Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

74; 75

  • Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine, Predlagatelj: Hrvatska narodna banka
  • Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2025. godine, Predlagatelj: Hrvatska narodna banka
19.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice i zastupnici dobro jutro.
Sukladno čl. 226. st. 2. Poslovnika prvo ću predložiti dopunu dnevnog reda 9. sjednice koji vam je dostavljan elektroničkim putem s 3 nove točke.
Kako sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika pisanih prigovora na prijedlog dopune dnevnog reda nije bilo, utvrđujem da su predložene točke uvrštene u dnevni red 9. sjednice.
Drugo, na temelju čl. 247. Poslovnika HS predlažem da se provede objedinjena rasprava o točkama prvoj i drugoj iz plana redoslijeda rasprava za danas. To su:

- Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024.g. i ista stvar
- Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2025.g.

Jesmo li suglasni?
…/Upadica iz klupe: Jesmo./…
Hvala vam lijepa, pa ćemo provesti objedinjenu raspravu.
Podnositeljica je HNB na temelju čl. 62. Zakona o HNB-u. Vlada RH dostavila je mišljenje, a raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun.
Prije nego što dam riječ poštovanoj zamjenici guvernera HNB-a Sandri Švaljek imamo povredu Poslovnika, pa onda ovaj obrazlaganje stanke. Prvo da vidimo što je povrijeđeno.
…/Upadica Bulj: Hvala lijepo./…
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., omalovažavanje zastupnika jer je ovdje tribao biti guverner narodne banke Vujčić, „ne narodne“ jer je on onaj koji je slomio kičmu HNB-u, koji je slomio monetarnu politiku, izgubili smo suverenitet zbog inflacije i svega, on je nagrađen. Pa bi molio vas predsjedniče da on i ministar financija koji je bio viceguverner njegova desna ruka, dođu ovdje i da daju izvješće za sve zlo što su učinili hrvatskoj monetarnoj…
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj hvala vam lijepa…/…
…politici i hrvatskom monetarnom suverenitetu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…nećete dobiti opomenu jer ste imali pravo reći to, ali niste u pravu u sadržajnom smislu zato što i zamjenica guvernera može predstavljati…/Govornik se ne razumije./….
…/Upadica Bulj: Bitno da je on nagrađen za sve šta je zlo napravio./…
Kolega Bulj, nemojte upadati bez da ste dobili pravo govora, dakle obrazložio sam zašto je ovdje zamjenica guvernera.
Idemo sada sa zahtjevima za stankom, kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem predsjedavajući.
„Repetitio mater studiorum est“, dakle ponavljanje je majka znanja, pa ponovimo što je to hrvatska banka radila odnosno što to nije radila. Hrvatska je danas država sa jednom od najvećih inflacija u eurozoni. To je osnovna zadaća HNB-a da štiti hrvatske građane od inflacije i da štiti njihov standard. Ona to nije učinila, ona je pasivno promatrala Vladine politike koje su poticale inflaciju i zaduženje, a kako i ne bi kad Vladina većina bira vodstvo te i takve HNB-a. Da li je ona hrvatska, da li je narodna, to smo imali prilike vidjeti u slučaju Franak. Danas imamo različite presude na različitim sudovima koje na neki način obeštećuju korisnike kredita ili sa zateznim kamatama ili u cijelosti, dakle imamo problem i u pravosuđu. A zamislite, strane banke su u tužbi protiv Hrvatske se koristile Biltenom HNB-a i na taj su način djelovale protiv hrvatskih građana.
Podsjetit ću i na to da je guverner još uvijek Vujčić sudjelovao u agrokor krizi komunicirajući sa fondom koji je imao izravan interes u restrukturiranju kompanije, također zaposlenici HNB-a, a i ovdje prisutna viceguvernerka Švaljek, trgovali su dionicama i obveznicama banaka koje oni trebaju nadzirati, 400 transakcija preko 10 milijuna eura. Sve su prošli lišo, bez ikakvih sankcija, a eklatantan je to primjer sukoba interesa i…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…trgovanja utjecajem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Tražim stanku u ime Kluba SDP-a kako bi se svi malo skupa ohladili od povijesnog kreditnog rejtinga kojim se svaki dan hvali premijer Plenković, a i svi vaši saborski zastupnici i zastupnice.
Zašto kažem ohladili? Pa kad pogledate za, kreditni rejting za naše građane ne znači apsolutno ništa, jedno veliko ništa. Ono što muči naše građane je Plenkovićeva inflacija pohlepe, inflacija pohlepe na koju treba iskreno reći da je HNB upozoravao još od 2022.g. da Hrvatska ima najveći rast trgovačkih marži, a pritom Ministarstvo financija i Vlada, Plenkovićeva Vlada nisu napravili apsolutno ništa. Jedini njihov nefovan pokušaj obuzdavanja inflacije bilo je ono zamrzavanje proizvoda, proizvoda na koje je čak već bila snižena stopa PDV-a primijenjena od 5%.
Ajmo malo o toj inflaciji pohlepe. Inflacija pohlepe u Hrvatskoj već 4.g. ušla je u svaki dom svake hrvatske obitelji, najviše je pogodila umirovljenike, imamo 300 tisuća umirovljenika koji primaju 400 eura mirovine, studente, podstanarske obitelji koje u Hrvatskoj, nigdje drugdje tako u eurozoni, izdvajaju više od 40% troškova svog kućnog budžeta za troškove stanovanja, a najveći dobitnici ove inflacije pohlepe su banke, strani trgovački lanci, Telekomi i Agencija za naplatu potraživanja. U prilog tome govori činjenica da su banke parkirale u HNB 14 milijardi eura, da im se isplatilo milijardu eura mjera za suzbijanje inflacije i da su na to platile redovnu stopu poreza na dobit…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…od 18%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Pavić povreda Poslovnika izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa, čl. 238., iznošenje neistine.
Kolegice Radolović, kreditni rejting znači 2 milijarde eura manje će država plaćat kamata koje možemo uložiti u mjere građanima da im osiguramo da se bolje nose sa …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./… inflacijom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bila replika, znadete i sami, dobivate opomenu. Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238. Kolega Pavić vi dobro znate što znači kreditni rejting, samo da država može vraćati novac bankama i kreditorima, apsolutno ništa drugo. Hrvatski građani …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Radolović./… od kreditnog rejtinga neće imati …/Upadica predsjednik: Isto./… apsolutno ništa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Apsolutno ste zaslužili opomenu. Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Apsolutno ću i ja čl. 238. Taj rejting ne govori ništa o strukturi naše ekonomije, ovisni smo o turizmu, produktivnost je niska, industrijska baza je slaba, a mladi ljudi, obrazovani ljudi idu i to je budućnost kakvu je Plenković stvorio …/Upadica predsjednik: Kolegice Marković./… zahvaljujući Plenkovićevoj inflaciji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako dobivate opomenu, bila je replika. Kolegice Burić izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Kolegice iz SDP-a, kod vas je vidljiva inflacija frustracije, vaše osobne frustracije koje izaziva vaša nemoć i loši politički …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Burić./… rezultati koje ste ostvarivali. Bacili ste Hrvatsku …/Upadica predsjednik: Kolegice Burić hvala vam lijepa./… u jad i bijedu i kreditni rejting doveli do razine smeća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate i vi opomenu isto tako. Javila se ponovno kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238, bit ću kratka da mi ne dajete dvije opomene. Kolegice Burić, DZS, hrana, kumulativno 42%, troškovi stanovanja 60% …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović./… energija 40%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu naravno i nemojte zloupotrjebljavati svi skupa Poslovnik. Idemo se vratiti na stanke. Kolega Živković vi ste se javili za stanku, da, da izvolite. A ko ima povredu, pardon. Nema, krivo je. Ne, ne. …/Upadica: Pavić, Pavić./… Pavić? Ne, odustaje, hvala. Izvolite kolega Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Tražim stanku od u trajanju od 10 minuta u ime kluba Možemo! zato jer eto da podsjetimo još jedanput da smo svjedoci Plenkovićeve inflacije. Inflacija koja je navodno već pobijeđena više puta koliko smo mogli čitati u medijima, međutim i dalje smo rekorderi u EU i inflacija je još uvijek ovdje, a sada će na tu inflaciju i još doći Netanyahuova inflacija dobrog partnera ove Vlade i dok se banke, veliki trgovački lanci i nekretninski špekulanti sve više bogate, građani ostaju na istoj razini, a neki su i još i siromašniji. Radnicima i umirovljenicima su hrana i stanovanje sve skuplji i skuplji. U isto vrijeme država i dalje daje enormna sredstva upravo tim bankama i špekulantima, a članovi vladajuće većine govore da treba ograničiti potrošnju građana jer ona doprinosi inflaciji i zato stavljamo zaključak uz ovu točku da se obveže Vlada da uvede porez na ekstra profit na dobit za vrijeme inflacije. Kolegice i kolege nemojte dopustiti da sav rast ide u džepove onih koji već imaju najviše. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa, evo tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a kako bi upozorili javnost na očajničke pokušaje stranke SDP-a koja se svela na frakciju sljedbe Možemo! kako bi razmečući se velikim i zvučnim i zastrašujućim frazama upravo obezvrijedili sve uspjehe naše Vlade i sad umjesto da pokažu svoju veličinu i čestitaju našoj Vladi i premijeru Plenkoviću što je u tako kratkom roku uspjela izvući hrvatski kreditni rejting iz smeća u kojeg su ga oni doveli, umjesto da budu ponosni šta je Hrvatska jedina zemlja u EU kojoj je uspjelo u samo 7 godina prijeći 6 stupnjeva rejtinga i pokazati se svijetu kao stabilno i sigurno okruženje za ulaganja. Ali ne, pod skutima sljedbe Možemo!, SDP očito više nema ni veličinu ali nema niti ponos. Hrvatska je Vlada u pogledu inflacije odabrala jedini mogući put kako bi zadržala razvojni zamah i očuvala socijalnu stabilnost i lako je ovdje iz pozicije oporbe salonski soliti pamet s kvazi ljevičarskim parolama, a o tome kakvi su na djelu, SDP nam je već pokazao u svome otužnome mandatu Vlade, a Možemo! zapravo koliko ne mogu te iste svoje ljevičarske, isprazne parole provesti u Zagrebu. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala svima. Ima li još zahtjeva za stankom? Nema. Onda ćemo nastaviti evo točno u 10,00 sati.

STANKA U 9,45 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,00 SATI.

Vidim da ste dobre volje pa pozivam sada poštovanu zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke Sandru Švaljek, da predstavi dvije polugodišnje informacije. Izvolite zamjenice guvernera.

Švaljek, Sandra
Poštovani gospodine predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici, cijenjene dame i gospodo sve vas srdačno pozdravljam.
U skladu sa zakonskom obvezom i današnjim dnevnim redom kratko ću predstaviti polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2024. i prvo polugodište 2025. godine, no prije nego što nas sve zajedno podsjetim na tu nedavno prošlost, osvrnula bi se na trenutačna cjenovna kretanja kao i na globalno najaktualniju temu, novi sukob na Bliskom istoku te njegov mogući utjecaj na cjenovna kretanja. Vjerujem da su ta pitanja od velikog interesa za vas cijenjene saborske zastupnice i zastupnike kao i za sve hrvatske građane. Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena ubrzala se u veljači 2026. godine na 3,9% u odnosu na 3,6% u siječnju. Temeljna inflacija očuvala se, održala se na 3,9%. Istodobno se inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena ubrzala na 3,8% sa 3,4% u siječnju. U euro području je ukupna inflacija u veljači iznosila je 1,9% u odnosu na 1,7% u siječnju i stoga je razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja blago se povećala sa dva postotna boda, sa 1,9 na 2 postotna boda.
Ubrzavanje ukupne inflacije u veljači odražava ponovni rast cijena hrane osobito neprerađene hrane, te rast cijene energije povezan sa višim cijenama nafte i nepovoljnim baznim učincima, odnosno isključivanjem niske promjene cijene energije u veljači 2025. iz izračuna godišnje inflacije. Istodobno inflacija cijena industrijskih proizvoda ostala je vrlo niska, inflacija cijena usluga visoka pod utjecajem snažnog rasta plaća, solidne domaće potražnje i rasta pojedinih cijena administrativnih usluga.
Usluge su i nadalje imale najveći pojedinačni doprinos u ukupnoj inflaciji. Istaknula sam inflacijski diferencijal, znači razliku između inflacije u Hrvatskoj, prosjeka euro područja i vidjeli smo da i ovaj zadnji podatak o inflaciji pokazuju da je stopa inflacije u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne stope inflacije u euro području. Smatramo da je to pitanje nužno detaljno proučiti, objasniti. Osim toga ovoj polugodišnjoj informaciji za prvo polugodište 2025. toj smo temi posvetili i posebni okvir.
Iako je pozitivan inflacijski diferencijal osobito došao do izražaja u zadnje vrijeme osobito nakon polovine 2022. godine važno je uočiti da on ima trajan karakter. U jednom dugom razdoblju prije ove zadnje inflacijske epizode, dakle u razdoblju od 1999. do 2019. inflacija je u Hrvatskoj bila viša od prosječne inflacije euro područja za prosječno 0,6 postotnih bodova. Znači to je ta razlika koju vučemo već vrlo dugo. I treba naglasiti da Hrvatska u tom pogledu, znači u smislu tog inflacijskog diferencijala u odnosu na prosjek euro područja nije bila iznimka i druge post tranzicijske zemlje su u tom razdoblju imale viši inflacijski diferencijal i on se zapravo smatra posljedicom realne konvergencije, odnosno postupnog približavanja dohotka po stanovniku tih zemalja prosjeku Unije koji neizbježno prati i veći rast cijena nego u prosjeku Unije.
Sad bih se vratila na ovo razdoblje od 2020. na ovamo i tu primjećujemo da je razlika između stope inflacije u Hrvatskoj i prosječne stope inflacije u euro području porasla na prosječno 1 i pol postotni bod i to se više ne može tumačiti isključivo kao posljedica uobičajenih učinaka realne konvergencije.
Naime uz to strukturno obilježje kao što je realna konvergencija u tom je razdoblju razlika u inflaciji slijedila i iz cikličkih okolnosti koje su rezultirale znatno snažnijom domaćom potražnjom i gospodarskim rastom nego u euro području. Samo u ovom razdoblju od post pandemijske 2021. do 2025. kumulativni rast u Hrvatskoj realno je iznosio oko 34%.
U isto to vrijeme rast u euro području iznosio je svega 13,2%. To je velika razlika. Ovaj rast u Hrvatskoj bio je potaknut priljevom sredstava iz EU fondova, visokom inozemnom potražnjom za turističkim uslugama nakon pandemije i optimizmom koji je kod poduzetnika, koji se kod poduzetnika temeljio na prilikama koje donosi ulazak u euro područje i Schengenski prostor, a kod građana na visokoj potražnji za radom koja je smanjila rizik od nezaposlenosti.
Jaka gospodarska aktivnost povećala je zaposlenost, ali i ubrzala rast realnih plaća što je bilo neminovno u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i vrlo niske nezaposlenosti. Porast zaposlenosti i realnih plaća dali su dodatni zamah osobnoj potrošnji, a snažna domaća potražnja kojoj je doprinijela i poticajna fiskalna politika olakšala je prijenos viših troškova na cijene.
Naše projekcije pokazuju da bi se inflacijski diferencijal trebao postupno smanjivati ili vratiti na razinu blizu njihovog dugoročnog prosjeka. S obzirom na to da je eskalacija sukoba na Bliskom Istoku danas najznačajnija svjetska tema sa znatnim utjecajem i na svjetsko gospodarstvo i naravno na gospodarstvo europodručja i hrvatsko gospodarstvo dopustite da vam skrenem pozornost na mogući utjecaj tog sukoba na kretanje odnosno rast cijena.
Vidjeli smo da je američko-izraelski napad na Iran izazvao nagli skok cijena nafte i plina u prvom redu radi blokade Hormuškog tjesnaca kojim prolazi četvrtina pomorskog prijevoza nafte i petina svjetske trgovine ukapljenog naftnog plina, ali i zbog napada na postrojenja za proizvodnju i skladištenje ovih energenata na području od Perzijskog zaljeva.
Evo najrecentnija kretanja jučer i danas, znači najrecentnija kretanja cijena nafte i plina upravo su pod utjecajem tog uništavanja energetske infrastrukture, znači infrastrukture za proizvodnju i skladištenje nafte i plina na području Perzijskog zaljeva.
Daljnje kretanje cijena energenata izrazito je neizvjesno i ovisno o trajanju i raširenosti ovog sukoba. Povišena razina cijena nafte i plina, te rizik od njihova daljnjeg porasta, kao i rasta cijena nekih drugih sirovina kao što su sumpor, urea, etanol, aluminij izaziva zabrinutost u pogledu mogućeg utjecaja na opći rast cijena, te bojazan da bi se mogao ponoviti scenarij poput onog uzrokovanog napadom Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Primijetili ste da sam osim nafte i plina spomenula i neke druge sirovine sumpor, ureu itd. Iz vrlo konkretnog razloga, naime to su inputi za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, odnosno za poljoprivredu i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, a znamo ako se poveća cijena inputa u poljoprivrednu proizvodnju da se to direktno reflektira na cijene hrane, a onda i na razinu cijena općenito.
No, ono što treba naglasiti kada uspoređujemo trenutačnu situaciju sa onom 2022., znači situacija napada Rusije na Ukrajinu je da je rast cijene energenata zasada manji nego tada a europodručje je razmjerno otpornije kako zbog toga jer je deverzificiralo energetske izvore tako i zbog niže energetske intenzivnosti gospodarstva. Naime, isti je bruto domaći proizvod ili nešto viši bruto domaći proizvod proizvodi se uz potrošnju manje energije nego tada 2022. godine. Osim toga danas je inflacija niža nego u tom trenutku 2022. godine odnosno ona se danas približila željenoj razini od oko 2%.
Bitna je razlika i u tome što su u vrijeme napada Rusije na Ukrajinu osim energetskog šoka bili prisutni neki drugi efekti, prije svega efekt one zaostale nerealizirane potrošnje iz razdoblja pandemije i zategnutiji uvjeti na tržištu rada. Tada je sve pogodovalo rastu inflacije a danas takvi uvjeti ne postoje. Osim toga dogodila se jedna bitna razlika u međuvremenu Europska središnja banka pomno je razmatrala upravo ovakav scenarij kakav se trenutačno događa i ugradila ga u reviziju svoje Strategije monetarne politike svjesna toga da bi strukturne promjene u globalnom okruženju prije svega gospoda… geopolitičke napetosti i fragmentacija globalne trgovine i proizvodnje ali isto tako i daljnja digitalizacija potaknuta razvojem tehnologije i umjetne inteligencije ali i klimatske i demografske promjene sve te strukturne promjene mogle bi sve češće dovoditi do poremećaja na strani ponude i povećavati i neizvjesnosti i volatilnost inflacije.
Stoga novi ratni sukob na Bliskom Istoku iako je iznenadan za eurosustav nije potpuno neočekivan i Europska središnja banka dočekala ga je spremna efikasna odgovoriti ako se pokaže nužnim. Za one koje interesira ova revizija Strategije monetarne politike je dostupna na web stranici Europske središnje banke dio i na hrvatskom tako da se to može dodatno pogledati.
E sad ono što je bitno za ovaj trenutak, naime krajem ovog tjedna mi ćemo objaviti najnovije projekcije i one će ovaj puta uvažiti i rat na Bliskom Istoku. Zbog iznimnih neizvjesnosti koje taj rat donosi u pogledu makroekonomskih izgleda te ćemo projekcije odnosno već ih radimo, napravit ćemo ih u više scenarija. U osnovnom koji pretpostavlja da će sukob relativno kratko trajati i da će se cijene energenata potom vratiti na predratne putanje sukladno tržišnim očekivanjima, ali i u nekoliko alternativnih scenarija koje, koji se razliku o ovisnosti, o pretpostavkama, o trajanju i o raširenosti sukoba na Bliskom Istoku.
Također ti će se scenariji razlikovati i u pogledu pretpostavke o snazi prelijevanja energetskog šoka na gospodarstvo. Ovakav naš pristup projekcijama u sadašnjoj situaciji je nužan jer je nemoguće pretpostaviti, predvidjeti daljnji tijek rata na Bliskom Istoku, međutim mi imamo vrlo solidne prognostičke alate koji nam omogućavaju da ocijenimo kakva bi bila inflacija u različitim zamislivim budućnostima. Projekcije se još uvijek dovršavaju i neću ulaziti u njihove detalje, no vrlo je vidljivo da očekujemo da će rast cijene energenata i povećana neizvjesnost i u osnovnom scenariju negativno djelovati na domaću potražnju i rezultirati višom razinom inflacije nego što smo to ranije očekivali.
U naredne dvije godine rast bi u prosjeku mogao iznositi oko 2,5%, a što se tiče inflacije za nju smo ranije očekivali da će ove godine, da će se spustiti na 3,5%, međutim sada ocjenjujemo i u ovom osnovnom scenariju da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje, dakle negdje u razini 4,5% godišnje ili nešto više.
S obzirom na snagu utjecaja cijene energenata na ukupno kretanje cijena naše projekcije ažurirat ćemo novim raspoloživim informacijama ne isključujući mogućnost da inflacija bude i viša. Naravno postavlja se pitanje reakcije monetarne politike, reakcije Europske središnje banke na takvo kretanje cijena.
Kao što znamo Upravno vijeće Europske središnje banke donosi odluke s ciljem da se inflacija postupno i postojano stabilizira na ciljnoj razini od 2% u srednjem roku. Pritom je važno naglasiti da orijentacija monetarne politike na srednji rok dopušta neizbježna kratkoročna odstupanja inflacije od ciljane razine, ali i da je definicija srednjeg roka fleksibilna jer odgovarajuća reakcija monetarne politike na odstupanje inflacije od cilja ovisi o uzrocima inflacije te o veličini i dugotrajnosti tog odstupanja.
Ovdje bi se kratko zadržala na uzrocima inflacije kao odrednici reakcije monetarne politike. Kao što znamo inflacija može nastati kao posljedica pritisaka na strani potražnje kao i šokova na strani ponude. Šokovi na strani ponude mogu biti pozitivni. Takav šok npr. može biti porast produktivnosti zbog primjene tehnologije umjetne inteligencije, a šokovi mogu biti i negativni kao što je npr. trenutačna eskalacija sukoba koja je utjecala na tržište energenata i na transportne pravce.
Šokovi ponude, šokove ponude kakvi su danas postali sve češći i intenzivniji karakterizira velika neizvjesnost u pogledu njihova trajanja te snage utjecaja na cijene i plaće. Monetarna politika postiže rezultate s razmjerno velikim vremenskim odmakom te se može dogoditi da njezini efekti nastupi, nastupe tek onda kad šok ponude već nestane sam od sebe. Osim toga, negativni šokovi ponude usporavaju gospodarsku aktivnost stoga je opravdano da središnje banke na takve šokove ne reagiraju kako ne bi nepotrebno žrtvovale gospodarski rast i zaposlenost, no to ne znači da ih središnje banke mogu ignorirati, naprotiv šokovi na strani ponude zahtijevaju njihovu izrazitu budnost i snažnu reakciju ako se pojave naznake da bi se zbog veličine ili trajanja šoka, mogla pojačati inflacijska očekivanja što može dovesti do dugotrajno povišene inflacije. Kao što znamo trenutno je inflacija u euro području blizu ciljane razine no rizici su povećani prije svega zbog neizvjesnosti koja izvire iz globalnog trgovinskog okružja i geopolitičkih napetosti. U takvim uvjetima, odluke o primjerenoj razini kamatnih stopa na svakom će se sastanku Upravnog vijeća Europske središnje banke i dalje zasnivati na pristiglim podacima pri čemu se upravno vijeće ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene ključnih kamatnih stopa. To se obično zove data depandent and meeting by meeting pristup. Međutim stanje se pozorno prati i upravno vijeće je odlučno spriječiti da se inflacija ukorijeni u srednjem roku, a to je upravo onaj rok u kojem monetarna politika može djelovati. Upravo vijeće Europske središnje banke upravo danas održava svoj sastanak o monetarnoj politici i to je razlog zbog kojeg guverner danas nije ovdje. Situacija nije jednostavna, bilo je vrlo važno da bude u Frankfurtu kad se donosi ova odluka. Tijekom dana, mi ćemo vrlo vjerojatno dok sjedimo ovdje i saznati novu odluku o visini kamatnih stopa. Ovdje ću samo podsjetiti da je na prethodnom sastanku odluka bila da se ključne kamatne stope ne mijenjaju jer je tada bilo naglašeno da se očekuje stabiliziranje inflacije u euro području na ciljnoj razini od 2% u srednjem roku te da je gospodarstvo euro područja otporno usprkos nepovoljnom globalnom okruženju. Situacija se bitno ipak promijenila u zadnjih tri tjedna.
Poštovane zastupnice i zastupnici, vratimo se sada ipak podacima i analizi razdoblja druge polovice 2024. i prvog polugodišta 2025. godine. Kao što znamo hrvatsko je gospodarstvo u 2024. zabilježilo snažan rast realnog bruto domaćeg proizvoda, takva kretanja nastavila su se i u prvoj polovini 2025. iako uz blago usporavanje. Rast je bio poduprt domaćom potražnjom, osobito osobnom potrošnjom koja je početkom 2025. kratkotrajno oslabila, među ostalima i zbog onog sjećate se bojkota maloprodajnih lanaca ali se tijekom tromjesečja oporavila. Takva kretanja održavala su i nadalje dinamično tržište rada tek s postupnim smanjenjem potražnje. No i u prvoj polovini 2025. zaposlenost je rasla, a nezaposlenost se nastavila smanjivati te je administrativna stopa nezaposlenosti do lipnja došla na 4,5%. Rast plaća ostao je visok ali je na godišnjoj razini postupno usporavao zbog baznih učinaka odnosno zbog toga jer su iz izračuna te godišnje stope ispadale, ispadao je snažan rast plaća u javnom sektoru u travnju 2024.
U drugom tromjesečnu 2025. rast plaća bio je djelomično pojačan jednokratnim isplatama u pojedinim djelatnostima. Inflacija je u euro području znatno usporila te je u lipnju 2025. dosegla ciljanu razinu od 2% i u takvom okruženju upravno vijeće je nastavilo postupno ublažavati restriktivnost monetarne politike pa su tijekom prve polovice 2025. ključne kamatne stope nastavile padati, a do lipnja 2025., ključna stopa na novčani depozit kreditnih institucija kod središnje banke spuštena je na 2%. Uvjeti i financiranje u Hrvatskoj su se u prvoj polovini 2025. nastavili poboljšavati. Kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu su se smanjivale, a osobito je bio vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite. Takvo kretanje kamatnih stopa uzrokovalo je snažno ubrzavanje odobravanja kredita stanovništvu i poduzećima 2025. godine, a istodobno su se smanjile kamatne stope na oročene depozite, a u strukturi depozita nastavilo se jačanje prekonoćnih depozita u odnosu na oročene. U odnosima s inozemstvom istodobno su se očitovali učinci snažne domaće potražnje i pogoršanja konkurentnosti, višak na računu usluga se smanjio jer je izvoz usluga rastao skromnije dok je izvoz usluga, dok je uvoz usluga pojačao ponajprije zbog turističke potrošnje naših rezidenata u inozemstvu. Posljedično saldo tekućeg i kapitalnog računa u prvom polugodištu 2025. prešao je u manjak, a neto priljevi iz fondova EU bili su niži nego ranije s obzirom na završetak korištenja sredstava iz prethodno financijske perspektive i pojedinih izvanrednih programa.
I sada ću se još osvrnuti na našu mjeru makro bonitetne politike, ona je dosta obilježila prethodnu godinu i ovdje ću dati informaciju o prvim rezultatima te mjere. Ona je bila razrađena tijekom razdoblja na koje se odnosi ova polugodišnja informacija za prvo polugodište 2025., a mjere su stupile na snagu u srpnju 2025. Ove mjere usmjerene na ograničavanje kriterija kreditiranja potrošača uvedene su kao preventivan makrobonitetni alat radi ublažavanja rizika, prekomjernog zaduživanja stanovništva odnosno mogućeg značajnog pogoršanja osobnih financija naših građana ali i radi cjelokupne financijske stabilnosti. Prvi učinci upućuju na to da su mjere u početnim mjesecima postigle očekivani učinak te da su s obzirom da su tako bile i dizajnirane, osobito velik utjecaj imale na usporavanje onog gotovinskog nestambenog kreditiranja, dok su kod stambenih kredita zaustavili tendenciju produžavanja ročnosti kredita. Kod obje vrste potrošačkih kredita, smanjena je rizičnog novog zaduživanja. Utjecaj ovih mjera makrobonitetne politike se kontinuirano prati i one će se po potrebi prilagođavati. Tijekom prošle godine uredili smo područje bankarskih naknada i zajedno sa Vladom uveli besplatni osnovni račun, sjećate se od 1. siječnja 2026., potrošačima je omogućeno i ugovaranje paketa besplatnih usluga vezano uz račun za redovna primanja. Glavni motiv ovakve zakonske izmjene bio je zaštita potrošača i jačanje financijske uključenosti, odnosno osiguranja dostupnosti osnovnih platnih usluga bez naknade. Naši zadnji podaci o otvaranju ovih besplatnih računa tzv. odnose se na kraj veljače ove godine i oni pokazuju da je do veljače otvoreno preko 10 tisuća osnovnih računa te je gotovo 100 tisuća računa s paketom besplatnih usluga.
Osim toga ako se vratimo u razdoblje prije godinu dana banke su tada koristile vrlo složene i potrošačima teško razumljive cjenike koji su s obzirom da su bili tako kompleksni otežavali usporedbu visine bankovnih naknada za usluge za potrošače.
Standardizacijom i povećanjem transparentnosti obračuna naknada povećana je konkurencija među bankama, a potrošačima olakšana odluka pri odabiru bankarskih proizvoda. Podsjećam obvezni minimalni paket usluga koji se smatra osnovnim računom uključuje i otvaranje i vođenja računa, debitnu karticu, uplatu i podizanje gotovine, standardne platne transakcije te osnovne on line i mobilne bankarske usluge.
I na kraju dopustite mi još par riječi o digitalnom euru to je tema koju ste vi i kao zastupnička javnost, a i široka javnost u zadnje vrijeme pokazali prilično veliki interes. Europska središnja banka motivirana je za građane europodručja osigurati digitalnu opciju za plaćanja javnim novcem, dakle ne privatnim novcem javnim novcem znači središnje bankarskim i time smanjiti ovisnost europodručja o ne europskim pružateljima platnih usluga. Od 21 članice europodručja samo sedam ima vlastita domaća platna rješenja za obavljanje kreditnih transfera, a i tih sedam zemalja koji imaju domaće usluge za pružanje za plaćanje odnosi se samo na unutar granična plaćanja, a ne na plaćanja unutar europodručja. Znači ako se radi o takvim plaćanjima ona se uvijek nadovezuju, spajaju sa uslugama ne europskim pružateljima platnih usluga.
Digitalni euro zamišljen je kao spoj najboljega od oba svijeta on će imati poželjna svojstva gotovine prije svega dostupnost svima i univerzalnu prihvaćenost diljem europodručja, a osim toga bit će praktičan kao i ostali digitalni platni instrumenti, znači bilo fizičke kartice ili kartice spremljene na digitalne novčanike u našim mobilnim uređajima. Međutim, digitalni euro će biti i još praktičniji od platnih kartica jer će se njime moći plaćati posvuda i na prodajnim mjestima i on line i to kako unutar zemlje tako i prekogranično, a moći će se plaćati i off line, znači bez interneta i bez struje bilo na prodajnim mjestima bilo među osobama PIR/PIR-o koristit će ono NFC tehnologiju za plaćanja znači da kao i u avionu.
Korištenje digitalnog eura bit će besplatno za građane, a potencijalno bi moglo doći do snižavanja cijena budući da će za trgovce biti jeftinije od postojećih privatnih digitalnih rješenja, a s obzirom da će infrastruktura digitalnog eura biti standardizirana i imati otvoreni pristup, poticat će i inovacije FINTEX sektora dajući mu mogućnost da na digitalni euro nadogradi dodatne funkcionalnosti.
Što se tiče trenutka sada u razvoj digitalnog eura vi znate da je projekt razvoja digitalnog eura započeo već prije šest godina 2020.g., on je sad već daleko napredovao u razvoju. Ono što je bitan korak je prihvaćanje jednog zakonskog paketa koji prati digitalni euro u Europskom parlamentu, a ako se taj paket usvoji ove godine kao što je to i planirano, digitalnim eurom bi mogli početi plaćati 2029.g. najkasnije.
Bitno je istaknuti da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, on nije zamijenjen kao zamjena nego kao nadopuna gotovini i osim toga gotovina će se dodatno štititi novom uredbom EU kojoj je svrha ojačati statut gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja u čitavom europodručju. U prilog očuvanju i jačanju gotovine kao sredstva plaćanja govori i činjenica da je trenutačno u tijeku i redizajn novčanice znači gotovine europodručja.
Ovime bih završila osvrt na financijsko stanje stupanja ostvarivanja stabilnosti cijena i provedbu monetarne politike za drugo polugodište 2024. i prvo polugodište 2025.g. odnosno na recentnu situaciju u pogledu inflacije geopolitičkih prilika te na druge aktivnosti HNB-a. Zahvaljujem vam se na pozornosti i otvorena sam za sva vaša pitanja. Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala zamjenici guvernera HNB-a. Sada ćemo prijeći na replike, imamo ukupno 34 replike, dobro 33 jedna osoba je odustala pa krećemo prva na redu poštovana kolegica Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani g. predsjedniče, poštovana gospođo Švaljek zamjenice guvernera. Ja bih vas zamolila ako mi možete razjasniti neke teze, upravo za ovom govornicom u listopadu prošle godine za kojim ste vi sada govorili predsjednik HDZ-ove vlade i premijer Andrej Plenković rekao je da u Hrvatskoj imamo dva problema, inflaciju priuštivog stanovanja i da glavni krivac za tako visoku stopu inflacije je HNB odnosno kreator monetarne politike koja po tom pitanju nije napravila gotovo ništa. Da li onda možete mi razjasnit kako je sad aktualni guverner nagrađen mjestom u Europskoj središnjoj banci?
Također tadašnji ministar financija Primorac rekao je da HNB se trebao aktivnije uključiti u suzbijanje inflacije jer da monetarne vlasti nisu reagirale dovoljno snažno unatoč dugotrajno povišenom rastu cijena. I da vas pitam nešto što me jako zanima kako je moguće da Vlada ima jedne projekcije rasta i stope inflacije, a HNB …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… u svojim makroekonomskim projekcijama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… potpuno drugačije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepa.
Dakle, mogu samo reći da je Hrvatska narodna banka djelovala svim instrumentima koji su joj stajali na raspolaganju. Sjećate se od kad smo ušli u euro područje, znači 2023., 2024., 2025. godina u prvo vrijeme su kamatne stope, ključne kamatne stope Europske središnje banke rasle. U tim odlukama o podizanju ključnih kamatnih stopa, a to je glavni alat monetarne politike za suzbijanje inflacije sudjelovali smo i mi, odnosno guverner Vujčić. Dakle, mi smo time iscrpili svoje mogućnosti da djelujemo na inflaciju.
A što se tiče projekcije rasta inflacije da svatko ih radi za sebe. Vrlo često su te projekcije slične jer se temelje na sličnim pretpostavkama i sličnim ulaznim podacima. Međutim, one nikad nisu iste i ne vidim razloga zašto bi bile iste. Svatko radi svoje projekcije. U nekim zemljama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam. Hvala vam./…
… takve projekcije rade specijalizirane institucije to je isto jedna mogućnost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zamjenice guvernera vrijeme je isteklo, molim vas držimo se vremena.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovana zamjenice guvernera.
Pa meni je razumljivo da je SDP koji je u svom mandatu smanjio prava radnika, koji je zaledio mirovine na četiri godine i koji je uništio 55 000 radnih mjesta da je njima isto kreditni rejting „smeće“ ili najviši kreditni rejting Hrvatske u povijesti investicijska razina A.
Međutim, radi interesa javnosti ovdje sada imate priliku da objasnite i nama jer ste struka da li je to isto kada je kreditni rejting „smeće“ ili kada je investicijska razina ili to znači da se država, gospodarstvo, poduzetništvo, građani mogu zaduživati po nižim kamatama ili da li to znači da će biti više sredstava za vrtiće, za škole, za obrazovanje, za zdravstvo, za policiju, za vojsku i da li to znači više privlačenje investicija i stabilno gospodarstvo? Objasnite nam.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Kreditni rejting je ja bih rekla priznanje za djelovanje u prethodnom razdoblju, znači najčešće tržišta prate to gospodarsko stanje, ravnoteže, makroekonomske ravnoteže, kvalitetu institucija i one sve te informacije ugrađuju u kamatne stope, u tržišne kamatne stope, a najčešće kreditni rejting dolazi naknadno kao potvrda onoga što su tržišta već prepoznala. I upravo zato smo uključili u jednu od ovih polugodišnjih informacija i okvir koji pokazuje da su tržišta prepoznala prije rejting agencija već efekte ulaska Hrvatske u euro području i tada su se smanjili spredovi na hrvatske državne obveznice.
Dakle, kreditni rejting je u svakom slučaju priznanje, međutim on također najčešće dolazi nakon što se već nešto odradilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Idemo dalje.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Zamjenice guvernera rekordna inflacija, cijene najveće u EU, najveće dobiti imaju strane banke i strani trgovački lanci, strani teleoperateri i strane energetske kompanije kojima hrvatska Vlada i vi pogodujete.
Šta ste napravili uvođenjem eura da je sad 100 eura u vrijednosti sto kuna? Hrvatsku državu ste obezglavili jer ste monetarni suverenitet prebacili da drugi upravljaju monetarnom politikom Hrvatske. I sad se pozivate na agresiju Amerike na Iran Izraela kao da tu …/Govornik se ne razumije./… pa nije bila agresija prije dva mjeseca? Vi ste izdali nacionalne interese i pitam vas kako sljubljuje hranu kuhar oborite ribe i vina koji ste raspisao guverner natječaj …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… koji je nagrađen za sve štete hrvatskom narodu koji je Hrvatska narodna banka napravila?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala lijepa.
U Hrvatskoj inflacija je nešto viša nego u prosjeku euro područja, no ona nije rekordna i nije najviša niti u euro području, a zasigurno ne u EU. Ima zemalja sa znatno višim stopama inflacije. Što se tiče monetarnog suvereniteta mi sudjelujemo u formuliranju monetarne politike Europske središnje banke, dakle mi nismo puki promatrač i definitivno odluke o monetarnoj politici ne donosi netko drugi umjesto nas. Dapače, naš glas danas vrijedi i daleko više nego što je naš udio u stanovništvu ili bruto domaćem proizvodu tog europodručja jer naš glas je jednak glasu Francuske, Njemačke ili bilo koje druge razvijene i velike zemlje europodručja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, izvolite kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. lažete hrvatski narod. Hrvatska više nema monetarni suverenitet. Ukinuli ste kunu za koju smo se borili koja je bila valuta standardna. Pitao sam vas jedno pitanje da odgovorite, ništa niste radili u nacionalnom interesu.
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj!/…
Prije svega zaštitimo našu gotovinu, pozivam …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…

Bulj, Miro (MOST)
Dozvolite da završim!
…/Upadica predsjednik: Ne, ne, ne. Pa nije to povreda Poslovnika. To je replika./…
Zato šta je lagala da imamo monetarni suverenitet. Ukinuli smo kunu …
…/Upadica predsjednik: Kolega hajde nemojte, kolega Bulj sjednite! Nemojte da vam dajem dvije opomene. Dobivate jednu opomenu./…
Pa dozvolite da završim! Zašto ne dozvolite?
…/Upadica predsjednik: Zato što ne koristite povredu Poslovnika nego replicirate. To nema veze sa povredom Poslovnika./…
Članak 238. Guvernerica je, viceguvernerica …
…/Upadica predsjednik: Izvolite se sjesti jer ću vam dati još opomena kolega Bulj. Izvolite sjesti!/…
… tvrdila je da nije monetarni suverenitet …
…/Upadica predsjednik: Možete se sjesti ili ću vam dati drugu opomenu još?/…
Da ja sjednem? Pa dozvolite da završim tih 30 sekundi.
…/Upadica predsjednik: Izvolite sjesti!/…
Uveli ste diktaturu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da, da, diktatura. Nije vam diktatura kad se poštuju pravila. Diktatura je kad se ne poštuju pravila i kada nasilnik preuzme vlast iznad pravila koja postoje.
…/Upadica Bulj: U ovom slučaju ste isključivo vi nasilnik./…
Kolega Bulj dobivate sada još …
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…
… dobivate još jednu opomenu. To vam je druga po redu. Još ako nastavite …
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…

Bulj, Miro (MOST)
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…
… dobit ćete treću, isključit ću vas iz rasprave.
…/Upadica Bulj: Zato vratimo kunu i zaštitimo gotovinu./…
Još jednom ovo napravite isključit ću vas iz rasprave.
Izvolite kolegice …
…/Upadica Bulj: Ja ne znam šta ste vi sebi uzeli za pravo?/…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate treću opomenu, više ne možete sudjelovati u raspravi.
Izvolite kolegice Baričević.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica Bulj: Ne može zastupnik završiti 30 sekundi koje mu Poslovnik daje./…
Kolega Bulj, morat ću vas isključiti danas iz …
…/Upadica Bulj: Vi isključivo imate diktatorske manire. Da li vam je to od Karamarka, Sanadera, Plenkovića? Sad ne znam od koga je!/…
Izvolite sada, isključujem vam danas iz rasprave na današnji dan.

Bulj, Miro (MOST)
…/Upadica Bulj: Hrvatska narodna banke je sve osim narodne banke hrvatske!/…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada vam dajem i onu petu kaznu, a to je da ne možete sudjelovati niti sutra u raspravi tako da vas molim da napustite Sabornicu.
…/Upadica Bulj: Isključite me sve 4 godine. Vi ste svakako faraon!/…
Kolega Bulj napustite sabornicu danas i sutra.
…/Upadica Bulj: Vi niste dozvolili 30 sekundi jednom zastupniku da …/…
Sada dajem stanku u trajanju od pet minuta i molim vas da napustite …
…/Upadica Bulj: Jer sam rekao istinu da viceguvernerica laže da …/Govornik isključen, ne čuje se./…

STANKA U 10,42 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,45 SATI

Poštovane zastupnice i zastupnici molim vas da zauzmete ponovo svoja mjesta.
Nastavljamo sa radom.
Sada je na redu poštovana kolegica Baričević sa replikom, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena zamjenice guvernera gospođo Švaljek.
Evo inflacija je zaista izazov sa kojim se Vlada odgovorno suočava i to mjerama za razliku od oporbe koja nije napravila ništa i kad je mogla, a kamoli sad da javno prikaže ikoga osim Vlade, pa onda treba stvarno podsjetiti koliko Vlada štiti standard građana i upravo zahvaljujući svim tim mjerama se inflacija i usporava.
I međutim, dok naša Vlada brine o očuvanju i socijalne kohezije trebali bi brinuti i gospodarski subjekti u ovim kriznim vremenima također o umjerenosti u svojoj politici cijena, pa vas ja molim da malo prokomentirate to.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepo.
Evo ako ste pratili u svom uvodnom izlaganju spomenula sam da najveći doprinos porastu cijena ima rast cijena, inflacija cijena usluga i tu znamo da se iza toga najviše skrivaju, dakle usluge u području turizma.
Mi smo u više navrata govorili o tome da Hrvatska zbog tog naglog rasta cijena u turizmu gubi svoju konkurentsku poziciju. Dakle, postaje nekonkurentna u odnosu na druge zemlje na Mediteranu i osim toga da je i u zadnje dvije godine smanjena potrošnja tijekom ljetnih mjeseci u turizmu upravo zbog toga jer su cijene bile previsoke. I to je još jedan apel da se razmisli o daljnjem formiranju cijena u području turizma, dakle ugostiteljskih usluga, usluga smještaja jer bi Hrvatska doista mogla izgubiti konkurentsku poziciju …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… što bi vrlo negativno utjecalo na gospodarstvo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovana zamjenice guvernera citiram mjera Plenkovića je iz 10. mjeseca prošle godine. Meni ova inflacija djeluje umjetno generirana i nepotrebna. Ne mogu se svi akteri ponašati što idu plaće više gore, to ćemo mi više gore s cijenama. Tu je cijela poanta.
Slažete li se sa premijerom da je inflacija umjetno generirana ili imate nešto drugačije tumačenje? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
U uvodnom govoru objasnila sam i uzroke inflacije i uzroke povišene inflacije u Hrvatskoj u odnosu na zemlje europodručja. Prije svega to je bila snažna domaća potražnja, dakle i osobna potrošnja i investicijska potrošnja i ona je imala svoje izvore. Dakle, govorim ne o ovom vremenu od 2021., dvadeset i druga godina znamo da je tada inflacija bila posljedica jednog ekstremnog šoka.
Međutim, ova dugotrajno povišena inflacija je bila uzrokovana zapravo povoljnim okolnostima, višim gospodarskim rastom, višom osobnom potrošnjom, višom zaposlenošću, rastom plaća nego u zemljama euro područja.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovana gospođo Švaljek sa svim suradnicima.
U izvješću, odnosno u izvješćima vi navodite snažan gospodarski rast, snažno tržište rada, rast plaća, rast zaposlenosti, rekordni rast kreditnog rejtinga zbog čega je SDP iznimno frustriran i nesretan i nariču nad svim hrvatskim uspjesima.
Ja vas želim pitati gdje bi Hrvatska danas bila prije svega gospodarski, ali i socijalno da Vlada premijera Plenkovića nije donosila pakete mjera, odnosno intervenirala i pomagala kako hrvatskom gospodarstvu tako i građanima sa više od 8 i pol milijardi eura. Gdje bismo danas bili gospodarski?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala lijepo.
Ja ću se dopustite mi osvrnuti na jednu mjeru, a njome smo se više bavili. To je mjera ograničenja cijena određenih proizvoda. To je bila jedna mjera iz paketa, vladinih mjera, anti inflacijskih mjera zapravo i naša je ocjena da je ta mjera da je imala određenog utjecaja na inflaciju, ne znatan, ali određeni utjecaj. Međutim, ono što je ovdje bitno naglasiti je da je ta mjera u svakom slučaju zasigurno imala pozitivan socijalni efekt i ona je omogućila da određeni proizvodi koji su nužni za egzistenciju budu barem dostupni, dakle da, da barem jedan proizvod iz određene kategorije bude dostupan i onima koji su u najnepovoljnijoj poziciji i koje je možda inflacija najviše pogodila.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovana viceguvernerka sa svim vašim suradnicima.
Dakle NPOO ustvari je osmišljen kao alat za duboke strukturne promjene koje su trebale što prije podignuti gospodarstvo i javnu upravu RH da bude učinkovitija s obzirom na krizu koja je bila, pandemijsku krizu odnosno krizu rata Ukrajine i Rusije i osnažiti gospodarstvo vezano za buduće nadolazeće krize kako bi imali jače, modernije, otpornije i gospodarstvo i javnu upravu. Sada nam prolazi to razdoblje od tih 5.g. NPOO-a, da li mi imamo jače i destrukturirano gospodarstvo, da li imamo bolju javnu i učinkovitiju javnu upravu, da li naši građani mogu očekivati da ćemo u ovu krizu koju ste de facto najavili, bila ona kraća ili duža, ulazimo spremniji nego što bimo bili bez tog NPOO-a…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i koliki će to dati rezultat?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam puno, vrlo ste lijepo istaknuli činjenicu da sredstva iz fondova EU da nisu namijenjena samo tome da se kratkotrajno potroše, pa onda to u tom trenutku diže BDP, nego su namijenjena tome da dižu potencijal rasta gospodarstva, da stvaraju mišiće za neko buduće vrijeme. Naravno, imali smo ovaj kratkoročni efekt tih, tih sredstava, međutim ono što vidimo u zadnje vrijeme je da jača produktivnost u onom dijelu gospodarstva koje može biti najzaslužnije za neki budući rast i razvoj, a to je područje ICT djelatnosti i prerađivačke industrije, dakle ne više samo i isključivo građevina nego upravo oni dijelovi gospodarstva koje mogu osigurati dugoročni rast i razvoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče HS.
Poštovana zamjenice guvernera, pa činjenica je da Vlada RH, da apsolutni prioritet Vlade RH je zaštita standarda građana, prvenstveno najugroženijih skupina, socijalno najugroženijih skupina poput umirovljenika i ostalih. Vlada je kroz svoje mjere zaštite, prije svega kroz reguliranje cijena energenata, ali i kroz reguliranje cijena najvažnijih životnih namirnica i ostalih proizvoda neophodnih, pokušava i čini sve da zaštiti odnosno spriječi rast inflacije. Kao što ste i sami rekli, najveći poticaj inflaciji su upravo rast cijena u prehrani i u uslugama. Često puta se radi o apsolutno neopravdanim povećanjima cijena pojedinih gospodarstvenika, trgovaca koji svojim neopravdanim povećanjima, svojom pohlepom, pokušavaju ostvariti svoju nekakvu dobit.
Što učiniti…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i kako spriječiti to da se ovo ne dešava?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepa.
Malo smo se tu ovaj domundžavali, pa nisam čula do kraja, ali u svakom slučaju dakle ova zaštita standarda građana je vrlo važna i ono što mi uvijek ističemo, inflacija je krajnje nepovoljna i najviše pogađa one koji su ionako bili u najlošijem položaju, međutim i, i zato je mjerama i prije svega mjerama Vlade jer Vlada tu ima efikasnije instrumente važno naciljati one koji su u najlošijoj poziciji. A što se tiče neopravdanog rasta koje, koji spominjete, ja mislim da ipak moramo i sami svako za sebe učiniti ono najviše što možemo i ako vidimo da je doista cijena pretjerana onda poslati signal onome ko je neopravdano digao tu cijenu. Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Koliko su efikasne mjere Vlade govori činjenica da su nam cijene hrane zamrznute, PDV na hranu i energiju snižen, 1450 inspekcijskih nadzora u '25., od kojih 75 pokazuje da nema povreda, okej 8 mjeseci nakon toga je glavni državni inspektor je uhićen, pa možemo mislit kakvi su nadzori provođeni, a eto inflacija hrane je dvostruko viša nego prosjek eurozone, a opća inflacija je kod nas uvijek nekako u vrhu u eurozoni. E sad vi kažete, eto mi smo pod Europskom centralnom bankom, mi nismo baš autonomni, a s druge strane pa jesu i ostale zemlje eurozone pod Europskom centralnom bankom, a njihova je inflacija daleko manja. Baš mi se taj vaš alibi ne čini uči… mislim učinkovitim u uvjeravanju da vi nemate ništa sa ovom inflacijom, a posebno mi se ne čini dovoljna vaša stidljiva retorika prema Vladi jer nije inflacija od jučer…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…ona je od '21.g. …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i trajna je.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Dakle kao i ostale članice europodručja mi dijelimo monetarnu politiku Europske središnje banke. Ona kao glavni alat ima ključne kamatne stope, znači 3 ključne kamatne stope, one se dižu kada se smatra da je inflacija u srednjem roku, da će premašiti cilj od 2%, a spuštaju kad se misli da je otprilike oko 2% ili niža. Dakle kao i druge zemlje i mi smo imali istu monetarnu politiku, provodili isto monetarnu politiku, međutim s obzirom da su razne okolnosti različite u zemljama europodručja, inflacija je heterogena, mi nismo cijelo vrijeme na vrhu, mi smo sad zemlja sa drugom najvećom stopom inflacije u europodručju. Recimo Rumunjska, zemlja koja nije u europodručju ima inflaciju 8% i to je isto činjenica na koju treba ukazati, znači samostalna monetarna politika, inflacija 8%.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče sabora.
Poštovana viceguvernerka, pa inflacija treba isto tako gledati u kontekstu i rasta.
Hrvatska ima 20 kvartala realnog rasta, ubrzalo je gospodarstvo, prošli kvartal je bilo 3,6% BDP-a, 3,2% 2025. i to je realan rast, dakle kad se oduzme inflacija. I pristup borbi protiv inflacije može imat dva pristupa, jedan koji ima Vlada, a taj je da je rast kontinuirano veći od inflacije i da brzim mjerama reagiramo prema onima najugroženijima i drugi pristup je restriktivna politika, smanjenje plaća, mirovina, zamrzavanje ekonomije, povišenje kamata. Kreditni rejting, sami ste rekli je omogućio, pohvala Vlada, a moje pitanje vama je porez na ekstra profit. Vidimo da je to glavna mjera oporbe, a ono koje je iskustvo do nas došlo da je ono povisilo i ubrzalo inflaciju jer se prenijelo na krajnje korisnike.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Imate li vi izračune koliko će biti tog efekta?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepa.
Što se tiče poreza na ekstra profit ja bi evo kolegi iz Ministarstva financija ostavila o pitanje. Mi se porezima ne bavimo odnosno bavimo se samo posredno kolko oni utječu na cijene, dakle to je jedna mogućnost. Mi smo imali nekih prijedloga drugih, neki su ovdje komentirali ove kamatne stope koje smo mi plaćali bankama u okviru provedbe naše zajedničke monetarne politike. Tu smo mi imali određene ideje, a to je da se i u području, europodručju poveća stopa minimalnih pričuva i da se ukine plaćanje minimalne pričuve bankama. U jednom dijelu smo uspjeli, u drugom dijelu nismo, dakle ukinuta je remuneracija minimalnih pričuva, ali nismo uspjeli uvjeriti druge središnje banke da treba dići stopu minimalne pričuve. To je jednostavno stvar konsenzusa unutar Upravnog vijeća ECB-a, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana guvernerko, zapamtio sam ovo kad ste rekli da je odraz, kreditni rejting odraz nečega što se radilo prije. Prema tome kolege kad vi govorite o smeću, smeće je za vrijeme naše Vlade bilo odraz onoga što je radila Sanaderova Vlada, a ovo kad ste se vi popravili to je odraz onoga što je radila naša Vlada. No, predsjednik, predsjednik HDZ-a je uvjeravao građane govoreći o euru i o inflaciji da će cijena kave, citiram, se povećati 2 lipe. Kava je tada bila 7 ili 8 kuna, danas je negdje oko, od 2 i po, od euro i po do 2 i po, a negdje i 3, međutim njegova opsesija kavama su ustvari tek sad izašla na vidjelo. Nekad si išo, popio kavu, uzeo žeton i platio, a danas ideš na kavu i postaneš žeton. Evo to je, to se promijenilo. Oćete preuzet aktivniju ulogu u borbi protiv inflacije kako vam je premijer rekao ili ćete i dalje spavat zimski san kako on kaže i ko je ustvari tu u pravi, vi ili on?
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bauk./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede Poslovnika, kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Ministre Bauk, ovo je bilo točno relevantno u vremenu tvog ministrovanja, bravo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Opomena naravno, bila je replika.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa povrijeđen je čl. 238., dakle omalovažavanje i vrijeđanje nas vladajućih ovdje zastupnika. Vi ste samo zavidni u oporbi i ostat ćete još dugo tako jer ste dokazani, dokazano bili nesposobni dok ste bili na vlasti, pa samo se sjetite zaustavili ste rast plaća, rast mirovina, izgubili 50 tisuća radnih mjesta, bacili Hrvatsku u kreditno smeće i rekordno se zadužili. To je vaša ostavština.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je opomena kolegice Baričević.
Kolega Šašlin izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedniče, čl. 238., obmanjivanje javnosti hrvatske. Pa zaista kolega Bauk ako nam profesori matematike ovako obučavaju djecu i uče djecu onda nije ni čudo što imamo ovoliku inflaciju.
…/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin…/…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala, povrijeđen je čl. 238..
Kolega Bauk, pa dugo treba da ovaj vama priznaju te uspjehe, ali kreditni rejting je krenuo rasti 2018. i 2019., to je bio rezultat rada prvih godina…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./…
…Andrejeve Vla… g. Plenkovića.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić dobivate opomenu, druga opomena.
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Gosp. predsjedniče, ne mogu se pozvat na čl. 238. jer me niste uvrijedili, vi ste mi ukazali čast što se na moju repliku 4 člana Kluba HDZ-a javilo na moju repliku. Ja vam na tome zahvaljujem, malo je vremena da vam svima pojedinačno odgovorim, ali ako se ikad bude radila HDZ-ova revolucionarna garda…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…vas 4 ste prvi kandidati i zahvaljivam vam na tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
Idemo dalje, sada se javio kolega Kukavica, izvolite. Pardon, pardon, imamo prije toga odgovor zamjenice guvernera, izvolite.

Švaljek, Sandra
Pitanje je bilo hoćemo li se aktivnije uključiti u antiinflacijsku politiku. Ja bih vas pozvala, nikad niste bili kod nas, barem se ja ne sjećam, kao klub zastupnika. Mi održavamo i redovne sastanke i možemo i puno detaljnije odgovoriti, no mi smo itekako uključeni u, dakle provedbu monetarne i u donošenje odluka monetarne politike i provedbu monetarne politike ECB-a i to je jedan zahtjevan posao koji se mi itekako angažirano bavimo, a za više detalja evo pozivam vas da nas posjetite, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Evo kolega Bauk, navodno su i kave besplatne, pa dobra prilika.
Kolega Kukavica izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gosp. predsjedniče.
Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, pa evo ja koristim priliku da vam zahvalim u ime Kluba DP-a na prezentaciji koju ste napravili u HNB-u o svim temama koje u biti su aktualne. U svom izlaganju nekoliko puta ste spomenuli hrvatsko gospodarstvo, pa evo dozvolite mi da i citiram ministra gospodarstva g. Šušnjara.
Puni kreditni rejting u koji smo zasluženo svrstani nije tek neka fus nota u ekonomskom smislu već činjenica od iznimnog značaja za svakoga tko živi i radi, ulaže ili otplaćuje kredit u Hrvatskoj. Bolji rejting znači povoljnije uvjete financiranja, povoljnije stambene kredite, bolje uvjete za investicije i lakše širenje poslovanja.
Možete li još nešto reći našim sugrađanima na ovu temu što znači i kako utječe bolji kreditni rejting na gospodarstvo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Rekla sam već, kreditni rejting mi shvaćamo kao potvrdu onoga što se dosada, dotada, do promijene na bolje kreditnog rejtinga radilo dobro, bilo u pogledu gospodarskog rasta, makroekonomske stabilnosti, pouzdanja u institucije ili bilo čega što utječe na kredibilitet neke zemlje. Ovo što imamo sada to je snažan gospodarski rast koji predviđamo i za ovu godinu, on može olakšati neku buduću krizu. I ja bih ovdje ponovila, mi se nalazimo u razdoblju čestih kriza, intenzivnih kriza i jedna takva je najvjerojatnije opet na pomolu zbog ovog sukoba na Bliskom Istoku, a puno je lakše kad krizu dočekate spremni i otporni, a mislim da je to trenutačno slučaj u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Ma hvala predsjedavajući.
Poštovana viceguvernerice, a slušajući vas i slušajući premijera nedavno, nekako sve te brojke i statistički podaci koje vi govorite, a onda s druge strane i kolege vladajući iz HS, pa ja imam osjećaj da je ovo jedna Hrvatska, a onda kad iziđemo negdje van il odemo u dućan da je to apsolutno nekakva drugačija Hrvatska koja apsolutno ne odgovara niti postocima koje kolege često puta ovdje iznose, a niti svemu onome što niti govori premijer jel evo igrom slučaja danas ovdje, ovdje vi. Jer ja ću vam postaviti jedno jednostavno logično pitanje. Odgovorite mi gdje je nestao taj postotak s kojim se vladajući hvale da su plaće, mirovine i sve ino rasli više nego što je rasla inflacija, gdje je nestao taj novac kad mi dođemo u dućan?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala lijepo.
Mi u HNB-u radimo gotovo sve isključivo na temelju brojki, na temelju analiza brojaka i na temelju našeg stručnog uvida. Ono što znamo da u ovoj zadnjoj inflacijskoj epizodi da je kumulativna inflacija, dakle negdje oko od sredine 2021. do danas iznosila otprilike 35%. Za razliku od toga, plaće su rasle u prosjeku preko 50%, znači 20%-tnih bodova više. Naravno da takva inflacija neke čini gubitnicima, neke dobitnicima, nisu sve plaće jednako rasle, ali ako se gleda u prosjeku onda su naše realne plaće rasle cijelo to vrijeme i danas su i u potpunosti nadomjestile ovaj rast cijena, pa i više od toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić povreda Poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Ma hvala predsjedavajući, rijetko koristim ovaj alat, ali čl. 238. jer je riječ o obmani. Znate zbog čega je riječ o obmani? A možete mi to odgovoriti i u slijedećem odgovoru, dakle pitat ću vas nešto…
…/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić, ali što je povreda, povreda Poslovnika?/…
Čl. 238. obmana, obmanjuje dakle viceguvernerica obmanjuje javnost.
…/Upadica predsjednik: Ali znadete i sami da to nije povreda Poslovnika./…
Reći ću vam evo u postotku, pa dajte dopustite mi, ima, dopustite mi da izgovorim…
…/Upadica predsjednik: Ne, ali…/…
… pa procijenite je li riječ o…
…/Upadica predsjednik: Ne, ali, ne ja kad procijenim da vi ne koristite…/…
…ali ne znate što ću reć.
…/Upadica predsjednik: Ali vi morate ić na povredu Poslovnika, ja vidim kud idete./…
Pa išao sam na povredu Poslovnika.
…/Upadica predsjednik: Ajde recite mi što je povrijeđeno?/…
Čl. 238., dakle stopa inflacije ova koju vi navodite…
…/Upadica predsjednik: To nije povreda Poslovnika kolega Kujundžić./…
…ona uključuje pad cijena televizora, opreme i sveg ostalog, daj mi iznesite…
…/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić, ajde…/…
…stopu inflacije vezanu za životne troškove, hranu i režije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…dobivate, dobivate opomenu. Nemojmo raditi cirkus, nemojte to raditi. Gledajte, morate shvatiti poziciju predsjedavajućega. Ako se počnemo rugati s Poslovnikom tada ne mogu normalno predsjedati, niti ja, niti moji kolege. Znači postoje alati koji možete intervenirati i replika i povreda Poslovnika i posebno naravno pojedinačne rasprave, rasprave u ime kluba, završne rasprave i iznijeti ovo s čime se ne slažete, ali ako ćete ovako koristiti povredu Poslovnika da biste replicirali onda ulazimo u stanje kaosa jer će to raditi svi zastupnici i ja ako to dozvolim onda ćemo imati 100 povreda Poslovnika koje će biti replike i onda nemamo raspravu.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Što?
…/Upadica iz klupe: Svako drugačije predsjeda./…
A dobro, svako ima neke svoje kriterije, ja se nastojim držati onoga što u Poslovniku piše.
Ajmo sad malo smirit se, ovaj rasprava dosta dobro ide i ne vidim razloga da sada zbog tako skupljanja pokojeg političkog boda kršimo Poslovnik.
Kolega Paus izvolite vi.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa, čl. 238., ma poštovani predsjedavajući vi ste predsjednik HS i imate svoje zamjenike, dakle prva stvar mislim da bite trebali razgovarati sa zamjenicima da se ujednače kriteriji što se tiče povrede Poslovnika jer vaši zamjenici obično dopuštaju da se, da se iskaže do kraja ono što se mislilo reć. A druga stvar, davno je povreda Poslovnika već postala poslovnička mogućnost za jedan vid replike, tako je koriste svi i vladajući i oporba i mislim da…
…/Upadica predsjednik: Kolega Paus…/…
…mislim da trebate dozvolit da se iskaže do kraja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, neću dozvoliti jel to je onda kršenje Poslovnika. Kad promijenimo Poslovnik onda to nećemo raditi, ali ja ću ponovo zbog javnosti upozoriti dakle na čl. 238., razlozi za izricanje stegovnih mjera gdje u st. 4. kaže da će se zastupniku, da zastupnik tijekom iznošenja rasprave ne smije i četvrto kaže, započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika. Dakle vrlo je jasno što se traži povredom Poslovnika, dakle da je došlo do povrede u proceduru. Kad vi kažete prekršajni čl. 238. i krenete raspravljati, to nije povreda Poslovnika. Ja u tom trenutku vas prekidam jer piše, započeti govoriti o drugoj temi. Da je onaj ko je pisao Poslovnik mislio drugačije onda bi rekao da nakon što završi da mu ja dadem opomenu, ali ovdje kaže nakon što započne govoriti da mogu ga prekinuti. Dakle molim vas da to prihvatimo i da koristimo alate koje imamo jer su sasvim dovoljni da svako od vas kaže ono što želi i kako on smatra da je ispravno.
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Ma predsjedavajući hvala, dakle prvo ja ne želim da me trpate u nekakve kućice jer nisam oso… nisam zastupnik koji cijelo, koji koristi često povrede Poslovnika, niti spadam u takvu kategoriju rasprava. Ono što sam želio je, ne radi političkih bodova jer ja na takav način ne promatram politiku što je vrlo jasno valjda ovdje jasno svima, samo sam želio da mi konkretno osoba od koje mogu pitati i zatražiti informaciju objasni o čemu se radi i od nje sam tražio da izuzme luksuzna dobra i televizore…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Kujundžić./…
…pa da mi kaže je li plaća rasla toliko.
…/Upadica predsjednik: Ali to nije taj mehanizam koji se koristi, vi ste to mogli napraviti…/…
Ali okej, mi…
…/Upadica predsjednik: Samo malo…/…
Samo da vam završim…
…/Upadica predsjednik: A ne, ne, ajde sje… ajde gledajte, nećemo tako…/…
… s druge strane dakle mene ste prekinuli i ja nemam ništa protiv toga, ja ću sad zašutjet i sjest, ali bih volio da ovaj standard kojega sada držite zadržite i na nekakvoj budućoj sjednici da ne ovisi o nekakvom raspoloženju je li vas ovdje…
…/Upadica predsjednik: Kolega Kujundžić…/…
…netko naljutio, bio to kolega Bulj ili ne znam, evo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…ja se čvrsto držim ovog standarda da pustim 10-tak 15 sekundi i ako u tih 10 do 15 sekundi zastupnik pronađe neku varijantu u kojoj će me uvjeriti da je zaista povrijeđen Poslovnik, ja ga pustim onda do kraja. Ako vidim da se to koristi zato da bi se repliciralo tada prekidam i zastupnike vladajuće stranke, dobivaju opomene i oni, dobivate i vi iz oporbe i svi ste toga svjesni i svi to jako dobro znadete, ali koristite zato što možete.
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, smatram da ste vi najodgovorniji jer zapravo dopustili ste najprije na temelju postojećeg Poslovnika praksu, sami ste naglašavali kad se pojavio ovaj problem, dopustili ste praksu dakle da na neki način povreda Poslovnika bude replika…
…/Upadica predsjednik: Nisam dopustio./…
…a onda ste, a onda ste u jednoj raspravi ranijoj koju smo vodili dakle vi ste rekli da ćete u najskorije vrijeme da bi se to regulirano uskladiti Poslovnik.
…/Upadica predsjednik: Je./…
To ne radite i onda se događa praksa da vi i vaši zamjenici različito postupate…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Jurčević./…
… neki dopuštaju 30 sekundi, neki 5, neki 10, dakle dokinite to, pa ćete onda dokinuti ovaj nered.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam, je, radimo na tome, provode se konzultacije oko povreda Poslovnika. Htio bi da, ne samo povrede nego i općenito izmjena Poslovnika, htio bi da oko toga bude što širi konsenzus, tako da to nećemo lomiti preko koljena i meni bi bilo puno lakše da su te odredbe jasnije, ali ovaj zasada je ovako kako je, hvala vam.
…/Upadica Jurčević: Evo u ovom, u ovome smislu…/…
Dobro, ali ne možemo se sad ovako raspravljati, ovo već, ovo što radite nije, nije dozvoljeno, hvala vam lijepa.
Idemo dalje sad, jel tako?
Kolegice Branka Juričev-Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovana, kao što ste rekli, a i znamo, zbog rata na Bliskom Istoku možemo očekivati povećanje cijena imputa, a time cijena hrane i drugih proizvoda. Također ste rekli da dosadašnje povećanje cijena razlog je najveći bio povećanje cijena usluga sigurnost zbog povećanja cijena rada. Kako je vrijeme jako neizvjesno, puno rizika, a pred nama je turistička sezona, što je to što možemo poručiti ugostiteljskim i turističkim djelatnicima, kako formirati cijene? Oni ne mogu na način kao HNB imati 3 verzije, oni moraju sad točno znati kako formirati cijene i što ponuditi gostu. Također ne smijemo zaboraviti da ste i u svom izvješću naveli, nastavi li se cjenovna konkurentnost pogoršavati da bi to moglo ograničiti buduću, budući doprinos turizma gospodarskom rastu, hvala

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepo.
Tom temom cijena u turizmu, cijena usluga, općenito smo se dosta bavili i doista iz svih tih naših analiza proizišlo je da Hrvatska danas više nije konkurentna mnogim zemljama na Mediteranu u području turističkih usluga, Grčka, Cipar, Malta i danas već moramo zbog tih viših cijena konkurirati Italiji i Francuskoj, to je teško i moj, naravno ne mogu dati preporuku nekome ko formira cijene, ali mogu ga upozoriti na to da bi zbog cijene neki turisti mogli odustati od Hrvatske u ovoj godini. To tim više što će očito situacija biti u zemljama u našem okruženju teža zbog povećane inflacije. U takvoj situaciji vjerojatnost da će neko doći, a nailazi na visoku cijenu je razmjerno mala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
HNB je prošle godine najavio scenarij u kojem danas živimo, pa ste sami u izlaganju kazali, pa citiram: u Hrvatskoj je inflacija ustrajno viša nego u eurozoni. Pa s jedne strane imamo gospodarski rast, kreditni rejting i ovo povlačenje premijera za rukav kad ide u Brisel, čovjek se baš ne može obraniti od silnog povlačenja, a s druge strane imamo inflaciju i realnost. Ovo su pokazatelji DZS-a u odnosu na veljaču, režije i struja 10,2%, najam i kredit 8,8%, zdravstvo 3,8%, hrana 2,9%, pa to je ona realnost u kojoj živi prosječna obitelj i kad dođe mjesec na pola, ova plaća i mirovine, nje više nema, znači mene sad zanima…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam, hvala kolegice Baričević./…
…što nas još čeka, što čeka…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Marković./…
…prosječnu obitelj u ovoj stvarnosti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević sada povreda Poslovnika vi.

Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238..
Gđo. zastupnice Marković, na koji način vi kao gradonačelnica Supetra upravo brinete o…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Baričević, pa sad sam, sad sam …/…
…socijalnoj koheziji na korist građana?
…/Upadica predsjednik:…vodio raspravu sa kolegama…/…
Povećate cijene, dižete u nebo parkinga…

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: …molim vas ajde, molim vas sjednite i dobivate opomenu./…

Baričević, Danica (HDZ)
…javne površine…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević, izvolite to recite kroz pojedinačnu raspravu ili kad god, ali nemojte destruirati raspravu ni vi, niti bilo ko drugi.
Izvolite odgovor zamjenice guvernera.

Švaljek, Sandra
Činjenica je da smo u zadnjih 5.g. imali doista razdoblje snažnog gospodarskog rasta. Rekla sam rast kumulativno 34%. Taj visok rast, snažan rast je išao ruku pod ruku sa nešto višom inflacijom nego u europodručju. To je jednostavno bilo tako jer je ljude trebalo više platiti, nije bilo dovoljno ljudi na tržištu, sjećamo se uvozili smo i strane radnike, zapošljavali su se umirovljenici, svejedno je radnika nedostajalo, trebalo ih je više platiti. U takvoj situaciji naravno da imate višu inflaciju jer ljudi imaju veću kupovnu moć i zbog toga se veći troškovi imputa lakše preljevaju u cijene. To je jednostavno tako. Naravno, opet ću ponoviti, ima i onih kojima plaće nisu rasle, ima i onih kojima su mirovine rasle vrlo malo, njima je naravno svaka inflacijska epizoda izuzetno teška.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem.
Guranjem eura osim što ste nas gurnuli u jednu od najvećih inflacija u eurozoni, vi ste sa sebe skinili teret donošenja politika, kao što su primjerice politike kamatnih stopa, a nisu iste ekonomije Hrvatske i primjerice Njemačke ili Francuske, a slijedimo iste ta… iste politike. Gospodarski rast u Europi je sporiji i zato njima trebaju niže kamate. Da li je to ispravna politika za Hrvatsku? Po inflaciji vidimo da nije, tako da nije istina da sudjelujete u donošenju odluka u ECB-u, a ako sudjelujete kako kažete i da vas, da vaš glas tamo vrijedi onda radite protiv hrvatskih interesa odnosno protiv hrvatskih građana i onda se ne možete ni zvati HNB, nego ekspozitura Europske središnje banke.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Podsjetit ću nas da je HS donio odluku o uvođenju eura, znači o ulasku u europodručje, većinom glasova saborskih zastupnika i tako smo mi ušli u europodručje, a tome su prethodile ozbiljne analize koje su pokazale da će prednosti od ulaska u eurozonu biti visoke i dugotrajne, troškovi kratkotrajni odnosno jednokratni i mali. Zašto smo ušli u eurozonu? Zato jer nam monetarna politika eurozone odgovora. Zašto? Jer smo izuzetno gospodarski vezani uz eurozonu, dakle Hrvatska najviše trguje sa Italijom, Njemačkom, sa eurozonom općenito i naravno da ciklička kretanja koja pogađaju eurozonu ujedno pogađaju i Hrvatsku, zbog toga nama odgovara ista monetarna politika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Ledenko izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je čl. 238..
Ja nisam kazao da ste vi donijeli, donijela je Plenkovićeva većina, ali vi ste to snažno gurali. 2019. Boris Vujčić: …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Ledenko./…
…“strah građana da će se s uvođenjem eura porasti cijena je mit“. Eto tolko o tome.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, prekršili ste Poslovnik i dobivate opomenu.
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovana zamjenice guvernera, govorimo o stabilnosti cijena, ali realnost je da je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u europodručju, 3,8% u veljači, gotovo dvostruko više od prosjeka eurozone. Posebno zabrinjava što rastu upravo one kategorije koje najviše pogađaju građane, hrana, energija i stanovanja gdje vidimo i dvoznamenkasta poskupljenja. To najviše osjećaju umirovljenici i građani s nižim primanjima kojima najveći dio prihoda odlazi upravo na osnovne životne troškove. Također nalazimo se u vrlo osjetljivom trenutku globalnih napetosti i sukoba i rasta cijena energenata, pa postoji i realan rizik od novih inflatornih pritisaka. Nitko vas to danas nije pitao, ali mene zanima kako HNB u takvim okolnostima vidi svoju ulogu i što konkretno čini da Hrvatska izađe iz ove skupine zemalja s najvišom inflacijom u eurozoni?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Hvala lijepa.
HNB zajedno sa drugim nacionalnim središnjim bankama europodručja, Europskom središnjom bankom, vodi monetarnu politiku. Nama su na raspolaganju samo alati monetarne politike. Mi ne možemo zaustaviti ratni sukob, ni ne možemo spustiti cijene benzina ili plina, možemo samo voditi monetarnu politiku koja ima alate koje sam već spomenula, prije svega kamatnu stopu. Što to znači? Kad inflacija krene na gore mi možemo dizati kamatne stope i zapravo suzbijati potrošnju investicijsku i osobnu. To je taj mehanizam koji mi imamo na raspolaganju. Mi ćemo ga koristiti ako ocijenimo da je vrijeme za to i da je to pametno i da time nećemo pretjerano zakočiti gospodarstvo i žrtvovati gospodarski rast i zapošljavanje. To je ono što je naša uloga i to su naši alati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana zamjenice guvernera, u svom izlaganju ste mislim opravdano posvetili dosta prostora ratnoj situaciji, ne više na Bliskom Istoku nego dakle od Ukrajine preko Bliskog Istoka, sada već u Srednjoj Aziji. Međutim, iznenađen sam da u vašim obrazloženjima nijednom riječi vezano za ove projekcije Strategije monetarne, monetarne politike Središnje europske banke, nijednom riječju niste spomenuli dubinske uzroke toga rata i odakle ta rekli ste neizvjesnost? Ja bi rekao da je izvjesnost jer niste spomenuli BRIKS dakle da ključni, stvarni razlog ratnih sukoba koji se događaju još tamo od Libije '11.g. jest to što se odustaje da Petrodolar bude sredstvo plaćanja, ne samo kad se radi dakle o energentima nego zapravo međunarodno sredstvo plaćanja i da su u taj BRIKS ušli također bliski saveznik čak SAD-a, to znači i Saudio Arabija, Bahrein, europski ovi Emirati…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…dakle cijeli niz zemalja, što mislite o tome kao uzrok?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Dakle naše analize su obuhvatne i mi danas pratimo medije kao i vi, redovno pratimo Financial Times i Economist, dakle moramo biti dnevno, pa čai i svaki sat upućeni u tekuća zbivanja, međutim ipak naša ekspertiza ne doseže tolko daleko da bismo mogli razmatrati uzroke nekih ratnih sukoba. Znamo kakva je situacija, sukoba ima sve više, oni su sve intenzivniji, djeluju na naš posao, a o samim uzrocima ja bih ipak to prepustila nekim drugih strukama, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., dakle govoriti o strategiji, a ne uvažavati ove opće dubinske uzroke dakle onda znači da se radi nekvalitetna strategija, dakle ako spoznate te uzroke koji se događaju onda možete radit…
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević…/…
…pa nećete imati potrebe za više neizvjesnih scenarija…
…/Upadica predsjednik: …dobivate opomenu./…
…nego ćete imati vrlo i o tome postoji literatura, dakle…
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević, molim vas./…
…sociološka…/Govornik se ne razumije./… politološka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ajde niste objasnili povredu Poslovnika nego ste izravno replicirali i dobivate opomenu.
Kolegice Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana gđo. Švaljek, zahvaljujem vam na prilično realnoj analizi u vašem uvodnom govoru, međutim zanima me vaš komentar o ovoj dihotomiji odnosno oprečnosti između vašeg odnosno HNB-ovog viđenja situacije i Plenkovićevog viđenja situacije jer nam svakodnevno, ne samo danas, Plenkovićevo stado prikazuje ružičastu situaciju, dok u isto vrijeme njihov pastir odbija uvesti ekstra profite, porez na ekstra profite i obuzdati pohlepu trgovačkih lanaca i banaka, time svjesno žrtvujući narod i obiteljski budžet i zapravo na uštrb bolje korporativne bilance. Naime, ako vam Plenkovićeva inflacija iz džepa izvuče 100 eura, a onda vam kroz subvenciju vrati 20 eura, onda to ne možete nazvati zaštitom nego običnom političkom laži.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje. Mi nastojimo u našem praćenju tekuće situacije sagledavanjem nekakvih budućih gospodarskih kretanja biti objektivni i temeljiti sve na podacima i na stručnom uvodu. Ako do razlika dolazi, evo ne mogu ih objasniti, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedniče sabora.
Gđo. Švaljek, zamjenice guvernera, središnje banke Europe i svijeta masovno kupuju zlato kako bi zaštitile svoje bilance od inflacija i geopolitičkih šokova. HNB drži točno nula grama zlata, nula grama zlata. Mi smo svoje zlato rasprodali po povijesno najnižim cijenama. Kako HNB štiti nacionalno bogatstvo u kriznim vremenima kad znamo da je zlato jedina aktiva koja nema rizik one druge ugovorne strane? Zašto smo rasprodali svoje zlato? Mislite li vi da je to mudra odluka, da je to mudar potez i zašto onda od Poljske koja sad ima veće praktički rezerve zlata nego europska banka je li, zašto druge države diljem Europe masovno kupuju zlato? Mi imamo nulu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Švaljek, Sandra
Kao što znate HNB upravlja svojom financijskom imovinom, nekad su to bile međunarodne pričuve, danas su, danas je financijska imovina u bilanci HNB-a. Tom imovinom upravlja prema načelima sigurnosti, likvidnosti i po mogućnosti ostvarivanja profita, zadovoljavajućeg prinosa u srednjem roku. Upravo prema tim načelima upravljajući financijskom imovinom mi smo odredili kakva je struktura te imovine i u toj strukturi nema zlata. Zlato je vrlo specifična imovina, ona ima zapravo ne nosi kamatnu stopu, nema kuponskog prinosa, ima prinos samo od kapitalne dobiti, a u dugom roku pokazuje se da je taj prinos vrlo mali i niži od prinosa alternativnih oblika imovine. Osim toga, zlato nije dobra zaštita od inflacije, suprotno se vrlo često misli…
…/upadica predsjednik: Hvala vam./…
…a isto tako nije dobra zaštita…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…niti od recesije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zar i vi kolega Miletiću?

Miletić, Marin (MOST)
„Zar i ti sine Brute?“
Kolegice Švaljek, evo sad nam je jasno da je Hrvatska najmudrija država na razini cijele Europe i da niti jedna druga država…
…/Upadica predsjednik: Kolega Miletić…/…
…nije tako mudra kao mi jer mi jedini imamo nula grama zlata, a svi ostali ga gomilaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…dobivate opomenu, naravno nije bila povreda Poslovnika.
Idemo dalje, kolega Jakšić izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovana gđo. Švaljek, hvala vam na vašoj iscrpnoj analizi uz jednu malu digresiju, koliko god tumačili da je dobro da je Boris Vujčić na nekom sastanku u Frankfurtu, činjenica je da svo vrijeme imamo priču da mi imamo zapravo inflaciju do koje je došlo zbog naših unutarnjih strukturnih problema, pa možda bi bilo dobro da je iskoristio svoj mandat da još se ponešto pozabavi i s time. Hrvatska danas ima inflaciju pohlepe koja je mahom uvozna inflacija, a za to je najveći doprinos dao Andrej Plenković svojim nečinjenjem, koji to ponekad nemušto prebacuje na HNB. Energetski smo ne samodostatni, u poljoprivredi smo ne samodostatni i otvorili smo prostor da krupni strani kapital zapravo tom inflacijom guli one koji su najslabiji, a to su naši umirovljenici i naši radni ljudi i sve nam se to događa i lideri smo u inflaciji prije refleksije krize koju imamo danas u Iranu. Što tek možemo očekivati i što uopće možemo poduzeti kad se i to počne preljevati u Hrvatsku? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica Švaljek.

Švaljek, Sandra
Ja bih ipak ovu zadnju inflacijsku epizodu u Hrvatskoj podijelila na ono vrijeme kada je inflacija bila uzrokovana primarno ekstremnim šokom, dakle porastom cijena energenata i onim postpandemijskim otvaranjem, što je ubrzalo odnosno stvorilo pritiske na rast cijena. Za razliku od toga u ovom drugom vre… drugom dijelu te epizode Hrvatska je imala nešto povišeniju inflaciju, između ostaloga i zbog svojih unutrašnjih razloga. Ali već sam spomenula, zbog gospodarskog rasta, zbog visoke, visokog rasta plaća i visoke zaposlenosti, jednostavno su se u Hrvatskoj veći troškovi imputa mogli lakše prenositi na cijene nego drugdje, dakle tako bih objasnila ovu, ovu našu inflaciju. Hvala vam lijepo. Sada u ovoj situaciji bit će drukčije jer rast zaposlenosti je stao, dakle njega više ne vidimo ili je on puno manji nego što je bio i zbog toga će biti teže prenositi efekte…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…ovog porasta imputa u cijene.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovana zamjenice, mene zanima da li ste možda radili, htio sam vam postavit pitanje o utjecaju, rekli ste da ćete napraviti sad ovih nekoliko dana ove analize, pa ćemo to pričekati, pa možda da li ste radili analize vezano za administrativno zamrzavanje cijena? Da li je to jedan od instrumenata gdje se može pobijediti inflacija? Da mi navedete u povijesti gdje se administrativnim, administrativnim zamrzavanjem cijena u povijesti pobijedila inflacija jel? Jel ono što je činjenica da imamo 100 za… 100 proizvoda hrane zamrznutih, a cijena hrane nam je nikad veća, pa me zanima analiza, znači stručna, znači ne politička u ovome dijelu, da li je to jedan od instrumenata, da li ćete možda raditi takve analize i da nas zapravo informirate i o tim mehanizmima u borbi protiv inflacije? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Hvala vam u ovom dijelu, mi smo se bavili, evo kraj mene je i gosp. Davor Kunovac, izvršni direktor u Sektoru istraživanja i osobno je provodio te analize, dakle administrativno ograničenje cijena je mjera koja u pravilu bi trebala biti kratkotrajna, ciljana, dakle trebala bi imati određena, određena obilježja. Takva mjera prije svega može biti socijalna mjera, dakle usmjerena na to da se određenim kategorijama stanovnika omogući pristup najnužnijim dobrima, znači egzistencijalno važnim dobrima po za njima prihvatljivim cijenama, ali ta mjera nažalost nema nekih većih dosega kad se tiče utjecaja na inflaciju, hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Milinković.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana viceguvernerko, vidimo da je unazad 2-3.g. konstantan rast potrošačke košarice za 4-članu obitelj, cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine u prosjeku je bila viša za 3,4% u odnosu na siječanj prošle godine prema DZS-u. Najveći porast zabilježen je u skupini stanovanja od električne energije, plina i ostalih goriva gdje su cijene porasle za 10,1%. Potrošačka košarica u siječnju ove godine u prosjeku u RH iznosila je 735,59 eura. S obzirom na aktualnu situaciju na Bliskom Istoku, padu poljoprivredne proizvodnje, rastu cijena hrane i drugoga, da li imate projekcije kolika će mjesečna potrošačka košarice za 4-članu obitelj sa siječanjskih 735,59 eura iznositi na kraju godine u nekom postotku? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Znači osnovna informacija o kretanju cijena koju mi koristimo u našim analizama je indeks potrošačkih cijena. On je dobra mjera jer odražava i cijene onih proizvoda koje mi kupujemo u trgovinama, a i strukturu potrošnje naših građana, osobito ova nacionalna mjera odnosno indeks potrošačkih cijena za razliku od harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena. Mi već danas možemo reći sa vrlo velikom sigurnošću da će slijedeći podatak o kretanju indeksa cijena bilo harmoniziranog, bilo nacionalnog biti pod osjetnim utjecajem ovog ratnog sukoba na Bliskom Istoku, dakle teško je reći za kolko, ali 0,5%-tnih bodova više, pa i više od toga. Znači opet ćemo se naći u vremenu povišene inflacije, nadamo se da će biti kratkotrajno povišena i da će se opet stvari vratiti u normalu i prema ovom našem inflacijskom cilju od 2%...
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… međutim to je izvan našeg domašaja, domašaja trenutačno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
A zahvaljujem.
Poštovana gđo. Švaljek, 1. srpnja 2025.g. stupilo je na snagu vaše ograničenje kriterija kreditiranja, o čemu ste govorili u vašem izvješću. S tim ograničenjem mnoge ste ljude doveli u situaciju da nisu kreditno sposobni, prije svega ovdje govorim za kupnju stana. Pa tako imamo hrvatske apsurde, ljudi mjesečno plaćaju najamninu 800-900 i više eura, a kreditna sposobnost im je 600 eura. Čime ste se rukovodili kada ste donosili ovakvu odluku i smatrate li se odgovornim što mnogi ljudi i dalje moraju plaćati visoke najamnine jer ne mogu dići stambene kredite zbog vaših ograničenja?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Ne bi se mogla složiti da su naše mjere imale takav utjecaj, te mjere su prije svega bile preventivnog karaktera, one nisu ciljale na smanjenje mogućnosti za dobivanje kredita i ono što mi vidimo da se kreditiranje nastavilo i nakon što je ta mjera uvedena. Osim toga dakle stambeni krediti su nastavili rasti i to po vrlo visokim stopama, što pokazuje da zapravo ova naša mjera nije blokirala daljnje kreditiranje, dapače, znači stambeni krediti su nastavili rasti. Jedino što se smanjio broj onih koji su uzeli kredite, a da im je udio otplata u njihovom dohotku bio veći od 40%, međutim takvi krediti…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…njih same, same čini vrlo ranjivima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Dragić digla je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Dragić, Irena (SDP)
Čl. 238., poštovana gđo. Švaljek to nije istina, vi možda niste ciljali, ali ste pogodili. Pogodili ste veliki broj naših ljudi koji ne mogu dići kredite, a plaćaju…
…/Upadica Reiner: Dobro, to je replika…/…
…iznimno visoke najamnine.

Reiner, Željko (HDZ)
…a ne povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu, ali repliku ima kolegica Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Mi danas imamo premijera koji se sam sa sobom ne može dogovoriti oko pitanja inflacije. Prvo je tvrdio da Vlada štiti građane, potom je pozvao gospodarske aktere da formiraju razumne cijene, onda je tvrdio da inflacija djeluje umjetno generirano i konačno da usporava odnosno da je HNB kriv za visoku inflaciju, međutim kako građanima objasniti da inflacija usporava ako oni svakodnevno primjećuju rast cijena osnovnih namirnica poput mlijeka, poput kruha, mesa ili kave koji su, a činjenica je, danas skuplji nego prije godinu dana?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepa.
Činjenica je da su cijene danas više nego što su bile prije godinu, dvije, tri ili pet, to je svakako činjenica, no činjenica je i da je tijekom cijelog tog razdoblja da smo vidjeli i rast realnih plaća. Realne plaće su u razdoblju od početka inflacije do danas porasle za 20% u prosjeku, u prosjeku. Naravno uvijek kažem bilo je nekih kojima plaće nisu rasle, međutim ako se pogleda po dohodovnim skupinama, svim dohodovnim skupinama su plaće rasle, a osobito su plaće rasle onima u najnižoj dohodovnoj skupini zbog porasta minimalnih plaća uglavnom. Tako da kolko god se možemo složiti s tim da neki ljudi danas možda zbog inflacije žive teže, ali generalno to jednostavno nije slučaj jer se u cijelo to vrijeme događao snažan rast realnih plaća koji su osjetile zapravo sve dohodovne skupine…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…a one najniže i, i iznad proporcionalno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana, evo u RH inflacija vrši posebno katastrofalan udar na demografiju i mlade, evo i vi ste sami rekli rasle su plaće, al nažalost mladi si ne mogu priuštiti stan. Ne mogu si priuštiti stan, ne mogu zasnovati obitelj, imati djecu, pa čak ne mogu ni platiti svadbu danas. Za to u 2026.g. u RH morate stvarno biti mađioničar. Navodite da RH nije bila iznimka spram drugih zemalja u EU, ali ne bi se složila s time, mislim da je bila iznimka, što dokazuje upravo ovo da nema priuštivosti stanovanja za mlade. Nemojmo sad kriviti Iran jer Iran se desio tek nedavno, a mi ovakvu situaciju u RH imamo već neko dulje vrijeme. Svi pokušaji kozmetičkih mjera i demografskih i stambenih nažalost neće poboljšati život mladog hrvatskog čovjeka, a vi ste pričali o uzrocima inflacije iako kažem vam mlade ne zanimaju ti uzroci inflacije…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…nego ih zanimaju kako si mogu priuštiti dom u RH.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenice guvernera.

Švaljek, Sandra
Temom priuštivosti stanovanja mi se u jednoj mjeri i bavimo, prije svega zbog toga jer i sama kamatna stopa na kredite, stambene kredite može utjecati na priuštivost stanovanja, osobito za mlade. I ono što smo vidjeli u ovom razdoblju povišenih kamatnih stopa da je u nekoj mjeri priuštivost stanova je bila pala, međutim sa padom kamatnih stopa ta priuštivost stanovanja se opet povećala. Dakle imate jednu pravilnost da kako rastu prosječni dohoci, tako rastu i cijene stanova, možda malo više ili malo manje, ali ne može se tvrditi da je, kao što mnogi tvrde danas da je priuštivost stanovanja danas manja nego između '997. i 2000.g. raznih, raznih napisa postoji, to jednostavno podaci ne potkrepljuju. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Curiš Krok podignula je povedu Poslovnika.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Povrijeđen je čl. 238., iznošenje neistinitih činjenica, znači uspoređivajući 2015. i 2026. i priuštivost toga, evidentno je da su plaće rasle, međutim kvadrat stana, pogledajte kolko je bilo 2015., a kolko je 2026..

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, iznošenje neistinitih činjenica nije povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu./…

Curiš Krok, Anita (SDP)
Također mladi ne mogu niti dobiti kreditni rejting i ne mogu imati odobren kredit.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota ima repliku.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana zamjenice gđo. Švaljek, naime postavit ću vam dva pitanja. Prvo, premijer Andrej Plenković je svojevremeno prozvao HNB i zbog nadzora kreditnih institucija, pa me zanima vaše osobno mišljenje iz kuta HNB-a, smatrate li da je, da li je nadzor banaka bio dovoljno snažan u razdoblju rasta kamata i inflacije? I drugo, guverner je također bio prozivan zbog inflacije, a istovremeno je kandidiran za visoku funkciju u Europskoj središnjoj banci, pa me evo zanima isto tako vaše mišljenje, kako objasniti našim građanima da ista osoba, znači guverner HNB-a je s jedne strane problem u Hrvatskoj, a s druge strane rješenje u Europi? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Vezano za ovo drugo pitanje ja bi samo rekla da je vjerojatno ova, vrlo vjerojatno imenovanje gosp. Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke priznanje ne samo njemu i njegovom radu nego i radu HNB-a i u nekoj mjeri i priznanje Hrvatskoj, očito HNB dobro radi.
Što se tiče nadzora kreditnih institucija, ne mislim da tu ima problema, dapače taj nadzor je kontinuirano vrlo dobar, a osim toga o tome svjedoči i visoka kapitaliziranost našeg bankarskog sustava, visoka likvidnost, smanjenje neprihodujućih kredita, dakle nema nijedne indicije da bi se na bilo koji način posustalo ili popustilo u području nadzora kreditnih institucija. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovana gđo. Švaljek, kad govorimo o inflaciji čini mi se važnim ovo razjasniti još jednom i zbog javnosti. Monetarna politika može djelovati na potražnju i na kreditne uvjete, ali ne može proizvesti niti jedan kilovat energije i niti jedan kilogram hrane, a mi smo i u energetici i u hrani ovisni o uvozu, pa vas pitam, nije li pošteno reći da se dio rasprave o stabilnosti cijena hra… cijena u Hrvatskoj pogrešno prebacuje prvenstveno na HNB dok se istodobno zanemaruje odgovornost Vlade za strukturnu, energetsku i prehrambenu ranjivost zemlje. Jer ako tri mandata imate vlast u zemlji i cijelo to vrijeme ne brinete o vlastitoj proizvodnji hrane i energije onda snosite itekakvu političku i moralnu odgovornost za veći rast cijena i sve teži život onih s najnižim primanjima, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepo.
U svakom slučaju ono što treba reći da je samodostatnost isto vrlo skupa, znači bilo u kojem području, bilo energetike, bilo proizvodnje hrane ili, ili nekom, nekom drugom području, no svakako vašu otpornost možete povećati time što ćete manje ovisiti o uvozu, što ćete manje ovisiti o energentima, o uvoznim energentima. To je svakako činjenica, što je nešto što vrijedi uvijek i svagda i za vrijeme svih mandata, no opet bih ponovila, mi se bavimo monetarnom politikom i naši dometi su u okviru monetarne politike, hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kralj.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana gđo. Švaljek, ovak me zanima, kad sam bio mali onda su me učili da je jedan od razloga zašto je propala Jugoslavija bila njezina kreditna politika, da je inflacija pojela kredite, da su ljudi su uzeli kredit za stan, za kuću, kasnije su to otplaćivali s takvim iznosima koji su bili, ta rata je bila iznosa kao iznosa kao kutija cigareta. E sad me zanima, mi imamo ovu inflaciju danas koju Plenković ne uspijeva obuzdati, a ja već evo 7.g. plaćam istu ratu kredita za svoj stan, pa me zanima da li je to možda ista situacija kao što je bila onda, tko onda plaća tu razliku? Kad sam bio mali su me učili da je to nešto što je neodrživo, kako sad je moguće da plaćam istu ratu kredita za stan već 7.g., a inflacija je kao što znamo ogromna?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Pretpostavljam da ste uzeli kredit sa fiksnom kamatnom stopom i da zbog toga plaćate istu kamatnu stopu.
A ako ste uzeli kredit sa varijabilnom stopom a u međuvremenu su na tržištu padale kamatne stope onda ste trebali pregovarati s bankom i tražiti da vam ponudi povoljniji kredit ili eventualno promijeniti banku.
Dakle, to je nešto što bi evo ovako na prvu rekla, a sad za detalje možemo malo detaljnije razgovarati.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Kralj.

Kralj, Denis (SDP)
Evo hvala.
Članak 238., znači niste odgovorili na moje pitanje. Ja kažem da se događa isto što se događalo i u Jugoslaviji. Znači meni je rata ista, a trebala bi rasti ako je inflacija. Znači inflacija i danas jede kredite kao što ih je jela u Jugoslaviji. A ja pitam tko plaća onda, onda tu razliku jer su me učili da je taj sustav neodrživ, da ne može biti znači velim ako netko tu gubi novac. Ja ga dobivam i građani ga dobivaju što je super što je bilo super i u Jugoslaviji ali nešto tu ne štima.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Vukušić ima repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Uvažena gospođo zamjenice guvernera, dakle u Hrvatskoj vi kao kreator monetarne politike u sukobu ste ili u suprotnosti sa kreatorom fiskalne politike sa Vladom RH, sa Andrejem Plenkovićem i to traje već neko vrijeme. Teško se možete dogovorit tko bi trebao snosit krivicu za inflaciju koja razara hrvatsko društvo, koje nanosi štetu svim građanima.
Autora patenta za skidanje i ublažavanje inflacije i njegovog sada prvog suradnika mi smo poslali u Europsku središnju banku da rade na politikama suzbijanja inflacije s europske razine, a očekujete li od Vujčića i od Primorca da će pomoći Hrvatskoj da se lakše i učinkovitije bori s inflacijom?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
U Upravnom Vijeću Europske središnje banke je 27 članova, Hrvatska će sad imati ne samo guvernera HNB-a nego i da tako kažem i našu osobu u Izvršnom odboru Europske središnje banke. To su ipak dvije glave i dva glasa i još veća vjerojatnost za utjecaj Hrvatske na europsku monetarnu politiku.
Što se tiče sukoba između monetarne i fiskalne politike ja bih rekla da tog sukoba nema. Mi dobro surađujemo, dakle Ministarstvo financija i HNB, a u prilog tome ide i činjenica da mi ipak zahvaljujući ovom rastu kroz, kontinuiranom rastu kroz 5 godina svi u prosjeku živimo bolje nego prije 5 godina.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zamjenice guvernera upravo ste maloprije rekli ono što sam ja htjela pitati na tu temu da iako je inflacija prisutna gospodarstvo raste, kreditni rejting nam raste i u načelu svi ipak živimo bolje nego što smo prije živjeli. Želim reći kako svi znamo koliko je našim građanima onima koji su bili tu negdje da bi ušli u rizik siromaštva da im Vlada subvencionira trošak električne energije.
Dakle, to su sve pomoći koje je Vlada učinila za naše građane i ne možemo reći da evo nije …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… na neki način život ipak kvalitetniji.
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
Mož…

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Hvala lijepa.
Ono što mogu reći je Vlada ima svoj mandat, svoje alate, HNB ima svoje alate. Što se tiče alata Vlade svaka pomoć onima koji su u najvećoj potrebi je svakako dobrodošla, međutim to su mjere Vlade, naše su neke druge i naš arsenal mjera je neki drugačiji.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Komadina, a odustajete, dobro, ovaj i ostala je replika još kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Evo s obzirom da sam zadnja nekako ću probati rezimirati. Dakle, cijeli dan se HDZ hvali sa kreditnim rejtingom pa treba onda pojasniti što je kreditni rejting. Dakle, to je ocjena nekakvih agencija o tome koliko je država sposobna vraćati svoj dug jel tako? Međutim, kreditne agencije se ne bave sa standardom građana njih to ne zanima, a inflacija je zapravo jedini stvarni pokazatelj životnog standarda građana. Evo vi ćete mi odgovorit slažete li se s tim mojom definicijama ili ne.
E pa sad kada bi Vladine ekonomske politike bile tako uspješne i kada bi tržište doista optimalno funkcioniralo onda nam ne bi bile potrebne interventne mjere propisivanje cijena određenih proizvoda za one egzistencijalno najugroženije građane nego bi se stvari rješavale na drugačiji način.
Želim reći da je ova propaganda Andreja Plenkovića o velikim uspjesima njegove Vlade jedna velika farsa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zamjenica guvernera.

Švaljek, Sandra
Hvala.
Ne znam točko što je pitanje, mogu samo reći da inflacija nije mjera standarda. Mjera standarda je, su realne plaće, rast realnih plaća. U dakle zadnjih 5 godina već sam spomenula inflacija kumulativno je iznosila oko 35%, nominalne plaće su rasle oko 55% kumulativno. Znači u tom razdoblju su realne plaće porasle za 20%. To je dakle neka mjera rasta standarda građana u proteklih 5 godina.
Uvijek se vraćam na tu 2021. godinu kao godinu početka inflacije i u tom razdoblju doista smo imali jedan veći poremećaj upravo uzrokovan tom inflacijom.

Reiner, Željko (HDZ)
Želi li izvjestitelj odgovora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, ja ću prvo evo ovu današ… u ovoj raspravi o inflaciji pohvalit ću zamjenicu guvernera, mislim da je njezino uvodno izlaganje bilo vrlo kvalitetno, korektno tako da nisu uvijek samo negativne stvari kada govorimo o inflaciji i tu vam čestitam. Bez obzira što smo imali da, da ovaj polugodišnju informaciju za 2024., mislim da je jako dobro što ste dali uvod i da ste dali toliko vremena u uvodu objašnjavajući i šta ćete u narednom periodu raditi. To je mislim da je dobro.
Isto tako mislim da je dobro to što ste došli tu, što inače dolazite tu jel i to ću uvijek pohvaliti a isto tako bez obzira što ste danas rekli da guvernera ovaj danas nema i ono što mu ja sam uvijek zamjerao zato što nije tu. Bez ozb… da baš svaki put se potrefi kad mi imamo tu raspravu da nije tu jel ja mislim da nije nijednom ovdje bio u ovoj prostoriji, evo vi me ispravite. Ima i ljudi koji su glasali za njega tu, ja mislim da ga ne znaju, ne znaju uopće kako izgleda jel, a ipak ga ovaj, ovaj sabor ga bira jel. Tako da ne znam tko će biti budući guverner ali moja vam je poruka ako budete to vi ili netko slijedeći da dolazite u sabor i da dajete odgovore kao što ste danas davali jer to je način komunikacije sa saborskim zastupnicima i mislim da je to dobro i da tu barijeru između komunikacije saborskih zastupnika i narodne banke treba poboljšati.
Sad ćemo malo vezano za inflaciju. Jučer je Državni zavod za statistiku objavio kolika je inflacija u Hrvatskoj i kao što je uvodno rečeno ona je duplo veća nego u Eurozoni. Nije to malo. Netko ovdje kaže to je nešto malo. Ljudi moji to nije malo, to nije malo, to je duplo veće. To je ozbiljno pogotovo ako je cilj Europske središnje banke 2%, a događa se 4% to nije malo pogotovo zato što je taj prosjek prosjeka jel kao što ovdje govorimo jel nitko ne živi u prosjeku, nitko ne živi u prosjeku.
Evo sad ću vam reći kako vam je prosjek koji vam je iznosio jučer objavljeno 3,8% ili prema harmoniziranom 3,9% izgleda po pojedinim skupinama jel što čine ovih 3,8%. Pa vidite da i dalje raste hrana jel 2,6% i unutar tih kategorija hrane jaja odu 10% dvoznamenkasto, kava ode 10% dvoznamenkasto, junetina 20%, ok smanjila se cijena svinjetine za 4%. Ono što je najzanimljivije u inflaciji mjerenoj ovoj 3,8% i onda kažete to je super jel.
Pogledajte kako ide stanovanje i režije, stanovanje i režije to je duga sada kategorija koja je na udaru za hrvatske građane. Prva je bila hrana i tu smo da ne kažem iscrpili sve moguće razine da smo došli na prosječne cijene hrane u EU. Imamo ono što je više puta govorio i premijer i ovdje se govorilo imamo niže cijene režija od Europe, međutim ono što se sad događa da one ubrzano rastu. Ubrzano rastu, popuštaju lokalne samouprave su popusti… jednostavno ne mogu više zbog svog investicijskog potencijala koji su napravili, ne mogu više zadržavat jedan dio su subvencionirali i pogledajte dalje šta radi.
Znači, znači u ovoj inflaciji od 3,8% čisto da se dobije percepcija šta to je jel. Odvoz smeća 12,7%, voda 3,9, električna energija 12%. Znači drugi mjesec u odnosu na prošlu godinu jel. Plin 10%, ali ono što je najzanimljivije u ovom, u ovoj obračunu inflacije stvarna najamnina to je nešto što je životno ljudi svaki dan koji koriste narasla je 40%, 40% još jednom ponavljam govorimo o veljači 2026. u odnosu na veljaču '25. E al vam to daje u prosjeku 3%. To je onaj prosjek koji ovdje mi govorimo da je to super prosjek.
E sad uzmite čovjeka i to je vrlo životna priča, ima prosječnu plaću 1.000 eura, 1.000, 1.100, 1.200 nek dođe do ovoga i on je imao najamninu, prošle godine je imao 600 eura imao najamninu jel, ove godine ima najamninu 850 eura. To vam je 40% rasta najamnine koji je izračunao Državni zavod za statistiku jel. I on ako je imao 1.000 ili 100 ili 1.000 eura jel i plaćao je 600 eura a sad plaća 850 eura, ljudi moji koliko je njemu inflacija, ajd vi mi izračun… koliko je njemu inflacija jel 3,9% je njemu inflacija? Plaća mu je dovoljna za pokrivanje, za pokrivanje troškova najamnine jel. Znači o tome govorimo jel.
Ali pazite ovo su, ovo je rast cijena, rast cijena bez utjecaja Bliskog Istoka. Ali znate što je zanimljivo u ovom šta je spustilo rast cijena prema Državnom zavodu za statistiku? Znate šta je spustilo rast cijena da ovaj, od ova stanovanje ne bude još više jel? Pazite spustilo ga je pad cijene dizela i benzina za 7%. Pazite u izračunu za drugi mjesec je pad i dizela i benzina za 7% jel, šta će biti sad kad je danas, na današnji dan barel je otišao 112 eura jel. Šta će to biti kada, kada danas plin koji je otišao isto tako 60% u odnosu na početak rata.
Zato kada govorimo o prosjecima jel i kada govorimo o pojedinim kategorijama a Vlada je dva puta popustila električnu energiju odnosnu režije su morali komunal… lokalna samouprava, nažalost nalazimo se u periodu gdje će naredno razdoblje jel, naredno razdoblje neće, biti će izuzetno izazovno za Vladu i vladine politike jel zato što će morati ići ponovo komunalne usluge gore, registracija vidjeli ste Vlada je isto 35% otišlo, registracija otišla isto prema Državnom zavodu za statistiku jel također su otišle. Znači sve ono što ste administrativno bili držali, sve ono što ste rekli kako rješavate inflaciju.
Zato je moje pitanje bilo tu jel da li možete administrativnim mjerama zamrzavanja cijena pobijediti inflaciju? Ne možete. Lažete narod da možete s time pobijediti kad ne možete jer to jednog dana kad se pusti, kad se pusti odletit će u nebo. Šta je radio ministar prometa? Rekao je ne mogu više držati od koje, ne znam koje godine nije držao registracije digao je 60% ne može kaže jednostavno itd..
Šta će sad raditi komunalci vezano za infrastruk… jednostavno puštaju, jedan dio možete subvencionirati do jedne razine, kasnije pucate, pucate jednostavno ne možete jel.
I zbog toga kada govorimo o inflaciji ne da bi kritizirali Vladu, ja nikad neću kritizirat Vladu ali kada kažete da zanemarujete da je to ozbiljan problem jel to mene smeta. Kada zanemarujete taj dio da kažete da je to riješeno, da to nije, da je to samo 2,8%, da je to ovo, da je to ono i tak dalje, znači to mene smeta jel zato šta to nije, to je znate šta će se dogoditi? Mi ćemo imati bojim se, nikad ne volim davati nekakve takve prognoze. Imat ćemo desetljeće inflacije i to će ostati zauvijek obilježeno u hrvatskoj povijesti kao što smo imali jedno ogromno razdoblje recesije koje nikad se nije u Hrvatskoj dogodilo, to je ono kada spominjete SDP-ovu vladu, nikad takve recesije nije bilo u hrvatskoj povijesti i bio je izlazak izuzetno tu… ono težak, mučan, užasno mučan jel je bio izlazak iz recesije jel kada se dogodila i kriza eura u Europi i bankrot velikih europskih zemalja. Bankrot se dogodio sjećate se i Grčke, Portugala, Španjolske brojnih zemalja jel, kada su bile politike europske štedite, štedite i režite jel, sada ćemo nažalost ući sa vanjskim šokovima što nam se dolazi u desetljeće inflacije i neće se tako nje lako riješiti i ona kada je strukturna, kada ulaze u sve pore društva jel, kada ulaze u najjednostavnije usluge ne, onda vidite apeli nemojte dizati cijene ne djeluju. Ne djeluju, ne djeluju. Ne djeluju znate šta? Ne djeluje smanjivanje PDV-a, pokušali ste smanjit PDV na hranu nije djelovalo. Ne djeluje zamrzavanje cijene hrane. Zašto ne djeluje? Zato što tih proizvoda nema jel, nema, pitajte trgovačke lance koliko je prodalo se tih proizvoda koje ste vi zamrznuli cijene hrane i ovo što ste vi rekli soc… ne možete s tim pobijediti jel.
Pokušali ste, pokušali ste sa raznim mjerama jel ne možete tako dalje. I zato što nas struktura ekonomije definira u cjelokupnoj ovoj priči od usluga do cjelokupnog ovog modela kako se borimo jednostavno polazimo iz krive perspektive borbe za inflacijom i zato je ona ovako dugotrajna. Zato je ona dugotrajna i sad se samo bojim šta će se dogoditi opet, šta će nam se dogoditi i samo očekujemo koje će daljnje biti mjere vezano za naftu, za energiju itd., itd..
To su ozbiljni ljudi moji problemi jel. Nije, nisu jednostavno rješivi jer da su bili jednostavno rješivi zamrzavanjem cijena pa nije nitko, ja ne razumijem da, evo Nixon '71. godine počeo ko Plenković, evo Nixon američki predsjednik '71. godine kada je bila veliki onaj naftni šok šta je krenuo, krenuo zamrzavat cijene čak je proglasio pobjedu '71. kaže uspjeli smo suzbiti inflaciju. Znate šta mu se poslije dogodilo? Op, krivulja je skočila istog da ne kažem identično kao što se Nixon doslovce '72.-'73. opet je inflacija otišla gore jel, jel. I svi su onda u tom jednom modelu rekli ljudi moji ne možemo pa to je valjda naučena lekcija ono prije 50-60 godina da s time ne možete ono pobijediti jel. Ne može pobijediti, Amerikanci su na tome naučili jel da jednostavno ne mogu.
Pokušale su i neke europske zemlje to raditi, nije samo Hrvatska radila zamrzavanje, radila je Mađarska jel imala je još veću inflaciju, još veću inflaciju je imala zbog toga jel. Pokušala je Španjolska, Španjolska je doduše uspjela u jednom dijelu jer imali su drugačije nekakve modele jel. Kod nas nemamo samo problem ovoga što su nam vanjski šokovi, to je ono što govorimo, mi imamo unutarnje strukturne probleme jer dok Europa ima inflaciju 1,7% i dok ona sada očekuje veliki udar energetike ali dočekuju ga sa 1,7% jel, a mi ga dočekujemo sa 4% jel, jel. Jer inflacija vam nije ništa drugo nego temperatura, u Dalmaciji bi mi rekli fibra. Gospodarstvo ima fibru već 6 godina. Znate, zamislite da živite 6 godina imate temperaturu 38, 38, cijelo vrijeme imate 38 stupnjeva i nikako, nikako, uzimaš jedan antibiotik, drugi antibiotik, nervozan si 38 fibru imaš cilo vrime jel i ne možeš se riješit problema inflacije jel.
I zato vam kažem nije jednostavno rješenje zato što je udarila i Hrvatsku na različite momente je udarila. Ovo vezano za tržište nekretnina je jedan potpuno drugi model koji se nama dogodio zato što je ušlo toliko keša je ušlo u Hrvatsku u kupnju nekretnina, neću reći kakvog keša je ušlo gdje je podivljalo potpuno tržište i Vlada je godinama gledala kako keš ulazi u stambene nekretnine. Imamo depopulaciju stanovnika a nama cijene nekretnina rastu jel. Ajmo recite zemlju u svijetu gdje to moguće. Ja razumije u Irskoj da rastu cijene nekretnina, zašto, zato što ljudi se doseljavaju jel. Kod nas imamo depopulaciju nama cijene nekretnina rastu gore. Zašto? Pa parkiraju novac je. Čini novac, kakav novac? Pa to je ministar Primorac rekao zašto uvodi porez na nekretnine, zato što su mnogi parkirali novac tu jel i nama se to prelilo na tržište nekretnina. I naime i ovo šta se sad ovdje dogodilo znači nevezano čak sa Europom, sa brentom, sa naftom itd., sa itd., sa brojnim drugim elementima.
I zato je struktur i rješavanje inflacije i problema je ovdje puno ozbiljnije i zato smo tražili HNB i svi koji dolaze da raspravljamo ozbiljnije jel, jer onda kada se jednom uvuče dugotrajno, tajno, uđe trajna fibra uđe jel, trajna ne možete jel znate kako se čovjek osjeća kad je ono tri dana si bolestan ne znam više sa sobom, a zamislite 6 godina jeli i kaže evo opet dolazi jel. Danas opet nova cijena, nova cijena itd., itd..
Zato nemojte podcjenjivati nitko. Možete podcjenjivati sve ali ove momente nemojte podcjenjivati, nemojte uprosječivati, nemojte uprosječivati da je prosjek nešto što je u Hrvatskoj nije jel nije. Svatko ima svoju stopu inflacije. Onaj čovjek kojem je otišla najamnina u odnosu na prošlu godinu 250 eura 40% njega ovaj 3% što vi tu govorite vrijeđa jel vrijeđa ga.
Zato kada govorite o inflaciji i mjerama i borbama administrativnim i svim drugim mjerama jel koje Vlada više iscrpljena, ja vidim Plenkovića on ne zna više sad mu dolaze još sindikati, pa kaže kud ću ja više s novc… kaže djelovat ću jel. Pa naravno zato što je i on iscrpljen, pa nije lako vodit 6 godina i konstantno sada dolazi, dolazi novi šokovi, novi problemi itd., ali nećete ih riješiti jel zato što je strukturno problem i kada vam mi dajemo prijedloge i da raspravljamo o tome jel. Ne možemo ih riješiti ja ću to zamrznut na sjednici Vlade 100 komada proizvoda jel. Pokazalo se da ne može, pokazale su razvijene ekonomije da to ne mogu napraviti i zato kažem zahvaljujem na vašoj raspravi i ja se nadam da će i u ovom parlamentu biti ozbiljnijih rasprava da riješimo problem inflacije.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime, u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus.
Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovana zamjenice guvernera sa kolegama, poštovane kolegice i kolege, dakle malo me iskreno kolega Lalovac uplašio da će ovo razdoblje biti zapamćeno kao desetljeće inflacije ali možda i još više uplašio HDZ da će biti zapamćeni kao oni koji su upravljali državom u desetljeću inflacije pa će onda netko njih spominjat kao što oni cijelo vrijeme spominju 2011.-2015. godinu a ipak ima tu puno objektivnih faktora koji na to utječu i na koje, koje je teško kao što je rekao kolega Lalovac riješiti.
Drago mi je evo isto pohvaljujem kao i kolega Lalovac izvješće zamjenice guvernera koje je zaista bilo i poučno i obimno i što se potrudila i kroz replike dati zaista kvalitetne odgovore na sva naša, na sva naša pitanja. Drago mi je da se nije ograničila samo na izvješće za kraj 2024. početak 2025. jer bi to zaista u ovim dinamičnim uvjetima bilo kontraproduktivno i da nam je dala jedan presjek situacije ustvari na današnji dan da imamo cjelovite podatke i cjeloviti pregled situacije i onoga što HNB misli da će se događati i što misli u vezi s time poduzimati.
Dakle, dobili smo informaciju da je i bez ovog sukoba na Bliskom odnosno Srednjem Istoku inflacija ubrzala u RH i da je u 2. mjesecu na 3,9% što je više nego u 1. mjesecu kada je bilo 3,6%, a da je u Eurozoni 1,9%, dakle više od duplo više je infla… veća je stopa inflacija u RH nego u Eurozoni. I da se ustvari povećao taj tzv. inflaciji diferencijal između Hrvatske i ostatka odnosno prosjeka Eurozone.
Budući se svijet zaista ponovo nalazi u situaciji kada možemo očekivati nove šokove u, prije svega u ponudi šokove ponude s obzirom na ovo što se događa, kada očekujemo da će i dalje rasti i energenti i transport i globalna, globalni dobavni lanci da će biti u određenim problemima za očekivati je da će sve to utjecati na onu tzv. uvoznu inflaciju koja se dogodila početkom 2020.-ih kada je krenula najprije korona kriza onda i rat u Ukrajini i da će se ta naša ukupna inflacija na neki način ipak ili to ubrzanje na neki način povećati iako je ovdje rekla zamjenica guvernera da ukoliko ovaj rat ne potraje dugo, ukoliko se sve stabilizira da možemo očekivati da ćemo završiti negdje na ovoj stopi na kojoj smo danas a to je 3,9%.
Dakle, u Hrvatskoj od 2021. do danas cijene hrane su zaista porasle drastično, puno više nego što je, što je ovaj stopa inflacije, cijene energenata su porasle, cijene usluga, dakle to su one tri kategorije koje je i zamjenica spomenula koje najviše podižu, podižu inflaciju a ušao je u jednu od tih kategorija i kolega Lalovac i dobro objasnio što to znači za jednog prosječnoj, za jednog građanina koji ima ne znam najam za stan ili ima toliko mali prihod da mu je udio u hrani, u hrani i uslugama najveći i energentima najveći.
Dakle, ovaj razlika u inflaciji između, između nas i Europe nije slučajna ona je strukturalna kako je i već ovdje rečeno. Dakle, mi smo, spominjao sam ovdje i kroz repliku Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo trebali strukturno riješiti naš problem, trebali strukturno riješiti da nemamo ovaj strukturni dio inflacije. Dakle, trebali smo ojačati gospodarstvo, trebali smo učiniti konkurentnijom, učinit boljom javnu upravu i kroz digitalizaciju i kroz zelenu tranziciju smanjiti udio odnosno povećati udio obnovljivih izvora energije koje, koje trošimo i smanjiti potrošnju energije. Sve to je bilo u Nacionalnom planu otpor… Nacionalnom planu otpornosti ali je diferencijal inflacijski diferencijal i dalje velik između nas i EU. Ja se nadam da ćemo, da su ipak te neke mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobro ovaj dobro provedene i da ćemo spremniji dočekati ovaj udar koji očigledno već dolazi, ali mu ne znamo još uvijek snagu.
Dakle, ako imamo razliku između tzv. uvozne inflacije i naše ukupne inflacije dakle jedan dio rasta cijena ne dolazi iz tih privremenih poremećaja nego i iz dubljih promjena u gospodarstvu, dakle promjena u energetskom sustavu, u demografiji koji nam se događa, na tržištu rada, na globalnim lancima dostave, na troškovima proizvodnje koji kontinuirano rastu.
Primjerice energetska tranzicija povećava trošak energije u prijelaznom razdoblju, poremećaji u globalnoj trgovini povećavaju troškove logistike, nedostatak radne snage povećava troškove usluga. Zbog toga cijene određenih kategorija zaista rastu brže i dugotrajnije nego što to pokazuje prosječna stopa inflacije i to najbolje osjećaju oni naši građani koji imaju male prihode.
Kada sada spominjemo već ovu razliku između inflacije i u Hrvatskoj i prosjeka EU meni su zanimljivi razlozi te razlike koje je navela ovdje zamjenica guvernera, dala je najprije one opće, one opće razloga dakle konvergencija cijena i konvergencija plaća prema prosjeku EU što se događa u svim članicama EU koje su ušle kasnije u EU pa onda jednostavno raste, rastu i plaće, rastu i cijene prema srednjem, prema srednjim cijenama i plaćama u EU i taj dio je naš pojačan u odnosu na, u odnosu na možda neke već starije zemlje EU.
No, ono što me malo a neću reći čudi na neki način, na neki način mi je onako bilo zanimljivo, zanimljivo pročitati da su ti dodatni, dodatni uzroci ove razlike u inflaciji snažniji gospodarski rast, brži rast plaća, brži rast osobne potrošnje, poticajno usmjerena fiskalna politika, priljevi sredstava iz europskih fondova i sporije povlačenje energetskih potpora. Dakle, sve ono čime se Vlada hvali ako sam ja dobro shvatio je između ostalog i uzrok ove razlike u inflaciji u RH i prosjeka EU. Dakle, sve ono što je dobro jer dobro je da rastu plaće, dobro je da imamo gospodarski rast, snažniji gospodarski rast, dobro je da raste osobna potrošnja jer znači da ljudi osjećaju da mogu kupit možda bi bilo, možda bi mogli počet bit oprezniji, ali očigledno smo previše dugo zadržali poticajno usmjerenu fiskalnu politiku. Nešto ste i ovdje vi spominjali i oko ograničavanja cijena da nije dalo nekakvu, nekakav veliki učinak na inflaciju ali da bi možda dalo da je bilo, da je bila više socijalno usmjerena odnosno formirana prema onima koji zaista trebaju, a ne prema svima jednako. Priljev europskih sredstava sigurno je dobra stvar ukoliko smo ga dobro iskoristili. I tu se bojim da smo, da smo dobili efekt inflacije a da nismo dovoljno dobro iskoristili sva ona europska sredstva koja su nam bila na raspolaganju kako bimo naše gospodarstvo restrukturirali, učinili ga otpornijim, učinili ga konkurentnijim, učinili ga na neki način jačim i jačih mišića kao što je ovdje netko spomenuo da dočekamo ovu inflaciju. I sporije povlačenje energetskih potpora, dakle mi nismo povlačili energetske potpore dugo nakon, nakon ovaj korone odnosno rata, rata koji je počeo između Rusije i Ukrajine i kratko smo bili bez njih ali sada ćemo ih ponovo, ponovo uvest.
Dakle, ako je to razlika u diferencija… inflacijska diferencijacija između nas i Europe ja procjenjujem da će to, da će ta razlika ostat i u narednom razdoblju jer i dalje ćemo očekujemo snažniji gospodarski rast i dalje se vrše pritisci na rast plaća, oni su nešto usporili ali će sigurno i dalje nešto rasti jer je snažno porastao, su snažno porasle plaće u javnome sektoru, a to znači da će privatni sektor kako bi zadržao svoje ljude nastojat ipak u nekoj mjeri povećati plaće.
Osobna potrošnja ne vidim da je entuzijazam naših građana u osobnoj potrošnji pao. Poticajno imamo usmjerenu fiskalnu politiku i dalje jer je to politički oportuno pa nema nitko možda hrabrosti reći ovo može, ovo ne može, ovo je svrsishodno ili suziti te mjere na samo one kojima je potrebno. Priljev sredstava iz EU rečeno je da nije istina da će se smanjiti, dakle i dalje će dolaziti i dalje ćemo ga trošiti na isti način, a ja mislim da ga nismo trošili dovoljno, dovoljno pametno da osnažimo svoju, svoju ovaj industriju. I povlačenje energetskih potpora, dakle ostaje odnosno ponovo smo uveli energetske potpore. Dakle, ja očekujem da će ovaj inflacijski diferencijal i dalje ostati u najmanju ruku ovakav kakav jeste odnosno da će naši građani trpiti veći rast inflacije nego što je to u EU.
I sada opet dolazimo do onoga što je govorio kolega Lalovac do onih koji zbog toga najviše ustvari trpe, a mogli bimo zaista reći da su to upravo naši umirovljenici koji imaju niske, niske mirovine u odnosu na plaće iako je bilo obećanje na početku tih prvih možda dva, tri mandata da će udio, udio mirovina u plaći biti na 60% ispada da se udio mirovina u plaći ustvari ako nije smanjio onda da stagnira negdje, negdje između 40 i 45%. E toj našoj kategoriji stanovnika tim umirovljenicima kojima su i energenti i prehrana i jedan dio usluga koje ne mogu ne platiti poput komunalnih poduzeća koja sada sva dižu, sva dižu ovaj svoje cijene i voda raste i smeće, odvoz smeća raste, dakle komunalna, komunalna naknada u puno, u jako puno jedinica lokalne samouprave je porasla, dakle ti naši umirovljenici ustvari će tu inflaciju najviše osje… najviše osjećati odnosno ti naši umirovljenici će razliku odnosno taj, taj inflacijski diferencijal između nas i EU koji je nastao zbog svih ovih elemenata koje sam prije ovdje spomenuo ustvari osjetiti najviše na svojoj koži i to je ono što se po meni ne smije dogoditi i mislim da moramo upravo o toj kategoriji stanovnika s obzirom da će situacija sigurno po tom pitanju ostati nepromijenjena moramo za tu kategoriju stanovnika osmislit specifične mjere koje neće doprinositi rastu inflacije, ali će doprijeti da umirovljenici lakše podnesu tu inflaciju.
Znači kad dodamo još tome da smo zaista mala država, da su male države osjetljivije na tu tzv. uvoznu inflaciju zato što je veliki dio stvari koje uvozimo, jako ovisimo o našem okruženju kao što smo prije spomenuli okruženje se dinamički vrlo brzo mijenja, ne znamo u kojem smjeru će otići, dal će otići u smjeru kratkotrajne nestabilnosti koje su već uzrokovale dosta veliko povećanje energenata ili će sve skupa još uvijek eskalirati, a vidimo i danas ako pratimo portale da nema neke naznake da neće eskalirati, za očekivati je da će inflatorni pritisci biti još daleko veći, a onda je za očekivati da će one najslabije kategorije našeg stanovništva podnijeti najveći teret ukoliko mi tu zajedno, svi zajedno nešto ne promijenimo i one mjere i ona sredstva koja ulažemo na generalnoj razini za sve jednako ne specificiramo samo za one kategorije socijalne kojima zaista treba pomoć.
Dakle, naš umirovljenik se ustvari ne pita kolika je inflacija, on se pita na kraju mjeseca dal će imat dovoljno za osnovnu košaricu i ne samo za košaricu nego zapravo bira hoće li platit hranu ili će kupit neki lijek koji nije preko socijalnog. I tu je politika vrlo odgovornost politike vrlo jasna, ako dođe do novog inflacijskog vala država mora biti spremna zaštitit standard građana, a posebno naših umirovljenika, kad kažem jednih i drugih mislim na one kao što sam već ranije rekao socijalno ugrožene jer ne mjeri se cijena života postotkom odnosno ubrzanjem rasta inflacije ili prosječnom plaćom ili prosječnom mirovinom nego je svaki stanovnik mjeri za sebe svojim mogućnostima, a mi moramo znati prepoznati kome treba dati potporu u ovako teškoj situaciji koja očigledno će se nastaviti. Evo hvala lijepa, ja se nadam da će i Vlada osim onim PR-ovskih elemenata zaista voditi računa da sve potpore koje daje, daje onima kojima trebaju, a ne u širokom spektru svima nama jer meni ne trebaju zaista jeftinija piletina i meso mogu kupiti po tržišnoj cijeni. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Ledenko i Miletić, najprije poštovani zastupnik Ledenko. Izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem. Pa evo i ja mogu kazati da je ovo izvješće HNB-a bilo korektno onako rekli bi štreberski napravljeno, al ono što smo mi svi očekivali, očekivali smo koje su to mjere koje će HNB pokrenuti kako bi se suzbila inflacija. To je njihov ključni osnovni zadatak, a oni su nama kazali, da usluge u inflaciji su zapravo najveće, da zapravo čine pa to znamo i mi, pa naša struktura BDP-a se oslanja na usluge dakle turizam, javni novac čitaj EU, a ovo o čemu je kolega Paus prije govorio sredstva za oporavak i otpornost smo koristili tako da nam je poljoprivreda ostala i dalje na dva, tri posto udjela u tome svemu, industrija ispod 20%, svaki osmi euro u Hrvatskoj je iz EU i mi smo gospodo, to treba priznati, socijalni slučaj EU jer ako očekuješ da ti bogati stric svaki mjesec nadomjesti onih 15% kolko ti nedostaje da zatvoriš mjesec i da izađeš u nulu onda si ti socijalni slučaj.
Dakle, mi smo očekivali ovdje mjere, mjere nismo dobili, mjere poput ograničavanja kreditiranja ne daju rezultate, a rast kredita stanovništva i dalje raste. HNB pasivno promatra je pasivan prema vladinim politikama koje potiču inflaciju i zaduživanje, a kako i ne bi kada je vladajuća većina birala i njih i birala je Vladu, dakle to je unisona politika. Unisona je politika i Vlade i HNB-a i oni su odgovorni zajedno za ono što mi danas imamo, a to je ova hiper inflacija. Veli viceguvernerka u Europi kumulativno 34% kod nas 13% tri puta više. Jesmo li gospodarski rasli tri puta više? Na čemu smo mi gospodarski rasli? Na čemu mi gospodarski rastemo? Jel rastemo na industriji? Ne. Jel rastemo na poljoprivredi? Ne. Utukli smo u poljoprivredu 10 miljardi eura ostala je tu gdje je, uvozimo iz godine u godinu sve više, sve manje proizvodimo. Koja je to poticajna politika Vlade? Gdje taj novac odlazi, što on pretvara? Evo šalje mi prijatelj poruku kaže prijatelju lampaš je 2010.g. bio 0,4 euro danas je on 2,2 eura taj isti. Dakle, otići na groblje, sjetiti se najmilijih postaje luksuz. To su politike HNB-a i Vlade RH, onda nam govore o prosječnim plaćama. Zašto ne govorite o medijalnim plaćama, o medijalnim mirovinama koje su na 500 eura? Zašto ne govorite da je 25% umirovljenika ispod 400 eura 380, 390 posljednji podaci? To su politike koje su nas dovele, a vi nas uvjeravate da mi bolje živimo, da ljudi imaju više, a nemaju više, lošije žive.
Gospodarski rast nam nije na jakim temeljima, ako ćemo samo o turizmu ovisiti, dakle uslugama, i europskim sredstvima mi ćemo postajati sve više i više zaduženiji, a sve manje otporniji i to je ono gdje Hrvatska ide, a vi nam možete pričati šarene priče, ali one, ali naši građani ih ne vide, ne osjećaju ih. Umirovljenici ih ne osjećaju. Kaže mi prijatelj ne idu umirovljenici u dućane u kupovinu, idu u izviđanje. Oni idu izviđati da li mogu tu svoju košaricu kad poplaćaju sve režije namiriti sa onim što su izviđali. Tu je današnje stanje.
A što je HNB radio u tom periodu? Da li je on suzbijao te cijene, da li je suzbijao inflaciju? Ne, oni su se bavili time da su zaposlenici HNB-a trgovali, dakle vrijednosnim papirima banaka koje oni trebaju nadzirati. Prošli su lišom, nema nikakvog sukoba interesa, nikakvog trgovine utjecajima, ničega nema.
Pa guverner se našao u Agrokor krizi kada je komunicirao sa fondom koji je imao izravan interes u strukturiranju kompanija Agrokora i opet je tu prošao lišom. Pa gledajte i nakon svih tih politika, nakon loše odrađenog posla evo nam guvernera za nagradu jer je slijedio politike Europske središnje banke, evo njega sada u Europsku središnju banku, dobio je nagradu za ono što je ovdje radio bespogovorno slušao ono što je Europska središnja banka govorila, a govorio sam malo prije politika Europske središnje banke ne može biti jednaka za područje cijele Europe jer mi nismo jednaki. Tko to ne razumije, on ne razumije ništa.
Nisu isti uzusi gospodarski u Njemačkoj i u Francuskoj i u Hrvatskoj i onda modeliranjem kamatnih stopa za područje cijele EU neke zakidate, a zakidamo u ovom slučaju Hrvatsku i to se vidi iz inflacije koja je iznimno veća nego u ostalim državama EU. Što smo napravili? HNB što je napravio u slučaju švicaraca? On je stao uz banke, ne uz građane, a kad su banke podigle tužbu protiv Hrvatske znate odakle su crpili svoje informacije? Iz biltena Hrvatske narodne banke. I to su koristili u tužbi protiv Hrvatske, a danas imamo razne presude od one koje su potpuno na strani korisnika do onih samo za zatezne kamate. Dakle, potpuni nered i u pravosuđu po tom pitanju. Dakle, nemamo unisonu politiku. Kako je nemamo financijama, tako je nemamo u pravosuđu, a šarene priče kako nam je super i dobro ne drže vodu.
Dakle, gospodo iz HNB usredotočite se na ono što vam je osnovna zadaća, a to je štititi integritet hrvatskih građana, štititi njihovu kupovnu moć, štititi nas od inflacije. Vi to ne činite. Izvješće je dobro štreberski napisano, ali nema mjera i nema ekspertize kako ćete u određenom periodu pomoći hrvatskom čovjeku da on bolje živi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit ću u ime istoga kluba, poštovani zastupnik Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje potpredsjedniče Sabora, gospodine Reiner, gospođo Kristino Zadro-Omrčen, gospođo Švaljek zamjenice guvernera sa svojim suradnicima, kolegice i kolege vladajući, kolegice i kolege iz oporbe.
Mi raspravljamo danas o izrazito važnoj temi, guvernera nema, guverner Vujčić je, njemu je srce potpuno tamo od Frankfurta do Bruxellesa je li, a Hrvatski sabor mu j e nebitan i on sa ovim konkretno to pokazuje. Dakle, čovjeka nema ovdje jer je on tamo da odrađuje posao na koncu i radi čega je bio postavljen na poziciju. Ovdje je problem, tamo je dobro došao. To puno toga govori.
Mi danas u Hrvatskom saboru govorimo o financijskom suverenitetu Hrvatske. Ja ću reći otvoreno mi raspravljamo o velikoj iluziji, to su iluzije. Potezi nam se nameću iz Bruxellesa, Frankfurta pod krinkom napretka, vode nas u potpunu financijsku ovisnost a naša Središnja banka u tome statira. Središnje banke diljem Europe i svijeta masovno kupuju zlato kako bi zaštitile svoje bilance od inflacije geopolitičkih šokova, a Hrvatska narodna banka drži točno nula grama zlata, nula. Mi smo svoje zlato rasprodali po povijesno najnižim cijenama. Kako HNB štiti nacionalno bogatstvo u kriznim vremenima, kada znamo da je zlato jedina aktiva koja nema rizik druge ugovorne strane. Ovdje je gospođa Švaljek zamjenica guvernera rekla u doslovnom smislu mi znamo zašto mi nemamo zlato, mi znamo zašto smo mi prodali svoje zlato, otprilike nama zlato ne treba jer jedna Njemačka to su tamo budale, Nijemci su budale! Imaju samo 3500 tona zlata. Italija isto budale, oni imaju samo 2500 tona zlata. Francuska kupuje zlato, gomila rezerve, sad su na 2 i pol tisuće tona zlata. Nizozemska kupuje zlato, sad su gotovo 700 tona zlata. Poljska mahnito kupuje zlato, prešli su 600 tona zlata. Portugal 400 tona itd. Hrvatska nula.
Naši susedi da bog prosti maleni Slovenci oni imaju nekoliko tona zlata, mi nemamo ništa jer ispada mi smo najpametniji, mi točno znamo. Pa ne znaju Nijemci! Šta znaju Nijemci? Nijemci su samo i svoju njemačku marku proglasili vrijedećom, drže je kao strateškom robom, robnom rezervom. Bit ću plastičan sruši se sve živo u izrazito nestabilnim vremenima. Nijemci će izvući svoju valutu i krene Njemačka neka nova marka dalje, sve je tu, a mi, što mi? Uništili smo hrvatsku kunu, potpuno ovisimo o ovim globalistima i njihovim centrima moći potpuno. Dakle, mi smo euro doveli umjesto kune i moramo si konačno priznati istinu euro je od samog početka namjerna konstrukcijska greška. Zašto? Pa Helmut Kohl svojedobno nije htio niti je smio reći njemačkim građanima istinu euro ne može dugoročno preživjeti bez pune fiskalne unije, bez fiskalne unije i zajedničkih euro obveznica euro je samo neka fragmentirana valuta izgrađena na državnim dugovima zemalja članica kome Europska središnja banka pokušava nemoguće. Upravljati jedinstvenom kamatnom stopom za potpuno različita gospodarstva i u današnjoj situaciji bez porezne i dužničke unije, euro je potpuno u stvari nestabilna valuta koja se sustavno i dramatično razvodnjava enormnim povećanjem dugova unutar Europske unije. Pogledajte realnost, imamo rat u Ukrajini, imamo rat u Iranu, dodatno će se razoriti državne proračune koji se ionako financiraju isključivo novim zaduženjima. Mi možemo se blaženoj djevici Mariji molit svaki dan samo da nam turizam prođe u miru i da se ne pojavi neki manijak i ne napravi nešto što ne do Bog dragi nikada da se u Hrvatskoj dogodi i nama da se ugasi turistička sezona, da drastično pade mi smo u ozbiljnim problemima, u ozbiljnim problemima. Imamo tu čuli smo isto kolege su govorili cijene energenata uništavaju europsku konkurentnost i zato se imamo pravo zapitati što će se dogoditi s hrvatskim gospodarstvom u nadolazećim mjesecima i godinama, a ako nam uslijed svih ovih šokova propadne taj turizam kao glavni i jedini i stvarni izvor naših prihoda. Imali smo probni rok za vrijeme Corone ali ja ću se sad igrat zlogukog proroka. Geopolitički tsunami koji se trenutno valja prema Europi, učinit će da pandemija Corone izgleda kao neka potpuno beznačajna epizoda i u tom kontekstu nadolazeće oluje, goruće pitanje današnjice postaje zaštita gotovine. Inicijativa da se gotovina zaštiti Ustavom nije nikakav populistički hir kako nam nabijaju etikete ovi ili oni, to je prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti. Građani moraju znati istinu, gotovina je jedini stvarni, opipljivi novac kojeg izdaje središnja banka, sve ostalo, svaki euro koji vi vidite na svojim bankovnim aplikacijama nije novac središnje banke, to je privatni giralni novac koji stvaraju privatne komercijalne banke ni iz čega. Izdavanjem kredita kroz sustav djelomičnih rezervi. To je impirijska činjenica koju su dokazali vrhunski ekonomisti poput profesora Richarda Warnera, a tko kontrolira naš taj digitalni platni promet. Za razliku od jedne Njemačke koja ima svoj nacionalni sustav, hrvatski platni promet u potpunosti kontroliraju dvije američke korporacije Visa i Master Card. Koliko je komercijalnih banaka u Hrvatskoj danas ostalo u 100%-tnom našem domaćem hrvatskom vlasništvu. Naš financijski krvotok je u stranim rukama i tu dolazimo do glavne zamke. EU politički gura priču o neovisnosti, sigurnosti podataka od SAD-a. Kao alternativu nam nude digitalni euro. Nemojmo se zavaravati, digitalni euro je Trojanski konj. Nudi nam se programibilni digitalni novac, alat koji izdavatelju daje tehnološku moć apsolutnog nadzora nad time gdje, kada i na što građanin smije potrošiti svoj novac. Zapitajmo se svi zašto se EU sada odjednom toliko žuri s uvođenjem digitalnog eura. Prava istina je da u 100% digitalnom sustavu tzv. Bank run, masovno povlačenje novaca iz banaka, postaje tehnički nemoguće. Građani već sad imaju ogromne probleme i suočavaju se s birokratskim zidovima kada žele podići ili uplatiti vlastitu gotovinu u većim iznosima i zato moramo na ustavnoj razini zaštititi keš, zaštititi gotovinu, zaštititi plaćanje gotovinom i ne vjerovati im na riječima pa to ionako je dozvoljeno u Hrvatskoj, bit će to sve u redu. Znamo koliko puta su nas prevarili i moramo sad itekako bit oprezni.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege iščitavanje informacija HNB-a o financijskom stanju stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine i prvom polugodištu 2025. može se objedinjeno rezimirati u jednoj rečenici. Nastojanja hrvatske Vlade usprkos geopolitičkim napetostima i izazovima na pravom su putu u usmjeravanju politika u gospodarstvu i obuzdavanju inflacije te financijskoj stabilnosti, a sve na korist jedinstvenog cilja u poboljšanju i zaštiti životnog standarda naših građana i potvrda je to uostalom i nedavna ocjena agencije Standard&Purs dakle niti 9 mjeseci od razdoblja do 30. lipnja na koje se odnose predmetne informacije HNB-a, a kojom je kreditni rejting RH podignut na razinu A uz stabilne izglede. Podsjećam još jednom, ne samo kako je to najviši kreditni rejting Hrvatske u povijesti već je isti postignut u samo 7 godina nakon što ga je trebalo vaditi iz smeća gdje ga je ostavila Vlada SDP-a pred 10 godina. Važno je podsjetiti na to kako je naša zemlja na čelu s našom Vladom HDZ-a jedina od svih članica EU uspjela učiniti takav skok ostavljajući iza sebe zemlje kao što su Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska i ta ocjena nije samo pohvala Vladi, to je važno ohrabrenje i za naše građane jer što je kreditni rejting države viši, više privlači i investitore, povoljnija investicijska klima u konačnici rezultira novim i kvalitetnijim radnim mjestima i bolje plaćenim poslovima. Također smanjivanje obveza u zaduživanju države povećavaju se fiskalni uvjeti u financiranju drugih važnih prioriteta poput socijalnih politika.
Poruka je to također i kako je politička stabilnost koju je osigurao HDZ proteklog desetljeća važan ako ne i osnovni preduvjet napretka koji se upravo potvrđuje i rastom kreditnog rejtinga.
Međutim, vratimo se osnovnim crtama na razdoblje na koja se odnose informacije HNB-a odnosno na drugu polovinu 2024. do konca lipnja 2025. godine. U njima se navodi kako je tijekom oba razdoblja nastavljen snažan gospodarski rast Hrvatske zamjetno brži od prosjeka europskog područja. Iako su ti uvjeti u drugom polugodišnju 2024. bili relativno slaba vanjska potražnja, geopolitičke napetosti, ali i potpuno ublaživanje restriktivne monetarne politike Europske središnje banke pa je rast bio potaknut velikom domaćom potro… potražnjom i dijelom ekspanzivnom fiskalnom politikom.
Snažna domaća osobito osobna potražnja obilježila je i prvi ovaj dio 2025. godine izuzev u prvom tromjesečju zbog kratkotrajnog bojkota maloprodajnih lanaca. Nastavlja se rast zaposlenosti kao i snažno povećanje plaća iako sporije u odnosu na 2024. godinu. Inflacija se u drugom dijelu 2024. nastavila smanjivati zbog popuštanja uvoznih inflatornih pritisaka nakon stabilizacije globalnih opskrbnih lanaca i smanjenja cijena energenata na svjetskom tržištu kao i nadalje restriktivnog karaktera monetarne politike.
I nakon ciklusa njezinog najsnažnijeg pooštravanja koji je usmjerio inflaciju u europodručju prema ciljanim razinama Europska svjetska banka je počela postupno smanjivati ključne kamatne stope što se odrazilo i na povoljnije uvjete financiranja domaćih sektora osobito poduzeća pa je rast kredita poduzećima i stanovništvu bio razmjerno jak.
U 2025. godini inflacija se nakon početnog jačanja postupno usmjeravala te se u lipnju ponovno vratila na razinu s konca 2024. godine. Na rast cijena tijekom posljednjih 6 godina, 6 mjeseci 2024. i dalje su djelovali domaći pritisci uzrokovani rastom plaća i zaposlenosti u uvjetima nedostatka radnika dok je tijekom prvih 6 mjeseci 2025. godine na to imalo najveći utjecaj povećanja cijena hrane u drugim zemljama EU.
Nastavljenim postupnim ublažavanjem restriktivnosti monetarne politike Europske svjetske banke i smanjivanjem kamatnih stopa u prvom dijelu 2025. godine kontinuirano se poboljšavaju i uvjeti financiranja hrvatskih poduzeća i stanovništva te ono snažno raste osobito u uvjetima akcijskih kamatnih stopa uvedenih u uoči najave novih makrobonitetnih mjera HNB-a radi ograničenja kriterija kreditiranja potrošača.
I zaključno, iz HNB-a navode kako se u prvom polugodištu 2025. u uvjetima stabilnih strukturnih obilježja bankovnog sustava u RH nastavio rast imovine kreditnih institucija i njezino restrukturiranje. Povećanje izvora financiranja i smanjenje visoko likvidne imovine omogućili su upravo nova ulaganja u dužničke vrijednosnos… vrijednosne papire i nastavak kreditne aktivnosti koja je pridonijela poboljšanju pokazatelja kreditne kvalitete. Dobit kreditnih institucija u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine smanjila se ponajviše zbog smanjenih kamatnih prihoda. Bankovni sustav RH na kraju 2024. i početak 2025. visoko je likvidan, kapitaliziran i profitabilan.
Kako je istaknuto i na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskog sabora vrijedi ovdje pohvaliti iskorak u sastavljanju upravo polugodišnjih informacija odnosno obuhvaćenim dubljim analizama za četiri posebna okvira rejting hrvatskih obveznica, razlika između harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena i nacionalnih pokazatelja inflacije, utjecaj ulaska Hrvatske u europodručje na razini cijena te cjenovna konkurentnost hrvatskog turističkog sektora na mediteranskom tržištu.
Posebno je istaknut kumulativni porast cijena u turizmu u razdoblju od 2019. do danas za 45% što je više kod konkurentnijih zemalja te je upozoreno kako bi ako se cjenovna konkurentnost nastavi pogoršavati budući doprinos turizma gospodarstvu zaista mogao biti ograničen.
I danas nakon niti 9 mjeseci od zaključnog razdoblja na koje se odnose informacije HNB opet smo u kriznom upravljanju kada je nužno zaštititi osobito najugroženije skupine našeg društva i naše građane. U tu svrhu Vlada je zadržala sve ranije donesene mjere uz ograničenje cijena za stotinu osnovnih proizvoda iz potrošačke košarice. Prošli tjedan ponovno je uvedeno dvotjedno ograničenje cijena goriva. Prekjučer smo u Hrvatskom saboru podržali upravo po hitnom postupku izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima je snižena stopa PDV-a od 5% na energente odnosno isporuku prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica te pripadajućih naknada kao i ogrjevnog drva peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2027. kako bi se spriječilo povećanje cijena a time i negativni utjecaj na gospodarstvo i standard građana.
Međutim, dok naša Vlada brine o očuvanju socijalne kohezije trebali bi brinuti i gospodarski subjekti u kriznim vremenima. Također bi trebali biti umjereni u politici cijena, a ne zloupotrebljavati situaciji i voditi se isključivom željom za dobiti. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će zastupnica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Dobar dan svima. E pa draga gospodo iz reda vladajućih bilo bi poštenije da kažete jednostavnu rečenicu dragi građani imamo problem i evo što predlažemo poduzeti, ali minimum elementarnog poštenja i HDZ ne mogu u istu rečenicu.
Dakle, cijeli dan, ali i cijelo ovo razdoblje slušamo o tim velikim ekonomskim uspjesima ove Vlade Andreja Plenkovića čiji je najveći rezultat povećanje kreditnog rejtinga, a onda kada se shvati da je povećanje kreditnog rejtinga u velikoj disproporciji s rastućom inflacijom pa su nam potrebne interventne mjere, dakle jedno drugo na neki način ono gotovo pa poništava i kontradiktorno je onda u završnoj rečenici u ime kluba HDZ-a kaže zastupnica, al ti zločesti gospodarstvenici kako su pohlepni oni bi svoj profit. Ti si gospodarstvenici pune proračun iz kojeg onda vi osmišljavate svoje interventne mjere.
Dakle, doista se radi o jednoj velikoj PR manipulaciji i vrijeme je da ta PR manipulacija stane. Dakle, to što imamo bolji kreditni rejting, to što država ima bolje mogućnosti za povoljnijim zaduživanjem, to što imamo nekakvu razinu fiskalne stabilnosti ne daje odgovor na pitanje kome zapravo ono na kraju balade, na kraju dana, kome taj bolji kreditni rejting zapravo služi. Da, dobro je to za državu, ali dok se država može zaduživati povoljnije i dok su makroekonomski pokazatelji bolji, činjenica je da osnovne životne potrepštine rastu, zato imamo te interventne mjere. I ta inflacija koja je eto već toliko puta od strane HDZ-a pobijeđena i nadalje, i nadalje pogađa one građane koji su niže pa čak i srednje platežne sposobnosti, oni su zapravo kontinuirano žrtve, njima je kupovna moć iz dana u dan sve slabija, to povećava njihovu nesigurnost, ali istovremeno rastu i društvene nejednakosti jer nam jedan dio građanstva, a taj postotak građanstva je sve veći i veći, se nekako osjeća i svjestan je toga da je siromašniji, da si sve manje toga može priuštiti, a dok neki u ovom statističkom balansu zapravo debelo profitiraju. To je poanta.
Što želim reći, da ta sama činjenica da su i nadalje nužne interventne mjere pokazuje da imamo ozbiljan poremećaj u načinu na koji nam tržište funkcionira. Kolege ispred mene su govorili da mi sad imamo jedno desetljeće Plenkovićeve inflacije i da će to ostati zapisano kao trajno obilježje i trajni rezultat njegovog mandata, ali ono što također treba reći da su u tom desetljeću Plenkovićeve inflacije brojni naši građani, najveći postotak naših građana žrtve, preko njihovih leđa se zapravo prebija taj fantastični kreditni rejting koji onda poziva investitore. Za koga se Hrvatska pokazala kao fantastično investicijsko polje? Za nekretninski biznis kojeg vi niste ni na koji način uspjeli staviti pod kontrolu.
Što su rekli naši ekonomski o tom najvećem senzacionalnom uspjehu Plenkovićeve Vlade koje se očituje u povećanom kreditnom rejtingu? Ekonomisti su rekli da to nije rezultat neke ekonomske politike ili bilo kakve transformacije u gospodarstvu jer je nema, jer je objektivno nema, ne možete navesti nešto što ne postoji, već je porast kreditnog rejtinga posljedica promjene institucionalnog okvira, posljedica činjenice da je Hrvatska ušla u eurozonu, pa je to investitorima poslalo jedan impuls da tu u slučaju nekakvih turbulencija postoji mogućnost intervencije Europske središnje banke pa to automatski mijenja perspektivu o financijskim rizicima i to je taj rast kreditnog rejtinga iz čega on proizlazi.
Žalosno je da zapravo vi onda taj povod, razlog to što smo institucionalno nešto stvorili uzimate kao nekakav svoj veliki uspjeh i sad je sve u Hrvatskoj super, potpuno ste gluhi na sve što se govori o tome kako stvarno žive građani i kada vas se pita, pa dobro ajmo sad u redu pohvalit ćemo i taj kreditni rejting k vragu nije to tako teško, al dajte onda odgovorite na pitanje kad se već možemo povoljnije zadužiti kako ćemo iskoristiti ta sredstva i te mogućnosti, u što ćemo uložiti?
Cijelo vrijeme se zapravo stabilnost financijska temelji na velikom priljevu sredstava iz EU, NPOO, premijer najavljuje pa neće novaci iz EU prestat stizat to će teć ono ko voda iz slavine i ponašat ćemo se ko pijani milijarderi. Ne možemo podvući crtu i reći na šta smo ta sredstva potrošili i ne možemo se pohvaliti da smo bilo što u državi reformirali. Vi HDZ-ovci nakon desetljeća vladanja ne samo da niste unaprijedili strukturu upravljanja na način da je država jeftinija, a učinkovitija da pruža bolje usluge građanima nego ste jednostavno to svoje desetljeće iskoristili na način da ste se dočepali resursa i onda ih nastavljate dijeliti sebi i svojima. Ali evo nastavit će teći voda iz europske slavine pa se i dalje možemo ponašati kao pijani milijarderi i to je poanta. Na kraju balade svaka sljedeća interventna mjera kao što niti prethodne nit su zaustavile inflaciju jer nisu, nit su spasile naše građane od siromaštva jer nisu jer ne živi se od ne znam tri hrenovke i jedne napolitanke tako nećete ni u buduće, a sve dok te interventne mjere postoje na ovakav način kako ih sada HDZ provodi znači da nam je tržište i ekonomija i nadalje u dubokoj krizi.
I bio bi red, vratit ću se na ono što sam rekla na početku, da ste priznali postoji problem i da djelomično je taj problem uzrokovan vanjskim okolnostima i geopolitičkom nestabilnosti, evo sad širenjem ratnih sukoba, rastom cijena energenata, poremećajem u lancu opskrbe ok to sve priznamo, to nam je zajednički problem, i da ste se tako postavili pa nema osobe u oporbi koja vam ne bi pružila ruku i rekla dobro ajmo sad najbolje prijedloge na stol šta ćemo dalje, ali da vi se tome ismijavate, vama je najvažnije reć da je Andrej Plenković po 111. put pobijedio inflaciju i opet će ako treba, ali evo rastom kreditnog rejtinga nek se nahrani svaki onaj kojem nije od interventne mjere bilo dovoljno od tri hrenovke i dvije napolitanke i eto nešto malo sniženih cijena energenata. Mislim apsurdno.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! još će sad govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić, a nakon toga ćemo imati slobodne govore. Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovane kolegice i kolege.

