Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

69

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 245
17.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
....a sada prelazimo na

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe EU 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z. br. 245.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava i članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun.
Pozivam sada potpredsjednika Vlade i ministra financija poštovanog kolegu Tomislava Ćorića da predstavi navedeni konačni prijedlog zakona.
Izvolite.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici Hrvatskog sabora.
S ciljem rasprave u drugom saborskom čitanju danas se pred vama nalazi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. Važeći Zakon o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u potpunosti je usklađen sa trenutno važećom pravnom stečevinom EU.
Uredba 2016/1011 poznata kao Uredba o referentnim vrijednostima uređuje kako se smiju izrađivati i objavljivati i koristiti financijski indeksi koji se koriste u financijskom sustavu. Referentne vrijednosti su pokazatelji poput kamatnih stopa primjerice EURIBOR, indeksa dionica, obveznica ili drugih pokazatelja koji se koriste za određivanje kamata u kreditima i financijskim ugovorima kao osnova za financijske instrumente za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova.
Uredba je donesena nakon financijske krize i afera poput manipulacije liborom kako bi se spriječile manipulacije indeksima, povećala transparentnost, te ojačalo povjerenje u financijska tržišta. I isto tako kako bi se zaštitili potrošači i ulagatelji na samim tržištima. Jednostavno rečeno uredba propisuje tko smije izrađivati referentne vrijednosti kod nadležnog tijela koji moraju imati jasna pravila upravljanja kontrole, dakle subjekti koji u odobreni ili registrirani kod takvih tijela. Kako se referentne vrijednosti izrađuju? Metodologija mora biti jasno, transparentno dokumentirana i otporna na manipulacije, te mora se znati na temelju kojih podataka se pojedini indeks izračunava.
Banke i investicijska društva i fondovi mogu koristiti samo dopuštene referentne vrijednosti, te moraju imati planove za slučaj prestanka neke referentne vrijednosti, a posebna pravila vrijede za referentne vrijednosti koje se koriste u potrošačkim kreditima i stambenim kreditima pri čemu je cilj da kamate i uvjeti budu pošteni i razumljivi.
Nacionalna nadležna tijela kod nas su to Hrvatska narodna banka i HANFA nadziru primjenu, a predviđene su i sankcije. Ova uredba osigurava da financijski indeksi koji utječu na kamate, ulaganje i financijske ugovore budu pouzdani, transparentni i zaštićeni od manipulacija čime se pridonosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te visokoj razini zaštite potrošača i ulagatelja. Isto tako, važno je naglasiti da je usvajanjem uredbe o referentnim vrijednostima EU postala jedno od prvih područja na kojem je uveden sveobuhvatan, pravno obvezujući regulatorni režim kojim se uređuju financijske referentne vrijednosti.
Svrha ovog konačnog prijedloga zakona je osigurati potpunu usklađenost domaćeg zakonodavstva sa novim regulatornim okvirom EU. Navedenom uredbom značajno se mijenja regulatorni okvir za referentne vrijednosti na razini EU. Naime, administratori europskih referentnih vrijednosti su neovisno o svojoj veličini i gospodarskoj važnosti bili obvezni ispuniti vrlo detaljne regulatorne zahtjeve do sad. Takva obveza rezultirana je nerazmjernim administrativnim opterećenjem za administratore manjih referentnih vrijednosti koji nisu imali značajan utjecaj za financijsku stabilnost.
U cilju uspostave proporcionalnog i funkcionalnog regulatornog okvira. Novom uredbom propisuje se da se puni regulatorni režim primjenjuje isključivo na ključne referentne vrijednosti, dakle na one čija ukupna tržišna izloženost prelazi 500 milijardi eura na značajne referentne vrijednosti, na one sa izloženošću većom od 50 milijardi eura, te referentne vrijednosti EU za klimatsku tranziciju kao i one usklađene sa Pariškim sporazumom.
Za ostale tzv. ne značajne referentne vrijednosti primjenjuju se samo pravila povezana sa osiguravanjem pravne sigurnosti i stabilnosti u slučaju zamjene ili prestanka pružanja referentne vrijednosti. Ovim izmjenama smanjuje se regulatorno i administrativno opterećenje za subjekte čije referentne vrijednosti nemaju sistemski značaj za tržišta. Povećava se pravna sigurnost i transparentnost, te se jača zaštita tržišta i krajnjih korisnika dok se regulacija usmjerava na one referentne vrijednosti koje imaju najveći značaj za financijsku stabilnost i klimatske ciljeve EU.
Među izmjenama uvedenim uredbom posebno se ističe novi pristup regulacije referentnih vrijednosti promptnog deviznog tečaja kojim upravljaju administratori iz trećih zemalja. Sada je propisano da se takve referentne vrijednosti mogu izuzeti iz primjene Uredbe o referentnim vrijednostima ako Europska komisija, a nakon provedbe javnog savjetovanja utvrdi ispunjenost propisanih kriterija, te ih uvrsti na poseban popis. Time se uspostavlja mehanizam koji omogućuje ciljani i uvjetovani pristup izuzimanju pojedinih referentnih vrijednosti iz pravnog režima EU uz istodobno očuvanje pravne sigurnosti.
Izmjene obuhvaćaju i robne referentne vrijednosti osobito one koje se temelje na ulaznim podacima iz izvora koji nisu pod nadzorom. U tom pogledu propisuju se dodatni zahtjevi, te jasnije razgraničenje a s ciljem osiguravanja vjerodostojnosti i stabilnosti tržišnih pokazatelja.
Nadalje, izmjenama Uredbe o referentnim vrijednostima uspostavlja se i novi sustav nadzora kojim EU odnosno europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala tzv. ESMA preuzima isključivu nadležnost nad ključnim referentnim vrijednostima, referentnim vrijednostima koje pružaju administratori iz trećih zemalja, te administratorima koji prihvaćaju vrijednosti izvan EU, dok nadležnost nad preostalim segmentima ostaju u djelokrugu nacionalnih nadležni tijela.
Slijedom tog novog regulatornog okvira potrebno je izmijeniti važeći zakon kako bi se razgraničile nadležnosti između HANFA-e i Hrvatske narodne banke, te kako bi se uvela prijelazna pravila kao i nove prekršajne odredbe. Uvođenjem prijelaznih pravila predviđeno je radi osiguravanja pravne sigurnosti u slučajevima kada referentna vrijednost mijenja status ili kada se administrator, kada je administrator dužan podnijeti zahtjev za odobrenje, priznanje ili registraciju.
Uz to imat ćemo i nove prekršajne odredbe koje se odnose na neovlaštenu uporabu oznaka povezanih sa okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima od strane administratora koji nisu upisani u odgovarajući registar.
Zaključno. Svrha ovog konačnog prijedloga zakona je osigurati potpunu usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa novim regulatornim okvirom EU utvrđenim Uredbom 2025/914. Očekuje se da će njegova provedba doprinijeti smanjenju regulatornog opterećenja za administratore manjih referentnih vrijednosti, omogućiti učinkovitiji nadzor, povećati pravnu sigurnost za tržišne dionike, te unaprijediti transparentnost i pouzdanost informacija u okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima.
