Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

76

  • Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu, Predlagatelj: Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije
19.03.2026.

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 18:07 SATI

Poštovane kolegice i kolege nastavljamo sa raspravom. Sljedeća točka koja je pred nama je:

- Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024.g.

Podnositelj je glavni ravnatelj HRT-a u skladu s čl. 19. st. 6. Zakona o HRT-u, Vlada RH dostavila je mišljenje. Raspravu je proveo Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Želi li predstavnik podnositelja dati dodatno obrazloženje? Želi. Imamo za obrazlaganje stanke se javila kolegica Dragana Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. U ime Kluba zastupnika SDSS-a tražim stanku kako bismo još jednom ukazali na nekoliko činjenica među kojima je i ona da Savjet za nacionalne manjine RH već duži niz godina ne prihvaća izvještaje HRT-a zbog poražavajućih podataka koji pokazuju da razvidan nastavak trenda nedovoljne zastupljenosti u programima informiranja namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina u ukupnom programu. Na to pored Savjeta za nacionalne manjine ukazuje i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima i mnogobrojni međunarodni dokumenti koje smo kao država potpisali.
Navest ću nekoliko podataka koji ukazuju upravo na tu nedovoljnu zastupljenost u programima informiranja pripadnika nacionalnih manjina, pa tako sve nacionalne manjine u svim televizijskim programima HRT-a u 2022.g. bila je zastupljenost 1,22 u 2023. 1,38, a u 2024.g. 1,29, dakle iz godinu u godinu vidljiv je trend podzastupljenosti i ništa se ne poduzima. Razloga za nezadovoljstvo imamo ne samo zbog smanjenje minutaže nego i zbog getoizirajućeg načina prikazivanja manjinskih sadržaja. Manjinskih sadržaja kojih ukupno na pet kanala ima samo dvije manjinske emisije. Nema novih emisija niti informativnih emisija na jeziku bilo koje nacionalne manjine. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za obrazlaganje stanke se javila i kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Molim stanku u trajanju od deset minuta u ime kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Mi danas imamo pred sobom Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2024.g., dokument kojeg ako površno čitate odaje dojam uspjeha. No međutim iza te površine kad to sve zajedno maknete glazura skriva puno dublje pukotine na fasadi institucije koja bi trebala biti jedan od stupova naše demokracije.
HRT prije svega nikako nije zabavna platforma, to je manji dio onog što bi javni servis trebao biti. A što bi trebao biti javni servis, ajmo se zapitati i u tom smislu i raspravljati o ovoj temi? Al to znači informiranje bez straha i bez naklonosti, to znači kultura koja ne može preživjeti na tržištu, ali mora preživjeti u društvu, to znači da djeca i mladi, ali i odrasli imaju kvalitetne obrazovne sadržaje, to znači da manjine imaju svoj glas, to znači da novinari mogu i žele postaviti neugodna pitanja predsjedniku vlade i ministrima i tu zapravo dolazimo do srži problema, a srž problema je da to svega na našoj javnoj televiziji nema.
HRT je prvo i osnovno javna televizija, javni servis i kao takav treba djelovati i treba gledati, no međutim nažalost mi ćemo tu slušati o nekom dojmu uspjeha, a ono što je stvarno srž problema nećemo imati prilike čuti, ali ćemo se zato ostaviti priliku da o tome govorimo i o tome upozoravamo i naglašavamo. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mrak-Taritaš. Da li inzistirate na stvarnoj stanci? Ne, hvala vam.
Dakle, u ime izvjestitelja ravnatelj HRT-a g. Robert Šveb, izvolite.

Šveb, Robert
Poštovani potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
U proteklih skoro pet godina ovdje sam iznosio izvješća koja su uvijek bila predmet političke rasprave, a rijetko predmet strateškog promišljanja i konstruktivnog nadzora. Zbog toga danas neću se osvrtat puno na izvještaj, dobili ste ga svi pa znate, ali ću iskoristit priliku koja je možda moja posljednja prilika da govorim na ovom važnom mjestu, i jasno želim jasno poručiti da HRT više ne može čekati na restrukturiranje, ne može čekati dok globalno tržište juri napred, dok se javni servisi diljem Europe transformiraju i hrabro suočavaju s pitanjem vlastitog opstanka jer upravo je to pitanje, ne samo naš razvoj nego naš opstanak.
Prošli tjedan generalni direktor BBC-a, svi se volimo uspoređivat s BBC-em, gospodin Tim Davi koji je u ostavci poručuje nešto vrlo brutalno i iskreno. Rekao je da u eri streaminga BBC mora dokazati svoje pravo na opstanak, pa sad ako BBC mora razmišljati o pravu da postoji u digitalno doba što mislite gdje smo onda mi, HRT? Globalni streaming divovi gutaju publiku tradicionalnih medija, borba se vodi na terenu tehnologije korisničkih iskustava, personalizacije digitalnih prava, a javni servisi gube mlađu publiku ako ne ponude ono što publika očekuje i to brzo dostupno i personalizirano digitalno iskustvo.
HRT je već odavno svjestan trendova i radi najbolje što može u digitalnoj sferi iako smo prisiljeni djelovati u izrazito linearnom i analognom zakonskom okviru. U godini koja pokriva ovaj izvještaj zabilježili smo neke značajne iskorake, pa čisto da ih istaknem u toj domeni. Na primjer, HRTi ima 257000 aktivnih korisnika mjesečno što je ukupno rast od 35% u odnosu na godinu prije. Na društvenim mrežama ostvarili smo 1,1 milijardu pregleda što je 50% više.
Youtube kanal HRT vijesti lansiran je sa 24/7 streamom informativnog programa i dostupan je u cijelom svijetu. Serija „Sram“ pokazala je da HRT može inovirati i privući mlađu publiku, međutim izuzev srama to su tek digitalne derivacije sadržaja proizvedenih za radio ili televiziju, a ne strukturni zaokret. Ako HRT ne odgovori na taj izazov publika će odgovor potražiti negdje drugdje, a odgovor je kao što vrijedi i za sve ostale javne medijske institucije u Europi digitalna tranzicija koja mora biti sveobuhvatna, dubinska i snažna. To nije kozmetička promjena, to je promjena paradigme, a nacionalni javni servisi mogu opstati samo ako postanu moderne digitalne institucije, a ne stare analogne strukture koje proizvode digitalni sadržaj.
Osim potrebe za novom definicijom naših javnih obaveza u svojoj internetskoj budućnosti gdje će svatko uz pomoć alata umjetne inteligencije proizvoditi sadržaj algoritmi optimizirani za maksimalizaciju klikova pronalaziti publiku. Nužna je modernizacija tehnoloških procesa i optimizacija troškova, a stabilno financiranje jedno je od najvažnijih poglavlja.
Poštovani zastupnici vidjeli ste i sami iz priloženog izvješća da je HRT 2024. godinu završio pozitivno, ali samo zato što je Vlada Republike Hrvatske osigurala dodatnih 18,4 milijuna eura. Bez toga rezultat bi bio negativan. Izvješće za 2025. već je finalizirano, a rezultat će ponovo biti dobar, ali ovaj put uz dodatno financiranje iz državnog proračuna od 22 milijuna eura, a plan za ovu godinu uračunava još i veću dotaciju Vlade od 23 milijuna eura. Ali s obzirom na troškove sportskih prava ove godine i rast cijena roba i usluga nisam siguran u pozitivan rezultat na kraju 2026.
Ovakva situacija nije održiva i bez reformiranog modela javnog financiranja HRT-a, HRT gubi bitku. Siguran sam da su vam dobro poznati strukturni problemi financiranja HRT-a, ali samo da podsjetim na par glavnih rizika. HRT pristojba nije podizana od 2010. godine, dakle 16 godina što predstavlja realan pad od skoro 50% prihoda.
Troškovi roba i usluga općenito, a pogotovo televizijskih prava značajno su narasli. Ulaganje u razvoj je smanjeno ispod granica održivosti. Održavanje zgrada i opreme kao i digitalizacija vrijedne arhive ide sporije od prirodnog procesa starenja i propadanja. Prosječna dob zaposlenika je iznad 50 godina, a prosječna plaća tek je nedavno dosegla razinu državnog prosjeka.
Od prvog dana svog mandata upozoravam da je postojeći Zakon o HRT-u zastario i da ne omogućava transformaciju koja je našem javnom servisu nužna. Uz pomoć kolega iz IBIU-a izradio sam i predstavio dokument novi smjer za raspravu o modernom, učinkovitijem, transparentnijem i strukturiranijem javnom medijskom servisu koji će biti sposoban vršiti svoju misiju u budućnosti. U ovom Visokom domu i u javnosti rasprava se vodila jedino o tome koliko sam rečenica prepisao od kolega iz IBIU-a. U 2024. pripremili smo i predali Vladi plan konsolidacije rađen u suradnji sa jednom od najuglednijih međunarodnih savjetničkih kuća.
Taj plan je ozbiljan, provediv i utemeljen na realnim kapacitetima i suvremenim europskim praksama javnih medijskih servisa. Vlada ga je usvojila u veljači 2025. i temeljem tog plana i aneksa ugovorila osigurala dodatno financiranje. U više od 4 godine mandata zajedno sa svojim suradnicima učinio sam sve što je bilo u našoj moći da proces pokrenemo, ali HRT kao javni servis i javna ustanova ne može se transformirati bez novog zakonodavnog okvira.
Plan konsolidacije postoji, digitalna strategija postoji, organizacijski model za budućnost postoji, analize rizika i potrebe investiranja također postoje, postoji razumijevanje da nam u svijetu dezinformacije, poplave sadržaja dostupnog na internetu, zaštita hrvatskog jezika, kulture i nacionalnog identiteta postaje izazov. Postoji i slaganje da nam bez zaštite profesionalnog novinarstva i bez nepristrane zajedničke platforme za dijalog niti demokracija ne može opstati.
Osobno sam uvjeren da je koliko je god važnu ulogu HRT odigrao u prvih 100 godina od kada postoji toliko je opstanak HRT-a u sveinternetskoj budućnosti još i važniji. Poštovane zastupnice i zastupnici novi Zakon o HRT-u najavljen je za četvrti kvartal ove godine i on neće biti samo jedan dokument, nego temelj opstanka HRT-a. On mora omogućiti transformaciju HRT-a u moderan, digitalan, održiv i snažan javni medijski servis, javni servis koji će moći popratiti svoju relevantnost i u digitalnom svijetu. Stoga na početku ove današnje rasprave apeliram na sve vas, ovaj put ne kao glavni ravnatelj koji podnosi izvješće nego kao čovjek koji vjeruje u misiju i važnost javnog medijskog servisa za naše društvo, ne dopustite da rasprave o novom Zakonu HRT-a budu poprište političke borbe i zalaganje za parcijalne interese pojedinih grupacija. Ne radi se samo o odašiljaču vijesti već je HRT najvažnija kulturna institucija u Hrvatskoj, a čiji opstanak ovisi o kvaliteti ovog novog zakona. Hvala unaprijed.

Penava, Ivan (DP)
Hvala glavnom ravnatelju Robertu Švebu. Imamo 20 replika u najavi, prvi na redu je kolega Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovani ravnatelju HRT-a, ja ne znam uopće što bih rekao slušajući vaš ton izlaganja, osim što izražavam čuđenje jer ako u tom tonu govorite da sam ja bio na vašem mjestu ja bih davno dao ostavku.
Ono što ću vas pitati, izlaganje ste započeli sa tim s činjenicom da se HRT pristojba nije podizala već cijeli niz godina, međutim ja ću vas pitati baš evo upravo u tom smjeru obzirom da ste me i potaknuli. Koji je smisao plaćanja pristojbe javnoga servisa ako svaki onaj pretplatnik mora bilo koji sportski sadržaj u kojem nastupa evo konkretno naša nogometna reprezentacija tražiti na nekakvim drugim kanalima? Pa zar nije javni interes javnoga servisa da jedan ključni događaj, liga nacija, rukometno prvenstvo prenosi javni servis za što plaćamo pretplatu? Koji to sadržaj HRT nudi koji ne možemo pronaći negdje .../Upadica Penava: Vrijeme./... drugdje?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa na pitanju, pa dakako da bi bilo ljepo da možemo si priuštiti da sve vrhunske sportske događaje gledamo na HRT-u ko što je to bilo nekad, međutim svijet se promijenio pa se i to promijenilo. Međutim, moram reć da ipak usprkos svemu i dalje ima dosta vrhunskog premijskog sadržaja na kanalima HRT-a, primjer dokaz tome evo ovo nadolazeće svjetsko nogometno prvenstvo koje će svih 104 utakmice bit dostupno na kanalima Hrvatske televizije. A cijene prava su otišle u nebo, svijet se promijenio i dobar dio sadržaja je u tzv. Pay TV platformama i to se događa svuda u svijetu, a ne samo u Hrvatskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Andro Krstulović Opara.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Hvala g. potpredsjedniče. Poštovani g. direktore, na svome iskrenome izvješću ste kazali da je potrebna transformacija HRT-a, to odavno već govorimo i slušamo, no vaš iskreni pristup je jasno ukazao na potrebu što hitnijeg donošenja Zakona o HRT-u koji će omogućiti digitalizaciju, transformaciju u ovome streaming razdoblju.
Recite mi u 30 sekundi jer danas je to forma komuniciranja koju koriste mladi, dakle budućnost ljudi korisnika naših medija pa tako i našeg servisa u 30 sekundi. Pokušajte objasnit zbog čega nam je potreban taj novi zakon, što očekujete od njega krajem ove godine i koje će poboljšice donijeti za ponovno vraćanje na mjesto HRT-a da bude stup hrvatske kulture, samobitnosti i ono šta je govorio legendarni direktor vaš prethodni Vrdoljak, katedrala duha odnosno glavni stup i jamstvo za održavanje našeg identiteta kulture?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala vam lijepa na tom pitanju, to je najvažnije pitanje za budućnost HRT-a. Pred nama je promjena zakona koji mora osigurati transformaciju HRT-a iz klasične zastarjele radiodifuzne organizacije u modernu digitalnu organizaciju, usklađenu sa EMFA-om i drugim principima koja nam EU nameće, a sve s ciljem da bi i dalje u digitalnom svijetu HRT mogla izvršavati svoju primarnu funkciju, a to je zaštita hrvatskog jezika, identiteta i hrvatske kulture u tom bespuću interneta u kojem će poplava sadržaja produciranih sa raznih strana, sa raznim alatima koji postaju sve sofisticiraniji da bi HRT mogla nastavit svoju funkciju kako je to radila proteklih, uspješno proteklih sto godina u vrijeme radija i televizije da u sljedećih sto godina to može radit u digitalnom okruženju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Poštovani ravnatelju, najprije ću vas citirati radi konteksta, ovdje za govornicom ste upravo izrekli vidjeli ste da je HRT 2024.g. završio pozitivno, ali samo zato jer je vlada dotirala HRT sa 18,5 milijuna eura. E sad svjesni toga ipak ste 17. prosinca 2024.g. donijeli Odluku o izmjeni odluke o plaćama ravnatelja ustrojbenih poslovnih jedinica HRT-a i glavnih urednika na HRT-u kojom podižete koeficijente samo višem rukovodstvu sa plaćom od nekoliko tisuća eura dok radnici sa 35 godina staža i 840 eura od kojih je 200 eura razni dodaci tipa prijevoz, prehrana itd., rekli ste da eto mora razumjeti nema se novaca, pa je li to bilo pristojno i odgovorno?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala na pitanju. Samo ... mala ispravka, te godine radi se o odluci o samo dva urednička mjesta koja su usklađena sa ostalim uredničkim mjestima, al od te iste godine do danas povećali smo plaće svih djelatnika na HRT-u za skoro 40 i nešto posto, ali i s time smo jedva došli do toga da su danas plaće na HRT-u u razini državnog prosjeka, dakle i dalje su radnici na HRT-u potplaćeni, a sve to je rezultat te financijske situacije koju sam već u više navrata ovdje iznosio. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Zdravka Bušić, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepo g. potpredsjedniče sabora. Poštovani ravnatelju, moje pitanje vama je o programima koje je namijenjeno Hrvatima izvan RH. Kako ja vodim Odbor za Hrvate izvan RH pratim temeljito pratim i stvarno čitam vaša izvješća kolko programa imate i moje pitanje je kao što je i kolega Krstulović Opara rekao moram biti vrlo brza u 30 sekundi. Može, biste li se složili sa mnom kad bi ja rekla da stvarno, ako govorimo da ima preko tri milijuna Hrvata i hrvatskih potomaka izvan RH, biste li se složili sa mnom da trebamo malo više pozornosti, više programa i u malo bolja vremena dati jer nas zanima u Hrvatskoj kako žive ti ljudi u Argentini ili u Južnoj Americi, u Novom Zelandu i ostalim? Pa ja bi vas stvarno molila da nekako HRT posveti njima malo više pozornosti. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa na sugestiji, složio bi se s vama da treba više i bolje. Ono što se, ono što radimo mi već godinama uz pomoć Ureda za Hrvate izvan vladinog ureda je to da dotaciju koju dobivamo je samo pretačemo u program u linearnom svijetu, to je ... Glas Hrvatske radijski program i 5. kanal Hrvatske televizije koji se distribuira putem satelita. To je nešto što moramo promijeniti u biti u sljedećem sazivu bi razmišljamo o ukidanju tih linearnih kanala, a sve više digitalnih sadržaja koji su i primjereniji s obzirom na vremenske razlike od Hrvata u Americi, Australiji i Europu da sve više sadrž..., dakle ideja je da dotaciju smanjimo trošak tehnologije koju sad koristimo i to preusmjerimo u veću količinu sadržaja za dijasporu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Dragana Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem. Gospodine glavni ravnatelju, recite nam što vi mislite što su razlozi zbog čega Savjet za nacionalne manjine već dugi niz godina odbija izvještaje o HRT-u na svojim redovitim sjednicama?

Šveb, Robert
Hvala lijepa. Ja sam prisutan na tim sjednicama već od početka mandata i vi i sami znate kakva je ... činjenica je da kad se gledaju isključivo minute da tu jedne godine imamo prebačaj druge godine imamo podbačaj, ali tu ... činjenica da u nikako HRT ne zanemaruje manjine štoviše radimo ono što ste spomenuli u prethodnom izlaganju da je na snazi getoizacija, čak naprotiv, razlog zašto nema novih emisije je upravo u tome što teme manjinskih zanimljive teme u integriramo u ostale programe pa je možda i to razlog zašto u konačnici u brojanju tih minuta imamo valjda te nekakve disproporcije to.
Ali ponavljam, ponovo se vraćam, mi cijelo vrijeme pa čak i ovi svi naši izvještaji su iz starih vremena kad smo brojali minute po kanalima, linearnim kanalima, to više .../Upadica Penava: Vrijeme./... ne funkcionira, svijet se promijenio i moramo redefinirati tu stvar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani g. glavni ravnatelju, pa evo ovako moje skromno mišljenje je doista da danas u vrijeme jednostavno pretrpanosti medijske pretrpanosti različitim privatnim i ostalim medijskim platformama u korištenju umjetne inteligencije gdje praktički danas svako može biti novinar, svako piše onako kako mu taj njegov privatni vlasnik kaže odnosno traži od njega i zahtjeva svako tako izvještava u tako složenom vremenu smatram da nam je HRT neophodna kao trenutno jedini realan objektivan medij iz kojega građani uz kojega naši stanovnici mogu dobiti prave kvalitetne informacije, poglavito u ovim složenim zahtjevnim vremenima izazovnim. Jer zaista danas ako želite doći do nekakvih pravih informacija morate gledati HTV jel inače ovo drugo vam je sve prilično subjektivno, svako piše onako .../Upadica Penava: Vrijeme./... ... evo hvala molim vaš komentar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa na vašem komentaru pozitivnom i drago mi je to čut. Mislim u svijetu u kojem živimo kad svatko može objavit sadržaj kojigod hoće, koji svako može se obratit i svojim biračima i svojim kupcima i svemu pitanje relevantnosti jednog javnog medijskog servisa se dovodi u pitanje i to se događa i svuda u Europi i nije samo to. Ono što je naš zadatak i ja osobno sam duboko uvjeren da nikad nije bilo važnije da sačuvamo HRT jer u proteklih sto godina dobar dio tog vremenskog perioda HRT odnosno Radiotelevizija Zagreb je bila sama na toj medijskoj sceni u zadnjih 20-ak godina se tu pojavila konkurencija, a u zadnjih 10, 15 godina je to nabujalo i na Internet i na YouTube i Netflixe itd. i danas stvarno korisnici medijskog sadržaja imaju neograničene mogućnosti .../Upadica Penava: Vrijeme./... i u tom dijelu je jako važno da imamo jako javni medijski servis gdje se gaji profesionalno novinarstvo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ravnatelju izgleda da je došlo vrijeme suočavanja sa istinom, ali sila nas je na to odnosno vas natjerala, Hrvatska kao država ima cijeli niz prednosti to znači imamo iznimna prirodna bogatstva, ekološku očuvanost, geostrateški položaj, socijalni kapital i trebali bi bit jedna od najbogatijih, najsigurnijih, najzbrinutijih društava, međutim potpuno je obrnuto. Dakle, siromaštvo upropaštavanje svi tih prednosti, e vi ste jedna od tih institucija koja je tome bitno pridonijela, dakle problem je način upravljanja. Dakle, niste vi osobno krivi nego način upravljanja i on je doveo do ovog svega što se događa. Vi kao televizija imate cijeli niz komparativnih prednosti pogotovo arhiv da ne govorim drugo koje kapitala vrijednost u financijskom, nacionalnom, identitetskom smislu međutim vi ga niste digitalizirali i tu je najveća vaša odgovornost.
Drugo, zbrinuti ste dakle imate osigurana sredstva, prihode itd. što je potpuno protivno .../Upadica Penava: Vrijeme./... ... kriterijima, dakle jeste li vi toga barem sada svjesni da ste odgovorni za arhiv koji je kulturno dobro Hrvatske i bez njega…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…je nemoguće razumijevati suvremenu hrvatsku povijest.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Izvolite.

Šveb, Robert
Vjerujte mi da su apsolutno svi na HRT-u jako svjesni toga da je u našoj domeni čuvanje arhivske građe i tome posvećujemo jako veliku pažnju. Istina je da ga nismo digitalizirali jer smo ko Hrvatska nažalost prekasno započeli pregovore za ulazak u EU i dok su iz Brisela financirali digitalizacije arhiva drugih javnih medijskih servisa mi smo ta, tu priliku nažalost zakasnili i danas uslijed ove financijske situacije imamo problem da nam fali 30-tak milijuna eura za brzu digitalizaciju arhive, al to ne znači da ju ne čuvamo i ne brinemo o njoj u ovom stanju u kakvom je.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu za repliku je kolega Nevenko Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ravnatelju, prije svega zahvaljujem na korektnoj zastupljenosti aktualnosti vezani za Hrvate u BiH u informativnim emisijama. Priliku koristim pohvaliti i Dopisništvo iz BiH na blagovremenom, korektnom rekao bih i objektivnom izvješćivanju hrvatske javnosti, dakako i pohvaljujem Uredništvo emisije „Pogled preko granice“.
Ono što me zanima i što bi vas želio potaknuti, iznimno bitno nam je da prosječan Hrvat u RH bude što kvalitetnije informiran o razlozima i načinima našeg obespravljivanja u BiH, kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Dakle RH ima ustavnu obavezu, potpisnik je u ime nas i Daytonskog i Pariškog i, i Waschingtonskog mirovnog sporazuma i stvarni garant naše jednakopravnosti. Imamo potporu hrvatske Vlade bezrezervnu, bitna nam je potpora i hrvatske javnosti. Može li se učiniti dodatni napor da kvalitetnije izvješćivanje hrvatske javnosti ostvarimo…/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa.
Dodatni napor naravno uvijek se može učiniti i mi činimo sve ovaj da kvalitetno pratimo događanja u Bosni. Imamo Dopisništvo u Mostaru i Sarajevu i ovaj u procesu smo nekih dodatnih pomlađivanja ekipa u tom dijelu i nadam se da će to bit sve bolje i bolje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Igor Peternel, izvolite.

Peternel, Igor (DOMINO)
Pa gosp. ravnatelju, sami kažete zastarjela je, zastario je zakon, zastarjela je televizija, zastarjela je tehnika, pa ja bi prema vašem tonu rekao i zastario je ravnatelj, svakako zastarjeli su i urednici i emisije, pa onda imate ne znam „Nedjeljom u 2“ već u 25.g., ali ne znam jeste li vi primijetili jednu najgoru stvar koja može biti po vašoj televiziji, a to je da ste potpuno irelevantni. Prije 10-15.g. u vrijeme Hloverke Novak Srzić i ostalih u zlatno doba televizije vi ste izazivali kontroverze, društvene borbe, to su bili skandali, ljudi su marili što se događa na toj televiziji, danas više to nikoga ne zanima. Potpuno, pretvorili ste ovim dotacijama televiziju iz javne u državnu, gledatelji vam polako umiru jer to je još uvijek najstarija publika, ove mlade uopće ne zanimate i televizija. Ne da nema budućnosti…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…nego je, ona je već prošlo svršeno vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa.
Točno ste identificirali da je i ravnatelj zastario, ali ovaj zastarjeli su cijeli koncept javnog medijskog servisa u cijeloj Europi i vjerujte mi nije HRT najgori, svi se suočavaju sa istim problemom i niko zapravo ni nema recept za uspjeh. Naime, medijsko okruženje se tolko drastično promijenilo da čak nijedan BBC, a to sam vam pokušao spomenut u svom izlaganju, nije siguran da će mu u slijedećem Charteru ovaj bit osigurano javno financiranje i sve ostalo na što je evo, pa to je jedan BBC, HRT ipak nije BBC, ali nismo ni puno lošiji od njih, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani potpredsjedniče, uvaženi ravnatelju, evo vidimo da samo pljušte optužbe, međutim ja zahvaljujem na podnesenom izvješću o radu o poslovanju Hrvatske televizije iz kojeg je vidljivo, vidljivi su i određeni pomaci, osobito u stabilizaciji poslovanja i prilagodbi suvremenim medijskim izazovima. Svjesni smo svi ovdje u sabornici da je Hrvatska televizija da se nalazi u vrlo zahtjevnom okruženju snažne konkurencije digitalnih platformi i promijenjenih navika gledatelja. Stoga moje pitanje vama glasi, koje konkretne korake i prioritete Uprava Hrvatske televizije planira u narednom razdoblju poduzeti kako bi dodatno ubrzala digitalnu transformaciju, ali istovremeno ojačala povjerenje građana u informativni program uz zadržavanje visoke razine javne odgovornosti i kvalitete sadržaja? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa.
Pa sve službe, svi urednici i svi novinari HRT-a svoj posao svakodnevno rade maksimalno profesionalno i posvećeno ovaj unaprjeđenju iz dana u dan. Stogodišnja smo institucija, puno puta smo se u tih 100.g. transformirali, prilagođavali i mijenjali, mijenjale su se i države i uređenja i tehnologije, a i generacije, pa smo se tako mijenjali i mi i to i dalje radimo svakodnevno. Međutim ono što nas sputava jesu ta zakonska rješenja koja nama propisuju linearne, linearni pristup i u biti nam ne omogućavaju strukturnu promjenu u digitalni svijet i to je to zašto stalno apeliramo na taj novi zakon, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ravnatelju, pa u svom ste govoru rekli zapravo da se bojite za budućnost HRT-a zato što mladi danas ne, ne gledaju televiziju. Ono kaj mene brine kaj ste vi izgubili zapravo utrku i sa starim gledateljima, pa ste tako u godini u kojoj ste izvještavali, znači imali ste izbornu noć gdje ste imali share od samo 13%, znači govorim o ljudima koji su gledali televiziju. Vaš share je bio samo 13%, a vi ste za razliku od drugih televizija ste dobili 155 milijuna eura novaca od građana plus 18 milijuna eura od Vlade. Ali građani usprkos tom svom novcu koji imate i koji ulažete u program vam ne vjeruju i rezultat je gledanost od 13%, pa me zanima kaj mislite zašto imate samo share od 13%? Da li je to zato što ste servis u službi HDZ umjesto toga da ste servis u službi građana.
Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku.

Šveb, Robert
Sharovi i mjerenja televizijske gledanosti i danas su isto jedan od malo zastarjelih sustava s obzirom da vi kad gledate koliko ljudi sjedi pred televizorom u određeno vrijeme to je puno manje nego što je to bilo nekada ili u vremenu to. Za informaciju čisto da vam kažem da centralni Dnevnik koji sve tri televizije emitiraju u isto vrijeme zahvaća svi zajedno po prilici oko 900 000 gledatelja svaki dan, a razdioba između Nove TV, RTL-a i HRT-a je po prili jedna trećina svaki. Mijenja se to iz dana u dan. Jedan dan smo mi gledaniji više nego to, ali to u konačnici znači da u najelitnijem terminu informativnog programa u 7 sati navečer zapravo samo jedna četvrtina građana Republike Hrvatske sjedi pred televizorom. Ako to ne ukazuje dovoljno na potrebu transformacije …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… onda eto.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Dario Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ravnatelju zanima me u kojoj mjeri HRT surađuje sa radiotelevizijom Herceg Bosne kao medijem na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini? Možete li pojasniti kakav je trenutačni oblik suradnje i postoje li planovi za njezino daljnje jačanje posebno u području razmjene programskih sadržaja. Također me zanima postoji li mogućnost da HRT kroz svoju bogatu arhivu i produkcijske kapacitete ustupi dio arhivskog materijala i drugih sadržaja koji bi mogli doprinijeti kvaliteti programa RTV Herceg Bosne i informiranju hrvatskog naroda u BiH?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Pa po pitanju suradnje sa televizijom Herceg Bosne je svake godine obnavljamo ugovor i svake godine pokušavamo što je u našoj moći. Postoje tu neke regulatorne prepreke i prava vezana uz arhivu i materijale koji su producirani u vanjskoj produkciji. Ali ono što možemo, što je u našem vlasništvu bez dodatnih ograničenja prava u svakom slučaju dijelimo u najvećoj mogućoj mjeri i tako ćemo i nastaviti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu za repliku kolegica Urša Raukar- Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi ravnatelju rekli ste da je Hrvatska radiotelevizija najvažnija, najveća kulturna ustanova. Slažem se apsolutno i zato je moje pitanje sljedeće. Što je sa vlastitom proizvodnjom Hrvatske radiotelevizije, sa proizvodnjom kulturnog, umjetničkog, obrazovnog, dječjeg, znanstvenog, dokumentarnog programa. Zašto se ona iz godine u godinu kontinuirano smanjuje? Zbog čega Hrvatska radiotelevizija zapravo odustaje od vlastite proizvodnje po kojoj je desetljećima kao televizija i Radio Zagreb bila prepoznata i poznata po kvaliteti i po gledanosti. To nema veze sa digitalnim ili analognim, to je pitanje opstojnosti javnog medijskog servisa u svim ovim kategorijama na što je obavezan snimati sve te stvari, pa vas ponovno pitam zašto se iz godine u godinu smanjuje vlastita proizvodnja?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala na pitanju.
Kada je 2012. godine usvojen postojeći Zakon o HRT-u članak 11. koji definira našu obavezu da 15% budžeta preusmjerimo u neovisnu produkciju tada je krenuo proces sve više angažiranja nezavisnih producenata i polako smanjenja interne proizvodnje. Dodatno tome kolektivni ugovori i Zakon o radu koji u dobroj mjeri ne idu na ruku kreativnim industrijama, poskupljuju dosta internu proizvodnju …/Govornik se ne razumije./… međutim i dalje imamo dosta interne proizvodnje pogotovo u dječjem obrazovnom programu, …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… manje u dokumentarcima i igranom, ali evo sad imamo i veliku seriju filmova.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238. moram. 10 milijona ste dali za seriju Dioklecijan. To je novac godišnje proizvodnje domaće filmske. Za to se moglo snimit toliko emisija svih onih koje sam navodila, ako je HRT najveća kulturna ustanova. Prema tome, tih vaših 15%, oprostite niste u pravu ako kažete …/Govornica se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Sljedeća na redu za repliku je kolegica Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani glavni ravnatelju u vašem izlaganju istaknuli ste kako ste uputili plan konsolidacije hrvatskoj Vladi i kako ste u očekivanju izglasavanja novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koja bi vam doprinijela u transformaciji Hrvatske radiotelevizije, te mogućnosti da konačno Hrvatska radiotelevizija jednu godinu završi u pozitivnom poslovanju, pa možete li nam reći po nekakvom vašem planu koja bi sljedeća od godine Hrvatska radiotelevizija mogla završiti u pozitivnom poslovanju bez pomoći hrvatske Vlade?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa. Ja računam da onog trenutka kad se donese novi zakon da od tog trenutka će situacija biti definirana jel u tom novom zakonu treba pronać novi sustav financiranja. Mi smo dali svoje prijedloge zakonodavcu imamo jasnu sliku vezano je uz registar stanovništva što bi omogućilo da u prvoj godini novog zakona ostanemo na istoj razini pristojbe, ali da povećamo bazu platiša koristeći registar kućanstava koji je u najavi da će zaživjet sa 1.1.2027..

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani. Postoje li izravni ili neizravni politički pritisci na rad HRT-a, da ili ne?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Pritisci na rad HRT postoje svakakvi. Ne postoje izravni politički pritisci, ali postoje svakodnevni raznoraznih interesnih grupacija, ali i nezadovoljstvo pojedinim ili zadovoljstvo pojedinim sadržajima itd., ali takav nam je posao i to je poso kakav javni medijski servis mora nadživit sa tim. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Poštovani glavni ravnatelju. U ovom izvješću za 2024.g. možemo vidjeti da su prihodi od mjesečne pristojbe bili više za preko tri milijuna eura i to isključivo zahvaljujući većem broju obveznika iznajmljivača koji ste počeli zaduživati i tijekom čitave godine. To ste krenuli raditi od srpnja 2024.g. što za pretpostaviti je da će u '25. i u ovoj '26. biti i dva put viši iznos. Kako iznajmljivača u RH ima preko 110 tisuća zainteresirani su za novi Zakon o HRT-u i moje je pitanje planirate li ispraviti nepravdu i zaduživati privatne iznajmljivače za uslugu koju su samo koristili tijekom ljetnih mjeseci ili i dalje nastaviti sa zaduživanjem tijekom čitave godine?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa na tom pitanju dosta važna stvar. Istina je da smo mi '24.g., a sve je opet sukladno financijskoj situaciji počeli primjenjivat odredbe postojećeg zakona gdje pravne osobe trebaju plaćat pristojbu čitavu godinu, ali za svaki četvrti objekt odnosno sobu ili apartman koji iznajmljuje. To je ta novina koja je rezultirala ... da svjesni smo da postojeći zakon ima svoje neke nelogičnosti u smislu pogotovo po pitanju pravnih osoba i predložili smo zakonodavcu drugačije rješenje koje bi trebalo biti više fer nego ovo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani ravnatelju. Između ostalog u izvješću stoji da je broj korisnika HRTi aplikacije je značajno povećan i da ste imali 1,1 milijarda pregleda na društvenim mrežama što je sasvim legitimno i sve u redu, ali u isto vrijeme se reže domaća produkcija. Sad mene znači, mene zanima sljedeće, dakle meni se čini da bi ta domaća produkcija trebala biti temelj tih digitalnih pregleda, a nju režemo i onda me zanima na temelju čega ćete graditi zapravo servis digital first na tuđim pravima i reprizima ili na čemu? Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepo. Možda je u 2024.g. u nekim segmentima zabilježena manja proizvodnja u kući, međutim to nikako nije trend niti je to naša namjera. To je situacija koja je bila tada i to u svakom slučaju težit ćemo proizvodit više. Međutim, neke sadržaje poput dramskog programa, dokumentarnog programa u dobroj mjeri i zbog čl. 11., a i zbog prirode posla je logičnije da nabavljamo na vanjskom tržištu, ali po principu uredničke zahtjeva ono što nama i našoj publici treba. Ostale stvari ćemo i dalje proizvodit u kući što nam zalaže i zakon i što je i naša namjera.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženo potpredsjedniče. Poštovani ravnatelju, slušao sam vas, nisam dobro čuli da je ovo možda vaše zadnje obraćanje ovom domu ili zadnje? I drugo, u tijeku je plan konsolidacije poslovanja HRT-a, bio je osporavan pogotovo od strane naše oporbe, ja bi evo htio čuti u kojoj fazi smo sada, koliko djelatnika danas radi danas na HRT-u i u kojem smjeru upravo ide taj plan kojeg je poduprla i vlada i naravno za to izdvojila određena sredstva?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa. Zahvaljujući dotaciji vlade i usvojenom planu konsolidacije pokrenuli smo dobar dio procesa, prvi je bio proveden prošle godine kad smo uz stimulativne otpremnine 340 djelatnika HRT-a za 340 djelatnika je smanjen broj zaposlenika što nam je ove godine omogućilo da konačno nakon niza godina potplaćenosti uspijemo povećat plaće preostalim djelatnicima koji su i preuzeli dobar dio posla od kolega koji su nas napustili i konačno smo uspjeli dovuć se sa prosječnom plaćom do razine državnog prosjeka što je veliki uspjeh i mislim da čak i sindikati koji tradicionalno nisu ... s tim zadovoljni što pokazuju i kolektivni ugovor koji smo nedavno potpisali za sljedeće dvije godine. .../Upadica Penava: Vrijeme./... Dobro. Uglavnom u pripremi su sve mi radimo sve dokumente. Ono što dalje slijedi je zapravo taj zakon koji je trebao omogućit provedbu u punoj fazi, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliciranje je kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo.
Poštovani ravnatelju, vi ste spomenuli BBC koji ima snažan regulator pristranosti, a to je Ofcom, dakle ta regulator kažnjava i utječe, a mi imamo Agenciju za elektroničke medije koje uglavnom upozorava, dakle ta pristranost kod nas nije tako moguće regulirana kako što bi mogla biti. A moje pitanje odnosi se na prisutnost EU institucija, dakle malte ne tog sadržaja nema na Hrvatskoj televiziji, to je vrlo važno za naše građane i ne razumijem zbog čega se ti izvještaju iz hrvatskih i Hrvatske kao dio tih institucije, institucija ne i jasnije i više ne prenosi, kao mi nije jasno zbog čega se i sadržaji manjina ne prenose dovoljno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Hvala lijepa.
Pa ne bih se složio s vama da naš regulator ne kažnjava, ja svako tolko moram platit neku kaznu zbog nekakvih propusta u programu. A što se tiče komentara na, na teme europskih institucija da budu više zastupljene, evo svakako ću prenijet uredništvu sugestiju, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Mario Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ravnatelju, kratko ste u izvješću rekli da su veliki financijski troškovi zakupi sportskih .../Govornik se ne razumije./…, mislim da tu najviše mislite na nogomet, na europsko i svjetsko prvenstvo i ligu prvaka. Zanima me da li HRT u godinama koje slijede planira osiguranje sportskih prijenosa europskih utakmica hrvatskih nogometnih klubova? Vidimo da unazad par godina toga nema, vidimo da hrvatski klubovi dobro nastupaju u hrvatskoj ligi, vidimo da večeras imamo utakmicu hrvatskog kluba u Strasbourgu u Francuskoj u odmakloj fazi europskog natjecanja Rijeke, ali bez prijenosa na nacionalnoj televiziji, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
Vjerujte mi niko ne bi bio sretniji od mene da možemo ponovo kupovat i osiguravat sva prava. Nama prava za Champion ligu ističu slijedeće godine, a u tom paketu su i prava za Euroligu i ne znam još koju od tih liga, iskreno sa ovakvom situacijom financijskom nisam siguran da ćemo nakon 30.g., inače Champion liga je na ekranima HRT-a od samog početka i tu smo jedini javni medijski servis u Europi koji od samog početka lige prvaka ima prava ovaj za emitiranje. Vidjet ćemo kakva će nas situacija slijedeće godine …/Govornik se ne razumije./… u trenutku kad bude natječaj za Champion ligu i ostale lige.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja u redu replika je…
…/Upadica Borić: Poštovani…/…
… kolegica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Hvala.
Poštovani ravnatelju, govorili ste o izazovima digitalnoga doba i izazovima financiranja, međutim ostala su otvorena pitanja samoga rada, dakle javni servis bez jasne strategije, ništa nismo čuli o transparentnosti, da li je popravljena, izbjegavanje dakle javnih nabava i izravne dodjele poslova, pa onda nadzor, da ne govorimo o programskom vijeću koji dakako ima i slabiji utjecaj, ali vratit ću se ipak na financiranje. Što mislite dakle rekli ste nam 18,4 milijuna '24., pa '25. 22 ako sam dobro čula od vas, a kako dakle pitanje je i to legitimno, može li javni servis biti uistinu neovisan ako ovisi o vlasti jer znamo da ovisnost otupljuje oštricu kritičkoga pristupa, pa tek u kasne noćne, kako mi to zovemo porno sate se može pogledat neka kritička emisija, pa je moje pitanje, jer u izvješću stoji da su programske obaveze formalno ispunjene, pa kako onda tumačite…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… pad javne relevantnosti…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…ne gledanosti, nego relevantnosti?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Šveb, Robert
…/Govornik se ne razumije./… relevantnosti suočavaju se svi javni medijski servisi u Europi, pa tako i BBC i to je temeljni zadatak za budućnost da osmislimo kako ćemo to vratit. Što se tiče termina emitiranja pojedinih kritičnih ili ne kritičnih emisija ponavljam, danas je sve to moguće gledat kad god koji korisnik hoće dostupno je na HRT-u i u bilo koje doba dana i mislim da ta shema linearnog pristupa više nije pretjerano važna, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Igor Peternel, izvolite.

Peternel, Igor (DOMINO)
238., pa ja, mene smeta što, što se tu stalno provlači i ubacuje u istu rečenicu BBC. BBC je jedna druga priča i BBC uopće ne bi trebalo spominjat u ovom kontekstu. Ja sam siguran da kolegica Borić vrlo dobro razumije razliku između javne i državne televizije. Ovo što mi sada gledamo dakle gdje slušamo koliko novaca dolazi direktno od Vlade na HRT to je pretvaranje javnog servisa u državnu televiziju, ništa drugo, klasična priča…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i tužno je da je tako.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
S obzirom da ste replicirali izričem vam prvu opomenu.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele.
Otvaram raspravu, krećemo sa iznošenjem stajališta u ime klubova zastupnika, prva na redu je u ime Kluba zastupnika SDSS-a kolegica Dragana Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Kolegice i kolege, dakle raspravljamo o izvještaju javnog servisa koji ne bi, ne bi nikako pripadati Vladi, ni opoziciji, nego svim građanima, pa tako uključujući i pripadnike nacionalnih manjina koji ako nikako drugačije onda barem plaćanjem pristojbe doprinose stabilnijem poslovanju HRT-a. Kao zastupnica s krajnjeg istoka istaknut ću jednu opasku koju primjećujem da se na HRT-u vrlo jasno može primijetiti nedovoljna prisutnost tema iz Slavonije i Baranje, krajnjeg istoka, dakle odnosno primjećujem centralizaciju sadržaja iz Zagreba kao da mi drugi ne postojimo, a nije baš da nema tema.
Moramo isto tako biti svjesni da je HRT javna televizija ni slučajno državno ni komercijalna i to ne bi trebala biti pa samim time i fokus bi trebao biti i na drugim sferama, a ne samo na kojima je kako se HRT u svom izvješću posebno hvali izvještaj, posebno hvali sportom i zabavom. Zadaća javnog servisa su prvenstveno izvještavanje, obrazovanje, kultura, regionalna zastupljenost, dozvolite i manjine, a onda tek podredno spomenuti i sport i zabavu. U tom kontekstu moram reći kako imam osjećaj da je nedovoljno pluralizma u informativnom programu i da je ograničen prostor za kritičke glasove. Zato sam i spomenula opasnost da HRT već jeste državna televizija, a ne javni servis.
Iskoristila bih i priliku da u ime Kluba zastupnika SDSS-a osvrnem na pristup kada su u pitanju nacionalne manjine na HRT-u kao javnom servisu. Iz perspektive nacionalnih manjina uloga medija od presudnog je značaja za širenje ravnopravnosti, za stvaranje međusobne tolerancije, za unapređenje zajedničkog života s većinskim narodom i očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta pripadnika nacionalnih manjina. A HRT kao javna medijska kuća dužna je svojim radom dati doprinos upravo tom unapređenju i razvoju ljudskih prava i sloboda te razvijati kulturu dijaloga i doprinositi osjećaju jednakosti svih građana.
Ovo je i zakonska obaveza koja jasno proizilazi iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakonu o HRT-u i sporazumu koji HRT ima sa Vladom RH. Između ostalog ovim zakonskim propisima HRT je obavezan proizvoditi programe namijenjene nacionalnim manjinama u RH na jezicima nacionalnih manjina što uključuje i manjinske programe za djecu. I na osnovu ovog primjera možemo još jednom vidjeti da postoji izvanredan zakonski okvir, međutim kada govorimo o njegovoj provedbi i ostvarivanju slika ni izbliza, makar ona televizijska, nije takva.
U posljednjih nekoliko godina uprizorena je svojevrsna medijska getoizacija nacionalnih manjina na koje je Klub zastupnika SDSS-a upozoravao i skreće pažnju iz godine u godinu. Do sada nažalost nismo vidjeli pravovaljanu reakciju niti volju da se na ovom polju bilo šta promijeni i poboljša te ostaje upitno hoće li ova izgovorena i napisana prava biti ostvarivana.
Medijsku getoizaciju ne primjećujemo samo mi u svakodnevnom programu HRT-a gdje naprosto sadržaja na jezicima nacionalnih manjina nema, nju primjećuju i u svojim višegodišnjim izvješćima pučka pravobraniteljica, pa tako u izvješću iz 2023. pučka pravobraniteljica ukazala je da je ovo područje jedno od najkritičnijih te Hrvatskoj televiziji kao glavnom javnom medijskom servisu uputila dvije preporuke. Jedno je da novoosnovanoj Redakciji za nacionalne manjine da se osiguraju dostatni kadrovi i tehnički kapaciteti za rad. Druga je da se poveća udio programa iz nacionalnih manjina i uvrsti se u većoj mjeri u emisiji općeg programa te u emisijama posvećenim nacionalnim manjinama redovito koristi manjinski jezik. I Savjet za nacionalne manjine stava je da bi manjinske teme barem trebale biti dio svakodnevnog programa HRT-a čime bi se osim promoviranja multikulturalnosti povećalo razumijevanje između različitih društvenih skupina i smanjio govor mržnje.
Ne trebam posebno naglašavati kako se u minutažu navodi i primjerice gostovanje pripadnika nacionalne manjine u nekoj emisiji, što nije nužno program namijenjen nacionalnim manjinama. Da se priča na HRT-u o manjinama, a da se ne priča sa manjinama, da se iz godine u godinu miješaju pojmovi nacionalna manjina i religijska pripadnost, da se ne bave politički izazovnim i provokativnim pitanjima nego se manjine isključivo prikazuju u formi folklora. Formiranje manjinske redakcije također puko je zadovoljenje forme jer su pojedini radnici samo preraspodeljeni u tu redakciju i ništa više.
U izvješću odbora stručnjaka Vijeća Europe ističe se da je nedovoljna prisutnost manjinskih jezika u medijima i da i dalje jedan od glavnih problema, a među tim preporukama za hitno djelovanje je i potrebno osiguravanje dovoljnog trajanja redovitosti i učestalosti emisija na javnoj televiziji za sve jezike obuhvaćene europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Ujedno je predložila održavanje redovitih konzultacija ravnateljstva i Programskog vijeća HRT-a sa predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine.
Ovom prilikom navela bih podatke koje nam jasno pokazuju podzastupljenost prisutnosti pripadnika nacionalnih manjina u medijskom prostoru u zadnjih nekoliko godina pa tako imamo zastupljenost u 2022. je 1,22% u 2023. je 1,38, a u 2024. HRT objavio 6 hiljada 796 minuta sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina što je 1,29% cjelokupnog programa na HRT-u. Rekla sam da postoje dvije televizijske emisije posvećene nacionalnim manjinama od ukupno 5 televizijskih kanala. To su dakle, manjinski „Mozaik“ i „Prizma“ koje su kvalitetne i dobre emisije, ali u njima na žalost dobijamo često dojam da nacionalne manjine žive u jednom izdvojenom i u jednom paralelnom svijetu, te da ne sudjeluju u drugim sferama društvenog, političkog, kulturnog života RH. Tako da u ovu statistiku i minutažu koju je uvaženi ravnatelj spominjao uvrštene su i minute iz emisija recimo „Mir i dobro“ i emisija „Pozitivno“ i „Zajedno u duhu“ na šta smo već upozoravali da ne može biti i ne može se izjednačavati pripadnost nacionalnih manjina i religijska pripadnost.
I ove godine moram izraziti nezadovoljstvo jer nemam dojam da se shvaća da su mediji zapravo ti koji imaju jednu od ključnih uloga u afirmaciji nacionalnih manjina i zapravo su oni ti koji predstavljaju dragocjen alat koji može nacionalne manjine predstaviti u jednom drugom svjetlu. Evo recimo pokušajte se prisjetiti kad ste na HRT-u čuli ili pogledali emisiju koja je na vas ostavila bilo kakav dojam o važnosti nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, o tome da je naša budućnost zajednička, te da suživot nije život jedan pored drugih, nego život jednih sa drugima.
Vjerujem da ćemo se složiti sa mnom, da ćete se složiti sa mnom da takvog sadržaja se ne možete sjetiti jer ga i nema na našem javnom servisu. Prilikom nekakvih novih izmjena i reformi bilo bi dobro imati na umu i Izvješće Odbora za informiranje, informatizaciju i medije koji poziva da se za dosadašnji model statističkog prikazivanja programa po minutama, a koji se tiče nacionalnih manjina nije dobro rješenje i da bi svakako trebalo pronaći adekvatnije. Ističem da i dalje nije provedeno 6 preporuka za hitno djelovanje koje se odnose za emitiranje jedne redovite tv emisije dovoljno dugog trajanja na češkom, njemačkom, mađarskom, talijanskom, rusinskom i ukrajinskom i srpskom jeziku, a preporuke su istaknute ocjenom odbora stručnjaka o provedbi preporuka za hitno djelovanje sadržanih upravo u tom šestom evaluacijskom izvješću Odbora stručnjaka za Hrvatsku.
Navedeni prigovori jasno pokazuju neke alarmantne podatke na koje sam kao zastupnica nacionalne manjine prinuđena upozoriti. Programi za nacionalne manjine i dalje su marginalizirani, te je vidljivost manjinskih zajednica nedostatna i često stereotipna. Nedostaje sadržaja na jezicima nacionalnih manjina, nedostaju redovni informativni segmenti, produkcija koja prikazuje stvarni život manjinskih zajednica i sve to zato jer javni servis treba da bude ogledalo društva, a ne ogledalo većine.
Dakle, kao što ste imali priliku čuti dugi niz godina nikako da se izađe na kraj sa zastupljenosti nacionalnih manjina u medijima i njihove vidljivosti, jer javni servis jeste najvažniji oblik vidljivosti. Mislim da bi svatko od nas imao što prigovoriti programu, a svi imamo pravo prigovoriti jer svi plaćamo pristojbu. Iz navedenih argumenata proizilazi da Klub zastupnika SDSS-a neće podržati izvještaj o HRT-u.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Jeckov.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Poštovane kolegice i kolege danas raspravljamo o Izvješću o radu i poslovanju HRT-a za 2024. godinu. I ono što znamo, znamo da osnovni ciljevi HRT-a promicanje demokracije, vladavine prava, europskih vrijednosti i ravnopravnosti, ravnopravnosti spolova nisu zauzele ni jednu jedinu riječ u ovom izvješću. Ono što je valjda neki veliki uspjeh te 2024. godine je to što je ostvaren plus, plus od 134000 eura, ali to i je veliki uspjeh znate zašto? Zato što bi bilo kakav minus, pa makar i onaj od 50 centi predstavljao kršenje Zakona o HRT-u. HRT naime ne smije biti u gubitku po zakonu. Kako se tome doskoči u najnovije vrijeme? Tako da onoliko koliko fali da se ne bi bilo u minusu Vlada dotira, dakle ravnatelj Šveb se požali i kaže previše sam trošio, fali mi 18,4 milijuna eura i Vlada kaže može, spasit ćemo te jer ne smiješ biti u minusu.
E sad bilo je na odboru i obrazloženja, da ali tih 18,4 milijona eura se nije trošilo na bilo što, nego je aneksom ugovora sa Vladom točno precizirano za šta se smije trošiti. Da, da, da ali ostatak od 100 i koliko 80 milijona eura se trošilo onako kako se htjelo, zato je i došlo do situacije da Vlada mora dotirati 18,4 milijona eura, jer da se nije trošilo kao pijani milijunaš ovih 180 milijona eura onda ne bi bilo bojazni od gubitka, pa kad si već vidio koliko trošiš, odnosno koliko imaš na raspolaganju i da ćeš za razliku od prethodne godine morati tražiti od Vlade četiri puta više novaca, što se nisi stisnuo, što se nisi stisnuo? Je li to baš bila godina, baš ova godina 2024. kada si morao rekordnu dotaciju od vlade uzeti da ne bi završio u minusu bila ta u kojoj moraš dva tjedna prije isteka te godine donijeti odluku o povećanju koeficijenata višem rukovodstvu? Kaže ravnatelj, da ali radilo se samo o dvoje ljudi i njima smo tad uskladili koeficijente sa ostalim rukovodećim kadrovima. Ha jel baš te 2024. svjestan jer tu za govornicom je djelovao potpuno svjestan toga da je HRT da prostite u banani, u financijskoj banani ako ne i u ovoj dugoj, o ovim drugim bananama će neko drugi pričat, al ja ću govorit o financijskoj banani. Znači svjestan si da ćeš morat tražiti 400% više nego što si tražio u prošloj godini, al ti ipak 17. prosinca doneseš odluku o tome da ćeš višem rukovodstvu dignuti plaće. To je ono rukovodstvo koje ima par tisuća eura plaću, e al kad ti pristupi radnica koja ima 840 eura plaću sa 35 godina radnog staža, a 200 eura od tih 840 se tiče prijevoza, prehrane, staža dakle onog dodatka na staž, e onda njoj kaže, a gle moraš razumjeti nemamo novaca jer smo u financijskoj banani, znaš, pristojba se nije dizala 16 godina, e al kad ti traži viši rukovodeći položaj, tvoji ljudi koji imaju dovoljno, znači nekoliko puta više nego ova radnica, e tu ne možeš objasnit da smo u financijskoj banani što se HRT-a tiče, nego tu ma nema problema 17. prosinca evo još jedna božićnica potpisujem odluku puf i onako je leglo 18,4 miliona eura kaže od vlade.
Da nešto razjasnimo, pa nije od vlade, pa nije vlada izvukla svi ministri, poredali se ministri i Plenković i izvukla 18 miliona eura i dala Švebu u proračun HRT-a da se sanira to što se ovaj ostatak od 180 miliona eura trošio tako, trošio očito neodgovorno. Nego gdje je zagrabila? Iz proračuna opet od onih istih građana kojima se pristojba nije digla 16 godina. Ha da, nije se digla 16 godina, ali se dotiralo pa to je ko da se i digla, pa ko da se i digla. O čemu mi pričamo? Pa nije neko spasio građane s tim što nije digo RTV pristojbu nego iz proračuna zagrabio nego im je umjesto iz jednog džepa uzeo iz drugog džepa. Pa jeste vi ljudi svjesni čiji je to novac? Čiji je to novac u državnom proračunu? Pa onih istih građana od kojih se i naplaćuje ta RTV pristojba.
I sad naravno da će u završnom izlaganju ravnatelj i tu bi isto da može sad ovoga demantirati to da se ovih 180 miliona eura trošilo tako neodgovorno, al to ne kažem ja, to ne kažem ja, pa to kaže interna revizija, to kaže interna revizija. A sad ću vam samo jedan banalni primjer odnosno banalnu kako bi rekla, sitnicu na koju ukazuje interna revizija samo da shvatite kako se odgovorno ponaša sa javnim novcem.
Što interna revizija ukazuje u svom izvješću? Jedan angažirani student u prosjeku odradi 12 termina mjesečno na HRT-u, izračun godišnjeg troška rada dva studente iznosi 24.307 eura dok HRT za isti taj posao plaća 66.895 eura što čini razliku od 42.588 eura. Dakle, kada bi HRT angažirao studente preko Student servisa za ova dva studenta o kojima govorimo, platio bi 42 tisuće eura manje nego što plaća studente koje angažira preko vanjskih suradnika. Jel to odgovorno, jel to odgovorno? Mislim da nije. Pa bilo bi ljepo ovih 42 tisuće eura koje se ovako fiju bacilo dati recimo onim radnicama i radnicima sa početka priče koji imaju 840 eura koji su imali tad u doba donošenja odluke o povećanju koeficijenata višem rukovodstvu, imali plaću od 840 eura u kojoj su ovi svi dodaci, dakle to nije ona osnovna plaća za rad. A što je sa radnicima njih 257 koji su sigurno do 31.12.2023.g. dakle tik do početka ovog izvještajnog razdoblja imali nezakonitu ispod minimalnu plaću, dakle čak se otvoreno kršio Zakon o minimalnoj plaći na HRT-u, znači nakon što je završila ta '23.g.?
Jednom prilikom sam pitala ravnatelja kakva je sad situacija, naravno nije mi odgovorio na to pitanje, nije ni sam znao šta se zbiva jel se sad još uvijek krši zakon il se ne krši. Po mojoj informaciji sad se ne krši, navodno, a pozivam sve koji imaju saznanja o tome navodno trenutno su plaće u skladu sa Zakonom o minimalnoj plaći, al to ne znači da su plaće i pravedne, to ne znači da ona radnica sa 840 eura prima pravednu plaću. I da se razumijemo, ovo pa to su samo dva rukovodeća kadra, oprostite meni su ipak važniji ovih 257 najnižih u odnosu na te rukovodeće kadrove koji i imaju za barem osnovne troškove života, a mislim da bi trebalo biti i svakom jednako i svakom odgovornom ravnatelju javne ustanove. O.k. izvješće je predstavio ravnatelj koji je kako sam ja shvatila svoj odlazak skori. Pa dobro, inače je ravnatelj imao i tvrtku da podsjetim i na to koja je radila i za vrijeme njegovog mandata za HRT i u jednom trenutku sam imala podatak, tu je negdje u ovim papirima da je ta tvrtka dobila oko 800 000 eura za vrijeme dok je ravnatelj bio HRT, doduše on je kao izašao iz te tvrtke pa će sad možda se vratiti u tu tvrtku itd. Ali to samo ovako usput kažem.
Dakle, predstavlja taj ravnatelj koji nosi krimene. Ja ću vas podsjetiti koje krimene. Jedan od njih je sklapanje poslova bez javne nabave sa tvrtkom Croatel u iznosu od 1,02 milijuna eura, zatim to je ravnatelj koji nosi crimen nabave digitalnog sustava upravljanja radnim učinkom u okvirnom iznosu od 880 000 eura sa tvrtkom u čijoj je upravi navodno sjedi njegova kuma. Još nisam čula demantij kad sam pitala na odboru nije mi se izravno demantiralo.
To izvješće također predstavlja ravnatelj koji je dobio i kaznu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa jer si je isplaćivao naknade koje nije smio, znači za vrijeme ravnateljevanja u HRT-u. Zatim to je isto ravnatelj koji je kako sam rekla isplaćivao i do 31.12. 2023. radnicima ispod zakonsku, dakle ispod minimalnu plaću, a isto tako je i kažnjen i on i HRT sa iznosima od 10000 kuna i 100000 kuna, dakle ravnatelj sa 10, HRT sa 100 tisuća kuna zbog prikrivenog oglašavanja.
Spomenuo je ravnatelj, pošteno je spomenuo da razno razne kazne dobiva zbog programa, eto mora ih platiti ali evo tu je bilo, nije bilo pitanje baš programa nego prikrivenog oglašavanja. Zašto? Kome u korist? Što je tu učinjeno? U svakom slučaju oštećen je HRT. I sve to nije bilo dovoljno da Nadzorni odbor HRT-a pokrene postupak razrješenja ravnatelja i izgleda da će nas ipak stići trenutak da će ravnatelj sam otići. Evo sad saznajemo sa ovim izvješćem i to je od njega rečeno, da bi bez ove dotacije od 18 i pol, 18,4 milijona eura, odnosno 10% čak cijelog proračuna HRT-a HRT prekršio i Zakon o HRT-u da ga Vlada nije, dakle spasila dotacijom iz proračuna.
Dotacija se u jednom trenutku od strane državnog tajnika Partla na odboru objašnjavala inflacijom pazite inflacijom. Znači inflacija nije od 2024. godine i nije inflacija 400%, znači 2023. je bilo potrebno dotirati 4 milijuna eura, a 2024. zbog inflacije se taj iznos digao za 400%. Pa mislim da je inflacija 400% tu bi ono zube na policu svi pomrli bi od gladi. Kome to prolazi još? Ravnatelju Švebu. Očito kod Ministarstva kulture prolazi.
Ono što ću ponoviti i što uporno ponavljam, dakle upravljanje HRT-om pod ravnateljevanjem gospodina Šveba je nastavak načina upravljanja Kazimira Bačića koji je evo pred neki dan ili pred mjesec dana, dakle dobio i odluku o pravomoćnoj optužnici za nošenje mita Milanu Bandiću. Taj isti Kazimir Bačić sjedi u HRT-u na vrlo visokoj i lukrativnoj funkciji, odlučuje upravo o ovakvim stvarima kao što je nabavka softvera digitalnog rješenja za praćenje učinkovitosti kadrova. Ništa se promijenilo nije. Radi se što se hoće, sklapaju se poslovi mimo zakona, troši se nesmiljeno jer se zna da iza tog trošenja uvijek stoji Ministarstvo kulture i Vlada Andreja Plenkovića koji će pokriti gubitke HRT-a iz drugog džepa građana u onom iznosu u kojima je to potrebno.
I kakvo onda ovdje lažno plakanje o lošoj situaciji na HRT-u? Što misli o HRT-u pokazat će upravo svojevoljni odlazak ravnatelja Šveba, jer takvi prvi napuštaju brod koji tone. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Ahmetović.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIP-a je kolegica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ravnatelj HRT-a, poštovani državni tajniče kolegice i kolege.
Pred nama je Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2024. godinu i kad sam silazila do ove govornice pomislila sam sljedeće kako to da nikad ovo izvješće ne dobije ono prime time, nego uvijek dobije nekakve popodnevne sate, jer više onog porno termina baš i nemamo često, porno termine, ali da imamo možda bi dobio i taj termin nego ono popodnevni i večernji termin. Zašto nikad to izvješće nije u onom jutarnjem terminu kad imamo pozornost, pa bi zgodno bilo doznati koji je odgovor na to pitanje.
Ali hajdemo se mi referirati nešto na ovaj dokument koji je pred nama. Kad uzmete to izvješće i onako ga počnete čitati površno on ostavlja dojam uspjeha.
Dakle, na HRT-u imali smo prikazane velike sportske događaje, bio je Eurosong, bio je i Baby Lasagna, 1,1 milijarde pregleda na društvenim mrežama. Ali kad tu finu glazuru maknemo iza toga se skrivaju pukotine na fasadi, institucija koja bi trebala biti jedan od stupova naše demokracije.
Nemojte nikad zaboravit, dakle javna uloga HRT-a, javnog servisa bi trebao biti jedan od stupova naše demokracije, jer javni servis odnosno HRT nije zabavna platforma. To je samo manji dio od onog što on treba biti. Što zapravo znači biti javni servis? Javni servis znači da se naši građani dobiju informaciju bez straha i bez naklonosti, da kultura koja ne može preživjeti na tržištu, ali mora preživjeti u društvu je na javnom servisu da djeca, mladi ali i odrasli imaju kvalitetne obrazovne sadržaje. To znači kao što je i kolegica Jeckov tu i govorila da manjine imaju svoj glas. Ali to bi trebalo značiti sljedeće, da novinari mogu i žele postaviti neugodno pitanje ministrima, predsjedniku Vlade, a da onda to i na javnoj televiziji vidimo.
Pitajmo se kad smo to zadnji put imali prilike čuti i vidjeti? I to je zapravo srž problema. Tko zapravo vodi HRT? Zakon o HRT-u u članku 1. stavak 4. je kristalno jasan i kaže: „HRT je neovisan o svakom političkom utjecaju“. To stoji u zakonu kad čitamo crno na bijelo, no svi mi znamo da je istina drugačija. HRT je na žalost jedna od prvih institucija koju je HDZ uzurpirao nedugo nakon što su preuzeli vlast tamo negdje 2016., 2017. HDZ je na primjer preko svojih službenih profila na društvenim mrežama i na stranačkim web stranicama objavio sljedeće, citiram: „U Mostaru i Sarajevu ponovo otvaramo dopisništvo HRT-a“. Ne predložili smo, ne podržavamo, ne bravo HRT nego jasno i glasno, mi HDZ, mi otvaramo. Kao da je HRT podružnica stranačkog ureda na Trgu žrtava fašizma. Točno su naveli što možemo očekivati.
Jedan bivši član Programskog vijeća HRT-a to je slikovito prikazao na sljedeći način na Prisavlju se namotava HDZ-ov ključ, sve jasno rečeno. Dakle, prva i osnovno pitanje u raspravi o HRT-u je sljedeće: Ispunjava li naša javna televizija odredbu iz članka 1. zakona koji je temelj za funkcioniranje javne televizije, je li neovisan o svakom političkom utjecaju.
Kad si dajemo onako čista srca jasan odgovor sve će nam biti jasno jedna ona moja dilema zašto je popodnevno-večernji termin, a ne nekakav onako prime time. Ali hajdemo malo o brojkama. Izvješće nam govoriti da je 2024. godine HRT primio izvanrednih 18,4 milijona eura dodatnih sredstava iz državnog proračuna uz redovitu pristojbu od 155 milijona eura. Dakle, građani Hrvatske plaćaju jer ovo iz proračuna plaćaju građani Hrvatske oko 173 milijuna eura godišnje za javnu televiziju, nije to mali novac, to je ozbiljan novac.
I hajdemo vidjeti što oni zapravo za taj novac dobivaju. Dobili su prijenos Eura 2024. za koji su sportska prava koštala 9,2 milijona eura. Dobili su vaterpolo koji svi volimo, ali to nije misija javnog servisa, nego to je dodatni bonus. Dobiju Eurosong sa 70% udjela gledanosti što je sjajno, ali to nije temelj javnog servisa. Ali što one dobivaju? Prema informacijama koje su procurile iz redakcija HRT-a u studenom 2025. godine, dakle već plan za 2026. iz programske sheme nestalo je 15 milijona eura, 15 milijona.
Dakle, svi znamo kad govorimo 5000 eura od 10000 eura, ali usporedbe radi proračun jednog prosječnog hrvatskog rada je 15 milijona eura. Zaposlenici HRT-a govore da se uništava domaća unutarnja produkcija, da su budžeti tim emisijama prepolovljeni za otprilike 50%.
Programsko vijeće HRT-a u prosincu 2025. prihvatilo je prijedlog programa za 2026. pod sloganom „Digital first“. Ravnateljica programa Marija Nemčić istaknula je kako je prioritet digitalna transformacija, digital first. Lijepo zvuči, moderno, novo, drugačije. Ali u kontekstu javnog servisa što zapravo „Digital first“ znači? Znači li to da smo spremni napustiti sve one koji nemaju pametne telefone? Da smo spremni napustiti stariju populaciju, da ruralna područja tamo gdje digitalna infrastruktura kasni godinama, ljude koji HRT prate na svom televizoru u dnevnom boravku onako kako su radili godinama. „Digital first“ može biti strategija komercijalnog medija. Za javni servis to može biti dodatak nikako ne smije biti alibi za napuštanje osnovne misije javne radiotelevizije.
Mi ju financiramo, građani Republike Hrvatske ju financiraju kao što smo imali prilike i navesti i spomenuti 170 milijuna eura godišnje. I ne želimo iz tog razloga da se ona natječe sa komercijalnim televizijama to nam ne treba zato imamo komercijalne televizije. Ako s novcem građani HRT-a, građani HRT nisu u stanju producirati sadržaj koji je važan za promociju naše kulture, za obrazovanje i za zdrav razvoj demokracije zašto onda financiramo.
S obzirom na to da ga financiramo pristojbama postoji još jedan dio koji je dosta problematičan a to je visoki udio reklama u financijama koji iznosi negdje do 10 do 15% prihoda. Ravnatelj HRT-a vrlo često voli spomenuti BBC i voli govoriti o tome što BBC je, nije. BBC recimo reklama uopće nema, financira se isključivo pristojbama. Njemački ARD i ZDF vrlo ograničen. Oko 3% prihoda dolazi od plaćenih oglasa. HRT se hvali da je sa 35% rasta korisnika HRT i aplikacijom sa 1,1 milijardom pregleda na društvenim mrežama, a u isto vrijeme reže domaću produkciju.
E sad, što to znači? Dakle, apsolutno je svakom tko želi čitati i gledati svojim zdravim očima jasno, znači jačat ćemo digitalne preglede, smanjit ćemo produkciju na čemu ćemo graditi Digital First, pa na tuđim pravima i reprizama jer ćemo ovo smanjiti. U izvješću je ionako navedeno kad želi se pokazati da je lijepa slika HRT-a, o gledanosti vaterpolo finala sa 70% udjela, o Baby Lasagni, o 315 000 novih korisnika aplikacije sve to je lijepo, ništa to nije krivo. Ali javni servis ne mjeri svoju vrijednost u broju pregleda na Youtubeu, to nije javni servis. Javni servis mjeri svoju vrijednost u novinaru koji postavlja neprijatno pitanje premijeru na koji građani imaju pravo čuti odgovor. I to znate gdje se treba emitirati taj odgovor? U središnjem Dnevniku.
Javni servis svoju vrijednost mjeri u dokumentarcu o korupciji koji nitko drugi nije snimio. U emisijama za posebno ranjive skupine građana, u programu koji ima i snažnu regionalnu komponentu, u istraživačkom novinarstvu koje ne pita hoće li to smetati reklamnom klijentu, jer nema reklamnih klijenata kojem duguje lojalnost. To je razlog zašto trebamo javnu televiziju i za to bi većina građana bila spremna i plaćati pristojbu.
Kad informativni program javne televizije izgleda kao glasnogovorništvo vladajuće stranke, a domaća produkcija kulturnih, umjetničkih, znanstvenih, obrazovnih i dokumentarnih sadržaja se kontinuirano smanjuje. Nije nam potrebno izvješće da bismo razumjeli što se događa. Znate što nam je potrebno? Potrebna nam je politička volja da to promijenimo samo je pitanje da li tu političku volju imamo ili nemamo, jer ovo na kraju dana i figurativno a i stvarno nije samo rasprava u HRT-u, ovo je zapravo rasprava i trebalo bi se tako voditi o tome kakvu demokraciju gradimo i na kakvim temeljima jer medijska sloboda i neovisnost i politička kultura koju razvijamo nisu samo ukras demokracije, oni su njezini temelji a kad temelji trule dok mi farbamo fasadu samo je pitanje vremena kad će se sve zajedno urušiti.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Anki Mrak-Taritaš.
Sljedeći na redu su kolege Ante Kujundžić i Josip Jurčević u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, svi mi u životu ne možemo odabrati karte koje će nam život dati u ruke, ali ono što možemo odabrati je kako ćemo s tim kartama odigrati. Ono što se meni čini da vi glavni ravnatelju HRT-a nisu vam se te karte nekako sviđale kad ste ih vi dobili u ruku, sjedite tu gdje sjedite i nekako ste ih spremili u džep i onda ovdje dođemo i kukamo. Kukamo a ja ću vam reći jednu jednostavnu stvar. Dajte ovaj izvor prihoda koje vi, koji HRT ostvaruje od pristojbi dajte ih glavnoj i odgovornoj osobi na Novoj TV ili RTL pa ćemo vidjeti što će ti ljudi proizvesti od tog novca, kako će proizvesti i hoće li na kraju doći netko ovdje, kao da ono još fali svećenik pa da u smrtnoj povorci nakon govora vas netko odnese tamo.
Postoje sustavi koji propadnu naglo, a postoje sustavi koji dugo traju ali postupno gube smisao i HRT je upravo u ovoj drugoj kategoriji. I ne radi se tu o nikakvome slomu da se nešto slomilo, prilomilo nego se radi o sustavu koji postoji ali sve manje opravdava razlog svog postojanja. Jer temeljno pitanje nije kako u izvješćima stoji koliko je programa proizvedeno, niti koliko je sadržaja objavljeno nego je temeljno pitanje zašto ovaj sustav postoji i što građani konkretno dobivaju zauzvrat za obveznu pristojbu? To je ključno pitanje. Samo je to ključno pitanje.
Na to pitanje normalno da ovo izvješće nije dalo nikakav odgovor. Simbolično izvješće za 2024. godinu započelo je znate sa čime? Prijenosom vaterpola i to samo po sebi nije problem, problem je što se pritom otvara pitanje prioriteta jer gdje su drugi ključni sportovi koji su, pa vidimo na kraju da u nogometnom svijetu sve reklame, sva svjetla reflektora idu upravo na najvažniju sporednu stvar na svijetu. I nevažni su stavovi ili prioriteti koje netko od nas ima, jer na kraju dana tko je od vas bilo kada pitao bilo kojeg građanina koji je obvezan plaćati pretplatu koje sadržaje on preferira, koje sadržaje on želi gledati. Primjerice ja bih volio da Laudato TV da njima plaćam pristojbu ili da njima ide dio moje pristojbe. Netko drugi bi možda volio nešto drugo. Tko nas išta pita? Nitko nas ne pita ništa.
Što mi dobijemo na ovom programu, u čemu je program HRT-a specifičan, a da mi to ne možemo pronaći na drugim kanalima? Netko ovdje spominje …/Govornik se ne razumije./… kako da ne? Ma kako da ne?
Što je sa onim što mi svi nazivamo ovdje često puta interes javnosti? Što je i bit ću vam još konkretniji, pa što je sa samim Zakonom o HRT-u? Pa jeste li vi svjesni da vi sadržajem kršite i članak 6. i članak 9., da vi u smislu i pristojbe i nekakvog sadržaja kršite i u smislu predstavnika Vlade i članak 7. i stavak i 2. i 3.? Jer sadržaj koji opravdava postojanje servisa je sadržaj koji stvara zajednički prostor i koji bi trebao biti dostupan svima nama, a to na žalost slučaj nije, jednostavno nije. HRT danas funkcionira kao jedan veliki, tromi sustav bez jasno definiranog operativnog središta, organizacijski ste ga raširili, ali nedovoljno ste vi fokusirani, jer vi ste lokomotiva tog sustava. Pokušava pokriti sve, ali bez jasnih prioriteta i bez vidljivog strateškog smjera i takav model ne proizvodi kvalitetu, nego tu kvalitetu raspršuje.
U tom kontekstu mi dolazimo do zaključka ili do ključnoga problema kojega imamo a to je da i HRT ima ozbiljan problem sa vlastitim identitetom. HRT formalno ima sustav javnoga servisa, ali u praksi u dijelu informativnog programa on djeluje i točno je to rekao kolega Peternel on djeluje kao državni medij. I to nije pitanje mog osobnog dojma, nego je to pitanje sadržaja, a ako mi ne vjerujete sami to testirajte, sjednite ispred središnjega Dnevnika bilo koji dan. Što vam u njemu dominira? Dominiraju predstavnici Vlade i vladajuće većine. Prostor za suprotna mišljenja je ograničen ili kraći, kritički pristup nije sustavno prisutan i to nije odgovornost pojedinih novinara. Ti ljudi zarade svoj kruh. To je rezultat uređivačke politike i strukture upravljanja i to je tako, jednostavno je to tako i zato je važno reći da problem kad pričamo o HRT-u nije na razini ljudi koji rade posao, nego je na razini sustava koji određuje što će se prikazivati i kako će se prikazivati i kad će se prikazivati. Druga razina problema je kadrovska i organizacijska. HRT ima velik broj zaposlenih, ali istovremeno ne uspijeva izgraditi stabilan i prije svega motiviran profesionalni kadar. Plaće velikog dijela su sramotne posebno novinara i snimatelja i nisu u skladu sa ničim što možemo zvati dostojanstvena plaća, a onda samim time ne znam čemu se čuditi da vam nitko novi ne dolazi što je potpuno jasno.
Posebno je problematično to što HRT sve teže privlači mlade novinare, jer bez ulaska novih generacija nema razvoja, nema inovacija, nema dugoročne održivosti sustava jer u takvim uvjetima HRT ne jača, nego postupno gubi i kapacitet. I vi možete govoriti ovdje svi u Europi imaju problem. Nemaju svi u Europi problem isti, jer netko je problem pretvorio u izazov i onda ga je automatizmom i umanjio što vam pokazuju sve relevantne brojke. Pa što vi mislite da samo vi sad znate neke brojke, evo vi ćete ih nama iznijeti i vi ćete sebe uspoređivati sa BBC-em i BBC ćemo koristiti, što god kažemo evo tako je i na BBC-u. To je priča baš koja ne pije vodu i ne drži vodu, možda vama da.
Treća razina problema je upravljanje. Sustav koji ima stabilan izvor financiranja kroz pristojbu mora imati jasne standarde odgovornosti, a onda samim time i učinkovitosti, a mi u ovom slučaju vidimo upravo suprotno. Mi vidimo nejasne prioritete, mi vidimo nedovoljnu organizacijsku disciplinu i izostanak jasnog odgovora što je temeljna funkcija Hrvatske radiotelevizije? Ja bih falio, eto barem to. Što je temeljna funkcija Hrvatske radiotelevizije? Je li u skladu sa zakonom u odnosu na ono što mi vidimo i gledamo na HRT-u barem onaj tko gleda HRT, jer ja osobno nemam više što gledati. HNL gledamo na Areni, svjetsko prvenstvo u rukometu gledam na RTL-u, Ligu nacija sam gledao na NOVOJ TV itd. itd. Pitam moju majku, ona je malo starija ma nema ni ona što gledati. I upravo zbog toga HRT danas funkcionira između dva modela. Ima financijski okvir jasnoga servisa, ali nema jasno definiranu ulogu koju bi taj servis trebao imati u našem društvu. I ako ne postoji jasno objašnjenje što građani dobivaju, što ne mogu dobiti negdje drugdje tada se postavlja potpuno legitimno pitanje opravdanosti postojećega modela i postavlja se legitimno pitanje opravdanosti plaćanja pristojbe, RTV pristojbe HRT-u.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Kujundžić.
Nastaviti će u ime istog kluba kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo ga priča o HRT-u zapravo možda je najbolja priča o Hrvatskoj zbog toga što je to AB medij pa na neki način tu se mnoge stvari mogu bolje prepoznati i radi se o specifičnoj instituciji, jel' koja bi trebala biti kao što smo čuli javna ustanova, javno dobro a ono što je najvažnije zbog iznimne vrijednosti HRT-a pogotovo njegovoga arhiva on je 2012. godine proglašen kulturnim dobrom.
Čuli smo ovdje u kojoj je banani financijskoj jel' vrlo egzaktno na nekoliko primjera, međutim rekao bih a budući sam veoma dobro upućen u djelovanje HRT-a jer sa HRT-om surađujem od 1991. godine uključujući u raznim projektima izvan HRT-a, sa ljudima sa HRT-a i reklo bi se kompetentan sam govoriti o toj temi budući sam u prvoj polovici '90.-tih bio voditelj osnivanja Neovisne istarske televizije koja je dobila frekvenciju, uređivao sam i ostale neke tjednike itd., dakle u tome smislu jel budući me većinom prepoznaju kao povjesničara, ovo su neki raniji dijelovi mog života i između ostalog surađivao sam u raznim ulogama na 21 dokumentarnom filmu.
E sad kad se radi o ovoj korupcijskoj sprezi, jer to je najvažnije obilježje RH obzirom da je 1990.g. došlo do velike promjene u tzv. imovinskim odnosima, dakle iz jednog totalitarnog društva gdje je privatno vlasništvo bilo nešto najgore u idejnom, pravosudnom i svakom drugom smislu, ušli smo u građanske odnose ili kapitalističko društvo gdje je posebna vrijednost upravo privatno vlasništvo i od tada možemo pratiti zapravo već od Ante Markovića koji je kreirao još u vrijeme Jugoslavije privatizacijski model koji se zapravo nije uopće promijenio formalnopravno ni modelski u Hrvatskoj i od tada možemo pratiti tu sustavnu organiziranu pljačku korupcijsku koja se događa u Hrvatskoj, a poseban primjer jest HRT i čuli smo ovdje financijske pokazatelje kako je HRT financijski u banani, a obzirom na moja izravna znanja i spoznaje o tome mogao bih predložiti i to bi bila vjerojatno jedna od najgledanijih serija u cijelome svijetu kad bi se vidjela na HRT-u za razliku od ostalih naših pljačkaških i korupcijskih institucija, dakle kad se radi o organiziranom kriminalu rekao bih da su umjetnici jel na HRT-u jel najkreativniji u svemu tome. Pa kad se radi o nekim primjerima možda valja navesti da je HRT imao najbolje studije, najnovije itd. i to je, tehniku je vodio i šef tehnike je bio gosp. Vedran Klepac, dakle imali su najbolju ovaj opremu studije koje su fiktivno vodili da su puni jel, pa su neki ljudi zaposleni na HRT-u i njihovi prijatelji imali privatne studije koji su inače termini veoma skupi, pa su onda HRT je zakupljivao te termine i tu se prala lova. Da ne govorim o problemima sa produkcijom ili glavno kadrovsko obilježje korupcijskog sustava u Hrvatskoj, a pogotovo kad se radi o ovako jednom važnom servisu ili javnoj ustanovi, to znači gdje se traži kreativnost, stručnost i sve ostalo što ima tu specifičnu tržišnu, a onda i svaku drugu, svaku drugu vrijednost, dakle tu je se kadriralo da najbolje masakriralo sve što je vrijedilo. U tome smislu dakle jedan od razloga je postojao sumnjivi i opći budući su živjeli u potpunoj sigurnosti dakle pretplate, pa zatim evo čuli smo dakle budući je zakonski zapravo zabranjeno jel da bude u minusu onda kolko god treba novaca to je išlo dakle na taj način ili iz nekih isto tako mojih osobnih iskustava kad smo išli na teren nešto snimati bilo dokumentarce ili slično, onda su išle prekapacitirane ekipe zbog malih plaća i slično po onom već komunističkom kako je bilo prije '90.-te, prvo se gledalo di su najbolji restorani recimo u Istri ili negdje drugdje itd., pa su snimanja trajala puno duže ovaj i obavljaju se razne privatne ovaj sitne i nepotističke korupcijske stvari. Kako je vrijeme išlo prema našemu dobu, dakle ovom sada 100-toj obljetnici mi smo dakle sada upravo ove godine obilježavamo 100-tu obljetnicu povijesti HRT-a, dakle osnivanja Radio Zagreba '26., '26.g. jel, '56. se prešlo na televiziju itd., dakle duga je priča, duga priča o HRT-u i rekao bi to je uzorak jel pljačkaško korupcijskih odnosa u cijeloj Hrvatskoj. Budući taj servis ima posebnu političku važnost za one koji su na vlasti, a zapravo bez PR-a, informacija i manipulacija koje se događaju u tome vidu, dakle nije samo upitan informativni program koji je najvažniji nego zapravo kad se radi o rušenju hrvatskog nacionalnog identiteta koji simbolizira Hrvatski domovinski rat mogli bi se navoditi nizovi primjera gdje su obavljani u produkcijskim emisijama informativnog programa, ali i proizvodnji filmova itd., itd., dakle tu se obavljali najprljaviji hibridni poslovi protiv RH. Ne bi se, ne treba se tome čuditi budući izravno nadređena institucija upravo HRT-u jeste Ministarstvo kulture kojeg opet simbolizira zloglasna ministarka, dakle od slučaja Geodezija najnovijega, da ne govorimo raznih vidova pljačke koje se događaju u sferi kulture dakle to je jedna duga povezana priča, a HRT je tu najslikovitiji i o nekim drugim stvarima govorit ću jel budući mi istječe vrijeme…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…pojedinačno, a isto tako i završno. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Uvijek …/Govornik se ne razumije./… kad ja dođem za govornicu.
Poštovani potpredsjedniče, gosp. ravnatelju, gosp. državni tajniče, malobrojne kolegice i kolege, kao i obično o HRT-u govorimo onda kad se vladajući nadaju da ima najmanje interesa. Dobro. Ja o ovom izvješćima, a vas gosp. Šveb govorim 4.g. i govorim manje-više iste stvari, pa ću sada ponoviti te stvari. Ja smatram, to nema direktno veze s vama nego s vladajućima, da bi se izvještaj nadzornog odbora, izvještaj programskog vijeća i izvještaj glavnog ravnatelja HRT-a trebali raspravljati objedinjeno. Mi nadzorni odbor ne dobivamo na glavnu raspravu, kao ni izvještaj programskog vijeća, to se obavlja na odboru sa što manje rasprave. Da, nalazimo se u 100-toj obljetnici Hrvatskog radija i 70-toj obljetnici Hrvatske televizije, slavna prošlost i tužna sadašnjost. Ta jubilarna godina počela je zapravo izuzetno sramotno nagradnom igrom u kojoj se direktno ponižavalo građane u stilu i konje ubijaju zar ne, da satima stoje na hladnoći i drže ruku na nekom balonu, na to je čak i Agencija za elektroničke medije reagirala. Onda smo doživjeli da se prijenos saborske sjednice prekida zbog presice nekog pjevača, a neki dan se u Dnevniku prikazuje maloljetnu djecu osnovnoškolske dobi tijekom posjeta vojnim objektima pri čemu su im prezentirani načini rukovanja vatrenim oružjem, uključujući držanje pušaka i boravak u borbenim vozilima. Josip Dabro je zbog istih snimki morao otići sa mjesta ministra, s pravom, a tko će sad odgovarati za ovu eklatantnu povredu profesionalnih standarda u pogledu prikazivanja djece u kontekstu nasilja i rata? Vidjet ćemo.
No vratimo se mi na izvješće '24. kada se već znalo da Akt o slobodi medija stupa na snagu 8. kolovoza '25. u aktu podsjetit ću izričito se kaže da javni mediji moraju ubiti urednički neovisni, zaštićeni od političkog utjecaja i financijski stabilni bez političkog uvjetovanja. A što se događa te godine s HRT-om? Nema naravno nikakve naznake usklađenja Zakona o HRT-u prema Direktivi Akt o slobodi medija, dapače HRT kao što već čuli dobio 18,4 milijuna iz državnog proračuna kako bi mogao zatvoriti financijsku konstrukciju i poslovati pozitivno što mora po zakonu.
HRT kaže više ne može funkcionirati samo na pristojbi, pristojba se nije mijenjala od 2012. i tako se dovelo, a čuli smo i dosta neodgovornim financijskim ponašanjem do toga da HRT postane ovisna o vladi značajnim financijskim injekcijama iz proračuna, dakle pristojba HRT nije povećana gotovo 15 godina, ali zato raste ovisnost o državnom proračunu što naravno povećava i političku ovisnost o vladi, suprotno važećem Aktu o slobodi medija.
Važna međunarodna izvješća kao što je npr. izvješće o vladavini prava i za '24. i prošlo '25. izdvajaju probleme povezane s HRT-om kao javnim medijskim servisom osobito u pogledu političke neovisnosti, upravljanja i financijske održivosti. Europska komisija u izvještaju o vladavini prava za '24. izrijekom navodi da je HRT izložen kritikama zbog mogućih sukoba interesa i percipiranog manjka političke neovisnosti. Slično tome monitor medijskog pluralizma upozorava da je javni servis ranjiv na politički utjecaj zbog načina imenovanja uprave i nadzornih tijela te da su pokazatelji neovisnih javnih medija za Hrvatsku problematični. Dakle, to govori Europa.
A sada budući da sam jako puno prošlih godina govorila o programu, smatram da je dovoljno da iz izvješća nadzornog odbora svima vama malobrojnima ovdje, ali nadam se i ponekom građaninu RH pročitam mišljenje izdvojeno mišljenje legendarnog urednika i autora Hrvatskog radija Darija Špelića za kojeg nadam se svi znamo, znamo njegov profesionalni put, znamo njegovu kvalitetu, odgovornost i poštenje.
Preskočit ću prvi dio o financijama jer se to dovoljno reklo, a i sama sam u odnosu na Akt o slobodi medija je potpuno jasno da HRT više u financijskom smislu nije neovisna što bi trebala biti. Kaže Darijo Špelić o programu: „Najviše zabrinjava dio izvještaja u kojem se govori o ostvarenju programa rada HRT-a, iz tog dijela izvješća jasno je da se na HRT ustrajno gasi vlastita proizvodnja trajnih umjetničkih, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i dokumentarnih sadržaja. HRT postaje protočni bojler koji služi samo za raspodjelu novca dobivenog pristojbom. U tom dijelu izvješća čast da se tekstom o njemu izvijesti dobili su samo informacijsko medijski servis te odabir i nabava programskog sadržaja od nezavisnih i stranih proizvođača. Izvještaj o obrazovnom, znanstvenom, kulturnom, umjetničkom i dokumentarnom programu svodi se na postotke i minutažu ostvarivanja ugovora s vladom pri čemu u tim postocima i minutama nema jednog važnog podatka, koliki je udio premijernog, a koliki repriznog programa.
Valja reći da u tom dijelu izvješća imamo i nekih komičnih dijelova poput tvrdnje da su gledatelji u '24. prepoznali upravo informativni program HRT-a kao relevantan profesionalan, vjerodostojan i prepoznatljiv. Uprkos tim proplamsajima komedije ostatak izvješća je sumoran i jasno pokazuje da je proizvodnja trajnog programa na Hrvatskoj televiziji skoro pa ugašena. Ostaju samo informativno medijski servis, dnevni program te otkup programa. Za usporedbu s ovakvom situacijom dobro je pogledati Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2017.g., u njemu se navodi da je produkcijski odjel obrazovanje, znanost u toj godini proizveo ili proizvodi ove sadržaje, serijal Nezavisna država Hrvatska 12 epizoda, serijal Zapisano u kostima pet epizoda, serijal Zauvijek mladi šest epizoda, te obrazovno znanstvene filmove Cijena istine, Portret Ljudevita Juraka, Glasovi sjećanja preživjelih iz nacističkih logora te Živjeti filologiju Radoslav Katičić.
Danas je situacija da se u Odjelu obrazovanje i znanost proizvodi 26 epizoda u trajanju od 50 minuta nezamisliva.
Ja mislim da je ovime sve rečeno. Izvješća o programskom izvršenju jasno je dakle da HRT kontinuirano gasi vlastitu proizvodnju trajnih umjetničkih, kulturnih, obrazovnih, dokumentarnih i znanstvenih programa. Postaje sve više taj ko što Špelić kaže, protočni bojler.
Gospodin Šveb je samo nastavio smanjivati cjelokupnu proizvodnju HRT-a trajnog sadržaja onog koji se može reprizirati kao što su to emisije i serije koje gledamo pretežito isključivo na 3. programu. A što će se reprizirati za deset godina? Ništa. Po čemu ćemo pamtiti ovo razdoblje, a da nije vanjska produkcija? A po čemu će se pamtiti vanjska produkcija s izuzetkom Dnevnika velikog Perice, a i na ta emisija i ta serija kao i sve ostale vanjske serije neće se moći prikazivati na HRT-u nakon sedam godina ili najviše deset jer su takvi ugovori potpisani?
U izvješću Programskog vijeća bilježe se očite stvari da zabava dominira nad informiranjem i obrazovanjem, da izraz istraživačkog novinarstva praktički nema, da gledanost nije zakonski prioritet javnog servisa te da se HTV 4 lažno prikazuje u pozitivnom svjetlu, to vam prenosim iz izvješća Programskog vijeća. I naravno time HRT gubi svojstva javne televizije, mi, ja recimo mislim da bi u tom smislu trebalo pogledati proizvodnju programa BBC-a i bit će vam sve jasno. A mi stariji, mi se samo možemo s nostalgijom prisjećati Televizije Zagreb i Radio Zagreba, bila je to najbolja kuća u JRT shemi sa sjajnom vlastitom proizvodnjom u svim ovim segmentima o kojima sam govorila.
I sada dolazimo do nečega u čemu u ovom izvješću ne možete ništa pročitat, a to je Arhiva HRT-a. Može se pročitati da su mislim Vera il … nekak se to zove, da su oni spašeni, međutim zanimljivo je baš za '24.g. ja imam Plan zaštite očuvanja arhivskog gradiva HRT-a koje sam od vas g. Šveb tražila i zahvaljujem dobila, potpisano od voditelja te službe g. Markote i gdje je potpuno jasno i prezentno da je Arhiva RTV-a u potpuno stravičnom stanju.
Ja ću vam kratko reć ovako, kolekcija audio stupanj rizika srednji, film vrlo visok pet od pet, beta vrlo visok pet od pet, VPR vrlo visok pet od pet, hemeroteka i note visok četiri od pet, arhivske baze vrlo visok pet od pet. zašto toga nema u vašem izvješću g. ravnatelju Šveb? Ko želi ovo pročitat ja ću mu dat, to je sa HRT-a nisam izmislila. Vrijedna Arhiva HRT-a koje je kulturno dobro propada, sada za to treba ko što kaže u izvješću sve zajedno 38 miliona 306 tisuća 250 eura, zato jer se godinama i desetljećima nije radilo ništa.
Nema u vašem izvješću također niti riječi o orkestrima HRT-a također jednom kulturnom dobru. Spominjete ih samo u odjeljku s nagradama. Ja ću u svojoj pojedinačnoj raspravi ponovno osvrnuti na orkestre HRT-a jer sada nemam dovoljno vremena i ponovno ću podsjetiti na odjeljak iz plana konsolidacije, a nešto ću reći i o planu konsolidacije i njegovom izvršenju.
Ne želim propustiti barem to još vama reći g. ravnatelju koji ste se sami izgleda odredili za odlazak, a vidim da i nema vašeg prijatelja Partla s kojim ste umirali od smijeha kad sam govorila o problemima budućeg plana konsolidacije, danas se nešto malo manje smijete. Po kuloarima se eto priča da će budući ravnatelj biti stari kadar g. Miljenko Manjkas, pa možda, možda ćemo i požalit za vama jer nikad ne može, … u životu sam shvatila nema jedno dno, dna ima jaaako puno. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a je kolega Dalibor Paus kojega nema. Stoga prelazimo na kolegicu Anđelku Salopek u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Uvaženi ravnatelju, državni tajniče, poštovane kolegice i kolege zastupnici. Dakle, rasprava o Izvješću o radu i poslovanju HRT-a za 2024.g. nije samo formalna obveza HS-a, ona je i prilika da kao predstavnici građana sagledamo stanje jedne od ključnih institucija javnog prostora RH, dakle institucije koja svakodnevno oblikuje informiranost, percepciju, ali i povjerenje naših građana.
HRT ima posebnu zakonom definiranu ulogu javnog servisa, to nije uloga koja se može svesti na tržišne kriterije niti isključivo na gledanosti i komercijalne pokazatelje. To je uloga koja podrazumijeva odgovornost prema društvu u cjelini. U vremenu u kojem živimo koje je obilježeno brzim tehnološkim promjenama, globalnim informacijskim tokovima i sve izraženijim izazovima dezinformacija, uloga javnog medijskog servisa dodatno mora dobiti na važnosti. Građani s pravom očekuju pouzdan, provjeren i uravnotežen izvor informacija. Upravo tu Hrvatska radiotelevizija mora imati svoje jasno i neupitno mjesto. Javni servis nije samo informativni kanal, on je i čuvar demokratskih standarda, prostor je pluralizma, promicatelj kulture, jezika, nacionalnog identiteta te platforma za obrazovanje i društvenu koheziju. Zato ovu raspravu treba voditi odgovorno bez populizma i bez pojednostavljivanja. Izvješće koje razmatramo pruža sveobuhvatan pregled rada i poslovanja HRT-a. Možemo konstatirati da je u 2024. godini HRT djelovao u zahtjevnim okolnostima, kako financijskom tako i na programskom ali i na tehnološkom planu. Unatoč svim tim izazovima vidljivi su i određeni pomaci u stabilizaciji poslovanja, modernizaciji tehničkih kapaciteta te u pokušajima prilagodbe novim medijskim navikama. Međutim isto tako jasno je da procesi prilagodbe i modernizacije nisu završeni i upravo tu vidimo prostor za daljnji razvoj. Financijski model HRT-a specifičan je i zahtjeva također stalnu pažnju. S jedne strane postoji obveza osiguravanja stabilnih prihoda putem pristojbi, a s druge strane potreba za odgovornim i racionalnim upravljanjem tim sredstvima. Građani koji izdvajaju sredstva za javni servis imaju pravo očekivati i transparentnost i učinkovitost i jasne rezultate, stoga smatramo da je važno i nastaviti s racionalizacijom troškova, jačanjem financijskog upravljanja i usmjeravanjem ulaganja u sadržaje i projekte koji imaju najveću društvenu vrijednost jer financijska stabilnost nije sama sebi svrha nego je ona preduvjet uistinu kvalitete HRT-a. Također povjerenje građana temelj je svakog javnog servisa, ono se ne podrazumijeva nego se mora graditi svakodnevno kroz profesionalnost, kroz nepristranost i kvalitetu sadržaja. U tom smislu očekivanja od HRT-a su vrlo visoka i s pravom, a potrebno je dodatno osnažiti vjerodostojnost informativnog programa, analitičko-istraživačko novinarstvo te ravnomjernu zastupljenost različitih društvenih perspektiva. Jednako tako veoma je važno i nastaviti ulagati u domaću produkciju. Kulturne i umjetničke sadržaje, u obrazovne programe, dječji program i mladi program, program za mlade jer javni servis mora biti dostupan i relevantan svim generacijama. Također želim i istaknuti važnost regionalne zastupljenosti jer Hrvatska nije samo jedan centar, ona je mozaik različitih regija, identiteta i različitih lokalnih sredina. Tu HRT ima odgovornost osigurati vidljivost svih dijelova Hrvatske. Time ne jača samo informiranost nego i jača osjećaj pripadnosti i uključenosti.
Jedan od ključnih izazova ali i prilika jest i digitalna transformacija. Medijski prostor se naravno složili smo se svi, nepovratno promijenio. Mladi naraštaji sadržaj konzumiraju drugačije, putem mobilnih uređaja, putem platformi na zahtjev, putem društvenih mreža. Ako HRT želi ostati relevantan mora ubrzati svoj digitalni razvoj, a to svakako uključuje i razvoj vlastitih digitalnih platformi, veću dostupnost sadržaja, inovativne formate ali i aktivniju prisutnost u digitalnom okruženju. Ovdje se ne radi samo o tehnologiji nego i o budućnosti našeg javnog servisa. Kao vladajuća većina želimo također i istaknuti da neovisnost HRT-a je temeljna vrijednost ali jednako tako neovisnost ne znači odsustvo odgovornosti. Potrebno je kontinuirano raditi na jačanju profesionalnih standarda, transparentnosti odlučivanja te učinkovitosti upravljačkih struktura jer stabilno i odgovorno upravljanje ključ je dugoročnog razvoja. Također ne smijemo zanemariti činjenicu da živimo u vremenu snažnih globalnih utjecaja. Velike međunarodne platforme imaju ogroman doseg i resurse, a u takvom okruženju nacionalni javni servis ima dodatnu odgovornost, a to je da očuva hrvatski jezik, a promiče nacionalnu kulturu i da stvara sadržaj koji održava naše društvo, a to je nešto što nitko drugi ne može učiniti umjesto njega. Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana ima odgovornost pratiti rad HRT-a, ali ta odgovornost mora biti vođena objektivnošću, argumentima i brigom za javni interes. Dakle ne smijemo dopustiti da rasprava o javnom servisu postane prostor dnevno političkih obračuna jer HRT mora biti iznad toga. Klub zastupnika HDZ-a pristupa ovom izvješću odgovorno i konstruktivno, prepoznajemo ostvarene pomake ali i jasno vidimo izazove koji su pred hrvatskom televizijom. Naš je stav da Hrvatska radiotelevizija mora nastaviti proces modernizacije, da mora dodatno podizati kvalitetu programa, mora naravno jačati povjerenje građana i ono što je najvažnije osigurati dugoročnu održivost. U tome će imati podršku vladajuće većine ali i očekivanje rezultata.
Kolege i kolegice svi ćemo se složiti da HRT nije samo institucija, ona je jedan od temelja javnog prostora RH, a u vremenu brzih promjena i brojnih izazova njezina uloga ostaje nezamjenjiva. Zato je na nama da osiguramo da bude stabilna, da bude profesionalna, neovisna i da bude usmjerena prema budućnosti. I upravo vođeni tim načelima Klub zastupnika HDZ-a podržat će daljnji razvoj HRT-a ali naravno prostora ima za rad, za napredak jer ona je snažna i mora biti moderna i dalje ostati javni servis u interesu svih građana RH.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Salopek.
Slijedeća na redu je kolegica Dubravka Lipovac Pehar u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani gospodine ravnatelju sa državnim tajnikom, poštovani kolegice i kolege već smo danas puno toga rekli i činjenica je da HRT je u jednoj ajmo reći iz ovog izvješća se i vidi da je ovo za HRT godina bez pretjerivanja bila je i zahtjevna i prijelomna. Možda smo trebali zakon koji se očekuje uputiti u proceduru ranije kako ne bi upravo došlo do ovakvih trenutaka.
S jedne strane HRT je djelovalo u snažnom inflacijskom pod snažnim inflacijskim pritiskom uz rast troškova, zastarjelu infrastrukturu i sve izraženije i kadrovske i tehnološke izazove, al opet s druge strane upravo u takvim okolnostima pokazalo je, pokazao je da i dalje ima kapacitet okupljati naciju oko važnih trenutaka bilo da govorimo o velikim sportskim uspjesima, kulturnim događajima ili ključnim političkim procesima.
Televizijski prijenosi da ne kažemo da je sve negativno, postoje znači o dobri televizijski prijenosi poput final… finala Svjetskog prvenstva u vaterpolu s gotovo 70% udjela gledanosti jasno pokazuju koliko jasni medijski servis i ovaj javni medijski servis i dalje ima snagu povezivanja društva. Isto vrijedi i za događaje poput Eurosonga gdje je hrvatska kreativna scena dobila veliki međunarodni prostor i vidljivost. Takvi trenuci nisu samo zabava oni stvaraju jedinstveni osjećaj zajedništva i identiteta.
A financijski gledano važno je naglasiti da je HRT godinu završila s pozitivnim rezultatom i to unatoč rastu troškova i ograničenim prihodima. Međutim, jednako tako je važno reći i ono što proizlazi iz samog izvješća da bez potrebe ili potpore države javni servis teško može dugoročno održavati svoju funkciju. To otvara legitimna pitanja o modelu financiranja i njegovoj održivosti ali i o potrebi javnog definiranja što kao društvo očekujemo od HRT-a.
Posebno želim istaknuti i snažan iskorak u digitalnom prostoru. Više od milijun korisnika na platformi HRTi i više od milijardu pregleda sadržaja na društvenim mrežama govori da se HRT uspijeva prilagoditi novim generacijama i novim načelima konzumacije sadržaja. Projekti poput serija za mlade i uvođenje digitalnih alata pokazuju da transformacija nije samo deklarativna već i stvarna. No istovremeno ne smijemo zatvoriti oči pred problemima. Nedostatak ulaganja u infrastrukturu, spor tempo digitalizacijske arhive kao i pitanje ravnoteže između komercijalnog i javnog sadržaja. Sve su to izazovi koji traže sustavna rješenja.
Također, u zra… u raspravi su otvorene i važne teme poput zastupljenosti različitih društvenih skupina, jačanje istraživačkog novinarstva i potrebe za kvalitetnijom evaluacijom programa.
Javni medijski servis nije samo proizvodnja sadržaja on je institucija koja mora odražavati vrijednosti društva, demokraciju, pluralizam, kulturu, kulturu dijaloga i odgovornost prema javnosti. Zato smatram da je ključno da se u narednom razdoblju jasno definiraju prioriteti, stabilizira financiranje i osigura dugoročna održivost sustava ali da se dodatno osnaži kvaliteta i raznolikost programa.
I na kraju želim naglasiti jednu važnu stvar, a to je da je HRT javni servis svih, svih građana RH i kao takav mora biti profesionalan, vjerodostojan i otvoren ali i oslobođen bilo kakvog ideološkog nadmetanja i neprihvatljivog sadržaja. To je standard koji građani očekuju i to je obveza koju HRT mora ispuniti. I evo nadam se da će nakon restrukturiranja HRT-a i sam grad Slavonski Brod dobiti svoju postaju HRT-a.
Zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lipovac Pehar.
Nakon njenog izlaganja krećemo sa pojedinačnim raspravama gdje nam je prvi na redu kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Danas kada govorimo o HRT-u prvo trebamo biti iskreni jedni prema drugima, a ono što je još važnije trebamo biti iskreni prema građanima jer ne govorimo o nikakvoj apstraktnoj instituciji, govorimo o nečemu što građani u ovoj zemlji plaćaju svaki mjesec, ne pitaju ih žele li ili ne žele nego jednostavno moraju. I zato je potpuno legitimno pitanje što građani za taj novac zapravo i dobivaju. Prema ovom izvješću HRT-a za 2024.g. HRT je završio s dobiti od nešto više od 130 tisuća eura, na papiru to izgleda pozitivno u stvarnosti to je praktički nula odnosno to je nužno zakonsko preživljavanje. A još važnije do tog rezultata se nije došlo zato što je sustav zdrav i održiv nego zato što je vlada uskočila s dodatnih 18,4 milijuna eura, da napomenemo ne vladinih novaca nego novca građana RH. Dakle, možemo zaključit da imamo situaciju u kojoj građani plaćaju pristojbu, država dodatno daje novac građana, a HRT i dalje jedva dolazi do pozitivne nule.
I sad možemo si svi zamisliti jednog običnog čovjeka, građanina, jednu obitelj, ljude koji svaki dan imaju svoje obveze financijske, koji mjesec možda krpaju kraj s krajem plaćaju režije, plaćaju kredite, hranu koja je sve skuplja i onda na kraju naravno dolazi i račun i moraju platiti i HRT i nije problem platiti nešto što ima smisla, problem kad ljudi više u tome ne vide smisao. I često mi se znalo desit da me ljudi na ulici pitaju, dobro, a šta je to plaćam i onda mislim da je svima jasno da kad te to netko pita da nešto i ne štima.
Kad pogledamo na što se novac troši, osobno vidim još jednu stvar koja je meni bode oči, a to je za prijenos Eura 2024. plaćeno je 9,2 milijuna eura i odma ću reć da vjerujem da svi mi volimo pogledat utakmicu, naravno da navijamo i da ćemo navijat za Hrvatsku i tu uopće nema nikakve dileme, ali postavio bih jedno jednostavno pitanje, da li je to temeljna uloga javne televizije? Je li smisao HRT-a da kupuje najskuplja sportska prava i natječe se s komercijalnim televizijama? Jer ako jest onda trebamo bit pošteni i reć građanima da plaćaju pretplatu da bi gledali ono što bi inače gledali i bez javnog servisa. Javni servis bi po meni trebao biti nešto više od toga, trebao bi biti ono što tržište neće i ne želi, a to je kvalitetan obrazovni sadržaj, ozbiljno i istraživačko novinarstvo, prostor za kulturu, za mlade, za teme koje nisu komercijalne, ali su od iznimne važnosti.
Druga stvar koja se ne može ignorirati su zaposlenici, troškovi rada su rasli, ali plaće su i dalje ispod prosjeka. To znači da imamo sustav koji traži kvalitetu, a ne plaća je i onda se čudimo što ljudi odlaze, čudimo se što mladi ne dolaze, što se kvaliteta lagano, ali kontinuirano gubi. I to nije napad na zaposlenike HRT-a, naprotiv, to je problem sustava koji ne zna prepoznati i uistinu dugoročno zadržati kvalitetne ljude, a bez ljudi nema niti javnog servisa. Možemo imati tehnologiju, zgrade, opremu, ali bez ljudi to je jednostavno jedna obična prazna ljuštura.
I često se u ovakvim izvješćima ističu veliki brojevi, milijuni pregleda, rast na digitalnim platformama, novi projekti i to ne može niko reć stvarno ljepo zvuči, to treba također i priznati, ali ajmo se opet probat spustiti na razinu građana i je li zbog toga HRT postao relevantniji, je li zbog toga više ljudi vjeruje HRT-u i je li zbog toga ljudi imaju osjećaj da dobivaju kvalitetniji program jer ako pogledate i čujete ono što građani govore, ne ovdje, nego vani dobit ćete vrlo jasnu sliku. Imaju osjećaj da HRT nije neovisan, sve manje građana ga gleda i ljudi imaju osjećaj da zaostaje za vremenom i to nije nešto što se može popraviti jednim projektom ili jednim formatom, to je pitanje povjerenja i dugoročne strategije kako to povjerenje vratiti.
Ono što meni najviše nedostaje u ovom izvješću jest jasan odgovor na pitanje, kamo HRT ide? Imamo priznanje da bez stabilnog financiranja ne može funkcionirati, imamo rast troškova, također imamo oslanjanje na velike događaje da bi se podigla gledanost, ali nemamo jasnu viziju. Nemamo jasnu viziju kako će HRT izgledati za pet godina, zašto bi ga mladi gledali, zašto bi mu građani vjerovali i zato mislim da je vrijeme da stvari nazovemo pravim imenom. Problem HRT-a nije u jednoj stavci, nije u jednoj godini ili u jednom projektu, problem je u tome što je sustav izgubio kontakt s onima koji ga financiraju, a to su građani, a bez tog kontakta ne možemo u konačnici ni vratit ono što je HRT izgubio, a to je njihovo povjerenje.
I zato ću za kraj rasprave završit vrlo jednostavno, moje mišljenje i ono što ja čujem je da građani apsolutno nisu protiv HRT-a, njima je potreban i oni žele javni servis, ali žele javni servis koji ima smisla, javni servis koji je pošten prema njima i koji opravdava svaki euro koji uzima. Ako to ne možemo, ako to vi ne možete osigurati onda morate barem imati hrabrosti priznati da ovakav model je potrebno u potpunosti mijenjati, ne zbog politike nego zbog ljudi i građana koji to sve plaćaju i financiraju. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Piližota. Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega sve što ste rekli stoji načelno. Ne znam koliko ste upoznati sa svime što se događa na HRT-u, ali da bi produkciji HRT, a ima sve pretpostavke za to i to komparativne nevjerovatne prednosti, da bi bio uspješan bilo u informativnom ili u ovom drugom multimedijskim sadržajima, filmovima svih vrsta itd., dramskom programu itd., dakle potrebna je sloboda kreativnosti, međutim ne znam da li ste upoznati s time da je pretvoren HRT u zamak straha, dakle režiseri, kvalitetni ljudi koji su još ostali tamo iz raznih razloga, vjerojatno egzistencijalnih dakle boje se potpisivati neke filmove koje rade tako da su neki dokumentarni filmovi u kojima sam sudjelovao sa pseudonimima potpisivani i to je dakle strah da će dobiti otkaz s time da će im biti ugrožena egzistencija. Može li dakle nešto takvo kako što ste rekli modelski funkcionirati ako nema …/Upadica Penava: Vrijeme./… elementarnih sloboda u kreativnosti dakle bilo u novinarsku ili, ili u bilo kojoj drugoj …/Upadica Penava: Hvala vam./… industriji multimedijske produkcije.

Piližota, Boris (SDP)
Uvaženi kolega slažem se s vama i to vraćamo se na onu temeljnu postavku da bi HRT trebao biti javni servis, da bi trebao bit neovisan i da je potrebno vratiti povjerenje građana u HRT. To su osnovne pretpostavke da se krene u razvoj ovoga što ste vi rekli, a to je da on uistinu bude javni servis, da bude kvalitetan obrazovni, dramski, kulturni program, da to bude ozbiljno i profesionalno istraživačko novinarstvo, naravno da budu teme za mlade i sve one druge teme koje nisu nužno komercijalne ali su od iznimno važnosti za hrvatsko društvo. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Zamislimo kolegice i kolege na trenutak tvrtku koju dioničari osnuju za proizvodnju evo npr. valovitih limova, međutim umjesto da se natječe na tržištu, država proglasi tu tvrtku javnom i kaže da svi građani Hrvatske koji žive pod nekim krovom su zapravo kupci valovitih limova i moraju mjesečno plaćati troškove te tvrtke. To će vlast lako opravdati jer uvijek može reći eto vidite kak se brinemo za vaš krov nad glavom. E sad zamislite što bi uprava te tvrtke zapravo trebala raditi. Meni se čini da bi joj prvi i jedini zadatak bio napraviti zadovoljnim onoga tko odlučuje o tome da svi građani Hrvatske moraju plaćati valovite limove, a sa strane se još mogu i baviti izvlačenjem novca s računa tvrtke. Dakle vlast dobije najsjajnije valovite limove, pocinčane, pobakrene i pozlačene ako treba, a novci koji se silom zakona skupljaju na računima idu za uhljebljivanje šire i daljnje rodbine na državnoj plaćici u firmi za limove i razne dubiozne nabave nepotrebnih stvari. Zamislimo sada još nevjerojatniji scenarij i tvrtku za proizvodnju valovitih limova, zamijenimo s tvrtkom za produkciju televizijskog i radio sadržaja i dajmo joj sve moguće frekvencije za emitiranje programa koje može popuniti. Zamislimo onda da joj je glavni direktor završio u zatvoru jer je nosio torbe sa mitom, da program uređuje glasnogovornik Vlade preko svoje mame zaposlene u toj firmi, a da mu tata cucla novce za snimanje priglupih reportaža po svjetskim destinacijama gdje ljude pita kolika im je plaća i slično. Zamislimo dalje da oni koji odlučuju o tome da se novci i dalje slijevaju na račun, jer eto svi u Hrvatskoj imaju neki uređaj koji može primati signal, bude najdraži i najugledniji i najmršaviji i dakako najpametniji gost u središnjoj informativnoj emisiji dana i tako svakog dana i eto nam scenarij za fenomenalnu seriju koju ćemo prodati Netflixu i od koje se može napraviti film za 10 milijuna eura. Naime, nudim ovaj scenarij besplatno nekome da uzme 10 milijuna eura kao što ih je dobio dugogodišnji zaposlenik i urednik HTV-a Domagoj Burić za Dioklecijana. Čini mi se da i ovaj moj prijedlog za scenarij može biti kostimirani ep samo sa jednom razlikom, ja ne bih imala cara Rimskog carstva kao glavni lik nego premijera lijepe naše i moj glavni lik ne bi bio car u Dioklecijanovoj palači nego car u palači HRT-a. Što se tiče iznosa, ne želim tvrditi da iznos od 10 milijuna eura ne može biti plaćen za proizvodnju nekog sadržaja. Dapače u sadržaj se treba ulagati jer sve je bolje od onoga što nam nude komercijalne televizije u obliku infantilnih reality showova u najgledanijim terminima no ključno je pitanje, kako je to budžet od 10 milijuna eura nekim čudom morao i mogao isključivo dobiti netko tko je već izlizao podove u hodnicima u Prisavlju, a ne bilo tko drugi na kugli zemaljskoj. No da se vratim na nabavu odnosno prelijevanje novca skupljenih po sili zakona na račune privatnih firmi. HRT je za 888 tisuća eura nabavio HR softver dakle za ljudske resurse koji je trebao služiti za praćenje zaposlenika oko 2,5 tisuće ljudi, ocjenjivanje njihovog rada, upravljanje njihovim karijerama. Službeno se to opravdavalo kao modernizacija sustava no u stvarnosti postoji niz nelogičnosti koje izazivaju velike sumnje uz ostalo i zbog gotovo potpune tajnosti svih ključnih detalja toga posla. Za početak u javnom natječaju HRT je tražio da tvrtka ima iskustvu s gle čuda, najmanje 2500 zaposlenika, iskustvo u javnom sektoru, iskustvo u medijima i iskustvo u kulturi pa se na natječaj javila gle čuda, samo jedna tvrtka i to unatoč velikom broju firmi koje nude slična rješenja. Više potencijalnih ponuditelja upozorilo je na moguće namještanje natječaja i tražilo ublažavanje uvjeta. Sustav nema ključne funkcije kao što je obračun plaća jer taj dio ostaje u drugom sustavu. Šuška se šuška da je upravo ravnatelj HRT-a gospodin Šveb koji je danas tu s nama u kumstvu sa članicom uprave tvrtke koja je dobila taj posao. HRT je trebao sa primjenom tog sustava započeti 1. veljače ove godine ali nije. Prema neslužbenim informacijama tvrtka koja je dobila natječaj HRT-a još nije isporučila tzv. modul za provedbu, dakle plaćeno je nešto što ne postoji. Vjerojatno slijedi neko opravdavanje i obrana neobranjivog no slučaj ilustrira kako se upravlja javnim novcem koji je dobiven jer to tako želi onaj car HRT-a sa početka moje priče.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Poštovani ravnatelj i državni tajniče, evo slušao sam malo ove rasprave i zaista kao i uvijek svedemo se na to da li HRT jest dobar, je li on hrvatski servis, je li on služi našim građanima, što možemo dobiti za 10 eura mjesečno od programa, tko je kriv, naravno odmah se umiješa malo ono šuškalo, se šuškalo, pa korupcija, pa optužbe i naravno da treba poslati jednu sliku koju je taj naš medijski servis stogodišnji kako smo čuli jednostavno ne vrijedi ništa u odnosu na neke komercijalne televizije, jedan kanal. I onda čujemo jednog zastupnika koji kaže pa dajte njima 200 miliona eura i oni će to riješiti imaju ne znam 300 zaposlenih pa ćemo vidjet šta će oni to proizvest znači.
Potpuni osjećaj rekao bih nesagledavanja cjelokupnog tog medijskog našeg prostora na način da zaista uvažavamo ono što smo naslijedili, što već traje desetljećima vremena u kojem živimo i ono što nas čeka. Jednostavno podcjenjivanje HRT-a u svakoj raspravi u smislu do razine koliko je moja glava kao političara jer o ovome raspravljamo mi političari, eventualno neka tijela na HRT-u kad govorimo o financijama, kad govorimo o samom izvješću, prođe neke filtere ne i dođe do političari. Političari ga gledaju na način pa koliko je moja glava na toj televiziji toliko ona možda i vrijedi. Znači malo mi se više sviđa ili ne, al čak nisu ni iskreni u tome nego pokušavaju se sakriti i reći uglavnom onako oporbeno i oportunistički to je vladajuća televizija iako ja, možda moje mišljenje ne treba biti relevantno imam sasvim drugačiji osjećaj.
Ja nisam bio ni u jednoj emisiji na toj televiziji a da nema nekoga iz oporbe. Prije smo se borili čak s time kroz nekakve statistike da se dogodi to da nas bude ravnopravno i onih koji predstavljaju vladajuću u odnosu na one koji predstavljaju nekakvu opoziciju pa smo to uspjeli riješit, sad smo jednaki 50:50 barem ja to tako gledam kad gledamo one nama najvažnije emisije kad govorimo o IMS-u, o tome što se događa u nekim emisijama u koje se rado ide na taj HRT, ali ne valja uvijek je bolja neka konvercijalna televizija koja je gotovo ugašena. Zašto? Jer eto mi tamo možemo valjda doći kako želimo, možemo govoriti što želimo itd. i to je naš nekakav prozor onda u svijet i svi nas imaju pravo onda gledati, a to ne uspijevamo na HRT-u. Uspijevaju zaista neki političari iz oporbe jesu često na toj televiziji. Nema tamo, pa i gledam 4 kanal ja mislim da on čitav dan više-manje posvećen svemu onome što oporba radi. Neko veče sam gledao čitavu jednu tiskovnu konferenciju jedne stranke gotovo od pola sata. Puste, gledaš ne, sad ti biraš hoćeš to gledat, nećeš gledat, ali prelazit takvom jednom sustavu sa toliko podcjenjivanja u odnosu na ono što on jest za nas i za naše građane mislim da ta rasprava to ne, ne bi trebala zaslužiti. Mislim da nam treba jedna ipak sadržajnija.
Ja znam da nema savršenstva, nema ga. Čuli smo i o nekim drugim televizijama u Europi, gledamo mi i njih pa vidimo što nam mogu i takvi ponuditi tko želi i od Njemačke ili Engleske itd. drugih nekih zemalja. I sad te tisuće i tisuće sati programa koje su obveza više-manje uglavnom javnog servisa kojeg trebaju proizvesti pogotovo u dijelu koji se tiče kulture, obrazovanja, dokumentarnih emisija, programu za djecu i mlade, za manjine itd.. Te emisije tržište ne prepoznaje kao nešto isplativo i naravno da ih komercijalne televizije ne žele ni na koji način stvarati niti ih ponuditi gledateljima. To ostavljamo HRT-u pa neka oni to rade jer je takav zakon, tako smo se ovaj dogovorili i tako to treba biti.
Četiri televizijska i tri nacionalna radijska programa nisu važni, njih nitko ne sluša, a ja mislim da ih slušaju ljudi i gledaju pa ne bi političari išli svako jutro u emisiju ne znam u Mreži prvoga, u Poligraf, navečer u Otvoren vrlo kasno, nije baš motivirajuće ali odu. Zašto? Žele se prezentirati jedino preko tog kanala to mogu ne, ali ne valja. Zašto ne valja? Jer nismo često onoliko koliko bi možda htjeli ili se ne znam ne pratimo u informativnim emisijama onoliko koliko bi mi htjeli. Sad pitanje da li je to uopće i interes građana baš toliko koliko mi bi htjeli. E sad tu pronać pravi nekakav sustav ja ga jednostavno ne vidim.
Ali podcjenjivati te brojke koje pokazuje HRT a ovo izvješće ih obiluje sa svim brojkama vrlo ajmo reći, vrlo ovaj točno odnosno vrlo u decimalnu napisano što, koliko, po kojem programu, koja vrsta programa itd. mi kažemo pa to je ionako jel bez veze ne za 10 eura mjesečno bi trebali ne znam što.
Kad pogledamo druge statistike koje nam da ne znam agencija pa vidimo koliko nam ljudi danas jest je li ima u svojim kućama ne znam internet, protokol televizije, pa vidimo koliko se plaćaju ti paketi itd., pa želimo sami birati što hoćemo e tamo nije tako sve skupo. Možemo dati ne znam program odnosno za jedan paket 20 eura mjesečno za samo jednu vrstu zabave, 10, 15 eura mjesečno i sve je u redu, ali kad dođemo na ovo i na pitanje na koji način pomiriti ovaj broj zaposlenih koji je sada došao do negdje 2.300 nakon plana konsolidacije 2.350 otprilike ne mi i dalje držimo glavu u pijes… pijesku i govorimo pa nismo riješili arhivu, pa nismo riješili povećanje plaća sa svim tim situacijama koje mi znamo da postoje, da nismo dizali ovaj pristojbu za televiziju već, koliko, 15 godina, da to ipak u odnosu na ono što danas možemo ponuditi treba uvažavati kao nekakvu situaciju u kojoj je potrebna i pomoć države ali i političara na osnovu onoga što smo čuli. Novi zakon koji bi trebao konačno riješiti najprije financiranje da bi mogli od toga ići negdje dalje jer u ovom vremenu dezinformacija i nekakvih površnih sadržaja ja mislim da ipak HRT dnevno osigurava pa i putem tih političara koji se trude biti na toj televiziji određene, provjerene i vrlo profesionalne informacije. Možda nisu savršeno najtočnije ali se sigurno po meni one koji su vjerodostojni ljudi valjda to gledaju i vjerujem da vjeruju u to što čuju na toj televiziji i sad procjenjivati na televiziji na temelju toga kakav je informativni program, pa komercijalne televizije ne znam imaju puno bolji Dnevnik nego što to ima HRT. Pa gledajmo sva tri Dnevnika u isto vrijeme počinju, pa svi imaju iste teme, svako ih obrađuje na više-manje isti način. Ja gledam ovdje izvještaji iz HS-a uvijek su nekoliko televizija ima valjda snime istog čovjeka svi jednako, ne mogu drugačije ga snimit od onoga što on govori u tom trenutku i kad ga prikazuju vjerojatno to rade na isti način. I sada govorimo da mi ovdje nešto ili cenzuriramo ili da je to pod pokroviteljstvom vlade il tako dalje jer ja mislim da u odnosu na onu percepciju da HRT nije tržišni proizvod nego je da je javno dobro i da treba se o njemu itekako ovaj brinuti jer bez HRT na čitavom prostoru RH čuli smo i na prostoru ovaj BiH gdje su nam također dva centra da nam je to važno, za naše ljude, za hrvatske građane da imaju dobre informacije, da iz svojih sredina mogu poslati određene informacije prema svima.
I sada da li taj sustav funkcionira u složenim vremenima? Po onome što vidimo da, uspjeli smo svake godine bez obzira na ove primjedbe da li je vlada pomogla da financijski rezultat bude dobar, ipak je taj novac dan sa određenom namjerom. I sada kad smo utvrdili da je sa planom konsolidacije jedan dio ljudi otišao da su se stvorili uvjeti da se mogu podignuti plaće, valjda nam je jasnije zašto imamo određene probleme.
Ja mislim da evo bez obzira na sve ovo što smo čuli ipak određene manjkavosti, posebice što se tiče digitalne transformacije tu trebamo biti sigurno brži, iako ovo što smo čuli oko HRTi-a ipak ima određene već razine koje treba poštovati. Što se tiče transparentnosti također nam trebaju određene još veće mogućnosti, što se tiče kadrovske politike treba nam i modernija i učinkovitija HRT-a.
Mislim da su nam potrebne promjene, ali ne do te razine da dođemo do određene destabilizacije cijelog tog sustava jer ipak ne treba nam slabljenje jedne takve, jednog takvog medijskog servisa. Tako da mislim da bez obzira na sve primjedbe koje se iz godine u godinu izgovaraju ili se žele od političara poslati prema javnosti mislim da HRT s obzirom na ono što on trenutačno ima i što je naslijeđeno i rješava se desetljećima ne, znamo koliko je nekada bilo zaposlenih tamo, što se tamo događalo i danas da ipak bez obzira na sve on ostvaruje svoju funkciju i mislim da ga bez obzira i mijenjati treba ga prije svega i sačuvati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Borić, kad se u saboru razumijem zašto se suprotstavljate i ne prihvaćate kad je riječ o problemu Hrvatske, a i HRT-a, a to je korupcija, međutim evo vam jedan podatak, dakle prije deset godina 2016. predsjednica Nadzornog odbora na HRT-u bila je čestita Anja Šovagović Despot koju je postavio upravo HDZ i odlučila je postupiti sukladno zakonu i pošteno. Dakle, inspekcijska tijela kako na HT-u i slično su podnijela ohrabrena od nje i ostalih članova realno prikazujući tu tešku korupciju i kriminal na HRT-u.
Što se dogodilo nakon toga? Smijenjena je Anja Šovagović sa cijelom ekipom, ali ono što je još gora poruka za hrvatsku stvarnost jest da je nakon toga, iako je ona istaknuta kulturna djelatnica kao i njen suprug, nakon toga su oni doživjeli tipične reakcije osvete te duboke države pa su se osvećivali na njihovim karijerama koje inače one …/Upadica Penava: Hvala./… koje rade cijeli život u kazališnoj …/Upadica Penava: Hvala vam./… i filmskoj … Što kažete …/Upadica Penava: Odgovor na repliku, izvolite./… na to?

Borić, Josip (HDZ)
Kolega Jurčević ako vi znate ili imate određena saznanja znate na koji način se rješava pitanja ovoga što ste govorili i korupcije i svih ostalih kriminalnih aktivnosti ili djela na takvom u tako jednoj ustanovi odnosno jašem javnom servisu. Ovako to ovdje izgovarat i optuživat unaprijed neke ljude ili pokušat bit atraktivan zato jer iznosite određene sumnje ostaje čista razina neke naše rasprave.
Sjećam se imenovanja našeg sadašnjeg ravnatelja i pokušaja da ga se ne znam na svakakve načine obezvrijedi i zauzimanja pozornica i svakakvih situacija i dan danas evo četri godine tu je ravnatelj, ne znam što ste od svega toga obistinilo osim što to imamo pravo slušati na odboru, ovdje itd. stalno se nešto upozorava, a oni ako to netko sluša ili gleda onda neka poduzmu određene korake ak je to istina. Ako nije istina onda ostaje u sferi naših nekakvih naklapanja ili naglabanja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu za repliku je kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Uvaženi kolega možete li mi reć da li ste u zadnje četri godine, osam godina igdje u izvješćima ravnatelja HRT-a ili programskom ili nadzornog odbora dobili informaciju o stanju Arhiva HRT-a? Pretpostavljam da se sjećate kad sam pitala predsjednika Programskog vijeća da kako je sa arhivom on je rekao da je odlično, ja sam mu tada predala ovaj dokument on je rekao pa meni su rekli da je tako odlično. Evo pa mene zanima, što vi mislite da treba poduzeti da se taj vrijedan arhiv koji je doista po podacima koje sam čitala za govornicom pred propadanjem zbog pet od pet visine rizika za većinu te građe, vrijedne građe koja je proglašena kulturnim dobrom, što možemo učiniti? Što treba učiniti kolega? Vi ste predsjednik odbora …/Upadica Penava: Vrijeme./… mislim da imate neku riječ oko toga. …/Upadica Penava: Hvala vam./… Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolegice Raukar mi smo o tome vodili rasprave na odboru, vodili smo ih na način da su se … i određena izvješća što se po tome radi s obzirom na godinu ja mislim 2023., pa sada 2024. i dolazimo do toga da ono što je rekao u uvodnom govoru ravnatelj, da nam treba 30 i ne znam neko 34 ili 33 miliona, 38 miliona eura evo to je rješenje za našu priču, ali ne na ovaj način taj servis ništa ne valja, to je servis ne znam samo korupcija, kriminal i sve ostalo, volimo ga ili ne volimo ovisno, ovisno od toga, o tome koliko su naše političke opcije prisutne, pogotovo u informativnim emisijama, a ovo nam onako usput gurnemo, pa se to, nek se rješava. Mislim da postoji određeni plan i njega smo imali priliku vidjeti, kao što smo dali i informaciju o tome kako se ostvaruje i plan konsolidacije i poslovanja HRT-a kojeg smo prošle godine usvojili, tako da tu tajni ja vidim nema, sve što se treba saznat izađe vani…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…a vi imate određene kanale kako to…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani kolega Borić, svi znamo da se televizija u, u zadnje vrijeme gleda manje, a da svi počevši od nas saborskih zastupnika više pratimo neke, neke digitalne platforme, tako da je interes svakako da se i HRT digitalizira, tako da na HRTi-u imaju preko 257 tisuća aktivnih korisnika mjesečno, više od milijun registriranih korisnika, a na društvenih mrežama neki pregledi i videa imaju preko, sve zajedno preko 1,1 milijarda pregleda sve zajedno.
E sad moje pitanje glasi, da li bi svima nama političkim akterima trebalo biti u interesu da imamo digitaliziran portal na način koji će vijesti prenositi objektivno sa možda manje klikanja ili bi svi trebali težiti nekim portalima gdje se, gdje se teži samo klikanju, a upitna je kvaliteta tih vijesti, što mislite o tome? Zahaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Pa što se mene tiče sigurno da je ovo prvo bolje izbor što ste naveli, ali ovaj mi ne možemo u ovom medijskom svijetu u kojem smo danas imali prilike čuti od samog ravnatelja ovaj biti ti koji ćemo uređivati cjelokupni medijskim, mi smo danas ovdje da govorimo o javnom servisu i vidljivi su njihovi napori da zaista u ovom dijelu HRTi-a postoji određena publika koja to koristi i ja osobno to koristim i ima zaista sadržaja koje ćete možda negdje na televiziji, možda i nećete pogledati. Evo HR, niko neće reć HRT nam prenosi ne znam alpsko skijanje gotovo sve što nas treba interesirati, gledali smo ne znam olimpijadu itd., to je sve kao besplatno i onda su nam ne znam jedan događaj sportski na komercijalnoj televiziji puno važniji nego ono što imamo na HRT-u. Vidljivo je pokušaj da se gleda ne znam recimo nogomet, HNL barem jedna utakmica tjedno pogleda se i tu je bilo određenih bitki i to sve nešto košta i naravno da bi mi htjeli sve jednako kao što imamo negdje drugdje, ali to tako danas više ne ide i mislim da je ravnatelj…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…itekako u pravu kad govori o tome gdje je smjer budući kad govorimo o HRT-u.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Uvaženi kolega Borić, moji kanali kojima ja ovo dobivam je glavni ravnatelj HRT-a, potpisan od rukovoditelja Radne jedinice Arhivi i Programsko gradivo, to su moji kanali. Drugi takav izvještaj u ovih 5.g. nikada nigdje nisam uspjela vidjet dok ga sama nisam zatražila. HRT, njezina arhiva je u opasnosti od nestajanja, proizvodnja unutarnje HRT-a se smanjuje, a ona vanjska se može koristiti samo 7.g., najviše 10, to gosp. ravnatelj vrlo dobro zna zbog koloregulacijskog sporazuma i mi idemo k tome da više nećemo ni imat arhivu. Pa ako ste kolege iz HDZ-a s tim suglasni okej, ja mislim da se kulturno dobro, arhiv HRT-a mora spasit. Ja kao građanka RH smatram da to treba učinit. Okej, znači to je o arhivu.
Već sam vam spomenula uvaženi gosp. ravnatelju, a želim još jednom naglasiti zbog hrvatskih građana. U ovom izvješću osim što nema ovih svih podataka katastrofalnog stanja arhiva, nema niti ništa o orkestrima i zboru HRT-a. Spominjete ih samo kad nabrajate nagrade, koliko su oni imali nastupa, koliko su imali proba, koliko su imali snimanja. Naime, jedna od vanredno važnih zadaća ansambala HRT-a je da snimaju, da ostane u arhivi, ne samo snimke europskih i svjetskih kompozitora nego hrvatskih kompozitora. Upravo to je njihova glavna zadaća i oni to rade izvanredno 10-ljećima.
A sad ću vas podsjetiti na plan konsolidacije koju je usvojila Vlada krajem, negdje u 2. mjesecu '25., stranica 25. Treća ključna uloga koju HRT pruža jest usluga javnog izvođenja i snimanja glazbe za čije izvršenje HRT u svom sustavu obuhvaća simfonijski, jazz orkestar, tamburaški orkestar i zbor HRT-a, što čini HRT najvećom glazbeno izvođačkom organizacijom u Hrvatskoj i onda se zaključuje dugoročno s obzirom da HRT teži usredotočenju na svoju temeljnu zadaću proizvodnje i emitiranja kvalitetnog sadržaja tj. programa, potrebno je strateški procijeniti daljnji razvoj ove usluge. Ovo je prvi puta, puno se priča 10-ljećina na Hrvatskoj televiziji o tome da treba maknut te orkestre, da to samo košta i tak, međutim ovo je prvi puta da se u dokumentu Vlade nalazi nešto što otvara, odškrinuta su vrata mogućnosti da se zaista ukinu ili nekuda premjeste orkestri i zbor. Ja ću sada ponovit ovu rečenicu, dakle HRT teži usredotočenju na svoju temeljnu zadaću proizvodnje i emitiranja kvalitetnog sadržaja i programa. Temeljnu zadaću, pa upravo su orkestri ti koji su jedni od onih koji vrše tu temeljnu zadaću proizvodnje kvalitetnog programa, da ne kažem da su to ansambli, o svakom od tih ansambala bi se moglo satima govorit, što su sve učinili, koja djela su sve svirali, koji dirigenti su njima dirigirali, koje snimke u arhivima imamo još radijske snimke kako tako, te audio snimke se još nekako drže, video snimke su naročito u. Dakle presudni su orkestri HRT kao baština, čuvanje baštine i čuvanje i snimanje suvremene hrvatske glazbe. Drugih takvih orkestara u Hrvatskoj nema, nema. Zašto se na Muzičkoj akademiji otvorio odsjek tamburi. Gdje će ti ljudi svirat ako se ukine tamburaški orkestar? Nigdje. Nije istina što se u planu konsolidacije govori da se na javnim servisima ukidaju orkestri. To naprosto nije istina. To se nama mažu oči da bi se reklo pa to je višak, to ne, to ne mi ćemo kupi prodaj. Javna funkcija, javni medijski servis mora imati svoje ansamble koji su prvenstveno zaduženi za čuvanje, izvođenje, snimanje hrvatske glazbe i to je neprijeporno tako i svatko tko će ići na ukidanje ne daj Bože tih ansambala, učinit će kulturocid i radi protiv interesa RH. Ja sam u to duboko uvjerena i zbog toga ne mogu razumjeti da u ovom izvješću kao i u prijašnjem nikada niste spominjali orkestre. Oni kao da ne postoje, kao da ih nema. Nikada. Šta su oni svirali, koliko su koncerata imali, koliko su djela snimili, koja djela su snimili. Da spomenete ih za nagrade. No dobro vi ste najavili na neki način svoj odlazak, možda ni nećete otić, ne znam vidjet ćemo ali svakako ako želite nešto učiniti dobroga doista, promijenite ovaj plan konsolidacije, dajte aneks na taj plan, maknite taj odjeljak sa stranice 25 i osigurajte da orkestri i zbor HRT-a ostanu tamo gdje oni to moraju biti. Inače taj plan konsolidacije, moramo se prisjetiti da je usvojen bez da su ga prije vidjeli i o njemu raspravljali i Nadzorni odbor i Programsko vijeće i Radničko vijeće i Sindikat HRT-a. Znači to je potpuno u jednoj tišini odneseno na Vladu i kao takvo tek na inzistiranje HND-a i Sindikata novinara je objavljeno na stranicama HRT-a i naravno da je se dogodio se jedan kaos i odveo je sa HRT-a ponajbolje ljude i koji su bili izuzetno važni za proizvodnju i program. Nudili ste te otpremnine bez analize, bez plana, tko treba, tko ne treba. Ja sam to vama evo rijetko upotrjebljavam prvo lice jednine, ali moram reći. O tome sam vam sve ovdje u ovoj sabornici govorila prije godinu dana u siječnju mjesecu. Tada je s vama bio gospodin Partl i baš ste umirali od smijeha. Pa ne znam zašto je to bilo to tako smiješno jer se to naime i dogodilo. Ja sam vam davala primjere ljudi koji ne mogu, kojima ne može bit ponuđena otpremnina, evo baš i u orkestrima i nekim drugim redakcijama i što se onda dogodilo. Onda se shvatilo da se ipak ne može bez tih ljudi i onda se na njihova radna mjesta zaposlilo nove ili honorarno ih se plaća možda čak i te iste koji su uzeli otpremninu što je naravno suprotno planu konsolidacije, a sve se to moglo spriječiti da ste vi napravili analize i kriterije i parametre po kojima će se te otpremnine ljudima nuditi. Ali niste slušali, bilo vam je smiješno.
I zaključno da kažem rekli ste da ne govorimo o politici. Ja sam zaista govorila samo o programu i govorila sam uvijek što govorim jedno te isto i zalažem se za to da se HRT-u kao javnom medijskom servisu vrati proizvodnja svih onih programa koji su nužni. Dječji, obrazovni, kulturni, umjetnički, dokumentarni, znanstveni, da se zaštite orkestri i zbor i da se konačno daju novci, to mora dat Vlada jer se zbog nebrige došlo do 38 milijuna, da se spasi arhiva HRT-a koja je kulturno dobro. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javio kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Javio sam se zato što je već kad govorimo o orkestru HRT-a, ne znam koliko puta smo na odboru govorili o toj temi i ne znam koliko puta smo rekli da nema nikakvog ukidanja o kojem konfabulira uvažena zastupnica ili na odboru ili na svojim raspravama, kao da to želi valjda pa da kaže evo vi ste to napravili pa sam ja sad nekakav politički pobjednik. Znači ajmo bit ono što, ajmo slušat što se govori. Ministrica koliko ja znam je rekla da Vlada jedino razmišlja o još dodatnom financiranju cijele te priče kad govorimo o HRT-u, a mi stalno slušamo evo ova Vlada hoće ukinut orkestar i stalno se izvlače nekakvi primjeri pa se miješa s planom ovaj konsolidacije i poslovanja i iznose se neistine. Ajde budimo realni i kažimo ono što smo čuli, ako ministrica nešto kaže na odboru pa onda to prenesimo onako kako je rečeno, nemojmo govorit ono što nije istina ovdje i zaista to oko orkestra nije istina, nema ukidanja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Uvaženi kolega moram vam reć, vi ne slušate niti ste slušali što ja govorim. Ja sam nekoliko puta ponovila jedno te isto, a to je to da su odškrinuta vrata mogućnosti i citirala sam stranicu 25 gdje je ta mogućnost otvorena i na to sam upozorila jer jednoga dana ako se to ne daje Bože, ne daje Bože nekom padne na pamet, onda će bit kasno. Onda ćemo samo u ovoj sabornici moć plakat i zato zbog toga iz plana konsolidacije treba maknuti tu opasnost. Nikada kolega nisam rekla da se, da se orkestri ukidaju. Postoje snimke odbora, postoje snimke mojih govora, nikada. Rekla sam da su se odškrinula vrata mogućnosti upozoravam …/Upadica Penava: Vrijeme./… na vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Evo nekoliko minuta o ovoj temi, o izvješću o radu u poslovanju HRT-a u ovo bestežinsko vrijeme, dakle vrijeme koje nema težinu za nešta ozbiljno i za ozbiljnu raspravu i mislim da ovaj javni servis kojima se svi tako hvale ne zaslužuje raspravu u ovo vrijeme. Nadam se da ste si mogli imat sredstava za kupit na HRT-u 4 prijenos sjednice pa da ljudi koji baš hoće pogledat što se dešava sa HRT-om mogu vidjet, a ako ne uvjeren sam da će to biti u najgledanijem terminu negdje oko 1 iza ponoći. Dakle izvješće koje kako smo čuli danas u najviše rasprava, više skriva nego što otkriva, izvješće za '24. godinu formalno je opsežno ali sadržajno je kao i prethodnih godina, dokument koji se bavi samohvalom, birokratskim nabrajanjem i kozmetičkim prikazivanjem rezultata. Umjesto da bude instrument odgovornosti, ono je postalo alat samodopadnog opravdavanja postojećeg stanja. HRT se u izvješću predstavlja kao institucija koja je uspješno odgovorila izazovima dok istovremeno priznaje da su troškovi rada porasli 10% i da je za programe od javnog interesa dobila 18 milijuna eura već danas spomenutih dodatne državne potpore. To je ključni problem, HRT troši sve više, a daje sve manje. Troškovi rastu, kvaliteta stagnira. Izvješće navodi rast troškova ali ne daje uvjerljivo objašnjenje zašto. Tu su, tu su i ključni problemi. Već rečenih 10% povećanja troškova bez jasnog obrazloženja i učinkovitosti. Ovisnost o državnim dotacijama 18 milijuna eura dodatno i to u godini kada se hvalite uspjesima. Nema jasne analize produktivnosti niti usporedbe s europskim javnim servisima. Nema pokazatelja učinkovitosti ulaganja, samo se nabrajaju aktivnosti bez evaluacije. Drugim riječima HRT troši kao da je komercijalni gigant, a proizvodi kao da je lokalna postaja iz 90-ih. Što nam govori program HRT-a? Jednostavno bitna je kvantiteta na uštrb kvalitete. Izvješće se hvali ostvarenjem udjelima programskih vrsta i praćenjem sportskih i kulturnih događaja, ali to je minimalni standard, a ne uspjeh. Kritične točke u izvješću su da nema ozbiljnije analize gledanosti, samo se navode brojke bez konteksta, bez usporedbe s konkurencijom. Nema evaluacije kvalitete sadržaja samo se navodi da je sadržaj emitiran. Nema strategije za digitalnu transformaciju iako je to ključna obaveza javnog servisa u 21. stoljeću. Nema podataka o zadovoljstvu publike što je nevjerojatno za instituciju koja se financira javnim novcem. HRT se ponaša kao da je dovoljno samo emitirati program, a ne i opravdati njegovu kvalitetu. Vezano uz ugovor s Vladom, obveze su ispunjene po tablici ne po suštini. Izvješće tvrdi da su ispunjeni udjeli programskih vrsta prema ugovoru s Vladom RH, to je nažalost birokratski pristup ispunjavanje norme, a ne svrhe.
Iz svega rečenog lako je zaključiti da ugovor s Vladom nije samo tablica udjela, to je obveza stvaranja kvalitetnog, pluralnog, neovisnog i javno relevantnog programa. Izvješće ne pokazuje kako se štitila urednička neovisnost, kako se osigurala pluralnost, kako se reagiralo na političke pritiske, kako se unaprijedila transparentnost. Sve to ostaje neadresirano. Upravljanje i organizacija, izvješće kao PR, a ne kao analiza. Izvješće je strukturirano samo, kao samopromocija uprave, a ne kao dokument odgovornosti. Nema kritičke samoprocjene, nema identifikacije slabosti, nema plana za rješavanje problema niti jasnih ciljeva za 2025. godinu. Uprava se ponaša kao da je sve u redu, iako je HRT u realnosti u kroničnoj krizi povjerenja. Zaključak bi bio da je ovo izvješće koje zaslužuje odbacivanje jer na temelju dostupnih podataka ovo izvješće nije transparentno, nije analitično, ne pokazuje odgovornost, ne nudi rješenja, ne opravdava rast troškova i ne dokazuje kvalitetu programa. HRT je 2024. bio financijski zahtjevan i programski prosječan, a izvješće to pokušava prikriti birokratskim stilom i samohvalom. Mislim da ovo izvješće ne bi trebalo biti prihvaćeno bez ozbiljnih, a nazvao bi ih čak amandmana i zahtjeva za dubinsku reviziju rada HRT-a. Na kraju tko je podnositelj izvješća? Ravnatelj koji je pri zadnjem podnošenju izvještaja za '23. godinu na primjedbe da je sa svojom bivšom firmom koju je osnovao i iz nje izašao neposredno prije imenovanja za ravnatelja, sklopio posao izravnom nagodbom za tada u kunama čak 5 milijuna 403 tisuće ili u eurima 717.600,00 eura. Povjerenstvo za sukob interesa upozorilo je ravnatelja da takvi poslovi predstavljaju koruptivni rizik i da nisu primjer dobre prakse, međutim ovdje prisutni gospodin Šveb prošle godine u ovom domu je odgovorio da su to i drugi prije njega radili. Takvo je rekao bih i ovo izvješće i drugi prije mene su ovako pisali pa što ne bi i ja bez obzira na formu i sadržaj. I na kraju 2, 3 pitanja za eventualno ako imate volju u završnom izvješću odgovoriti, dakle u izvješću se hvalite da su ispunjene sve kvantitativne obveze, ali kvantiteta nije isto što i kvaliteta. Zašto u izvješću nema nijedne jedine metrike kvalitete programa, neovisne analize istraživanja zadovoljstva gledatelja, usporedbe s drugim javnim servisima i kako građani mogu znati da dobivaju i koju vrijednost za svoju novac koji daju za javni servis?
Drugo, predsjednik Programskog vijeća upozorio je da je smanjen interes za informativni program, zašto se ta zabrinjavajuća činjenica uopće ne spominje u vašem izvješću i zašto se ignorira pad povjerenja i gledanosti informativnih sadržaja koji bi trebali biti temelj javnog servisa?
I za kraj, izvješće je napisano kao PR brošura bez ijedne samokritičke rečenice, a onda ravnatelju možete li navesti barem tri konkretna propusta HRT-a u 2024.g. i objasniti što ste poduzeli da ih ispravite ili zaista smatrate da je sve bilo savršeno, pa makar i one silne kazne koje ste spomenuli da ste ih platili? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo danas smo više puta ponovili, ali i u ranijim prigodama da je naj uvjerljivo veća vrijednost apsolutno u svakom pogledu upravo vrijednost Arhiva HRT-a, ona se opisuje kao neprocjenjiva vrijednost na više načina. S jedne strane ona je proglašena kulturnim dobrom, što znači da ima identitetsku vrijednost koja je neprocjenjiva za hrvatsku naciju i hrvatsku državu, s druge strane ona ima neprocjenjivu vrijednost u smislu izvora povijesnih istraživanja, budući AV zapisi kojih ima najviše su puno vjerodostojniji izvor nego što su to pisani dokumenti, nekakvi zapisnici koji su posredovani ljudskom rukom.
I ono možda što je danas u suvremenom komercijalnom svijetu najvažnije neprocjenjiva je vrijednost komercijalna produkcijska vrijednost te arhive, a radi se, navest ću samo dva podatka, radi se oko preko pola milijuna sati audiovizualnog matrijala i više stotina tisuća sati fono matrijal, s time da tu postoji ono što se zove sirovi matrijal, a postoji cijeli niz produkcijskih proizvoda. Isto tako dragocjena je i fototeka i hemeroteka, pa valja spomenuti u vezi tog arhive i njegove te neprocjenjive vrijednosti i nekoliko povijesnih zanimljivosti kako je nastao taj arhiv.
Naime, arhiv se počeo ustrojavat 1963.g. kad je na HRT-u odnosno tadašnjoj Zagrebačkoj televiziji zaposlena Ankica Tuđman supruga Franje Tuđmana koja je počela najprije raditi na toj hemeroteci i dalje, ali svakako najzaslužnija osoba kad se radi o Arhivu HRT-a jest dugogodišnji šef toga arhiva koji se nekada zvao INDOK služba dr.sc. Branko Bubenik. I zanimljivo je to da je on prvi čovjek koji je u Hrvatskoj, a isto tako radi i o Europi doktorirao upravo na digitalnim arhivama. A protivnici digitalne arhive kad mu je gotov doktorat predlagali su da će mu napisati novi samo da se ne bavi digitalnim arhivom jer korupcijski interesi za komercijalnu vrijednost tih arhiva i HRT-a, ali i drugih arhiva koji su digitalizirani uključujući i Hrvatski državni arhiv jer puno se lakše može kriminalno otuđivati ta neprocjenjiva vrijednost.
Da bismo razumjeli ovih recimo pola milijuna sati koja sadrži AV Arhiv HRT da nekada dragocjene ili najdragocjenije sekunde se mjere u tisućama eura da biste dobili za odgovarajuću komercijalnu produkciju, dakle se i u komercijalnom smislu o neprocjenjivoj vrijednosti.
Otpori i zapravo određena devastacija toga arhiva i tog gradiva, pogotovo AV zapisa, događala se strukturalno, ciljano i planski tako da je g. Bubenik na temelju svojih iskustava predlagao standard koji se primjenjuje svuda u svijetu, a to je i to je predlagao nažalost neuspješno što opet zapravo govori o načinu upravljanju HRT-om, predlagao je da sve što dođe na HRT najprije mora ići u arhiv, a onda kad neko u produkciji na HRT-u želi ili bilo gdje drugdje, koristiti taj materijal dobit će odgovarajuću kopiju. Nažalost to nije uspio tako da su i dragocjene snimke iz hrvatskog Domovinskog rata i drugi događanja iz toga zanimljivog razdoblja zapravo se nalaze kao i ranije zapisi AV nalaze se po raznim uredima, kod urednika i sl. koji dobro razumiju kolko vrijedi to gradivo.
Osobno sam svjedok, budući sam i taj dio pokrivao u hrvatskoj vojsci, koliko su strani novinari, strane televizijske kuće plaćale atraktivne snimke iz hrvatskog Domovinskog rata. Dakle, radi se o jednom rekao bih vrlo vrijednom, vrlo vrijednoj robi ajmo to tako nazvati, za koju su zainteresirani korupcionaši. S time da ta arhiva kad je počela 1963. uskoro nakon toga je bila smještena u zgradi Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a izgradnjom nove zgrade dobila je puno bolje uvjete tako da najvrijednije snimke, i to je Branko Bubenik i to se može provjeriti svjedočio su spremljene u hladnjak da bi se taj audio… da taj magnetski zapis ne bi hlapio itd..
Međutim problem je i dalje zapravo otuđivanja te građe koje se događalo cijelo vrijeme pa čak i ono što je arhivski zabilježeno i posebna komercijalna vrijednost jest što je taj arhiv i AV arhiv informatiziran što znači da je tih približno pola milijuna sati tih vrijednih AV zapisa informatizirano, to znači da je praktično zabilježeno na kojoj kazeti u kojoj sekundi, minuti se nalazi koji sadržaj. Tako da određeni filmaši ako trebaju ne znam ovaj recimo vojnika sa hrvatskom zastavom ovaj koji ima kapu ili ovaj u odori ili bez odore itd. kad to upiše u tražilicu odma mu se dakle bez naknadno mukotrpnog istraživanja, odma mu se dakle na kompjuteru jel izbaci dakle koja kazeta, koja sekunda, koja minuta itd., dakle sve su to goleme, goleme komercijalne, komercijalne vrijednosti i ja bih rekao da je na temelju tih saznanja, a koja sam prikupljao 10-ljećima surađujući sa gosp. …/Govornik se ne razumije./… od '91.g., a da vidite njegovu kvalitetu, dakle nakon što je umirovljen, on je postao jedan od glavnih savjetnika dakle i u UN-u i u EU i upravo za digitalne, digitalne arhive, tako da se ne može reći da je eto slučajno ili neplanski ta iznimno vrijedna građa dakle nije, nije digitalizirana jer kažem ako je ona digitalizirana, evidentirana itd., itd., onda je puno teže s njome kriminalno manipulirati, to znači prodavati je zainteresiranima. I drugo, dakle ta digitalizacija, vidjeli smo dakle kolko nekakvih milijuna fali, to je dakle beznačajno obzirom na neprocjenjivu vrijednost, neprocjenjivu vrijednost toga gradiva. Tako da postoji mogućnost jel da nažalost sudbina HRT-a ako bude išla nakon 100.g. postojanja u propast, sigurno postoji netko zainteresiran dakle za tu neprocjenjivu vrijednost. Da bismo mogli vidjeti da to nije ništa neuobičajeno da se u Hrvatskoj kad se radi o informacijama bilo koje vrste, upućeniji će se sjetiti sudbine iznimno vrijedne Hemeroteke tzv. Vjesnikove press agencije nakon što je Vjesnik kao kuća potonuo i zapravo na kraju izgorio po sumnjivim okolnostima, isto tako kod nekih privatnika je završila ta iznimno vrijedna Hemeroteka koja je sadržavala novine, dakle ne samo iz prostora Hrvatske nego prostora bivše Jugoslavije i ona je dragocjena u svakom, u svakom smislu, al je puno manje vrijedna od ove arhive, pogotovo AV, a onda i Fono arhive dakle HRT-a. Prema tome, digitalizacija je neophodna jel i rekao bih i naglašavam dakle pitanje je tko i zašto to planira i ako propadne HRT, što je mogućnost, a on je već propao zapravo kao javni servis, a kako ističe vrijeme, u ovoj raspravi završnoj ću naglasiti dakle na koji model se događa upropaštavanje svega što vrijedi u Hrvatskoj, pa uključujući i arhiva HRT-a, dakle kao što su upropašteni i drugi, drugo vrijedno u Hrvatskoj od gospodarskih subjekata i slično koje su i kulturološka i materijalna šteta u Hrvatskoj, a da bi netko zapravo opljačkao vrijedno zemljište jel, upropastio nekakve proizvodne pogone i nekakve koje su povezane i sa hrvatskom znanošću, kulturom itd., al kažem neke detalje iz toga ću navesti u završnoj raspravi da se vidi taj pljačkaški model koji u Hrvatskoj postoji za sve ono što vrijedi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Jurčević.
Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Izvješće kao izvješće je pomalo depresivno, brojevi, podaci iz godine u godinu sve lošiji, međutim ono što me je iznenadilo, iznenadilo me uvodno izlaganje glavnog ravnatelja koje je u mnogočemu podsjećalo na osmrtnicu, kako samome sebi tako i kući kojoj je na čelu. A tema svih tema za tu kuću, za HRT je transformacija u digitalnu organizaciju i gdje je problem? Prvi i glavni preduvjet za tu transformaciju je politička volja, a ona je najblaže rečeno blizu, ali nikako da se manifestira. Ključna stvar koja je potrebna za budućnost HRT-a je novi zakonodavni okvir, potpuno novi okvir na koji će taj budući digitalni servis funkcionirati. Ono gdje je politička volja duboko hendikepirana da se manifestira su dvije relativno banalne stvari. Prva je reorganizacija ili restrukturiranje zato što ono neminovno znači otpuštanja, izričito jasno pokazuje naprosto nema dovoljno digitalnih kompetencija u toj kući za ono što je potrebno u slijedećem razdoblju. Drugi problem koji se stavlja pred političku volju, koji joj sprječava da se manifestira lakše, brže, efikasnije je naprosto realno što će to restrukturiranje koštati i to neće koštati malo, koštat će puno stvaranje novog digitalnog servisa, digitalne organizacije će koštati puno. E sada da se vratim na političku volju kao takvu, HDZ-u odgovara ovakvo stanje, HRT koji tabori nije prijetnja, nije uspješan javni servis koji ima pažnju, a time i veću društvenu relevantnost i to je stanje koje imamo, pri tome valja jasno reći nikada neće biti povratka na staro, nikakve emocije, nikakvo evociranje Televizije Zagreb, HRT-a, bilo čega iz vremena prije digitalnog svijeta, povratka na staro nema, ili će se iznijeti vizija novog digitalnog javnog servisa i ostvariti ili će zaista ćemo samo dalje gledati propadanje i nestajanje ovoga što je. Ono što je HDZ uspio napraviti je svojevrsna travestija, HDZ je uspio HRT napraviti financijski ovisnim jer helikopterski mu spušta novac iz proračuna da pokrije minus. Znate kako se to zove? To je državni intervencionizam.
Postavio sam ravnatelju na početku pitanje oko političkih pritisaka ima li ih ili nema, ali vratit ćemo se na to i vratit ću se na to još do kraja. Ono što se sada polagano počinje postojati sve veći problem HDZ-u, a to je sukob sa europskim vrijednostima. Mi od prošle godine na snazi imamo Europski akt o slobodi medija koji vrlo jasno definira da ne može biti uplitanja politike u izbor upravnih tijela rukovodećih ljudi i da ne može biti političkih pritisaka na urednike i novinare. I to je tema koju ovdje o kojoj ovdje u saboru često govorimo, razumijemo probleme kapacitete u Ministarstvu kulture, razumijemo da vlada ima puno poslova, ali ovo su stvari koje postaju sve veći teret samoj Hrvatskoj jer su sva izvješća o slobodi medija u Hrvatskoj koja dolaze iz Europe negativna i Hrvatsku stavljaju na samo dno medijskih sloboda. Pri tome HDZ ne pomaže, HDZ ne pomaže, a može stvari promijeniti pa ću vam dati primjer šta se dešava u saboru.
U saboru biramo upravna ili nadzorna tijela HINA-e, HRT-a na način da vladajuća većina HDZ sa svojim partnerima ne dozvoljava niti da se ljudi koje sabor bira predstave u saboru. Oni dakle ne dolaze u sabor niti da se predstave, da odgovore na pitanja zastupnika što se dešava inače u svim ostalim parlamentima u Europi i dešava se u HS-u primjerice kod izbora ustavnih sudaca i drugih stvari. HDZ je tu potpuno zatvorio stvar i kako da mi ne govorimo o političkom pritisku.
Državni intervencionizam s novcem u HRT neminovno nosi politički pritisak, bio on izravan ili neizravan. Pa ne mora vam niko reći šta hoće od vas jasno je da ako čekate novac od njega da biste zatvorili godinu da ćete vi biti obazrivi prema njemu u najblažu ruku, a da ne idemo dalje u autocenzuru i u druge oblike ponašanja urednika i novinara koji naprosto proizlaze iz takvog odnosa.
I završit ću s time da mogu samo poželjeti da će svanuti onima koji su u ovom trenutku na vlasti i koji odlučuju da se politički pritisak mora zamijeniti sa političkom voljom, za stvaranje modernog javnog servisa koji će biti uspješna digitalna organizacija. Alternative tome za HRT nema, što će duže trajati ovo … to će to biti teže i neugodnije i bolnije itd.. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu je kolegica Sandra Krpan, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče. Poštovani ravnatelju, državni tajniče, kolegice i kolege.
Danas u vremenima kad su dezinformacije i histerija svakodnevnica javna televizija i javni interes su stupovi naše demokracije. Javni servis treba služiti građanima, djelovati u njihovom interesu i biti financijski oslonjen na proračunska sredstva i pretplatu koju svi mi građani plaćamo. Plaćamo ga kako bismo imali novinarstvo koje je nezavisno, profesionalno i demokratski odgovorno.
Nažalost, postoje brojni problemi koje ne možemo ignorirati. Svi pratimo program i možemo si postaviti jednostavno pitanje, je li HRT nezavisan od dnevne politike i političkih interesa? Nažalost nije. Jesmo li učinili sve što je u našoj moći da javnom servisu omogućimo objektivnost i odgovornost prema javnosti? Nažalost nismo. Tu ključnu ulogu ima Programsko vijeće i sustav nadzora, važno je da ta tijela učinkovito nadziru rad HRT-a, da javna televizija ima neovisne mehanizme kontrole i transparentne sustave odgovornosti bez ikakve političke intervencije.
Opasno je da javni servis postane poligon dnevne politike, takvo stanje potkopava povjerenje građana, a znamo da ne briljiramo s povjerenjem građana u naše institucije, nažalost. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegice Krpan. Sljedeća i posljednja u pojedinačnoj raspravi je kolegica Barbara Antolić Vupora, izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo. Poštovani prisutni, poštovani ravnatelj.
Pred nama je Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2024.g. i važno je odmah reći to nije samo tehnički ili financijski dokument. Ovo je dokument koji govori o tome kako funkcionira naš medijski svijet, instituciju koju financiraju građani i koja bi trebala raditi upravo u njihovom interesu.
Temelj stabilnosti HRT-a nije tržište nego sustav javnog financiranja. Ključni prihod i dalje dolazi iz mjesečne pristojbe koja iznosi 10,62 eura uz pojedine nelogičnosti u prikupljanju npr. kod domova umirovljenika ili kod vikendica. Tijekom 2024.g. Vlada RH odobrila je HRT-u dodatna sredstva u iznosu od 18,4 milijuna eura za proizvodnju i emitiranje sadržaja od javnog interesa. Govorimo o sustavu koji ima stabilan i predvidiv izvor financiranja, ali i dodatnu državnu financijsku podršku. Upravo zato pitanje učinkovitosti kvalitete rada HRT-a mora biti postavljeno puno ozbiljnije nego kod komercijalnih medija jer ovdje nije riječ o tržišnom uspjehu nego o javnom interesu.
Kada govorimo o programskom i digitalnom dosegu izvješće bilježi određene pozitivne trendove, HRT je povećao prisutnost na digitalnim platformama, a aplikacija HRTi imala je prosječno 257 tisuća aktivnih korisnika mjesečno što je rast od 35% u odnosu na prethodnu godinu. Također portal HRTi bilježi približno 795 tisuća korisnika mjesečno uz rast od 13%, to pokazuje da HRT prati tehnološke promjene i pokušava zadržati … u digitalnom okruženju.
Međutim, ovdje dolazimo i do ključnog pitanja koje izvješće ne može dati, a mi ga kao zastupnici moramo postaviti. Znači li veći doseg ujedno i veće povjerenje građana? Jer javni servis ne mjeri se samo brojkama nego i percepcijom javnosti, a ta percepcija je budimo iskreni godinama opterećena kritikama od političkog utjecaja preko pitanja uređivačke neovisnosti pa do problemom s pluralizmom mišljenja. Prijedlozi u pluralizmu čak i kazne od Agencije za elektroničke medije ne daju rezultate u promjeni ponašanja odnosno primjeni nepristranog javnog izvještavanja.
Što se tiče programa nejasno je kako u središnjim informativnim emisijama nema dnevnih izvještaja iz institucija EU kojih je hrvatska dio, time bi se omogućilo uključivanje građana RH u tijekove odlučivanja u kojima sudjeluju osobe koje predstavljaju hrvatske građane i koji o tim odlukama koje donose u njihovo ime nisu informirani. Za usporedbu na slovenskoj televiziji se prenose čak i plenarne sjednice Europskog parlamenta. Upravo sa Slovenijom bi usporedila i prijenos sjednica parlamenata kojeg državna televizija slovenska prati u cijelosti, dakle svaka sjednica slovenskog parlamenta prati se na državnoj televiziji, dok se naše sjednice prate samo do nekog određenog vremena i tako se i dnevni red HS-a slaže prema aktualnostima odnosno želji većina koja tema bude više prisutna u javnom prostoru, a koja manje. Sa slovenskom televizijom je još jedna čudnija usporedba, a to je da se na njoj prate i sjednice parlamentarnih odbora. Na Hrvatskoj televiziji HRT4 neće prenositi nažalost uz rijetke iznimke sjednice saborskih odbora.
To što postoji kanal live streama na kojem nas trenutno prati ni manje ni više nego 60 gledatelja upravo, dakle 60 osoba ili korisnika sada prati ovu našu raspravu jer vrijeme je takvo kakvo je, nemoguće je da bi bilo interesantno nekom u to vrijeme pratiti naše izlaganje. Pa je tako posve zapravo nepotrebno maltene ukoliko neće doći do promjene u vašem ponašanju da i dalje govorimo i ponavljamo ono što se nikako neće promijeniti.
Ja bi pohvalila ono što radite iz regionalnih centara da barem djelomice dolaze vijesti na program Hrvatske televizije, to je dobro i taj regionalni program mora biti dobro zastupljen i tu bi apelirala na to da se zgrada HRT-a koja je betonirana veliko zdanje je napravljeno u Varaždinu koje je ta zgrada sada nažalost završila pod ovrhom, dakle nije više u vlasništvu Hrvatske televizije, nije ni bila prije, ali bilo bi dobro da možda u suradnji sa regionalnom samoupravom dostigne se sporazum da se u najvećem gradu sjevera ipak postavi neki centar koji bi zadovoljavao u moderno vrijeme.
Ovo izvješće detaljno razrađuje troškove uključujući i troškove proizvodnje programa rada, vanjske suradnike i druge rashode, međutim ono što nedostaje jest jasna poveznica između tih troškova i kvalitete sadržaja jer nije dovoljno znati koliko je program proizveden i emitiran, ključno je pitanje kakav je taj program i služi li javnom interesu.
Posebno je važno naglasiti da je '24.g. kako i samo izvješće navodi bila obilježena inflacijskim pritiscima. U takvim okolnostima kada građani osjećaju pad životnog standarda dodatno financiranje javnog servisa i njegovo poslovanje moraju biti pod povećalom javnosti. Građani s pravom očekuju da novac koji izdvajaju kroz pristojbu rezultira kvalitetnom, objektivnim i vjerodostojnim programom. Stoga je ključno pitanje ove rasprave, je li HRT uz sve navedene financijske i organizacijske kapacitete ispunio svoju temeljnu ulogu javnog servisa? Jer javni servis mora biti više od stabilne institucije, mora biti neovisan, profesionalan i vjerodostojan, mora služiti građanima, a ne strukturama moći, mora na kraju bi rekla da javni servis bez stvarne kontrole nije javni nego politički servis. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Prelazimo na završno izlaganje u ime klubova zastupnika gdje nam je prvo na redu kolegica Urša Raukar-Gamulin u ime Kluba zastupnika Možemo!, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Moj kasni sat, pokušat ću samo malo sabrat ono o čem sam govorila, o čemu govorim godinama, to je da vaša izvješća gosp. Šveb jesu zadnja dva promijenila formu, ali nisu promijenila sadržaj, one bitne informacije koje moramo dobit ne dobivamo, dobivamo minute, ne dobivamo djela, ne, ne dobivamo jasnu sliku o tome što se doista radi na, na HRT-u, ali gledajući HRT vidimo ono što je poražajuće, a to je da vlastita proizvodnja HRT-a pada iz godine u godinu, da se povećavaju vanjske produkcije pod vrlo dvojbenim kriterijima i zabrane, ja nisam protiv vanjskih produkcija, to sam isto ne znam koliko puta rekla, ali ne mogu vanjske produkcije zamijeniti do kraja vlastitu proizvodnju i to je jasno kao bijeli dan. Ja ponavljam, u vašem izvješću nema riječi o stanju arhive HRT-a, a trebalo je bit, nema ništa o orkestrima HRT-a i zboru HRT-a, a trebalo je bit. Nadam se ili vi ili neki novi ravnatelj da će se bar u tom smjeru situacija promijeniti i da će se konačno ipak netko zainteresirati za kulturno dobro, arhiv HRT-a i da će Vlada konačno dati potreban novac da se, da se ta arhiva spasi. Ja sam, da, ja sam dala i amandman na proračun baš za arhivu, ali naravno nije prihvaćeno.
Osvrnut ću se ipak i na informativni program, ali osvrnut ću se na način da ću citirati Stipu Alfira koji je bio prije godinu dana, sjećate se sigurno gosp. Šveb okruglog stola o stanju na HRT-u koji je u organizaciji Odbora za informiranje. Tamo su bili baš prekaljeni kadrovi, prekaljeni autori, novinari, ljudi koji čine srž HRT-a i Stipe Alfir je rekao ovako, informativni program je najvažniji program, on je ogledalo svake medijske kuće, preko njega se sve lomi, po njemu se sve mjeri i ocrtava. Kada je slobodan, kritičan i pluralan on je gledan, a medijska kuća je cijenjena, u protivnom sve gubi smisao i prisjetio se po njemu, ali ne samo po njemu i najboljeg ravnatelja HRT-a Mirka Galića koji je bio brana svakom pokušaju bilo kakvog političkog utjecaja, ali isto tako od svih novinara i urednika tražio, slobodu im je davao, ali je tražio znanje, tražio je etičnost, profesionalnost, odgovornost u poslu. Takav informativni program trebamo svi, bez političkog utjecaja bilo čijeg, odgovoran i profesionalan i sa znanjem. Nemamo ga.
I na kraju bih samo još rekla da idemo prema novom Zakonu o HRT-u, najavljen je za 4. kvartal ove godine i mislim da bismo svi zajedno trebali biti odgovorni na čelu sa ministricom kulture da proces izrade tog zakona bude u jednoj širokoj javnoj raspravi sa svim relevantnim i civilnim društvom i akademskim članovima i da konačno dobijemo jedan Zakon o Hrvatskoj televiziji koji će garantirati da to doista bude…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…javni i medijski servis, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo u ovih nekoliko zaključnih minuta mislim da je najvažnije naglasiti neke opće stvari, a to znači da je pa HRT tipično ogledalo hrvatske korupcijske stvarnosti koja je smrtonosna jel za hrvatsku demokraciju, hrvatsko društvo i hrvatsku državu, znači sva postignuća koja smo teško i krvavo platili braneći se jel i obraneći se od srbijanske oružane agresije. U tome smislu dakle HRT se neće moći spasiti, a čujemo da je doveden do ruba propasti prema iskazu jel i žalopojkama sadašnjega ravnatelja, dakle dok se ne riješe temeljna antikorupcijska ili korupcijske teškoće ovaj u Hrvatskoj dakle dok se Hrvatska zaista ne demokratizira, HRT neće postati javni servis, a to znači da neće moći biti spašen. U tome smislu možemo problematizirati čini mi se zapravo žalopojka ravnatelja neuvjerljiva odnosno pitanje je motiva. Ukoliko ostane ovakvo stanje u Hrvatskoj, ta žalopojka bi zapravo bila žalopojka u svrhu da se i dalje i nadalje dakle iz te političke, sustavne političke korupcije financira javnim sredstvima HRT i njegov korupcijski opstanak pa naravno da to nikada ne postane servis općega dobra, dakle da ne postane javni servis.
Vidjet ćemo dakle kad bude prijedlog zakona kuda to sve skupa smjera jer nije nikakva mudrost jel da bi način upravljanja HRT kakav treba biti da bi to bio javni servis, ali kažem još jedanput naglašavam dakle to je neizvedivo u sadašnjem stanju u Hrvatskoj gdje sve što je hrvatsko korisno i vrijedno ubija se je li iz raznih motiva, da sad to ne ulazimo dovoljno smo o tome i ranije govorili u hrvatskome, u Hrvatskome saboru.
Trajna, neupitna i sve veća vrijednost protokom vremena u Hrvatskoj jest dakle opet naglašavam, dakle arhiv, dakle arhiva prvenstveno AV arhiv ali isto tako i fonoarhiv i sve drugo što pripada arhivu HRT-a. I sigurno da ta gladna pljačkaška jel privatizacijska usta u Hrvatskoj smjeraju na njega kao što su upropastili neke druge gospodarske subjekte pa ću samo spomenuti neku drugu kulturnu vrijednost ne samo proizvodnu jednog gospodarskog subjekta u Hrvatskoj, a to je hrvatska brodogradnja čija tradicija u kulturološkom identitetskom smislu seže tamo u 9. stoljeće do Domagoja dakle i ta određena tradicija utjecala je na razvoj cijele hrvatske brodogradnje.
Ali valja naglasiti da se ubijanjem hrvatske brodogradnje u proizvodnom smislu, dakle na neki način ubija hrvatska pamet jer ta brodogradnja je bila svjetski uspješna zahvaljujući dakle fakultetima strojarstva, brodogradnje, cijelom nizu tehničkih škola, obrta itd. koji su vezani za to, ali to je upropašteno odmah na prvi pogled pa pogledajmo samo Uljanik da ne govorimo 3.maj, Split itd.. Dakle, da bi se neka korupcijska struktura dočepala iznimno vrijednog i velikog dakle u kvadratima zemljišta koje je atraktivno i skupo, pa je dakle to jedan od razloga dakle ubijanja i hrvatskog znanja, pameti hrvatske tradicije ali i hrvatske brodogradnje. A da ne govorimo novce koji su se tu oprali i utukli u navodnom spašavanju brodogradnje koja na kraju biva likvidirana.
U tome smislu dakle sigurno da postoje ti korupcijski hedonistički jel asocijalni interesi usmjereni na arhiv HRT-a, dakle koji ima neprocjenjivu identitetsku, kulturnu, znanstvenoistraživačku a onda i komercijalnu vrijednost. S time da je taj arhiv dakle ugrožen otuđivanjem kontinuiranim razne građe, sjetimo se samo pljačke trezora hrvatske, Hrvatskog državnog arhiva itd., dakle ta iskustva nažalost kriminalna u Hrvatskoj postoje.
Opet evo i zaključno ono što često ponavljam, dakle možda i do dosade da bi nekako ovaj možda djelovalo u Hrvatskoj. Dakle, najodgovornija institucija za sve što se događa u Hrvatskoj uključujući i ove najlošije stvari jeste Hrvatski sabor. Dakle, mi smo dobili kao pojedinci povjerenje dakle da odlučujemo o hrvatskoj budućnosti, o hrvatskoj sudbini i nažalost zasada u tome zakazujemo jer dakle mi smo ključno tijelo koje je dopustilo da izvršna vlast koja je opterećena korupcijom i pljačkom vlada Hrvatskim saborom pa dakle bez rješenja tih temeljnih demokratskih upravljačkih problema u Hrvatskoj dok stvari nestajemo na svoje mjesto …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./ …
… ne možemo očekivati poboljšanje situacije na HRT-u.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
S ovim smo stigli do kraja stoga zaključujem raspravu. Zahvaljujem se glavnom ravnatelju HRT-a gospodinu Robertu Švebu i državnom tajniku Mladenu Paviću. Zahvaljujem se i vama kolegice i kolege na konstruktivnoj raspravi i najavljujem sutrašnji dan sa prvom točkom dnevnog reda a to je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u prvom čitanju.
Hvala lijepo i laka vam noć.

SJEDNICA PREKINUTA u 22,01 SATI.

76

  • Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2024. godinu, Predlagatelj: Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije
27.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2024. godinu. Podnositelj je glavni ravnatelj HRT-a, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prihvaća se navedeno izvješće.
Molim glasujmo.
127 glasova, 77 za, 1 suzdržan i 49 protiv.
Donesen je zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF