Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

71; 72; 73

  • Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, Predlagatelj: predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
  • Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, Predlagatelj: predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
  • Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, Predlagatelj: sutkinja Vrhovnog suda ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave
18.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Poštovane zastupnice i zastupnici dobro jutro.
Na temelju Članka 247. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za pravosuđe predložio je da se provede objedinjena rasprava o točkama 1., 2. i 3. iz plana redoslijeda rasprava za danas. To su Izvješća predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za '22., '23. i '24. godinu.
Jesmo li suglasni s ovim prijedlogom?
Hvala vam lijepo, onda ćemo …
…/Upadica se ne razumije./…
… odmah sad tražite stanku ili kad krenemo, dobro.
Dakle provest ćemo objedinjenu raspravu o navedene tri točke.
Podnositelj je predsjednik Vrhovnog suda RH i sutkinja Vrhovnog suda RH ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave na temelju Članka 45. Zakona o sudovima.
Vlada RH dostavila je mišljenje.
Raspravu su proveli Odbor za pravosuđe, Odbor za ravnopravnost spolova.
Prije nego što dam riječ poštovanoj sutkinji ovlaštenoj za obavljanje poslova sudske uprave Gordani Jalšovečki imamo zahtjeve za stankom.
Javio se prvo kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a u trajanju od 10 minuta kako bismo još jedan put postavili sami sebi pitanje koji je uopće smisao razgovarati o izvješćima Vrhovnoga suda, koji je uopće smisao razgovarati o bilo kakvom obliku tablica ili već famoznoj opjevanoj učinkovitosti a jednako tako i Eurobarometru i ljestvici povjerenja u pravosuđe na kojem se nalazi Hrvatska, koji je uopće smisao i razgovarati o izvješćima Vrhovnog suda prethodna tri u kojima se broj starih slučajeva starijih od 10 godina je približno isti ako ne i veći? To je jedna strana.
Druga strana hrvatskoga pravosuđa je vidljiva u svemu onome što se dogodilo ovih dana, a to je uvjetna presuda Marokancu, Marokancu ne zbog bilo čega nego zbog napada na državu jer hrvatska policajka je država. Koju poruku je Hrvatska poslala toj policajki? Nikakvu. Ostavila ju je samu osobi koja je zadužena da nas štiti, da nas brani, da je tamo gdje ona ide glavom tamo gdje mi ne bismo niti koracili svojim prstom. I čak ovdje nije pitanje niti te jedne jedine presude. Ono što je ključ je pitanje poruke, poruke koju smo mi poslali. Jer nemojmo se lagati ajmo reći istinu onakvu kakva ona je. Kazneni Zakon Članak 315. predviđa kaznu zakona od 6 mjeseci do 6 godina za napad na službenu osobu.
Što bi se dogodilo sa bilo kojim hrvatskim građaninom da je napravio istu stvar? Pretpostavljam da bi završio u zatvoru 6 godina i imao bi javnu poruku. Međutim, kad je ovdje riječ o strancu onda nekako smo oprali ruke. Proglašavaju nas ksenofobima a mi to nismo. Voljeti svoje ne znači bojati se nekoga drugog. Međutim, osuditi nekog drugog zato što je napao tvoje je itekako opravdano.
Kome se mi dodvoravamo? Kome mi želimo sebe …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… prikazati ovakvim kakvi mi nismo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Kujundžić, stanka je odobrena.
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta radi konzultacija.
Drage kolegice i kolege, pogotovo kolege iz oporbe, evo apeliram danas na vas da se fokusiramo na ono što je doista bitno. Naime, nećemo mi danas kao što je to rekao moj kolega prethodnik raspravljati o izvješćima, o tri uzastopna izvješća koja nisu raspravljena na vrijeme, niti o tablicama i statističkim pokazateljima koji se tu navode. To bi bilo promašeno i izgubljeno vrijeme. Mi danas trebamo raspravljati o stanju pravosuđa u cjelini. Trebamo raspraviti postoji li uopće u Hrvatskoj danas dioba vlasti kao što je to u Ustavu predviđeno i zapisano. Trebamo pričati o odnosu HDZ-a prema svemu što se danas u pravosuđu događa. I ako bi itko danas trebao biti ovdje da odgovara na naša pitanja onda to nije v.d. predsjednika Vrhovnog suda nego Andrej Plenković jer je on glavni krivac za postojeće stanje.
Ukazat ću prije svega na činjenicu da je skupina sudaca u Zadru uputila pismo Europskoj komisiji i požalila se Europskoj komisiji zato što su nadležna hrvatska tijela ignorirala njihovu primjedbu da ih šikanira novopostavljena predsjednica suda u Zadru Marija Knez koja je tamo postavljena na način kao što inače HDZ intervenira kod izbora sudaca, a to je da koristi svoje interesno političke veze za postavljanje nekompetentnih kadrova koji potom, evo u konkretnom slučaju, naprave nešto što je skandalozno i nedopustivo u bilo kojoj demokratski ustrojenoj državi. Od 47 sudaca Općinskog suda u Zadru novopostavljena predsjednica je izmjestila njih 17, najkvalitetnije, najsposobnije, najbolje suce u svojim granama prava bacila je da se bave nekim drugim poslovima, a na čelo njihovih odjela postavila je suce koji …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… u toj grani prava uopće nemaju iskustava.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Orešković./…
To je HDZ-ovo pravosuđe o tome trebamo raspravljati danas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković držite se molim vas vremena koje je predviđeno za raspravu.
Kolega Deur povreda Poslovnika, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
238., zastupnice Orešković ako je to onako kako je vas pre… premijer Milanović postavio onda se slažem s vama i sve je istina što kažete u buduće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur dobivate opomenu, nije bila povreda Poslovnika.
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani predsjedniče, poštovane kolegice i kolege tražim stanku u ime Kluba IDS-a kako bih još jednom istaknuo odnosno naglasio građanima kako će danas HDZ i vladajući ustvari cijelo vrijeme govoriti kako funkcionira sudstvo, kako funkcionira sudbena vlast. I to je točno, za njih sudbena vlast i sudstvo funkcioniraju jer njima ne treba na čelu sudbene vlasti čovjek koji ima viziju, čovjek koji ima volju, čovjek koji ima znanje mijenjati stvari, ne treba im čovjek koji će biti ravnopravan u dijalogu sa ostalim vlastima u RH izvršnom i zakonodavnom, ne treba im čovjek koji zna kako mijenjati ovu državu. Dakle, njima trebaju u stvari njihovi dečki i njihove cure na Vrhovnom sudu, u Državnom odvjetništvu, u Državnom inspektoratu, na Ustavnome sudu jer samo tako za njih stvari funkcioniraju.
Dakle, danas ćemo cijelo vrijeme slušati kako sve funkcionira jer zaista za HDZ funkcionira.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime kluba Možemo! u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom upozorili i ovaj Visoki dom i hrvatsko građanstvo na činjenicu da Vrhovni sud nema svog predsjednika već više od godinu dana.
Podsjetili bismo i na ustavnu odredbu diobe vlasti na tri grane vlasti onu zakonodavnu, onu izvršnu i onu sudbenu. Sudbena grana vlasti je godinu i preko godinu dana bez svog predsjednika. Prije godinu i pol dana zastupnik Malenica i ujedno predsjednik Odbora za Ustav izjavio je da HDZ želi većinu u Ustavnom sudu. 7. siječnja ove godine nakon što su odrađeni intervjui, razgovori sa kandidatima za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda i premijer i predsjednik HDZ-a kaže da će se to rješavati u paketu, da će se povezati nepovezivo, a to je izbor predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. Hrvatska se polako pretvara u v.d. pravosuđe. Hrvatska trpi od vladajućih direktne udare na Ustav i na sudbenu vlast.
Kolegica Orešković govorila je o slučaju Zadra. Ja bih vas podsjetila da Trgovački sud u Zagrebu koji je najveći Trgovački sud i na kojem je gotovo 50% predmeta je bez predsjednika već gotovo godinu i pol. Situacija u Zadru i sve to zajedno govori da ni u kom slučaju sudbena vlast ne funkcionira onako kako bi trebala i zato trebamo hitno izabrati predsjednika Vrhovnog suda.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 5. zahtjev za stankom.
Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče.
Tražim stanku u ime kluba SDP-a u trajanju od 10 minuta, a kako bi upozorili na dvije različite stvari istog nazivnika. Prva je ta da ćemo danas raspravljati o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. godinu. Danas smo u 2026. samo podsjećam i to ćemo raspravljati protivno volji HDZ i HDZ-ove većine. Podsjetit ću danas raspravljamo o ovome isključivo zato što su zastupnice i zastupnici SDP-a skupili potpise i time prisilili predsjednika Hrvatskog sabora da ovo stavi na dnevni red.
Druga stvar je izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Već godinu dana nemamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ponašanje HDZ-a na Odborima za pravosuđe i tijekom cjelokupnog procesa je ja bih rekao sramotno i do sad neviđeno u hrvatskoj praksi. I sad dolazimo do onog zajedničkog nazivnika ove dvije stvari, a to je konstantna želja HDZ-a da ne makne šapu sa hrvatskog pravosuđa. To radi i zadnja tri desetljeća i to nastavlja raditi i danas. Samo neovisne institucije, potpune institucije i stručne institucije su garancija jake države, garancija jakog društva i za to će se SDP stalno boriti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada povreda Poslovnika kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238. kolega Restović jedino što je sramotno da vi i vaša partija blokirate izbor ustavnih sudaca radi dočeka rukometaša, smeta vam hrvatski narod, smetaju vam rukometaši i blokirate rad Ustavnoga suda. To je jedina istina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, dobivate opomenu. Bila je replika.
Javio se sad kolega Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Kolega Mažar je povrijedio članak 7. U članku 7. piše tekst prisege. Prisegnuli ste da ćete dužnost obnašati savjesno i odgovorno, a bojkotiranje izbora predsjednika Vrhovnog suda je nesavjesno i neodgovorno. Prisegnuli ste da ćete poštivati zakone, bojkotiranje predsjednika Vrhovnog suda je i protiv zakona. Prisegnuli ste da ćete poštivati Ustav, a vezivanje toga sa ustavnim sucima je i neustavno.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk, budući ste se pozvali na članak 7. Poslovnika neću vam dati opomenu iako se sa vama ne slažem da je došlo do te vrste povrede Poslovnika, ali vi ste to korektno u skladu sa Poslovnikom napravili, tako da nema opomene.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238. ne znam koju ste vi i kada prisegu kolega Bauk davali kada ste protu ustavno što postoji odluka Ustavnog suda htjeli na vlast dovesti predsjednika Republike Hrvatske za parlamentarne izbore. Koja je to prisega bila, a da ne pričamo o saborskom Odboru za obranu kada niste htjeli saslušati glavnog tajnika NATO-a i kao predsjednik odbora ste se sakrili. Kolega Deur vas je tražio po hodnicima, ali bezuspješno jer ste bili na Pantovčaku zarobljeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar ovo izlazi izvan okvira ipak Poslovnika, pa vama dajem opomenu.
Kolegice Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem.
Pozivam se na članak broj 7. Vlada i HDZ istovremeno Vrhovni sud i Ustavni sud dovodi u ozbiljan strukturalni poremećaj i dugotrajnu disfunkciju čime državu guraju u ustavnu krizu namjerno i bez jednog suvislog opravdanja najviši sud u državi držite bez čovjeka već duže od godinu dana. To odavno nije uobičajena politička igra …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Kukuljan./…
… ili napetost …
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./…
… već izravan brutalan i proračunat udar HDZ-a na funkcioniranje najviše sudbene vlasti u zemlju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Kukuljan ja vas molim da se držite vremena. Dobio je jednu opomenu za sada, a vidjet ćemo.
Kolega Borić a što vi vičete? Polako.
Napišu im i zato će dobiti jednu opomenu, a kad će govoriti iz glave možda i dvije dobiju.
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Povrijeđen je čl. 7. kojeg ću sada pročitati „Tekst prisege glasi: Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni predak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH.“ Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Raukar-Gamulin to nije bila povreda poslovnika nego ste pročitali tekst prisege. Kolegice Dragić izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem. Dakle, čl. 7. ovo što radi Vlada i HDZ sa Vrhovnim i Ustavnim sudom je guranje države u ustavnu krizu, namjerno i bez ijednog suvislog opravdanja držite najviši sud u državi bez čelnog čovjeka duže od godinu dana, to odavno politička igra, to je izravan i brutalan udar HDZ-a na funkcioniranje najviše sudbene vlasti u zemlji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Dragić. Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Čl. 7. Vlada i HDZ istovremeno Vrhovni sud i Ustavni sud dovode u ozbiljan strukturalni poremećaj i dugotrajnu disfunkciju čime državu guraju u ustavnu krizu. Kao krunski dokaz vašeg nerada tjerate da danas u proljeće 2026.g. ovdje raspravljamo o izvješćima iz 2022. to je najobičnije guranje nagomilanih problema pod tepih. Svojim ignoriranjem namjerno ste onemogućili saborskim zastupnicima da ukažu .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Piližota./... i predlože bilo kakvu konstruktivnu promjenu .../Upadica predsjednik: Dobivate opomenu./... i uvođenje boljih praksi kada je za to bilo vrijeme.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 7. Vlada HDZ-a i HDZ guraju Vrhovni sud i cijelo pravosuđe i Ustavni sud u ozbiljan strukturalni problem. pravosuđe ste pretvorili u političku čekaonicu, ponašate se prema pravosuđu kao da je HDZ-ov stranački plijen, a ne alat i mehanizam koji se rješavaju problematika građana. Dakle, stranački plijen HDZ-a u to ste pretvorili pravosuđe ove države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović dobivate opomenu jer je bila replika. Kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa. Čl. 7. Vlada i HDZ istovremeno Vrhovni sud i Ustavni sud dovode u ozbiljan strukturalni poremećaj i u dugotrajnu disfunkciju. Izbor sudaca predsjednik suda Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda su dva Ustavom definirana odvojena procesa vi ih pretvarate u političku trgovinu i pokušavate to napraviti pritiskom i ucjenom. Mi iz SDP-a to nećemo dozvoliti. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ali ćete dobiti kolega Račan opomenu jer je ovo bila replika, a ne povreda poslovnika. Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ja se također pozivam na čl. 7. . Vlada i HDZ istovremeno i Vrhovni sud i Ustavni sud dovode u ozbiljan strukturalni poremećaj, državu gurate u ustavnu krizu i kada institucije ne funkcioniraju, kada blokirate pravosuđe, kada se većina održava političkom trgovinom, oprostite projektima onda to nije politika javnog interesa to je HDZ-ov model upravljanja protiv ...

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Marković bila je replika. Kolegice Bježančević izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem. Povrijeđen je čl. 7. dakle HDZ odnosno HDZ-ova vlada i Vrhovni i Ustavni sud dovodi u ozbiljan problem odnosno u dugotrajnu disfunkciju ili da pojednostavimo izbor čelnih ljudi tih sudova svodi na politički paket odnosno ucjenu ispod stola. Međutim gospodo iz HDZ-a pravna država nije na prodaju to si zapamtite i pravosuđe nije vaša stranačka imovina kojom možete trgovati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević dobivate opomenu i vi bila je replika. Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče. Povrijeđen je čl. 7. našeg poslovnika želi se spojiti izbor predsjednika Vrhovnog suda zajedno sa članovima Ustavnog suda, a ja ću podsjetiti da je prva zadaća Ustavnog suda da provjerava jesu li naši zakoni usklađeni sa Ustavom RH. Ukoliko mi odredimo da će samo predstavnici većine odlučivati o tome tko su u Ustavnom sudu takav nama Ustavni sud i ne treba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković dobivate opomenu i jednu nelogičnu stvar ste izgovorili, ne mogu predstavnici većine odlučivati o tome ko će biti ustavni suci jer je potrebna dvotrećinska većina, dakle potreban je politički dogovor. Pa sve ovo što govorite ovaj čl. 7. ustvari je besmisleno zato što da bi se ostvario izbor ustavnih sudaca mora se ostvariti politički dogovor i nema nikakvog kršenja Ustava. Vi dobivate opomenu.
Kolega Kralj izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče. Čl. 7. . Vlada i HDZ istovremeno dovode i Vrhovni sud i Ustavni sud u ozbiljan strukturalni poremećaj i u dugotrajnu disfunkciju. Mi smo već zapravo smo navikli da HDZ guta sve institucije no ovo je nešto novo. HDZ-ov premijer i ministar uvjeravaju da takav sustav može funkcionirati i bez predsjednika suda, s tim zapravo se pokazuje da uopće ne razumije težinu i smisao državnih institucija. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolega Kralj. Kolega Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani predsjedavajući. Pozivam se na povredu poslovnika čl. 7. znači . Vlada i HDZ dovode cijelu Hrvatsku državu u ozbiljnu ustavnu krizu, ja bih rekao i pozivaju se na nekakvu svetost procedure koju su svjesno prekršili i sada je krše za razliku od 2021. kada su oni sami pozivali na proceduru da se odvoje postupci, da se posebno biraju predsjednik Vrhovnog suda i Ustavni suci i da to je stvar političkog dogovora, ali odvojenih procedura. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Marković podsjetio bih na slučaj Povjerenstva za Agrokor koji je tada SDP stavio kao uvjet da bi glasovao o sucima Ustavnog suda, da, da to je bila tada isto tako vaša, vaš pokušaj da se uspostavi jedna trgovina kako ju vi nazivate pa ovo nije presedan. Dobivate opomenu. Kolegice Antolić Vupora izvolite.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Pozivam se na povredu poslovnika čl. br. 7. gdje se Vlada tim kršenjem članka, Vlada i HDZ istovremeno Vrhovni sud i Ustavni sud dovode u ozbiljnu strukturalno u poremećaj istog i dugotrajnu disfunkciju time dovode državu u ustavnu krizu. S obzirom da takvu talačku situaciju koju sudska vlast danas trpi potrebno je ustavni sud reagira i da..

Jandroković, Gordan (HDZ)
.../Upadica predsjednik: Dobivate opomenu kolegice Antolić Vupora./...

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
izađemo iz te krize.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je čl. 238. Nema sapuna kojim se može oprati nepovjerenje hrvatskog naroda u hrvatsko pravosuđe. I najveći problem pravosuđa je baš HDZ i SDP i Možemo! koji tezgare oko ovako bitnog pitanja i potpuno se slažem sa svime što je rekao HDZ, SDP-u i Možemu!, a Možemo! HDZ-u, SDP HDZ-u. Tezgarite

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj dobivate opomenu./…

Bulj, Miro (MOST)
I nema sapuna kojim ćete oprati pravosuđe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako bila je ovo povreda Poslovnika s vaše strane. Sada ponovno kolegica Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Čl. 81, Vlada i HDZ su uništili pravosuđe, uništili su dostojanstvo pravosuđa i svakog hrvatskog čovjeka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Čl. 81 definira nadležnosti Odbora za pravosuđe, kolegice Puž Kukuljan pa dobivate opomenu. Ali idemo dalje, kolegice Polović izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)
Pa čl. 7, meni je žao jer će se ovime što, čemu sada svjedočimo povjerenje hrvatskih građana u hrvatsko sudstvo još više srozati. Mi po svemu sudeći i po statističkim podacima nismo najsporiji u Europi ali imamo najmanje povjerenje u pravosuđe u Europi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Polović dobivate opomenu. Dakle mi raspravljamo o stanju u pravosuđu, a vi kontinuirano kršite Poslovnik koji ima snagu zakona. Dakle zastupnici koji se pozivaju na to kako bi trebalo funkcionirati, kako bi Hrvatska trebala biti pravna država, neovisne institucije pravosudne, ovdje kontinuirano krše Poslovnik odnosno zakon pa vas onda pozivam da se držimo reda i da budemo dosljedni kada inzistiramo na određenim standardima.
Sada je na redu kolega Katičić za stanku, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora. I klub HDZ-a također traži stanku u trajanju od 10 minuta kako bi opet javnosti predočili neke druge činjenice za razliku od ovog što smo sada čuli, do sada. Pa kad gledam ovako malo fascinantna je nekakva lakoća kojom se o pravosuđu govore uglavnom ljudi koji o pravosuđu jako malo znaju. Ovdje pozdravljam prije svega i članove uvažene dva suca suda Vrhovnog suda kao i ministra pravosuđa koji jako dobro znaju kako je bilo stanje od početka uspostave Hrvatske države prema naprijed i možemo, a i moja malenkost je sudjelovala u tome preko 20 godina i mislim da možemo bit i ponosni na onome što je pravosuđe iznjedrilo u ovih 36 godina od kad imamo Hrvatsku državu. Nažalost ovo se sad opet pretvara u raspravu o prijedlogu koje je političkom prijedlogu koje je HDZ predložila da se upravo upotpune dva čelna mjesta i odnosno i tri sudaca Ustavnog suda. Što je u tome problem? Odjednom SDP sad govori nema čelnika, nema čelnika pa vi dragi kolege iz oporbe nemate čelnika na 4 najveće svoje stranačke organizacije i onda to nije problem, a nama govorite o nekakvim drugim stvarima. Upravo HDZ radi kontinuirano na rastu i utvrđivanju i u stabilnosti svih hrvatskih institucija pa uključujući i pravosuđe. Podsjećam sve kolege, Hrvatska država se zasniva na trodiobi vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske i mislim da se to upravo dešava pod Vladom HDZ-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Katičić stanka je odobrena ali ste izazvali cijeli niz reakcija pa idemo ponovno s povredama Poslovnika, kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Čl. 238. Ma besramno je usporediti predsjednika Vrhovnog suda ili predsjednicu Vrhovnog suda sa predsjednikom gradske organizacije ili nekog, organizacije nekog kotara. Mislim da se radi o čelnoj osobi treće vlasti u RH koja mora postojati u svakom trenutku. Iznimno se može dogodit situacija koja je sada i ne može trajat godinu dana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus dobivate opomenu jer je bila replika. Kolega Restović izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Povrijeđen je čl. 238 ali zapravo kolega Paus je rekao manje-više sve što sam htio reći osim šta je i na taj način kolega Katičić zapravo nesvjesno ili svjesno rekao kako zapravo vi doživljavate Vrhovni sud RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović dobivate opomenu bila je replika. Kolegice Mrak Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Referiram se na čl. 238. Kolega Katičić je apsolutno jasno rekao kako doživljavaju institucije u RH. Mi nemamo glavnog državnog inspektora jer onaj je završio u zatvoru, a slijedećeg niste imenovali i tu pokazujete da vam to apsolutno nije važno al onda nemate ni srama ni obraza pa onda usporediti tu činjenicu da netko nije izabrao čelnika političke organizacije. Pa ne može bit isto i nije isto. Izabiranje čelnika političkih organizacija i izvršna vlast, daleko su od istine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Mrak Taritaš, bila je replika, dobivate opomenu. Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Katičić je povrijedio čl. 238. Omalovažava hrvatski narod i ponovit ću vam kolega Katičiću zbog vas i vaših djelovanja između ostalog najveće nepovjerenje hrvatskog naroda je u pravosuđe. Pravosuđe, a vi ste krivci jer tezgarite i na ovaj način ko što birate Vrhovni sud i Ustavni sud šaljete poruku nepovjerenja u ključne …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Bulj./… institucije u Hrvatskoj. Vi ste krivac.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu, bila je replika isto tako kao i kod drugih kolegica i kolega. Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Zanimljivo je slušati ovu raspravu u bitci za vlast između SDP-a, Možemo! s jedne strane i s druge strane HDZ-a, a prikriva se dakle duboko korijenje koje seže barem u 1945. problema hrvatskog pravosuđa, gdje je uspostavljeno načelo jel da se ne treba držati zakon zakona kao pijan plota i od tada vučemo to korijenje. Međutim ni jedna ni druga strana u saboru ne želi …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… to suočiti se sa tom istinom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević dobivate opomenu bila je repliku. Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238. Poštovani predsjedniče kolega Katičić je uvrijedio svih nas ovdje uključujući i vas. Kaže on da se danas ovdje javljaju ljudi za povrede Poslovnika koji nemaju pojma o pravosuđu, pa dakle ja ne moram bit pravnica da bih znala da svaki četvrti od pet naših građana ne vjeruje u naše pravosuđe i da ste pravosuđe jednostavno pretvorili u vašu političku čekaonicu dok ne dobijete ishod izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda koji vama odgovara. Dakle, svih nas ste ovdje uvrijedili jer što ako nismo pravnici ne bi se smjeli javljati za povrede Poslovnika o pravosuđu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Radolović./…
… koje je duboko korumpirano.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Mene nije kolega Katičić uvrijedio, nisam tražio povredu Poslovnika. To ste vi tražili, ja ne. Dobro.
Ima li još zainteresiranih?
Ako nema da bismo otklonili strukturne poremećaje napravit ćemo jednu stanku koja će trajati do 10 sati i 15 minuta.

STANKA U 10,01 SATI

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI
Poštovane kolegice i kolege molim vas da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti sa raspravom, pa sada pozivam poštovanu predstavnicu podnositelja sutkinju ovlaštenu za obavljanje poslova sudske uprave Gordanu Jalšovečki da predstavi navedena izvješća.
Izvolite.

Jalšovečki, Gordana
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici, poštovani ministre pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, poštovani kolega sudac Vrhovnog suda Dražen Tripalo i ostali uzvanici ukoliko sam zaboravila nekoga pozdraviti. Sve vas lijepo pozdravljam.
Osobita mi je čast i zadovoljstvo što sam dobila priliku iznijeti Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. godinu. Odredbom članka 45. Zakona o sudovima propisano je da predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske je dužan jednom godišnje najkasnije do 30. travnja tekuće godine Hrvatskom saboru podnijeti Izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini. U narednim minutama objedinjeno ću izložiti izvješća za tri godine i to Izvješće o stanju sudbene vlasti u godinama 2022., 2023. koja dva izvješća je podnio predsjednik Radovan Dobronić, te izvješća za 2024. godinu koje sam podnijela ja kao sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave a koje se odnosi na godinu kada je na čelu suda bio predsjednik Radovan Dobronić.
Napominjem da je Izvješće za 2025. godinu u pripremi i da ono po naravi stvari nije predmet izlaganja. S obzirom na opsežnost materije koja vam je dostavljena i koja mahom sadrži statističke podatke ja bih ovo vrijeme iskoristila da dam naglasak na trendove iz prikazanog trogodišnjeg razdoblja. Sukladno Ustavu sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Sukladno odredbi članka 14. Zakona o sudovima sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj obavljaju redovni i specijalizirani sudovi, te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Dakle, radi se o 34 redovna suda sa 70 stalnih službi, o 15 županijskih sudova sa 4 stalne službe. Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi, ima iz 9 sa 3 stalne službe. Upravni, 4 upravna suda. Visoko trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i najviši sud u Republici Hrvatskoj Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Često se govori o percepciji pravosuđa u javnosti jer kroz tu percepciju stranke stječu dojam o pravdi i pravednosti, tj. o radu na predmetima i duljini trajanja postupaka na sudovima u Republici Hrvatskoj. To uvodno napominjem da prilikom ocjenjivanja uspjeha statistike treba uzeti u obzir da je u 2023. godini bilo problema, jer je to bila jedna atipična godina s obzirom na to da su sudovi imali zastoj u radu zbog sudačkih mjera upozorenja i štrajka državnih službenika i namještenika.
U promatranom razdoblju sudovi su primili između milijon 260 tisuća i milijon 290 000 novih predmeta. Stopa ažurnosti rješavanja predmeta 2023. je bila nešto manja s obzirom na mjere upozorenja i štrajk, te iznosila 97%. No, 2024. se opet vraća na gotovo 102% što znači da je više predmeta riješeno negoli što je primljeno. I skratilo se vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na 124 dana. I broj predmeta prosječno primljenih po svakom sucu, sudskom savjetniku se povećavao u 2024. godini, te je svaki sudac, odnosno savjetnik prosječno riješio 790 predmeta, a broj neriješenih predmeta je padao u 2024. godini i iznosio je prosječno 269 predmeta.
Povećani priljev predmeta najviše je bio izražen na županijskim sudovima, općinskim sudovima, trgovačkim sudovima i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. S druge strane, jedino je na Upravnim sudovima bio smanjen priljev novih predmeta, dok je na Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske priljev predmeta ostao približno na istoj razini kao i 2023.
Analiza broja neriješenih predmeta za 2024. godinu po sudovima pokazuje trend smanjena broja neriješenih predmeta na općinskim sudovima, na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Na ostalim sudovima je taj trend povećanja neriješenih predmeta, a najveće povećanje broja neriješenih predmeta bilježi Županijski i Upravni sudovi koji u 2024. godini relativno imaju visoku stopu rješavanja 95,42%.
Tu moram naglasiti da je najvišu stopu rješavanja prije te godine imao Vrhovni sud RH kao i Visoki prekršajni sud RH. Pri tome bih se osvrnula na Vrhovni sud s obzirom na to da je omogućeno u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da se Vrhovnom sudu pruži mogućnost da dobije na ispomoć 10 sudaca sa nižih sudova što je i realizirano također i dopunjeno sa šest sudaca u prošloj godini. Ističem da je njihov doprinos izuzetan u rješavanju predmeta na Vrhovnom sudu RH.
U odnosu na vrstu predmeta 2024.g. trend je smanjivanja broja neriješenih građanskih predmeta dok se broj upravnih i kaznenih predmeta povećavao no stopa rješavanja za te predmete i dalje iznosi gotovo 97%. Promatrajući starosnu strukturu predmeta koje su sudovi riješili u razdoblju od '22.-'24.g. vidljivo je da najveći udio imaju predmeti u kojima postupak traje do tri godine od datuma početka postupka. Promatrajući trogodišnje razdoblje broj riješenih predmeta u kojima postupak traje do tri godine smanjio se za 0,54%, broj riješenih predmeta u kojima postupak traje od tri do sedam godina u trogodišnjem razdoblju bilježi povećanje riješenih predmeta od 3,57%, a broj riješenih predmeta u kojima postupak traje duže od sedam godina nažalost se smanjuje te '24.g. u odnosu na '22. manji za 17,01%.
Osvrnula bih se još i na predmete koji traju duže od deset godina. Nije dobro da stopa rješavanja tih predmeta nije značajno rasla, no smatram da je bitno istaknuti da je tome u jednoj mjeri, dakle nije jedini razlog, doprinijelo i izmjene zakona u kojima je navedeno da svaki sudac mora ispuniti sto posto sudačke norme u godini jer ukoliko to ne učini, a ne postoje opravdani razlozi dužan si je podvrgnuti stegovnom postupku odnosno predsjednici moraju podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Ističem da je proširena opća sjednica Vrhovnog suda dala primjedbu na takvo zakonodavno rješenje no ono nije prihvaćeno.
Rješavanje starih predmeta iziskuje povećan trud i dulje vrijeme za rješavanje i očito je da su u takvoj situaciji pod pritiskom povećane norme suci se jednim dijelom preorijentirali su se na rješavanje novih i lakših predmeta ne bi li dostigli normu da se ne bi podvrgnuli stegovnom postupku. To svakako ne služi kao opravdanje trajanja postupka već doprinosi široj slici ove problematike. Sudovi poduzimaju mjere radi smanjenja zaostataka što je sukladno i akcijskim planovima.
Napominjem da se redovno provode sastanci sa nižim sudovima i da se o tom gorućem problemu neprestano raspravlja. Dakako s tim je povezano i pravo na zaštitu suđenja na razumnom roku te iznos naknada koje su dosuđene zbog dugotrajnog trajanja spora pri tome najviše naknada je dosuđeno na Županijskom sudu u Zagrebu koji i to debelo opterećuje državni proračun.
U odnosu na Vrhovni sud RH za promatrano razdoblje od '22.-'24.g. vidljivo je da se smanjio broj sudaca te je on '24.g. iznosio 32 suca, stopa rješavanja u '24.g. bila je na visokih 117,42% dok je indikator vremena rješavanja predmeta u '24.g. bio kraći za 53 dana u odnosu na 2023.g. odnosno iznosio je 153 dana. To je ujedno i najmanje zabilježen broj dana potreban za rješavanje ovih predmeta u proteklom razdoblju.
Promatrajući strukturu predmeta Vrhovnog suda RH vidljivo je da se u najvećoj mjeri radi o predmetima koji spadaju u građansku granu sudovanja od ukupno 8253 predmeta koji je Vrhovni sud RH zaprimio u rad '24.g., 7870 predmeta ili 95% se odnosi na građanske predmeti. Ovi ključni pokazatelji uspješnosti rada na predmetima ukazuju na pozitivan trend rezultata Vrhovnog suda RH u proteklom petogodišnjem razdoblju. Iz navedenih statističkih podataka na razini cijele države vidljivo je globalno poboljšanje podataka o stopama ažurnosti rješavanja predmeta i trajanju postupka na sudovima u RH što smatram da nažalost nije dovoljno percipirano u javnosti i doprinosi percepciji negativnoj između ostalog i negativnoj percepciji pravosuđa odnosno sudbene vlasti.
Sada bih se željela osvrnuti na kadrovsku strukturu u sudovima jer znamo da sustav čine ljudi i da bez kvalitetnih ljudi je teško imati i kvalitetan sustav. Tijekom promatranog trogodišnjeg razdoblja broj sudaca pokazuje blagi rast od 1652 suca u '22.g. do 1660 sudaca u 2024.g., no i dalje je riječ o smanjenju broja sudaca u višegodišnjem razdoblju jer je tako recimo sjetimo se 2013.g. taj broj iznosio 1912 sudaca. Broj savjetnika i stručnih suradnika kreće se oko 650 dok je broj državnih službenika bio oko 5000 i namještenika 650.
U ukupnom broju zaposlenika i namještenika u sudovima najveći udio zauzimaju službenici koji rade na administrativnim, materijalno-financijskim i stručnim poslovima tu posebno ističem zemljišno-knjižne i informatičke referente. Spolna struktura ostala je ujednačena od 72% sutkinja imamo 80% savjetnica i stručnih suradnica te 90% sudskih službenica i 60% namještenica. U odnosu na sutkinje za zamijetiti je da postotak sutkinja koje napreduju na više sudove nije pretjerano visok, tako recimo na Vrhovnom sudu u promatranom razdoblju udio sutkinja se kretao 27 do 31%.
Što se tiče dobne strukture u promatranom razdoblju vidljivo je izrazito starenje sudačkog kadra uz vrlo mali priljev sudaca mlađih od 35 godina. U razdoblju od '22.-'24. niti jedan sudac nije bio mlađi od 30 godina, 2022. je svega četri sudaca bilo u dobnoj skupini između 30 i 34 godine no taj broj se povećavao 2024. na '22., 2022. i 2023.g. najviše sudaca je bilo u skupini od 60 do 64 godine.
Naravno što ako idemo prema piramidi sudbene vlasti logično je da su najstariji suci na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Što se tiče službenika i namještenika oni najčešće pripadaju dobnoj skupini između 55 do 59 godina. Ovakvo stanje dugoročno nije održivo, ocijenjeno je da su nepovoljni materijalni uvjeti i uvođenje Državne škole za pravosudne dužnosnike. No, za primijetiti je da je u postupku ukidanje uvjeta da državna škola bude uvjet za izbor sudaca te se nadam da će takvom promjenom doprinijeti se pomlađivanju sudačkog kadra u idućih 5 godina i da će se vidjeti svakako pozitivne promjene.
Dakle, tu činjenicu je prepoznalo i resorno ministarstvo i time ukazalo na mogućnost tog rješavanja tog problema. Osvrnula bih se i na 2023. godinu i na sudačke mjere upozorenja vezane za poboljšanje materijalnih uvjeta rada sudaca, te štrajk službenika i namještenika u sudstvu. Cijeli sustav je u to vrijeme trpio, jer se moralo pristupiti krajnjoj mjeri ne bi li se ishodilo poboljšanje materijalnih uvjeta sudaca i zaposlenika sudova.
U dijalogu sa Vladom to je, došlo je do pomaka no ta reforma još nije okončana i vjerujemo da će Vlada imati na umu dogovore i reformu na kojoj, koju smo predložili. Također bih željela istaknuti i misao predsjednika Dobronića o važnosti državnih službenika i namještenika u funkcioniranju sudstva, te da kontinuirano treba raditi na poboljšanju njihovih materijalnih uvjeta. Riječ je o radno opterećenim mjestima koja nisu nužno adekvatno valorizirana kroz određene koeficijente, premda nije sporno da je napredak postignut u zadnjoj reformi plaća u državnoj službi.
Nakon što sam se dotakla pitanja ljudstva smatram da je bitno istaknuti i pitanje tzv. fizičkih uvjeta za rad. U promatranom razdoblju evidentan je izazovu u kojem se susreću sudovi u osiguranju dostojnih uvjeta za rad sudaca, savjetnika i drugih službenika i namještenika. Značajan broj sudova radi u prostorima koji ne zadovoljavaju osnovne potrebe, te se svake godine iskazuje potreba za većim brojem sudnica i ostalih ureda kao i za nabavu informatičke opreme. Resorno ministarstvo jest uložilo sredstva i napore da se urede pojedine sudske zgrade što je i učinjeno u proteklom razdoblju, no naravno ja uvijek inzistiram na Vrhovnom sudu i uređenju te zgrade. U dogovorima i sastancima sa ministrom zaključili smo da će ove godine Vrhovni sud biti izmješten u adekvatne prostore. Moramo još vidjeti u kojoj i da će iduće godine započeti obnova, konstrukcijska obnova zgrade Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Također, tu ne treba zanemariti i realizacija Trga pravde u Zagrebu očekuje značajan iskorak u materijalnim i fizičkim uvjetima za rad sudaca.
Zaključno želim reći da funkcioniranje sudbene vlasti za to je bitna sinergija druge dvije grane vlasti. Čini mi se da je šteta da predsjednik Dobronić nije imao priliku izložiti svoja izvješća pred Saborom koji ga je imenovao u godinama kada ih je i podnosio i da nije imao priliku obrazložiti koje ciljeve je postigao iz svog programa prilikom, zbog kojeg ga je i Sabor podržao, imenovao za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Mislim da bi to doprinijelo boljem razumijevanju sudstva, a dala bi se i prilika da se rasprave aktualna pitanjima, pitanja. Činjenica je opet ponavljam da je percepcija pravosuđa više negativna nego pozitivna, no rekla bih da pozitivni pomaci ne dobivaju na istom značaju javnosti. Još jedanput ponavljam suci u Republici Hrvatskoj rješavaju normu, rješavaju preko norme, imaju prevelik priljev predmeta i apsolutno ne pristajem na težu da su suci najslabija karika u sudbenoj vlasti.
Ponekad javnost nije ni upoznata sa poteškoćama u kojima rade suci i službenici i također nije upoznata i sa onim faktorima koji ne ovise samo o sucima za produljenje postupaka i nezavršavanje. Na učinkovitosti rada sudova se kontinuirano radi, te postoji trend smanjivanja trajanja postupka i povećanja broja riješenih predmeta.
Također je potrebno napomenuti da nove tehnologije i digitalizacija istovremeno poboljšavaju, ali i u nekoj mjeri koče sustav, no s dugotrajnošću upotrebe novih tehnologija i rješavanjem početnih problema vjerujem da će prevladati poboljšanja a ne i kočnice. Transparentnost postupanja također je od značaja i tome digitalizacija daje svoj obol, tako primjerice od e-komunikacije koja omogućuje elektroničku razmjenu dokumenata sa sudovima do javnog objavljivanja sudske prakse.
U razdoblju na koje se odnosi izvješće za istaknuti je doprinos Vrhovnog suda koji je 2023. objavio pravna shvaćanja povodom dopuštenih revizija od 1. rujna 2019. što je učinjeno sa jasnom namjerom da odluke najvišeg suda povodom važnih pravnih pitanja budu trajno i u buduće dostupne cjelokupnoj javnosti, a posebno sudovima prvog i drugog stupnja, odvjetnicima koji kao punomoćnici zastupaju stranke u revizijskom dijelu postupka.
Jasno u izvješću za 2025. godinu bit će obuhvaćena i unapređenje uvođenjem sustava Anon koji omogućuje javno pretraživanje prakse i svih sudova u Republici Hrvatskoj. Ovime bih zaključila izlaganje izvješća o stanju sudbene vlasti, te se nadam da će u ovom Visokom domu biti prigode da se izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu raspravi sa manjim vremenskim odmakom nego li je riječ sada.
Hvala vam na pažnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Možete se vratiti na svoje mjesto.
Imamo 26 replika.
Prvi na redu je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana sutkinjo Jalšovečki.
Mislim da je važno na ovu raspravu gledamo iz perspektive građana jer njih na kraju ne zanimaju ni procedure ni nadležnosti nego jedno vrlo jednostavno pitanje funkcionira li sustav. A kad pogledamo ova izvješća kroz više godina vidimo da se predmeti rješavaju, sad ste u izlaganju rekli da se norme rješavaju, da se zaostaci smanjuju i da sustav unatoč svim izazovima i opterećenjima ipak održava svoju funkcionalnost i kontinuitet rada.
Naravno uvijek postoji prostor za napredak posebno kad govorimo o trajanju postupaka, ali čini mi se da je važno naglasiti da sustav u cjelini daje rezultate i da građanima osigurava pravnu sigurnost. Zato vas želim pitati što vi iz svoje stručne perspektive vidite kao ključne elemente koje danas omogućuju da sudbena vlast funkcionira stabilno i gdje vidite prostor da se ta funkcionalnost dodatno unaprijedi? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Hvala na pitanju. Ovako kao prvo stalno se provodi u javnosti problem da sudovi ne funkcioniraju zbog nepostojanja predsjednika Vrhovnog suda RH odnosno njegovog ne izbora. Ja bi svakako naglasila da je potrebno da se izabere predsjednik Vrhovnog suda, ali time što predsjednik Vrhovnog suda u ovom trenu još nije izabran ne znači da je sustav u rasulu, da suci ne rade svoj posao i rješavaju predmete jer i suci su nositelji sudbene vlasti svaki ponaosob.
Postoje različiti programi akcijski i različite sastanci sa Ministarstvom pravosuđa u kojima i sa a ujedno i sastanci sa predsjednicima nižih sudova u kojima se nastoji iznaći način i rješenje kako bi se ne samo unaprijedio sustav u materijalnim uvjetima tako i potaknuo suce da .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... aha ja ... držim se vremena da .../Upadica predsjednik: Imamo minutu, možete završiti uvijek, uvijek završiti rečenicu možete. /... sve ok htjela sam reći i potaknuo suce da rješavaju stare predmete time što im se to recimo duplo boduje. .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... Molim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas znači u minutu to važi i za zastupnike i zastupnice, hvala vam lijepa.
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovana, Vrhovni sud je onaj sud koji bi trebao voditi računa između ostaloga i ujednačavanju sudske praske. E sad ću vas ja pitati vezano za sve one naše građane koji žive u Hrvatskoj koji su podignuli svoje kredite u francima, švicarskim, što Vrhovni sud radi po tom pitanju u smislu ujednačavanja sudske prakse, točnije što planirate napraviti? Jer nemojmo zaboraviti ja ću vas napomenuti, dakle imamo 11 sudova koji su dali za pravo potrošačima puna prava, imamo sudove koji županijske koji su dosudili potrošačima puno obeštećenje u smislu samo nekakvih oblika zatezne kamate, a na kraju imamo možda najveći paradoks, a to je Županijski sud u Zagrebu svojim vijećima sudi na tri načina pa tako njegovo vijeće zauzimaju tri različita pravna shvaćanja. Neka vijeća sude puno obeštećenje, dio vijeća sudi samo zatezne kamate, a jedno vijeće odbija kompletne tužbene zahtjeve. .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... Što planirate napravit po ovom pitanju?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Kujundžić. Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Evo neću se vraćati u prošlost odmah ću vam odgovoriti što Vrhovni sud namjerava postupiti po tom pitanju. Povodom odluke Hann-Invest i povodom izmjena Zakona o parničnom postupku te izmjena poslovnika, donijeli smo poslovnik Vrhovnog suda novi u idućih, neću vam sad ne mogu vam reć točno, ali sigurno u iduća dva mjeseca prošireno Vijeće Vrhovnog suda donijet će odluku o predmetima na koje se pozivate.
Bio je problem u sastavu vijeća kako se određuje sastav vijeća, proširenog vijeća to se riješilo i evo to nam je u planu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Svi se nadamo da će to biti riješeno nakon dosta dugog vremena, važno je za naše građane.
Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa. Poštovana gospođo Jalšovečki, dakle prema podacima iz izvješća za 2024.g. razvidno je da se priljev predmeta u odnosu na prethodnu godinu povećao za 1,88%, isto tako razvidno je da je broj riješenih predmeta na svim sudovima povećan za 6,78% dok je istovremeno broj neriješenih predmeta smanjen za 6,3% i razvidno je svakako da indikatori uspješnosti sudova da su bolji, dakle u usporedbi s prethodnim godina, pri čemu stopu rješavanja ispod sto posto su imali županijski i trgovački sudovi, Visoki kazneni sud i Visoki upravni sud. Isto tako je razvidno da je procijenjeno vrijeme trajanja postupaka u odnosu na prethodnu godinu smanjeno sa 142 na 124 dana. Pitanje jesu li ti trendovi nastavljeni u .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... 2025.g. i gdje vidite prostor za .../Upadica predsjednik: Hvala./... poboljšanje?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Nemam rezultate za '25.g., ali moram priznat da ih još nisam detaljno obradila jer je tek u faza pripremanja izvješća za '25.g., ali trend je nastavljen rješavanja, dakle suci rade, suci, službenici, namještenici u RH daju sve od sebe da riješe taj priljev i smanje broj neriješenih predmeta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče. Jučer ste na Odboru za pravosuđe jako kritički i negativno govorili o situaciji da ste već koliko godinu dana praktički vd odnosno da je Vrhovni sud bez predsjednika ili predsjednice, tada ste još spomenuli i ulogu predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnog suda vezano uz predsjedavanja državnih izbornih povjerenstava, pa možete li s obzirom da je ipak ovo plenarna sjednica i više zastupnica i zastupnika ponoviti ono što ste jučer rekli na Odboru za pravosuđe. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
... u potpunosti ponavljati sve ono što sam rekla, pitanje je bilo usmjereno na DIP najviše i regularnost izbora u RH, DIP ima osobu potpredsjednika koji je izglasan u DIP-u da vodi DIP, a primjećujem da prilikom održavanja lokalnih izbora nije bilo nikakovih primjedbi na sastav DIP-a i eventualno nekakvih nezakonitosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Restović nemojte dobacivati jer niste dobili odgovor koji ste željeli, pa onda valjda treba, pa molim vas lijepo. Molim vas lijepo!
Kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovana sutkinjo Jalšovečki evo usprkos onom medijskom dojmu imamo evo prilike čuti ovdje o najvišem Domu da sve funkcionira normalno, da nam sud radi, nema nikakvih zastoja zbog postupaka izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda. Vidimo da je načelno i smanjen broj neriješenih predmeta u Republici Hrvatskoj. Skrećeno je vrijeme rješavanja predmeta, to je vrlo bitno prije svega našim građanima koji sudjeluju u takvim postupcima. Pa moje je pitanje znači obzirom u ovo vrijeme kad nemamo čelnog čovjeka Vrhovnog suda kakva je suradnja i komunikacija sa resornim ministarstvom i resornim ministrom?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Suradnja sa ministarstvom i resornim ministrom je dobra, imamo redovito sastanke i kada postoje određene potrebe da usaglasimo i što se tiče materijalnih uvjeta i prilikom radnih grupa koje sudjeluju u izrađivanju nacrta zakona suci sudjeluju. Ja bih to ocijenila kao dobrom suradnjom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
U ljeto 1991. u Budačkoj Rijeci, dakle nedaleko od Karlovca počinjen je teški ratni zločin. U Hrvatskoj srbijanski agresorki vojnik osuđen Đorđe Radujković je osuđen od hrvatskoga pravosuđa na 20 godina zatvora. 2012. je hrvatsko pravosuđe tražilo od Francuza jer je pobjegao u Francusku tražilo izručenje, međutim zbog nekvalitete pravosuđa i nekih političkih razloga koji su kompromitantni za Hrvatsku on nije izručen.
2025. godine u svibnju, znači prije gotovo prije desetak mjeseci on je uhićen u Sloveniji i od tada Francuzi i njegovi odvjetnici traže da se izruči Francuskoj, to znači smatraju da je nevin. Što je hrvatsko pravosuđe učinilo jel' da bi taj ratni zločinac, dakle koji je ubio tri hrvatska policajca bio izručen Hrvatskoj, jer slovenski mediji govore da Hrvatska ništa ne poduzima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… pa molim i ministra i vas iz pravosuđa …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Jurčević./…
… da kažete što ste poduzeli?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Ovako budući me pitate za konkretan predmet ja na to neću odgovarati jer to nije ni tema izvješća, s time samo da vam kažem da je taj predmet pravomoćno okončan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Poštovana sutkinja Jalšovečki sa sucem Vrhovnoga suda, pa evo za razliku od onih koji se vezano za percepciju o pravosuđu bore na način da suce nazivaju gangsterima, nepismenim seljačinama, stajskim muhama isluženim kuhinjskim elementima itd. i ne srame se toga svoga političkoga narativa što smo vidjeli i danas.
Vi ste na jedan, ja bih rekao profesionalan način iznijeli sve ono što suci svih grana vlasti od općinskih, županijskih, specijaliziranih do Vrhovnog suda svakodnevno rade za hrvatske građane i moje pitanje je s obzirom na ono što ste iznijeli, ali i ovo što ste i spomenuli vezano za trenutne, aktualne stvari koje se događaju kako u infrastrukturi tako u materijalnome i svemu onom drugom vezano za funkcioniranje i svakodnevni rad sudaca mogu li hrvatski građani očekivati da će ono što je bitno, a to je pravda za njih biti i dalje dostupna, učinkovita i efikasna od strane sudbene vlasti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Građani Republike Hrvatske jasno su vrlo kritični i za svakog je njegov spor najvažniji i naravno onaj koji gubi spor ima pravo da se ljuti. Ja vjerujem da ćemo sa svim mjerama koje imamo na raspolaganju a naravno i savjesnošću i stručnošću sudaca i dalje doprinositi kvalitetnom i učinkovitom radu sudbene vlasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Dakle, činjenica da je zadnje izvješće predsjednika Vrhovnog suda bilo ono za 2021. godinu govori nešto i o tome kako se većina u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti odnosi prema sudskoj vlati. Kroz ova izvješća, ova tri izvješća koja tek sada dolaze na dnevni red pratimo jedne te iste probleme. Znači nedostatak ljudstva, nedostatak prostora i nedostatak opreme. Neki pomaci mali postoje, da ali mene zanima evo drago mi je da je ovdje i ministar pravosuđa. Vi kažete da je dobra suradnja što rado vjerujem, ali me zanima kako možemo motivirati ili kako vi možete motivirati pa eto tako da kažem možda i prisiliti izvršnu vlast, tj. ministarstvo da konačno se u pravosuđe, u sudsku vlast uloži onoliko koliko je doista i potrebno.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Pitanje je dosta često. Ja nisam tu da prisiljavam bilo koga, motivirat mogu sa sastancima vezanim uz rad sudbene vlasti i sudaca, a i ministarstvo je to koje također može potaknuti sastanke i razgovore na promicanju kvalitetnijeg, kvalitete i kvantitete rada sudaca.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piletić, izvolite.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče, poštovana sutkinjo Jalšovečki.
2022. Republika Hrvatska je zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku, Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku podnijela je tužbe protiv Socijaldemoraktske partije Hrvatske zbog otuđenja državne imovine 1990. godine. S obzirom da to nije jedini slučaj mene zanima kada možemo nakon 32 godine dobiti informacije koliko je devedesetih godina SDP se uknjižavao na državnu imovinu, otuđio dakle vlasništvo države i hoćemo li napokon dobiti izvještaj koliko je takvih predmeta bilo i koliko se njih još vodi?
Sinonim u hrvatskom jeziku za riječ „otuđiti“ je i ukrasti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Teško mi je odgovoriti na vaše pitanje, ono se odnosi na konkretne predmete, a ovo nije tema ove sjednice i rasprave. Postoje statistički podaci u izvješćima o radu sudova gdje se može vidjeti kako se rješavaju, koliko je riješeno predmeta, s sada postoji sustav Anon gdje se objavljuju sve prvostupanjske, drugostupanjske odluke i odluke i odluke viših sudova, pa zainteresirane stranke mogu vidjeti kad, da li su riješeni i u kojoj su fazi predmeti i kada su riješeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana sutkinjo možete li hrvatskim građanima objasniti koje su razlike u ovlastima i važnosti između v.d. predsjednika i izabranog predsjednika Vrhovnog suda. Mogao bi se dobiti dojam i iz vaših izlaganja da nema posljedica za sudstvo i pravosuđe zbog neizbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda koje traje evo preko godinu dana. Kako stvari stoje i duže.
Sasvim zapravo pojednostavljeno moje pitanje vama je da li osjećate da imate mandat da provodite nužne reforme?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
U vašem potpitanju je sadržan i odgovor. Ja sam sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave imenovana od srane Državnog sudbenog vijeća u skladu sa Zakonom o Državnom sudbenom vijeću.
Predsjednik Vrhovnog suda zna se na koji se način bira i postoji razlika između predsjednika Vrhovnog suda i sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave. Razlike govore samim time što ulazi u poslove obavljanja sudske uprave, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ima još i jednu dodatnu, dodatne zadatke. Između ostalog, izvješće o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj podnosi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obrazlaže izvješće u tome vidim razliku, s time da evo razmišljala sam s obzirom na odredbe zakonskih članaka da, da li je uopće dobro da se ja pojavljujem da iznosim izvješće, ali sam smatrala iako tu postoji jedna pravna praznina i poštujem Dom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./… pa sam zato i došla.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena sutkinjo.
Poštovani ministre u izvješćima se spominje i visoka dobna struktura naših sudaca. Najveći prosjek je u skupini od 60 do 64 godine i gotovo da nema sudaca od 30 godina.
Mene zanima je li što izmijenjeno u tom smislu kako bi se taj bazen popunio i mladim ljudima. Isto tako kada ste govorili o stanju infrastrukture zanimaju me ovi zadovoljeni prostorni uvjeti. Očekuje li se konkretno konačno uređenje Trga pravde u Zagrebu i koja bi sve pravosudna tijela tamo trebala biti na jednom mjestu? Zahvaljujem.

Jalšovečki, Gordana
Kolegice ja sam u svom izvješću jasno odgovorila na sva ova vaša pitanja koja ste mi sad postavili, nemam potrebu ponavljati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Evo ja ću se osloniti na pitanje kolegice Baričević budući da evo se ne slažem sa vama da ste baš jasno odgovorili na ta pitanja, jer imam sličnu a to je koji su konkretni koraci, što ste poduzeli da se ova najavljena smjena, a o tome ste govorili dakle sudaca i sudskih zaposlenika u sljedećih desetak godina promijeni i da tu dođu mlađe osobe koje će to moći kontinuirano dalje raditi u pravosuđu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Pa evo glavna promjena je ukidanje Državne škole kao uvjeta za imenovanje, odnosno izbor sudaca općinskih sudova, dakle sudaca koji ulaze prvi put u sustav i to će jako pomladiti sustav. Dakle, više se neće trebati čekati 30, 31 godina nego će moći suci nakon položenog pravosudnog ispita i određenog iskustva ući u ranijim godinama u sustav i tako će doći do pomlađivanja kadra.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana sutkinjo Jalšovečki.
Pa ja ću se pokušati držati merituma ovoga izvješća i pročitati još jedanput konkretne pokazatelje koji su po meni najbitniji u ovom izvješću poglavito za 2024. godinu, a to je povećanje uposlenih u sudovima za 0,6Ž%, povećan priljev predmeta za 1,88%, povećan broj riješenih predmeta 6,78%, smanjen broj neriješenih predmeta 6,3% i prosječno trajanje postupka smanjeno sa 142 na 124 dana. To je po meni ono što je vrlo bitno, to su pokazatelji, to su činjenice, to su pozitivni trendovi.
Sve ovo što čujem od oporbe danas je čisti populizam i čisto zamagljivanje i stvaranja nekakve zablude među narodom. Mene zanima što konkretno možemo učiniti, odnosno možete učiniti u narednom periodu kako bi se ovi trendovi zadržali i na neki način još i unaprijedili.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Trendovi se mogu unaprijediti na način da se motiviraju suci na svim nivoima da rješavaju više predmeta nego što sad rješavaju. Prostora ima za napredak, ali to jednostavno treba sa sastancima predsjednika Vrhovnog suda sa predsjednicima županijskih i visokih …/Govornica se ne razumije./… prokomentirati. Također je recimo na starim predmetima se dobiva dvostruko bodova, pa tako se suce pokušava motivirati da što prije riješe stare predmete koji opterećuju kako sudbenu vlast, ali tako i državni proračun prilikom davanja naknada za dugo rješavanje postupka.
Radi se na tome. Konkretni planovi će biti kasnije izneseni mislim tokom iduće godine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Pokojni predsjednik Vrhovnog suda istaknuo je u jednom od ova tri izvješća koja danas raspravljamo da je suradnja između izvršne i sudbene vlasti na ravnopravnoj osnovi bitan uvjet za bilo kakav napredak u radu i organizaciji sudbene vlasti.
Vi ste rekli da je ta suradnja sa ministarstvom ocijenili ste je kao dobru, no gospodin Dobronić je išao dalje od toga, pa je rekao da prave suradnje sudaca i općenito pravne struke i izvršne vlasti u stvarnosti nema, da stanje karakterizira interna odsutnost respekta izvršne vlasti prema sudbenoj vlasti i da je propušteno raditi na stvaranju sistemskih pretpostavki za nesmetano djelovanje sudbene vlasti.
Kako ocjenjujete tu kontradikciju između vaše ocjene da je suradnja sa ministarstvom i izvršnom vlasti dobra i ocijene koje je dao predsjednik Vrhovnog suda u izvješću koje danas razmatramo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Ocjena kolege Radovana Dobronića zasnovana je na njegovim, na njegovoj suradnji sa ministarstvom i sa svim ostalim čimbenicima, a moja ocjena je na temelju zadnjih 2.g. koliko sam bila u mogućnosti sudjelovati u sastancima kada je, otkada je sucu Dobroniću bilo pogoršano zdravstveno stanje. Ne mogu ulaziti u ocjenu kolege Radovana Dobronića jer je on imao posebne sastanke kojima ja nisam bila prisutna, pa prema tome mislim da bi to bilo i neozbiljno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora.
Uvažena sutkinjo, evo profesionalno ste iznijeli u svom izvješću sve ono što svakodnevno rade svi suci u RH i također smatram pozitivnim trend smanjenja broja neriješenih predmeta, kao i napore u ujednačavanju sudske prakse i iskorake u digitalizaciji pravosuđa koji su veoma važni za učinkovitost i transparentnost.
Moje pitanje vama odnosi se, smatrate li da su kadrovski kapaciteti sudova dostatni, te gdje zapravo vi vidite najveće izazove u broju sudaca, sudskih službenika ili u organizaciji rada? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Najveći izazovi su u službenicima, nemamo dovoljno službenika i namještenika, pa se tako dešava recimo da na općinskim sudovima 2 ili 3 suca imaju samo jednog daktilografa na raspolaganju. Dakle mislim da treba u tom smislu infrastrukturu pojačati i možda razmisliti o izdvajanju sudskih službenika iz sustava državnih službenika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Uvažena sutkinjo Vrhovnog suda i v.d. predsjednice, molim vas da mi pojasnite izričito, izričito, imate li vi danas na temelju zakona ovlast iznositi ovo izvješće, braniti ga pred saborom ili ne s obzirom na ono što ste maloprije rekli, a nešto slično ste rekli i jučer na odboru, to je prvo pitanje. I drugo pitanje, u čemu se razlikuju vaše ovlasti kao v.d. predsjednice Vrhovnog suda u odnosu na samog predsjednika u obavljanju sudske uprave, konkretno u reakciji i kakva bi eventualno mogla bit reakcija na stanje trenutno u Općinskom sudu u Zadru ili mislite da je ipak u tom smislu ovlast ministra u sudskoj upravi koji može poništiti svaki nepravilan ili nezakonit akt, jača od predsjednika Vrhovnog suda ili v.d. predsjednice Vrhovnog suda?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Moje ovlasti kao vršiteljice dužnosti predsjednika Vrhovnog suda su iste kao što su bile i ovlasti, kao što su i ovlasti predsjednika Vrhovnog suda. Kad sam govorila o ovom Izvješću o stanju sudbene vlasti tu sam samo, to je pitanje tumačenja zakona. Ja sam ga istumačila tako da tu postoji nekakva pravna praznina, ali nisam smatrala da nisam dužna doći i iznijeti izvješće koje sam između ostalog i ja potpisala za '24.g..
Što se tiče sudaca u Zadru u tijeku je postupak, kada bude pravomoćno okončana odluka predsjednika Županijskog suda o prigovorima sudaca, onda ću reagirati i ja s tim da sam imala razgovore sa predsjednicom Općinskog i predsjednikom Županijskog suda u Zadru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Uvažena sutkinjo Jalšovečki zajedno sa suradnicima, uvaženi ministre.
Ja imam pitanje vezano za predmete koji su stari 3.g. odnosno 3 do 7 i predmeti stariji od 10.g., vidimo da tu ste dobro detektirali u svom izvješću da postoji problem tih starih predmeta. Jučer je državni tajnik na odboru rekao da i u okvirnim mjerilima je posebna pažnja posvećena rješavanju tih predmeta, a mene zanima, vi kao vršiteljica odnosno nositeljica dužnosti predsjednice Vrhovnog suda kako smatrate da bi taj problem dodatno trebalo ovaj naglasiti odnosno riješiti sa aktivnošću unutar samog Vrhovnog suda?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Ja mislim da se to može riješiti jedino suradnjom između Vrhovnog suda i Ministarstva pravosuđa i DSV-a koje je ustvari odgo… mislim koje snosi odgovornost i donosi okvirna mjerila za rad sudova. Dakle mislim da bi tu trebalo i DSV uključiti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite sada kolegica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Na tragu ovog prethodnog pitanja koje je bilo ja ću nastaviti dalje. Dakle kad je riječ o Europskoj komisiji za učinkovitost pravosuđa onda ona od jednih stvari na koje govori, govori da treba napraviti ciljane programe za stare predmete jel da bez tih ciljanih programa koji su za stare predmete neće biti stvarnog napretka jer ti stari predmeti troše previše vremena i resursa i blokiraju sustav, dakle to su oni rekli, to je jedno od mjera koje su naveli. E sad, mene zanima da li, gdje smo mi sa nekakvim ciljanim programima, dakle ciljani programi koji su vezani uz stare predmete, uz rokove, uz sve ostalo jer ako to nećemo imati i dalje ćemo imati blokirani sustav, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Evo baš prošli tjedan smo imali sastanak, Ministarstvo pravosuđa je organiziralo sastanak i baš se bacio, ovoga težište se bacilo na te stare predmete i razgovaralo se i dogovaralo o načinu kako bi eventualno poboljšali rješavanje tih starih predmeta. Mislim da sam u prijašnjim odgovorima davala, dala dosta odgovora vezanih uz to. Mi smo i dalje u kontaktu, predsjednici sudova isto imaju sastanke sa sucima, programi se rade, vrše se dodatni napori da se suce motivira da rješavaju stare predmete i bit ćemo pametniji za godinu dana kad završi izvješ… kada izvješće za '25.g. bude gotovo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Juričev-Martinčev izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Poštovana, evo ja ću nekako na tragu prethodnih pitanja. Vi ste rekli sustav čine ljudi, bez kvalitetnih ljudi nema ni kvalitetnog sustava. U ovom izvješću, a i vi u svom izlaganju posebnu ste pažnju obratili predmetima starijim od 10.g.
Tu se može vidjeti da npr. Županijski sud u Zagrebu po rješavatelju riješi i po 15 premeta, a postoje sudovi koji ne riješe, riješe jedan ili nijedan predmet. Rekli ste već što se čini vezano za bodovanje. Što vi konkretno predlažete da svi mi zajedno možemo napraviti, znači da li se radi o izmjeni zakona, pravilnika, odluke, uredbe, kako bi dodatno stimulirali one vrijedne i najkvalitetnije suce, da ne kažem sankcionirali one manje vrijedne?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Suce motivirati mož… suce koji su opterećeni normom kao što je rijetko koja struka, možete motivirati tako da upravo te stare predmete možda bodujete još vi… da se boduju još više da bi se, da bi se sucima dala, dala motivacija da upravo se uhvate njih. Ujedno bih ja predložila da se smanji onaj pos… 100% norme za pokre… ako ne ostvariš 100% norme ideš na stegovni postupak ukoliko naravno za to ne postoje opravdani razlozi, ja bih to i dalje zadržala na 80% kao što je bilo u prijašnjim zakonskim rješenjima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Borić izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovana sutkinjo, dopunama i izmjenama Zakona o sudovima propisani su posebni uvjete za sutkinje i suce koji rade na predmetima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Novela u zakonu je da suci i sutkinje koji rade na takvim predmetima trebaju imati citiram: osjećaj i sklonost za rad na predmetima te vrste uz obvezu redovnog pohađanja stručnog usavršavanja. Dakako, neću ulaziti u to koji bi to trebali biti načini ili kriteriji koji će procjenjivati osjećaj i sklonost sudaca za takve predmete, međutim zanima me budući da u izvješćima je vrlo loš postotak ili nemamo podatke o tome koju vrstu obaveznog obrazovanja, dodatnog stručnog usavršavanja imaju suci i sutkinje vezano uz predmete…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…nasilja nad ženama?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Suci za sada još nemaju obavezu stručnog usavršavanja da bi radili na tim predmetima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana gđo. Jalšovečki, poštovani ministre i suradnici.
Pa evo ja čitajući ovo izvješće zapravo sam zadovoljna što mogu konstatirati da i u vrijeme kada vi obavljate dužnost evo na neki način zamjenice predsjednika Vrhovnoga suda, pokazuje da je, da su svi sudovi u Hrvatskoj riješili da li daleko znatno veći broj predmeta nego u prošloj 2023.g., što znači da ste vi jako dobro radili svoj posao. Međutim ono što mene brine to su predmeti kojih je stiglo više, predmeti…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…koji nisu riješeni, a odnose se na suđenje u razumnom roku.
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Lukačić./…
Kako mislite da se to može poboljšati? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Predmeti suđenja u razumnom roku se rješavaju i u takvim slučajevima se donosi odluka u kojem roku je sud odnosno sud, sud dužan riješiti taj predmet. Dakle na taj način se postiže nekakva možemo reć ne prisila, ali se prisiljava suca da predmet riješi u zadanom roku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Uvažena, percepcija hrvatskih, hrvatskog naroda u ovim kriznim vremenima di imamo problema po brojnim pitanjima, inflacije, cijena, kad ih pitate koji je najveći problem u Hrvatskoj, kažu pod jedan, tri problema, pravosuđe, dva pravosuđe, tri pravosuđe. Možete li vi kazat zbog čega je to, dal je to da HDZ i SDP politički tezgare, a to narod vidi mjesecima, ne mogu imenovat ljude, pa ljudi stvaraju dojam da je pravosuđe krivosuđe ili stvarno u sustavu postoje problemi, neujednačena praksa ili brojni drugi problemi jer jednostavno građani nemaju povjerenja u ono u šta bi tribali imati, minimalna jednakost, pravo svih na jednako suđenje.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Što je po vama ključ ovog nepovjerenja…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…hrvatskog naroda u pravosuđe?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Pravosuđe ne čine samo sudovi odmah da vam kažem, pravosuđe čini i državno odvjetništvo, dakle nisu samo sudovi ti koji doprinose percepciji, a svaki sudac koji je nositelj sudbene vlasti je položio prisegu, ima svoju savjest i stručno znanje na temelju kojeg može donijeti i donosi odluke. Jasno je i vidljivo da se može iščitati, ima i među sucima osoba koje ne zaslužuju tu biti, ali tu je i DSV kroz pokretanje, kroz provođenje stegovnih postupaka, zatim imamo sudačka vijeća zbog povrede etičkog kodeksa, dakle čini se nešto na tome, a percepciju pravosuđa ne kreira sa… ne kreiramo samo mi suci, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mišić izvolite.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana sutkinjo, činjenica je da hrvatski građani nemaju preveliko i zadovoljavajuće mišljenje o radu sudova. Što biste naveli kao trenutni pomak da se to ipak mijenja na bolje? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Mislim da je najvažnija transparentnost u suđenju, dakle hrvatski građani koji imaju postupke pred hrvatskim sudovima znaju kroz e-komunikaciju koje vijeće, koji sudac rješava spis. Transparentnost je najbitnija i tu, tu vidim pomak.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS.
Poštovana sutkinjo Jalšovečki, evo kao što smo vidjeli i danas, a mi to u saboru viđamo i svaki dan nažalost, određena politička klika i njihovi neki senior partneri, a i neki tzv. nesvrstani u ovoj sabornici pokušavaju svakodnevno u javnosti nametnuti negativnu percepciju pravosuđa, samim time i sudova. Oni pokušavaju nametnuti neke stavove da pravosuđe ne funkcionira, da sudovi nisu neovisni i da ne rade dobro svoj posao. Da li možete dati svoje mišljenje kad to vežemo na jednu nepobitnu činjenicu, da svake godine više od milijun građana podnosi tužbe odnosno traži zaštitu upravo pred sudovima, zaštitu svih svojih prava, na koji način možda možemo reći da postoji nepovjerenje u sudove ako građani koji ne vjeruju u sudove preko milijun njih godišnje ipak traži zaštitu svojih prava pred sudovima? To jednostavno ne ide jedno s drugim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Mislim da ste u svom pitanju dali i odgovor. Ako se građani obraćaju u tolikoj mjeri sudovima onda znači da ipak nekakvo povjerenje postoji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
238. da dobijem ovu opomenu koju ste mi jutros uskratili. Pa kome će se obratiti građani da traže prava nego sudovima bez obzira koliko imaju povjerenje, osim naravno ako ne misle da se trebaju direktno obraćat HDZ-u, onda ovo što ste rekli ima smisla, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk dobivate opomenu, kao što ste i sami kazali.
Povreda Poslovnika kolegica Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Kolega Bauk, hrvatski građani se upravo obraćaju sudovima za zaštitu svojih prava jer imaju povjerenje u sudove, za razliku od vas koji stalno pokušavate nametnuti negativnu percepciju, a koja nije točna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I ovo je bila replika, pa i vi dobivate opomenu kolegice Blažanović.
Idemo dalje, kolega Dabo izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS i cijenjeni ministre.
Uvažena sutkinjo, sutkinjo Jalšovečki, smatram pozitivnim trend smanjenja broja neriješenih predmeta i napore u ujednačavanju sudske prakse, te iskorake u digitalizaciji pravosuđa koji su važni za učinkovitost i transparentnost.
Moje pitanje glasi, koje konkretne mjere Vrhovni sud RH planira dodatno poduzeti kako bi se smanjilo trajanje sudskih postupaka, posebno u predmetima koji najviše opterećuju građane i građanstvo? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Vrhovni sud ima mogućnost nadzora i kontrole rada sudova u RH i to je tako i prošle godine bilo, svake godine Vrhovni sud šalje nadzor na sudove diljem Hrvatske, o tome sastavlja izvješće i na taj način smo u kontaktu sa sudovima, sa sucima, ukazujemo na ono, na one nepravilnosti koje su u našoj domeni i na taj način doprinosimo da se time, da, da se, doprinosimo načinu za poboljšanje našeg rada.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Josić izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicom, poštovana sutkinjo sa suradnicom, suradnikom.
Građani i dalje imaju dojam da se na pravdu čeka predugo. Jesu li zaostaci stvarno smanjeni ili govorimo više o statistici nego o stvarnom ubrzanju postupaka? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Jalšovečki, Gordana
Poštovani zastupniče, matematika ne laže, statistički podaci su tu, izvješća su vam tu, pa smatram da ne moram dalje objašnjavat.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš povreda Poslovnika izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora, ovo mi je jedina mogućnost da ipak ukažem na odredbu čl. 44. st. 5. našeg Poslovnika o radu sabora na koji ste se i vi referirali, koji kaže da izvješće podnosi predsjednik Vrhovnog suda RH, za razliku što kaže državni revizor, Vlada RH, u ovom slučaju izrijekom govori predsjednik Vrhovnog suda RH, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
A ne znam što ste htjeli time poručiti, da nismo trebali imat danas raspravu za koju ste skupili 30 potpisa i tražili od mene da ju stavim na raspravu? Da ju nisam stavio na raspravu onda bi rekli da ne dozvoljavam raspravu o tom pitanju. Pa kad ste me već sad povukli za jezik, s obzirom da nismo raspravili ni 2022., ni 2023., ni 2024., pa kronološki samo da znadete, što se tiče 2022., o tom smo mogli provesti raspravu jer je izvješće podneseno u travnju 2023., a Vlada je dala svoje mišljenje u listopadu '23.. Imali smo vremena do izbora, a nismo to učinili, a znadete i sami kakva je dinamika kada se približavaju izbori, međutim tu raspravu smo mogli provesti.
Što se tiče rasprave za '23., izvješće Vrhovnog suda odnosno predsjednika Vrhovnog suda podnešeno je u listopadu '24., dakle sa 6 mjeseci zakašnjenja u odnosu na ono što je trebalo biti i već tada je poštovani predsjednik Vrhovnog suda Dobronić bio bolestan, tako da nije bilo tada mogućnosti za raspravu jer je on umro početkom 2025.g..
Izvješće za 2024.g. potpisala je poštovana sutkinja Jalšovečki u travnju 2025.g., a naravno izvješće za '25. još ni nije u roku da dođe u HS. Tako da, a i meni je u startu bilo malo zbunjujuće zašto '22. nismo proveli raspravu, ali kada sam sad malo pogledao kronologiju, postoji tu određene logike, nije bilo nikakve namjere. A ovo sad što postavljate mi kao pitanje zašto je ovdje sutkinja Jalšovečki stvarno pokazuje i određenu razinu nedosljednosti s vaše strane jer ako ste smatrali da sutkinja ne može ovdje odgovarati na vaša pitanja i podnositi izvješće onda niste trebali ni prikupljati potpise.
Sada idemo dalje s raspravom, poštovani ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije g. Damir Habijan govorit će kao predstavnik Vlade. Imate na raspolaganju 20 minu…
…/Upadica: 15./…
…15 minuta, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS.
Poštovana sutkinjo Jalšovečki, poštovani suče Tripalo, poštovana kolegice ravnateljice uprave Kožular Garac, drage zastupnice i zastupnici u HS, drago mi je da danas imam mogućnost u ime Vlade obratiti se i reć nekoliko riječi prije svega o ovim izvješćima koja su objedinjena dakle za 2022., '23. i '24..
Ja ću se odma na početku dotaknuti jedne stvari, a koja se tiče, koju ste vi sami u svojim replikama uvaženoj sutkinji Jalšovečki spomenuli nekoliko puta, to je pitanje percepcije, pitanje povjerenja u pravosuđe. To je jedna od tema na kojoj uvijek inzistiram prije svega zato što i sam dolazim iz pravne struke, odvjetnik sam, itekako mi je stalo, i imam mogućnosti na ovoj časnoj dužnosti kao ministar pravosuđa ajmo reć napraviti, zajedno sa svojim timom u ministarstvu, ali prije svega i u razgovoru i komunikaciji sa dionicima unutar pravosudnog sustava, određene iskorake i po tom pitanju. Danas je to pitanje percepcije prije svega potegnula jedna od kolegica iz Možemo!, pa ja bi volio kada govorimo o stvaranju ozračja i percepciji i povjerenju da prije svega kolegice i kolege iz dijela oporbe kad imaju vremena poslušaju svoje obrazlaganje za traženje stanke i način na koji su govorili generalno i općenito o pravosuđu, generalno i općenito o pravosuđu i na taj način govorili o svom pravosudnim dužnosnicima i stvarali sami tu percepciju o pravosuđu. I ponovno ću navest jednu stvar, kad-tad na ovom mjestu, na mjestu ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ali prije svega ministra pravosuđa, bit će netko od vas jednom kada se za to steknu uvjeti, ali imajući u vidu način na koji se ponašate i u medijima i u javnosti, od toga će proć još puno vremena, ali bit će netko i onda ćete imati okvir i percepciju koju ste si sami stvorili i to će bit nepovratno. Ovaj kotač koji ste zakotrljali i način na koji prikazujete pravosuđe generalno i općenito, teško ćete promijeniti i onda će netko od vas biti u ovoj situaciji i morati govoriti o pravosuđu objektivno i realno i uvijek ću stati iza struke i neću dopustiti da se o pravosudnim dužnosnicima i stanju u pravosuđu govori općenito i generalno samo na negativan način jer to jednostavno ne stoji. Da ima stvari i da ima izazova koji nisu dobri, a koji su negativni, ima i tu trebamo isto tako biti svjesni i pozicije Ministarstva pravosuđa odnosno ministra pravosuđa. Netko je spomenuo isto tako iz oporbe trodiobu vlasti, upravo tako, imamo trodiobu vlasti u RH, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Izvršna vlast kojoj pripadam ima svoja ograničenja, sudbena vlast je neovisna i samostalna prije svega u svom radu, u donošenju odluka, ali postoji isto tako i jedna tanka linija koja se nekada može preći kada ministar pravosuđa može neke stvari napraviti kad govorim o sudbenoj vlasti i tu će se nadovezati na ono što je rekla kolegica, ako se ne varam Orešković, spomenula primjer Općinskog suda u Zadru. I prvo da ju ispravim, a kao pravnica to bi trebala znati, Godišnji plan rada sudaca nije upravni akt, ministar ga ne može poništit, to može napraviti i to je u nadležnosti, to vam je rekla i kolegica Jalšovečki, predsjednika Županijskog suda. Al vidite ministar može napraviti i pokrenuti izvanredni inspekcijski nadzor, to sam i napravio, može pokrenut nekad i stegovni postupak protiv suca, to sam napravio protiv, u slučaju suca Vrbana, dakle postoje ovlasti i nadležnosti koje ministar pravosuđa može napraviti i ja ih koristim, one su male, a obzirom da sam predstavnik izvršne vlasti, ali ih koristim čisto radi javnosti.
Nekoliko riječi o učinkovitosti o kojoj smatram da je izuzetno bitna, o kojoj je puno toga zapravo već iznijela i kolegica Jalšovečki, ali mislim da brojevi ipak govore o jednom smjeru u kojem idemo. Dakle ako se sjetimo razdoblja ulaska u EU i faze pragovora, mi smo bili u tom trenutku kao država na više od milijun neriješenih predmeta godišnje. Mi smo sa krajem 31. prosinca prošle godine došli na 400 tisuća neriješenih premeta, 28. veljače ove godine mi smo na 385 tisuća neriješenih predmeta, dakle nikada nismo imali i pali ispod brojke od 400 tisuća. Mi smo u ovom trenutku na 385 tisuća 233 neriješenih predmeta s 28. veljače ove godine.
Što se tiče duljine trajanja postupka, ponovno ću naglasiti jel neki dan kada sam prije mjesec dana bio u ovom visokom domu spomenuo sam prosječno trajanje predmeta 126 dana i onda je bio naslov, da izvukao se neki predmet koji traje 20.g.. Da, ima i takvih predmeta i to nije dobro i to je ono na čemu zajedno, ne samo ministarstvo već zajedno u suradnji sa svim dionicima unutar pravosudnog sustava, tu prije svega mislim na pravosudne dužnosnike, ali veliku ulogu naravno ima i Vrhovni sud, želimo promijeniti, al u prosjeku predmeti traju dakle 126 dana. Ako govorimo o parničnim i trgovačkim predmetima prvostupanjskim oni su došli na 480 dana, 2020.g. rješavanje, prosječno rješavanje u tim postupcima bilo je 655 dana. Najveći izazov koji kao ministar pravosuđa vidim je veliki godišnji priljev predmeta, a ako pogledamo 2025.g. to samo zapravo dodatno potvrđuje te trendove, mi smo na godišnjem priljevu od milijun 258 tisuća predmeta. Ono što isto tako pokazuje kada govorimo o učinkovitosti sudova, a isti su riješili viši, veći broj predmeta, njih jedan milijun 263 tisuće. Upravo iz tog razloga prije nekoliko tjedana u HS je bio i Zakon o medijaciji kao jedan vid alternativnog načina rješavanja sporova gdje smo ponudili građankama i građanima da besplatno, bez troškova riješe svoje postupke, puno brže i košto sam rekao besplatno. Druga stvar na kojoj ćemo poraditi više i osvijestiti odnosno smatramo da je na nama kao ministarstvu potreba većeg osvještavanja, a to je pitanje arbitraže, korištenja mogućnosti arbitraža, pogotovo u trgovačkim odnosno u sporovima trgovačkih društva u većinskom vlasništvu države, ali isto tako onih koji su u vlasništvu JLPS, dakle tu vidimo prostora isto tako korištenje Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK gdje bi se takvi postupci mogli vrlo brže riješiti.
Ono što razmatramo je ako pogledamo strukturu ovih milijun 250 tisuća premeta godišnje, velik dio njih otpada na prekršajne postupke gotovo 110 do 120 tisuća su prekršajni postupci, 70, 65 do 70% se odnosi na prometne prekršaje. To je nešto što treba razmotriti na koji način i kojim metodama upravo te postupke možda maknuti s pravosudnih tijela i ostaviti vremena sutkinjama i sucima odnosno pravosudnim dužnosnicima da svoje vrijeme učinkovito posvete rješavanju onih sporova koji su doista itekako bitni.
Nekoliko riječi je bilo i ovdje je spomenuta digitalizacija. Dakle, ono što smatram da je izuzetno bitno ako govorimo o novim tehnologijama, a ne govorimo samo o digitalizaciji društva općenito konkretno danas u pravosuđu treba spomenuti i projekt ANON, dakle anonimizacija svih prvostupanjskih i drugostupanjskih odluka i samo možda jedna usporedba. Prije kada smo imali sustav SupraNova na Vrhovnom sudu koji je bio u funkciji od 2006. do 2024. godine na tom sustavu bilo je migrirano oko 350 tisuća odluka. U ovih godinu i nešto 800 odnosno 502 tisuće odluka je stavljeno na putem odnosno anonimizirano i javno objavljeno, dakle ukupno smo došli na gotovo 850 tisuća odluka koje su javno objavljene što je sigurno itekako bitno za praktičare ali isto tako i za sve dionike unutar pravosudnog sustava ali ja bi rekao i radi potrebe jačeg ulaganja u ujednačavanje sudske prakse.
Projekt Trgovački sudovi bez papira, dakle nešto što je u ovom trenutku kombiniran postupak papirnat i digitalni u cijelosti da pređu trgovački sudovi u digitalno poslovanje.
Ono što je pred, najveći izazov kada govorimo s tehničke razine digitalizacije to je pitanje tonskog snimanja ili audio snimanja kojeg smo i u Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku se obvezali staviti u funkciju s 1. srpnja 2027. godine, jučer je baš bio jedan veliki sastanak u ministarstvu na tu temu. S tehničke razine veliki projekt jer govorimo o više od 1.500 sudnica koje treba tehnički opremiti, ali isto tako i pitanje same sigurnosti koje isto tako zahtjeva određene tehničke izmjene. Ali ono što sam rekao i prije nekih mjesec ili više dana kada je bilo to pitanje u Hrvatskom saboru apsolutno mislim to ispuniti iz trećeg pokušaja obzirom da je već bilo dva pokušaja koja nisu zaživjela.
Nekoliko riječi i o kadrovima za koje smatram da je itekako bitno pomladiti kada govorim o sutkinjama i sucima. Mi u ovom trenutku imamo oko 1.660 sutkinja i sudaca u RH i sada netko može reći to je ogroman broj ako gledamo po glavi stanovnika i usporedimo to s drugim zemljama članicama EU, ali zato se vraćam na onu brojku od milion 250 do milion 300 predmeta godišnje. Dakle, te dvije brojke treba staviti u korelaciju kada govorimo o velikom broju pravosudnih dužnosnika odnosno konkretno sutkinja i sudaca.
Ono što je tu najveći izazov to je dobna struktura, njih 702 je u dobi između 60 i 70 godina, dakle neki će sa 65 imati mogućnost ići u mirovinu, neki će ex lege sa 70 godina otići u mirovinu i upravo iz tog razloga će se pred vama u ovom visokom domu naći izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji, izmjene Zakona o DOV-u i DSV-u kako bismo sadašnju funkciju i ulogu Državne škole za pravosudne dužnosnike redefinirali, promijenili, ona više neće biti uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti, ona će dobiti onu ulogu koju i sam naziv kaže a to je škola. Dakle, stručno usavršavanje pogotovo imajući u vidu brojne izmjene zakonodavne izmjene koje su prije svega generirane i koje dolaze na tragu toga da kao odgovorna država članica EU imamo obvezu se usklađivati sa Acquisem. Nama je 80% zakonskih izmjena zapravo dolazi upravo iz tog razloga. I tu i u vidu imajući nove tehnologije i brojne zakonodavne aktivnosti koje dolaze iz tog dijela potrebna je dodatna edukacija i stručno usavršavanje upravo naših sutkinja i sudaca. I to će biti uloga državne škole, smanjiti dobnu granicu jel doista u ovom trenutku ako gledamo a da nam je svega dvoje sudaca do 34 godine je itekako zvono za uzbunu.
Što se tiče '26. godine ja bih samo naglasio da prema planu popunjavanja sudačkih mjesta njih 69 je u planu, ako pogledamo i stavimo u korelaciju 2023. godinu imali smo 1.653 sudaca, a 2000 odnosno u ovom trenutku 2026. godine imamo 1.660 sudaca što znači da se taj broj isto tako povećao.
Što se tiče komunikacije smatram da je izuzetno bitna. Komunikacija sa pravosudnim dužnosnicima po… poštujući naravno trodiobu vlasti mora postajati i mora biti stalna. Na tom tragu želim spomenuti i kvartalne sastanke sa svim predsjednicima sudova, dakle i općinskih i županijskih i trgovačkih i visokih gdje je prisutna i drago mi je da dolazi isto tako i sutkinja Jalšovečki na kojim upravo razmatramo na kvartalnom, u kvartalnom periodu dakle stanje i neriješenih predmeta ali isto tako duljinu trajanja postupka. I ovim putem zahvaljujem na toj suradnji, mislim da je itekako doprinijela i ovom broju koji sam prije spomenuo što se tiče neriješenih predmeta na 385 tisuća.
Obišao sam brojne sudove i pravosudna tijela u ovih gotovo 2 godine kako sam na ovoj funkciji. Mislim da je to izuzetno bitno kako bi zapravo plastično i realno vidjeli stanje i infrastrukture ali i kadrova u svakom pravosudnom tijelu i na taj način zapravo objektivno procijenili gdje je potreba dodatnog zapošljavanja i gdje je potreba dodatnih službenika.
Ono što je izuzetno bitno to je da smo prošle godine objavili natječaj napokon i za 127 sudačkih vježbenika. To je nešto što je itekako dobro radi ja bi rekao uvođenja nove mlade svježe krvi u sam sustav.
Nekoliko riječi i o materijalnom statusu dužnosnika. Vi znate da se od 2019. do 2024. godine u tri navrata povećavala osnovica, da su se povećavali koeficijenti i zaključno mi smo zakonom odnosno izmjenom Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika osnovicu za obračun plaće pravosudnih dužnosnika s 1. ožujka '25. definirali na način da smo je izjednačili sa osnovicom za obračun plaća u državnoj službi i javnim službama, na taj način se dodatno povećala ista za 20,24%.
Ono što je itekako bitno to su i uvjeti u kojima pravosudni dužnosnici rade, a to su naravno pravosudna tijela. Iz tog razloga želim naglasiti još jednom Trg pravde faza 1 u gradu Zagrebu za kojeg očekujemo da će biti u funkciji krajem ove godine odnosno početkom u prvom kvartalu 2027. godine. Tu moram spomenuti i mog prethodnika Malenicu koji je taj projekt započeo. Ono što je mogu najaviti to je Trg pravde faza 2 u Zagrebu, ali isto tko Trg pravde u Velikoj Gorici i Trg pravde u Rijeci, dakle u našim velikim pravosudnim središtima za kojim smo u pregovorima upravo sa različitim ja bih rekao financijskim institucijama da iznađemo financijska sredstva za izgradnju. Projektiranje uskoro kreće. Prije nekoliko tjedana krenuli smo sa radovima u gradu Varaždinu, dakle rušenje i obnova samog suda u Varaždinu. Prema tome, ono što je ključno nastavljamo sa pravosudnom infrastrukturom.
Obzirom da imam svega 25 sekundi koje su mi preostale ja bi doista volio da današnja rasprava protekne koliko je to moguće konstruktivno i da imamo u vidu riječ koju izgovorimo u ovoj sabornici a koju građani i mediji prate, da utječe na onu percepciju koju sam uvodno spomenuo i da to imate svakako u vidu.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru Habijanu, možete se vratiti na svoje mjesto. Imamo 31 repliku, znači idućih 60-ak minuta će ministar odgovarati na replike.
Prva na redu je kolegica Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani gospodine ministre dakle podaci iz izvješća osobito iz izvješća za 2024. godinu upućuju na činjenicu da su pokazatelji učinkovitosti sudova općenito povoljniji u odnosu na prethodne godine, međutim isto tako razvidna je i činjenica da je povećan i broj predmeta kojima je postupak započeo prije više od 10 godina, dakle tzv. starih predmeta a isto tako porastao je i broj predmeta u kojima je prekoračen rok za okončanje postupka.
Dakle, moje pitanje je zapravo u kontekstu obveze svih u sustavu sudbene vlasti da ulaže dodatne napore kako bi se osim broja neriješenih predmeta i sustavno smanjivao broj onih predmeta koji traju dulje od 10 godina. Dakle, gdje u tom smislu vi vidite prostor …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… za poboljšanje učinkovitosti sudova?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice na vašem pitanju. Nije jednoznačan odgovor, mislim da je ključ svega u komunikaciji. Zato mi je drago da ova komunikacija sa svim dionicima unutar pravosudnog sustava je po mom osobnom mišljenu na jednoj zavidnoj razini i mislim da samo zajedno u toj sinergiji možemo na neki način se uhvatiti u koštac sa ovim problemom koji ste vi istaknuli.
Meni je drago da je i sutkinja Jalšovečki spomenula da će se uskoro kroz 2-3 mjeseca riješiti pitanje predmeta švicaraca, to je isto jedan velika količina predmeta koji su prilično doprinose tome da imamo, da nam se možda i penje ovaj dio starijih predmeta. Ja se nadam da će tome također doprinijeti. Tu bi spomenuo i ove zadnje izmjene Zakona o sudovima kada smo govorili o suđenju razumnom roku gdje zapravo sada postoji i pravo upravo i na naknadu. Ali kažem razgovor, komunikacija i ovi kvartalni sastanci koje sam isto tako spomenuo uvodno gdje razgovaramo upravo o tim izazovima sigurno tome hoće doprinijeti.
Prema tome, ja mislim da postoji dobra volja i dobro ozračje ali nekad ih ova …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… lijeva strana želi unazaditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre u svom izlaganju oštro ste napali oporbu, referirali ste se na struku pa bi vas molila kako mi komentirate ovu struku.
22. prosinca 1990. prvi predsjednik RH Franjo Tuđman kaže da je donošenje Ustava temelj vlasti ali i ograničenje političke moći. Članak 115. stavak 2. Ustava kaže, izričito navodi da je sudbena vlast samostalna i neovisna, a 14.1.2026. godine zamolila bi da prepoznate osobu i imenujete ovu izjavu. Neće biti konsenzusa na Odboru za pravosuđe u Hrvatskom saboru o bilo kojem kandidatu za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda dok se paralelno ne krene rješavati model odabira tri ustavna suca i to na načelu gdje će dva suca biti predložena od strane parlamentarne većine, a jedan od oporbe.
Molim vas komentar tko je ova osoba i da li je to primjer političke trgovine i možda predmet za procjenu trgovanja utjecajem?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice i to baš iz SDP-a, baš ste vi ovoga to pitanje spomenuli. Ajmo malo pogledati kontekst i ajmo malo pogledati izbor predsjednika Vrhovnog suda i gdje su korijeni.
Zlata Đurđević javila se bez poziva, gospođa Artuković predložena bez mišljenja nije zatraženo niti mišljenje, ajd možete reći koja je to osoba koja je to napravila. Ajmo os… ajmo pričati o tome i zašto se nalazimo u ovoj poziciji.
Ono što je HDZ predložio da situaciju gdje nemamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda i gdje uskoro nećemo imati tri suca Ustavnog suda riješimo kompromisno i pogledajte izvješće GONG-a jel vi volite čitati izvješće GONG-a i tu literaturu kako komparira kako se u Njemačkoj biraju primjerice ustavni suci ili je i to politička trgovina u Njemačkoj. Prije nego postavite pitanje malo širu sliku pogledajte.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, ajmo nema dobaciranja.
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre evo jutros smo opet svjedočili još jednom propalom performansu iz propale partijske PR-ovske kuhinje i uvijek je isto, uvijek ih razoružaju podaci, uvijek ih razoružaju činjenice, uvijek ih razoružaju brojevi.
Prije dva dana hrvatski povijesni rejting A što omogućuje da 2 milijarde eura usmjerimo na stabilnost, sigurnost i obranu RH oni kažu mah šta je to. Pazi povijesni investicijski rejting Hrvatske je njima ništa, nula. Njima je bilo rejting smeće dobro kad su ulagali.
Tako da drago mi je da smo jutros opet vidjeli taj isti propali narativ kojeg građani svaki put na izborima prepoznaju, ali moje pitanje je vezano za građane. Dakle, što mogu oni očekivati radu ministarstva vezano za dostupnost, pravednost i jednakost sudstva …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… prema njima?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo prije odgovora povredu Poslovnika, kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Povreda Članka 238., znate kolega Mažar sad ste me podsjetili na državnu odvjetnicu odnosno tužiteljicu američku kad je svjedočila o Epstein Filesima u pred kongresom pa je govorila o čemu o rejtingu, GDP-u i sličnim pitanjima umjesto da je govorila o tome zašto ne hvata kriminalce …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Benčić./…
… vezane u Epstein Files, tako vi sada kad govorimo o pravosuđu …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić dobivate opomenu./…

Benčić, Sandra (Možemo!)
… vi govorite o rejtingu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice ajde molim vas sjednite, potpuno promašeno, niti je povreda Poslovnika niti je uopće primjerena konstatacija.
Idemo dalje, kolegice Ikić Baniček izvo… ne pardon imamo odgovor ministre izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Kolega Mažar vi ste se držali teme ako sam dobro shvatio, vi ste pitali što može ministarstvo napraviti, što mogu građani očekivati od ministarstva, pa drago mi je da ste postavili to pitanje. Ja ću konkretno odgovarat s obzirom da bi volio da konkretno pričamo.
Evo primjerice kada smo nedavno bili i obilazili teren ima nekoliko primjera da smatramo da ćemo upravo ići i u zakonodavne izmjene upravo radi pristupa pravosuđu. Recimo obiteljski predmeti gdje smatramo da treba doći do izmjena Zakona o područjima sudova kako bi recimo građani ne više morali ići u veće urbane sredine nego kako bi upravo te predmete mogli rješavati u svojim manjim sredinama, ne imati troškove prije svega mislim na putne troškove ali isto tako trošiti vrijeme ili recimo Zakon o stečaju potrošača kojeg ćemo s nadležnosti trgovačkog suda odnosno sa nadležnosti općinskog suda prebaciti na trgovačke sudove upravo zato što smatramo da ti pravosudni dužnosnici obzirom da se bave konkretno i stečajevima bolje poznaju taj problem.
Dakle, to su konkretne stvari o kojima bi ja volio kao resorni ministar danas da ovdje pričamo, ali nažalost kao što ste i sami rekli ovo je prilika …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… očito za neke političke poene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Ministre vi zajedno sa svojim šefom već neko vrijeme prilično nonšalantno javnost hrvatsku uvjeravate da sustav može normalno funkcionirati i bez predsjednika odnosno predsjednice na čelu suda i zapravo takvim skandaloznim izjavama radite dvije stvari.
Pokazujete da apsolutno ne razumijete težinu i smisao državnih institucija, s druge strane rugate se ne samo struci već i građanima jer je upravo taj kaos u koji ste doveli hrvatsko pravosuđe stvorio HDZ.
Što mislite o izjavi gospođe sutkinje koja je danas ovdje kao vršiteljica dužnosti i koja obavlja poslove sudske uprave koja je jučer rekla da može odgovoriti na pitanje da li je bitno izabrati predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda jednako kao da li je bitno imati predsjednika sabora, predsjednika Vlade ili recimo ministra pravosuđa?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, ja ću ponovit meni je nevjerojatno da vi iz SDP-a dakle govorite o nekom kršenju zakona, o nekim skandaloznim izjava a pritom podupirete i dalje onoga koji je nažalost doveo da u ovom trenutku nemamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Spomenut ću ponovno kršenje Zakona o sudovima u slučaju Đurđević, u slučaju Maganić.
…/Upadica predsjednik: Što hoćete?/…
Ali ono što mi je nevjerojatno …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo malo kolega, kolega Habijan.
Što, što hoćete?
…/Upadica se ne razumije./…
Pa dajte se prvo, prvo, dajte vi prvo sa svojom kolegicom Radolović dogovorite koji je kriterij pristojnosti i tko je taj onaj kako je ona rekla, pa onda ovaj tražite, pa onda tražite ministra …
…/Upadica se ne razumije./…
… da, da pa to je rječnik koji koristi vaša kolegica Radolović upravo taj.
…/Upadica se ne razumije./…
Ajde molim vas, šta znači ministar je ministar, a saborska zastupnica može biti prosta. To je vrlo neobičan kriterij ali možda kod vas u SDP-u važi.
Izvolite, izvolite ministre, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala, ok, evo bit ću bolji.
I samo pitanje za kolegicu Ikić Baniček jeste dostavili dokumentaciju USKOK-u koju vas je tražio kad već govorite o poštivanju institucija?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre ja pozdravljam evo sve što radite kako bi unaprijedili cjelokupni pravosudni sustav u RH i možda evo nisam bila dovoljno jasna u svojoj replici poštovanoj sutkinji pa nisam dobila odgovor, a tražim od vas možda ovako jedno dodatno obrazloženje mada ste istaknuli s kojim izazovima se sve susrećete po pitanju dobne strukture pa ste istaknuli da ima 700 sudaca koji i da treba u budućnosti i smanjiti tu dobnu, dobnu granicu sudaca, najavili ste i neke izmjene zakona.
Mene samo zanima što je dosad izmijenjeno u tom smislu kao bi se kadrovski taj bazen popunio i mlađim kadrovima?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Tu moram isto tako istaknuti i zahvaliti kolegici Jelšovečki s kojom smo upravo i na radnoj skupini vezano za Zakon o Pravosudnoj akademiji ovu temu i prošli, ali ja mislim da je ona to željela prepustiti kao resornom ministarstvu da zapravo predstavi taj zakon, ali zajedno smo zapravo na tome radili.
Kada govorim o onome što slijedi to je što sam i rekao dakle reforma odnosno reformiranje same uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike gdje ona više neće biti uvjet ulaska u pravosudne dužnosti. Na taj način će zapravo mladi suci prije moći ako mogu tako reći kretati dakle na svoj posao i započeti sa svojim poslom, dakle imat ćete jedan korak manje.
Što smo dosad napravili? Ono što mislim da je izuzetno bitno 127 vježbeničkih mjesta, dakle upravo ta nova mlada svježa krv u sustav. Isto tako onaj izazov koji imamo ove godine ako pogledamo samo najavu oko 50 sudaca zapravo odlazi u mirovnu. Prema tome mi moramo odmah reagirati obzirom na dobnu strukturu jedan od načina je upravo i vježbeništvo, drugi način je upravo izmjena zakonodavnog okvira koja ja se nadam da će biti kroz nekih mjesec i pol, dva upravo u Hrvatskom saboru pa ćemo imati prilike detaljno o tome govorit.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Hvala.
Poštovani mene zanima što vi kao ministar pravosuđa mislite o ovome fali jedan papir. Nama lokalnim dužnosnicima poslana je jasna poruka da će za projekte na našoj lokalnoj razini uvijek faliti jedan papir ako ne podržavamo Vladu HDZ-a i ne govorimo lijepo o premijeru i HDZ-u. Doduše nitko ne može konkurirati ovdje zastupnicima iz HDZ-a u glancanju lika i djela premijera, pa evo molim odgovor da li, da li je to poruka da je normalizirana politička trgovina ili se radi o jasnoj i nedvosmislenoj ucjeni?
Molim odgovor i očekujem to od vas kao ministra pravosuđa?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, moram priznat da nisam najbolje razumio da li me pitate sad za vašu situaciju lokalno da fali jedan papir ili me pitate …
…/Upadica se ne razumije./…
… vama ne fali, dobro to je odlično jer sam baš htio reći da uopće ako gledamo Vladu ona ne gleda tako. Ja govorim sad iz svoje pozicije kao Varaždinac tamo na vlasti nije HDZ nek je SDP Vlada rješava probleme, riješila je balirani otpad, riješila je 26 miliona eura je dobio kolega Marković dogradonačelnik, ovdje sjedi možda da potvrdi to, upravo zahvaljujući Fondu za zaštitu i energetsku učinkovitosti. Prema tome Vlada ne gleda tako. Pogledajte grad Zagreb, koliko se ulaže u grad Zagreb. Prema tome, ne, ne vjerujem da je slučaj kod vas da fali jedan papir ako je to bilo pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabo možete sjesti jer imamo povreda Poslovnika.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo licemjerno je što radi gospođa Marković, povrijeđen je članak 238. dakle iznosi neistine. Pa upravo ste vi zahvaljujući vašoj nesposobnosti što nemate novaca za izgradnju škola HDZ Splitsko-dalmatinske županije vam je omogućio sutra da izgradite tu školu i osigurao novce za koje vi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Baričević./…
… niste bili sposobni 10 godina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
To je bila replika, dobivate opomenu.
…/Upadica Baričević: I taj papir vam fali./…
Molim vas kolegice Baričević!
…/Upadica sa strane, ne razumije se./…
Pa kolegice Radolović!
Izvolite kolegice Marković.

Marković, Ivana (SDP)
238. pa kolegice Danica županija je osnivač škole, njihova je dužnost da gradi škole a ne jedinice lokalne samouprave, a upravo radi na sposobnosti županije. Mi smo osigurali projektnu dokumentaciju, ali ministre vi dobro znate što sam ja vas pitala. Vaš novi dodatak Vladi, gradonačelnik rekao je da pristupa Vladi da mu ne bi u budućnosti nedostajao neki papir. Pa ja sam vas lijepo pitala da li je to uvjet za realizaciju projekata i da li je to ucjena nama lokalnim …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Marković./…
… dužnosnicima da pazimo što radimo i pazimo što govorimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isteklo je vrijeme, dobivate opomenu nije bila povreda Poslovnika.
Sada će replicirati kolega Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre sa suradnicima.
Odgovor. Gospodin Zurovec ima sve papire. Ovih dana će potpisati Povelju o prijateljstvu između Svete Nedelje i Novalje, ja sam to provjerio. Smatrate li ministre da su kadrovski kapaciteti sudova dostatni, te gdje vidite najveće izazove u broju sudaca, sudskih službenika ili organizacije rada? Pod dva, u više navrata oporba je iskazala ogromno nepovjerenje ala građana u pravosuđe. Da li vi to isto doživljavate ili ako nije tako, ali ako je koje mjere smatrate ključnima za daljnje jačanje povjerenja građana u pravosuđe? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Ja sam uvodno iznio neke brojke kada govorim o ljudskim potencijalima ili kadrovskoj politici u pravosudnim tijelima. Ono što bih još spomenuo je pitanje sudskih savjetnika koje mislim da u dogledno vrijeme i volio bih da do kraja mandata riješimo. Sudski savjetnici su u ovom trenutku u rangu zapravo službenika i to je nešto što ja mislim da je jedna nelogičnost o kojoj moramo razmisliti i zbog toga zapravo dolaze u određene izazove ja bih rekao u svom radu.
Druga stvar je pitanje zapisničara obzirom na posao koji oni obavljaju ja mislim da u dogledno vrijeme moramo razmisliti o nazivu tog radnog mjesta, jer zapisničar sam kao radno mjesto za vrijeme svog radnog vremena obavlja puno toga zapravo što sucu pomaže i što ako gledamo u opsegu njegovog posla više nije samo daktilografija ili čisto zapisničarski posao.
Prema tome, što se tiče povjerenja ponovit ću ili mogu ponoviti ono što sam rekao uvodno. Na svima nama koji smo u javnom prostoru svakom svojom riječju i djelom koju izgovorimo stvaramo percepciju. Na nama je najveća odgovornost, ali naravno odgovornost je na sutkinjama i sucima kada donose svoje odluke. Isto tako očekujemo njihovu odgovornost. Na žalost ima iznimaka koje ponekad dovedu za …/Govornik se ne razumije./… Ali to je na njima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Hvala ministre.
Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Pa hvala predsjedniče.
Mogli smo pročitati u medijima da je jučer poštovana sutkinja rekla da je gotovo nevjerojatna situacija da je godinu dana Vrhovni sud bez predsjednika ili predsjednice i da, i to je usporedila sa situacijom da u Saboru nemamo predsjednika nego v.d.-a, da u Vladi nemamo predsjednika nego v.d.-a. Danas je malo reterirala u toj izjavi. Želim vjerovati ili želim ne vjerovati da u tome vi ministre imate neke prste pa moje jasno pitanje jeste što mislite o toj izjavi i ako ne mislite ništa o toj izjavi da li ste o toj izjavi porazgovarali sa poštovanom sutkinjom.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Sutkinja je samostalna i neovisna u tome što govori, a što se tiče našeg odnosa komunikacije više nego izvrsna i dobra i nismo sjedili prije na kavi, nismo se ništa dogovorili tako da možete biti bez brige, ona slobodno ovdje priča, nema ništa napisano za razliku od nekih vaših zastupnika koji su čitali replike i to neki prilično teško.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Malenica, izvolite.

Malenica, Ivan (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Uvaženi ministre evo mislim da je 15 minuta bilo kratko i zapravo malo da vi pojasnite o svim aktivnostima koji se rade i u Ministarstvu pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, a ono kao ste do sada govorili radi se o jednom mozaiku gdje treba napraviti puno promjena da bi sustav bio efikasan i učinkovit i zapravo ste u svom izlaganju i pojasnili sve aktivnosti i teško se ovdje referirati na puno njih, međutim ja bih istaknuo ulogu predsjednika sudova, pogotovo sudova na nižim razinama i zapravo važnost uloge predsjednika sudova u efikasnosti samo suda, tako da bih evo volio čuti vaš komentar na tu temu i smatrate li da bi trebala aktivnije pristupati predsjednicima sudova oko organizacije rada na sudovima, pa i paženja na ove stvari poput zastare, odlazaka predmeta u zastaru i dugotrajnosti postupaka.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani kolega Malenica.
Smatra se da je zapravo ako mislite na odnos predsjednika suda prema svojim zapravo sucima da je to i svojevrsna menadžerska uloga. Dakle, on mora i u razgovoru i u praćenju i analizi njihovog rada itekako voditi o tome računa. Isto tako kao što bih rekao da mi u ministarstvu u tim kvartalnim sastancima sa predsjednicima dakle sudova pratimo na neki način rad tih sudova. Prema tome, zato sam i rekao u toj sinergiji, u toj komunikaciji dobronamjernoj mislim da možemo postići puno i u tome jest ključ. Dakle, otvoriti vrata ministarstva, ali isto tako imati jednu otvoren dijalog upravo sa njima kao što oni moraju posložiti posao unutar svoje kuće ako mogu tako reći.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević, izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre moje pitanje vama je na tragu onoga što kolega Mažar naziva razoružavanjem činjenicama. Naime, dok građani čekaju pravdu 10 ili više godina činjenica slučajevi poput HDZ-u bliskog Mamića i HDZ-ovog Sanadera pokazuju da politički utjecaji oblikuju ishode, još jedna činjenica, a imenovanja ključnih dužnosnika izazivaju sumnje u neovisnost pravosuđa još jedna činjenica, kako onda možemo vjerovati da hrvatsko pravosuđe uopće može donositi pravdu odnosno živimo li mi u državi u kojoj zakon vrijedi jednako za sve ili vrijedi samo za one moćne i bliske HDZ-u?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Ja bi volio da imate izjednačen stav primjerice vi u SDP-u kada se govori o nekim predmetima gdje recimo su akteri dolaze iz vladajuće stranke, a onda vidjeti vaš stav kada dolaze recimo iz SDP-a ili oporbe, vi imate potpuno dvostruka mjerila i kada ih vi ujednačite kada kažete doista da pravosuđe funkcionira bez obzir ko bio subjekt takvih postupaka onda ću moći odgovoriti na vaše pitanje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kaniški.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre. Prije svega pohvala radu ministarstva jer evo imamo i dojam da je to vrlo pozitivan pristup ministarstva, da imate pruženu ruku suradnje prema svim dionicima u pravosuđu, naravno onima sa prave strane. Prije svega evo vidjeli smo da se kontinuirano radi na kvaliteti javnih usluga, ali i na boljim radnim mjestima za zaposlenike u pravosuđu u cijelom tom sistemu.
Evo pa posebno pohvaljujem ovom prilikom rekonstrukciju i dogradnju zgrade Suda u Varaždinu gdje počela obnova vrijedna 22 milijuna eura i dogradnja zgrade bit će gotova u ljeto '27.g. i možemo svjedočiti da usprkos nedostatku sudnica, zastarjele opreme u Varaždinu radilo gotovo 300 zaposlenika i imali su itekako dobru učinkovitost. Sada će to biti značajnije poboljšanje radnih uvjeta, bit će im puno bolje i raditi i povećati tu učinkovitost.
Znamo da ovo nije jedino ulaganje ... RH pa možete reći kolko su ukupna planiranja ukupna ulaganja na području RH?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupničke Kaniški. Dakle, ovo što smo spomenuli prije nekih dva tjedna tri je bilo upravo otvorenje radova na novoj pravosudnoj zgradi u gradu Varaždinu vrijednost projekta oko 26 milijuna eura. Ako govorimo o daljnjim infrastrukturnim ulaganjima onda bi još jednom spomenuo i naglasio Trg pravde u gradu Zagrebu koji je pri završetku oko 160 milijuna eura. Ono što planiramo dokumentacije za Trg pravde 2, faza 2 dakle u gradu Zagrebu, projektna dokumentacija isto tako Trg pravde u Rijeci, Trg pravde u Velikoj Gorici, isto tako izgradnje novih zgrada pravosudnih tijela u gradu Bjelovaru, u Novskoj. Isto tako ono što je bitno napomenuti u gradu Dubrovniku, dakle to su samo neka od ulaganja u ovom trenutku. Ako pogledamo bez Trga pravde Velika Gorica, Rijeka i Zagreb onda je to oko nekih 400 milijuna eura plus ova tri Trga pravde dodatnih 350 milijuna eura.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kralj.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani ministre. Pa maloprije bilo je tu u raspravi spomenuto problem pitanje u pravosuđe i sutkinja Jalšovečki je rekla zapravo da to nije problem samo povjerenje u sudstvo nego prvenstveno povjerenja u državno odvjetništvo. Ako sam dobro shvatio sutkinju, a mislim da je ona rekla da je najveći problem povjerenje u pravosuđe koje je veliki problem u Hrvatskoj radi politika odnosno način na koji je HDZ izabrao državnog odvjetnika. Da li vi smatrate da onda da na neki način sutkinja danas ovdje rekla da je najveći problem povjerenja u pravosuđe čini politika odnosno HDZ odnosno način na koji ste vi izabrali državnog odvjetnika koji se bavi politikom, a ne svojim poslom? Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa. Uvaženi zastupniče, to je neki vaš dojam ili ćušpajz iz onoga što je navodno kolegica rekla, ja to nisam čuo, ne znam dal su to ostali čuli. To možda bi vi tako htjeli da je kolegica rekla, ali ja mislim i siguran sam da to nije mislila, a predmet je izvješće o radu Vrhovnog suda o sudbenoj vlasti državno odvjetništvo je ipak jedna druga grana. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče sabora. Uvaženi ministre. Evo i ja pozdravljam i pohvaljujem sve što radite kako bi se unaprijedio cjelokupni pravosudni sustav i smatram da je važno nastaviti započete reforme kako bi pravosuđe bilo učinkovitije, dostupnije i pravednije jer je ono i temelj pravne sigurnosti i gospodarskog razvoja.
Evo mene interesira kako vi ocjenjujete napredak u digitalizaciji sudova i koji su sljedeći koraci kako bi se dodatno ubrzali postupci i povećala dostupnost pravosuđa građanima? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Što se tiče same digitalizacije u kontekstu u ovom jednom užem segmentu digitalizacije pravosuđa ja ću još jedanput spomenuti i projekt ANON koji mislim da je odličan primjer upotrebe novih tehnologija, na neki način i sustav umjetne inteligencije koja omogućava svim dionicima unutar pravosudnog sustava da u anonomiziranom obliku dobe sve prvostupanjske, drugostupanjske odluke. Spomenuo sam broj od 835 tisuća odluka koje su dostupne putem ANON-a.
Druga stvar koja je itekako bitna to je tonsko odnosno audio snimanje, ... scriptom koji kreće s 1. srpnja 2027.g. da je izazovan projekt je, ali ja sam siguran da ćemo ga izvršiti, ponavljam izazovan u vidu tehničkog rješenja i provedbe jer se radi o 1500 sudnica. Nedavno smo odnosno uskoro ćemo izmjenama Prekršajnog zakona uvrstiti 212 sudnica kada govorimo o prekršajnim predmetima tako da sve vrste predmeta imaju jednake uvjete i da će imat tonsko snimanje. Trgovački sudovi bez papira, modernizacija eSpisa i niz drugih projekata koji su pred nama. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak-Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani ministre maloprije nego što ste vi krenuli sa svojim izlaganjem nam je predsjednik Sabora išao obrazložiti zašto nisu izvješća o radu Vrhovnog suda bile na dnevnom redu onda kad su trebali biti. Između ostalog je obrazložio zašto nije izvješće za '22. bilo, a onda kad je spominjao izvješće za '23.g. između ostalog rekao da je mišljenje koje je trebao biti od Vlade je kasnilo šest mjeseci. Ono što mene zanima, zašto mišljenja Vlade na tako važno izvješće kao što je izvješće Vrhovnog suda kasne? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Uvažena zastupnice, ja mislim da nije došlo do kašnjenja Vlade kolko ja imam informaciju, nakon što je došlo izvješće, nakon toga je dano mišljenje u roku, nije moglo biti dano prije nego je došlo izvješće za '23..

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre kao što ste rekli jako je bitno u kojim uvjetima pravosudna tijela rade. Iz izvješća možemo vidjeti da je u 2024. godini osigurano gotovo 10 milijuna eura više nego što je to utrošeno u prethodnoj godini što je više od 20% više sredstava. Nabrojili ste već velike investicije kao što je Trg pravde Velika Gorica, Varaždin, Dubrovnik, govorili ste dosta o digitalizaciji, međutim ono što možemo očekivati u narednom periodu da će svakom sucu npr. i u sudu u Šibeniku biti omogućeno i stvoreni bolji uvjeti kako bi se moglo brže i kvalitetnije raditi.
Vidimo da i u proračunu za 2024. iako je bilo osigurano dovoljno sredstava čak je na toj stavci ostalo neutrošeno 800 mil… 800 tisuća eura što nije mali novac ako govorimo o kojekakvim manjim sredstvima i potrebnim za bolje uvjete rada.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju i drago mi je da ste postavili pitanje uvjeta rada zapravo pravosudnih dužnosnika. Smatram da zapravo prva slika kada netko dođe na sud jesu upravo kako izgledaju i hodnici ali naravno kako izgledaju sudnice u kojima sutkinje odnosno suci rade ali isto tako službenici u kojim jesu smješteni zato sam i naglasio da sam u ovih nešto manje od dvije godine pokušao obići doista sva pravosudna tijela kako bi se na plastičnom primjeru zapravo najbolje vidio koji su to uvjeti i tamo gdje postoji potreba naravno da radimo na tome da se ti uvjeti poprave.
Nabrojali ste još jedanput infrastrukturne projekte na kojima radimo, dakle izgradnja novih pravosudnih tijela ali isto tako ovdje zapravo govorim o nekim možda manjim izmjenama koje su potrebne da bi se ti prostori i uvjeti u kojima sutkinje i suci rade isto tako doveli na razinu za koju smatram da jedan sud definitivno mora, mora imati.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
I kolegica Orešković ima repliku, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre vratimo se na vaše pokretanje inspekcijskog nadzora na sudu u Zadru. Taj inspekcijski nadzor pokrenuli ste 6. ožujka, tek 6. ožujka i to nakon što su isti suci koji su se 23. veljače obratili i vama i Državnom sudbenom vijeću i Vrhovnom sudu i Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora, shvatili su da su se sve nadležne institucije u Hrvatskoj oglušile pa su bili prisiljeni obratiti se Europskoj komisiji i tamo ukazati na stanje u pravosuđu i na to da politika potkopava ustavna, ustavna prava građana jer im se negira pristup sudu i suđenja. Dakle, vaša reakcija je bila zakašnjena.
A moje pitanje prema predsjednici odnosno v.d. predsjednici Vrhovnog suda je bilo da mi pojasni, protumači da ona da svoje mišljenje čije su ovlasti u obavljanju poslova sudske uprave i kontrole sudske uprave jače …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… predsjednika ili v.d. predsjednice Vrhovnog suda …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala vam./…
… ili ministra pravosuđa?

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će odgovoriti poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, ja sam samo uvodno spomenuo obzirom da ste iznijeli kao pravnica i bivša odvjetnica nešto što ne stoji. Dakle, ponavljam godišnji raspored sudaca nije upravni akt, kao ministar ga nisam mogao poništiti jer nije upravni akt. To sam govorio.
Drugo, pokrenuo sam izvanredan inspekcijski nadzor u vrijeme kad sam smatrao, a valjda dopuštate kao ministar da mogu sam to procijeniti zajedno sa svojim suradnicima kada ga treba pokrenuti.
S treće strane nabrojali ste nekoliko tijela koja su isto tako dobila to pismo koji nisu napravili ništa, tako da ja ne razumijem što sad mene točno pitate i što meni zamjerate osim što mi brojate dane.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre u svom izlaganju detektirali ste dugotrajnost postupaka kao jedan od glavnih uzroka loše percepcije građana prema neovisnosti sudstva i općenito pravosuđa.
Dakle, na temelju izvješća predsjednika Vrhovnog suda možemo vidjeti da on ne smatra da će niti mirenje, niti digitalizacija, niti česte izmjene Zakona o parničnom postupku dati značajniji, značajniju ovaj da to tako kažem poguranac, poguranac ovaj rješavanju predmeta, nego da je već problem na ulazu u sustav odnosno u velikom broju zaprimljenih predmeta.
U tom kontekstu predsjednik Vrhovnog suda gospodin Dobronić je vidio kao najveći problem upravo državu odnosno državu kao velikog generatora, generatora parničnog, parničnih postupaka bilo njezina javna poduzeća, bilo javna uprava, bilo država u užem smislu kao takva iz velikog broja kolektivnih ugovora itd..
Što smo mi u međuvremenu s obzirom da su ova izvješća stigla i na Vladu bitno ranije …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… poduzeli kako bi država ne bi bila najveća svađalica u sustavu?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče, povjerenje i kad govorimo o povjerenju ovo je samo jedan od razloga. Ja mislim da je glavni ipak razloga ovoga povjerenja ili nepovjerenja ili percepcije o pravosuđu ono što govorimo, ali što se tiče što radimo. Jedan od njih je medijacija, smatram da je izuzetno bitno, dakle taj zakon kada govorimo o alternativnim načinima rješavanja sporova ja sam i uvodno istaknuo dati veći značaj arbitraži, arbitraži pogotovo kada su subjekti arbitraže trgovačka društva u vlasništvu države, trgovačka društva koja su u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave. Dakle, postoji odluka Vlade iz 2016. godine i upravo na tom tragu mislim da trebamo ojačati i svijest i educirati da nešto što postoji kao instrument treba više koristiti i na tom tragu u svibnju će biti jedna velika konferencija na koju će biti pozvani svi predstavnici trgovačkih društava u vlasništvu RH, predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave kako bi se osvijestili da takav mehanizam jednostavnijeg, bržeg rješavanja sporova a ne zatrpavanje sudova postoji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani ministre slučaj pravomoćno osuđenog ratnog zločinca srbijanske agresorske vojske Radujkovića ima iznimno značenje za percepciju povjerenje u hrvatsku vlast uključujući i u hrvatsko pravosuđe. Meni se u vezi toga obratio veliki broj hrvatskih građana i isto tako od naših iseljenika iz Francuske koji žele odgovor, čuti odgovor što je Hrvatska poduzela u vezi toga obzirom da je to dakle i politička stvar, isto tako međunarodna stvar, a isto tako pravosudna stvar. Dakle što je poduzelo, što su hrvatske institucije poduzele u političkom i drugom smislu, pravosudnom smislu da dođe do izručenja dakle toga čovjeka ratnog zločinca koji je uhićen u Sloveniji i bit će izručen vodi se taj ekstradicijski postupak, bit će izručen Francuskoj oslobođen. Dakle, što je poduzela što su poduzele hrvatske institucije da se to ne dogodi, a on je uhićen .../Upadica Reiner: Hvala./... u svibnju prošle godine pa vas .../Upadica Reiner: Poštovani ministar Habijan./... molim jasan odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepo uvaženi zastupniče. Moram priznat da nisam u detalje upoznat s ovim predmetom, vi ste iznijeli ovdje nekoliko činjenica iz samoga predmeta, ja vjerujem da one jesu takve kako ste ih predstavili, prema tome kada govorimo o izručenjima ili sukobu u ovom slučaju koji nastane onda tu pitanje ne samo za Ministarstvo pravosuđa nego je puno šire pitanje, pitanje ja bi reko i međuresorne suradnje. Konkretno u ovom predmetu nemam puno informacija, nemam puno podataka ako treba možemo i dostaviti pisani odgovor.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik kolega Jurčević je dignuo povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. naime evo koristim ... dopunu dakle to je jedna od udarnih tema od Lemoda do slovenskih medija jer se radi o jednoj hibridnoj stvari koja ima i političke dimenzije odnosa čelnih ljudi izvršne vlasti Macrona, Plenkovića itd., a u Hrvatskoj je ta tema gurnuta izvan javne pozornosti. Al veliki ljudi, veliki .../Upadica Reiner: Dobro to je sami ste rekli da to nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu/... veliki broj ljudi zove nas zastupnike da vidimo što je s tim, dakle ako vam trebaju dodatni podaci ja vam rado stojim na raspolaganju. Ali upišete .../Upadica Reiner: Hvala lijepo./... ok.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa, vidim da imate odgovor dobili ste opomenu, a sad će poštovana zastupnica Dragić imat repliku.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem. Neosporna je činjenica da naši građani imaju malo povjerenje u sudove, uključujući i Vrhovni sud i da nam procesi dugo traju i unatoč tome suci Vrhovnog suda primjerice nemaju normu. Zašto je to tako? Koji je omjer njihove plaće i rada? A kada već spominjete sudske savjetnike javna je tajna da suci građanskog odjela dovode savjetnike sa općinskih sudova koji za njih rješavaju predmete. Jeste li ministre upoznati s tim?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju. Nisam upoznat s ovim konkretnim predmetom, teško mi je vjerovat da bi tome bilo tako. Ono što mogu samo ponoviti kada govorimo o sudskim savjetnicima i njihovoj ulozi mislim da se mora dodatno valorizirati ... da posao koji radite itekako bitan i da treba razmislit o tome dal trebaju ili moraju biti u rangu sa državnim službenicima i mislim da su itekako, a to sam već i u nekim razgovorima sa njihovim predstavnicima istaknuo razmotriti i njihov položaj pa ako je potrebno i kroz zakonske izmjene. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Raukar-Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Uvaženi ministre ja bih se nastavila na pitanje kolege Malenice koji je govorio o komunikaciji sa predsjednicima sudova pa bih vas pitala, pretpostavljam da ste upoznati pisalo je u medijima da Trgovački sud u Zagrebu nema predsjednika već godinu i po dana, da čak izbor nije ni započeo zbog toga vijeće, sudačko vijeće Trgovačkog suda uporno očito krivo boduje kandidate i onda se oni žale, ide na Vrhovni sud i to koliko mediji pišu se već tri puta dogodilo. Dakle, oni su u svojem krivom bodovanju izrazito uporni, pa evo oprostite što ja ne znam da li vi možete ako možete, da li hoćete poslati nekakvu inspekciju na trgovački sud jer ja mislim da je to bitno pitanje, budući da se radi o sudu na kojem je gotovo 50% predmeta i to velikih iznosa? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Što se tiče mojih ovlasti u konkretnom slučaju ja ih nemam, dakle da ih imam već bi poduzeo kao što sam rekao u primjeru suca Vrbana ili primjer Općinskog suda u Zadru u ovom slučaju nemam. Ono što mogu, a poštujući trodiobu vlasti apelirati da se to pitanje riješi ako govorimo o ocjenjivanju strane sudačkog vijeća konkretno ne znam u čemu je problem, ali naravno da bi bilo dobro da se to čim prije riješi jel sam sam čitao i svjedočio tome u medijima da taj problem postoji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Krstičević.

Krstičević, Mišo (SDP)
Što za hrvatskog čovjeka znači nepovjerenje u pravosuđe? Gledajte on zna da mu je plaća i mirovina premala, zna da su stanovi, energija preskupi i da ta socijalna naknada uvijek kasni ako uopće i dođe. Hrvatski čovjek zna da je politika Hrvatske vlade kao i većine vlada u kapitalizmu inherentna odnosno nužno nepoštena, al upravo misli da je tu sud da tu jednu vagu društvene nepravde dovede u kakvu takvu ravnotežu. Al to gledajte što politika Hrvatske vlade stalno i nepopustljivo želi kontrolirat te sudove upravo tom hrvatskom čovjeku oduzima i zadnju nadu da je nekakva pravda i pravednost moguća.
Gledajte, mi cijelo vrijeme tu loptu guramo uzbrdo, sudac suci protiv nas, a vi iz Vlade konkretno Plenković želi pod svojom kontrolom imat i onu var sobu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Habijan, poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče. Teško mi je odgovorit nešto na ovo što ste sami izrekli više-manje floskule koje često dolaze iz kuhinje SDP-a, spominjali ste mirovine, plaće, spomenuli ste energente pa ona kad već govorite o mirovinama u vašem mandatu svega 4% rast, sada već više od 100% rast mirovina, ako govorite o plaćama pogledajte samo zadnje izmjene, ako govorimo o pravosudnim dužnosnicima iz 2025.g. 20,24% rasta osnovice. Spomenuli ste energente prošli ponedjeljak vlada reagirala upravo kako bi ovaj energetski udar smanjila kao što je to napravila u vrijeme kovida, kao što je to napravila u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu itd., prema tome nije mi jasno zašto ste ovu repliku uopće izrekli, ali dobro ako je to u prilog statistici vaše dobro.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica i potpredsjednica Glasovac.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala g. potpredsjedniče. Poštovani ministre. Možete li odgovorit na pitanje koliki je udio zemljišno-knjižnih riješenih predmeta u ukupnom udjelu riješenih predmeta u RH? Zašto vas to pitam? Zato što velik broj tih predmeta, a tu ih je negdje oko sto tisuća godišnje, niti ne dolaze do samih sudaca, jedino ukoliko se radi o nekim zahtjevnijim predmetima nego ih rješavaju zemljišno-knjižni referenti, viši sudski referenti ili ponekad sudski savjetnici, možete li mi reći koliki je udio tih predmeta?
I drugo pitanje vaš državni tajnik Crnčec jučer je rekao da je ministarstvo uvelo ovaj pravilo po kojem se za rješavanje starijih predmeta čini mi da radi se od 8 godina i više da se dobivaju dupli bodovi za normu.
Zanima me smatrate li vi da je to odvračajuća ili možda poticajuća odredba za nerješavanje predmeta …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… ili za rješavanje?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice, kada govorimo o zemljišno-knjižnim predmetima njih je na godišnjoj razini negdje 500 tisuća ako se ne varam. Što se tiče zemljišno-knjižnih referenata oni su za to ovlašteni dakle sukladno i Zakonu o zemljišnim knjigama i rade taj posao i to su relativno postupci koji se brzo rješavaju. Mislim da je dobro radi i pravne sigurnosti ali i radi toga da građani zapravo imaju čisto i brzo provedenu zapravo situaciju u zemljišnim knjigama.
Što se tiče ovog drugog dijela vašeg pitanja kada govorite o državnom tajniku Crnčecu odnosno ono što je jučer izjavio to je jedna od metoda kako da pokušamo smanjiti broj predmeta. Ja razumijem što ste vi željeli zapravo ukazati i ja želim vjerovati u dobru velju suda… dobru vjeru pravosudnih dužnosnika da im tako nešto ne bi palo napamet jer mislim da ipak su isto tako ovdje oni prvi koji brane Ustav i zakone i moraju u konačnici donositi odluke na temelju Ustava i zakona i ne želim vjerovati u tu zlu namjeru ali razumijem vaše pitanje i brigu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Gospodine ministre obzirom da ste po struci odvjetnik ja bi od vas molimo jedno stručno objašnjenje. Članak 295. stavak 1. Kaznenog zakona govori tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
U situaciji kada recimo jedan čelnik lokalne samouprave nazovimo ga za potrebe ove replike oporbeni Zurovec dođe u ministarstvo i traži nešto sa urednom dokumentacijom, a službenik mu kaže a ne može fali ti jedan papir ili obrnuto ako vladajući Zurovec dođe u ministarstvo bez uredne dokumentacije a službenik mu nešto obavi što ne smije, vidite li vi u tome gospodine ministre školski primjer opisa iz Članka 295. stavka 1. Kaznenog zakona i što biste vi kao odvjetnik savjetovali onome koji se ovako odnosi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bauk, ja sam prije svega odvjetnik u mirovanju tako da moram pazit koliko, da ne bi ušao u nadripisarstvo, a kao odvjetnik bavio sam se trgovačkim i korporativnim pravom pa nikad neću zapravo ulazit u sferu kaznenog jer mislim da ima puno stručnijih kolega koji mogu govoriti o tome, ja ću se držat trgovačkog i korporativnog prava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre definitivno ja mislim da svi mislimo pa tako i građani da je povjerenje samih građana u pravosuđe kontinuirano narušeno. U prilog tome kaže i činjenica da samo 20% građana uistinu vjeruje u neovisnost sudova, a razlog tome je što građani pravosuđe doživljavaju prvenstveno kroz vlastito iskustvo a ne kroz statistiku ili bilo kakve druge tablice.
Pa ukoliko vi smatrate drugačije možete li ministre danas evo građanima jasno poručiti, a rekli da nas i gledaju i prate da pravosuđe u Hrvatskoj funkcionira brzo i pravedno, da ili ne?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče, dakle ja mogu ponoviti one brojke koje sam rekao na početku o prosječnom broju trajanja dakle sudskih postupaka 126 dana, a ako govorimo o građanskim, trgovačkim predmetima 480 dana za razliku od 655 dana 2020. godine. Da li ima predmeta gdje još uvijek jest pravda spora ili procesi traju predugo? Postoji, toga sam svjestan, stanje nije idealno, ali zajedno sa svojim timom, zajedno u komunikaciji s pravosudnim dužnosnicima radimo na rješavanju tih stvari. U konačnici i brojke su te koje su neumoljive koje pokazuju da i broj neriješenih predmeta pada, ponavljam 385 tisuća predmeta nikad na toj razini nismo bili tako mali broj neriješenih predmeta. Isto tako brže se rješavaju predmeti to se vidi i po …/Govornik se ne razumije./… odnosno rješavanju i trajanju, duljini trajanja odlučivanja u određenim postupcima.
Kažem ne bježim od toga da postoje situacije kada to može brže, ali to možemo samo svi zajedno i ako smo objektivni i ako smo dob… ako imamo dobre namjere u našim istupima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bulj ima repliku, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre jasno je Hrvati, hrvatski narod sve više i više gube povjerenje u pravosuđe. Naravno prvo pitanje šta vi uopće poduzimate i mi kolege saborski zastupnici što mi poduzimamo, evo izravno vas pitam? Da li je dovoljno za određene projekte nas gradonačelnika da se mi korumpiramo da dižemo ruku u saboru za Vladu ili su to potrebe stanovništva gdje žive? Da li je inspektorat i inspektor koji je u zatvoru koji aktivira eksploatacijska polja neaktivna kako bi digao ručicu poduzetnik Andrijević u Sinju da HDZ ima većinu, neaktivnu prvi put u povijesti to je klasična korupcija i to narod povezuje sa pravosuđem šta Državnog odvjetništva, inspektorata, Vrhovnog suda. Šta vi poduzimate po tome osim što gradonačelnici moraju popiti kavu …
…/Upadica Željko Reiner: Poštovani ministar Habijan./…
… kako bi u saboru dizali ruku za vašu …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, hvala čuli smo.
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bulj i možemo i mi popiti kavu ako smijemo danas poslije ove rasprave tako da ja ne vidim nikakvi problem u tome. Ja sad ne znam da li postoji mogućnost da se ova snimka sjednice ako se snima da se dostavi kolegi Bulju pa ovih tri sata u kojim smo govorili o tome što sve radimo da preslušate jer u ovih minutu ja to neću stići napraviti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljuje poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre u svom izlaganju ste zapravo rekli jednu od možda najključnijih problema za per… za negativnu percepciju u javnosti hrvatskog pravosuđa i zaista smatram da je nepošteno da oporba cjelokupna a s prednjačenjem SDP-a svakodnevno neodgovornim porukama kontinuirano i sustavno zapravo narušava povjerenje u hrvatsko pravosuđe o tome ste i vi govorili naročito naročito kada čujemo sve ove brojke koje ste naveli i sve brojke koje ste naveli i napredak koji vidimo kontinuirano u prethodnom razdoblju i zaista je licemjerno od strane SDP-a da kontinuirano to čini, a naročito s obzirom na licemjerna djela i ne suradnju i ne dostavu dokumentacije koju smo primijetili među članovima njihovih stranaka, a naročito s obzirom na to da imaju u svojim redovima korumpirane članove koji su također pravomoćno optuženi.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije odgovora kolega Kralj je dignuo povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Kralj, Denis (SDP)
Hvala. Čl. 238., evo kolegice Komes zar vi mislite da sve funkcionira kod nas u pravosuđu da ljudi dolaze na sudove i dobivaju brze i pravedne presude da bi ikog zanimalo šta SDP govori? Znači to je problem što nemamo brze i pravedne presude, što imate državnog odvjetnika koji je u službi HDZ-a, to je problem, a ne SDP.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro naravno da to nije bila povreda poslovnika pa dobijate opomenu, a sad će odgovoriti ministar Habijan. Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice Komes i drago mi je da ste pokazali i razumijevanje po pitanju povjerenja i da ste prepoznali ovo što radimo unutar Ministarstva pravosuđa. Ja sam uvijek ja bi reko optimista i želim vjerovati da svi ovdje imamo istu namjeru, a to je da stanje u pravosuđu bude bolje i ja ću ponoviti i ovdje, ne bježim od toga da postoje situacije kada zbog određenih možda odluka ili presuda u javnosti postoji određeno nezadovoljstvo. Međutim, suci su ti kao stručne osobe koje na temelju činjenica i dokaza kojima i donose takve odluke, suci su ti koji sude po Ustavu, zakonu, međunarodnim ugovorima i drugim izvoru prava. Mi ako doista vjerujemo u samostalnost i neovisnost pravosuđa onda takve odluke ne bi kao mi trebali propitivati i dovoditi u pitanje jer samim time zapravo narušavamo povjerenje u pravosuđe.
I ako govorimo o formulaciji ili sintagmi pravedna odluka ili ne pravedna odluka teško je da možemo mi na taj način o tome suditi .../Upadica Reiner: Hvala./... i dovoditi u pitanje zapravo rad suda.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani ministre Habijan. Rekli ste da je vaš glavni zadatak osigurati neovisnost pravosuđa i to je dobra i važna poruka, al upravo zato vas moram pitati nešto što već dugo zabrinjava javnost. U posljednje vrijeme, pogotovo ono od jeseni '24. svjedočili smo vrlo neobičnom obrascu da je u najmanje nekoliko slučajeva su visoki dužnosnici HDZ-a podnosili ostavke, a tek nakon toga su protiv njih kretali izvidi ili uhićenja USKOK-a. Sjetimo se slučaja Josipa Škarića i Josipa Šarića, Škorića pardon, ljudi su politički istupili iz dužnosti, a tek potom dolaze akcije pravosudnih tijela.
Mi smo zbog toga kao oporba otvoreno posumnjali da informacije iz izvida cure prema vrhu HDZ-a, možda je to slučajnost, ali kada se takve stvari dogode više puta to prestaje bit slučajnost i postaje obrazac. E sad najnoviji primjer imamo iz Varaždinske županije, početkom siječnja županijska vijećnica iz redova HDZ-a stavlja svoj mandat u mirovanje, a mjesec dana kasnije DORH dolazi s policijom u Dom zdravlja u Varaždinu gdje radi dotična gospođa. Slučajnost? Jako teško. Zato vas pitam, što ćete kao ministar poduzeti da se takve stvari .../Upadica Reiner: Dobro./... istraže i ne ponavljaju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Prije odgovora kolega Kaniški dignuo je povredu poslovnika. U čemu je povrijeđen poslovnik?

Kaniški, Goran (HDZ)
Hvala. Povreda čl. 238. pa evo g. Marković priča o nečemu, a upravo on takve stvari rade, evo mi u Varaždinskoj županiji svjedoci smo da ako želiš pobijediti za šefa županijskog SDP-a prvo moraš suspendirati svojeg protukandidata da budeš jedini kandidat, tak da to nije neka nit vodilja za ministarstvo neka samo dalje ministarstvo radi po zakonu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije bila povreda poslovnika pa dobijate opomenu. Kolega Marković je dignuo povredu poslovnika.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Kaniški ako vam je to jedino koje imate za protuargument i povredu poslovnika onda žali bože vašeg vremena. Ja sam postavio konkretno pitanje g. Habijanu i evo zaista želim uz sve dobro što radi za Varaždin i zgradu suda, doduše bez parkinga smo, ali ovo je ozbiljna stvar nije pitanje lokalno nego je pitanje Ministarstva pravosuđa .../Upadica Reiner: Dobro./... i povjerenja upravo te javnosti koja ima prema njemu.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu kolega.
Sad će poštovani ministar Habijan dati odgovor na izvorno pitanje.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem kolega Marković. Evo slažemo se u jednom da su izvidi tajni, to je apsolutno točno, e apsolutno al onda se postavljanja pitanje prije tjedan ste govorili o tajnim izvidima u gradu Varaždinu. Odakle cure informacije? Jel nam možete reć ovdje kako vi znate za tajne izvide?

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Mišić ima repliku.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući. Poštovani ministre. Spomenuli ste u vašem izlaganju izvanredni inspekcijski nadzor, radite li to još da li je to samo jedan slučaj bio i smatrate li da bi i to moglo povećat učinkovitost rada sudova? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Smatrao sam u skladu s mojim ovlastima da treba pokrenuti izvanredni nadzor nad Općinskim sudom u Zadru obzirom da je ovom odlukom u koju doista ne ulazim, a sad je u godišnjoj odluci u rasporedu poslova 17 sudaca može doć u pitanje učinkovitost rada suda. Dakle, veliki broj sudaca je premješten sa onih predmeta na kojima su radili na druge sudove u druge stalne službe i to je ono pitanje koje mene kao ministra kojeg često onda prozivaju za učinkovitost ili brzinu rješavanja predmeta naravno da brine. Inspekcijski nadzor još nije završen čekam do kraja tjedna da će biti vidjet ćemo koji će biti rezultati i pravodobno ćemo o tome izvijestiti hrvatsku javnost. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ministre Habijan vi osobno ste u više navrata branili model u kojem vi iz HDZ-a vi iz parlamentarne većine izbor predsjednika Vrhovnog suda vrlo izravno i vrlo neuvijeno uvjetujete političkim dogovorima i otvoreno taj izbor vežete uz proces izbora sudaca Ustavnog suda što je izbor posve drugačijeg karaktera i posve drugačije procedure.
Ja vas zato pitam konkretno kako građani mogu vjerovati u neovisnost sudbene vlasti ako im vi kao Vlada i vi kao HDZ poručujete da se čelnik najvišeg suda ne bira po stručnosti i integritetu po zakonskoj proceduri nego kao dio političkog paketa? I ako govorimo o odgovornosti jeste li spremni jasno reći da model u kojem vi kao vladajuća stranka, vi kao HDZ, vi kao izvršna vlast politički uvjetujete izbor predsjednika Vrhovnog suda da taj model nije održiv i ta je toga da ga treba mijenjati ili ćete dalje braniti sustav u kojem se vrh pravosuđa doživljava kao rezultat političkog dogovora? Pa zapravo da vas pitam zašto dodatno politizirate sudstvo .../Upadica Reiner: Hvala./... i zapravo time dodatno jačate .../Upadica Reiner: Hvala./... nepovjerenje građana u pravosudni sustav?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Ne mislim da politiziramo sudstvo. Ja mislim da onaj prijedlog koji je iznesen, a to je činjenica da u određenom vremenskom periodu nemamo niti predsjednika niti predsjednicu Vrhovnog suda, da nećemo imati 3 suca Ustavnog suda zahtijeva jedno objedinjeno rješenje. Ali isto tako kada govorimo o Ustavnom sudu zahtijeva i određeni kompromis. To je činjenica, valjda se tu slažemo. 101 ruka u Hrvatskoj saboru, dakle HDZ i vladajuća većina to ne može bez ostalih saborskih zastupnika.
Što se tiče pozicije Vrhovnog suda i načina na koji se on provodi ja mislim da one zadnje izmjene 2018. godine prve koje su provedene na temelju preporuka GRECO-a, koje obuhvaćaju sve dionike unutar pravosudnog sustava itekako dobar. Činjenica je isto tako da određeni dionici sustava izbora, a tu mislim na predsjednika države u određenim slučajevima nije postupio sukladno zakonu prilikom izbora gospođe Đurđević i sutkinje …/Govornik se ne razumije./… Međutim, tada je SDP bio prilično tiho, ali to mogu razumjeti obzirom da očito gospodin Milanović još ima itekako jak utjecaj u SDP-u.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Antolić Vupora.

Antolić Vupora, Barbara (SDP)
Poštovani ministre pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ja vas lijepo molim možete li mi odgovoriti kada će se uvesti elektronički e-spis u kojeg mogu suci imati uvid i da li će imati pristup sudskim praksama elektroničkim putem.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepa uvažena zastupnice.
Što se tiče e-spisa on postoji i pravosudni dužnosnici imaju mogućnost uvida, a što se tiče odluka prvostupanjskih i drugostupanjskih putem sustava ANON-a, dakle koji sam rekao sa 1.1.2025. godine uveden već u ovom trenutku gore je objavljeno oko 835 000 odluka što dakle prvostupanjskih, što drugostupanjskih i na taj način zapravo svi dionici koji su zainteresirani imaju uvid u sudsku praksu tako da, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
I zastupnica Benčić ima repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda bira se većinom glasova svih zastupnika. Također predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda istovremeno predstavnik treće grane vlasti u Hrvatskoj što je ustavna kategorija.
Također, predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. U Zakonu o Državnom izbornom povjerenstvu ne postoji alternativa, ne postoji mogućnost vršitelja dužnosti, niti zamjene. U ovom trenutku vi ste ministar, jedini ministar Vlade koja onemogućava izbor predsjednika Vrhovnog suda i istovremeno predsjednika DIP-a. Mi imamo nedostatak predstavnika treće grane vlasti i nemogućnost provedbe izbora istovremeno. Zato vas pitam da li HDZ ima većinu da izabere ili ne izabere predsjednika Vrhovnog suda?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Ja ne znam jel' moram deseti put ponavljati ovdje. Meni kao ministru itekako je bitno da se izabere ili predsjednica ili predsjednik Vrhovnog suda, isto tako da se i četvrti stup vlasti, govorim o Ustavnom sudu popuni sa nova tri sutkinje ili suca.
Ono što je činjenica da smo ponudili rješenje i u ovom trenutku ono što mogu reći čekamo da se kolega Hajdaš Dončić odljuti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Benčić digla je povredu Poslovnika. U čem je povrijeđen Poslovnik?

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda članka 238. Poštovani ministre kada nema predsjednika Vrhovnog suda, nema predstavnika treće grane vlasti. Nema predsjednika DIP-a, nema slobodnih neovisnih izbora. Imamo nepoštovanje Ustava na nekoliko razina, a predsjednika Vrhovnog suda može izabrati vaša većina. Niste odgovorili zašto to ne činite.
Ako nema tri suca Ustavnog suda Ustavni sud i dalje postoji, međutim ako nemamo predsjednika Vrhovnog suda nema predstavnika treće grane vlasti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. To nije povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Da.
Poštovana predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege ovdje obzirom da je naš odbor bio jednoglasan oko sva tri izvješća, a da smo imali jednu specifičnu situaciju želim izvijestiti Hrvatski sabor da smo kao Odbor za ravnopravnost spolova Izvješće za 2022. godinu odradili na nastavku druge sjednice održane još 27. lipnja 2024. godine, a ova izvješća za 2023. i 2024. godinu na 30. sjednici odbora koja je održana jučer.
Što se tiče izvješća za 2022. godinu velim još koju smo raspravljali u lipnju 2024. mi smo sukladno članku 56. stavka 4. Poslovnika Hrvatskog sabora većinom glasova odlučili da ćemo o predmetnom izvješću provesti raspravu bez nazočnosti predlagatelja. Obzirom na činjenicu da se predlagatelj odbije odazvati pozivu Odbora za ravnopravnost spolova i odbio doći na sjednicu odbora.
Prevladao je stav da naš odbor kao i svaki drugi odbor u Hrvatskom saboru ima pravo, pa i obvezu raspravljati o svim aktima koji su upućeni na plenarnu sjednicu, te da se o njima raspravlja i izjašnjava ne samo na plenarnoj sjednici, nego i na sjednici saborskih odbora kao što nam je te materijale uputio na raspravu i predsjednik Hrvatskog sabora.
Da to nije bila slučajnost pokazalo se oko Izvješća 2023. i 2024. godinu, gdje smo također jučer jednoglasno odlučile da o predmetnom izvješću provedemo raspravu bez nazočnosti predlagatelja obzirom da se i za ova izvješća sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave odbila odazvati pozivu i doći na sjednicu odbora.
O jednom i u drugom i trećem izvješću odbor je podnio pisano izvješće Sabora pa ja to sad ne bih sve čitala radi poštivanja vremena i svog i vašeg, nego samo istaknula tri ključne stvari. Prvo, izvješće donosi osnovne statističke podatke o zastupljenosti žena i muškaraca u sudbenoj vlasti od čega u ovom zadnjem za 2024. godinu 72% čine žene, a 28% muškarci. Riječ je o izrazito feminiziranoj profesiji. Više od 2/3 odnosno gotovo ¾ pravosudnih dužnosnika su žene, dok među službenicima i administrativnim osobljem sudova žene čine čak 90% zaposlenih. Ti podaci potvrđuju dugotrajni trend prema kojem je sudstvo izrazito feminizirano osobito na nižim razinama sudbene hijerarhije i u administrativnim poslovima. Međutim iako izvješće sadrži osnovne statističke podatke nedostaje mu sustavna rodna analiza pa potičemo da ubuduće izvješća to sadrže. Druga ključna tema odnosi se na nasilje nad ženama, rodno utemeljeno nasilje i nasilje u obitelji. Niti izvješća za '22., ni izvješća za '23. niti izvješća za '24. ne sadržavaju podatke o rodnoj strukturi žrtava i počinitelja iako je iz drugih službenih statistika poznato da žene čine većinu žrtava. Izostanak rodne statistike otežava razumijevanje razmjera problema kao i procjenu učinkovitosti pravosudnog sustava u zaštiti žrtava. Time se ujedno smanjuje mogućnost Hrvatskog sabora da oblikuje kvalitetne javne politike usmjerene na prevenciju i sankcioniranje nasilja nad ženama, rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Izvješće također ne sadrži analize o vrsti i visini izrečenih kazni, o učestalosti izricanja zaštitnih mjera niti o eventualnim razlikama u sudskoj praksi. Takve bi analize bile iznimno važne jer bi omogućile uvid u to koliko sudska praksa pridonosi učinkovitoj zaštiti žrtava i odvraćanju od nasilja. Mi smo nekoliko puta na tematskim sjednicama odbora raspravljali o ovoj temi i na našim sjednicama je naglašeno slijedeće, slijedeći problemi. Izricanje preblagih kazni uvjetnih i minimalnih nekad čak i ispod zakonskog minimuma, tretiranje nasilja kao prekršaj umjesto kao kaznenog djela, sporost sudskih postupaka koji dodatno opterećuje žrtvu i mogu dovesti do odustajanja od postupaka, nedovoljna zaštita žrtava tijekom postupka, nedovoljno korištenje zaštitnih mjera te nedovoljno uvažavanje rizika za žrtvu. Kao primjer na odboru je i naveden slučaj femicida iz 2024. godine u kojem nisu bile izrečene zaštitne mjere koje su trebale biti izrečene. Problemi sekundarne viktimizacije žrtava, neujednačena primjena propisa i nedostatna edukacija pravosudnih dužnosnika o rodno uvjetovanom nasilju unatoč tome što je to uvedeno u Zakon o sudovima. I treće i posljednje, upozoreno je da je izvješće za 2022. sadržavalo podatke o radu Pravosudne akademije iz kojeg je bilo vidljivo da su primjerice samo dva suca u cijeloj godini pohađala edukaciju o obiteljskom nasilju, međutim izvješće za '23. i za '24. uopće ne sadrže podatke o radu Pravosudne akademije kao i ne sadrže nikakve podatke o edukaciji sudaca. Prema tome mi smo jednoglasno utvrdili stav da je dužnost našeg odbora zapravo zahtijevati dostavu potpune rodne statistike kako bi se moglo raspravljati o položaju žena uključivo, uključujući i pitanje jednakih plaća i mogućnosti napredovanja. Također je upozoreno da ako suci ne razumiju što je rodno uvjetovano nasilje i ne prolaze odgovarajuće edukacije, teško očekivati ujednačenu sudsku praksu što dijelom objašnjava zašto se slični slučajevi različito presudu od minimalnih do posve strogih kazni. U tom smislu je predloženo vođenje obvezne godišnje edukacije za suce barem za određeni postotak njih koji se time bave, kako bi se unaprijedila kvaliteta sudske prakse.
I što se tiče samog glasanja, za izvješće za 2022. godinu smo većinom glasova sa 7 glasova za i 3 suzdržana odlučili predložit Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka da se prima to izvješće na znanje, a u odnosu na izvješće iz '23. i '24. isti zaključak jednoglasno. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Sad otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDSS-a, govoriti poštovani zastupnik Milorad Pupovac, izvolite.

Pupovac, Milorad (SDSS)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana sutkinjo Jalševec, poštovani gospodine ministre. Poštovane kolegice i kolege.
Doista je iznimno neobično o čemu zapravo raspravljamo. Dakle raspravljamo o tri, o dva od četiri izvještaja Vrhovnog suda o kojima je ovaj sabor trebao tokom ove godine raspravljati. Dakle ne raspravljamo iz nekog razloga o izvještaju iz '22. godine niti raspravljamo o izvještaju iz 2025. godine kao što bi u redovnom smislu te riječi to trebali činiti, nego raspravljamo o izvještaju za 2023. i 2024. Ja nisam među onima koji znam koji su razlozi zašto je došlo do ovako neobičnoga rasporeda rasprave o izvještaju tako važne institucije kao što je Vrhovni sud RH. Znam samo iz iskustva rada drugih odbora da ovaj sabor ima problem sa redovnim raspravama o izvještajima tijela za koje je nadležan po osnovi, koje su nadležni po osnovi matičnosti ili po osnovi interesa zastupnika i zastupnica u ovom saboru. I činjenica da se ta praksa ovako u izoštrenoj negativnoj formi pokazuje u pogledu izvještavanja Vrhovnog suda RH je nešto što je loše za sam Vrhovni sud, njegovu ustavnu ulogu u sklopu hrvatskog pravosudnog sistema kao i za sam Hrvatski sabor i nas kao zastupnike u ovom saboru. Kojeg smisla ima raspravljati nešto što je trebalo biti raspravljeno prije 4 godine ili prije 3 godine. Znate koliko smisla ima? Dopustit ćete mi da na neki način karikiram. Ima smisla raspravljati kao da vam netko opis stanja ili dijagnozu vašega zdravlja dostavi pa neću reći nakon četiri godine nego da vam dostavi nakon četiri mjeseca, a vama je trebala biti jučer. Ili, jedino ukoliko mi ne mislimo da pitanje izvještaja Vrhovnog suda i pitanje općenito rada Vrhovnoga suda zapravo i nije toliko važna za Hrvatski sabor iako je po Poslovniku Hrvatskog sabora i po Ustavu to obaveza i Vrhovnog suda i sabora. Iako bi trebalo onda to značiti da zapravo to što može stajati u izvještaju ionako nije važno. Ja ne vjerujem da mi u saboru mislimo tako, ne vjerujem ni da vi u Vrhovnom sudu mislite tako ali ipak svi prihvaćamo da to jeste tako. E sad je pitanje zašto to ne mijenjamo. Zašto izvještaji pred odbore, a naročito izvještaji ove vrste kao što je narodna banka, kao što je Vrhovni sud kao što je državno odvjetništvo ali i druga, druga izvještaji ne dolaze redovito. Je li to zato što netko ne želi da se raspravlja na vrijeme ili je to zato što se želi da se sve odgodi i da se onda rasprava nakon toga obesmisli ili je to naprosto nedovoljno poštivanje institucija i Vrhovnog suda i Hrvatskoga sabora. Što god da je od toga, to je loše. Mi smo imali period kad je to bilo popravljeno i imali smo i imali smo period kada je to bilo loše kao što sada izgleda, a ne vidim nikakvog razloga, barem kad su posrijedi izvještaji da to bude tako.
Jedino ako to nije pokazatelj onoga što uzrokuje opći pokazatelj onoga što uzrokuje odsustvo sposobnosti i to već godinu dana iako je proces natječajni proveden, dio odluke donesen oko izbora, ne možemo završiti izbor vrhovnoga predsjednice ili predsjednika Vrhovnoga suda jednako tako kao što ne možemo još uvijek završiti popunu sastava Ustavnoga suda. Zašto je to tako? Pa bilo je razdoblja političkih sukobljavanja u Hrvatskoj, a ovdje sjede ljudi koji se toga mogu sjećati koja nisu bila ništa manje žestoka nego što su danas ali svejedno pronalazila su se rješenja za dogovor. Uvijek je bio netko u političkom životu kod koga je prevladao razum i interes općega dobra i interes zaštite institucija kao što je Ustavni sud i kao što je Vrhovni sud, a to znači institucija o kojima ovisi ustavnost i zakonitost ove zemlje, a to znači i ono što se tiče neposrednih prava ostvarivanja neposrednih prava u vezi sa zakonitošću naših sugrađana i sugrađanki. Uvijek je bilo, ako nije bilo pojedinaca bilo je političkih stranaka koje su bile u ulozi medijatora i nije bila toliko naglašena potreba da se na nekoj vrsti personalnih ili nekoj vrsti stranačkih oblika izgradnje moći, taj proces blokira. Nikad nismo, mislim na SDSS posebno značajna politička stranka u hrvatskom političkom životu osim za neke ljude i neke stranke ali bilo je razdoblja u kojima smo znali na značajan način doprinijeti tome da se završi proces izbora za suce Ustavnog suda kao i za neke druge osjetljive stvari iz ustavne materije. Danas nema stranaka koje bi se potrudile da se to dogodi. Ima stranaka koje bi se potrudile da o drugim strankama kažu sve najgore ili o pojedincima kažu sve najgore ali oni koji bi se potrudili da osiguraju da se postigne konsenzus, nažalost više nema. Ima ih dosta već dugo vremena koje inzistiraju na tome da ako se dvije ili tri stranke nešto međusobno dogovore u općem interesu da to proglašavaju političkom korupcijom ili izdajom općih interesa. A ovo što imamo danas, što je to? Pa to je rad protiv općeg interesa, to je rad protiv narodnog interesa kako god ga mi nazvali. Građani Hrvatske ili hrvatski narod i zato mi se čini da bismo povodom ovakvog stanja izvještavanja i činjenice da ovako raspravljamo o izvještajima Ustavnoga suda morali svi razmisliti o tome kako i na koji način možemo pomoći da se ova materija ne pretvara u zarađivanje političkih poena i nadjačavanje tko će biti jači i tko će biti tvrdoglaviji. To bi u nekim normalnim okolnostima bio razlog za diskvalifikaciju svih onih koji se rukovode tom vrstom principa u političkoj javnosti i političkoj kulturi. Nisam siguran da će se to dogodit kod nas i nisam siguran da će se bitno popraviti politika izvještavanja i rasprave o izvještavanju u Hrvatskom saboru zbog toga što ne vidim, a možda zato što nisam u prilici da čujem pa onda i ne vidim zašto predsjedništvo sabora odlučnije ne stane na stajalište da rasprave trebaju biti redovite. Ne znam čime bi i kome bi na taj način mogle nauditi. Ne znam zašto bi nekakav razgovor unutar predsjedništva sabora, klubova zastupnika, svih koji su zainteresirani da se postigne sporazum oko izbora i poštivanja procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda ili predsjednice Vrhovnog suda, kao i članova Ustavnoga suda bio nešto suprotno proceduri, suprotno uobičajenim praksama u nizu zemalja i da dalje ne govorim da se ne ponavljam i da ne kažem nešto što bi možda moglo povrijediti one koji misle da imaju pravo da se ove stvari povrjeđuju, a svi su već u velikoj mjeri zapravo povrijeđeni i u dobroj mjeri poniženi oni koji obavljaju ove dužnosti i koji predstavljaju ove institucije kao što Vrhovni sud i kao što je Ustavni sud RH i kao što smo i mi zastupnici i zastupnice ovoga sabora. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Sad će u ime Vlade govoriti poštovani ministar Damir Habijan, izvolite.
I pripremite se na replike jer vidim da već, niste još ni došli do govornice, a već postoje replike na vaše buduće izlaganje, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa evo na neki način i potaknuto ovime što je rekao i zastupnik Pupovac ako sam dobro razumio. Slušao sam ovih 13 minuta njegovog izlaganja, na neki način apelirao upravo na ono i na tragu onoga što smo i ja pokušavao objasniti kada govorim o ovom izboru i predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda ali isto tako i ustavnih sudaca. Govorim iz svoje pozicije kao ministra, ministra pravosuđa prije svega da mi je itekako bitno da najviše pravosudno tijelo, a to je Vrhovni sud ima osobu koja je na njenom čelu. Isto tako s druge strane ne sviđa mi se ovaj narativ koji smo imali prilike čuti u nekoliko izlaganja ili replika od strane pojedinih oporbenih političara gdje na neki način na koji se govorilo o sutkinji Jalševečki zapravo se pozicija u kojoj se ona, ona trenutno nalazi na neki način omalovažava. To nije dobro, dakle Vrhovni sud kao najviše pravosudno tijelo apsolutno funkcionira u svom punom opsegu, to se vidi i po najnovijim dakle ja bi rekao i presjeku predmeta dakle i neriješenih ali i po ubrzanju rješavanja sudskih postupaka. One brojke koje sam u uvodnom izlaganju i iznio koje mislim da nema potrebe ponovno i ponavljati koje zapravo i nisu predmet ovog izvješća obzirom da se radi o izvješćima '22., '23. i '24. ali onaj trend ako gledamo taj period, a taj presjek je dala i sutkinja Jalševački je jasno vidljiv ali isto tako je nastavljen u '25. godini i ono što posebno veseli s 28. veljače ove godine, mi smo došli na 385 tisuća neriješenih predmeta. Činjenica je i to ponavljam ako govorimo o duljini trajanja postupaka i to ću uporno ponavljati obzirom da vidim da jako teško to dolazi u javnost, a koliko god ja ovdje to govorio i ponavljao, oporba to ne želi prihvatiti, duljina trajanja, prosječna duljina trajanja postupka u RH je 126 dana. Naglašavam prosječna jer i dalje naravno ima postupaka koji traje nerazumno dugo i to nije dobro ali to ne može riješiti ni sam ministar niti njegov stručni tim niti sami suci zasebno, to možemo riješiti samo ono što stalno apeliramo, a to je u jednoj sinergiji i svih dionika unutar pravosudnog sustava ali onda možemo reći i poduprijeti sa zajedno sa normativnim okvirom. Kada smo kod normativnog okvira onih 15 minuta koje sam imao uvodno nisam imao mogućnost iznijet neke stvari koje smatram da su izuzetno bitne kada govorimo o zakonskim izmjenama. Jedna od njih je svakako izmjena Zakona o kaznenom postupku. Već sada u praksi upravo kroz te izmjene vidimo da su se ona uska grla koja smo detektirali zahvaljujući pravnoj analizi Pravnoj analizi koje detektirao upravo na naše traženje te točke, jedna od njih je zapravo i optužno vijeće, stvari funkcioniraju brže. Dakle već sada smo imali primjere, neću o konkretnim predmetima gdje su optužna vijeća obzirom da više nema prisutnosti stranaka niti okrivljenika odnosno optuženika, a niti, niti tužitelja odnosno državnih odvjetnika, stvari odvijaju brže. Isto tako onemogućili smo zapravo one konstantno korištenje instituta koji su bili tada podsjećam ZKP-u da su se optužna vijeća odgađala u nedogled, pogotovo u onim slučajevima gdje imamo više okrivljenika gdje bi se pristalo dakle na određene sklapanje sporazuma odnosno izjave. Nakon toga bi se sjednica optužnog vijeća odgodila, na slijedećem bi slijedeći okrivljenik zatražio takvu izjavu i to bi išlo u nedogled. Toga više nema, dakle za onoga tko da takvu izjavu, za njega se pristupa sklapanju, a za ostale okrivljenike se optužno vijeće nastavlja. Mislim da to u praksi već sada kada je zaživjelo pokazuje da se ta jedna neuroalgična točka apsolutno ovoga slomila i promijenila.
Kada govorimo o daljnjim zakonodavnim izmjenama, ono što je možda i bitno, uskoro će biti i prekršajni zakon. Spomenuo sam prije od ovog ukupnog broja priljeva predmeta milijun i 250 tisuća, gotovo 120 tisuća odnosi se na prekršaje. Od toga prometni prekršaji gotovo 70 tisuća što nije mali broj. Iz tog razloga odlučili smo se zapravo u situacijama izdavanja obveznih prekršajnih naloga i kada stranke koriste ulaganje prigovora zapravo da više sud u svojim presudama ne može umanjivati one kazne koje su zapriječene što ne znači da ne ostaje ta mogućnost da se plati manje na licu mjesta ili u onom roku koji je dodijeljen od strane samog obveznog prekršajnog naloga, ali vjerujemo da ćemo na taj način isto smanjiti priljev predmeta na same sudove.
Spomenuo sam maloprije Zakon o područjima sudova kada govorimo o novoj promjeni, a to je oni obiteljski predmeti za koje smo shvatili da strankama na neki način su možda otežale pristup sudu da nakon detaljne analize kroz sva područja suda u RH promijenimo i ponovno vratimo određene nadležnosti u određene općinske sudove kojima je to na neki način oduzeto. I ono što je isto tako bitno, a to je nadležnost za stečaj potrošača kojeg ćemo maknuti sa općinskih sudova na trgovačke sudove uz naznaku i najavu izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji i redefiniranje uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovani ministre možete se vratiti na svoje mjesto, pa idemo na replike ima ih više. Prva je kolegica Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
.../Nerazumljivo zbog najave./... .../Upadica Reiner: Apsolutno prva./... Hvala. Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre, budući da ste vi iskoristili svoje javljanje ne da bite se osvrnuli govor kolege Pupovca nego da bite nam rekli ono što ste zaboravili reć u replikama ja ću isto tako iskoristit svoju repliku da vas pitam ono što ranije nisam stigla.
Građani čekaju godinama rješenja istražnih organa pravosudnih tijela, pa mene zanima spominjali ste izvješće iz 2024.g. kako komentirate brzinu institucija kad je riječ primjerice o prijavu koju je podnio podnijela politička stranka DP protiv aktualnog premijera i predsjednika HDZ-ove vlade Andreja Plenkovića, danas nije nijedan saborski zastupnik prisutan ovdje, koji su podnijeli kaznenu prijavu zbog možebitnog utjecaja Andreja Plenkovića na izbor glavnog državnog odvjetnika i drugo zbog kaznenog djela navode što nije zatvorio granicu koju prelaze ilegalni migranti. I USKOK-u je trebalo niti tri mjeseca točnije da se ... ne lažem 25.4.2024.g. .../Upadica Reiner: Hvala./... već su odbacili tu kaznenu prijavu .../Upadica Reiner: Hvala./... dakle niti mjesec dana.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Dobio sam dodatno vrijeme da razmislim. Uvažena zastupnice što se tiče rada USKOK-a ili rada državnog odvjetništva ono nije predmet ovog izvješća, al to me ne sprječava da vam odgovorim na to pitanje upoznat sam na izvješćima državnog odvjetnika koji je isto tako vrlo ažuran i vrlo dobro ako se ne varam gotovo 98% optužnica koje podižu su potvrđene. To pokazuje revnost, ali isto tako ja mislim da imaju ... iznad 100% pokazuje njihovu revnost u donošenju odluka pa tako u ovom primjeru koji ste vi istaknuli kojim se ničem posebno ne ističe osim po akterima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bauk.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem. Gospodine ministre ja bi nastavio naše ugodno ćaskanje od prošle replike, odgovorili ste postavio sam pitanje iz kaznenog prava, ali ste odgovorili da ste stručnjak za trgovačko pravo ima to neke veze ovo je klasična politička trgovina tako da nije baš da nema nikakve veze. A osim toga jučer ste se malo napravili jedan izlet ili kako se to zna reć pokazali ste mišiće o znanju o klasificiranim podacima, dakle nije baš da se držite samo trgovačkog prava.
Obzirom da pored vas sjedi predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda ako imate vremena možda ste se s njima iskonzultirali pa na ono moje pitanje o oporbenom vladajućem Zurovcu vidite li tu barem osnovne sumnje, evo idemo na onaj najniži nećemo sada ono osnovana sumnja ili ne daj Bože nešto više od toga, na počinjenje kaznenog djela trgovanja utjecaja od strane poznatog počinitelja nepoznatih motiva? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Rasprava je bila toliko zanimljiva da s kolegom Tripalom nisam uspio prodiskutirati ovaj dio kada se tiče pa čak niti pitanje osnovane sumnje, a meni je čak i niže tako je slažem se, al meni je osobito drago da pratite moje izjave nisam znao da su toliko važne istaknute pa čak i ovo klasif... čak u detalje idete to mi je drago.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani ministre, evo zanimljivo je kada kolege iz ljeve oporbe vas potiču prije svega da iako brane ja bih rekao grane vlasti i samostalno i neovisno sudstvo pa vas potiču da razgovarate sa sutkinjom Jalšovečki pa pitaju jeste možda bili s njom sinoć, jutros na kavi sad vas potiču i da razgovarate sa predsjednikom kaznenoga odjela. I dobro to je ono nešto što je njima u maniri bilo normalno jer su oni znali za recimo za tajne izvide pa su rekli da naravno pa mi znamo za tajne izvide znamo za ovo znamo za ono i sada kada sutkinja Jalškovečki kaže da surađujem korektno sa Ministarstvom pravosuđa vezano za aktivnosti koje su bitne i dobre i za infrastrukturu za materijalno i za sve ono što je ključno da sudstvo funkcionira samostalno i neovisno onda je to problem onda je to problem onda je problem izvješće zato što su pozitivni pokazatelji. Nijedna riječ od SDP-a za izvješće nijedna riječ nego Vrhovni sud, a to što blokiraju Ustavni sud radi rukometaša to je normalno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupnike Mažar. Ja smatram da komunikacija mora postojati bez obzira na trodiobu vlasti ali kada govorimo o komunikaciji prije svega tu sa kolegicom Jalšovečki ona se svodi evo primjerice na pitanje prostora vrhovnog suda. Ja se slažem bio sam ako se ne varam u dva navrata upravo kod njih na sastancima, mislim da je jedna tema bila ANON prvi puta, drugi puta razgovarali smo malo o širim temama i uvjerio se sam da uvjeti odnosno zgrada zahtjev obnovu i to apsolutno stoji. I zato smo rekli sljedeći tjedan ići ćemo obić jedan prostor za koji ja vjerujem da će biti adekvatan za to vrijeme dok se ne obnovi zgrada na Zrinjevcu odnosno zgrada Vrhovnog suda jer mislim da najviše pravosudno tijelo zaslužuje da ima uvjete reprezentativne odnosno da budu uvjeti u kojima jesu vrhovni sutkinje i suci. Prema tome, komunikacijom ću nastaviti ako treba popit ćemo i kavu ja mislim da niti kolegica Jalšovečki nema ništa protiv.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i kolegica Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ajmo ministre i po treći put ako treba da vidimo možete li odgovoriti jasno na pitanje po zakonu čije su ovlasti jače ili veće, vas ili ovdje prisutne vd predsjednice Vrhovnog suda? Naime, istovremeno su se suci Općinskog suda u Zadru obratili i vama odnosno Ministarstvu pravosuđa, pravosudnoj inspekciji, ovdje prisutnoj predsjednici Vrhovnog suda, ali i DSV-u, Odboru za pravosuđe i nizu drugih institucija, nakon što su svi odšutjeli, dakle odšutjele su institucije RH jer nam očito nije u interesu zaštititi neovisnost pravosuđa, ti isti suci su bili prisiljeni obratiti se Europskoj komisiji što smatram da je prvorazredna politička sramota za koju je odgovoran HDZ pa me sada zanima jeste li krivi vi i tko je prvi trebao reagirati. Evo vaša diskrecijska procjena, čiji je bio zadatak, čija je odgovornost, tko je sposobniji ili nesposobniji, vi ili pravosuđe da reagirate po ovakvoj predstavci.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice Orešković. Ne morate vikati ovoga mada sadržajno u smislu ovih prvih pola replike je bilo pohvalno za mene ako sam dobro shvatio, ja sam si bar to tako protumačio, nadam se da mi nećete taj užitak uskratiti. Dakle kokoš ili jaje, ne znam. Ja sam napravio ono što je bilo u mojoj ingerenciji, ja nisam baš toliko moćan, ja sam samo ministar pravosuđa da sudim kako će druge institucije koje su isto tako samostalne, neovisne u određenom slučaju konkretnog postupati. Ja sam napravio ono što smatram da sam mogao napraviti, napravio bi opet i napravit ću opet u skladu s mojim ovlastima i zahvaljujem na vašoj pohvali. Ne dolazi često ali tim je draža.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre u jednom od vaših ranijih obraćanja održali ste nam, neću reć predavanje, lekciju o tome kako treba voditi računa što govorimo kako bismo sačuvali i dostojanstvo i percepciju neovisnosti sudstva u većoj mjeri nego što imamo sada i tu se u potpunosti slažem s vama. Mislim da je rječnik vrlo važan, no informacije odnosno poruke građanima se ne šalju samo verbalno, šalju se i neverbalno, šalju se postupcima, a mi imamo zaista situaciju da smo imali kontraverzan izbor državnog odvjetnika, da imamo godinu dana da smo bez predsjednika Vrhovnog suda, da imamo kontraverzan izbor ustavnih sudaca jer ga vezujemo uz izbor predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnog suda, da imamo povjerenstvo i promijenili smo Zakon o sprječavanju sukoba interesa i imamo povjerenstvo koje je donekle eutanazirano. To su sve poruke koje također, koje također ruše povjerenje građana u pravosuđe, a za te poruke ste prije svega odgovorni vi, kad kažem vi mislim na ministarstvo i na vladajuće.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala uvaženi kolega, ja se s vama apsolutno slažem kada govorimo o percepciji i povjerenju mislim da se tu razumijemo ono što govorimo pa uključujući i ovu hrvatsku sabornicu, ovaj visoki dom je itekako bitno i drago mi je da vi ste ostali po strani ovoga većine narativa koji dolazi od strane oporbe. Kada spominjete kontroverzni odabir, ja ne vidim u čemu je on bio kontroverzni osim toga što ste vi odnosno dio oporbe zbog toga što očito nije odgovarao taj kandidat, izazivali i prosvjedovali na Markovom trgu, pokušavali ako se ne varam i, i svakakvim različitim riječima govorili o izbacivanju nekoga kroz prozor iz Vlade, to baš nije bilo. To je bilo možda kontraverzno. Sam izbor je bio sukladno zakonu ali volio bi da, da oporba prepozna u određenim slučajevima kada recimo predsjednik države se ne drži svojih ovlasti temeljem Zakona o sudovima u slučaju Đurđević kada nije uopće pošla sa pozivom Državnog sudbenog vijeća ili u slučaju kada nije zatražio mišljenje od opće sjednice Vrhovnog suda niti Odbora za pravosuđe, netko od oporbe smogao snage i rekao to je protuzakonito. …/Upadica Reiner: Hvala./… To nitko mu nije rekao, to je već možda kontroverzno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolega Bauk je dignuo povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Bauk, Arsen (SDP)
238. Gospodine ministre onda se ostavite i ustavnog prava kad ste se ograničili samo na trgovačko pravo ili, ili je pitanje ovoga kaznenog prava osjetljivo, a ustavnog se može kako hoće. Dakle odlučite se jeste li samo za trgovačko pravo ili ćete se ovih širih, širih spektra prava uhvatiti. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro i vi znate da to nije bila povreda Poslovnika pa dobivate još jednu opomenu. Kolegica Marković ima repliku.

Marković, Ivana (SDP)
Hvala. Danas je u raspravi više puta poslana poruka da nije bitno da nemamo predsjednika Vrhovnog suda. Eto može bez njega funkcionirat, kao da pravosuđe funkcionira u nekom vakumu, a on zapravo održava vrijednosti koje se njeguju u društvu, vrijednosti koje politika u konačnici zagovara. A koje su to vrijednosti koje su u državi pod HDZ-om? Politička trgovina, normaliziranje situacija u kojima se ministri uhićuju pa se sutradan zamjenjuju drugima, pretrčavanje žetona, opravdavanje to projektima i tako bi mogla u nedogled. Pa mene zanima kako u takvoj političkoj okruženju, mislite da građani mogu vjerovati neovisnom pravosuđu, kako mogu vjerovati u pravnu državu i gdje vi kao ministar povlačite granicu između zakonitog upravljanja u ovom slučaju vladanja i političke trgovine, a sve na tragu …/Upadica Reiner: Poštovani ministar./… ovog Zurovčevog fali jedan papir.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice ja ću ponovno pokušati se vratiti na početak i dati neki kontekst obzirom da ste krenuli prvo prije svega s pozicije činjenice da nemamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Ja mislim da je sve pošlo krivo možda čak ne niti primjeru Đurđević ili kasnije primjera kada nije zatraženo mišljenje od dvaju odbora. Pošlo je krivo kada je predsjednik države rekao da to ne može bit nitko od strane Vrhovnog suda. Zašto je tome tako i zašto je ušao u fajt s Vrhovnim sudom i zašto je na taj način obezvrijedio sve sutkinje i suce koji su tamo, dakle koji su došli zato što su ispunjavali uvjete i obavljaju tu dužnost časno, ja doista ne znam ali to je bio početak stvaranja ove fame i činjenice da u ovom trenutku se nalazimo u situaciji koja mene kao ministra ne veseli. Ne veseli me činjenica da nemamo predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda i zato je bio smisao da nađemo rješenje da popunimo jednu i drugu funkciju. To što se još uvijek kolega Hajdaš Dončić ljuti, ja želim vjerovat da će se on odljutiti i da ćemo uskoro to pitanje riješit, kad se vrati u hrvatsku sabornicu.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Raukar Gamulin digla je povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238. Vrhovni sud se složio sa jednom kandidatkinjom. Vi se stalno vraćate u prošlost ali ja bi vas molila da se vratite u sadašnjost pa i prema budućnosti. Svi uvjeti za izbor predsjednika vrhovnog ili predsjednice Vrhovnog suda u stečeni. Vi trebate deblokirati rad Odbora za pravosuđe i to je sve.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika znate i sami pa dobivate opomenu. Kolega Bulj međutim ima repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre trodioba vlasti je pod vašom šapom i premijera pretvorena u monarhijski sustav. Kako monarh Plenković kaže tako se radi. Bit će Zurovčeka, bit će svega samo dođite pod naš plašt. I doslovno dobro je rečeno ovdje je jednostavno trgovačko pravo jedino pravo koje vi poznajete. I zato ljudi nemaju povjerenja u pravosuđe, tako je kod Ustavnoga suda dva HDZ-u, dva SDP-u, malo možemo ili ne možemo. I to je ta percepcija.
Pa kako je moguće da se mene pravosudno proganja zbog Pupovčeve izložbe, neke srpske tromeđe, a s druge kad zabrane Marka Perkovića Thompsona …/Govornik se ne razumije./… sve u redu. E to je taj vaš dil sa svima i svi ste zajedno i zbog toga ljudi u pravosuđu …/Govornik se ne razumije./… To je jedina činjenica.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bulj.
Sad ste i trgovačko pravo stavili u jedan negativni kontekst, to mi se baš ne sviđa. Ali kada govorim o pravosuđu ja doista ponovit ću ono što sam rekao prije nekih mjesec, dva. Ne želim vjerovati da se tu trebamo dijeliti na plave, crvene, zelene ili bilo koje druge ako nam je stalo do pravosuđa. Ja bar mislim da nam je svima stalo do pravosuđa i mislim da nam je stalo i do te percepcije. I ponovit ću ono što sam rekao uvodno, kad-tad će netko biti u ovoj poziciji, u ovoj ulozi i narativ koji ste danas i svakodnevno stvarate o pravosuđu teško ćete gumicom prebrisati. To neće ići, naći ćete se u ovoj situaciji i onda ćete odgovarati na ista ova pitanja. A onaj poziv za kavu i ona pojašnjenja i dalje vrijedi.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a prvi će govoriti poštovani zastupnik i …/Govornik se ne razumije./… Siniša Hajdaš Dončić, izvolite.

Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Hvala vam lijepo potpredsjedniče sabora.
Kao što inflacija jede plaće, tako i HDZ-ova politička trgovina jede neovisnost pravosuđa. Baš kao što ekonomska inflacija iz dana u dan tiho izjeda vrijednost naših plaća, mirovina i ušteđevina tako i ovo HDZ-ovo političko odugovlačenje izjeda ono malo preostalog povjerenja hrvatskih građana u hrvatske sudove. Prema istraživanjima 4 od 5 hrvatskih građana nema povjerenje u pravosuđe, a HDZ tome izravno kumuje. Svaki novi mjesec, svaki novi dan u kojem HDZ drži Vrhovni sud bez čelnog čovjeka, djeluje upravo kao inflacija na povjerenje. Obezvrjeđuje instituciju, srozava njen autoritet i radi štetu koja će se godinama sanirati. A evo kako ova HDZ-ova institucionalna inflacija izgleda na djelu. HDZ već godinama u potpunosti ignorira raspravu o Vrhovnom sudu pa se o stanju u pravosuđu raspravlja s višegodišnjim zakašnjenjem. Dakle danas u proljeće 2026. godine, mi razgovaramo o 2022., 2023. i 2024. godini. Mogu samo postaviti pitanje da li je to normalno da razgovaramo o izvješću za 2022. godinu ili 2023., nebitno. Što mi iz ove pozicije danas možemo uopće konstruktivno zaključiti? Ja mislim da bi smisao u parlamentarnoj demokraciji ovakvih rasprava bio da se ukaže na probleme i da se vjerojatno uvedu neke bolje prakse. A kako da uvedemo bolju praksu kad razgovaramo dvije godine nakon problema, razgovaramo 4 godine nakon bazne godine. Gubimo vrijeme, a stvari ostaju iste.
Neodgovornost HDZ-a najočitija je u činjenici da Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda već nešto više od godinu dana. S druge strane, a to je spominjano danas, redoviti osmogodišnji mandat za troje ustavnih sudaca istekao je još u listopadu prošle godine. Sabor s njihovim izborom kasni već 5 mjeseci, a i taj produženi mandat istječe za mjesec dana. Koji je glavni razlog tome? To je ono što se oni i ne srame, što su danas javno rekli. Da inzistiraju na političkom paketu i da žele ispregovarati izbor predsjednika Vrhovnog suda zajedno s izborom ustavnih sudaca. SDP na to ne pristaje, dakle ponovit ću još jednom i zato ću ovdje s ove govornice poručit kolegicama i kolega iz HDZ-a da je postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca nije pravno povezan. Dakle radi se u potpunosti odvojenim procedurama, da i Ustav i zakon propisuje uvjete za ta dva izbora, a svako povezivanje izlaz je iz okvira prava i predstavlja čistu političku motiviranu ucjenu. Takav pokušaj trgovine ujedno je i neustavan i nezakonit, a podsjećam da je i Ustavni sud nedavno upozorio kako može reagirati pa ću citirati: „Na pojave sa obilježjima ozbiljnog strukturalnog poremećaja odnosno dugotrajne ili sustavne disfunkcije u pravnom poretku“. Nadalje, odgađanje izbora predsjednika Vrhovnog suda manipulacijom procedure upućuje upravo na takav ozbiljan strukturalni poremećaj. Evo čak je i Udruga sudaca reagirala na to da se postupak izbora vodi na negativan način.
S obzirom da predsjednika Vrhovnog suda nemamo već godinu dana možemo se zapitati imamo li mi već sada sustavnu disfunkciju po citatu Ustavnog suda? Zbog toga čak ne predlažem, već zahtijevam da HDZ stavi na glasanje prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, kandidaturu imamo jer postupak ovisi isključivo naglasit ću još jednom o saborskoj većini. Za to je dovoljno 76 glasova plus 2 nova žetončića. Znači imamo stabilnu većinu 76 plus 2 žetončića tako da izgovora sa njihove strane za odgodu naprosto nema.
Ali želim biti potpuno jasan oko posljedica vašeg daljnjeg odugovlačenje. Ako nastavite blokirati ovaj izbor držeći Vrhovni sud kao taoca svojih političkih ucjena to nije uobičajena politička igra i igrarija. To je zapravo izravan udar na ustavni poredak.
Svaki pokušaj političke manipulacije postupcima izbora koji su detaljno pravno uređeni nedvosmisleno upućuju na ozbiljan strukturni poremećaj u poimanju toga što hrvatski Ustav i što hrvatski zakoni jesu. Podsjetit ću još jednom da je Ustavni sud nedavno službeno javno izjavio kako ima ustavnu ovlast i dužnost reagirati kad uoče pojave koje predstavljaju još jednom ću citirati ozbiljan strukturalni poremećaj, odnosno dugotrajnu ili sustavnu disfunkciju u pravnom poretku.
Gospodo iz HDZ-a činjenica da Republika Hrvatska vašom krivnjom već više od godinu dana nema čelnika najvišeg suda u državi je po meni školski primjer takve sistemske disfunkcije. Zato vas upozoravam ili ćete ispuniti svoju dužnost i staviti točku na dnevni red i provesti glasanje ili neka reagira Ustavni sud i proglasi ovu vašu blokadu upravo kao ozbiljan strukturni poremećaj koji ugrožava funkcioniranje pravne države.
A zanimljivo je a danas vidim da su bili poletarci malo lepršavi, da je u kontekstu ovog se važno nečeg prisjetiti. 2021. godine kada vam je, kada su vam usta bila puna legalizma i poštivanja procedura tada ste tvrdili da je izbor predsjednika Vrhovnog suda strogo propisan, izoliran proces u kojem nema mjesta političkim dogovorima 2021. godine. A danas? Danas je to gaženje tzv. svetosti procedure i više se ne skrivate već javno na zgražanje i struke i građana pokušavate Vrhovni sud uvući u političku trgovinu za Ustavni sud, samo ne znam tko vam je partner na drugoj strani? Ja sigurno nisam.
Zakon i procedura i sada priječe željeni ishod, pa se zbog svog lažnog pravnog puritanizma prešli ste na ono što HDZ-u ide najbolje, a to je blokiranje institucija. Prvo ste imali okupaciju, a sada ste i blokirali institucije, pa me baš zanima gdje je ona vaša famozna transparentnost i tzv. odmak od politike.
Žalosno je da do ove rasprave uopće trenutno ne bi došlo da SDP skupljanjem potpisa nije inicirao, da nije bilo našeg potpisa i zahtjeva vjerojatno bi se to Izvješće o radu Vrhovnog suda nam to ne odgovara i dalje guralo pod tepih, a za vas iz HDZ-a je praksa odgađanja rasprave o pravosuđu zapravo pravilo, a ne iznimka a ovo je ozbiljan institucionalan problem.
Vrhovni sud u Republici Hrvatskoj mora imati puno legitimno i stabilno vodstvo. Institucija takve važnosti ne može se držati u stanju vječne privremenosti. Dok nas premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa nonšalantno uvjeravaju da sustav može funkcionirati bez predsjednika kao što je i gospođa rekla kao i da Sabor djeluje bez predsjednika Sabora ili da ministarstvo djeluje bez ministra. Završetak njezinog citata.
Naš stav je jasan. Ozbiljna institucija ne može normalno funkcionirati bez čelnog čovjeka. Tko tvrdi suprotno ili ne razumije težinu institucija ili namjerno relativizira kaos koji je zapravo sam proizveo. Da se jednog dana gospodin Plenković vjerojatno dignuo na krivu nogu pa rekao hajmo to povezati. Vjerujem da je to tako i bilo.
I da zaključim građani nemaju povjerenja, to govore relevantne ankete. Pravda je spora, da li je dostižna o tom, po tom, a HDZ svjesno i namjerno drži Vrhovni sud u blokadi, te ga još namjerno gura u političku trgovinu. Zbog toga se ne obraćam vladajućoj većini kojih ima vjerojatno troje danas ovdje, već se zapravo obraćam Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni suci, gospodo ustavni suci sami ste nedavno komunicirali da ćete reagirati na ozbiljni strukturni poremećaj i dugotrajnu disfunkciju. Ako je činjenica da najviši sud u državi već godinu dana nema svog predsjednika zbog nečijih političkih ucjena jel' to strukturni poremećaj ili nije? I od Ustavnog suda, dakle tražim da ne budu pasivni promatrači i zahtijevam da odrade svoj posao kao čuvari Ustava.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIP-a govorit će poštovane zastupnice Mrak-Taritaš i Orešković.
Najprije poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana vršiteljice dužnosti predsjednika Vrhovnog suda sa suradnikom, kolegice i kolege.
Za početak žalosno je da danas 2026. godine raspravljamo o Izvješću o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu. I to nije proceduralni propust, to je politička poruka, poruka HDZ-a i njegove većine da ih zapravo uopće nije briga za stanje u pravosuđu. Jer ako o stanju sudbene raspravljamo sa 4 godine zakašnjenja, onda zapravo mi raspravljamo o prošlosti, a problemi koje imamo u sadašnjosti rastu i produbljuju se.
Mi danas imamo pred sobom niz apstraktnih brojaka koje možemo analizirati, gledati sa jedne i s druge strane, ali ono što treba imati uvijek na pameti kad je riječ o pravosuđu to nisu apstraktne brojke, to su ljudi koji čekaju pravdu, poduzetnici koji čekaju rješenje, građani koji čekaju odluke o svojim pravima. I upravo tu Europska komisija u svom Izvješću o vladavini prava za 2025. godinu naglašava da su poslovni dionici identificirali učinkovitost i kvalitetu pravosuđa kao jednu od glavnih prepreka za ulaganje u Hrvatsku. Percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj pada ispod 30% i to je jedan od najlošijih rezultata u cijeloj EU.
Gdje je problem? Problem nije u cijelom sustavu jednako. Općinski sudovi pokazuju poboljšanje, vrhovni sud smanjuje vlastite zaostatke, ali sredina sustava županijski sudovi postaju usko grlo. Tamo postupci traju dulje, a predmeti se gomilaju. Istovremeno imamo i strukturalni problem preveliki broj žalbi. Previše predmeta ide na drugi stupanj bez stvarne potrebe, a kad tamo dođu često se ne rješavaju konačno, nego se vraćaju na početak. Jedan predmet prolazi kroz sustav dva ili tri puta. Rezultat je sustav koji sam sebe usporava i zato moramo reći problem nije samo količina predmeta, nego način na koji je sustav postavljen a rješenja postoje i već se provode u EU. I zato ću ja ovu svoju raspravu iskoristiti da navedem nekoliko načina na koji su to neke druge zemlje odradili, neke druge zemlje napravile.
Prvo filtriranje žalbi. Europska mreža sudbenih vijeća jasno preporučuje uvođenje mehanizma za filtriranje žalbi po kojima sud ocjenjuje osnovano žalbe prije nego što ona dođe u punu raspravu. I sam sud EU uveo je 2019. godine mehanizam filtriranja žalbi za predmete koji su već razmatrani pred neovisnim tijelima i općim sudom. Prema novim pravilima žalbe u predmetima koje su razmatrane dva puta najprije pred neovisnim žalbenim vijećem, onda pred općim sudom ne mogu nastaviti pred sudom pravde osim ako se dokaže da postavljaju pitanje značajno za jedinstvenost, dosljednost ili razvoj prava EU.
Kod nas gotovo sve žalbe automatski prolaze dalje. Drugo, smanjivanjem vraćanja predmeta na ponovni postupak talijanska reforma pravosuđa koja je provedena 2022. godine i provedena je uz izravnu podršku institucija EU jedan od ključnih ciljeva smanjenje broja slučajeva u kojima Viši sud predmet vraća na početak, te proširenje slučajevima u kojima drugostupanjski sud može sam donijeti meritorno rješenje. To je direktno usmjereno na prekidanje začaranog kruga koji generira back log upravo onog kojeg imamo i u Hrvatskoj.
Treće – upravljanje opterećenjem. Europska komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe sustavno preporučuje fleksibilniju raspodjelu predmeta i sudaca prema stvarnom opterećenju uz korištenje digitalnih alata za praćenje. U svom Izvješću iz 2024. godine posebno napominje da digitalizacija pravosuđa i bolje upravljanje predmetima imaju izravni učinak na skraćivanje trajanja postupka. Kod nas i dalje imamo situaciju da jedni sudovi pucaju pod preopterećenjem, a drugi imaju manje posla.
Četvrto – ciljani programi za stare predmete. Bez toga nema stvarnog napretka. Stari predmeti troše najviše vremena i resursa i blokiraju sustav. Dakle, nije problem da ne znamo što treba napraviti. Problem je što to ne radimo unatoč tome što su preporuke za potrebe reforme jasno dokumentirane. I sad dolazimo do onog što je stvarno i danas tema rasprave a to je ključno političko pitanje.
Danas kad govorimo o učinkovitosti pravosuđa mi nemamo predsjednika odnosno predsjednica Vrhovnog suda. Zašto je nema? Zato što vladajuća većina izbor predsjednika Vrhovnog suda uvjetuje dogovorom o izboru ustavnih sudaca po modelu da oni predlažu dva, a oporba jednog. Udruga Hrvatskih sudaca upozorila je da za takvo vezivanje ne postoji nikakav niti ustavni, niti zakonski temelji. Time se najviša funkcija u sudbenoj vlasti pretvara u instrument političkog utjecaja i budimo potpuno jasni. Ovo nije blokada sustava zbog neslaganja, ovo je blokada jer jedna stranka želi ovladati svim ključnim institucijama do kraja bez ikakve rezerve uključujući i pravosuđe.
Dok raspravljamo o tisuću neriješenih predmeta i sporosti sudova istovremeno gledamo kako se pokušava politički kontrolirati istog sustava kao i Ustavni sud. Možemo mi donositi strategije, pisati izvješća, analizirati brojke. Ali ako istovremeno dopuštamo političku ucjenu kad je u pitanju izbor predsjednika Vrhovnog suda, onda sve ovo što govorimo zapravo gubi bilo kakav smisao.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba, odnosno isti klub nastavit će kolegica Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažene kolegice i kolege, ponovit ću ono što sam rekla u zahtjevu za stankom. Dakle, nije ovo rasprava o tri stara neraspravljena izvješća. Bit ove političke rasprave je u poruci da HDZ ne želi institucije države već želi državu za sebe.
Bit je u poruci da je HDZ sebi uzeo za pravo da on kao politička stranka postane utjelovljenje sve tri grane državne vlasti i da su sve druge ključne institucije koje bi trebale služiti građanima ostvariti njihovo pravo na državu ili uništene ili eutanazirane ili pretvorene u HDZ-ovu desnu ruku.
Zato smo između ostalog problematizirali da je zakonom, ali i Poslovnikom Hrvatskog sabora propisano da izvješće podnosi i da izvješće u Saboru iznosi predsjednik Vrhovnog suda, a ne v.d. zato da naglasimo koliko je postojanje predsjednika Vrhovnog suda bitno. Tako nam je država krojena, tako nam je u propisima zapisano i tu se ne radi ni o kakvoj pravnoj praznini, pa ćemo ju onda protumačiti na način da umjesto predsjednika može i v.d. već se radi o tome da politički nije prihvatljivo da država nema svog predsjednika Vrhovnog suda, a nema ga ne tjedan dana, mjesec, dva nema ga već godinu dana.
Ustavom, zakonom, Poslovnikom točno je propisano tko bi danas ovdje trebao sjediti. Te osobe danas nema i na žalost to što to baš nije u skladu sa zakonom to je postalo ne tema, ne tema kao što je općenito pridržavanje bilo kakvih propisa i zakona u ovoj državi postalo ne tema. Nebitno! Zakonom je primjerice propisano da predsjednik Vlade ne može primiti odlikovanje strane države bez prethodne suglasnosti predsjednika države, ali on ga svejedno primi i nikome ništa, nema veze. Zakonom je propisano da se ne može organizirati doček hrvatske reprezentacije rukometne na glavnom gradskom trgu suprotno odlukama lokalne gradske vlasti, ali se to ipak dogodi i nema veze. Sve je u ovoj državi postalo nema veze, može i mimo zakona, kako god nam se hoće, odnosno kako god se HDZ-u hoće. I onda svima nama drugima koji na to ukazujemo, koje to smeta jel' zbog svih naših primjedbi i inzistiranja na institucijama i poštivanju zakona se govori ono u propagandnom stilu HDZ-a da nismo pravi Hrvati, da mrzimo sve hrvatsko i da nas iz Hrvatske treba protjerati. To je bit ove rasprave, bit blokade u izboru predsjednika Vrhovnog suda sastoji se u zahtjevu HDZ-a za se u paketu biraju i tri suca Ustavnog suda kako bi HDZ u Ustavnom sudu zadržao kontrolu koju ima od samih početaka. Znači HDZ ima Ustavni sud, nemaju ga građani, a s obzirom da je to zapravo predmet i kamen spoticanja trebalo bi onda i spomenuti kakav je onda danas taj Ustavni sud na dan kada on predstavlja blokadu za izbor predsjednika Vrhovnog suda i uspostavljanja funkcionalnog pravosuđa.
Dakle, mi danas imamo Ustavni sud koji više od dvije godine nije donio odluku o ustavnosti državnog preuzimanja županijskih i općih bolnica, iako je Ustavnim zakonom propisano da je rok 30 dana. Ali nema veze, imamo Ustavni sud koji krši vlastite propise, to je država po mjeri HDZ-a.
I što se zapravo s tom zakašnjelom i još uvijek nepostojećom reakcijom Ustavnog suda poručuje? Poručuje se građanima da ni izbori nisu bitni, jer ako njihova predstavnička tijela, županijske skupštine koje su inicirale zahtjev za ocjenom ustavnosti ne mogu postići to da Ustavni sud poštuje rok za donošenje odluke o tome, pa što onda građani mogu očekivati od takve države. To je poanta i na takvom Ustavnom sudu HDZ želi zadržati svoju kontrolu. To je dijagnoza ove rasprave, to da HDZ ne želi državu, ne želi institucije, želi svu moć i svu vlast za sebe, a ovaj neizbor predsjednika Vrhovnog suda je HDZ-ovo sabotiranje ustavnih ovlasti predsjednika države. Dakle, ne samo sabotiranje Zorana Milanovića kojeg premijer ne voli i baš nas briga da li ga voli ili ne voli, nego HDZ sabotira instituciju za koju je na posljednjim izborima glasalo 75% birača.
Ovo uvjetovanje ustavnih sudaca pogodbom po kojoj HDZ bira dva svoja, to je sabotiranje ustavnosti države i stvarno napad na pravni poredak. A što se čeka? Čeka se da zapravo se nabiju financijski dugovi bolnica, da se kadrovski bolnice opustoše, tako da na kraju županijama i gradovima postane neisplativo da Ustavni sud donese ispravnu odluku, pa će na kraju županije i gradovi molit boga da Ustavni sud krivo odluči. To je rezime.
E sad, u pojedinačnoj raspravi ću nastaviti, ali želim nešto reći da Ustavni sud nije zadnja sudbena istanca kao što ste to vrlo često u javnosti i misli, više neka četvrta grana vlasti i nekakav korektiv. E sad kad taj korektiv ne obavlja svoju ulogu, a vidimo da ne obavlja još više je važno da pravosuđe nadomjestit ono što se neće kasnije ispraviti na Ustavnom sudu, a vidimo i da pravosuđe ne funkcionira, onda u tom pravosuđu zapravo s obzirom da sustav ne radi imamo tek pojedince, pojedince koji se tom sustavu suprotstavljaju. Takav je na žalost bio, na žalost zato što je pokojni Radovan Dobronić. Danas nitko to nije spomenuo, ali činjenica je da sustav takve suce i takve pojedince ne voli. Radovan Dobronić za svoje ideje, za svoje prijedloge nije dobio podršku niti od ostalih sudaca Vrhovnog suda, zapravo su ga potiho i sabotirali. To se vidi između ostalog i po kašnjenju Izvješća za 2023. godinu, ali i u svim drugim prijedlozima koje je iznosio, a sabotirala ga je država, sabotirala ga je politika, sabotirala ga je tadašnja još uvijek postojeća HDZ-ova vlast. Jer kao što sam rekla HDZ želi državu, a ne institucije u kojoj se poštuje vladavina prava. Idealno stanje hrvatskog pravosuđa je u tome da svi propisi nešto propisuju.
je u tome da svi propisi nešto propisuju, ali ako ne može drugačije može i mimo propisa, sve će se dogoditi onako kako je HDZ htio jel imamo reprezentaciju i Thompsona i svatko ko to ne voli je neprijatelj države, Auf Wiedersehen, Bis bald i odlazi.
E sad, želim nešto reći i o Vrhovnom sudu, ovu minutu koliko mi je preostalo. Po mom mišljenju svi suci Vrhovnog suda, ali svi, svaki od njih ponaosob, pojedinačno, mora imati sposobnost, moraju imati svoju glavu, svoj integritet da nosi teret pravosuđa praktički na svojim vlastitim leđima neovisno o kolektivu jer recimo kada izostane zbog bilo kojih razloga, a to da pravosuđe ima svog šefa, da ima svog predsjednika ili predsjednicu, DSV bilo koga od tih sudaca na Vrhovnom sudu postavi za v.d.-a. Imaju li naši suci takvu samosvijest, imaju li takav kapacitet da mogu nositi tu ulogu? Evo neka naši građani procijene sami. Koliko smo čuli i jesmo li čuli dovoljno od svih sudaca ili pojedinačnih sudaca na Ustavnom sudu, bilo je kritika, ne mogu reć da nije, ali je li bilo dovoljno da prozovu sabor zato što se godinama o izvješćima ne raspravlja i zato što već godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda, dakle obezglavljeno i ušutkano pravosuđe je pravosuđe točno po mjeri HDZ-a.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba nezavisnih zastupnika govorit će poštovani zastupnik Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Danas smo mogli čuti lamentacije pojedinih kolega zašto ovako sa velikim višegodišnjim zakašnjenjem dobijamo izvješća, pa danas 2026. raspravljamo i o izvješću za 2022., pa bi ih samo podsjetio da je prije skoro 3.g. naša zastupnica predložila reformu sabora i promjene Poslovnika sabora kojim bi se obvezali da se izvješća raspravljaju u godini u kojoj su podnešena. 17 samo ako se ne varam zastupnika je glasalo za taj prijedlog, a više od stotinu protiv, uključujući i one koji danas lamentiraju zašto se s ovolikim zakašnjenjem raspravlja o točkama, čisto javnosti na znanje.
Što se tiče ovih izvješća, ona za 2022. i '23. sastavio ih je i podnio pokojni predsjednik Vrhovnog suda g. Radovan Dobronić, dok je ovo najnovije sastavila njegova privremena nasljednica gđa. Gordana Jalošovečki koja je danas s nama u statusu sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave ili kako to mediji kolokvijalno nazivaju v.d. predsjednica Vrhovnog suda. Važno je radi naše objektivnosti razgraničiti da nije isto podnosi li izvješće predsjednik Vrhovnog suda koji je izabran na tu dužnost u postupku propisanom Ustavom i zakonom ili ga podnosi privremeni ovlaštenik za obavljanje poslova sudske uprave, to je važno. U tom smislu moja kritika ide Vladi i mišljenju koje nam je Vlada poslala na izvješće koje je sastavila gđa. Jalšovečki. Kritizirati se može, ali samo ako izvješće i njegovi podaci ne odgovaraju stvarnosti, sve drugo poput opaski da izvješće ne sadrži upozorenja na organizacijske probleme u sudovima ili nedostatke u zakonodavstvu, nije primjereno. Štoviše, ispod svake je razine da se bilo tko tko zauzima poziciju političke vlasti koja odlučuje o izboru predsjednika Vrhovnog suda usudi kritizirati privremenu upraviteljicu tog suda koja samo ispunjava pravni i politički vakuum koji je nastao tako što predsjednik republike i HS nisu izvršili svoju ustavnu dužnost. Ponavljam, izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda nije diskrecijsko pravo koje mi imamo nego dužnost svih onih koji u tom postupku sudjeluju.
E sada idemo malo vidjeti što je govorio pokojni sudac Dobronić. Ono o čemu se može razgovarati su ocjene i preporuke bivšeg pokojnog predsjednika Vrhovnog suda o kojima je on govorio, a nikad ih nije dobio priliku braniti ili dodatno pojasniti u saboru. On je primjerice vrlo jasno govorio i pisao o nekim stvarima poput njegovih prijedloga da se sucima ograniče ili zabrane neke mogućnosti dodatnog rada izvan suda poput angažmana na arbitražama ili slično. To nije neko efemerno pitanje, riječ je o stvarima koje mogu utjecati na nepristranost sudaca, koje ih mogu dovesti u poziciju sukoba interesa i koje mogu negativno utjecati na percepciju neovisnosti i nepristranosti pravosuđa. Također vrlo jasno govorio o tome kako naše sudove opterećuju zlouporabe procesnih prava stranaka s kojima se sudovi očigledno teško nose, ne sprječavaju ih ili ih nemaju mogućnost spriječiti. Doduše, u ovim njegovim izvješćima nisam pronašao njegova autorska konkretna rješenja za ovu vrstu problema, ali je jasno da ti problemi postoje i mi imamo obvezu pronaći rješenje za njih. Govorio je i o tome da imamo pretjerani priljev predmeta na sudove, da na sudove dolazi sve i svašta, pa i ono što nikako ne bi trebalo. Njegovi stavovi o tome bili su radikalni iz perspektive naše stvarnosti i prakse, tako kaže i u svom izvješću za 2023. da je ukupni priljev predmeta na sudove najmanje 10 puta veći nego što bi trebao i smio biti tj. da imamo stabilno preko milijun i 200 tisuća novih sudskih predmeta godišnje, a da ih ne bismo trebali imati više od 100 tisuća.
Govorio je i o tome kako se u potrošačkim sporovima gdje s jedne strane imamo velike trgovačke aktere poput banki ili telekoma, a s druge pojedinačne potrošače. Ti veliki trgovci koriste taktikama pravnog iscrpljivanja potrošača na sudovima, čak i kad su potpuno u krivu. Zašto se to tolerira? Pa to nije samo pitanje sudova i privatnog pravnog odnosa između trgovca i potrošača, valjda imamo neke inspekcije koje bi trebale identificirati takve trgovce i nagaziti ih zbog šikanoznog ponašanja i maltretiranja potrošača.
Još i prije dok se kandidirao za predsjednika Vrhovnog suda i predstavljao svoj program, Dobronić je govorio o sumanutoj pojavi ogromnog broja predmeta u kojima se po sudovima međusobno tuže entiteti koji su povezani s državom, pa se međusobno tuže različita državna tijela ili se štancaju sporovi između državne, države i lokalne samouprave itd.. Nota bene, uskoro će proći godinu dana otkad smo prvi put tražili Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa da objave i dostave izvještaj i rezultate dubinske analize uzroka sudskih sporova koji su pokrenuti protiv državnih tijela RH. Izvještaj se još uvijek taji od hrvatske javnosti i saborskih zastupnika, pa predmnijevam da je Radovan Dobronić itekako bio u pravu da su sudski sporovi protiv RH ili između njezinih organizacijskih oblika jedan od generatora zatrpanosti sudova.
Idemo malo vidjeti kakvi su konkretni i objektivni pokazatelji o radu sudova. Priljev predmeta na hrvatske sudove uistinu je golem, ali u toj masi predmeta ipak trebamo razlučiti ono što u bitnome utječe na percepciju pravosuđa kao takvog od onoga što su rutinski nesporni predmeti. Tako primjerice ako pogledate podatke o radu sudova po vrstama predmeta vidjet ćete da tu ima svega, pogotovo u građanskoj grani sudovanja. Uzmimo kao primjer rad općinskih sudova, premda naizgled tu govorio preko 800 tisuća novih predmeta, većinom najveći broj tih predmeta su zemljišno-knjižni predmeti koji su relativno ipak jednostavniji, koji u pravilu nemaju elemente spora i koji čine više od 2/3 građanskih predmeta na općinskim sudovima, a prosječno vrijeme njihova rješavanja iznosi 13 dana, no s druge strane čim stvari postanu imalo sporne tj. kada govorimo o građanskim parnicama imamo već znatno lošije pokazatelje koji nam govore da je vrijeme za rješavanje jedne prosječne parnice tek nešto manje od 500 dana, 500 dana. Dakle na općinskim sudovima da biste došli do nepravomoćne prvostupanjske presude u građanskoj parnici u 2024. strankama je trebalo čak 494 dana, 494 dana, a tek vam izvjesno mogu slijediti žalbeni postupci i drugi postupci povodom pravnih lijekova. S time da ako usporedimo ovaj podatak s podatkom za 2022. vidimo da se vrijeme za rješavanje prvostupanjske parnice na općinskom sudu produžilo sa 439 na 494 dana, dakle za skoro 2 mjeseca u 2.g., umjesto da se skraćuje, produžilo se. Onda kad tome pridodate prosječnih 244 dana za rješavanje o žalbi na Županijskom sudu, činjenica je da mi u Hrvatskoj već duže vrijeme imamo situaciju da na građanske parnice u cjelini, da nam traju prosječno po 700 ili 800 dana, 700 ili 800 dana. Što to znači? To znači da sudovi u Hrvatskoj još uvijek nisu dostigli razinu sposobnosti rješavanja sporova koja bi strankama u sporu jamčila brzo odlučivanje i brzu uspostavu pravne sigurnosti u dvostranim pravnim odnosima. Drugim riječima, priče koje slušamo zadnjih dana o tome da je Hrvatska raj na zemlji za poduzetnike i investitore ne drže vodu. Sve dok ne uspostavimo sustav sudovanja koji će omogućiti svim osobama privatnog prava da svoje sporove rješavaju brzo i učinkovito, a ne da ti sporovi budu njihov alat za ucjenjivanje, iscrpljivanje ili šikanozno postupanje, te da se sporost sudova koristi za odgađanje ispunjenja stranačkih obveza i slično. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će zastupnica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući.
Poštovana sutkinjo, suče, uvaženi ministre sa suradnicom.
Prije svega treba ponovno i opet naglasiti da je sramotno da je pokojni predsjednik Vrhovnog suda Dobronić zapravo da nije imao prilike predstaviti niti jedno svoje izvješće. Njegovo jedino izvješće koje je predstavio u ovom saboru bilo je '22.g., ono izvješće za '21. koje je bilo izvješće prethodnog predsjednika u kojem je pokojni predsjednik samo nadodao zadnji dio, ali moram reći vrlo važan dio. I tako se ponaša HDZ, kada im ne odgovara čelnik naprosto ne stavljaju njegova izvješća na dnevni red. Nepojmljivo, nepojmljivo je da pune 4.g. u saboru nismo imali izvješće jedne od 3 ustavom propisane grane vlasti, da predsjednik pa čak ili v.d. predsjednice, predsjednika nisu imali prilike prezentirati svoja izvješća.
Ne biste ni vi poštovana sutkinjo Jalšovečki bili ovdje da nije bilo inicijative SDP-a koji su vas svojim potpisima ovamo i doveli, dakle oporba vas je ovdje dovela.
A sada ću ukratko iznijeti našu analizu izvješća predsjednika Vrhovnog suda za sve 3.g. o stanju sudbene vlasti u Hrvatskoj i kada ih čitamo sve zajedno vidimo jednu vrlo jasnu stvar, problemi hrvatskog pravosuđa su gotovo isti iz godine u godinu, pomaka ima apsolutno, podržavamo ih, ali evidentno to nije dovoljno. Sudovi rade, rješavaju velik broj predmeta, ali temeljni problemi sustava i dalje ostaju. Prvo nedostaju ljudi, nedostaju suci i sudski savjetnici, zapisničari, administrativno osoblje, nema ih dovoljno, sudovi rade na granicama svojih kapaciteta, a to se naravno nužno odražava i na trajanje postupaka. Drugo, stari predmeti i dalje opterećuju sustav, izdvojit ćemo podatak povećanja starih predmeta na županijskim sudovima za čak nažalost preko 16%, postupci koji traju 10 i više godina nisu samo statistički problem, oni su jedan od glavnih razloga visokog nepovjerenja građana u pravosuđe. Treće, materijalni uvjeti rada sudova i dalje su nedostatni, sudovima nedostaju sudnice, uredski prostori, informatička oprema, a država istovremeno plaća milijune eura za zakup prostora koji nisu u njezinom vlasništvu, no ajde nadajmo se da će se u Zagrebu to Trgom pravde riješiti, kao i naznake i najave za istu stvar u Rijeci i Osijeku i da će ta situacija biti nešto bolja, ali trebat ćemo i to malo pričekati. Četvrto, da, digitalizacija napreduje, ali nije dovoljna sama po sebi, elektronička komunikacija i digitalni sustavi naravno da pomažu, ali ne mogu nam nadomjestiti nedostatak ljudi, nedostatak prostora i nedostatak organizacije, tu svakako naravno treba nadodati i plaće koje jesu povećane, ali inflacija koja raste, a sada prijeti i snažnim povećanjem zbog rata na Bliskom Istoku, jede ta povećanja i opet će teško biti naći kandidate, naročito za sudske službenike i zaposlenike bez kojih sudovi naprosto ne mogu funkcionirati. Zato ova izvješća ne treba čitati samo kao statistiku, treba ih čitati kao upozorenje. Hrvatsko pravosuđe godinama radi u stanju kroničnog opterećenja i ako želimo pravnu sigurnost i povjerenje građana u institucije, sudovi moraju dobiti uvjete rada koji odgovaraju važnosti njihove uloge u demokratskoj državi. Da ponovit ću, na tome se radi, no iz izvještaja je jasno da pomaci nisu dovoljni i da su potrebni dodatni napori i dodatna financijska sredstva iz proračuna. Vrlo je zanimljiv statistički podatak da u hrvatskom sudstvu prevladavaju žene i među sucima i među sudskim službenicima i zaposlenicima, dakle sustav je izrazito feminiziran, no zanimljivo je da ih je najviše na niskim razinama, a kako se penje u hijerarhiji žena je sve manje i dominiraju muškarci i ja samo mogu reć da se nadamo da će se to konačno, konačno početi mijenjati.
Moram priznati da ne mogu ni prihvatiti, ni razumjeti ministrove prigovore i optužbe da je oporba kriva za negativnu percepciju pravosuđa kod građana. To je toliko neutemeljeno ili možda guranje glave u pijesak da je oprostite, ali zapravo smiješno. Zar doista mislite ministre da bi percepcija bila bolja da oporba samo aplaudira pravosuđu? Možemo se jednom dogovorit, pa da mi sa lijeve strane to krenemo radit, pa ćemo vidjet dal će percepcija kod građana biti bolja.
A možda treba podsjetiti ministra i na činjenicu da je zadatak oporbe da ukazuje na probleme možda u demokratskom društvu, a problema ima u pravosuđu, ima ih, uostalom to potvrđuju i ova 3 izvješća. No iznad svega ja ću nešto reći o problemu izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda koji je blokiran ucjenom predsjednika Vlade i HDZ-ove većine 7. siječnja ove godine kada je Andrej Plenković tražio da se spoji nespojivo, a to je izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda i triju sudaca Ustavnog suda. Ja ću citirat premijera, kaže ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu 3 ustavna suca i to na način da 2 predloži parlamentarna većina, a 1 oporba. Nigdje u Ustavu, u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, u Zakonu o sudovima ne postoji, ne postoji nijedna odredba da bi se izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao, smio ili trebao politički vezati uz izbor sudaca Ustavnog suda, no HDZ ucjenjuje s paketom spajanja ta dva izbora da bi se, kako je vrlo jasno najavio predsjednik Odbora za Ustav prije još godinu dana kada je rekao da HDZ želi većinu u Ustavnom sudu. Ja naglašavam da su razgovori s kandidatima i kandidatkinjama na Odboru za pravosuđe obavljeni 1.12.'25. s čime su se stekli svi uvjeti da odbor glasa i donese prethodno mišljenje o kandidatima, što mu je i zadaća po Protokolu o izboru predsjednika Vrhovnog suda. I zamolila bih ministra kao pravnika da pledira na kolege u Vladi da se pridržavaju Ustava, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i Zakona o sudovima i da deblokiraju izbor predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda. Smatramo da bi se i Ustavni sud o tome trebao oglasiti zbog ozbiljnog strukturalnog poremećaja odnosno dugotrajnije ili sustavne disfunkcije u pravnom poretku, pa ćemo mi uputit Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti. Potrebno se osvrnuti i na situaciju na Trgovačkom sudu u Zagrebu na kojemu od kraja '24.g. nema predsjednika ili predsjednice. Naime, sudačko vijeće Visokog trgovačkog suda uporno pogrešno boduje kandidate, onda se kandidati žale Vrhovnom sudu, dobijaju, Vrhovni sud šalje svoj stav sudačkom vijeću, oni ponovno pogrešno boduju i onda tako sve ispočetka i tako prema medijima već tri kruga. Nepoznato je zašto Vrhovni sud na temelju raspoložive procesne građe ili jednostavnije rečeno na temelju činjenica, nije preinačio ocjenu sudskog vijeća Visokog trgovačkog suda i tako prekinuo taj začarani krug. Pitanje je isto tako zašto ni Vrhovni sud, niti itko drugi nije reagirao na informaciju iz medija da se, citiram: pogrešno vadilo podatke iz sustava e-spisa, a navodno su se tijekom postupaka prepravljali podaci u tablicama kvalitete i pravomoćnim rješenjima predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu. Pa ja postavljam pitanje, gdje je DORH? Ja mislim ministre da to možete učiniti, možete recimo potaknuti DORH da se malo zainteresira za te ozbiljne sumnje koje su iznesene u medijima jer se moguće radi o ozbiljnim kriminalnim radnjama. Svakako činjenica da Trgovački sud u Zagrebu na kojem je gotovo 50% predmeta trgovačkog prava i više od 50% stečajeva, godinu i pol dana nema predsjednika, ta činjenica ne može doprinjeti povećanju povjerenja građana u pravosuđe.
Također situacija u Zadru gdje se događa potpuni kaos proizveden izmjenama Godišnjeg rasporeda poslova kojim su suci i sudski službenici prerazmješteni sjevernokorejskim stilom nije situacija koja će doprinjeti povećanju povjerenja u pravosuđe mada zahvaljujemo i potičemo i mislimo da je dobro da ste ministre na to reagirali i poslali inspekciju jer je evidentno nužna nekakva reakcija.
Imamo situaciju i sa DIP-om koje je također problematično. Naime zakon kaže da DIP-om predsjeda predsjednik Vrhovnog suda, dakle mi nemamo predsjednika DIP-a, što je i razvidno i na samim stranicama DIP-a i nije prihvatljivo objašnjenje da se DIP dogovorio da ga vodi potpredsjednik i da su lokalni izbori prošli u redu jer ne može se baš DIP dogovoriti nešto što nije predviđeno zakonom jer na taj način bi se onda moglo reći i da Vrhovni sud može djelovati bez predsjednika, što uostalom HDZ i nastoji dokazati i na taj način hrvatsko pravosuđe se doista pretvara u v.d. pravosuđe. I ja smatram da dozvoliti da u izuzetno izazovnoj globalnoj situaciji nemamo predsjednika jedne od grane vlasti, ne samo da je neodgovorno, to je protivno interesima Hrvatske, to je direktan udar na temelje demokracije i na Ustav RH i zato ponovno i opet apeliramo na vladajuće da deblokiraju izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, to se može izglasati i dati prethodno mišljenje o kandidatima i kandidatkinjama već sutra ako tako odluči većina i mislim da je izuzetno važno da građani RH znaju da većina tj. HDZ blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda, kao što blokira i izbor triju sudaca Ustavnog suda. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Kujundžić i zastupnik Miletić, najprije poštovani zastupnik Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani i poštovane kolegice i kolege.
Ma ono što ako želimo biti iskreni i treba reći, nisu baš sve jabuke u našoj gajbi pravosuđa trule. Činjenica je da postoje određeni indikatori koji pokazuju da je određena jabuka ili da je određenu jabuku zahvatio trulež i ono što zadatak i jest i prije svega Vrhovnoga suda jest da tu trulost eliminiramo kako ne bi cijela gajba postala trula. Imamo cijeli niz indikatora koji nam govore ili pokazuju ili ukazuju na tu trulost. Primjerice spomenuo sam u replici, a kolega će kasnije se i nadovezat malo podrobnije na to i na sve ovo što se događa sa kreditima u švicarcima. Ja mislim da je to sramota svakog pojedinca u Hrvatskoj jer pojedinca koji je mogao utjecati ili raditi ono što njegov posao jest jer je nevjerojatno da jednu od ključnih zadaća koju ima Vrhovni sud nije ispoštovao, a to je ujednačenost u presudama i to se tiče nečijeg života, nečije egzistencije, strahova, nadanja, svega onoga što i mi proživljavamo u našim životima i mi na to možemo promatrati kao na nešto tamo što se nas ne tiče i tako politika često puta ili ajmo drugačije, svi oni koji su predugo i kojima je toplo u politici, odlijepe od stvarnosti, pa onda to i ne proživljavaju na takav način, međutim suštinski gledano postoje ljudi kojima su se obitelji raspale radi ovakvih priča. Dakle bankarski lobi je sigurno jedan od truleži unutar cijelog tog utjecaja koji ima i s druge strane svi određeni postupci vezani za određene javne osobe koji traju brate ko Markovi konaci rekli bismo mi u Dalmaciji. Ali i da sve ovo ostavimo po strani, volimo često puta koristiti europska statistička izvješća kad nam idu u prilog, al onda kad nam ne idu u prilog onda pokušavamo šminkati mrtvaca kao što se to dogodilo jutros. Mislim da nema razloga nitko za to jer nikome s ove strane nije stalo više do pravosuđa u onom svom suštinskome smislu u odnosu na nekoga s ove strane i obratno samo je stvar pozicije hoćemo li promatrati nebo i reći okej nebo je plave boje ili ćemo u određenoj situaciji ipak reć pa nije to nešto plavo, to možda ima i nekakve naznake žutoga, dakle sad je stvar samo određenog političkoga naloga kojega netko od nas ima, ali kad smo mi sami sa sobom mi znamo vrlo dobro kako stvari stoje. A i da ne znamo kad smo sami sa sobom kako stvari stoje, Eurobarometar za 2024. i 2025. što vam je i poznato, razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje je vrlo visoka, samo 23% građana i 28% poduzeća smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca dobra i Hrvatska se po ovom kriteriju nalazi na dnu ljestvice EU zajedno sa Bugarskom i zajedno sa Poljskom. I kao glavni razlog nepovjerenja navode se percepcija političke korupcije i pritisak izvršne vlasti, ali onaj jedan podatak kojega ću sigurno spomenuti jest taj da se postupci za korupciju i kriminal, više-manje svi mi to znamo gdje god mi sjedili, u kojoj god stolici sjedili ovdje ili ovdje, znamo da se takvi postupci vuku godinama. Mediji su upozoravali na iznimnu učinkovitost sudova kada moćnici tuže novinare radi zaštite časti. Ta čast je danas došla na tu razinu da nam treba sudska zaštita da bismo je obranili. U Hrvatskoj je trenutno aktivno preko 950 tzv. slapp tužbi kojima je cilj financijski iscrpiti medije i javnost to uspoređuje sa sporošću postupaka u kojima su ti isti moćnici optuženici, čime se stvara dojam da sustav brže štiti ugled elita nego što u svojoj suštini kažnjava ono što bi trebao kazniti, a to je nedjela tih istih.
Ako ću se vratiti na samo izvješće, reći ću da ona sama po sebi i nisu problem. Znate zašto nisu problem? Pa nisu problem jer su iskrena, jer u njima piše ono što svi mi u ovoj državi znamo, ali rijetko izgovaramo naglas, a to je činjenica da u Hrvatskoj pravda postoji, ali da ona ne dolazi na vrijeme jer kad imate gotovo 8 tisuća predmeta starijih od 10.g. to nije zaostatak, to je groblje pravde, to su ljudi koji su ušli u sustav kao građani, a iz njega izlaze kao starci ako uopće imaju sreću i izići i nemojmo se mi skrivati iza bilo kakvih brojki ili statistika ili tablica jer ovo nije administrativni problem jer ako bi ovo bio administrativni problem on bi bio rješiv, ovo je problem koji spada u kategoriju moralnoga problema naše države. U sva tri izvješća ponavljaju se gotovo identične formulacije, sudstvo je opterećeno, treba podršku drugih grana vlasti, postoje organizacijski i zakonodavni problemi, sustav ne može funkcionirati samo na entuzijazmu, a istovremeno je potpuno jasno vidljivo da taj isti sustav u kojem se napreduje u jednoj mjeri podobnički, nema stvarne evaluacije u dijagnozi problema, nema jasne odgovornosti i retorika koja se u tim izvješćima koristi je defenzivna i najčešće samoopravdavajuća. Pojednostavljeno, nama nisu uopće trebala tri izvješća, nama je bilo dovoljno jedno izvješće jer 3.g. imamo u 3 izvješća istu priču, bez političke ili upravljačke odgovornosti. Najvažnije što nedostaje u sva 3 izvješća jest analiza pogrešnih presuda, nema analize disciplinskih postupaka, nema evaluacije rada pojedinih sudova kao problematičnih, što za posljedicu ima sustav koji nema mehanizam samokorekcije i to je ono što je ključni problem. Ključni problem je također što izvješće sustavno izbjegava kvalitativnu dimenziju jer mi nemamo analize kvalitete sudskih odluka, nemamo podataka o stopi ukidanja ili preinačenja određenih presuda na višim instancama, nema uvid u ujednačenost sudske prakse, a bez toga svaka ocjena učinkovitosti ostaje parcijalna. Druga velika slabost je izostanak stvarne analize uzroka problema, dugotrajni postupci uključujući i one starije od 10.g. evidentiraju se precizno, ali se ne razlažu na uzroke, procesna složenost, loše vođenje postupaka, nedostatak sudaca, procesne zlouporabe stranaka, zakonodavni okvir ili organizacijski nedostaci. Jer bez diferencirane analize uzoraka nema ni temelja za ciljanu reformu, a ono što je nama potrebno je ciljana reforma, ostaje samo opća konstatacija da je sustav opterećen.
I ono s čime ću završiti prije nego što prepustim riječ kolegi Miletiću, ono što mi imamo nije problem ministra Habijana, njega kao pojedinca, nije problem Vrhovnog suda kao jedinke itd. itd.. Ja ono što mislim je da mi imamo problem modela, modela koji je pokazao godinama da je neučinkovit i da ono na čemu trebamo raditi je da taj model ne resetiramo nego da ga srušimo i da pokušamo izgraditi jedno pravosuđe na jednom potpuno novom i jednom potpuno drugačijem modelu.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime istog kluba kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani akademiče Reiner, poštovani ministre sa svim svojim suradnicama i suradnikom, kolege i kolegice vladajući i kolegice iz oporbe.
Dvije teme izrazito važne, pravosudni sustav je ključan za državu i ako pravosudni sustav ne funkcionira onda ništa ne funkcionira. Pravosudni sustav je ključan za demokraciju, za pravdu, za antikorupciju, za snagu jedne države i sudovi moraju imati sve uvjete i one ljudske i materijalne, sve uvjete, država im mora omogućit sve uvjete da normalno funkcioniraju i da se nose sa svim izazovima.
Ja moram sada prvo krenut s jednim neugodnim primjerom, a ima direktno veze naravno sa sudovima. Kako je moguće da DORH npr. u Rijeci, nije isto kazneno djelo, nisam pravnik je li, ali evo jedan primjer nepravde velike, suštinske nepravde. Žena, 27.g. u trgovini krade čokolade, ukrala je 5 Milki, 2 kutije Rafaela i još neku čokoladu ukupne vrijednosti 143 eura, DORH za nju traži bezuvjetnu kaznu 10 mjeseci robije, 10 mjeseci robije, to pogledajte ministre, imate po svim riječkim portalima, a onda imamo Marokanca migranta, čovjeka koji nema nikakve valjane dokumente, nikakve važeće valjane dokumente, u centru Hrvatske, u glavnom gradu Zagreba, nasrne na državu jer je hrvatski policajac i hrvatska policajka to je država, prebije je šakama u glavu, uzme joj glavu i udara je u zid, žena padne, on je uzme za kosu, vuče je po podu i onda takav monstrum nakon par mjeseci bude pušten na slobodu kao što čitamo u medijima. Država mu je platila sve sudske troškove i omogućila mu je topli obrok u ovom migrantskom centru, čovjek je pušten na slobodu. Rekao sam nije isto kazneno djelo, ali vrlo jasno govori o nepravdi, suštinskoj velikoj nepravdi. To je nedopustivo, to je nedopustivo. Hrvatska mora ostat potpuno sigurna država, a nedo Bog nikada da se ovako neke stvari ponove, mijenjat sve zakone koje treba mijenjat, ko dirne hrvatskog policajca, ko ga dotakne, ko nasrne na hrvatskog policajca i na hrvatsku policajku to je napad na državu i te ljude treba najstrože sankcionirat, najstrože, dugogodišnja robija, dugogodišnja robija i onda nakon toga van iz naše države ako se radi o migrantima, Hrvatska mora ostat sigurna.
Drugo ministre, imamo presude europskih sudova koji, pričamo o oštećenima u RH radi promjenjivih kamata. To je ogroman broj Hrvata i Hrvatica, građana RH koji su baš prevareni, oštećeni i sad mi imamo ugovore s promjenjivim kamatama koji nisu jasni i pravedno predstavljeni i postavljeni prema potrošačima i proglašeni su ništetnim, dakle nevaljanim i ne možemo trpjeti da u Hrvatskoj se ne poštuju europske presude jer imamo europske presude da se štite bankarski lobiji i da se dopušta da i dalje ljudi budu prevareni. Preko 400 tisuća građana je imalo kredite s promjenjivim kamatama, banke su ih određivale i mijenjale jednostranim odlukama bez jasnih kriterija, bez transparentnih formula, bez stvarne mogućnosti da potrošač uopće zna danas koliko plaća svoju ratu, zašto toliko plaća svoju ratu i koliko će uopće sutra plaćati svoju ratu kredita. Sve je bilo po odluci banke, nepošteno, nevaljano, ništetno, a spomenutih preko 400 tisuća oštećenih građana nije konačan broj, tu su i obitelji i jamci za kredite, svi oni koji su izravno pogođeni. I godinama se javnost fokusira isključivo na promjenu kamatnih stopa, no problem nije samo u tome kako su banke kamate mijenjale već i kako su te kamate uopće određene na sam dan sklapanja ugovora, ali i svaki dan nakon toga jer u ogromnom broju ugovornih kamata nije bila jasno određena, ni odrediva, nije postojala nikakva transparentna formula. To znači da cijena kredita i temeljna obveza potrošača nije bila unaprijed poznata, a ako cijena nije određena, ni odrediva tada govorimo i ništetnosti bitne ugovorne odredbe o kamati ili o cijeni, te posljedično ako je odredba ništetna kako ona uopće može opstati u samom ugovoru. Europska praksa odluke sudova EU, ja ovdje imam navedeni i koji, govore da ne može i taj problem se riješio čak u Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, al nikako da se riješi u RH. Nedavno u Nacionalu je istaknuto kako je sustavna praksa postojala promjenljive kamate prije 2013., no ključno pitanje nije samo jesu li postojale, nego jesu li bile zakonito određene? A europsko pravo kaže da nisu bile zakonito određene jer prema praksi suda EU iz odluka ovdje navedenih nacionalni sud ne smije spašavati nezakonitu odredbu i ništetni ugovor, tako da tu odredbu zamijeni nekom novom konstrukcijom koja i dalje održava teret na potrošaču. Da skratim, ako je odredba ništetna sud je mora ukloniti u cijelosti, a ne prepisati i ne preoblikovati i ne prilagoditi. Potrošač mora imati učinkovitu i stvarnu zaštitu i ministre stavljam na vaša leđa teret, a imate ga jer ste ministar, da nađete rješenje sa ljudima struke koji vas okružuju i da ova velika nepravda koja se događa u RH, koja nas još danas kači radi nepravde iza nas, da se ispravi i da ti ljudi dobiju sve ono što im po zakonu i pripada.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Vlade govoriti poštovani ministar Damir Habijan, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažene zastupnice i zastupnici, na tragu ovoga što je zadnje iznio kolega Miletić moram samo nekoliko stvari reć. Dakle prije svega svjestan toga da sam predstavnik izvršne vlasti, to sam već i uvodnom ovoga u obrazloženju i dao dakle svjestan trodiobe vlasti, svjestan samostalnosti i neovisnosti u radu sudova, ponajprije svega u njihovom načinu donošenja odluka i njihovom radu, ali isto ta granica ima svoja ograničenja.
Želim samo jednu stvar reć, maloprije su me i novinari pitali obzirom da je ova presuda koju ste vi spomenuli, a napominjem da je riječ o nepravomoćnoj presudi, dakle na nju ja sam siguran da će biti uložena žalba i treba sačekati i pravomoćnu odluku višeg suda u konkretnom predmetu, dakle govorim u ovom slučaju vezano za osobu marokanske odnosno Marokanca koji je počinio napad na službenu osobu. Sigurno da poruka koja je takvom presudom nije dobra, dakle poruka koja je poslana takvom presudom nije dobra i ja možda jesam sada prešao rubikon i rekao nešto što se tiče odluke i utjecaja zapravo na neki način na samostalnost i neovisnost, al mislim da to kao ako ništa drugo, Damir Habijan moram reć i mislim da se svi oko toga većinom slažemo i to su oni primjeri kada sam i rekao da postoje određeni izazovi u pravosuđu kada imamo iznimke koje tu sliku nažalost naruše i ne doprinose tom povjerenju i ne donose toj percepciji, al to su iznimke, 99% pravosudnih dužnosnika svoj posao radi doista stručno i časno u skladu sa svojim mogućnostima imajući u vidu veliki priljev predmeta godišnje na sudovima, milijun 250 tisuća, njih je 1660, imamo veliki problem i sa dobnom strukturom koju ćemo riješiti, uskoro će biti i u zakonu ono što sam re… i saboru i Zakon o Pravosudnoj akademiji i Zakon o DOV-u i DSV-u. Ali ponavljam, poruka koja je poslana ovom nepravomoćnom presudom nije dobra i razumijem reakciju Sindikata policije i potpuno ako baš treba i podržavam, evo toliko.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dvije replike, prva je kolege Miletića.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče HS g. Reiner.
Poštovani g. ministre, evo još jednom, još jednom radi hrvatske javnosti. Narod najviše bole dvostruki kriteriji, a pogotovo ljude najviše boli ako vidi da netko, pa evo ja, ja ću vam sad bit skroz otvoren. Dakle moj jedan dobri poznanik iz djetinjstva je dobio 2.g. zatvora, bila je tuča, došla je policija i ovaj je krivo reagirao i udario je policajca i 2.g. dobio zatvora. A ovdje imamo slučaj di netko napadne hrvatsku policajku, ovaj, ovaj nažalost dečko s ulice jednom udario policajca i nije smio i zato je vratio dug svojoj državi, a ovaj slučaj da migrant udara šakama hrvatsku policajku, da po podu je vuče, da je lupa u zid i da bude pušten nakon par mjeseci iz zatvora i pazite da mu sud plati sve troškove i još ga odvedu na topli obrok u centar, pa to je suludo, dakle ja stvarno, to, to nije pravedno, to je osnovna logika bez miješanja u sudstvo i išta, to ti je osnovna…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…elementarna ljudska logika, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Kujundžić ima isto tako ovaj repliku.
…/Upadica Kujundžić: Može odgovor…/nerazumljivo/…/…
Nije bilo pitanje nikakvo iskreno rečeno, ovaj izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Ma hvala predsjedavajući i hvala vama ministre evo što, mislim treba imat tu razinu ljudskosti neovisno s koje nekakve razine pojedinac dolazio i izgovoriti to što ste izgovorili, tako da na tom čestitam.
Ono što svakako vam još želim pripomenuti jest da, ja znam da vi ne možete znati sve ono što se u sustavu događa, ja znam da je naš pravosudni sustav, o čemu sam i neki dan govorio dakle ima mnoštvo vrijednih, marljivih, moralnih, poštenih i dobrih ljudi, međutim postoji i jedan cijeli lanac suspektnih stvari, od onog što će vam možda zvučati frapantno, a to je trgovina skrbništvom koja u Hrvatskoj itekako postoji, o čemu ću ja obavijestiti javnost u narednim danima. Međutim ono što bih volio da vi propitujete kao ministar je, kako je moguće da u interesu određenoga djeteta, nakon što je 9.g. živjelo sa svojom majkom, sud donese presudu da je u najboljem interesu djeteta da više ne živi sa tom istom majkom?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Evo idemo na slijedeći klub, a to je Klub zastupnika HDZ-a i govorit će poštovani zastupnik Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Poštovani predsjedavajući i cijenjeni suci Vrhovnoga suda, ministre i ravnateljice uprave.
Evo iako je danas pred nama izvještaj, Izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti, čuli smo kao i puno puta u ovoj sabornici svega i svačega i zato bih prije nego što se referiram o samome izvješću malo rekao ne o tome čega smo svega čuli nego od koga smo šta čuli. Od izvjestiteljice, sutkinje Vrhovnoga suda čuli smo na jedan objektivan, nepristran, egzaktan način podatke vezano za stanje sudbene vlasti, vezano za predmete i vezano za sve grane sudbene vlasti. Od ministra pravosuđa smo čuli ono što ministarstvo kao resorno ministarstvo zaduženo za funkcioniranje i trodiobu vlasti čini i radi kako bi samo pravosuđe, a time i pravda bila jednako dostupna svakom hrvatskom građaninu, a onda smo ni manje ni više od trenutnoga predsjednika SDP-a čuli zamislite o blokadi i o stanju vezano za Vrhovni sud i na način na koji smo čuli, a zašto to govorim? Apsolutno poštujući i vjerujući ne samo u mudrost hrvatskoga naroda i to da apsolutno ne pati od neke amnezije, taj trenutni predsjednik SDP-a govori o Vrhovnom sudu, govori o stanju u Vrhovnome sudu iako taj isti SDP samo unazad 2.g. što je činio za Vrhovni sud. Kada je predsjednik RH protuzakonito išao političkom silom nametnuti Vrhovnome sudu kandidatkinju koja se nije prijavila na natječaj, kada je protuzakonito išao na štetu najvišega sud u RH Vrhovnoga suda, kandidatkinju Đurđević staviti da mi ovdje pod pritiskom političkim protuzakonito je izglasamo i kada je HDZ snažno i nedvojbeno stao na branik Ustava, na branik Zakona o sudovima, na branik u konačnici i Vrhovnoga suda i jasno i glasno rekao ne, mi nećemo podržati takvo nasilničko i političko ponašanje, poštivat ćemo proceduru, poštivat ćemo kandidate, poštivat ćemo u konačnici i trodiobu vlasti i samostalnost i neovisnost i Vrhovnoga suda, ali isto tako i HS, SDP u cjelokupnom tom protuzakonitom ponašanju ne da nije vidio ništa, ne da nije držao govor kao danas ovakav nego je to podržavao. Ali naravno kažu ne pada jabuka daleko od stabla, pa onda dolazimo do druge situacije i u istoj ulozi izbor predsjednika i predsjednice Vrhovnoga suda, javlja se kandidatkinja profesorica koja biva tada Maganić jedina kandidatkinja i šta se onda događa? Iste uloge, predsjednik RH dođe i kaže ne, ne zanima me Ustav, ne zanima me zakon, ne zanima me procedura, ne zanima me mišljenje opće sjednice Vrhovnoga suda, ne zanima me mišljenje resornog Odbora za pravosuđe HS, ta kandidatkinja neće uopće biti ni stavljena u razmatranje. I opet kršenje i Zakona o Ustavu i cjelokupne procedure i Zakona o sudovima, pardon, i opet u toj ulozi pomagača, onoga koji drži ljestve, gle čuda SDP i da onda to isto još na neki način ne bude dovoljno, ajmo mi još malo protuustavnoga djelovanja, pa ćemo kao jedina članica EU, kao jedina država zapadne demokracije na demokratskim parlamentarnim izborima imati kandidata za predsjednika Vlade, ali ne sukladno Ustavu, ne sukladno zakonu, ne sukladno onome za što smo u konačnici se borili i gdje su naši branitelji stvarali slobodnu i neovisnu i samostalnu Hrvatsku, nego ćemo mi staviti jedino onoga koji po Ustavu i zakonu ne može bit, a to je predsjednik RH. I da ne bi bilo zabune da li mi to svjesno, nesvjesno kršimo Ustav ili radimo, mi ćemo prvo pustiti njega nek on našega predsjednika gurne sa strane, a onda ćemo ga još dovesti u naše prostorije, dovest ćemo ga na sjednicu glavnoga odbora i javno ćemo dati podršku tom protuustavnom djelovanju jel on od tog trenutka više nije predsjednik građana RH, on je naš protuustavni kandidat. I onda kada Ustavni sud se izjasni o tome i kaže da je to protuustavno djelovanje, e onda dolazi sva punina onoga iskonskoga političkoga djelovanja SDP-a, što smo vidjeli u drugom koraku danas od Hajdaša Dončića, a to je ono ko ste vi, ko ste vi da partiji govorite o samostalnosti, neovisnosti ili raspodjeli stupova vlasti. I onda Hajdaš Dončić danas bez imalo ja bih rekao ustručavanja kaže mi ćemo reći Ustavnome sudu šta da napravi, mi pozivamo i tražimo od Ustavnoga suda da postupi tako, tako i tako i donese takvu i takvu odluku vezano za tzv. blokadu Vrhovnoga suda i to je ta srž te partijske politike koja je 10-ljećima uzgajana u bivšem sustavu gdje su oni politički procesuirali, sudili, osuđivali i nažalost slali na neke otoke, ali ne turistički nego znamo kako i zašto. E, to je ta razlika i onda ja bih rekao možda vrh licemjerstva danas prije svega dakle od trenutnog predsjednika SDP-a, a onda kasnije i od kolegice iz Možemo!, kažu HDZ blokira i to nisu spojivi odnosno jednaki izbori. Dakle SDP je krenuo u priču kako ne želi da se spoji izbor predsjednika odnosno predsjednice Vrhovnog suda i popunjavanje troje sudaca Ustavnoga suda jer kao nisu jednake stvari, a o jednoj i o drugoj stvari se glasa u HS i onda da razotkrijemo cjelokupno licemjerje kažu mi blokiramo i nećemo ići u razgovore za izbor ustavnih sudaca radi dočeka rukometaša, radi toga što su se stotine tisuća hrvatskih građana okupile na glavnom trgu glavnoga grada Zagreba i proslavile u zajedništvu uspjeh hrvatskih rukometaša. Dakle tolko daleko ide ta njihova ja bih rekao ljubomora na ono što ujedinjava hrvatski narod da izbor Vrhovnog i Ustavnog suda ne može zajedno, ali rukometaši i blokada Ustavnog suda itekako može zajedno, jel tko daje pravo hrvatskome narodu da čeka svoje rukometaše. I tu jasno vidimo da blokada Ustavnog suda je itekako planirana od ljevice i da će bilo koji razlog naći da bi nastavili sa tom blokadom. I iz toga razloga upravo ovakva odluka HDZ-a pokazuje da je itekako bila nužna, potrebna i pravovaljana jer samo ovakvim modelom zajedničkog pristupa izbora vrhovnih pravosudnih dužnosti i to ne po kriteriju HDZ-a, ne po kriteriju parlamentarne većine, po kriteriju zapadnih europskih demokracija, imamo primjer Njemačke, imamo primjer Austrije gdje se suci Ustavnoga suda, a između ostaloga Ustavni sud Republike Njemačke je jedan od najjačih sudova na svijetu, bira kako? Bira na temelju dogovora političkih stranaka koje uvažavaju najveće povjerenje građana brojem mandata u HS. Ako uzmemo mandate Možemo!, ako uzmemo mandate SDP-a, ako uzmemo mandate HDZ-a i parlamentarne većine, matematika je tu vrlo jasna i nikakvu HDZ trgovinu ne želi nego samo želi na ovaj način zaštititi institucije i pokazati da ta blokada ljevice koja je isplanirana i gdje su spremni ići i kontra hrvatskoga naroda, neće sigurno proći, a kao što sam nabrojao, svi ovi prijašnji pokušaji protuustavnog i protuzakonitog ponašanja koje su itekako podupirali, nisu im ni prošli.
Ono što želim reći, a u biti je i tema današnjega dnevnoga reda, da Godišnje izvješće Vrhovnoga suda donosi niz objektivnih pokazatelja koji zaslužuju priznanje. Primjerice, bilježimo kontinuirano smanjenje broja neriješenih predmeta na sudovima, prosječno trajanje postupaka u mnogim vrstama predmeta je skraćeno, a učinkovitost sudova mjerena kroz riješenost predmeta u odnosu na priljev pokazuje pozitivan trend.
Posebno valja istaknuti i napore u digitalizaciji, ali isto tako i u modernizaciji sustava i svakako da sve ono što smo čuli u izlaganju i predstavnika Vrhovnoga suda, ali i ministra koji je zadužen za resor pravosuđa pokazuje da to nisu mali pomaci. To su prije svega konkretni rezultati sudaca, sudskih službenika i namještenika i cijeloga sustava koji često radi pod velikim opterećenjem i pritiskom javnosti. Građani često pravosuđe doživljavaju i kao sporo i kao nedosljedno ili kao nedovoljno transparentno i upravo je to ono što i mi ovdje trebamo gledati u kojem smjeru i kako poboljšati ne samo radne uvjete, ne samo materijalne uvjete, ne samo dostupnost pravosuđa nego kroz konkretne reformske mjere oblikovati i povjerenje hrvatskih građana.
I što smo mogli čuti danas i ovdje da li je nešto vezano za određene kritike, da li je nešto vezano za određene stvari koje nisu dobre? Apsolutno treba čut, treba primiti na znanje, treba odgovorno tome pristupiti i treba predložiti rješenje, ali to raditi na način preuveličavanja kako bi se stvorila negativna percepcija ili eventualno dobio koji politički bod je apsolutno krivo i zato ono što sam rekao, kada kolegica iz Možemo! kaže da li je oporba ta koja stvara lošu percepciju i onda se kaže i iščuđava i smije tome. Ha, ne znam, meni je drago ako kolegica misli da kada se suce omalovažava, a to smo mogli i danas čuti, kada se suce proziva da su gangsteri, da su nepismeni, da su stajske muhe, isluženi kuhinjski elementi, onda to očito u njihovome političkome svjetonazoru i vokabularu predstavlja nešto što je dobro, što je dobro za percepciju jer taj narativ politike prema sucima Ustavnoga suda, u konačnici čuli smo i prema Državnom odvjetništvu RH, ali isto tako evo i prema Vrhovnome sudu je očito nešto što oni smatraju da je dobro, da je poželjno i da tako treba biti. I kada predsjednik SDP-a nakon svega ovoga što je iznio ne kaže niti jednu rečenicu vezano za izvješće, ne u pozitivnom smislu nego da pronađe ono što treba popraviti, da li je to dobna struktura, da li su to primanja, da li su to neki drugi uvjeti, da li je to nešto što treba raditi, ni riječi, a još 5 minuta ima pravo na govor, 5 minuta, niti jedne jedine riječi i tu dolazimo do zaključka da nažalost današnja izvješća koja su na dnevnom redu HS niti u jednom trenutku nisu bila u fokusu prije svega SDP-a da odnos prema sudbenoj vlasti kao neovisnoj i samostalnoj i poboljšanju pristupačnosti pravosuđa, a time i pravde za hrvatske građane nisu bili u fokusu, da rasprava o konkretnim temama, o konkretnim problemima, kako svakodnevne stvari koje su vezane da li za obiteljske sporove, da li za radne postupke, da li za ovršne postupke koji utječu na hrvatske građane, očito nisu bitni, ali dobro, vidjeli smo još jedno razotkrivanje, vidjeli smo još jedan pokušaj nametanja ideologije i nasrtaj na samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Ono što apsolutno vjerujem da ovi pokazatelji koji su danas pokazani će se u slijedećem izvješću vidjeti možda i još bolje s obzirom na sve ono što se čini i radi u interesu i pravosuđa, ali i jednake pravde za sve hrvatske građane i mi ovo izvješće primamo na znanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sad ćemo završiti sa klubovima i sa g. Daliborom Pausom iz IDS-a, PGS-a, Unija i ISU-PIP i simpatizere i ovaj nakon toga ćemo imati 10-tak minuta pauze ovaj radi, radi video, radi ono što znaju ovi koji se bave video snimkama.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana nositeljica dužnosti, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege zastupnici, pa mogu reć da me od ove rasprave kolege Mažara kao matematičara boli glava od zavrtanja logike. Ovo jednostavno nema veze sa logikom ili bar ne onom koju sam ja učio na fakultetu, dakle radi se o klasičnom bleng, bleng šiftingu, dakle prebacivanju krivnje za ono što snosite krivnju na nekoga, na nekoga drugoga i upravo o onome o čemu je g. ministar govorio da ne treba na takav način govoriti, dakle to je ono što smo sada slušali ovih, ovih 10, 10 minuta. Dakle za razliku od SDP-a, Možemo!, IDS-a ili još nekih drugih, vi ste na vlasti, vi ste ti koji možete donijeti odluku da na odboru prođe prijedlog odnosno da dođe do sjednice, a onda na sjednici ako vam ne odgovara prijedlog možete ga odbit, ali ne možete blokirat proceduru, ne možete proceduru vezivat uz nešto uz što ona nije veziva. Tako da nakon ovog čvora koji mi se stvorio u glavi možda će bit malo teže, malo teže raspravljati o ovoj temi koja je danas ovdje.
Počet ću onako kako su i možda i drugi počeli, ali mislim da je to bitno, mislim da je bitno reći što građani misle o našem sudskom, sudskom sustavu odnosno pravosudnom sustavu, u užem smislu dakle o ovoj sudskoj, sudskoj vlasti. Dakle misle, 3/4 njih misli i nešto više od toga da naše sudstvo nije neovisno i to ne misli zato što su dugotrajni postupci nego točno je navedeno u izvješću komisije, Europske komisije koja, koja to prati zašto to misle jer misle da se vrše politički utjecaji i pritisci na sudstvo jer misle da se vrše pritisci gospodarstva i utjecaj, utjecaj dakle kapitala i interesa, jer misle da naše sudstvo nema dovoljno dobre materijalne uvjete za rad, dakle to je ono što građani misle, 3/4 njih, za razliku od recimo prve na ljestvici po tome Finske gdje manje od 20% ljudi ima negativan stav prema neovisnosti sudstva, a kod nas nešto malo više od 20% ljudi ima pozitivan stav, dakle jasno nam je kamo moramo i kamo, kamo težimo i kamo bimo trebali doć, samo je problem što smo mi na ovom mjestu godinama, dakle mi se nismo makli s ovog zadnjeg mjesta po percepciji neovisnosti sudstva i, i, i pravosudne, pravosudne vlasti, nismo se makli ne znam ni ja od koje godine, 2020., 2021., uvijek smo tu, uvijek smo ili zadnji ili predzadnji, ove godine smo srećom predzadnji, Poljska je iza nas i to nije nevažno kada građani to misle, a zašto nije nevažno? Nije nevažno zato što je pravosuđe odnosno sudska vlast u užem smislu dužna osigurati pravično i nepristrano suđenje svakom građaninu, zaštititi ustavna prava svakog od nas, svakoga od nas, jednakost svih pred zakonom i pravnu sigurnost za, ne samo građane, nego i za gospodarstvenike. Dakle ako naši građani misle i nemaju povjerenje u naše sudstvo oni misle da ništa od ovoga se ne događa, oni misle da ne žive u državi koja ima pravično i nepristrano suđenje, oni misle da ne žive u državi koja štiti ustavna i zakonska prava građana, oni misle da ne žive odnosno 3/4 njih, ne žive u državi gdje su svi jednaki pred zakonom i misle da ne postoji pravna sigurnost i to nije dobro i taj pokazatelj zaista nije dobar i mi se, ne mi ćemo sad na bez obzira na ove neke sitne pozitivne pokazatelje, ali u globalu nismo se u bitnome promijenili u zadnjih 5-6.g.. Dakle to je vrlo, to je vrlo, po meni vrlo važno razlučiti da moramo doć tamo gdje je neću reć Finska koja je možda na prvom mjestu, al barem negdje na sredinu po percepciji neovisnosti sudstva i povjerenja u pravosuđe naših građana. Dakle isto ću spomenut jer valja spomenut da danas raspravljamo o 2022.g., 2023.g. i ajmo reć da bi možda 2024. bila ona o kojoj ne bimo mogli problematizirat zašto tek sada raspravljamo, ali i to bi se dogodilo da nije SDP prikupio potpise i prisilio na kraju krajeva predsjednika sabora da stavi tu točku na dnevni red, a onda vladajući su ugurali i '22. i '23. tu i pitanje je samo zašto oni sami to nisu stavili? Zašto mi čekamo tu '22., zašto čekamo tu '23., zašto uopće čekamo tu '24.g.? Dakle odgovor na to pitanje je ključan, to nije slučajnost, to nije slučajnost. Nešto je pokušao opravdat ovdje predsjednik sabora tijekom, tijekom izlaganja odnosno prije izlaganja obnašateljice dužnosti, ali to nam se dogodilo i sa Povjerenstvom za sprječavanje sukoba interesa, isto smo raspravljali, nema, ja mislim da nema ni mjesec dana i o '22., i o '23. i o '24., dakle to kod vas nije slučajnost, to je kod vas pravilo. Pravilo je ono što nam ne odgovara, to ne želimo, bez obzira na odgovornost. A ponavljam, vladajući ste, vaša odgovornost je bitno veća nego odgovornost oporbe, dakle vi ste ti koji to možete stavit i koji to ne morate stavit, vi odaberete uvijek kad vam nešto ne odgovara da ne stavite na dnevni red. A zašto to? Pokušajmo razlučit zašto vladajućima ustvari odgovara da nije i da nemamo na dnevnom redu raspravu o stanju, u ovom slučaju sudbene vlasti ili o stanju odnosno radu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa ili bilo kojem drugom izvješću koje nije povoljno. Jel ako smo pažljivo iščitali ovo izvješće nakon svih statističkih podataka, pokojni predsjednik Vrhovnog suda dao je i svoje mišljenje, rekao je nešto, rekao je nešto o tome što misli, a to što je rekao upravo ne ide u prilog svemu onome što su danas predstavnici koji su predstavljali ovo izvješće i od strane ministarstva, a i od strane sutkinje koja obnaša dužnost je suprotno. Dakle ja ću ovdje malo pokušat ponovit, već sam iščitao jedan dio, onoga što je u svom zaključku uz izvješće rekao predsjednik Vrhovnog suda. „Izvršna vlast nema nikakvu volju pristupiti stvarnoj reformi sudstva“, pa sigurno da vam to ne bi odgovaralo da se čuje pred izbore, to je bilo 2023.g. „a očito je da nema ni koncepciju kao rezultat produbljene analize stanja. Glavni problem tzv. reforme pravosuđa je to što za nju u pravom smislu je malo tko zainteresiran“ dakle „suradnja između izvršne i sudbene vlasti na ravnopravnoj osnovi je bitan uvjet za bilo kakav napredak u radu i organizaciji sudbene vlasti“, s time smo se složili i ministar se složio sa tim, ali onda dodaje predsjednik Vrhovnog suda „prave suradnje sudaca i općenito pravne struke i izvršne vlasti u stvarnosti nema. Stanje karakterizira interna odsutnost respekta izvršne vlasti prema sudbenoj vlasti“, dakle to su riječi predsjednika Vrhovnog suda. E sada ako uzmemo u obzir Zakon o sudovima koji kaže da on može uz izvješće dat svoje mišljenje, preporuke, kritike, što je i dao, ali omogućava i saboru da s obzirom na te kritike, mišljenja itd. da svoje, daje svoje mišljenje, da svoje prijedloge odnosno da donese nekakve svoje zaključke. E sad koja je svrha da mi donosimo zaključke u odnosu na 2022. ili 2023.g.? Nema je odnosno sreća u nesreći možda je i ima jer se gotovo ništa nije promijenilo i možda bi ih zaista valjalo, zaista valjalo donesti. Dakle želim reći da ne stavljanje je upravo ponižavanje i ne samo sudbene vlasti nego i ponižavanje ovog sabora jer ni sabor ne može ispunit svoju funkciju. Dakle, mi sami sebe u ovom slučaju vi koji možete to staviti na dnevni red, vladajući, ponižavate sabor i ponižavate predsjednika Vrhovnog suda sada pokojnoga, ali u to vrijeme kad je podnosio izvješća još uvijek mogao to podnijeti u našem saboru, dakle i Vrhovni sud skupa na čelu s njim jer on njega predstavlja i čitavo sudstvo koje on zastupa ponižavate direktno, direktno jer smo mi kao sabor a možda bite i vi vladajući ako smijete bili donijeli nekakav zaključak što treba napraviti s obzirom na ovo mišljenje koje vam očigledno nije, nije odgovaralo.
Dakle, mi smo ustvari tu našu sudbenu vlast pretvorili sada u jedno političko bojište, dakle mi se sada ovdje politički prepucavamo, prebacujemo krivnju jednih, jednih na druge za situaciju u pravosuđu mada se zna tko, ponavljam može popraviti situaciju. Samo onaj koji ima dovoljno 76, 7, 8, 9 i raste dalje ruku, dakle taj može to promijenit. Mi to ne možemo promijenit. Vi možete sutra ne izglasat predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda ali ste ispoštovali proceduru, ali kad ne poštujete proceduru, ne poštujete, ne poštujete niti demokraciju. Kad ne poštujete demokraciju ne poštujete prava naših građana, ne poštujete naš Ustav. Dakle, o tome se tu radi.
Dakle, postali smo instrument političkog, političkog sukoba odnosno pravosuđe je to postalo, a trebalo bi biti neovisno i stabilno i institucionalno snažno, a mi ga u toj mjeri uopće ne snažimo a kad i nemamo reprezentanta koji može razgovarati adekvatno sa ostalim oblicima ostale dvije vlasti izvršnom i pred… i predstavničkom koja odnosno zakonodavnom koja je ovdje sada, dakle nemamo s kime razgovarati jer gospođa ovlaštenica nije ovlaštena da razgovara o svim onim aspektima o kojima bi mogao razgovarat predsjednik Vrhovnog suda u ime sudske vlasti pa čak možda nije ni ovlaštena da podnese izvješće i sama je u to dvojila, jučer je to zvučalo malo oštrije nego danas ali očigledno postoje dvojbe.
Dakle, tu taj neki tronažac ima barem jednu klimavu nogu ali iz mog iskustva u ovom saboru vidim da ima i možda i sve tri ali, ali ovaj bitan je element sigurno te naše države.
Što se tiče izvješća još ću nekoliko stvari navest, da upravo je predsjednik Vrhovnog suda u tom izvješću naveo da smjer u kojem ide ministarstvo u reformi pravosuđa nije onaj za koji on misli da će polučiti rezultat. Mislim da statistički podaci to i pokazuju. Dakle, rekao je, to sam rekao i da li u replici ili ministru da institut mirenja odnosno medijacije, da digitalizacija, da izmje… da česte izmjene Zakona o parničnom postupku sigurno neće doprinijeti u većoj mjeri ubrzanju postupaka nego da treba pogledati ulaz, da treba pogledati koliko mi primamo predmeta i po njegovoj procjeni barem onako kako piše do 10 puta primamo više predmeta nego što bi bilo normalno na naš, na naš broj stanovnika i da se vrlo pu… dosta toga može napraviti upravo kada bi državna i javna tijela i javna poduzeća ustvari prestala se ili parničit u ovoj mjeri u kojoj se parniče jer recimo u radnim, u radnim postupcima oko 70% radnih postupaka je u širem smislu država i da upravo država može smanjiti veliki broj tih dugotrajnih, dugotrajnih postupaka samim time ukoliko nađe modus da ispoštuje kolektivni ugovor, da se pojača u onom upravno pravnom smislu da ih njezinih upravnih rješenja ne proizlaze, ne proizlaze novi postupci. Naravno da to se nije htjelo čuti pa se onda nije ni stavilo na dnevni red.
Nadalje, ono što smo još spominjali jeste kako to, kako to da jedna strana misli da pravosuđe funkcionira, a druga strana misli da pravosuđe ne funkcionira i kako to da predsjednik Vrhovnog suda koji je davao izvješće također misli da baš ne funkcionira? Ja sam stvarno zaključio i rekao sam to u svojoj stanci da ja potpuno razumijem da za vladajuće pravosuđe funkcionira, za njih to funkcionira jer je to način na koji oni funkcioniraju. Da, to je način na koji vi funkcionirate. Dakle, ukoliko vam odgovara da nemate predsjednika Vrhovnog suda, ukoliko vam odgovara da nemate predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu, ukoliko vam odgovara da nemamo, da nemamo suce Ustavnog suda i očigledno ih nećemo imati jer ste to vezali uz predsjednika Vrhovnog suda, ukoliko vam odgovara da se ne možete dogovorit sa drugim dijelom izvršne vlasti predsjednikom Republike gdje nije krivnja samo vaša. Dakle, ukoliko sve to odgovara onda vama i to vam sve funkcionira onda je vama ova v.d. kako je rekao v.d. pravosuđe kako je rekla kolegica Raukar, dakle vama to odgovara jer u takvom pravosuđu vi možete možda ostvarit neke svoje interese.
Dakle, ponovit ću nema smisla raspravljati o 2022. odnosno ne bi imalo smisla da je došlo do bitnih promjena, ovako ipak i 2022. i 2023. jesu pokazatelji ne znamo što …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… je bilo 2025., ali vidjet ćemo vjerujem …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… 2029. kada dođe na red.

Radin, Furio (Nezavisni)
I ako idemo dalje s godinama tko zna, tko zna gdje ćemo završiti.
Pauza 23, do 15 i 30.

STANKA U 15,23 SATI.

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 15,30 SATI
Hvala lijepa, 15 i 30 kako smo rekli, počinjemo sa pojedinačnim raspravama, prva je gospođa Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo ja bi započela s tim da zamislite što danas moramo izgovoriti, moramo kao uvod kazati da smo uspjeli u tome da natjeramo HDZ da otvori raspravu o pravosuđu, ali isto tako nemojmo se zavaravati da je to bila želja ili neka politička volja HDZ-a. To je bio rezultat toga što je SDP iskoristio svoju poslovničku mogućnost i to je za uvod vrlo važno kazati.
Poražavajuće je da nas je već u uvodu izvjestiteljica, evo od izvjestitelja nemamo nikoga, da nas je izvjestiteljica podsjetila na Članak 45. Zakona o sudovima prema kojem predsjednik Vrhovnog suda ustavna i trajna kategorija mora do kraja 30. travnja saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti za prethodnu godinu, a čisto da bi javnosti bilo još jedanput jasno mi danas na datum 18. ožujka 2026. godine raspravljamo o izvješćima iz 2022., '23. i '24. evo za ne… za malo vremena će nam biti već rok za 2025. godinu i to nije samo kašnjenje to je simptom jednog ozbiljnog problema.
Kakav je odnos HDZ-a prema pravosuđu mi smo mogli čuti u raspravi pa je kolega jedan iz HDZ-a rekao da pa nema veze što nemamo predsjednika Vrhovnog suda kako sve super funkcionira, pa možemo se samo zapitati kakvu poruku oni današnjom tom raspravom šalju da nas predsjednik Vrhovnog ili predsjednica Vrhovnog suda uopće ne treba pa zašto bi nam onda trebali i ministri i Vlada i premijer uostalom takvu je poruku evo poslala i sama izvjestiteljica koja nam se upravo pridružuje.
Ja bih se htjela osvrnuti i na raspravu kolege Mažara koji je govorio u ime kluba i on je govorio o samovolji partije misleći na SDP, a ja bi ga htjela samo, htjela bi mu samo skrenuti pažnju da kad je govorio o partiji da je trebao govoriti o HDZ-u jer danas je HDZ iskonska partija koja kadrovira od svih razina, od čistačice u školi do Ustavnog suda. HDZ je prisvojio ovu država jer je njima ova država ratni plijen pa zato se i nemojmo čuditi što ministri uzimaju novce slobodno iz proračuna pa zato završavaju u zatvorima, zašto su osuđena stranka za korupciju i kriminal i zašto njima je bivši premijer i bivši predsjednik stranke u zatvoru. Evo čisto ta digresija u odnosu između HDZ-a i onome što oni danas jesu.
Predstavnik Vrhovnog suda je zadužen za zaštitu sudbene vlati od izvršne pa onda kad to izgovorimo onda nam je možda i jasno zašto mi danas nemamo predsjednika Vrhovnog suda i to je kolega Paus dobro rekao možda HDZ-u to danas i odgovara da bi na neki način iskoristili neke svoje interese a predstavnika Ustavnog ili predsjednicu mi nemamo već godinu dana i to je činjenica od koje ne možemo pobjeći.
Nažalost to više nije proceduralni problem, to je institucionalni slom koji mi u državi doživljavamo. To je institucionalna inflacija koja izjeda povjerenje u neovisnost pravosuđa i odgovornost je za to vrlo jasna. To je HDZ koji blokira pravosuđe, koji blokira njegovo funkcioniraju, funkcioniranje a kada institucije ne funkcioniraju kada se pravosuđe blokira i kada se većina održava političkom trgovinom odnosno kako je to danas moderno kazati projektima onda to nije politika javnog interesa i to je upravo što HDZ jest danas. To je stranka koja ne upravlja u svrhu javnog interesa, ali HDZ tu ne staje on ide korak dalje pa zato danas svjedočimo pokušaju političke trgovine između ustavnog i vrhovnog suda, pokušaju da se u najviša pravosudna tijela napravi jedan paket političke trgovine odnosno dogovora ti meni daj ovo ja ću tebi dat ono i u tom trenutku pravosuđe prestaje biti sustav neovisnih institucija i zapravo postaje predmet političke razmjere, razmjene.
I tu mi vidimo onu crtu premijera kad je njemu teško podnijeti da ne kontrolira nešto, a on u ovom slučaju ne kontrolira na neki način ni proces imenovanja predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda a pogotovo ne kontrolira imenovanje Ustavnog suda i to je ono što njega zapravo najviše muči jel njegova samovolja je zapravo nešto što obilježava vladavinu premijera Andreja Plenkovića.
I kad imamo takvu situaciju, kad imamo situaciju koju sam opisala onda raspravljati o tome da su sudovi učinkoviti, da je sustav učinkovit, da građani vjeruju institucijama to je gotovo pa cinično jel postavimo si pitanje kako to građani doživljavaju kad vide da sudovi traju, da se postupci vode preko 10 godina, kada se godine prolaze a postupci prema HDZ-ovim ministrima se razvlače desetljećima, a odgovornost za velike afere često izostane ili dolazi prekasno a znamo kada pravda dolazi prekasno da to nije nikakva pravda.
Ono što sam ja posebno pitala ministra u svojim replikama i povredu Poslovnika jest normalizacija pretrčavanja, znači pretrčavanja zastupnika iz opozicije u većinu na način da se tako održava vlast, da se izigra odgovornost prema biračima, da se granice pomiču bez ikakvih posljedica i to se danas govori javno. Znači mi imamo zastupnika koji je ujedno i gradonačelnik Zurovec koji kaže da nije mogao ostvariti projekte odnosno interese svojim poštenim radom u lokalnoj samoupravi pa eto da mu ne fali papir on će biti dio većine pa će njemu biti bolje nego npr. meni kao gradonačelnici Supetra. I njemu je to normalno. O tome se pisalo jedan dan, sve je prošlo kako, sve je prošlo kako obično u nas to biva, pa meni to jednostavno nije normalno i tu mi šaljemo jasnu poruku da mandat koji se ostvaruje na izborima postaje sredstvo za održavanje vlasti, da se gubi odgovornost prema biračima i da se granice mogu pomicati bez posljedica, a kad se te granice pomiču onda se otvara prostor i za korupciju, za političku trgovinu i ta granica postane jasno, jasno tanka.
Iz perspektive SDP-a mi želimo Hrvatsku u kojoj institucije funkcioniraju, gdje građani će vjerovat institucijama gdje one postoje a ne bez predsjednika Vrhovnog suda jel zamislite kad vi danas čujete da više od 2/3 građana ne… nema nikakvo povjerenje u sudstvo onda je to na neki način poraz svih nas danas koji smo u ovoj prostoriji a prvenstveno HDZ-a koji je na vlasti već 11 godina.
I bez obzira što ova rasprava dolazi sa zakašnjenjem ova rasprava je važna, ne radi HDZ-a nego radi građana koji imaju pravo na pravdu, koji imaju pravo na državu koja funkcionira jer bez pravde nema povjerenja, a bez povjerenja nema države i upravo za to povjerenje i za pravdu ćemo se mi u SDP-u boriti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gospođa Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Kolegice Marković u pravu ste odgovornosti prema biračima u našoj državi već odavno nema. Danas ste u nekoliko navrata govorili o izjavi zastupnika Zurovca o tome da kad ste oporbeni čelnik ako vam fali jedan papir onda nikada nećete dobiti projekt odnosno uvijek će vam faliti taj jedan papir, a ukoliko ste slizani sa vlašću onda ni ne morate imati sve papire. Dakle, takva izjava koja je zapravo kriminalna prošla je potpuno ispod radara, nažalost prošla je ispod radara naših pravosudnih tijela.
Što po vama upravo takve izjave govore o našem pravosuđu danas i takvi postupci?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem kolegice, pa govori o tome da se većina više prije svega prije svega ne gradi na povjerenju birača. Meni je najdraže kada kolege iz vladajuće većine u koji je DP koji je ušao u izbore govoreći protiv HDZ-a i blateći najviše HDZ oni govore i pozivaju se na povjerenje birača.
Ova većina se temelji na preslagivanju, temelji se na kupovanju evo kako je to sad danas popularno kazati žetončićima i temelji se na izdaji. Temelji se na izdaji birača prema onim zastupnicima koji su im dali glas da ih u saboru zastupaju prema politikama koje su izašli na izbore. Kad je sve završilo za realizaciju nekih svojih interesa, a imat ćemo vremena vidjeti koji su to interesi u vremenu protiv, koje je ispred nas onda se prodaju i to je pitanje ovdje za suce i pravosudnu dužnost i za DORH.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme.
Hvala, odgovor, ah to je bio odgovor da oprostite.
Gospođa Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, gospođo Jalšovečki, gospodine Tripalo, gospodine državni tajniče, rasprava o ovim Izvješćima o stanju sudbene vlasti za 2022., '23. i '24. godinu pruža priliku da osim općih pitanja učinkovitosti sudova otvorimo i pitanje koje se u ovim izvješćima pojavljuje tek rubno, a to je pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena u pravosuđu odnosno uloga sudova u zaštiti od nasilja nad ženama.
Iz izvješća proizlazi jedan vrlo zanimljiv i važan podatak. Sudstvo u Hrvatskoj izrazito je feminizirana profesija. Prema podacima iz izvješća za '24. godinu žene čine približno 72% sudaca odnosno sutkinja, a čak oko 90% administrativnog osoblja u sudovima. Drugim riječima sudovi u Hrvatskoj u velikoj mjeri počivaju upravo na radu žena. Međutim, tu dolazimo do prvog problema kojeg ova izvješća ne razrađuju. Iako je sudstvo profesija u kojoj su žene većina izvješća ne daju odgovor na pitanje kakav je njihov položaj u sudbenoj hijerarhiji. Ne nalazimo analizu koliko je žena predsjednica sudova, koliki je njihov udio na višim sudovima, niti kakva je zastupljenost žena na samom Vrhovnom sudu. Drugim riječima imamo podatke o brojnosti ali nemamo analizu moći i analizu upravljanja.
Zato se postavlja pitanje postoji li i u pravosuđu fenomen koji nalazimo i prepoznajemo u drugim sektorima? Postoji li u pravosuđu fenomen staklenog stropa odnosno jesu li žene brojnije u profesiji ali rjeđe prisutne na najvišim pozicijama? Izvješća na ta pitanja ne daju odgovor jer je rodna struktura sudstva ostaje na razini bazične statistike bez nekakve detaljnije i ozbiljnije analize.
Slično je kad govorimo i o rodnoj dimenziji sudske prakse. U izvješćima se spominju kazneni i prekršajni predmeti vezani uz nasilje u obitelji, nasilje nad ženama ali izostaje rodna perspektiva. Sudska statistika ne prikazuje rodnu strukturu žrtava i počinitelja, ne znamo koliko su žrtve žene, koliko su počinitelji muškarci ili obrnuto niti kako se sudska praksa odnosi prema rodno uvjetovanim nasilju. To je ozbiljan nedostatak jer je dobro poznato da većinu žrtava nasilja u obitelji čine upravo žene. Ako sudska statistika ne prati rodnu dimenziju tog nasilja onda je vrlo teško procijeniti učinkovitost pravosudnog sustava u zaštiti žrtava.
Još je veći problem to što izvješća ne sadrže analizu sudske prakse u tim predmetima. Ne vidimo podatke o vrsti kazni koje se izriču, o učestalosti uvjetnih kazni niti o korištenju zaštitnih mjera. Mi u javnosti stručnoj, političkoj i općoj javnosti vrlo često se vode rasprave o tome jesu li kazne za nasilje u obitelji, za rodno temeljeno nasilje dovoljno odvračajuće i pruža li žrtvama stvarnu zaštitu. Međutim, iz ovih izvješća vrlo je teško izvući bilo kakav sustavan i na podacima utemeljen zaključak.
Treće važno pitanje odnosi se na edukaciju sudaca. Edukacija sudaca u Hrvatskoj provodi Pravosudna akademija, međutim osim za izvješće za '22. izvješća za '23. i za '24. ne prikazuju uopće nijedan pokazatelj o radu Pravosudne akademije čak niti da ona postoji, a posebno se ne nalaze konkretni podaci o edukacijama o nasilju nad ženama i rodno utemeljenom nasilju. Mi ne znamo koliko je sudaca prošlo takve edukacije, ispričavam se znamo za '22. da je nasilje u obitelji završilo prekršajno 2 suca, tako piše u podatku na stranici doslovce nacrtano. Mi možemo govorit samo temeljem onoga što piše, ja bih voljela da piše više pa da govorim utemeljenije, međutim ne piše ništa i to i je moja primjedba valjda piše što ja ne da tu klimate glavom.
Dakle, ne znamo koliko je sudaca prošlo takve edukacije, koliko se one često organiziraju niti postoje li specijalizacije sudaca za ove vrste predmeta.
Ponavljam, rekla je kolegica Borić jednoj replici nove izmjene Zakona o sudovima govore da će morat biti specifične edukacije to je dio i naših međunarodnih obveza prema primjedba ne ostaje samo ovako načelna nego postoji naša zapravo obveza da takve podatke vodimo i da ih prikazujemo.
To je posebno važno jer su predmeti nasilja u obitelji među najosjetljivijim predmetima s kojima se sudovi susreću. Postupanje u tim predmetima zahtjeva ne samo pravno znanje nego i razumijevanje dinamike nasilje, položaja žrtava i međunarodnih standarda zaštite.
Zbog svega toga ja bih na kraju ove rasprave postavila pa zapravo šest pitanja na koja očekujem zapravo odgovor u nekakvoj formi završnog izlaganja ili u nekakvim budućim izvješćima.
Prvo, obzirom da žene čine veliku većinu sudaca odnosno sutkinja u Hrvatskoj smatrate li opravdanim to što izvješće ne sadrži detaljnu analizu zastupljenosti žena i muškaraca na vodećim pozicijama u sudstvu odnosno među predsjednicima sudova i na drugim višim razinama sudbene vlasti?
Drugo, postoje li podaci o karijernom napredovanju sudaca i sutkinja i planira li se u budućim izvješćima sustavnije pratiti rodna struktura upravljačkih funkcija u pravosuđu?
Treće, kako je moguće da sudska statistika u predmetima nasilja u obitelji ne prati rodnu strukturu žrtava i počinitelja iako je poznato da su većina žrtava tog nasilja upravo žene?
Četvrto, smatrate li da je potrebno uvesti sustavnu analizu sudske prakse u predmetima nasilja u obitelji uključujući podatke o vrsti kazni, učestalosti uvjetnih kazni i korištenju i svrhovitosti korištenja zaštitnih mjera?
I peto, koliko je sudaca u posljednjih nekoliko godina prošlo specijaliziranu edukaciju o nasilju nad ženama i rodno utemeljenom nasilju te smatrate li da je postojeći sustav edukacije dovoljan obzirom na ozbiljnost i učestalost tih kaznenih djela?
I na kraju posljednje i možda najvažnije pitanje, smatrate li da bi u budućim izvješćima o stanju sudbene vlasti trebalo sustavno uključiti rodnu perspektivu kroz podatke o položaju žena u pravosuđu, o samoj njihovoj zastupljenosti u smislu sudac, sutkinja i ostali sudskih službenica, ali i kroz analizu sudske prakse u predmetima koje neproporcionalno više pogađaju žena nego muškarce kako bismo mogli jasnije procijeniti doprinos pravosuđa stvarnoj ravnopravnosti spolova koja ponavljam je ustavna kategorija, dakle nije, nije ovaj, nije tako pala s Marsa ona je temeljna vrednota našega Ustava i zaštiti žrtava nasilja? Jer mislim da se svi možemo složiti ako želimo pravosuđe koje uživa povjerenje građana onda ono mora pokazati ne samo učinkovitost u rješavanju predmeta nego i jasnu svijest o društvenim problemima u kojima sudovi imaju ključnu ulogu, a nasilje nad ženama zasigurno je jedan od tih problema.
Nama kada se kao zastupnicima obraćaju pojedinke i pojedinci, građani, udruge i kada govore o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji uvijek govore o lancu kada se nasilje dogodi pa onda imamo nekakvo obrazovanje ili zdravstvo prvo, pa socijalu, pa dođe neka policija, pa dođe neki DORH, pa dođu sudovi na kraju. Najlošiju kariku uvijek ocjenjuju sudovi i to je naprosto nešto s čime se onda mi nosimo.
Mi smo ovdje raspravljali izvješća o radu i policije i DORH-a i na Odboru za ravnopravnost spolova i ovdje i oni su pokazivali značajne iskorake i takvi iskorake mislim da je opravdano očekivati i od sudskog sustava jer nema doista niti jednog razloga da do njih ni ne dođe.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gospođa Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Hvala.
Kolegice Lugarić, da uvodno sam pitala i pitala sam možda i krivu adresu pa evo jedno pitanje kako komentirate, naime jedna od mjera Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje do '24. godine dala je dakle ovlastila je ministra pravosuđa i uprave da pravilnikom propiše program i način održavanja stručnog usavršavanja iz područja rada nad predmetima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, dakle do '24. je već bilo predviđeno i niti to se nije postvarilo kao što sam nažalost i danas čula da naravno ne radi se posebna edukacija a čak se i u samom Zakonu o sudovima traži i licencirani, dakle licencirani suci i sutkinje koji bi brinuli o predmetima vezanim uz nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Lugarić, Marija (SDP)
Bila sam poštovana kolegice Borić u ponedjeljak na jednoj vrlo zanimljivoj prezentaciji publikacije Svjetske banke koja se Bussines women end the law i koja je radila kroz više različitih indikatora položaj žena u RH s posebnim naglaskom na zakonodavstvo i na primjenu zakonodavstva i onda je ispalo da smo od svih zemalja koji su promatrali globalno drugi najbolji po zakonodavstvu, sve u zakonima piše, među najgorima smo u primjeni zakona i to je zapravo ovdje problem i to je zapravo moj odgovor. Mi smo super napisali sve u zakonima, no međutim čak i u strategijama donekle, međutim kada dođemo do primjene zakona, a posebno do one primjene koja treba štititi najslabije, a to su sudovi. Meni je jako, ja bi najsretnija bila kada to ne bih morala ovdje govorit, al naprosto prenosim ono što mi kao zastupnici govore ljudi koje to zanima koje to muči. Mi doista imamo najveći problem u primjeni zakona i zaštiti ljudi upravo u ovom dijelu i to ovih najslabijih.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Naglasit ću još jednom da najveći problem našeg pravosuđa nije brzina rješavanja predmeta niti broj neriješenih predmeta i nećemo doći do boljeg pravosuđa time što ćemo brže i više predmeta riješiti jer je bitnija kakvoća odnosno bitniji je sadržaj, a problem našeg pravosuđa i reći prvenstveni problem pravosuđa je pitanje etike i integriteta sudaca, zato inzistiram na ovom slučaju sudaca u Zadru i zato tražim odgovore na pitanja koja nažalost nisam dobila. Voljela bi da se kasnije tijekom rasprave na to osvrne vd predsjednica Vrhovnog suda jer mi opetovano na moje pitanje ministar nije odgovorio.
E sad probat ću laički približiti građanima otprilike o čemu se radi, zamislite da u jednoj bolnici novi ravnatelji, novo postavljeni ravnatelj premjesti liječnike sa različitih odjela pa da npr. za šefa kirurgije ili za kirurga postavi liječnika koji je zapravo dermatolog po svojoj specijalizaciji. Naravno da u pravosuđu ne postoje ekvivalenti specijalizacijama, ali valjda ste shvatili što želim reći. Dakle, kao što ne može biti kirurg ili neurokirurg netko tko je zapravo dermatolog i da se to napravi u jednoj bolnici građani bi se digli na zadnje noge, vilama bi proganjali one koji su im tako nešto napravili jer ne bi dobili adekvatno liječenje, isto tako nije prihvatljivo niti u pravosuđu da se degradira stručnost, dosadašnji rad i iskustvo u nekoj grani prava. Ako državna vlast pokazuje da iskustvo i rezultati u točno određenoj grani prava nisu bitni onda postavljam pitanje, čemu smo ustrojavali Pravosudnu akademiju, čemu uopće govorimo o edukacijama sudaca i zašto ih ocjenjujemo upravo u njihovom radu u toj grani prava s kojom se bave?
E sad što nam govori slučaj, skandalozan slučaj iz Zadra? Novopostavljena predsjednica tog suda je donijela odluku o godišnjem rasporedu poslova po kojoj je od sveukupno 47 sudaca tog suda njih 17 prerasporedila u druge grane prave i to bez njihove suglasnosti. Pri tom su se iskusni suci, dokazani suci oni najstručniji, najkompetentniji, najiskusniji maknuli iz njihove grane prava pa je tako primjerice sudac koji je istovremeno bio i potpredsjednik tog suda i glasnogovornik tog suda i dugogodišnji kazneni sudac prebačen da bude da se bavi zapravo prekršajnim postupcima i to ne u Zadru nego u Biogradu na Moru. Odgovorite mi na pitanje ako to nije šikaniranje onda ne znam što je, a istovremeno se na čelo kaznenog odjela postavila osoba koja prethodno nema uopće iskustva u kaznenoj grani prava. Povodom takvog rasporeda poslova koje očito motiviran snižavanjem kvalitete rada pravosuđa jer je istovremeno 600-njak predmeta zapravo se dovelo u situaciju da sude suci koji sa spisom nisu upoznati, a možda ni sa granom prava itd., dakle doći će i do zastoja u radu, ali ono što je posebno problematično i o čemu ovdje govorim je to da se nekolicina sudaca usudila pobuniti.
Mislim šest ili osam sudaca podnijelo je prigovore neposredno nadređenoj osobi, a to je predsjednik Županijskog suda u Zadru koji je o njihovim prigovorima na premještaj na godišnji raspored poslova trebao odlučiti i što je napravio predsjednik Županijskog suda u Zadru kao neposredno nadređen? On je u jednom intervjuu u lokalnim medijima ocijenio taj prigovor ili podnesene prigovore sudaca kao vrlo neuobičajen postupak, zamislite, i još je pri tom rekao da su time suci stvorili atmosferu neprijateljskog okruženja i medijsku histeriju. Dakle, to je jedno neprimjereno očitovanje predsjednika Županijskog suda koji je samim time zapravo pokazao određenu pristranost i prejudicirao kako će se odnositi prema podnesenim prigovorima i time pokazao da nema svijest ili nema znanje o onom minimumu profesionalne etike i odgovornosti, a to je da se sudac mora suzdržati od komentiranja slučaja i predmeta o kojem sudi.
Ja vjerujem da je sudac zapravo znao na što njega obvezuje sudačka profesionalnost i integritet i etika koju on očito nema i smatram da je ciljano htio poslati poruku tim sucima da zapravo sustav od njih traži da šute i da neposredno nadređeni umjesto da riješe problem poručuju sucima zašutite.
Dakle, osim što imamo dekapitirano obezglavljeno pravosuđe imamo i pravosuđe u kojem se od sudaca očekuje da šute iako po presudama Europskog suda za ljudska prava u nekoliko predmeta je decidirano rečeno da suci imaju pravo u javnosti iznositi svoje mišljenje kada smatraju da izvršna, zakonodavna vlast ili odluke sudske uprave narušavaju načela vladavine prava ili uopće nanose štetu neovisnosti pravosuđa, a upravo se o tome ovdje radi. Dakle, ovo je skandal nad skandalima i sad tih šest ili osam sudaca koji su se istovremeno obratili nekolicini nadležnih hrvatskih institucija, između ostalog Ministarstvu pravosuđa, pravosudnoj inspekciji, Vrhovnom sudu, Državnom sudbenom vijeću, saborskom Odboru za pravosuđe. Ja vjerujem da s obzirom da su svoje prigovore i svoje predstavke utemeljili na odredbama Zakona o sudovima da dobro znaju i proceduru i redoslijed događanja, valjda bi trebali znati.
Ali moje pitanje, moje političko pitanje ovdje prisutnoj v.d. predsjednici Vrhovnog suda, a i ministru glasi da oni meni evo kao neukoj koja ne znam pročitati zakon koji je točan redoslijed, tko je prvi bio nadležan reagirati i zašto i zašto se čekalo, dakle zašto niti jedna od institucija hrvatskih kojima su se obratili naši suci nije reagirala prije nego što su se ti isti suci zbog šutnje naših državnih tijela morali obratiti Europskoj komisiji? Dakle, to je moje pitanje tko je trebao reagirati prvi.
A s obzirom da sada imamo situaciju jer tako proizlazi iz današnje rasprave, iz odgovora na moje replike, dakle nakon što su se suci obratili Europskoj komisiji ministar je brže bolje taj isti dan pokrenuo pravosudnu inspekciji i da odmah razjasnimo, da on radi pravosudnu inspekciju u upravnim poslovima, u poslovima sudske uprave. To je ono što on ispituje. On ispituje je li godišnji raspored poslova bio u skladu sa Zakonom o sudovima ili nije, narušava li se time rad pravosuđa, rad tih sudaca, rad na odlučivanje u njihovim predmetima i neovisnost ili ne, u kojem roku će ministar pravosuđa donijeti svoju odluku jer naime on po zakonu može poništiti svaki akt i što će se dogoditi s obzirom da istovremeno imamo situaciju da imamo prigovore upućene predsjedniku Županijskog suda koji je pristran, tražilo se njegovo izuzeće očito, zahtjev za izuzećem zbog ovog intervjua i javnog očitovanja nije usvojen i što će po tom pitanju i u kojem trenutku poduzeti v.d. predsjednica Vrhovnog suda? Da li prije, da li ćete prvo čekati ministra pravosuđa, trebate li čekati i šta kaže zakon i jesu li naši zakoni do te mjere puni pravnih praznina da procedura po redoslijedu može biti kakva god, može tko šta hoće u kojem god trenutku hoće, jedan kontra drugog i što bi u konačnici se dogodilo da primjerice o ovom pitanju imaju potpuno drugačije mišljenje predsjednik Županijskog suda koji odlučuje o prigovorima, ministar pravosuđa ili v.d. predsjednica Vrhovnog suda odnosno Vrhovni sud kao takav? To je moje pitanje. Šta kaže zakon, što kažete vi i što ćemo zapravo imati kao epilog ovog slučaja?
Naime, najgore što zapravo danas možemo zaključiti, možemo zaključiti da su se suci i to ne bilo koji suci, kazneni suci, dakle oni suci koji trebaju biti strah i trepet svim kriminalcima u ovoj državi, ti suci su se pobunili protiv sustava, tražili od sustava da ih sustav zaštiti. Naš sustav ih nije zaštitio, time je pokazao da su naši kazneni suci nemoćni. Jel shvaćate o čemu govorim?
U državi u kojoj su kazneni suci nemoćni pa koliko su onda nemoćni građani? O tome mi danas raspravljamo, ne o statistikama, ne o rokovima koji su istekli e sasvim sigurno ne o onim …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… pokazateljima koja u izvješću navodite jer to ovog trena nije poanta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Gordana Jalšovečki u ime izvjestitelja, izvolite, u ovom slučaju u ime izvjestiteljice, izvolite.

Jalšovečki, Gordana
Poštovana zastupnice Orešković ja sam u tijeku iznošenja izvješća i na i odgovarala na pitanje vezano uz općinske suce u Zadru. Općinski suci u Zadru su na svoj godišnji raspored stavili primjedbe. O primjedbama i o njihovim prigovorima odlučuje predsjednik županij… moram ići po stupnjevima, odlučuje predsjednik Županijskog suda u Zadru. Zaprimila sam prijedloge određenih sudaca da odlučujem o zahtjevu za izuzeće predsjednika Županijskog suda da odluči o prigovorima na godišnji raspored. To je sve u tijeku. Zatražila sam očitovanje predsjednika Županijskog suda u Zadru, do danas ga još nisam dobila. Kada dobijem očitovanje odlučit ću o izuzeću predsjednika Županijskog suda u Zadru koji je dužan odlučiti ukoliko se odbije zahtjev za izuzeće o prigovorima a nakon toga ćemo vidjeti, možda će se prigovori usvojiti.
Suci su se obratili mnogim institucijama. Mislim da se trebalo pričekati sa redovnim tijekom procedure koja ide kada je u pitanju godišnji raspored, izmjena godišnjeg rasporeda i potom vidjeti što i kako. Dakle, nije istina da Vrhovni sud i bi… osim toga pozvala sam na razgovor predsjednika Županijskog, predsjednicu Općinskog suda u Zadru i predsjednika Županijskog suda u Zadru. Razgovarala sam s njima da bih čula kakvi problemi postoje i sada formalno čekam i poštujem proceduru po kojoj moram postupiti.
Evo, to sam vam htjela reći, to sam danas i rekla. Dakle, nije istina da Vrhovni sud i institucije ništa ne poduzimaju. Ja poduzimam i poduzet ću naravno i kasnije ovisno o ishodu postupka, a to još ne ulazim u ingerenciju ministra pravosuđa, ne ulazim u europsko u to što su se suci u međuvremenu obratili mislim Venecijanskoj komisiji da su se obratili. Možda su trebali pričekati prvo da sva pravna sredstva iskoriste u RH a potom ići dalje na europske institucije.
Evo to sam vam htjela reći, dakle poduzimaju se mjere i nije točno da Vrhovni sud ništa po tom pitanju nije učinio i nije ih zaštitio. Moram ih zaštiti u skladu sa zakonom i u postupku koji je točno ovoga propisan.
I još bih htjela odgovoriti samo što se tiče ove rodne ravnopravnosti. Istina je da u pra… u izvješću o u pravosuđu za stanje sudbene vlasti za '24. godinu nema o tome riječi ali evo sada kada budem pisala izvješće za '25. godinu odgovorit ću na vaša pitanja. Eto tako. Eto to sam htjela reći. Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Replika gospođa samo trenutak gospođa Iva Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Poštovana gospođo Gordana hvala na pojašnjenju a i prilici da vas upitam vrlo jednostavno pitanje. Vi ste govorili o funkcioniranju institucija. Mene interesira što vi mislite da li institucije funkcioniraju? Konkretno ova institucija koju vi danas predstavljate i kakvu sliku javnosti i kakvu poruku šalju oni zastupnici koji pretrčavaju vladajuću većinu i taj postupak pravdaju projektima. Politika ne može biti samo pitanje projekata, infrastrukture nego vrijednosti koje živimo, a to je integritet, dosljednost, neovisne institucije i to ne bi smjele biti samo apstraktne riječi nego temelj države, a Vrhovni i Ustavni sud ne bi smjele biti ničiji teren za podkusurivanje, prostor bilo kakve političke razmjene ili trgovine, a kamoli sredstvo za održavanje većine, a sukladno da živimo u takvim uvjetima …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… evo mene interesira vaše mišljenje?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor. Odgovor izvolite. Da, da, kako da ne. Ne, ne, možete odavde. Možete odavde na replike.

Jalšovečki, Gordana
Poštovana saborska zastupnice ja neću ulaziti u političke prepucavanja i tko kakvi žetončići, da li postoje žetončići. Ja isključivo, me zanima funkcioniranje sudbene vlasti. Kada se tiče funkcioniranje Vrhovnog suda ja sam vam jasno rekla što mislim o funkcioniranju sudbene vlasti i Vrhovnog suda. Nema, može funkcionirati sudbena vlast, ali što se tiče predsjednika Vrhovnog suda rekla sam, naravno da je potrebno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, ali to ne znači da se reteriralo od jučer ono što sam rekla jučer na tome stoji, to je moje shvaćanje i danas.
Sudbena vlast, sudovi rade, sudovi funkcioniraju ali logično je, normalno i po Ustavu i zakonu da Vrhovni sud treba imati predsjednika Vrhovnog suda. A što se tiče političkih žetona i toga apsolutno me to ne interesira niti u to ulazim.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sljedeća rasprava gospođa Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Pravosuđe je jedan od temeljnih stupova demokracije i pravne države, nije tablica u Excel u na što ga svodi HDZ, iako građani nemaju povjerenje u pravosuđe tada je ugroženo i povjerenje u državu kao što bi mogli zaključiti da je ovom rečenicom posljednjom mene ne zanimaju žetoni i pretrčavanja. Ne znam koga bi trebali zanimati.
Iz izvješća za posljednje tri godine koje danas raspravljamo vidljivo je da sudovi rješavaju određeni broj slučajeva, značajan broj predmeta i da se broj neriješenih predmeta smanjuje. To je činjenica i to treba pohvaliti, međutim isto tako treba reći i drugu stranu priče. Unatoč tim nazovimo statističkim poboljšanjima hrvatsko pravosuđe i dalje opterećuju dugotrajni postupci, i dalje imamo veliki broj predmeta koji traju godinama, deset, petnaest i više godina i broj takvih postupaka se povećava. Dakle, građani predugo čekaju pravdu, a pravda koja dolazi nakon 10 ili 15 godina više nije pravda u punom i pravom smislu te riječi. I zbog takvih situacija država sve češće mora plaćati odštetu građanima kojima odnosno zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Drugim riječima, kroz državni proračun se plaća cijena sporog pravosuđa međutim postavlja se pitanje je li to ono što građani trebaju i traže. Dakle, to je crno na bijelo, jasan pokazatelj da sustav ne funkcionira onako kako bi trebao funkcionirati. Na rastući broj ili zabrinjavajući trend broja vrlo starih predmeta upozoravali su i mediji. To su oni koji traju 10 i više godina i oni, dakle takvi slučajevi posebno narušavaju povjerenje građana u pravosuđe, jer ostavljaju dojam da se pravda u Hrvatskoj ostvaruje sporo i neujednačeno.
Uz to, sudovi su neravnomjerno opterećeni, dok neki uspijevaju relativno brzo rješavati predmete drugi su kronično preopterećeni. Suci su često suočeni sa velikim brojem predmeta, nedostaje administrativnog osoblja, organizacija sustava nije uvijek dovoljno učinkovita i sve su to problemi koji se iz godine u godinu ponavljaju u izvješćima. I za sve tre probleme, konkretno stanje u sustavu kakvo danas je je kriva samo i isključivo vlast u Republici Hrvatskoj, nitko drugi.
I postoji još jedno pitanje koje je možda važnije od same organizacije sustava, a to je pitanje stvarne neovisnosti pravosuđa. Naime, ono mora biti neovisno ne samo na papiru, nego i u stvarnosti i građani moraju biti sigurni da sudovi i institucije kaznenog progona djeluju bez političkog pritiska. Na žalost mi već godinama u Hrvatskoj imamo ako hoćete ozbiljnu sumnju u to i prezentirana je u različitim slučajevima. Ja ću navesti samo neke primjere. Slučaj Zdravka Mamića i optužbe protiv sudaca. U predmetima protiv Mamića vodili su se veliki i dugi sudski procesi zbog izvlačenja novca iz Dinama. Nakon što je Vrhovni sud potvrdio kaznu Mamiću on je javno iznio optužbe da su mu suci primali mito i donosili naručene odluke. Dakle, optužbe koje su potaknule onda daljnje istrage, a koje su i potaknule percepciju da su u nekim predmetima mogli postojati nepravilni utjecaji na pravosudne odluke. To je inače onaj gospodin koji se svojevremeno javno hvalio da je jako blizak sa visokim strukturama unutar vladajuće stranke.
Potom slučaj bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera kojemu se sudilo zbog korupcije i ratnog profiterstva proces je trajao preko 14 godina, presude su se mijenjale nekoliko puta, pa se otvorilo pitanje neujednačenog rada sudova i pravne sigurnosti na što su i pravni stručnjaci upozoravali. Percepcija javnosti je bila da su odluke neujednačene i da su se čekale predugo.
Naravno da ne smijemo zaboraviti ni slučaj imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. To imenovanje izazvalo je snažne reakcije u javnosti, pa opet među pravnim stručnjacima ne zato što netko unaprijed osuđuje određenu osobu nego zato što su se otvorila legitimna pitanja o političkim vezama i percepciji neovisnosti institucija koje bi trebale voditi kazneni progon potpuno neovisno od politike.
Naravno da ne smijemo zaboraviti niti njegove bliske kontakte sa osobama koje su bile predmet istraga, bivša HDZ-ova državna tajnica Josipa Pleslić Rimac i konačno ranije spomenuti Zdravko Mamić i to naravno sve prije nego je Turudić postao čelnik DORH-a.
Naravno dolazimo tu i do farse izbora predsjednika Vrhovnog suda koji je zadužen za zaštitu sudbene vlasti od izvršne vlasti već je ranije spomenuto pa neću dužiti. Međutim postavlja se pitanje zašto? Zato što HDZ-u odgovara ili HDZ želi određeni profil koji njima ide na ruku.
Također prema podacima Europske komisije međunarodnih analiza razlog za nisku percepciju neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj često percipirano mišljenje, miješanje pritisak ili utjecaj Vlade, političara i ekonomskih interesa na suce i sudove i to je zapravo jedan od glavnih razloga zašto građani ocjenjuju neovisnost pravosuđa kao vrlo nisku.
Naravno da u demokratskoj državi nije dovoljno da institucije budu formalno neovisne one moraju biti i percepcijski neovisne i građani moraju vjerovati da djeluju nepristrano. Ako počnu vjerovati, dakle građani da pravda ovisi o političkim odnosima ili o političkim vezama tada je ozbiljno ugrožen sam temelj pravne države.
Zato smatram da je u ovoj raspravi legitimno postaviti pitanje političke odgovornosti, dakle odgovornost vlasti posebno vladajuće većine predvođene HDZ-om i da osigura sustav u kojem će pravosuđe biti uistinu neovisno.
Umjesto toga mi imamo situaciju da se ključne institucije pravosudnog sustava popunjavaju na način koji stvara političke kontroverze i dodatno narušava povjerenje građana. U takvim okolnostima svaka statistika o smanjenju broja neriješenih predmeta ostaje samo djelomična slika stvarnog stanja jer učinkovitost je važna ali neovisnost je još važnija. Građani moraju biti sigurni da institucije pravosuđa mogu djelovati slobodno bez političkih pritisaka i bez političkih interesa i moraju biti sigurni da zakoni vrijede jednako za sve bez obzira na političku moć, položaj ili poznanstva.
I zato ova rasprava uistinu ne bi trebala završiti samo formalnim prihvaćanjem izvješća ona treba biti poticaj za ozbiljnu raspravu o tome kako izgraditi pravosuđe koje će biti brže, učinkovitije i potpuno ali potpuno neovisno jer bez neovisnog pravosuđa nema pravne države, bez pravne države nema ni povjerenja građana u institucije RH.
Međutim, očekivati od stranke osuđene za korupciju, osuđene za izvlačenje novaca iz državnih institucija i tvrtki, dakle javnog novca, novca građana RH je uzaludno, utopijski, apsurdno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Ikić Baniček ima raspravu, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Kod pisanja bilo kakvog izvješća o radu naravno potrebno je da nas izvjestitelj obavijesti o svim mogućim pokazateljima i statističkim podacima koji se odnose na određeni period i ti podaci vrlo rijetko ili gotovo nikada ne otkrivaju punu ili pravu istinu o onome o čemu se daje izvješće. Nekada ti podaci i statistike daju naslutiti nešto o predmetu, ali češće prava istina ostaje skrivena.
Zato je u ovoj situaciji od pustih brojeva koji su pred nama u ova trogo… u ovom trogodišnjem izvješću puno važniji dojam koji izvješće ne otkriva niti može otkriti navođenjem pustih brojeva o riješenim i neriješenim predmetima. Dojam međutim kada je u pitanju hrvatsko pravosuđe je porazan za hrvatsko pravosuđe kao i za 8 tisuća plus ljudi koji se nalaze u tom sustavu sa sudačke strane.
Površnom analizom priloženih podataka može se zaključiti da sustav kao i bilo koji birokratski mastodont buja i raste dok istovremeno stanovništvo u Hrvatskoj pada po puno većim stopama. Nama sociolozima još je aktualna omiljena tema pokojnog profesora Kregara koji je znao ostrašćeno pričati o Weberovoj kritici birokracije te ju je aktualizirao sa svojih vlastitih pet točaka kritike birokracije koja ima tendenciju i narav da sama sebi postane rha. Na fakultetu su mi te profesorova predavanja bila pomalo apstraktna ali život je htio da se njegove riječi oživotvore na najgori mogući način.
Zato da se vratimo na dilemu brojke ili dojam. Moramo zaključiti da brojevi koji su popunili stranice i stranice ovog izvješća a da nam nisu rekli puno malo znače, a dojam je kad je u pitanju pravosuđe i to posebno sudstva kao treće grane vlasti ipak presudan.
Jučer sam navela da kada je u pitanju dojam preko 3/4 hrvatskih građana smatra da hrvatsko pravosuđe i suci nisu nezavisni i nalazimo se u ozbiljnom raskoraku između dojma i rastućeg birokratskog aparata koji prema priznaju vršiteljice dužnosti predsjednice Vrhovnog suda sa jučerašnjeg Odbora za pravosuđe ima sve bolji i bolji materijalni status. Dakle, nešto ne štima.
Pravo pitanje koje si moramo postaviti je međutim ne da li nešto ne štima nego tko je kriv da nešto ne štima? Tu napokon dolazimo do jednostavnog odgovora na komplicirano pitanje. Pravosuđe ne štima jer HDZ koji ga je gradio i koji čvrsto drži šapu na njemu to tako želi i tako ga je dizajnirao. Ne mislim da je ovdje potrebno posebno ulaziti u detalje pa navoditi imena sudaca koji su kompromitirani bliskim susretima s najpoznatijim bjeguncem od hrvatskog pravosuđa Zdravkom Mamićem ili podsjećati na sutkinju koja je kao dokaz nevinosti prihvaćala sinkopu itd., itd.. Nema za tim nikakve potrebe jer dojam koji imam ja i koji ima većina hrvatskih građana je dokaz sam po sebi.
Mi se ovdje nalazimo više da potvrdimo dijagnozu i krivca te dijagnoze nego da nabrajamo kada i kako je sve hrvatsko pravosuđe podbacilo. Iza svih boljki hrvatskog pravosuđa nalazi se HDZ bez iznimke i bez izuzetka. U samom temelju svih problema nalaze se Vladimir Šeks, njegovi kumovi i jataci i HDZ-ovo dugogodišnje kadroviranje kojem je jedan od najblistavijih dragulja bio izbor glavnog Tuđmanovog špijuna za predsjednika Ustavnog suda.
Ključno je to da je nama u SDP-u toga dosta. Nećemo više sudjelovati kao alibi za HDZ-ovo divljanje u hrvatskom pravosuđu bez obzira hoće li HDZ ili ne držati mjesto predsjednika Vrhovnog suda kao taoca. Između pravosuđa kojim dirigira i upravlja HDZ te potpune anarhije i raspada sustava biramo drugu opciju. Netko nekad mora podvući crtu, a to smo mi manjina u HS-u bez koje se ustavno ne može. Ponavljam, ako nema volje da se sustav otrgne iz šapa HDZ-a najbolje je za sve da se cijeli sustav uruši i da gradimo iz temelja ili će se možda ipak naći razuma i volje da se Ustavni sud ustroji po pravilima struke bez kumova, bez HDZ-ovih poltrona, a čelna osoba Vrhovnog suda izabere kako to zakon predviđa jer SDP neće pristati na političke ucjene niti sudjelovati u HDZ-ovoj političkoj trgovini. Netko napokon mora reći no pasaran.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Miro Bulj ima svoju raspravu, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Evo cili dan slušam i sa SDP-ove strane i HDZ-ove strane kritike pravosuđu, međutim njihova trgovina ja ću samo reći četiri people must trust us ta osoba je nagrađena da bude u Ustavnom sudu sa Šeksovim kumom Šeparovićem i naravno da su oni to zajednički skrojili. Prema tome, vi ćete SDP-a nakon kolegice Baniček dignit ručicu i to trkom, trkat ćete prije nego šta je dignete bilo po ... ili po Vladimiru Šeksu isto je. Al ja bi se vratio na temu isto ono što ste radili u vrijeme korone kad ste digli ruku ovdje za one sulude mjere da ozakonili ste vi iz SDP-a ste pomogli HDZ-u fašističke mjere oduzimanje sloboda, vi i Možemo! i eto Bogu hvala napokon u drugom stupnju je tj. Vrhovni sud ne znam neko je donio presudu i rekao da sam ja bio u pravu. Jedini sam gradonačelnik koji nije poštivao te mjere jer su bile baš to šta vi kažete kolegice Baniček kad ste pljeskali ovdje Plenkoviću kod donošenja toga zakona jel da su ljudima poljoprivrednicima branili gnjojiti zemljište, gnojiti zemljište, a vi ste dizali ruku. Nas ste proglašavali mene osobno svjetionikom smrti, donosili ste zakon u Saboru lex Bulj koji ste nazvali, vi ste ga podržali.
I ko će sad platiti štete? Pa nisu krivi ovi sad u Vrhovnom sudu tu ljudi. Znači prvostupanjska, najprije inspektorat maltretira me kao gradonačelnika, pa su tili da mećem nekakve ograde u Sinju za vrijeme koncerta kada je korona prase pa će uteć, korona je virus jel to je poznato i vama u pravosuđu premda to je zdravstvena struka, pa sudovi mjesecima, godinama. Ko će to sad sve platit što je izgubljen proces protiv mene kao gradonačelnika, ko će dat te štete platit? Jeste to mogli uložit u sud, a ne se bavili i takvih procesa protiv mene ima ja sam gospodo iz Vrhovnog suda, žao mi je što ovdje nije ministar i vi kolegice i kolege, svaki tjedan barem jedanput na sudu tako da poznajem pravosuđe ono vrhunski. E tuži me ..., e tući Karamarko, e tuži Pave Vujnovac više ne znam ko tuži ko ne tuži tako da sam svaki tjedan i znam da mi i vi ste ovdje u Saboru nametnili tom pravosuđu koje ima percepciju govorimo o percepciji narod hrvatski ne vjeruju pravosuđu to je ključni problem. Zbog čega? Jer HDZ i SDP svaki put tezgare oko imenovanja u Vrhovni sud i od toga se ne morete ne sad vi revolucionarno, no pasaran, dođe Plenković predloži mjere, fašističke mjere, da kolegice BAniček, fašističke mjere korona mjere kad su se ukidale slobode ljudima kretanja, druženja poglavito mladima. Pljeskali ste ovdje ministru onome ministru Berošu njima ko bile su vam ikone, lete, Supermani vataju virus, ha ... činove mećali na se, narod im pljeskao.
Jedini sam gradonačelnik i vama iz Vrhovnog suda koji nije uveo te mjere, ne i onda nabilo to troškova stotinjak tisuća eura, svaki dan dolazi jer sam se smatrao da sam gradonačelnik i cijepljen i ne cijepljeni. Šta ću ako se čovik neće cijepit? I on ima svoje problem koje ja moram kao gradonačelnik riješit. Eto to sam dobio na sudu i bili ste u krivu i kad govorite no pasaran onda se držte toga, a nikad se nećete držat toga, nikad. Evo ponavljam još jednom nikad.
Što se tiče samog pravosuđa ja bi sada govorio baš o problemima, činjenica da je neujednačena praksa najviše ljude iritira, neujednačenost to bi vi se tribalo poradit na tome i to nepovjerenje ljudi u pravosuđe jer mi moramo sad da danas imam problem, ne znam rekao sam to od inflacije, cijena svega što imamo, veleizdaje, uvođenja eura što je također di vi niste mogli utjecat na ukidanje kune, kako ste vi mogli, ali je zato SDP, HDZ, Možemo! su digli ruku za ukidanje kune uvođenje eura. I ko je kriv za inflaciju? Svemir bit će Vrhovni sud kriv što ste vi digli ruku da se ukine kuna. To je Možemo! vama smišno, šta se mislim ... pa vi ste ukinulu kunu pa nesu krivi Vrhovnog suda. Šta će ljudi mislim vi izglasali, donili zakon o koroni pa nisu krivi oni ako je zakon, suci sude šta će donili ste zakon, pa skužio je sud da je to bilo ajme Bože, da je to bila pljačka, da je bilo prisiljavanje ljudi na cijepljenje koji se ne žele cijepit to svak razuman zna. Veće pljačke od tada nema i većih šteta za zdravlje ljudi kolko je cjepiva bačeno to iđe od, od Ursule naniže od njenog muža koji ima da vam ne pričam, a mi se ovdje sad cjepidlačimo tko je predsjednik Vrhovnog suda. SDP i HDZ se nadmudrivaju. Ma dogovorit ćete se ja znan i to trkom, trkom.
I tu je problem, znači kažu neovisno pravosuđe. Ja sam često evo ponavljam još jednom u sudu, u sudnicama uglavnom nikad ja nikoga ne prijavljujem, mene se prijavljuje, napomi… ne spominjem te slučajeve i nemam ja sad nikakvu sliku i predodžbu ali znam po sebi i po tim korona inspektorat što je radio i koliko sam puta morao doći na sud ja, odvjetnici, sudac, svjedoci, inspektorat, koliko je bilo rasprava. Uludo, uludo sad će morat štete država platit. A zbog čega država jer su ovdje saborski zastupnici digli ruku kad su se uvodile te korona fašističke mjere. Ponavljam fašističke mjere, to volim reći fašističke jer vidim da u Hrvatskoj svak vidi ustaše ja ga nisam vidio '72. godište još nijednoga nisam …/Govornik se ne razumije./… ni vidio ja, ako je netko vas …/Govornik se ne razumije./… ustašu a ja vama govorim da ste vi donijeli fašističke mjere kolegice Baniček, vi SDP ja vam tvrdim da jeste jer ste podržali tada digli ste ruku za uvođenje tih korona mjera. Kad se ukidaju sloboda i prava ljudi na onaj brutalan način da nisi mogao otići na poljoprivredno zemljište gnojiti zemlju poljoprivrednike ste kažnjavali onda vam ne može biti kriv, tko vam je kriv, Vrhovni sud, eto vi Vrhovni sud bit će sidili vi ovdje suci, digli ruku vi za te zakone. Zna se tko donosi zakone, koliko ja znam Hrvatski sabor ali ni on više nije bitan znamo, znate vi iz Vrhovnog suda da sve Bruxelles naređuje, 90% stvari je direktive i uredbe EU tako nemojmo umišljat mi saborske kolege kad smo metli odijelo da smo nešto pametni. Ono što nam je Ursula napisala mi ispunjavamo uredbe, direktive, ako to ne ispunimo dobivamo po prstima jer su unas inače poslušnici na vlasti jer im je puno draža značka EU te zastave doli nego Hrvatska. To je činjenica, kako livoj stranoj tako i desnoj strani jer niti jedan zakon ovde u saboru nije iz EU predložen u interesu pojedinca, u interesu čovika nego banaka, teleoperatera ne znam franak je spominjao moj kolega, uvik u interesu nekakvih skupina, energetske mafije. Zna se tko upravlja …/Govornik se ne razumije./… sad kad bi ja reka eto Židovi i Izraelci onda bi rekli on je protiv politike …/Govornik se ne razumije./…
To je činjenica da lobisti donose zakone u Bruxellesu, nama se serviraju direktive, mi malo odglumimo kako nekakav livo, desno, gori, doli, tamo, amo a u interesu naroda nije ništa.
Euro kaže ukini, uvodi, uvodi euro. To što je sad više jedna ku… više jedan euro manje vridi nego kuna prije 3 godine ovako ćete …/Govornik se ne razumije./… pojeo vuk magare. Vujčić nagrađen u središnjoj banci, ode i Primorac ne znam ni ja di je on. Svi su nagrađeni šta napravili svoj zadatak da našu nacionalnu valutu ukine, a nismo se mi zato borili te '90.-e, ja sam bio mladić tada, nego smo se borili za nešto drugo za suverenu, neovisnu Hrvatsku. Da za suradnju, da za mir, ali nikako za izdaju nacionalnih interesa. Tako je otišla i INA, tako je otišlo sve otišlo u ruke još malo i HEP sve će to otići pa poljoprivredno zemljište, energetika sve u strane ruke jer se sabor pretvorio u dizača ruka, ruku briselskih lobista i činovnika.
I nije vama gospodo kriv nitko …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme./…
… nego mi koji donosimo zakon ovde.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Kujundžić replika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Bulj hrvatski čovjek ili hrvatski građanin možda ne zna prava koja ima, ali ono što zna je sigurno prepoznati nepravdu kad ona postoji.
Ono što ću vas pitati vezano je za izvješća, izvješća za 2022. i 2023. u smislu starih predmeta, stari predmeti su predmeti koji se vuku po sudovima viš… 10 ili više godina, je vidljiv blagi pad za nekih 200 predmeta u 2023., međutim 2023. i 2024. broj starih predmeta je rastao sa 7.725 na 7.864. To je drugim riječima kao da imate nekakav brod u kojeg se ulijeva nekakva voda i vi izlijevate vodu ali vidite dolje na dnu broda da i dalje postoji nekakva rupa kroz koju voda ulazi a vi se cijelo vrijeme hvalite kako vi praznite vodu i koliko ste vode ispraznili. Otprilike tako izgleda ovaj pravosudni dio …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, hvala./…
… u smislu svakodnevnog čovjeka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Tako su imali nove teme ali je bitno ja mislim za Vrhovni sud ovo što ste rekli zbog čega. Meni je isto jasno od 1883. je bio Općinski sud u Sinju, sva vlast je prošla Austrija, Srbi, komunisti, fašisti, nacisti …/Govornik se ne razumije./… Općinski sud u Sinju sad ispostava u Hrvatskoj slobodnoj općinskog suda a nikad više predmeta. E sad ajde vi meni objasnite koji je cilj samostalne RH bio? Da ojačajemo naš pravosudni sustav na taj način nam je i gospodarstvo, sigurnost, razvoj najbitnija kad ljudi viruju u pravosuđe i kad pravosudni sustav funkcionira. Međutim nije to interes političkim elitama, a nije lakše dat INU Mađarima pa da oni to lipo imaju da …/Govornik se ne razumije./… telekomunikacije da damo dok su uhićivali Gotovinu u isto vrime telekomunikacije otišle u strane ruke Njemačke, najveća dobit EU u Hrvatskoj …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro išli smo u širinu i sada odgovor na repliku.
…/Upadica se ne razumije./…
A to je bila replika, a sad gospodin Bauk vjerujem da ima repliku.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Bulj dobro vam stoji ovo No pasaran, puno bolje nego Za dom spremni, a koliko ste iskritizirali ovaj fašizam, Covid fašizam u zraku je cijelo vrijeme bilo vaše smrt fašizmu, tako da ovoga, tako da što se tiče povijesnih reminiscencija mislim da Srbi nisu nikad vladali u Sinju, a ovoga što vam je prijetio pozovite na Alku ministra što vam je prijetio, pozovite na Alku pozivajući se na stoljetnu zajedničku borbu protiv Osmanlija.
Ali nešto drugo ću reći, nekoliko puta ste upotrijebili izraz tezgarenje, tezgarenje znači zarađivati honorarno ili prekovremeno pored svog posla u stalnom radnom odnosu. Ovo šta radimo mi i HDZ nije tezgarenje to nam spada u redovni posao jer nas je Ustav zadužio da zajedno s njima dogovaramo ustavne suce ako se dogovorimo, ako ne ne. Prama tome, nema tu tezgarenja to je redovna parlamentarna praska, a za sada se događa to da se nismo oko ničega dogovorili pa onda nema ni tezgarenja kako ste rekli. .../Upadica Radin: Hvala./... Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Rekla bi tvoja kolegica Arsene peaple must tust us i nagradiste vi nju sa Ustavnim sudom ... to je činjenica, dogovorili ste se sa kumom Šeksovim da bude onda i to je činjenica ... kolege iz HDZ-a dogovorit ćete se svi u pet minuta.
Šta se tiče antifašista, pa najveći antifašisti koji sam ja upoznao su pozdravljali „Za dom spremni“ '91.g. kad je Šljivančanin, Ratko Mladić Hrvatsku napadali sa zvijezdom petro... i sa četničkim obilježjima Hrvatsku, većih antifašista nema od onih koji su '91. stali na braniku domovine od Vukovara do Dubrovnika i pozdravljali „Za dom spremni“.
A šta se tiče toga gospodina kojega vi pozivate šta se tiče mene baš sam odlučio otić možda do tamo i to 10. travnja pa da pozovem u Beogradu da se nađemo ako mu je teško doć u Sinj tamo do Zemuna tamo je najlakše meni otić na taj datum pa da more doć on i njegov šef .../Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./... ...

Radin, Furio (Nezavisni)
Uspjeli ste reć dva puta ono što ja neću ponovit dva glasa negdje ste sigurno dobili sad to što ste rekli dva puta.
Gospodin pardon, g. Jurčević replika. Povreda poslovnika g. Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega .../Upadica Radin: Ovo je treća./... ... povrijedili ste čl. od prvog do zadnjeg članka zato šta vi meni nećete govoriti i petljati se u to šta sam ja rekao „Za dom spremni“ je branilo nas od srpskog fašizma koji sa zvijezdom petrokačetinom na kapi Šljivančanina klao u Vukovaru i cijeloj Hrvatskoj i „Za dom spremni“ '91. je bio simbol otpora prema zločincima i velikosrpskom fašizmu i to je činjenica i od te činjenice nas vi nećete oslobodit i inače ...

Radin, Furio (Nezavisni)
.../Upadica Radin: Dobro to je treća, to je treća oduzimam vam riječ, oduzimam vam riječ./

Radin, Furio (Nezavisni)
I to je treća i sad g. Josip Jurčević ima repliku na koje na koje gospodin Bulj neće moći odgovoriti.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. evo ovo je specifična pravna situacija ako bismo mogli reći, kaznili ste kolegu Bulja, ali kaznili ste i mene bez ikakvog razloga, dakle ja neću moći čuli njegov odgovor jel iako je on govorio iznimno zanimljivu o nečemu što je karakteristično za Hrvatsku odnosno za nesamostalnost pravosuđa u Hrvatskoj koji ne postoji ne samo od devedesete godine nego ima i svoju genezu o kojoj ću vam nešto govoriti kasnije u pojedinačnoj raspravi.
Prema tome, ja nemam što pitati kolegu Bulja nego se složiti s njima da se u nekoliko primjera, a pogotovo kad se radi o tzv. kovid krizi koja je dovela do kovid diktature gdje su suspendirana temeljna ljudska prava u čemu je nažalost sudjelovalo i hrvatsko pravosuđe zbog nečega što hrvatska znanost dakle od politologije, sociologije, historiografije zove sustavna politička korupcija koju se nažalost ne možemo riješiti .../Upadica Radin: Hvala g. Jurčević./... iako je većina od 1660.../Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./... sudaca .../Upadica Radin: Vrijeme../... čestiti ljudi .../Upadica Radin: Vrijeme./... al zna se. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme. .../Upadica Jurčević: Mogu li ja iskoristiti minutu?/... Vrijeme, vrijeme je isteklo .../Upadica Jurčević: Ali ima minuta kolege Bulja./... Ali znam da ima još za reć ali je vrijeme isteklo .../Upadica Jurčević: Ali minuta kolege Bulja./... ali g. Bulj je dobio, g. Bulj je dobio, g. Bulj je dobio opomene jer je imao repliku. .../Upadica Jurčević: A mogu li ja odgovorit?/... a ništ drugo. Ne, ne možete vi odgovorit sam sebi jer to bi izgledalo malo psihijatrijski jel da, pa nemojte molim vas, nemojte molim vas.
Gospodin Paus izvolite rasprava.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa. Dakle, a vratit ćemo se možda malo na izvješće odnosno gledamo na Zakon o sudovima koji kaže u čl. 45. st. 4. da uz godišnje izvješće predsjednik Vrhovnog suda RH može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te da prijedlog te može dati prijedloge za unapređenje rada sudova. I predsjednik Vrhovnog suda, a to je bilo spomenuto možda danas je zaista u svom izvješću, pogotovo za 2023.g. činio sve to i upozorio je na stanje i djelovanje sudbene vlasti, na organizacijske probleme te sudbene vlasti, na nedostatke u zakonodavstvu te je dao prijedloge za unapređenje. I sad možemo se mi slagati ili ne slagat sa njegovom vizijom kako bi naše sudstvo trebalo izgledati, ali u svakom slučaju pri iznošenju izvješća barem za 2023.g. koja je bila zaista iscrpna u tome u njegom zaključnom razmatranju, mislim da bi bilo fer budući nije imao priliku iznijeti to pred ovim Saborom, bilo fer iznijeti i kako je on vidio u svojem četverogodišnjem, gotovo četverogodišnjem mandatu stanje pravosuđa odnosno sudbene vlasti u RH, pa ću budući to nije iznijela obnašateljica dužnosti ja samo taksativno navesti o čemu je sve predsjednik Vrhovnog suda govorio u svome izvješću odnosno u zaključnim razmatranjima na temelju podataka iz izvješća.
Znači prije svega o tome kako treba urediti sustav financiranja sudstva, ne na ovaj način, ne da Vlada planira sredstva kroz proračun nego da se jednostavno sudstvo financira na način da samo sudstvo određuje svoj proračun i da kao takav dolazi pred Sabor. O važnosti sudskih službenika prije svega zapisničarka i upisničara, o stambenim potreba sudaca i o vezanosti sudova za veliku, za velika kreditna zaduženja i neovi… i njihovoj neovisnosti vezano uz to, o normi i njezinom dosegu, dakle o tome koliko možemo očekivati od toga što normiramo rad sudaca u smislu smanjenja broja predmeta, o dosezima medijacije, o dosezima digitalizacije i njezi… i uvođenju u sudstvo i mogućnosti da se time zamijene zapisničari i upisničari na sudu, o nekorektnim osiguravajućim društvima, bankama, telekomkućama koje ustvari ne želeći isplatiti ono što bi trebale isplatiti građanima na temelju osiguranja ili nekakvog ugovora sa telekomom ili na temelju nekakvog ugovora sa bankom iskoriste naš pravosudni sustav kako bi odugovlačili postupak i kako bi natjerale stranke da odustanu od svega toga a što ujedno povećava broj predmeta u priljevu svih predmeta na nivou RH, o uređenju, o potrebi uređenja sustava plaća na jedan sustavniji način za sudstvo i posebno od službe… državnih službenika i namještenika, o razlozima velikog priljeva predmeta u smislu što doprinosi država i što država može učiniti da javna poduzeća, da javne ustanove, da jedinice lokalne samouprave i sama središnja država ne generiraju veliki broj predmeta.
Govorio je o pojednostavljenu procedura i programa koji su u upotrebi u našem sustavu, o dopuštenju revizije i tko je, tko je može pokrenuti za razliku od nekih zemalja u kojima samo određeni odvjetnici sa licencom mogu pokrenuti reviziju kod nas to može pokrenuti svaki, svaki odvjetnik. Govorio je o reformi pravosuđa o smjeru ove reforme kojom je krenulo ministarstvo i o tome što u tome ne valja, a što bi trebalo i u kojem smjeru bi trebalo ići o čemu sam više govorio u raspravi u ime kluba, o sudjelovanju sudaca u arbitražama, o lošoj suradnji sa izvršnom vlasti što je bilo posebno istaknuto u tom izvješću, o mehaničkoj primjeni europskoga prava dakle kada samo prenosimo sve one uredbe i koje nam dolaze iz EU a ne implementi… ne implementiramo ih na način koji bi bio smislen s obzirom na naš, na naše zakonodavstvo i na naše uzuse, o sudskoj arhitekturi, o gradnji potrebnoj gradnji objekata za sudstvo, o tome kako je ustvari iz novina saznavao što se događa po pitanju stvaranja novih materijalnih uvjeta za sudove, o odnosu predsjednika Vrhovnog suda i Državnog sudbenog vijeća gdje predsjednik Vrhovnog suda nema nikakav utjecaj na odabir predsjedni… predsjednika sudova a ustvari je on taj koji je njima direktno nadređen u smislu onoga tko vodi poslove sudske, sudske uprave. I o potrebi da ipak se na neki način uključi više i predsjednik Vrhovnog suda sa nekakvom mogućnošću veta ili utjecaja na to tko može a tko ne može biti predsjednik nekoga suda. Posebno je na kraju napomenuto da je propušteno raditi na stvaranju sistemskih pretpostavki za nesmetano djelovanje sudbene vlasti.
I zaključit ću ovu kratku raspravu sa jednom mišlju koja mislim da dobro opisuje, opisuje stanje u RH po pitanju sudstva da politika ne priznaje a šira javnost ne razumije poseban položaj sudbene vlasti u okviru trodiobe vlasti što smo mogli vidjeti i ovdje u ovoj današnjoj raspravi.
Tako da bi mi bilo evo puno draže obnašateljice dužnosti da ste i jučer na odboru i danas možda ovdje u ovoj sabornici ipak prenijeli ono što predsjednik Vrhovnog suda koji je podnosio izvješće misli o stanju sudbene vlasti, a vi ste nam dali statističke podatke a niste nam dali njegovo mišljenje tako da bez obzira kažem slagali se vi i ja sa time ili ne slagali to je ono što bi on bio iznio da je imao priliku i to je ono na što bi se mi mogli očitovati da je bila prilika očitovati se pravovremeno.
Evo hvala lijepa, toliko.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Gospodin Tonči Restović ima svoju raspravu, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, poštovana sutkinjo, poštovani suče, vi ste možda ne toliko često u saboru pa ste možda malo i iznenađeni ovakvom retorikom i od svega što ste danas čuli, ne, onda ipak gledate na medijima i pratite sabor. To je, to je pohvalno nadam se i vjerujem da nije u vrijeme dok obavljate i dužnost za koju, koju obavljate.
U svakom slučaju ako ste dobro pratili ovu našu današnju raspravu koja evo traje već, već neko vrijeme onda ste vidjeli da je vrlo teško naći, sve teže i teže naći razliku između onoga što govori, što govore zastupnici HDZ-a i zastupnici nekih manjih stranaka sklonijih ovako ja bi rekao opskurnosti na političkim, na političkoj sceni ne samo kod nas u Hrvatskoj nego i Europi i svijetu.
Dobro znate da je, da ste danas ovdje u saboru isključivo i samo isključivo jer su zastupnici i zastupnice SDP-a skupili potpise za to da vas, da vas tu danas vide i to dovoljno kao što sam već i uvodno rekao govori o odnosu vladajuće stranke ili vladajuće koalicije o pravosuđu i kako oni zapravo zamišljaju ta, tu neovisnost pravosuđa.
Ono što mi se još činilo a tek danas iako bio sam što svojom, a što protiv svoje volje primoran sudjelovati u nekakvim raspravama zadnjih par dana vezano na ovu temu, al to mi se tek danas učinilo pa ću onda to ovako reći znate onaj za izraz strong female leads e tako, tako ste mi izgledali jučer na Odboru za pravosuđe, danas sam imao jedan drugi dojam, a sad opet imam taj isti dojam koji sam imamo i na Odboru za pravosuđe pa jedinu razliku vidim u sadašnjem trenutnom izostanku ministra i koji nije bio ni na prošlom, na prošlom, na jučerašnjem Odboru za pravosuđe. Drago mi je što odmahujete glavom jer volim, u ovom, u ovom slučaju volim da sam u krivu i nadam se da sam u krivu.
Ja ću za razliku, mislim da je stvarno sve već rečeno da ne moramo ponavljati istine, nisu to ni razmišljanja, ni promišljanja nego povijesne istine kako i HDZ konstantno radi udar na pravosuđe, to je, nešto je kolegica Ikić Baniček govorila o tome i potpuno se slažem sa svime što je rekla i sad ovaj zadnji recentni udar, kako ga ja volim nazvat nečinjenjem, znači nedolaženjem na sjednice Odbora za pravosuđe, nezavršavanjem te procedure vezane uz izbor čelnika Vrhovnog suda. Ali dobro, ono što mi je zanimljivo u sva tri ova izvješća je to izvješće iz '23. godine koje je barem u onom zaključku odudara od, od nekakve uobičajene prakse i uobičajenog jezika svih tih izvješća koji dolaze pred, pred Hrvatski sabor i u njemu se javno, jasno vidi rukopis pokojnog suca Dobronića i s obzirom da sam iznimno cijenio njegov rad, sudjelovao sam i kao vanjski član Odbora za pravosuđe u onom bivšem sazivu kada se, kada se birao isti za predsjednika Vrhovnog suda, onda ćete mi dopustit da neke dijelove iz njegovih zaključnih napomena za izvješće iz 2023. pročitam i to potpuno neizmijenjeno. Pa kaže, u 2023. godini su na vidjelo izbili sistemski nedostaci koji se vuku godinama pa i desetljećima. Naime postalo je vidljivo da je pitanje plaća sudaca sistemski postavljeno na pogrešne osnove. Naime, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a koji se sada zove Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika ni u '23. godini niti nakon posljednjih izmjena u '24. godini nije riješio pitanje plaća sudaca na način koji bi vodio računa o tome da je jedino kod sudaca plaća pored toga što izvor prihoda ujedno i pitanje njihove neovisnosti. Naime, citiranim zakonom pokušalo se još od njegovog donošenja sistemski urediti ovo pitanje s obzirom da je postojala određena svijest o tome da je plaća sudaca drugačija kategorija od većine ostalih javnih službenika i dužnosnika, međutim ovim zakonom propušteno je urediti pitanje sudskih plaća tako da stvarna kupovna moć sudačkih plaća ne bude vremenom umanjena zbog djelovanja inflacije što se dogodilo u proteklom razdoblju. Svi sporazumi koji su, svi sporazumi koji su postignuti između Vlade RH i Udruge hrvatskih sudaca predstavljaju trenutno popravljanje zatečenog lošeg stanja, međutim tim sporazumima nisu riješena slijedeća pitanja. Indeksacija plaća sudaca, uvođenje platnih razreda za prvostupanjske suce, korekcija koeficijenata sudaca na svim razinama i također mirovine sudaca. Na kraju u tim pregovorima između Udruge hrvatskih sudaca i izvršne vlasti nije uopće spomenut problem zadovoljenja stambenih potreba sudaca, sve to u kontekstu razmatranja pitanja prevelike zaduženosti većeg broja sudaca. Naime kod nas čak i sudačka udruga ne smatra problematičnom činjenicu da su mnogi suci kreditno zaduženi na dulje vremensko razdoblje i za veće iznose, pretežito zbog kreditiranja kupnje stana pa ću sad preskočit jedan poveći dio gdje on obrazlaže zbog čega je to problematično i dolazi do dijela gdje govori o slijedećem. Međutim kaže do prijevremenog odlaska sudaca sa suda odnosno najčešće u prijevremenu mirovinu dolazi zbog norme koja je nametnuta sudovima u pokušaju da se na taj način riješi problem velikog broja neriješenih predmeta. S obzirom da je u 2023. godini priljev predmeta iznimno velik, može se zaključiti kako izvršna vlast nije ništa poduzela da se taj broj sistemski smanji i u tom dijelu upućujem na ranije izvještaje.
Umjesto toga, kaže sudac Dobronić, inzistira se na postupku mirenja kao nekom čarobnom štapiću koji bi trebao riješiti ovaj problem i to unatoč tome što je već kroz dulje razdoblje vidljivo da postupci mirenja u uvjetima našeg mentaliteta nisu dali očekivane rezultate. Uostalom, kada se u hrvatskoj javnosti govori o velikom broju predmeta na sudovima, ova pojava se prihvaća gotovo kao neminovna iako to nije tako. Ovdje nije riječ samo o tome da država, da država te tijela javne vlasti i poduzeća u državnom vlasništvu, često međusobno vode bespotrebne sudske postupke, nego se ta pojava ne može smatrati normalnom ni u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo. Naime, smatra se prihvatljivim velik broj parničnih postupaka kojeg brojne fizičke i pravne osobe vode protiv osiguravajućih društava ili banaka. Međutim već samo letimičan pogled na strukturu tih predmeta pokazuje da se pojedina dionička društva, pardon, izdvajaju po većem broju takvih postupaka i to dovodi u pitanje zakonitost ili poslovnu korektnost njihovih poslovanja. Primjera radi, ako je pojedino osiguravajuće društvo tuženo u velikom postotku od strane građana i trgovačkih društava radi isplate naknade štete, osigurnine, postavlja se pitanje je li to slučajno ili možda ipak to društvo bez činjeničnog i pravnog temelja u mnogim slučajevima neosnovano odbija isplatiti odštetu, zlorabeći sudski postupak i odvjetničko zastupanje kao instrument iscrpljivanja građana i pravnih osoba s ciljem da oni odustanu od tužbe ili povuku tužbu. Isto tako prihvaćena je kao normalna činjenica da se banke učestalo pojavljuju kao stranke parničnih postupaka. To ukazuje na pravne nepravilnosti u poslovanju poslovnih banaka s građanima i trgovačkim društvima te isto takav njihov pokušaj da putem zlouporabe sudskih postupaka i odvjetničkog zastupanja prisile stranke da ili odustanu od tužbi ili da iste povuku.
Nadalje, da, da ne stignem, ne stignem sve pročitati i još par odlomaka koji su iznimno zanimljivi. Ono što bih volio da i izvješće koje, ako će se pitat HDZ izvješće za 2025. će doć negdje 2. tisuće 30 i koje na, na, na raspravu u, u saboru ali nadam se da će biti barem u pokušaju jednako hrabro kao i ovo sa jasnim ocjenama problema u društvu, pogotovo onim problemima koji se odnose naravno na rad sudova i sudbenu vlast. Jer u protivnom ako nemamo ovako hrabre i ovako točne i precizne ja bi rekao detekciju tih problema, onda nam preostaje da čitamo samo suhoparne statističke podatke koji u konačnici neće služiti ničemu, a onda se pravom i cijelom problematikom oko prava mogu baviti i ljudi kojima je normalno da ustavne suce kako je rekao jedan kolega biraju kao robu, a onda očekuju da se oni ponašaju kao ljudi.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Ivan Račan ima svoju raspravu, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Iz sva tri izvješća proizlazi da hrvatsko sudstvo i dalje radi pod velikim opterećenjem, a i da se rezultati po godinama razlikuju. 2022. je bila godina vidljivog poboljšanja, 2023. pogoršanja, a 2024. djelomičnog oporavka. Sva tri izvješća upozoravaju da glavni strukturni problemi ostaju isti. Velik godišnji priljev predmeta, nedostatni kadrovi, osjetljivost sustava na poremećaje u radu, manjak prostora i sporo smanjivanje starih predmeta.
Posebno je važno da se problem starih predmeta nije riješio, jer to je jedna od stvari koja najviše opterećuje hrvatsku javnost, a time i sudstvo. Kad je riječ o kadrovima broj sudaca stagnira, a izvješća pritom jasno povezuju uspješnost sudova sa kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada. Digitalizacija napreduje osobito kroz e-komunikaciju, ali pošta i dalje nosi velik dio prometa osobito na višim sudovima i na Vrhovnom sudu. To znači da digitalni alati pomažu, ali još nisu dovoljni da sami preokrenu problem dugotrajnosti i opterećenosti.
Sudovi su u 2024. godini pokazali da mogu popraviti rezultate, ali bez stabilnog kadrovskog popunjavanja, boljih prostornih uvjeta i sustavnijeg rješavanja starijih predmeta nema trajnog iskoraka. I ovo je moj rezime i osvrt na ova tri izvješća koja su danas pred nama, probao sam držati potpuno teme.
Ono što me zaintrigiralo u uvodnom izlaganju sutkinje Gordane Jalšovečki je njena rečenica da suci nisu najslabija karika u pravosudnoj vlasti. Na prvi tren me rečenica malo zagrebla, onako je zazvonila ali što sam više o njoj razmišljao to sam se u stvari počeo sa njom slagati, pa sam napravio jedan pregled u četiri točke kako zapravo, gdje je zapravo najslabija karika hrvatskog pravosuđa, jesu li suci zaista krivi. Oni su četo pod jedan, suci su često kritizirani zbog sporosti i neujednačene sudske prakse, različite presude za iste situacije. Neki suci su inertni zaštićeni doživotnim mandatom i ponekad podložni vanjskim utjecajima ili uskim interesnim krugovima.
Istovremeno sudac ne stvara zakon, on ga provodi. Ako je zakon loš ili nedorečen sudac ima vezane ruke. Pod dva, zakonodavni okvir. Mnogi pravni stručnjaci smatraju da je hiperprodukcija i loša kvaliteta zakona stvaran problem. Zakoni se često mijenjaju preko noći, puni su rupa koje vješti odvjetnici koriste za beskonačno odugovlačenje procesa. Zaključak je da sudac ne može trčati maraton, ako su mu zakonom vezane noge.
Treće, Državno odvjetništvo i istrage. U kaznenim postupcima sudac je samo arbitar. Ako optužnica nije kvalitetno pripremljena ili su dokazi prikupljeni traljavo sudac po zakonu može samo osloboditi optuženika. Često se uz javnosti stvara dojam da je sudac pustio kriminalca, a zapravo je optužnica bila toliko šuplja da drugog izbora nije bilo. Ovo govorim sve u korist sudaca.
Četvrto. Infrastruktura i logistika. Pravosuđe često pati od kroničnog nedostatka modernih alata. Suci troše previše vremena na administrativne tehnikalije koje bi trebali raditi asistenti. Digitalizacija, iako se situacija sa digitalizacijom popravlja sustav je još uvijek opterećen papirima i zastarjelim procedurama dostave pismena. Tko bi onda bio najslabija karika? Ako bih morao prstom pokazati na jednu kariku rekao bih da je to sustav odgovornosti i selekcije. Problem nije u svim sucima, već u tome što sustav često ne uspijeva eliminirati one koji su neradnici ili nekompetentni, dok istovremeno politika zadržava neformalni utjecaj na procese napredovanja.
Najslabija karika nije pojedinac već proceduralna šuma koja omogućuje zlouporabu prava bez stvarnih posljedica za one koji sustav opstruiraju, a mi smo sada već mjesecima u toj istoj proceduralnoj šumi kao politički dionici, zarobljenici pokušaja da se vežu dva procesa izbora. Jedan je izbor sudaca Ustavnog suda, drugi je izbor predsjednika Vrhovnog suda. To ne pomaže u toj proceduralnoj šumi u kojoj se pravosuđe već nalazi, dapače to naprosto otežava i čini stvari još gorima.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Rada Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Sutkinjo, suče i gospodine državni tajniče danas smo od ministra kolegica i kolege iz vladajućih čuli da je za percepciju, tj. za nepovjerenje spram pravosuđu kriva oporba. Dakle, oporba je kriva što naši građani nemaju povjerenje u pravosuđe. Sa jedne strane građanima su vladajući proglasili nepoštivanje njihovog vlastitog iskustva, nema niti jednog našeg građanina koji ne bi imao iskustvo sa pravosuđem i nekako smo bojim se da kolege bi trebale revidirati svoje mišljenje što misle o svojim građanima ili sugrađanima. Dakle, misle da naši građani ne misle da postupci traju predugo i da predmeti zastarijevaju, ne misle naši građani da su presude neujednačene i da naravno nema političkog utjecaja na njih. Ne misle naša građani da smo svi pred zakonom jednaki ili misle da bi trebali biti jednaki, e pa tko misli da naše pravosuđe ne treba zaslužiti povjerenje i nema ga, jesu naše građanke, jesu naše sugrađanke koje su žrtve nasilja, posebice nasilja u obitelji. Naše građanke dakle koje su preživjele, koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja s razlogom nemaju povjerenje i nemaju povjerenje u pravosudne institucije, posebice u naše sudove. Žene žrtve nasilja suočene su s institucionalnim nasiljem. Dakle dodatnim nasiljem koje im se događa zato što su često, a to ne govorim ja već to govori statistika i to znanstvena statistika, suočene su s ponižavanjem, ponižavajućim pristupom, okrivljavanjem, suočavanjem s počiniteljem tj. nasilnikom, postupcima koji dodatno viktimiziraju žrtvu. I što se onda događa? Žene ne prijavljuju nasilje budući da znaju da će proživjeti institucionalno nasilje još jednom tijekom svoga postupka. O razlozima tog nepovjerenja govore i izvješća pravobraniteljice, govori i posebno izvješće, evaluacijsko izvješće GREVIO-ja koje prati provedbu konvencije Vijeća Europe o sprječavanju borbi protiv nasilja nad ženama tzv. Istanbulskoj konvenciji za kolege koji se uvijek bune ono nje. GREVIO je istaknuo zabrinutost da ne postoji početno stručno usavršavanje koje sadrži modul o nasilju nad ženama za suce i tužitelje i druge stručnjake. I novi naš nacionalni plan za rodnu ravnopravnost do '27. godine, propisuje da na citiram predmetima nasilja u obitelji rade samo oni pravosudni dužnosnici koji su prethodno, koji prethodno prođu potrebnu edukaciju i nakon toga budu licencirani za rad na tim predmetima. Ukoliko netko ne uvažava ustavnu vrednotu ravnopravnosti spolova pa dakle niti zakone vezane uz ravnopravnost spolova Hrvatske niti dokumente koje je Hrvatska potpisala međunarodne, vezane uz ravnopravnost spolova, onda bi se trebali držati Zakona o sudovima. Već sam nešto o tome rekla ujutro. Dakle Zakon o sudovima u čl. 10a stoji citiram cijeli zakon, ujutro sam ga parafrizirala. Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji. Pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda vodit će računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima. Što sam kritizirala da kako, ne znam tko bi bio taj koji će ustanoviti dakle predsjednik suda da li netko ima izražen osjećaj i sklonost. Postoje načini i kriteriji kako bi se došlo do onih koji bi doista pokazali svojim stručnim usavršavanjem da se mogu baviti tim područjem. I 10, 2 kaže program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 1 ovog članka potpisuje predsjednik Vrhovnog suda RH. Pa eto možda zato smo i dobili odgovor da takvih edukacija nije bilo, budući da nemamo, da imamo samo v.d. predsjednicu Vrhovnoga suda. Znači na upit, žalostilo me da na upit sam čula da takve edukacije nije bilo. Akademija naime ima edukaciju koja je na volonterskoj bazi i nažalost i u izvješću stoji, izvješćima da i tada kad je na dobrovoljnoj bazi je gotovo zabrinjavajuće malen broj onih koji se na tu edukaciju ne odazivaju. I još jednom hvala vam što ste rekli da ćete promijeniti. Doista se ovdje trudimo ako od PU zagrebačke u gradu ili uopće ako od MUP-a dobivamo statistiku koja nama ne znači puku statistiku. Govori na o položaju i odnosu prema ženama. Ukoliko nećemo educirati suce i sutkinje, ukoliko oni prvi neće razumijevati što su to stereotipi, onda će žene biti dodatno viktimizirane i doista neće prijavljivati nasilje. Onda ne vrijedi da smo promijenili, ne znam i unaprijedili zakonodavstvo i da imamo i femicide ubojstvo žena uvedeno itd.
I za kraj, ne radi se samo o ženama ovdje danas. Nismo govorili da usavršavanje treba biti intersekcionalno i baviti se i višestrukim oblicima diskriminacije. Dakle suci bi ponešto trebali i znati kako su izložene pripadnice i pripadnici nacionalnih manjina, migrantice, izbjeglice, tražitelji i tražiteljice azila, žene i djevojčice s invaliditetom i LGBTIQ plus osobe. Naime određene skupine koje su izložene rodno uvjetovanom nasilju kao što su to rasno diskriminirane žene ili žene s invaliditetom ili LGBT osobe, suočavaju se i dodatno s preprekama u pristupu pravosuđu i na to je također upozorilo evaluacijsko izvješće GREVIO-a. A kako voditi edukaciju i, i tko zna više o edukaciji doista ima izuzetno stručnjaka i preporučujem možda da se pogleda odličan rad profesorice doktorice s Pravnog fakulteta Antonije Petrišuvčić usavršavanje pravosudnih dužnosnika i dužnosnica tj. dužnosnica i dužnosnika pa pretpostavljam da možemo unaprijediti i svoju praksu na korist žena kako bismo spriječili nasilje nad ženama jer ukoliko neće prijavljivati nasilje imat ćemo sve više femicida ukoliko suci neće prepoznati rizike od istoga. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Tanja Sokolić izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege.
Ja nisam pravnica, ali ću se unatoč upozorenju današnjem kolege Katičića drznuti i nešto reći o ovoj temi danas. Nisam pravnica završila sam PMF i slično kao i kolege Pausu nevjerojatna mi je lakoća kojom je kolega Mažar danas okretao izvrtao, ubijao elementarnu logiku kako bi dokazao da je oporba kriva za sve ono što ustvari HDZ radi i za ono što je vlast odgovorna u ovoj zemlji.
Vlast ove zemlje premijer, ministar, a danas i neki saborski zastupnici HDZ-a uvjeravaju građane da je normalno da najviši sud u državi više od godinu dana nema predsjednika jer podaci pokazuju da nema zastoja u rješavanju predmeta, to je bio glavni argument. Ovdje govorimo o vlasti koja se ruga i struci i građanima. Ruganje struci zato što obezvrjeđuju instituciju koja mora biti jedan od stupova pravne države, ruganje građanima zato što im poručuju da je sasvim prihvatljivo da se i u ovako ozbiljnoj stvari živi u privremenosti i odgodi, a upravo to danas gledamo u odnosu HDZ-a prema sudbenoj vlasti.
Danas raspravljamo o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., '23. i '24. o tim izvješćima danas ne raspravljamo zato što je HDZ smatrao da je to važno nego zato što je SDP morao prisiliti i pokrenuti inicijativu i skupljati potpise da bi se ta tema uopće našla na dnevnom redu. Da nije bilo te inicijative vrlo je moguće da bi se i dalje odgađalo kao što se odgađalo i do sad to već samo po sebi dovoljno govori o tome koliko je vladajućima doista stalo do stanja sudbene vlasti jer nije nevažno kada se o izvještajima raspravlja. Govorimo o političkom odnosu prema jednoj od triju grana vlasti, prema HDZ-u može se čekati, može se stajati sa strane, može se ignorirati dok god vladajućima ne postane politički zgodno da se o tome govori. Istodobno Hrvatska više od godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda, a pri tom zakonska procedura nije ni nepoznata, ni nejasna. Zakon propisuje kako se raspisuje javni poziv, kako predsjednik Republike predlaže kandidata nakon pribavljanja mišljenja i kako HS bira predsjednika Vrhovnog suda natpolovičnom većinom. Dakle, mehanizam postoji, pravila postoje, institucionalni put postoji, ali ono što ne postoji jest politička volja HDZ-a da se taj postupak dovrši kada treba.
A sad evo i kratke kronologije kako bi javnost još jednom čula što se događa s izborom predsjednika Vrhovnog suda, nakon smrti Radovana Dobronića u ožujku '25.g. postupak izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda otegnuo se kroz više javnih poziva. Opća sjenica Vrhovnog suda u listopadu '25. dala je pozitivno mišljenje o kandidatkinji Mirti Matić, a onda je predsjednik Republike 31. listopada 2025. javno potvrdio da će upravo nju predložiti u Saboru, a onda je HDZ-ova većina postupak počela zaustavljati političkim manevrima nedolaskom na sjednicu Odbora za pravosuđe, skidanjem točke s dnevnog reda i vezanjem tog izbora u šire političke dogovore. Dakle, nije problem bio u nepoznatom kandidatu ni u nejasnoj proceduri nego u političkoj blokadi od strane HDZ-a.
Premijer Plenković, a neko iz oporbe otvoreno je govorio da neće biti konsenzusa o čelniku Vrhovnog suda dok se paralelno ne krene rješavati izbor sudaca Ustavnog suda. To znači samo jedno predsjednik Vrhovnog suda nije tretiran kao nužna institucijska funkcija koju treba popuniti nego kao dio političkog paketa i trgovine. I upravo to je bit problema HDZ se ne ponaša kao čuvar institucija nego kao njihov vlasnik, ponaša se kao da može procijeniti kada je baš zgodno da najviši sud dobije čelnika, a kada nije, kao da je riječ o političkom plijenu, a ne od jednoj od najvažnijih funkcija u pravnoj državi to je ruganje struci jer se time potpuno podcjenjuje važnost sudbene vlasti, to je ruganje građanima jer im se poručuje da je normalno da sustav živi u trajnoj provizornosti.
Danas smo čuli i dio o lošim materijalnim uvjetima u kojima Vrhovni sud radi, o prostoru i o plaćama i to je još jedna važna dimenzija ove priče jer sudbena vlast se podcjenjuje samo političkim blokadama i odgodama nego i time što joj se godinama ne osiguravaju uvjeti rada primjereni njezinoj ulozi. Problemi su evidentirani, dokumentirani, službeni navedeni su u izvještajima, oni nisu politička dosjetka oporbe oni su dio stvarnog stanja sustava. Istovremeno se HDZ hvali rejtingom, rastom, velikim brojkama kao da su tablice same po sebi dokaz dobrog upravljanja. Nisu jer građanima nije najvažnije što piše u makroekonomskom priopćenju, nije im najvažnije hoće li premijera netko u Europi zbog toga potapšati po ramenu, građanima je važno kako žive, kakvo je zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe, radi li sud u pristojnim uvjetima, odlučuje li učinkovito, ima li potrebne ljude, opremu, vodstvu. Ako ste štedi ili odgađa upravo na onim dijelovima sustava koji su građanima ključni na pravosuđu, na zdravstvu, na obrazovanju onda se zapravo ne gradi ozbiljna država nego se napuhuje slika uspjeha iza koje ostaju iscrpljene institucije.
U sva tri nabrojana područja pod direktnom ingerencijom države nedostaje ljudi, tu ne možemo uvesti jeftinu radnu snagu i riješiti problem, a danas govorimo baš o pravosuđu, o sustavu bez kojeg nema pravne sigurnosti, nema povjerenja u državu i nema jednakosti građana pred zakonom. Posebno je neodgovorno kad ista ova većina koja danas govori o učinkovitosti pravosuđa ne vodi računa o tome kakvu legislativu gradi i uporno donosi zakone s petljama, prazninama i loše uređenim pravnim ljekovima na to sam više puta upozoravala u ovoj sabornici. U niz propisa žalbeni postupak nije kvalitetno riješen nego se građane praktički odmah usmjerava na tužbu Upravnom sudu time se sudove dodatno opterećuje poslovima koji su se mogli izbjeći boljim zakonodavstvom, to je još jedan oblik ruganja i struci i građanima, struci jer se od sudova očekuje da saniraju loše norme, a građanima jer ih se tjera u dulje, složenije i skuplje postupke, a odgovornost za to ne snosi samo predlagatelj zakona nego i većina u ovom domu koja takve zakone uporno izglasava. Na sve to mi iz SDP-a ovdje u Saboru uporno upozoravamo u svojim diskusijama o pojedinim zakonima, a većina to isto tako uporno ignorira, a posljedice takvog ponašanja vidimo u provedbi jer ne možete najprije donositi pravno nedorađene propise, ostavljati praznine i petlje, gurati dodatne predmete prema sudovima, a onda se poslije čuditi sporosti postupaka i preopterećenosti pravosuđa. Ne možete zakonski proizvoditi kaos, pa onda politički glumiti iznenađenja nad posljedicama. I zato dio odgovornosti za stanje u pravosuđu leži i ovdje u sabornici na onima koji redovito dižu ruke za loše pripremljene zakone i tako sudove pretvaraju u servis za ispravljanje politički proizvedenih normativnih grešaka.
Veliki broj postupaka koje građani pokreću pred sudovima nije pokazatelj povjerenja prema sudovima kako pojednostavljeno tvrde HDZ-ovci već nužnost u koju su građani gurnuti lošim zakonima koje saborska većina pod dirigentskom palicom isto tog HDZ-a donosi u Saboru. Uzmite samo za primjer koliko se postupaka pokreće ovih dana zbog inkluzivnog dodatka ili zbog poreza za nekretnine itd. itd., a onda kad se na sve to ukaže dobijemo nonšalantno objašnjenje da sustav može funkcionirati i bez predsjednika Vrhovnog suda. Da, Vrhovni sud je sam objavio da kontinuirano obavlja sve svoje poslove i da nema zastoja, ali što to zapravo dokazuje? Ne dokazuje da je stanje normalno. Dokazuje profesionalnost sudaca i službenika koji unatoč političkoj neodgovornosti drže instituciju na okupu. Dokazuju snagu struke, a ne kvalitetu HDZ-ova upravljanja. Sustav opstaje zahvaljujući pojedinim profesionalcima koji krpaju rupe što ih je ostavila politika. To nije uspjeh vlasti, upravo suprotno. To je optužnica protiv vlasti.
Predsjednik Vrhovnog suda nije ceremorijalna figura. Zakon jasno kaže da predstavlja Vrhovni sud i sudbenu vlast, te obavlja poslove sudske uprave. To je ozbiljna institucijska funkcija i zato je skandalozno kada premijer i ministar uvjeravaju javnost da se može normalno i bez te funkcije kao da je riječ o sporednoj kadrovskoj poziciji koju ćemo popuniti kad stignemo. Također je potpuno promašena, gotovo uvredljiva usporedba koju smo danas čuli od HDZ-ova zastupnika Katičića kada se pitanje izbora predsjednika Vrhovnog suda pokušava relativizirati usporedbom sa unutar stranačkim izborima u SDP-u na lokalnoj razini. Unutarstranački izbori ne određuju funkcioniranje ustavnog poretka. Predsjednik Vrhovnog suda itekako određuje institucionalnu cjelovitost jedne od triju grana vlasti. Tko to dvoje izjednačava ili ne razumije državu ili svjesno vrijeđa inteligenciju građana ne zna se što je od toga gore. HDZ se voli predstavljati kao jamac stabilnosti, ali stabilnost nije kada najviši sud više od godinu dana nema predsjednika. Stabilnost nije kada se o izvješću za 2022. raspravlja tek 2026. i to na inicijativu oporbe, SDP-a. Stabilnost nije kada sudovi rade u nedostatnim uvjetima, kada zakoni proizvode dodatni pritisak na sudsku praksu i kada se sve to relativizira kao da nije osobito važno. To nije stabilnost, to je samo pokušaj da se kaos zaustavi kao normalnost, zato je današnja rasprava važna. I da nije bilo profesionalnosti ljudi koji rade unutar pravosuđa šteta od ovakvih odnosa vlasti bila bi još veća. To je istina koju danas treba reći jasno i bez uljepšavanja. HDZ se sa svojim odgodama, blokadama, lošim zakonima i bahatim relativiziranjem problema narugao i struci i građanima …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… a kad se HDZ ruga pravosuđu onda se zapravo ruga samoj državi.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević, replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice cijeli dan slušamo puno različitih razina i vrsta prigovora na ovo izvješće, međutim sve se svodi na žalost na te ukopane međustranačke rovove i sukobe di neprekidno oni koji nisu na vlasti, a koji bi htjeli biti na vlasti optužuju isključivo sada vladajuće da su oni odgovorni za ovo stanje. A s druge strane jel' naravno vladajući se brane prebacujući tu odgovornost. Dakle, zar vi zaista smatrate da ćemo sa tom razinom promatranja koja je vrlo ograničena, dakle partikularnim nekim osobnim klanovskim interesima da će ova najodgovornija institucija za stanje u Hrvatskoj ikada zapravo ozbiljno razgovarati o stanju u pravosuđu i riješiti taj problem ako budemo imali taj partikularni ograničeni pristup i ako ne budemo zapravo govorili na način kako treba govoriti u Hrvatskom saboru. No, zaista vidimo duboke temelje toga problema i da iskočimo iz tih rovova o ovome prevažnom pitanju, a od gospođe je prevažno pitanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Evo podsjetit ću još jedanput HDZ je na vlasti i na njima je odgovornost da mi imamo danas predsjednika Vrhovnog suda. Dakle, sama činjenica da danas razgovaramo o izvještaju iz 2022. govori upravo o ovome o čemu vi sad spominjete. Dakle, to je institucija koja treba, treba nuditi rješenja, treba poboljšavati sustav pravosuđa, koja treba to iznositi ovdje u Saboru, tražiti rješenja. Međutim, mi sad govorimo o 2022. i to bez predsjednika te institucije. To je nešto što je blokirao HDZ, a ne oporba i oni su na vlasti i oni to moraju riješiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.
To je bio odgovor. Gospodin Jurčević ima svoju raspravu.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovana sutkinjo, suče i državni tajnici, tajniče jel' i naravno poštovane kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Na žalost čuli smo danas često pitanje tko je odgovoran ili kako su rekli tko je to kriv? Dakle, smatram jel' kao što govorim i za druga stanja u Hrvatskoj, dakle najodgovornija institucija ako gledamo institucijski jest Hrvatski sabor jer prema našemu Ustavu, nekakvoj višestranačkoj parlamentarnoj demokraciji mi smo glavno upravljačko ili državno tijelo ili glavna institucija kako god hoćemo i sve druge razine vlasti i institucija na neki način su odgovorne i proizlaze iz Sabora. To je mislim svakome, svakome jasno.
Ako budemo ostali na ovoj razini da ćemo se prepucavati iz tih svojih malih, sitnih rovova zapravo onda ćemo mi biti najodgovorniji za stanje i u pravosuđu. Bilo koja vrsta generaliziranja je neopravdana moralno, pa u konačnici i pravno da sad to ne elaboriram. Kad se radi o pravosuđu ono je iznimno bitno jel' što svjedoči i ova situacija da se nikakve bitke u Hrvatskom saboru ne vode tako žestoko nego tko će kontrolirati pravosudni sustav uključujući i sudski sustav. Jer pravni pravorijek i presuda ima iznimno bitno značenje psihološko, socijalno, materijalno i drugo kako na pojedinačne sudbine ali i sudbine nekakvih kolektiviteta, dakle udruga, skupina, klanova, građanskih inicijativa, ideja jel pa nekakvih drugih pravnih osoba različitih razina. Nažalost Hrvatska nije od '90. stvarno ušla u proces demokratizacije gdje bi pravosuđe odnosno i sudovi dakle sudska vlast bila neovisna. Tu možemo naravno govoriti o različitim vrstama institucijske pa do pojedinačne odgovornosti kako u moralnom nekakvom povijesnom, ne znam, nacionalnom, društvenom ali i pravnome svakako smislu. Pa bi htio kao istraživač koji se je time bavio kako ovaj raznim slučajevima i procesima zapravo društvenima za koje je pravosuđe neizostavno, dakle sastavnica kad hoćete istraživati bilo koju povijesnu temu pa cijeli niz slučajeva dakle svjedoči da su duboki korijeni koji sežu daleko ispod '90. godine stanja u našemu društvu onda znači i pravosuđu. Mi smo, nedvojbeno je dakle i prema nekakvim objektivnijim mjerilima to znači ono što kažemo europskima, dakle jedna od najkorumpiranijih zemalja ili kako bi naši znanstvenici, politolozi rekli sustavne političke korupcije jel, koju onda, onda tu korupcijsku mrežu poznatim jel, tehnikama, instrumentima, mehanizmima vrlo mali broj ljudi dakle koji su u toj korupcijskoj hobotnici, maksimalno 1% u nekome društvu bilo da se radi ne znam o gradu, selu ili državi ili cijelome svijetu, dovoljno je ako su korupcijski organizirani, da mogu držeći čvorišna mjesta u mreži, da mogu neutralizirati pasivizirati hipnotizirati kako god hoćete, dakle cjelokupni evo i demokratski sustav u formalnome smislu.
Mogli bismo reći da u formalnome smislu dakle preuzimanjem europske pravne, formalnom preuzimanju europske pravne vrijednosne stečevine mi smo dakle pluralna demokratska zemlja ali kada gledamo dakle od sabora pa druge institucije, dakle problem je ono što govorimo praksa koja je na neki način mogli bismo reći sve gora od '90. godine. Ako smo ušli u prosjek bez nekih revolucionarnih mjera da se iz raznih razloga ne obračunavamo sa totalitarnim naslijeđem iz kojega je proizašla RH, međutim taj prosjek ide u pogrešnome smjeru. I tu je zanimljivo navesti nekakve činjenice iz evo povijesti 20. stoljeća koje se mogu očitovati kako i očituju se zapravo u znanstvenim istraživanjima knjigama koje postoje ali koje nitko dakle u suvremenom svijetu di smo bombardirani sa informacijama trajanja jedne minute, a bilo kakve druge nekakve dublje spoznaje su onemogućene socijalno psihološki i na druge i na druge načine. Dakle možemo navesti neke sudbine ljudske kako imamo tu sudbinu povijesnu da smo u 20. stoljeću promijenili nekoliko dakle sustava međusobno suprotstavljenih država gdje je Hrvatska pripadala. Pa se to može preko nekih pojedinih sudbina ali i sustavnih istraživanja koja postoje vidjeti da taj korupcijski lanac, da ne idemo sad u Austrougarsku dakle je vrlo povezan kadrovski, modelski sa razdobljem prve Jugoslavije, NDH i druge Jugoslavije i nažalost taj sustav, ti sustavi koji su bili nedemokratski oni su se prebacili, tranzirali na razne načine u raznim okolnostima i u Hrvatskoj. Navest ću jedan primjer jednog uglednog pravnika, sveučilišnog profesora, akademika gdje se očituje ta sudbina dakle koji je participirao u sva ova četiri sustava. Dakle dvije Jugoslavije, NDH i samostalnoj Hrvatskoj državi, a imao je iznimne institucijske položaje od ujedinjenih nacija pa do ne znam kakvih sve udruženja ovaj, tajnih, polutajnih, javnih i slično. Kad pročitate taj životopis dakle izgleda vam nemoguće da je netko mogao biti tako uspješan. Radi se dakle o čovjeku koji je dobro razumio što je društveni ugovor, bio je profesor upravnoga prava, dakle radi se o Eugenu Pusiću koji je umro 2010. godine, mislim da većina, a pogotovo pravnici i pravosuđe dakle dobro znaju jel ovaj, koliko je on bio važan, učen profesor itd. i koliko je upravno pravno iznimno važno. Dakle on je participirao u sva ove četiri države koje su međusobno nespojive rekli bi na prvi pogled, on je o svima njima zahvaljujući dakle svome znanju, inteligenciji itd. i svojoj sudbini možemo reći, dakle participirao u pravosuđu. Dakle prve Jugoslavije, NDH jel, druge Jugoslavije i isto tako dakle u samostalnoj RH. Najduže je tajio naravno svoje sudjelovanje u NDH pravosuđu, dakle bio je dio ustaškog ili NDH-škog vojnog pravosuđa što je bilo dakle određeno revolucionarno prijeko pravosuđe. Nakon njegove smrti dakle u istraživanju u Hrvatskom državnom arhivu postoji obilje dokumenata koji o tome svjedoče. Ta tema je otvorena 2011. godine u jednome mediju opet iz nekih specifičnih razloga, da sad ne objašnjavam jer nemam vremena ali ta činjenica jel svjedoči u jednoj dakle sudbini jednog čovjeka koji je da bi uopće možemo reći mogao egzistirati zahvaljujući svojoj struci, znanju dakle on je bio vjerni pripadnik prve Jugoslavije njenog pravosuđa, vojnih postrojbi, NDH-ških i onda dakle 45 godina jugoslavenskih, a onda i u samostalnoj Hrvatskoj državi. Dakle to je jedan duboki, duboki problem jer zapravo četiri sustava u bilo kojem društvu, a to su dakle pravosudni sustav, obrazovni sustav uključujući znanost i sve razine obrazovanja od predškolskog odgoja itd., zdravstveni i gospodarski sustav dakle na njima počiva neko društvo. Da bi se oni mogli stabilizirati, dekorumpirati potrebno je vrijeme. Međutim nažalost mi nikada nismo imali vremena dakle tako da je evo jedan čovjek u 4 ta sustava dakle morao mijenjati svoja stajališta, vjerništva, potpisivati razne izjave, dobivao je odličja dakle i u NDH itd. i to di su ga na sva zvona hvalili da je vrlo vjerno obavljao svoj posao itd. Nažalost jer Erich From jel sa anatomijom ljudske destruktivnosti, Hana Arens sa svojim djelima pokazala je vrlo detaljno dakle sve mehanizme i zapravo instrumente na kojima se uspijeva dakle i takve ljude slomiti da se jednostavno zbog egzistencije i raznih drugih interesa i razloga dakle moraju pokoravati korupcijskome sustavu. Taj korupcijski sustav i taj model naslijeđen je u Hrvatskoj i nažalost jel možemo govoriti o odgovornosti i sudaca jel ali prvenstveno možemo govoriti dakle o političkoj pa onda i pravnoj i društvenoj, nacionalnoj odgovornosti Hrvatskoga sabora koje bi trebalo biti mjesto jer ima te ovlasti jel dakle i po svim vrijednostima koje smo i pravnoj stečevini, dakle vrijednostima EU pa bi ta demokracija kao eto najmanje loš nekakav upravljači sustav mogla funkcionirati kada bi Hrvatski sabor jel, kada bi u njemu bili ljudi jel koji su svjesni te hijerarhije važnosti dakle što znači igrati na nekoj niskoj klanovskoj stranačkoj razini, a što znači igrati sa nekim sudbinskim stvarima koje se događaju u hrvatskome društvu. Podsjetit ću na dvije velike katastrofe dakle pravosuđa hrvatskog gdje je ono kapituliralo na liniji ovoga, to je slučaj Agrokor gdje su tri ustavna suca jel, cijeli niz uglednih profesora od Jasnice Garašić, Petra Miladina itd., tvrdili da je taj cijeli sustav jel, lex Agrokor dakle protivan europskoj pravnoj stečevini, protiv ustavan i da je isto tako dakle protuzakonit dakle cijelom nizu gospodarskih zakona. Tu je srušena Hrvatska država u pljačkaškome smislu i Hrvatska budućnost. Drugi slučaj još je identitetski strašniji, a radi se o kriminalizaciji hrvatskog Domovinskog rata namontiranim političkim suđenjima gdje su sva mitska mjesta hrvatske obrane kompromitirana i tu je velika uloga Vrhovnoga suda. Samo podsjećam na slučaj Hrastov ili na slučaj Lora jel, koji sam osobno istraživao kao i slučaj taj i slučaj dakle Tomislava Merčepa gdje je sramotna odluka da je bio na pogrešnoj strani povijesti …/Upadica Radin: Vrijeme./… to je bio jedini pravni dokaz njegove krivnje i dakle umro je …/Upadica Radin: Vrijeme, hvala, hvala./… kao ratni zločinac, a bio je heroj hrvatske obrane. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala i vama. Gospodin Bauk ima svoju raspravu.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege, poštovana gospođo Jalšovečki i gospodine Tripalo i državni tajniče Crnčec.
Prvo ako vam je u bilo kojem trenutku ove rasprave bilo teško ili čudno ili neugodno ili imali ste bilo kakav loš osjećaj u Hrvatskom saboru, vjerujte puno je lakše vama u saboru nego kad zastupnici dođu na sud. Tako da, neka vas to ipak malo ovaj motivira da i slijedeći put dođete kad god bilo, kad god bila rasprava u Hrvatskom saboru o ovoj temi. Ovo nije ustavna obveza, ovo je uvedeno u Zakon o sudovima čini mi se 2013. godine. I ovo je u stvari jedino mjesto susreta sudbene vlasti sa zakonodavnom, a i izvršnom vlasti koje bi trebalo se događati jednom godišnje ali eto ne događa se jednom godišnje nego se događa jednom, čini mi se u tri ili četiri godine pa onda objedinjeno raspravljamo o izvješćima za od 2022. do 2024. godine. 5 najvažnijih svjetskih događaja u 2022. bili su ruska invazija na Ukrajinu, aktualno i danas. Globalna energetska inflacijska kriza, aktualno i danas. Svjetsko prvenstvo u nogometu, a bit će i ove godine. Prosvjedi u Iranu, problemi u Iranu danas, kriza na Tajvanu i to je otprilike to, dakle ništa se u svijetu u 4 godine nije promijenilo, ako se promijenilo, promijenilo se na gore, a ovoga, a vjerojatno ni u hrvatskom pravosuđu bitno jer su zaključci iz izvješća iz 2022., '23. i '24. ja bi rekao, to me kolega Restović upozorio, malo i kontradiktorni ali ova današnja rasprava je u stvari protekla u sjeni situacije oko izbora predsjednika Vrhovnog suda nakon smrti gospodina Radovana Dobronića. Uvijek kada političari govore o pravosuđu naravno treba biti vrlo oprezan i vrlo, tražiti tu jednu tanku nit koja vam je dozvoljena da ne uđete u dio koji se zove neovisnost pravosuđa ali ja sam poprilično siguran da ni jedna moja rasprava u Hrvatskom saboru nije dovela do toga da netko tko je nevin bude osuđen i da netko tko je kriv bude pušten i zbog toga si dopuštam i koju, koju rečenicu više nego što bi to možda, možda bilo očekivano. Nekad i kao provokaciju i kao želju da se o nekim stvarima povede, povede rasprava. Tako sam se primjerice ovoga ohrabrio i kvantificirao u prioritetima političkih stranaka što znači izbor predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Ustavnog suda i dobio sam podijeljene reakcije. Svi su mislili da ja to nisam trebao reć, a ja sam mislio da jesam. To je isto jedna vrsta, to je isto jedna vrsta podjele. Naime, potpuno je nepojmljivo, nevezano, nelogično spajati izbor predsjednika Vrhovnog suda sa, sa sucima Ustavnog suda. Tu su različiti entiteti, s jedne strane predsjednik države i obična većina u saboru, s druge strane dvotrećinska većina u saboru. Kako bi trebali izgledati ti trojni pregovori onda? Jel bi se prvo najprije trebali dogovorit predsjednik države i parlamentarna većina pa onda nas i iz oporbe obavijestit ili bi se mi trebali u oporbi sa HDZ-om dogovorit pa onda obavijestit predsjednika države i tko bi na kraju onda koga vodio, koga vodio na te pregovore. Prema tome ne mogu naći logičnu poveznicu u stavu HDZ-a o tome da se te dvije stvari povežu osim ako nemaju nešto što je u dnevno političkoj povijesti nazvano cuning plan, a to je da znaju da nešto slijedi nakon isteka sudaca Ustavnog suda pa im odgovara da se to, da se to ne dogodi do, do roka koji je bio, koji je bio planiran.
Riječ, dvije također i o, o samim, o sami izvješćima. Ono što treba napomenuti smatram da ove rasprave mogu biti korisne, da se održavaju u relativno normalnim vremenskim razmacima, da se budu lišene dnevno političkih događaja kao što je izbor predsjednika Vrhovnog suda i da se doista govori o stvarnim problemima kako i poboljšati sustav bilo kroz izmjene procesnih zakona, bilo kako kaznenu politiku definirati na način da, da, daje, da daje oni rezultat koji zakonodavna vlast želi, želi da daje, bilo kako da se materijalna prava djelatnika u pravosuđu, dakle mislim i na pravosudne dužnosnike i na službenike da se poprave. Čini mi se da je dosta toga u ovoj raspravi izostalo, ali zato imamo priliku kada dođe izvješće za 2025. da ga bez našeg poticaja potpisima prisjednik Sabora uputi u redovnu, dakle raspravu u jednom razumnom roku, da Vlada da mišljenje jer ako je ono što kolega Mažar govori da je Vlada za sve zaslužna zašto smo vam mi morali potpisima vas tjerat da se pohvalite dobrim stanjem u pravosuđu. To ne zvuči logično. I nadam se da je ustvari zadnji put da izvješće predsjednika Vrhovnog suda na plenarnu sjednicu donosi oporba.
Imam također još nekoliko stvari koje želim reći, ostalo je možda malo nejasno što je to što vršiteljica dužnosti ne može raditi, a mogao bi raditi predsjednik. Ja ne mislim da uopće treba postojati pravna praznina, jedino pitanje koje treba odgovorit tko ako ne vršiteljica dužnosti može raditi ono što bi trebao raditi predsjednik suda jer ja smatram da ne može ostat ne pokriveno bilo koja ovlast predsjednika, pa ako nedostaje legitimitet onda se treba propisat zbog legitimiteta to neće raditi vršiteljica dužnosti nego će radit neko drugi, kao što recimo dužnost predsjednika DIP-a radi g. Kontrec rekli ste i Ustavni sud nije našao bilo kakav ustavni problem u održanim izborima za lokalnu samoupravu, prema tome, uključujući i ovo izvješće.
Ja ne znam ko bi trebo podnijeti izvješće HS-u, ali mi se čini najmanje logično da ga ne bi trebao podnijeti nitko. Prema tome, ta vrsta zamjenjivanja mora bit pokrivena sto posto, pa ako vršiteljica dužnosti radi 90% mora se znati tko radi ovih 10%, to vam malo matematička ova više logika.
I iskoristit ću zadnje dvije i po minute da repliciram kolegama koji su nešto iznijeli u pojedinačnim raspravama i u povredama poslovnika, već sam bio kolegici Blažanović replicirao, dakle dokaz da ljudi koriste pravosuđe da bi ostavili neka svoja prava nije nužno dokaz povjerenja, to je prvenstveno dokaz ili da nemaju drugog izbora ili da su odustali da svoja prava utjeruju silom jer tamo gdje prava se ne ostvaruju na sudu ili normalno ostvaruju se silom, bilo oružjem, bilo na neki drugi način to je dakle dokaz da samo da nemaju izbora, a može bit indicija da imaju povjerenja.
A što se tiče kolege Mažara kada sam naravno ne bez doze provokacije i cinizma pitao za onaj dio o tome da fali jedan papir, kritiziro me da zašto potičem ministra da razgovara sa sucem Tripalom. Ja naime ne vidim nikakvu štetu u tome da članovi i HDZ-a razgovaraju sa sucima, a posebnu korist vidim kad suci razgovaraju sa članovima HDZ-a u ovim službenom svojstvu naravno, tu ima mnogobrojnih koristi, naravno i za sve druge stranke, al kad se on na to referiro da mu tako i odgovorim.
I na kraju, obzirom da sam nekoliko puta u kontekstu trgovanja utjecajem spomenuo izjavu kolege Zurovca fali da na ovome papiru koji fali evo ja se nadam da gospođi Matić do sljedećeg izvješća neće faliti taj jedan papir ili ko god drugi bio u zakonitom i ustavom propisanom postupku izabran i predložen za predsjednika Vrhovnog suda, a na kraju krajeva asko se vidimo sljedeće godine vidimo se gospođo Jalšovečki i g. Tripalo i g. Crnčec, uostalom nije li Habijan rekao da će jednog dana tamo biti netko od nas, a da će on bit ili u oporbenim klupama ili na sudu bavit se trgovačkim pravom. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk. Pozdravljam sve kolegice i kolege.
Prelazimo na završna izlaganja u ime klubova zastupnika. U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića kolega Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Evo poštovane kolegice i kolege.
Završno općenito kad pričamo o sucima u Hrvatskoj imamo problem, pa ako krenemo od onog nogometnog dijela mi dolje u Dalmaciji imali bismo štošta reći, pa onda kad nam dođe određena sudačka komisija pa nam počne tumačiti određeni intenzitet, pa nam tumače namjeru, naglašen nekakav pad i svašta nešto, pa onda posebno kad to opravdava nečim u argumentativnom smislu što je možda godinu dana ranije bilo neprihvatljivo onda normalno da vam padne mrak na oči.
Jednako tako i disciplinski sudac postupa u istim situacijama različito i onda logično je da će svatko od nas tko navija za određeni klub ili pripada određenoj navijačkoj skupini vrlo jasno i potpuno logično steći dojam da ili para vrti tamo di burgija neće ili da je netko s nekim evo dobar pa onda sukladno tome radi nekakvih opet takvih interesa, a prvenstveno radi čuvanja vlastite fotelje, što je jedan paraf na nekakvom novčanom iznosu s kojim se kazni određeni ili klub ili određenim brojem utakmica ili suspenzija za određenog trenera i nogometaša. Otprilike tako je nešto i sa našim sudstvom.
Ne morama čovjek biti u Hrvatskoj biti pravnik da bi vidio da stvari ne funkcioniraju i sad ono što je problem meni barem osobno kao laiku unutar ovih izvješća, a to je problem i svima onima koje sam kontaktirao koji nisu laici u ovom području je što mi jednostavno nemamo vrlo jasno navedeno ono što svi znamo, a to je da car je gol i koji su razlozi zbog tog, čija je odgovornost, koje su posljedice, to je ono što je ključ cijele te priče. Mi toga nemamo, mi imamo određene statistike, imamo određene trendove kako ste vi rekli ovdje i to je više-manje u nekakvoj summi summarum to, mi nakon toga nemamo ništa, a previše toga se nagomilalo godinama i niste zato krivi niti vi niti bilo koji od vaših kolega nego jednostavno je se nagomilalo toga ohoho godina. A mislim valjda je svima nama jasno da u Hrvatskoj gdjegod mi dođemo postoji nešto što se zove redovan sustav ili redovan proces, a postoji nešto što se zove paralelni put, paralelni proces i taj redovan put je dostupan svima pa to je tako i ako krenete bolnicu, ako ćete se redovno upisati vi ćete stajati, na nekoj listi čekanja, ako ćete ići nekakvim paralelnim putem vi ćete doć. I tako je svagdje i ja ne kažem da tako nije oduvijek, ali ono gdje nam se dogodi problem je što paralelni put ako pričamo o pravosuđu, a opet imajući u vidu određene kaznena djela o kojima smo čitali, evo uzmimo samo zadnju godinu dana, vidimo da stvari traju pa da se to sve nešto odugovlači, razvlači, provlači i nemam pojma, pa onda nam se umiješa EPPO, pa onda EPPO kaže ovaj ovdje neko nekoga čuva, ovdje neko nekoga štiti i jednostavno u jednoj takvoj slici kad je promatrate potpuno je jasno da ćete doći do zaključka do kakvog su došli unatoč činjenici da ako kompariramo evo suce i njihov rad u Hrvatskoj u odnosu na nedavno sam to iznosio te podatke u odnosu na Finsku čini mi se Helsinki onda ćete vidjeti da u Hrvatskoj, a skoro tri puta više predmeta riješi jedan sudac na razini godini dana od istog kolege u Helsinkiju.
Ali to, to je i je jedna zavjesa gdje s jedne strane vidite stvarnost unutar koje jednostavno ne možete vjerovat zdravim očima, s druge strane postoje određene brojke koje pokazuju da i u tom sustavu postoje stvarno ono ljudi koji trude se radit, odradit, biti moralni, biti jednostavno principijelni.
Koliko ozbiljno zvuči da mi imamo problem u neujednačenoj sudskoj praksi u onome što sam vas pitao u replici vezano za Franak, pa to je deset godina meni je to katastrofa. I ne postoji način s kojim mi možemo reć ok mi ćemo sad to nekako s nečim oprat argument ovaj ili onaj, to jednostavno vi svi znate kojima je to struka i kruh svagdašnji da takva argumentacija stoji, da jednostavno je suludo da određeni sud donese jednu presudu u istom predmetu, drugi sud nekakvu drugačiju presudu, argumentacija je ista ako pričamo ovdje o francima.
Ovo što sam ovdje naveo ima i kazneni postupci za ovih 25 vojnika koje država kazneno goni za 18 tisuća eura protupravne imovinske koristi što je ono jedan apsurd nad apsurdima. Trgovima skrbništvom .../Upadica Penava: Vrijeme./... trgovina skrbništvom je nešto jako, jako opasno u Hrvatskoj isti odvjetnici, isti sudac, isti .../Upadica Penava: Hvala vam./... rezultati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Kujundžiću. Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedavajući. U principu nemam običaj se previše uzrujavati ili odgovarati na HDZ-ove optužbe, naprosto sam nekako pokušala razviti nekakav obrambeni mehanizam pred tim manipulacijama, pa nažalost i lažima, vrlo često, ali kolega Mažar je u ime kluba HDZ-a izgovorio ipak danas previše toga kao što je ministar pravosuđa danas u jednom trenutku rekao, ja ću iz tog ćušpajza što je izgovoreno ipak neke stvari sada izdvojiti.
Dakle, kolega Mažar je govorio o svemu tome šta je bilo prije, šta je bilo s Milanovićem, šta je bilo s kolegicom Đurđevic, pardon profesoricom daleko od toga da mi može bit kolegica, ja sam ipak samo glumica i tada kaže g. Mažar mi smo bili na braniku zakonitosti i Ustava, transparentnosti, mi smo bili branili smo hrvatski narod itd., možda sam tu negdje tu zapisala jel je baš bilo nevjerojatno. Branik procedure trodiobe vlasti, samostalnosti i neovisnosti Vrhovnog suda i sabora, pa ako ste to bili tada evo ja vas pozivam da to budete i sada. Ja vas pozivam kolega Mažar i vas i cijeli HDZ da budete na braniku procedure trodiobe vlasti, samostalnosti i neovisnosti Vrhovnog suda, samostalnosti i neovisnosti sabora, da deblokirate izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda vrlo jednostavno, dođete na odbor i prihvatite tu točku dnevnog reda, glasajmo svi zajedno i dajemo prethodno mišljenje o kandidatima kao što to i predviđa procedura. Vi spominjali ste komunizam opet to vam je najdraže, a ja ću vam sad odgovoriti 90 tisuća članova Komunističke partije od 1990. u tri vala prešlo je u HDZ pa ja vas zaista konačno molim da o tom komunizmu se dogovorite među sobom.
Spominjali ste Njemačku, evo ja bi volila da mi navedete članke bilo kojeg zakona Ustava po kojem su mogući spojeni izbori, ali ja bi vas molila da to učinite po člancima hrvatskih zakona, hrvatskog Ustava, a ne njemačkog. Ako mi nađete u Ustavu, u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ili u Zakonu o sudovima ijedan članak koji govori o tome da se proces izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudova i sudaca Ustavnog suda može povezati ja ću povuć sve što sam do sad govorila. Dok mi te članke ne pokažete ja ću i dalje inzistirati kao i na svakoj sjednici odbora da se stavi ta točka dnevnog reda i da na taj način ukažem do koje mjere vladajući blokiraju izbor predsjednika ili predsjednice jedne od triju Ustavom predviđene grane vlasti.
Moram vas isto demantirat to je bilo zaista vrlo neugodno nikada, ni prije sabora nisam upotrjebljavala takve izraze koje ste vi spomenuli za bilo koga, a kamoli za suce. Nađite mi snimku gdje sam ja suce ili netko iz Možemo! nazivao svim onim izrazima koje ste vi naveli. Strašno patetično se pozivate na hrvatski narod, na hrvatske branitelje. E pa ja vam sada ovako ću reć vrlo ozbiljno ako vam je doista stalo do hrvatskog naroda i do hrvatskih branitelja deblokirajte izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, predsjednika jedne od triju grana vlasti u RH. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu Poslovnika se javio kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući. Čl. 238. Pa kolegice Raukar evo na neki način sam počašćen što ste cjelokupnu svoju raspravu posvetili osobno meni ali mi je žao što u tih 5 minuta pojedinačnoj raspravi niste ni jednom rekli kako blokirate razgovore o Ustavnom sudu, kako blokirate izbor ustavnih sudaca i kako je razlog SDP-u što je Hajdaš Dončić naveo doček rukometaša i kad spomenete hrvatski narod, to je taj hrvatski narod na Trgu bana Jelačića koja je vaša sekta zabranila ali nije uspjela.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. S obzirom da ste replicirali izričem vam treću opomenu. Stoga gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Povrijeđen je čl. 238. Kolega Mažar šta za HDZ i premijera Plenkovića znači popunjavanje funkcije predsjednika Vrhovnog suda kazao mu je najbolje to Zurovec poznat pod nazivom fali jedan papir kada je potvrdio da u RH ne vlada zakon nego vlada model ti meni ja tebi i normalno da premijer neće naći taj dan papir da popuni funkciju predsjednika …/Upadica Penava: Vrijeme./… Vrhovnog suda.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Također zbog repliciranja vam izričem treću opomenu, stoga gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. Posljednja u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Draga kolegice Ivana Marković ne fali taj jedan papir, uopće ne fali, papira imamo i previše. Znate šta je papir. Papir je sve ono na čemu se između ostalog pišu nekakvi zakoni, nekakvi poslovnici nekakvog nazovimo Hrvatskog sabora i sve ostalo što u ovoj državi ništa ne vrijedi. Između ostalog na papiru se pišu i izvješća predsjednika Vrhovnog suda. Papir ne vrijedi ništa. Naime ono što piše na papiru ne vrijedi to je zapravo sukus kojeg je Mažar korisnik slavno dobivenog prostora u vlasništvu RH na korištenje iako ima drugu nekretninu na raspolaganju, evo utjelovio. Vi ste danas poslali poruku tom hrvatskom narodu koje HDZ silno voli da ne postoji zakon u ovoj državi, procedura, propis, dakle bio to Zakon o sudovima ili Poslovnik Hrvatskog sabora koji je bitan. Tako je nebitno što u tim zakonima piše. Bit će onako kako HDZ hoće. Raspravljamo o izvješćima za 2022. godinu, 2023., 2024. Koga briga? To je vaša poruka, koga briga što u tim izvješćima piše. Iz godine u godinu ponavljamo nemamo dovoljno sudaca, nemamo dovoljno zapisničara, fali nam ljudi, fali nam ljudi sve više. Nema opreme, uvjeti su loši. Što će se poduzeti po ovom izvješću, hoće li se bilo što promijeniti? Neće. Hoćemo li izabrati predsjednika Vrhovnog suda nakon godinu dana? Nećemo niti to. E to je stanje države, sve zbog toga što je premijer politički ucijenio zakonodavno tijelo koje mu je nadređeno odnosno trebalo bi biti po Ustavu. Toliko o tome da ni onaj papir na kojem je Ustav zapisan, isto tako više uopće ne vrijedi. E sad kad smo već, umjesto da raspravljamo o tome ima li v.d. predsjednika Vrhovnog suda uopće ovlast da brani izvješće u Hrvatskom saboru, u normalnim državama kojima je baš do vladavine prava i koje se drže zakona ko pijan plota i to bi bilo pitanje i tema ali ajde mi smo to preskočili jer sve kod nas i može i ne može kad je HDZ-u to bitno pa je onda danas ovdje predsjednica odnosno v.d. predsjednica na temelju eto interpretacije da u nedostatku predsjednika Vrhovnog suda može i ona pa kad smo kod interpretacije evo dat ću i ja jednu moju osobnu. Koja je razlika bitna suštinska razlika između predsjednika Vrhovnog suda koji je jedini ovlašten da ovdje priča o izvješćima i nekoga tko je v.d. Razlika je u tome što predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na temelju nekakvog programa, na temelju nekakvog dojma, na temelju nekakve ideje koju bi ta osoba na čelu Vrhovnog suda trebala utjeloviti i potom provoditi i nakon toga napiše izvještaj u kojem kaže kakvo je stanje.
Predsjednik, onaj kojeg je politički izabrao sabor je taj koji ima legitimitet prozvati druge grane vlasti i zakonodavnu i izvršnu da nešto krivo rade. Pozvan je da napiše u zakonima ste to i to loše osmislili, pozvan je prozvati ministra na red i reći ti mi ne daš uvjete, zbog tebe, zbog tvojih koeficijenata i plaća nemamo dovoljno zapisničara. Zbog tebe, zbog tebe stoje predmeti, to ima u svojim rukama u položajnom autoritetu predsjednik Vrhovnog suda. Hrvatska to više nema već godinu dana, ima v.d. koje postavlja Državno sudbeno vijeće. E u tome je ključ, u Državnom sudbenom vijeću i sve ono što Državno sudbeno vijeće radi ispod stola, ispod žita reklo bi se. Slučaj na Općinskom sudu u Zadru ovaj aktualni i akutni nije prvi koji je pokazao kako se politički utječe na postavljanje sudaca. I što se dogodi kada suci u nekom ranijem slučaju u vremenu ministra Bošnjakovića čini mi se da je to bilo Županijski sudac je pokrenuo pred Državnim sudbenim vijećem proces razrješenja tadašnjeg predsjednika suda Marija Pešića na što mu je DSV odgovorio na način da ga je pozvao na razgovor kako bi ga onako između redova čitajte prisilio da taj prigovor povuče. E to je DSV koje drma pravosuđe. I sad taj DSV ima svog predsjednika odnosno v.d. predsjednika Vrhovnog suda i takvo stanje ostat će do daljnjeg.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Broj jedan drago mi je da je kolegica Orešković otišla malo dublje u spoznaji pa je zapravo rekla se držimo još one stare Titove jel' da se ne treba zakona držati kao pijan plota, a kad se radi o slučaju, o zadarskome sudu mislim da bi trebalo pročitati i objašnjenje vrlo detaljno koje je javno dostupno, koje je dala predsjednica suda u Zadru, gdje se može vidjeti zapravo da je to sukob interesnih skupina slično kao što i mi dajemo primjer u Saboru, dakle a dok ne riješimo neka …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… načelna pitanja ništa od promjena u Hrvatskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu, stoga ne možete sudjelovati u raspravi po ovoj točki.
U ime Kluba zastupnika SDP-a javio se i kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Još jedanput pozdrav svima da ne pozdravljam poimenice, kolegice i kolege.
Evo dočekali smo kraj ove rasprave o Izvješću sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. u 2026. godini sa ukupno četvero zastupnika HDZ-a ili petero, pardon potpredsjedniče šestero zastupnika vladajuće većine tko god da sad čini vladajuću većinu. I to isto dovoljno govori o tome koliko je važno HDZ-u neovisno sudstvo i neovisno pravosuđe.
Međutim, jednu stvar da ne ponavljam sve ono što smo danas rekli, a imali smo dosta rasprava bar mi sa lijeve strane sabornice. Reći ću jednu stvar o kojoj nitko nije rekao niti riječ. Pa zar mislite, a sad kolega Katičić koji mora nakon mene nešto opet vele važno reći o neovisnosti pravosuđa i onome kako se HDZ ponaša prema pravosuđu, pa ću ga usput pitati pa neka mi odgovori kad dođe tu zar mislite da će ovakvo vaše ponašanje i u konačnici zar mislite da ovakvo ponašanje HDZ-a prema pravosuđu ide za tim da nam se na natječaje za predsjednika Vrhovnog suda i na natječaje za ustavne suce javlja veći broj kvalitetnih ljudi ili manji ili možda gotovo nitko u jednom trenutku, jer se sve odobrava, svima je jasno da sve mora odobriti premijer Plenković, pa jer ga znate braniti kad kaže nešto što je potpuno suprotno zakonima Republike Hrvatske i potpuno suprotno Ustavu.
Ponovit ću već je puno puta rečeno kad onako nakon večernjeg sastanka predsjedništva HDZ-a kaže da eto on će sada trgovati i on bi trgovao oko imenovanja predsjednika Vrhovnog suda sa imenovanjem tri ustavna suca. Problem je što nema s kim trgovati. Ovo su stvari koje su iznimno važne za funkcioniranje jedine nam Hrvatske i to što radite sada nije prvi put. Vjerojatno na žalost nije ni zadnji, ali ovim pokazujete potpuno nepoštivanje Republike Hrvatske, potpuno nepoštivanje.
Da gospodine Katičiću, koliko god možete radit te grimase to vam je jednostavno tako. To nije dojam, to je činjenica kad se nabroji sve ono što radite i kako se ponašate prema institucijama Republike Hrvatske. Ja ću danas isto tako na kraju reći jednu stvar da je kod umjesto da pa evo glavna junakinja danas bude uvažena sutkinja prilikom podnošenja izvješća, ministar Habijan nije izdržao pa je mora onako docirati i voditi glavnu riječ na današnjoj raspravi dok je našao za shodno da bude ovdje u Saboru.
Ponovit ću ono što sam rekao danas na početku rasprave. Ovo izvješće, odnosno ova izvješća smo imali isključivo iz razloga što je SDP skupio potpise i natjerao predsjednika Sabora Jandrokovića koji je ako je netko slučajno zaboravio isto član HDZ-a da to stavi na dnevni red danas. I druga stvar, to vaše kako ga volim nazvati nečinjenje, odnosno udar na pravosuđe po prvi put nečinjenjem gdje vi mrtvi hladni na tri Odbora za pravosuđe koja nota bene saziva i vaš koalicijski partner u dva pokušaja, ali to ćemo ostavit po strani gdje mičete tu točku s dnevnog reda prvi put ne dolazeći na odbor, a onda dva puta mičući tu točku pozivajući se na onu famoznu sintagmu koju ste vjerojatno zapamtili od predsjedavajuće u Hrvatskom saboru „kad se steknu uvjeti mi ćemo o tome glasati“. Ti uvjeti će se vjerojatno steći kada pa evo ja ne znam, to sam vas i pitao pa mi niste odgovorili, ali čini mi se da do tih uvjeta neće doći.
Ponovit ću, SDP, u SDP-u nemate nikakvog partnera za bilo kakvo trgovanje sa ovim funkcijama jer to nije smisao demokracije. To u krajnjem slučaju nije ni smisao jačanja institucija ove države, onda samim tim države i društva. I onda imate četvero od petero hrvatskih građana nema povjerenje u pravosuđe, a 60% njih misli nema povjerenje u hrvatsko pravosuđe zato što misli da politika i političke elite vrše utjecaj na hrvatsko pravosuđe. Ta percepcija vam se neće promijeniti ako se naravno i vi ne promijenite.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Restović.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a kolega Krunoslav Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora. Uvaženi suci Vrhovnog suda i vršiteljice dužnosti, predsjednice Vrhovnog suda, državni tajniče. Pa evo počet ću sa jednom malom anegdotom, kao mladi pravnik diplomirani počeo sam raditi '96.g. odnosno lažem 12. mjesec '96. kao odvjetnički vježbenik i moj prvi principal znala mi je tada kao mladom pravniku reć, ljepo si to sad mene kad me je on upoznao sa činjenicom ljepo si ti to nama ljepo sve složio, e sad i zamislio, sad mi još samo pokaži di to piše u kojem zakonu. Eto vidite, pa kolega Restović kad idete sa osobnim objedama i govorite neke stvari koje ne stoje onda morate imat i to na pameti ako vas vaš prvi principal to nije naučio.
Gdje to piše u kojem zakonu ovo sve što ste sad naveli u kontra mene kontra kolege Mažara pa i na kraju krajeva kontra cijele HDZ-ove većine i parlamentarne većine koja je opet zaboravljate, dobila povjerenje hrvatskih građana. To stalno ispuštate iz svih ovih vaših tema koje su bile, mnogi od vas. Al ajmo sad malo nazad na struku, izvješće o radu Vrhovnog suda za tri godine uvodno je predlagateljica odnosno koja brani izvješća vrlo dobro, pažljivo sam je slušo inicirala i određene probleme i određene postotke i određeni broj i u jednom trenutku kaže i piše, al osnovni problem, a to je svako ko je u pravosuđu bio jedan, barem jedan dan ali u onom pravom pravosuđu zna, imamo problem priljeva ko što u sportu imamo u nekim sportovima problem prelaska iz juniorske u seniorske kategorije tako imamo i tu.
E vidite tu dolazimo do onog ključnog što se želi manipulirat izbjeći, kad imate problem priljeva to znači da građani ipak traže zaštitu od suda i kad nema drugog načina zaštite i ostvarenja onoga što piše o onom što sam prije reko zakonima, onda se obrate sudovima, da ne ulazim sad previše u teoriju države i prava, a iz ovih statističkih podataka se također piše i vide da iz godine u godinu idemo dobrim koracima i u traženju stanke sam to spomenuo, a mislim da mogu meritorno govoriti o tome jer ipak 20 godina odvjetništva je iza mene.
Prema tome, od onoga što je bilo u prostornom, financijskom organizacijskom i drugom smislu je nebo i zemlja, a imao sam isto tako prigodu jer je taj isti prvi principal koji ste rekli inzistirao da se uključi i u vježbeništvo i u razne seminare i putovanja da vidite kakve su druge. Nismo mi ništa tu zemlja u okolici, a mislim na one koji se bave kontinentalne imaju svoje zasade prava i pravne prakse ništa drukčije nego što ima uređeno hrvatsko pravosuđe.
I ponavljam i drago mi je da se to i u ovim izvješćima spominje jer to je ono što struka kaže, imamo problem u priljevu, a opet s druge strane kad krenete na politiku to je dokaz da se dobro radi. I žao mi je i ponovit ću, HDZ je na politički i demokratski jer je demokratski izabrana dala pokušaj rješenja problem i izbora predsjednika ili predsjednica Vrhovnog suda, izbora troje ustavnih sudaca to je rješenje, a ne kako se žele nametnuti problem. hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Imamo dvije povrede, tri povrede poslovnika, prvi na redu je kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Pa žao je kolega Katičić ili kolega Mažar ako ste svatili bilo šta osobno uvredljivo, ali upravo ovo zadnje što ste rekli je zapravo suština cijelog problema. Te dvije stvari se ne mogu povezivat, meni je jasna potreba da se oko izbora ustavnih sudaca razgovara sa oporbom jer treba dvotrećinska većina svih zastupnika, ali što se tiče predsjednika Vrhovnog suda to nema nikakve veze sa izborom ova tri ustavna suca, a vi ste tu govorili jasno o.../Upadica Penava: Vrijeme./... političkoj trgovini .../Upadica Penava: Hvala vam./... tu se razlikuje.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu. Za povredu poslovnika se javila kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. 238. kolega Katičić ja bih vas lijepo molila da se sjetite svog principala pa da nam svima i hrvatskim građankama i građanima kažete po kojem hrvatskom zakonu ili hrvatskom Ustavu se može objediniti i staviti u isti paket izbor predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, molim točno citat koji članak, koji zakon. Hvala. Principala se sjetite. Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. S obzirom da ste replicirali izričem vam treću opomenu s kojom gubite pravo sudjelovanja u raspravi po ovoj točki. I posljednja povreda poslovnika za sad kolegica Sanja Radolović, izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Čl. 238. zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Pa kolega Katičić ako je današnja rasprava ostala obilježena s nečim objedama to je onda bila objeda uvaženog ministra pravosuđa i uprave g. Habijana koji je predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića izabranog sa preko 75% povjerenja naših građana rekao za njega onaj. Nije se usudio niti izgovoriti njegovo ime, a primjer političke trgovine je baš aktualni premijer Plenković …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… koji i dalje inzistira na političkoj trgovini, …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… vezivanju izbora predsjednika …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
… i predsjednice suda Vrhovnog suda.

Penava, Ivan (DP)
S obzirom da ste replicirali izričem vam drugu opomenu.
Završno u ime izvjestitelja sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave Gordana Jalšovečki, izvolite.

Jalšovečki, Gordana
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani saborski zastupnici.
Zahvaljujem vam danas na mogućnosti da iznesem izvješća predsjednika Dobronića za 2022. i 2023. godinu. Izvješće moje za 2024. godinu. Zahvaljujem vam na raspravi, na konstruktivnim kritikama, ali međutim moram ponoviti ja sam 43 godine u pravosuđu. Od 1990. godine sam sutkinja, prošla sam sve istance sudaca i moram poručiti kolegici, odnosno kolegici po zvanju i zanimanju, Daliji Orešković da me osobno uvrijedila kada je rekla da Državno sudbeno vijeće može izabrati bilo koga. Ne može izabrati bilo koga, može izabrati nekoga od sudaca Vrhovnog suda.
Ja sam tri godine bila zamjenica predsjedniku Radovanu Dobroniću i mislim da sam svoju funkciju zamjenice izuzetno dobro i savjesno obavljala. Nadalje, ja sam sutkinja za ovlaštene poslove sudske uprave, nisam niti HDZ-ov, niti HDZ-ova, niti SDP-ova, niti bilo čije političke stranke vršiteljica dužnosti. Izuzetno ste me uvrijedili! Svi koji poznaju moj rad mogu reći o meni samo dobro da sam časna sutkinja. Hvala vam lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala sutkinji Jalšovečki.
Sa ovim smo došli do kraja današnje rasprave.
Zatvaram, dakle zaključujem raspravu po ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan počinjemo sa prvom točkom dnevnog reda, a to je Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine.
Hvala svim kolegicama, kolegama na konstruktivnom doprinosu raspravama i ugodan ostatak dana.
Hvala.

SJEDNICA PREKINUTA U 18,13 SATI

72

  • Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, Predlagatelj: predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
27.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu.
Podnositelj je predsjednik Vrhovnog suda RH, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći Zaključak.
Prima se na znanje navedeno izvješće.
Molim glasujmo.
131 glas, 111 za, 20 suzdržanih.
Donesen je Zaključak kako ga je predložilo saborsko radno tijelo.
PDF