Time se potiče razvoj održivog financiranja, jača stabilnost i funkcionalnost tržišta kapitala, te osigurava dosljedna primjena europskih regulatornih standarda u Republici Hrvatskoj.
Predlažemo Hrvatskom saboru usvajanje ovog konačnog prijedloga zakona.
Zahvaljujem vam na pozornosti.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru financija.
Imamo ukupno 10 replika.
Prvi na redu je kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre na papiru govorimo o indeksima i tržištima, ali u stvarnosti govorimo o kamatama na kredite, vrijednosti mirovinskih fondova i štednji naših građana. Svaka ta referentna vrijednost ima vrlo konkretan utjecaj na svakodnevni život ljudi. Zato me zanima tko štiti građane u situaciji kada za velik dio tih referentnih vrijednosti uvodimo blaži režim nadzora, te tko garantira da smanjenje regulatornog opterećenja neće značiti i smanjenje zaštite za krajnje korisnike?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa na ovoj replici.
Dakle i u jednom i u drugom slučaju, odnosno kod zaštite građana nadležni će biti i dalje Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. I u tom kontekstu njihov posao, odnosno njihov nadzor će i dalje biti budan i trajan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče, poštovani gospodine ministre sa suradnicima.
Evo pa čim se nešto usklađuje u smislu referentnih stopa postavlja se i pitanje što je sljedeće što se može dogoditi u stvarnom životu, pa je i moje pitanje usmjereno, dakle da li će se primjenom i izmjenom ove uredbe povećati kamatne stope u RH kad se primijeni ovaj okvir, dakle izmjene uredbe.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa na pitanju.
Dakle, neće doći do promjene kamatnih stopa odnosno promjene zakona neće, njegovo usvajanje neće dovesti uopće reakcije kamatnih stopa. Kamatne stope reagiraju na neke druge uzroke. Vjerujemo da ovakva provedba uredbe, odnosno zakona kao takvog će dovesti prije svega dovest će transparentnosti sustavu kako je i navedeno tijekom pojašnjenja, odnosno tijekom inicijalnog govora do smanjenja administrativnog opterećenja.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre pa moje pitanje je vrlo slično. Nebitno da li znate konkretan podatak, ali me čisto nekakav trend me više u tome dijelu zanima ako ne znate konkretan podatak. Ovisno je na kreditni portfelj hrvatskih građana budući da se jedan dio kredita hrvatskih građana veže na referentne vrijednosti čini mi se kada smo zadnji put donijeli zakon svi novi zakoni u RH kada se odobravaju krediti bilo građanima, bilo pravnim osobama se koristi EURIBOR, jel' a ona je jedna od referentnih vrijednosti koja se temelji ovim zakonom.
Zanima me otprilike kakav je trenutno stanje kreditnog portfelja hrvatskih građana ili ukoliko bi došlo do povećavanja inflatornih ponovo pritisaka i povećavanja kamatne stope Europske središnje banke to bi sigurno utjecalo i na povećavanje ovoga EURIBORA pa me zanima kakva je otprilike trendovi su na hrvatskom tržištu vezano za građane.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Zastupniče Lalovac dakle hrvatsko tržište odnosno hrvatski kreditni portfelj u ovom trenutku na nekih 70% vrijednosti kreditnih partija obilježen je fiksnom kamatnom stopom što je vrlo dobra stvar u kontekstu potencijalne promjene kamatnih stopa i njihovog rasta a do kojeg potencijalno može doći u jednom trenutku.
I mogu reći da je ugovaranjem ovakvih fiksnih kamatnih stopa, a najveći broj kreditnih partija u Republici Hrvatskoj u potpunosti zaštićen. Od starog sustava, odnosno iz vremena kada smo kao nacionalno sredstvo prometa i plaćanja koristili domaću valutu kunu ostalo je nekih 20-tak posto kreditnih partija koje su vezane uz nacionalnu referentnu stopu, te u konačnici nekih 10% partija su vezane uz EURIBOR. I u tom kontekstu mogu hrvatski sustav procijeniti kao jedan od stabilnijih na razini eurozone. Upravo još jednom ću naglasiti zbog …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… fiksnih kamatnih stopa koje prevladavaju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre.
U obrazloženju prijedloga ovoga zakona navodi se da je riječ o usklađivanju sa europskim pravilima. I naravno u raspravama često vidimo da takva vrsta zakona u pravilu ostaju na razini formalnih usklađivanja.
Mene zanima hoće li biti i ako će biti koji će to biti mjerljivi i konkretni učinci ovog zakona u samoj praksi, odnosno hoće li i kako će i građani i gospodarstvo osjetiti da je ovaj zakon uopće donešen? Hvala.
Izvolite odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Dakle, vratit ću se ukoliko dopustite u odgovoru na pojašnjenja. Referentne vrijednosti, odnosno temeljem usklađenja, iskazivanje, nužno iskazivanje referentnih vrijednosti vrijedit će za tzv. velike odnosno nadnacionalne i za značajne administratore. U kontekstu domaćeg tržišta kapitala vjerujemo, odnosno sigurni smo, da će ovaj prijedlog zakona, odnosno njegova provedba donijeti do, dovesti do administrativnog rasterećenja za zagrebačku burzu primjerice jel' što je konkretan njegov efekt.
Ukoliko govorimo o financijskim efektima mjereno financijski njih je dosta teško procijeniti i u ovom trenutku ne možemo o tome govoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre naveli su u svom izlaganju cijeli niz razloga, svrha, odnosno svrhu i ciljeve, pa ste kao glavnu svrhu naveli da je zapravo se na taj način zapravo postiže novi regulatorni okvir EU.
Osim toga, umjesto koristi spomenuli ste da će se povećati pravna sigurnost za sve tržišne dionike, pa možete li malo obrazložiti na koji način će se povećati pravna sigurnost tu iznimno korumpiranom hrvatskom društvu, pravosuđu itd.?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Poštovani zastupniče Jurčević hvala vam na vašem pitanju. Dakle, pravna sigurnost se sagledava ovdje prije svega u kontekstu pravne sigurnosti dionika na financijskom tržištu u kontekstu funkcioniranja zajedničkog tržišta kapitala EU. Svaka, svako usklađenje, svaka konvergencija na nacionalnoj razini u pravilu donosi do veće efikasnosti funkcioniranja cjelokupnog tržišta kapitala, odnosno kapitalne Unije koja je još uvijek u procesu integracije i cjelokupan ovaj proces, pa isto tako i ovaj zakonski prijedlog koji je došao kao reakcija na Uredbu EU treba sagledavati i u tom smjeru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre mislim da malo, kojem građaninu danas ovaj pojam referentne vrijednosti šta konkretno znači. Sigurno je za njih apstraktna tema, međutim tako ne bi trebalo biti budući da ove vrijednosti određuju vrijednost kamata, kamate utječu na kredite, krediti utječu ravno na standard građana. To je ono što zapravo svaki od nas osjeća u svakodnevnom životu, pa vidim da se više-manje sva pitanja vrte oko te teme, pa evo i mene interesira kako će ovaj zakon koji uređuje te referentne vrijednosti, konkretno štititi građane od rasta kamata, od daljnjeg pada odnosno daljnjeg pada životnog standarda.
Hvala.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupnice Marković na vašem pitanju.
Dakle, cilj ovog prijedloga zakona, odnosno cilj transponiranju ove uredbe u Konačan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti nije zaštita građana od porasta kamatnih stopa, druga pravila odnosno druge akcije u konačnici i drugi zakonski prijedlozi imaju to za cilj. Ovaj ne ide u tom smjeru. Ovdje je prije svega riječ o usklađivanju pravne stečevine u ovom području funkcioniranja financijskih tržišta odnosno financijskog sustava sa pravnom stečevinom EU. I u tom kontekstu smjer kojim idemo ide prije svega da se domaće tržište kapitala i domaći financijski sustav integriraju europski što povećava kredibilnost domaćeg sustava, otvara ga stranim investitorima i u konačnici čini povoljnijim uvjetima za …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Hvala./…

Ćorić, Tomislav (HDZ)
… ulaganje na hrvatsko tržište.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani gospodine ministre sa suradnicima.
U ovom Nacrtu konačnog prijedloga zakona između ostalog uvodi se jedna novina, mislim da ste je i spomenuli uvodno. Uvode se nove prekršajne odredbe koje se odnose na zlouporabu oznaka povezanih sa SG vrijednostima, a koje pružaju administratori koji nisu upisani u registar iz članka 36. uredbe. Kakva su vaša saznanja da li je bilo takvih zlouporaba i šta sa tim administratorima koji nisu zapravo upisani u registar, kakve su njihove obveze?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa.
…/Govornik se ne razumije./… nadzornih tijela biti detektirani i po njihovoj detekciji će protiv njih biti pokrenuti postupci, kazne, propisane kazne idu i do milijun eura u nekim slučajevima, tako da vjerujemo da su potpuno destimulirajuće za te potencijalne, odnosno te i takve potencijalne igrače. No, čitavi niz pretpostavki da do toga i ne dođe, vjerujemo da će one biti ispunjene.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabro, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre sa suradnicima.
Nas zanima evo koliko će financijski sektor u Hrvatskoj biti spreman za primjenu novih pravila osobito u dijelu koji se odnosi na klimatske indekse, znači postoji li rizik da manji sudionici na tržištu budu dodatno opterećeni?
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa zastupniče Dabro na ovome pitanju.
U Republici Hrvatskoj trenutno nemamo izdavatelja referentnih vrijednosti vezanih uz klimatske indekse, budući one kao takve u pravilu se preuzimaju od strane EU odnosno sa europske razine.
Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Sljedeća replika zastupnik Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicima hoće li građani u konačnici osjetiti pozitivne učinke ovih zakonskih izmjena i dopuna, primjerice kroz stabilnije kamatne stope ili dostupnije financiranje? Već ste spominjali kamatne stope, ali ja bih volio da ponovite još jednom. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite ministre.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Hvala vam lijepa gospodine Josiću.
Dakle, vratit ću se. Bit zakona nije i ne može biti utjecaj na kamatne stope, transponiranje ove uredbe u Hrvatski prijedlog zakona ide prije svega za tim da se poveća transparentnost i da domaća pravna stečevina konvergira pravnoj stečevini EU. U dugom roku to isključivo pozitivno može utjecati pa i na kamatne stope, međutim elaboracija bi doista zahtijevala vremena. Povećanje transparentnosti domaćeg tržišta, njegova integracija na europsku razinu čini hrvatski financijski sustav i tržište kapitala sigurno prijemčivijima za ulaganje kako međunarodnih, tako i domaćih investitora. Samim time to utječe na ekonomski rast zemlje i u dugom roku kroz takav ekonomski rast zemlje i u dugom roku kroz takav ekonomski rast posljedično prema svim principima ekonomskim dovodi do smanjenja kamatnih stopa.
Međutim, trenutno odmah to nije poanta ovog prijedloga zakona.
Hvala vam lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
I posljednja replika zastupnik Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovani gospodine ministre čuli smo malo prije u odgovoru da nemamo domaćih administratora indeksa koji obračunavaju referentne vrijednosti po pitanju klimatskih promjena. Imamo li možda administratora ostalih indeksa referentnih vrijednosti koji se upotrebljavaju kao podloga da li za obračun, izračunavanje kamatnih stopa ili u financijskim ugovorima.
Spominjali ste bili Zagrebačku burzu, potom sam shvatio da oni jesu jedan od administratora. Imamo li ih još u Republici Hrvatskoj?

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Ćorić, Tomislav (HDZ)
Nemamo budući je zapravo Zagrebačka burza u ovom trenutku administrator sa najvećom mogućom tržišnom kapitalizacijom u Hrvatskoj koja je prema podacima nekih koliko 57 milijardi eura od ostalih zapravo nismo u situaciji definirati administratore, odnosno referentne vrijednosti koje bi bile na toj razini.
Hvala lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Nema više replika, pa prije nego što prijeđemo na, prije nego što otvorim raspravu pitala bih žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu.
I prelazimo na rasprave u ime klubova zastupnika.
Prvi na redu je Klub zastupnika SDP-a.
U ime Kluba zastupnika SDP-a vrijeme će podijeliti zastupnici Lalovac i Piližota, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice, poštovani ministre sa suradnicima.
Pred nama je danas Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. I glavni razlog upućivanja ovog zakonskog prijedloga u proceduru je potreba daljnjeg usklađivanja sa pravnom stečevinom EU, odnosno osiguranja daljnjih pretpostavki za provedbu Uredbe o referentnim vrijednostima koja je izmijenila uredbu 2025/914 a koja je usvojena u svibnju 2025. godine.
Vezano za to zakon se mijenja kako bi se u potpunosti uskladio sa novim europskim regulatornim okvirom, odnosno kako bi se jasno prepoznala nadležnost ESMA-e, te kako bi se precizno razgraničilo ovlasti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke. Nadalje, ovim se zakonskim prijedlogom uvode novi prekršaji koji se odnose na referentne vrijednosti EU za klimatsku tranziciju i one usklađene sa Pariškim sporazumom koji se primjenjuju od početka 2026. godine.
Znači jedan administrativni zakon koji uvodno je zapravo ministar dao poantu jel' što je najvažnije ono što se događa za hrvatske građane, odnosno za hrvatsko gospodarstvo i zbog čega je ovdje ovo bitno. Prva i najvažnija zapravo poruka, jel' ovdje današnjoj raspravi je da ukoliko dođe jel' do povećanja inflacije s obzirom na rast energenata što bi moglo utjecati u budućnosti na povećanje kamatnih stopa od srane Europske središnje banke, da bi to moglo povući u budućnosti i rast EURIBOR-a kao jedne od referentnih vrijednosti pri odobravanju, odnosno pri plasiranju kredita. Ovdje je ministar jasno rekao da je 70% portfelja vezano za građane ima fiksnu kamatnu stopu i to je ono najvažnije što se danas ovdje da ovakav, znači da nekakve promjene u budućnosti neće imati značajni utjecaj na kredite hrvatskih građana budući da su hrvatski građani 70% njih ugovarali fiksne kamatne stope.
20% odnosi se na nacionalnu referentnu kamatnu stopu. Kao što je ovdje već uvodno bilo rečeno to je jedan od administratora, to je jedna referentna vrijednost. Nacionalna referentna kamatna stopa ona se koristila sve dok nismo ušli u eurozonu jel' kao jedan od mjerila koliko je prosječan trošak financiranja hrvatskog bankarskog sektora i to je bila vrijednost na kojeg su se zapravo odobravali veliki broj kredita hrvatskim građanima, pa tako smo imali NRS u kunama ako je netko uzimao kredite u kunama, jel'? Znači nacionalna referentna stopa plus nekakva kamatna marža ili se koristio NRS u eurima, pa ste imali jednomjesečni NRS, tromjesečni itd. itd. Nedavno svako malo i dalje je danas i tko je u početku bio administrator tog RNS-a? Znači bio je administrator Hrvatska udruga banaka. I da danas imamo ovaj zakon da nacionalnu referentnu kamatnu stopu određuje Hrvatska udruga banaka jel' kao administrator te kamatne, referentne vrijednosti ovaj zakon bi se zapravo primjenjivao na njih jel'? Kako oni više nisu administrator, čini mi se da je tu administraciju preuzela Hrvatska narodna banka i s obzirom kao što je ovdje rekao sam ministar u portfelju prema građanima koji su izloženi tom NRS-u je samo 20% ukupnog portfelja, jel' tog NRS-a vjerojatno u kunama ili u eurima. Na njih se ovaj zakon neće puno utjecati budući da je ukupna vrijednost kao što je i sam ministar rekao je sada postavljena prema nekakvim vrijednostima jel'? Tako da NRS koji i dalje postoji kao, koji pomalo izlazi iz portfelja i on će vjerojatno kako ti krediti budu izlazili kroz pet ili deset godina ovisno na kojeg su hrvatski građani uzeli te kredite vezano za NRS, tako će i ta referentna, administriranje te referentne vrijednosti u Hrvatsku, na hrvatskom tržištu nestati jel'?
Mislim da je taj NRS bio dobar pogotovo u eurima, jer on je pokazivao manju volatilnost nego što ga je pokazivao EURIBOR jel'? Zašto? Zato što je taj NRS koristio koliko hrvatski građani s duge strane dobiju određenu, znači trošak financiranja hrvatskog bankarskog sektora, a zapravo to ništa drugo nije nego koliko su banke plaćale na depozite hrvatskim građanima. I kako nije bilo velikih oscilacija prema depozitima hrvatskih građana, tako i oscilacija NRS-a nije bila velika jel'? Znači tako da se on kretao u jednom bio je 0,5, 0,6% itd. na njega se dodavala određena fiksna marža.
I zato je on bio dobar jel' zato što ukoliko bi se došlo do promjena na tržištima kapitala, u ovom slučaju inflacije nije toliko bilo preneseno prema samim građanima i njihovim kreditima. I zbog toga je taj RNS ima stabilnije, neću reći da on je sličan fiksnoj kamatnoj stopi jel' ali je vrlo mala volativnost u ratama kredita prema građanima koji su koristili NRS.
Dio građana koji ima EURIBOR i danas kad građani uzimaju EURIBOR ili fiksnu kamatnu stopu, danas su jedini uvjeti tako smo donijeli kada smo zakon donosili čini mi se Zakon o kreditnim institucijama i zbog prilagodbe ulaska na euro mi smo ostavili jedinu mogućnost da se može koristiti upravo jer neke od referentnih vrijednosti i kada se ovdje postavlja pitanje šta se koristi, zapravo u zakonima o kreditnim institucijama zapravo se nalaze te referentne vrijednosti tamo se navode. A ovdje je bitno da ako onaj tko administrira te referentne vrijednosti da ih bude pod nadzorom, da pokazuju na koji način prikuplja te podatke, da prolazi određene kontrolne mehanizme prilikom objavljivanja tih referentnih vrijednosti. I zbog toga danas kada građani odlaze dobivati kredite, znači mogu se zadužiti ili uz fiksnu kamatnu stopu ili uz tu referentnu vrijednost kao što je EURIBOR. On može biti šestomjesečni, dvanaestomjesečni, tromjesečni itd. mjesečni. Malo tko uzima vjerojatno ovaj mjesečni EURIBOR jel'? Tako da je važnost jel' ona vjerojatno je na razini EU da on prelazi ovu vrijednost od 500 milijardi, da on je ta, da kod kontrole te referentne vrijednosti budući da ima vrlo veliki utjecaj na tržište na njega se primjenjuju stroge mjere kontrole objavljivanja, odnosno ne samo tih podataka i izračuna te referentne vrijednosti.
I zbog toga je ovdje najvažniji onaj dio, znači ne odnosi se konkretno na Hrvatsku jel' zato što nema administratora EURIBOR-a u Hrvatskoj, nego se nalazi na razini EU da se ova uredba odnosi na takvu referentnu vrijednost vani, odnosno na tržištu, jedinstvenom europskome tržištu.
Ono što je rekao ministar duga referentna vrijednost, znači koja se pojavljuje na hrvatskom tržištu kapitala su ovi burzovni indeksi i ovdje je vrlo jasno iznio da on sada ne ulazi u ovu veliku kategoriju 500 milijardi, zato što naše tržište kapitala nije toliko, jel' ali ipak ulazi u ovu značajnije kao što je moj netko ovdje pitao da li će pasti kvaliteta. Neće upravo zato što ovdje ste rekli da tržišna kapitalizacija prelazi ovih 50 milijardi, ide u 57 milijardi i ipak ostaje jedna značajna kontrola toga indeksa što će ga objavljivati CROBEX. Tako da neće biti pada standarda što se tiče kontrole tih referentnih vrijednosti.
E sad da li mi još ovdje imamo nekakve manje značajne referentne vrijednosti nemamo, jednostavno nemamo tako razvijeno tržište. Međutim, ono što će biti značajno na razini EU jel' to je ona vjerojatnost i zbog toga i donose ovakve nekakve zakonski okviri su buduće referentne vrijednosti onih koji će utjecati na energiju, znači na tržište energije, znači nekakve vrijednosti gdje će biti u budućnosti ove emisije CO2 itd. koji će biti u budućnosti najvjerojatnije vrlo važne za izračune nekakvih cijena energije. Jel'? To je nešto što vjerojatno dolazi i nama je ovdje bitno da takve vrijednosti budu kvalitetno nadzirane i da u tom dijelu budu i pouzdane. Znači mi unutar kluba SDP-a ćemo ovaj dio i podržati.
Sada će nastaviti moj kolega Piližota, zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Sada će nastaviti zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
U odnosu na prvo čitanje ovog prijedloga zakona možemo reći da uopće nije bilo nikakvih sadržajnih izmjena, odnosno zakon koji je danas pred nama ostao je isti kao i onaj o kojem smo već raspravljali u prvom čitanju. To samo potvrđuje činjenicu da je riječ o zakonu koji prije svega usklađuje se sa europskim pravilima, odnosno sa izmjenama uredbe koje uređuju način na koji se određuju i nadziru referentne vrijednosti na financijskim tržištima i mislim da se oko toga svi možemo složiti da su stabilnost financijskog sustava i jasna pravila igre na tržištu od iznimne važnosti.
Ali isto tako mislim da je važno da ponekad zastanemo i da se svi ovdje zapitamo što ti zakoni zapravo znače izvan saborskih klupa, odnosno kako na njih gledaju i kako ih doživljavaju građani. Jer kad govorimo o referentnim vrijednostima i indeksima to može zvučati kao nešto što se tiče samo regulatora banaka ili investicijskih fondova, međutim iza tih možemo slobodno reći stručnih izraza zapravo stoje vrlo konkretne stvari koje se prelijevaju na svakodnevni život naših građana.
Primjerice velik broj građana u Hrvatskoj imaju kredite čije su kamatne stope vezane uz određene referentne vrijednosti i kada se ti indeksi mijenjaju, kada su nejasni ili kada nadzor nad njima nije dovoljno transparentan posljedice ne osjećaju samo financijska tržišta nego i kućni budžeti građana.
Drugim riječima možemo reći da iza tih pojmova često stoje pitanja koliko će netko svaki mjesec plaćati ratu kredita, zato je jako važno da sustav bude stabilan, da pravila budu jasna i da postoji povjerenje u način na koje financijsko tržište općenito funkcionira. Ali jednako tako je važno istaknuti još jednu činjenicu, a to je da je Hrvatska već godinama ima relativno slabo razvijeno tržište kapitala i to nije nikakva nova informacija. O tome se govori godinama, pa možemo reći i desetljećima, jer naše gospodarstvo se i dalje u velikoj mjeri financira gotovo isključivo kroz bankarski sustav dok tržište kapitala ima puno manju ulogu nego u mnogim državama EU.
I što to znači u biti u praksi? To znači primjerice da jedno srednje veliko hrvatsko poduzeće koje želi proširiti proizvodnju, investirati u novu tehnologiju ili izaći na strana tržišta često nema puno opcija. Najčešće ide u banku po kredit, jer drugih izvora kapitala jednostavno nema dovoljno u Hrvatskoj. U mnogim drugim europskim državama takva poduzeća mogu lakše doći do kapitala putem tržišta kroz izdavanje obveznica, dionica ili kroz snažnije investicijske fondove.
Kod nas je to još uvijek znatno, znatno teže i zato je dobro da usklađujemo zakonodavstvo sa europskim pravilima, ali isto tako moramo biti svjesni da regulatorni okvir sam po sebi neće riješiti temeljne probleme hrvatskog financijskog sustava, odnosno drugim riječima možemo imati savršeno usklađene zakone ali ako tržište ostane plitko i nedovoljno razvijeno onda će učinak tih zakona biti u potpunosti ograničen. Zato bismo voljeli vidjeti i više političke ambicije kada je riječ o razvoju domaćeg tržišta kapitala odnosno odgovoriti na pitanja kako potaknuti ulaganja, kako ojačati investicijske fondove odnosno kako omogućiti da hrvatska poduzeća lakše dolaze do kapitala za razvoj.
I evo to su za nas neka osnovna pitanja o kojima bismo htjeli da se u Saboru češće razgovara i raspravlja. To kažem jer smo mišljenja da je stabilan i transparentan financijski sustav ne da nije samo važan zbog regulatornih standarda EU. On je ujedno i važan zato što izravno utječe na razvoj samoga hrvatskog gospodarstva, na investicije, ali isto tako i na dugoročnu ekonomsku stabilnost zemlje. Kao što je i kolega Lalovac rekao klub SDP-a podržat će ovaj zakon, jer je riječ o potrebnom usklađivanju sa europskim pravilima i zato jer je stabilan regulatorni okvir doprinosi povjerenju u sam financijski sustav.
Ali isto tako istovremeno očekujemo da Vlada pokaže više političke ambicije kada je riječ o stvarnom razvoju hrvatskog financijskoga tržišta. Jer u konačnici i na kraju možemo zaključiti da dobro usklađeni zakoni uistinu jesu važni, ali oni imaju puni smisao tek onda kada iza njih stoji snažno gospodarstvo, razvijeno tržište kapitala i sustav koji doista radi u korist građana i poduzetnika.
Zahvaljujem.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam poštovani kolega.
Nastavljamo sa drugim klubom, to je Klub zastupnika Mosta, nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića u ime kojega će govoriti zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana predsjedavajuća, kolegice i kolege zastupnici, ministre sa svojim suradnicima.
Ovaj danas zakon koji se tiče teme indeksa koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti pa nije broj 1. po čitanosti na main stream portalima, ali jeste zakon koji ulazi i u kamate, ugovore, u cijene inputa, u pravnu sigurnost odnosno ulazi tamo gdje građani i gospodarstvo najviše osjete državu i zato o njemu treba diskutirati. U prvom čitanju rekli smo dvije bitne stvari, to je da usklađenje sa europskim okvirom je nužno i drugo da usklađenje ne smije proizvesti vakuum odgovornosti, sivu zonu nadležnosti i dodatnu nesigurnost za hrvatsko tržište. I danas nakon tog prvog čitanja, nakon silnih replika, rasprava, otvorenih pitanja dolazimo do politički najvažnije činjenice današnji drugi tekst koji je ovdje došao u drugome čitanju identičan je prvome čitanju. Drugim riječima nije se ništa promijenilo, nije nekom svojom doradom postao precizniji, nije postao jasniji, nije postao operativno sigurniji, ostao je isti. I to je srž cijele ove priče.
I onda ja ne mogu raspravljati samo o benchmarcima, ja moram vas pitati čemu vama onda služi Sabor. Mi smatramo da drugo čitanje treba imati smisla u Hrvatskom saboru, a to znači da će on nakon prvoga čitanja doradom biti bolji nego što je bio. Ovdje je tekst ostao identičan što onda meni govori da Vlada ne razumije institut drugoga čitanja. Je li drugo čitanje prostor u kojem se uvažavaju primjedbe i prvo čitanje, prostor u kojem se uvažavaju primjedbe, poboljšava tekst ili je proceduralna stanica na putu prema glasovanju.
Za nas i prvo i drugo čitanje ima smisla i ima svoje razloge zašto postoji. Na žalost, vi pokazujete da to nije slučaj. Normativno gledano Vlada će za ovaj zakon reći ono što sam rekao prošli put ovo je usklađenje sa europskom uredbom. Da, ona sužava puni regulatorni režim na ključne i značajne referentne vrijednosti. Da, istodobno jača ulogu ESMETA. Politički gledano u drugom čitanju se nije promijenilo ono što je bilo najvažnije doraditi, a to je razina jasnoće. Nije pojašnjeno kako će točno izgledati operativna koordinacija između domaćih tijela i ESMA-e, nisu razrađene prijelazne situacije u kojima subjekt prelazi iz jedne regulatorne zone u drugu, nisu dodatno precizirane nove prekršajne odredbe tamo gdje bi to bilo nužno radi pravne sigurnosti, nisu ugrađeni mehanizmi parlamentarnog nadzora koji smo tražili. Drugim riječima, Vlada je zadržala svoju početnu logiku, nije pokazala spremnost da nakon rasprave tekst učini boljim.
U ovom prijedlogu jest dobro, odnosno onome prvome čitanju ideja proporcionalnost ona sama po sebi nije pogrešna ako je puni teški regulatorni režim zadržavate tamo gdje postoji stvarni sistemski rizik, rasterećujete ono što nije sustavno važno. To može bit razumno.
Drugo, nije loše da se na razini EU traži veća ujednačenost, vjerodostojnost u području referentnih vrijednosti. Tržište bez vjerodostojnih benchmarka nije slobodno tržište, nego kaotično tržište.
Treće, nije sporno ni to da se spriječi zlouporaba SG oznaka i onda ako se slažemo sa ovim, valjda je i više nego jasno da ne rušimo cilj zakona, usklađenje niti zaštitu tržišta, ali imamo pravo tražiti da provedba tog cilja bude ozbiljna. Problem nije u deklariranom cilju, problem je u tome što se pod oznakom „tehničke izmjene“ zapravo mijenjaju pitanja koja nikada nisu samo tehnička nadležnosti, odgovornost, prijelazni režimi, sankcije.
U prvom čitanju upozorili smo da centralizacija dijela nadzora prema ESMA-i može imati svoju regulatornu odluku, ali da Hrvatska kao malo tržište ne smije ostati bez jasne, operativne točke odgovornosti jer građaninu, poduzetniku, malom administratoru, poljoprivrednoj zadruzi, energetskom ugovaratelju nije dovoljno da negdje piše da postoji europski okvir. Njima treba biti jasno tko je nadležan, kome se obraćaju, koji je rok, što se događa kad benchmark promijeni status? Što se događa kad prestane postojati? Tko snosi odgovornost ako dođe do prijelazne pravne praznine? To smo tražili u prvome čitanju i u drugom čitanju nismo dobili.
Mi smo tada tražili prvo jasniji mehanizam izvješćivanja Hrvatskog sabora o provedbama i učincima ovoga zakona. Zašto? Jer kad se dio operativne moći seli ili prelama kroz europsku razinu, onda domaći parlament mora imati više, a ne manje uvida u to kako sustav funkcionira. I to nije birokratski hir, to je pitanje demokratske odgovornosti. Tražili smo jasnije protokole suradnje nacionalnih tijela sa ESMA-om, jasniju domaću kontaktnu točku. Zašto? Pa zato jer je najgore rješenje ono u kojem na papiru imaju svi dio nadležnosti , a u praksi nitko nema punu odgovornost.
Tražili smo treće – razrađenija prijelazna pravila.
Četvrto, tražili smo preciznije formuliranje SG prekršajnih odredbi ne zato što bismo možda štitili zlouporabu, nego upravo suprotno zato što tržište štitite samo onda kada je prekršajna norma jasna, predvidiva i jednako primjenjiva.
Peto, otvorili smo pitanje realnih sektora i robe i energije i poljoprivrede i ulaznih troškova zato što bechmarci ulaze u formule, ugovore, izračune, lanac troškova.
Sve smop to otvorili, ništa od toga nije ugrađeno. Kad god Vlada želi umiriti raspravu onda kaže ništa se ne događa dramatično, ovo je tehničko usklađenje sa Ustavom uglavnom ostaje isti. Ako sustav uglavnom ostaje isti onda se nameće jednostavno pitanje zašto je onda bilo teško ugraditi preciznije zaštitne mehanizme? Ako nema starog probleme s tim da se jasno kaže tko s kim komunicira, tko je nacionalna kontaktna točka, kako se vodi prijelaz, kako se izvješćuje Sabor, zašto to nije ugrađeno ako to nije probleme. Ako nema problema sa pravnom sigurnošću SG prekršaja zašto nije prihvaćena dodatna preciznost? Ako nema operativnog rizika za malo tržište zašto se zazire od operativne jasnoće? I tu se vidi pravi poltiički problem prijedloga. Nije problem što zakon nešto radikalno uvodi, problem je što Vlada od Sabora traži povjerenje, e ne želi povećati razinu provjerljivosti.
I kod ovakvih zakona često se stvara dojam da je dovoljno da pravnik u regulatoru razumije logiku teksta. Mi mislimo drukčije. Zakon je dobar tek onda kada i adresat može unaprijed razumjeti svoj položaj. Ako se mijenja režim nadzora adresat mora znati tko ga nadzire. Ako se mijenja status benchmark adresat mora znati koja mu je obveza nastala. Ako se uvodi novi prekršaj onda adresat mora znati što točno ne smije. Ako se dio sustava veže uz europsku razinu onda domaći sustav mora biti još jasniji, a ne manje jasan. To je za nas temelj vladavine prava, ne deklaracija, ne dobra namjera nego predvidivost. Predvidivost se ne podrazumijeva ona se piše u zakonu.
Vlada kaže za, da za provedbu zakona nisu potrebna nova sredstva u državnom proračunu. Zanimljivo. Uvijek postoje određeni troškovi. Zanimljivo je da Vlada već godinama na većini svojih zakona piše istu konstataciju. Nikada nema nikakvih troškova. Onda je legitimno postaviti pitanje tko plaća provedbu i zato mene ne zadovoljava formula nema fiskalnog učinka ako nije praćena ozbiljnom provedbenom raspravom, razradom i tu se pokazuje ozbiljnost i neozbiljnost.
Što bi odgovorna Vlada trebala napravit? Pa odgovorna Vlada bi nakon prvog čitanja rekla ok zakon ide ali postoje točke koje možemo i trebamo doraditi. Ne bi morala mijenjati filozofiju zakona, ne bi morala rušiti europski okvir, ne bi morala odustati od novoga teksta, ali bi mogla napraviti minimum koji u zakonodavnom poslu često čini veliku razliku. Trebala je jasnije razgraničiti nadležnosti, pojačati obrazloženje tamo gdje se otvaraju prijelazne situacije, precizirati prekršajnu logiku gdje postoji rizik neujednačenog tumačenja, pokazati da drugo čitanje nije nekakav ritual, običaj nego korektiv i to ovdje nije učinjeno. I zato danas ne raspravljamo samo o benchmarkcima, raspravljamo i o standardu zakonodavnoga rada.
Stav MOST-a ostaje dosljedan i jasan. Mi ne sporimo da se hrvatsko zakonodavstvo mora uskladiti sa europskim pravo, niti sporimo da tržište treba vjerodostojne referentne vrijednosti, niti sporimo da zlouporabu oznaka i regulatornog statusa treba sankcionirati, ali sporimo tri stvari. Sporimo nejasnoću tamo gdje mora postojati jasnoća. Sporimo vakuum odgovornosti tamo gdje mora postojati nositelj odgovornosti. I sporimo zakonodavnu inertnost tamo gdje je nakon prvoga čitanja postojala prilika za doradu. I to je razlika između formalnog i odgovornog zakonodavstva.
Formalno zakonodavstvo kaže ispunili smo europsku obvezu, kvačica. Odgovorno zakonodavstvo pita jesmo li to učinili tako da hrvatski adresat zna na čemu je. Mi biramo ovo drugo uvijek.
Ovaj zakon ima legitiman cilj, ali ima propuštenu doradu i to je problem ovog drugog čitanja jer kada u sabor u prvom čitanju otvori pitanja odgovornosti, prijelazne sigurnosti, parlamentarnog nadzora, pravne preciznosti, a Vlada u drugom čitanju vrati isti tekst onda problem više nije samo u člancima zakona problem je u poruci, a poruka je čuli smo raspravu nismo vidjeli razlog da zbog nje išta poboljšamo, ne da nam se raditi, želimo samo staviti kvačicu.
Mi takvu poruku ne možemo prešutjet. Mi ćemo uvijek podržat odgovorno usklađenje s europskim pravom, ali nećemo pristati na to da iza riječi tehničko usklađenje sakriju nejasne nadležnosti, nedovoljno razrađeni prijelazi i pravna nesigurnost za hrvatske adresate. I danas je ključ za nas isti kao i u prvom čitanju. Proporcionalnost da, pravna sigurnost da, zaštita tržišta da, vakuum odgovornosti ne.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala kolegi Petrovu.
Sada će zastupnik Marin Mandarić uzeti riječ u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Poštovani ministre zajedno sa suradnicima, evo pred nama je Konačan prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe EU 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. Drugo čitanje je, prvo je bilo prije čini mi se gotovo dva mjeseca ovdje na istom mjestu, otprilike isti dionici samo čini mi se da je državna tajnica sjedila ovdje a na ministar Ćorić tada.
Argumenti koji su dolazi sa ove strane sabornice otprilike su jednaki. Prijedlog teksta jednak u odnosu na prvo čitanje zato što se radi ali koliko god to možda zvučalo otrcano o tehničkom usklađenju našeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Zato što je prošle godine u svibnju donesena ona uredbe o izmjeni one uredbe iz '11. godine i sad je na nama da uskladimo naše zakone sa europskom regulativom, konstatiramo što se to promijenilo u europskim uredbama i to utočimo u naše, u naše zakonodavstvo.
Čuli smo i ministra uvodno o čemu se konkretno, konkretno radi da se za dio administratora indeksa koji su upotrebljavali kao referente vrijednosti zapravo regulatorno, regulatoran nadzor olakšava. To je za one koji administriraju indekse koji nisu ključnih ili značajni vrijednosti, da se dodatno pojašnjavaju procedure oko prestanka nekih indeksa kojih više ne vrijede i prelazak na neke druge, da se dodatno propisuje postupanje oko promptnih deviznih tečaja koje izdaje administratora iz trećih, iz trećih zemalja, a sve s ciljem da se financijska i tržišta kapitala dodatno osnaže, da im se dodatno da na jasnoći, na transparentnosti, na povjerenju uostalom koje je najvažnije kad se govori o financijskim tržištima i tržištima kapitala, da korisnici znaju na čemu su kad potpisuju bilo kakav da li ugovor o kreditu, da li nekakav financijski ili trgovinski ugovor a koji se veže za nekakve referentne vrijednosti, za nekakve indekse, da imaju povjerenja i za onih koji su ga koji su takav indeks izračunali, objavili ga.
Znamo da u povijesti bilo je slučajeva i primjera kad su oni koji su računali razno razne rejtinge, indekse, referentne vrijednosti da su ih u najmanju ruku isfrizirali i znamo do čeg je to dovelo prije gotovo 20-ak godina. I s tim ciljem i EU želi dodatno zaštiti sve dionike na financijskom i tržištima kapitala da se u budućnosti tako nešto ne bi događalo.
Naravno da zakon i pravila prate i praksu i ono što se događa u stvarnosti, moderniziraju se, nadograđuju možda neke situacije koje nisu bile prije predviđene pa ajmo to promijeniti, ajmo nadograditi, ajmo to još dodatno poboljšati a sve s ciljem poboljšanja kažem uvjeta na tržištu kapitala i financijskim tržištima i povećanja, povećanja sigurnosti pravne.
Klub HDZ-a kao i u prvom čitanju, u drugom čitanju podržat će ovaj prijedlog zakona s ciljem usklađenja našeg zakonodavstva s zakonodavstvom EU.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
E sad prelazimo na završne rasprave, pardon, u ime Kluba zastupnika HDZ-a završnu riječ će uzeti zastupnik Anton Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Poštovani ministre sa suradnicima, evo nastavno od kolege Mandarića dakle ovo je praktički tehnički, tehnička izmjena zakona i još jednom valja naglasiti da je cilj ovog Zakona o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti sigurnost pravnih osoba i fizičkih osoba unutar naše države ali ne samo naše države nego i žitelja EU.
Dakle, EU uspostavila je još 2018. godine taj, taj sustav koji sigurno je povećao transparentnost tržišta i zaštiti i zaštitilo se je potrošače i ulagatelje. Danas valja reći da je već kod primjene u EU sustav puno stabilniji i ova, ova uredba o indeksima će sigurno na našem, na našem tržištu i u okviru našeg pravnog sustava dovesti do veće sigurnosti kako za fizičke tako i za pravne, za pravne osobe.
Dakle, temeljna svrha ovog konačnog prijedloga zakona jest osigurati potpunu usklađenost hrvatskog zakonodavstva s tim novim europskim pravilima pri čemu se nastoji osigurati regula… regulatorni sustav koji je funkcionalan, proporcionalan i prilagođen dinamici tržišta. Ono što je posebno važno jest činjenica da se novim europskim pravilima uvodi proporcionalniji pristup regulacije.
Naime, dosada su svi administratori referentnih vrijednosti bez obzira na njihovu veličinu i značaj za tržište morali ispunjavati vrlo detaljne i zahtjevne regulatorne obaveze. To je u praksi često značilo značajno administrativno opterećenje za administratore manjih referentnih vrijednosti koji nemaju sistemski utjecaj na financijsku stabilnost.
Stoga nova uredba uvodi jasna razgraničenja, puni regulatorni režim, sada se primjenjuju prvenstveno na ključne referentne vrijednosti čija tržišna vrijednost, tržišna izloženost prelazi 500 milijardi eura. Zatim na značajne referentne vrijednosti sa izloženošću većom od 50 milijardi eura kao i za referentne vrijednosti povezano sa klima… sa klimatskom tranzicijom i ciljevima Pariškog sporazuma. Za ostale tzv. neznačajne referentne vrijednosti primjenjuju se samo osnovna pravila koja osiguravaju pravnu sigurnost u slučaju prestanke ili zamjene referentne vrijednosti. Time se postiže ravnoteža a s jedne strane smanjuje se administrativno opterećenje za manje subjekte, a s druge strane regulacija ostaje snažna tamo gdje je to doista i potrebno.
Važna novost odnosi se i na sustav nadzora. Prema novim pravilima Europsko nadzorno za vrijednosne papire i tržište kapitala preuzima isključivo nadležnost nad ključnim referentnim vrijednostima te na referentnim vrijednostima koje pružaju administratori iz trećih zemalja. Takvo rješenje pridonosi ujednačenoj primjeni pravila na razini EU i smanjuje rizik različitih regulatornih pristupa među državama članicama. Istodobno nacionalna nadležna tijela u našem slučaju HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zadržavaju važnu ulogu u nadzoru i ostalih referentnih vrijednosti čime se osigurava kontinuitet nadzora i poznavanje specifičnosti domaćeg financijskog tržišta.
Konačni prijedlog zakona donosi i dodatna pravila za robne referentne vrijednosti kao i za referentne vrijednosti promptnog deviznog tečaja koji pružaju administratori iz trećih zemalja. U tim slučajevima uvodi se mogućnost uvjetovanog izuzeća iz regulatornog režima o čemu odlučuje Europska komisija nakon provedenog postupka savjetovanja. Takav mehanizam omogućuje fleksibilan pristup međunarodnim tržištima ali uz zadržavanje potrebne razine pravne sigurnosti.
Također predviđeno uvođenje prijelaznih pravila koje će olakšati prilagodbu novom sustavu osobito u situacijama kada referentna vrijednost promijeni svoj status ili kada administrator mora podnijeti zahtjev za odobrenje ili registraciju. Uz to se uvodi i dodatne prekršajne odredbe osobito u slučajevima neovlaštenog korištenja oznaka povezanih s okolišnim socijalnim i upravljačkim čimbenicima odnosno tzv. ESG oznakama.
Slijedom svega navedenoga u ime Kluba zastupnika HDZ-a izražavam potporu ovom konačnom prijedlogu zakona i pozivam kolegice i kolege da isti podrže.
Hvala vam lijepa.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama.
I još ima završna riječ odnosno završno izlaganje u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, zastupniče Tomislave Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege, danas raspravljamo o Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. Nacrt koji na prvi pogled može djelovati kao nomotehničko uređivanje zakonskog okvira ali u stvarnosti ima vrlo konkretna utjecaj na gospodarstvo, financijski sustav i svakodnevni život građana.
Dopustite mi kratki uvod. Kada govorimo o indeksima koji se koriste kao referentne vrijednosti govorimo o brojkama koje određuju cijene novca i financijskih proizvoda. To su primjerice kamatne stope poput euribora ali i različiti tržišni indeksi koji služe kao temelj za kredite, obveznice, investicijske fondove i druge financijske instrumente. Drugim riječima ti indeksi utječu na to koliko građani plaćaju svoje stambene kredite, koliko poduzeća plaćaju financiranje i kako funkcionira tržište kapitala u cjelini. Upravo zato je važno da taj sustav bude pouzdan, transparentan i usklađen s europskim pravilima.
Ovaj zakonski prijedlog dolazi prije svega kao rezultat potrebe daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom EU osobito nakon izmjena uvedenih Uredbom EU 2025/914. Time RH potvrđuje svoju obvezu da prati razvoj europskog regulatornog okvira i osigura njegovu učinkovitu provedbu na nacionalnoj razini.
Jedan od ključnih stvari koje ovaj zakon donosi jest jasnije definiranje nadležnosti između europskih i nacionalnih tijela. Posebno se ističe uloga Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala ESMA čija se nadležnost dodatno prepoznaje. Istovremeno preciznije se razgraničavaju ovlasti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i HNB-a. To je važno jer uklanja moguće pravne nejasnoće, sprječava preklapanje nadležnosti i jača učinkovitost nadzora. U konačnici to znači stabilniji i sigurniji financijski sustav.
Drugi važan segment ovog zakona odnosi se na uvođenje novih prekršaja, prekršaja vezanih uz tzv. klimatske referente vrijednosti konkretno EU CTB i EU PAB indekse. Ovdje ne govorimo samo o regulatornoj prilagodbi već o jasnom smjeru razvoja financijskog sustava prema održivosti.
Naime, ovi indeksi služe kao alat za usmjeravanje kapitala prema ulaganjima koja doprinose klimatskoj tranziciji i ciljevima Pariškog sporazuma. Time se financijsko tržište aktivno uključuje u borbu protiv klimatskih promjena, ali i u transformaciju gospodarstva prema održivim modelima. U tom smislu zakon ne donosi samo tehničke izmjene, on postavlja okvir za budućnost financiranja. Uvođenjem jasnih pravila i sankcija osigurava se da se takvi indeksi koriste odgovorno, transparentno i u skladu s ciljevima zbog kojih su i uvedeni.
Pozitivno je i to što zakon naglašava smanjenje regulatornog opterećenja tamo gdje je to moguće. U vremenu kada se često suočavamo s prekomjernom regulacijom svaki korak prema pojednostavljenju procedura uz zadržavanje visoke razine sigurnosti treba pozdraviti.
Također, jačanje pravne sigurnosti jedan je od ključnih elemenata ovog prijedloga. Investitori, financijske institucije i građani moraju imati jasno definirana pravila igre. Samo tako možemo očekivati stabilno i predvidivo tržište kapitala što je preduvjet za gospodarski rast.
Međutim, uz sve navedeno važno je postaviti i nekoliko pitanja. Prije svega jesu li nacionalna nadzorna tijela HANFA i HNB kadrovski i tehnički dovoljno osnažena za provedbu ovih proširenih ovlasti? Regulacija bez adekvatne provedbe ostaje mrtvo slovo na papiru.
Nadalje, koliko će financijski sektor u Hrvatskoj biti spreman za primjenu novih pravila osobito u dijelu koji se odnosi na klimatske indekse? Postoji li rizik da manji sudionici na tržišta, na tržištu budu dodatno opterećeni? I konačno hoće li građani u konačnici osjetiti pozitivne učinke ovih promjena primjerice kroz stabilnije kamatne stope ili dostupnije financiranje?
Zaključno, ovaj zakon predstavlja važan korak u daljnjem usklađivanju s europskim standardima i jačanju financijskog sustava RH. On donosi transparentnost i stabilnost i održivost tržišta kapitala, a istovremeno otvara i pitanje provedbe i stvarnih učinaka za gospodarstvo.
Zbog svega navedenog Klub zastupnika Domovinskog pokreta će ovaj prijedlog podržati uz očekivanja da će se u provedbi voditi računa o učinkovitosti, proporcionalnosti i interesima svih sudionika na tržištu od velikih financijskih institucija do krajnjih korisnika naših građana.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala i vama zastupniče Josiću.
Zaključujem raspravu, …
…/Upadica se ne razumije./…
… ispričavam se ovaj ako nema u ime predlagatelja potrebe završno, a nema u redu onda zatvaram raspravu odnosno zaključujem raspravu i glasovat ćemo o ovoj točki kad se steknu uvjeti.

69

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 245
27.03.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 245, predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena i dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
Jednoglasno 128 glasova za donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti.
PDF