Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

44

  • Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini
19.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada idemo na prvu točku. To je:

- Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoći i utrošku sredstava u 2024. godini

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 46. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a raspravu je proveo Odbor za pravosuđe.
Nemamo zahtjeva za stankom, tako da pozivam poštovanu državnu tajnicu Fadilu Bahović da predstavi Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini.
Izvolite državna tajnice.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.
Kao što znate sustav besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj postoji od 2009. stupanjem na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Do sada je više od 270 000 hrvatskih građana ostvarilo ovo pravo. Što se tiče Izvješća za 2024. godinu u izvješću se daje pregled ostvarivanja prava na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć, te financiranje sustava besplatne pravne pomoći u 2024. kao i aktivnosti koje su provedene tijekom 2024. godine.
Vezano uz primarnu pravnu pomoć treba naglasiti da je ona pružena u 25 231 slučaju u 2024. godini. Od navedenog broja ovlaštene udruge pružili su primarnu pravnu pomoć u 19103 slučajeva, pravne klinike u 1410 slučaja, a upravna tijela županije i grada Zagreba u 4718 slučajeva. Što se tiče oblika pružanja primarne pravne pomoći jednako kako i u 2023. godini i u 2024. ona je u najvećem broju slučajeva pružena u obliku opće pravne informacije i pravnog savjeta. Tako su ova dva oblika primarne pravne pomoći zajedno činila 86% ukupnog broja pružene primarne pravne pomoći.
Gledajući strukturu korisnika primarne pravne pomoći prema spolu ona je i dalje u istom trendu kao i prethodnih godina, najčešće je pružena osobama ženskog spola i to u 67% slučajeva. U odnosu na dob korisnika primarne pravne pomoći najviše je zabilježenih korisnika pripadalo dobnoj skupini od 30 do 50 godina starosti i to 38%, a u istom postotku bila je zastupljena i dobna skupina od 50 do 70 godina starosti.
Gledajući strukturu korisnika primarne pravne pomoći prema pravnim područjima u 2024. godini ovlaštene udruge i pravne klinike su u najvećem broju prijavile da su svojim korisnicima pružile primarnu pravnu pomoć vezano uz Obiteljsko pravo. Drugo pravno područje po učestalosti pružanja pravne pomoći bilo je radno pravo, a nakon toga slijedi i pravna pomoć pružena u području socijalne skrbi. Gledajući strukturu korisnika primarne pravne pomoći prema pripadnosti ranjivim skupinama najveći broj odnosi se na građane, opću populaciju, zatim na osobe starije životne dobi, žrtve uznemiravanja na radu i na pripadnike nacionalnih manjina.
U usporedbi sa 2023. godinom u 2024. je došlo do smanjenja broja pružene primarne pravne pomoći za oko 13%. Što se tiče sekundarne pravne pomoći upravna tijela županija zaprimila su u 2024. godini ukupno 2905 zahtjeva od kojih je odobreno 70%, točnije 2046 zahtjeva. U usporedbi sa 2023. godinom u 2024. je zabilježen pad broja podnesenih zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći i to za oko 11%.
Sekundarna pravna pomoć se s obzirom na vrstu postupka najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, a u odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći u najvećem broju slučajeva ona je odobrena u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, zatim u obliku zastupanja u sudskim postupcima i oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka.
Vezano uz financiranje besplatne pravne pomoći u 2024. godini je u državnom proračunu bio osiguran iznos od milijon i 151 tisuće 985 eura. Utrošeno je nešto manje, odnosno utrošeno je 999630 eura od čega 71% na primarnu pravnu pomoć, a 29% na sekundarnu pravnu pomoć.
Iznos ukupno isplaćenih sredstava u 2024. godini veći je za oko 24% u odnosu na prethodnu 2023. godinu. Detaljne statističke podatke kako na razini RH, tako i na razini županija možete vidjeti u izvješću, a ja bih se danas osvrnula na neke pozitivne mjere, na neke aktivnosti koje smo u 2024. godini proveli u cilju da unaprijedimo ovaj sustav besplatne pravne pomoći i u cilju da on bude što dostupniji građanima Republike Hrvatske.
Prije svega istakla bih tu kontinuirano povećanje sredstava za financiranje besplatne pravne pomoći koje, ta se sredstva povećavaju iz godine u godinu. Usporedbe radi iznos isplaćen u 2024. godini za financiranje besplatne pravne pomoći trostruko je veći od iznosa isplaćenog primjerice u 2018. godini. Nadalje, promijenjen je model financiranja udruga i pravnih klinika kako bi im se pružila veća razina sigurnosti u financiranju njihovih aktivnosti.
Umjesto dotadašnjeg jednogodišnjeg financiranja javni natječaji za financiranje udruga i pravnih klinika se od '23. godine objavljuju za trogodišnje razdoblje što naravno udrugama i pravnim klinikama daje veću sigurnost u pružanju besplatne pravne pomoći pa su tako udruge i pravne klinike u '24. dobile sredstva na temelju natječaja iz prethodne godine pod uvjetom naravno da su godišnjim izvješćem opravdale svoje troškove i aktivnosti.
Još jedna mjera u tom smislu. Natječaji se objavljuju pravovremeno a dodjela sredstava se vrši već na početku godine. Prva tranša se isplaćuje udrugama i pravnim klinikama već u ožujku tekuće godine.
Nadalje, ono što bih posebno htjela istaknuti to je da smo pojačali promidžbenu kampanju kako bi se građane u što većoj mjeri upoznali s mogućnošću besplatne pravne pomoći. U tom smislu početkom '24. godine podijeljena je 21 tisuća letaka i 100 plakata i to onim institucijama kojima se građani najčešće obraćaju radi ostvarenja određenih prava. To su sudovi, područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, upravnim tijelima županija, ovlaštenim udrugama i pravim klinikama ali isto tako distribuirali smo promidžbene materijale i Uredu pučke pravobraniteljice te uredima posebnih pravobranitelja. Ukupno su brošure i letci dostavljeni na 440 lokacija širom Hrvatske.
Pored okruglih stolova koje smo proveli u okviru provedbe projekta pod nazivom Medijacija i besplatna pravna pomoć mogućnost sinergije održan je i tjedan otvorenih vrata u Centru za mirno rješavanje sporova u Zagrebu te njegovim podružnicama Rijeci, Splitu i Osijeku gdje je građanima dana mogućnost da se upoznaju sa sustavom besplatne pravne pomoći ali također i medijacije.
Djelatnici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Centra za mirno rješavanje sporova i izmiritelji pružali su građanima informacije o pokretanju postupka za ostvarivanje besplatne pravne pomoći kao i pokretanju postupka medijacije. Događaj je bio popraćen i kroz radijsku kampanju na lokalnim radio postajama.
Nadalje, provedena je sveobuhvatna edukacija svih dionika uključenih u sustav besplatne pravne pomoći. U suradnji s Državnom školom za javnu upravu provedena je posebna edukacija za službenike Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za zdravstvenu zaštitu te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kako bi službenici ovih institucija mogli prepoznati potrebu građana za besplatnom pravnom pomoći i uputiti ih u način na koji je mogu ostvariti a dodatno edukacija je provedena i za službenike upravnih tijela u županijama kao pružateljima primarne pravne pomoći.
I dozvolite za kraj samo da istaknem, naravno da uvijek prostora za poboljšanje ima toga smo svjesni i zbog toga smo u planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu predvidjeli predlaganje izmjena i dopuna Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi i nadalje unaprijedili pravni okvir za ovaj sustav.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem državnoj tajnici, možete se vratiti na svoje mjesto pa ćemo ići s replikama. Imamo ukupno 11 replika, prva na redu je kolegica Šimpraga, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvažena državna tajnice korisnici besplatne pravne pomoći najčešće su socijalno ugrožene osobe. Možete li reći kakva je stvarna teritorijalna dostupnost besplatne pravne pomoći posebno u ruralnim područjima odnosno postoje li područja gdje građani ostvaruju to pravo ali realno nemaju dostupnog pružatelja besplatne pravne pomoći?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Poštovana saborska zastupnice zahvaljujem na pitanju.
Zadnjih godina se, su se poduzele brojne aktivnosti kako bi se ta teritorijalna dostupnost besplatne pravne pomoći proširila na sve pa čak i ruralne krajeve Hrvatske. Sekundarna pravna pomoć dostupna je u svim županijama, također i primarna pravna pomoć putem upravnih tijela županija. Jedina, jedine dvije županije u kojima udruge ne pružaju besplatnu pravnu pomoć su Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska, ali znači i u tim županijama je dostupna primarna pravna pomoć, a ono što želim naglasiti da od 20 udruga koje su dobile sredstva za besplatnu pravnu pomoć one, većina njih djeluje putem mobilnih timova, dakle i u drugim gradovima i županijama mimo svog sjedišta.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče.
Poštovana možete li objasniti odnosno kako tumačite pad broja slučajeva primarne pravne pomoći osobito kod udruga i pravnih klinika i planira li ministarstvo jačati njihovu ulogu u budućnosti u sustavu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem na tom pitanju.
Vjerujemo da je jedan od razloga u padu primarne pravne pomoći nisko postavljen imovinski cenzus koji je na razini od 441 eura što se tiče prihoda odnosno 60 proračunskih osnovica što se tiče ukupne imovine.
Vjerujemo da je vrijeme pregazilo ovaj imovinski cenzus i to je jedan od razloga zbog kojih želimo pristupiti izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, dakle pomoći imovinski cenzus kako bi obuhvatili što veći broj građana ovim sustavom.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovo izvješće potvrđuje važnu ulogu udruga pravnih klinika i odvjetnika u provedbi kako primarne tako i sekundarne pravne pomoći čime se zasigurno osigurava široka mreža podrške građanima diljem Hrvatske.
Možete li reći kako ocjenjujete suradnju s tim dionicima i planira li ministarstvo dodatno jačati kapacitete i financiranje kako bi sustav bio još dostupniji osobito u ruralnim i slabije razvijenim područjima.
Evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem vam na pitanju.
Rekla bih da je suradnja sa svim dionicima na izuzetno visokoj razini. Ono što smo zadnjih godina pojačali to je suradnja sa Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Zašto s ovim institucijama? Jer su to upravo one institucije gdje se građani javljaju sa raznim problemima. Njih smo educirali, njihove službenike kako bi mogli prepoznati potrebu građana i uputiti ih ka, ka pružateljima primarne pravne pomoći. Sa udrugama također kontinuirano surađujemo redovno tijekom godine, dakle ne radi se o periodičnim nego doista redovnim sastancima tako da bih rekla da je suradnja sa svim dionicima izuzetno dobra. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kujundžić izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana dakle u izvješću za 2024. godini pruženo je 25.231 slučaj primarne pravne pomoći dok je zaprimljeno 2.905 zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć, međutim u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je pad od 13, otprilike 13,3% u primarnoj i 10,80 u sekundarnoj. Kako tumačite, koji su ključni razlozi zbog čega je došlo do pada broja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Hvala vam lijepo na pitanju ali evo mislim da, da sam već ranije odgovorila. Dakle jedan od razloga zbog kojih mislimo da je došlo do pada je upravo nisko postavljen cenzus. Znači cenzus zakon kaže da prihodi po članu kućanstva ne mogu prelaziti proračunsku osnovicu koja trenutno iznosi 441 euro. Kada je tako postavljen imovinski cenzus vrlo nisko to eliminira mnoge građane od prava na korištenje pravne pomoći i stoga želimo podići taj imovinski cenzus izmjenama Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice, evo iz izvješća je vidljivo iz vašeg izlaganja da Vlada RH konstantno ulaže znatna financijska sredstva u rad poliklinika i udruga koje se bave davanjem besplatne pravne pomoći. Moje pitanje ide u smjeru da nam objasnite na koji način ministarstvo provodi nadzor nad radom i namjenskim trošenjem sredstava za pružanje upravo primarne pravne pomoći od strane ovlaštenih udruga, pravnih klinika čiji se projekti financiraju upravo iz državnog proračuna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem na pitanju.
Ministarstvo vrši nadzor, stručni nadzor nad radom i namjenskim trošenjem sredstava i udruge u pravnih klinika, na način da prikupljamo polugodišnja izvješća i godišnja izvješća i putem tih izvješća kontroliramo način trošenja sredstava i namjenu trošenja sredstava. Sve te udruge i pravne klinike nama za svaki trošak moraju dostaviti račun, cestarinu i mnoge druge dokaze kojima potkrepljuju kako su potrošili sredstva odnosno da su ih potrošili namjenski. Pored ovog polugodišnjeg i godišnjeg nadzora, mi radimo i terenske posjete, terenske nadzore udrugama tako da su sve udruge obuhvaćene i terenskim nadzorima i ja bih rekla da se u ministarstvu vodi doista izuzetna briga o tome da se sredstva troše sukladno projektima kako su odobreni. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice iz izvješća vidimo da veliki broj korisnika dolazi iz skupina starijih osoba i osoba u riziku od siromaštva. Zamislimo primjerice jednog umirovljenika u manjem mjestu koji dobije rješenje o ovrsi. Djeca su mu možda u nekom drugom gradu ili u inozemstvu ili ih uopće nema i on ostaje sam pred papirom koji mu znači pola njegove mirovine. Bez ovog sustava takav čovjek praktički nema pristup pravdi, a upravo mu besplatna pravna pomoć daje savjet, podnesak i priliku da zaštiti svoja prava. U izlaganju ste prije naveli da se građane o ovoj pomoći informira putem letaka, plakata i medijskih oglasa, što je svakako važno ali čini mi se da stariji ljudi osobito u manjim sredinama često do tih informacija ipak ne dođu. Vidi li ministarstvo stoga prostor da se informiranje dodatno ojača primjerice tako da se uz račune koje građanima redovito šalju komunalne tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, priloži kratak letak ili uputa o mogućnosti besplatne …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… pravne pomoći. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Babić. Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem i na pitanju i na dobrom prijedlogu. Doista mi se prijedlog čini dobar ali rekla bih da za sve te građane starije životne dobi koji žive u ruralnim sredinama i nisu u toj mjeri uvjetno rečeno digitalno pismeni da bi mogli koristiti web stranice i društvene platforme, mi provodimo kampanju putem radija. Dakle u udarnim terminima tako da vjerujem da svaki građanin čuje tu promidžbenu poruku i na radio postaji. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Lukačić izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana državna tajnice rekli ste kako ste proveli edukacije za službenike u Zavodu za socijalni rad, mirovinskom, zdravstvenom itd. Recite molim vas da li te državne institucije vama šalju nekakvo izvješće koliko se ljudi npr. njima obratilo odnosno koliko su ljudi oni savjetovali da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć kako bi na neki način znali je li to zapravo doista provedeno, da li oni nakon tih vaših edukacija imaju nešto više saznanja da li svoje stranke upućuju na pravo o korištenju besplatne pravne pomoći. Jednako tako mislim da možda imate u vidu da bi trebalo i pravosudne sudove …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… i druge službe isto tako malo educirati, …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Lukačić./… ali dobro. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Hvala vam lijepa na pitanju.
Što se tiče službenika u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, za mirovinsko, za zdravstveno, dakle to nisu pružatelji primarne pravne pomoći pa nemaju obvezu nas obavještavati. Obvezu obavještavanja i izvješćivanja redovnog imaju pružatelji primarne pravne pomoći, a oni u tom smislu koriste informacijski sustav koji imamo. Međutim mi sa ovim dionicima koje ste spomenuli održavamo redovno sastanke i na tim sastancima dobivamo povratnu informaciju o interesu građana i o tome kako to doista na, na njihovim šalterima da tako kažem, funkcionira. Evo, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, imam dva pitanja, prvo je vezano za radne sporove. Naime u izvješću sam vidio da je sekundarna pravna pomoć u radnim sporovima odobrena u svega 16 slučajeva, dok je u primarnoj pomoći čak 1.977 slučajeva vezano upravo uz radno pravo pa me zanima kako objašnjavate taj ogroman nesrazmjer između broja radnih sporova u primarnoj pomoći i tek 16 odobrenih sekundarnih pomoći u radnim postupcima odnosno znači li to na neki način da radnici odustaju od sudske zaštite jer je možda sustav prespor i prekompliciran. I drugo u izvješću sam primijetio velike razlike među županijama. Znači vidi se značajan pad zahtjeva u gradu Zagrebu i u Šibensko-kninskoj županiji dok je u Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji zabilježen značajan rast. Da li je različita dostupnost usluga u tim županijama odnosno što dovodi do toliko velike razlike u jednima je veliki i značajan rast, u drugima pad. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Hvala vam na pitanju.
Pa gledajte ova situacija po županijama se mijenja svake godine. Dakle nema nekog konkretnog razloga, uvijek neke županije osciliraju da tako kažem. Tako da nismo vidjeli pravilnost u tome, a što se tiče radnih sporova u primarnoj pravnoj pomoći građani dobiju informaciju koja ih zanima. Ne znači da će, da će ući u sudski postupak jel, to je sad na njima da li će odustati ili, ili ići dalje. Evo, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puljak izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo poštovana po ovom izvješću potrošili ste nešto više od tisuću eura na promidžbu i informiranje u ovom sustavu besplatne pravne pomoći. Dakle tisuću eura za cijelu državu za godinu dana. To mi se čini užasno malo poznavajući i cijene razno raznih oglasa i raznih načina pristupa kanala informiranja. Dakle ako znamo da su korisnici najčešće starije osobe, žene u radno aktivnoj dobi, osobe u radnim sporovima. Socijalno ugroženi građani. Evo složit ću se sa kolegom da bi trebalo u računima uz račune komunalnih tvrtki staviti letke ali koristiti i institucije kao kanale za informiranje o tome da korisnici je li usluga tih institucija imaju pravo i na besplatnu pravnu pomoć. Dakle tisuću eura za godinu dana za cijelu Hrvatsku je nevjerojatno mali iznos. Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Zahvaljujem vam na pitanju.
Razlog zašto je u izvješću za '24. godinu samo tisuću eura je taj što su, što je ova ogromna količina letaka od 21 tisuće zapravo bila tiskana godinu, upravo na prijelazu između '23. i '24. pa je i plaćena u '23., a distribuirana u '24. U '24. je to bio taj trošak međutim u '23. i '25. su ti troškovi puno veći. Primjera radi u '25. smo 30 tisuća eura potrošili na troškove promidžbene kampanje. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana državna tajnice, po izvješću Pučke pravobraniteljice za '24. godinu čak 8 županija nema udruga za besplatnu pravnu pomoć kao ni pravnih klinika. Razumjela sam da i znamo da postoje mobilni timovi, međutim mobilni timovi nisu kontinuirana i sigurna pravna besplatna pravna pomoć za potrebite pa me zanima što će ministarstvo učiniti da bi se na području 8 županija što je veliki broj, sigurna sam da ćete se složiti potaknulo osnivanje udruga ili pravnih klinika za pružanje besplatne pravne pomoći. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Hvala vam lijepa na pitanju.
U izvješću Pučke pravobraniteljice se podatak odnosi zapravo na sjedišta u kojima su udruge registrirane, međutim ja bih ponovno naglasila da udruge djeluju i mimo u županijama mimo svojih sjedišta, a istači ću samo jedan primjer. To je udruga za podršku žrtvama i svjedocima koji ima sjedište u Vukovaru ali zato ima dva ureda u Osijeku, Zagrebu, Varaždinu, a mobilne, s mobilnim timovima pružila je pravnu pomoć u 23 grada i općine. Tako da bih rekla da je tu teritorijalnu pokrivenost treba gledati ne samo kroz sjedišta udruga, nego i kroz područja na kojima oni provode besplatnu pravnu pomoć. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika, kolega Mažar izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom pa evo upravo ovaj zakon je primjer kako se štite ili omogućavaju ustavna prava svih građana RH. Prije svega dakle ustavno pravo na dostupnost sudova i pravde i na jednakost pred sudovima i ono što posebno veseli, a to smo vidjeli jučer na resornom Odboru za pravosuđe prilikom vašeg izlaganja da ne samo da je ovaj zakon donijet i da se rade izmjene i dopune nego se on stalno poboljšava i ono što mene veseli da osim ovoga danas ste rekli da ćete upravo ove godine ići u daljnjem smjeru dakle i proširenja kruga korisnika ali i opsega svega onoga što se nudi kroz prije svega primarnu besplatnu pravnu pomoć ali onda i sekundarnu i ublažavanje imovinskih kriterija. Tako da ono što naši građani mogu očekivati da izmjenama i dopunama koje su pred nama ćemo omogućiti da taj imovinski kriterij bude prema njima da još više naših građana može iskoristiti tu besplatnu pravnu pomoć koju će im osigurati RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bahović, Fadila
Hvala lijepa.
Izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći želimo povećat imovinski cenzus kako bi što veći broj građana uključili u mogućnost dobivanja besplatne pravne pomoći ali ne samo to. Želimo digitalizirati cjelokupni proces što znači da će građani moći putem tog informacijskog sustava napraviti informativni izračun svog imovinskog stanja i vidjeti odmah da li su oni kandidati za besplatnu pravnu pomoć ili ne. Moći će digitalnim putem podnijeti zahtjev, cjelokupan proces će biti digitaliziran. No, naravno brinemo i o građanima starije životne dobi koji nisu na toj razini digitalne pismenosti, pa evo ovaj prijedlog koji je danas iznesen u Saboru mi se čini također korak, pozitivnim korakom ka starijoj populaciji.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja. Zahvaljujem državnoj tajnici i svima koji ste sudjelovali do sada u raspravi.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne
Onda otvaramo raspravu.
Prva na redu je poštovana kolegica Raukar-Gamulin u ime Kluba zastupnika možemo! Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Uvaženi predsjedniče, poštovana državna tajnice ovo izvješće jest dobro izrađeno no mi se moramo zapitati što nam to izvješće govori i na koje probleme ovog važnog sustava ukazuje.
Naime, kada govorimo o besplatnoj pravnoj pomoći mi ne govorimo o tehničkoj mjeri ministarstva, ne govorimo o socijalnoj mjeri nego govorimo o ustavnom pravu na jednakost pred sudom, govorimo o tome ima li građanin bez novaca u Hrvatskoj jednako pravo na pravdu kao onaj koji novaca ima. Jer pravo na sud nije samo pravo da sud postoji. To je pravo da ga se može i koristiti, a izvješće za 2024. godinu pokazuje nešto o čemu treba kontinuirano, pažljivo i ozbiljno povesti računa a to je da sustav formalno postoji, ali po izvješće sve manje građana do njega dolazi.
Dakle, ono što smo već čuli primarna pravna pomoć pala je za 13%, sekundarna je pala za 11%. Mi razumijemo problem preniskog cenzusa i pohvaljujemo da se ide u izmjene zakona kako bi se isti povećao, ali želimo ipak upozoriti da u državi u kojoj rastu dugovi građana, radni sporovi, obiteljski konflikti, potreba ipak ne može padati i razloge pada treba potražiti i u tome da ljudi naprosto odustaju jer je postupak presložen, jer ne znaju točno kome se treba obratiti, čekaju predugo. Naime, ukratko sustav im ipak još uvijek nije dovoljno pristupačan. Drugim riječima, država bilježi manje zahtjeva i zato je pravda recimo do tako previše udaljena od građana. Naglašavam to da se i na to obrati pažnja i da se ide i u to na poboljšanja u zakonskim rješenjima, u informiranju, ali naravno i u financiranju.
Možemo reći da imamo sustav koji ipak ovisi o dobroj volji, jer primarnu pravnu pomoć pružaju, ne pruža država nego udruge i upravni odjeli županije u tom smislu da, država ali ipak primarno udruge i upravo tu vidimo ključni problem, njihov broj slučajeva pao je za više od 20% i tu se isto tako svi zajedno moramo upitati zašto? Odgovor nije ni kompliciran, nije nepoznat, taj sustav ovisi o projektima, natječajima i naravno zbog toga nesigurnom financiranju. Dobro je da je prihvaćeno višegodišnje financiranje, točnije trogodišnje to je sasvim sigurno za pohvalu. No ipak to nije čvrsti sustav utemeljen do kraja jer besplatna pravna pomoć ne smije ovisiti o tome da li je netko dobio projekt, nego svima koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć to mora biti omogućeno. I to naglašavamo zato naglašavamo i podatak da su udruge imale ponovit ću 20% manje predmeta. To naravno isto jest sigurno posljedica preniskog cenzusa, no to opet nije jedini razlog. Sigurno je problem i još uvijek nedovoljno financiranje, pa se nadamo da će u idućem razdoblju se odvojiti veća financijska sredstva za ovu važnu stavku.
Dapače, trebalo bi se već na rebalansu dati financijsku injekciju kako bi se sustav bolje održavao i u konačnici pružao besplatnu pravnu pomoć svima onima kome je ona potrebna. U tom kontekstu treba i napomenuti da se sva sredstva predviđena u proračunu za 2024. nisu ni utrošila, a svakako se moglo značajnije financirati udruge i pravne klinike i širiti mrežu na sve županije. Dakle, tu smo došli do problema o kojem smo i u replikama razgovarali da postoji značajna nejednakost pristupa besplatnoj pravnoj pomoći među županijama. U nekima broj zahtijeva drastično pada, u drugima raste. To znači da pravo na pravnu pomoć ovisi i o mjestu stanovanja što je naravno nedopustivo, jer ponovit ću i to ću stalno ponavljati radi se o ustavnom pravu, jednakosti pred sudovima, a ne o socijalnoj kategoriji.
Drugim riječima zakon vrijedi jednako, ali dostupnost ne. Građani nemaju to isto pravo u svakom dijelu naše države. Konkretno u Registru pružatelja primarne pravne pomoći to citiram i iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. upisana su 53 ovlaštena pružatelja, no većina ih djeluje na području grada Zagreba dok u nekim županijama da ne navodim poimence, ali ih je 8 nije registriran niti jedan pružatelj primarne pravne pomoći. Čula sam vaše obrazloženje, međutim ipak ne mogu, ne mogu se složiti da je besplatna pravna pomoć preko udruge pravnih klinika doista dovoljno prisutna u svim županijama. Vjerujem da se ni vi s tim ne slažete.
Znamo da postoje mobilni timovi, ali to nije kontinuirano, nije sigurno da će se pojaviti onda kad građanima trebaju. I to je sasvim sigurno u suprotnosti sa idejom pravne države i suprotno je ponovit ću, rekla sam to ću stalno ponavljati ustavnoj odredbi o jednakosti svih pred sudom. Na kraju godine ostalo je 913 zahtjeva neriješeno, prihvaćam objašnjenje sa odbora gospođe državne tajnice da se u nekom trenutku mora staviti točke, napraviti izvještaj. Ali ipak ta brojka baš i nije mala. Ono na što stalno moramo podsjećati te brojke, ti postotci to nisu brojke, to su ljudi, ljudi sa problemima i to vrlo često sa velikim problemima. To su roditelji koji čekaju odluke o svojoj djeci, radnici koji čekaju plaće. To su žrtve nasilja koji čekaju zaštitu i pravna pomoć koja dolazi prekasno naravno nije pomoć.
Gotovo dvije trećine sekundarne pomoći odnosi se na obiteljske sporove, a korisnici su kao što smo i čuli od gospođe državne tajnice većinom žene. To znači uzdržavanje, skrbništvo, nasilje u obitelji. I zbog toga smatramo da je potrebno proširenje obuhvata besplatne pravne pomoći i na žrtve obiteljskog nasilja i to konkretno za kaznene predmete u kojima sudjeluju u svojstvu žrtve, tj. oštećenika.
U statistici izvješća vidimo, ponovit ću, da je većina predmeta koje pokriva sekundarna pravna pomoć upravo obiteljsko pravo i da tu besplatnu pravnu pomoć koriste najviše u većini žene. I jučer je na odboru naša kolegica Morena Lekaj vanjska članica, odvjetnica svjedočila iz vlastitog iskustva da se vidi u tom presjeku žena korisnica BBP-a za obiteljske predmete. Dakle, nalazi se puno žena koje su žrtve obiteljskog nasilja, a one prema Kaznenom zakonu nemaju pravo na punomoćnika, na teret proračunskih sredstava. To ima samo za seksualne delikte, trafficking i za djecu žrtve. Ako žele aktivno sudjelovati u kaznenom postupku moraju same financirati punomoćnika, a to je minimalno 200 eura plus PDV po radnji, znači raspravi, podnesku ili nečem sličnom. To su ogromni, ogromni novci.
Na žalost nakon podizanja optužnice DORH se pasivizira i ne surađuje aktivno sa žrtvom na način da se dogovaraju oko eventualnih daljnjih dokaznih prijedloga i slično i tako žrtva ako nema punomoćnika pravnog nije u mogućnosti ravnopravno sudjelovati u kaznenom postupku i aktivno raditi u korist optužbe, a što jest njen ne samo pravni, nego i životni interes.
I sve borbe u sudnici odvijaju se između punomoćnika žrtve i branitelja okrivljenika. Oni uzajamno predlažu dokaze koji se međusobno pobijaju i slično, a DORH obično ostaje kod onog što je i u samoj istrazi saznao i napisao u optužnici i nema nikakvu daljnju suradnju sa žrtvom, jednostavno to nije tako zamišljeno. A pošto nije tako zamišljeno žrtvi je bitno da aktivno sudjeluje sa punomoćnikom pogotovo zato jer obiteljski predmeti, skrbništvo ili viđanja sa djecom uvelike ponekad ovise o ishodu kaznenog postupka za nasilje u obitelji.
I dakle, stava smo da treba proširiti besplatnu pravnu pomoć i na ovu kategoriju korisnica. Evo predlažemo da to u izmjenama zakona koje ste rekli da će ići krajem godine zbog cenzusa da se poveća, da i to uđe u izmjene. A ako nećete to staviti u izmjene i dopune onda barem predlažemo da se za naredna izvješća prikuplja i sljedeći statistički podatak. Kod korisnica, znači žena, korisnica besplatne pravne pomoći za obiteljsko pravo upitati korisnice je li kod njih bilo nasilja u obitelji i je li u tijeku kazneni postupak za to i imaju li u planu podizati kaznenu prijavu? Ako nisu, tako bismo mogli i utvrditi broj, koji je broj dakle potencijalnih korisnica. Smatramo da bi se time bitno poboljšao sustav koji najviše trebaju onima koji si ne mogu priuštiti pravnu pomoć, koji nemaju novaca, a ponavljam to je ustavno pravo jednakosti pred sudom. Jer ako takav sustav funkcionira sporo i neujednačeno posljedica nije samo pravni problem, posljedica je društvena nepravda i nepoštivanje Ustava.
I zaključno smatramo da treba još podosta raditi na poboljšanjima sustava besplatne pravne pomoći. U gospođi državnoj tajnici vidimo osobu kojoj je do toga doista stalo, pa se nadamo da će i Vlada podržati. Smatramo da treba i dalje pojačavati financiranje i to značajno, treba osigurati da to postane sigurna javna usluga, a ne samo projekt civilnog društva. Mislim naravno na primarnu pravnu pomoć. Treba osigurati dostupnost u svim županijama, treba dalje raditi intenzivno na informiranju i edukaciji. Digitalizacija je divna, ali što ćemo sa onima koji niti nemaju kompjuter, a kamoli da bi se znali time i koristiti. I za njih su informiranja letcima, radijem i televizijom izuzetno, izuzetno bitno.
Zatim važna je i brzina odluke o pravnoj pomoći, one moraju biti hitne naročito u obiteljskim sporovima. Važna je naravno i prevencija, dakle savjeti prije suda, informiranje o mogućnosti medijacije i mirnog rješavanja sporova, a ne samo zastupanje u sudskim postupcima.
I važno je na kraju zaključno da ministarstvo, pa i Vlada Republike Hrvatske prepozna sve te probleme i točke na kojima još treba itekako intenzivno raditi, jer ponovit ću pravda ne smije ovisiti o novčaniku jer onda zakon nije jednak za sve, a kontinuiranim ojačavanjem i poboljšavanjem sustava besplatne pravne pomoći sigurno će se ojačati i vjera u pravosuđe i smanjiti negativna percepcija što vjerujem je sigurno i cilj i ovog ministarstva.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Druga na redu je poštovana kolegica Ikić-Baniček, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Poštovani predsjedniče, poštovana državna tajnice tema pružanja besplatne pravne pomoći i njezine dostupnosti trebala bi biti rasprava o usavršavanju, odnosno preciznom podešavanju pravnog poretka Republike Hrvatske jer u idealnom svijetu ona bi predstavljala naše nastojanje da nešto što funkcionira učinimo zajedno još boljim, odnosno još pravednijim za sve one kojima je takva pravna pomoć potrebna.
Na žalost ne živimo u idealnom svijetu i hrvatski pravosudni sustav je u srži pokvaren, te rasprava o njegovom finom podešavanju i nastojanju da se hrvatsko pravosuđe učini dostupnije svima je kao saditi žito u otrovanu zemlju.
HDZ je u posljednjih 35 godina učinio sve da uništi i zadnju apsolutno bilo kakvu vjeru ljudi u pravo i pravnu državu. Kulminacija brige HDZ-a za pravosuđe dolazi uskoro na naplatu kada ćemo vjerojatno ostati i bez funkcionalnog Vrhovnog i Ustavnog suda i to ponavljam isključivo voljom i željom HDZ-a.
No da se vratim na samu temu rasprave. Korisnici pravne pomoći dolaze uglavnom iz obespravljenih skupina u našem društvu i nije iznenađujuće da su žene koje trebaju pravnu pomoć dvostruko zastupljeniji od muškaraca, te da je najveća potreba za pravnom pomoći u obiteljskom pravu, zatim radnom pravu i potom u socijalnoj zaštiti. Osim toga i podatka da je broj zahtjeva za pružanjem besplatne pravne pomoći bilježi ozbiljan pad i to posebno pad u udrugama koje pružaju pravnu pomoć većina statističkih podataka priloženih u izvješću tu se nalaze više da popune izvješće i povećaju broj stranica, nego da daju stvarnu sliku potreba i stanja u sustavu pružanja besplatne pravne pomoći.
Ono što bi trebalo biti najvažnije pitanje ovog izvješća i podloga za njegovo eventualno usavršavanje je u koliko slučajeva, te u kojim oblicima besplatne pravne pomoći ta pomoć nije dosegla one kojima je ta pomoć stvarno bila potrebna. Čini mi se da je to podatak koji je kud i kamo bitniji od toga koliko je riješenih zahtjeva u određenoj županiji s obzirom na broj stanovnika.
Još jedno pitanje kojem vrijedi posvetiti pažnju je pitanje rada udruga koje pružaju primarnu pravnu pomoć. Udruge su temelj na kojim se bazirana pravna pomoć, međutim samo 23 udruge kojima je država pružila financijsku podršku predstavljaju vrlo skromnu mrežu institucija kojima se ljudi mogu obratiti i taj skromno broj udruga sam za sebe svjedoči o dostupnosti, odnosno nedostupnosti besplatne pravne pomoći. Još je lošiji pokazatelj činjenica je samo 7 od tih udruga ostvarilo maksimalni iznos potpore od 40560 eura. Isto tako vrijedi primijetiti na izrazitu neujednačenost u aktivnostima među udrugama od kojih se izdvaja nekoliko koje pružaju većinu pravnih usluga, iako imaju približno sličnu financijsku potporu kao i druge udruge sa puno manjim opsegom aktivnosti.
Iz ovog izvješća se ne može iščitati je li iznos financijske potpore zadovoljava potrebe i angažman koji civilno društvo ovdje pruža državi kao uslugu, no objektivno gledajući bez potpore lokalne samouprave ne vjerujem da bi te udruge uopće mogle i funkcionirati.
Ono što međutim i sam izvjestitelj priznaje u svom izvješću je da ta potpora, odnosno sam postupak dodjele financijske podrške udrugama kao i sama isplata novca na njihove račune kasni i to je apsolutno bez opravdanja. Pohvaljujem iskrenost izvjestitelja što je to priznanje našlo mjesta u izvješću, no ne vidim neko realno opravdanje zašto je tome tako. Smatram da bi barem pravovremene isplate uvelike pomogle udrugama u pružanju financijske sigurnosti i stabilnosti ne samo za njihov rad, za ljude koji su zaposleni u njima već i za one kojima se te usluge pružaju.
Podsjećam da je ukupan iznos koji država za to troši samo milijun eura i bio bi minimum pristojnosti da isplate idu i na vrijeme. Još kada bi iznos kojim se financiraju udruge bio razmjeran njihovim aktivnostima tako da one aktivnije dobiju proporcionalan iznos svojim aktivnostima, a ne da postoji gornja granica koja vrijedi za sve jednako mogli bismo reći u izvješću naredne godine da je postignut napredak i da se sustav unaprjeđuje. Ovako institut besplatne pravne pomoći većini naših građana i dalje ostaje ili nepoznanica ili je nedostupan dijelom zbog loše određenog imovinskog cenzusa o čemu smo čuli danas i u replikama, a dijelom zbog nedovoljno razvijene mreže usluga po cijeloj Republici Hrvatskoj što znači da nije jednako dostupno svim građanima naše države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na treću raspravu. Poštovana kolegica Šimpraga govorit će u ime Kluba zastupnika SDSS-a, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvažena državna tajnice sa suradnicom kada govorimo o besplatnoj pravnoj pomoći prije svega imamo na umu da sustav pravne pomoći koji je namijenjen, da je to sustav koji je namijenjen osobama slabijeg imovinskog stanja koje korištenjem ovog pravnog instituta rješavaju svoje egzistencijalne probleme.
Besplatna pravna pomoć višestruko je korisna i stoga je ovo izvješće važan instrument koji nam nizom statističkih pokazatelja pruža uvid u pružanju besplatne pravne pomoći, jer se često radi o najranjivijim i najsiromašnijim skupinama našeg društva koje nisu u mogućnosti platiti odvjetnika. Osobe koje su se našle u teškoj materijalnoj i financijskoj situaciji vide jedini spas u besplatnoj pravnoj pomoći bila ona primarna, odnosno sekundarna.
Na žalost uočljivo je da su žene tradicionalno češći korisnici besplatne pravne pomoći čineći oko 60 do 65% ukupnih korisnika primarne pravne pomoći i to u slučajevima obiteljskog prava, te u slučajevima nasilja u porodici. Pod primarnu pravnu pomoć možemo još jednom spomenuti da podrazumijevamo opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka, zastupanje u postupcima pred javno-pravnim tijelima, te pravna pomoć u izvan sudskom mirnom rješavanju spora. U 2024. primarna pravna pomoć pružena je ukupno u 25 hiljada i 231 slučaju. U usporedbi sa 2023. došlo je do smanjenja broja pružene besplatne pravne pomoći, primarne pravne pomoći za 13,38%. Jednako kao u prethodne tri godine i u 2024. primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružena je u obliku opće pravne informacije i pravnog savjeta. U 2024. ova dva oblika primarne pravne pomoći zajedno su činile 86% ukupnog broja pružene primarne pravne pomoći. Gledajući broj pružene primarne pravne pomoći prema glavnim grupama pružatelja utvrđeno je da su ovlaštene udruge pružile primarnu pravnu pomoć u 19103 slučaja, pravne klinike i upravna tijela županija i Grada Zagreba u nešto manje slučajeva.
U odnosu na brojeve pružanja primarne pravne pomoći utvrđene u 2023. u 2024. ovlaštene udruge zabilježile su smanjenje broja pružene primarne pravne pomoći i to za 21,69%. Kada govorimo o sekundarnoj pravnoj pomoći tu treba istaknuti da se radi o složenijem obliku pravne podrške, te se za sekundarnu pravnu pomoć pravo ostvaruje na osnovu zahtjeva koji se podnosi upravnom tijelu prema mjestu prebivališta. Ona predstavlja pravne savjete, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupaka, pravnu pomoć u mirnom rješavanju sporova, oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi.
Tijekom 2024. upravnim tijelima županija podneseno je ukupno 2905 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći u odnosu na 2023. kada je podneseno ukupno 3258 zahtjeva, u 2024. je zabilježen pad broja zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći i to za 10,83%. U odnosu na oblike sekundarne pravne pomoći sekundarna je pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, a kada govorimo o sekundarnoj pravnoj pomoći s obzirom na vrstu postupaka ona se najčešće odobrava u postupcima iz obiteljskih odnosa, a njih je u 2024. bilo 1189 slučajeva. Kada vidimo sve ove brojke jasno je da je pravo građana na besplatnu pravnu pomoć izuzetno važan stup našeg društva, te pohvaljujemo činjenicu da je došlo i do povećanja isplate sredstava.
U usporedbi sa 2023. u 2024. ukupno je isplaćeno 24,42% više sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći. Kako su ovlaštene udruge najveći pružatelji pravne pomoći ovom prilikom istaknula bih pružanje besplatne pravne pomoći od Srpskog narodnog vijeća koji kroz mrežu pravnog odjela savjetuje i pravnu pomoć pruža u Zagrebu, Belom Manastiru, Vukovaru, Pakracu, Daruvaru, Karlovcu, Korenici, Kninu, Gračacu, Benkovcu i Obrovcu.
Od posebne je važnosti pravno savjetovanje i pružanje pravne pomoći na potresom pogođenom području u Petrinji i Glini, Vrgin mostu, Dvoru i Hrvatskoj Kostajnici, a od lipnja 2024. ponovno je uspostavljeno i pravno savjetovanje u Rijeci. Srpsko narodno vijeće je tijekom 2024. kroz program pravnog savjetovanja pružio besplatnu pravnu pomoć za 2 hiljade i 751 korisnika, u dvije hiljade 839 predmeta. Najveći broj pravnih savjeta pružen je iz područja imovinskog prava 33% predmeta. To su nasljeđivanje imovine, nesređeno stanje u zemljišnim knjigama, sporovi oko imovine, te postupci ovrhe. Statusnih pitanja 14% koji se odnose na stjecanje državljanstva, povratničkog statusa, prava na stalni odnosno privremeni boravak. Kaznenog prava 10%, te stambenog zbrinjavanja i mirovinskog prava 8%. To je proces od priznavanja prava na stambeno zbrinjavanje, realizacija tog prava, te otkupa stanova. Besplatna pravna pomoć pružana je povratnicima, naseljenicima, državljanima trećih zemalja, raseljenim osobama koje imaju namjeru povratka u Republiku Hrvatsku i drugima.
U odnosu na 2023. kada je besplatna pravna pomoć pružena 1593 korisnika bilježi se rast od 42% u odnosu na, rast je u 2024. veći za 42%. Vidljivo je veća potreba pružanja besplatne pravne pomoći na potpomognutim područjima, stanovništvo na tom području jeste starije životne dobi skromnijih primanja, prometno izolirano, te u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Stoga je vrlo važno da ministarstvo prepoznaje rad i trud na polju besplatne pravne pomoći i osigurava sredstva koja su potrebna za provedbu u svim mjestima gdje je ona potrebna.
Pohvalno je i što ste najavili izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podizanje imovinskog cenzusa, te u tom smislu zahvaljujem.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na četvrtu raspravu poštovani kolega Kujundžić, Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Na samom početku evo drago mi je da vaše lice vidim uživo, jer dobar dio ovdje ljudi prisutnih niti ne zna što znači kad radiš u određenoj službi i onda ti treba netko iz resornoga ministarstva i onda uvijek je s druge strane tu bila gospođa Fadila. Dakle, pričam o periodu od 2009. do 2018. vaše profesionalne karijere, tako da evo na tome vam iskreno hvala.
Što se tiče besplatne pravne pomoći ono što na samom početku želim reći tu prije svega nije riječ o određenom obliku nekakve socijalne povlastice, nego besplatna pravna pomoć bi trebala biti jedan institucionalni mehanizam ostvarivanja prije svega ustavnoga načela jednakosti pred zakonom. Hrvatski model kojeg imamo možemo ga ocijeniti kao jedan model koji je prije svega normativno gledano korektan i operativno je on barem na papiru održiv.
Ali strateški nije dovoljno razvijen i to je ona činjenica od koje trebamo svi više-manje krenuti. On osigurava ne optimalan, nego minimalan standard pristupa pravdi i ne pokazuje jasnu usmjerenost prema prevenciji sporova, teritorijalnoj standardizaciji i dostupnosti i sustavnom praćenju učinkovitosti kroz mjerljive pokazatelje. Ključna razlika između sustava koji osigurava formalnu pomoć s jedne strane i sustava koji aktivno gradi pristup pravdi je samo u pristupu.
U razvijenim pravnim državama besplatna pravna pomoć nije samo odgovor na jedan vid nekakvog cenzusa u smislu siromaštva, nego je prije svega instrument pravosudne politike i ona je integrirana u jedan puno, puno veći i širi cilj u odnosu na ono što je definirano u Hrvatskoj. Definirana je na smanjenje pravne nesigurnosti i jačanje povjerenja u institucije i prevenciju socijalnih konflikata i mi kad imamo broj i brojke o kojima ću malo kasnije nama potpuno jasno postaje da ono što mi imamo u praksi da sve je samo nije jedan oblik prevencije socijalnih konflikata.
Izvješće za 2024. godinu pokazuje da Hrvatska ima temelj na kojem može graditi, no istodobno jasno pokazuje tri izazova koja se nalaze pred nama. Dakle, pad korištenja sustava, izrazite regionalne razlike i treće dominantno reaktivan karakter pomoći. Politički gledano ovo nije pitanje tehničke dorade nego prije svega onoga što svi mi nazivamo strateška odluka. Hoće li besplatna pravna pomoć ostati socijalni korektiv za najugroženije ili će ona postati aktivni instrument jednakosti pred zakonom za sve koji si pravdu ne mogu priuštiti. Na ovo kad bih htio širiti priču i dodati financijski aspekt primanja Republike Hrvatske pitanje je onda koliko je velik postotak onih ljudi koji u Hrvatskoj sebi mogu priuštiti pravnu pomoć i da je osobno financiraju.
U 2024. godini pruženo je 25231 slučaj primarne pravne pomoći dok je zaprimljeno 2905 zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć kao što vam i rekoh u replici, međutim u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je pad od 13% u primarnoj i skoro 11% u sekundarnoj pravnoj pomoći i vi ste detektirali da je riječ zapravo o niskom cenzusu primanja i da ga planirate povećati što je u svakom slučaju ono što je pohvalno.
U komparativnoj pravnoj analizi razvijenih sustava tipa ne znam Nizozemske takav pad ne bis se tumačio kao administrativna fluktuacija, nego kao ozbiljan indikator smanjene dostupnosti ili smanjenog povjerenja u sustav. Dakle, mi tu nemamo treću nekakvu varijablu koju bismo mogli staviti i pored nje staviti upitnik. Riječ je o samo ove dvije stvari, dakle ili smanjenje dostupnosti ili smanjenje povjerenja u sami sustav. U naprednim pravnim porecima pristup pravdi se prati kroz trendove korištenja, jer manji broj korisnika ne znači nužno manje pravnih problema s čim ćete se složiti, nego često znači da građani odustaju.
Struktura predmeta u izvješću posebno je znakovita. Najveći broj slučajeva odnosi se na obiteljsko pravo, zatim radno pravo i potom pitanje socijalne skrbi. U sekundarnoj pravnoj pomoći čak 64 ili puno bliže 65% slučajeva odnosi se na obiteljske odnose. To ukazuje da pravna pomoć primarno intervenira u trenucima duboke osobne i socijalne krize, dakle tipa raspada obitelji, gubitka zaposlenja, borbe za osnovna prava itd. itd.
U razvijenim sustavima pristupa pravdi naglasak je na preventivnoj komponenti. Iz tog razloga sam malo prije i rekao da imamo jedan sustav koji nije aktivan, nego reaktivan. Primjerice u modelima poput nizozemskog pravna pomoć se aktivira u ranoj fazi konflikta kroz savjetovanje i medijaciju s ciljem da se sporovi spriječe prije nego što opterete sudove i destabiliziraju odnose. Istina je ovdje i ovdje treba biti pošten da je za svađu potrebno dvoje, ali i da je za pomirbu potrebno dvoje.
Hrvatski model prema podacima iz izvješća dominantno je reaktivan, pomoć dolazi i kad je spor već nastao, kad se situacija već zakuhala. Sa aspekta pravne politike to znači veće dugoročne troškove ne samo one društvene, nego prije svega obzirom da su financije one koje diktiraju tempo određene države uvelike utječe i na taj financijski aspekt. Posebno zabrinjavaju regionalne razlike i to je ono o čemu bih htio da posebno promislite i razmislite, jer broj zahtjeva po 10000 stanovnika varira 20,96 u pojedinim županijama do 2,39 u drugima. U komparativnom ustavno-pravnom okviru takva razlika otvara pitanje stvarne jednakosti u pristupu pravdi. Ako teritorijalna pripadnost bitno utječe na vjerojatnost korištenja pravne pomoći tada formalna jednakost pred zakonom nije popraćena materijalnom jednakošću pristupa.
Daljnji element koji zaslužuje pažnju jest promjena u strukturi pružatelja. Udruge su i dalje dominantne u pružanju primarne pravne pomoći 19103 slučaja, ali bilježe pad od 21,69%. Istodobno upravna tijela bilježe rast od 46%. U razvijenim sustavima se pazi na ravnotežu između s jedne strane institucionalne stabilnosti i s druge strane operativne fleksibilnosti.
Prekomjerna administravizacija može dovesti do formalizacije samih postupaka, a onda samim time može dovesti do smanjenja dostupnosti, a onda sve to kumulativno rezultira gubitkom povjerenja građana osobito onih najranjivijih ili ranjivih skupina društva.
Sekundarna pravna pomoć pokazuje stopu odobravanja oko 70% što ukazuje opet ponavljam na papiru da sustav funkcionira, no činjenica je da na kraju godine je ostalo 913 neriješenih zahtjeva govori nam ili nam je indikator tog da je sustav stvarno potkapacitiran u smislu svih onih koji bi se mogli uključiti u cijelu priču.
U naprednim sustavima rokovi rješavanja predstavljaju ključni indikator učinkovitosti, jer pravna pomoć koja dolazi prekasno često gubi svoju svrhu. Demografska struktura korisnika dodatno ilustrira društvenu dimenziju sustava. Oko dvije trećine korisnika čine žene o čemu su ranije govorile kolegice, a najzastupljenija dobna skupina između 30 i 70 godina i to potvrđuje da pravna pomoć u Hrvatskoj ima snažnu socijalnu i zaštitnu funkciju osobito u obiteljskim i radno-pravnim odnosima. I kad kompariramo ono sve što vidimo u izvješću i kad imamo na umu pojedine slučajeve, a vjerujem da ih svi više-manje obzirom da radimo posao koji spada u kategoriju tog i da komuniciraš sa građanima, onda vidimo da u razgovoru o besplatnoj pravnoj pomoći možemo pristupiti papirnato gdje imamo određene normative koji su vrlo jasno definirani, imamo u sustavu pojedince i ljude koji se trude raditi i maksimalno, dakle biti svrha onima zbog kojih i postoje.
Međutim, s druge strane kad opet vidimo da postoje cijeli niz slučajeva u postotcima onih koji odustaju zbog tog, zbog različitih razloga, a prije svega zbog samoga i nepovjerenja ili u objektivnost samoga sustava, onda shvatimo da imamo u ovom području još oho ho prostora na kojeg bi se svi vi, dakle iz ministarstva trebali koncentrirati.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Peta rasprava poštovani kolega Barbir, Klub zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče, poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici.
Besplatna pravna pomoć nije i ne smije biti socijalna povlastica, nego ustavno i konvencijsko pitanje pristupa pravdi. Ona je mjera stvarne jednakosti pred zakonom osobito za one građani koji bez institucionalne potpore ne mogu učinkovito ostvarivati svoja prava. Upravo zato ovo izvješće treba čitati ne samo kroz administrativne statističke podatke, nego kroz stvarni doseg sustava o životima ljudi.
Pravo na pravdu mora biti dostupno svima neovisno o materijalnom statusu pojedinaca ili pojedinki. Izvješće pokazuje da u 2024. godini pruženo nešto više od 25000 oblika primarne pravne pomoći što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu. Taj pad nije zanemariv i ne može se tumačiti isključivo kao smanjenje potrebe za pomoći. Naprotiv, struktura predmeta jasno pokazuje da su građani i dalje u velikom broju obraćaju sustavu pogotovo zbog obiteljskih odnosa, bilo zbog radnog prava, socijalne skrbi ili u konačnici ovrha. To su područja koja izravno održavaju socijalnu i ekonomsku nesigurnost. Po tom pitanju izrazito važno je istaknuti ustavno načelo jednakosti pred zakonom.
U članku 14. hrvatskog Ustava stoji jasno: „Svi su u Republici Hrvatskoj jednaki pred zakonom, pa i oni koji si pomoć ne mogu platiti trebaju biti jednaki pred zakonom.“ Upravo zato ovaj institut je izrazito važan za našu državu, u konačnici za državu prava i pravde, odnosno državu kakva mi želimo biti. Važno je istaknuti da najveći teret primarne pravne pomoći i dalje nose ovlaštene udruge i pravne klinike, dok istodobno bilježimo značajan pad broja slučajeva koje oni pokrivaju.
Sa druge strane upravna tijela bilježe snažan porast. To otvara pitanje ravnoteže sustava, odnosno besplatna pravna pomoć nije i ne smije postati samo neki administrativni postupak nego mora zadržati element savjetovanja u prvom redu, zatim povjerenja, ali i terenskog rada, a to sve šta je navedeno udruge i klinike tradicionalno najbolje ostvaruju.
Struktura korisnika dodatno potvrđuju socijalnu dimenziju samog sustava i pokazuje upravo zato da je ovaj sustav izrazito važan. Većinu korisnika čine žene, zatim osobe srednje i starije životne dobi, pripadnici nacionalnih manjina, žrtve obiteljskog nasilja i žrtve kršenja radničkih prava. To jasno govori da se radi o skupinama koje su često višestruko ranjive i koje bez učinkovite pravne pomoći teško mogu zaštititi svoja prava.
Na to bih se nadovezao na pitanje oglašavanja. Oglašavanje je također problem. U samom izvještaju je navedeno da je potrošeno tek 1000 eura na izvještavanje, odnosno na oglašavanje, a na odgovor izvjestiteljice rečeno je da je to zato što je 21000 letaka tiskana godinu ranije. Pa što je 21000 letaka naspram cijele države, naspram svih onih kojima je pomoć potrebna. Ja ponavljam koji su to ljudi? To u najvećem broju su žene, to su ljudi srednje i starije životne dobi koji sami sebi pomoć ne mogu pružiti, za koje se moramo mi kao država pobrinuti.
To su pripadnici nacionalnih manjina koji su često ugroženi. To su žrtve obiteljskog nasilja kojima bez te pomoći i to nasilje će se produbiti i to su ljudi kojima se krše radnička prava, a tu je često riječ i o stranim radnicima. Kod sekundarne pravne pomoći vidimo pad zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu, ali i istodobno i veliki broj neriješenih predmeta. Točno koliko sam vidio u izvješću imamo 913 neriješenih predmeta, to ipak pokazuje da je potrebna dorada i unapređenje samog sustava.
U pojedinim županijama razlike su izrazite što upućuje na neujednačenu praksu i različite administrativne kapacitete. To nije dobro. Pravo na pravnu pomoć nikad ne smije ovisiti o našem poštanskom broju. Svi naši građani moraju biti jednaki pred zakonom to nam govori Ustav u članku 14.
Također je važno naglasiti da sekundarna pravna pomoć u najvećoj mjeri svodi na oslobođenje od sudskih pristojbi i troškova, dok je stvarno zastupanje i aktivna pravna pomoć rjeđe korištena, te otvara pitanje ja li8 sustav postavljen više kao fiskalno rasterećenje, a manje kao instrument stvarne pravne zaštite što bi on zaista trebao i biti.
Izvješće pokazuje i stabilan normativni okvir i uvođeno vođenje sustava, ali istodobno ne daje dovoljno evaluacije stvarnih ishoda. Ne znamo u kojoj mjeri besplatna pravna pomoć doprinosi kraćem trajanju postupaka, smanjenju broja sporova ili boljoj pravnoj sigurnosti samih građana. U tom smislu bi to trebalo doraditi jer bez tih pokazatelja teško je odgovoriti učinkovitosti, a ne samo o formalnoj provedbi zakona. A što se tiče nas kao Kluba Centra i NPS smatramo da je pravna, besplatna pravna pomoć jedno od temeljnih pitanja vladavine prava, ona je ugrađena u naš ustav, znači u samu srž, u sam temelj naše države. Ako želimo pravosuđe koje je dostupno i pravedno onda sustav pravne pomoći mora biti snažan, ravnomjerno dostupan i dovoljno financiran, ali i stalno evaluiran.
Ovo izvješće potvrđuje da sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj postoji i donekle funkcionira, ali isto pokazuje sve njegove granice, pad broja korisnika, neujednačena teritorijalna dostupnost i oslanjanje sustava na administrativna rješenja umjesto na aktivnu pravnu podršku, upozoravaju da je ipak potreban dodatni iskorak. Besplatna pravna pomoć ne smije se nikad gledati kao bilo kakav trošak nego ulaganje u pravnu sigurnost i društvenu stabilnost. Svaki građanin koji pravovremeno dobije pravni savjet ili zastupanje, potencijalno je jedan sudski spor manje, jedna nepravda manje i jedno povjerenje više u naše institucije, a još jednom ponavljam koje su to društvene skupine koje su najugroženije. To su društvene skupine kojima je stvarno potrebna pomoć, to su žene, to su osobe srednjih i starijih godina koji ne mogu doći do pomoći, kojima je definitivno tu pomoć potrebno je objasniti i ulagati u oglašavanja kako bi oni mogli zatražiti pomoć koja im treba, to su žrtve obiteljskog nasilja, to su radni sporovi i to su sve one ugrožene manjine u RH. Mi kao klub smatramo i pozivamo Vladu da sustav pravne pomoći prestane promatrati isključivo kroz godišnja izvješća i zakonske obveze, a počne ostvarivati stvarne potrebe građana odnosno tih ugroženih skupina kojima je pomoć najpotrebnija. To znači jačanje uloge udruga i pravnih klinika koje su u padu, ujednačavanje prakse među županijama i jasnije praćenje stvarnih učinaka sustava. Pristup pravdi ne smije bit privilegij nego standard, po tome se mjeri snaga pravne države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sad na Klub zastupnika HDZ-a, poštovani kolega Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Poštovani predsjedniče HS, poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Ovo izvješće nije samo statistički dokument, ono je pokazatelj stvarne brige države za socijalno i ekonomski najranjivije građane. Bespravna pravna pomoć predstavlja konkretan instrument ostvarivanja ustavnog načela jednakosti svih pred zakonom i jamstva pristupa sudu. Svrha besplatne pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima RH i drugim osobama u skladu s odredbama toga zakona djelotvornog ostvarenja pravne zaštite, te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći jasno je postavio cilj, osigurati djelotvornu pravnu zaštitu onima koji je sami ne mogu priuštiti. Sustav je tijekom godina unaprijeđen, pojednostavljen i teritorijalno proširen, a Izvješće za 2024.g. pokazuje da on funkcionira stabilno i odgovorno.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati provedbu zakona i obvezno je svake godine Vladi RH podnijeti Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava, a koje izvješće Vlada RH podnosi HS.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju hrvatski državljani, ali i druge ranjive skupine, djeca bez pratnje, stranci na stalnom ili privremenom boravku pod određenim uvjetima, osobe pod privremenom ili supsidijarnom zaštitom, tražitelji azila, te članovi njihove obitelji kada im pomoć nije osigurana posebnim propisima. Time se osigurava pristup pravdi i svima koji pravnu zaštitu ne mogu sami priuštiti. Sustav kao što smo i više puta čuli razlikuje dvije vrste pravne pomoći, primarnu i sekundarnu pravnu pomoć. Primarna pravna pomoć obuhvaća opće pravne informacije, pravne savjete, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, zastupanje u tim postupcima, te pomoć u mirnom rješavanju spora. Ona predstavlja prvi korak u zaštiti prava građana i često sprječava nepotrebne sudske postupke. Sekundarna pravna pomoć uključuje zastupanje u sudskim postupcima, sastavljanje sudskih podnesaka, zaštitu prava radnika pred poslodavcem, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, te oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova postupka. Na taj način država preuzima financijski teret sudske zaštite za one koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici dok primarnu pružaju ovlaštene udruge, pravne klinike pravnih fakulteta, te upravna tijela županija i Grada Zagreba. Krajem 2024.g. u registru je bilo upisano 52 ovlaštene udruge, a djelovale su i 4 pravne klinike pri pravnim fakultetima i to u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci koje su studentima omogućile praktičko iskustvo, a građanima dostupnu stručnu pomoć. U 2024.g. primarna pravna pomoć pružena je u 25.231 slučaju. Iako je to smanjenje za nešto više od 13% u odnosu na 2023.g. struktura podataka pokazuje da sustav i dalje odgovara na stvarne potrebe naših građana. Najčešći oblici pravne pomoći bili su pravni savjet i to u 11.372 slučaja, te opća pravna informacija u 10.462 slučaja. Ta dva oblika čine više od 86% svih pruženih usluga. To jasno pokazuju da građani najčešće trebaju stručnu pravnu orijentaciju i savjet kako bi riješili svoj problem prije nego što on preraste u sudski spor. Zabilježen je i porast sastavljanja podnesaka, te zastupanja pred javnopravnim tijelima, što ukazuje na sve veću procesnu složenost slučajeva s kojima se građani suočavaju. Važno je istaknuti i ulogu pružatelja primarne pravne pomoći, ovlaštene udruge pružile su pomoć u 19.103 slučaja, pravne klinike u 1.410 slučaja, dok su upravna tijela županija i Grada Zagreba pružile pomoć u 4.718 slučajeva, uz rast od 46% u odnosu na prethodnu godinu. To povećanje pokazuje da decentralizirani model u kojem županijska upravna tijela imaju važnu ulogu daje rezultate i doprinosi većoj dostupnosti pravne pomoći. Kada pogledamo strukturu korisnika vidimo jasnu socijalnu dimenziju sustava. Tako u odnosu na spol korisnika primarna pravna pomoć najčešće je pružena osobama ženskog spola i to 67,34% slučajeva. Gotovo identična situacija je bila i prošle godine u 2023.g., u 2024. primarna pravna pomoć je pružena osobama muškog spola u 32,59% slučajeva, a u 2023. primarna pravna pomoć pružena je osobama muškog spola u 32% slučajeva. U odnosu na dob korisnika primarne pravne pomoći najviše zabilježenih korisnika pripadalo je dobnoj skupini od 30. do 50.g., te u dobnoj skupini od 50. do 70.g., u dobnoj skupini preko 70.g. bilo je 12% korisnika primarne pravne pomoći, a slična dobna struktura je bila i 2023.g..
Posebno je važno istaknuti da su među korisnicima značajno zastupljene ranjive skupine i to osobe starije životne dobi, žrtve uznemiravanja na radu, žrtve obiteljskog nasilja, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, te osobe u riziku od siromaštva. Najčešća pravna područja u kojima je pružena pomoć su obiteljsko pravo, radno pravo i socijalna skrb. To govori da sustav pravne pomoći najviše intervenira ondje gdje se radi o temeljnim životnim pitanjima, zaštiti djece, radnih prava, socijalnih davanja i egzistencijalne sigurnosti. Sekundarna pravna pomoć predstavlja najviši stupanj pravne zaštite jer uključuje zastupanje u sudskim postupcima i oslobađanja od sudskih troškova. U 2024.g. podneseno je 2.905 zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć, od toga je odobreno 2.046 zahtjeva, kada se uključe i predmeti preneseni iz prethodnog razdoblja ukupno je odobreno 2.294 zahtjeva. Više od 70% zaprimljenih zahtjeva je odobreno, što pokazuje da sustav funkcionira u korist građana koji doista ispunjavaju zakonske uvjete. U odnosu na 2023. kada je podneseno ukupno 3.258 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, u 2024. je zabilježen pad broja zahtjeva za nekih 11%. Većina upravnih tijela županija zabilježila je pad broja podnesenih zahtjeva, najveći pad je zabilježen u Šibensko-kninskoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj i Gradu Zagrebu, ali s druge strane pojedina upravna tijela županija zabilježila su povećanja broja podnesenih zahtjeva i to u Zagrebačkoj županiji, Međimurskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te Brodsko-posavskoj županiji. Najčešće se sekundarna pravna pomoć odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa u 1.189 slučajeva odnosno gotovo 65% svih odobrenih slučajeva. To još jednom potvrđuje da je riječ o instrumentu zaštite najosjetljivijih društvenih odnosa. Slijede ostali sudski postupci uvjetovani konkretnim životnim okolnostima, u postupcima vezanim uz stvarna prava sekundarna pravna pomoć odobrena je u 212 slučajeva, u ostalim sudskim postupcima koji se odnose na iznimno odobravanje sekundarne pravne pomoći kada je takva potreba uvjetovana konkretnim životnim okolnostima podnositelja zahtjeva, sekundarna pravna pomoć odobrena je u 250 slučajeva, u ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se primarna, prema odredbama zakona može odobriti sekundarna pravna pomoć, odobreno je ukupno u 156 slučajeva, u postupcima iz radnih odnosa u 16 slučajeva, a u postupcima stečaja potrošača u 8 slučajeva. Također sekundarna pravna pomoć korištena je radi pravnog savjeta, sastavljanja podnesaka u sudskim postupcima, u postupku mirnog rješenja spora, radi oslobađanja obveze uplate predujma, troškova sudskog postupka nad stečajem potrošača, te radi sastavljanja podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem. Važno je naglasiti i teritorijalnu dimenziju, većina županija bilježi pad broja zahtjeva dok pojedine poput Zagrebačke i Međimurske županije bilježe porast. U 2024.g. sekundarnu pravnu pomoć najčešće su koristili hrvatski državljani, dok je od stranih državljana pomoć najčešće odobravana državljanima BiH, Ukrajine i Srbije, u posljednje 3.g. zabilježen je veći broj korisnika iz novih zemalja, osobito državljanki Ukrajine, većinu korisnika sekundarne pomoći čine žene. Teritorijalno gledajući najveći broj korisnika zabilježen je u Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji, te u Gradu Zagrebu i Međimurskoj županiji. U odnosu na broj stanovnika najviše zahtjeva podneseno je u Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, na razini RH u 2024.g. podneseno je 7 i po zahtjeva na 10 tisuća stanovnika, što je nešto manje nego u 2023.g.. Za besplatnu pravnu pomoć u 2024.g. iz državnog proračuna isplaćeno je 999.629 eura, što je 24,42% više nego prethodne godine. Čuli smo i ranije, od toga je 71% sredstava utrošeno na primarnu, a na 28,73% na sekundarnu pravnu pomoć. Za sekundarnu pravnu pomoć isplaćeno je 284.329,79 eura, pri čemu se najveći dio odnosi na naknade odvjetnicima. Nastavljeno je i 3-godišnje financiranje 23 projekta udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći uz povećanje sredstava u odnosu na 2023.g..
Zaključno, u 2024.g. zabilježen je rast ulaganja u sustav besplatne pravne pomoći, jačanje primarne pravne pomoći, te daljnje unaprjeđenje dostupnosti i učinkovitosti sustava. Ovaj sustav ne funkcionira sam od sebe, on počiva na jasno definiranom zakonodavnom okviru, na radu 20 upravnih tijela županije i Grada Zagreba, na angažmanu odvjetnika, udruga i pravnih klinika, te na koordinaciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Ministarstvo prati provedbu zakona, vodi informatički sustav koji omogućuje praćenje zahtjeva u realnom vremenu, provodi nadzor i osigurava transparentnost.
Klub zastupnika HDZ-a smatra da je sustav besplatne pravne pomoći u 2024.g. funkcionirao stabilno, odgovorno i u skladu sa svojom svrhom. Naravno uvijek postoji prostor za unaprjeđenje, osobito u pogledu daljnje digitalizacije postupka, skraćivanje vremena odlučivanja, dodatne edukacije građana, jačanje kapaciteta u županijama s većim brojem neriješenih predmeta, međutim temeljni cilj osigurati pristup pravdi onima koji je ne mogu priuštiti sigurno se ostvaruje. U vremenu kada su socijalne i gospodarske okolnosti često izazovne, sustave besplatne pravne pomoći predstavlja snažan mehanizam socijalne kohezije i pravne sigurnosti. Stoga će Klub HDZ-a zastupnika hrvatske, stoga će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovo izvješće, evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala svima koji ste govorili u ime klubova, pa sada idemo na pojedinačnu raspravu, prvi se javio kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicom, pa evo kao što je i kolega Milan u ime HDZ-a i u ime kluba iznio, ali mogli smo čuti i druge kolege u obraćanjima da načelno postoji konsenzus oko ove teme. Mene raduje da smo i jučer na resornom Odboru za pravosuđe gdje smo saslušali sve ključne i bitne informacija, ali i međusobno razgovarali gdje je nazočila i Pučka pravobraniteljica RH, vidjeli da praktički svi gledamo u jednakom i istom smjeru, a to je ključno. Dakle ja bih rekao da ovaj zakon osim što sam po sebi štiti ustavna prava građana RH u konačnici ima i taj jedan humani ljudski, ljudski dio i to su zakoni gdje i mi u HS možemo pokazati i, i ja bih rekao dokazati da zakone koje donosimo nisu samo slovo na papiru nego su ona životna, trebaju biti životna i da ih unaprjeđujemo upravo u smjeru kako bi našim sugrađanima omogućili ne samo njihova ustavna prava nego i sukladno životnim okolnostima intervenirali kao država kada je to potrebno. Pa zašto to govorim? To govorim zato što s jedne strane možemo vidjeti dakle pokazatelje, možemo vidjeti brojke, možemo praviti statistike, analize i komparacije, ali s druge strane možemo i ovu mogućnost, ovo pravo naših sugrađana doživjeti ljudski. To prije svega govorim kada se otisnemo, čak ne daleko od Zagreba, dovoljno je otić u Sisačko-moslavačku županiju ili dijelove koji su bili pogođeni potresom ili otići u našu zagoru, otići u Slavoniju, na otoke i vidjeti da ustavno pravo dakle dostupnosti sudova, pravde, ali i jednakosti pred sudovima ne funkcionira na isti način jednako svugdje, naravno postoje predjeli RH koji su rjeđe naseljeni, postoje dijelovi RH gdje građani žive u malim naseljima gdje naravno onda i određeni ljudi sa potrebnim vještinama dakle pravnoga znanja, ali i javne ustanove nisu toliko blizu i upravo tu do izražaja dolazi ova besplatna pravna pomoć. Mene posebno veseli, evo i apostrofirali ste i sami u vašem izlaganju Vukovar kao jedan pozitivan primjer i drago mi je da kao Vukovarac mogu tome i posvjedočiti i kada smo bili u Udruzi žena Vukovar i puno puta s njima razgovarali, prije svega vezano za korisnice odnosno štićenice nasilja u obitelji i gdje ta pravna pomoć stvarno dolazi maksimalno do izražaja. Moramo biti svjesni da naši sugrađani nemaju svi jednako lagane ja bih rekao životne okolnosti da si mogu priuštiti odvjetnike i mislim da je bitno, možda to još nismo ovdje čuli, ali da je bitno reći dakle da s jedne strane sva ova poboljšanja koja se rade vezano da se proširi opseg primatelja besplatne prije svega primarne pravne pomoći, da se napravi pojednostavljenje postupka. Mi danas imamo situaciju da smo kroz izmjene i dopune zakona koje su krenule od 2009.g. do danas postigli ne samo da upravna tijela županija omogućavaju besplatnu primarnu pravnu pomoć ili pravne klinike ili udruge, nego da građani dakle direktno sami mogu doći i da upravo pružatelji usluga su ti koji će provjeriti da li građani imaju pravo, koji će utvrditi da li ispunjavaju uvjete i onda im dakle pomoći i pravnim savjetom i svime onime za što su obučeni i dakle tu smo cjelokupni postupak spustili na najjednostavniju moguću razinu, ali ono što prije svega želim reći dakle gdje smo i kroz udruge koje su praktički djelovale i radile po ovome pitanju i prije nego što je u konačnici i sam zakon 2009.g. donijet, vrlo aktivno ih uključili i ne samo uključili nego ih i slušali. Dakle ako prođemo kroz etape i kroz godine što je prethodilo i donošenju zakona, ali i kasnije ulasku RH u EU, kada vidimo ono što su udruge govorile recimo vezano za financiranje, al kada se sjetimo da je financiranje išlo po projektima, dakle svake godine su se raspisivali javni pozivi na koje su se udruge mogle javiti i sukladno određenom projektu su bile bodovane i time i financirane, sada kada postoji višegodišnje ili na 3.g. financiranje stvorili smo jednu sigurnost u radu udruga, stvorili smo dakle jednu sigurnost za one djelatnike koji se time bave i gdje mogu puno više kontinuirano pridonositi besplatnoj primarnoj pravnoj pomoći. U konačnici čuli smo i pučku pravobraniteljicu koja je pohvalila sve te izmjene, s druge strane ako gledamo financijski dio koji je kontinuirano rastao ne samo prema besplatnoj pravnoj pomoći nego recimo i prema bodovima koje dobivaju odvjetnici, tumači i oni koji provode sekundarnu pravnu pomoć, dakle gdje odvjetnici koji zastupaju po sekundarnoj pravnoj pomoći naše građane i u sudskim procesima ili u mirnom rješavanju sporova, dakle sada imaju povećane bodove odnosno naknadu za taj svoj rad i time dakle omogućavamo da se što veći broj i odvjetnika uključi u pomoć našim sugrađanima. Ono što me također raduje da vidimo da i udruge, ali i klinike i svi oni koji djeluju u pružanju primarne pravne pomoći se nisu ograničili samo na ono što im zakon recimo daje da imaju neki svoj ured gdje su dva pravnika i oni čekaju da neko dođe nego dapače izašli su iz svojih ureda, izašli su iz svojih sjedišta, krenuli su u osnivanje podružnica, krenuli su u mobilne timove i to je ono što posebno ja mislim da treba i naglasiti, ali i čestitati i zahvaliti tim ljudima kojima bilo kakve geografske ili druge prepreke dakle vezano da li se radi o nekom planinskom području, da li se radi o nekom udaljenom otoku, da li se radi o nekom izoliranom naselju, ne predstavlja problem, da ukoliko postoji potreba dođu do bilo koje osobe jel kao što je i kolega Milan rekao mi moramo biti svjesni i da se ovdje radi prije svega o našim najranjivijim skupinama, dakle da li su to osobe treće životne dobi, da li su to žrtve nasilja, da li su to djeca bez roditeljske skrbi, da li su to i stranci koji su pod međunarodnom zaštitom i tu moramo imati jedan određeni senzibilitet i biti kao država ja bih rekao sposobni i u mogućnosti da u bilo kojem trenutku na bilo kojem teritoriju odnosno dijelu teritorija RH svakom građaninu koji postoji potreba to i omogućimo. I ono što sam htio reći, a možda nismo čuli, al mislim da je jako bitno da naši građani znaju da i kada dođu i kada zatraže pružanje primarne besplatne pravne pomoći i to dobiju, to ne znači da su time izgubili pravo, dakle život piše svoje priče, nitko od nas u biti ne zna što sutra nosi i nažalost postoje određeni sugrađani kojima životne prilike su takve da možda i kad riješe određenu pravnu situaciju u kojoj su se našli, život već za nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci ih dovede u drugu pravnu situaciju i to dakle ne znači da nemaju pravo opet doći i mislim da je to jako dobro i jako bitno da građani znaju da bez obzira koliko god imali određenih pravnih situacija u svome životu, uvijek imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć ukoliko ispunjavaju uvjete sukladno zakonu i da znaju da se uvijek mogu osloniti i na profesionalne, stručne i kvalitetne ljude koji taj posao i obavljaju. S druge strane moram se zahvaliti vama državna tajnice koja ste u svome izlaganju na kraju rekli da sve ovo što je u međuvremenu napravljeno i što je pozitivno, u konačnici ako usporedimo komparativno i RH na nivou EU, vidimo da sukladno BDP-u po broju stanovnika izdvajamo puno više financijski za besplatnu pravnu pomoć nego neke druge zemlje koje su možda i gospodarski jače i tu pokazujemo i taj jedan još dodatni socijalni aspekt koji trebamo i moramo imati kao Vlada RH, ali se zahvaljujem vama što ste najavili da ćemo već sada 2026.g. nastaviti sa daljnjim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, prije svega na način imovinskoga cenzusa dakle gdje ćemo podići imovinski cenzus i time omogućiti širem broju građana da imaju pravo na besplatnu i primarnu pravnu pomoć, naravno sukladno i ekonomskim i društvenim uvjetima, u konačnici i onome što svi zajedno živimo kao građani RH. Ja vjerujem da ćemo i kada taj prijedlog zakona dođe u HS bez obzira da li se radi o poziciji ili opoziciji, zajedno pročitati i vidjeti, predložiti određene izmjene i dopune koje smatramo da su dobre i da idu u smjeru interesa naših građana i da kada budemo ovdje razgovarali da ćemo moći opet vidjeti da što se tiče ovoga zakona on živi, on živi zajedno sa našim građanima i on je tu da bude prije svega radi naših građana i evo mogu samo na kraju se zahvalit na svemu što radite i pozdravit da nastavite i dalje tim putem, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je kolege Milana, izvolite.
…/Upadica: Barbir./…
A oprostite, prva je kolege Barbira, pardon.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala.
Poštovani zastupniče Mažar, nastavno na vaš govor i nastavno na u biti članak ustava, hrvatskog ustava di govori da su svi u RH jednaki pred zakonom, kako tumačite velike razlike među županijama u broju zahtjeva i neriješenih predmeta sekundarne pravne pomoći, te mislite li da je potrebno to doraditi kroz neke dodatne mjere za neko ujednačavanje prakse, evo?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani kolega Barbir, pa upravo tako, dakle ako pogledamo određene statističke pokazatelje i po županijama vidimo određene razlike. Mislim da kada bi pogledali neke druge zakone gdje radimo usporedbe po županijama vidimo da uvijek postoje razlike, tako da sigurno jedan dio je vezan i za geografski oblik županija, jedan dio je vezan za broj stanovnika na tim županijama, jedan dio je ja bih rekao vezan i za informiranost i ono što je dobro smo čuli da su značajna financijska sredstva izdvojena upravo za informiranost, za letke, za edukaciju, da tu trebamo još više raditi, pogotovo u onim županijama gdje se vidi da je taj broj manji jel vjerujem da kada bi naši građani bili još kvalitetniji i još bolje informirani u tim županijama i kada bi znali da postoji mogućnost besplatne pravne pomoći da bi je svakako i iskoristili i evo vjerujem da će i ministarstvo ić u tom smjeru, pa da onda slijedeći put ćemo vidjeti podatke da li se nešto popravilo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Milan će sada replicirati.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Evo poštovani zastupniče Mažar, danas smo više puta čuli da država kontinuirano osigurava sredstva za provedbu besplatne pravne pomoći, čime se potvrđuje opredijeljenost za zaštitu prava građana slabijeg imovnog stanja. Također vidljivo je da sustav ostaje važan mehanizam zaštite socijalno najugroženijih građana, te da se kontinuirano ulaže u njegovu dostupnost i razvoj.
Poštovani zastupniče, smatrate li da bi se još boljom edukacijom i informiranošću građana pridonijelo učinkovitijem ostvarenju, ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć? Evo, zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani kolega Milan, pa evo i vi ste u svome izlaganju u ime kluba puno toga dobro detektirali i rekli i izjasnili se, a na tragu i kolege prije vas, slažem se da edukacija mora biti stalna, da mora biti konstantna da se mora povećavati i financijski iznos za nju i da se treba ići kapilarno da se dođe do i onih najudaljenijih područja kako bi građani imali tu informaciju. Ali evo recimo baš sam slušao i vezano za rad pravne klinike u Osijeku koja je pri Pravnom fakultetu gdje je upravo voditelj nje, istaknuo kako studenti sada dolaze sve više i više jer im je i kroz taj rad, kroz besplatnu pravnu pomoć, njihov prvi doticaj sa ljudima da vide i onu životnu stranu, da vide i onu emotivnu stranu što znači nekome pomoći u njegovom pravnome problemu i mislim da je to isto jedna lijepa i dobra poruka da i naši pravni fakulteti kroz studente prava usavršavaju i njihovo znanje ali time stvaraju veći broj ljudi koji će raditi na tome području i mislim da to isto treba istaknuti i pozdraviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar pa evo i ja nekako na tragu kao i kolege prije mene u replici. Dolazim iz Šibensko-kninske županije i broj podnesenih zahtjeva je svega 23 u 2024. godini. Kad gledamo broj korisnika sekundarne pravne pomoći svega 21. Odnos, spomenuli ste da je ovisno i o broju stanovnika može biti veći i manji broj zahtjeva odnosno broj korisnika međutim i taj omjer između broja podnesenih zahtjeva i broja korisnika je najniži upravo u Šibensko-kninskoj županiji. Apelirali ste na informiranost. Mislite li kao pravnik da još nešto možemo učiniti i mi kao država i mi kao saborski zastupnici upravo s tog područja kako bi taj, kako bi vjerojatno brojni naši korisnici odnosno oni potrebiti za ovakvom uslugom bili bolje informirani.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice pa slažem se i Šibensko-kninska županija kada se pogleda i geografski je specifična jel s jedne strane imate ovaj dalmatinski dio koji je vezan uz jadransku obalu i s druge strane imate Zagoru koja je vezana za taj dio i sam sam kao državni tajnik vezano za obnovu i stambeno zbrinjavanje prošao svako to mjesto, razgovarao sa ljudima i vidio koje su razlike na terenu. Vjerujem da osim same edukacije pristupačnosti pa i angažiranja mobilnih timova koji će ići po svim mjestima je ključno i ovo što je državna tajnica rekla, dakle podizanje imovinskog cenzusa. Jer ako je on danas vezan za obračunsku osnovicu koja je 400 i nešto eura, sigurno da se time blokira značajnom dijelu građana da omogući im se besplatna pravna pomoć i kada ove godine budemo išli u izmjene da se taj imovinski cenzus podigne, onda ćemo stvoriti i priliku da puno više građana iskoristi to pravo i vjerujem da ako to donesemo ovdje u saboru, da ćemo slijedeće godine imati bolji broj i za Šibensko-kninsku županiju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega pa evo u stvari svi više-manje diskutiramo o tome da postoje velike regionalne razlike u pristupu besplatnoj pravnoj pomoći. Meni se čini da je tu djelomice iako je poboljšan donekle zakonodavni okvir u smislu produženja odnosno većih, veća godina, broja godina financiranja koje udruge ugovaraju, upravo to što se oslanjamo možda i na udruge koje na nekim područjima djeluju bolje, na nekima slabije odnosno što se financiranje besplatne pravna pomoći previše oslanja na udruge, mislimo da bi možda trebalo ovaj institucionalni okvir malo, malo pojačati da, da naši, da naši građani bez obzira da li neka udruga djeluje ili ne djeluje na njihovom području, budu i informirani i imaju pristup besplatnoj pravnoj pomoći. Ne mislite li možda da bi ipak to trebalo više institucionalizirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Paus pa da. Prije svega svjedoci smo da postoje određene udruge koje vrhunski rade svoj posao i rade već dugi niz godina, ja bi čak rekao i desetljeća. Imamo primjer Siska, imamo primjer Vukovara, Karlovca, Slavonskoga Broda i praktički oni su ta prva linija pomoći našim sugrađanima. To smo jako dobro mogli vidjeti recimo na Banovini nakon potresa gdje je apsolutno ljudima i ta besplatna primarna pravna pomoć bila bitna vezano za sve ono što im se dogodilo. Apsolutno se slažem sa vama i ovaj dio što rade upravna tijela županija, dakle da u svakoj županiji postoji upravno tijelo gdje se građani mogu obratiti ali i pravne klinike i udruge, vjerujem da možda kroz još jedan dodatni nacionalni dio, možda kroz mobilne timove da svako upravno tijelo županije ima više timova ovisno o broju naselja, gradova i površine županije, će se omogućiti i dostupnost i informiranost i vjerujem da evo državna tajnica će možda nešto i o tome moć reć.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Mažar nedvojbeno je jel da u društvu u kojem ima sve više siromašnih znači imaju imovinskih i svakakvih drugih problema, da je taj instrument besplatne pravne pomoći dobro došao. Vidim da ste iz vašeg izlaganja da ste veoma dobro upućeni u neke konkretne situacije, a poglavito u Vukovar iz kojega jeste i sigurno tamo zbog niza razloga ratnih okolnosti koje su bile i svih stradavanja da je tamo, taj mehanizam iznimno potreban pa me zanima imate li nekakvih povratnih informacija da se zapravo mjeri zadovoljstvo sa tom besplatnom pravnom pomoći obzirom da raste nepovjerenje u pravni sustav pogotovo pravosuđe pa onda možda ljudi imaju predrasuda. Dakle postoje li neka mjerenja recimo baš na području Vukovara, Osijeka jer ste njih istakli, neka anketa recimo sa onima kojima je pružana ta besplatna pomoć ili neki statistički pokazatelji uspješnosti te besplatne pravne pomoći pa ako možete to ovaj malo ako vam poznato obrazložiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Jurčević pa evo dobro ste rekli i ja moram reći da i ova besplatna pravna pomoć o kojoj pričamo kad se ona spusti na životni dio to su uglavnom slična pitanja ili su vezana, vezano za određena nasljedstva, suvlasništva unutar obitelji, vezano za ovrhe, vezano za zastaru duga, nažalost vezano za nasilje, obiteljsko nasilje ili žrtve nasilja i tu je jako bitno da ona osoba koja je pravno educirana u konačnosti koja mora imati i dozvolu da se bavi primarnom pravnom pomoći, osim pravnoga znanja ima i taj jedan dodatni senzibilni ljudski dio. Ono što mogu reći kroz razgovore sa tim udrugama da su te određene udruge već prepoznate u društvu i da ljudi dolaze kod njih po preporukama drugih i da imaju jedno veliko povjerenje u rad tih udruga. U konačnici te udruge kasnije moraju i dostaviti ministarstvu i utrošak sredstava ali i broj predmeta koji su napravili i mislim da i one mogu biti primjer i institucijama kako se treba raditi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Mažar čuli smo i ja se slažem da ovo izvješće je još jedan pokazatelj kako Vlada sustavno radi na jačanju pravne sigurnosni svim građanima, dakle jako je važna ta podrška osobama u riziku od socijalne isključenosti kao i žrtvama nasilja i osobama slabijeg imovinskog stanja. Vi ste i sami naglasili kako interes za besplatnu pravnu pomoć postoji i da sustav funkcionira ali ste i spomenuli ako se ne varam i udrugu iz Vukovara koja je organizirala javne tribine na ovu temu po cijeloj Hrvatskoj. Po vama, koliko je to doprinijelo da građani budu educirani i da mogu ostvariti svoja prava? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovana kolegice Baradić pa mislim da evo prije svega je državna tajnica ta je spomenula i Vukovar kao jedan pozitivan primjer rada i ja mogu i sam svjedočiti kao Vukovarac od povratka '98. kada se u biti grad dizao iz pepela odnosno čak smo ga morali i srušiti do kraja da ga iznova izgradimo gdje nije bilo praktički ni jedne institucije osim ajmo reći policije i, i FINA-e gdje ljudima je bila potrebna svaka pomoć, a pogotovo pomoć i da se nekome mogu obratiti, da ih netko može usmjeriti saslušati, da im može pomoći i možda iz toga samoga poslijeratnoga povratka i potrebe se stvorila jedna kvalitetna udruga, stvorio se jedan kvalitetan tim stručnih i sposobnih ljudi koji su sada proširili svoje znanje i iskustvo na puno šire područje od samog Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i mislim da i ovaj zakon ali i zajednički rad države i udruga može biti primjer i za možda neke druge zakone.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Uvaženi kolega, nadam se da ćemo se složiti da je besplatna pravna pomoć ustavno pravo, a ne socijalna usluga i u tom smislu vrlo konkretno pitanje, da li ćete se kao član vladajuće većine boriti da besplatna pravna pomoć dobije značajnija financijska sredstva kako bi se primjer iz Vukovara da bi ih bilo više, kako bi se proširila mreža davatelja besplatne pravne pomoći po svim županijama, kako bi se pojačao bod tj. povisio bod za sekundarnu pravnu pomoć, znači govorim o svemu onome što je potrebno da besplatna pravna pomoć doista postane i ustavno pravo. Znači hoćete li se boriti za više novaca za taj sektor. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovana kolegice Raukar, pa evo zajedno smo raspravljali na, na, na Odboru za pravosuđe i vjerujem da smo tu za razliku možda od nekih drugih tema postigli značajan konsenzus o pitanju ove, ove teme. Ako pogledamo podatke i statistike koje smo imali prilike vidjeti vezano za ovo izvješće onda vidimo da je ta financijska potpora konstantno napreduje, konstantno raste. Mislim da je sada ključno i bitno što smo vidjeli iz pokazatelja gdje se smanjuje broj zahtjeva da se imovinski cenzus digne time omogući širi opseg korisnika i naravno da nastavimo u smjeru i dostupnosti i kvalitete i podrške udrugama i kroz višegodišnje financiranje, a što se tiče ustavnoga prava to je bila moja prva uvodna rečenica, dakle ustavno pravo i na dostupnost sudova i na jednakost pred sudovima i mogu samo zaključiti da besplatna pravna pomoć je više od pomoći. Hoću, borit ću se.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Dubravka Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolege i kolegice.
Ja ću se u svom obraćanju u pojedinačnoj raspravi zapravo baviti jednim specifičnim dijelom onih kojima je potrebna besplatna pravna pomoć pa evo prema pravnim, pravni savjet prema ovom izvješću o kojem danas raspravljamo pružen je za samo 12 prijavitelja nepravilnosti u 2024. godini. Dakle posebno ću se osvrnut na njih. Prijavitelje nepravilnosti, a o čemu sam govorila i nedavno u raspravi o Zakonu za prijavitelje nepravilnosti. Njima, a trebalo bi da je i nama posebno je važno da imaju mogućnost ostvariti pravo na besplatnu sekundarnu pravnu pomoć ako im je ona potrebna. Da bi se to ostvarilo potrebno je zakonskim izmjenama omogućiti da se ovo pravo ne veže uz imovinski cenzus koji je ionako iznimno nizak i za koji evo je ohrabrujuća ono što smo danas čuli, a to je da će se taj imovinski koncenzus povećati. Zaista pozdravljam i mislim da je ono pravo vrijeme već prošlo ali nikad nije kasno pa se nadam isto tako da će taj imovinski cenzus opet biti dovoljno, dovoljno povećan da se ljudi zaista ohrabre i prijavljuju nepravilnosti ili rješavaju neke svoje druge probleme o kojima ću isto tako se osvrnut u svom govoru.
Dakle trenutno prijavitelj nepravilnosti ima pravo putem raznih udruga na primarnu besplatnu pravnu pomoć koja uključuje samo opću pravnu informaciju i pravni savjet. No sekundarna besplatna pravna pomoć u praksi ima najčešće im nije dostupna iako je ona ključna jer ju pružaju odvjetnici, a obuhvaća odvjetničko zastupanje i sastavljanje podneska u sudskim postupcima. Naime, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći samo da pojasnim, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti se veže uz Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, propisuje da će se sekundarna pravna pomoć odobriti ako ukupni prihodi, za sad jel, podnositelja i članova kućanstava mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice koja trenutno iznosi točno 441,44 eura i ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva za ostvarivanje te pomoći i članova kućanstava ne prelaze iznos od 60 proračunskih osnovica. To je sad ako imam dobru računicu, al mislim da imam 26.486,40 eura odnosno u velikom dijelu zemlje manje je od cijene evo garsonijere adekvatne za život. Dakle pozdravljam danas najavljeno povećanje imovinskog koncenzusa kako bi ono ohrabrilo sve one kojima je potrebna pomoć da je zaista i potraže. Ako te pretpostavke nisu ispunjene, pravna pomoć će se odobriti samo ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i ako dio ukupnih prihoda imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati, ne prelazi prethodno ove iznose. Dakle prevedeno u svakodnevni život za sad to znači da besplatnu pravnu pomoć primjerice ne može ostvariti zaposlena osoba koja živi sama ako prima minimalnu propisanu plaću koja u RH iznosi 970 eura bruto odnosno 700-tinjak eura neto i možemo se složit zaista ovih 441,44 eura nisu, nisu dostatni niti ohrabrujući niti možemo reći da smo njime osigurali jednako ustavno pravo za sve građane RH. Isto tako ne može se ostvariti, ne može ju ostvariti niti zaposlena osoba koja živi s još jednom zaposlenom osobom već može samo ukoliko je ta osoba nezaposlena, a to znači da bi primjerice samohrani roditelj koji prijavi nepravilnost, imao pravo na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć samo ako za svoj rad prima plaću od 882,88 eura, dakle daleko ispod iznosa koji joj omogućuje podmirenje osnovnih životnih potreba.
Prijavitelji nepravilnosti mogu biti izloženi dugotrajnim sudskim postupcima, to znamo i onima u kojima traže zaštitu od otkaza i drugih vrsta, nazovimo to osvete poslodavaca, a i onima koji su protiv njih pokrenule prijavljene osobe pri čemu istovremeno mogu biti uključeni u više sudskih postupaka što može biti financijski, a ne samo financijski, znamo da su oni i emocionalno i psihički i socijalno i iznimno ugroženi kad eto se odluče prijaviti nepravilnosti. Jedan poznati javni slučaj prijaviteljice nepravilnosti je završio tako da nakon što je prijaviteljica nepravilnosti podnijela vanjsku prijavu nepravilnosti Pučkoj pravobraniteljici i medijski razotkrila nepravilnosti, zaradila je od onih koje je prijavila 9 tužbi za klevetu, 3 tužbe za neovlašteno snimanje i još 8 kaznenih prijava. Dakle očito moramo bolje zaštititi te ljude. Sve skupa može dovesti postojeće prijavitelje u vrlo tešku egzistencijalnu poziciju tako može umjesto društvenog priznanja što bismo trebali činiti, zaustavljanja nepravilnosti i njihove prevencije, dovesti do ozbiljnih posljedica i to zbog postupanja koje je bilo u javnom interesu, a ne radi njihovih pojedinačnih interesa i zaštite njihovih pojedinačnih prava. Stoga mi se čini legitimnim pitanjem želimo li da država jer društvo sigurno želi, zaštititi i pomoći onima među nama koji su spremni izložiti se i hrabro iznijeti nepravilnost kojih na raznim razinama i područjima u Hrvatskoj ima puno, a o kojima smo glasni evo na socijalni mrežama ali rijetko se netko uhvati u koštac s njima i traži pravdu u propisanim procedurama i to za sve nas, dakle za cijelo društvo. Definitivno im prema ovome do sad ne dajemo tu potporu, ne samo financijsku koju zaslužuju nego i svaku drugu.
U ovom izvješću vidimo i da primarna pravna pomoć u najvećem postotku, najprije su obiteljska, zatim slijede radna i potom socijalna, socijalna prava. Kad sve ogolimo ovo nam govori da kao država moramo bolje kontrolirati provedbu naših zakona jer ako njima ne možemo osigurati bolju zaštitu obitelji onda moramo ili mijenjati zakone ili osigurati njihovu bolju kontrolu, a jednako tako se odnosi to na zaštitu i radnika i njihovih prava koji su na drugom mjestu, a isto tako najosjetljivijima u okvirima socijalnih prava jer su upravo oni na trećem mjestu po ovom izvješću. I na kraju slažem se sa svim današnjim govornicima koji su istakli da pomoć građanima kojima je potrebna pomoć, u ovom slučaju pravna trebaju snažniju pomoć države u tome, a ne prepustiti ih udrugama. Udruge jesu važne, iznimno su važne, ima vrlo uspješnih, vrlo aktivnih udruga ali država je ta koja mora preuzeti veću odgovornost i osigurati potrebne besplatne pravne pomoći onima kojima je ona nužna. Jednako tako treba osigurati dostupnost svima njima, neovisno o mjestu stanovanja i podcrtavam danas govorimo o poštivanju Ustava, prava dakle zakonom i tražeći zakonom zajamčena prava, Ustavom zajamčena prava, budemo svi u zemlji jednaki, s jednakom zaštitom i jednakim mogućnostima jednako sigurni. Dakle imamo još puno posla i stoga pozdravljam i pozivam i, i vas državna tajnice, vaše ministarstvo, pozivam Vladu da što prije evo razmotre i uzmu u obzir konkretne, kvalitetne prijedloge i koji dolaze od oporbe i ne odbacuju poboljšanja za naše građane samo zato jer su iz oporbe. Dio onoga što smo danas čuli zaista ohrabruje. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika. Prva je kolege Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Novak, struktura korisnika dodatno potvrđuje socijalnu dimenziju samog sustava. Većinu korisnika čine žene, zatim osobe slabijeg imovinskog stanja, osobe starije životne dobi, žrtve nasilja, kršenje radničkih prava. Pa smatrate li da je zaista samo tih tisuću eura koliko je potrebno za oglašavanje samog sustava besplatne pravne pomoći dovoljno? Bi li to trebalo povećati, evo kolegica je rekla da su tiskana godinu prije 21 tisuća letaka koje nisu bile u tome, međutim evo mi smo izračunali da je to još manje od tisuću eura te pomoći. Smatrate li da kako bi svi bili jednaki pred zakonom, pogotovo te ugrožene skupine bi to trebalo svakako povećati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Hvala.
Kolega Barbir da apsolutno se slažem premda moram ovo nadopuniti zato što mnoge ove udruge zapravo apliciraju na različite natječaje i dobivaju novac za oglašavanja. S obzirom da ja dolazim i iz medija, onda znam koji su to iznosi i da zaista postoje udruge koje redovito na lokalnim radijskim postajama u lokalnim medijima plaćaju oglašavanje. U mom gradu to postoji i zaista možemo reći da Varaždin i ovaj dio je pokriven informacijama. Nisam išla pogledati koliko se to odrazilo na samo prijavljivanje ljudi da zatraže pomoć ali znam da se i nama javljaju telefonom kad propuste taj broj na koji se moraju javiti ili adresu, da dolaze. Dakle u svakom slučaju ja bih preporučila da to država preuzme i da zaista napravi jednu kampanju koja će trajat mjesec dana, uključit sve medije i zaista možemo onda reći da je ta informacija došla do svakog našeg građana. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
Govorila ste kolegice o prijaviteljima nepravilnosti dakle o ljudima koji u stvari se ne bore za sebe i svoj interes, nego bore se za interese ove države, a onda ta država u stvari ne stane iza njih. Njima je najvažnija u stvari brzina, sigurnost i pravna zaštita u onom trenutku kada dođu u situaciju da imaju bezbroj, vi ste ovdje nabrojili 9 tužbi ili čega već, prijava od strane, od strane drugih ljudi na koje se osoba žalila. Dakle na koji način vi vidite da bi se trebala odigrati ta, na koji način osigurati besplatnu pravnu pomoć i primarnu i sekundarnu za prijavitelje nesigurnosti odnosno da li se i vama čini kao i meni da ne postoji politička volja da se osnaži prijavitelje nepravilnosti nego se jednostavno sve prepušta na neki način stihiji i zadovoljavamo formu ali sadržajno ne stajemo iza tih ljudi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Zahvaljujem, kolega Paus pa zapravo ovako kad bi bila jako kritična mislim da bismo trebali biti i pri tome ne biti sujetni i ne priznavati to. S ovakvim imovinskim cenzusom, s ovakvim stavom inače društva prema prijaviteljima gdje mi na društvenim mrežama te ljude podupiremo ali kad treba iza njih i privatno dakle stati, vrlo rijetki će se izložiti uz njih i zaista biti glasni, uz njih doći na neki prosvjed, na neki potpis, dakle mi se svi kolektivno ne bi šteli mešati i onda umjesto da ljude koji zaista rade za širi interes, koji žele učiniti ovo društvo boljim, poštenijim, pravednijim, nažalost ni država, a ni mi kao društvo ne stojimo dovoljno. Ja zato apeliram, upozoravam i molim da i Vlada i svi mi činimo sve da zaštitimo to, te ljude i da napravimo zaista iskreno, dubinski poštenije i pravednije društvo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Draga kolegice dakle mi znamo da besplatna pravna pomoć je pomoć građanima, pojedincima ali jednako tako znamo da besplatna pravna pomoć se treba pružiti onima koji su društveno važni kao što su zviždači i kao što su novinari. O tome smo jučer govorili na odboru, znači o onima koji su žrtve slep tužbi. Dakle tu je u pitanju društvena odgovornost i da li se slažete da bi izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, trebale ići i u tom smjeru. Znači u smjeru pojačane pomoći zviždačima kao i novinarima koji su pod teretom slep tužbi jer upravo tu se vidi odlučnost države za borbu protiv korupcije i za jedno demokratsko i civilizirano društvo. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Poštovana kolegice hvala vam zapravo, podsjetili ste me na taj jedan dio koji se zovu novinari, a koji su razotkrili mnoge nepravilnosti u društvu i koji isto tako mnogi imaju i privatne tužbe i medijske kuće imaju tužbe. Neke da se ne usude i objavljivati neke žestoke priče zato jer znaju što će, što će se iza toga dogoditi. Dakle da, možda je zapravo prava ideja i prijedlog da zviždače i novinare stavimo kao posebnu kategoriju u svim ovim zakonima koji se odnose na zaštitu javnog interesa i onih koji je žele provoditi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Uvažena kolegice Novak, u svojoj raspravi ste naveli da je već odavno trebalo povećati iznos cenzusa iako ste tako isto rekli da nikad nije kasno da se to napravi. Međutim iz izvješća vidimo da ima u različitim regijama povećanja broja zahtjeva jel za besplatnu pravnu pomoć, negdje se to smanjuje pa me zanima vaše mišljenje mislite li da je isključivo sve u povećanju iznosa samog cenzusa ili postoje i drugi opravdani razlozi zašto osobe ne koriste dovoljno besplatnu pravnu pomoć ili možda ne mogu ju koristiti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Hvala.
Kolega Piližota evo ja sam si ovdje zaokružila jedan podatak koji baš se odnosi evo na vaše pitanje u odnosu na brojeve pružanja primarne pravne pomoći utvrđene '23., u '24. ovlaštene udruge zabilježili su smanjenje broja pružene primarne pravne pomoći za 21,69%. To je očit znak za uzbunu da se nešto događa. Ne mislim da je samo financijski dio jer ljudi koji traže pomoć zapravo unaprijed ni ne znaju koji je to koncenzus. Oni dolaze jer misle da će im sve biti pokriveno pa mnogi čak i dolaze i kad čuju taj iznos, odustanu od svega jer to nije to. Njima treba da im potpunu podršku da u tome što žele riješiti. Da tu je zapravo i svijest ljudi, tu je informiranost ljudi. Ja zaista vjerujem da svi ovdje želimo, svi da svi građani budu dovoljno informirani, da ih uputimo i pomognemo što ovim imovinskih koncenzusom ali i na sve druge načine da mogu zatražit pomoć i da će je dobiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice Novak i mene je u vašem kvalitetnom izlaganju najviše privuklo pozornost upravo ovo. Dakle oni zviždači pojednostavljeno, dakle oni koji zastupaju javni interes i ne samo da su izloženi ovim masovnim tužbama to znači i tu izdvajam primjer o kojem sam više puta i u saboru govorio, a opće je javno poznat kao i cijela sudbina dakle gospođe Vesne Balenović koja je simbol toga. Dakle i već četvrt stoljeća traje ne samo pravosudni procesi nego progoni, zatvaranja u psihijatrijske ustanove, lažne dijagnoze, već se opraštala od obitelji na temelju tih dijagnoza i nitko zbog toga nije snosio sankcije. Dakle za takve slučajeve zviždača trebalo bi zapravo biti posebne institucije i zaklade da ne ovise o korupcijskoj državnoj mreži. Evo pa bih vas molio da i vi svoju minutu iskoristite u tome evo pa barem ovo što se sada prenosi preko televizije da iskoristimo tu prigodu da ponovno naglasimo važnost tih ljudi dakle koje zastupaju taj javni interes u jednoj od najkorumpiranijih država kao što je Hrvatska, a …
…/Upadica Reiner: Poštovana zastupnica Novak./…
posebno naglašavam dakle gospođa Vesna Balenović je simbol tome …
…/Upadica Reiner: Hvala lijepo./…
…/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem kolega Jurčević. Zapravo apsolutno se s vama u tome slažem. Ja bih rekla ovako, da smo mi jedna prilično licemjerna država, mi s jedne strane donosimo ovdje neke zakone kojima štitimo one najugroženije u društvu, to se ne odnosi samo na besplatnu pravnu pomoć i na neke druge. Zapravo provedbu i ostalo prepuštamo evo ili ne propuštamo ili ne radimo ili nismo sposobni, nešto se događa. Zaklada i pomoć ljudima koji su zviždači, tu je gospođa Balenović koju ste spomenuli, tu je gospođa Lepe koja je preminula koja je nekako prva bila pa iza toga gospođa Balenović, sad je tu gospođa Cvrtila. Imam u Varaždinu isto tako primjera. Dakle oni definitivno nisu jednaki pred zakonom, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, ne mogu doći do i društvenog prihvaćanja osim anonimnih i slažem se da bi bilo dobro da možda imamo nekakvu, nekakvu zakladu koja će njima pomoći ali prvenstveno mislim da mi trebamo državu koja će poduprijeti da svi u njoj možemo živjet pošteno, oni koji ne žive i ako se prijave i dokažu da su oni pogriješili da ih se sankcionira, …/Upadica Reiner: Hvala lijepo./… a ove druge nagradi u tom procesu.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će, idemo na završna izlaganja pa će u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, govorimo danas dakle o besplatnoj pravnoj pomoći, ona nije sporedna administrativna usluga, ona je temelj jednakosti pred zakonom. Ona je mehanizam koji osigurava da pravo ne bude privilegij onih koji si ga mogu platit nego dostupno svakome tko se nađe u pravnom problemu, a nema sredstava za odvjetnika. Bez besplatne pravne pomoći, pravo na pravni lijek i pristup sudu ostaju samo načelo na papiru. Upravo je zato pitanje informiranja o toj usluzi ključno. Iz rasprave iz podataka iz ovog izvješća, nameće se dojam da veliki broj građana uopće ne zna da im je takva pomoć dostupna. U izvješću evo za '24. godinu kao što sam rekla za promidžbu i informiranje utrošeno je nešto više od tisuću eura, 1.150 i nešto eura. Objašnjenje je bilo da je nekakav trošak tiskanja 21 tisuća, 21 tisuću letaka evidentiran ne znam godinu ranije ili kasnije, samo da vam kažem 21 tisuću letaka isprintate za par stotina eura. Dakle nije 1.100 nego bi onda bilo tisuću i po eura troška ali evo nadu budi to da je u '25. godini za informiranje izdvojeno 30 tisuća eura. Dakle dobro je da se sredstva povećavaju no nije pitanje samo koliki je iznos već postoji li sustavna, moderna i ciljana strategija, nazdravlje, ciljana strategija informiranja građana o javnoj usluzi koja je od temeljne važnosti jer besplatna pravna pomoć nije kampanja za proizvod. To je javna usluga koja može odlučiti hoće li netko uspjeti zaštiti svoje radno pravo, riješiti obiteljski spor ili ostvariti socijalnu naknadu. Ako znamo da su korisnici najčešće starije osobe, žene u radno aktivnoj dobi, osobe u radnim sporovima i socijalno ugroženi građani, onda je jasno da informiranje ne može biti svedeno na letak ili radijsku kampanju. U 21. stoljeću država raspolaže čitavim nizom komunikacijskih kanala, imamo sustav e-građani, imamo portale ministarstva, imamo Hrvatski zavod za zapošljavanje, centre za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, općine, gradove, imamo institucije koje su svakodnevno u kontaktu upravo s tim građanima koji su potencijalni korisnici besplatne pravne pomoći. Dakle koristi li se taj sustav kako bi informacija došla do građana proaktivno. Dakle dobije li osoba koja izgubi posao informaciju da može zatražit besplatnu pravnu, besplatnu pravnu pomoć. Dobije li korisnik socijalne naknade obavijest o toj mogućnosti, dobije li građanin uz upravno rješenje uputu da ako nema sredstava može ostvariti besplatnu pravnu pomoć ili očekujemo da građanin sam traži, sam istražuje i sam prepoznaje svoja prava. Dakle evo sad ću vam i konkretne brojke, malo sam ovdje istraživala koliko košta 10 sekundi radijskog spota na radio evo konkretno Vukovaru, HRT Radio Vukovar 5,38 eura jedno emitiranje. Znači 1.152,50 eura koliko je potrošeno u '24. znači otprilike 214 emitiranja. Ako to idete 3 puta dnevno, 3 do 5 puta dnevno, dakle govorimo o kampanji koja traje između 6 i 9 tjedana na jednoj lokalnoj radio postaji. Bez PDV-a, pardon eto. Dakle svima, svi vam kažu u medijima je li da prosječna, da prosječna osoba poruku treba čuti barem tri puta da bi je uopće registrirala, zapamtila, neki kažu i 7 puta. Dakle tisuću eura ne može biti ozbiljna nacionalna strategija informiranja, to je jednostavno, ne, ne nije niti simboličan više iznos nego jednostavno presmiješan iznos. Ako smo u '25. potrošili 30 tisuća eura, ozbiljniji budžet ali i on je upitno je li dostatan da bi sa sigurnošću znali da su svi oni koji su trebali dobit informaciju, dobili informaciju. Dakle pristup pravdi nije luksuz, to je temelj vladavine prava, a pravo za koje građanin ne zna u praksi ne postoji. Zato evo zaista pitam planirate li provesti ozbiljnu, modernu, proaktivnu strategiju informiranja građana o njihovim pravima jer u 21. stoljeću sve ove kanale koje sam nabrojala i koje država ima, dakle jednostavno nema opravdanja da ljudi ne znaju da im je besplatna pravna pomoć dostupna, a iz svega ovoga se čini da jednostavno ne znaju za ovu uslugu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Maksimilijan Šimrak, izvolite.

Šimrak, Maksimilijan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege, poštovana državna tajnice, nekoliko završnih riječi oko izvješća o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini. Besplatna pravna pomoć važan je dio sustava kojim država osigurava građanima pristup pravnoj zaštiti, osobito u situaciji kada su financijske okolnosti prepreka ostvarivanju prava osobito onim građanima koji spadaju u grupu socijalno i ekonomskih građana koji su najpotrebitiji. Ovaj sustav izravno doprinosi jačanju pravne sigurnosti, povjerenja građana u institucije, te provedbi načela jednakosti pred zakonom. Svrha besplatne pravne pomoći je kao što sam rekao da se ostvaruje jednakost svih pred zakonom, da se osigura djelotvorno ostvarenje pravne zaštite, te pristupa suda i drugih javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Upravo ta svrha predstavlja temeljnu vrijednost koju sustav besplatne pravne pomoći u praksi ostvaruje. Ono što je posebno važno naglasiti da se sustav razvija u smjeru veće dostupnosti. Iz izvješća proizlazi da je širenjem oblika primarne pravne pomoći povećana teritorijalna dostupnost uključivanjem udruga civilnog društva, pravnih klinika i upravnih tijela, a napuštanjem strogog imovinskog cenzusa pristup sekundarnoj pravnoj pomoći omogućen je većem broju korisnika, što je uz dodatno to ovaj uključivanje odvjetnika kao jedini, jedinih od pružatelja usluga sekundarne pravne pomoći korisnicima osiguralo da imaju profesionalnu pravnu pomoć u najsloženijim predmetima. Što se tiče financijskih pokazatelja oni za 2024.g. potvrđuju da je sustav dodatno ojačan. U 2024.g. iz sredstava Državnog proračuna RH za besplatnu pravnu pomoć utrošeno je ukupno 999.629,86 eura. Od navedenog iznosa za primarnu pravnu pomoć isplaćeno je 711.280,76 eura, za sekundarnu pravnu pomoć isplaćeno je 287.196.60 eura i za promidžbu informiranja isplaćeno je 1.152,50 eura. U ukupno isplaćenim sredstvima udio primarne pravne pomoći iznosi 71,15%, a udio sekundarne pravne pomoći 28,73%. U usporedbi s 2023.g. pokazuje se da imamo nastavak rasta ulaganja u sustav. U 2024.g. ukupno je isplaćeno 24,42% više sredstava nego u 2023.g., a pri tome je došlo do povećanja sredstava za primarnu pomoć, primarnu pravnu pomoć za 29,62% dok je povećane sredstava za sekundarnu pravnu pomoć iznosilo 12,78%.
Zaključno, ovo izvješće, izvješće za 2024.g. pokazuje da je sustav besplatne pravne pomoći stabilan, da se kontinuirano financijski jača, te da se kontinuirano razvija u smjeru veće dostupnosti građanima, a u tom kontekstu posebno i pozdravljam najavu izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sa ciljem daljnjeg unaprjeđenja cijelog ovog sustava, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

44

  • Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini
20.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024.g., predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno izvješće.“. Molim glasujmo.
128 glasova, 88 za, 38 suzdržanih i 2 protiv pa je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF