više reda, više pravne sigurnosti u željeznički promet može imat svoju vrijednost i ovaj prijedlog zakona uređuje ugovore o prijevozu pošiljaka, elektronički teretni list, odgovornost prijevoznika, razmjenu podataka i to je ustvari jedan tehnički zakon, mogli bismo možda reć Zakon o administraciji jel ako se mogu tako izraz, neki zakon procedure i tu je otprilike sve jasno. Ja bi htio svakako jer je tema željeznica da, da tu progovorimo još o nekim drugim stavkama jer dok mi raspravljamo o teretnim listovima i elektroničkim obrascima, ugovornim odnosima, stvarni problem HŽ je ogroman i on je isti, dakle Hrvatska nema modernu željeznicu, Hrvatska nema brzu željeznicu, Hrvatska nema učinkovitu željeznicu, Hrvatska nema željezničku vezu od Rijeke do Zagreba, kakvu bi trebala imati, od Rijeke, Zagreba prema srednjoj Europi i naravno ne zaboravljamo ni jug Hrvatske, ovdje su kolegice i kolege koji su iz tog područja Hrvatske govorili o tome.
Ja ću se fokusirati mrvicu na Rijeku, na moj grad. Iznimno važno pitanje željeznice je za Rijeku. To je pitanje opstanka, revitalizacije cijelog Gorskog kotara, to je pitanje sigurnosti opskrbe energetike, energenata i nacionalne logistike, to je pitanje hoćemo li bit prometno središte imamo sve uvjete ili neko slijepo crijevo, što ne smijemo si dopustiti da budemo Europe. Ja ću ovdje podsjetiti na nekoliko činjenica, 2017.g., obećana je nizinska pruga, imam čak i članke ovdje, al evo da ne prozivam sad ad hominem, da će bit sagrađena do 2030., dakle 2017. ste nam obećali brzu nizinsku prugu do 2030.. Budući da je sad ožujak 2026. nisam baš siguran da ćemo imat brzu nizinsku prugu do 2030.. Danas pak službeni dokumenti Vlade kažu dionica Karlovac-Rijeka i nova nizinska pruga Karlovac-Rijeka još nisu u izgradnji, a ciljna godina se sada javlja 2040. i sad oprostite mi, hoćemo li mi onda 2036. neko ko tu bude sjedio reć evo uskoro je 2040. još nemamo nizinsku prugu ili, ili će možda Rubio, ipak su Ameri svjetski igrači, čitamo danas u dnevnom tisku dolazi u Dubrovnik, Bogu hvala da nam dolaze takvi ljudi je li s vrha i rekao je Hrvatska treba brzu nizinsku željezničku prugu, Rijeka ju treba, to je nama interesantno, nama je to fokus, pa valjda ćemo zato evo to i dobit, bilo bi dobro da dobijemo, dakle najave su velike, rokovi često zvuče impresivno, a onda u stvarnosti se svodi da je ključni dio projekte u projektiranjima, u dozvolima, u modelima nabave.
HŽ-Infrastruktura tvrdi da su dionice Karlovac-Skradnik, Skradnik-Krasica-Tijani u fazi idejnih projekata i lokacijskih dozvola i kažu da planiraju dobit dozvole do kraja 2026., dakle potpuno nam je jasno da do 2030. neće bit tu, mislim dao Bog, dao Bog da bude je li, ko sretniji od nas, ali kako stoje stvari sada, neće bit moguće to napravit u tako kratkom roku. Luka Rijeka bez jake željeznice ne može ostvarit svoj puni smisao, kontejner koji dođe brodom mora brzo i pouzdano otići prema Zagrebu, Budimpešti, Beču, Bratislavi i Češkoj, ne znam Njemačkoj, a ako roba stoji, kompozicije kasne, brzine su niske, teret ide negdje drugdje, Kopar, tamo Trst, tamo gdje mi ne želimo da ide jer mi želimo da što više tereta prolazi preko naše Hrvatske, naše države, preko naših luka i tu, kažem mislim vladajući imate vlast, sve je u vašim rukama, tu bi trebao bit maksimalno fokusiran i ta željeznica nam je stvarno krucijalna, krucijalna.
Gorski kotar o kojem se baš ne govori često u HS, ne govorim da se ne govori nego rekao sam često je li osim evo kad sam ja govorio koje probleme imamo s Romima koji divljaju po Gorskom kotaru. Ja sam tamo osobno bio u Brodu na Kupi di moji Riječani su kupili dakle zemljište, potrošit će oko 170 do 200 tisuća eura za izgradnju vikendice, a onda preko puta njih državni tajniče isto vama zanimljivo, u doslovnom smislu na 20 metara došli Romi, sagradili ilegalne kuće tri, ljudi lijepo prijave ih inspektoratu i policiji, onda ovi dođu i znate šta im kažu, još jednom nek nam dođe policija zapalit ću vam kuću, još jednom pozovite policiju mi ćemo vam zapalit kuću. Onda u gradu Delnicama kažu nemojte u njih dirat, ne znate šta će nam bit, ovo, pa ko je tu lud, pa ko je tu lud, šta država tu radi? Država treba čovječe izać van s policijom, uć u bager, u bager i samo reć slušajte, izađite van, imate 8 sati da pokupite svoje stvari, to radi država, 8 sati frende, kome si prijetio, šta ćeš zapalit, ti si uhapšen, ideš tamo procesuirat će te se 8 sati i onda dođe s bagerom i poravna sve, sve poravna i kaže milostivi smo ti, pa evo mi ćemo platit odvoz toga na otpad. Socijalna smo država, odvest ćemo to na otpad, da ćemo bagerom poravnat jer u protivnom ja sam ovdje pozvao kolege zastupnike iz moje izborne jedinice, sad je tu kolega Josip, ne vidim ove druge, al oprosti mi ako nekog nisam primijetio, dakle idemo onda svi izgradit ilegalno vikendice uz Kupu, ilegalno, ilegalno, ilegalno kao zastupnici jer ili zakon važi il ne važi. Šta, štaznači zakon na pol važi. Za koga? Za Hrvate i Hrvatice važi, ali ako si pripadnik romske nacionalne manjine onda znači ilegalno di god dođeš. Zamisli tog apsurda? Brod na Kupi. Vodu i struju su im dovukli na ilegalne nastambe. Onda su ih pitali u gradu Delnicama a zašto ste to napravili? Tko vam je to? Kaže platila je socijalna, na ilegalno. A slušajte dalje! Na vikendicu koja nije njihova nego je u vlasništvu Riječanina 26 ljudi se prijavilo protuzakonito, na tuđu kuću brate.
I šta mi kao država? Pusti, dolje ljudi se boje, nemoj ništa dirat. Kaže Marine kad lupiš nemoj više dolazit, gotovo je. Šta to je država? Bagerom, bagerom dođeš i poravnaš. Jedan interventni vod je li da sve počisti, da iz pospremi u kombi i doviđenja. I onda kad tako napraviš dva, tri puta stvari budu puno jednostavnije. To je država, tako se treba država ponašati.
Idemo dalje na željeznice jer su kolege neki uznemireni jako kad se govori istina. Da, istina smeta. Danas je, ovo su baš željeznice, Gorski kotar i željeznice kolega iz SDP-a. Danas je službeni podatak da prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj iznosi 43 do 44 km/h. I to je porazno. Zemlja koja želi biti logističko-energetsko čvorište, da ima vlak koji ide 43 km/h u prosjeku to je porazno. Imamo u Italiji redovne vožnje, redovne vožnje su 250 km/h. Španjolska redovne brzine 300 km/h. Njemačka 250 km/h. To nisu neke, ne pričamo sad o Kini, o onim njihovim svemirskim vlakovima koji idu 700 km, ne mi pričamo o Europi. Moramo tu stavit kao država puno veći naglasak na to.
Dodatne dimenzije su energetika i LNG terminal, bogu hvala da ga imamo na Krku, bogu hvala da ga imamo pogotovo u ovim situacijama sada. Povećao se kapacitet na 6,1 milijardu kubičnih je li metara plina godišnje, a Plinacro kaže da se time jačaju kapaciteti Sloveniji, prema Sloveniji, Mađarskoj itd. Dakle, mi stvarno imamo priliku postati jedan energy hap na cijelom ovom području ili već to jesmo. Ali što nam nedostaje? U doslovnom smislu, ali što nam nedostaje u doslovnom smislu željeznica dobra, kvalitetna željeznica. Imali bi potpuno zaokruženu priču. I zato molim evo državu prije nego što dam riječ profesoru Jurčeviću da tu stavi svoj fokus. Modernizacija, modernizacija naših željeznica ključno je za cijeli razvoj Hrvatske.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Nastavit će kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa poštovana predsjedavajuća, poštovani državni tajniče, drage kolegice i kolege, dragi hrvatski građani.
Evo ovo je prigoda ipak iako se radi o jednom zakonu koji je silom prilika, dakle mora biti usvojen kao i puno toga što usvajamo u Hrvatskome saboru, ali i ovih prigoda da se progovori i o temeljnim problemima našega prometa, a naročito onoga što je najvažnije, dakle što nam najviše nedostaje i što je najviše zapostavljeno. Čuli smo i državni tajnik je kritički govorio o ranijim razdobljima i prije devedesete, a pogotovo nakon devedesete dakle da je bilo problema i slično. Pa prema tome kad gledamo ukupni promet u Hrvatskoj, dakle zračni i ovaj pomorski i ovaj po teritoriju, znači cestovni dakle željeznica je apsolutno najviše zapostavljena a čuli smo dakle i od državnog tajnika i ovdje iz niza izlaganja, dakle da je nezamisliv razvoj, dakle gospodarski razvoj ako nema željeznice.
Prema tome, u tome stanju na žalost Hrvatska. Ja ovih nekoliko minuta želim iskoristiti da to nije problem samo aktualne vlasti, nego da taj problem seže kako daleko u hrvatsku povijest jel', pa negdje 150 godina kad je napravljena riječka pruga, prije 101 godinu je napravljena ova lička splitska pruga i od tada možemo pratiti sve probleme koji se tiču željeznice. Međutim, valja naglasiti da osim ovoga razvojnoga željeznica ima i puno važnije sigurnosno značenje, znači a pogotovo u ovim kriznim vremenima. Dakle, željeznica je ta koja je kapitalna za brzo prevoženje snaga od tehnike do vojske itd. itd. Dakle, da bi se mogao pokrivati teritorij. To je vjerojatno i razlog ovoga optimizma kojeg je naglasio i kolega Miletić, dakle da Amerikanci sada u ovim preslagivanjima koja se događaju kako u Europi, dakle od NATO-a pa i onda se to automatski prenosi se i na sukob u EU, tko će koga i koliko zahvatiti, koliko Amerika koliko nekakav nazovimo ga Bruxelles koji to nikada očito neće, nije ni uspio u proteklih nekoliko stotina godina. Izazvao je dva svjetska rata i slično. Tako da su hrvatski koridori prometni iznimno važni obzirom na tu staru strategiju tri mora, jel' koja seže tamo u razdoblje između dva svjetska rata zbog crvene opasnosti. Sve je to poznato iz literature, ali očigledno iz ovih podataka koje je iznio državni tajnik, dakle puno se ulaže, radi se o milijardama. Čuli smo jel' da bi za brzu prugu do Splita trebalo tih pet milijardi sa kojima ćemo zapravo ukupno raspolagati kad se radi o željeznici u narednih desetak godina, tako da evo kolega Miletić je vezano za riječku prugu vidio da svakih deset godina, jel' par godina prije nego istekne rok taj okrugli do tridesete povećava se do četrdesete. Dakle, izgleda da će nam prigoda da riješimo te ključne željezničke koridore, to znači prema Rijeci, prema Splitu i ono što se zaboravlja prema Pločama. Dakle, oni imaju strateško, geostrateško svjetsko značenje. Mi smo uvijek u cijeloj povijesti prije dolaska Hrvata, dakle mi smo bili nekakvo tranzitno područje susreta, suživota, prometa, vjera, civilizacija, ali i raznih imperijalnih geopolitičkih htijenja, a isto tako, dakle i u ovome prometnome smislu bilo da se radi o robama ili da se radi o ljudima,dakle imali smo to geostrateško značenje pa se nadajmo jel, nadajmo se da će to što je Amerika odnosno SAD i njihovi interesi rekli, a to su ponavljali i prije desetak ili dvadesetak godina, sjetimo se da je i naša predsjednica Kolinda došla po nekakvoj toj liniji pa je jedno vrijeme govorila o tri, tri mora al je to na neki način palo u zaborav. Međutim, obzirom na dramatičnu situaciju koja se događa i u Europi i u cijelom svijetu i da puca sve ono što je bilo kohezivno i postojeće, da će ipak ti interesi veliki zbog svojih strateških razloga, a ne zbog nas riješiti neke naše probleme uključujući i željeznicu.
No želim zaključiti s time, a to sam pitao državnoga tajnika, dakle to su sve nekakvi međunarodni svjetski, europski interesi, međutim kad se radi o hrvatskoj integraciji naš glavni povijesni problem je bio podijeljenost hrvatskih zemalja i historiografija i drugi se odavno slažu da je glavni problem bio nepovezanost hrvatskoga sjevera i juga, a osobit specifičan problem jest naša prekrasna, divna Istra i to je taj paradoks kad se radi o nacionalnim interesima mislim da je najvažnije, a to nije u međunarodnom fokusu da željeznica prođe kroz Učku i da napokon Istra nakon stoljeća, da ne govorimo o tisuću godina nije bila povezana sa Hrvatskom i tamo je najsnažniji identitet jer ga je najteže bilo očuvati za razliku od drugih nekih regija i dijelova.
Ja smatram da je nacionalni prioritet da što prije željeznica prođe kroz Učku i da napokon Istra bude integrirana u Hrvatsku u prometnome smislu, a dok se to ne dogodi nažalost toga neće biti. Pa vas molim državni tajniče evo da čujete …/Upadica Glasovac: Hvala./… i taj glas, a puno tekstova ima stručnjaka ima o tome govore tako da …/Upadica Glasovac: Hvala./… ne moramo ovdje trošit vrijeme na to. Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Nema više rasprava u ime klubova, prelazimo na pojedinačne. Prva je zastupnice Sanje Radolović, izvolite kolegice.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Poštovana potpredsjednice, poštovani državni tajniče. Evo ja ću nastavit u tonu rasprave našeg kolege povjesničara Josipa Jurčevića i vratit nas malo u povijest jer je Pula nekad bila glavna ratna luka Habsburške monarhije. Kaže ovako, kada je 1857. Trst bio povezan željeznicom s Bečom postavilo se pitanje gradnje duž Istarskog poluotoka i uključivanja Pule u državnu željezničku mrežu. Tada je niknulo 1858., dakle par godina kasnije, posebno udruženje tzv. južnih željeznica. Nakon svih varijanti promjena odugovlačenja vlasti u Beču predložen je zakon o gradnji pruge koji je stupio na snagu, pazite 30. travnja 1873.g., već te iste godine koncem 1873., zakon je stupio na snagu 30. travnja, krenula je izgradnja. Građevinska operativa predvidjela je 143 km gradnje pruge. Divača-Pula 122 km i Kanfanar-Rovinj 21 km, tri gradilišta, tri gradilišta govorimo o 1873.g. i to Divača-Lupoglav, Lupoglav-Kanfanar i Kanfanar-Pula.
Dakle, imali smo konkurenciju tada 31 ponuđača za posao, danas ne možemo ni nać izvođač radova s obzirom na inflaciju i nedostatak građevinske operative. Konfiguracija terena, geološka svojstva tla dosta su usporavali tada radove, ponavljam 1873., 2026. smo danas, otkupljeno je zemljište u svega nekoliko mjeseci, sagrađene su pristupne ceste do željezničkih stanica, izgrađeni su odvodni kanali, vodocrpilišta, mostovi te najteža dionica tunel od 340 metara Podhuma, pokusna vožnja svečano ukrašenog vlaka pazite sad ovo, održana je 18. kolovoza 1876.g., dakle tri godine od kada je pruga u Istri Divača-Pula 144 km dužine krenula s izgradnjom svečano je puštena u promet, tri godine. A konačno je dovršena 20. rujna 1876.g. kada je počeo prvi redoviti promet.
Neću niti govoriti tada da kompozicije su tada vukle parne lokomotive, ipak je to bilo 19. stoljeće složit ćete se sa mnom da su tada teretnima prometom stizali nužni materijali za gradnju ratnih brodova, uz čelik i ostale materijale često se prevozio i ugljen. Da se ne zadržimo u 19. stoljeću, ajmo u 20.
1948.g. donosi se odluka o rekonstrukciji Lupoglav-Štalije tzv. Raške pruge, odluka se donijela 1948.g., a gle čuda 1951. Lupoglav-Štalije puštena u promet. Tkogod malo bolje poznaje teren tamo je konfiguracija terena bila još gora i vjerovali ili ne šezdesetih godina prošlog stoljeća tada se tom prugom prevozilo 600 tisuća tona teretnog prometa i iz luke Bršćica ljepo je teret išao u luku Rijeka. Neću uopće govoriti o tome dakle koliko su nas danas Kopar kolko nas je prešišao zbog nepostojanja željeznice i nepostojanja logistike.
Ok sad kad smo ovoga se vratili malo iz povijesti ajmo mi sad u 21. stoljeće, nakon 1951.g. kada je obnovljena zadnja trasa istarske željeznice. Ono što danas građani Istre vide, vide 50 godina zapuštenosti, ono što danas građani Istre vide, vide da su dobri jedino kada svaki Istrijan treba godišnje uplatiti u proračun 550 eura više i tako puniti proračun, solidarni smo s ostatkom naše regije i želimo ravnomjeran razvoj Hrvatske, ali moram reći ne na uštrb nas. Mislim da je 50 godina bilo sasvim dosta da bi se obnovila istarska željeznica.
Također naši istarski studenti se pitaju da li su oni sada postali građani drugog reda. Naime, treba podsjetiti da je pomaknut sad i vozni red jedine relacije koja je za studenta, ali i za ostale građane vozila i to kroz drugu državu. Dakle, Istra je možemo reć jedinstven primjerprometne željezničke izoliranosti kao jedna članica EU Hrvatska i tako studenti sada više niti nemaju na raspolaganju onu relaciju kada su im završila predavanja, kad su ljepo morali ići Zagreb-Rijeka vlakom onda se iskrcali u Rijeci i presjeli na autobus do Lupoglava dakle i to je pomaknuto. Kao alternativa ponuđeno im je prijevoz kroz drugu državu, susjednu nama državu Sloveniju i tada praktički također nemaju mogućnosti jer taj vlak polazi prema voznom redu u 14,13 sa željezničkog kolodvora u Zagrebu kada im predavanja nisu niti gotova. A glete čuda mi uvodimo digitalni teretni list, a studenti jedino kako mogu iz Istre mogu kupiti željezničku kartu je znate kako? Fizički na željezničkom kolodvoru, a,a nema elektronike karte, a vi uvodite digitalni teretni list. A ovo je život kakav kroz željeznicu žive naši građani svakodnevno, to je činjenično stanje.
Ja sam danas uputila i resornom ministru dva pitanja upravo vezana za prometnu izoliranost Istre po pitanju naših studenata, to je ovo prvo što sam vam sad rekla, dakle što mislite napravit po pitanju toga da im je pomaknut vozni red i kao jedina alternativa imaju vozni red, pazite ovo, znate kada vozi taj vlak Zagreb-Ljubljana-Rijeka, petkom i nedeljom. Preveo je do sada gotovo 300 putnika, vlak vozi mahom prazan. Dakle, što mislite napravit po pitanju toga? Da li mislite napokon vratiti vozni red kakav je bio? I što mislite napravit po pitanju toga da studenti mogu i digitalno kupovat karte? Što bi trebali dakle silazit s predavanja ić si kupit kartu i onda se vratit na predavanja? Mislim da je to jedna svakako rekla bih suluda situacija.
Hvalite se time da sada obnavljate željeznicu u Istri 55 km od 144, međutim ja vas moram podsjetiti da ne znam, evo ne znam kad će ta obnova bit gotova, već 10 godina vaše vlasti pričamo o obnovi željeznice u Istri, a za sad nijedan metar nove željeznice nije pušten u promet. A također treba reći da prema javno dostupnim podacima i onome što sam pogledala na EU you now brzina tih vlakova u Istri će biti 80 km/h sada na velikoj većini dionica je oko 40 km/h, a da je prosjek i nekakav standard EU 120 km/h. Pa vas ja konkretno i vrlo jasno pitam, kada ćete završiti projekt spajanja Istre s ostatkom Hrvatske bez prolaska kroz drugu državu? Da li imate bilo kakvu strategiju makar mrtvo slovo na papiru kada mislite spojiti Istru s Mediteranskim koridorom, barem napraviti dokumentaciju jer volite mahati dokumentacijom za proboj željezničko tunela kroz Ćićariju, prometno nas deizolirati i zašto u 2026.g. i dalje imamo vlakove, posebice u Istri, koji voze samo vikendom i brzinom od 40 odnosno 50 km/h?
Ja moram reći da kada čovjek gleda vaše strateške dokumente, kada premijer dođe u Sabor govoriti o izvješću o stanju nacije puna su mu usta zelene tranzicije, al vi nikako da tu zelenu tranziciju provedete u djelo jer i sami ste svjesni da željeznica emitira 90% manje CO2 po toni kilometra u odnosu na cestovni promet, a po pitanju željeznice stvarno evo ja moram reć da u posljednjih 10 godina vaše vladavine ne vidim apsolutno nikakav pomak.
Također pitala sam vas i prije u replici zbog čega jednostavno nećemo preuzeti malo i tuđen know-how ako su nam Italija i Slovenija nudila rješenja, naravno imaju i oni svoje uske interese i zbog turizma i zbog gospodarstva i zbog logistike i luke Kopar i luke Rijeka zbog čega su HŽ toliko trome? Mislim ja ću vas pohvalit čak u uvodnom obrazlaganju niste samo držali hvalospjeve, bili ste onako malo i samokritični i rekli da bi HŽ puno brže mogle ostvarivati nekakvu projektnu dokumentaciju, tu se potpuno slažem s vama HŽ-u da provedu nabavu za projektnu dokumentaciju treba tri do četri godine. Vjerujem da ćete se složit sa mnom da bi maksimum, maksimuma trebao biti godinu dana. I što konkretno planirate napravit po tom pitanju da HŽ više ne budu toliko trome? Da li vi uopće kao resorno ministarstvo imate bilo kakav alat i mehanizam na koji način ćete jednostavno uspostaviti brže i efikasnije funkcioniranje HŽ-a nego što je to do sada?

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Idemo na replike, zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegice Radolović recite vi hrvatskoj javnosti, to je važnije nego nama ovdje okupljenima u HS-u, što bi za našu Istru značilo kad bi imala posloženu željeznicu? Da Bog prosti skoro bi reko ne brzu, ali donekle normalniju što bi to značilo za turizma, što bi to značilo za mlade u Istri, za mnoge poduzetnike i OPG-ove budući da Istra itekako puni proračun hrvatski i itekako nam je izrazito važna, a onda naravno iz ove nacionalne strateške priče isto, što bi brza željeznica, kvalitetna značila za Istrijane, a onda tako na koncu i za cijelu Hrvatsku? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnica Radolović odgovor.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Kolega Miletić evo stvarno vrlo plastično ću odgovorit, u prvom redu za radnike bi značilo da mogu ić željeznicom na posao svakodnevno da ne moraju imati automobil u vlasništvu, za studente bi značilo da mogu svakodnevno ić na školovanje željeznicom, za gospodarstvo niti ne moram govoriti što bi to značilo jer mi smo stvarno moram reći i kao pulska luka jako, jako puno izgubili zbog toga što nam željeznica ne funkcionira, to sam već rekla u raspravi Kopar znate di nas je prešišao, a bili smo onako li-la, a da niti ne govorim ono što sam prije rekla, mi smo nekad u Puli bili glavna ratna luka. Znate o kakvom smo mi to gospodarstvu pričali?
Mene evo ja dan kad meni dođu, ne znam i prijatelji iz susjednih zemalja ja osjećam susramlje kada me pitaju ovoga jedino što je sređeno sad evo onako kozmetika jestanica željezničkog kolodvora u Puli, to je jedino što je sređeno. Metar željeznice nije obnovljen.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnik Barbir replika.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjednice.
Poštovana zastupnice Radolović ma govorili ste malo o prošlosti i govorili ste o parnim lokomotivama pa evo ja sam izvukao jedan podatak da parnom lokomotivom između Liverpoola i Manchestera se vozilo 48 km/h 1829., a evo danas 200 godina poslije prosjek naše željeznice je 44,7 km/h i da kažem u biti, ovo možemo na neki način interpretirati kao onu slavnu rečenicu Alana Forda odnosno Grunfa, naše, naše željeznice nisu dobro povezane. Kako nisu povezane prema Puli tako nisu ni prema Dalmaciji ali tu zato spore jel. Šta možete reći po tom pitanju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor zastupnice Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Mogu vam reći kolega Barbir da sam se otišla osobno uvjerit u to i da sam se probala ić vozit vlakom Pula-Zagreb i ja, ja stvarno ne znam ovo bilo je to jedno neponovljivo iskustvo evo, stvarno neponovljivo iskustvo gdje sam došla na željeznički kolodvor u Puli, pokušala se ukrcati tamo na vlak međutim rekli su nam da je dionica do Kanfanara u kvaru pa nas je tamo dočekao autobus koji nas je prevezao onda do Kanfanara. Onda smo se od Kanfanara do Lupoglava vozili prastarim vlakom koji je to popodne isto zapalio. Onda smo, onda sam izašla dakle iz Lupoglava, čekali smo pola sata autobus do Rijeke. U Rijeci smo čekali 2 sata vlak i onda sam se vozila vlakom do Zagreba, međutim nismo ni u Zagreb na vrijeme stigli jer je opet bio nekakav kvar lokomotive koji se sanirao 3, 4 sata. Tako da je moje putovanje od Pule do Zagreba trajalo 12, 12 i po sati.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Zastupnik Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice Radolović drago mi je da ste iznijeli dva povijesna primjera koja svjedoče u koliko je politika, to znači vlast svjesna neke vrijednosti da je onda neke stvari se vrlo brzo rješavaju. Kad se radi o Austro-ugarskoj iznijeli ste primjer Pule jel, dakle odnosno cijele Istre jer tada je angažiran danski admiral, najpoznatiji u Europi, kako Austrija nije imala mornaricu i da li mo, dano mu je 5 lokacija na Jadranu međutim među njima nije bila Pula i Pula je bila obično selo, međutim on je donio odluku da to bude Pula jer je razumio strategiju i ostalo i munjevito je izgrađena pruga i cijela Istra se na tome digla, da sad ne pričam tu priču i isto tako naveli ste primjer '48. budući su bile zone A i B i zapravo II Svjetski rat u Istri je završio '54. godine. Dakle kad politika razumije dakle vrijednost nečega geostratešku, državnu onda se problemi brzo riješe. E sad očito da u Hrvatskoj dakle ne postoji to razumijevanje i tu su svi problemi do ovih koje ste kasnije naveli …
…/Upadica Glasovac: Hvala. Odgovor zastupnica Radolović./…
… da te studenti, put itd., pa možda još malo o tome dakle nacionalno značenje, sigurnosno značenje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnice Radolović izvolite odgovor. Hvala kolega.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Jurčević pa da glavni problem je šta ova Vlada ne zna šta je to državotvornost. Ja vam moram reć po pitanju Istre dakle da su izdali sve nacionalne interese. Izdali su interes po pitanju željeznice, po pitanju dostupnosti zdravstvene zaštite. Mi smo izgradili preko 20 kreveta u bolnici u Izoli, danas na to građani nemaju pravo, a da ne govorim o zoni A i B, o tzv. Schengenu gdje sada su pred Slovenske izbore ukinuli samo ono reda radi Vinjetu i kao gradit će se cesta koja tko zna kad će se izgradit, a nisu ni smjeli dakle tamo imat Vinjetu. Ova Vlada je po pitanju državotvornosti izdala sve nacionalne interese, a kunu se u domoljublje, a nemaju pojma šta je domoljublje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Slijedeća replika zastupnik Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Evo kolegice Radolović u nedoumici od svega ovog prapovijesnog što se tiče željeznice i ovog modernog, pitat ću nešta što se tiče obrazloženja ovoga zakona gdje se vidi da je AKD-u da su date javne ovlasti za digitalnu razmjernu podataka. Što mislite zašto su se digitalna, odnosno zašto se digitalna infrastruktura povjerava jednog državnoj tvrtki bez ikakvog tržišnog natječaja i da li se time stvara novi monopol, suprotno načelima liberaliziranog željezničkog tržišta, a u stvari koja bi to bila analiza tržišta koje je opravdala isključivo povjeravanje ovlasti AKD-u i gdje je procjena rizika od koncentracije moći nad komercijalno osjetljivim podacima. Mislite li da predlagatelj to ima? Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor, zastupnica Radolović.
Povreda Poslovnika zastupnik Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Naime ja sam se javio na vrijeme, a ovaj izgleda treba razvaliti ovu klupu da biste vi ovaj reagirali, dakle morate biti fokusirani jel. Dakle kolegice Radolović drago mi je jer ste evo govorili o nacionalnim izdajama. Dakle ja od prvog dana mog boravka u saboru, a i ranije u medijima neprekidno ponavljam dakle da se radi o neprosvijećenom apsolutistu i veleizdajniku kad se radi o gospodinu Plenkoviću pa mi je drago da ste sa vašim argumentima na primjeru Istre to zapravo potvrdili i argumentirali dodatno.

Glasovac, Sabina (SDP)
S obzirom da je ovo bila klasična replika u dobrom dijelu, ja ću vam izreći drugu opomenu. Što se tiče ovog prvog dijela, ja se ispričavam nismo registrirali ni ovdje za ovim stolom ni ja. Ne treba razvalit klupu samo malo tucnete po klupi. Hvala.
Idemo dalje, replika. Pardon, odgovor na repliku zastupnica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Nemojte ni slučajno kolega Jurčević jer sjetite se samo što je bilo kada smo previše tuckali po klupama. Premijer Plenković je poslao i naredio vrijednim saborskim službenicima da dokumentiraju svakog zastupnika i koliko je tko napravio recku pa su bili novinski članci vrlo detaljno o svakom zastupniku poimence, to. Da odgovorim kolega Vukušić, pa da, da to vam je jedan apsurdizam. Dakle oni sad to povjeravaju bez natječaju monopolu, možemo reć slobodno, je na djelu, a s druge strane imamo njihovo donošenje novog Zakona o javnoj nabavi koji će prenormirati apsolutno sve korisnike po pitanju evo recimo sredstava iz EU fondova dodatno ljudima zakomplicirat život, a mi cijelo vrijeme tvrdimo. Ljudi, tko će krast, će krast i dalje. Vidjeli smo to i na primjeru ne znam, bivše ministrice Gabrijele Žalac. Dakle tko želi krast, krast će i dalje, imamo Kazneni zakon za to, a ovo je još samo jedan dakle paradoks. Ovdje stvarajumonopolom s druge strane …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… tiče se novog Zakona o javnoj nabavi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnik Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo poštovana zastupnice Radolović, pa mislim ja bih se ipak pokušao nekako vratiti na željeznički promet, domoljublje, ne veleizdaju. Pa evo ja bih rekao ovako s obzirom da je nekako ova Republika Hrvatska se strateški prvo odredila bila za cestovni promet, znači za izgradnju autocesta i svega toga što je radila i napravila u principu autoceste koje relativno dobro funkcioniraju. Željeznički promet je bio zapostavljen. Činjenica je da je to možda pitanje da li je to isto sad u novom, u ovom vremenu isto strateški bilo krivo jer vidimo da druge zemlje su itekako radile na tome i imaju puno bolje s obzirom da smo sad postali i bitna, tranzitna zemlja imaju sad puno veće prednosti recimo Koper, pa prema Budimpešti i sve dalje.
Ali ono što želim reći, o.k. možda je u Istri, ja sam vidio vaše da ono koliko putujete od vašeg mjesta pa do Zagreba. Recimo na sjeveru se sad pokušava ipak nešto napraviti. Mislim da čak sa Hrvatskim željeznicama solidno surađujemo oko nekakvih projekata u gradu Varaždinu, ali u svakom slučaju teško je ravnomjerno …
…/Upadica Glasovac: Hvala./…
… razvijati i mislim da su zapostavljeni sigurno …/Govornik se ne razumije./…

Glasovac, Sabina (SDP)
Kolegice Radolović, izvolite odgovor.

Radolović, Sanja (SDP)
Gledajte da, zapostavljeni jesmo. Ja bih rekla svakako činjenica ovoga mi u Istri uopće ne možemo razgovarati o bilo kakvom željezničkom prometu, ali ono što je meni apsurdno, gledajte kada druge zemlje ne znam Belgija, Nizozemska sjednu sa nama za zajednički stol u Bruxellesu kojeg stalno vole spominjati i briselske hodnike kolega Pavići kada raspravlja ne znam o novom višegodišnjem okviru 2028./2034. godina mi kad tamo dođemo kao zemlja članica i kažemo da nama trebaju pare i dalje za željeznicu toliko godina nakon članstva, da nam trebaju pare za riješit kanalizaciju oni nas gledaju ono halo ima li pilota u avionu, jer oni su u nekom drugom filmu već ono umjetne inteligencije, kakvi modularni sustavi, a mi još nakon toliko godina članstva u EU nakon što je na raspolaganju treba jasno reći instrument za povezivanje Europe gdje su milijarde dostupne mi smo totalno podbacili po pitanju obnove željeznice u tome.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I posljednja replika na vaše izlaganje zastupnik Domitrović.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo kolegice Radolović.
Iznijet ću samo u stvari jednu konstataciju. Ne znam da li ste uhvatili u izlaganju državnog tajnika, uvodnom izlaganju da je u posljednjih 9 godina u Hrvatske željeznice utrošeno oko 1 i pol milijarda eura. Ako to podijelite sa 9 godina dobijete na godišnjoj razini 166 milijuna eura.
Ako znamo da je kilometar pruge od 5 do 25 milijuna eura ovisi o terenu i mnogo čemu, i ako uzmemo prosjek od 15 milijuna eura to vam je godišnje 10 kilometara pruge otprilike, tako da ne znam da je realno nadati se da će Istra brzo dobiti jednu prugu i da ćete sa sat, sva biti u Rijeci iz Istre. Samo konstatacija.

Glasovac, Sabina (SDP)
Zastupnica Radolović ako ima potrebe za odgovorom s obzirom da je bila konstatacija?

Radolović, Sanja (SDP)
Ma evo odgovorit ću, da. Dakle, mi stvarno puno ne očekujemo, stalno se priča ne samo sada. Već se godinama priča o tih 1,5 milijardi ulaganja u željeznicu. Ja moram stvarno reći ono da sam poludjela kad sam vidjela 22 nova vlaka se nabavljaju, niti jedan u Istarsku županiju. Onda su mi rekli, pa šta bi ti Sanja, ne može ni jedan vlak taj ići u Istarsku županiju kad su vam pruge prastare, ne može vlak voziti uopće po tome, to je činjenica.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Sad prije nego što prijeđemo na sljedeću pojedinačnu raspravu proglašavam stanku do 13 sati i 10 minuta.

STANKA U 13,00 SATI

Glasovac, Sabina (SDP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 13,10 SATI

Evo isprike na minuti kašnjenja, nastavljamo sa pojedinačnim raspravama.
Sljedeći na redu je zastupnik Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajuća.
Evo u ovom sad mi je malo sve neke što sam mislio u početku reći pobjeglo, ali dobro valjda ću si vratiti film natrag. Ne mogu vjerovat ovo što su kolegice i kolege iznijeli oko ove brzine vlakova. Dakle, 43, 44 km/h da je prosjek. Ja sam živio u zabludi da su brzine vlakova u Hrvatskoj prosječno 57 km po EUROSTAT-u od prije par godina, ali očito da mi zbilja sve što dalje sve sporije. Ali bitno je da idemo u digitalizaciju i modernizaciju sustava željezničkog prometa. Dakle, ovaj konačni prijedlog zakona predstavlja se kao modernizacija i usklađivanje sa EU uredbama, no u stvarnosti djeluje kao kozmetička reforma koja ne zadire u ključne strukturne probleme hrvatskog željezničkog sustava. Pa evo sad ću reći da li je moguće da je dosadašnji zakon bio dobar i ne bi ga se mijenjalo da nije bilo potrebno štelanje prema uputama iz Bruxellesa. Vlada ga predstavlja kao tehničko usklađivanje, ali zakon zapravo otvara niz pitanja između ostalog.
Zašto se regulira samo segment ugovora o prijevozu dok se sustavni problemi kao infrastruktura, konkurencija, transparentnost, odgovornost guraju pod tepih? Zašto se zakon donosi u paketu sa drugim propisima bez ozbiljne rasprave javne i bez jasne analize učinaka i zašto se digitalizacija povjerava AKD-u državnoj firmi koja već ima monopolističke tendencije. Kada se uđe dublje u sadržaj ovog dokumenta pitanje koje strši je što zakon radi, a što izbjegava? Usklađivanje sa EU odnosno EU uredbama je vidljivo, ali samo minimalno. Zakon se poziva na EU uredbu 2020/1056 o elektroničkim informacijama u prijevozu tereta, no implementacija je minimalistička i ne donosi stvarnu inter operabilnost niti transparentnost.
U prijedlogu nema jasnih rokova, nema sankcija za nepoštivanje, nema obaveze otvorenih podataka. Drugim riječima europski standardi se formalno preuzimaju, ali se suštinski izbjegavaju. Terminologija i nomotehnika u ovom prijedlogu su modernizacija ali bez sadržaja. Vlada se hvali modernizacijom pojmova, ali to je čista forma. Definicije su prepisane iz starog zakona uz minimalne izmjene. Nema redefiniranja odnosa prijevoznika i korisnika u kontekstu liberaliziranog tržišta. Nema jasnog razgraničenja odgovornosti između HŽ-ovih poduzeća. Drugim riječima ovaj zakon se pravi da je trenutno u 2026. ali i dalje živi u 1996.
Kada se govori o odgovornosti prijevoznika i dalje je nedovoljno strogo, jer u praksi korisnici željezničkog prijevoza, dakle korisnici posebno teretnog često su u neravnopravnom položaju, zakon i ne uvodi strože standardne odgovornosti, jasne mehanizme naknade štete, obavezu transparentnog izvještavanja o kašnjenjima i o gubicima, jel mislim da bi ti izvještaji bili poprilici podugački. To je posebno problematično jer je željeznički teretni promet ključan za industriju, a Hrvatska već godinama gubi tržišni udio. Inače u vrijeme ove globalne geopolitičke krize kada postoji mogućnost da željeznica bude glavni transportni mehanizam teško ćemo biti učinkoviti s prosječnih eto ja sam mislio 56 km/h međutim sad kažu 43, 44.
U dijelu koji govori o digitalnoj razmjeni podataka koji je problem vezan uz AKD radi li se ovdje o digitalizaciji ili i centralizaciji. Zakon daje AKD-u javne ovlasti za digitalnu razmjenu podataka, naravno da to otvara ozbiljna pitanja. Zašto se digitalna infrastruktura centralizira u jednoj državnoj firmi, zašto se ne otvara tržište digitalnih rješenja? Je li ovo još jedan primjer stvaranja državnog monopola pod krinkom digitalizacije?
Ovo je posebno osjetljivo jer se radi o podacima o teretu, logistici i komercijalnim odnosima, dakle visoko vrijednim informacijama. Gledano u širem kontekstu vlada koristi zakon kao tehničku točku, a ne kao reformu. Na sjednici vlade zakon je predstavljen kao dio paketa tehničkih usklađivanja, to je problem jer HŽ je u strukturnoj krizi, liberalizacija tržišta je formalna, ali ne i stvarna, infrastruktura je zastarjela, a odgovornost fragmentirana, ugovorni odnosu su samo jedan mali dio problema. Drugim riječima zakon rješava možda 5% problema, a ignorira preostalih 95%.
Na kraju možemo zaključiti da je nakon što bi bilo očekivano da sadržajno bude reformativan i progresivan u ključnim segmentima ovaj zakon je samo propuštena prilika. Umjesto da bude temeljnog modernog, transparentnog i konkurentnog željezničkog sustava ovaj zakon je birokratski, minimalistički defanzivan i suštinski ne ambiciozam. Najveći problem nije ono što zakon sadrži nego ono što zakon izbjegava. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolega Vukušić. Imate jednu repliku zastupnik Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Vukušić govorili ste i sami koliko su spori naši vlakovi, međutim ne samo da smo najsporiji u EU nego postoji samo nekoliko zemalja koje su sporije od nas u cijeloj Europi, al mi smo daleko najsporiji u EU. Kad usporedimo naših po mojim informacijama 44,7 prosječnu brzinu sa ne znam austrijskom od 107, da ne govorimo sada o¸d Španjolskoj koja je 199, Francuska 196 i ostalim zemljama, vidimo da mi zaista kaskamo pa ne samo za Europom nego kaskamo u stoljećima u odnosu na sve ostale zemlje. Šta možete reć po tom pitanju?

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor na repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Kolega Barbir hvala vam na pitanju, nemam tu šta komentirat jel ovdje danas nije bilo previše pitanja koliko sam ja vidio, bez obzira i na replike državnom tajniku više su bile konstatacije i žal za nažalost nečim što smo imali prije 50 godina, a danas nemamo, dakle nažalost. Mi smo se iz Virovitice do Zagreba se vozilo dva sata, danas se vodi tri sada, četri sata, pet sati, šest sati uz presjedanja što je bilo i u kako je kolegica Radolović spominjala isto tako u ne znam u Križevcima ili gdje već na autobus pa u Dugom Selu nazad na vlak to je nevjerojatno u 21. stoljeću baš nam je tako dobro krenulo. Danas kada tamo nekakvi kako ovi to kažu islamisti gađaju iz Teherana američke baze sa projektilima od 14, 15 mahova, znači nekakvih 20 tisuća km/h mi se vozimo 44. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala. Sljedeća pojedinačna rasprava zastupnika Marina Miletića, izvolite kolega.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam kolegice Glasovac, potpredsjednice HS-a poštovanje vama i poštovanje g. Žarku Tušeku državnom tajniku koji je tu sa svojim suradnicima u HS-u.
Izrazito važna tema dakle HŽ-a i u redu treba bit jasno reć na početku da ovaj prijedlog zakona ustvari uređuje ugovore o prijevozu pošiljaka, elektroničke teretne listove, odgovornosti prijevoznika, razmjenu podataka itd., itd., no mi u HS-u kao što su mnogi primijetili uvijek koristimo trenutak da kažemo nešto što je izrazito bitno nama kao zastupnicima trudimo se koliko je moguće vezano uz temu, a onda napose iz kraja iz kojeg dolazite jer vam je to prilika da pokažete i što vi mislite na koji način se vode određene politike prema vašem kraju, prema konkretnoj mojoj Rijeci, Gorskom kotaru, Istri koja dragoj koja je preko Učke i tu je važno reć da Hrvatska nasušno treba kvalitetnu, kvalitetnu i brzu prugu.
I ne morate bit nikakav stručnjak za promet da to znate. Zašto? Pa zato ja ću vam odgovorit zato jer ako krenete iz Rijeke za Zagreb vozite se pet sati vlakom, dakle vi krenete iz Rijeke za Zagreb pet sati se vozite vlakom. Čuli smo ovdje kolegica Radolović Puležanka je pričala o tome kako je žena krenula iz Pule u Zagreb i 12 sati se vozila, dakle 12 sati, pa to je oprostite ono ne znam šta je to, Alan Ford, da kreneš iz Pule u Zagreb da se voziš 12 sati vlakom. Mi koji smo Riječani ako ideš na jug kaže Rijeka-Split nema direktne linije ima noćna vožnja i usred turističke sezone 11 sati, 11 sati. Pa to jedino da se navečer napiješ da odeš u vagon i da prespavaš da ujutro kad dođeš da dođeš na jug Hrvatske ako moraš ić u Split na primjer. 11 sati, 11 sati, to je prestrašno. I onda mi ono postanemo ljubomorni na jednu Italiju koja nam je tu preko, pogotovo mi koji smo u Rijeci znači tamo nam je preko, vi odete u Trst imate brze vlakove di god hoćete ono Milano, Venecija, gdjegod hoćete i kažu prosječna redovna vožnja 250 km/h, 250 km/h, a HŽ 44 km/h, a Italija dakle ne pričam o Kini ne znam o kojoj državi nekoj dalekoj neko susjedi naši 250, Njemačka 250, Španjolska čak nešto bolja kažu redovna linija brzih njihovih vlakova 300 kilometara na sat. Mi na 44 zapeli i to nije sad nego ovdje isto čuli ste iz prethodnih izlaganja od kolege Jurčevića i kolegice Radolović dakle to su nam ove brzine ostale iz Austrougarske. Čovjek više ne zna kako je moguće kako je moguće da mi imamo vlakove koji su tako spori kao da snimamo ne znam vestern filmove pa koristimo to za filmsku industriju, pa evo dakle možemo pozvat možda filmsku industriju da dođe u Hrvatsku i da, da što više se tu angažiraju da snimamo tu vestern filmove ne znam iako danas baš nisu popularni ne, ne znam tko gleda možda samo s nostalgijom još ova old school ekipa.
Nema razvoja Hrvatske bez željeznica i nema pravog razvoja Hrvatske bez, bez brzih, brzih željeznica. Za moju Rijeku je to ključ, za Gorski kotar je ključ ali ne samo evo dakle tu su kolege i s juga i naravno za, za jug Hrvatske za Split, za sve naše gradove treba biti normalno objektivan a ne, pogotovo mi koji smo tu u Hrvatskom saboru. I izrazito važno je da, da nam se to posloži.
Kako je kao što je rekao kolega Jurčević to će otprilike bit kada veliki i moćni koji prekrajaju cijelu priču i slažu karte kako njima paše, kada skuže a skužili su jer Hrvatska je geostrateški na izrazito zahtjevom položaju ali i na izrazito interesantnom položaju velikim silama i budući da njima će to odgovarati, evo sutra je u sveučilišnoj države dakle i Poljaci i mi Hrvati dakle vodstvo Inicijativa tri mora, u Dubrovnik je nešto kasnije najavio svoj dolazak i vrh SAD-a koji onda su spomenuli u cijeloj toj priči razvoj brze nizinske pruge i koliko im je važno da Rijeka bude u toj priči. Spominje se ako sam dobro pročitao tekst od Rubija i Split, dakle ako ameri odluče da će to biti onda će to biti je li samo će javit kome pa dobro mi se nećemo buniti sigurno. Dakle, mi se nećemo bunit što ćemo normalno onda moći putovat vlakom i tu je cijela priča oko svega. Oko ne samo industrije koja nam je izrazito važna i tržišta kao takvog nego onda i ekologije i mnogi mi bi se vozili vlakom kad bi s vlakom normalno se mogao voziti i odlazit na posao na dnevnoj bazi, da sjedneš u vlak i da dođeš za 45 minuta u Zagreb, pa tko bi iz Rijeke išao automobilom onda u Zagreb ili ljudi koji putuju ne znam na jug Hrvatske ili negdje drugdje.
Dakle, izrazito važno je evo prometna povezanost u pogledu željezničke infrastrukture, a ovdje je kolegica Radolović govorila baš koliko je važno da Istra se posloži isto u toj priči željeznice koja praktički od Austrougarske je li šta su izgradili su izgradili, poslije se ništa tu nije diralo što nije dobro. I mi tražimo da Zagreb svrne svoj pogled na Gorski kotar, na Rijeku, na PGŽ tako i na Istru i da ima u fokusu brze željeznice koje su nam izrazito važne. Oprostite imate vi još koju repliku? Možete mi dati repliku.
…/Upadica se ne razumije./…
E molim vas ne, rekao sam da ću prije završiti, evo ga. Dakle, profesor Jurčević replika i ja ću onda stat sada sa svojom pojedinačnom raspravom.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Dvije replike, prva zastupnik Barbir, izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajuća.
Ma evo čisto vezano za tu infrastrukturnu povezanost prema nekim čvorištima, mislim meni je potpuno nevjerojatno i drago mi je da još kolega Miletić spomenio nepovezanosti sa Dalmacijom, splitski aerodrom koji generira 3 miliona putnika na godišnjoj razini. Jedan od najvećih aerodroma u ovom dijelu Europe nije željeznički povezan. Mislim imamo Hrvatske željeznice, imamo županiju, imamo sve općine na tom putu prema Splitu i mi nemamo još uvijek povezano što nam se svi ljudi iz Europe a i šire koji dolaze i posjećuju našu zemlju zaista čude. To je jednostavno nevjerojatno a od 2018. to je jedan strateški projekt. Pa evo što možete reći kolega Miletić po tom pitanju.

Glasovac, Sabina (SDP)
Odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam kolega Barbir na vašem pitanju.
Ono što je važno u raspravi u ime kluba govorio sam baš o tome gdje su oni rekli 2017. da će priča brze nizinske pruge biti gotova do 2030., a sad kažu da će do kraja ove godine probat riješit lokacijske dozvole. Dakle, e i sad se spominje 2040., ja sam stvarno rekao da se nadam da nećemo svakih 10 godina reći evo pa ćemo 2000 je li kad dođemo pred '40. onda ćemo reći evo 2050. će biti. Dakle, stvarno držim evo ali rekao sam vam ako se moćni tu uključe potaknu onda naše vladajuće, vjerujem da će onda to se i riješiti, a žalosno je da mi ovisimo o nekim drugome, imamo svoje pameti, a ako oni koji vode Hrvatske željeznice ne mogu to realizirat kroz vidimo sada koliko već desetljeća onda bi trebali dati nekima koji to mogu, evo jednostavno govoreći.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća replika zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Miletić drago mi je da niste ostali samo na vašoj Rijeci nego ste evo i u pojedinačnoj raspravi naglasili ovaj i značenje Splita i ovo što ste barem u medijima što ste rekli gdje je najavljeno je li i ja sam to isto čitao, dakle da je isto u ovo, ova priča sa tri mora da je najavljeno jel da treba biti vlak prema Splitu 200 kilometara na sat, znači za dva sata bi trebali, trebali, trebali stizati.
Međutim, ja bi vas htio pitati zapravo na temelju svega što smo čuli od vas ali i od ostalih kolega i svi smo ponavljali zapravo da je željeznica uvjet, preduvjet razvoja. E sad ako mi imamo takvu željeznicu a vi ste baš naveli konkretne brzine dakle koja ide 44 kilometra, ne znam ove druge idu u Europi od 250 pa i više, zapravo na drugi način možemo reći da je to glavni dokaz dakle u kojem smo mi razvojnom stanju za vrijeme ove Vlade evo u 10 godina ali i inače. Dakle, s jedne strane željeznica …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… je uvjet razvoja a s druge strane naše brzine pokazuju …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… da smo mi zaostali 300, 400% za Europom.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor na repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala, hvala vam predsjedavajuća.
Kolega Damire iako smo mi Riječani ljuti rivali, ja mislim da s nikim nismo ljući rivali nego sa, sa Hajdukom je li i sa Splićanima naravno dauvijek je Hrvatska prva i bilo bi suludo je li bilo šta drugo nego poticati zajedništvo i kad god su teme od nacionalnog interesa onda to, to je dakle mora Hrvatska bit razvijena cijela i bilo bi dobro da bude ravnomjerno razvijena, o čemu isto smo ovdje govorili. Kolega Jurčević kad bi se htio našaliti možda bi mogao reć da bi ja volio da smrt kad bude po mene dolazila da putuje sa Hrvatskom željeznicom i onda sigurno bi živio dosta duže nego što bi smrt planirala. Dakle evo kad bi se htio našaliti, ja bi rekao draga smrti dođi po mene ali kreni sa Hrvatskom željeznicom, je li. Važna nam je željeznica i nadam se, ufam se i vjerujem da ćemo imati brzu, modernu i učinkovitu željeznicu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Idemo na slijedeću pojedinačnu raspravu. Zastupnice Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo poštovana potpredsjednice Hrvatskog sabora. Uvaženi kolege i kolegice, državni tajniče sa suradnicima.
Evo danas kada govorimo o razvoju željezničke infrastrukture, dakle tada samo ne govorimo o razvoju Hrvatske u cjelini ali naravno ono što danas nitko nije istaknuo, a ja ću istaknuti da evo jedna od blagodati koju imamo od Vlade RH i HŽ-a je svakako i mjera besplatnog željezničkog prijevoza za sve učenike ali i umirovljenike. Jedan od najvažnijih projekata u tom kontekstu je izgradnja nizinske pruge, dakle strateškog koridora koji će povezati unutrašnjost Hrvatske s lukom Rijeka ali i time naravno otvoriti novu razvojnu perspektivu za cijelu državu, a o tome smo i danas govorili ovdje. Također budući da dolazim iz Ogulina, posebno ću istaknuti važnost ovog projekta za Ogulin i širu regiju jer sam grad Ogulin je također veliko željezničko čvorište. Kada spomenemo 5 km udaljenu željezničku postaju Oštarije koja dolje vodi dakle prema Dalmaciji. Dakle Ogulin je i dalje prometno čvorište prema Rijeci i Zagrebu. Prostor s velikim ali nedovoljno iskorištenim potencijalom. Upravo ova izgradnja nizinske pruge Ogulin vjerujem da će postati još važnija točka na modernom europskom željezničkom koridoru gdje će se otvoriti nove mogućnosti za razvoj gospodarstva, za razvoj logistike, poduzetništva ali će se pojačati i povezanost ključnim prometnim pravcima i tržištima. Naravno ovaj projekt ima višestruki značaj, a prije svega riječ je o projektu koji će značajno skratiti vrijeme prijevoza robe i putnika, povećati kapacitet i sigurnost željezničkog prometa ali naravno i rasteretiti cestovni promet i ekološki utjecati na smanjenje emisije štetnih plinova. Dakle drugim riječima možemo se složiti vjerujem svi ovdje u sabornici da govorimo o projektu koji istovremeno jača i gospodarstvo ali i doprinosi zaštiti okoliša. Naravno, razvojem željezničke infrastrukture svi smo govorili o ravnomjernom razvoju Hrvatske. Pa evo upravo ovo je konkretan primjer kako se i taj cilj ostvaruje. Nizinska pruga nije samo projekt za velike gradove, nego je projekt koji i uključuje i povezuje i manje sredine poput Ogulina i na taj način im daje novu razvojnu šansu. To isto vjerujem da će u budućnosti značiti i nova radna mjesta, veće investicije, bolju prometnu dostupnost i dugoročno bolju kvalitetu života za naše građane. Također važno je i spomenuti i naglasiti i europsku dimenziju ovog projekta kao što smo i danas čuli u izlaganju dakle ova pruga je dio šireg prometnog koridora koji povezuje srednju Europu s Jadranom. Na taj način i Hrvatska jača svoju stratešku poziciju kao prometno i logističko središte, a upravo takvi projekti donose dugoročnu konkurentnost našem gospodarstvu.
Naravno, razvoj željezničke infrastrukture nije samo pitanje jednog mandata jer to su projekti koji traju godinama, ali ostavljaju isto tako dugotrajni generacijski trag. Zato je iznimno važno imati u svemu tome kontinuitet, važno je imati i jasnu viziju ali i političku odgovornost da se takvi projekti koji se pokrenu i dovrše. I zato danas kada govorimo i o modernizaciji željeznice, moramo gledati širu sliku. Digitalizacija sustava o kojem danas govorimo poput digitalnog teretnog lista o kojem smo danas i raspravljali dakle ide pod ruku s velikim infrastrukturnim projektima kao što je ovaj projekt nizinske pruge jer jedno bez drugoga ne može dati puni učinak. Naravno izgradnja nizinske pruge kroz Ogulin nije samo prometni projekt, nego je i razvojna prilika. To je zapravo i investicija za budućnost i to je zapravo poruka da ni jedan dio Hrvatske neće biti, neće biti zaboravljen. Međutim evo osvrnut ću se i za brojna druga postignuća vezana u prometu, od Pelješkog mosta, od 2. cijevi tunela Učke. Dakle to su veliki infrastrukturni projekti, međutim danas smo s tih velikih infrastrukturnih željezničkih prometnih projekata pokušali skrenuti raspravu i u nekom drugom smjeru. Dakle danas govorimo o zakonu koji uvodi digitalni teretni list, dakle o modernizaciji poslovanja, povećanju učinkovitosti i usklađivanju s europskim standardima. Međutim evo slušamo i moramo se složiti dakle i o tezama o zapuštenosti željezničke infrastrukture. Naravno i svi smo se ovdje složili da je infrastruktura važna i to nitko ne negira, međutim trebamo postaviti i pitanje kada je ta zapuštenost nastala. Željeznička infrastruktura nije zapuštena od jučer, dakle složili smo se svi da je rezultat nedovoljnih ulaganja. Dakle uključujući i razdoblja kada je Vladu vodila i SDP-ova Vlada. Pred nekoliko dana u jednoj emisiji slušala sam ministra Olega Butkovića dakle koji je jasno rekao i jednu realnu i odgovornu stvar, da država u određenom trenutku dakle nije moglaparalelno financirati intenzivno izgradnju cestovne infrastrukture, ali i potpunu dakle obnovu željeznice. To nije izgovor to je uistinu činjenica jer smatram da svi moramo biti u tom dijelu realni, dakle u trenutku kada Hrvatska nije bila prometno infrastrukturno dakle u potpunosti povezana, prioritet je bio povezati taj teritorij, gradile su se autoceste koje su povezale i sjever i jug, koje su omogućile i razvoj turizma, ali su i pokrenule gospodarski rast. To su projekti koje danas svi koristimo i građani i gospodarstvo, međutim što se danas događa? Danas se čini novi iskorak i radimo slijedeći korak, nakon cestovne povezanosti dakle fokus je snažno prebačen na željeznicu i kao što smo čuli danas od državnog tajnika, vjerujem da ćemo svjedočiti u najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu u modernoj Hrvatskoj koja će većinom biti i financirana europskim sredstvima. Naravno ovaj zakon radi upravo ono što moderna država i mora raditi, dakle paralelno se ulaže u fizičku infrastrukturu i digitalizira se sustav jer bez digitalizacije ni najmodernija pruga neće biti dovoljno učinkovita.
Digitalni teretni list da se malo vratim i na zakon o kojem danas raspravljamo, dakle znači i brži protok robe, znači i manje administracije, znači veću konkurentnost željezničkog prijevoza i bolju povezanost s europskim logističkim sustavima, dakle drugim riječima ovaj zakon uistinu je za 21. stoljeće i iako je danas dakle govorimo o svemu onome što je možda trebalo napraviti prije 10, 15, 20, 25.g. dakle odgovorna politika znači donositi upravo odluke u realnim okolnostima, a realnost je bila prvo dakle povezati zemlju, a sada modernizirati i unaprijediti sve ostale promete, od željezničkog, zračnog, cestovnog, riječnog i naravno umjesto stalnog vraćanja u prošlost možda bi bilo korisnije da svi si odgovorimo na jedno pitanje. Podržavamo li zapravo modernizaciju i digitalizaciju željezničkog sustava ili ne? Jer ja smatram da ovaj zakon upravo ide u ovom smjeru, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije replike, prva je kolege Domitrovića.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Kolegice, puno ste pričali o gradnji nizinske pruge kroz Ogulin u ime kluba zastupnika, kada sam govorio bio sam mali dječarac kada se počelo o toj pruzi pričati, ali morate znati da nova trasa nizinske pruge ne prolazi kroz grad Ogulin, a glavni terminal vam je na području Općine Josipdol u Carevom polju, vi znate di je to i grad Ogulin time postaje jedno slijepo crijevo, a ne prilika gradu Ogulinu za razvoj čega ste već i nabrojali. Prvo morate provjeriti činjenice i znati o čemu pričate, a onda pričati.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovane zastupnice.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Evo s obzirom na vaše činjenice kojima ste me vi osvijestili, dakle ja sam govorila o regionalnom i jednakom regionalnom razvoju i ruralnih dakle područja. Mi imamo dakle sreću da je Ogulin i autocestom povezan i za sat vremena smo do Rijeke, do mora, a vjerujem isto tako da i u samom centru grada Ogulina imamo i željeznički kolodvor gdje smo isto tako dakle željezničkom prugom i vlakom povezani dakle i sa tako i sa Zagrebom i sa Rijekom, a i evo 5 km od Ogulina je Oštarije dakle gdje možemo i isto tako i koristili smo i koristimo i taj pravac dakle prema Dalmaciji. Svaki novi zakon koji se donosi u ovom HSvjerujem da je korak naprijed, a mislim da ovim zakonom dakle uistinu ćemo poboljšati i ubrzati i digitalizaciju …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…ali i zaštititi interese naših građana, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i kolegica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana kolegice Salopek, evo lijepo ste izložili koje su prednosti ovog zakona i u kojem smjeru ide Vlada RH nakon što je zemlju povezala autocestama, izgradila dobre i brze ceste, sada ide i unaprjeđenje željezničkog prometa, pogotovo ovdje govorimo o teretnom prometu kao što ste i sami naglasili i cilj je da se napravi jedna i pravna sigurnosti i da se vidi ko je odgovoran što se tiče prijevoznika, da se ojača znači pravna sigurnost i da se uvede digitalizacija putnih isprava. Pa evo molim da još jednom pojasnite kako će to utjecati i na gospodarski rast u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena saborska zastupnice Danijela Blažanović, pa da danas raspravljamo o prijedlogu Zakona o ugovorima u željezničkom prometu dakle zakonu koji na prvi pogled djeluje tehnički, ali u svojoj suštini zapravo predstavlja važan iskorak prema modernijem, učinkovitijem i održivijem prometnom sustavu u RH, te smatram da je ovaj zakon dakle dio šire transformacije našeg prometnog sektora, dakle transformacije koja uključuje ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju dakle voznog parka, ali i usklađivanje s europskom, s europskim pravnim i tržišnim standardima i upravo zato je važno naglasiti da govorimo o zakonu koji stvara temelje za dugoročno stabilan, ali i konkurentan željeznički sustav.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovana zastupnica Tanja Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege, kad država 10.g. ne može završiti 36 km jedne važne, ali ipak ograničene dionice pruge onda imamo veliki problem u upravljanju, onda imamo problem u sposobnosti onih koji vode sustav, imamo problem u tome što se rokovi probijaju, odgovornosti se razvodnjavaju, a građane se iz godine u godinu poziva na novo razumijevanje, to smo mogli i danas čuti. Upravo zato ovu raspravu ne želim svesti samo na formalno pitanje ugovora o prijevozu pošiljaka, ovaj zakon možda formalno uređuje ugovore o prijevozu pošiljaka, ali on je i pitanje koliko je država ozbiljna prema izgradnji koridora kao što je onajkoji sam danas spomenula kroz Dugo Selo, Vrbovec i Križevce. Na tom primjeru se vidi zna li država povezati pravila, infrastrukturu i stvarnu pouzdanost sustava. To je važno reći odmah na početku zato što u Hrvatskoj predugo slušamo istu priču o željeznici. Uvijek slušamo velike najave, europske koridore, modernizaciju, digitalizaciju, interoperabilnost, obnovu, nova ulaganja, ubrzanje prometa i novu razvojnu stazu. Na papiru to izgleda donekle prihvatljivo uzimajući u obzir najavljeno malo povećanje brzine u usporedbi s onim što imamo prilike vidjeti u drugim zemljama.
Međutim, unatoč svim tim najavama stvarnost Hrvatske željeznice nažalost je drukčija. Ona je za građane i gospodarstvo spora, nepouzdana, opterećena dugotrajnim radovima, zamjenskim prijevozom, zatvaranjima dionica i stalnim pomicanjem rokova.
I upravo zato je ova rasprava puno šira od same pravne tehnike jer ugovor o prijevozu vrijedi onoliko koliko vrijedi sustav koji ga može izvršiti na vrijeme, sigurno i predvidivo. Ako želimo jedan jedini primjer koji razotkriva pravo stanje stvari onda je dovoljno pogledati projekt rekonstrukcije postojeće izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci. HŽ Infrastruktura potpisala je ugovor i radove za nadzor 29. travnja 2016. tada je javno objavljeno da se početak radova planira tijekom ljeta 2016. i da svi radovi trebaju biti dovršeni u prvoj polovici 2020. godine. Danas smo u 2026. godini a HŽ Infrastruktura je još tijekom '25. navodila da se završetak projekta očekuje u drugoj polovini '26., dok se početkom '26. projekt opisuje kao onaj koji se tek privodi kraju.
Dakle, govorimo o projektu koji je trebao biti dovršen 2020., a čiji se završetak pomaknuo za oko 6 godina. Govorimo o 36 kilometara pruge. To je pokazatelj ozbiljnog upravljačkog neuspjeha i zato ovdje odgovornost treba jasno imenovati. Za provedbu tog projekta odgovorna je HŽ Infrastruktura. To je društvo kojemu je država povjerila upravljanje željezničkom infrastrukturom u RH. Ako na projektu od približno 36 kilometara s rekonstrukcijom ključnih kolodvora i izgradnjom drugog kolosijeka godinama gledamo probijanje roka, nova odgađanja i stalno pomicanje završetka onda se sasvim legitimno postavlja pitanje kako da građani vjeruju da isti taj sustav može kvalitetno i učinkovito brinuti o željezničkoj infrastrukturi na području cijele Hrvatske. Jer ako nisu pokazali sposobnost da u razumnom roku provedu jedan ovakav projekt odakle nam uvjerenje da su sposobni voditi puno složeniju mrežu na nacionalnoj razini.
I to je ono što mene kao zastupnicu iz tog prigorskog kraja posebno zanima. To je jedan od ključnih pravaca države. Na potezu Dugo Selo – Vrbovec – Križevci ne testira se samo dinamika radova, tamo se testira vjerodostojnost države. Tamo se vidi zna li država spojiti javni novac, europska sredstva, upravljačku odgovornost i stvarni rezultat. Tamo se vidi jesu li nam koridori razvojna činjenica ili samo administrativna fraza, a građani tog kraja imaju puno pravo pitati zašto godinama slušaju da je završetak blizu a projekt još nije gotov.
U međuvremenu dok se rokovi pomiču ljudi ne žive u priopćenjima HŽ Infrastrukture ni u prezentacijama ministarstva, oni žive u stvarnim posljedicama takvih upravljanja a zbog radova na tom pravcu tijekom '25. bilo je posebnih regulacija prometa, zatvaranja, otkazivanja dijela vlakova, kašnjenja za koja se putnike unaprijed molilo za razumijevanje, ali građani ne mogu vječno biti pozivani na razumijevanje. Razumijevanje nije model upravljanja, zamjenski autobusi nisu razvojna politika, kašnjenja nisu strategije modernizacije. Sustav ili funkcionira ili ne funkcionira, a Hrvatska željeznicaveć predugo građanima i gospodarstvu šalje poruku da je privremena improvizacija postala trajno stanje.
Zbog toga ovaj zakon ne mogu promatrati izolirano. Naravno da je važno urediti odnose iz ugovora o prijevozu pošiljaka, odgovornost prijevoznika, teretni list, rokove, štetu i elektroničku razmjenu podataka. Naravno da je važno usklađivanje s europskim pravilima nitko to ne spori ali ne možemo se praviti da je problem Hrvatske željeznice prvenstveno normativni.
Problem Hrvatske željeznice je prije svega u jazu između propisa, najava i stvarne provedbe. Problem je u tome što se zakoni i strategije pišu kao da sustav funkcionira uredno a na terenu gledamo projekte koji se razvlače godinama, rokove koji se probijaju i upravljačke strukture koje na kraju za to gotovo nikome ne odgovaraju.
U ovom zakonu postoji i jedan dobar pomak u odnosu na prvo čitanje. Dobro je da je ministarstvo uvažilo potrebu da se prekine procesna ovisnost o šutnji prijevoznika i da se jasnije otvori put prema sudskoj zaštiti. To je važna promjena. Dobro je da se više ne ostavlja prostor za šutnju prijevoznika praktično blokira zaštitu prava. To pokazuje da su moje primjedbe iz prvog čitanja bile osnovane i da ih je ministarstvo moralo prihvati, ali upravo zato ne možemo zažmiriti na činjenicu da druge važne nedorečenosti ostaju. Osobito u Članku 27., Članku 41. i Članku 42..
U Članku 27. ostaje nelogičnost koja nije mala stvar, ako zakon najprije priznaje situaciju u kojoj nije moguće izvijestiti pošiljatelja a zatim zadržava obvezu postupanja u kratkom roku kao da te zapreke nema onda imamo normu koja sama sebi podmeće nogu. Takva norma ne smanjuje nesigurnost nego je proizvodi. Takva norma ne pomaže sustavu nego stvara prostor za spor, a to je upravo suprotno od onoga što bi jedan moderan zakon o prijevozu morao činiti.
U Članku 41. ostaje formulacija da se određeni režim primjenjuje ako je za to, ako je to za korisnika prijevoza pogodnije. To zvuči dobro dok se izgovara ali pravno nije dovoljno. Pravo ne može poučavati na dojmu nego na kriteriju tko određuje što je pogodnije, po kojem mjerilu, u kojem trenutku, ako to nije jasno onda nismo dobili bolju zaštitu korisnika nego novu sivu zonu za različita tumačenja.
A u Članku 42. gdje se uređuje digitalni dio sustava i važna uloga AKD-a kao nositelja javne ovlasti ostaje pitanje nadzora, upravljanja ovlaštenjima, kontrole i odgovornosti. Ne možete se pozivati na digitalizaciju kao na sama po sebi pozitivnu riječ a da pritom ne odgovorite dovoljno jasno tko nadzire sustav, kako se upravlja ovlastima, kako se prati učinkovitost i tko odgovara ako dođe do pogreške. Bez toga digitalizacija lako postaje nova netransparentnost pod modernim imenom.
To je nažalost i širi obrazac ove vlasti, kad treba predstaviti zakon sve se prikazuje kao iskorak, modernizacija i usklađivanje, kad treba isporučiti rezultat onda odjednom postaje svesloženo, rokovi se pomiču, odgovornost razvodnjava i od javnosti se opet traži strpljenje. Tako je i sa željeznicom, tako je i sa projektom Dugo Selo – Križevci. I zato je ovaj zakon i ogledalo jednog upravljačkog mentaliteta. Jer ako HŽ Infrastruktura 2016. govorila o završetku u prvoj polovini dvadesete, a početkom 2026. još govorimo da se projekt privodi kraju onda više ne govorimo o jednom izoliranom promašaju. Govorimo o sustavu kojem se probijanje rokova normalizira. Govorimo o upravljačkoj kulturi u kojoj kašnjenje nije incident nego obrazac, a država koja normalizira višegodišnje probijanje rokova teško može uvjeriti građane i gospodarstvo da joj vjeruju kad govori o pouzdanosti.
Dobro je da je ministarstvo uvažilo dio primjedbi i jasnije otvorilo put prema sudskoj zaštiti, ali nije dovoljno jer građani i gospodarstvo ne trebaju samo bolji tekst na papiru. Oni trebaju sustav koji radi, a dok god nam je jedan ovakav projekt simbol višegodišnjeg kašnjenja, probijanja rokova i slabe upravljačke odgovornosti imamo obvezu reći problem Hrvatske željeznice nije samo u normi nego u nesposobnosti onih koji vode sustav.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
U ime kluba CENTRA i Nezavisne platforme Sjever raspravljamo o Konačnom prijedlogu zakona o ugovorima u prijevozu u željezničkom prometu.
Ovaj zakon dolazi sa jasnim obrazloženjem, to treba vrlo jasno istaknuti. Postojeći okvir je zastario, nastao je u vremenu monopola, a danas imamo liberalizaciju i liberalno tržište i europska pravila koja su bitno drukčija i dovode do nekih novih postulata. To je sve skupa točno, ali problem nije starost samog zakona. Problem je što država kasni. Kasnimo u digitalizaciji, kasnimo u regulaciji teretnog prometa, kasnimo u stvaranju konkurentnog željezničkog sustava.
Ovim zakonom pokušava se tek uhvatiti puki korak sa EU, uvodi se elektronični teretni list, uspostavlja se nacionalni sustav razmjene podataka, uređuju se odnosi između prijevoznika i između korisnika. To su sve skupa možemo se svi u ovoj sabornici složiti nužni koraci, ali oni nisu dovoljni, oni ne rješavaju sam problem koji imamo. Jer zakon rješava pravni okvir, ali ne rješava stvarno stanje na terenu.
Mi danas imamo željeznički sustav koji je spor, nepouzdan, infrastrukturno potpuno zapušten. Imamo teretni promet koji gubi utrku sa cestom, imamo logistiku koja totalno nije konkurentna. I sada donosimo zakon koji uređuje ugovorne odnose u sustavu koji realno ne funkcionira kako bi trebao. To je ključna politička dilema. Pa da sad kažemo neke stvari u praksi. Vlak između Splita i Zagreba traje 8 sati i 10 minuta. Kada se vozimo autocestom tih 400 km u nekoj vrlo prosječnoj vožnji prođe se za 4 sata. I ostavlja se pitanje tko bi koristio bilo koje drugo prijevozno sredstvo i autobusi su oko 5 h koji će biti gotovo duplo duži nego željeznički promet. To sve skupa je projektirano još uvijek za vrijeme austro-ugarske države i jednostavno ta vrsta prijevoza možemo vrlo jasno istaknuti ne predstavlja neku alternativu cestovnom prometu.
Možda naša željeznica ne treba biti najbolja u Europi, možda ne mora biti neko prvo prijevozno sredstvo. Možda čak i mora svakako postojati i postati jedna ozbiljna alternativa cestovnom prometu kako bi koliko toliko bila konkurentna i kako se koliko toliko nastavilo bi se u nju ulagati. Kada uzimamo neke prosječne brzine o čemu sam govorio prije u replikama prosječna brzina željezničkog prometa kod nas je 44,7 km/h. I ja sam izvadio podatak da za vrijeme parnih lokomotiva 1929. godine Robert Stivenson je imao veću brzinu između Liverpula i Manchestera u dionici. Znači 1829. Znači imamo 200 godina kasnije u jednoj maloj državi ovdje u Južnoj Europi, mi na neki način imamo sporije vlakove nego što su oni u Britaniji imali prije 200 godina. I to je zaista istinski problem, jer kada usporedimo sve ostale zemlje EU mi smo i dalje posljednji, znači ne pretposljednji, ne pri kraju, mi smo posljednji.
Sada to hajmo usporediti sa nekim, evo sa nekim državama u okolici. Ova Austrija ima 107 km/h prosječnu brzinu vlakova što je skoro tri puta brža od naše prosječne brzine. Uopće neću govoriti o Španjolskoj koja ima 199 km/h ili recimo Francusku koja ima 196. Međutim, možemo govoriti opet o Njemačkoj koja nam je relativno blizu koja ima 142 km/h. Ponavljam mi imamo 44,7 km na sat brzine i znači sporiji smo od parne lokomotive iz Britanije. I sada ne znam gdje početi i gdje završiti po ovom pitanju jer kada smo se išli ubrzati na neki način dogodila se najveća željeznička nesreća na ovim prostorima. Krenuli su ti nagibni vlakovi između Zagreba i Splita i dogodio se 24.7.2009. godine u Rudinama znači nedaleko od Kaštela imali smo veliku prometnu nesreću, željezničku nesreću gdje u biti je poginulo 6 osoba, a 17 je bilo ozlijeđeno.
I u velikom sudskom sporu koji se događao poslije toga jasno je dokazano od strane svih vještaka da se ta nesreća mogla …/Govornik se ne razumije./… Šta to znači? To znači da osim što smo najsporiji u Europi i Europskoj uniji od nas u cijeloj Europi je sporija samo Srbija, Albanija, Makedonija i još poneka zemlja u cijeloj Europi. U EU smo daleko na dnu. Kada se malo ubrzamo i kada dovedemo napokon ove vlakove na našu staru infrastrukturu dogodi se velika prometna nesreća gdje ljudi gube život. I sada imamo izbor da li ćemo biti brži i mrtvi ili ćemo biti sporiji i nikakvi, jel' to je trenutno izbor koji imamo u Hrvatskim željeznicama. To je situacija u kojoj se trenutno nalazimo. Da ne bih govorio nekako dalje, lokalnije što se tiče splitskog aerodroma nevjerojatno mi je da i splitski aerodrom kojem gravitira svake godine gotovo 3 milijuna putnika koji je jedan od najvećih aerodroma u istočnoj Europi, nema poveznicu sa željeznicom. I imamo s druge strane evo vlast koliko je ovdje vlast 10 godina HDZ-a,ali u našoj županiji gdje se nalaze i Kaštela, Split i vlast od samostalnosti, znači 30 godina imamo HDZ-a. Imamo jedan od najboljih aerodroma, najprometnijih aerodroma, jedno prometno čvorište zrakoplova ovdje u Splitu međutim nemamo poveznicu, nemamo poveznicu željezničke pruge od samog aerodroma do samog grada Splita. Jednostavno naši turisti koji dolaze to ne mogu razumjeti, ne mogu međutim evo ne znam šta im kažemo. Da li da kažemo osim što nemamo infrastrukture, imamo najsporije vlakove u Europi, znači da ih i napravimo bili bi najsporiji, ako bi ih išli ubrzati ljudi bi počeli giniti po željezničkim prugama. Eto, to je način jednog potpuno pogrešnog upravljanja ovim problemom koji imamo u ovom, u ovom trenutku jel.
Međutim ostale stvari koje svakako također možemo istaknuti osim tih nekih živih primjera je da ovaj zakon pa ponovno ponavljam nije uopće toliko loš kao zakon je li. On ide u nekom smjeru digitalizacije, unaprjeđuje se, uvodi se nacionalni sustav elektronične pohrane i razmjene podataka. Operativno ga vodi agencija za komercijalnu djelatnost kao javnu ovlast. To, idemo u smjeru neke Europe, europskim pravnim regulativama. Nije nužno ništa loše međutim definitivno ne prati neku situaciju koju imamo na terenu. Međutim tu se također ostavlja jedno, otvara jedno važno pitanje, a to je zašto opet centraliziramo ključnu digitalnu infrastrukturu u jednoj državnoj agenciji. Gdje su mehanizmi kontrole, gdje je tržišna konkurencija, gdje je transparentnost upravlja tim sustavom. Digitalizacija sama po sebi nije reforma ako nije praćena odgovornošću, pa možemo reći čak i otvorenošću.
Treće pitanje je svakako pitanje odgovornosti. Zakon detaljno uređuje odgovornost prijevoznika uključujući naknade štete, uključujući rokove. To ne možemo reći da je nešto loše, to je dobro ali u praksi korisnici sustava često ne mogu ostvariti svoja prava bez dugotrajnih postupaka. Zato nije dovoljno samo propisati pravila, potrebno je osigurati i provedbu tih istih pravila.
Četvrto pitanje je multimodalni prijevoz. Zakon prepoznaje da se roba danas prevozi kroz više sustava, to je na neki način i moderno tržište, to je jedna realnost modernog tržišta ali Hrvatska i dalje nema integrirani logistički sustav, nemamo povezane luke, željeznicu i cestovni promet na način na koji to imaju naše konkurentske države. Bez toga ovaj zakon ostaje pa samo normativni okvir bez nekog stvarnog učinka jer kako ostvariti učinak na nečemu što mi u biti nemamo, što nije funkcionalno. Na kraju treba vrlo jasno reći, ovaj zakon kao zakon kao legislativa je definitivno korak naprijed međutim jedan zakašnjeli korak i ako ga ne pratimo u ulaganjima upravljačkom reformom i stvarnom liberalizacijom tržišta, ostat će još jedan zakon koji lijepo izgleda na papiru, a građani i gospodarstvo od toga neće imati koristi.
Zato ćemo ovaj zakon i trebamo ga gledati kroz dvije različite razine. Prva je formalna usklađenost s europskim pravom, tu nema spora, to je odrađeno dobro, međutim druga je stvarni učinak na hrvatski prometni sustav. I tu imamo ozbiljne rezerve. Najsporije željeznice u EU, 44 km/h znači ispod razine koju smo imali u Britaniji za vrijeme parnih lokomotiva o kojoj sam govorio, koje su bile brže od toga, 200 godina u prošlosti i osim, osim toga imamo jednu katastrofalnu povezanost s određenim dijelovima Hrvatske. Znači splitski aerodrom nije dio mreže željezničke, a i druge primjere koji su govorili po pitanju Istre i toga govore da ovdje je potreban jedan kompletni zaokret, a ne isključivo neka pravna rješenja. Ponavljam, pravna rješenja nisu loša, ona su u redu, idu, idu na neki način u skladu s tim liberalnim tržištem nekim modernim tokovima, međutim da bi imali neka pravna rješenja moramo imati nešto, a mi osim tih pravnih rješenja imamo sve ostalo uključujući infrastrukturu, povezanost, dostupnost, korištenje, sve je to loše i to je definitivno odgovornost Vlade. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije replike, prva je kolegice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega govorili ste o modernim tokovima, o tome kako bi trebao izgledati promet, a pogotovo ću se osvrnut na turističku sezonu. Vi ste iz Splita, ja dolazim sa Brača, otok nasuprot Splita. Brač i Split su vezani i bar sam Brač je oslonjen na Split, a dobro znamo kako izgleda ljeti ulazak u grad. Rekli ste nema željeznice od aerodroma do centra grada pa evo ako možete malo približit kako to tijekom sezone izgleda doć do centra grada pa doć do trajektne luke pa onda još se pokušat ukrcat na trajekt i kakva je to avantura za gosta koji dođe u Dalmaciju, a to evo sve da malo približimo te moderne tokove koje imamo u Dalmaciji.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala zastupnice Marković, evo pa mi smo skupa više puta putovali i prema Zagrebu i dalje i u biti ovaj cijeli dio kad napustimo grad Split i kad se ukrcamo na neki način na autocestu je, ajmo tako reći konačno smo došli do života. Mislim jednostavno nemoguće je da jedan aerodrom koji ima 3 milijuna ljudi, i koji, u kojem, koji je jedan od najvećih aerodroma u ovom dijelu Europe, nema željezničku povezanost. To je jednostavno nedokučivo, a kada na neki način ubacimo sve te, sav taj promet u jedan dio grada koji nije prometno riješen, imamo u Splitu jedan kompletni kaos za vrijeme turističke sezone, a opet taj grad puni državni proračun na neki način i hrani cijelu državu i definitivno bi bilo u redu da mu vladajući daju malo više na važnosti nego što sada ima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ako dobro vidim, ovo je posljednja replika pa ću se osvrnuti na čitav tijek današnjih rasprava. Nije toliko kolega prema vama. Naime iz medija vidim da je HDZ optužio neke saborske zastupnice za vulgarnost u izričaju. Pa evo ja ću HDZ optužiti za vulgaran odnos prema državi u cjelini. Nema te točke dnevnog reda iz koje se ne vidi ono sustavno uništavanje i resursa, nesposobnost u upravljanju, povlačenje velikih sredstava iz europskih fondova ali onda na terenu ne vidi se u što su ta sredstva utrošena. Ako baš pričamo o željeznicama, što ćete reći hrvatskim građanima koji se tim željeznicama voze, da imamo dobre vlakove,da je prometna povezanost dobra, da je brzina prihvatljiva za 21. stoljeće. Vulgarni ste vi u onome što radite, vulgarni ste u krađi, vulgarni ste u korupciji, vulgarni ste u potkopavanju …/Upadica Reiner: Kolega Barbir će nešto reći na ovo ovaj…/… institucija, ali i drugom spočitavate dvije, tri riječi, a predsjedavatelj je vulgaran jer non stop upada u riječ zbog dvije, tri sekunde prekoračenja.

Reiner, Željko (HDZ)
Nije dvije, tri sekunde nego 12 sekundi, pričali ste o svemu osom o ovome kao i uvijek i dosta je tog već vašeg doslovno maltretiranja svih skupa sa svojim frustracijama, molim vas. Izvolite kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući. Ma ja bi se složio zaista da je ipak ove željeznice su jedan plod zaista lošeg upravljanja jer ako imamo jedno čvorište kao što je Split koje nije prometno povezano željeznicama, a znamo da je na čelu cijele Splitsko-dalmatinske županije od same početka samostalnosti HDZ onda u biti na neki način možemo reć da taj HDZ ne radi za ljude, za ljude koji glasaju za njega i to je jedan paradoks našeg društva u kojem živimo i definitivno s ljudima treba više raditi, a i HDZ bi trebao konačno početi raditi za ljude koji u konačnici za njih glasaju. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na završna izlaganja pa će u ime Kluba zastupnika DP-a govoriti poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicima, uvažene zastupnice i zastupnici.
Pred nama je zakon koji možda na prvi pogled djeluje kao tehnička izmjena, ali u stvarnosti zahvaća jedno od ključnih pitanja kako željeznički teretni promet u Hrvatskoj učiniti modernim, konkurentnim i pravno sigurnim. Važeći zakon donesen je u potpuno drugačijim okolnostima u vrijeme kad je tržište bilo zatvoreno, a jedan subjekt obavljao sve funkcije željezničkog prijevoza. Danas imamo liberalizirano tržište, više prijevoznika i snažan europski regulatorni okvir. Upravo tu nastaje problem, naš zakon nije pratio te promjene.
U dijelu koji se odnosi na putnike zakon je postao suvišan, ta materija već je detaljno uređena europskim propisima i posebnim nacionalnim zakonima, zadržavanje tih odredbi danas samo stvara normativno preklapanje i pravnu nejasnoću. S druge strane upravo tamo gdje je najpotrebnije u teretnom prijevozu zakon je zastario. Pravila ne odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, ne prate razvoj logistike niti suvremene modele prijevoza koji uključuju više vrsta transporta u jednom ugovoru.
Posebno je važno naglasiti pitanje digitalizacije, dok europska praksa ide prema elektroničkim teretnim dokumentima i razmjeni podataka u realnom vremenu naš sustav još uvijek polazi od papirnatih rješenja, to znači sporije procese, veće troškove i manju konkurentnost željeznice u odnosu na cestovni prijevoz.
Ovim zakonom uvodi se upravo ono što nedostaje, jasan okvir za elektroničku razmjenu podataka i uspostava nacionalnog sustava koji će povezati gospodarske subjekte i nadležna tijela. Time se ne radi samo o administrativnom poboljšanju već o stvaranju temelja za modernu logistiku.
Također zakon donosi jasnija pravila odgovornosti u slučajevima kada u prijevozu sudjeluje više prijevoznika ili kada je riječ o kombiniranom odnosno multimodalnom prijevozu. To je iznimno važno za pravnu sigurnost jer upravo u tim situacijama najčešće dolazi do sporova.
Važno je i usklađivanje s općim obveznom pravnim pravilima kako bi se izbjegle kolizije propisa i osigurala dosljednost pravnog sustava. Ne manje bitno ovim zakonom dodatno se razgraničavaju uloge upravitelja infrastrukture i prijevoznika čime se pravni okvir prilagođava stvarnom stanju na tržištu.
Sve navedeno vodi jednom cilju, stvaranju učinkovitijeg, transparentnijeg i konkurentnijeg sustava željezničkog teretnog prijevoza, to nije samo pitanje prometa već i pitanje gospodarstva, održivosti i bolje integracije Hrvatske u europsko tržište, zato smatram da je donošenje ovog zakona nužno i opravdano. Klub zastupnika DP-a podržat će ovaj zakon. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS-a završno će govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući. U ime kluba Centra i NPS-a želim na kraju ove rasprave jasno postaviti stvari na svoje mjesto. Ovaj zakon nije nevažan, ne možemo ga tako nazvati, on je potreban i … u određenim segmentima možemo čak reći dobar, ali on dolazi prekasno i ne rješava glavno pitanje koje imamo, a to je pitanje naših željeznica.
I sada da kažemo u praksi kako to izgleda, pa ako između Splita i Zagreba jedan put željezničkom prugom traje osam sati i deset minuta, a nekim prosječno vožnja automobila je to četri sata ili ne znam autobusa je pet, pet i po sati onda se pitati zašto bi iko koristio željeznički promet. Znači duplo više vremena inzistira vožnja željeznicom nego bilo kojim drugim načinom prijevoza i to je zaista problem naših željeznica zaista problem na kojem moramo poraditi.
To je sve planirano i projektirano za vrijeme Austro-Ugarske i zaista je zastarjelo, a kolko je zastarjelo reći ću vam u jednom drugom primjeru o kojem sam htio govoriti, a to je da izvadio sam podatak da je Robert Stevenson 1829.g. napravio prugu između Liverpoola i Manchestera i tu je prosječna vožnja njegovih vlakova bila 48 km/h to je bilo riječ o parnoj lokomotivi samo da se razumijemo u kojem vremenu živimo i čime se bavimo. Mi smo sad u 21. stoljeću nekoliko stotina godina kasnije mi smo sporiji od Stevensona koji je to napravio 1829.g. jel tu mi stojimo. A kako to zaista u praksi izgleda možemo kada se usporedimo s ostalim zemljama EU i kada kažemo da smo mi od svih zemalja EU najsporiji, znači od svih zemalja doti jedne najsporiji smo.
Kad gledamo neke zemlje u susjedstvu u odnosu na način 44,7 km/himamo Austriju koja je 107 kilometara na sat brzina. Znači oni su više od 2,5 puta brži. Imamo Francusku koja je, koja se vozi 199 kilometara na sat u odnosu na naših 44,7. Zatim imamo Njemačku sa 142 kilometra na sat i sve ostale zemlje koje su jednostavno brže od nas.
Tako da nismo mi samo da nismo konkurentniji po pitanju drugih prijevoznih sredstava nego nismo konkurentni s istim prijevoznim sredstvom u svim ostalim zemljama EU i zato naši ljudi ne biraju, jednostavno ne biraju naše vlakove jer jednostavno voziti se njima iziskiva jako puno vremena, živi se brzo i ne predstavljanju ni nikakvu avanturu jel ništa ne predstavljaju izvan neke vožnje. Dapače, kada smo pokušali, kada smo pokušali ubrzati te vlakove i kada smo nabavili nagibne vlakove za put između Zagreba i Splita kojih pola doduše nismo niti testirali. Znači pola od tih vlakova koje smo mi nabavili nisu nikad ni bili na pruzi došlo je do najveće željezničke nesreće koja se dogodila, koje su se dogodile u Rudinama pored Kaštela. To je bilo 24.7.2009. godine i 6 naših sugrađana je izgubilo život dok je 17 ljudi bilo teško ozlijeđeno. Nakon dugog sudskog spora imali smo vještake koji su rekli da se ta nesreća nikad ne bi dogodila, nikad se ne bi dogodila da se to moglo spriječiti a nije se spriječilo. I onda smo odustali od brzih nagibnih vlakova, vratili smo se nazad u prošlost i vratili smo se na 44,7 kilometara na sat jer smo shvatili da ako nešto ubrzamo onda će nam ljudi giniti. Znači držimo to dovoljno sporo da to nitko ne koristi i to je samo sebi svrha.
Ovaj zakon ponavljam kao takav predstavlja neku provedbu EU po njihovoj pravnoj legislativi, uvode se neke promjene po pitanju digitalizacije, neke stvari su zaista dobre ali da bi to ne bi bilo mrtvo slovo na papiru mi zaista bi trebali imati željeznice koje vrijede da bi i mogli ovaj pravni okvir primijeniti. To je neka startna točka. Ovako ćemo samo raditi zakone koji jednostavno ne služe nikome osim pukom usklađivanju s europskom praksom, a u samoj praksi naši putnici i dalje neće to koristiti jer njima ta željeznica apsolutno ničemu ne služi, a s obzirom na onaj tragičan primjer u Kaštelima možda je bolje da mi uopće ni nemamo željeznicu jer mi s njom ne znamo upravljati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Dalibor Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Cilj današnje rasprave bio je Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, a glavni ciljevi bili su implementirati digitalni teretni list koji by the way europske koriste već desetak godina i implementacija nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka.
Prvo smo slušali hvalospjeve državnog tajnika o ulaganjima u Hrvatske željeznice i izjavu da je u 9 godina uloženo 1,5 milijarda eura, a kada taj iznos podijelimo rekao sam već danas sa 9 godina dobijemo 166 milijuna eura i ako znamo da je prosječna neka cijena kilometra pruge oko 15 milijuna eura znamo da je godišnje moguće bilo izgraditi 10-ak kilometara pruge pa se pitamo je li to dovoljno i što smo napravili u tih 9 godina. A onda se dogodio Dugo Selo – Križevci 38 kilometara 10 godina i nitko ne zna koliko to košta i koliko su HDZ-ovci ukrali željeza jer su vrlo dobro poznati po tome.
Rezultat je svega da imamo najsporije vlakove u EU, čuli smo to danas nekoliko puta 44 kilometra otprilike na sat je prosječna brzina. Državni tajnik je izjavio da nemamo na raspolaganju građevinske operative niti ljudskih kapaciteta i potencijala da bi ulaganja bila i puno veća. Pa državni tajniče gdje je ta operativa, 500 tisuća ljudi je upravo ova vlast raselila i zajedno s time i tu operativu i mislim da je tu i ključ problema.
Naravno da su ovdje zastupnici iznijeli svoje lokalne probleme i dokazali da nam je željeznički promet u izuzetno lošem stanju. Ovaj zakon bi trebao donijeti neke pomake i kako je rečeno u zadnjoj rečenici obrazloženja zakon će postati ključnim instrumentom za modernizaciju željezničkog sektora, razvoj održive mobilnosti i bolju integraciju RH u jedinstveno europsko tržište.
Svjesni smo naravno svi da se to neće dogoditi i da to ovaj zakon neće ishoditi i da to neće biti lako ali neka ovo bude mali korak prema tom razvoju, digitalizaciji i osuvremenjivanju hrvatskih željeznica i kako što sam rekao zbog tog cilja da će uvesti jedan dio i implementirati digitalizacije i donekle unaprijediti željeznički sustav Klub SDP-a će podržati ovaj zakon.
Hvala na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govoriti poštovani zastupnik Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicom, suradnicima, poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani, u ovih nekoliko završnih minuta treba istaknuti da ćemo Klub MOST-a i moje malenkosti poduprijeti ovaj zakon koji čuli smo već, dakle se na neki način Hrvatsku uklapa i po digitalizaciji a i u pravnom administrativnom smislu, dakle u nekakve standarde europske, EUi u tome smislu je dobrodošao iako nekoliko godina kasni od, otkada se zapravo mogao ovaj zakon već prije par godina isto tako biti na temi sabora i izglasati, međutim kad se radi o željeznici onda svakako treba naglasiti i ponoviti i to stalno treba ponavljati, dakle da je ona osnovna pretpostavka razvoja, ali s druge strane kad smo čuli ove sve podatke danas i od državnog tajnika i kad smo čuli opravdane kritike, a gdje je glavna kritika upravo na brzini jel naših vlakova koji negdje 200.g. kasne mogli bismo reći, onda zapravo to govori o tome u kakvom stanju je razvoj Hrvatske i to je jedna od bitnih pokazatelja pored ovih i suprotstavlja se dakle izravno samohvalama koje čujemo o razvijenosti Hrvatske perspektivama i slično. Isto tako dakle obzirom na taj veliki zaostatak u željezničkom prometu koji se događa u Hrvatskoj i obzirom da smo čuli da će u narednih 10-tak europskog novca uglavnom se u željeznicu u Hrvatskoj investirati oko 5 milijardi, a evo i državni tajnik je rekao da je to otprilike sadašnja cijena modernizacije pruge prema Splitu dakle i perspektive u narednih 10-tak godina nisu nam sjajne odnosno obzirom na način upravljanja Hrvatskom i to su svi progovorili, dakle na neki način to je moglo bi se reći i očekivano od neprosvijećenog apsolutizma i svega ostaloga lošega što se događa upravljanjem Hrvatske. Isto tako treba završno naglasiti naravno da to nije isključiva krivnja i odgovornost ove vlasti, čuli smo cijeli niz podataka dakle iz ranijih 100-ljeća ili ranijih razdoblja i država kojima je pripadala Hrvatska da je taj problem se događao dakle kontinuirano možemo, možemo to tako slobodno reći, ali kad se radi o samostalnoj hrvatskoj državi onda je taj odnos dakle potpuno gledajući dakle nezadovoljavajući jer zapravo ništa se gotovo nije promijenilo u odnosu na ranija razdoblja.
Osobno sam govorio i o jednom drugom aspektu dakle jer ovaj razvoj budući koji očekujemo, očekujemo dakle od EU i njenih strateških interesa, isto tako očekujemo to od najavljenih američkih interesa koji su se ponavljali već nekoliko 10-ljeća, pa su se onda mijenjali, sada će se možda dogoditi i nešto izglednije, ali kad se radi o nacionalnom interesu, o integraciji hrvatske nacije u teritorijalnom i svakom drugom identitetskom smislu sigurno valja naglasiti da je ključni projekt dakle spajanje željeznicom našu dragu jel, lijepu i prelijepu i prevrijednu Istru i u tome smislu se zakazalo i svakako da je prioritet bio željeznička cijev i zapravo puno više ulaganja u to spajanje Istre sa ostatkom Hrvatske nego recimo druga cijev za autocestu, dakle neusporedivo je veća i tu se vidi zapravo da naše strategije prometne vrijednosti Hrvatske, a mi smo tranzitno područje bili dakle 1000-ljećima dakle i prije dolaska Hrvata i za vrijeme dolaska Hrvata i nekakav komunikacijski prostor u svakom smislu, kulturološkom, civilizacijskom, a onda i ovome prometnom u ovome fizičkome smislu, dakle tu smo zakazali i nažalost obzirom na ove perspektive koje sam rekao i koje smo čuli i kakve su, kakve su projekcije, od ovakvog načina upravljanja Hrvatskom i u ovom iznimno važnom razvojnom sektoru ne treba se ništa očekivati dok se ne promijeni način upravljanja Hrvatskom koji zapravo nije demokratski, ispod razine u praktičnome smislu, ne samo kad se radi o željeznici i prometu nego inače dakle mi smo i dalje u jednom jednoumnom sustavu jel koji se lažno predstavlja usvajanjem formalno zakona, a u praksi se ništa ne mijenja, dakle ostali smo u jednom naslijeđenom jednoumnom sustavu ne kvalitetom dakle bez nekih perspektiva da će se u dogledno vrijeme jer se stabiliziramo toj ne kvaliteti, da će se stanje promijeniti i to bi ovaj problem željeznice i tih 44 km zapravo možda najlakšije…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…i najjasnije osvijesti građane da se oni uključe u promjene u Hrvatskoj jel bez toga neće biti ništa.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-agovoriti poštovani zastupnik Zoran Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege, evo pred nama jeNacrt konačnog prijedloga Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu i činjenica je da smo u današnjoj raspravi čuli svega i svačega, a možda najmanje o onome o čemu smo danas trebali raspravljati.
Što se tiče predloženog konačnog prijedloga zakona dakle to je usklađivanje s Uredbom EU o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika, kao i tim zakonom se osigurava provedba Uredbe EU o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta. Isto je tako činjenica da je trenutno važeći zakon još, donesen još početkom '90.-tih godina i možemo na neki način reć da je i ovaj zakon modernizacija postojećih pravila, postojećih procedura i svakako je to korak naprijed. Na sve one kritike da se kasni ovaj ja ću samo odgovoriti bolje ikad nego nikad i svakako je bolje da se sa tim krenulo. U svakom slučaju Klub zastupnika HDZ-a će podržati ovaj zakon, a s obzirom da imam vremena onda ću se malo osvrnuti na ono sve što je nekako dosad rečeno. Vratit ću se na uvodno izlaganje državnog tajnika, pa ću podsjetiti još jedanput da su u zadnjih 9.g. je uloženo 1,5 milijardi eura u željeznicu, u fazi građenja i nabavi vlakova je trenutno 1,7 milijardi eura, a 5 milijardi eura je u planu i kad bi to preslikali da budemo slikoviti, puno je kritika na to kakva nam je željeznica, svako nek krene možda nekako od najboljih primjera od svoje kuće. Čovjek trebaurediti kuću adaptirati, ali nema dovoljno novaca treba napraviti i kupaonu i kuhinju i dnevnu sobu, al nema dovoljno novaca da odjednom napravi sve i normalno da će se onda po prioritetima određene stvari ići raditi. U posljednjih 30-ak godina napravljeni su ozbiljni, ali ozbiljni iskoraci u ulaganju u prometnu infrastrukturu što se tiče autocesta. Sjetimo se da je nekad bila samo autocesta od Zagreba do granice sa Srbijom, do Karlovca, danas imamo modernu mrežu autocesta kroz cijelu Hrvatsku. Kontinuirano se grade državne ceste, ulagana su znatna sredstva u zračne luke u pomorske luke i ne može se reći da nisu napravljeni veliki iskoraci u prometnoj infrastrukturi. Sad je došlo i vrijeme željeznice, dal je to možda moglo bit više, dal je možda moglo biti prije možda je i moglo, ali u svakom slučaju ono što je najvažnije da sad to kreće.
Puno toga smo čuli pa evo i kolega Barbir je nekoliko puta ponavljao da Split nema od zračne luke do centra grada željeznicu, e pa nema ni glavni grad svih Hrvata Zagreb isto tako još uvijek, a isto tako evo čuli smo i od kolege Domitrovića koji je pitao koliko je željeza ukradeno ja bi mu predložio da pita bivšu sisačku gradonačelnicu i udrugu Kopa Beach pa možda će tamo dobiti informacije kako to ide.
Naravno cilj nam je da svima da povećamo broj putnika u vlakovima jer ono što je već na neki način u Europi standard to je ono što je mi čekamo i što želimo, a činjenica je da sa nabavom novih vlakova to se vidi i na manjim prugama da se broj putnika već sad značajno povećao, a očekujemo da će se to napraviti i u narednom razdoblju.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će u ime predlagatelja govoriti završno poštovani državni tajnik Žarko Tušek, izvolite. Prije toga kolega Jurčević je dignuo povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. evo mogli bismo se uvijek složiti, pa i ovo što je rekao g. Gregurović da je bolje ikad nego nikad, međutim čuli smo ovdje dovoljno egzaktnih pokazatelja da je bilo krivoga ulaganja, znači puno je važnija željeznica za razvoj nego autoputi. Prema tome, ako nastavimo sa strategijom bolje ikad nego nikad nećemo se nikada prometno to znači željeznicom uklopiti u nekakve barem minimalne standarde EU …/Upadica Reiner: Dobro to naravno nije povreda poslovnika …/… … problem pa bi molio državnog tajnika da malo o promjeni … bolje ikad nego nikad.

Reiner, Željko (HDZ)
Ovaj pa ćete dobiti opomenu. Kolega Gregurović se sad javio za povredu poslovnika.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Čl. 238. pa evo kolega Jurčević dakle oni koji su putovali s kontinenta prema Dalmaciji prema obali starom ličkom magistralom sigurno im nije drago čuti ovo što ste rekli da autocesta nije bila potrebna i da ju nije trebalo napraviti koja je omogućila puno širi priljev vozila da li teretnog da li osobnog prometa ili bilo čega i naravno da tvrdim da je ta autocesta bila onaj prvi i najvažniji korak koji je trebalo napraviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ni to nije bila povreda poslovnika pa dobijate opomenu. Evo sad će državni tajnik poštovani Žarko Tušek konačno moć nešto reći.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče HS-a, kolegice i kolege. Evo samo kratko da pokušat ću bit stvarno sadržajan, jasan i kratak, ali da se prije svega svima skupa od srca zahvalim na raspravi, na doprinosu i na želji za poboljšanjem. Ja sam uvjeren da svaka rasprava, pa i ona koja je bila kritički nastrojena u svojoj pozadini ima želju za dobrom i za bržom i dinamičnom realizacijom projekata u HŽ-u.
O samom prijedlogu zakona mislim da više nema potreba podzavršno govoriti budući da smo više-manje svi usuglasili da je zakon tehničke naravi da je potreban, no ipak da nekolko stvari velim makar to sam sve govorio i prije četiri mjeseca i imam osjećaj kao da od tada do danas nismo uopće ništa usvojili da se cijela današnja rasprava zapravo vrti u istom narativu koji smo imali ovdje u prvom čitanju ovoga zakona. Samo nekoliko podataka stvarno i zbog javnosti, ali i zbog vas dobronamjerno.
Što se tiče brzine ova brzina koju danas imamo nije jedno je prosječna brzina, jedna je brzina na prugama koje su otvorene koje su završene, ta brzina je prosječno takva zbog toga što je na velikom dijelu svih koridora i svih regionalnih pravaca trenutačno velika količina investicija i radova i samim time se smanjuje prosjek brzina. Čak smo radili neke simulacije koji bi bio prosjek brzina u sektoru HŽ-a kada ne bi bilo radova sa prugama koje su završene i sa prugama koje su aktivne takve kakve jesu u ovome trenutku, brzina bi bila negdje oko 80 km/h prosječna što znači da bi bila iznad onoga što je recimo u Sloveniji nešto ispod onoga što je u Austriji.
Što se tiče highspeeda treba također biti potpuno jasan, Hrvatska ne gradi highspeed željeznice, ne gradi ih niko u okruženju nema ih niti u Sloveniji, nema ih niti u Mađarskoj, nema niti u Slovačkoj, nema niti u Češkoj, nema ih niti u Austriji samo nekoliko najvećih članica EU poput Italije, poput Francuske, poput Njemačke, poput Velike Britanije ima highspeed željeznice.
Prvi highspeed u Italiji otvoren je još 1977.g. samo da imate tu informaciju, a u Francuskoj … 1981.g. njihova ukupna brzina podložna je takva kakva jest zbog toga što imaju u kalkulaciji brzine cijelog sektora i cijele željeznice i highspeed i normalne željeznice. Ali samo da imate osjećaj o kilometrima Italija ima oko 40 tisuća kilometara pruga tisuću kilometara highspeed, Njemačka oko 60 tisuća kilometara pruga 1100 highspeed, Francuska ima oko 40 tisuća kilometara pruga 1200 km highspeed, vrlo je malo highspeed željeznice u broju kilometara gledajući ukupne pruge na području EU i highspeed željeznice povezuje samo najveće aglomeracije u Europi, najveća urbana središta gdje žive milijun i milijuni ljudi u krajnosti one su ne funkcionalne za prostor RH jer prosječni stajanje vlakova u highspeed u željeznici između 50 i 80 km razmaka između dvije stanice, naravno podrazumijevajući da na tim stanicama žive ljude i to stotine i stotine tisuća ljudi, a da vam ne govorim koja je cijena karte u jednom highspeed vožnji recimo 100-njak ili 200-njak km u Njemačkoju prosjeku ništa manja nego cijena aviokarte. Tako da trebamo biti realni i to, to je kad govorimo o realnosti da trebamo te podatke koje imamo koristiti odgovorno i realno i odgovorno i realno komunicirati sa hrvatskom javnošću i sa javnošću općenito.
Mi gradimo pruge brzine 160 kilometara na sat, dvokolosječne elektrificirane pruge na međunarodnim koridorima koje su potpuno adekvatne potrebi hrvatskog stanovništva, hrvatskim prostorima i razmacima i one se grade kako bi koristile se i za putnički prijevoz i za cargo prijevoz paralelno. Kada bismo gradili na bilo kojem od tih koridora HSPID željeznicu to bi morala biti potpuno posebna i nova trasa a ona po kilometru košta još jedanput toliko koliko košta klasična trasa. Znači ono što u 160 kilometara na sat košta 100 milijuna eura na istu kilometražu ako bi se gradio HSPID koštalo bi 200, 250 milijuna eura, karikiram samo u iznosima da imate osjećaj o dimenziji tih investicija.
Primjerice, ako bi rekonstrukcija pruge prema Splitu ovakve kakva je danas koštala 5 milijardi eura onda bi HSPID između Zagreba i Splita koštao otprilike 10 milijardi eura i to je kada govorim da moramo jednostavno biti odgovorni prema brojkama koje koristimo i prema informacijama koje dajemo prema javnosti i jednostavno na način cijelu tu, taj cijeli proces obnove željeznice na jedan odgovoran način analizirati i komunicirati.
Što se tiče nizinske pruge, ja to nisam htio govoriti ali ovdje je kolegica Radolović i nekoliko kolegica i kolega iz SDP-a, 2012. godine tadašnja vaša vlada je donijela odluku da se nizinska pruga prema Rijeci neće graditi. Procjena tada struke je bila da će se obnoviti stara pruga koja je, koja spaja Zagreb i Rijeku i tadašnja indikativna procjena koju ste tada vi komunicirali temeljem vaših podataka bila je da se, da će ta obnova te stare pruge koštati oko 3,6 milijardi eura tada. Zbog vjerojatno nedostatka novaca u taj projekat se nije krenulo, mi danas krećemo u gradnju nizinske pruge i to ne deklaratorno, obadvije dionice, prve dionice nizinske pruge ako izuzmemo koridor Leskovac – Karlovac gdje idemo radimo upravo sada su u fazi do izdavanja lokacijske dozvole. Škrljevo – Rijeka – Jordani do izdavanja građevinske dozvole u ovoj godini. I za nizinsku prugu uskoro će ići odluka Vlade o podršci tom projektu, to je prva stvar i druga stvar mi očekujemo da ćemo taj projekat graditi prema jednom drugačijem modelu ugovaranja projekata kakav smo gledali komparativno da… trenutačno se radi u …/Govornik se ne razumiije./…gledali smo nekoliko koridora u Francuskoj, nekoliko koridora u Britaniji koji će na jedan potpuno drugačiji pregovarački postupak uvesti izvođače, projektante i cijeli konzorcij u gradnju te pruge. I uvjereni smo ako bismo uspjeli nakon izdavanja ovih dovoza u 2 godine provesti taj postupak da bi se pruga u 5 do 6 godina od tada mogla graditi. I zapravo, upravo zbog toga izgraditi, upravo zbog toga komuniciramo 2033. godinu kao realni rok izgradnje nizinske pruge i trenutačno su indikativne procjene te pruge oko 3 milijarde eura.
Znači u projekat se ide po novom modelu građenja, po novom potpuno drugačijem obliku ugovaranja. Komparativno gledajući sa onim što rade najbolji trenutačno u EU i to nije nikakav Rubion smislio što naravno ne znači da ova geopolitička situacija možda neće pojačati budžete za željeznicu. To je smislila administracija našeg ministarstva i naše Vlade u proteklih godinu dana gledajući komparativna iskustva drugih, drugih željeznica i drugih velikih megaprojekata diljem EU.
Paralelno sa time grade i niz regionalnih pruga. Već je niz njih napravljen, gradi se pruga kao što sam rekao podravska, gradi se pruga prema Kninu, grade se pruge na sjeveru Hrvatske, gradi se i pruga u Istri. Ja sam svjestan da to nije dovoljno, ali kada govorimo o projektima u Istri mi moramo biti svjesni kolegice Radolović 600 miliona eura su dosada bile investicije u istarski ipsilon a da postane iks treba nam još 300 milijuna eura. To je skoro milijarda eura investicija u cestovnu infrastrukturu u ovom trenutku Istarske županije na što smo krenuli i sa investicijama u željeznicu, izrađujemo studiju povezivanja Istre i cjelovitog željezničkog sustava RH i uvjereni smo da ćemo u jednoj normalnoj perspektivi, a i vas molim da lobirate eto preko vaših kolega ako možete na bilo kojoj razini da se ti budžeti još dodatno povećaju, da će se otvoriti prostor kako bi se Istra spojila sa modernom željeznicom sa Rijekom, naravno nakon izgradnje nizinske pruge a samim time i sa cijelom RH.
Što se tiče putničkog prometa uopće nije tako kataklizmički kao što se ovdje danas govorilo. U zadnje 2,5 godine broj putnika vam je rasao za gotovo 3 milijuna putnika u željeznici u RH. Mi ćemo '26. godinu završiti sa gotovo 27 milijuna putnika. U '23. smo bili na negdje 23 milijuna putnika, samo da imate osjećaj brojki. Trenutačno 154 tisuća umirovljenika koristi besplatni prijevoz, oko 23 tisuće studenata i 60 učenika diljem RH i sve to financira Vlada RH kroz PSO ugovor koji ima HŽ Putnički prijevoz zajedno sa našim ministarstvom, samim time sa Vladom RH.
I sad kad na to sve skupa dodate sve ove silne brojke koje sam govorio oko projekata koji se realiziraju u RH ja stvarno moram reći da iz ove pozicije ako se izuzmemo iz ovog političkog diskursa, iz ovog narativa regionalnog, stranačkog itd. svako ima svoje interese, svako želi svoje poruke poslati, kada se stavim u poziciju čovjeka koji koordinira te aktivnosti na razini Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ja moram reći da uz ono što je bilo u prošlosti uistinu možemo biti zadovoljni s onim što sada radimo, a tek možemo biti ponosni na ono što je ispred nas u godinama koje, koje slijede i za to vam molim kompletnu podršku i jedno zdravo razumijevanje.
Hvala vam lijepo i živjeli.

Reiner, Željko (HDZ)
E imamo više replika na vaše izlaganje.
Prva je kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče krenut ću od kraja, za početak 600 miliona eura je novac koncesionara doduše država daje kroz subvencije za zimski dio perioda kada nema prometa, ali to je novac koncesionara za početak.
Druga stvar rekli ste da hyperloop vlakovi odnosno vlakovi velike brzine prometuju samo velikim urbanim središtima pa ni Trst ni Kopar nisu tako velika urbana središta ako ih gledamo kao što je Pula a imaju s druge strane baš takve brzinske željezničke linije koje su pretvorile u prednosti.
Molim vas vrlo konkretne odgovore. U kojem roku će se završiti samo projektna dokumentacija za spajanja Istre koja je sad kao neka tuđa zemlja sa ostatkom Hrvatske kroz željeznički tunel kroz Ćićariju i da li ćete pomoći istarskim studentima kojima je pomaknut vozni red i kojima je sada jedina opcija dakle prometovanja željeznicom vikendom preko Slovenije kroz Ljubljanu i to niti ne stižu kada su im predavanja i moraju fizički doći kupiti karte na željeznički kolodvor?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Trst ima highspeed jer je povezan sa koridorima u Italiji, Kopar nema jer Slovenija nema nigdje highspeed, to je prva informacija. Studijska dokumentacija za povezivanje Istre sa željeznicom hrvatske biti će gotova sa lokacijskim dozvolama otprilike u roku od 2.g. od sada, nakon toga možemo dalje projektirati. Ovo što ste rekli za studente sam već provjerio, studenti mogu kupiti karte za Pula-Zagreb i Zagreb-Pula digitalnim putem, ako je kupuju na vlaku, na vlaku budući da vlak vozi one koje vozi kroz Sloveniju moraju kupiti karte u vlaku, al nakon toga imaju povrat na lokaciji gdje, gdje siđu na, na, na području RH. To je trenutačno model kakav imamo, znači vlakovi iz Pule voze preko, preko Slovenije studente u Hrvatsku, a mislimo u, u Zagreb naravno, iz Pule u Hrvatsku i dalje, al ono što je bitno za reći, reći je da eto i ti studenti imaju besplatne karte kao što imaju i svi drugi, drugi u Hrvatskoj, a same vozne redove ćemo, ćemo uskladiti, ako ima za to potrebe.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Radolović je digla povredu Poslovnika, šta je povrijeđeno u Poslovniku?

Radolović, Sanja (SDP)
Povrijeđen je čl. 238., dakle iznošenje neistina, studenti, moram pohvalit svog kolegu iz saborskih klupa Dalibora Pusa, do njegove inicijative nedavno nisu imali dakle pravo na subvencioniranje, sada imaju, al ono šta ste rekli nije točno, dakle i sami znate vlak preko Ljubljane prometuje petkom i vikendom i vozi mahom prazan i studenti, kreće dakle u 14 i 13, ne stižu uopće s predavanja…
…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika…/…
…jer taj vlak vozi prazan, a pomaknut je vozni red…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: …pa dobivate opomenu./…

Radolović, Sanja (SDP)
…red kroz domaću liniju.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Marković ima repliku.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani državni tajniče Tušek, ovako, pa ja pozdravljam napore na modernizaciji pruge Čakovec-Varaždin-Koprivnica i mislim da to ide u dobrom smjeru. Ono što su, dvije su stvari, jedna krupna je naravno Podvožnjak kućanska rampa kojim ide nivelacija samog podvožnjaka, ali ima jedna, jedna stvar manja koja je, koja ulazi tek u treću fazu projekta, a to je prelaz kod dječjeg vrtića u Kućanu, između Kućana Gornjeg, Donjeg Kućana i Trnovca. On ulazi tek u treću fazu projekta i ja vas molim da ga stavite prioritetno jer je bio već nalet vozila kod vrtića, a tamo su djeca i mislim da takve traume im ne treba napraviti i mislim da bi to došlo tek za 2-3.g. na red, a svi prijelazi i znam da su u planu, znam da su u planu, ali ja vas jednostavno molim ako je ikako moguće da taj prijelaz stavite u prioritete da bude osiguran radi djece koja se nalaze u onom vrtiću da se ne bi nekakva tragedija dogodila, pa da imaju doživotne traume, evo hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Zahvaljujem kolega Marković.
Evo ovdje su sa mnom i ljudi iz razvoja iz Uprave HŽ-Infrastrukture, pa eto sam im rekao neka to …/Govornik se ne razumije./… i odmah stave urgentno da se tako napravi i u krajnosti možete u bilo kojem trenutku se obratiti meni, pa ću vas spojiti s njima, pa možemo to iskomunicirati svi zajedno. Ono što je važno, ta pruga, to je veliki projekat obnove pruge između Varaždina i Koprivnice koji će se nasloniti na ovu brzu prugu prema Zagrebu, ali ono što, na što možemo biti zadovoljni jeste to da smo u socijalno klimatski fond stavili i obnovu tzv. zagorske pruge na poziciji od Zaboka prema Varaždinu tako da ćemo i po, po ta obadva koridora, Varaždin kao centar sjevera Hrvatske i studentski, Veliki studentski grad imati koridorima i brzom željeznicom povezati sa, sa Zagrebom, kako to i priliči, eto.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala, nemam ništa posebno, ali sam htio istaknuti da ste vrlo dobro obrazložili državni tajniče ovdje dakle vezano za highspeed u drugim zemljama zato jer kad se stvara narativ da ama baš ništa ne valja, da je čaša vječito pra… poluprazna, da, da se nikakvi iskoraci nisu napravili, normalno da ona to polako se širi, a vidljivo je da su značajni iskoraci napravljeni na razini vašeg ministarstva, ali isto tako da su počeli se raditi značajni iskoraci na, u području željeznice i zato mi je drago da ste to pojasnili i da ste naveli i u vašem uvodnom izlaganju sve ono što je pokrenuto, sve ono što se treba pokrenuti da se više ne bi baš stvarao narativ da ama baš ništa ne valja. Da li smo zadovoljni možda brzinom? Sigurno da nismo, nisam ni ja za neke stvari, ali ono što sam rekao bitno da je krenulo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Pa eto sve ste rekli uvaženi zastupniče Gregurović, to sam komentirao u kontekstu prosjeka brzina jer kada govorite da Njemačka ima 140 km/h doseg brzina, treba uključiti i 100, 1200 km highspeed željeznice koja vozi 250-300 km/h. Prigradski promet se svugdje i, i tako lokalni promet svugdje u Europi odvija brzinom od 120 ili 100 km/h i to su pruge kako mi razvijamo trenutačno regionalne pruge, dok naše koridorske pruge razvijamo brzinom od 160 km/h, što je potpuno zadovoljavajuće za hrvatske razdaljine, za broj stanovnika i za potrebe kako, kako i Putničkog, tako i Cargo prijevoza, nema potrebe da mi gradimo posebne pruge za Putnički prijevoz, a posebne za Cargo prijevoz, niti si to realno možemo priuštiti, niti se to priušćuje bilo tko u srednjoj Europi nama sličnih ekonomija i nama sličnih država.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Komadina.

Komadina, Zlatko (SDP)
Poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi državni tajniče, naime neću imat vremena sve ovo objasnit, ali što se tiče pruge neko je pitao zašto tako sporo vozi do Zagreba, čini mi se gosp. Miletić. Pa nije ni čudo da sporo vozi, ja sam se neki dan vozio vlakom da vidim kako to izgleda, 6 sati je to išlo + sat vremena kašnjenja na tih 6 sati, 7 sati je vozilo, tako da mi moramo, ne možemo brže voziti ne zbog vlaka, vlak je u redu, nego zbog pruge, pruga je takva da se ne može razviti veće brzine. No i ovo oko prostornog plana, ono što sam mogao napravit kao župan sam napravio, prostornim planom nizinsku prugu stavili smo u koridor i sjećam se i autocestu Žutu Lokvu, no istina je da je Vlada to onda ukinula i sad i srećom smo utvrdili koridore i po tim koridorima se taj dio priče sada rješava. A što se tereta tiče, za teret je dovoljan i sporiji vlak, pa sam znao reći da teret je u redu, al za građane nije, makar se iz sporijeg vlaka dalje vidi i bolje vidi…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…jel tako, panoramski pogled je ljepši iz sporog vlaka.
…/Upadica Reiner: Poštovani državni tajnik./…
Evo sad nemam vremena dalje da objašnjavam, pa ću slijedeći put.

Tušek, Žarko (HDZ)
Uvaženi kolega Komadina, sve ste rekli, ti koridori koje ste i vi stavili u prostorne planove sada su u visokoj fazi realizacije, obe, obedvje dionice nizinske pruge će do kraja godine imati i lokacijske dozvole i ja sam uvjeren da će hrvatski konzorci, to je najbolje što hrvatska pamet u ovom trenutku ima u projektiranju, isporučiti projekte sa građevinskim dozvolamaza Škrljevo, Rijeka, Jordani i još jedna novost za ljude koji prate razvoj projekta, projekta nizinske pruge. Ja očekujem da ćemo na dionici Škrljevo-Rijeka-Jordani ne čekajući građevinske dozvole za cijelu trasu, natječaj za objekte raspisati polovicom ove godine. Znači i u građevinskom smislu projekta nizinske pruge će polovicom ove godine početi biti građen.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Pa govorili ste u svojoj završnoj riječi o high speed brzini ili vlakovima pa mislim da nitko ovdje ne očekuje ni high speed ni najmodernije vlakove ali prije svega svi očekujemo da taj prijevoz bude učinkovit, da bude siguran, da se ne ponavljaju više situacije kao što su se ponavljale sa trajektima i očekujemo točan prijevoz. Evo tu je sad kolega Komadina rekao da je čekao sat vremena, a danas u ovim užurbanim uvjetima života sat vremena, velika, velika stvar i točnost je ono što se cijeni. Život je užurban, potrebe su veće, potrebe za mobilnošću su također veće, tako da mislim da svatko od nas u ovoj sabornici upravo to očekuje i nemojte se ljutit što danas raspravljamo i o onim negativnim stvarima. Mislim da je što se tiče prijevoza to potrebno jer svi imamo želju za unaprjeđenje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)
Pa neki, neki su pričali, neki nisu pričali. Bilo je ovdje puno …/Govornik se ne razumije./… govorilo o high speedu, ali ja sam govorio i u kontekstu razvoja, financijskih razvoja takvih projekata. Oportuniteta razvoja takvih projekata, ali sam ga spomenuo i u kontekstu prosjeka brzine s obzirom da se ovdje govorilo o prosjecima brzine pa nije isto uspoređivati prosjeke brzine država koje imaju high speed i država koje nemaju high speed. A sve ovo što ste vi rekli u smislu koja su očekivanja od sektora, od razvoja sektora, od kvalitete usluge u sektoru, to što ste vi rekli u potpunosti podržavam.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu o ovoj točki. O njoj ćemo glasovat, kad se steknu uvjeti.
Nastavit ćemo sa radom sutra, u srijedu 25. ožujka i prva točka bit će Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, prvo čitanje, P.Z.E. br. 276.
Želim vam ugodan nastavak popodneva.

SJEDNICA PREKINUTA U 15,19 SATI.

79

  • Konačni prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 254
27.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 254, predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena. Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
… glasova, 27 za, 3 suzdržana znači donesen je Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu.
PDF