Reiner, Željko (HDZ)
Oprostite prije nego što vam dam riječ zatražio je povredu poslovnika, a pardon kolegice Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Je, je hvala lijepa niste me vidjeli je, povrijeđen je čl. 238., dakle iznošenje neistina. HDZ-ovka u ime kluba nije rekla da su gospodarstvenici zločesti već sam pozvala gospodarstvenike da budu umjereni u politici cijena u ovim kriznim vremenima. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to je bio komentar iznošenje neistina nažalost nije ili na sreću nije povreda poslovnika pa vam moram dati opomenu, to vam je treća opomena. Izvolte kolegice Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovane kolegice i kolege. Podaci za veljaču pokazuju da je Plenkovićeva inflacija duplo veća, točno duplo veća od prosjeka inflacije u eurozoni, dakle inflacija u veljači u Hrvatskoj je iznosila 3,8% na godišnjoj razini dok je u eurozoni prosjek eurozone iznosio 1,9.
2022.g. mogli smo govoriti o tome da je inflacija izazvana vanjskim okolnostima, početak rata u Ukrajini, energetski šok koji je uslijedio sigurno jesu predstavljali neke vanjske okolnosti zbog kojih smo ušli u jedan ciklus inflacije. Četri godine nakon toga mi više ne možemo govoriti da je inflacija u Hrvatskoj izazvana vanjskim okolnostima jer te vanjske okolnosti naime imale su i druge članice eurozone koje su inflaciju stabilizirale. Inflacija se stabilizirala na nešto ispod 2% godišnje u eurozoni, samo Hrvatska ima upornu tvrdokornu inflaciju i to, i to upravo u onim područjima koja najviše pogađaju građane. Cijene usluga, cijene usluga, cijene hrane koje su jedno vrijeme i prednjačile u inflatornoj stopi kada pogledamo sve robe i usluge kolka je bila njihova godišnja inflacija, stanovanje, posebno najam stana, dakle to su sve stvari koje imaju izravan utjecaj na svakog građanina u Hrvatskoj kao prvo, a drugo posebno su otegotne za one koji žive od rada, koji imaju prosječnu ili ispod prosječnu plaću, a za naše umirovljenike katastrofalni troškovi života, katastrofalni.
Dakle, ponovit ću, zovemo ovo Plenkovićevom inflacijom iz razloga što se premijer ne može pozivati na vanjske okolnosti da bi opravdao činjenicu da Hrvatska uporno ima duplo veću inflatornu stopu od prosjeka eurozone, ne može.
E sad Vlada vrlo često ističe kao i njihova većina ovdje u Saboru da su poduzimali mjere, apsolutno poduzimale su se mjere. Koje su to bile mjere? To su bile mjere snižavanje stope PDV-a na hranu, to je bilo zamrzavanje cijena određenih proizvoda i to je bilo snižavanje stope PDV-a, ali i držanjem pod kontrolom cijena energenata. Šta je od toga imalo utjecaj na zaustavljanje rasta troškova života? Isključivo one mjere koje su bile usmjerene na cijene koje generiraju javna poduzeća odnosno primjerice HEP ili unutar energetskog sektora. Zašto? Jer se to može kontrolirat.
Spuštanje stopa PDV-a na hranu i na sve ono što se tiče privatnog sektora nije rezultiralo, ne da nije rezultiralo zaustavljanjem inflacije nego su cijene i dalje rasle i to je pokazuje da su te mjere propale. A zašto su propale? Zbog onog na što smo upozoravali kada su se uvodile, kada smo rekli da ako smanjujemo PDV i odričemo se kao država prihoda proračunskog onda moramo napraviti mehanizme kontrole koji će onemogućiti da se to što smo snizili PDV prelije u profite trgovačkih lanaca, nego da zaista mora rezultirati minimalno zaustavljanjem rasta troškova cijena hrane ako ne snižavanjem. To se nije dogodilo jer je vladajuća većina odbila svaki naš prijedlog.
Prvo, prijedlog povećanja kompetencija AZTN-a, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koji su napravile neke zemlje članice EU upravo zato da bi spriječile u inflaciji i u inflatornoj krizi da trgovački lanci bilo dogovorom, bilo prešutnim, bilo na bilo koji drugi način izbjegavaju tržišnu utakmicu, dižu cijene jer znaju da će na tome profitirati. To su napravile druge zemlje članice, Hrvatska je to odbila napraviti, Plenkovićeva vlada je to odbila napraviti.
Druga stvar koju smo predlagali jest da ako se ova zemlja na stopi od pet posto, dakle ovo što smo smanjili stopu na hranu pet posto odriče godišnje 1,2 milijarde eura prihoda proračunskog, toliki je proračunski gubitak. 1,2 milijarde ponovit ću eura, ne kuna. Ako smo se odrekli 1,2 milijarde eura tada smo trebali uvesti dodatni kontrolni mehanizam koji se zove porez na extra profit kojim bi se oporezivao extra profit onih koji usprkos svemu profitiraju na inflaciji i na rastu cijena hrane prvenstveno, ali i nekih esencijalnih usluga.
Obje mjere ste odbili i naravno šta se dogodilo? Šta se dogodi kad trgovcima spustiš PDV, kaj oni spuste cijenu. Kad se to točno dogodilo a nemaš kontrolni mehanizam? Dogodilo se to da su cijene i dalje rasle, a da proračun gubi godišnje više od milijarde eura. Sada vam to samo pretočim u nešto što možda si svatko može zamisliti ta miljarda i 200 milijuna eura koje gubimo. Sa tim novcima svako dijete u Hrvatskoj, svako od nula do 18 godina života bi mjesečno moglo dobivati 150 eura univerzalnog dječjeg doplatka. To znači da bi naše obitelji sa dvoje djece dobile ekstra 300 eura mjesečno za dvoje djece.
Mogu to pretvoriti u povećanje mirovina. Ti novcu su značajni na razini svakog kućanstva u Hrvatskoj. Vlada se tih novaca odrekla i prepustila ih onima koji su to doslovno pretvorili u svoje povećanje profita. Rast profita diljem, dakle određenih industrija u uslužnom sektoru kao i kod trgovačkih lanaca prisutni su sve ove godine. Evo to je Vlada napravila, to je efekt vaših mjera. Dakle, mi ne tvrdimo da vi niste imali mjere, mi tvrdimo da ste ih napravili polovično i zbog toga su one imale kontra efekt, a ne onaj efekt koji su trebale imati, a to je sniženje troškova života.
Hajmo dalje. Mi potencijalno novi val inflacije dočekujemo sa stopom od 3,8. Nije isto, nije isti udar na 3,8 ili na ono što je prosjek eurozone 1,9. A od kud dolazi taj novi udar? Taj novi udar dolazi iz unilateralne odluke SAD-a i Izraela da nezakonito bez mandata UN-a, van NATO-a, van bilo kakve odluke napadnu Iran znajući da će ovo biti posljedice. Svi smo mogli jasno predvidjeti šta će se točno dogoditi, da će se zatvoriti Hormuški i da će doći do poremećaja u opskrbi energenata diljem svijeta što će naravno uzrokovati novi val inflacija.
I umjesto da naš premijer to jasno osudi, umjesto da naš premijer jasno kaže da će na kraju europski građani plaćati taj rat svojim povećanjem, troškova života naš premijer ne da to ne radi. Naš premijer šalje svog ministra obrane da dogovara trgovinu oružjem sa Izraelom.
Je li to normalna pozicija jedne europske države koja se sad mora pripremati za novi inflatorni udar? Ja bih rekla da ne. Dalje, kada smo se bavili inflacijom osim što smo predlagali mjere ove za kontrolu zapravo da nam novci koje smo dali, odrekli se iz proračuna ne ode u profite predlagali smo i mjere pomoći našim kućanstvima, dodatne mjere. Tako smo nekoliko puta predložili i nekoliko ste puta odbili uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka. I dalje to odbijate. Ta mjera itekako bi pomogla točno onima koji su itekako osjetili inflaciju, a to su naše obitelji sa djecom posebno školskom djecom, gdje su nam sve cijene svega hoćete sporta, hoćete pribora, hoćete hrane, hoćete izleta bilo čega rasle, ogromno rasle.
Odbili ste to napraviti, odbili ste i druge mjere kojima smo željeli pomoći onim obiteljima koje su najpogođenije u krizi. I sad smo tu gdje jesmo, stak, stak. Dakle, baš stak sa Plenkovićevom inflacijom za koju nikada nismo ni dobili ni jednu, ni jedan prijedlog kako će se ona riješiti. Ni jedan prijedlog od Vlade nije došao kako će se eliminirati uzroci inflacije.
A uzroci su dubinski, oni su strukturni, oni polaze iz strukture naše ekonomije. Strukturu naše ekonomije najbolje možete vidjeti na formuli za izračun BDP-a. Šta diže naš BDP? Potrošnja i investicije. Od kud su investicije? Iz EU fondova. Šta spušta naš BDP, izvoz roba, to nam ga spušta i šta, šta nam pokazuje ta struktura. Ona pokazuje da je ekonomska politika Andreja Plenkovića se temelji na tome, na visokom PDV-u, na potrošnji na tome će punit proračun pa i na tome da rastu cijene stalno našim građanima, on na tome puni proračun i raste mu BDP, a da neće restrukturirat ekonomiju na način da ne budemo više ovisni samo o turizmu i potrošnji nego da ulažemo u reindustrijalizaciju Hrvatske, posebno zelenu reindustrijalizaciju, u proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti koji imaju izvozni potencijal. Nikada to nije HDZ napravio, prepustio je ovu zemlju da nas nosi turistički val koliko nas nosi i zato danas imamo inflaciju. Ta inflacija ima svoje dobitnike i svoje gubitnike. Dobitnici jesu korporacije u sektoru usluga gdje su nam cijene pojedinih usluga primjerice u telekomima više od prosjeka EU, dobitnici su trgovački lanci, veliki dobitnici su i banke. Banke su fantastični dobitnici ovog perioda zbog doslovno administrativni mjera ECB-a i iznosa naknada odnosno kamata na prekonočne depozite. Ni orali ni kopali dobivali su godišnje pola milijarde, ni orali ni kopali. Oni su dobitnici. Tko su gubitnici? Gubitnici su naši umirovljenici jer žive sa penzijama koje iznose manje od praga za rizik siromaštva, mnogi od njih posebno oni na obiteljskim i invalidskim penzijama, njihovi iznosi prosječni su manji, podsjećam od onoga što je prag rizika od siromaštva. Tko su slijedeći gubitnici? Ljudi koji žive od rada, bilo radili u javnom, bilo radili u privatnom sektoru i mada su u javnom sektoru rasle plaće ali ljudi koji žive od rada su gubitnici u ovoj inflaciji jer im je u velikom dijelu pojela ono što su kao dobili kroz povećanja plaća, pri čemu u privatnom sektoru moramo se sjetiti radnici i radnice koje radu u privatnom sektoru nisu imali takav rast plaća pa zamislite kako je njima i kada vi njima kažete da je njima godišnja inflacija 3,8%, ne njima nije 3,8% jer ako je njima se povećala najamnina za 30% ili 40% u zadnjih godinu dana za stan, ako su im režijski troškovi rasli jer su živjeli u nekom drugom gradu primjerice HDZ-ovom gdje je lokalna vlast dizala cijene komunalnih usluga, a zašto ih je dizala jer ih je Plenković natjerao da smanje porez na dobit pa su onda ljudima ostavili 50 eura više kroz porez ali su im uzeli 100 više kroz povećane cijene komunalnih usluga, koliko im je onda inflacija. Kolika vam je inflacija ako imate minimalnu plaću, ako vam je plaća ne znam 1.200 eura i 80% te plaće trošite na hranu i na osnovu, osnovne kućanske proizvode, kolika vam je onda inflacija. Onda vam inflacija nije 3,8% i zato govorim ovo je isključivo i samo Plenkovićeva inflacija. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Evo ga, sad smo završili sa slobodnim govorima pa se vraćamo našoj točki i pojedinačnoj raspravi. Prvi će govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, kada čitamo izvješća i vidimo sve te brojke ispada da živimo u prilično stabilnom i uspješnom gospodarstvu, inflacije se djelomično smiruje, rast postoji, kamate padaju i na papiru izgleda kao da je sve pod kontrolom, ali problem je u tome što ljudi ne žive na papiru.
Ljudi žive u trgovini, na benzinskoj, u podstanarskom stanu, za kuhinjskim stolom kad zbrajaju koliko im je ostalo do kraja mjeseca i kad ih te perspektive pogledate stvari slika je bitno, bitno drugačija. Jer zapravo govorimo o nečemu što svaki građanin ove zemlje osjeća svaki dan o cijenama, o plaćama, kreditima, o tome koliko vrijedi njegov rad i koliko mu ostaje na kraju mjeseca.
I zato ovu raspravu neću voditi kao ekonomist, nego kao netko tko želi jasno reći da građani ove zemlje nisu brojke iz izvješća. Oni su ljudi koji sve te brojke žive. Prva i najvažnija stvar je inflacija, jer prema ovim izvješćima inflacija se djelomično usporava i to je ta riječ koju konstantno slušamo, usporava se.
Ali evo pitam i vas isto tako pitam i sebe tko to od građana uistinu osjeća? Jer kad odete u trgovinu cijene nisu usporene, one su visoke. Kad platite režije one nisu stabilne, one su i dalje opterećenje. Kada mlada obitelj ide u podstanarstvo ili kupovinu stana kamate i cijene su realnost, a nisu nikako puka statistika. I istina je vrlo jednostavna inflacija možda djelomično se nekad pokaže da pada na papiru, ali standard građana nije se oporavio, jer građani ne žive od stope inflacije, nego oni žive od cijena.
I zato danas imamo situaciju da ljudi kažu dobio sam povišicu ali ne živim bolje i to nije nikakav dojam, to je čista matematika. Plaće jesu rasle, ali su rasle i cijene hrane, usluga, stanovanja. Evo čuli smo sad i 40%. I ono što su ljudi dobili na jednoj strani, izgubili su na drugoj. Posebno se to vidi kod hrane i usluga. Hrana je skuplja nego prije dvije, tri godine i to svi znamo. Usluge pogotovo u turizmu i ugostiteljstvu otišle su još više. I sad imate paradoks da građani ove zemlje sve teže mogu priuštiti ono što se u toj istoj zemlji nudi turistima koji dolaze kod nas. I to je ključni problem ove Vlade, ona upravlja isključivo percepcijom, a ne stvarnošću.
U Hrvatskoj se također dogodilo nešto što se često prešućuje a to je da je inflacija kod nas bila viša nego u većini europodručja i sporije se spušta i to nikako nije slučajnost. To je rezultat isključivo domaćih faktora, a to je snažna potrošnja rasta plaća bez rasta produktivnosti i izostanka ozbiljne kontrole tržišta. I tu dolazimo i do odgovornosti. HNB će uvijek reći mi smo dio euro sustava, monetarna politika se vodi na razini Europske središnje banke i ja ću se složiti sa tim to je formalno tono, ali nije cijela istina. Jer i u tim okvirima postoji prostor za djelovanje, postoji prostor za upozorenja, za jasne poruke, za makro bonitetne mjere, za zaštitu građana od prekomjernog zaduživanja i naravno od tržišnih poremećaja. A ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je previše pasivnosti i da budem vrlo konkretan poslužit ću se riječima koje građani jako dobro razumiju. Kad cijene hrane rastu brže nego u ostatku Europe to nije globalni problem, to je naš problem. Kad usluge poskupljuju iznad svake mjere to nije tržište, to je poremećaj tržišta. Kad stanovi postaju nedostupni to nije ciklus, to je politika koja ne funkcionira i tu očekujemo više od institucija uključujući i HNB.
Druga stvar je gospodarski rast kojim se Vlada često hvali. Da, rast postoji ali treba biti pošten i reći od čega on uistinu dolazi. U velikoj mjeri dolazi prvenstveno iz potrošnje. Ljudi troše više jer moraju, jer je sve skuplje i onda to u statistici naravno da izgleda kao rast, ali to nije zdrava struktura rasta i to nije održiv model. To je ja bih rekao rast na kredit a ne rast na rad. Nemamo dovoljno proizvodnje, nemamo dovoljno industrije, nemamo dovoljno izvoza koji nosi razvoj, nemamo dovoljno onoga što stvara dugoročnu vrijednost. Imamo ekonomiju koja se oslanja na potrošnju i usluge, a to ima svoje granice. I onda u konačnici se čudimo što imamo inflaciju.
Treća stvar krediti i kamate. Što se tiče kamata i kredita tu je situacija isto jasna. Kamate su rasle, djelomično su kasnije počele padati, ali za veliki broj ljudi šteta je već napravljena. Ljudi su uzimali kredite kada su kamate bile visoke, njihove rate su u tom trenutku rasle, njihovi kućni budžeti su se rastegnuli do maksimuma i njima danas ništa ne znači to što će kamate možda padati za neke nove i buduće kredite. Njima rata dolazi svaki mjesec ista ili veća nego prije. I tu je također HNB mogao biti aktivniji, ranije upozoravati, ranije reagirati, zaštiti građane od prekomjernog zaduživanja pogotovo u tim nepovoljnim uvjetima.
Četvrta stvar stanovanje. To je možda i najveći problem koji se provlači kroz sve ove brojke, ali se nigdje ne rješava. Mladi ljudi danas ne razmišljaju o tome gdje će raditi, nego gdje će živjeti. Najam je skup, kupnja stana još skuplja, a kamate su zadnjih godina dodatno otežale situaciju. Imate konkretne situacije da mladi par sa prosječnim plaćama, znači oboje rade i dalje ne mogu dobiti kredit bez pomoći roditelja. Ili ako ga i dobiju rate im pojedu velik dio prihoda i onda govorimo o nekakvom gospodarskom rastu. Kakav je to rast ako ljudi sa dvije plaće jedva rješavaju osnovno pitanje stanovanja. To nije samo ekonomski problem, to je društveni problem i to je nešto što traži koordinaciju politike prvenstveno Vlade, HNB-a i naravno niza drugih institucija.
I sada dolazimo do jedne šire stvari, a to je povjerenje, jer sve ove brojke, sva ova objašnjenja koja možemo pročitati imaju smisla samo ako ljudi vjeruju onima koji ih iznose, a realnost je da je to povjerenje odavno već narušeno. Građani danas sve više informacije provjeravaju sami na društvenim mrežama kroz vlastita iskustva i u konačnici i iskustva ljudi oko sebe. I sve češće ćete čuti rečenice ne vjerujem više nikome. To se odnosi i na institucije i na politiku i na medije uključujući i javni servis. Percepcija je da se stvari uljepšavaju, da se problemi relativiziraju, da se ne govori dovoljno jasno o onome što ljude stvarno muči i to je opasan trend jer bez povjerenja nema niti ozbiljne politike. Zato mislim da je važno stvari reći kristalno jasno, imamo inflaciju koja se formalno smiruje ali su cijene ostale visoke, imamo rast koji postoji ali nije dovoljno kvalitetan i imamo rast plaća koji ne prati stvarni trošak života. Također imamo i problem stanovanja koji postaje ključni društveni problem i to su sve stvari koje ljudi osjećaju svaki dan. Ako želimo to mijenjati onda se moramo prestati zadovoljavati time da trendovi idu u dobrom smjeru kako se to često kaže jer građanima nije dovoljno da trend ide samo u dobrom smjeru, oni trebaju konkretan pomak u svojim životima, a to znači ponovit ću još jednom, ozbiljniji nadzor tržišta i cijena, posebno tamo gdje postoji očita nelogičnost između troškova i konačnih cijena. To znači aktivnu politiku stanovanja, ne samo deklarativnu nego stvarnu s većim brojem dostupnih stanova i regulacijom najma. To znači jačanje proizvodnje i gospodarstva koji nije samo usluga i sezona nego nešto što traje cijelu godinu i to znači više poštenja u komunikaciji prema samim građanima, što znači manje uljepšavanja, a više istine jer ljudi vrlo dobro znaju kako žive i ne treba im netko objašnjavati da im je bolje ako oni to ne osjećaju.
Na kraju nije poanta da se natječemo tko će bolje interpretirati brojke, poanta je da te brojke počnu značiti bolji život za naše građane, a dok građani osjećaju da rade više, a ne žive bolje imamo problem koji se kolegice i kolege, ne može sakriti nikakvim izvješćima. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika. Prva je kolege Kujundžića.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovani kolega Piližota, ono što mene ljuti i zbog čega mi je i neugodno na kraju jest da općenito u ovoj sabornici kad razgovaramo o inflaciji i kad razgovaramo o tom koliko su određene plaće, mirovine podignute onda često puta imamo dvostruki narativ. Od strane vladajućih imamo to pa nekakvo mantranje o tom epohalnom podizanju plaća, s druge strane svi mi koji nastojimo nekako kritički ukazati je sve to često puta se proglašavamo kao oni koji se ne raduju uspjehu Hrvatske države što je za mene apsolutno promašeno jer ljubav prema državi se mjeri očito eto temeljem tog hoćemo li mi pljeskat ili nećemo zapljeskati konkretno premijeru. S druge strane ovdje danas u ovoj, u ovoj raspravi smo vidjeli da HNB kaže da on određene stvari nije mogao kontrolirati i nije jer zamrzavanje cijena namirnica u trgovini su nam, je na Vladi. Dakle netko u ovom …/Upadica Reiner: Hvala./… je podbacio, ili HNB …/Upadica Reiner: Hvala./… ili s druge strane Vlada.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota će odgovoriti.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Pa kolega Kujundžić spomenuli ste plaće. Plaće su rasle i svakako to pozdravljamo ali i u kontekstu plaća treba reći cijelu istinu. Velikim dijelom su rasle zbog pritiska tržišta rada, dijelom zbog odluka države posebno u javnom sektoru ali ako plaće ratu, a produktivnost ne prati taj rast, rezultat je inflacija. I to je ono što mi gledamo. Građani su dobili povećanje ali su ih cijene već pojele i to jednostavno u ovom trenutku i za Hrvatsku nije održivo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Marković ima repliku.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Pa evo ja sam htjela pitati kako komentirate ovu poruku koju je premijer uputio u listopadu 2025. godine kad je rekao da moramo poslati poruku svim gospodarskim akterima da formiraju razumne cijene. Od te poruke do danas, evo imamo nove podatke gdje su cijene hrane, stanovanja, socijalnih usluga i svega ostalo ponovno išle gore pa mene zanima zašto mislite da gospodarstvenici nisu poslušali premijera Plenkovića i da li je to jedina stvar koju je premijer napravio po pitanju ovoga svega što se dešava.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem kolegice Marković. Pa samo pogledajte dobiti velikih trgovačkih lanaca i poduzeća pa ćete vidjeti o kakvim se ekstra profitima radi. Naravno da postoje alati s kojima se to moglo regulirati, naravno ne u potpunosti, imamo slobodno tržište ali nije napravljeno po tom pitanju gotovo ništa. I danas smo svjedoci i slušamo rasprave da je inflacija duplo veća nego u području EU odnosno euro zone na 3,8% ali ono što smo svi svjesni da za svakog od nas kao pojedinca i drugačija je postotak inflacije. Prema tome, običan onaj najobičniji čovjek koji živi za njega kad uzme troškove stanovanja, hrane, režija i energenata i onog što nas sad čeka po pitanju energenata, 3,8% je smiješno i to ćemo vrlo brzo imati prilike o tome raspravljati nadam se u saboru i donositi konkretne i pametnije mjere. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Kolega Piližota vama je ova tema struka, to je vaše područje rada i ono na koncu za što ste se obrazovali. Možete li mi komentirati zašto države EU gomilaju svoje zlato. Govorio sam o tome, Njemačka ima gotovo 3,5 tisuće tona, Italija 2,5 tisuće tona, Francuska 2,5 tisuće tona, Nizozemska je sad na 650 tona, Poljska prelazi gotovo 600 tona zlata, Portugal 400 itd., čak susjedi naši Slovenci koji su manji od nas, oni imaju nekoliko tona zlata, a ovdje smo čuli gospođu zamjenicu guvernera, gospođu Švaljek koja je rekla da Hrvatskoj to ne treba, mi smo jedina država dakle na području EU koja ima 0 grama zlata. Što vi mislite kao ekonomist i čovjek koji se s time bavi, je li evo takav model na koncu dobar model ili smo mi možda najpametniji na području naši financijski stručnjaci, ljudi iz HNB-a, na području cijele Europe i cijela Europa bi se trebala ugledati na Hrvatsku.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Piližote.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem kolega Miletić. Pa odgovor će biti kratak i jasan. Kad je bilo vrijeme za kupovinu zlata, da moje osobno mišljenje je da je Hrvatska trebala i treba imat zlatne rezerve no nažalost sad u ovim trenutcima i ove cijene koje jesu pitanje je da li možemo i da li u ovom trenutku to.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Ahmetović ima repliku.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Piližota Hrvatska ima jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni i jednu od najvećih stopa inflacije hrane uostalom u eurozoni, obje su dvostruko veće negoli je to u prosjeku u eurozoni. Međutim, po bruto satnici rada u Hrvatskoj radnici su među najslabije plaćenim radnicima u eurozoni i to dvostruko manje nego je to prosjek eurozone, iako je povećanje u zadnje četiri godine bilo zaista ogromno možda i najveće u eurozoni.
Ipak ti hrvatski radnici su među najslabije plaćenim radnicima i bruto satnica iznosi oko 16 i pol eura što je tek 44% euro prosjeka. Dakle, ovi podaci se odnose doduše na privatni sektor koji se stalno zanemaruje. Ja ću vam reći jedan primjer u privatnom sektoru srednja stručna sprema ekonomska struka ima za 500 eura manju plaću negoli je u javnom sektoru. Red veličine 900 eura u odnosu na 1500 eura i zato ne možemo se skrivati iza prosjeka i govoriti …
…/Upadica Reiner: Kolega Piližota će odgovoriti./…
… da nas sve pogađa inflacija od samo 4%.

Reiner, Željko (HDZ)
Molim vas držimo se vremena, jer kako je krenulo prije 10, 11 navečer nećemo završiti.
Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Kolegice Ahmetović mogu samo potvrditi da ste iznijeli točne podatke nelogične i da se vidi da se mi nalazimo u totalno jednoj šizofrenoj situaciji gdje imamo duplo veću inflaciju, gdje imamo duplo veće i europske cijene, a gdje naravno prihodi naših građana, odnosno plaće ni približno ne prate te cijene i taj postotak inflacije.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Sanader ima repliku.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala.
Poštovani kolega govorili ste ništa ne valja, ništa nije dobro. Niste rekli samo koje poučke bi mogli izvući iz vašeg iskustva, iz vaše Vlade koja je bila od 2011. do petnaeste. Što je to u to vrijeme se dobro radilo a to sad ne radi ova Vlada? A kad govorite o inflaciji jasno je to realni problem naš današnji, ali kako tumačite da je, smo mogli 2016. za prosječnu plaću kupiti 614 litara benzina supera, a danas za prosječnu plaću dobijete 150 litara. Jel' to nešto znači, jel' to pokazuje da je inflacija puno veća, da inflacija nadilazi povećanje plaće?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Kolega Sanader …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Oprostite imamo povredu Poslovnika koju je dignula kolegica Auguštan Pentek. Izvolite./…

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Članak 238. Kolege pa vi stvarno ste već dosadni. Nešto što je bilo prije 10 godina kad nemate argumenata i kad vidite da građani loše žive vi ne znate šta bi, nego kažete u Vladi prije 10 godina šta je bilo. Živimo u sadašnjosti i građani sad kupuju proizvode u dućanima.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije povreda Poslovnika, pa dobivate opomenu.
Hajdemo na odgovor, na repliku kolega Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Sanader ja iz vaše replike nisam čuo što sam ja krivo rekao, znači smatram onda da ste prihvatili i da se slažete sa svim onim što sam rekao. S druge strane spomenuli ste koliko se može kupiti benzina. U to vrijeme koje ste spomenuli se moglo za te novce kupiti duplo više kruha i mlijeka, a na žalost naši građani prvo moraju kupiti kruh i mlijeko, a tek onda benzin. Nadam se da ćete se složiti sa tim.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Sanader dignuo je povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen?

Sanader, Ante (HDZ)
238. Pa vi niste odgovorili što sam vam ja postavio pitanje, znači netočno. Niste rekli ništa šta je to trebalo napraviti, a nismo napravili, a ovo ne prihvaćate argumente kao i vaša kolegica. Kad iznesem argumente onda vi to ne prihvaćate, nego pričate da mi govorimo o prošlosti. Pa kako se živjelo tada, kako se živi sada vidi se po tomu. Benzin je regulator energije, regulator cijelog života.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To isto nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Kolega Paus, ima repliku.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Piližota, dakle HNB je naveo kao jedan od razloga za inflacijski diferencijal odnosno za razliku inflacije u Republici Hrvatskoj i u prosjeku EU i europske fondove, odnosno priljev sredstava iz europskih fondova. Jasno je da kada imate puno sredstava u sustavu da ćemo i imati određenu inflaciju koju će ta sredstva uzrokovati. No, ono što mene zanima jeste da li je po vašem mišljenju smo mi ta sredstva dovoljno dobro iskoristili kako bi imali jedno modernije, jače učinkovitije gospodarstvo i javnu upravu i kako bi benefit od tih sredstava bio veći nego šteta jer mi se čini ako je to uzrok, jedan od uroka inflacije a mi ulažemo u zgrade, u asfalt, u ne znam cjevovode, a ne ulažemo u proizvodnju da nećemo nadoknaditi tu razliku između šteta koju činimo sa povećanom količinom novaca i produktivnosti, odnosno učinkovitosti gospodarstva.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolege Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Kolega Paus, pa dali ste i sami odgovor. Znači u nešto što se ulaže a u konačnici ne donosi dodatnu vrijednost od toga nema dodatnoga niti rasta i ponovit ću još. Tko god se ovdje složio sa tim, ali činjenica je da Hrvatska nema dovoljno proizvodnje, da nema dovoljno industrije, da nema dovoljno izvoza koji nosi razvoj i da nemamo dovoljno onoga što stvar dugoročnu vrijednost.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem.
Zastupniče Piližota nas su uvjeravali da kad uđemo u EU i kad preuzmemo euro da ćemo biti zaštićeni od inflacije. To su nam svi govorili, sjećam se ko' sada. To je taj monetaristički pristup koji gleda samo novaca, a ne gleda život i ne gleda realno ponudu i potražnju. Mi se sada suočavamo sa tipičnom ekonomskom pojavom, a to je da gdje je domaća ponuda manja od potražnje, govorim o domaćoj ponudi uvijek dođe do inflacije.
E sad je ovo odgovor po meni i zastupniku Sanaderu, dakle što to nismo napravili? To je da mi nemamo domaću proizvodnju i nemamo domaću ponudu i smatrate li zastupniče Piližota da je to glavni pokretač ove inflacije u Hrvatskoj. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Uvažena kolegice Dragić, da točno je smatram tako i to sam rekao isto u raspravi i još ću jednom ponoviti da smatram da trenutno Hrvatska ima ekonomiju koja se oslanja isključivo u većini na potrošnju i na usluge, a da to u konačnici ima svoje limite i svoje granice i da se zbog toga apsolutno ne trebamo čuditi što u ovom trenutku imamo takvu stopu inflacije kao što imamo u Hrvatskoj. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovana zastupnica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Pa evo ja bi se samo nadovezala tu na kolegicu Irenu kad je govorila o domaćoj proizvodnji. Ja naime volim kupovat hrvatske proizvode i stvarno gledam pogotovo što se tiče voća i povrća ali ja sam prije nego što sam krenula u Zagreb, moram ostavit hranu u frižideru, ovaj došla u trgovinu i doslovno sam išla od voća do povrća i na etiketi sam tražila gdje piše Hrvatska. Znači vi ne možete u trgovačkom centru naći proizvod, znači govorim o voću i povrću gdje piše Hrvatska. Italija, Španjolska i to je nažalost to. Na kraju sam morala uzet dva takva limuna jer nisam imala vremena ić okolo, sutradan sam ih bacila u kantu jer nisu ništa vrijedili. Evo to je kad govorimo o tome što jedemo, što kupujemo, što nam prodaju i kako to sve djeluje na ekonomiju. Ja sam mislila svoju raspravu koncipirat u dva dijela, jedan ovaj što sam dala u samoj replici, a to je onaj što se tiče inflacije odnosno Plenkovićeve inflacije ali evo on moli gospodarstvenike da smanje cijene proizvoda i to je valjda ta mjera ovaj di će nam bit bolje pa možda ga u jednom trenu i poslušaju ali kako ide sad sezona, turizam i kako mi u Dalmaciji kažemo branje novaca, mislim da ništa od toga. Pogledala sam podatke iz Državnog zavoda za statistiku i zgrozila sam se sa razlikom u odnosu na veljaču. To ovo što sam dizala papire gdje je znači samo hrana 2,9%, zdravstvo 3,8%, onda imamo režije, struja, voda to su ove stvari bez kojih ne možemo, što moramo prvo platit prije nego što i hranu kupimo to je 10,2% i stanovanje i kredit 8,8%. Pa jel moguće da nakon svih ovih zakona, politika, porezne reforme i svega što zadnjih pola godine ovdje raspravljamo da to nije dalo nikakvog, nikakvog učinka. I mi ovdje govorimo o osnovnim stvarima koje su potrebni ljudima za život. Ne govorimo o nikakvom luksuzu, ne znam restoranu ili, ili slično. I sad s jedne strane imamo iz dana u dan, iz minute u minutu tu govor o rejtingu, o bruto rastu i to ponavljate non stop, a s druge strane imamo realan život kad svi izađemo iz ove saborske govornice, ja se vraćam na otok, netko se vraća u Zadar itd. i suočavamo se sa stvarnošću s time da kad platimo račun, da ne možemo vjerovat jer ono nešto što je prije bilo ne znam 100 kuna, sad gledaš da je to 100 eura ili 80 i to je naša, naša stvarnost i mislim da moramo svi skupa napravit da našim građanima bude bolje, a nemojmo se zavaravat svi se bojimo i čitamo vijesti i portale što će se dešavat budući da su i dalje globalni poremećaji, da se zemlje koje su puno bogatije i bolje razvijenije od nas, boje što će, što će biti, tako da ja ne vjerujem. Ne dijelim entuzijazam ovdje HDZ-ovih zastupnika da će nas spasiti taj kreditni rejting i bruto domaći rast. To je sad ajmo reć ovaj jedan dio rasprave.
Sad bi se osvrnula na tri stvari. Prvo je turizam gdje sam već nešto rekla. Mene je strah što će ova sezona donijet. Nije me toliko strah hoće li biti gostiju s obzirom eto na ostale poremećaje u ostatku svijeta, možda će se ljudi odlučiti na Hrvatsku, za Hrvatsku jer smo sigurna zemlja i prometno smo dobro povezani međutim strah me što će bit sa cijenama, a to vam u malim otočnim sredinama, a moram govorit o njima jer ne žive svi u Zagrebu ni Osijeku, ni u Rijeci. Izgleda da vi često u malim mjestima imate jednu jedinu trgovinu, imate stare ljude koji ne mogu doć, ne znam u drugo mjesto koje je 10, 20 km dalje, a kamoli u grad kupit neki proizvod i kad dođe 1. lipnja tu vam cijene porastu i to bude bezobrazno od trgovaca da koriste sezonu da bi one ljude koji tamo stalno žive doslovno ogulili i tome nema kontrole i to je bez, bezobrazno iz sezone u sezonu ali kad završi sezona cijene se ne vraćaju na staro. Ljudi prihvate ono što imaju i ja sam jednom imala jednu presicu u Splitu kad sam na najplastičnijem primjeru jednog jogurta pokazala koliko to košta, ne znam u Nerežišća, u Pučišća, ne u Supetar jer imamo trgovačke centre više ponudu i u Splitu. Razlika je velika. Evo to je taj realan život i svakodnevna borba ljudi.
Drugo je projekt. Znači HDZ ponovno u svom slobodnom govoru iznova, iznova govori, znači to su jučera govorili HDZ vam je dao. Ja bi sad molila evo tu koliko ima, 10 zastupnika HDZ-a da mi svak kaže koliko je on to novaca izvadio iz svog džepa i dao za neki projekat u Supetar ili ovdje kod Mirele. Koliko ste vi gospođo Majdo, gospodine Marko jel tako, dali novaca za pojedine projekte? HDZ nama ništa nije dao, pogotovo na lokalnoj razini. Mi smo se za svoje projekte izborili, naši službenici su radili, stvarali ideje, došli do papira i temeljem mukotrpnog rada timova ljudi su se izborili za ta sredstva. Što se tiče europskih projekata, fondova pa još najbolje da Vlada to nije osigurala, normalno članstvo u EU znači dobivanje sredstava za realizaciju projekata. Ali sad ajmo malo pogledat što smo s tim novcima napravili. Gradili smo vrtiće, škole, nema problema ali nas čekaju drugi problemi. Mi nemamo, nemamo ljude za radit. Znači nemamo program, nemamo osmišljene strategije kako ljude privuč jer nam oni mladi koji u tim mjestima trebaju radit odlaze vani, upravo radi ovoga svega što smo rekli. Je li ovaj najam i kredit u odnosu na veljaču 8,8% skuplji. To je ta realnost i šta sam još tila kazat? Ja sam malo u strahu kao što sam kazala od svega što će se dešavat. Izlagateljica je kazala u svom uvodu odmah na početku da u Hrvatskoj inflacija je ustrajno viša nego u euro zoni. Pa evo molim da u završnoj riječi mi kažete što očekujete u budućnosti, što nas čeka sa svim ovim cijenama. Da li će u travnju, svibnju ovi pokazatelji biti još veći. Kad dođe sezona hoće li oni dodatno porast i šta hrvatski narod čeka u ovim nestabilnim vremenima? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je kolege Lalovca.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovana kolegice odmah sam reagirao kada ste spominjali proizvodnju odnosno ovaj kako se evidentira određeno voće i povrće. Ja tu moram stvarno pohvalit tko god je to osmislio, Ministarstvo poljoprivrede da je to dobro napravio jel. Jer to nekad kad ste kupovali to je toliko mikroskopski bilo da vi jednostavno niste to uopće mogli svjesno vidjeti, međutim sada kada dođete gledati voće i povrće majke mi ja mislim da sam u Francuskoj jel, ja nisam u Hrvatskoj. Francuski krumpir, francuski kelj, francuski ne znam, egipatski ovaj dio jel. Ja ozbiljno sam tražio, ja inače kupujem domaće proizvode i, i zbog povjerenja. Znači ne samo zato što ima ovaj da ostane taj novac u Hrvatskoj nego i zbog povjerenja kvalitete. Jel vi ne znate ako nešto dođe, iskreno nemam nikako protiv nikoga ali draže mi je da je krumpir iz Hrvatske nego iz Egipta. Evo, čisto ovaj u ovome i zbog povjerenja kvalitete jel. Kad kupujete neke Vindijine proizvode …/Upadica Reiner: Hvala./… jer ih kupujete 30 godina, jel.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolegice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Kolega Boris ja se s vama slažem, zato sam eto i rekla to u uvodu i jednako razmišljam kao i vi, prvenstveno i što se tiče kvalitete mislim da domaćim proizvodima ovaj ne može našima, ne može ništa konkurirati. Sigurno ovaj limun da je domaći ne bi nakon dva dana bacila, bacila u koš jer je istrunio. Ali evo tu je isto vidim situaciju da iz dana u dan slušamo o europski projektima. Rekla sam neka europskih projekata ali mislim da smo tu propustili priliku jer usprkos svim tim velikim sredstvima i dalje imamo slabu proizvodnju. Znači nismo radili na toj proizvodnji da naš čovjek kupuje domaći proizvod. Ovisni smo o turizmu, to je ono što sam pričala u uvodu i imamo taj niski stupanj dodatne vrijednosti. Tako da to je to, ja se nadam da će u trgovinama biti više naših proizvoda, a Vlada je ta koja mora to osigurati.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Ahmetović ima repliku.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice, govorili ste o trgovinama na Braču i o tome kako je tamo gdje su trgovački lanci ipak malo veća konkurencija pa se ne događa podizanje cijena. E pa vidite u Omišlju jesu trgovački lanci i tamo se cijena digne tijekom sezona i ostane dignuta tijekom sezone i naravno tko pati, oni koji dijele sudbinu otoka čitave godine, a to je domaće stanovništvo. Međutim ono što mene brine je slijedeće. Dakle govorili smo o zamrzavanju cijena, govorili smo o sniženju stopa PDV-a, govorili smo o Državnom inspektoratu i 1450 pregleda nepravilnosti gdje je utvrđeno da u 75% uopće nema nepravilnosti, naravno uhićen državni inspektor, a govorimo i o tome da se ta informacija o zamrznutim cijenama proizvoda, primjerice u Omišlju stavi na visini evo mojih bokova pa bi se ljudi umirovljenici trebali čučnuti da pogledaju font 10, font 10 i pročitati koje su cijene proizvoda zamrznute, a nema nikakvih nepravilnosti. Nitko nije kriv, ni Vlada ni HNB.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Pa mislim da dijelimo istu sudbinu budući da smo obe, oba dvije s otoka iz manjih sredina, ali ne samo to što cijene rastu s obzirom na mjesto u kojem se trgovina nalazi nego vam rastu i s obzirom na kvart jer ja npr. u svom kvartu nekad mi se ne da kad je gužva odlazit u centre, imam lokalnu trgovinu pa se šokiram koliko su te cijene skuplje. Ali na te trgovine su osuđeni umirovljenici jer oni svi ne voze, nema ih možda u svakom trenu netko odvest ovaj do trgovačkog centra i to su one najugroženije skupine društva o kojima govorimo, a jednako tako i u tim malim trgovinama ne da su na donjim policama nego nekad se moraš dobro potrudit da vidiš, kako bi mi to rekli, u kojem je kantunu to smješteno. I zaključit ću, u velikim gradovima postoje mogućnosti, postoji odabir, postoje različite situacije ali ja sam prvenstveno …/Upadica Reiner: Hvala./… govorila o onim manjim sredinama.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Auguštan Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice, evo prije godinu i pol pričala sam vezano za našu Krapinsko-zagorsku županiju i kako su se ljudi snašli da je jeftinije bilo s prijevozom ići u susjednu Sloveniju i trošiti sredstva na namirnice tamo. To im je jeftinije došlo nego da idu u trgovinu u Hrvatsku. I mene ovdje stvarno čudi i opet ću se osvrnuti da tu konstantno slušamo kakva je bila Vlada prije 10 godina. Međutim kao lokalna čelnica, a isto i vi ste lokalna čelnica u 10 godina od kada sam na čelu grada, svake godine rebalansom povećavam sredstva za socijalu zato jer sve više građana dolazi i traži pomoć u plaćanju računa. Naime, čak sam računala na 5 tisuća stanovnika, 400 umirovljenika ima mirovinu manju od 400 eura. Oni ne mogu platiti osnovne režije koje imaju i ona sitnica koju im možemo dati iz gradova je njihov spas.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Marković će odgovoriti

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice znamo o čemu govorite, ista je situacija vjerujem kod svih jedinica lokalne samouprave samo evo mi nismo blizu Slovenije tako da ne možemo tek tako s otoka doći do kopna, a kamoli dalje prema Sloveniji u odabir namirnica. Zato sam i kada sam govorila o cijeloj ovoj situaciji govorila o onim manjim sredinama ruralnim jel nije sve Zagreb, znači nije sve centar. A šta ste me još pitali? .../Upadica: Socijala.../... Aha da evo da to primjećujem i ja iz godine u godinu i mi imamo bogat socijalni program. Dobro ste kazali ljudi dolaze sa problemima za plaćanje osnovnih režija, a pogotovo velik je problem to sad naravno nije ovde tema, ali vidim da je sve veći broj onkoloških bolesnika koji zahtijevaju posebnu pomoć i njegu tako da slažem se s vama.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Piližota ima repliku.

Piližota, Boris (SDP)
Kolegice Marković pričali ste o životnom standardu ljudi, o inflaciji i s obzirom da je činjenica da je stvarno kroz godine su ljudima rasla primanja, znači rasle su plaće unatoč tome taj rast su već pojela poskupljenja i zato mislim da u Hrvatskoj imamo jedan paradoks, pa me zanima da li se vi s tim paradoksom slažete, a to je da ljudi rade više, da ljudi zarađuju više, ali da osjećaju da imaju manje, pa me zanima da li se slažete s tom konstatacijom odnosno ili mislite da je to eventualno samo osjećaj ili je stvarno to i realnost trenutno u Hrvatskoj? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Pa mislim da sam sve kazala kad sam pokazivala ove papire i u replike i u slobodnoj govoru, to su podaci sa stranica Zavoda za statistiku i to je ono što građani osjećaju svakodnevno. Kažem, možemo mi tu govorit o bruto rastu, o rastu kreditnog rejtinga, al to su ljudima običnim građanima imaginarni pojmovi. Oni vide ono kad uđu u trgovinu koliko košta pa ono uobičajeno nešto šta je bilo pet kuna sad je pet eura pa ne volite niti preračunavati jer vas zaboli glava kad to bude ne znam koliko bivših kuna.
I to je ono što građani mjere, oni mjere koliko imaju novaca u novčaniku, oće njima to biti dovoljno do 15., 20. ili do kraja mjeseca, a činjenica je da cijene sve ove životnih troškova rastu puno brže od plaće, jednostavno tu je veliki .../nerazumljivo/...

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolega Pavić ima repliku.

Pavić, Marko (HDZ)
Poštovana kolegice Marković. Rekli ste da ne vjerujete da će kreditni rejting nešto značit građanima, al meni se čini da građani ne vjeruju vama, ne vjeruje SDP-u i pogotovo ne vjeruju da Hajdaš Dončić može bit premijer i vodu ovu državu, to govore ankete gdje ste zacementirani na 20-ak posto. A kreditni rejting viceguvenerka je jasno rekla je poruka Vladi za osiguravanje stabilnosti. On znači da smo ga, da smo dalje na smeću gdje ste vi ostavili kreditni rejting dvije milijarde eura bi plaćali više kamata. Sada tih dvije milijarde eura transferiramo građanima za socijalna pitanja, za inkluzivni dodatak, za veće mirovine i građani vide te dvije milijarde koje bi da smo bili ko vi u smeću davali bi stranim kreditorima. A šta vlada osigurava? Vlada osigurava eu fondove da nismo osigurali 150 miljona eura za otoke gdje biste vi prijavili? I meni je drago da ste prijavili da je vlada osigurala za otoke, al da ih nismo .../Upadica Reiner: Hvala./... našli 25 milijardi eura ne biste imali vi gdje to ni prijavit.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Antolić Vupora ima repliku, a oprostite odgovor, oprostite odgovor kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolega s kojim vi jezikom govorite? Znači vi govorite o nekim miljardama, ja vam govorim o tome da kad čovjek običan uđe u trgovinu da on gleda šta će stavit u košaru jel ne zna oće li mu novac, plaća ta bit dostatna do 15. ili 20. a kojeg kraja u mjesecu, a vi se ovdje nabacujete nekim milijardama, bruto rejtinzima pa to je posao Vlade. Ja govorim jezikom građana za razliku od vas sam zato na vlasti već 12 godina. I koliko ste novaca dali za projekte škole? Molim vas izvadite mi koliko ste vi HDZ-ovac, član HDZ-a dali tih novaca za projekte u Supetru evo mene to interesira? Izvadite taj novac. Je al ja ne govorim da sam ih ja dala, to je razlika između mene i vas.

Reiner, Željko (HDZ)
E sad ima repliku kolegica Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepo. Kada govorimo o inflaciji i standardu na otoku se ne mjeri samo cijena nego i dostupnost života, a ta je često preko subvencioniranog prijevoza koji je nužnost, a ne privilegija. Dakle dostupnost do bolnice onkološkim bolesnicima, dostupnost do srednjih škola i ostalima što iziskuje puno više i troškova i potrošenog vremena za to.
Dakle, otočni ljudi koji su vezani sa višim cijenama najma i svemu onome što nosi povećani trošak života posebno su pod udarom težeg života, kako vi to komentirate kao načelnica? Prije ste odgovorili da je povećan rashod za socijalno ugroženo stanovništvo da li možete mi još konkretnije oko toga reći?

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Zato sam se bavila temom trajektnog prijevoza i temom Jadrolinije upravo radi toga jel nemaju svi na otoku doktora, nemaju svi na otoku ginekologa ili pedijatra. Na Visu vam jedanput mjesečno dođe pedijatar ili jedanput mjesečno dođe ginekolog, ponavljam jedanput mjesečno dođe ginekolog. Znači čovjek mora doći do kopna, ali ne samo to ne možemo se zadovoljiti sa onim što smo imali prije 10 i 20 godina jel evo u Supetru smo kompletno uredili jasličku grupu, ali ono nam nažalost stoji zatvorena jer uza sve napore nismo uspjeli naći kadar za svo dizanje plaće i sve jel su takvi uvjeti i moramo šta više raditi na toj mobilnosti odnosno boljoj povezanosti otoka sa kopnom na način da osoba u jednom danu može doć na otok .../Upadica Reiner: Hvala./... raditi i vratit se doma.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Vukušić ima repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Kolegice Marković evo ja ću jednu možda prije više konstataciju nego, ali nek bude to i u sklopu toga nekakvo pitanje. Dakle, čuli smo ovdje danas sa samodostatnost koju Hrvatska nema skoro u ničemu je prilično skupa i ja se mogu složit s tom konstatacijom, dakle da bi ju dobili treba se uložit to je najjeftinije ulaganje koje može biti što se tiče općenito industrije odnosno proizvodnje u Hrvatskoj.
Bili smo prije par dana evo bio je i kolega Šašlin na jednom velikom poljoprivrednom gospodarstvu u jednom od ili najveći u Hrvatskoj koji je svojim pokretanjem dodatnih proizvodnja samodostatnost u Hrvatskoj, recimo u svinjogojstvu u godini dana diže za 15% svoje proizvodnje 25% ili 20 nisam sad točno siguran, to je model, to je rješenje za kako suzbit i inflaciju između ostalog. A reći ću samo na brzinu na primjeru da smo jedina zemlja koja većim uvozom ne smanjuje cijene robe na tržištu nego povećava, to je nevjerojatno i zahvaljujući lobijima to .../Upadica Reiner: Kolegica Marković./...se dešava i trgovačkim centrima .../Upadica Reiner: Izvolite./... koji to ne suzbijaju, a mi im ne naplaćujemo.

Reiner, Željko (HDZ)
.../Upadica Reiner: Hvala./... Hvala.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem kolega. Pa ja bi tu kazala da smo mi novac imali, ali nažalost nismo imali viziju tako da sav ovaj novac koji smo dobili od EU za koji se Vlada izborila i ja uopće nemam problema sa tim, da nismo iskoristili tamo gdje smo trebali, a to je da se transformira gospodarstvo, da se stvori možda ovako samodostatni obrti.
Uglavnom kad smo čitali o tako nekim stvarima otišo novac ovom HDZ-ovcu onom HDZ-ovcu i normalno vjerojatno su ljudi izgubili u povjerenje u sve to skupa i zato smo danas tu gdje jesmo. Zato kad odemo u trgovinu tražimo po etiketama hrvatski proizvod, a ne možemo ga nać. Zato smo danas usprkos europskim fondovima i novcu iz eu fondova i dalje imamo slabu proizvodnju i dalje, ovismo o turizmu u najvećem postotku.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Burić ima repliku.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovana zastupnice Marković. Kolikogod to vas frustriralo i činilo vas nesretnim i nezadovoljnim činjenica je da je vlada premijera Plenkovića osigurala 8,5 milijardi eura za pomoć građanima i gospodarstvu. Samo ću se referirati na smanjenu odnosno minimiziranu cijenu energenata što plina, što struje, što ogrjevnog drva, peleta, briketa, derivata i naši građani plaćaju jednu od najnižih i najpriuštivijih cijena energenata upravo zbog paketa pomoći vlade premijera Plenkovića. Vi možete zbog toga bit ne znam kolko frustrirani i boljet vas glava zbog toga. Međutim ono što je činjenice jest i to da ste kad ste migli pomoć hrvatskim građanima doveli ste ih na prosjački štap, a u Supetru pak dižete sve moguće cijene u nebo od parkinga .../Upadica Reiner: Kolegica Marković./... komunalnih naknada itd..

Reiner, Željko (HDZ)
Će odgovoriti.

Marković, Ivana (SDP)
Evo sad sam se sjetila šta sam zaboravila kazat u pojedinačnoj raspravi, a to vam je Split. Znači svaki puta kad kažete ovdje da ovi u Zagrebu imaju najveće cijene poreza svaki puta ću vam dignit povredu poslovnika i kazat da vaš gradonačelnik Splita je odbio prijedlog SDP-ovog vijećnika da smanji stopu poreza na dohodak i zato ima veći od Zagreba. Ljepo prozivajte njega, a vi ste frustrirani skupa sa vašim tamo, sa vašom revolucionarnom gardom kako vas je nazvao danas kolega Bauk šta je moja gradska uprava stvorila sve uvjete da realiziramo projekt škole, da realiziramo sanaciju odlagališta, da stvaramo dom kulture i frustrirani ste što imamo mandat tamo 12 godina za redom i što je Grad Supetar drugi po porastu broja stanovništva u RH. Vi ste radi toga frustrirani, a ne ja. Ja obnašam .../Upadica Reiner: Kolegica Dragić ima repliku./... vlast u četri mandata kad govorite o Supetru. /nerazumljivo/... ne znam kolko posto.

Reiner, Željko (HDZ)
Ajde molim vas premašili ste i onako vrijeme. Kolegica Dragić izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
E zahvaljujem. Zastupnice Marković ja ću i dalje ostati kod onoga što sam rekla i što smatram da zaista jest tako, to da je glavni pokretač ove inflacije zapravo nedovoljna domaća proizvodnja jer mi smo gotovo prestali proizvoditi i nedovoljna ponuda.
Govorili smo ovdje o onome što najviše muči naše ljude, a to su hrana i režije, međutim ono o čemu nismo progovorili, a to je da su nam i cijene nekih usluga otišle u nego pa primjerice danas jako teško možete doći do električara, instalatera, keramičara, parketara, a i kada ih dobijete te cijene su astronomske. Dakle, i ovdje nam se dogodio jedan poremećaj zbog toga što je određeni broj naših kvalitetnih ljudi otišao van i kao što ste i rekli.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Kolega Irena ja stvarno ne znam o čemu vi govorite. A rejtin, a bruto rast? Pa ja ne znam o čemu vi pričate da tako neke prizemne stvari muče stanovnike Hrvatske kako nać nekoga da popravi struju, vodu i neka druga usluga, ja ne znam stvarno o čemu vi pričate. Vjerojatno će kolega Marko i kolegica Majda vam to najbolje znat objasnit.
Struktura naše i evo i kolega Borić, struktura naše ekonomije jasna je ovisimo o turizmu, kad je došla korona svi smo bili u strahu oćemo li imat nešto za jest, gledali smo da ćemo posadit krumpire itd., to je naša realnost. Produktivnost niska, industrijska baza slaba i ljudi su nam otišli i zato danas nam nema ko radit i ulaganje u zidove, u ceste, infrastrukturu nam neće donijet budućnost, potrebno je, al neće nam donest budućnost ovoj zemlji.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeći će govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovana viceguvernerka.
U pojedinačnoj raspravi htio bi se još jedanput osvrnuti na ono što sve Vlada radi po pitanju inflacije, ali isto tako rasta standarda građana i zaštitu onih najranjivijih, tu prvenstveno mislim na naše umirovljenike, osobe s invaliditetom, ali i sve one koji su socijalno isključeni.
Tema je danas bilo dosta i o rata na Bliskom Istoku, rasta gospodarstva, inflacije, al ona poruka koju je premijer uputio iz Brisela sa izvanrednog Europskog vijeća gdje se upravo o tome raspravlja i na koji način će EU reagirati na rast cijene energenata je da ćemo reagirati kao Hrvatska brzo i donositi mjere za zaštitu naših građana i gospodarstva. I upravo ta poruka, smirujuća poruka građanima je Vlada stoji iza vas, imamo prostora za zaduživanje, imamo prostora iz gospodarskog rasta, imamo znanje i mehanizme kako smo to činili prethodno. Sjetimo se potpora za 800 tisuća radnih mjesta u covid krizi, sjetimo se isto tako 9 paketa mjera, 8 i po milijardi eura kojima je Vlada reagirala i u krizi rata u Ukrajini. Time smo ograničili cijene svih energenata, građani su plaćali i gospodarstva niži plin, nižu struju, a da smo to pokazali kada je krenuo i ovaj rat na Bliskom Istoku, dakle nešto manje prije dva tjedna Vlada je ograničila cijene i eurodizela, plaćamo ga sada 1,55 eura, bez Vladinih mjera bi bilo 1,72 eura, kao i eurosuper koji sada plaćamo 1,50 eura umjesto 1,55 eura. I upravo htio sam iskoristiti ovu pojedinačnu raspravu da još jedanput istaknem 3 stupa vladine jasne politike koja će biti u ovom razdoblju, ali isto tako i u suočavanju s bilo kojim krizama. Prvo je da osiguravamo kontinuirani rast standarda građana. Prosječan standard građana u zadnjih 10.g. rastao je sa 61% prosjeka BDP-a EU na 78%. Drugo je da osiguravamo okvir za rast gospodarstva i nema bolje povratne informacije od toga da vam kreditori koji osjećaju bilo, a to je i viceguvernerka rekla, daju prolazno vrijeme, a to je viši kreditni rejting. I treća komponenta vladinog stupa politike je očuvanje socijalne kohezije gdje upravo smo svjesni da inflacija pogađa najviše one najranjivije i upravo radi njih želimo da su nam mirovine što veće, da su socijalna izdvajanja što veća gdje smo u zadnjih 10.g. socijalna izdvajanja povisili sa 250 milijuna eura na milijardu i 200. Al cijelo vrijeme pozivamo gospodarstvenike da budu umjereni u politici formiranja cijena, posebice za nadolazeću turističku sezonu i da isto tako posebice kod formiranja cijena hrane budu razumni i isto tako idu na ruku građana. Rast standarda i samo da još objasnimo tezu da je inflacija pojela plaće. To apsolutno nije točno, dapače gospodarstvo nam ubrzava, rast u zadnjem kvartalu 2025. je bio 3,6%, u cijeloj prošloj godini 3,2%. I sad kad neko kaže inflacija je 3 i 3,8 to pojede jedno drugo. Apsolutno netočno, zato što ovaj rast od 3,2% BDP-a u prošloj godini on je realan, dakle on uključuje rast kada se oduzme inflacija i imamo već realan rast dakle iznad inflacije 20 kvartala za redom, plaće su nam se udvostručile na gotovo 1.500 eura, inflacija je ovaj kumulativna zadnjih 10-tak godina, mislim jedno 48 eura da… 48%-tnih bodova, što znači da i dalje rast plaća je značajno veći od rasta inflacije. Isto vrijedi za mirovine gdje smo još znajući kolko su mirovine male, uvali pravo na godišnji dodatak i sa godišnjim dodatkom stigli smo na prosječnu mirovinu 741 euro.
Kada govorimo, cijeli dan slušamo ljevi dio sabornice, stranku Moramo i njihovog juniornog partnera SDP-a u raspravi o inflaciji kako pokušavaju nać neki magični štapić, a magični štapić ne postoji već postoje dvije mogućnosti. Jedan je onog kojeg Vlada vodi da kontinuirano osiguravamo mogućnost za rast standarda građana, istodobno da za svaki ekstremni šok mjerama, a tu je zadužen i kreditni rejting da se možemo zadužiti po povoljnim povoljnostima i da imamo fiskalnog kapaciteta, zaduženost je samo 56% BDP-a, što je ispod mastriških kriterija. Druga mogućnost je restriktivna, zamrznimo ili smanjimo plaće i mirovine, smanjimo investicije države, ograničimo investicije i ohladimo ekonomiju. U tom trenutku inflacija i dalje napreduje, a rast standarda građana i dalje pada. Al da SDP-ovci ne kažu samo se vraćamo na njihovo doba kada su ostavili državu u kreditnom smeću, kada smo plaćali 3 i po postotna boda kamata, sada 1 i po postotni bod, sada samo od te uštede da nemamo kreditni rejting smeće, 2 milijarde eura imamo za što, upravo za socijalne mjere građana. Kada su povećavali plaće za 24 eura, mirovine za 12 eura, a prosječan BDP je restao jedan postotni bod, sa 61 na 62% prosjeka. Al da ne kažu da se vraćamo samo 10.g. ranije, s onime što oni donose u ovu sabornicu, mjere koje bi oni predlagali, porez na ekstra profit, pa to i sami ekonomski stručnjaci su demantirali da će porez na ekstra profit samo produbiti i ubrzati inflaciju, a vidjeli smo isto tako i situacije kada smo ga mi uveli, skupilo se 250 miliona eura transferiralo se umirovljenicima, al sav trošak tog poreza spušten je na građane povećanjem cijena kojem je još produbljena inflacija.
Kolege iz Možemo! pak oni pak se ni ne trude ni građanima dić plaće, mogli bi imaju najveću stopu poreza na dohodak, ne smanjuju ga, imaju rekordne priljeve porezne milijarde eura skupljaju više, al ne žele ideološki vratit to građanima, spustiti poreze. I onda oni imaju obraza i jedni i drugi doć ovdje i vladi HDZ-a s visoka se obračunavati i govoriti da vlada ništa ne radi. A upravo s devet paketa mjera 8,5 miljardi eura investicija osigurali smo da su cijene energenata manje.
Naravno volili bi mi da pogotovo cijene hrane budu manje, al dok god vodimo ovu politiku gdje rast veći od inflacije, gdje građanima standard raste znači da dovoljno ima sredstava koje ljudi imaju da potrošnja raste i samim time imamo i inflatorne efekte, al koji su i dalje manji od realnog rasta standarda naših građana.
Vratio bi se još samo na kreditni rejting i evoga kada pogledamo po kojim se stopama zadužuju druge države, dakle prinosi na obveznice kada država izdaje obveznice, za početak građani su uložili 10 milijardi eura u hrvatske obveznice i 350 miliona eura kamata ostalo je u džepovima građana. Čestitke Ministarstvu financija na tome da su izdali i ministru bivšem Primorcu osmišljavanjem narodnih obveznica.
A kad se Hrvatska zadužuje, Hrvatska se recimo od Rumunjske dva i po puta povoljnije zadužuje. Zadužuje se po 3,5% kamata, Rumunjska 7,42, inflacija u Rumunjskoj gotovo 8%, inflacija u Mađarskoj vidimo koje su isto dvoznamenkaste stope, to su sve države koje nisu u eurozoni i tema da je eurozona donijela inflaciju apsolutno nije. U početku je ona bila uvezena, a sada i mi tvrdimo da je isto tako i odgovornost gospodarstvenika i pozivamo ih na realnost u formiranju cijena.
Hrvatska danas ima kreditni rejting bolji od Italije, Grčke, Malte, Poljske, Bugarske, Cipra, Mađarske i Rumunjske i ako neko kaže da to ništa ne znači za građane taj negira dvije milijarde eura ušteda na kamatama koje sada možemo transferirati socijalnim transferima. Kome? Našim građanima .../Upadica Radin: Hvala./... da očuvamo njihov standard.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Povreda poslovnika g. Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Čl. 238. iznošenje neistina, kolega Pavić ja ne znam dal stvarno živite u nekom paralelnom ovoga svemiru, ne znam ko vas razumije ovim rječnikom kojim govorite, ali još ću jednom ponoviti da ovo što vi čitate sve te statistike sa samih papira da je jedini problem u tome što naši građani ne žive na papiru i pitajte njih da li su cijene ko što vi govorite njima porasle za dva, tri i još tobože da im uz to sve standard raste znači da imaju veću kupovnu moć.
Prošećite malo svojom sredinom .../Upadica Radin: Hvala./... pitajte ljude u živo. .../Upadica Radin: Hvala lijepa./...

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Opomena jer je bila replika. Gospodin Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Pavić imam jedno vrlo jednostavno pitanje koje zanima i najširu javnost, ali i nas koji se bavimo politikom. Naime, proteklih približno mjesec dana cijela stranka, a naročito vi u svim aktivnostima uključujući i HS zatim po terenu vodite intenzivnu hvalospjevu koja je pretjerana i zapravo sliči na predizbornu kampanju.
S druge strane prema standardima PR-a ta kampanja ne može trajati dvije godine jer će se ispuhati i zapravo bit će kontra učinkovita. Prema tome, na temelju toga vas želim pitati možete li iskreno odgovoriti je li vi kao stranka, a ono što je najavio vaš neprosvijećeni apsolutist na obilježavanju obljetnice osnivanja HDZ-a u Splitu zapravo je najavio kako trebat ponašat se i postupati i braniti stranku u pred kampanji. Dakle, hoće li biti prijevremeni izbori? Evo to je to jednostavno pitanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme. Samo anđeli znaju, izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani kolega vodite vi brigu o sebi, vlastitoj stranci. HDZ je ovim načinom rada borbom za građane, za standard građana osvojila tri mandata za redom, premijer Plenković, a ovakvim vašim ponašanjem osvojit ćemo i ponašanjem oporbe osvojit ćemo i četvrti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Lipovac Pehar replika.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani kolega Paviću evo vi ste zastupnik koji često posjećuje zemlje u okruženju i Europski parlament pa me zanima kako u razgovorima sa kolegama iz Europskog parlamenta i drugih zemalja u članica kako su druge vlade reagirale na povećanje poskupljenja ovih derivata te što bi bilo da Ministarstvo gospodarstva zajedno sa Vladom RH nije pomoglo u zaustavljanju povećanja ove cijene te omogućili građanima jednu pristojnu cijenu goriva kako ne bi došlo do prevelikih poskupljenja? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovana kolegice. Pa i vi ste predsjednica Odbora za regionalni razvoj i europske fondove primali smo zajedno i ovdje, a i bili smo zajedno u Bruxellesu kada nam kolega pristupaju evo kolegica iz Austrije je rekla da bi bila ponosna da Austrija tolko koristi dobro NPOO, dobili smo sve pohvale za apsorpciju eu sredstava. A kada gledamo cijene evo naftnih derivata u zadnjih 18 mjeseci kako se koja vlada snašla, samo nekoliko država ima trenutačno manju cijenu naftnih derivata od Hrvatske. Većina država nije na vrijeme reagirala ograničila, većina je bila porasti u Njemačkoj je trenutačno 2,17 eura cijena benzina, u Hrvatskoj je oko 1 euro 50. Prema tome značajno je velika razlika, al ono što ova Vlada pokazala je da zna i ima brzinu, da smo reagirali i to sada trenutačno u Briselu i svi komentiraju i hvale.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala.
Povreda Poslovnika g. Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
238..
Kolega Pavić, trebali ste kompletan podatak onda iznijet ovo što ste dobili i što su vas pljeskali po ramenu u Briselu za korištenje sredstava i apliciranje iz NPOO-a, pa im ste im trebali reć, mi u Hrvatskoj jesmo stvarno dobili dovoljno novaca, 2 milijarde i nešta, ali smo nažalost isplatili samo 23%, to ste im trebali reć, dakle isplatili smo samo 23%.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jer je bila replika.
Kolegica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Poštovani kolega Pavić, nisam se uopće mislila javljat, ali toliko ste me iziritirali, a nemam toliko vremena da vam osporim svaku, svaku ovu stavku koju ste iznijeli, al hajmo zadržat ću se samo na jednoj, a to je o pomoći umirovljenicima u vremenu krize. Znači SDP vam već jedno 5.g. brat bratu predlaže da promijenite formulu za ono dva puta godišnje usklađivanje mirovina na način da usklađujete mirovine u 100%-tnom iznosu po umirovljenike u tom trenutku povoljnijem faktoru, hoće li to bit u nekom trenutku cijene ili rast plaća, to ovisi o kretanjima. Uz to da je potrebno ne ove vaše helikopterske dodatke koje dijelite kao milostinju gdje bi umirovljenici trebali biti zahvalni Vladi što im nešto daje, nego da uvedete trajni dodatak koji bi eventualno kroz 4.g., ako bi on u prvoj godini bio 10, u slijedećoj 3 po 5 mi bismo došli do toga da udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bude 50 i više posto. Zašto to niste prihvatili?
…/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./…
Ajte vi to meni objasnite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega, kolegice Glasovac, pa vi idete onom devizom benzin na… naš tj. …/Govornik se ne razumije./…benzin vaš. A podsjetimo se da je general Gabričević s vama sjedio u koaliciji, molio vas da mijenjate tu formulu, niste kad ste imali priliku. Znate zašto niste? Pa i vi biste promijenili da ste mogli, ali niste, imali ste kreditni rejting u smeću, niste mogli osigurat sredstva za promjenu formule. Danas kada Vlada je podigla kreditni rejting, osigurava sredstva, mijenja formulu, onda umjesto da kažete bravo da ste nešto napravili što mi nismo mogli i imali sposobnosti i znanja, sad nešto sitno pokušavate političkih bodova, a to vam neće proć, građani to vide, građani vide da nemate lideršip potencijala, građani vide gdje vam je Hajdaš Dončić trenutačno, ne vide ga kao premijera, drugi je najnepopularniji političar u državi i može vas to nervirati…
…/Upadica Radin: Vrijeme g. Pavić./…
…ali nećete doć ponovno na vlast.

Radin, Furio (Nezavisni)
Potpredsjednica Glasovac povreda Poslovnika.

Glasovac, Sabina (SDP)
Čl. 238., omalovažavanje zastupnika, vrijeđanje zdravog razuma i zdrave pameti. Znači u nedostatku razumnog odgovora ne, ne želimo, ne nećemo, ne to je za nas previše, ne umirovljenici nam nisu na listi prioriteta, vi meni prodajete nekakve floskuletine, ali i dalje uz sve te vaše floskuletine svaki 3. umirovljenik u RH živi s mirovinom od 400 eura i svaki mjesec bira hoće li taj mjesec platiti hranu, režije ili lijekove.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala, bila je ipak replika i ide opomena.
Gosp. Barbarić.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega, nekoliko puta smo čuli tijekom dana da, da bilo je novca, europskog novca, al nije otišao tamo gdje treba. Jeste li razumjeli gdje, zar taj novac nije trošen sukladno Planu oporavka i otpornosti i sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji i nije otišao u reformu gospodarstva? Što mislite je li moguć 20 kvartala gospodarski rast samo zahvaljujući europskom novcu ili učinjenim reformama, poreskom rasterećenju i svemu ostalome i razvoju gospodarstva? Što mislite jel moguće doći do povijesno najvišeg kreditnog rejtinga samo zahvaljujući europskom novcu bez stvarnog napretka u gospodarskom razvoju RH?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa upravo kombinacija znanja i stručnost bili su ključni i za dobivanje te omotnice, ali i za njihovo korištenje. Kada čujemo kritike iz SDP-a na šta se to koristilo, dakle europski novci, imamo dva ključna fonda, standardni i europski proračun kojem je za cilj kohezija i lovljenje koraka, dakle cilj da dođemo na prosječnu razvijenost EU. Iskoristili smo taj novac da dođemo sa 61 na 78% prosjeka razvijenosti EU i europskog novca neće nestat, u idućoj omotnici imamo ga 19 milijardi eura za još ubrzanje toga. Kad govorimo o sredstvima Fonda oporavka i otpornosti pa upravo je njegov cilj izgradnja oporavka i otpornosti gospodarstva na buduće krize, a to smo iskoristili da smo stvorili situaciju da imamo 56% javni dug koji je ispod mastriških kriterija, koji nam omogućava da se možemo dodatno zaduživati sada u krizi koja nadolazi, da upravo radimo transfere građana, dakle oba su iskorištena na način kako su dizajnirani, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gosp. Šašlin replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gosp. predsjedavajući.
…/Upadica Radin: …/Govornik se ne razumije./… da pro… da proradi vrijeme./…
Poštovani kolega Pavić ovaj pa činjenica je…
…/Upadica Radin: Aha, evo ga./…
… da živimo danas u vrlo složenim vremenima, da sve ove krize, od covida, pa sve do ovih ratova u bližoj ili daljoj nekakvom okruženju značajno utječu na ekonomije zemalja, pa naravno i na ekonomiju RH. Ali isto tako je i činjenica da RH upravo zahvaljujući rastu i BDP-a i rastu kreditnog rejtinga i sve skupa, može i provodi mjere odnosno pakete mjera pomoći svom stanovništvu kako bi zadržala odnosno zaštitila to stanovništvo. Što bi bilo, ja postavljam pitanje, što bi bilo kad ne bi bilo tih mjera, kolke bi onda bile cijene goriva, energenata itd.?
Kolega Lalovac je danas jako dobro elaborirao u svom govoru stanje kakvo je i zaista ja to potpisujem, slažem se, to stvarno je tako, međutim nažalost nije rekao niti jednu jedinu mjeru što bi to trebalo napraviti, što bi to trebalo učiniti sada trenutno kako bi se ova inflacija suzbila. Evo pa bih ja molio vas ako bi mogli malo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Šašlin, pa u pravu ste. Naravno da onda kad investirate u mjere kad se nešto ne dogodi onako katastrofalno kao što se moglo dogoditi onda nitko to ne vidi, ali vidimo po cijenama samo energenata zadnjih nekoliko godina. Dakle, normalno je bilo u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, drugim EU zemljama u okruženju da cijene energenata, benzina, naftnih derivata su uredno preko dva eura bila, u Hrvatskoj su bila 1,50. Nije to slučajno bilo već je Vlada ograničila cijene. Vlada je snizila, kupila plin, snizila cijene, ograničila cijene plina. Ograničili smo cijene sto proizvoda. Naravno uvijek je pitanje jel' moglo bolje, uvijek može gore ali da toga nije bilo svih tih mjera 8 i pol milijardi eura građani bi živjeli sigurno lošije, kreditne agencije bi to sigurno procjenjivale. Investitori bi bježali iz Hrvatske i bio bi u negativnoj spirali …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i ne bi mogli investirati više u socijalne mjere.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Burić, replika.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani kolega Paviću.
Pa vidimo da SDP kontinuirano nariče nad svim hrvatskim uspjesima, a evo danas se posebice našao izrugivati rastu kreditnoga rejtinga. Kao što ste rekli upravo je ova Vlada premijera Plenkovića maksimalno digla kreditni rejting sa razine „smeća“ što je rezultat i ostavština upravo SDP-ove Vlade na najvišu A razinu kreditnog rejtinga.
I onda SDP kaže ma to je ništa. Dakle, za SDP je ništa biti poželjna zemlja za investitore, za SDP je ništa pad kamata na kredite. Za SDP je ništa podizanje standarda hrvatskih građana, za SDP je ništa biti među 40-tak najnaprednijih ekonomija na svijetu što meni osobno nije niti čudno s obzirom da je upravo SDP pravni slijednik komunističke partije, pa vas molim vaš komentar.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa kolegice Burić upravo je točno SDP govori cijelo vrijeme da to nije ništa, jer su ostavili u „smeću“ kreditni rejting i kamate su bile 3 i pol posto BDP-a. Danas su 1 i pol posto, razlika je dva postotna boda, što znači da za razliku samo na kamatama imamo riješeno sva ulaganja u vojsku i obranu ili gotovo polovicu ulaganja u školstvo i znanost.
Koliko je to za građane bitno je da se kamate spuštaju ne samo na državu već i za kredite gospodarstva i građana i ako se država jeftinije zadužuje i emitira obveznice samo ću ponoviti da su građani do sada uložili 10 milijardi eura u narodne obveznice, 350 milijona eura kamata završilo je u njihovom džepu što znači da, to znači jeftinije zaduživanje i za građane i za gospodarstvo i za državu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Boris Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani kolega Paviću.
Ja nemam problem sa vama kad branite vašu partiju, to je vaše legitimno pravo i ništa za vaše kad imate takav raspored, meni to ne smeta. Ali kad napadate vlastitu partiju samo zato da ne bi potvrdili naš nekakav prijedlog to mi nije jasno. Ja ću morati sa Andrejom ozbiljno razgovarati s njim kad ga vidim zadnji put, jer vi napadate vlastitu partiju da je dovela Zakon o ekstra dobiti koja je produbila inflaciju. Svaka čast. Znači ovo je bitno u fonogramu da se to vidi.
Marko Primorac je rekao potpuno suprotno od vas, potpuno suprotno Marko. Ja i Marko smo se čuli kada je to trebalo podržati, a vi govorite potpuno suprotno i napadate vlastitu partiju da je to jedan od uzroka inflacije. Ja ozbiljno kažem ja ću sa Andrejom ozbiljno razgovarati i da nam da te podatke. Jer ovo je ako vi ozbiljno to raspravljate ja sam mislio da neki dan slučajno da ste to rekli, ali vidim da imate …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… podatke o tome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gospodin Lalovac.
Izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Kolega Lalovac jeste se vi to upravo prozvali, pozvali premijeru na kavu? Što se tiče Zakona o ekstra profitu rekao sam da smo ga donijeli kao jednu od mjera, da se skupilo 250 milijuna eura ovoga, ali da su isto tako ekonomski stručnjaci bili zajedno smo gostovali i u Otvorenom, bili su ekonomski stručnjaci tamo koji su potvrdili da Zakon o ekstra profitu samo dovodi do toga da se skupljen porez prebacuje na krajnje korisnike i građane.
I vaše rješenje koje je bilo, koje smo implementirali cijenimo vašu potporu ja smatram i stručnu podršku u tom području je ova. Ali vaša poputbina i vaša stranka koja je tada bila na vlasti ostavila je 88% javnog duga. Vi drugog rješenja nemate. Ja ne vidim šta vi drugo predlažete a da Vlada ne radi.
…/Upadica Radin: Hvala. Hvala. Vrijeme./…
Ako nešto dobro predlažete javite se, ali evo ja vidim da vi želite kavu kod premijera. Ja ću ga zamolit da vas primi.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ima više povreda Poslovnika i u nadi da neće vladat nervoza uz tolike kave, gospodin Lalovac povreda Poslovnika.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa.
Povreda 238. Ma nije nikad problem popit kavu sa Plenkovićem, apsolutno. Međutim, kada raspravljamo stručno o nekim materijalima jel' znate tko je Marijo Dragi? Znate jel' tako? Znate šta je Marijo Dragi napravio 2022. godine? Uveo porez na ekstra profit u Italiji. Znate koliko je uzeo novaca? 2 milijarde eura. Vi ste protiv Marija Dragija koji zapravo njegovo mišljenje u Europskoj komisiji je vrlo važno.
Ujedinjeno kraljevstvo kada je to donosilo, zemlje koje su ozbiljnije u tom dijelu su rekle da energetsku krizu na taj način pokušavaju rješavati. Nemojte na žalost banalizirati neke stvari, nemojte to raditi jel' …
…/Upadica Radin: O pardon, oprostite, oprostite. Vrijeme! Vrijeme! Vrijeme!/…
… ako nema potrebe za tim stvarima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Pustit ćemo sada dalje uvažen popularan zbog svih tih poreza itd. ali imate povredu Poslovnika.
Vi ste imali povredu poslovnika jel da? Onda opomena jel je bila replika. Gospodin Vukušić povreda poslovnika.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Kolega 238, kolega Paviću jedan ispravak, Gabričević Veselko nije nikad bio sa HSU-om u koalicijski sa SDP-om očito ste nešta pomiješali, oduvijek je s vama i vjerojatno će nadam se iskreno i ostati s vama. A ako već se nudite kao moderator i dogovarač sastanka za kavu Lalovcu sa Plenkovićem onda ga uputiti i u stajling i pretpostavljam neki dobar parfem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena jel je bila replika. Gospodin Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. kolega Lalovac je sam predložio kavu, upoznao sam g. Dragia, upoznao sam g. Enrica Letta u Bruxellesu nedavno kad smo imali razmjenu mišljenja o svemu, moja teza je samo bila da u trenutku ovako jakog gospodarskog rasta porez na ekstra profit samo će produbit i dovesti do dodatne inflacije, a ono što vlada osigurava je gospodarski rast cijelo vrijeme iznad inflacije i mjere socijalne za naše građane.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sada mi kažu da je treća opomena koju vam dajem, moram vam je dat prvo i oduzimanje riječi za tu točku. Ja uvijek kažem unapred, ali ovaj nisam bio prisutan pa nisam znao. Gospođa Glasovac pojedinačna rasprava, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam g. potpredsjedniče. Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo ja ne poznajem g. Dragia, nisam makroekonomska stručnjakinja, nisam ni bivša ministrica u dva resora pa ni ona koja je kupovala parfeme kolegama s briselskih hodnika i onda tražila da građani refundiraju te troškove, ali ću si uzet za pravo raspravljati danas o ovoj temi jer ju itekako osjećaju i osjećali su svi hrvatski građani, neki manje, neki više prethodnih nekoliko godina.
I ja ne vidim razloga, ja razumijem zastupnike koji su ovdje na autopilotu s učitanim koordinatama, sa šalabahterima napisanim od PR-a koji moraju stalno, stalno ponavljati velebne uspjehe kroz percepciju tih ružičastih naočala vlade valjda u uvjerenju u onom PR-ovskom da ako sto puta nešto ponoviš da će to vjerojatno postati istina. Ali ja mislim da mi ovdje u HS-u ipak bez obzira bili u poziciji vladajućih ili opozicije se moramo moći suočiti s realnošću biti i kritični, ali ponekad i samokritični jer je to na kraju krajeva standard hrvatskih građana je problem svih nas.
I ono oko čega se možemo i moramo sigurno složiti je da je u prethodnih nekoliko godina inflacija, pa usudit ću se čak reći i galopirajuća inflacija neovisno sad o podacima u ova dva izvješća, blagonaklono djelovala na bankarski sustav, na velike trgovačke lance, pogodovala je odnosno bila je vrlo plodno tlo za špekulante raznoraznih interesa, ali je blagonaklono djelovala i na hrvatski proračun jer zahvaljujući isto tako i porastu cijena na osnovu PDV-a, moram priznati da ne znam kad je neka vlada zahvaljujući europskim fondovima i ovakvim blagonaklonim učincima na hrvatski proračun imala priliku u ovako teškim vremenima ipak kompenzirajuće s dobro ciljanim promišljenim mjerama djelovati na standard svakog građanina, a najviše na one koji su u najnepovoljnijem položaju jer su oni ovu krizu najsnažnije i osjećali.
I sad danas ovdje slušamo kako se vodilo računa o tim najranjavijim skupinama društva, da, kako se o mladima vodilo računa? Tako što im se pomagalo da dođu do prve nekretnine na način da smo subvencionirali kredite APN-a, što je sigurno dokazano u 30%-tnom iznosu djelovalo na porast cijena u nekretninskom sektoru i nismo uspjeli riješit problem da nam mladi i dalje s 32 godine ostaju i dalje u roditeljskim domovima i sad tražimo neka druga rješenja. A do čeg smo sad došli? Do onih rješenja koje je SDP predlagao pred tri godine. Al mi ne valjamo, mi nemamo prijedloge, nemamo argumente, mi ništa ne predlažemo, mi samo kritiziramo. A danas tri godine p poslije Bačić predlaže reformu kakvu mu je SDP predlagao prije tri godine koja bi između ostalog utjecala i na inflatorne špekulativne, kakvegod hoćete pritiske na ovaj segment nekretnina. Al ne mi smo se odlučili za to, mislim ono više ne znaš jel ti povoljnije biti podstanar ili ići u kupovinu svog stana, to je nenormalno i jedno i drugo, al danas su ljudi sretni ako mogu biti kreditno sposobni i glete biti tako uspješni i velevažni da se vjenčaju s bankom 30 godina da budu u dužničkom ropstvu i da plaćaju. Mislim mi smo u Hrvatskoj došli do toga da više od 40% prihoda odlazi na stanovanje i to znamo po svim europskim uzusima, normama da to veze nema s mozgom i da sve europske zemlje da to čim se prijeđe 20%, približi 30% da se pale crveni alarmi. Jedino se u Hrvatskoj pet, šest godina ne pali nikakav alarm nego mi pričamo kako smo napravili fenomenalne stvari.
Kad govorimo o umirovljenicima, ponovit ću svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj i s ovim povećanim nominalno povećanim mirovinama danas živi s 400 eura. Pa živimo mi s 400 eura? Pokušajmo platiti sve životne troškove, energente, kupit ljekove jer se mahom radi naravno radi se o starijim ljudima, pa ko, ko to može? A mi ovdje kažemo sve je super, je, mirovine su rasle nominalno, je, plaće su rasle nominalno, ali umirovljenička inflacija nije ista onoj prosječnoj inflaciji.
Umirovljenička košarica ovisi o osnovnim životnim potrebama, namirnicama čije su cijene u proteklih nekoliko godina probijale plafone da su neke cijene namirnice rasle i do 100% i preko 100%. I bravo, umirovljenici trebaju biti presretni jer eto im se dijelio avionski novac povodom Božića, Uskrsa da bi netko mogao reći da im se pomoglo.
Predlagali smo ljepo prvo indeksacija, ok tu ste nešto napravili nakon tri godine pritiska, pa smo rekli neće više omjer usklađivanja mirovina biti 70:30 ići ćemo na 85:15 ali to je i dalje malo. I to nije dovoljno jer bez trajnih, većih dodataka mi nećemo dovesti naprosto te prosječne mirovine u nekakav normalni udio u prosječnim plaćama i bit ćemo u velikom, velikom problemu.
Iz ovog izvješća bi se dalo zaključiti da hrvatsko gospodarstvo funkcionira gotovo savršeno. Bankarski sustav je stabilan, likvidnost visoka, kapital banaka snažan. Već sam rekla banke ostvaruju rekordne profite. Ukupna dobit bankarskog sustava mjeri se u milijardama. Sve impresivno ovako kad to čitamo, ali zapravo se čovjek ne može ne zapitati što o tome misli prosječni hrvatski građanin jer ljudi zapravo prebiru čak i oni sa prosječnim plaćama, čak i oni s prosječnim plaćama u obiteljima gdje oboje rade nije lako od prvog do prvog, nije lako shendlati i podmiriti sve troškove.
U Izvješću Hrvatske narodne banke se vidi da inflacija usporava, ali naravno i to usporena inflacija, inflacija znači cijene će i dalje rasti, plaće vjerojatno neće. Tako da ovi već loše pozicije hrvatskih radnika i hrvatskih umirovljenika će biti još i teže u narednim vremenima. Inflacija je statistički pala, ali cijene i dalje rastu i najvjerojatnije s obzirom na cijelu geopolitičku situaciju će i rasti.
I naravno da ovo što se tvrdi i u izvješću da je Hrvatska pod snažnim utjecajem geopolitičkih i vanjskih utjecaja. Pa normalno da jesmo. Ako smo energetski ovisni i to iznimno ovisni, nismo ni samodostatni a kamoli neovisni. Ako smo prehrambeno ovisni, nismo neovisni a kamoli samodostatni. Ako izostaju ozbiljne strukturne reforme koje bi pokrenule gospodarstvo, a da te reforme nisu samo cigla, beton, gradnja. Ako izostaju ozbiljne strateške smjernice za korištenje EU fondova koji su bili iznimno korisni hrvatskom proračunu i hrvatskom društvu prethodnih 10 godina koje mi recimo nismo imali, imali smo i recesistvo i proceduru prekomjernog deficita i politiku štednje EU koja je bila u tom trenutku suluda, ali bila je takva kakva jest, onda ne znam što mi možemo očekivati u daljnjem razdoblju i kako ćemo se mi nositi s tim vanjskim utjecajima.
Koliko vidimo u energetici tu nas baš nešto ne zanima da poradimo na tome da budemo i energetski neovisni, a znamo da su energenti ti koji generiraju rast svih ostalih cijena. I mene iskreno, nemam više vremena, imala sam još puno toga za reći ali mene iskreno pomalo već strah izvješća Vlade o polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju i stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za naredno razdoblje. Jer sa ovakvim pristupom gdje mi uopće ne da nemamo neka racionalna, normalna i učinkovitija rješenja nego ne želimo si niti priznati realnost nego ju bojamo u ružičasto da bi tako izgledala ljepše. I ako se bavimo time da stvaramo bolji dojam od onoga što jest nećemo daleko, daleko dogurati. I trebali bi malo više slušati prijedloge i drugih neovisno o tome s koje strane dolaze, ali mi smo se u Saboru već navikli na to da naši brojni amandmani završe rejting im je smeće, da zapravo naši brojni prijedlozi zakona, naši brojni prijedlozi mjera pa između ostalog i u borbi protiv inflacije su odbijeni ne zato što su sadržajno loši, nego naprosto zato što ih predlažemo mi. A da nisu sadržajno loši zapravo pokazuje stvarnost jer kad-tad dođu na dnevni red te vlade pa ih ona prihvati i predloži kao svoje protiv čega mi nemamo ništa protiv, ali na tom putu je puno kolateralnih žrtava, puno izgubljenog vremena i puno štete i propuštenih prilika za Hrvatsku.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala.
Uvažena kolegice evo navest ću samo dva područja politika u kojima je HDZ-ova Vlada bitno podbacila. Jedna je politika upravljanja zdravstvenim sustavom. S obzirom i na najavljene inicijative drugih političkih stranka između ostalog tu je i naša interpelacija koja želi osporiti, odnosno sporno je, ali želimo da to javnost zna. To što su se javni resursi, javne zgrade suprotno zakonu ustupale privatnim klinikama koje su potom zarađivale za onaj iznos za koji se osiromašivalo naše zdravstvo. To je vrlo skraćeno rečeno, a druge politike ste se dotaknuli i vi. Kad sam već kod zdravstva treba napomenuti da je zdravstvo u dugovima, dugovi rastu. Istovremeno HDZ povećava i cijenu dopunskog osiguranja.
S druge strane stambena politika je dovela do toga da je stanovanje nepriuštivo. Država nije ustrojila registar nekretnina niti kriterije po kojima će se novo izgrađeni stambeni fond dodjeljivati građanima na korištenje, niti je zabranila da se taj stambeni fond …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
… osiromašuje prodajom u bescjenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolegice Orešković.
Mislite vjerojatno na Medikol, gdje je država u nekom trenutku procijenila jer ne radi se o čačinom novcu, nego o novcu poreznih obveznika da će radije platiti bubam sad 10 milijuna privatnicima nego će potrošiti u pola manje da bi osposobila javno zdravstveni sustav da ima iste te uređaje i da to bude dugoročno isplativije. Ali to nas na žalost ne treba čuditi. Ima takvih situacija puno i naprosto to pogodovanje pogotovo kad govorimo u zdravstvenom sustavu nas već košta glave, a koštat će nas još i više. Pa gledajte, mi smo kroz europske fondove kupili ove PETCT uređaje, ne PETCT nego linearne akceleratore za zračenja, za onkološke bolesnike, pa provjerite koliko njih već sada nije u funkciji, jer nekima smetaju tramvajske tračnice, neki nisu stvoreni preduvjeti pa to je bačen novac, bačen novac …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… mogao je biti utrošen stvarno u korist onkoloških bolesnika.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, ja ću se referirati na onaj vaš dio izlaganja gdje ste govorili o stambenoj politici. Dakle, nema nama naprijed i nema nama pomaka sve dok neko kada dođe iza nekog koji je bio prije toga na vlasti, ne kaže bili su projekti koji su bili u redu, pa ćemo ih nastaviti, a ove ćemo malo redefinirat. Naime, nebrojeni broj puta vladajući znaju se referirati na Vladu Zorana Milanovića, naravno u negativnom kontekstu, ali za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je pokrenut jedan projekt koji se zvao POS najam i umjesto da se dalje razvija taj projekt POS najam ili da se i dalje gradilo, recimo da je za vrijeme Andreja Plenkovića svake godine bilo napravljeno tisuću stanova iz nekakvog sustava POS-a, mi bi danas imali 10 tisuća stanova koji bi mogli davat u najam, a za 10.g. je napravljeno 900 stanova iz jednostavnog razloga što su oni odlučili u svojem modelu puniti džepove bogatih da bi bili bogatiji, da da ljudi što manje mogu doć do stana, hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor da.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Kolegice Mrak-Taritaš, oni su se sad odlučili doći na naš model, realno činjenično prva ozbiljna politika, ja ću to tako reći ili dio stambene politike je bilo onaj POS još za vrijeme Ivice Račana, međutim što je tu problem? Tu je problem što on opet ne obuhvaća taj širi spektar koji je nama u ovom trenutku potreban, što on ovisi o volji, o intenciji JLS i što se on opet fokusira na kreditno sposobne građane. Nama treba model koji će ciljati i gađati i osobe starije životne dobi i deficitarna zanimanja i osobe s invaliditetom i mlade obitelji i mlade ljude i koji su kreditno sposobni i koji nisu kreditno sposobni i upravo zbog toga taj naš plan za stan kojeg smo mi kompletno razradili taj model gdje bi država imala stambeni fond i gradila stanove, čak možda i u nekom partnerstvu eventualno s mirovinskim fondovima koji bi trebali naći interes u tome ako već imaju interes ulagati u hotelske komplekse na, na Jadranu, zašto mirovinski fondovi ne bi imali interes…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…ulagati u javno stambeno zbrinjavanje?

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Auguštan Pentek replika.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo poštovana kolegice, puno ste govorili na početku o standardu građana, pa meni se čini da ovdje nažalost vladajući ne znaju kako građani žive, možda oni koji su u saboru ne žele se družit sa građanima, pa da vide da taj kreditni rejting i sve ono što oni hvale, nema nikakve veze i realnošću, a možda i zato ih i danas i jučer ima toliko malo jer su oni koji su svjesni toga da građani loše žive nisu htjeli bit ovdje u sabornici kako ne bi o tome govorili ili kako ne bi nešto hvalili što nije realno. Znači ako Vlada da, spominjali ste umirovljenike, 20 eura umirovljenicima neke socijalne pomoći, a oni 100 eura moraju potrošiti, a i više znači da im Vlada ustvari nije nešto dala. Zašto nisu išli na suzbijanje trgovačkih marži, ekstra, uvođenja ekstra profita banaka? To je vjerojatno samo njima poznato, al možda i vi nam …

…/Upadica Radin: Hvala, hvala./…
… možete nešto reć koje je vaše mišljenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Pa stalno su bili u dilu sa moćnima, bogatima i u ovim krizama su isto tako pogodovali njima, a to se sve lomilo nažalost, ta inflacija pohlepe preko leđa hrvatskih građana.
A što se tiče kreditnog rejtinga, je Standard&Poor's nam je dodijelio ne sad fenomenalan, spektakularan, ali solidan taj u 5. toj kategoriji A kreditni rejting i to je okej. To znači prije svega da država može lakše i jeftinije se zaduživat na međunarodnim tržištima kapitala. E sad, al pitanje je hoćemo li mi opet taj prostor eventualnog zaduživanja koristiti za strukturne reforme koje će dati neku dodanu vrijednost ili ćemo ih koristiti za održavanje postojećeg ekonomskog modela, što je onda opet preljevanje iz šupljeg u prazno i zadržavanje postojećeg stanja i lelujanje ovisno o vanjskim faktorima i onda tu nema govora o onome što Plenković voli govoriti stabilnost i otpornost. Ne, onda nećemo biti ni stabilni, a još manje otporni na krize.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Gđa. Glasovac, u svom izlaganju osvrnuli ste se na banke i spomenula bi jedan primjer gdje je Švicarska vodeći svoju monetarnu politiku u središnjoj banci ostvarila ogromne gubitke jer je preuzela rizik tržišta, a kod nas banke ostvaruju ogromne dobiti, više milijarde eura, a kamate su te koje idu na teret građana. Razlika je u tome što sustav u uređenim državama preuzima rizik, a kod nas ta, to isto plaćaju građani.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Kako je bilo u onoj jednoj seriji, netko je nekog nešto pitao, zašto, onda kaže kad mi se hoće i kad mi se može, pa tako i s bankama. Znači to je legitimno pravo svih subjekata na tržištu da gledaju svoj profit i apsolutno oni mogu ili ne moraju imati bilo kakvu ili ikakvu društvenu odgovornost i biti druš… i voditi se tom nekom monetom društveno odgovornog poslovanja. E, ali vidite upravo država odnosno vlast je ta koja treba koristiti mehanizme kako bi svoje građane na neki način ako hoćete regulirala odnosno njihove interese zaštitila ako već dolazimo do tog nekog sukoba između profita kapitala i građana gdje su oni dijametralno, dijametralno sukobljene strane, evo o tome se radi. Mi smo im to dozvolili i oni to kod nas mogu biti bezbrižni, sigurni i da će tu nagrabati građani, a njima se neće dogodit ništa…
…/Upadica Radin: Hvala./…
… i dok ide ide.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Kolegice Sabina, ja sam sinoć gledala Dnevnik i uhvatila sam izjavu ministra gospodarstva i sad ću ja pročitat šta je ministar kazao, pa citiram: kao država prošli smo kroz krizna vremena da to gotovo nismo osjetili. Znači mi nismo osjetili krizna vremena, pa e stavimo sa strane da se radi o ministru kome core business recepti za kiflice i razvoj nuklearne energije, mene zanima da li vi mislite da li su mlade obitelji osjetili ta krizna vremena kad su u ovim statističkim podacima samo troškovi stanovanja, znači najam, krediti ili ovo da imaš krov nad glavom, narasli u odnosu za prošli mjesec za 8,8%, evo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Kolegice Marković, naše mlade obitelji već 10-tak godina, ali intenzivno zadnjih 5-6.g. odlučuju svoju sreću, svoju perspektivu i neki bolji svijet tražiti u nekim drugim zemljama EU. I sad ako malo dublje uđete u razloge njihovog odlaska onda ćete naći istraživanja koja mene recimo, mislim bavim se tom temom već dosta, čovjek bi prvo rekao joj bolje su plaće, bolji su uvjeti rada, al to je samo jedan zapravo segment i ne prvi razlog zašto odlaze iz zemlje. Razlog zašto odlaze ili ovi sad postojeći razmišljaju o odlasku iz zemlje, prvi je taj što ne vide u Hrvatskoj perspektivu, što im smeta ovaj klijentelistički, kako bih rekla, koruptivni model upravljanja gdje oni smatraju da svojim sposobnostima naprosto ne mogu doći do izražaja da svojim obrazovanjem, ne mogu ga naprosto kapitalizirati i idu u neke uređenije zemlje. Drugi razlog su bolji uvjeti rada, ne nužno plaća i treći razlog je nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, a odgovore na to Vlada ne daje i dalje.
…/Upadica: Povreda Poslovnika./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Da vidimo ko, moram pi…
…/Upadica: Ivana Marković./…
…mora pisat, gđa. Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je čl. 238., kolegice pa to nije ni koruptivni, ni klijentelistički model, to vam je danas legalizirano i zove se „kava s premijerom“.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Opomena jer je bila replika.
Gđa. Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici.
A gledajte, bliži se Uskrs, za prošle blagdane božićne, doduše tada dva ministra koja već više nisu, nisu ministri, ministar Primorac i ministar Piletić zajedno sa premijerom Andrejom Plenkovićem optužili su hrvatske građane da su oni krivi za rast inflacije jer su za blagdane previše trošili. Zaboravili su pritom spomenuti koliko je samo cijena bila tad blagdanske košarice, ova sad za Uskrs koja nam slijedi tek će DZS objavit, al podsjetimo se kako je to izgledalo prošle godine. Prošle godine samo uskršnja košarica za 3-članu obitelj, dakle više DZS niti ne mjeri 4-članu obitelj zbog demografije, a druga stvar ovako podaci izgledaju malo bolje nego što jesu, iznosila je ona bogata 435 eura, ona srednja iznosila je 236 eura, a ona skromna 112 eura, dakle samo u odnosu na 2023.g. povećanje od 30%, a naglašavam više se niti ne mjeri 4-člana obitelj nego 3-člana obitelj.
Ajmo dalje, ova inflacija uistinu nije niti, nije niti od danas, nije niti od jučer, ova inflacija je od 2022.g., treba iskreno reći da je prvi na nju upozorio upravo aktualni guverner Vujčić kada je rekao da su neopravdano tvrtke ugradile u svoje proizvode i usluge inflatorna očekivanja. Tada zapravo smo imali na djelu 2.g. prepucavanje odnosno prebacivanje loptice između kreatora monetarne politike HNB-a i kreatora fiskalne politike Ministarstva financija koji se nisu mogli odlučiti tko je kriv, al evo premijer se sa svojim bivšim ministrima odlučio tko je kriv, rekao je da su to hrvatski građani jer jednostavno previše troše.
Ajmo mi malo sada na komponente same inflacije, ove inflacije pohlepe koja u Hrvatskoj vlada od 2022.g.. Ako uzmemo hranu, mi danas ovdje cijelo vrijeme pričamo o inflaciji od 3,8% iako je ona u najgorim trenucima iznosila i 8%. Kada pogledamo posljednji mandat Vlade HDZ-a i Andreja Plenkovića, HDZ-ove Vlade, hrana u njegovom posljednjem mandatu je kumulativno rasla 42%, to su službeni podaci. Treba također reći da je na velik dio tih proizvoda na koje je hrana rasla 42% primjenjuje se snižena stopa PDV-a od 5%. Ako pogledamo kumulativu tako možemo reći da smo imali kruh 65%, imali smo voće 34%, povrće 43%, krumpir koji je porastao čak 136%, 136% je samo porasla cijena krompira u posljednjem mandatu vladavine Andreja Plenkovića, međutim kako kaže kolega Pavić kreditni rejting, koga briga za to što je hrana narasla za 42%.
Idemo dalje, slijedeća komponenta inflacija energija. Kaže premijer mi smo pomogli hrvatskim građanima, mi smo pomogli hrvatskom gospodarstvu da imaju nikad manje režije i onda još lijepo onako kad vam dođe na kućnu adresu, piše dole, ovu subvenciju omogućila vam je Vlada Andreja Plenkovića, Vlada RH i zbog toga ne plaćate više cijene energenata. Unatoč tim subvencijama premijer je pritom zaboravio spomenuti da već sada uz te subvencije koje smo imali, u prosjeku kućnog budžeta jednog hrvatskog kućanstva troškovi režija iznosili su 30%, među najvišima u cijeloj EU. Što bi bilo tek da nije bilo subvencija? Ali ja ih ne volim zvat, zvati subvencije, znate zbog čega? Premijer i svi njegovi saborski zastupnici i kolege iz koalicije, pritom i ministri, zaboravljaju jednu stvar reći, da nije on ništa subvencionirao, sve je to došlo na kraju na naplatu. Zbog čega? Ponovila sam ovo 100 puta, al moram i 101. Ljudi moji, pa mi svi ovdje zajedno sa hrvatskim građanima, poreznim obveznicima, gospodarstvenicima, na kraju smo morali dokapitalizirati HEP sa 1,3 milijarde eura i to smo uzeli rebalansom odnosno vi ste uzeli jer mi smo bili strogo protiv toga, sa stavke povećanja mirovina smo uzeli 500 milijuna eura, 5% povećanja mirovina, mizernih mirovina jer danas u Hrvatskoj podsjetimo se, 300 tisuća umirovljenika prima manje od 400 eura mirovine i njima inflacija nije ova statistička 3,8%, njima inflacija figurativno rečeno je 38% ako ne i više.
Ono što stalno govorimo problem s energentima je da je paradoksalno Hrvatska prepuna prirodnim resursima, a da smo se mi u ovom desetogodišnjem razdoblju vladavine Andreja Plenkovića doveli u takvu nezavidnu situaciju gdje nemamo nikakvu energetsku strategiju, gdje smo potpuno ovisni o uvoznim lobijima i vi ste danas ovdje govorili kako će se reflektirati na rast cijena energenata ovaj sukob na Bliskom Istoku, a sve to se moglo zaobići da je ova Vlada imala bilokakvu energetsku strategiju, ali ne bilo je lakše sve dati Mađarima, zatvoriti jednu rafineriju pritom uopće na ulagati u obnovljive izvore energije u naše hidroelektrane ali bitno kad se ide u Bruxelles i kad se tu predstavlja izvješće o stanju nacije premijeru su puna usta zelene tranzicije, obnovljivih izvora energije i energetske strategije koju nema. To me čak iznenađuje jer vi imate stvarno strategije iz svakakvih resora, 101 strategiju koju niste sproveli ali ovu energetsku bit će da je bila previše kompleksna niste bili sposobni donijeti.
Dakle, potpuno je jasno tko je sad ovdje kriv. Nije to sukob na Bliskom Istoku jer pitanje ovisnosti o raznim uvoznim energetskim uvoznim lobijima nisu od jučer i mogli su se riješiti jer Hrvatska obiluje prirodnim energetskim resursima.
Ajmo dalje, ako se odmaknemo od hrane, ako se odmaknemo od režija što je najbitnije svakom čovjeku danas, ono što bi mu Ustavom trebalo biti zajamčeno? To je valjda da ima svoj krov nad glavom. Međutim, ako pogledamo ne u posljednjih 10 godina, ako pogledamo cijene kretanja nekretnina i stanova u posljednjih 6 godina cijene stanova porasle su za 60%, za 60%. Imali smo na djelu, imamo i dalje potpuni debakl Nacionalnog plana stambene politike. Nemate strategiju imate plan ali nije vam ni plan uspio. Ovih dana svjedočili smo stotinama tisuća isprintanih rješenja od strane Porezne uprave, evo moram reći kolegica koja sjedi tu do mene baš smo se dobro nasmijale da tako kažem, gdje je ministar Bačić rekao da će riješiti problematiku priuštivog stanovanja tako što će se oni stanovi koji se koriste za kratkoročni najam ili oni koji su prazni staviti na raspolaganje na tržište i da će se omogućiti ljudima za dugoročni najam. I što se onda dogodi? Evo primjerice u Zagrebu, ako imate stan koji već nekoliko godina imate u dugoročnom najmu, dakle imate podstanare unutra isplativije vam je da stan držite praznim, dakle plaćate više. 435 eura godišnje plaćate porez na dohodak za taj dugoročni najam, a porez prema poreznom rješenju porez na nekretnine vam dođe 230 eura. Pa tko je tu lud? Ja sad stvarno ono ne znam više ali stvarno ostajem u uvjerenju da je to ih nekakvog dubokog neznanja. Dakle, ova Vlada nema uvezenu inflaciju, ova Vlada je jednostavno samo nesposobna.
Ja sad vas zaista tu pitam, da li vi kao predstavnici HNB-a samo i dalje planirati, planirate gledati ovo kao nekakav slijepi promatrač ili mislite iskoristiti alate i mehanizme koji su vam na raspolaganju? Rekli ste da su oni poprilično ograničeni, ali ne bi se tu s vama složila. Ako pričamo malo dakle tko se okoristio ovom inflacijom to su svakako bile banke, veliki trgovački lanci mahom u stranom vlasništvu, možemo reći telekomi kao i agencije za naplatu potraživanja. A ono što mene osobno potpuno smeta od strane banaka, to smo već ovdje danas nekoliko puta čuli ali moram ponoviti, da odluke Europske središnje banke mi kao članica Eurozone moramo poštovati, međutim ja zaista mislim neke zemlje su otvorile raspravu u svom političkom prostoru o tome, ne moramo ih slijepo provoditi valjda možemo i mi dignuti neki glas i reći ljudi moji pa nije normalno da mi isplaćujemo prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 4%, da smo bankama dali evo samo prošle godine 400 miliona eura, zar je normalno da banke imaju likvidnosti 14 milijardi eura i da smo im prema odluci Europske središnje banke ne samo za prekonoćni depozit isplatili i mjere za suzbijanje od inflacije i da su na to platile redovnu stopu, redovnu stopu kamata poreza na dobit. Pa mislim halo.
Evo, zahvaljujem se sama, sama ću se prekinut jer sam prekoračila vrijeme.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa što ste me obavijestili.
Imate repliku gospodina Pausa, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Kolegice Radolović, dakle rizike od siromaštva se definira kao nedostatak sredstava nužnih za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Ako pogledamo statističke podatke za 2020. pa do 2024. što se može pronaći, dakle rizik, stopa rizika od siromaštva u RH raste bez obzira na to što, što nam govore ovaj iz ove, ove strane sabornice. Dakle, sada a kad pogledamo umirovljenike pogotovo je taj porast veći i uočljiviji. Dakle, 34% umirovljenika 2024. godine je bilo u riziku od siromaštva, a 2020. 27,5%.
Kako gledate na taj da tako kažem disbalans između ove priče koju slušamo od vladajućih i stvarnosti koja je, u statističkim podacima koje ustvari dalje Državni zavod za statistiku? Meni to jednostavno nije jasno jer dobijem osjećaj da bih trebao povjerovati kolegi Paviću ali onda nekako me Državni zavod …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… za statistiku razuvjeri.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Zahvaljujem kolega Paus na pitanju, pa i mene isto tako često Državni zavod za statistiku razuvjeri, ali gledajte razuvjeri me po pitanju puno stvari. Ono što ja jedino znam po statističkim podacima i od Eurostata i Državnog zavoda za statistiku unatoč rastu kreditnog rejtinga, unatoč rastu BDP-a svaki peti građanin u RH je u riziku od siromaštva. Znam također da smo zemlja u kojoj si mladi ljudi ne mogu priuštiti niti kvadrat stana. Znam da smo zemlja u kojoj 90% ljudi u Hrvatskoj nema pojedinačnu kreditnu sposobnost, a milijun ljudi troši preko 40% svog kućnog budžeta na troškove stanovanja i znam da smo zemlja u kojoj 300 tisuća umirovljenika prima manje od 400 eura mirovine. Ja znam da smo mi takva zemlja, ja za drugu zemlju ne znam, nažalost, ja bi voljela da je situacija bolja, možda dovoljno evo ne posjećujem briselske hodnike, možda ću to morat napravit, pa ću stavit nekakve ružičaste naočale kao kolega Pavić.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bili ste točni.
Ko govori sada? Gosp. Jurčević replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice Radolović, drago mi je da ste išli široko, ne iz stranačkih rovova, govoreći o ključnim problemima, državnim, socijalnim, nacionalnim kad se radi o samoodrživosti, kad se radi o suverenizmu, pogotovo kad se radi o prehrani jel, prehrambenoj suverenosti i kad se radi naravno o energetskoj, ali ja bi se sada fokusirao upravo na ovu prehrambenu jer prema procjenama stručnjaka mi možemo hraniti 30 milijuna ljudi veoma lako, međutim kao što vidimo dakle tu smo najviše krahirali. Nažalost iz primjera slučaja Agrokor, sad mislim sa kojim ste upoznati i u koji je zapravo cijeli državni vrh upleten jel u tzv. skupinu Borg gdje je posebna odgovornost također u tome kriminalu upravo gosp. Vujčića koji je protuzakonito dakle surađivao sa onim strvinarskim fondom koji je zapravo pokazao se na kraju ključan, samo ne mislim da ste naivni, pa da mislite da je takva sustavnost, sustavnost kolonizacije Hrvatske se događa slučajno, pa bi vas molio da ipak se ogradite od te slučajnosti koju ste mislim retorički rekli kad se radi o ovim našim problemima, da vjerujete da se to sve događa slučajno, tako ste rekli. Ne mislim ovaj obzirom na vaše izlaganje da mislite tako, pa pojasnite malo to da ne bi bi… javnost krivo shvatila.

Radin, Furio (Nezavisni)
Nemam vrijeme ovdje, ali očito da je prošo jel da?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Dobro, hvala, izvolite.
Nema ga, uopće ga nema, nestalo je vrijeme, živimo u…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Ne, ne, za vas ćemo vratiti kronometar, vratio bi ja i vrijeme, ali ne ide to tako.
Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Pa ja ne znam zašto tako vrijeme ne nestane dok gosp. Jandroković vodi, uvijek nekako kad ste vi, a vi ste blagonakloni, no dobro, da odgovorim na pitanje kolegi Jurčeviću. Bilo je, u pitanju je bio sarkazam kad sam to rekla, ne slučajno, ali također referirat ću se na ovo što ste mi rekli, drago mi je da ste to pitanje postavili jer sam to izostavila i propustila reć u pojedinačnoj raspravi. Mi smo osim svega ovoga što sam nabrojala kolegi Pausu i zemlja koja ima najveći pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Kada sam govorila o hrani zaboravila sam i propustila reći da je naša Slavonija, nije trebala biti Slavonija kako kolega Pavić i kolegica Burić govore stalno Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u režiji HDZ-a, naša Slavonija je trebala biti žitnica cijele Hrvatske, dakle mi tamo imamo resursa da bi mogli cijelu Hrvatsku opskrbljivati, a vi kad odete na police u naše dućane imate prehrambene proizvode iz cijele Europe samo ne iz naše zemlje. To je jedna velika, velika sramota.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gosp. Kujundžić replika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana kolegice Radolović, potpisujem apsolutno sve što ste izgovorili u svojoj pojedinačnoj. Referirao bi se na dvije stvari, dakle prvo ne znamo uopće koliko mladih ljudi danas koji rade za neku medijalnu plaću će doći u nekakvim vrlo skorim godinama u situaciju da će moći podignuti kredit, a onda samim time i riješiti svoje stambeno pitanje u nekakvim urbanim sredinama jer nekako sam dojma da to i je nečiji krajnji cilj da nemamo nešto što možemo reć da je naše.
Ono drugo na što ću se referirati jest na jedan dio u kojem ste spomenuli kako dakle općenito u nekakvom političkom narativu imamo tu sintagmu uvozne inflacije, pa ako ona i postoji i ako smo mi, imamo taj jedan dio uvozne inflacije, onda ono što me zanima je zašto su cijene istih proizvoda u Njemačkoj ili Sloveniji dakle niže nego u Hrvatskoj, a riječ je o državama koje su standardom veće od Hrvatske?
…/Upadica Radin: Hvala./…
Dakle to mi je nekako nespojivo sa tim dijelom uvozne inflacije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem kolega Kujundžić.
Ma dobro, mislim da razvijamo mit, inflacija u Hrvatskoj nije uvozna, da je uvozna bi imali istu stopu inflacije kakva je u eurozoni, ona je trenutačno 2,5%, ECB cilja na nekakvih 2%, dakle inflacija u Hrvatskoj bi bila na razini eurozone, a iza Estonije je ako pogledamo dakle statističke podatke najveća, dakle mi uopće ne možemo pričat o uvoznoj inflaciji i drago mi je šta ste spomenuli i ovo vezano i za banke i za stambene kredite jer baš zanimljivo, evo to mi je jako, jako zanimljivo. Ako se sjećate hrvatske odnosno strane banke, komercijalne su bile najavile da će enormno podignuti kamate na stambene kredite, e onda se tu uključila Hrvatska poštanska banka koja je išla svojom tzv. akcijom na stambene kredite i gle čuda odjednom su sve komercijalne banke mahom u stranom vlasništvu dakle njihove zemlje matice su negdje drugdje i tamo iznose svoju dobit, su se spustile na razinu kamatne stope na stambene kredite Hrvatske poštanske banke…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…dakle može se i to je ono što ja očekujem od HNB-a.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa., e sad je rasprava, gđa. Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolegice i kolege, kada mi ovdje govorimo o inflaciji najčešće govorimo o postocima, o indeksima, o projekcijama, govorimo o monetarnoj politici, govorimo o stabilnosti cijena i o kretanju inflacijskih očekivanja, međutim iza tih grafova i tablica nalaze se stvarni životi ljudi, nalaze se kućni budžeti, prazne košarice u trgovinama, računi koji iz mjeseca u mjesec postaju sve veći i jedna vrlo konkretna briga koja muči sve veći broj obitelji u Hrvatskoj, može li se danas živjeti od rada? I još jedno pitanje koje si prečesto ne postavljamo, a to je koga inflacija zapravo najviše pogađa? Jer inflacija nije rodno neutralna ekonomska pojava i što je inflacija veća to su njezini distributivni, distribucijski učinci zapravo veći i o tome zapravo premalo govorimo. U posljednjih nekoliko godina svjedočili smo snažnom rastu cijena u Hrvatskoj, čuli smo ovdje puno podataka koliko je inflacija zapravo porasla i koliko je iznad inflacije koja je eurozoni, a negdje je sada, dakle bili smo negdje oko 5% početkom 2025.g., ona se sad polako smiruje, no međutim i dalje ostaje vrlo visoka i to posebno u kategorijama koje građani najviše osjećaju, u hrani, u energiji, u stanovanju i uslugama, a upravo te kategorije čine najveći dio potrošnje kućanstva. Drugim riječima, inflacija se možda statistički smiruje, ali svakodnevni život je i dalje skup i postaje sve skuplji, no kada pogledamo strukturu prihoda i strukturu potrošnje u društvu vidimo da taj teret nije jednako raspoređen.
Kolegice i kolege pričali smo ovdje nekoliko puta žene u Hrvatskoj i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca. Na razini EU rodni jaz u plaćama je oko 12-13%, u Hrvatskoj ovisno o metodologiji, čak nismo uspjeli ni metodologiju pogodit, je negdje oko 6%. Žene su pritom koncentrirane u sektorima u kojima su društveno, koji su društveno iznimno važni ali često slabije plaćeni u obrazovanju, u zdravstvu, u socijalnoj skrbi koja je usput budi rečeno je taj rodni jaz 20%, dakle žene zaposlene u socijalnoj skrbi imaju 20% manje plaće od muškaraca, administraciji i u trgovini.
To su sve skupa sektori bez kojih društvo ne može funkcionirat ali su to istovremeno sektori u kojima se inflacija posebno snažno osjeti jer su plaće niže a prostor za prilagodbu kućnog budžeta manji. Istovremeno žene nose i najveći teret neplaćenog rada u kućanstvu. Istraživanja pokazuju da u više od 90% kućanstava upravo žene obavljaju većinu rutinskih kućanskih poslova od kuhanja i čišćenja do brige o djeci i organizacije svakodnevnog života obitelji. Kada je dijete bolesno u više od 70% slučajeva bolovanje uzimaju majke. No taj rad nije samo fizički rad, sve češće govorimo o tzv. kognitivno emotivnom radu u kućanstvu o nevidljivom mentalnom opterećenju koje uključuje planiranje obiteljskog života, organizaciju obveza, brigu o zdravlju članova obitelji, praćenje školskih obveza djece i brigu o starijim članovima obitelji. Taj rad ne postoji u statistici bruto domaćeg proizvoda ali bez njega ni obitelj ni gospodarstvo ne bi mogli funkcionirati. Zato žene u praksi nose često dvostruko opterećenje, plaćeni rad na tržištu rada i neplaćeni rad kod kuće.
Kada cijene hrane, energije i stanovanja rastu tad upravo žene često preuzimaju dodatni teret prilagodbe kućnog budžeta pokušavajući iz mjeseca u mjesec pronaći način kako da prihodi pokriju sve veće troškove. I dok ovdje neki govore o makroekonomiji žene kod kuće se zapravo rade mikroekonomiju, svaki dan odlučuju što se zapravo više ne može kupiti. I posljedice tih nejednakosti ne završavaju nažalost na tržištu rada one se prenose i u stariju dob.
Danas u Hrvatskoj postoji značajan rodni jaz u mirovinama. Prosječna mirovina žene je danas oko 100 eura manja nego muškarca što iznosi oko 20%. To je značajna razlika 20%. To nije malo. Drugim riječima te nejednakosti na tržištu rada pretvaraju se u nejednakost u starosti, a kada cijene hrane, energenata i stanovanja rastu upravo su starije žene među onima koji su najviše izložene riziku od siromaštva. I zato je pogrešno inflaciju promatrati isključivo kao monetarni fenomen, ona je pitanje društvene pravednosti i moramo o njoj početi na taj način govoriti.
Ako rast cijena pogađa najviše one s najnižim prihodima, ako se teret skrbi u društvu i dalje neravnomjerno raspodjeljuje, ako žene imaju niže plaće, sporije napreduju, imaju niže mirovine tada govorimo o ekonomskom sustavu koji nije pravedan. I zato odgovor na inflaciju ne može biti samo monetarna politika.
Stabilnost cijena jest važna ali ona sama po sebi neće riješiti problem ako ljudi i dalje imaju preniske plaće, ako javne usluge skrbi nisu dovoljno razvijene i ako velik dio društvene reprodukcije i dalje počiva na neplaćenom radu žena. Zato odgovorna politika mora ponuditi širi odgovor. Prvo, dostojanstvene plaće i snažnije kolektivno pregovaranje, rad mora omogućiti dostojanstven život a ne stalnu borbu s troškovima života. Drugo, snažan sustav javnih usluga posebno u području skrbi, posebno dostupne vrtiće, škole, produženi boravak, razvijen sustav skrbi za starije jer to nije pitanje samo socijalne politike na koji način mi to obično gledamo, to je ekonomska politika koja omogućuje veću zaposlenost, veću ravnopravnost, stabilnije kućne budžete ali na koncu konca i aktiviranje svih onih društvenih potencijala koji mogu biti u ekonomskom razvoju. I treće, politike koje smanjuju rodni jaz u plaćama i mirovina. Ja tu moram priznat sa nestrpljenjem čekam da mi konačno implementiramo direktivu o transparentnosti plaća. To je nešto što moramo riješiti do 6. mjeseca, nismo još ni počeli a bojim se da nam taj rok više nije dohvatljiv jer pitanje ravnopravnosti žena nije pitanje samo pravde nego i pitanje ekonomskog razvoja i stabilnosti društva.
Mnoge institucije su radile različite projekcije, najzanimljivija je meni moram priznati i najšokantnija je bila jedna analiza McKinseyevog instituta koja je radila scenarije baš za Srednju i Južnoistočnu Europu i onda su rekli kada bismo mi u ovom našem području postigli punu ravnopravnost da bismo povećali BDP za 10%, pa to nije malo to je jako puno. I mi naprosto imamo puno previše društvenih potencijala koji zbog loših politika koje reduciramo bilo u socijalne, bilo u monetarne a ne gledamo integrativno zapravo ne razvijamo kako bismo trebali.
Prema tome i da zaključim, inflacija je možda ekonomski indikator, međutim ona za građane znači nešto vrlo konkretno može li se živjeti od rada, može li se dostojanstveno živjeti od mirovine i može li obitelj planirati svoju budućnost bez stalnog straha od rasta troškova. Ako želimo društvo u kojem ljudi mogu živjeti dostojanstveno onda moramo voditi ekonomsku politiku koja istovremeno brine o stabilnosti cijena, ali i o pravilnoj raspodjeli ekonomskih tereta. Jedno bez drugoga naprosto će dovoditi do novih neravnoteža i do ove ponavljam loše distribucije odnosno redistribucije inflacije. A to znači zapravo jedno vrlo jasno načelo, ravnopravnost žena je ako baš hoćete ravnopravnost ljudi svih u ovom društvu mora biti dio svake ozbiljne ekonomske politike.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Vukušić ima svoju raspravu, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Dakle evo ova polugodišnja informacija odnosno u ovom slučaju obzirom da smo objedinili raspravu o godišnjoj informaciji HNB-a. Dakle, polugodišnje odnosno godišnje informiranje HNB-a predstavljaju temeljni dokument za procjenu stabilnosti cijena, učinkovitosti monetarne politike i općeg financijskog stanja države.
U razdoblju 2024.-'25. Hrvatska se suočila s uporno visokom inflacijom osobito u segmentima hrane i usluga unatoč ulasku u Eurozonu i unatoč formalno stabilnom monetarnom okviru. HNB u svojim izvješćima navodi da je gospodarstvo nastavilo rasti ali istodobno priznaje povećane inflacijske pritiske osobito u 2025. godini gdje je inflacija revidi… gdje je inflacija revidirana najviše.
Koje su ključne teze HNB-a iz ovih polugodišnjih informacija? …/Govornik se ne razumije./… gospodarski rast ostaje snažan. HNB ističe da je Hrvatska u '24. imala solidan rast BDP-a unatoč slaboj vanjskoj potražnji i geopolitičkim napetostima. Drugo, inflacija ostaje povišena u 2025.g. HNB revidira inflaciju naviše na oko 3,7% uz napomenu da rast cijena energije i hrane ostaje glavni izbor, izvor pritiska. Treće, monetarna politika Europske središnje banke ograničava manevarski prostor HNB-a. Kao članica europodručja Hrvatska nema autonomnu monetarnu politiku, no to ne znači da HNB nema odgovornost za komunikaciju, analitiku i makro potencijalne mjere, štoviše glavna odgovornost je na HNB-u. Znamo gdje smo i u kojoj situaciji, te se nameće pitanje gdje je HNB pogriješio, u svakom slučaju i Vlada RH. Prvo, procjenjivanje inflacijskih rizika, HNB je u više navrata revidirao inflaciju naviše, što znači da su projekcije bile sustavno preoptimistične, to je vidljivo i u jesenskim i u proljetnim projekcijama za 2025.g.. Drugo, slaba komunikacija prema javnosti, dok su cijene hrane i usluga rasle dvoznamenkasto, HNB je komunicirao postupno smirivanje inflacije, što je stvorilo diskrepanciju između stvarnosti i službenog narativa. Treće, nedovoljno korištenje makro potencijalnih instrumenata koji za razliku od makro potencijalne regulacije gledaju širu sliku, a pogotovo rizike koji se pojavljuju u cijelom sustavu poput prebrzog rasta kredita, rasta cijena nekretnina, prekomjernog zaduživanja kućanstava, prevelike izloženosti banaka jednoj vrsti rizika. HNB je mogao ranije pooštriti uvjete kreditiranja, snažnije upozoravati na rast cijena nekretnina, aktivnije djelovati na tržištu potrošačkih kredita, mjere su dolazile naravno, ali reaktivno, a ne proaktivno. Četvrto, preveliko oslanjanje na Europsku središnju banku, iako je monetarna politika zajednička, HNB je mogao biti glasniji u upozoravanju na specifične hrvatske inflacijske pritiske, osobito u turizmu, energiji i prehrambenom sektoru. Obzirom na neraskidivi i očit utjecaj Vlade na HNB, kritički osvrt na Vladu i premijera je nužan. Prvo, fiskalna politika bila je pro inflacijska, takva politika je povećala potražnju, a time i inflaciju. Drugo, nedostatak strukturnih reformi, cijene hrane i usluga u Hrvatskoj rastu brže nego u eurozoni zbog niske konkurencije, ali s jakim nelojalnim utjecajem izvana uz unutarnji poguranac stranim lobijima, zatim visoke koncentracije trgovaca, te neučinkoviti nadzor tržišta. Vlada nije provela reforme koje bi smanjile strukturnu inflaciju, te je prebacivanje odgovornosti na uvoznu inflaciju koju premijer često ističe da je inflacija uvežena iako su domaći faktori turizam, marža i tržišna struktura imali značajni doprinos. E sad, što bi trebalo učiniti? Što se tiče HNB-a, poboljšati točnost projekcija, snažnije koristiti već spomenute makro potencijalne mjere i jasnije komunicirati rizike. Što se tiče Vlade RH, provesti reforme tržišta hrane i usluga, smanjiti pro inflacijske fiskalne impulse, ojačati nadzor nad maržama i tržišnim koncentracijama.
Na kraju, možda i najvažnija činjenica, RH u Europsku središnju banku poslala je najstručnijeg čovjeka koji je imao patent za izbjegavanje inflacijskog šoka za široke mase tj. za sve građane. Bivši guverner u ime HNB-a poručio je građanima da jednostavno kupuju tamo gdje je jeftinije i to naveo kao svojevrsno cjepivo protiv inflacije. Istovremeno iz HNB-a njegovi suradnici su javili kako će oni umjesto građana pratiti visinu kamata u svim bankama i to priopćiti svekolikoj hrvatskoj javnosti. Mora se priznati, oba patenta su top u razini Rimčevih robotaksija koji nažalost ni danas ne voze.
Na kraju moram se vratit još na onu temu o kojoj ste ovdje govorili vi i svi mi, a to je samodostatnost koja Hrvatsku u industrijskom smislu ukopava i stavlja na dno ljestvice u EU i druge države koje se ne bave isključivo proizvodnjom poput Švicarske koja živi od čuvanja novca, ali ne samo od toga, Švicarska ima jaku industriju koja je orijentirana na pašnjake, mliječno gospodarstvo i visoko kvalitetne specijalizirane proizvode. A ponovit ću ovo, visokokvalitetne specijalizirane proizvode, nekad smo to imali na području Hrvatske, ali nažalost na početku '90.-tih godina svu moguću industriju koju smo mogli rasprodali smo za kunu podobnicima koji su s tim napravili znate i sami što, podigli kredite, novce stavili u džep, a tvornice ostavili kao zalog za te kredite i koji su sad evo zjape prazni jel ih nema ili su pretvoreni u neke komplekse, da li turističkog karaktera ili što drugo. Sve ovo što smo dobili izvana novaca je super i dobili smo stvarno puno, Hrvatska je iskoristila velike mogućnosti koje su ponudili fondovi EU, nažalost najmanje od tih sredstava iskorišteno je u industrijalizaciju koja je u Hrvatskoj na, ne na nogama nego nema noge uopće.
I na kraju, ovo što sam vam rekao za Švicarsku dakle sa ograničenim obradivim površinama, ali sa vrlo razvijenom mljekarskom industrijom Švicarska je jedan od čelnika odnosno od voditelja u mliječnoj industriji i svemu onome što se naslanja na mliječnu industriju. Mi smo dobili upute iz zadnjeg sastanka Agrifiša u Europskoj komisiji kako je tendencija da se smanji broj mliječnih krava i mesnih goveda, razlog je staklenički plinovi. Šteta je samo što naš predstavnik tamo iz Ministarstva poljoprivrede nije rekao da je Hrvatska prije 10.g. svoju mliječnu industriju odnosno mliječne krave i mesna goveda sveo na 40% u zadnjih 10.g., hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Replika gđa. Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani kolega ja ću se referirati na onaj dio gdje ste vi govorili o stambenoj politici, ako te politike uopće ima. Naime, HNB je na vrijeme upozoravao na činjenicu, čak je to u svom Godišnjem izvješću naveo da kad se, kad su se uvele subvencije na kamate na stambene kredite da je to već povećalo cijenu nekretnina u Hrvatskoj, a bez obzira na to što su se daljnji tokovi onda na razini EU povećali još i više, al to je bilo naše povećanje, ne ono što je globalno europsko nego ovo naše, pa je vrlo interesantno da ta izvješća premijer Plenković ili njegovi suradnici ne čitaju i nisu ga upozorili da nam je bila tad ona pamet koja nam je danas možda je trebao sjesti na kavu s nekim iz HNB-a pa na kavi ovi priopće u čem je problem. Dakle, priopćili su, govorili su o tokovima no međutim to našeg premijera uopće nije zanimalo.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, hvala i vama.
Odgovor.

Vukušić, Mate (SDP)
Kolegice Mrak Taritaš nemam vam šta odgovoriti jer vi ste ustvari uz ovo što ste iznijeli kao elaboraciju konstatirali problem onakav kakav je. Ja znam samo da je problem ove RH taj što sve ono što dobijemo iz EU slijepo moramo pratiti bez obzira da li je to za Hrvatsku dobro ili ne. Mi jesmo dio europske obitelji i to stoji i od toga ne možemo pobjeći, nismo natjerani, mi smo to referendumom htjeli ali nigdje ne piše da ono što je loše za RH da mi to trebamo ispoštovati. Imamo primjere i kod drugih zemalja poput Austrije, Slovačke, Češke, Poljske koje rade isključivo ono što je u interesu svoje države pa onda i uključujući europsku obitelj.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče govorili ste i o poljoprivrednim proizvodima i o gospodarstvu onome što sami možemo učiniti da bi mogli proizvesti što više svojeg i da bi bili što bliže samodostatnosti koje znamo da košta.
Kako komentirate činjenicu da smo preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zapravo dobili u mogućnost da to i učinimo preko razvojnih projekata učinimo Hrvatsku bolje samodostatnu nego što je to bila dosada. Međutim, činjenica je da smo barem po pitanju poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane dakle samim time ostali dakle ispod svake razine pristojnosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor na repliku.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se kolegice Antolić Vupora.
Dakle, pričali smo o tome nedavno ovdje kada je bio državni tajnik Ministarstva gospodarstva, državni tajnik regionalnog razvoja o novcima koje smo povukli iz EU koje nismo oplemenili, koje nismo, od kojih nismo dobili benefit, od kojih Hrvatska nema ustvari nekakvu korist. Sve ono što smo uložili nešta u nekretnine, u građevine ok ali što se tiče same industrijalizacije, naveo sam pretprošli tjedan ovdje desetak projekata koje smo počeli radit a radi se o famoznom Projektu Slavonija, Baranja i zapadni Srijem koji su započeti i iz razloga nepoštivanja od izvođača radova koji napušta takve poslove na pol ti novci su upitni da li će se iskoristiti ili ne, da li će morat vratiti. EU ne zna barem što se nas ovdje tiče, ne znam kako je kod Ursule, ni po babu, ni po stričevima nego po zakonu i po propisima EU.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sad prelazimo na raspravu gospođe Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, kolegice i kolege, evo danas puno toga čuli o inflaciji, često govorimo o postocima, trendovama, projekcijama, govorimo o dobrom kreditnom rejtingu ali ja ću danas govoriti o nečem drugom što smo svi zaboravili o ljudima, o građanima i mogu to govoriti i kao gradonačelnica jednog malog grada jel ta inflacija od 3,8% svakako ne izgleda isto na papiru ali i ono što je stvarnost i stvarni život naših sugrađana.
Kada razgovarate sa ljudima u gradu pa i u županiji slika možda vama postane jednostavnija ali za te građane slika je puno teža. Da, dizale su se plaće u posljednje vrijeme ali evo danas smo i više puta čuli ali rast cijena hrane, stanovanja je rastao puno više. I sve ono što su građani dobili ovoga kao neku pomoć socijalnu puno veći su im bili nažalost i troškovi.
Jedna umirovljenica mi je nedavno rekla da više ne gleda cijene ostalih proizvoda jer da već zna mjesečno što i koliko si može priuštiti da preživi iz mjeseca u mjesec i to je ona realnost. Mlade obitelji nažalost isto tako ako gledamo prije godinu i nešto cijena evo stana od 40-ak kvadrata u Zagrebu je bila 600 eura, sada taj isti stan ne možete naći najam ispred, ispod 900 eura. I kad ovdje govorimo kako je Vlada Andreja Plenkovića sve učinila i kako građani super žive onda ja stvarno ne znam da li mi ovdje živimo u nekoj realnosti ili smo totalno nerealni ili ne želimo priznati da se negdje pogriješilo. Kada se prizna pogreška tako i ja kada vodim svoj grad onda i nešto učinim da nešto poboljšam a i da građani u svakom slučaju imaju neke koristi od samog toga.
Ako gledamo i da oni nekako i kupe taj mjesec sve ono što im je potrebno za kuću, ako plate stan najam neka mlada obitelj onda se zapitamo koji je njihov život, da li oni imaju nešto da si priušte i van toga što je osnovno da prežive mjesec. Da li ta obitelj može priuštiti svojoj djeci odlazak u kino, da li takva obitelj može ići u kazalište, da li ta obitelj može priuštit neki izlet? Nažalost, iz iskustva i onoga što čujem to nije baš tako jednostavno u većini naših građana.
Ako gledam i gledala sam analizu na 5 tisuća stanovnika 400 mojih sugrađana ima mirovinu ispod 400 eura i onda ti svi isti sugrađani što se desilo u ovih 10 godina od kad sam u gradu pojačavamo i povećavamo stavke socijalne pomoći naših građana. To nije uloga gradonačelnika i ne bi trebala biti. Mi možemo biti mala pomoć ili mali kotačić svemu tome ali da je Vlada dala, povećala te mirovine mi ne bi morali davati socijalne neke pomoći. Sve više građana onkoloških bolesnika dolazi po jednokratne pomoći i to nije da govorim samo tako napamet nego to je stvarnost jel to se može vidjeti i u realizaciji, a sve je transparentno, proračuna kolko više trošimo za tu socijalu, za ogrjeve jer ljudi ne mogu kupiti niti drva, a režije da ne pričam, a imaju pravo na tu jednokratnu pomoć koja stvarno mizerna kolko jedinica lokalne samouprave to može dati svojim građanima.
I zato ne možemo kao što smo danas čuli od vladajućima govoriti da kažemo inflacija je samo 3,8%, ako je hrana 40% veća. I danas sam ovdje nekom u replici rekla i to sam govorila i prije godinu i pol kada smo ovdje pričali, naši građani su se snašli i išli su po namirnice u susjednu Sloveniju, znači uz sve troškove goriva oni su jedanput mjesečno znali da im je jeftinije napuniti košaricu svoju mjesečnu u susjednoj Sloveniji nego u Hrvatskoj što je stvarno apsurd jel kako bi i država imala bolji punila proračuna bolje je da sredstva ostaju kod nas. Tako je to i sa uvoznom hranom, nažalost nismo puno napravili ni u sektoru poljoprivrede i naša hrana, domaća hrana se teško nalazi u trgovačkim lancima.
I zato ono što ljude dodatno frustrira sigurno nije samo rast cijena nego i ono da ništa se ne čini, da se ništa ne mijenja, da odgovornost se prebacuje kao što je i bio slučaj na HNB, pa na vladu, znači građanima to jednostavno ništa ne znači nego im treba konačno neko rješenje jel dok oni stežu negdje drugdje se ne steže i to građani vide.
I zato danas sve više ljudi ima osjećaj da inflacija nije samo posljedica krize nego i posljedica sustava koji ne reagira onako kako bi trebao, da neke cijene rastu brže nego što bi morale i da se tržište ne kontrolira dovoljno, da država dolazi prekasno sa rješenjima ili su rješenja preslaba.
I zato je i potrebno ono što smo sad govorili i danas u raspravi kasno dolazimo i sa tim nekim priuštivim stanovanjem i opet to je ono što je predloženo u prvom čitanju nije neko rješenje koje će biti dugoročno i moramo biti svjesni da plaće rastu na papiru, ali vrijednost tog rada nažalost pada. I to nije samo u analizama koje imamo, koje imaju i novinari koje stalno susrećemo nego stvarno na tim blagajnama gdje ljudi ne mogu kupit ono što je potrebno.
I po meni evo još jedanput ću reć nije normalno da ljudi koji rade da oni stvarno moraju razmišljati kako i na koji način će pokriti svoje troškove i da nemaju van tih troškova nikakvih mogućnosti da si nešto još dodatno priušte. I zato ću završiti ovu svoju raspravu da ljudi ne traže objašnjenje inflacije koje smo danas ovdje i od vladajućih čuli nego oni traže stvarno osjećaj sigurnosti, a nažalost evo svjesni smo da to danas nedostaje i ponekad se zapitam zašto vladajući uvijek misle ono što govorimo da je samo kritika njima i zašto uvijek imaju argumente kako je bilo prije deset godina, vraćaju se u neku prošlost, a mi danas živimo u 2026.g. 11 godina nakon tog razdoblja i imate opravdanje za sve ove godine, a na trećem mandatu ste da niste učinili ono što je bilo potrebno i mislim da je vrijeme da se malo osvijestite i da počnete raditi u korist svih ljudi, svih građana, a ne onoga što smo puno puta rekli nekog krupnog kapitala i pogodovanjima bankama, vanjskim trgovačkim lancima nego pogodovanja našim građanima jel oni to zaslužuju.

Radin, Furio (Nezavisni)
FURIO RADIN:
Hvala. Gospođa Mirela Ahmetović ima svoju raspravu, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Poštovane kolegice i kolege.
Danas smo čuli pa razne teze o tome tko je odgovoran za ovu inflaciju odnosno je li ona uvezena ili je ona domaća odnosno unutarnja. Da vam kažem istinu, mene kao građanku RH, a vjerujem i svakog poštenog građanina uopće ne zanima je li inflacija uvezena ili je unutarnja. Što građani imaju od te informacije? Dakle, jedino što građane zanima jeste ima li kraja toj inflaciji.
E sad imamo ovdje dvije suprotstavljene strane, kažem suprotstavljene jer su se same suprotstavile barem po javnim nastupima u raspravama tko je kriv za to što inflacija i dalje divlja. I jedna i druga strana, a govorim naravno o HNB-u i o Vladi RH tvrde da oni nisu krivi, da su svi svoje mjere vrlo korektno, dosljedno, uporno odrađivali, primjenjivali u najboljem interesu građana RH u najboljem interesu.
Ovdje smo čuli zamjenicu odnosno viceguvernerku koja kaže da eto HNB djeluje pod kapom Centralne europske banke i nema baš puno prostora što se tiče ispunjavanja njihove osnovne zadaće, a to je osiguravanje stabilnosti cijena nego moraju činiti kako se je li donese odluka na nivou Europske centralne banke u koju doduše i Hrvatska su odlučuje, ok, mogu to prihvatiti nije da su svemogući, ali ne mogu prihvatiti da nema obrazloženja barem ne suvislog. Zbog čega onda ostale zemlje Eurozone nemaju inflaciju kakvu ima Hrvatska? Zbog čega su one uspješnije? Zbog čega je naša inflacija i opća i ona koja se tiče samo hrane dvostruko veća negoli je prosječna inflacija u Eurozoni? Zbog čega smo mi konstantno u vrhu po pitanju inflacije? Rekla je viceguvernerka u jednom trenutku nismo bili na vrhu, a nismo bili na vrhu nismo bili broj 1 odnosno najgori od najgorih ali smo bili među najgorima i to mislim u prvih 5 konstantno, konstantno. Danas smo drugi najgori.
E sad idemo na Vladu RH jer HNB smatra da je Vlada trebala učiniti više. Vlada je učinila kako sama tvrdi sve što je mogla i čini i ovo je umjetna inflacija po tvrdnjama Andreja Plen… ma ova inflacija je čak i pobijeđena u 8. mjesecu 2025. proglašena je pobjeda nad inflacijom. Andrej Plenković je proglasio pobjedu nad inflacijom a evo mi danas govorimo da, o tome da je inflacija i dalje 3,8% je li po najnovijim podacima pa kako to? Još se prognozira da ćemo se suočiti sa još većom inflacijom. Da ne govorim o tome da danas raspravljamo o izvješćima kraj 2024. i početak 2025., dakle ne govorimo o današnjoj inflaciji. Ne možemo govoriti o tome da je u to vrijeme inflacija bila zbog uvoza, zbog događanja na Bliskom Istoku.
E sad, nije prvi put da upozoravamo na inflaciju, da upozoravamo na to da mjere koje Vlada konstantno provodi, a jedne te iste su ne daju učinak, nije prvi put da pitamo jel netko analizira kakav je učinak jel netko razgovarao s nekim možda pametnijim od njega. Zašto te mjere nemaju učinak možda da nešto promijenimo? Ali evo svi prst u uho, ne, ne, mi smo ekonomski autoriteti i mi znamo čim inflacija pokaže skok od 0,5% hop dodatno zamrzavanje cijena proizvoda kao to će nešto pomoći.
Oprostite ali čitavo vrijeme cijene hrane rastu višestruko brže od opće stope inflacije i to je učinak zamrzavanja cijena. Kako je moguće da mi zamrznemo cijene 100 proizvoda, 100 namirnica a da se njihove cijene dakle povećaju? Kako je moguće da se odradi 1.450 inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata i da se utvrdi da u 75% slučajeva sve je ono ko po špagi a cijene osnovnih proizvoda i dalje skaču? Kako je moguće da mi odredimo najniže moguće stope PDV-a koje možemo podnijeti proračunski od 5% na određene one osnovne namirnice a njihove cijene opet skaču i ne skaču po par posto? Rekao je kolega Lalovac jaja 10%, kava 10%, junetina 20%, dakle očito nešto ne štima. Očito nešto ne štima sa zamrzavanje cijena. Rekla je i viceguvernerka sama to je administrativna, administrativna mjera koja je zapravo socijalna, koja je socijalna koja će omogućiti eventualno najugroženijoj skupini stanovnika da dođu do onih osnovnih namirnica da im budu dostupne. A jesu li im dostupne ako te, ti proizvodi sa zamrznutom cijenom uopće nisu na policama? Dakle, imate zamrznutu cijenu maslaca od 250 grama i onda umirovljenica iz mog kraja dođe u jedinu trgovinu koja postoji u njenom gradu, gradu pazite ne u općini, u gradu i onda na polici ne nalazi taj maslac, nalazi onaj od 125 grama e ali njemu nije cijena zamrznuta. A da ne govorim o tome što sam rekla u replici da su cijene označene fontom 10 kojeg ne vidite čitati ni kad je na papiru i postavljena tabela sa tim zamrznutim cijenama u visini mojih bokova. Pa vidite i meni je sa 44 godine teško čučnuti i pročitati sve cijene u fontu 10, zamislite kako je čovjeku od 65, 70 i više godina, a svaki taj od 65 godina u Hrvatskoj je zapravo na rubu siromaštva. To su podaci.
I da odgovorim na moje retoričko pitanje kako je moguće da uz sve ove mjere cijene rastu, kako je moguće da svi ignoriraju inflaciju koja je trajna, a trajna je jer je onda otprilike od 2021. godine u rujnu je iznosila 2,8% već tad je bila neprihvatljiva, već tad se današnji ministar financija dojučerašnji viceguverner narodne banke Tomislav Ćorić financijski ekspert, financijski najveći autoritet u Hrvatskoj danas smijao, smijao i to posprdno na moje pitanje koje mjere mislite kao Vlada poduzeti kako biste spriječili daljnje skokove inflacije koja je u tom trenutku postavljanja mog pitanja iznosila samo dva, samo pod navodnicima 2,8%. S tim da imajte svi na umu da kad govorimo o 2,8% ili danas 3,8% znači koliko 5 godina od tog prvog pitanja, govorimo o prosjeku, o prosjeku u koji ulazi na stotine proizvoda, na stotine proizvoda. A ne govorimo o inflaciji umirovljenika koja je i 10, 20, 30 ili više posto jer ti umirovljenici, studenti ili radnici s najnižim primanjima imaju najveću inflaciju u državi jer upravo oni kupuju odnosno svoj budžet najviše troše na one proizvode koji rastu najviše odnosno čija cijena raste najviše i da normalno da je onda mjera vlade koju je iznio recimo ministar Šušnjar ha pecite kruh doma pa tako uštedite ili mjera HNB-a koju je iznio guverner, tadašnji guverner Vujčić, pa kupujte tamo gdje je jeftinije. Onom umirovljeniku s početka priče koji ima u gradu jednu jedinu trgovinu na kojoj nema proizvoda sa zamrznutom cijenom teška uvreda, teška uvreda.
Odgovornost vlade je jer nije provela dovoljno duboke i dugoročne mjere, odgovornost HNB-a je teška stidljivost, stidljivost prema vladi i neučinkovitosti vlade, a radili ste analize kako sami kažete o učinku zamrzavanja cijena proizvoda. Pa ja bi urlala da oni nemaju učinak da sam na vašem mjestu, a vas se optuživalo uzastopnost, a odgovornost je i svih nas da prestanemo inflaciju promatrati kao nešto normalno jer nije normalno da naši građani plaćaju proizvode skuplje nego građani ostali građani .../Upadica Radin: Vrijeme./... eurozone.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kralj replika.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Evo kolegice Ahmetović, pa zapravo cijelo vrijeme se pitam kak to da nitko od HDZ-a se ne uključuje u raspravu o inflaciji kak to da svi šute, a onda ste zapravo ste mi vi dali odgovor, zato što su oni pobijedili inflaciju. Rekli ste da je Andrej Plenković proglasio pobjedu nad inflacijom prema tome nema potrebe da se oni uključuju u raspravu. Jučer su ... tvrdili da zapravo nema ni problema sa pravosuđem i da je neko govorio o problemima u pravosuđu i osjećaju građana da pravosuđe ne funkcionira je SDP da je problem u nama, tak je sad valjda opet i u ovom slučaju, nema inflacije problem je u nama iz SDP-a kad o tome pričamo uopće.
A pitanjem za vas, koje je vaše zapravo mišljenje koliko odlazak ministra Ćorića iz HNB-a zapravo je oštetio tu našu instituciju koliko je to zapravo njima naštetilo u borbi sa inflacijom? Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Kolega Kralj najprije da vam se osvrnem na ovo zašto HDZ ne raspravlja o inflaciji onoliko učinkovito ili frekventno kako bismo mi očekivali, radi se o tome da su oni ipak kako sami kažu provodili neke mjere i to su očito tako dobre mjere zbog kojih oni zapravo jer oni ne odustaju od tih istih mjera, unatoč tome što eto inflacija buja uz te mjere. Pa razlog tome je činjenica zbog da se država zapravo bogati upravo na toj inflaciji, upravo na osiromašavanju građana država se bogati. Dakle, zbog drastičnog rasta cijena hrane proračun je nabujao do povijesno visokih razina što je ironično ili ja ću reć morbidno. Dakle, premijer se hvali i HDZ-ovci kreditnim rejtingom koji je toliko visok zbog toga što smo osiromašili građane, eto zašto je kreditni rejting visok. Napucali smo proračun na leđima hrvatskih građana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovana kolegice Ahmetović postoji nešto što uopće ne mogu razumiti zašto se ne donosi, zašto vlada sustavno se opire svemu tome i obećava bude, to vam je ukidanje poreza na mirovine. Dakle, svi naši umirovljenici sukladno Zakonu o porezu na dohodak, mirovine i dohodak i svi koji mirovine veće od 600 eura plaćaju porez i svako ono povećanje znate kad se premijer hvali, kad se hvali povećanje mirovine svi oni koji pređu 600 eura ulaze u porezne škare. Vrlo jednostavno se može ukinuti taj porez i automatski će naši umirovljenici, ne neće oni dobiti puno, ali će dobit, dobit će ipak nešto više. Ja ne mogu razumjet zašto se to nije ukinulo, zašto se ne ukida i zašto se opiru ukidanju tog poreza. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Pa poštovana kolegice pa vrlo jednostavno ja mogu razumjeti jer razumijem logiku Andreja Plenkovića, znači uzmi im iz džepa sto eura, a vrati im šest, govorim naravno oko ako hoćete 60 eura, vrati im šest, o poskupljenju dopunskog osiguranja. Dakle, dopunsko osiguranje poskupi za 60 eura, a on da kako kaže kolegica Radolović onaj helikopterski novac šest eura tebi nazad. Dakle, to je čitavo vrijeme logika, zavuci ruku što dublje u džepove građana, onda im baci mrvice na stol i prikaži kao ti si im nešto dao, još napiši na računu ja sam ti to, vlada Andreja Plenkovića ti je to omogućila da dobiješ tih šest eura. Pa onda budi pošten pa reci vlada Andreja Plenkovića ti je omogućila da ti se iz džepa izvuče i sto eura.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Kolegice Ahmetović evo slušo sam vašu raspravu vezano za inflaciju i cijene prvenstveno hrane u Hrvatskoj i kako se s tim građani nose, svi znamo da imamo i imali smo iznadprosječan odnosno rast duplo veći od prosjeka zemalja EU. Zanima me vaše mišljenje zašto su cijene hrane u Hrvatskoj puno brže nego u većini EU i tko je za to odgovoran?
I drugo, pitao sam zamjenicu guvernera vezano za direktnu prozivku od strane premijera prema guverneru HNB-a zbog inflacije, a istovremeno se on kandidira za visoku funkciju u Europskoj središnjoj banci, pa me zanima kako vi koje je vaše mišljenje po tom pitanju i kako građanima to objasniti da osoba koja je Hrvatskoj, ajmo reć proglašena odgovornom ili problemom paralelno se u Europi odnosno Europskoj središnjoj banci nudi kao potencijalno rješenje? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Ja to vidim kao dogovorno uhljebljivanje, znači ja ću tebe podržati na lukrativnu poziciju ako ti prihvatiš to da se ja u javnosti operem preko tvojih leđa za svoj neuspjeh. Ja mislim da je to vrlo mudro Plenković napravio očekujući da su građani glupi, ali srećom građani nisu glupi, dakle vidi se šta se radi, vidi se za tko je za što odgovoran, vidi se tko je, koja je odgovornost koga u kojem trenutku i čitavo vrijeme zapravo funkcionira ova dogovorna, dogovorno prebacivanje loptice s HNB-a na Vladu, sa Vlade na HNB. Zašto? Da bi se u toj buci dakle stvorio privid da zapravo nitko nije kriv. To je neka ono inflacija eto došla ne znam ni ja otkuda, oni svi jadni ono ubijaju se muče, rade sve što mogu, ali njima su instrumenti vrlo ograničeni itd., al to ne mijenja na stvari da ljudi dođu u dućan i više nemaju dovoljno sredstava za cijeli mjesec preživjeti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme.
Gospodin Borić ima svoju raspravu.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi predsjedniče.
Poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, želim i ja nakon ove cjelodnevne rasprave nešto reći jer je zaista obilovala posebice pokušajem da se već od samog jutra sve svede na inflaciju ili na kreditni rejting u negativnom smislu i da tu jednostavno postoje razlike između onoga što mislimo mi kao vladajući i onoga što misle ili rade ovi sa naše ljevice.
Malo ću se vraćati i u prošlost jer ima tu interesantnih stvari pa da vidimo gdje smo, gdje smo svi i što, što se zaboravlja a što je nas nekada i obilježavalo. Prva mantra je moramo prihvatiti izvješće HNB o ovom Izvješću o polugodišnjoj informaciji za dva razdoblja kao HDZ-ovci, kao vladajući jer eto mi postavljamo vodeće ljude u neovisnoj instituciji i ona moramo. Ne moramo, ali nakon dva ovakva izvješća pa onda kad se vratim jedno razdoblje unazad tamo u 2012. godinu i na tog gospodina ili famoznog gospodina Borisa Vujčića koji odlukom tadašnjeg premijera Zorana Milanovića postaje guvernerom HNB-a, sad oni ne slušaju, to nije bilo dogovorno uhljebljivanje, to nije bilo dogovorno uhljebljivanje jer nije bilo protuusluga ne, pa pročitaš što je rekao gospodin Vujčić o tom istom Milanoviću u jednom intervjuu i kaže ako me budeš tražio da ti ja politički nešto rješavam kroz svoju monetarnu politiku onda me nećeš stavit, onda ja neću biti to.
Što oni imputiraju da Andrej Plenković vas naziva i vama govori šta biste vi to trebali raditi pa da onda se mi nešto kao branimo. Znači lažu, neistina, s time se bave cijeli dan ne i zaboravljaju. Boris Vujčić je doveden 2012. godine nakon gospodina Rohatinskog. Imali smo samo 4 dosada guvernera HNB-a i slušajući ih može to djelovati uvjerljivo, ali njima smeta da je čovjek, hrvatski čovjek koji je velik dio svog životnog puta proveo u toj HNB-u postao eto za vrijeme ove Vlade i trudom valjda i nekih ljudi ako je to bilo moguće drugi čovjek Europske središnje banke. Njima to smeta kao što im smeta da je gospodin Marko Primorac postao drugi čovjek Europske investicijske banke.
Zašto? Jer su vjerojatno oni ti koji bi određivali gdje, kada i tko treba biti a nemaju šansu pa se pozivaju na građane, pa kažu mi šetamo kroz te dućane pa maslac ovoliko, pa ja vidim tamo onoliko i kaže imamo mjere za njih. Što? Ništa, četiri mjere su navodili ja ću spomenut one dvije su mi najinteresantnije, kaže povećati ćemo ovlasti Agenciji za tržišno natjecanje da ona nešto valjda radi sa tim cijenama među tim trgovcima a onda ćemo povećati i utjecaj na ili ćemo osnovati ne znam nove udruge potrošača pa ćemo se s njima baviti sa tim cijenama. Hajde da vidimo.
U trenutku kad oni kažu da Vlada treba ukinuti ovo što je donijela a to je da zamrzne cijenu od 100 proizvoda jer eto kao njih nema na policama. Ima ih, možda ne sve ali vjerojatno jedan velik dio ima. I podcjenjuju sposobnost hrvatskih građana i dovode ih stalno u poziciju na način da kažu da se nekada sa prosječnom mirovinom od 355 eura taj isti umirovljenik je mogao pokriti sve svoje obveze stanovanja, hrane, otići do Maldiva možda ili možda čak do Raba ne dok je SDP bio na vlasti i još bi nešto bio uštedio. Ja sam već odslušao takve rasprave ne.
Danas sa 690 ili 700 koliko smo prešli ja mislim u proteklom mjesecu prosječnom mirovinom, govorim o prosječnim mirovinama pritom su govorim uvijek da svatko od nas generira svoju mirovinu da je obračunavaju oni koji su kraju dužni obračunati na temelju onoga što mi radimo kroz čitav svoj radni vijek, oni stalno stavljaju akcenat na to da Vlada ništa ne radi i uvjeravaju ljude da su sa puno manje mogli više nego šta mogu sa više. I to rade svakodnevno pa smo danas čuli i tvrdnju, tvrdnju smo čuli znači zarađujemo više a imamo manje eto i za to je kriv HNB.
…/Upadica se ne razumije./…
Zarađujemo više to je gospodin Piližota jedno 10 puta ponovio i imamo manje i to je normalno da to građani i odslu… i odslušaju.
Pa onda kažu slijedeće tržište je ekonomija u dubokoj krizi, pa ja gledam podatke istog tog HNB-a BDP prije 3 godine 52 milijarde ajmo reći onaj sveukupni iz kojeg se generiraju prihodi i proračuna dijelom ali i lokalnih razina itd. i prošle godine ako sam vidio novi podatak 92 milijarde trži… gospodarstvo u krizi, u 4 godine 40 milijardi više usluga, roba, rada, proizvodnje.
…/Upadica se ne razumije./…
Eto, ne sluša i sad ih slušaš …
…/Upadica se ne razumije./…
… i ono čovjek, a ono kako to kad više imaš si lošiji nego kad imaš manje jer smo to naučili kod njih, pa ću doći do kreditnog rejtinga. 2012. dolazi SDP kreditni rejting je bio tada na razini investicijskog, pali smo za 2 stepenice djuvali ih, čuvali ih do 2016. godine. To je taj kreditni rejting smeće kako smo ga danas ovdje nazvali i kada vi rastete 7 stepenica, oni kažu pa to je sve bez veze, fake, tamo se kako kažu to je PR manipulacija. I onda ja pogledam Zagreb, Zagrebački holding, evo tamo SDP, evo tamo ova ekipa iz Možemo! i njima podignut kreditni rejting i kaže Tomašević imam radosnu vijest za sve svoje članove i za sve Zagrepčane. Da, podignut je kreditni rejting, treći puta u godinu dana …
…/Upadica Radin: Gospodin Radolović, još jedanput pa ide opomena./…
… to je dokaz da smo prešli iz špekulativnog u investicijski rejting i da sada se možemo i povoljnije ovaj zaduživati, da možemo očito raditi neke druge stvari. Zašto je to dobro kada govorimo o Zagrebu ali je manipulacija kad govorimo o državi? Samo zato što i dalje ljevica ima dvostruke kriterije. Zašto? Jer što je njima dozvoljeno, nije nikome drugome.
I sada inflacija. Inflacija je toliko problematična i kaže kao što kaže i ovo izvješće, mi smo imali inflaciju 2022., znači 2021. 2,6 pa 10,8 u 2022. pa 8 u 2023., 3 u 2024., 3,7 2025. Imamo onaj inflatorni skok uslijed posljedica pandemije koji smo svi prošli pa smo imali pad BDP-a pa brzi povratak na neke razine uz sve ono što su nam predviđali tada ovi isti prije izbora 2024. godine da ćemo imat 400 tisuća nezaposlenih, da ćemo uništiti sve, da ćemo ne znam što su nam svašta govorili. Što se od toga obistinilo, kolike su njihove sposobnosti predviđanja? Nula, ništa, obične laži sa svrhom da stalno straše naše građane sa nekakvim krizama, katastrofama, a nema ih nigdje. U svojim sposobnostima su bili katastrofa ne i danas nam drže lekcije o svakom segmentu ovaj ove situacije koje jesu. Šta kaže Milanović 2013. o kreditnom rejtingu. Kaže ovako, kad bismo išli brzinom kojom traže kreditne agencije, bili bismo u opasnosti da završimo kao oni koji su prebrzo vozili, a nemaju dobre gume. To je njihov osvrt na ono što su ostvarili dva pada znači za dva stupnja niže od onoga što su naslijedili. Znači mi bi poginuli da su oni radili brže, možete vi to prihvatit kao objašnjenje zašto smo mi došli do tog tadašnje kreditnog rejtinga koji nije bio ništa ali je Slavko Linić tadašnji ministar financija nama ovdje govorio u saboru ali u onom drugom tamo, kaže svaka je kamata dobra ako će nam je netko dati, ako će nam netko dati novce koje mi trebamo. Koje su bile kamate? 5,7, 6,5 ne znam 7 itd. Zašto je to loše sada ako je 2, 3 itd. ako se za jeftinije možemo zadužit, njima je to loše jer su oni već tada razmišljali da je sve dobro. Pa ako je 10 dobro i ako nam netko hoće dat 10, tako smo izgledali. Nakon 50 promjena poreznih zakona u razdoblju 2011.-2015. i sad se ti isti ponovno nude kao spasonosna opcija za hrvatske građane, jedva čekaju da oni dođu. Jedva čekaju da ih dođu spasiti sa ovim svojim politikama, računajući na ono da su ih, da su im 2015. upravo rekli gospodo vi ste svoje pokazali, lijepo odite u svoju oporbenu ovaj situaciju pa ćemo vidjet ali ništa ne nude, zaista ništa ne nude osim što se pokušavaju rugati svima zaboravljajući što rade, a na drugom terenu u gradu Zagrebu, e tu su sasvim drugačije situacije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Šašlin ima repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući. Poštovani kolega Borić pa danas smo se doista naslušali svakakvih populističkih poruka odavde od strane oporbe, uglavnom oni idu na račun Vlade da Vlada i HNB nisu uglavnom napravili nešto što su trebali, a nisu napravili, a da pri tom uopće ne kažu što to nisu napravili ili, a kamoli što bi trebali napravit. Bilo je tu zaista danas svakojakih bisera od toga da Slavonija bi trebala biti žitnica cjelokupne RH, a zaboravljaju da, činjenica je da danas Slavonija proizvodi žitarica dvostruko više nego što su potrebe cijele RH. Potrebe su negdje oko 400 tisuća tona, a proizvodnja je negdje oko 800 tisuća tona, to su činjenice. Onda smo slušali o nekim gradovima koji imaju jednu jedinu trgovinu i vidi slučaja i u toj trgovini nema ovih sortimenata odnosno robe koja je zaštićena. Pa evo ja vas pitam da li vi znate koji su to gradovi koji imaju jednu jedinu trgovinu …/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./… gdje to postoji, da li …/Upadica Radin: Vrijeme gospodin Šašlin./… to ima negdje u Hrvatskoj? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
A odgovor na, …/Upadica Borić: Kolega Šašlin./… odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. Kolega Šašlin postoje takvi gradovi koji imaju jednu trgovinu, znači nemaju konkurenciju, nema tržišta očito pa onda očito se drugačije ponaša. Ja dolazim iz sa jednog otoka iz jedne općine u kojoj postoji takva situacija, da vi na otoku u istom, ovaj trgovačkom lancu imate recimo kod nas 10% skuplje cijene nego što je na drugom dijelu otoka, unutar istog lanca. Zašto? Jer mogu. I to je ona poruka njima gospodo prihvatite ovo sada. Ponovno će možda neka kriza, evo tu smo ne energetska. Država je pomogla, pomogli smo vam i oko energenata i oko električne energije, urazumite se, budite ti koji razumiju hrvatske građane, ne može sve biti samo profit, o tome pričamo. Što kažu s druge strane? Oni kažu oni bi to valjda sasjekli sa nekakvom sjekirom valjda oni bi te ljude, ne znam što bi oni radili tim trgovcima znači. Oni bi valjda njima naredili direktivom Hajdaš koliko će bit cijena nečega znači. Ali oni bez problema to izgovore. Zašto? Jer mogu, oni imaju kriterije sasvim drugačije za sebe u odnosu na sve nas ostale. Ne.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Možda ima previše gradova. Gospođa Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Kolega Borić malo prije slušamo kolegicu Ahmetović, kaže napucali ste proračun na leđima hrvatskih građana. Vi iznosite neke iznose BDP-a i slično, kolegica Radolović komentira to je sve zbog višeg PDV-a. Istina, uprihodujemo sve više porezna na dodanu vrijednost zato što nam je sve veća potrošnja. Kako može biti velika potrošnja ako nam nisu povećane plaće, mirovine, veći broj zaposlenih. Radi li se tu o njihovom neznanju ili samo o političkim rečenicama na koje mislu prikupit jeftine političke bodove?

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Kolegice Juričev ovo drugo zato jer mi smo imali kažem rekao sam inflacija 2022. nije bila tema 10 8, nije uopće bila tema, 2023. 8 nije bila tema jel se sjećate ne, ali kad smo došli sada u ovu neku razinu stabilizacije e sada je i 4 već problematično za sve. I ja razumijem da je možda, ali svaliti to na način ili izgovoriti to na način na koji oni ovdje izgovaraju pa mi imamo rješenja, pa to riješiš tamo i kažeš trgovcu toliko će ti koštat nešto i doviđenja, nema tu sada razgovarat se ne. Pa jel mi možemo to radit, jesmo mi ozbiljni ljudi? Ja kad njih slušam to su neozbiljni ljudi. Oni se na neki način rugaju svima nama ne i ne možeš prihvatiti da oni šetaju po dućanu kao da mi ostali ne šetamo, kao da mi ne vidimo što se tamo događa ne i ne razlikujemo bijelo od žute nekakve etikete, ne razlikujemo ovu od one aplikacije i ne razlikujemo cijene. To je podcjenjivanje i samih građana ne, ali da nas uvjeravaju da su oni mogli sa 370, ne znam 355 eura mirovine 2013. radit ne znam što ali za 700 sada ništa pa to je sramotno ne. To je obezvrjeđivanje nekog truda pa i ovih ljudi koji sjede bez da im se bilo što treba …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, vrijeme./…
… loše reći mislim ne.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor, a ne pardon, gospodin Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi kolega Borić kada slušamo kolegice iz SDP-a kad pričaju o umirovljenicima onda vidimo koliko se oni za njih brinu da li oni mogu i oni bi njima dali ne znam što na ovom svijetu kao da nikad nisu imali prilike. Međutim, kad su imali prilike 2012. godine onda su mirovinu povećali za 3% a prosječne plaće su povećali za opet 3% ne. U tom periodu od 10 godina od 2006. do sada Vlada Andreja Plenkovića povećala je i prosječne mirovine i prosječne plaće za preko 100%. SDP je od tada promijenio čak 3 predsjednika i oni kažu da Andrej Plenković i HDZ su neuspješni, a oni su uspješni.
Kako je to moguće, tu neka logika ne štima jer ako ste povećali 3 a mi smo povećali 100 jel 3 više od 100 ili nije? Da li nam možete to objasniti i što se tiče mirovina i što se tiče plaća? I da li je Andrej Plenković već 10 godina a oni su promijenili 3 predsjed… ili nisu promijenili 3 predsjednika, pa ne znam malo nam to objasnite jel.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolega Ostrogović, objasnio je to kolega Piližota kaže zarađujemo više a imamo manje. To je to. To je njihova mantra. To treba reći građanima i to sve u njihovoj toj glavi socijaldemokratskoj valjda funkcionira na taj način ne jer objašnjavati te situacije kao i ovo strašiti ih nema više europskih novaca, gotovo je, zatvorena dućan kaže onaj na Pantovčaku gotovo više nema ničega, nesposobni smo više živjeti poslije svega toga. Nismo napravili nikakve strukturne reforme, nismo napravili ništa.
Vi dođete na izbore 1, 2, 3, 4 i stalno dobivate i kažu ljudi pa mi njih ne slušamo ne i opet oni po istom i smijenili smo već četiri njihova predsjednika ne i Milanovića i Bernardića i ovog Grbina pa ćemo i ovoga četvrtoga kojega smo im poslali tamo. Jednostavno da shvate da moraju konačno slušat te ljude o kojima oni stalno govore da ih slušaju ali na način na koji to zaista je, a ne da im iscrtaju neke priče i uvjeravaju ljude da žive onako kako oni njima to pom… da bi slučajno oni sutra oni nezadovoljni, nesretni izašli na izbore i rekli evo SDP će nas spasiti …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… kao što nas je spasio 2012.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Borić dva puta ste mi spomenuli bit će mi drago da vam s ekonomske strane objasnim kako je moguće zarađivati više a imati osjećaj da živiš lošije. To je jako, jako jednostavno objašnjenje ali da sad tu druge ne zamaramo kažem poslije rasprave vrlo rado ću vam to pojasnit.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
To je bila povreda Poslovnika ali je bila zapravo replika pa ide opomena.
Gospođa Radolović ima repliku.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa kolega Borić ja sam iz vaše rasprave shvatila samo jedno odnosno dvije stvari. Da ste vi zaljubljeni i da imate dvije ljubavi. Jedna ljubav se zove Tomislav Tomašević, a druga ljubav se zove Zoran Milanović. Naprosto ne može proći nijedna jedina rasprava u Hrvatskom saboru da vi ne možete prežaliti to što u Zagrebu niste i vjerojatno nikada nećete biti na vlasti i to što je onaj kako ga je jučer nazvao vaš ministar pravosuđa i uprave, a to je predsjednik RH Zoran Milanović pobijedio i ponizio HDZ na prošlim predsjedničkim izborima sa 75% povjerenja hrvatskih građana.
I da, znate zašto je dobio te izbore? Upravo zbog ovog svog stava, a stav vam je zapravo velika stvar odnosno mala stvar koja čini veliku razliku. Znate u čemu? Zato što on nije slijepi briselski poslušnik, briselski činovnik koji šetkara po briselskim hodnicima kao neki vaši kolege i koji će slijepo slušati pa u ovom slučaju i kreditne agencije. Njemu je bitniji …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme./…
… životni standard naših građana što vama nije.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme, vrijeme.
Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)
Kolegice Radolović što se …/Govornik se ne razumije./… nisam ja taj ne sekirajte se. Što se tiče Tomaševića rekao sam samo njegovu izjavu o kreditnom rejtingu Zagrebačkog holdinga. Ja ne vidim razlike ako je holdingu to odlično zašto bi ovo bila PR manipulacija za Vladu, zašto? Zato jer imate dvostruke kriterije jer tako, jer ste vi kao tamo šta pobočnici nekakvi, držite ove iz Možemo! na vlasti tj. malo su vas koliko vidim sada ide 200 novih zaposlenja plus 16 u Ured gradonačelnika, a malo se kako to kažete vi …
…/Upadica se ne razumije./…
… uhljebljujete se. To je da, to vidjet ćemo tko se zaljubio u Tomaševića vjerojatno netko tamo vaš ne.
A što se tiče Zorana Milanovića …

Radin, Furio (Nezavisni)
Oprostite opomena gospođa Radolović, e da, to je bila, to je bila peta, četvrtu sam propust…
…/Upadica se ne razumije./…
… čekajte malo a …
…/Upadica: Nije, nije gospođa Radolović./…
… ne razumijem, tre… …
…/Upadica: Nego je Urša rekla ja sam zaljubljena u Tomaševića. Dobro, dobro. Hajde kad ste digla da vas, oprostite ja sam mislio nešto drugo pa ćemo prijeći dalje. Hajmo, hajmo nema. Hoćemo pet minuta pauze ili? Neeeee, onda dobro. Hajde nema opomene za nikoga, ali nemojte nikad tako jer zbunjujete me.
Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Ubijete mi misao gospodine potpredsjedniče, jednostavno mi ubijete misao e, …
…/Upadica Radin: Što ste rekli?/…
Ubacili ste se u raspravu i ubili mi misao, a vrijeme mi ide.
…/Upadica Radin: Ne, ne ide. Ne, ne. Vrijeme ćemo, ne vrijeme nećemo vratiti. Kronometar ćemo vratiti. Dajte vratite natrag, a oprostite ranio sam vam misao valjda ne ubio, ranio./…
Dobro, sad ću ja, bilo je dvadeset.
…/Upadica Radin: Hajde izvolite./…
Dvadeset. Kažem što se tiče zaljubljivanja vama zašto sam rekao Tomaševiću to su dvostruki kriteriji, a zašto Milanović jer je pokazao tom svojom izjavom da ga baš briga za kreditne ove agencije i da je lijenost u stvari osnovna karakteristika hrvatske ljevice i da ako ideš prebrzo i želiš nešto raditi da to nije dobro za hrvatske građane jer možeš eto poginut negdje na putu, stvorit nešto bolje što smo mi napravili, mi radimo za nas i naše građane i mislim da oni to jako dobro vide. A vi i dalje u svojoj vijesti uživajte …
…/Upadica Radin: Hvala. Hvala./…
… neka vam ne bude prebrzo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači nema zaljubljivanja, ljubavi. Ima ljubavi? Nema ni ljubavi. Dobro. Jedna je pokret, druga institucija rekao je Daroni.
Sada Klub zastupnika Domovinskog pokreta završno i gospođa Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana zamjenice guvernera sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo kad smo kod ljubavi htjela bih danas čestitati svim očevima Dan očeva i gospodinu Boriću imendan. Vidim da odlazi, pa me možda neće ni čuti. Sretan imendan! Pa da se vratim na temu.
Kada govorimo o stanju hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini 2025. odnosno u drugoj polovini 2024. godine možemo reći vrlo jednostavno gospodarstvo raste, ali građani i dalje osjećaju pritisak na kućni budžet. Rast je bio snažan i to najvažnije zahvaljujući domaćoj potrošnji koja pokreće današnju ekonomiju. Dobra vijest je i to da tržište rada ostaje stabilno, zaposlenost raste, plaće također rastu iako nešto sporije nego prije, ali rastu i investicije što je važno za budući razvoj. Međutim, postoji i jedna druga strana inflacija se smanjuje, ali je i dalje viša nego u većini europodručja. Građani to najviše osjećaju kroz cijene hrane koje i dalje rastu i opterećuju svakodnevni život.
Vidimo i da građani više troše u inozemstvu, više se putuje ali i da raste zaduživanje dijelom zbog povoljnijih kredita prije novih ograničenja. S druge stran bankarski sustav ostaje stabilan, banke su sigurne, likvidne i kreditiranje raste. I sada dolazimo do jedne važne poruke. Unatoč svim izazovima Hrvatska danas ima visoki kreditni rejting i stabilnu financijsku sliku. To nije došlo samo od sebe. To je rezultat odgovorne ekonomske politike i rada institucija. U tom kontekstu važno je istaknuti doprinos Ministra gospodarstva Ante Šušnjara, Ministarstva gospodarstva čiji su potezi i mjere pridonijeli jačanju povjerenja investitora, stabilnosti gospodarstva i pozitivnim utjecajima međunarodnih agencija.
Hrvatska je podignuta na puni rejting, kreditni rejting na A kategoriju prema gospodarskoj snazi, financijskoj stabilnosti, energetskoj sigurnosti i kvaliteti života. Unatoč svim globalnim krizama pokazali smo da smo stabilna i gospodarski snažna država. Bolji rejting znači povoljnije uvjete financiranja, povoljnije stambene kredite, bolje uvjete za investicije i lakše širenje poslovanja.
To potvrđuje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, ali i da taj smjer moramo nastaviti odgovorno voditi jer na kraju dana najvažnije pitanje nije samo rast BDP-a ili kreditni rejting, nego kako taj napredak osjećaju naši građani. A naš cilj mora biti jasan da taj rast bude vidljiv u svakodnevnom životu svakog čovjeka u Hrvatskoj.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala lijepa.
Gospodin Josip Jurčević, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića koji se zove slično kao i osoba koja će sad govoriti.
Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani predstavnici HNB-a, poštovane kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani.
Današnja rasprava je jedna od rijetkih gdje smo mogli čuti nekoliko kvalitetnih izlaganja sa oporbene strane, a da nisu bila opterećena uglavnom jel' sa tim međustranačkim sitnim bitkama. Kad se radi o financijama dobro je poznato i istraženo što financije znače, da su one glavni instrument upravljanja, a pogotovo u suvremeno doba, to znači zadnjih par stotina godina, da su one zapravo glavni instrument i mehanizam imperijalnoga osvajanja a pogotovo u globalističkom svijetu, dakle ti mehanizmi su toliko dobro razrađeni da nas zapravo vraćaju u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj u nešto što se zove dužničko ropstvo, odnosno da dolazimo zapravo u nekakvo paradoksalno razdoblje modernog robovlasničkoga doba.
Kad se radi o Hrvatskoj, dakle htio bih staviti naglasak na kadrovsku odgovornost i na zapravo prosvijećeni, neprosvijećeni apsolutizam kojim vlada Hrvatska kojeg je Andrej Plenković doveo do vrhunca, a bit neprosvijećenog apsolutizma jest da neprosvijećeni apsolutist bira još gore od sebe i onda naravno provodi sve vrste veleizdaja društvenih, nacionalnih, identitetskih i svega ostaloga. U tome smislu valja napomenuti da kad se radi o financijama da Hrvatska ima isto tako višestoljetna iskustva da prepoznaje hrvatsko društvo, bilo je ovdje stručnjaka u Hrvatskoj koji su prepoznavali što znače financije pa tako da evo odemo u 19. stoljeće prije 160-ak godina, tamo 1868. u Ugarsko-Hrvatsku nagodbu gdje je glavni problem bio dakle i to je Hrvatska i politika i znanost itd. prepoznala dakle da je financijska nesamostalnost dakle bila glavni problem svih naših tegoba. Na temelju toga možemo skočiti u 20. stoljeće stotinjak godina ranije gdje je formulirana jedna parola zapravo koja se realizirala ili jedna težnja povijesna Hrvatska, dakle hrvatska lisnica u hrvatskome džepu, hrvatska puška na hrvatskome ramenu i to smo ostvarili 1990., '90. godine. To prepoznavanje dakle hrvatskih kadrova seže daleko kad se radi o ekonomskoj povijesti pa je recimo Benedikt Kotruljević tamo još u 15. stoljeću poznati ekonomist, diplomat itd., on je autor prvog udžbenika trgovine i knjigovodstva uopće u Europi. Možemo skočiti odmah u 20. stoljeće jer nema vremena dakle pa se sjetimo Rudolfa Bičanića i njegovih kapitalnih djela jel, kad se radi o ekonomiji i financijama, dakle koje su najbolje definirale što se događalo u prvoj Jugoslaviji. Isto tako kad se radi o RH, dakle na početku '90.-ih imali smo kvalitetne i odgovorne kadrove u društvenom nacionalnom smislu pa ću spomenuti Peru Jurkovića koji je bio 2. guverner Narodne banke od '92. do '96. godine i u njegovom mandatu nije čudno dakle da je '94. uvedena i hrvatska kuna. On je dakle bio sveučilišni profesor, osnivač Instituta za bankarstvo, osiguranje itd., itd. On je u nizu privatnih razgovora, druženja tvrdio da Hrvatska narodna banka nažalost zbog ovih globalizacijskih kolonizatorskih okolnosti nažalost nikada ni '90. ni u ovom mandatu nije uspjela biti ni hrvatska ni narodna. E nakon toga možemo vidjeti ovaj slom, dakle do ovog neprosvijećenoga apsolutizma dakle u kojem smo kapitulirali u punom smislu riječi. I u tome smislu gospodo jel iz HNB-a vi morate znati dakle što činite i u ovom povijesnom, identitetskom smislu, u čemu sudjelujete. Dakle sudjelujete u suvremenoj kolonizaciji RH po svim ovim pokazateljima o kojim, o kojima govorimo dakle i gurate hrvatsko društvo, hrvatske građane, Hrvatsku državu, hrvatski identitet u dužničko roblje, dakle vraćate nas u razdoblje jel, dakle suvremene kolonizacije odnosno suvremenog ili modernog kako bi rekao Plenković, suverizma koji znači zapravo moderni robovlasnički sustav. Dakle na vašoj odgovornosti je jel, intelektualnoj, moralnoj, povijesnoj pa onda i strukovnoj, hoćete li biti dakle izdati tu cijelu hrvatsku, znanstvenu, povijesnu, identitetsku vertikalu i nastaviti posao kojim ste krenuli, koji ste uključeni. Odluka je na vama, a u Hrvatskoj ima dovoljno pameti da će to znati prepoznati. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Sanja Radolović, Klub zastupnika SDP-a završno. Izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Zamjenice guvernera sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici, zastupnice. Tokom današnje višesatne rasprave, neovisno o tome šta kažu kolege sa desne strane sabornice, sigurni smo samo u jedno. Sigurni smo u to da od 2022. godine u Hrvatskoj hara inflacija pohlepe. Možemo je nazvati i Plenkovićeva inflacija, a reći ću vam zašto. Zbog toga što HDZ i Plenkovićeva Vlada jedino što su radili ove četiri godine, su optuživali druge. Optuživali su HNB da ne radi ništa, optuživali su tvrtke da su neopravdano ugradili u svoje proizvode i usluge inflatorna očekivanja, možda jesu ali sve to našim građanima nije pomoglo. Nije pomoglo tome da se iz domova svake hrvatske obitelji makne druga najveća inflacija u euro zoni i moramo razbiti mit o uvezenoj inflaciji. Da je inflacija uvezena, imali bi stopu inflacije kakva je otprilike u euro zoni 2,5%, a ciljaju na 2% ali u Hrvatskoj je bila jedno vrijeme čak i na razini 8%, sad smo na 3,8%. Kažu kolege, posebice kolega Borić, sve je super u Hrvatskoj, građani žive super, mirovine su super, plaće su super. Cveta cveće u njihovo preduzeće. Ja se samo onda pitam zbog čega je bruto satnica hrvatskog radnika danas na 44% prosjeka euro zone, 16,5%, 16,5 eura. Ja se samo pitam zbog čega 130 tisuća kućanstava u Hrvatskoj ne može trajno riješiti stambeno pitanje. Zbog čega je u posljednjih 5 godina cijena stanova porasla za 60%. Ne trebamo se vraćat u 2011., ako već želite da se vraćamo u 2011., možemo se malo vratit kolega Borić u 2011. godinu pa vam mogu reći da je tada kada smo preuzeli državu nezaposlenost mladih bila 30%. Opća stopa nezaposlenosti je bila između 13 i 15%. Da ste taj rejting s kojim se toliko volite hvaliti pustili na razini smeća, da ste duboku, da ste državu ostavili duboko ukorijenjenu u korupciji i mitu za što ste bili i pravomoćno osuđeni ali referirat ću se samo na inflaciju i na ono što je danas tema, Hrvatsku narodnu banku. Ono što mi svakako kao SDP očekujemo od HNB-a da ispuni svoju funkciju, a to je da se brine o stabilnosti cijena i nadzorom nad radom kreditnih institucija. Kada govorimo o bankama, ne možemo ne primijetiti da je dobit banaka 2021. godine bila 590 milijuna eura, a da je 2025. godina skočila vjerovali ili ne, na 1,4 milijarde eura.
Mislim da je to već jedan od dovoljnih brojčanih pokazatelja, a svaki 5. građanin u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva. 70% obitelji ne može spojiti kraj s krajem, a banke imaju nikad veću dobit. Slična situacija je i sa stranim trgovačkim lancima ali ono što nas najviše brine, posebice za te tri komponente od životne važnosti ako uzmemo hranu, energente, troškove stanovanja, što se tiče hrane, brine nas kako to da hrvatski proizvodi dakle proizvedeni u Hrvatskoj mogu biti i do 30% jeftiniji na policama trgovačkih lanaca u Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj, a tamo su plaće 30, 40% veće nego što su kod nas. To su stvari koje nas brinu i koje koliko god se vi kolege iz HDZ-a trudili dokazati neki vašim suludim imaginarnim brojkama koje ne stoje drugačije, to su podaci koji jednostavno vas demantiraju. Dakle nemate ništa drugo. Kada govorimo o troškovima stanovanja, naravno da nas brine što 90% ljudi u Hrvatskoj nema pojedinačnu kreditnu sposobnost, a što milijun ljudi u Hrvatskoj troši preko 40% svog budžeta, kućnog budžeta na troškove stanovanja. Dakle cijene kvadrata su eksplodirale i onda se vi pitate zbog čega imamo demografski problem. Depopulacija, pa kako nećemo imati problem depopulacije. I ono što bi završno htjela reći, danas je kolega Borić rekao da mi tu nešto pokušavamo da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja napravi. Pa da, tražimo i od Državnog inspektorata, vidjeli smo zbog čega državni inspektorat nije radio svoj posao. Zbog toga što se čelna osoba u Državnom inspektoratu kad već moram bit tako gruba, prodala za šniclu mesa, ovoga naravno da se s pravom pitamo zbog čega se dozvoljavalo kartelsko udruživanje koje je na djelu stranih trgovačkih lanaca i banka u Hrvatskoj, zbog čega. Tko je za to odgovoran?

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238. Još jedanput ću ponoviti kolegici, ponoviti kolegici Radolović. Nisam ništa rekao u smislu tome da mi danas super živimo i da mi imamo super plaće itd. To je njezina izmišljotina. Rekao sam da ova Vlada čini zajedno sa svim institucijama sve da ljudi žive onoliko koliko najbolje mogu živjeti uz sve mjere koje ova Vlada radi. A što se tiče stope nezaposlenosti mladih 2015. 29,8, drugi kvartal 2025., 12. To je, ovo je vaša ostavština, a ovo je rad 10 godina. Vi kažete da je to krivo, lažljivo, nije istina ali to jednostavno više ne pomaže.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Povreda, opomena.
…/Upadica se ne razumije./…
Molim? Opomena i idemo dalje, da. Oba dvije stvari slažem sa svime. Gospođa Sanda Livia Maduna, Klub zastupnika HDZ-a završno.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Uvažene zastupnice i zastupnici, poštovana zamjenice guvernera gospođo Švaljek. HNB je kao podnositeljica u svom izvješću istaknula kako je gospodarska kretanja u Hrvatskoj tijekom 2024. godine obilježio nastavak izraženog gospodarskog rasta u uvjetima relativno slabe vanjske potražnje, geopolitičkih napetosti i postupnog smanjivanja restriktivnosti monetarne politike Europske središnje banke. Inflacija se pri tom nastavila smanjivati zbog popuštanja uvoznih inflatornih pritisaka nakon stabilizacije globalnih opskrbnih lanaca i smanjenja cijena energenata na svjetskom tržištu te i nadalje restriktivnog karaktera monetarne politike. Važno je za istaknuti i da je krajem 2024. godine Hrvatska uvrštena u skupinu zemalja s višom srednjom razinom rejtinga, a to se temelji na snažnom gospodarskom rastu, znatnom poboljšanju fiskalne pozicije, približavanju životnog standarda prosjeku EU te političkoj stabilnosti. Sve to podrazumijeva snažnu sposobnost ispunjavanja financijskih obveza. Hrvatsko gospodarstvo je nastavilo rasti i tijekom prvih 6 mjeseci 2025. godine, a rast realnog BDP-a bio je poglavito podržan snažnom domaćom potražnjom i to u najvećoj mjeri osobnom potrošnjom. Ako se prisjetimo početkom 2025. godine bio je kratkotrajni bojkot maloprodajnih lanaca koji je rezultirao smanjenju osobne potrošnje, međutim tijekom 2. tromjesečja potrošnja je ponovno bila glavni generator rasta te je nadoknadila pad iz prethodnog tromjesečna. Izrazitiji pritisci na rast cijena bili su prisutni kod cijena hrane što je između ostalog bilo uvjetovano vanjskim čimbenicima s obzirom na to da su cijene hrane porasle i u drugim zemljama EU. Podsjećam borba protiv inflacije, jedna je od temeljnih zadaća HNB-a te u tom smislu svakako očekujemo još snažniju ulogu HNB-a. Država ograničenjima cijena i subvencijama može pomoći i pomaže ali monetarna politika mora odraditi svoj dio posla. Naš cilj nije samo gospodarski rast, već i da taj rast osjeti svako hrvatsko kućanstvo te svaki član tog kućanstva od djece do umirovljenika. Ono što u ovom trenutku je za nas iznimno važno, a to je da Hrvatska danas, da na neki način ostavlja dojam financijski, gospodarski ali i politički stabilne države. Naš kreditni rejting je dosegao A razinu, najvišu razinu u povijesti. Svi koji žele ulagati u Hrvatsku, znaju da dolaze u uređenu zemlju sa snažnim, pravnim i poreznim sustavom uz element pouzdanosti. Znamo da nove investicije znače i nova radna mjesta. Budući da smo danas u više navrata u raspravama mogli čuti tezu oporbe da kreditni rejting A razine građanima ne znači ništa, podsjetit ću što on točno predstavlja za građane ali i za gospodarstvo. Predstavlja niže kamate na kredite za građane i poduzetnike jer se država zadužuje po povoljnijim uvjetima, veće povjerenje investitora što znači nova ulaganja i bolje plaćena radna mjesta, zatim stabilnije javne financije i otpornije gospodarstvo, smanjen javni dug, uštede od oko 2% BDP-a godišnje. Drugim riječima, onoliko koliko Hrvatska i ostale članice NATO-a trebaju izdvajati za obranu. Dakle, smanjenjem javnog duga uz povećanje kreditnog rejtinga uštedjeli smo cijeli obrambeni proračun, a možemo se složiti da je ulaganje u obranu danas iznimno važno s obzirom na geopolitičku situaciju.
To je vrlo konkretna i zorna ilustracija važnosti rasta kreditnog rejtinga koliko god oporba danas pokušavala osporiti isti. Za kraj da zaključim Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice će podržati ova izvješća odnosno informacije.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
FURIO RADIN:
Hvala.
I na kraju gospođa Sandra Švaljek u ime predlagatelja, izvolite.

Švaljek, Sandra
Hvala vam lijepo svima.
U ovoj završnoj riječi pokušat ću se osvrnuti na većinu rasprava danas ovdje. Naravno neću moći odgovoriti na sva pitanja ili dati naše viđenje na sve ove teme, ali pokušat ću doista dotaknuti najviše moguće tema koje ste otvorili.
Zahvalila bih vam se svima koji ste diskutirali jer ste o ovoj temi koja je izuzetno važna posvetili vaše vrijeme danas i dali dodatni doprinos rasvjetljavanju inflacije koju i mi u Hrvatskoj narodnoj banci smatramo velikom i gospodarskom i nekako opće ljudskom nevoljom. Danas ste ovdje navodili neke probleme do kojih dovodi inflacija i koji samo potvrđuju da doista ima razloga, ima smisla zašto je jedna cijela institucija u svakoj zemlji posvećena upravo pitanju stabilnosti cijena, očuvanju stabilnosti cijena. Spominjali ste pad kupovne moći, pad standarda, spominjali ste osjećaj da smo obezvrijeđeni inflacijom, da je naš rad obezvrijeđen čak i kad nam plaće porastu još uvijek zbog porasta cijena imamo osjećaj da nismo dovoljno nagrađeni.
Možda niste spomenuli, ali htjela bih dodati i pad vrijednosti imovine svakako ima imovinu koja nije zaštićena od inflacija, većina imovine je takva, inflacija obezvređuje imovinu. Osim toga, ima i potencijalno vrlo negativan psihološki utjecaj. Spomenuti su ovdje distribucijski efekti. Možda ih mi kao Hrvatska narodna banka i rjeđe naglašavamo, ali svakako svaka inflacija znači i redistribuciju, redistribuciju između bogatih i siromašnih, između čuli smo ovdje žena i muškaraca, između mladih i starih, razne skupine stanovnika su različito pogođene inflacijom i ona u svakom slučaju je jedna vrlo nepovoljna, nepovoljan fenomen.
Možda ovdje manje naglašeno, ali ja bih htjela istaknuti zašto je inflacija također štetna i možda globalno gledano još i štetnija, a to je ona kao što utječe na građane i na njihov osjećaj bogatstva, odnosno standarda, tako utječe i na poduzetnike, a samim time i na cjelokupno gospodarstvo.
Kada inflacija raste manja je vjerojatnost da će poduzetnici nekoga zaposlit, jer strahuju da će inflacija dovesti do nužnosti porasta plaća, pa onda odgađaju zapošljavanje. Poduzetnici također mogu odgađati investiranje zato jer im rastu ulazni troškovi. Sve to utječe i na gospodarstvo, tako da mislim da nikad dosta bavljenja temom inflacije i tu se sa vama slažem.
E sad, rekla bih i nešto o tome kakva je uloga bilo koje središnje banke, osobito središnje banke u euro području pa i Hrvatske narodne banke u djelovanju na suzbijanje inflacije. Kako djeluju mjere monetarne politike, znamo da je osnovni alat kamatna stopa. Kada kamatna stopa raste time se prije svega utječe na potražnju, znači na osobnu potrošnju, na investicijsku potrošnju i to je taj način na koji mi djelujemo na suzbijanje inflacije.
E sad, naravno ako vam mjere djeluju prije svega na potražnju, a inflacija vam je došla sa druge strane, sa strane ponude onda ćete možda ugušiti gospodarstvo, ugušit ćete elemente potražnje, dakle osobnu potrošnju, investicijsku potrošnju, a da nećete moći djelovati na uzrok inflacije koji je došao sa strane ponude bilo zbog energetskih šokova ili bilo kojih drugih šokova na strani ponude.
Bilo je riječi ovdje o tome da Hrvatska ne vodi samostalnu monetarnu politiku, međutim ja bih ponovno naglasila da je Hrvatska ušla u eurozonu zato jer je postojala vrlo jasna ocjena, vrlo dobro analitički potkrijepljena u tome da su poslovni ciklusi u Hrvatskoj usklađeni sa ciklusom u euro području i da zbog toga monetarna politika europodručja odgovara i Hrvatskoj. Znači kada je europodručje u recesiji velika je vjerojatnost, gotovo sto postotna da će i Hrvatska biti u recesiji. Kad je europodručje u ekspanziji i Hrvatska će biti u ekspanziji, prema tome ona mjera koja u određenom trenutku odgovara euro području odgovara i nama. Znači kada rastu, raste inflacija u euro području treba dizati kamatne stope. To će odgovarati euro području i Hrvatskoj kao dijelu europodručja i to ne samo zato jer će se Hrvatska najvjerojatnije tada također zateći u recesiji nego i zbog toga što će posredno preko utjecaja tih povišenih kamatnih stopa na gospodarstvo europodručja ta mjera djelovati na Hrvatsku, jer su upravo zemlje europodručja najveći trgovinski partneri Hrvatske i iz njih dolazi najveća inozemna potražnja za našim turističkim uslugama i na sve druge moguće načine smo povezani, znači mjere Europske središnje banke izravno pogoduju Hrvatskoj ali i posredno pogoduju Hrvatskoj i ovdje je bilo spomenuto da HNB nije poduzela sve što je mogla. Ja bih rekla da i ponovila da je HNB kao dio euro sustava sudjelovala u podizanju kamatnih stopa što je bio adekvatan odgovor na povišenu inflaciju u euro području i sudjelovali smo u odluci da se najviša kamatna stopa, tada je ova na prekonoćne depozite iznosila 4%, da se zadrži u dugom razdoblju od 9 mjeseci, od rujna 2023. godine do lipnja 2024., ostala je tako visoka, tako su visoke ostale ključne kamatne stope kako bi se potpuno iskorijenila inflacija. Naravno, vi znate i spomenuto je ovdje u Hrvatskoj je inflacija bila nešto malo drugačija i to isto tako treba i osvijetliti i zašto i kako. Bila je drugačija zato jer je kao što sam rekla, naš gospodarski rast bio nešto veći, naš rast plaća je bio nešto veći. Govorili ste o tome da je naša inflacija bila ne samo uzrokovana nekim eksternim šokovima, mi ocjenjujemo otprilike jedna četvrtina te naše inflacije je bila uzrokovana domaćim okolnostima, prije svega visokom zaposlenošću, rastom realnih plaća, a ostatak inflacije je bio zapravo vrlo sličan i podudaran onoj u euro području.
Spomenut ću ovdje, bilo je riječi o tome da je HNB isplaćivala bankama visoke kamate na depozite kod Hrvatske narodne banke. Objasnit ću, pokušat ću objasniti mehanizam kako te kamatne stope na depozite banaka djeluje, djeluju i zašto smo morali bankama isplaćivati te kamate na depozite. Inače ukupno u te tri godine isplaćeno je bankama 1,3 milijarde eura kamata, državi je istodobno s obzirom da i država ima depozite u Hrvatskoj narodnoj banci, istodobno je i državi isplaćeno 310 milijuna eura, mislim da i to vrijedi spomenuti. Nisu samo bile banke koje su imale takvu vrstu koristi od te mjere monetarne politike. Dakle inflacija je u euro području, znači pokrenulo ju je nekoliko efekata, znači ono postpandemijsko otvaranje, napad odnosno invazija Rusije na Ukrajinu, međutim sve to se dogodilo nakon jednog dugog razdoblja vrlo, vrlo niske stope inflacije. Dakle bitno niže nego je onaj inflacijski cilj u euro području, inflacijski cilj je 2%. Stope inflacije su praktički u cijelom desetljeću bile bitno ispod toga. To nije dobro, možda bi netko mogao pomisliti da je dobro ako nema inflacije, ako je inflacija nula. Međutim niti to nije dobro za gospodarstvo, to ima isto tako svoje nepovoljne gospodarske efekte i Europska središnja banka je prvo konvencionalnim mjerama monetarne politike, a nakon toga je nekonvencionalnim mjerama monetarne politike nastojala podići stopu inflacije i mi u Hrvatskoj iako nismo imali tzv. ono kvantitativno popuštanje, imali smo sličnu mjeru nekonvencionalnu mjeru monetarne politike, a to je bilo, bio otkup deviza od banaka koji mi nismo sterilizirali pa je taj otkup povećao višak likvidnosti banaka i taj višak likvidnosti je ostao kod banaka i u trenutku kada je, kada se podigla inflacija. I tada smo morali krenuti sa primjenom nekih drugih mjera sasvim suprotnog smjera. Znači zatekli su se visoki viškovi likvidnosti, a mi smo morali napasti inflaciju sa kamatnim stopama, sa dizanjem kamatnih stopa. Imali ste nesretan splet okolnosti te visoke kamatne stope odnosno povećanje kamatnih stopa sa visokim viškom, spojene sa visokim viškom likvidnosti su doveli do toga da smo mi bankama isplaćivali velike iznose na ime kamata. Međutim bitno je shvatiti da smo mi na taj način obeshrabrivali banke da kreditiraju poduzeća i stanovnike. Dakle tako djeluju naše mjere. Obeshrabrujući banke da kreditiraju mi smo suzbijali u nekoj mjeri gospodarski rast, nismo ga niti htjeli suzbiti u potpunosti i tako smo dio inflacije je sasvim sigurno riješen upravo na taj način što smo mi bankama plaćali te kamate na njihove depozite. Treba naglasiti da to što smo mi njima plaćali ta sredstva nisu bila nikome oduzeta, nitko nije imao manje zato jer su tada banke imale više. Znači nije nedostajalo u proračunu, nije nedostajalo građanima, to je jednostavno novac koji se, koji je stvorila Centralna banka i on je imao svoju svrhu, a to je suzbijanje inflacije. Tako djeluje monetarna politika.
E sad, tu je bilo još malo samo da, da se vratim na trenutačni trenutak. Spomenula sam onaj inflacijski diferencijal. Mi smo očekivali da će se on postupno smanjivati, bilo je vrlo dobrih razloga da to očekujemo, prije svega rast zaposlenosti se bitno smanjio, praktički zastao. Rast plaća se također smanjio, sve je upućivalo da će se isto i gospodarski rast u nekoj mjeri ublažiti i sve to bi dovelo do smanjenja inflacije u Hrvatskoj i smanjenja inflacijskog diferencijala. Međutim sad se opet nalazimo u novim okolnostima, spomenula sam ih na početku i one sasvim sigurno neće biti povoljne niti po gospodarski rast niti po stopu inflacije. Spomenula sam ujutro da je Europska središnja banka danas donosila odluku o svojim ključnim kamatnim stopama, o monetarnoj politici i ono što znamo, provjerili smo da je Europska središnja banka odlučila zadržati kamatne stope nepromijenjenima. Zašto je to tako? Možda biste rekli ali inflacija se približava, zašto Europska središnja banka ne reagira. E sad mi smo, ako ste gledali, vjerojatno ste svi gledali Lavlje srce, Brave heart, mi smo u onom momentu kad Wiliam Wallace kaže hold, nemoj još krenuti, nije pravo vrijeme. Zašto to kaže? Zato jer treba dočekati pravo vrijeme da se krene s odgovarajućom akcijom jer ako krenete prerano možete napraviti veću štetu nego da ne krenete. Znači Europska centralna banka je upozorila na vrlo visoke neizvjesnosti, potencijalno nepovoljne efekte sukoba na Bliskom istoku kako na gospodarski rast tako i na inflaciju i objavila svoje nove projekcije za euro područje koje pokazuju da stopa inflacije za 2026. godinu neće biti u okolini 2% kao što se ranije očekivalo nego dosta više. Sve to će se odnositi i na Hrvatsku. E sad, naravno da se sad mora sačekati jer se ne zna koliko će trajati sukob, kakav će biti intenzitet tog sukoba, kako će se on preliti na, na plaće, kako će se preliti na gospodarstvo, međutim ako se uoči da će taj sukob trajati relativno dugo i biti intenzivan i da se počinje snažno odražavati na, na gospodarstvo e onda će se snažno odgovoriti na takvu okolnost. Zašto se mora snažno odgovoriti? Zato jer se inače riskira da se povišena inflacija počne ugrađivati u inflacijska očekivanja i da inflacija ostane povišena u dugom roku i to je ono što je gospodin Lalovac ovdje naglašavao, inflacija je vrlo opasna ako se ukorijeni, ako se ukorijeni u inflacijskim očekivanjima i onda može potrajati dugo i predugo.
Ovdje je bilo riječi o mjerama, kako on djeluje, koja mjera na suzbijanje inflacije. Ja bih samo rekla da kod tih mjera trebamo biti svi skupa oprezni. Svaka mjera ima svoje koristi i svoje nedostatke, svoje troškove. Ovdje je bilo riječi o tome da bi se eventualno moglo sprječavati rast cijena energenata ili nekih drugih proizvoda ili usluga. Ovdje treba reći da cijene treba suzbijati i ograničavati u što manjoj mjeri. Zašto? Zato jer cijene imaju signalnu ulogu, ako cijene rastu potrošnja će padati, a pogotovo ako se radi o šokovima na strani ponude, važno je da i potražnja odradi svoj dio posla, da se skupi, da se ne kupuje npr. benzin kojem cijena raste i da ta povišena cijena kroz, kroz potražnju počne djelovati također na inflaciju. Osim toga kao što se kaže, ne treba propustiti niti jednu krizu, to je uvijek dobra prilika za napravit nešto dobro. Znači nije dobro potrošit krizu. Ova zadnja energetska kriza znači 2022. godine bitno je promijenila Europsku uniju, promijenila je njezino oslanjanje na izvore energije, znači na, na, na ruske, ruski plin. Znači promijenila je način na koji Europa dolazi do izvora energije i smanjila je energetsku intenzivnost. Znači da isti bruto domaći proizvode danas se troši 15% manje energije. Znači svaku krizu treba za nešto iskoristiti. Bilo je, bilo je riječi i o samodostatnosti. E sad kolega Kunovac bi vjerojatno mogao i više detaljnije o tome govoriti. Da, samodostatnost može biti rješenje osobito kada se radi o hrani i mi smo u istraživanjima evo naši, naši kolege iz sektora istraživanja gledali kojoj hrani više rastu cijene. Gdje je veća inflacija? Naravno tamo gdje smo manje samodostatno, dostatni, tamo je gore, tamo cijene rastu više i tu bi čovjek mogao donijeti jednostavan zaključak. Idemo biti manje samodostatni. Međutim i tu treba isto tako odlučivati sa zrnom soli jer ni jedna samodostatnost nije sama po sebi dobra. Ona je dobra ako je ujedno i efikasna. Osim toga ako se isključivo oslanjamo na samodostatnost, znači na domaće proizvode, na domaću hranu, to ne znači da ćemo nužno izbjeći inflaciju. Inflacija može nastati i ako smo samodostatni, pogotovo ako smo neefikasni i ako ne koristimo prednosti slobodne trgovine i mogućnosti nabave jeftinijeg proizvoda negdje izvana. Jedan kolega mi je neki dan rekao da obožava svoje povrće iz vrta, ja sam rekla jel se to isplati, veli ne. Toliko o samodostatnosti, može biti dobra ali nije univerzalno rješenje. Nešto i o mjerama makroprudencijalne politike. Hrvatska narodna banka je pionir u primjeri mjera makroprudencijalne politike. Mi smo ih primjenjivali kada ta riječ makroprudencijalna ili makrobonitetna politika još nije niti postojala. Naš bivši guverner Željko Rohatinski je nekako baš bio vizionar u tom smislu i prvi uveo takvu vrstu mjera. I mi ih primjenjujemo, primjenjujemo ne samo ove mjere koje smo uveli 1.7.2025. koje su usmjerene prema potrošačima nego postoje mjere makroprudencijalne politike koje su usmjerene prema bankama i koje se odnose na jačanje njihovog kapitala, zaštitnih slojeva kapitala.
I upravo takve mjere smo mi sustavno poduzimali i povećavali te protucikličke zaštitne slojeve kapitala koje traže od banaka da osiguraju više kapitala i na taj način osiguraju vlastitu financijsku stabilnost. No, uveli smo i ove mjere makroprudencijalne politike usmjerene na potrošače i one su imale prije svega cilj smanjiti izloženost financijskog sustava rizicima, ali i spriječiti rizik od prezaduženosti građana. Te mjere su bile dizajnirane tako da imaju vrlo blag utjecaj na stambene kredite, a puno veći na gotovinske nestambene kredite zato jer ti gotovinski krediti su puno skloniji kvarenju da tako kažem od stambenih kredita. Osim toga kao što znamo stambeni krediti dobrim dijelom služe tome da se podmiri potreba za prvom stambenom nekretninom i mogućnost uzimanja kredita nismo htjeli zagušiti. Dapače, kod mjere za stambene kredite predvidjeli smo 20% iznimki i to 75% od tih iznimki se trebalo odnositi upravo na rješavanje stambenog pitanja.
Bilo je pitanje u vezi mogućnosti dobivanja kredita. E sad, može biti da banke tako i kažu nekim klijentima ne možemo vam dati kredit zbog HNB-a, ali to apsolutno ne može biti slučaj. Znači ako je netko kreditno sposoban, ako zadovoljava uvjete on mora moći dobiti kredit. Naše mjere nisu dizajnirane tako da one ograniče mogućnost kreditiranja, one samo ograničavaju kriterije kreditiranja tražeći da potrošačima ostane barem 60% dohotka za zadovoljavanje drugih potreba, a ne za otplaćivanje kredita.
Ta mjera makroprudencijalne politike isključivo je odnosno primarno je usmjerena očuvanje financijske stabilnosti, ali ima i određeni utjecaj na inflaciju. E sad prešla bih na pitanja koja se tiču upravljanja imovinom, digitalni euro, bilo je nekoliko rasprava posvećenim tim temama. Što se tiče zlata i upravljanja imovinom imamo li zlata u našem portfelju nisam prethodno spomenula nije bilo vremena, međutim HNB je morala kupiti zlato jer je dio svojih pričuva usmjerila u Europsku središnju banku, njezin kapital i 15% od toga je trebalo biti u zlatu. Dakle, mi smo kupili tada zlata u vrijednosti otprilike 100 milijuna eura. Vrijednost tog zlata je danas narasla otprilike na 160 milijuna eura, znači može se reći da je to onaj dio zlata koji je kupila HNB.
Ali mislim da je tema zlata donekle promašena u našem slučaju, jer mislim da se time hoće reći da smo mi možda loše upravljali našom imovinom, a to sigurno nije slučaj. Znači u cijelom petnaestogodišnjem razdoblju kada su kamatne stope bile izrazito niske, pa i negativne HNB je ostvarila pozitivni rezultat u upravljanju svojom imovinom. Osim toga, ako ste možda pratili kakva je situacija i u ECB-u i u drugim centralnim bankama europodručja većina ih je u zadnje dvije godine i tri godine ostvarivala gubitak. Znači njihov financijski rezultat je bio negativan, to niste čuli za HNB. Mi smo imali pozitivne financijske rezultate. Evo za 2025. godinu ostvarili smo također pozitivan financijski rezultat. 80% od dobiti koju smo ostvarili bit će usmjerena u državni proračun.
Zlato, zlato mnoge centralne banke, mnoge države kupuju ne iz ekonomskih razloga, nego iz političkih razloga. I kada pogledate tko u svojim portfeljima ima zlato imaju zemlje koje su ga naslijedile tradicionalno iz nekog drugog vremena kada je vrijedio zlatni sustav ili ga kupuju iz političkih razloga. Vrlo rijetko iz ekonomskih razloga, jer takvi razlozi u biti ne da ne postoje, nego su spojeni sa izuzetno velikim rizikom.
Cijena zlata je jako volatilna, jako varira. 80-tih godina imali ste jedan pad cijene zlata sa 850 dolara po unci zlata na 250, to je pad od 70%. Da je HNB uložila u zlato, ostvarila gubitak na zlatu od 70% mislim da bismo se prilično loše proveli. Mi se na taj način ne želimo kockati. Naše upravljanje imovinom se prije svega temelji na načelu sigurnosti. To je imovina koja je važna, važna je za Hrvatsku i mi se njome ne želimo kockati.
I na kraju nekoliko riječi o digitalnom euru. Vrlo mi je važno da i vi zastupnici razumijete da digitalni euro nije zamišljen da istisne gotovinu. Gotovina će postojati i dalje, međutim pojavit će se digitalni euro kao opcija plaćanja uz gotovinu, uz druge digitalne opcije plaćanja za one koji ga žele koristiti. Vezano uz ustavnu zaštitu eura gotovine možda dobra ideja, ali rekla bih nije nužna. Dakle, tzv. single …/Govornica govori engleski, ne razumije se. znači paket zakona koji ide uz digitalni euro sadrži i uredbu dakle direktno primjenjivu regulativu na razini svih zemalja europodručja, znači uredbu o europskoj gotovini koja daje dodatnu snagu europskoj gotovini i zahtijeva univerzalnu prihvaćenost gotovine u svim trgovinama osim u vrlo, vrlo iznimnim slučajevima. Znači to će vrijediti za sve članice europodručja pa će vrijediti i za Hrvatsku, tako da ta ustavna zaštita gotovine nije neophodna.
I na kraju bilo je riječi i o tome da će digitalni euro biti programabilni novac, to je sve samo ne točno, znači ništa tu neće biti programabilno odnosno niko neće moći ograničavati na što će se trošiti digitalni euro, kolko će se trošiti, znači slobode građana u plaćanju se neće ograničavati digitalnim eurom.
Možda vas može zbuniti postojat će mogućnost uvjetnog plaćanja, to je jedna potencijalna funkcionalnost koju neće dodati sama Europska centralna banka nego eventualno neki privatni poduzetnici ako za to budu imali afiniteta, a to znači npr. da će ta uvjetno plaćanje vam moći omogućiti da kupite odnosno platite neki odjevni predmet u trgovini tek kad se on nađe na sniženju ili da dostavu hrane platite tek kad dostava dođe ne prije toga, ili da kartu za vlak platite samo u slučaju da je vlak stigao na vrijeme, znači tolko o programabilnosti. To nije programabilnost novca nego uvjetna plaćanja koja možda neki smatraju nekakvom programabilnošću, međutim ne radi se o tome.
I na kraju i to obično volim iskoristiti ovu priliku da vas sve zajedno bilo pojedinačno, bilo u klubovima zastupnika il na bilo koji način pozovem u HNB, ovdje nemamo mogućnosti dati vam sva objašnjenja s vama razgovarati o svim temama, ali to vrlo rado činimo kod nas, zovem vas i na dan otvorenih vrata koja ćemo imati 25. travnja to je subota, slobodan dan tako da evo možda dobra prilika da navratite u HNB. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Zahvaljujem zamjenici guvernera gospođi Sandri Švaljek. Pozdravljam kolegice i kolege i najavljujem dvije replike, prvi na redu je kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući. Gospođo Švaljek evo samo nije pitanje niti nešta htio bi samo obzirom da ste danas dva puta istaknuli odnosno spomenuli samodostatnost. Znam da ne mislite što se toga tiče ništa loše niti na način kako ste vi to iznijeli, dakle ne da samodostatnost neće riješit ovaj problem inflacije, hoće ili neće, utjecala bi u svakom slučaju, ali u ovom mandatu u Saboru koliko jesmo mislim da je to konsenzus kod svih stranaka da je ono što je za Hrvatsku jako važno i što je iznimno bitno da se samodostatnost u što više proizvoda vrati na što višu razinu, ako je to naravno optimalno moguće i na 100%, a znamo da baš i ne ide, ali evo ne bih htio da ostane iza ovoga što ste vi danas pričali da je stav HNB-a da samodostatnost u Hrvatskoj nije bitna. Samo to. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite. Hvala vam. /Upadica Švaljek: Slažem se./...
Sljedeći na redu za repliku je kolega Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovana zamjenice guvernera. Jedno pitanje vezano za digitalni euro, i za ono što on nosi. Dakle, jasno je da njegova implementacija ne ukida gotovinu, takve namjere nema to nije cilj, međutim vi ste pametna osoba koja je trenutno na čelu Narodne banke, zamjenica predsjednika ok, već sada u EU imamo dvije države gdje trgovci, restorani nemaju obavezu više primati gotovinu to su Švedska i Nizozemska, hoće li digitalni euro taj proces olakšati ili ubrzati u smislu da će gotovine biti sve manje ili neće? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite.

Švaljek, Sandra
Dakle, digitalni euro će biti digitalna gotovina, znači ona će biti centralnobankarski novac, znači novac centralne banke i u tom smislu izjednačen upravo zbog ovog pada udjela gotovine u svim transakcijama Europska centralna banka se odlučila ponuditi opciju digitalne gotovine koja će biti izjednačena sa svojim karakteristikama sa standardnom fizičkom gotovinom i imati sve druge osobine gotovine, a ujedno biti i digitalno sredstvo plaćanja.
A što se tiče ovih gotovo iščezavanja gotovine u nekim zemljama dobro ste rekli, te zemlje se ipak sada malo, malo su poljuljane oko toga je li to najbolje rješenje pa čak i svojim građanima sugeriraju da osobito u ovim vremenima u kojima živimo, nesigurnosti, kibernetičkih napada, dakle raznih oblika nesigurnosti .../Upadica Penava: Vrijeme./... da zadrže nešto gotovine kod sebe i osiguraju sebi mogućnost plaćanja u takvim uvjetima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Stigli smo do kraja rasprave po ovoj točki stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem zamjenici guvernera HNB-a gospođi Sandri Švaljek sa suradnicima i uz pozdrave glavnom ravnatelju Robertu Švebu i državnom tajniku Mladenu Paviću.
Najavljujem pet minutnu tehničku stanku nakon koje ćemo nastaviti sa sljedećom točkom. Hvala.

STANKA U 18:02 SATI

74

  • Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine, Predlagatelj: Hrvatska narodna banka
27.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Polugodišnja informacija o financijskom stanju stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbe monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine. Podnositeljica je HNB, rasprava je zaključena.
Imamo zahtjev za stankom prije nego što prijeđemo na glasovanje, a stanku je zatražio kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Pred nama je danas izvješće HNB, ne o stabilnosti cijena nažalost, bilo bi dobro da su cijene stabilne nego o nestabilnosti cijena. Ono što je zapravo kroz ovo izvješće se vidi je da HNB odnosno monetarne vlasti su potpuno se predale u borbi sa inflacijom. Ja sam pozdravio kada je Vlada donijela ovaj novi paket mjera ali sam više puta naglasio koliko je inflacija ozbiljan problem. Ozbiljan problem koji je nedavno napravila izvješće Europska središnja banka je napravila kako, koji su sve scenariji u borbi sa inflacijom. Pa čisto da znate kako stoji Hrvatska. Najlošiji scenarij u EU, što kažu da će se dogodit u EU, najlošiji, najcrniji scenarij za njih je da će oni imati inflaciju 4,6%. Njihov najcrniji scenarij je naš najbolji scenarij. To je naš najosnovniji scenarij da ćemo imati inflaciju 4,6%. Naš najcrniji scenarij je da ćemo imati 7%. Šta vam to znači? To vam ne znači samo da ćemo imati povećane cijene, nego to znači da će Vlada morati ponovno povećati plaće ljudima u javnom sektoru. Morat će povećat plaće, morat će povećat plaće i mirovine. Šta to znači? To znači da ćemo ponovno ući u spiralu i pitanje je da li ćemo tada i ostvariti ovu inflaciju od 7%. Inflacija je nažalost sada postala strukturni problem u Hrvatskoj. Nažalost imat ćemo već desetljeće inflacije i zbog smo govorili da to nemojte podcjenjivati. Imamo strukturni problem, ne možete samo administrativnim zamrzavanjem cijena nešto ovaj zauzdati jer čim se te administrativne cijene puste, nažalost cijene ponovno idu gore. Imat ćemo problem i sa režijama, imamo problem sa komunalnim, komunalnim troškovima što će ići ove godine ponovno na prebacivanje s građanima. Više puta smo govorili nemojte to raditi, nemojte to podcjenjivati. Nažalost htjeli ste samo da se tim …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… administrativnim mjerama to dogodi, nažalost neće biti lako, neće biti lako.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Stanka je odobrena ali imamo povredu Poslovnika. Kolega Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. Vlada je upravo stala sa 450 milijuna eura iza svojih građana, 9 milijardi eura za mjere, ograničili smo cijene benzina, a SDP je pokazao nepostojeće …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Pavić./… mjere …/Govornik se ne razumije, govore istovremeno./… jasno isto iskazuje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je to jasno replika, dobivate opomenu.
Možemo kolega Lalovac, možemo, hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prima se na znanje polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine. Molim glasujmo.
126 glasova, 77 za, 1 suzdržan i 48 protiv što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF