Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

43

  • Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024. godinu
18.02.2026.

Penava, Ivan (DP)
i prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, a to je:

- Godišnje izvješće o državni potporama za 2024.g.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 17. Zakona o državnim potporama. Raspravu je proveo Odbor za financije i državni proračun.
Pozdravljam državnog tajnika Mateja Bule, Buleta ili Bulu kako god mu odgovara i jednako tako g. Dragića.
Želi li državni tajnik kao predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Izvolite.

Bule, Matej
Poštovani g. potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici, pred vama se nalazi Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024.g. koje je naravno pripremilo Ministarstvo financija, a temeljem dostavljenih i evidentiranih podataka davatelja državnih potpora.
Prije nego što pređem na sam sadržaj ovog godišnjeg izvješća dopustite mi nekoliko uvodnih napomena. Prije svega dakle da ministarstvo ovo izrađuje temeljem Zakona o državnim potporama, čl. 17. i ovo izvješće dostavlja Vladi RH koja izvješće dostavlja HS na usvajanje. U ovom izvješću možete vidjeti analitički prikaz svih državnih potpora i potpora male vrijednosti dodijeljenih u RH u 2024.g.
Ministarstvo financija je također u izvješću uključilo i potpore poljoprivredi i ribarstvu iako one nisu predmet zakona, no tim zakonom je propisano kako je nadležno Ministarstvo poljoprivrede obvezno surađivati s Ministarstvom financija glede navedenog izvješća, te treba sadržavati podatke i o državnim potporama u poljoprivredi i ribarstvu. Pritom nalazimo važnim istaknuti vezano uz ovaj sektor kako su potpore u Sektoru poljoprivrede i ribarstva u jednome dijelu prikazane metodološki odvojeno od ostalih gospodarskih sektora zbog posebnih pravila koja se na njih primjenjuju.
Također posebno prikazane dodijeljene državne potpore od, od iznosa koje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i ribarstva dodjeljuje Sektoru poljoprivrede i ribarstva, a ne smatraju se državnim potporama već se prikazuju kao poticaji i izravna plaćanja, što je objašnjeno u dijelu Izvješća o potporama u Sektoru poljoprivrede i ribarstva, dakle govorimo o potporama koje ministarstvo dodjeljuje u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Tako prikazani podaci omogućuju precizno razlikovanje različitih vrsta sredstava unutar financiranja Sektora poljoprivrede i ribarstva kako bi se naravno i preciznije pratila struktura i namjena navedenih financijskih iznosa i radi samog povećanja transparentnosti instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike.
Dopustite mi da kratko pređem i na sam sadržaj ovoga izvješća, dakle generalno možemo reći da u 2024.g. odnosno tijekom 2024. je došlo do promjena u obilježju kretanja državnih potpora koje potvrđuju jasan zaokret prema iz jedog zapravo izvanrednog i kriznog režima kakav je bio za vrijeme energetske krize i pandemije covida prema stabilnijem, selektivnijem i strateški usmjerenijem okviru.
Kada govorimo o pandemiji covida i energetskoj krizi dakle znamo da je u 2020.g. državne potpore su u tom kontekstu iznosile oko 500-tinjak milijuna eura, zatim porasle u '21. na 800, dosegle svoj vrhunac u 2022.g. na 1,1 milijardu eura, da bi do kraja 2024.g. zapravo u potpunosti iščezne, te u 2024.g. iznosile svega 2,5 milijuna eura i to je glavni razlog zašto su državne potpore u 2024. smanjene u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije kada govorimo o brojkama, u 2024.g. dodijeljeno je 1.4 milijardi eura državnih potpora, što predstavlja smanjenje od 631 milijun ili 30% u odnosu na prethodnu godinu i kao što sam ranije istaknuo glavnina tog iznosa se odnosi na ovo smanjenje uslijed iščezavanja učinaka pandemije i energetske krize. Udio ukupnih dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je oko 1,5%, što nam se čini i fiskalno prihvatljivim. Pritom su potpore u Sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile 128 milijuna eura, međutim kada njima dodamo ovih 840 milijuna eura iz Zajedničke poljoprivredne politike dolazimo do brojke od 970 milijuna eura ukupno, što je oko 1,1% BDP-a za Sektor poljoprivrede i ribarstva. Naravno potpore u Sektoru industrije i usluga su bile najizdašnije i čine većinu potpora, oko 90% ukupnog iznosa i iznosile su 1,3 milijarde eura u 2024.g. to predstavlja smanjenje od 646 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, međutim kao što sam ranije rekao to je povezano sa pandemijom i energetskom krizom.
Kada govorimo o strukturi potpora u industriji i uslugama, tu je uvijek važna ta razdioba između sektorskih potpora i horizontalnih potpora. Za sektorske potpore izdvojeno je 800 milijuna eura ili 60% ukupnoga iznosa, dok je oko 515 milijuna eura izdvojeno za horizontalne, regionalne i potpore na lokalnoj razini. Što se tiče sektorskih potpora tu su naravno najizdašnije one u Sektoru prometa, radiotelevizijskog emitiranja i zaštite okoliša, dok je kod horizontalnih potpora naravno tu posebno važno istraživanje i razvoj, inovacije, srednje i malo poduzetništvo, zapošljavanje i usavršavanje. Kada gledamo strukturu potpora u 2024.g., one pokazuju jedan kontinuitet, ali i postupnu transformaciju, po čemu bi se moglo zaključiti kako kretanja u 2024.g. su u skladu i sa novim europskim industrijskim i klimatskim smjernicama.
Ono što je za RH važno kao jednu gospodarski dakle manju članicu EU je da cijela politika državnih potpora počiva na načelima jedinstvenog EU tržište koje kao takvo čini temeljno sustavno usmjerenje okvira na kojem funkcionira cijelo europsko gospodarstvo. Naša usklađenost sa nacionalnim i europskim zakonodavstvom u kontekstu državnih potpora jest potpuna.
Što se tiče nekakvih budućih kretanja, sustav potpora mora ostati fleksibilan, analitički utemeljen, pravovremeno prilagođen globalnim kretanjima i u tom kontekstu 2024.g. ne odražava zapravo samo i ovo izvješće ne održava samo kretanje u 2024.g. već u bitnome i reflektira kretanja i afirmira smjer kojim bi se nacionalne politike državnih potpora trebale kretati u narednom razdoblju.
Još jedanput želimo istaknuti da je u razdoblju pred nama iznimno važno prepoznati potrebu jačanja važnosti kvalitetnog ex ante analitičkog okvira i analiziranja dakle svih potpora koje dolaze kao prijedlozi jer se i RH kao i druge države članice suočava sa izazovima održavanje ravnoteže između sektorskih i horizontalnih potpora, jačanja administrativnih kapaciteta davatelja potpora i naravno smanjivanja ovisnosti o jednokratnim intervencijama. Dakle 2024.g. potvrđuje da se sustav državnih potpora RH uspješno kreće iz izvanrednog i reaktivnog okvira kakav je bio za vrijeme kriza koja su nas pogodile, prema stabilnijem, ciljanijem i strateški usmjerenijem modelu koji je naravno u potpunosti usklađen sa razvojnim prioritetima RH i EU. To sustavno preusmjeravanje potpora prema područjima koja povećavaju produktivnost uz jačanje usklađenosti sa EU načelima predstavlja jedan i značajni razvojni izazov, ali i priliku naravno da se nacionalno gospodarstvo učini konkurentnijim, otpornijim i dugoročno održivim. Kao što smo rekli sustav potpora mora ostati fleksibilan i analitički utemeljen i zato bi evo i na kraju samoga ovog izlaganja pred ovim visokim domom napomenuli kako je Ministarstvo financija zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo potpuno novi registar državnih potpora i potpora male vrijednosti kao jedinstvenu elektroničku bazu podataka o svim prijavljenim programima i potporama i pojedinačnim potporama te o svim dodijeljenim potporama male vrijednosti na području RH. On je u punini funkcionalan od početka ove godine točnije 7. siječnja. Osim što nam to daje jedan izvrstan analitički alat za ex post analizu svi podaci u registru su i javno dostupni što naravno i doprinosi transparentnosti državnih potpora.
I evo slijedom svega navedenog predlažemo prihvaćanje Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2024. godinu.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Mateju Buli.
Imamo nekoliko replika, prva na redu je kolegica Sanda Livia Matuna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, prije svega istaknula bih da su državne potpore malim i srednjim poduzetnicima bile od iznimnog značaja. Primjerice u Brodsko-posavskoj županiji iz koje dolazim znam da su nekim poduzetnicima omogućile i opstanak i razvoj osobito u kriznim razdobljima, a rekla bih i da su te potpore na neki način doprinijele stvaranju stabilnog okruženja i poslovanja.
Posebno pozdravljam i potpore za zapošljavanje i ono što me konkretno zanima je imate li povratno informaciju u kojoj mjeri su te potpore sačuvale radna mjesta odnosno doprinijele stvaranju novih.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana zastupnice pa upravo ovako kako ste i vi izložili u svakoj krizi koja nas je proteklih desetak godina zadesila, a bilo ih je naravno dosta uvijek je bio zapravo jedan sličan obrazac a to je da ta inicijalna kriza koja se dogodi, koja pogodi hrvatsko gospodarstvo se na neki način kanalizira, pokuša zaustaviti njeno spre… prelijevanje na ostatak ekonomije. To se između ostalog radilo i kroz sustav državnih potpora, poprilično uspješno pogotovo za vrijeme pandemije Covida i znamo dakle da su upravo i takve mjere doprinijele tome da se očuva u RH na stotine tisuća radnih mjesta.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče moje pitanje je kada ste Vladi kao Ministarstvo financija poslali ovaj izvještaj? To je prvo pitanje koje bih vas volio pitati i drugo pitanje jeste li, jeste li shvatili zašto je došlo do radikalnog reza u potporama u području kulture? Tamo vidimo da je sa 24 miliona pao na 3. Mislim da je na odboru bilo razgovora o tome da ćete još provjeriti koji je točno razlog tome, pa ako imate odgovor na to pitanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani zastupniče odgovor na vaše prvo pitanje je da smo ovo poslali Vladi u 11. mjesecu prošle godine, a što se tiče dakle samih potpora u kulturi zapravo se radi samo o jednoj metodološkoj promjeni. Naime, ako se ne varam HAVC je za jedne potpore zavoda vizualno izvještavanje u izvješću za 2023. godinu kada su prijavljivali potpore u registar se izjasnio da je jedan te isti natječaj zapravo potpora za kulturu a onda je dakle isti taj natječaj za iduću godinu promijenio metodološki da je potpora za ako se ne varam audiovizualno izvještavanja pa onda jednostavno to prebačeno na drugu kategoriju. Međutim, kada bi se te dvije kategorije zbrojile vidjelo bi se da nije bilo značajnijih, značajnijih promjena dakle u tom iznosu.
Evo, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče držim da je važno naglasit jednu ključnu poruku iz ovoga izvješća za 2024. godinu. Naime, kako ste vi rekli prije ukupne potpore '24. godine iznosile su jedna, oko 1,4 milijarde eura ali njihov udio u BDP-u je pao na 1,69% dok je primjerice 2022. godine bio iznad 3%.
Ovi podaci jasno pokazuju da se uz rast gospodarstva Hrvatska postupno vraća iz kriznog režima potpora u stabilne i održive okvire. Možete li navesti koji su ključni ekonomski trendovi i mjere Vlade omogućili ovakav pad udjela potpore uz istodobni rast gospodarstva.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Evo zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče, dakle jedna dosljedna, dosljedna fiskalna politika kojoj je cilj bilo dakle uvijek zadržavanje i fiskalne discipline ali istovremeno i održavanje gospodarskog rasta i socio… socijalne dakle kohezije kao temelja našeg društvenoga poretka. Vodili smo se time. S druge strane izrazito velik priljev i sredstava iz europskih fondova. U prvom redu uspješno korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sve su to dakle stvari koje su doprinijele tome da postepeno izađemo iz kriznoga režima, da pronađemo neke nove motore, motore rasta i da kao što ste rekli zapravo ta državna intervencija u ekonomiju koja je bila zaista intenzivna za vrijeme ovih kriza polako dakle iščezne i da se vratimo na nekakav potpuno uobičajeni tržišni režim s čime smo naravno, prema kojem smo naravno kao društvo opredijeljeni.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče možete li navesti konkretne primjere gdje su državne potpore u '24. godini dovele do mjerljivog povećanja produktivnosti ili zaposlenosti, a ne samo da do kratkoročnog očuvanja postojećeg stanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče pa dakle kada govorimo o državnim potporama dakle zasigurno državna potpora i sve ono što ide pod taj zajednički nazivnik možda nije, nije najsretnije, najsretniji izraz zato što tu govorimo o više različitih kategorija davanja. Dakle, govorimo i o horizontalnim potporama o kojima vi zapravo aludirate a to su potpore za istraživanje i razvoj koje su značajno porasle u proteklih nekoliko godina, međutim govorimo i o onoj kategoriji potpora koje idu za održavanje određenih javnih usluga. Te kategorija potpora su takve da je to jedna svjesna odluka bilo središnje vlasti ili lokalne ili regionalne sredine da se određene javne usluge održavaju kako bi one održa… kako bi se njima održale određena javne usluge i kako bi se one u konačnici i pozitivno prelile na ostatak gospodarstva. A naravno postoje i one intervencije u nekakve velike sustave kojima su potrebne određene pomoći kako bi se ti sustavi održali na životu i kako ti sustavi …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… kako ti sustavi ne bi ovoga iznenada došlo do njihovog prekida.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče iako ste u nekoliko navrata i u svom izlaganju spomenuli pojmove sektorske i horizontalne potpore možda samo kratko osvrt i na razliku iako bih pozdravio zapravo u toj 2024. godini iako su manje nego proteklih godina rekli ste navode zbog čega upravo i potpore na lokalnoj razini koje su bile značajne zajedno ako još pridodamo i regionalne potpore upravo u ovom dijelu horizontalnih potpora, pa vam molim samo kratki komentar na to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Bule, Matej
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupničke zapravo horizontalne potpore su ono čemu težimo. To su pozitivne nekakve vidovi potpora kojima se nastoji dakle ula… poticati ulaganja recimo u istraživanja i razvoj, poticati regionalne dakle potpore ovoga i lokalne potpore.
S druge strane što se tiče sektorskih potpora one su nešto što pokušavamo izbjegavati što posljednjih 10-ak godina nastojim smanjiti restrukturiranjem dakle tih velikih sustava koji su dosta ovisili o sektorskim potporama. Međutim, kad pogledate strukturu sektorskih potpora u Hrvatskoj je nekakvih 800 miliona eura koji su dodijeljeni u 2024. godini. Najveći dio toga oko 350 miliona eura se odnosi dakle na promet. Mi svjesni smo dakle činjenice da smo, imamo razvijenu, da imamo dakle dosta razvijene oto… razvijenu obalu i u tom kontekstu dakle da su potrebna značajna, značajna ulaganju u tom kontekstu i da su potrebna ulaganja zadržavanja javnog gradskog prijevoza u urbanim sredinama. Također, tu su i potpore za rad za javni televizijski servis, zaštitu okoliša.
Tako da kada izuzmete sve to iz tih 800 miliona …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… zapravo dođete do vrlo, vrlo niske ovoga razine potpora sektorskih.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče u izvješću se jasno vidi da samo kroz potpore, poticaje i izravna plaćanja sektor poljoprivrede i ribarstva prima gotovo 970 milijuna eura. Zanima me vaše mišljenje na koji način opravdavate gotovo milijardu eura javnog novca godišnje, a da Hrvatska i dalje povećava uvoz hrane i nema vidljiv rast domaće proizvodnje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče, dakle prije svega moram skrenuti pozornost dakle da Ministarstvo financija nije to koje odražava dakle prioritete u kontekstu dakle državnih potpora. Mi se bavimo time da sve te državne potpore budu u skladu sa nacionalnim i EU zakonodavstvom vezanim za državne potpore.
Što se tiče sektora poljoprivrede glavnina novca kao što sam rekao u uvodnome izlaganju, glavnina tog novca dakle dolazi iz proračuna EU odnosno iz zajedničke poljoprivredne politike, a sad što se tiče komentiranja dakle same sektora poljoprivredne u Hrvatskoj, on je dakle u posljednjih ne samo 20, 30 godina nego i duže prošao jednu značajnu tranziciju. Dakle, od jedne dominantne gospodarske djelatnosti ka toga dakle da danas čini svega nekoliko postotaka BDP-a. Naravno izložen je i snažnim cjenovnim pritiscima i klimatskim pritiscima u posljednjih nekoliko godina tako da je u tom kontekstu sasvim razumljivo s obzirom na stratešku važnost poljoprivrednog sektora da se prema njemu i usmjeravaju značajna financijska sredstva.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je koga Mario Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, na stranici 23 ovog izvješća nalazi se tablica sa zbrojem ukupnih dodijeljenih potpora plus poticaj izravnih plaćanja poljoprivredi i ribarstvu za razdoblje od 2022. do 2024.. U tablici vidimo da imamo svake godine manji udio ulaganja u ukupnom udjelu BDP-a. 2022. udio ulaganja u BDP-u je 1,44%, 2023. udio u BDP-u je 1,37%, udio u 2024. u BDP-u 1,13%.
Da li imate podatke za 2025. koliko je udio u BDP-u za prošlu godinu u postotku?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Evo poštovani potpredsjedniče, poštovani zastupniče nažalost dakle ne znam napamet brojku za 2025. godinu. Ono što bih mogao ovako reći s ove strane dakle da se definitivno s obzirom na snažan rast hrvatskog BDP-a pogotovo u nominalnim iznosima onda naravno da i ti relativni iznosi izdvajanja možda ovoga se čine nešto manje, a što se tiče sektora poljoprivrede da se još jednako kao što sam i ja ranije rekao vezano uz prethodno zastupničko pitanje.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Poštovani dakle EU kroz novi okvir za državne potpore usmjerava države članice prema dekarbonizaciji, …/Govornica se ne razumije./… industriji, digitalnoj transformaciji, umjetnoj inteligenciji itd..
Postoji dakle plan kako će se hrvatski ovaj sustav državnih potpora u slijedećim godinama strukturno je li uskladiti s tim europskim ciljevima ili će ostati model ovakav kakav je?
Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana zastupnice dakle kao što sam ranije rekao to je u nadležnosti resornih ministarstava, a ono kako Ministarstvo financija dakle tome doprinosi je da smo zapravo pomogli i nositelji smo bili izrade ovoga središnjeg registra državnih potpora koji je evo svakome onome koji se na neki način bavi analitikom bilo koga, bilo kojega pitanja zna kako je to jedan moćan analitički alat koji omogućava vrlo kvalitetnu ex post i ja bih rekao i ex ante analizu svake potpore dakle koja, koja dođe na stol tako da evo što se tiče Ministarstva financija to je naš doprinos.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, evo i u uvodno rekli ste kako su državne potpore u 2024. na razini otprilike 1,4 milijarde eura i evo na prvu možda bi netko se ako se gledaju samo brojke pomislio kako se tu država znatno je smanjila potpore ali to ste odmah jasno objasnili da se radi o tome da smo tamo '22., '23., '24. izašli zapravo iz onih nekih kriznih režima kad smo velike zapravo državne javne novce davali na potporu za sanaciju Covid krize i nakon toga energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.
Tako piše da smo sada u 2024. otprilike na 1,5% BDP-a potpora, oko 4,4% državnih rashoda, mislim da se to može tumačiti kao da 4,4% državnog proračuna ide na potpore.
E sad zanima me kako smo, gdje smo tu komparativno možda u nek… u odnosu na druge zemlje EU ili na prosjek kad se gleda ili u BDP-u ili u udjelu na proračunu da li tu odskačemo ili smo negdje u prosjecima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani gospodine zastupniče što se tiče dakle vašega pitanja ja mislim da možda nije dobro da se uspoređujemo sa drugima iz razloga toga što svako gospodarstvo ima bitno različitu strukturu, bitno je različito i po veličini dakle naravno udjela poljoprivrede, industrije i usluga u nacionalnom BDP-u tako da sada donositi nekakve komparacije kakve su, kakva je razina potpora u Hrvatskoj u odnosu na neke druge zemlje može biti čak i malo ovoga pogrešno.
Međutim, ono što je za RH jako važno, dakle da se mi vodimo tim načelom ograničenog trajanja potpora, dakle da smo za vrijeme Covid krize zaista snažno intervenirali međutim čim su se dakle nastupili uvjeti koji su omogućili da se te potpore smanje mi smo to učinili i sveli te potpore na razumne fiskalne i ovoga fiskalne okvire i naravno održive okvire.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Posljednja replika za danas kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Uvaženi državni tajniče evo pitat ću vas nešto što je iz vaše domene jer vidim da niste znali odgovorit ni kolegi Barbiru, kolegi Piližoti, kolegi Milinkoviću na konkretna pitanja o učincima što je to iz domene poljoprivrede.
Dakle, Europska komisija već godinama upozorava da na drž… da državne potpore moraju biti usmjerene na digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, inovacije i istraživanje. U izvješću za '24. ne vidi se jasna poveznica između potpora tih i tih strateških ciljeva. Ako želimo biti dio europskog ekonomskog prostora onda moramo pratiti europske, europske prioritete a ne samo administrativno ispunjavati obavezu izvještavanja.
Dakle, ono što sam htio pitat a ne očekujem od vas odgovor što se to dešava kroz ove potpore, što smo dobili u domeni poljoprivrede koja nam je bitna, dakle produkt svega toga a to je hrana koja je danas strateški proizvod i bit će u godinama koje dolaze, što smo mi u tome dobili, koliko smo dobili više u mljekarstvu, koliko smo dobili …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… u proizvodnji mesnih goveda, koliko smo to dobili na …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… muznim kravama i ostalom. Evo to bi volio čuti.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Bule, Matej
Poštovani zastupniče, dakle još jedanput skrećem pozornost dakle da Ministarstvo financija nije to koje određuje dakle prioritete u tom kontekstu, dakle to je vaše pitanje za resorno ministarstvo.
Što se tiče samog sektora poljoprivrede meni se ne čini da je u tom sektoru baš sve tako crno. Vi ako pogledate hrvatski prehrambeno poljoprivredni sektor posljednjih nekoliko godina najveće transakcije u tržiš… na tržištu kapitala hrvatskom su bile upravo iz prehrambeno poljoprivrednog sektora, tako da ja mislim da i to nešto govori samo za sebe.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Ka… …
…/Upadica se ne razumije./…
Imamo jednu povredu Poslovnika, kolega Vukušić, izvolite, bit će vam treća opomena.

Vukušić, Mate (SDP)
Dakle 234., slažem se, mislim da je to povreda Poslovnika, dakle državni tajniče ne iznosite istinu, dakle ne govorite ono što sam ja vas pitao. Ja moram korigirat vas, ja nisam niti rekao da je nešto loše u poljoprivredi nego vas tražim samo podatke što smo u toj poljoprivredi dobili.
Vi sad velite da sam ja rekao da nije tako loše odnosno da je loše, ja to nisam ni jednom riječju rekao. Ja vas molim da govorite točno onako kako ste bili pitani.
Evo, pred… predsjedavajući toliko samo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, jel ste se javili šta u pojedinačnoj raspravi kolega Vukušiću? Niste, onda, onda vam ipak zbog repliciranja izričem treću opomenu pa gubite ovaj pravo javljanja po ovoj točki.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Marin Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Može, hvala, 238., pa državni tajnik je jasno odgovorio da to pitanje ne bi trebalo biti usmjereno njemu nego resornom ministarstvu koji su dobrim dijelom i osmislili te potpore i oni su nekako ajde najlegitimniji, najovlašteniji davati i ocjenu o rezultatima pojedinih potpora iz sektora poljoprivrede.

Penava, Ivan (DP)
Također kolega Mandarić zbog repliciranja vam izričem prvu opomenu.
Kako nemamo nikoga ispred Odbora za financije ovdje otvaram raspravu. Počinjemo naravno sa raspravama u ime klubova zastupnika, prva na redu je kolegica Anja Šimpraga u ime Kluba zastupnika SDSS-a, pošto je nema tu prelazimo na kolegu Maria Milinkovića u ime Kluba zastupnika SDP-a koji je ovdje.
Izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče danas je pred nama Godišnje izvješće o državnim potporama 2024.. U izvješću vidimo činjenično stanje o isplaćenim državnim potporama u 2024. u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde eura, sudjelujemo u bruto društvenom proizvodu od 1,69% i sudjelujemo u rashodima države od 4,43% dok su potpore po zaposlenom iznosile 842 eura a po stanovniku 371 euro.
Kroz izvješće obuhvaćene potpore po sektorima, potpora poljoprivredi i ribarstvu, poticaje izravnim plaćanja u sektoru poljoprivrede i ribarstva, potpore u sektoru industriji i usluga, horizontalne potpore, regionalne potpore, potpore jedinicama lokalne samouprave, sektorske potpore, potpore male vrijednosti i drugo.
Danas bi u svoje i jasno u ime kluba istaknuo jedan sektor od navedenih potpora a to su potpore u poljoprivredi gdje vidimo da je u ukupnom iznosu odobrenih potpora u 2024. u iznosu od, iznos od 128,2 milijuna eura taj udio navedenih potporama u BDP-u iznosio 0,14% dok je udio u ukupno dodijeljenim potporama iznosi 8,8%.
Druga stavka potpora poticaji izravnih plaćanja u poljoprivredi su dodijeljeni u iznosu 842,1 milion eura a udio navedenih poticaja u BDP-u iznosi 0,98%. Ukoliko bi se u sektoru poljoprivrede i ribarstva u 2024. zbrojile sve dodijeljene potpore sa dodijeljenim poticajima u izravnim plaćanja iznos navedenih sredstava iznosi 970,3 milijuna eura.
Smatram da je taj iznos premalen s obzirom na pokazatelje o padu poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredne aktivnosti. Ministarstvo financija mora osigurati puno veća sredstava resornom Ministarstvu poljoprivrede da bi se trendovi poljoprivredne proizvodnje promijenili pogotovo jer i nama kao i državi, kao i drugim državama dva najbitnija resursa su energija i hrana.
Na stranici 20 ovoga izvješća u tablici 6. vidimo pregled isplaćenih ukupnih poticaja i izravnih plaćanja dodijeljenih u sektor poljoprivrede i ribarstva u razdoblju od 2022. do 2024.. Kao što sam rekao u 2022. ukupno je isplaćeno 879 milijuna udio u BDP-u iznosi 1,03%, u '23. je ukupno isplaćeno 954 milijuna udio u BDP-u 1,22%, u '24. ukupno je isplaćeno 842 a udio u BDP-u 0,98%. Vidimo taj trend pada ukupnog iznosa u udjelu u BDP-u.
Također, na stranici 23 ovoga izvješća nalazi se tablica sa ukupnim zbrojem dodijeljenih potpora plus poticaj izravna plaćanja u poljoprivredi. …/Govornik se ne razumije./… 2022. do 2024., također 2022. ukupno je isplaćeno 973 milijuna eura ukupno u BDP-u iznosi 1,44%, 2023. milijarda i 68 milijuna u BDP-u udio 1,37%, u 2024. 970,3 milijuna udio u BDP-u je 1,13%. Osim što u apsolutnim iznosima imamo recimo ukupno manje isplaćeno u 2024. nego u 2022. godini a bruto društveni proizvod nam raste.
Nadam se da će u izvješću za 2025. neće se nastavit pokazatelj trenda pada u ukupnom udjelu BDP-a za isplaćeno u poljoprivredi u poljoprivrednom sektoru.
Gledajući sad ove podatke o isplatama kroz razdoblje od 2022. do 2024. godine i uspoređujući s podacima Državnog zavoda za statistiku nije ni onda čudno što su pokazatelji slijedeći. Trend smanjenja što npr. trend smanjenja stočnog fonda početkom studenog 2025. prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je imala 10,8 milijuna peradi što je 540 tisuća manje ili 5% manje nego u isto vrijeme godinu dana prije. Broj ovaca pao je na 521 tisuću grla što je 32 tisuće ili 6% manje nego prethodne godine. Negativan trend bilježi se i kod goveda na dan 1. studeni 2025. bilo je 418 tisuća što je oko 1% manje nego godinu dana prije. Broj svinja nam stagnira na nekom broj je 877 tisuća približno je jednak kao i godinu dana prije no ta stagnacija ne može sakriti dugoročan pad. Prije desetak godina Hrvatska je imala oko 1,2 milijuna svinja dok je u međuvremenu potrošnja svinjetine po stanovniku znatno porasla. Rezultat je jasan, domaća proizvodnja ne prati potražnju a razlike se nadoknađuju uvozom.
Rekordan nam je uvoz stoke i mesa u 2024.. Tijekom 2024. Hrvatska je uvezla čak milijun komada svinja, goveda i ovaca što je rekordan uvoz svježeg mesa čime je Hrvatska među najlošijima u EU po ovisnosti o uvozu u stočarstvu. Struktura uvoza pokazuje snažnu ovisnost o nekoliko zemalja. Najprije što se tiče svinja najviše uvozimo iz Nizozemske, što se tiče goveda iz Rumunjske, što se tiče ovaca i koza iz Mađarske i Rumunjske.
Nije samo tendencija pada u …/Govornik se ne razumije./… stočarstva, prepolovio se čak i uzgoj jabuka. Danas je proizvodnja voća i povrća tek na 3% poljoprivrednih površina, uvoz je duplo veći. Hrvatska je prošlu godinu uvezla voća u količini od 309 tisuća tona što je dvostruko više od domaće proizvodnje. Ako usporedimo podatak 2013. ukupno smo uvezli 188 tisuća tona voća ukupne vrijednosti 140 milijuna eura, a 2024. uvezli smo 309 tisuća tona voća u ukupnoj vrijednosti 386 milijuna eura.
Osim voća kad pogledamo i podatak Državnog zavoda za statistiku po pitanju proizvodnje dvije najveće ratarske kulture pšenice i kukuruza vidimo da smo pšenicu proizveli recimo 2021. godine 963 tone ili 6,7 tona po hektaru, godinu dana kasnije proizve… 2022. proizveli smo 970 tona ili 6,6 tona po hektaru ali recimo u odnosnu na te dvije godine slijedeće dvije godine imamo pad, 2023. 822, 822 tisuće tona što je samo 4,8 tona po hektaru, 2024. 806 tona ili 5,8 tona po hektaru. Pad proizvodnje i ukupnim količinama je i po proizvodnji po samom hektaru.
Isto je s kukuruzom gdje nam je proizvodnja 2018., 2019., 2020. bila preko 2 milijuna tona …/Govornik se ne razumije./… u kukuruzu, pa 2022., 2023. padamo ispod 2 milijuna kukuruza tona kukuruza ili u proizvodnji po hektru to izgleda ovako, 2018. 9,1 tona po hektru, 2019. 9 tona, a 2020. 8,4 tone po hektru, 2021. 7,8 tona po hektru, 2022. 6,1 tona po hektru, 2023. 7,4 tone po hektru, 2024. 7,7 tona po hektru. Vidimo pad proizvodnje po hektru od 9,1 tone u 2018. do 7,7 tona u 2024. godini.
Neke pozitivne primjere porasta državne potpore i poticaja u poljoprivredi vidimo na nekim kulturama kojih je sve manje, recimo šećerna repa.
Znamo da nam je ostalo još samo jedna šećerana i to ona u Županji. Novim planom predviđa se značajno povećanje za šećernu repu pri čemu se planirani jedinični iznos povećava s današnjih 451 euro na 536 eura po hektaru.
Bez povećanja državnih potpora za poljoprivredu svi ovi negativni trendovi će se nastaviti. Iznos subvencija u poljoprivredi je sve manji a poljoprivredna proizvodnja ugrožena. Više nije upitna isplativost nego tko će preživjeti od manjih OPG-a.
Današnje potpore u ovom trenutku su značajnije smanjile u odnosu na prijašnje programsko razdoblje, sadašnji model je mnogima nedostupan, administrativno dodatno otežan i dovodimo do toga da poljoprivrednici moraju vraćati potpore zbog neispunjenih administrativnih postupaka. Nerijetko jedan papir poljoprivrednici više vremena gube na neispunjavanju obrazaca nego što provedu vremena u traktoru i polju.
Domaća pro… domaća poljoprivredna i prehrambena industrija uspijeva se održavati i biti će konkurentna ali bez snažnih investicija teško će opstati. Ministarstvo financija mora naći dodatna sredstva za povećavanje ulaganja u potpore za poljoprivredu.
U novom programskom razdoblju EU od 2028. smanjit će se ukupan iznos potpora za poljoprivredu i koheziju, vjerujem da će u tom smanjenu ipak iznos koji će ostati za poljoprivredu ostati isti ili malo veći u odnosu, u odnosu na ovo današnje.
Klub SDP-a će po navedenom Godišnjem izvješću o dodijeljenim državnim potporama glasati suzdržano.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Milinkoviću.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, počet ću sa citiranjem Zakona o državnim potporama, kaže u jednom članku, Ministarstvo financija dostavlja godišnje izvješće o državnim potporama Vladi RH do kraja listopada tekuće godine za prethodnu godinu i Vlada RH dostavlja godišnje izvješće o državnim potporama Hrvatskom saboru do kraja studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
Ministarstvo financija je Vladi ovo izvješće dostavilo Vladi u studenome, dakle ne u listopadu, a Vlada je dostavila 23. prosinca saboru ovo izvješće, dakle ne u studenom koje je rok za Vladu. Dakle, izvan roka i izvan zakona. Svakako nije dobro da Vlada opet ne poštuje zakon ali čini mi se da je većina na to već navikla.
Moram priznati da me u prvom mahu zbunilo kako je moguće da ste prošle godine izvijestile da je na državne potpore potrošeno preko 3 milijarde eura a ove godine milijarda i pol, međutim radi se o promjeni metodologije gdje su poticaji izravno plaćeni u poljoprivredi, ribarstvu isključena iz ukupnog zbroja a ona ukupno iznose oko 850 miliona eura. Ipak, milijarda i 68 miliona eura je 2023. išlo na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu uključujući sa poticajem i izravnim plaćanjima, a u '24. 970,3 miliona eura. Dakle, gotovo 100 miliona eura manje je ove godine tj. 2024. išlo na poticaj u poljoprivredi i ribarstvu, a ta činjenica nije nikako istaknuta u izvještaju i tamo nema obrazloženja zašto je tome tako. Rekao bih da je izvještaj radi toga nepotpun.
Čujemo sve češće od strane premijera kako kaže da uz gospodarski rast imamo visoku zaposlenost i nikada nižu nezaposlenost. I stvarno imamo povijesno nisku nezaposlenost ili da budemo konkretni imamo povijesno malo broj ljudi koje ostvaruje pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Time više čudi što smo došli u situaciji, situaciju da HZZ nema dovoljno sredstava da provodi mjere koje je osmislio sam za svoje korisnike. Pitao sam neki dan premijera kako to da HZZ nema dovoljno sredstava da isplati jednokratnu naknadu za nezaposlene čime se i potiče samozapošljavanje i automatski micanje ljudi sa burze, premijer je rekao da je i njega iznenadila takva odluka, ali posljedica za neke ljude je bilo da su izgubili i potporu za zapošljavanje tj. potporu za nezaposlene i da su, i da su izgubili pravo na tu jednokratnu potporu.
Prošle godine je HZZ, Hrvatski zavod za zapošljavanje prestao i s financiranjem pripravnika u javnom u sektoru. To se dogodilo u kontekstu gdje nam i zdravstveni i odgojno obrazovni sustavi su deficitarni s kadrom, a mnoge ustanove u tim sustavima nemaju dovoljno sredstava za samostalno financiranje pripravnika.
Dio državnih potpora su i porezne olakšice, a pitanje je za Ministarstvo financija jesu li i nenaplaćeni porez nešto što ubuduće treba tretirati kao državne potpore. Nenaplaćeni porez na najam stanova sa sobom nosi i posljedice neprijavljenih podstanara koji teže ostvaruju svoja prava, a status podstanara je izuzetno nesiguran i nepredvidiv, a nenaplaćen porez na nekretnine, porez koji je plaćen na svega na 20 tisuća od 600 tisuće praznih stanova je direktni poticaj špekulantima kao i program priuštivog najma preko kojeg se ogromna sredstva prebacuju na one vlasnike koji si mogu priuštiti da ne koriste svoje stanove.
Prošle godine je izvješteno da je većina sredstava na istraživanje i razvoj otišao na autonomna vozila, međutim već je sada izvjesno da se nije i da se neće ostvariti peta razina autonomije što je bio cilj do dvije, dodjele sredstava a dodijeljeno je 179,5 miliona eura.
Moram i reći da način izvještavanja troškova takav da se pozove na broj pod kojim je komisija izvještena nije stvarno najsretniji način. Iz takve vrste izvještavanja nije uvijek sasvim jasno i jednostavno doći do podataka koji i kakvi programi tj. koji i kakvi projekti se financiraju tj. koji su bili financirani.
Recimo nisam uspio doći do podataka koji projekti su financirani kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU za koje je izdvojeno 127 miliona eura prema ovom izvještaju. Našao sam vijest gdje je najavljena potrošnja za 78 ugovora u nešto većem iznosu ali nigdje nema liste projekata, likovi vode na stranicu ili poveznice koja ne radi, greška 404 nema podataka. Tako da bi zamolio da ubuduće uz same reference na broj za komisiju bude i poveznice na rezultate natječaja tako da dobimo kompletni uvid u to kako se troše poticaji.
Značajan pad financiranja potpora za kulturu je također bila zabrinjavajuća potpona, pojava ali i sama ta pojava je bila neobrazložena u izvještaju, dakle potpore za kulturu su pale s 24,1 na 3,1 miliona eura. HAVC je '23. dobio 21 milion eura za promicanje audiovizualnog stvaralaštva, audiovizualne kulture i očuvanja audiovizualne baštine, a '24. prema ovom izvještaju HAVC nije dobio usporediva sredstva. S obzirom da znamo da je HAVC dobio približno ista sredstva u proračunu '23. i '24. godine i da ste i rekli između ostalog da je to metodološka izmjena takve metodološke promjene bi svakako trebalo navesti u izvještaju kako se ne bi stvarao krivi dojam da je nešto od poticaja nestalo.
Naš klub neće glasati za ovo izvješće jer je dostavljen suprotno zakonu, dakle nakon zakonskog roka, jer ne obrazloženje sva smanjenja o kojima sam ranije pričao, jer podaci iz izvještaja nisu svi provjerljivi i jer ima grešaka.
A pridržavanje zakona da se vratim nekako na početak priče je uistinu boljka ove Vlade. Zakon je više sugestija a manje obveza. Raspravljamo o zakonima kao da su obvezujući, a svjedočimo praksi u kojih se vladajući selektivno primjenjuju. HDZ godinama ignorira Zakon o ravnopravnosti spolova svjesno računajući na plaćanje kazne umjesto poštivanju pravila, parlamentarna većina i Vlada zanemaruju rok koji je odredio Ustavni sud RH za donošenje novog Zakona o pobačaju, u odnosu prema EPPO-u svjedočili smo potezima koji otvaraju ozbiljna pitanja o diobi vlasti i pravnoj sigurnosti. Ako zakoni vrijede samo kad su politički zgodni tada ne potkopavamo samo pravni poredak nego i povjerenje građana u institucije. Od korupcijskih afere i klijentelizma do strateških dokumenata koji se ne usvajaju, koji se usvajaju a u praksi odbacuju, kada premijer Andrej Plenković relativizira obvezu poštivanja kako zakona tako i međunarodnih sporazuma poruka je opasna, a to je da je osobni sud iznad pravila pogotovo kada premijer svjesno krši zakone i načelo autonomije lokalne samouprave.
Država ne može funkcionirati bez dosljedne primjene zakona, a još manje može opstati kada pravna nejednakost postane norma. Vladavina prava nije politička opcija nego temelj demokracije.
Hvala kolegice i kolege.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Živković.
Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever je kolegica Puljak, a nakon nje, a nakon nje kolega Barbir.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani, poštovane kolegice i kolege, na početku evo da se osvrnem na pitanje koje sam postavila u replici evo predstavniku Ministarstva financija o tome postoji li je li konkretan plan kako će se hrvatski sustav državnih potpora u slijedećim godinama strukturno uskladiti s novim europskim ciljevima koji su dekarbonizacija net-zero industrija, digitalna transformacija i umjetna inteligencija. Odgovor iz ministarstva ili predstavnika iz ministarstva je bio da ono Ministarstvo financija rekla bi nije nadležno za strateški okvir, evo vodi registar, izrađuje izvješće, međutim ako pogledate Zakon o državnim potporama onda Ministarstvo financija je li daje mišlje… između ostalo daje mišljenja o usklađenosti potpora s pravilima EU, prati provedbu sustava je li, dakle ako je zaduženo za usklađenost resorna ministarstva predlažu programe je li onda je li strateški okvir nekako mora dolaziti je li s razine Vlade. Dakle, postoji li na razini Vlade nekakav koordinirani strateški okvir koji će usmjeravat državne potpore prema tim novim europskim ciljevima, a ako takav neki okvir ne postoji onda imamo sustav koji funkcionira čisto administrativno ali ne, ne i strateški. To je malo zabrinjavajuće.
No, evo ako se vratimo izvještaju, dakle ovo Godišnje izvješće o državnim potporama za '24. godinu kako je evo i rečeno pokazuje da Hrvatska ulazi u novu fazu gospodarske politike odnosno izlazimo iz kriznog režima masovnih intervencija koje su bile nužne evo tijekom pandemije i energetske krize. I to je dobro, na neki način država ne može trajno funkcionirati u izvanrednom režimu ali evo dolazimo do ključnog pitanja ako više ne reagiramo na krizu jesmo li počeli strateški ulagati u razvoj.
Struktura potpora pokazuje da više od 800 milijuna eura odlazi na sektorske potpore dok horizontalne potpore uključujući regionalne i lokalne iznose oko 515 milijuna eura. To znači da i dalje velik dio sredstava ide prema unaprijed definiranim sektorima, a ne prema horizontalnim ciljevima koji jačaju konkurentnost cijelog gospodarstva.
Država ima legitimnu ulogu u poticanju inovacija, tranzicije i konkurentnosti ali pitanje je dizajna i cilja je li dakle kako je, kako je taj cijeli dizajn državnih potpora postavljen. Pa evo nekoliko primjera iz EU npr. Njemačka desetljećima sustavno financira mrežu instituta Fraunhofer koji povezuju znanost i industriju. To nisu potpore za očuvanje radnih mjesta u jednom sektoru, to su ulaganja u primijenjeno istraživanje, transfer tehnologije i komercijalizaciju inovacija. Rezultat je snažna industrijska baza i visok udio izvoza visoke dodatne vrijednosti. Švedska npr. kroz svoju agenciju sufinancira diptih zelene tehnologije, digitalne projekte ali uvijek uz privatni kapital i stroge kriterije. Dakle, država ne zamjenjuje tržite ona ga potiče, zato Švedska ima snažan tehnološki sektor i visoku produktivnost. Finska, sjetimo se pada Nokie, ona je mogla subvencionirati jednu kompaniju je li da preživi međutim umjesto toga preusmjerili su sredstva u istraživanje u startupove, ekosustavu, Aisti i danas imaju jednu od najdinamičnijih inovacijskih ekosustava u Europi. Nizozemska je kroz model tzv. top sektor politika financira i financirala i financira i dalje konzorcije javnog i privatnog sektora u strateškim područjima poput agritech, watertecha, visokih tehnoloških sustava, međutim naglasak je opet je li na partnerstvu, inovaciji ne na održavanju postojećih struktura.
Dakle, što je zajedničko svim ovim primjerima iz EU? Dakle, prvo potpore su horizontalne usmjerene na inovacije, potiču se privatne investicije, ne zamjenjuju ih, imaju jasne mjerljive ciljeve i evaluaciju i fokusirane su na povećanje produktivnosti.
Sad ako se vratimo na Hrvatsku u našem sustavu 82% potpora dodjeljuje se kroz subvencije i subvencije kamata, dakle kapitalna ulaganja i tržišni instrumenti gotovo su zanemarivi. To znači da i dalje dominira model bespovratnog transfera, a ne model poticanja investicijske dinamike.
Unutar horizontalnih ciljeva vidimo pozitivan pomak ili 75% sredstva ide na istraživanje i razvoj, to je smjer koji treba podržati ali potpore za usavršavanje su minimalne, a potpore malim i srednjim poduzetnicima relativno su skromne, a produktivnost je kako stalno se naglašava temelj dugoročnog rasta.
I ovdje sad jedno ono pitanje koje evo često se postavlja, utječu li državne potpore na inflaciju? Odgovor je mogu utjecati ako država masovno subvencionira potrošnju ili održava potražnju bez povećanja ponude to može pojačati inflatorne pritiske. Dakle, tijekom kriznih godina to je bilo opravdano, cilj je bio spriječiti kolaps ali u uvjetima stabilizacije široke i neselektivne potpore mogu dodatno zagrijati gospodarstvo.
S druge strane potpore koje povećavaju produktivnost, tehnološku razinu i kapacitet proizvodnje djeluju dugoročno dezinflatorno. One povećavaju ponudu, smanjuju troškove i podižu konkurentnost. Dakle, pitanje nije samo koliki je iznos potpora, pitanje je povećavaju li one potražnju ili povećavaju ponudu. Ako želimo stabilne cijene, rast standarda moramo preusmjeriti fokus prema potporama koje jačaju proizvodnju, inovacije i izvoz.
U izvješću se navodi da '24. godina predstavlja prijelomnu točku i da se sustav vraća standardnim europskim pravilima. To je evo prilika, kao što sam rekla EU ide prema novom okviru, čista industrija, dekarbonizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija i Hrvatska mora odlučiti želi li biti dio tog vala ili će ostati zemlja sektorskih intervencija.
Dakle, zato predlažemo evo jasan smjer. Prvo povećati udio horizontalnih potpora i postupno smanjivati dominaciju sektorskih. Drugo, povećati korištenje tržišnih financijskih instrumenata, jamstava i fondova rizičnog kapitala umjesto isključivo subvencija. Treće, uvesti snažniju ex post evaluaciju učinaka. Svaka potpora mora imati mjerljive rezultate u produktivnosti, izvozu i tehnološkom napretku. Četvrto, snažnije povezati sustav potpora s inovacijskom politikom, umjetnom inteligencijom, digitalnom transformacijom i peto, osigurati da potpore ne postanu trajni mehanizam održavanja neefikasnih struktura.
Državne potpore dakle nisu same po sebi ni dobre, ni loše one su jednostavno jedan alat ali ako su usmjerene na očuvanje postojećeg stanja onda su trošak, ako su usmjerene na transformaciju onda su investicija.
Dakle, Hrvatska sada ima priliku prijeći iz ove faze kriznog subvencioniranja u fazu strateškog ulaganja i evo podržat ćemo svaki model koji povećava konkurentnost, inovacije i produktivnost, ali nećemo podržati onaj model u kojem država bira pobjednike umjesto da stvara uvjete u kojima pobjednici nastaju.
Evo, zahvaljujem sad će nastaviti kolega.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu je kolega Barbir, samo polako.
Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, Godišnje izvješće o državnim potporama nije puka statistika ono je ogledalo ekonomske politike Vlade, njezinih prioriteta i stvarnih učini… učinaka javne potrošnje na gospodarstva ali i na cjelokupno društvo.
Zato je važno da o ovom izvješću ne raspravljamo samo o terminima smanjenja ili povećanja određenih iznosa nego i o terminima strukture, ciljeva i dugoročnih posljedica državnih intervencija. Izvješće pokazuje da je u 2024. dodijeljeno ukupno 1,4 milijarde eura državnih potpora što je pad više od 30% u odnosu na prethodnu godinu. Vlada to tumači normalizacijom nakon pandemije i energetske krize. To objašnjenje može biti i djelomično točno ali u konačnici ono nije dovoljno. Pad ukupnog iznosa sam po sebi ne znači nužno i kvalitetniju politiku samih potpora.
Ključno pitanje je kamo su se te potpore usmjeravale? Vidimo da čak 91% potpora odlazi na sektor industrije i usluga dok poljoprivreda i ribarstvo čine svega 8,8%. No, istodobno se kroz metodološke promjene pokazuje da se u poljoprivredu kroz potpore, poticaje, izravna plaćanja slijeva gotovo milijardu eura. To otvara pitanje i transparentnosti i razumijevanja samog sustava ne samo za javnost nego i za sve korisnike.
Ova metodološka razdvajanja mogu biti opravdana i iz europskog kuta, ali politička odgovornost ostaje ista. Građane ne zanima vodi li se nešto kao državna potpora ili poticaj nego kakav učinak ta sredstva imaju na domaću proizvodnju hrane, konkurentnost poljoprivrede i održivost ruralnih prostora. Iz izvješća nažalost ne vidimo jasnu analizu tih navedenih učinaka. Posebno zabrinjava struktura potpore u industriji i uslugama. Više od 60% sredstava odlazi na sektorske potpore dok horizontalni ciljevi koji bi trebali poticati u prvom redu istraživanje i inovacije ali onda i zapošljavanje i razvoj malih i srednjih poduzetnika, čine znatno manji dio. Iako se bilježi relativno visok iznos za istraživanje i razvoj ostaje pitanje tko su stvarni korisnici tih sredstava i kakav je njihov doprinos produktivnosti i tehnološkoj transformaciji gospodarstva.
U tom kontekstu posebno se ističe i nagli pad potpora kulturi. One su pale na simboličnu razinu u odnosu na prethodne godine. Objašnjenje od državnog tajnika da se radi o prelasku, prestanku kriznih mjera ili mogućim pogreškama u unosu podataka kao i tome da metodologija se promijenila i da je nešto ulazilo od lani i kad se zbroje ta dva broja da je to isto, to nije dovoljno naprosto zato što to nije tog, dio tog izvješća i stoga je ovo izvješće manjkavo. U ovom izvješću je to trebalo biti jasno naglašeno i objašnjeno prije njegovog podnošenja. Kultura svakako nije sektor koji se može promatrati isključivo kroz prizmu izvanrednih okolnosti, ona je dio društvene infrastrukture i njezino sustavno zanemarivanje dugoročno osiromašuje javni prostor i društvenu koheziju. Drugi važni problem koji smo vidjeli je privremena mjera odnosno privremenost samih mjera. Izvješće samo upozorava na opasnost da privremene mjere nažalost postaju trajne mjere. To je ključno pitanje. Državne potpore koje se uvode kao odgovor na krizu ne smiju postati trajni mehanizam održavanja neučinkovitih poslovnih modela. U protivnom se narušava tržišno natjecanje, a posljedica toga je i usporavanje nužnih struktura prilagodbe samog gospodarstva. Treće je regionalna dimenzija. Potpore na lokalnoj regionalnoj razini iznose više od 167 milijuna eura ali bez jasne evaluacije njihovih učinaka. Jedinice lokalne samouprave često koriste potpore kao kratkoročni alat za rješavanje pojedinačnih problema bez šire razvojne strategije. Država pri tom ne osigurava dovoljno koordinacije ni jasne ciljeve što dovodi do fragmentacije politike potpora. I četvrto ono što je ukazivao kolega Živković u svojoj raspravi, izvješće nije podneseno u roku. Stoga ostaje upitna čak i njegova zakonitost. Zaključno, ovo izvješće pokazuje da se Hrvatska formalno vraća u stabilniji režim državnih potpora ali bez jasnog odgovora na pitanje, koristi li se taj prostor za pametniju, selektivniju i razvojno usmjereniju politiku. Naš klub smatra da smanjenje iznosa potpora nema smisla ako se istodobno ne poboljšava njihova prvo struktura, drugo transparentnost i treće mjerljivost samih učinaka.
Zato pozivam Vladu da već u slijedećem izvješću ne ponudi samo pregled iznosa nego ozbiljnu evaluaciju učinkovitosti državnih potpora, da podnese izvješće na vrijeme jer javni novac ne smije se mjeriti samo po tome koliko ga je potrošeno nego prema tome što je sa njime za društvo i postignuto. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a kolega Marin Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Evo nekako je današnji dan preokupirala prethodna točka Zakon o strancima pa s obzirom i na sat koji je i nekako ko da je prisutnost u samoj sabornici, ne plijeni veliku pažnju na izvješća o državnim potporama u 2024. godini za koju bi se moglo reći da je onako skup statističkih podataka za koje je temeljem Zakona o potporama zaduženo Ministarstvo financija koje treba to sve skupiti na hrpu i nekom metodologijom nam prikazati ali kako smo čuli uvodno i od državnoga tajnika i kroz replike pa odgovore na replike i kroz druge rasprave, može se o ovom dokumentu razgovarati kao i o političkom dokumentu koji se može tumačiti kao smjer kojim država svojim potporama upravlja ekonomskim politikama. Kako to država misli da vlasti našim zajedničkim javnim novcima treba određene segmente našeg gospodarstva jednostavno pogurati ili dodatno ih osloboditi odnosno staviti ih možda u, u nadređeniji položaj u odnosu na neke, na neke druge.
Evo čuli smo milijarda i nešto preko 400 milijuna eura isplaćenih potpora državnih u 2024. godini. Na prvu rekli bismo u strašno smanjenje u odnosu na '22. i '23., a čuli smo i uvodno od državnog tajnika, radi se o tome da smo tamo onih godina '21., 2., 3. imali snažna, snažnu intervenciju države u onim kriznim vremenima. Sjetimo se i od onih potpora za očuvanje radnih mjesta pa potpora za ublažavanje učinaka energetske krize kad je država pokazala da je spremna snažno stati prvenstveno iz, iz, iza svojih gospodarstvenika ali i iza radnika gdje praktički ruku na srce pa mi tu krizu praktički, pogotovo energetsku krizu nismo osjetili. U Hrvatskoj mi nismo imali situacije da smo ne znam u zimskim režimima kao što su ovi mjeseci da smo morali ne znam, grijanje limitirati na ne znam 19 stupnjeva pa po ljetu da se klime ne smiju spuštati isto tako. To kod nas nije bilo. Vani na zapadu tko je imao prilike putovati to je bilo sasvim normalno. Kod nas to u Hrvatskoj nije bilo. Govorim koliko je snažno država stala između svih nas, praktički mi tu krizu pa osjetili nismo i ok, prošli su ti negativni učinci i malo pomalo država otpušta mjere da se tako izrazim i naravno zato je taj pad možda sad preko 2 milijarde eura na milijardu i 400 i čuli smo da će, da kako sam već vidio '24. evo i '25. je tu i prati se na što država troši novce, na što idu potpore. Kako sve idemo više prema ovim horizontalnim ciljevima, mi ćemo i mi pokušavamo se maknuti od sektorskih, od sektorskih potpora.
A kad govorimo o sektorskim potporama za koje bilo da u prethodnim raspravama …/Govornik se ne razumije./… kao da je to nekakav bauk malo pročitajmo čemu se tu radi. To su većinom se misli na potpore u sektoru prometa, to se mahom misli na željeznički na subvencioniranje željezničkog prometa, na subvencioniranje nerentabilnih trajektnih linija. Naravno da nije možda ekonomski isplativo i vozit trajekt do svakog otoka gdje ide ali to mora biti i država tu ima da stane iza takvih stvari i da trajekti voze, te brodske linije opstanu i do tih udaljenijih mjesta otoka koji, za koji možda i nema ekonomske isplativosti držati liniju ali to mora biti ako želimo ljude naše zadržati tamo.
Za HTV čini mi se 150 miliona, zračni promet, cestovni promet, svjedoci smo da polako se zahtjevi za subvencioniranje cestovnih prometa linijskih prelijevaju i na državu, na županije, na lokalne, na lokalne razine. Jednostavno ako to želimo imati to moramo platiti. Pitanje da li to može na tržištu opstati, to netko mora platiti. Ako neće država možda će ljudi kroz veće cijene usluga. Pitanje hoće li oni te usluge htjeti koristiti, a svi se slažemo da trebamo imati i razvijenu željezničku infrastrukturu i zračni promet i infrastrukturu zračne luke, vidio sam da je u Zračnoj luci Osijek potpora bila u 2024. godini. Naravno da i mi na istoku Hrvatske i mi želimo imati zračnu luku koja je perspektivna, koja ima ne samo domaće nego i inozemne letove, želimo imati ponovo željeznicu kojom ćemo doći do Zagreba za ne znam 2 sata od Vinkovaca, Vrpolja a ne 4 i nešto kako sada putujemo. To jednostavno država mora stati iza tih stvari koje možda nemaju na tržištu ako se gleda čisto ekonomski plus minus nemaju nekakvu, nekakvu računicu.
Kažem izvješće kao izvješće ono je složeno poprilično detaljno, razumljivo metodološki, a pročitao sam ga 70-ak stranica ne razliku se puno odnosno od prethodne godine osim što sad prvi put nisu prikazane ove potpore iz poljoprivrede ovaj poticaj i izravna plaćanja ovih 800 i nešto milijuna eura. To je sada izdvojeno kao u poseb… sasvim posebnu kategoriju jer Ministarstvo poljoprivrede njih vodi po drugim pravilima.
Kažem prijelaz sa sektorskih potpora na horizontalne ciljeve, usavršavanje, istraživanje, razvoj, malo poduzetništvo, dekarbonizacija, očuvanje prirode to je nešta na, u čem će, u kom smjeru će sigurno država ubuduće ići uz naravno potporu poljoprivredi. Gotovo 900 milijuna, milijuna eura potpora u poljoprivredi nije to nekakva naša izmišljotina, naša fiks ideja većina tih potpora proizlazi iz zajedničke poljoprivredne politike. Cijela EU podupire poljoprivredu, poljoprivrednu proizvodnju kako bi ona uopće opstala na ovim, na ovim područjima.
Teško je uspoređivati poljoprivredu danas u odnosu na poljoprivredu prije 30 godina kakve se možda dobar dio vas sjeća. Ja se sjećam ajde kad sam bio malih nogu kako je tada izgledala poljoprivredna proizvodnja u Slavoniji, u našim selima. To je sad totalno su druge okolnosti, totalno su druge okolnosti i jako teško je to uspoređivati. Hrvatska je dio globalnog tržišta, globalni utjecaji utječu i na našu poljoprivrednu proizvodnju i vraćat se nazad kako je to nekad bilo kad je ne znam u svakoj drugoj kući bila jedna kravica mislim da je to davno prošlo svršeno vrijeme. Trebamo gledati naprijed kako modernizirati našu poljoprivredu, kako ju dohodovno učinit isplativijom, kako hvatati korak sa boljima, kopirati možda bolje modele, a potpora u poljoprivredi bilo, bit će ih, ima ih u EU, bit će i kod nas.
Puno je povika koji su učinci tih potpora, tipa država bez veze daje za potpore u poljoprivredi. A što da ne dajemo, što bi onda proizvodili da ih ne dajemo uopće? Mislim da je to pogrešno. Opet kažem nije to neka izmišljotina Hrvatske, cijela EU otprilike na isti način provodi zajedničku poljoprivrednu politiku plus još neke potpore koje jesu nisu i svako tu gleda zapravo sebe kako se bolje odnosno svoje poljoprivredne proizvođače pozicionirati na zajedničkom tržištu. Nismo sami na zajedničkom tržištu smo. To nam je konačno valjda svima jasno.
Evo ga, da pridonesem tome da možda idemo ranije kući skratit ću, zaključit da Klub zastupnika HDZ-a naravno da će podržati ovo izvješće.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Mandariću.
Prelazimo na pojedinačne rasprave gdje imamo jedino kolegu Borisa Piližotu, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče evo rekli ste u odgovoru na replike da Ministarstvo financija samo raspodjeljuje da su odgovorni nadležni ministri kako stavljaju svoje prioritete pa ću se ukratko malo tijekom rasprave očitovati i na ove navode što je kolega Mandarić rekao.
Nije uopće sporno da netko ne želi da se ne daje u poljoprivredu, da se ne daje u promet i sve ostale sektore ali je sporno koji su rezultati za one novce koji su daleko od tog da su mali, ogromni su, a rezultati su minorni barem iz mog kuta gledanja.
Na prvi pogled ovaj dokument stvarno kad gledamo brojeve možemo reći da izgleda suhoparno ali u sebi u biti skriva priču o načinima na koje država daje, troši i rasipa naš novac. Iz ovog izvješća se jasno vidi da naš ekonomski model je i dalje model subvencioniranja postojećih problema umjesto da rješava uzroke tih problema. I brojka je sasvim jasna 1,4 milijarde eura državnih potpora što iznosi otprilike oko 1,7% bruto društvenog proizvoda.
I da to malo prebacimo na niže brojke to je 842 eura po zaposlenom odnosno 371 euro po svakom građaninu ove zemlje i ne možemo uopće više govorit da su to neke apstraktne sta… stavke u ovoj tablici, to je konkretan novac građana koji pune državni proračun. Vlada također navodi da su potpore pale za više od 30% u odnosu na 2023. godinu i to će naravno uvijek pokušat prikazati kao uspjeh al ako želimo stvarno biti realni trebamo se pitat je li to rezultat ozbiljne reforme sustava potpora ili samo prestanak kriznih mjera vezanih uz Covid i naravno uz energetsku krizu. U ovom izvješću osobno ne vidim nikakvu strukturnu promjenu, vidim samo smanjenje izvanrednih transfera i to za mene nikad nije i neće biti reforma nego je to na jednostavan način gašenje požara koji se sam ugasio. No krenut ću od poljoprivrede. Samo kroz državne potpore sektor dobiva 128 milijuna eura, kad pribrojimo poticaje i izravna plaćanja dolazimo do gotovo 970 milijuna eura, to znači gotovo milijardu eura godišnje i to je uistinu ogroman, ogroman novac, a kad pogledamo hrvatsku stvarnost, možemo reći da Hrvatska i dalje povećava uvoz hrane, police u trgovinama su pune uvozni proizvoda, domaći proizvođači se konstantno žale na nelojalnu konkurenciju i na visoke troškove pa se nameće jedno vrlo jednostavno pitanje, a to je kako je moguće da ulažemo gotovo milijardu eura, a nemamo vidljiv rast domaće proizvodnje i veću samodostatnost. Gdje je rezultat tog novca, gdje je strategija jer ako ulažemo toliki iznos, onda građani imaju pravo očekivati i konkretne učinke, a to znači više domaće hrane, jaču preradu, stabilnije cijene, a ne da svake godine ponovno raspravljamo o istim problemima.
Slijedeće, nešto bih rekao i o strukturi potpora. Više od 80% potpora dodjeljuje se kroz subvencije, kapitalna ulaganja iznose 0,1%. Dakle možemo reći da mi i dalje funkcioniramo po modelu daj novac i pokrij trošak, a ne po modelu strateškog ulaganja i razvoja jer država možemo reći da gotovo uopće ne koristi instrumente vlasničkog ulaganja, razvojnih fondova ili povratnih modela što znači da novac odlazi, a povrat za državu gotovo da ne postoji.
Promet, promet je najveći pojedinačni korisnik sektorskih potpora 365 milijuna eura, a kada dodamo potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa, govorimo o stotinama milijuna eura godišnje za sustave koji godinama posluju. Ne moramo previše pogađat, s gubicima. Koliko dugo će još bit potrebno da krpamo rupe bez bilo kakvih ozbiljnijih reformi u upravljanju. Koliko dugo će porezni obveznici pokrivati kronične gubitke bez jasne odgovornosti uprava i bez promjene modela poslovanja. Znači građani plaćaju kroz poreze, kroz cijene karata, kroz lošu uslugu, a sustav ostaje isti.
Zatim imamo i 170 milijuna eura za javno radio televizijsko emitiranje. Također ogroman iznos za taj sektor, a u isto vrijeme povjerenje građana u javni servis nije na razini koja bi opravdala takav trošak. Postoji li jasna, javno dostupna analiza učinkovitosti. Postoje li mjerljivi kriteriji kvalitete za tih 170 milijuna eura ili se taj iznos svake godine automatski prenosi bez ikakve ozbiljne evaluacije. Regionalne potpore iznose 135 milijuna eura, a lokalne potpore dodatnih 167 milijuna eura i to uistinu lijepo zvuči, decentralizacija, razvoj, poticanje lokalnog gospodarstva ali opet se vraćamo na ono gdje su mjerljivi rezultati. Smanjuju li se regionalne razlike, povećava li se broj kvalitetnih radnih mjesta u slabije razvijenim područjima? Ako nemamo jasne pokazatelje učinka, onda je to samo preraspodjela sredstava, a nikako se ne može opet govoriti o bilo kakvoj vrsti razvojne politike. De minimis potpore iznose 205 milijuna eura. To je novac koji se dijeli u manjim iznosima, često bez strateškog fokusa i postoji li uopće objedinjena analiza učinka tih potpora. Znamo li koliko su doprinijele rastu, izvozu ili inovacijama ili je riječ o disperziranju sredstava, opet bez jasnoga cilja. I dolazimo do najvažnijega pitanja možda, za mene je, a to je transparentnost. U izvješću vidimo objedinjene brojke, vidimo sektore, kategorije, postotke ali javnost ne vidi jasno tko su najveći pojedinačni korisnici. Građani imaju pravo znati tko prima milijune eura državnog novca i ako je sve zakonito i opravdano, onda nema razloga da te informacije ne budu potpuno dostupne i jednostavne za pregled.
Državne potpore, tu ću se vratit na kolegu Mandarića, naravno da nisu same po sebi loše. Naprotiv one mogu i trebale bi biti snažan alat razvoja ali samo i jedino ako su usmjerene u transformaciju gospodarstva, u istraživanje i razvoj, u inovacije i u industrijsku modernizaciju. Danas vidimo da i dalje dominiraju sektorske potpore, održavanje postojećih sustava dok razvojne i inovacijske komponente nemaju takvu težinu. To je razlika između politike koja upravlja sadašnjošću i politike koja bi trebala graditi budućnost. I na kraju poruka je jednostavna, 1,4 milijarde eura nije sitan novac, naprotiv to je ogroman novac, to je ozbiljna i trebala bi bit ozbiljna razvojna poluga, a ako taj novac koristimo samo da održavamo postojeće strukture i pokrivamo gubitke, onda propuštamo priliku za stvarnu promjenu. Građani ja mislim da ne očekuju, siguran sam da ne očekuju savršenstvo i da sve bude po PS-u ali isto tako sam siguran da očekuju odgovornost, da očekuju u najmanju ruku jasne kriterije i u konačnici vidljive rezultate. Ako već svake godine izdvajamo ovakve iznose, onda moramo moći pokazati i konkretan učinak u proizvodnji, u radnim mjesta i u konkurentnosti. Ovo izvješće govori da je naš državni sustav potpora, sustav koji održava status quo, a ne potiče razvoj.
Dajemo novac tamo gdje je najlakše dati, ne gdje je je najpotrebnije provesti reforme. Nužno je imati barem po mom mišljenju jasnu listu korisnika i učinkovitosti, zatim kriterije za ocjenu povrata ulaganja, plan smanjenja ovisnosti o subvencijama i u konačnici stvarnu strategiju razvoja države. Jer ako prestanemo gledati državne potpore kao socijalnu mrežu za poduzeća, a počnemo ih gledat kao alat za rast i konkurentnost, tek onda ćemo moći reći da vodimo modernu, održivu i razvojnu ekonomsku politiku RH. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Imamo dvije replike, prvi na redu je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo kolega Piližota, u izvještaju se nije sasvim jasno moglo vidjeti međutim pregledao sam brojke i razlika između 2023. i 2024. u poticajima za poljoprivredu je skoro 100 milijuna eura. Znači kada se sve zbroji što je bilo i računano prošle godine i što ove nije, imali smo 970 milijuna eura '23. i milijardu i 69 milijuna eura '24. godine. Mislite da bi u ovim izvještajima trebalo biti jasnije kako to da u jednom tako važnom sektoru kao što je poljoprivreda imamo 100 milijuna eura manje poticaja?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Kolega Živković pa mislim da ste dobro ovo vidjeli, a ja sam u svojoj raspravi jasno rekao da u konkretno, u ovom izvješću vidimo objedinjene brojke. Znači vidimo sektore, vidimo kategorije, vidimo postotke ali niti mi al niti javnost ne vidi jasno tko su najveći pojedinačni korisnici ovoga tih sredstava i to je ono što sam i napomenuo da građani imaju pravo znati tko prima milijune eura državnog novca i ako je u konačnici sve to zakonito i opravdano, nema razloga da te informacije ne budu potpuno dostupne i jednostavne za pregled, kako nama tako i svim građanima RH. Evo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Mario Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Piližota, vidimo u izvješću da su potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva za 2024. iznosile 128,2 milijuna eura znači bez poticaja, a potpore za usluge za javnu radio televizijsko emitiranje 170,3 milijuna eura. Kako komentirate da je sektor poljoprivrede i ribarstva u 2024. dobio 40-ak milijuna manje od HRT-a?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Uvaženi kolega Milinković pa evo dobro ste vidjeli tu razliku, naravno da to ne može biti normalno. Vjerojatno se to pravda jel u poljoprivredu dolazi još kroz poticaje i izravna plaćanja pa je to vjerojatno neka vrsta opravdanja ali ono što je činjenica, a to je da građani siguran sam da vide da usluga javnoga televizijskog servisa ne odgovara novcima koji se godišnje daje za njih, a isto tako poljoprivreda ako već dajemo toliki iznos isto tako što sam rekao i u raspravi, ne dobijamo ono što trebamo, a to je razvoj, samodostatnost, povećanje domaće proizvode i u konačnici da i država od toga ima određeni dio povrata. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
I na samom kraju u završnim izlaganjima klubova kolega Darko Sobota u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajnici, kolegice i kolege. Dobro je to primijetio potpredsjednik sabora nekako to kad on zasjeda onda sam obično ja završni pa ćemo gledat ajde da to bude što prije.
Zapravo ova tema godišnje izvješće o državnim potporama, a lijepo piše i u samom uvodu zapravo da je izvješće izradilo Ministarstvo financija temeljem dostavljenih i preuzetih podataka u dodijeljenim državnim potporama i potporama male vrijednosti iz registra državnih potpora i potpora malih vrijednosti. Dakle na neki način su prikupili podatke jel koje je bilo prijepora za neke odgovore koje zasigurno državni tajnik nije i ne mogao odgovorit ali je dao zapravo dobre smjernice. U ime kluba HDZ-a netom prije mene, malo prije mene je govorio kolega Mandarić i zapravo je rekao u jednom ja bi rekao laganom svojem iznošenju sve ono što zapravo i iza čega klub HDZ-a stoji, a i ovi materijali koje smo mi imali prilike i pročitati i pred sobom imamo i govore u prilog tome. Skup podataka zapravo koji su dobro odrađeni ali ja bih svakako mogao bi govoriti o poljoprivredi kao inženjer poljoprivrede zašto je nešto više, zašto je nešto manje. Mogao bi se ja tu dotaći i, i kao čelnik lokalne samouprave i šteta od prirodnih nepogoda koje su zasigurno i uvelike pomoć upravo i svim našim poljoprivrednicima i OPG-ovima ali bih istaknuo prije svega ove horizontalne potpore uključujući i horizontalne ciljeve regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini koje nisu male. Uvijek mi čelnici lokalne samouprave bi htjeli da one budu veće i one su dobro došle bez obzira jel su one za ulaganja u nešto više i u nešto bolje ili su zapravo i održavanje postojećeg, postojeće situacije. Međutim ono što bi svakako htio izdvojiti i podcrtati, a to je da Vlada RH jedan puta godišnje usvaja smjernice politike državnih potpora koje su kao takve usklađene prije svega s prioritetima na razini EU, a provode se kroz zasebne sektorske politike u pojedinim područjima. To bi zapravo trebali imati svi na umu i kao što je rekao i kolega Mandarić, evo i ja završno, Klub HDZ-a će podržati ovo Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024. godinu.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
S ovim smo došli do kraja rasprave, stoga zaključujem današnju raspravu i ovu točku o kojoj ćemo glasati kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem se državnom tajniku Mateju Buli i kolegi Dragiću.
Slijedeć… sutrašnji dan počinjemo sa kako je planirano prvom točkom dnevnog reda Izvješćem o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini.
Svima zahvaljujem na konstruktivnom doprinosu raspravi i želim laku noć.

SJEDNICA PREKINUTA U 22,02 SATI.

43

  • Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024. godinu
20.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024., predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „Prihvaća se navedeno izvješće.“. Molim glasujmo.
129 glasova, 76 za, 53 suzdržana što znači da je donesen zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF