Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

41

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265
17.02.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,25 SATI

Evo poštovane kolegice i kolege, stanka nam je završena pa idemo na:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, prvo čitanje, P.Z.E. broj 265

Predlagatelj Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za gospodarstvo.
Prije nego što dam riječ predlagatelju da da dodatno obrazloženje kolega Boris Piližota u ime stranke je zatražio stanku.
Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
U ime Kluba zastupnika SDP-a tražim stanku u trajanju od 10 minuta kako bi dodatno naglasili da ovaj zakon nije samo puka šablonska procedura. On uređuje način na koji se troši novac građana RH i u proteklih 10 godina svjedočili smo brojnim aferama vezanim uz javnu nabavu od lokalne razine preko čelnika jedinica lokalne samouprave pa sve do bivših i aktualnih ministara u Vladi Andreja Plenkovića. Imali smo niz slučajeva uhićenja, istraga, povrata europskih sredstava i ozbiljnih revizijskih upozorenja.
Zato se nameće legitimno pitanje hoćemo li danas raspravljati o zakonu koji sprječava ponavljanje tih situacija ili samo mijenjamo pragove? Ono što u najmanju ruku očekujemo od ovog zakona su tri stvari. Prvo je jasnu i obveznu evidenciju izvršenja ugovora kako bi se znalo tko je posao odradio, tko je kasnio, a tko je probijao rokove. Drugo, mogućnost isključenja onih koji su javne poslove dobivali a nisu iz izvršavali uredno jer europsko pravo poznaje institut teškog profesionalnog propusta. I treće, precizne i mjerljive kriterije javnoga interesa kako se ta formulacija ne bi koristila proizvoljno.
Građani su previše puta nažalost se uvjerili da javna nabava može postati prostor pogodovanja aneksa i zatvorenih krugova, a naša je odgovornost upravo da to spriječimo. Javna nabava mora biti sustav odgovornosti a ne bazen za kriminalne aktivnosti koje vrlo brzo nažalost padaju u zaborav.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, naravno stanka je odobrena. Želite da i stvarno napravimo stanku ili da nastavimo? Možemo nastaviti.
E sad sam malo u dilemi, jedan broj zastupnika je dignuo repliku a replika ne može biti na stanku, pa onda mi nije jasno na što su digli repliku, al vjerojatno oni znaju.
No, u ime ovaj predlagatelja dodatno obrazloženje dat će poštovani državni tajnik Goran Romek, izvolite.

Romek, Goran
Poštovani potpredsjedniče, poštovane saborske zastupnice, saborski zastupnici, Ministarstvo gospodarstva kao nositelj predmetnog zakona pripremilo je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi koje su usmjerene prema povećanju transparentnosti i jačanju antikorupcijskih potencijala, ublažavanju prepreka za korištenje pravne zaštite te poticanju tržišnog natjecanja kao i daljnjoj digitalizaciji i automatizaciji procesa.
Postoji stalna potreba za daljnjim jačanjem sustava e-nabave kroz uvođenje novih digitalnih rješenja i funkcionalnosti čime će se unaprijediti analiza podataka o javnoj nabavi i omogućiti razvoj prilagođenih i učinkovitih politika u tom području. Time se sustav javne nabave dodatno usmjeriti prema povećanju učinkovitosti te na jačanju kapaciteta naručitelja za provedbu javnih projekata na središnjoj i lokalnoj razini uz bolju transparentnost i kvalitetnije upravljanje postupcima javne nabave.
Važan element jačanja kapaciteta za provedbu javne nabave je smanjenje administrativnog opterećenja osoblja angažiranog na poslovima javne nabave kroz reinženjering, digitalizaciju i automatizaciju procesa. Takav pristup istodobno olakšava poslovno okruženje gospodarskim subjektima koji sudjeluju u postupcima javne nabave.
Nove digitalne mogućnosti omogućile su generiranje odluka i dokumenata izravno u elektroničkom oglasniku javne nabave RH pri čemu se osigurava točnost unesenih podataka. Isti sustav omogućuje objavu u postupcima male vrijednosti bez vremenskog odmaka što trenutno nije moguće zbog važećih zakonodavnih rješenja.
Također, omogućena je razmjena digitalno potpisanih ugovora te vođenje komunikacije između gospodarskih subjekata i naručitelja isključivo putem sustava EOJN neovisno o fazi postupka i svrhi, svrsi komunikacije. Sustav EOJN dodatno omogućuje provođenje istraživanja tržišta i komunikaciju s tržištem putem dostupnih podataka i informacija čime se stvaraju preduvjeti da istraživanje tržišta postane standardni dio pripreme postupaka javne nabave.
Nadalje, novo rješenje smanjuje potrebu za prisutnošću dviju osoba ispred naručitelja javnom otvaranju ponuda budući da sustav automatski kreira zapisnike i omogućuje online praćenje postupaka javne nabave. Sustav ujedno omogućuje objavu informacija o izmjenama ugovora u širem opsegu od onog propisanog trenutačno važećim pravnim okvirom.
Slijedom navedenog, nužno je unaprijediti zakonski i podzakonski okvir kako bi se osigurala potpuna primjena navedenih digitalnih mogućnosti.
Radi usklađivanja s pragovima drugih članica EU povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi. Sukladno navedenom određuje se povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi tako da se isti ne primjenjuju na nabavu robe i usluge te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 50 tisuća eura te za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 100 tisuća eura.
Sukladno ciljevima iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine određuje se obveza provođenja jednostavne nabave u modulu EOJN za sve nabave iznad 15 tisuća eura kao mjera koja doprinosi borbi protiv korupcije te povećava transparentnost jednostavne nabave.
Predlažu se i iznimke od prethodno navedenog koje je naručitelj dužan obrazložiti a koje obrazloženje se navodi u modulu jednostavne nabave s istim ciljem odve… određuje se obveza da opći akt kojim naručitelj propisuje pravila jednostavne nabave sadržava i odredbe o sprječavanju sukoba interesa kao i odredbe o načinu ostvarivanja pravne zaštite.
Naručitelj je obvezan poduzeti prikladne mjere kako bi učinkovito spriječio, prepoznao i uklonio sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima. Stoga se odredbe Članka 77. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi proširuju na sve osobe koje su predstavnici naručitelja navedeni u Članku 76. stavka 2..
Propisuje se uklanjanje sukoba interesa izuzimanjem i članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela naručitelja. Ako za vrijeme postupka javne nabave dođe do saznanja o postojanju sukoba interesa odnosno izuzimanjem predstavnika naručitelja koji su u sukobu interesa spriječit će poništenjem postupka osim u slučaju kada se radi o čelniku tijela.
Predloženim izmjenama i dopunama dodatno se uređuju odredbe predmetnog poglavlja s ciljem da se u praksi učinkovito i jednostavno sprječava odnosno otklanja sukob interesa u postupcima javne nabave.
Također, predlaže se uvođenje novog razloga za poništenje postupaka javne nabave radi zaštite javnog interesa. Time bi se naručiteljima omogućilo da zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave u slučajevima kada bi njihovo provođenje predstavljamo neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili dovelo do nezakonitog postupanja u izvršenju ugovora.
Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima važan je mehanizam za ispravljanje mogućih nedostataka u dokumentaciji o nabavi i opisu predmeta nabave kao i za izradu kvalitetne dokumentacije koja omogućuje naručiteljima prikupljanje relevantnih informacija o tržištu i potencijalnim ponuditeljima te potiče dijalog s gospodarskim subjektima.
Međutim, primjena instituta prethodnog savjetovanja u praksi je često nedovoljno učinkovita zbog činjenice da je trajanje prethodnog savjetovanja propisano u trajanju od najmanje 5 dana. Savjetovanja se nerijetko objavljuju pred kraj radnog tjedna ili neposredno prije neradnih dana što gospodarskim subjektima otežava pripremu komentara i prijedloga izmjena dokumentacije o nabavi od strane gospodarskih subjekata. Stoga se propisuje da prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima traje najmanje 7 dana.
Nadalje, predlaže se obvezno provođenje analize tržišta prije pokretanja postupka s ciljem što kvalitetnije pripreme postupka javne nabave a time i skraćivanje vremenskog trajanja istih.
Nadalje, kod uvođenja podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi povećava se postotak s 30 na 50% i to od vrijednosti ugovora o javnoj nabavi s svim izmjenama u trenutku uvođenja podugovaratelja kao odgovor na potrebe koje je pokazala praksa a za isto nema prepreke u direktivi.
Nadalje, propisuje se obveza podnošenja zahtjeva vezanih uz sudjelovanje podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi isključivo kroz sustav EOJN čime se postiže transparentnost postupka javne nabave i izvršenje ugovora jer je propisano da je obvezna komunikacija naručitelja i gospodarskog subjekta kroz EOJN.
Zakonom o javnoj nabavi se usklađuje Članak 251. s odredbama Kaznenog zakona. Članak 251. Zakona o javnoj nabavi mijenja se zbog dokazivanja kada je potrebno u praksi utvrditi postojanje odnosno nepostojanje obvezne osnove isključenja zbog kažnjavanosti. Navedenom izmjenom prihvaća se izričaj u direktivi odnosno izričaj koji okolnosti kažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta već se isključenje veće isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude i neovisno o tome gdje je ona izrečena uz mogućnost dokazivanja putem izjave.
Predloženom izmjenom Članka 265. stavka 1. točke 1. iz stavka 2. Zakona o javnoj nabavi na način da se briše odredba o državljanstvu osobe postiže se jednakost dokaza za sve ponuditelje u dijelu utvrđivanja postojanja ili nepostojanje iste osnove isključenja neovisno o tome gdje je ona nastala odnosno šira od trenutno važećeg zakonskog rješenja. Ista izjava nije uvjetovana državom poslovnog nastana gospodarskog subjekta, niti državom čija je osoba državljanin što bi trebalo dovesti do daljnjeg administrativnog rasterećenja naručitelja i gospodarskih subjekata.
Proširuju se razlozi obveznog isključenja gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave propisivanjem kaznenog djela neisplate plaća iz Članka 132. Kaznenog zakona u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta što predstavlja nacionalnu osnovu isključenja koje određuje RH kao država članica.
Nadalje, naručitelj je sukladno Članku 252. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi obvezan isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gos… gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Direktiva 21424/EU u Članku 57. stavka 3. propisuje da države članice mogu predvidjeti odstupanje od navedenog obveznog isključenja ako bi isključenje bilo nesrazmjerno osobito ako nisu plaćeni manji iznosi dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Stoga se radi daljnjeg usklađenja s direktivama iz područja javne nabave Zakonom o javnoj nabavi određuje da se neće isključiti gospodarski subjekt ako su dospjele nepodmirene obveze manje od tisuću eura.
Kako bi se prema ponuditeljima postupilo sukladno načelu jednakog tretmana ovim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi predlaže se uspoređivanje ponuda bez PDV-a. Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima umjesto sadašnjih 5 produžuje se na najmanje 7 dana.
Odredbom Članka 307. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi propisano je da naručitelj zbog dostavljanja neistinitih podataka od strane odabranog ponuditelja te u slučaju nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanja uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili o stručnim pravilima ako su tražene dokumentacije o nabavi nakon donošenja o odabiru obvezan ponovno reagirati ponude.
S ciljem omogućavanja objektivno opravdanih žalbi zbog nezakonitosti sadržanih u dokumentaciji o nabavi uvodi se procesna pretpostavka za izjavljivanje žalbe. Gospodarski subjekt prije podnošenja žalbe mora prethodno zatražiti izmjenu ili pojašnjenje dokumentacije o nabavi. Nepodnošenje takvog zahtjeva predstavlja osnovu za odbacivanje žalbe kao nedopuštene. U vezi s navedenim rok za žalbu povećava se s 10 na 15 dana.
Temeljem odredbi Zakona o javnoj nabavi u elektroničkoj komunikaciji između sudionika postupaka javne nabave predlaže se razmjena digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi putem sustava. Takav način razmjene omogućit će skraćivanje rokova za obostrano potpisivanje i stupanje na snagu ugovora.
Uvodi se i pravo naručitelja da tijekom izvršenja ugovora kontrolira pridržavanje obaveza iz Članka 4. stavka 4. ovog zakona iako to nije bilo propisano dokumentacijom o nabavi. U tu svrhu naručitelj može zahtijevati dostavu dokaza o pridržavanju primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava uključujući kolektivne ugovore a osobito obvezu isplatu ugovorene plaće kao i o pridržavanju odredaba međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava.
U složenijim predmetima žalbenog postupka za utvrđivanje ili ocjenu činjenica koja je bitna za rješavanje žalbe može biti potrebno stručno znanje koje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ne posjeduje. Stoga se predloženim izmjenama i dopunama propisuje da u postupanju državne komisije na temelju prijedloga stranke žalbenog postupka ili po službenoj dužnosti kada se ukaže potreba za izvođenjem dokaza vještačenjem postoji zakonska mogućnost provođenja vještačenja.
Zaključno, proširuju se prekršajne odredbe u skladu s izmjenama i dopunama ovog Zakona o javnoj nabavi a koje se odnose na sukob interesa, objavu plana nabave, registra ugovora, jednostavnu nabavu te objave izmjena ugovora EOJN.
Toliko, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala, možete se vratit na mjesto ima više replika ovaj prva je kolege Klasića.
Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Pojedine afere proteklih godina pokazale su da je nužno mijenjati sustav javne nabave kako bi isti postao transparentniji kako bi se spriječila daljnja zlouporaba sustava javne nabave. Ovaj zakon je zaista korak u pravom smjeru ali mi u HSLS-u smatramo da bi e-licitacije dodatno osnažile ovaj sustav i učinile ga još transparentnijim.
Uvaženi državni tajniče da li vi u Ministarstvu gospodarstva razmatrate opciju e-licitacije kao prioritetnog sustava javne nabave koji bi omogućilo još brže, otvorenije i jeftinije nabave gdje bi svaka promjena cijena bila javna i automatski revidirana jer e-licitacija je sigurno najbolji antikoruptivni alat koji možemo uvesti u javnu nabavu.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Klasić, da definitivno ću se složiti s vama da je e-licitacija jedan od mehanizama Zakona o javnoj nabavi koji doprinosi kvaliteti nabave, koji doprinosi transparentnosti i ono što bi htio ovdje istaknuti da je Ministarstvo gospodarstva izmjenom zakona 2022. godine te kroz elektronski sustav tijekom 2024. omogućilo provođenje elektronske dražbe. Ono što se dosada pokazalo da to zaista javna nabava koja ide u najpovoljnijem smjeru za naručitelje sa najboljim cijenama, no međutim ono što mi trenutno provodimo mi ne možemo kroz zakon staviti da je e-dražba zakonski obavezna, ali možemo raditi i to konstantno radimo na edukaciji naručitelja kako bi osvijestili njih i kako bi njih dodatno educirali kako bi se oni mogli pripremiti i kako bi zapravo što više išli u smjeru provođenja e-dražbi.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče prema prijedlogu ovoga ponuditelj je dužan dokazati jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga. S druge strane ako se dokaže sa nekakvom papirologijom mi ne znamo kako će to naručitelj procijeniti. Njemu je na slobodnu volju da procijeni da li je to jednakovrijedno ili nije.
E sada, mislim da bi tu trebalo propisati neki standard dokaza jer u trećoj fazi će nastupiti ako je, ako je nešto financirano sredstvima EU nekakav SAFU ili APPRRR koji će doći u kontrolu i reć nakon godinu dana da smo mi našom procjenom krivo procijenili da se radi o jednakovrijednoj robi ili uslugama ili ne znam čemu.
Tako da mi se čini da bi trebalo ovo jednakovrijedno puno bolje definirati jer to ono što zaista u praksi stvara velike i naručitelju, ali i onome ko je ponuđač.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala lijepo poštovani zastupniče Paus. Što se tiče ovoga dijela zapravo u izmjeni zakona se ništa ne mijenja, ovo što ste vi istaknuli da naručitelji imaju problem zapravo ukoliko nešto se ne poklapa sa javnom nabavom, teret dokazivanja je na izvođaču ne na naručitelju. Tako da ja se slažem s vama da je to ponekad veoma, veoma teško utvrđivati, ali teret dokazivanja je na ponuđaču ne na naručitelju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ledenko.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovani državni tajniče. Primjena kolektivnog ugovora kao uvjeta u javnoj ponudi postaje i trebala bi postati sve važniji element društveno odgovornog poslovanja gdje se nastoji osigurati i poštovanje radničkih prava i izbjegavanje nelojalne konkurencije temeljene na niskim plaćama. Ovo je jedno od onih rijetkih pitanja gdje postoji suglasnost i HUP-a i sindikata i moje pitanje zapravo glasi, da li namjeravate, evo imamo i drugo čitanje, da li namjeravate ugraditi i to u javnu nabavu u određenoj mjeri bilo dodavanjem dodatnih bodova oni koji imaju riješene kolektivne ugovore u svojim tvrtkama, dakle ponuđači ili potpuno isključiti kod jako velikih nabava one koji to nemaju? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala lijepo poštovani zastupniče Ledenko. Pogodili ste temu oko koje se mi u Ministarstvu gospodarstva i uprave uz javnu nabavu lome već dugo vremena i slažem se sa vama da moramo ići u smjeru poticanja kolektivnog pregovaranja. Mi u tome smjeru idemo u ovom zakonu gdje smo stavili u čl. 252 za sve one koji imaju kaznenu odgovornost za neisplatu plaća automatski se isključuju iz postupka.
Isto tako mi ćemo dodatno pravilnikom koji moramo donijeti u roku tri mjeseca od donošenja ovog zakona razraditi pitanja, pogotovo se to odnosi na građevinski sektor gdje ćemo pravilnikom utvrditi određene prakse koji će se morati držati i naručitelji i izvođači di će morati poštovati di će se ići u smjeru dodatnog poticanja kolektivnog pregovaranja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnikom. Pa evo vezano za ove izmjene odnosno prijedlog izmjena koje pozdravljam kao čelnik jedinice lokalne samouprave koja iza sebe ima velik broj provedenih javnih nabava i vrlo dobro iz vlastitog iskustva znam koliko je vrlo često teško procijeniti vrijednost nabave naročito radova, a imali smo ih jako puno u zadnjih godina što kroz Fond solidarnosti što iz ostalih izvora financiranja, dakle kada govorimo o ovom građevinskom dijelu i ono što će pomoći u ovom novom prijedlogu zakona je analiza tržišta koja će definitivno pomoći i samoj procjeni vrijednosti nabave, ali vjerujem i skratiti sam postupak analiza tržišta koji je do sada išao na drugačiji način pa evo ako nas možete uputiti o ovim izmjenama u kojem smjeru i sam samo ubrzavanje postupka analiza, ali naravno i digitalizacije i sve ostalo što donosi novi prijedlog zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala potpredsjedniče. Poštovana zastupnice Komes. Za početak ću odmah istaknuti da ćemo i taj dio dodatno razraditi pravilnikom, ali ono što mogu reći da ovom obvezom analize tržišta zapravo podižemo jednu razinu transparentnosti i smatram da idemo na ruku naručiteljima koji će u startu znati određenu poziciju.
Ono što smo mi ovim zakonom propisali i ono što smo što je omogućeno elektronskim oglasnikom o javnoj nabavi gdje vi imate sadržane sve javne nabave koje se provode u RH, uskoro ćete imati tamo i jednostavne nabave iznad 15 tisuća eura i vidjet ćete sve ponude i vidjet ćete praksu i vi ćete na temelju istraživanja elektronskog oglasnika o javnoj nabavi moći vidjeti koji ponuditelji su odgovarajući za vaš, da li se radi o radovima, da li se radi o robama i vi ćete moći na taj način zatražiti ponudu i na taj način ćete imati bolje informacije i bolju startnu poziciju u početku natječaja. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani državni tajniče. Možete li nam objasniti na koji način će se osigurati odgovornost naručitelja koji sustavno podcjenjuju procijenjenu vrijednost nabave ako se istodobno dopušta rangiranje i prihvaćanje ponuda iznad te vrijednosti?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovani g. zastupniče nisam vidio ko je postavio pitanje. Dakle, na naručiteljima je da je obrazlože ponudu koju su oni prihvatili ili koji nisu prihvatili tako da sav teret odgovornosti je na naručitelju, a mislimo svi da je svim naručiteljima u interesu da idu na najpovoljnije ponude.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Peternel.

Peternel, Igor (DOMINO)
Poštovani državni tajniče, poštovani potpredsjedniče.
Pa mi svi znamo koliko je zapravo ovaj zakon važan i znamo koliko je Hrvatska poznata po transparentnim javnim nabavama i zato mene sad tu čudi da vi pričate o povećanju transparentnosti, a dižete pragove 50 tisuća, 100 tisuća podignuti pragovi i sad ne razumijem ja tu matematiku i korelaciju sa većom transparentnošću. Jedino je veća transparentnost ako mislite jedan veliki dio radova izuzeti iz javne nabave iz strogih kontrola pa onda imate i manje korupcijskih afera. Ako idemo u tom smjeru onda je to zaista povećanje, ali samo podizanje diskrecijskog prava odnosno područja odlučivanja diskrecijom mislim da nije u nekoj direktnoj vezi s povećanjem transparentnosti, pa bi volio da mi to objasnite. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani g. Peternel, pa ja bi se složio s vama, a što se tiče podizanja pragova i razine transparentnosti da mi nismo uredili i ovaj dio objave jednostavne javne nabave. Ako ste uspjeli vidjeti mi smo propisali obvezu objave javne nabave iznad jednostavne javne nabave iznad 15 tisuća eura odnosno iznad 25 tisuća eura za robe i usluge i 45 tisuća eura za radove. Na sami taj način mi smo ostavili obvezu da sve javne nabave koje idu iznad 15 tisuća do 25 odnosno do 45 tisuća moraju ići kroz objavu kroz elektronski oglasnik, a sve one iznad 25 odnosno 45 do pragova za javnu nabavu moraju ići sa pozivima kroz sustav elektronskog oglasnika. Na taj način ćete u svakom trenutku i svakome će biti dostupna informacija tko se javio na natječaj, tko je pozvan na natječaj i smatramo da ovim izmjenama prijedloga zakona apsolutno dižemo transparentnost ovog zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Dragić.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, ako tvrtka tri puta kasni s radovima i ima problema na velikim javnim projektima zašto i četvrti puta može bez problema dobiti novi projekt? Je li to zaista zaštita tržišnog natjecanja ili se na ovaj način štite privilegirani?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovana zastupnica Dragić izvrsno pitanje. Po praksi Visokog upravnog suda sada se takvi izvođači mogu odbiti. Isto tako to je fakultativni od… to je fakultativni razlog isključenja koji naručitelj također može staviti u javni natječaj. Tako da rekao bih da je ova, da je ova situacija rješenja samo je možda još jednom naglašavam pitanje edukacije javnih naručitelja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Državni tajniče, formulacija javni interes kao osnova poništenja to ste bili naveli u ovom prijedlogu zakona. Ne osporavamo potrebu da se štiti proračun, zakonitost ali osporavam model u kojem postoji jedna definicija i formulacija koja je općenite naravi bez jasnih kriterija i dokaznog standarda. U javnoj nabavi takva definicija znači širi prostor procjene, širi prostor procjene znači više sporova, više nepredvidljivosti, slabije povjerenje tržišta. Upravo ono na što su dionici rasprave odnosno savjetovanja s javnošću upozorili, a kao MOST tražimo minimalni pravni standard. Katalog, kriterije, dokazni standard, obveznu strukturu obrazloženja odnosno audit trail. To štiti i naručitelja i ponuditelje i smanjuje rizik da se poništenje pretvori u mehanizam bez jasnih granica.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovani zastupniče Petrov izvrsno pitanje. Ono što je zapravo nama najveći problem odnosno kao i kod svakog zakona da u jednom smjeru idemo u smjeru transparentnosti, u drugom smjeru da idemo od dodatno administrativnog rasterećenja a opet da ne zakompliciramo procese, da procesi bidi, da budu jasni i brzi, transparentni.
O ovakvim slučajevima kao što ste vi sada spomenuli Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave će odlučivati, a na naručiteljima je ponovo da obrazloži takve slučajeve i takve probleme.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče podržavamo ovo povećavanje pragova međutim ovim izmjenama i dopunama propisuju se i obveza provedbe ili odnosno objave postupka i jednostavne nabave u mod… u modulu elektroničkog oglasnika javne nabave. Time se dodatno i administrativno opterećuju postupci javne nabave, usporuje se naručitelj posebno ako su u pitanju škole, vrtići, manje općine koje imaju i kadrovske probleme. Jednako tako je to zahtjevno i za male ponuditelje kojima je teško pratiti sve objave na elektroničnom oglasniku.
Hoće li se ovim odredbama dodatno opteretiti i usporiti rad malih kao što sam rekla vrtića, ustanova i slično i da li će ovi mali ponuditelji još manje biti prijavljivani na jednostavne nabave?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovana zastupnice pa vrlo kratko i jednostavno bih rekao ne. Mi smo naravno prije donošenja prijedloga ovog zakona konzultirali se i sa državnim naručiteljima i s javnim naručiteljima i sa privatnim sektorom i zapravo postupak objave jednostavne javne nabave je proces koji traje 5 do 10 minuta. Sve nakon toga sustav elektronskog oglasnika automatski sam generira. Tako da ja bih rekao 5 do 10 minuta posla da podignemo razinu transparentnosti nije veliki, nije veliki rizik i nije veliki teret, a isto tako od praga 15 tisuća do 25 odnosno 40 vi direktno šaljete ponudu prema kome vi želite samo to sve morate jasno i transparentno objaviti. Tako da bih rekao da nitko neće biti zakinut u tom sustavu, a pogotovo smatram da to neće biti dodatno administrativno opterećenje za manje lokalne jedinice, za škole i vrtiće za koje se definitivno slažem s vama da nemaju administrativne kapacitete i to smo definitivno uzimali u obzir kad smo izrađivali ovakav prijedlog zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Uvaženi državni tajniče evo konkretno jedno pitanje da na bude okolo, po člancima zakona ili ne znam čega vi bi trebali znati za te slučaje pa ću vas izravno pitat, a u pojedinačnoj raspravi kasnije reći ću i neke prijedloge koje mislim da bi bilo dobro uvesti u Zakon o javnoj nabavi obzirom ne vidim iz ovoga što ste nam predložili niti dosadašnje, niti iz ovih izmjena i dopuna da će biti.
Dakle, konkretno tvrtka koja 7, 8 ili 10 puta dosad je već ne bila upitna ili kasnila s radovima, napustila je gradilište. Radi se o tvrtki Presoflex gradnja iz Požega ili Presoflex kako su se kasnije preimenovali da bi bila druga firma pa da mogu dobiti poslove. Jedinice lokalne samouprave koje su ih angažirale trpili su troškove i gubili su novce iz EU fondova jer jednostavno s njima nisu mogli stvari istjerati na čistac, a kasnili su sa rokovima i novci su se morali vratiti EU poput projekta Orahovica jezero, poput aglomeracije u Pleternici, sad opet rade u Cabunu u Virovitičko-podravskoj županiji centar za kulturu zdravlja. Koliko čujem i sad su napustili …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… gradilište, što ovaj zakon nudi …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… ili jamči da bi to mogao popraviti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovani zastupniče Vukušić, mislim da je maloprije od kolege zastupnika bilo slično pitanje ili zastupnice. Zapravo naručitelj ponovno u ovom slučaju može propisati fakultativni razlog isključenja koji zapravo na kraju postaje obvezni. Tako da ponovno prebacujem odgovornost odnosno prebacujem odgovornost na naručitelja koji u tom slučaju bi trebao raspisati za određenog ponuđača koji opetovano ili odustaje od natječaja ili ne provodi radove koje je ugovorio ili usluge ili što god kao obvezni razlog za isključenje i da se ne može ponovno javiti na taj natječaj.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče kad gledate konzervativni izračun onda otprilike 10% radnih, radne snage u Hrvatskoj čine strani radnici. Ovdje kad ste naručitelj jer tu ste definirati kad će isključiti gospodarskog subjekta i uvjete pod kojim gospodarski subjekt neće moći zapravo dalje sudjelovati u javnoj nabavi, ali niste razmišljali o tome da taj gospodarski subjekt ako je prekršio odredbe Zakona o strancima, ako je tu bio problem da možda tu listu zašto se neko isključuje jednako tako mi imamo sutra u raspravi Zakon o strancima, dopunite i sa tom temom jer kad uzmete da je 10% radne snage je strana radna snaga. Zakon o strancima jasno govori o obvezama oni koji imaju prema stranoj radnoj snazi i koju treba ispunjavati. Ako je neko opetovano to ne ispunjava čini mi se da onda kad je kad se javlja na postupak javne nabave to je jedan od razloga za njegovo isključenje. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Da hvala lijepo gospođo Mrak-Taritaš na vašem pitanju. Ako sam dobro shvatio radi se o tome da određeni izvođač zapošljava strane radnike i da ne poštuje Zakon o strancima, to je također veoma, veoma jasan i propisan razlog kao fakultativni razlog za isključenje, ako netko ne poštuje Zakon o strancima, ako netko ne poštuje već sam spomenuo prethodno kolektivni ugovor još jedan od razloga putem kojih naručitelj može isključiti tvrtku iz natječaja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, uvodi se novi razlog za poništavanje postupka citiram „ako je to potrebno radi zaštite javnoga interesa“, no sam pojam nije detaljnije i normativno razrađen. Zanima me možete li vi evo svima nama precizirati što se konkretno smatra zaštitom javnoga interesa i kako ćete spriječiti da se ova odredba ne koristi proizvoljno ili selektivno? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovani zastupniče Piližota hvala lijepo na pitanju. Vrlo jednostavno, ovo smo dodatno propisali zato što ukoliko se u natječaju otkrije da je nešto bilo protivno drugim zakonima i propisima u RH vi prethodno niste mogli natječaj poništit. U ovom slučaju vi ćete moći poništit natječaj i to je zapravo takav slučaj i takav primjer.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Poštovani državni tajniče, danas iz prakse govorim se javljaju tvrtke koje imaju značajan porezni dug, ali ako potpišeju sporazum sa Poreznom upravom oni dobivaju potvrdu da nemaju duga, to se meni desilo. Međutim, niko ne kontrolira da ta tvrtka redovito ne otplaćuje svoj dug i tu bi trebalo staviti neke dodatne mehanizme ako kasni s otplatom duga poreznog po tom ugovoru mjesec ili dva da ne može dobiti tu potvrdu.
Naime, tvrtka je dobila posao, krenula u radove tek kad je godina dana od otplate duga Poreznoj upravi istekla otišla je u stečaj, zaustavljeni radovi, ponovo postupak javne nabave i rok od šest mjeseci. Mislim da bi potrebno bilo svakako staviti neke mehanizme da tvrtka koja ima porezni dug i ne otplaćuje ga ugovor mjesec dana ako kasni da ne može dobiti takvu potvrdu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovana zastupnice Autuštan-Pentek ovo što ste vi rekli konkretno po direktivi nije dopušteno kao direktan razlog za isključenje. Ono što mi odnosno što naručitelj može propisati kroz dokumentaciju o javnoj nabavi da će to kasnije kroz nepoštivanje odnosno kroz ne plaćanje poreznog duga biti razlog za isključenje. Ono što smo mi ako mogu još samo kratko dodatno obrazložiti zašto smo podigli ovaj porezni prag poreznog duga na tisuću eura, do sada se događalo da zbog određenih poreznih dugova od pet eura, šest, 10, 15, što zbog možda greške u nekom sustavu, što možda zbog čisto nečije zaboravnosti, svi znamo da se može dogoditi da se nešto zaboravi platit pogotovo taki sitni iznosi zbog toga su izvođači zbog toga gubili vrijedne i velike radove. Na taj način povećavamo tržišnu konkurentnost i smatramo da nakon ovog zakona nakon prijedloga ovog zakona ćemo ić u tom smjeru da tvrtke koje imaju veći porezni dug od tisuću eura u roku od pet dana moraju dostaviti potvrdu da su one taj porezni dug podmirile i također mogu sudjelovati u natječaju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče, poštovani ravnatelju Uprave za politike javne. Evo istakli ste i vi u svom iznošenju u predlaganju ovog zakona, a i kolege su više puta spominjale da je jedan od bitnih ciljeva izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi zasigurno povećanje transparentnosti. Svi ćemo se složiti veća transparentnost manja mogućnost koruptivnih radnji i to je cilj svakoga, a ne samo ovog zakona.
Mene zanima kako se da objasnite još jednom zbog javnosti, na koji način će se postići ta veća transparentnost u postupcima javne nabave? Ne mislim samo na izbor ponuditelja i uvjeta za ponuditelja već i kod sklapanja odnosno praćenja realizacije ugovora, a posebice ako se naknadno sklapaju aneksi ugovora.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovana zastupnice Blažanović u prethodnom odnosno u trenutno važećem zakonskom rješenju Zakona o javnoj nabavi imate obvezu ukoliko se događa financijska izmjena veća od 10% za robe i usluge odnosno veća od 15% za radove o javne objave. Mi sad uvodimo dodatnu obvezu objave izmjene ugovora i aneks ugovora ne samo ukoliko se radi o financijskim izmjenama nego ako se radi o bilo kakvim izmjenama koji mogu mijenjati narav natječaja koji prethodno su bile raspisane u natječaju.
Nastavno na to, svi koji su bili sudionici tog natječaja i svi drugi će moći vidjeti javno objavljene izmjene i na taj način dižemo transparentnost, na taj način sprječavamo naknade izmjene ugovora na koje nitko više kasnije ne bi imao utjecaj i nitko ne bi imao uvid u te natječaje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Restović.

Restović, Tonči (SDP)
Poštovani, dva kratka pitanja. Kako će povećanje pragova kod određene vrste javne nabave doprinijeti smanjenju eventualnih korupcijskih djela iz ovoga iz javne nabave iz samog postupka javne nabave? To je jedno pitanje. I drugo pitanje je, da li je ministarstvo razmatralo bilo kakav način kontrole, možda je preteška riječ, ali kontrole same edukacije onih koji raspisuju javnu nabavu i ne s obzirom na formalne uvjete dobijanja dozvola nego kontrole kako se poslije, da li se obnavljaju te dozvole, kako se rade i tako.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala lijepo gospodine zastupniče Restović, ako se ne varam gospodin Troskot je li ili još netko postavio je slično pitanje kao i vi. Ponovit ću još jednom pitanje naravno da povišenje pragova na 50 tisuća eura odnosno na 100 tisuća eura na prvu se čini kao da radimo još veći rizik što se tiče transparentnosti, no međutim ponavljam još jednom. Uvodimo obveznu objavu svih natječaja iznad 15 tisuća eura kroz elektronski oglasnik javne nabave. Ono što mi svi ovdje moramo biti svjesni, EU i članice EU imaju pragove na razini ovih koje sada mi imamo ili više. Neki imaju 10-ak posto manje, neki imaju 10-ak posto više ili više. Mi moramo biti konkurenti, mi ne smijemo zagušiti naše gospodarstvo. Smatram da ovim izmjenama odnosno obveznom objavom jednostavne nabave podižemo transparentnost.
Drugo pitanje, molim vas ako možete ponoviti …
…/Upadica se ne razumije./…
… e vezano za edukaciju, apsolutno odlično pitanje. Ministarstvo gospodarstva Uprava za javnu nabavu konstantno provodi edukacije. Mi također educiramo edukatore koji su na terenu, koji imaju dodatne edukacije za …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… javne naručitelje i na taj način isto radimo na transparentnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Pitanje ima i kolega Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani državni tajniče Romek znači ovaj zakon je na dobrom tragu. Mislim da ide u dobrom smjeru ali postoji jedan, jedan, jedan veliki upitnik nad tim a to je pravna zaštita u jednostavnoj nabavi. Znači zbog čega i na koji način će se propi… će javni naručitelj moći sebi propisati pravnu zaštitu u jednostavnoj nabavi ukoliko vi ne ažurirate smjernice koje su donesene tis… 2022. godine. Znači DKOM nije nadležan za rješavanje tog problema i svi će imati ogromne probleme sa tom pravnom zaštitom u jednostavnoj nabavi.
Što mislite poduzeti vezano za to? Hoćete li ažurirati smjernice kako bi se ta pravna zaštita omogućila jer inače će nastati veliki problemi?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Hvala lijepa poštovani zastupniče Marković. Kratko i jednostavno odgovor na pitanje je da. Ažurirat ćemo smjernice, mi smo već sada dopustili odnosno dozvoljen je prigovor no međutim također određeni, imamo ajmo reći problema kod naručitelja odnosno ne problema nego neki se da li ne odlučuju na to, da li možda još nisu upoznati sa novim zakonskim izmjenama koje zapravo već nisu nove.
Mi ćemo sa novim izmjenama ići u tom smjeru koji ste vi spomenuli i dodatno ćemo nakon donošenja ovog zakona raditi na edukaciji naručitelja tako da budu svi upoznati sa svim mehanizmima i zaštitama koje su ovom izmjenom zakona dostupne.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i kolegica Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega evo ja bi molila odgovor da nam date podatke koji postotak ukupne javne nabave hrane i pića ide kroz sustav zelene javne nabave odnosno kroz sustave koji omogućuju implementaciju principa od polja do stola. To je jedno pitanje.
I drugo pitanje prema Izvješću za 2024. o javnoj nabavi pokazuje se da samo 3% postupaka javne nabave ide kroz sustav dinamičke javne nabave. Zašto je to tako i imate li neki plan kako da pojačate zapravo jače, veće korištenje sustava dinamičke javne nabave?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Romek, Goran
Poštovana zastupnice Benčić na prvo pitanje mogu reći da vam ne znam konkretno dati odgovor ali možemo istražiti koliki postotak javne nabave ide putem zelene javne nabave i dostaviti vam podatak.
Što se tiče 3% od dinamičkog sustava, svjesni smo problema, konstantno radimo na edukaciji, komuniciramo sa kolegama iz cijele EU. To nije problem RH, to je problem cijele EU. Mi ne zaostajemo za prosjek, za prosjekom EU ali to nam nije opravdanje. Radimo konstantno na komunikaciji sa kolegama iz Bruxellesa, educiramo sebe, educiramo naše naručitelje. Situacija je takva da određene stvari naručiteljima koji su nove, koje im nisu upoznate oni se teže odlučuju za to. Možda još nisu ni svjesni svojih benefita koje bi mogle dobiti putem takve javne nabave, tu se apsolutno slažemo svi. Jedino što možemo upregnuti se, raditi na edukaciji naručitelja i nadati se da kod iduće izmjene zakona ćemo barem poduplati taj postotak ako ne biti bolji.
Evo ga, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti poštovani zastupnik Živković i zastupnica Benčić.
Najprije poštovani zastupnik Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, javna nabava često se promatra kao neko tehničko ili administrativno pitanje, međutim ona ne smije biti samo to.
Javna nabava je jedan od ključnih mehanizama kroz koje država, gradovi i druge javne institucije ostvaruju neki javni interes. Podizanje pragova uz istovremeno povećavanje transparentnosti za iznose ispod praga svakako je smjer koji treba podržati i koji ćemo podržati. Dodatni alati kao što je mogućnost praćenja svake isplate iz proračuna gotovo u realnom vremenu što je uvedeno u gradu Zagrebu djeluje u sinergiji sa sustavom javne nabave te bi bilo dobro da takve primjere dobre prakse prihvate i druge institucije, a posebice središnja država.
U praksi osobito na nerazvijenim tržištima preniski pragovi često proizvode suprotan učinak od željenog. Umjesto da se više subjekata prijavi na poziv za dostavu ponuda ili da je ishod nabave jeftinija usluga dobijamo monopole, dobijamo porast, dobijamo osjećaj pretjeranog formalizma, a građani ne dobivaju ni na, niti najpovoljniju niti najbolju uslugu i to stvarno nije dobro.
U situacijama kada sustav javne nabave odgađa izvršenje aktivnosti koja štiti sigurnost i živote građana tada se legitimno postavlja pitanje radi li takav sustav doista u interesu građana. Kada žalbeni postupci koliko god oni pravno opravdani rezultiraju da opasne situacije traju dulje nego što bi trebalo kao što je recimo u slučaju Vjesnika, moramo otvoriti raspravu o svrsishodnosti takvih rješenja.
Pravo na žalbu jest temeljeno ali su… ali javni interes mora imati svoju težinu osobito kada je riječ o sigurnosti i zaštiti života. Zakon o javnoj nabavi ne smije biti sam sebi svrha kao što je važno i što se kupuje tj. kako se kupuje, važno je i što se kupuje. Ako ćemo javnim sredstvima isplaćivati desetine milijuna eura firmama kao što su Medikol jer država nema dovoljno svojih 5 CT uređaja, onda nam ni najbolji zakon na svijetu neće pomoći. Zato je itekako važno pored toga kako kupujemo, pitanje što kupujemo ili u ovom slučaju što ne kupujemo. Javna nabava mora dati odgovor na pitanje standarda koje društvo želi postaviti. Ona može i mora biti instrument promocije dobrih praksi i vrijednosti koje država smatra važnima. Društveno odgovorna javna nabava predstavlja izuzetno snažan alat koji Hrvatska nedovoljno koristi u procesima javne nabave. Mi smo već 2022. isticali potrebu obveznog isključenja gospodarskih subjekata koji ne poštuju radnička prava, koji ne poštuju kolektivne ugovore i koji ne poštuju odredbe o minimalnoj plaći. Stoga je pozitivno i to isto podržavamo da se uvodi automatsko isključenje za subjekte koji ne isplaćuju plaće. Time se šalje jasna poruka da država svojim novcem ne smije podržavati one koji krše temeljna radna prava.
S druge strane važno je naglasiti da društveni kriterij ne smije postati alibi za izbjegavanje dubljih strukturnih pitanja. Primjerice pohvalno je kada država kroz kriterije javne nabave uslugu recimo čišćenja propisuje isplatu božićnica ili drugih dodatnih prava radnicima no istovremeno se moramo zapitati postoji li dobar argument da ti radnici ne budu izravno zaposleni u javnim institucijama uz punu zaštitu kolektivnog ugovora i radničkih prava koji idu uz kolektivni ugovor. Javna nabava ne bi smjela biti u tom smislu mehanizam kroz koji se nužni poslovi, poslovi trajno outsoursaju isključivo radi smanjenja troškova na štetu radnika, a za profit i korist agencija za posredovanje.
Slično vrijedi i za zelenu javnu nabavu korištenjem kriterija koji favoriziraju blizinu proizvodnje javni sektor stvarno može snažno utjecati na tržište doslovce stvarajući okvir za nove lokalne proizvođače koji uvijek mogu biti sigurni da će imati subjekte koji će otkupiti njihovu hranu. Dakle pored usmjeravanja prema održivijim modelima koji znatno manje resursa troše na transport i pakiranje, javna nabava može biti instrument poljoprivredne, okolišne i razvojne politike i točno smo tako kreirali sustav zelene javne nabave u Zagrebu koja ima dodatni benefit u tome što u našim ustanovama, u školama i vrtićima djeca jedu zdravu lokalno proizvedenu hranu. Zato pozivam i državu i druge lokalne vlasti da slijede zagrebački model jer je to put ka održivosti poljoprivredne proizvodnje. Upravo na primjeru Zagreba vidimo kako transparentnost, digitalizacija, inovativni modeli nabave mogu značajno unaprijediti upravljanje javnim sredstvima, a na korist čitavih zajednica. Javna nabava je alat kojim se može utjecati i na kvalitetu lanaca proizvodnje tj. dostavnih lanaca. Dobar primjer toga je britanski NHS National Health Servise kada je prije 10-ak godina inzistirao da se iz proizvodnih lanaca za njihovu medicinsku opremu u potpunosti isključi dječji robovski rad te uz pomoću certifikata i proveo takvu politiku. Kao osobe koje odlučuju na što se troše javna sredstva, na nama je da osiguramo da se negativne posljedice u društvu ne financiraju iz javnih sredstava, a za to nije dovoljno samo načelno reći da smo protiv nečega, nego treba i ulagati sredstva u edukaciju, u kreiranju certifikata, u promociju i u razvoj alternativnih tržišta. Ukratko na nama je da kreiramo sustav koji će minimalizirati šanse da se financiraju eksploatatori u svrhu javnog interesa. Ako nismo oprezni oko tog aspekta, onda ćemo jednom rukom rušiti ono što drugom rukom gradimo, a posljedica će biti daljnji rast nejednakosti. Zato javna nabava nije samo set administrativnih procedura nego i odraz društvenih prioriteta. Kroz nju odlučujemo kakvo gospodarstvo želimo, kakve standarde rada podržavamo, kakav odnos prema okolišu gradimo i koliko ozbiljno shvaćamo javni interes. Sad će nastaviti kolegica Benčić, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime kluba Možemo! nastavit će poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Kolegice i kolege dakle zelenu javnu nabavu zagovaramo u ovom saboru od kad smo zapravo ovdje ušli i to u brojnim govorima ali i u amandmanima kao i u zaključcima o kojima se glasalo. Nudili smo priliku vama iz većine da krenemo u smjeru jačanja prehrambene samodostatnosti Hrvatske uvođenjem upravo zelene javne nabave za područje hrane i pića i to za sve naše ustanove, za državu, za lokalnu samoupravu. Radi se naime o velikom tržištu hrane koju nabavlja javni sektor, a koja primjenom principa regularne nabave uglavnom završava u profitima trgovačkih lanaca umjesto kod naših proizvođača. Uvođenjem principa zelene javne nabave za hranu i piće s kriterijem blizine proizvodnje odnosno primjenom principa od polja do stola, mada se radi o ne jednostavnoj reformi, ne jednostavnoj, mi bismo srednjeročno, a svakako dugoročno ostvarili, približili se cilju naše prehrambene samodostatnosti i isto tako napravili potpuni game changer za naše poljoprivredne proizvođače. Zato smo u Zagrebu i pilotirali zelenu javnu nabavu i to u području hrane i to prvo za određeni broj škola, a nakon toga namjeravamo to proširiti i na druge sektore. Države tu još uvijek nema odnosno ima vrlo malo jer za zelenu javnu nabavu kao polugu lokalnog i regionalnog razvoja, treba imati reformski kapacitet. Kakav je reformski kapacitet ove Vlade imali smo prilike vidjeti na puno bezuspješni, bezuspješnom, potpuno bezuspješnom nošenju sa visokom inflacijom i to također posebno u području hrane, potpunim neuspjehom i štetom u reformama u sustavu socijalne skrbi, pogoršanjem situacije reformama u zdravstvu, statusu quo reformama u pravosudnom sustavu, nikakvim pozitivnim učincima na ekonomsku jednakost zahvatima u poreznom sustavu i još jednim evidentnim promašajem u stambenoj politici nakon dugogodišnjih katastrofalnih učinaka APN programa na tržište nekretnina.
Ova Vlada nema reformski kapacitete i reforme ne zna pripremiti, dakle prvo prije samog zakona prije donošenja zakona je najveći dio posla jer treba pripremiti kapacitete za realizaciju. To vam je npr. kad vaš premijer kaže jučer ili prekjučer na saslušanju novog ministra u Saboru, da nije on kriv što nema dovoljno osobnih asistenata u Hrvatskoj, a donosi Zakon o osobnoj asistenciji po kojem garantiramo kao što bi i trebali pravo ljudima da imaju osobne asistente. Pa kak nije kriv? Pa ima deset godina da pripremi ljude da ih obučimo i da im se osiguraju pristojne plaće da bi radili u sustavu skrbi, deset godina. Nakon deset godina on kaže da on nije kriv što nema ljudi za osobne asistente.
Tako je i u ovoj stvari, ako želite uvest zelenu javnu nabavu morate napravit kao prvo infrastrukturne kapacitete za naše proizvođače. 2020.g. kad je ovdje Andrej Plenković predstavljao program Vlade za razdoblje 2020.-2024. pozdravili smo, pozdravili smo mjeru kojom se ide u financiranje izgradnje 20 logističko distributivnih centara u RH za naše proizvođače, a da bi oni mogli na lokalno tržište stavljati svoje proizvode. Cilj je bio 20, u mandatu 2020.-2024., znate kolko ih je sagrađeno? Jedan od 20 jedan onaj u Osječko-baranjskoj županiji.
Malo manje ambiciozno je premijer Plenković pisao u NPO-u pa je u NPO-u rekao da nije cilj izgradit 20 do 2024. nego tri do kraja 2026. jer valjda svoje građane može lagat, ali gore briselske birokrate ne može.
Dakle, samo da vam to kažem 20 ih je trebalo i trebamo ih, sagrađen je jedan, cilj je tri, a govorite o prehrambenoj samodostatnosti. Ne možemo je imat bez toga, ne možemo, nemamo osnovnu logistiku za naše poljoprivrednike.
Zašto Vlada ne uvodi zelenu javnu nabavu? Zato jer u ovih šest godina od 2020. kad je predstavila taj program, nije bila sposobna uzeti pazite, tuđe novce, tuđe novce, novce europskih građana iz europskih fondova, proslijediti ih regijama pa svako od njih sagradi eto barem jedan logističko distributivni centar. Pri tome Ministarstvo poljoprivrede koje je bilo za to nadležno je pokazalo svoju sposobnost u tome kao i šef Vlade. Međutim čemu se čudimo kada nam je jedno vrijeme ministrirao u tom ministarstvu ko? Gospodin Dabro kojem je bilo važnije vježbanje pucanja iz jurećeg auta, i zazivanje poglavnika od gradnje infrastrukture za naše poljoprivrednike. Da usput spomenem osim logističko distributivnih centara koji su bila ključni i koji još uvijek jesu ključni preduvjet za uspostavu zelene javne nabave i politike od polja do stola, jedan od ciljeva Vlade u mandatu 2020.-2024. bilo je pazite udvostručenje broja poljoprivrednih površina koje se navodnjavaju. Gdje smo s tim, gdje smo s tim? Bilo bi inače zanimljivo pročitati sve što ste nabajali u tom programu i vidjeti gdje smo po svakom od tih ciljeva, mislim da bi se mnogi mogli sramiti.
I kada govorimo o tome što je sve potrebno za zelenu javnu nabavu osim infrastrukture, osim organiziranja proizvođača da bi ta zelena javna nabava zaista pružila otvorena vrata i novim proizvođačima i bila otvorena za lokalne proizvođače cijelo vrijeme nužno je da se ona radi kroz model dinamičke javne nabave, zato sam i pitala za dinamički model.
Naime, dinamički model omogućava da novi proizvođači, novi ponuditelji stalno ulaze u tzv. pool potencijalnih natjecatelja, a onda se za svaku pojedinačnu nabavu unutar toga rade mini nadmetanja, dakle ne ograničava tržište jer kad imate otvorenu nabavu na tri godine odaberete ponuđača, vi ste sljedeće tri godine zatvorili tržište, ovako novi mogu ulaziti stalno i to je ključ toga da zaista potičemo lokalnu proizvodnju i da uspijemo napraviti koncept od polja do stola.
Ja vidim da je to cijelo vrijeme kolegi Boriću smiješno, to je normalno da mu je to smiješno zato što ga za poljoprivredu i za naše poljoprivrednike nije briga kao što ga nije niti briga na koji način trošimo javna sredstva. Al vidite kolega Boriću zapravo je tužno da od sveg onog što od javnih sredstava trošimo na javne nabave toliko malo završi kod naših proizvođača, a toliko puno u profitima trgovačkih lanaca. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Borić dignuo je povredu poslovnika. U čem ...

Borić, Josip (HDZ)
238. omalovažava me kolegica Benčić jer ... Zagreba zajedno s gospodinom Tomašićem pretvorila ovaj grad u grad poljoprivrede, čuli smo kako oni to sve rade, a najveće polje im je tamo na Jakuševcu, tamo su zabili onaj 2021. onu veliku zastavu Zagreb je naš i još uvijek tamo stoji i stajat će još jedno pet, šest godina s obzirom na te njihove sposobnosti. A o javnoj nabavi bolje da ne govore jer znate što rade, cjepkaju ih i pogoduju očito mnogima kroz te male .../Upadica Reiner: Dobro./... javne nabave to vam rade u gradu Zagrebu.

Reiner, Željko (HDZ)
To nije bila povreda poslovnika pa dobijate opomenu.
Sad će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, za početak ću reć da javna nabava nije obična šablonska procedura. To je pitanje političke odgovornosti i to je pitanje tko upravlja novcem naših građana i pod kojim uvjetima. Ovaj zakon prvenstveno ću reći da ima dobrih elemenata, to je digitalizacija, to je obvezna objava jednostavne nabave kroz elektronički oglasnik javne nabave, zatim to je objava izmjene ugovora, jačanje kontrole sukoba i interesa, zatim socijalni kriterij isključenja zbog neisplate plaća i to su sve uistinu pomaci i to iz kluba SDP-a i pozdravljamo. No pravo pitanje je rješava li ovaj zakon stvarne probleme hrvatske javne nabave ili smo odnosno ili ćemo samo rješavati onaj tehnički smisao koji preuređuje sam sustav dok u biti suštinu ostavljamo da ima iste slabosti kao i što je imala do sada. No krenut ću redom podižu se pragovi jednostavne nabave i to nije nevažna stvar. Da ih sad ne navodim, više puta smo ih čuli. To može značiti da će veći broj postupaka izaći iz samog strožeg režima ali ujedno znači i manje formalnosti što znači i brže procedure i to načelno može biti dobro ali samo ako postoji snažan sustav kontrole. I tu dolazimo do prvog velikog problema, to je izvršenje ugovora. U Hrvatskoj nemamo problem samo s tim kako se dobiva posao, imamo problem i s tim kako se posao izvršava i po ne znam koliko puta smo gledali jedan te isti scenarij, tvrtka dobije veliki projekt, rokovi kasne, u konačnici i radovi stanu i što se dešava cijena kroz anekse raste i na kraju nitko za to ne odgovara. I zato ću postaviti prvo pitanje, a to je gdje je u ovom zakonu sustav koji evidentira loše izvršenje ugovora, gdje je baza podataka o tvrtkama koje kasne, koje probijaju rokove, koje ne izvršavaju ugovorene obveze. Jednostavan je odgovor, to u ovom prijedlogu zakona ne postoji. Zakon proširuje razloge isključenja za kaznena djela uključujući i neisplatu plaće i to je dobro ali što je s poduzećima koja sustavno ne izvršavaju ugovore, koja formalno nisu ja bih rekao osuđena ali su objektivno ostavila za sobom nedovršene projekte i probijene rokove.
Također zašto se ovim izmjenama nije predvidjelo da se ozbiljna i dokumentirana kršenja ugovora mogu uzimati kao kriterij za buduće natječaje. Zašto ne postoji obveza, ponovit ću obveza, da naručitelj kod velikih projekata provjeri povijest izvršitelja prethodnih ugovora. Ako tvrtka 3 ili više puta u Hrvatskoj kasni na velikim javnim projektima, ona se 4., 5. ili 6. put ponovno može javiti bez problema i dobiti u konačnici novi posao. Da li je to zaštita tržišnog natjecanja što želimo prikazati ili je to zaštita određenih privilegiranih skupina? I tu također dolazimo do još jedne važne stvari koju ovaj zakon propušta jasno operacionalizirati, a to je institut teškog profesionalnoga propusta. Europsko pravo poznaje taj institut kao osnovu za isključenje, to uključuje ozbiljne ili ponovljene nedostatke u izvršenju prethodnih ugovora, a u ovom zakonu precizno definirano što znači ozbiljno kašnjenje. Koliko je to puta, u kojem postotku uz koje posljedice, to kolegice i kolege nije nigdje navedeno i onda možemo reć da bez jasnih kriterija taj institut jednostavno ostaje samo mrtvo slovo na papiru i u konačnici bez posljedica, loše izvršenje postaje samo još jedan običan poslovni rizik, a ne razlog za odgovornost i u konačnici iz sveg što sam prethodno rekao dolazimo i do političke dimenzije, a to je da vladajući HDZ predlaže zakon koji u suštini uređuje sustav u kojima smo godinama imali političku i operativnu kontrolu i zato je legitimno u Hrvatskom saboru postaviti pitanje, je li ovaj zakon pisan da poveća odgovornost ili da zatvori krug unutar samoga sustava. Možemo se sjetit niz slučajeva pa tako sjetimo se slučaja Gabrijele Žalac, sjetimo se slučaja softvera, sjetimo se europskih sredstava, sjetimo se niza presuda i istraga i to nije bio problem neke procedure ili neke sitne greškice, to je bio problem političkog upravljanja javnim novcem koji pripada građanima RH. I sada nakon svega donosimo zakon koji jača digitalne procedure ali ne jača paralelno i političku odgovornost. I ako su već postojale sve te afere zašto u zakon niste jasno ugradili evo jasan mehanizam crne liste za ozbiljna kršenja ugovora. Zašto niste propisali da se kod velikih postupaka mora analizirati prethodna uspješnost izvršitelja. U konačnici zašto se ne uvodi obvezna evidencija kašnjenja raskida ugovora zbog krivnje izvođača i aktiviranih jamstava. Tu jednostavno ne govorimo o diskriminaciji, isključivo možemo reći da se radi o odgovornosti jer javni novac nije i ne može biti ničiji eksperiment jer veliki infrastrukturni projekti nisu poligon za tvrtke koje nemaju kapacitet ali možda u našem društvu imaju veze. Nadalje, ovaj zakon jača mogućnost poništenja postupka radi zaštite javnoga interesa i za mene osobno i za nas u klubu to je jako široka formulacija. Može biti i korisna ali može biti i korištena kao isključivo politički alat. Tko je taj koji definira javni interes? Naručitelj. A tko je u velikom broju slučajeva naručitelj pa tijela pod političkom kontrolom, naravno koga, nego izvršne vlasti. Ako se proširuje diskrecija mislim da bi se onda morao dodatno pojačati nadzor, ako se povećavaju pragovi mora se ojačati transparentnost i u konačnici ako ubrzavate postupke morate ojačati odgovornost za sami rezultat.
I onda se nameće još jedno pitanje, a to je da li se jača kontrola ili se ostavlja sustav da na neki način upravlja sam sa sobom? I ponovo dolazimo do još jedne političke dimenzije, a to je da kada govorimo o Hrvatskoj u zemlji u kojoj smo imali ozbiljne afere vezane uz upravljanje javnim i europskim sredstvima, u zemlji u kojoj su revizorska izvješća upozoravala na niz nepravilnosti ovaj zakon je morao biti jačanja vanjske i automatizirane kontrole. Mislim da umjesto toga dobivamo administrativno rasterećenje, ali bez uistinu strukturiranoga mehanizma same odgovornosti. Jel ponovit ću, naručitelj odlučuje, naručitelj procjenjuje, naručitelj poništava i u konačnici naručitelj bira. I onda gdje je sustav koji automatski upozorava na mogućnost fragmentacije samih nabava? Gdje je javni registar izvršitelja ugovora? Gdje je godišnje izvješće o koncentraciji dobavljača? Ako npr. ista tri izvođača godinama dobivaju najveći dio poslova kod istoga naručitelja, ja mislim da bi to trebao biti podatak koji bi bio zanimljiv javnosti i koji bi javnost trebala znati.
Ovaj zakon također kao što sam i na početku rekao ide u dobrom smjeru jer i sama analiza tržišta postaje obvezna. Objave izmjena samih ugovora također postaju obvezne u elektroničkom oglasniku javne nabave i to su također dobri pomaci što se tiče samog zakona, ali u konačnici bez sustava koji prati kako su sami ugovori izvršeni, mi i dalje gledamo samo početak postupka, a ne gledamo i njegov kraj, a građane zanima kraj, zanima ih je li škola završena na vrijeme, je li cesta probila budžet, je li bolnica izgrađena u roku.
I zato iz klub SDP-a konkretno predlažemo nekoliko mjera odnosno kriterija koje bi trebale biti definirane unutar ovog prijedloga zakona. 1. to je precizno definiranje kriterija javnog interesa uz obvezno detaljno obrazloženje, 2. uvesti obvezu evidencije ozbiljnih povreda ugovora, tu mislim na kašnjenja, raskide, aktivirana jamstva i naravno omogućiti da se ti podaci koriste kao kriteriji profesionalne sposobnosti u budućim postupcima, 3. kod velikih projekata propisati obveznu provjeru uspješnosti izvršenja prethodnih ugovora slične vrijednosti i 4. osigurati da podaci o izvršenju budu javno dostupni, a ne nikako skriveni u nekim internim evidencijama jer ako poduzeće zna da će mu loše izvršenje zatvoriti vrata budućih projekata onda će paziti na rokove i to je jednostavno čista tržišna logika. Ako toga nema mislim da šaljemo poruku da je dovoljno dobiti posao, a što će poslije biti o tome ćemo razgovarati kroz anekse ugovora.
I još jedna stvar, ovaj zakon se predstavlja kao modernizacija, ali modernizacija nije samo digitalni potpis i brža objava odluka, modernizacija je ujedno i kultura odgovornosti. Ako nakon svih afera od ministara do lokalnih projekata u zakon niste ugradili mehanizam koji sprječava da isti obrasci ponašanja prolaze bez posljedica onda niste napravili niti sustavu reformu. Mi naravno nećemo odbaciti sve, podržat ćemo sve ono što jača transparentnost, ali nećemo šutjeti o onome što ovom zakonskom prijedlogu uistinu i nedostaje.
Javna nabava mora biti sustav u kojem vrijedi jednostavno pravilo, a to je tko ne isporuči nema novi posao, ako to pravilo ne postoji onda ni najbolji softver, ni najmoderniji elektronički oglasnik javne nabave, ni najljepša formulacija o javnom interesu neće spriječiti buduće zloupotrebe. Ovaj zakon ima i niz pozitivnih elemenata i još ću jednom ponoviti da to u nijednom trenutku nismo niti pokušali, niti ne osporavamo, ali bez odgovornosti za izvršenje, bez sankcioniranja ponavljane neurednosti, bez jasne institucionalne kontrole to nije reforma koja je potpuna, a građani od nas kad donosimo neke zakone prvenstveno očekuju reforme, očekuju pošten sustav, a ne samo tehničke dorade ili određene manje prilagodbe. A pošten sustav počinje tamo gdje odgovornost nije samo politička opcija nego gdje je odgovornost isključivo i pravilo jer javni novac u konačnici nije ničija politička imovina ona pripada građanima RH. Hvala.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, za početak ću reć da javna nabava nije obična šablonska procedura. To je pitanje političke odgovornosti i to je pitanje tko upravlja novcem naših građana i pod kojim uvjetima. Ovaj zakon prvenstveno ću reći da ima dobrih elemenata, to je digitalizacija, to je obvezna objava jednostavne nabave kroz elektronički oglasnik javne nabave, zatim to je objava izmjene ugovora, jačanje kontrole sukoba i interesa, zatim socijalni kriterij isključenja zbog neisplate plaća i to su sve uistinu pomaci i to iz kluba SDP-a i pozdravljamo. No pravo pitanje je rješava li ovaj zakon stvarne probleme hrvatske javne nabave ili smo odnosno ili ćemo samo rješavati onaj tehnički smisao koji preuređuje sam sustav dok u biti suštinu ostavljamo da ima iste slabosti kao i što je imala do sada. No krenut ću redom podižu se pragovi jednostavne nabave i to nije nevažna stvar. Da ih sad ne navodim, više puta smo ih čuli. To može značiti da će veći broj postupaka izaći iz samog strožeg režima ali ujedno znači i manje formalnosti što znači i brže procedure i to načelno može biti dobro ali samo ako postoji snažan sustav kontrole. I tu dolazimo do prvog velikog problema, to je izvršenje ugovora. U Hrvatskoj nemamo problem samo s tim kako se dobiva posao, imamo problem i s tim kako se posao izvršava i po ne znam koliko puta smo gledali jedan te isti scenarij, tvrtka dobije veliki projekt, rokovi kasne, u konačnici i radovi stanu i što se dešava cijena kroz anekse raste i na kraju nitko za to ne odgovara. I zato ću postaviti prvo pitanje, a to je gdje je u ovom zakonu sustav koji evidentira loše izvršenje ugovora, gdje je baza podataka o tvrtkama koje kasne, koje probijaju rokove, koje ne izvršavaju ugovorene obveze. Jednostavan je odgovor, to u ovom prijedlogu zakona ne postoji. Zakon proširuje razloge isključenja za kaznena djela uključujući i neisplatu plaće i to je dobro ali što je s poduzećima koja sustavno ne izvršavaju ugovore, koja formalno nisu ja bih rekao osuđena ali su objektivno ostavila za sobom nedovršene projekte i probijene rokove.
Također zašto se ovim izmjenama nije predvidjelo da se ozbiljna i dokumentirana kršenja ugovora mogu uzimati kao kriterij za buduće natječaje. Zašto ne postoji obveza, ponovit ću obveza, da naručitelj kod velikih projekata provjeri povijest izvršitelja prethodnih ugovora. Ako tvrtka 3 ili više puta u Hrvatskoj kasni na velikim javnim projektima, ona se 4., 5. ili 6. put ponovno može javiti bez problema i dobiti u konačnici novi posao. Da li je to zaštita tržišnog natjecanja što želimo prikazati ili je to zaštita određenih privilegiranih skupina? I tu također dolazimo do još jedne važne stvari koju ovaj zakon propušta jasno operacionalizirati, a to je institut teškog profesionalnoga propusta. Europsko pravo poznaje taj institut kao osnovu za isključenje, to uključuje ozbiljne ili ponovljene nedostatke u izvršenju prethodnih ugovora, a u ovom zakonu precizno definirano što znači ozbiljno kašnjenje. Koliko je to puta, u kojem postotku uz koje posljedice, to kolegice i kolege nije nigdje navedeno i onda možemo reć da bez jasnih kriterija taj institut jednostavno ostaje samo mrtvo slovo na papiru i u konačnici bez posljedica, loše izvršenje postaje samo još jedan običan poslovni rizik, a ne razlog za odgovornost i u konačnici iz sveg što sam prethodno rekao dolazimo i do političke dimenzije, a to je da vladajući HDZ predlaže zakon koji u suštini uređuje sustav u kojima smo godinama imali političku i operativnu kontrolu i zato je legitimno u Hrvatskom saboru postaviti pitanje, je li ovaj zakon pisan da poveća odgovornost ili da zatvori krug unutar samoga sustava. Možemo se sjetit niz slučajeva pa tako sjetimo se slučaja Gabrijele Žalac, sjetimo se slučaja softvera, sjetimo se europskih sredstava, sjetimo se niza presuda i istraga i to nije bio problem neke procedure ili neke sitne greškice, to je bio problem političkog upravljanja javnim novcem koji pripada građanima RH. I sada nakon svega donosimo zakon koji jača digitalne procedure ali ne jača paralelno i političku odgovornost. I ako su već postojale sve te afere zašto u zakon niste jasno ugradili evo jasan mehanizam crne liste za ozbiljna kršenja ugovora. Zašto niste propisali da se kod velikih postupaka mora analizirati prethodna uspješnost izvršitelja. U konačnici zašto se ne uvodi obvezna evidencija kašnjenja raskida ugovora zbog krivnje izvođača i aktiviranih jamstava. Tu jednostavno ne govorimo o diskriminaciji, isključivo možemo reći da se radi o odgovornosti jer javni novac nije i ne može biti ničiji eksperiment jer veliki infrastrukturni projekti nisu poligon za tvrtke koje nemaju kapacitet ali možda u našem društvu imaju veze. Nadalje, ovaj zakon jača mogućnost poništenja postupka radi zaštite javnoga interesa i za mene osobno i za nas u klubu to je jako široka formulacija. Može biti i korisna ali može biti i korištena kao isključivo politički alat. Tko je taj koji definira javni interes? Naručitelj. A tko je u velikom broju slučajeva naručitelj pa tijela pod političkom kontrolom, naravno koga, nego izvršne vlasti. Ako se proširuje diskrecija mislim da bi se onda morao dodatno pojačati nadzor, ako se povećavaju pragovi mora se ojačati transparentnost i u konačnici ako ubrzavate postupke morate ojačati odgovornost za sami rezultat.
I onda se nameće još jedno pitanje, a to je da li se jača kontrola ili se ostavlja sustav da na neki način upravlja sam sa sobom? I ponovo dolazimo do još jedne političke dimenzije, a to je da kada govorimo o Hrvatskoj u zemlji u kojoj smo imali ozbiljne afere vezane uz upravljanje javnim i europskim sredstvima, u zemlji u kojoj su revizorska izvješća upozoravala na niz nepravilnosti ovaj zakon je morao biti jačanja vanjske i automatizirane kontrole. Mislim da umjesto toga dobivamo administrativno rasterećenje, ali bez uistinu strukturiranoga mehanizma same odgovornosti. Jel ponovit ću, naručitelj odlučuje, naručitelj procjenjuje, naručitelj poništava i u konačnici naručitelj bira. I onda gdje je sustav koji automatski upozorava na mogućnost fragmentacije samih nabava? Gdje je javni registar izvršitelja ugovora? Gdje je godišnje izvješće o koncentraciji dobavljača? Ako npr. ista tri izvođača godinama dobivaju najveći dio poslova kod istoga naručitelja, ja mislim da bi to trebao biti podatak koji bi bio zanimljiv javnosti i koji bi javnost trebala znati.
Ovaj zakon također kao što sam i na početku rekao ide u dobrom smjeru jer i sama analiza tržišta postaje obvezna. Objave izmjena samih ugovora također postaju obvezne u elektroničkom oglasniku javne nabave i to su također dobri pomaci što se tiče samog zakona, ali u konačnici bez sustava koji prati kako su sami ugovori izvršeni, mi i dalje gledamo samo početak postupka, a ne gledamo i njegov kraj, a građane zanima kraj, zanima ih je li škola završena na vrijeme, je li cesta probila budžet, je li bolnica izgrađena u roku.
I zato iz klub SDP-a konkretno predlažemo nekoliko mjera odnosno kriterija koje bi trebale biti definirane unutar ovog prijedloga zakona. 1. to je precizno definiranje kriterija javnog interesa uz obvezno detaljno obrazloženje, 2. uvesti obvezu evidencije ozbiljnih povreda ugovora, tu mislim na kašnjenja, raskide, aktivirana jamstva i naravno omogućiti da se ti podaci koriste kao kriteriji profesionalne sposobnosti u budućim postupcima, 3. kod velikih projekata propisati obveznu provjeru uspješnosti izvršenja prethodnih ugovora slične vrijednosti i 4. osigurati da podaci o izvršenju budu javno dostupni, a ne nikako skriveni u nekim internim evidencijama jer ako poduzeće zna da će mu loše izvršenje zatvoriti vrata budućih projekata onda će paziti na rokove i to je jednostavno čista tržišna logika. Ako toga nema mislim da šaljemo poruku da je dovoljno dobiti posao, a što će poslije biti o tome ćemo razgovarati kroz anekse ugovora.
I još jedna stvar, ovaj zakon se predstavlja kao modernizacija, ali modernizacija nije samo digitalni potpis i brža objava odluka, modernizacija je ujedno i kultura odgovornosti. Ako nakon svih afera od ministara do lokalnih projekata u zakon niste ugradili mehanizam koji sprječava da isti obrasci ponašanja prolaze bez posljedica onda niste napravili niti sustavu reformu. Mi naravno nećemo odbaciti sve, podržat ćemo sve ono što jača transparentnost, ali nećemo šutjeti o onome što ovom zakonskom prijedlogu uistinu i nedostaje.
Javna nabava mora biti sustav u kojem vrijedi jednostavno pravilo, a to je tko ne isporuči nema novi posao, ako to pravilo ne postoji onda ni najbolji softver, ni najmoderniji elektronički oglasnik javne nabave, ni najljepša formulacija o javnom interesu neće spriječiti buduće zloupotrebe. Ovaj zakon ima i niz pozitivnih elemenata i još ću jednom ponoviti da to u nijednom trenutku nismo niti pokušali, niti ne osporavamo, ali bez odgovornosti za izvršenje, bez sankcioniranja ponavljane neurednosti, bez jasne institucionalne kontrole to nije reforma koja je potpuna, a građani od nas kad donosimo neke zakone prvenstveno očekuju reforme, očekuju pošten sustav, a ne samo tehničke dorade ili određene manje prilagodbe. A pošten sustav počinje tamo gdje odgovornost nije samo politička opcija nego gdje je odgovornost isključivo i pravilo jer javni novac u konačnici nije ničija politička imovina ona pripada građanima RH. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić, izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče HS-a. Uvaženi državni tajniče sa suradnikom, uvažene kolegice i kolege.
Rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi otvara jedno od temeljnih pitanja funkcioniranja moderne države, kako upravljati javnim novcem na način koji je učinkovit, transparentan i tržišno pravedan. Javna nabava čini značajni dio javne potrošnje i izravno utječe na konkurentnost gospodarstva, kvalitetu javnih usluga i povjerenje građana u institucije. Javna nabava nije samo tehnički postupak, ona je mehanizam kojim država oblikuje tržišne uvjete.
Ako je sustav zatvoren, spor i netransparentan potiče klijentelizam i destimulira poduzetništvo, ako je otvoren i digitaliziran potiče konkurenciju i smanjuje prostor za korupciju.
Iz perspektive HSLS-a u svakom Zakonu o javnoj nabavi potrebna su tri kriterija, jačanje transparentnosti i stvaranje tržišne konkurencije i učinkovito trošenje javnog novca. Iz tog razloga smatramo da je ovaj prijedlog zakona napravljen u dobrom smjeru jer podiže transparentnost javne nabave, uvodi obavezu provedbe jednostavne nabave kroz elektronički oglasnik javne nabave RH i javnu objavu većeg broja izmjena ugovora.
Također pozdravljamo administrativno rasterećenje podizanja pragova s 50 tisuća eura za robu i usluge i 100 tisuća za radove, ali veći pragovi mogu povećati diskreciju naručitelja i bez snažnog nadzora postoji mogućnost fragmentiranja pojedinih nabava. Zbog toga je nužno uvesti automatsku kontrolu detekcije dijeljenja predmetne nabave.
Podržavamo također i proširenje definicije neprihvatljive ponude na slučajeve sukoba interesa, ali također smatramo da svi podaci o sukobu interesa trebaju biti javno dostupni te da sustav treba automatski upozoriti na potencijalnu povezivost.
Također podržavamo uvođenje kaznenog dijela neisplate plaća kao osnove za isključenje jer time se štite i radnici ali i sprječava damping konkurencija. Faza izmjene ugovora bila je često dosada izvor netransparentnosti te smatramo da uvođenje obveze objave izmjena ugovora je jedno od najvažnijih dijelova zakona jer je to snažan antikoruptivni alat.
Zakon o javnoj nabavi nije hrvatski izum to je europski okvir koji dijelimo sa svim državama članicama. Međutim, praksa pokazuje da u hrvatskim okolnostima isti model nije donio željene rezultate. Umjesto smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti javna nabava se često pretvorila u birokratizirani tromi sustav koji generira više troškove i otežava provedbu javnih projekata. Uzmimo za primjer sustav objedinjene javne nabave u zdravstvu, Ministarstvo zdravstva i grad Zagreb. Sustav iako postavljen s najboljom namjerom u praksi se pokazao neuspješnim. Sporo provodi postupke, ne donosi uštede a transparentnost je i dalje upitna. Podsjetit ću vas upravo su afere u zdravstvu pokazale koliko je nužno da se sustav javne navade, nabave bude otvoreniji, brži i kontroliraniji.
No, ono što u ovom prijedlogu još nedostaje je stvarno modernizacijski iskorak, a to je uvođenje modela e-licitacije kao obveznog alata u sustavu javne nabave. Stoga HSLS predlaže da Hrvatska uvede sustav nabave putem otvorenih javnih e-licitacija, digitalni model koji u potpunosti automatizira proces nadmetanja, osigurava potpunu transparentnost i omogućava najpovoljnije tržišne uvjete. E-licitacija već postoji u hrvatskom sustavom ali tek za jednostavnu nabavu do 26 tisuća 500 eura i njihovo korištenje nije obavezno. To je premalo. Potrebno ih je zakonski ugraditi u širi okvir Zakona o javnoj nabavi kako bi se primjenjivala i u nabavama veće vrijednosti osobito u zdravstvu, obrazovanju, informatizaciji, građevinskim projektima.
Primjena e-licitacija u zemljama EU pokazuje prosječnu uštedu od 15 do 20% u postupcima javne nabave. Sustav je softverski automatiziran, sve ponude se podnose digitalno, proces je vidljiv svim registriranim ponuditeljima, a svaka procjena cijene automatski se bilježi i vidljiva je svima. Osim ušteda e-licitacija uklanja prostor za dogovore iza zatvorenih vrata i nejasne kriterije. Sustav omogućava da svi ponuditelji budu registrirani i vidljivi što povećava povjerenje javnosti i gospodarskih subjekata.
Međuti… važno je međutim uz e-licitaciju razviti i sustav referencija i akreditacija ponuditelja jer ne može više se dopustit da nam se npr. na natječaju za nabavu medicinskog uređaja prijavi subjekt bez ikakvog iskustva pa i karikirano cvjećarnica.
HSLS smatra da se u izmjene zakona treba obavezno uvesti i kontinuirana mjesečna javna izvješća o provedenim revizijama javne nabave, zakonsku obavezu korištenja e-licitacija kao novog modela javne nabave u državnom i javnom sektoru, centralizirane softverske platforme u sklopu elektroničkog oglasnika javne nabave RH koja bi omogućila provođenje e-licitacija u svim fazama postupka od objave do ugovaranja i zatim sustav nadzora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja nad e-licitacijama radi sprječavanja mogućih kartela i dogovora među ponuditeljima.
Uvođenjem e-licitacija u javnu nabavu ne samo da bismo ostvarili konkretne financijske uštede nego bismo poslali jasnu poruku da je transparentnost temelj borbe protiv korupcije, a ne samo deklarativno načelo u zakonu.
Ova reforma ima i jasnu liberalnu logiku u tržišno natjecanje, digitalna rješenja, otvorenost prema građanima i odgovornost prema javnom novcu. Hrvatska može i mora postati primjer kako se tehnologijom i otvorenošću jača povjerenje u institucije. Zato pozivam Ministarstvo gospodarstva da u okviru ovog prijedloga zakona otvore prostor dodatni za pilot programe e-licitacije na razini države kako bi se ovaj model u slijedećem koraku ugradio u obvezi, obvezujući zakonski okvir. Vrijeme je da javna nabava postaje ono što joj ime govori, javna.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče Romek sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege, pa evo kao i kolege prije mene reći ću da zaista u ovom prijedlogu zakona ima i pohvalnih odredbi odnosno pohvalnih poboljšanja pogotovo što se tiče dizanja pragova, što se tiče granice od tisuću eura potencijalnog duga prema, prema, prema svojim obavezama poduzeća koja su, koja se javljaju odnosno koja se javljaju na natječaj a da to nije automatsko isključenje. Zaista se događaju u praksi, u praksi ovaj pogreške koje nisu namjerne. I sam sam imamo takvih iskustava sa određenim ponuđačima i mislimo da je to dobro. Mislimo da je dobro i ovaj socijalni kriterij za isključenje, isključenje nekog ponuđača iz sustava javne nabave.
No, pored svega ovoga što je dobro treba progovoriti o nekim riječima, o nekim stvarima koje ovaj zakonski prijedlog ne dotiče i/ili ih neće ili ih neće riješiti.
Ja bih rekao da smo mi što se tiče naše, našeg Zakona o javnoj nabavi slično kao i u svim drugim zakonski propisima, relativno čak i dobri u zakonskoj regulativi. Mogao bi dat ocjenu dobar ili vrlo dobar. Što se tiče implementacije zakonske regulative tu bih bio rađe između dovoljan i dobar ali što se tiče kontrole na kojoj se provodi nekakva zakonska regulativa tu imamo čistu ocjenu nedovoljan pa tako i u ovome području, području javne nabave. Naime na papiru imamo prilično višeslojan sustav, dakle pored Dekoma koji kontrolira samu proceduru javne nabave i zakonitost te procedure imamo, pogotovo kad se radi o europskim sredstvima tu još i posrednička tijela, upravljačka tijela, revizorska tijela. Imamo specijalizirane agencije poput SAFU-a odnosno Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, imamo Državnu reviziju, imamo unutarnje kontrole, imamo DORH, imamo USKOK, sve imamo samo se na kraju ipak desi da ne kontroliramo proces onako kako treba. U tome, tome u prilog govore i slučajevi koje su i ovdje prije mene nabajali. Mi dakle imamo slučaj u kojem je upravo netko tko bi trebao kontrolirati dakle SAFU trošenje sredstava, ravnatelja SAFU-a završi sa optužnicom upravo zbog postupka javne nabave u procesu javne nabave u kojem i ministrica završi, završi pod optužnicom. Imamo ministra Beroša koji je također zbog javne nabave i odnosno koje su malverzacije provedene upravo kroz javnu, kroz javnu nabavu. Ne samo to. Mi imamo i slučaj Geodetskog fakulteta kada je, kada su sredstva ajmo to tako reći prebačena in house Geodetskom fakultetu, a onda jest ili nije provođena javna nabava za nabavu radova i usluga za koje su ta sredstva dodijeljena. Dakle onaj tko hoće izigrati sustav, može ga izigrati unatoč ovim našim, ovim našim pravilima koje smo ovdje postavili. Dakle problem nije bio tad nije u ovim slučajevima u nedostatku norme nego problem je što je sustavna kontrola u stvari zakazala. Da li će ovaj zakon riješiti to pitanje sustavne kontrole i i, a ne samo jačati proceduru i na neki način ipak stvarati dodatne zahtjeve na naručitelje, dodatne administrativne postupke i da li će ova dodatna transparentnost na neki način doprinijeti da se nema, da se, da ima manje malverzacija, možda i hoće ali ne sigurno u dovoljnoj mjeri. Spominjao sam ovdje prije toga SAFU i APPRRR odnosno Agenciju za plaćanja u poljoprivredi i ruralni razvoj. Dakle mislim da bimo tu trebali razriješiti taj dualizam u kontroli odnosno u sustavu javne nabave i preklapanje ovlasti između Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave kao tijela nadležnost za zakonitost postupka javne nabave i središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi. U praksi se događa da ta fondovska tijela naknadno ex ponte ocjenjuju zakonitost postupka javne nabave i izriču financijske korekcije iako postupak nije osporen, nije podnesena žalba Decom nije utvrdio nepravilnosti, odabran je najpovoljniji ponuđač i ugovor je već izvršen. Dat ću vam jedan primjer iz osobnog iskustva. Dakle radi se o poduzetničkom inkubatoru gdje su dobivena sredstva preko 90% za realizaciju tog, realizaciju tog projekta, provedena je javna nabava, bilo je više, više ponuditelja. Izabran je najpovoljniji, izvršeni su radovi, SAFU je rekao da su svi radovi izvršeni onako kako je bilo predviđeno da su svi troškovi opravdani i onda se nakon godinu i pol dana pojavljuje SAFU sa kontrolom javne nabave i onda kontrolira javnu nabavu u onom smislu u kojem ja mislim da je ne bi trebalo to tijelo kontrolirat, a to je zakonitost postupka i utvrđuje da je jedna potvrda o nepostojanju duga bila dva dana prestara u odnosu na ono što je trebalo biti i tada dobivate jasno korekciju zbog nepravilnosti, a korekcija iznosi gotovo 25% projekta i onda krenete u borbu sa, sa SAFU-om. Mislim da taj dualizam treba izbjeći, da treba jasno definirati Zakonom o javnoj nabavi tko je za što nadležan. Dakle ne mogu, ne mogu nekakva druga tijela osim Decoma kontrolirati sam postupak, zakonitost postupka javne nabave. Dakle ne smijemo imati neku paralelnu kontrolu zakonitosti. Osobno su tu pogođene jedinice lokalne samouprave koje su planirale određena sredstva i morate znati da kod manjih jedinica lokalne samouprave obično se radi o projektima koji imaju jako veliku težinu, gotovo težinu čitavog proračuna jedinice općine, neke male općine. Dakle projekt od milijun ili dva milijuna eura za jednu malu općinu znači da je to projekt veličine proračuna, a to je kao da RH ima projekt od 40 milijardi eura. Dakle kad kod takvog projekta nakon godinu i pol, nakon što ste uredno izvršili sve ono što ste trebali izvršiti, nakon što ste odabrali najpovoljnijeg ponuđača, realiziran je projekt, dođe SAFU i onda zbog jednog papira kontrolira zakonitost samog, samog procesa i kaže da morate 25% sredstava neće priznati zbog te greške. Mislimo da to jednostavno ne smijemo dozvoliti u ovom sustavu.
A onda imamo i pitanje odgovornosti, tko je odgovoran za tu grešku. Dakle naše, naši mali naručitelji obično nemaju svog čovjeka koji je, koji je certificiran za provedbu javne nabave nego to rade, to rade certificirane, certificirane osobe unutar nekakvih konzultantskih kuća. Dakle ukoliko poznajemo postupak javne nabave, ukoliko mi trebamo prekontrolirati postupak javne nabave do najsitnijeg detalja, ne znam čemu onda uzimati nekoga, nekoga da to radi. Budući tome nije tako mislimo da bi i one osobe koje su certificirane za rad u javnoj nabavi trebale snosit određenu odgovornost ukoliko iz njihovih postupaka koji nisu bili u skladu sa zakonom i procedurama koje propisuje Zakon o javnoj nabavi, trebaju snosit određenu odgovornost. Nešto slično kao kod inženjera, građevinskih inženjera u inženjerstvu, nadzornih inženjera koji su i osigurani protiv, protiv svojih pogrešaka odnosno svojim potpisom i svojim pečatom garantiraju da je nešto napravljeno u skladu sa onime što procedure zahtijevaju. Na ovaj način kako je sada regulirano, onaj koji je pretrpio štetu pravna osoba npr. općina, platit će kaznu. Odgovorna osoba u toj općini platit će kaznu ali onaj tko je zaista i napravio i tko je kriv za tu štetu jer je proceduralno nešto pogriješio, a certificiran je za to što radi, taj neće trpjeti nikakvu, nikakvu štetu.
Dakle, ovdje bih zaista volio da se razmisli o tome da se razgraniče ovlasti DKOM-a kao tijela koje nadzire sam postupak i zakonitost postupka javne nabave i upravljačkih tijela odnosno tijela koja sam spominjao SAFU i Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralni razvoj koja u svrhu kontrole postupka trošenja sredstava EU ne bi trebale ulaziti u toj mjeri u sam postupak i proceduru javne nabave koja je završena. A ako ulaze već onda im se treba omogućit da kod većih projekata imaju provjeru unaprijed i kažu to i to zahtijevamo od vas kao naručitelja i ukoliko je to zadovoljeno mogu na to prigovoriti, ali ne mogu tražiti da tko tako kažem dlaku u jajetu kako kaže naš narod i za to kažnjavati jedinice lokalne samouprave odnosno ne kaže se penalizirati, ne kaže se kažnjavati nego jednostavno uskrate se sredstva, a to znači do razine kažem i 25, 30% samog proračuna jedinice lokalne samouprave. To bi dalo jednu zaista dobru sigurnost svim jedinicama lokalne samouprave, ojačalo bi planiranje i na neki način dopustilo jednu veću slobodu u odlučivanju jer ovako nikad ne znate što će vas zakačiti pa onda planirate i sredstva za eventualne penale od strane upravljačkih tijela iz EU.
No idemo dalje, što se tiče samog ovog zakona volio bih spomenuti još nekoliko stvari konkretnih, dakle prvo je pitanje dokazivanja jednakovrijednosti. Mi znamo da se upravo ova tijela koja sam maloprije spominjao najčešće su rušili postupke javne nabave na jednakovrijednosti određene robe određenih usluga, određenih radova. I dalje ostaje dokazivanje na ponuđaču, ali je to slobodna procjena naručitelja da li se radi o jednako vrijednom ili ne jednako vrijednoj usluzi odnosno radovima. Mislim da bi tu trebalo malo konkretnije definirati kako u nekoj kasnijoj fazi u nekoj kasnijoj kontroli javne nabave od kažem ovih tijela koja sam prije spominjao, ne bi to bio razlog za financijsku korekciju odnosno za oduzimanje sredstava. Dakle, povećali smo normu, ali nismo riješili stvarni problem pravne sigurnosti.
Drugo, uvodi se proširenje razloga za isključenje zbog dostavljanja neistinitih podataka, no ne definira se po nama jasno granice između pogrešno dostavljenog podataka koji se prema važećem čl. 293. može pojasniti ili dopuniti ili neistinitih podataka koji vodi do isključenja. Ako tu granicu jasno ne definiramo riskiramo arbitrarnost i pravnu nesigurnost i sankcija mora jer sankcija po nama mora ipak bit razmjerna počinjenoj pogreški, a ne da to bude arbitrarno.
Treće, pitanje utvrđivanja osuđivanosti gospodarskih subjekata koji su iz drugih država. Dakle, dobro je da je to propisano, no u praksi se oslanjamo samo na izjavu i na SPD obrasce i nemamo konkretno nikakav registar europskih svih europskih tvrtki koje bi se mogle javit o kojima bi znali da li se zaista radi o toj, da li je ta izjava istinita ili nije istinita i onda se ustvari ponovo prebacuje odgovornost na naručitelja da to procijeni, ako je krivo procijenio onda će i tu odgovornost vjerojatno u nekom trenutku i platiti.
Četvrto, zabranjuje se naknadna dostava određenih ključnih dokumenata ponudbenog lista, troškovnika, jamstva za ozbiljnost ponude i SPD izjave, time se ustvari suzuje po nama fleksibilnost postupka. Po nama je tu potrebno ustvari omogućiti da se zabrana dostave SPD obrasca ne odnosi na one na koje se ponuđač oslanja i na pod ugovaratelje jer se tu nekakvom formalnom omaškom može dovesti u pitanje provođenje čitavog postupka javne nabave.
Peto, pozdravljamo proširenje prava na uvid u dokumentaciju, ali predlažemo da se javno propiše da se uvid omogućuje putem sustava elektronskog oglasnika javne nabave, kada smo već zaista sve prebacili na oglasnik javne nabave mislim da možemo prebaciti i to. Digitaliziramo sustav onda transparentnost mora biti u tom pogledu puna, brza i jednaka za sve. To je smjer po nama koji će modernizirati i sam postupak i formalizirati ga na način da se nema utjecaja na njega u tom.
Šesto, kod jednostavne nabave uvode se pragovi prigovori čelniku tijela za nabave iznad 15 tisuća eura, kod malih naručitelja škola, vrtića, vatrogasnih društava to može zaista dovesti do paralize postupaka jer nema dovoljno stručnih kapaciteta da se ta žalba ocijeni, a ako već uvodimo takav institut možda bi trebali isto vezati uz pragove o javnoj nabavi primjerice za ovih 25 tisuća eura odnosno 45 tisuća eura kada smo obvezni tu javnu nabavu male vrijednosti, jednostavnu javnu nabavu objaviti u elektronskom oglasniku javne nabave.
Evo tu smo sad već pri kraju i vremena. Nama se čini da ovaj zakonski prijedlog sigurno ima dobrih elemenata no ono što bi trebao, a to je da sustav koji upravlja sa toliko milijardi kuna bude u konačnici sustav u kojeg se možemo pouzdat, ovim zakonskim izmjenama to nećemo dobiti jer nam fali ono što nam fali u većini sustava, a to je konkretna, adekvatna, brza kontrola i kontrola da li je sve provedeno u skladu s onime kako je trebalo biti provedeno. Bez kontrole kod koje imamo reko sam po meni ocjenu nedovoljan, sigurno će se nastaviti sa izigravanjem sustava, a uvođenjem novih, tu činimo po meni ključnu grešku, dakle uvođenjem novih pravila nama se čini da ćemo zaustaviti malverzacije, a ustvari samo dajemo dodatni posao onima koji i ovako rade korektno, a oni koji misle raditi nekorektno naći će već put kako da .../Upadica Jakšić: Vrijeme./... zaobiđe sustav. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Paus, sada će nam se u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a obratiti kolegica Anka Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnikom, kolegice i kolege.
Pred nama je izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi. Riječ je o bazičnom zakonu iz 2016. godine koji je dopunjen 2017. koji je stupio na snagu 2017. i dopuna je bila 2022. godine. Kad je riječ o tom zakonu, apsolutno je riječ o jednom izuzetno važnom propisu i nekako mi se čini da je bila elementarna pristojnost da se barem uvodno prikaže i ministar. Kao što recimo ministrica Vučković bez obzira na čelu kojeg je ministarstva uvijek je bila tu i bez obzira i kad je bila i na čelu jednog drugog ministarstva je barem uvijek na uvodnom izlaganju bila iako moram pohvaliti i mislim da je korektno i da se i pohvali državni tajnik koji nam je dao dobro obrazloženje i evidentno je da je to materija u kojoj je državni tajnik da tako kažem doma. To se vidjelo već i iz uvodnog obrazloženja, jednako tako se je vidjelo i iz njegovih odgovora na naše replike. Dakle postalo je pomodarstvo i u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama gdje zapravo možete bit ministar različitih ministarstava, to smo imali prilike vidjeti na TĆ-u pa ispadne da možete biti i državni tajnik pa pitanje je i do kad. Imate država gdje se ministri zaista ljudi se školuju da budu ministri pa mogu bit na temu različitih resora, ali nekako državni tajnici moraju bit stručnjaci u resoru u kojem se bave i ovaj državni tajnik po mom skromnom mišljenju barata resorom koji se bavi pa onda to valja i pohvaliti.
Sad da dođemo do teme, teme javne nabave. Dakle ja sam odrasla i školovana u jednom drugom sustavu i počela sam raditi u jednoj drugoj državi u prošlom stoljeću bez obzira kako to zvuči kad je opće što znači javna nabava bila imenica koja uopće nam nije palo na pamet no i tad se je radilo sukladno određenim elementima gdje morate štititi javni novac bez obzira na to sve zajedno. Ja sam inženjerske struke i jako se dobro sjećam što su me učili. Učili su me slijedeće. Kad ideš u ponudu za poslove i radiš troškovnik, troškovnik mora biti detaljan, što je detaljan, što je bolje napravljeno imat će manje vantroškovničkih radova ili tzv. VTR-a. Dakle što daješ bolji troškovnik onima od kojih tražiš i šta je on detaljniji i što ste, što si s njim predvidio više radove manje toga će biti VRT. Dakle vantroškovnički radovi su nam bili ono što je bilo dodatno. Ako si zaribao i zaribao iskop i sve ostalo i ako su ti vantroškovnički radovi bili veći od 20% samog troškovnika, onda si bio u velikom problemu. Mislim da je stvar i princip isti, isti i danas i o tome trebamo voditi računa. Dakle izuzetno je važno kako formirate dokumentaciju za javnu nabavu, izuzetno je važno da ona bude što detaljnija, izuzetno je važno jer onda možete dobiti odgovor i onda nema onih svih priča kojih imate aneksi ugovora pa ne znate što je, dakle ako dobro formatizirate ono što s čim startate onda ćete dobiti i puno bolje i kvalitetnije ponude i ne mogu se ne referirati u svojoj raspravi na nešto što je vrlo aktualno i što nam je ono up to date. Vjesnikom neboder. Javna nabava za Vjesnikov neboder je išla na način da si, da se je, da se pozvalo firme za kog su se ocijenilo da bi spremni bili to napraviti ali u javnoj nabavi se je ostavilo ponuđaču dakle ne naručitelj, nije naručitelj definirao nego će ponuđač definirat način na koji će se Vjesnikov neboder rušit. Da li će se on rušiti dinamitom, očito se od toga odustalo ili će se rušiti nekakvim klasičnim metodama ili će se rušiti kat po kat, da li će se rušiti sami Vjesnikov neboder šta je sa infrastrukturom koji je iznad zemlje, šta je s infrastrukturom što je ispod zemlje, što je sa infrastrukturom u, šta je sa ostalim zgradama koji su na određeni način funkcionalno vezane uz Vjesnikov neboder, mislim da je ostalo u zraku. Bile su dvije žalbe, te žalbe su u međuvremenu riješene. Ja da budem poštena do kraja i nekako nastojim i u svojim raspravama biti poštena i korektna i kad imam iskustvo. Dakle firma koja je dobila posao ne želim tu spominjati niti bilo šta, ona ima iskustva u rušenju. To nije firma kojoj je to prvi posao rušenja čak štoviše ima ozbiljnih iskustva u rušenju i na nekim poslovima i ja kad sam bila u izvršnoj vlasti sam radila s njom no međutim zaista da vi idete u javnu nabavu i da zapravo tražite, a da ne znate metodom koju će biti. Jer metoda rušenja, o tom će ovisiti život i funkcioniranje u to vrijeme sveg okolnog prostora. Mi ali bez obzira na to bili su dvije žalbe, žalbe su odbijene pa govorim o tome kad zadovoljavate formu, a sadržaj vam je vrlo upitan. Kroz ovu izmjenu i dopunu zakona išlo se korak dalje i to jasno treba i reći da su izmjene i dopune zakona išle korak dalje, išle su korak dalje u digitalizaciji, išli su korak dalje u određenim isključivanjima, išli su korak dalje da se zapravo vidi šta gospodarski subjekt koji može, koji ne može sudjelovati i to treba pohvalit. Da li je išlo dovoljno, to se svi zajedno trebamo pitat. Svi koji smo provodili javne nabave, svi koji smo sudjelovali u svim tim postupcima, znamo koliko ima problema i znamo na koje probleme možete naići. Namjerno sam odmah rekla moje iskustvo, dakle u doba kad javna nabave je bila nešto što uopće nije nikom palo na pamet, ali kad su zaista me stariji inženjeri učili i rekli, najvažnije ti je na kraju projekta imati dobar troškovnik i detaljni troškovnik onda ćeš za onog koji ti je investitor, a investitori tad su bili vrlo malo privatni bili su neki drugi, dakle zgrade su se gradile po nekom drugom modelu, će ti biti zahvalan.
Tako da i ov… i ovo mi ćemo imati digitalizaciju cijelog sustava što je dobro. Treba biti otvoren, treba biti javan, treba biti transparentan. Gospodarski subjekti koji će se uključivati automatski ako ne mogu nešto ispuniti mora taj, taj sustav biti u crvenom i isključit, ali ako bazično ne napravite onu startnu poziciju dobru onda vam sve dalje ne funkcionira.
I ono što o čemu treba voditi računa u narednom periodu su ljudi. Dakle, mi imamo ljude koji su imaju malo privatne firme koje daju usluge provođenje jav… dakle pripremu za javnu nabavu i sve ostalo. U velikim sustavima u ministarstvima vi imate posebne ur… dakle posebne urede odnosno uprave koji se bave javnom nabavom i uvijek vam zapravo padne na ljudima. Ako je dokumentacija, ponavljam dobro pripremljena onda će stvari dobro ići do kraja, ako nije dobro pripremljena tu ćete se naći u problemu. I zato treba voditi računa koji direktno nema veze s ovim zakonom ali indirektno ima, ljudi, edukacija. Kad govorite o nekakvom zgradarstvu onda postoje ono tri stvari lokacija, lokacija, lokacija. Ja bih rekla da kod ovog ima edukacija, edukacija, edukacija.
Kao što je moj prethodnik rekao na kraju ako nešto ne bude dobro snosi posljedicu onaj tko u ime naru… naručitelja potpisuje a zna se da je to onda čelna osoba nosi, snosi posljedicu ali bez da do kraja i bude svjesna što je u tom materijalu napravljeno.
Ja ću se ovdje još referirati na nešto što mi se čini da bi trebalo detaljnije definirati, a detaljnije definirati jasnoća koja treba biti je pojam koji je u praksi nastao a to su neprihvatljivih ponuda i jasnije definirati. Jasnije definirati što je to javni interes, dakle mi kroz javnu nabavu štitimo javni interes. Koji su to elementi, javni interes moj je način na koji ja doživljavam javni interes je način na koji doživljava netko drugi apsolutno može biti različito. Prema tome, to je nešto što u svakom slučaju bi trebalo definirat.
Meni se čini da jasnije treba definirati i elemente gdje isključujemo gospodarski subjekt jer apsolutno u smislu digitalizacije kad se ispunjava ovaj u crvenom i dalje više ne može ispunjavati.
Između ostalog napravljena je i još jedna stvar a to je da su rok za žalbe je povećan sa 10 na 15 dana. E sad, ja tu imam dilemu. Dakle, idemo sa, imam dilemu koja je slijedeća. Mi želimo zapravo da se procesi ubrzaju i mislim da je dobro što ste i u prijedlogu ovog zakona naveli da će, dakle da će držav… da će, da se mogu koristiti vještačenje za određene stvari i za određene žalbe koji jesu i da se mogu angažirati i vještaci što mislim da je izuzetno dobro iako i tu imamo nekakvih loših iskustava. Kad krenemo s lošim iskustvima onda možemo doći do svega i kaže želimo imati žurni, u naravni želimo imati žurni žalbeni postupak jer je zakonski rok od 30 dana za donošenje odluke o žalbi i tu uvodimo vještačenje što mislim da je dobro jer ne možete imati sve stručnjake koje trebate imati u Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, ali mi nije jasno zašto ste rok za podnošenje žalbe povećali sa 10 na 15 dana. Meni se čini da je sasvim dovoljno ako želimo imati cijeli taj postupak što brže, ako imamo cijeli sustav otvoren i javan, transparentan, digitaliziran i sve ostalo ne razumijem zašto je to povećanje jer to automatski ako je i to povećanje to su sve neki rokovi koji se onda bilježe.
Zaključno želim reći slijedeće, a to je da pozdravljamo one izmjene i dopune zakona koji ide zaista u smislu da budemo što bolji, što otvoreniji, što transparentniji, ali ovaj zakon nije mrtvo slovo na papiru, ovaj zakon nije nešto gdje ćemo mi sad samo reći imamo još ovaj, još jedan zakon smo donijeli nego iza ovog stoji jedan ozbiljan posao. A vjerujte mi javna nabava i cijeli problem javne nabave znate na kome, na čemu na kraju pada, na ljudima, na loše pripremljenoj dokumentaciji, loše odrađenom poslu ali i onom, ono što ljudi svjesno i namjerno će dati posao nekom za kog zna da neće moći odradit, da zna da će biti, mi smo to nekad zvali VT, dakle van troškovnički radovi a to su sad aneksi i na tome zapravo dobra ideja javne nabave pada.
Prema tome ako znamo na čemu dobre ideje javne nabave padaju onda kroz izmjene i dopune zakona trebamo poboljšati to da to bude manje. Oni koji su lukavi, neću reći mudrost jer mudrost je nešto drugo, ovdje lukavi i bezobrazni će u tome odlično plivati i snalaziti se, ali nije smisao da netko pliva i snalazi se nego smisao je da budemo i da jasno znamo kako se javni novac troši, da se on troši transparentno i sukladno potrebama a ne nečijim pojedinačnim potrebama i željama.
Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Zahvaljujem kolegici Mrak Taritaš, a raspravu u ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića će podijeliti kolege Ledenko i Petrov.
Prvi je na redu kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Zahvaljujem predsjedavatelju.
Dakle, u praksi se očekuje da će izmjene zakona dovesti do bržeg provođenja postupaka, većeg tržišnog natjecanja i boljeg pristupa malim, malih i srednjih poduzetnika javnim nabavama uz istodobno jačanje transparentnosti i odgovornosti u trošenju javnih sredstava.
Međutim, uspjeh reforme ovisit će o tehničkoj spremnosti i intuitivnosti novog modela EOJN RH te o kvaliteti obuke naručitelja posebice na lokalnoj razini. Mogući rizik predstavlja eventualno spuštanje vrijednosti nabava ispod novih pragova kako bi se izbjegla veća transparentnost, no zakon sadrži mehanizme za sprječavanje takvog postupka. Javna nabava, ja bih rekao u RH, nije samo pravno pitanje, o čemu će više kolega Petrov, već i par excellence ekonomsko pitanje, pa i socijalno pitanje.
Hrvatska je danas po percepciji korupcije jedna od najgorih među članicama EU. Nalazimo se kao i 2024. g. na 63. mjestu generalno, a javna nabava, dakako u tome ima najveću ulogu obzirom se vrijednosti kreću oko 12,6 milijardi eura bez PDV-a, dakle ogromne su to sume. Što se tiče ekonomskog pogleda, njezin primarni ekonomski cilj ne bi smio biti samo kupnja najjeftinijeg proizvoda ili usluge već postizanje najboljih vrijednosti za novac kroz učinkovitost i održivost.
Ekonomski najpovoljnija ponuda koja osim najniže cijene omogućuje naručiteljima da uz cijenu ponderiraju i kvalitetu, funkcionalnost, tehničke prednosti, iskustvo osoblja, odnosno rokove isporuke. Naručitelj treba u postupku nabave imati provjeru sposobnosti gospodarskog subjekta da izvrši ugovor, tipa boniteta, kako bi se osigurala sigurnost nabave.
Dakle nabava obzirom na količinu sredstava javnog novca, našeg novca, novca poreznih obveznika mora biti maksimalno učinkovito iskorištena i treba doživjeti i samu kvalitetu osim one jednostavnosti.
Tu je i socijalno pitanje, o njemu sam replicirao državnom tajniku gdje je svakako potrebna primjena kolektivnih ugovora kao uvjeta u javnoj ponudi i ona postaje i treba postati sve važniji element društveno odgovornog poslovanja. Posebice, primjerice, u graditeljstvu, što je spomenio državni tajnik, ali i u drugim i ostalim gospodarskim područjima gdje se nastoji osigurati poštovanje radničkih prava, izbjegavanje nelojalne konkurencije temeljene na niskim plaćama.
Dakle javni novac treba biti, ja bi rekao konkretiziran i sa ovom mogućnošću i zakonskom nekako rješenjem da moraju biti preferirani oni koji imaju ured, dakle tvrtke, .../nerazumljivo/... ovaj izvođači koji imaju uređene, uređeno stanje u svojim tvrtkama i koji imaju kolektivne ugovore. Dakle potrebno je ići u smjeru da tvrtke bez kolektivnog ugovora ili nepoštivanja kolektivnog ugovora trebaju imati znatno otežano ili onemogućavanje čak sudjelovanja u javnim poslovima, poglavito u onim jako velikim ovaj naravno, novčano velikim nabavama.
Oko toga koliko je to važno možemo vidjeti da se oko ovoga pitanja u ovom građevinskom sektoru se, ima potpuna suglasnost i Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata. U najavi na ovakvu temu dolaze, bi trebale doći nove direktive EU o javnoj nabavi i nadam će, se da će svoje mjesto naći u ovom Zakonu, a tu postoji i ona preporuka EU o pokrivenosti kolektivnom, kolektivnog ugovora u Hrvatskoj koja bi trebala dostići 80%.
Ali, pritom ne treba forsirati sektorske kolektivne ugovore u kojima neće pisati ništa, već kolektivne ugovore koji će imati sadržaj i koji će zaista štititi prava radnika u Hrvatskoj. Hvala lijepo, evo sad će nastaviti kolega Petrov.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Ledenko. Kolega Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici. Što se tiče javne nabave, tu je uvijek moguće postoje dva problema. Jedan je problem pravila, odnosno što to piše u zakonu, drugi problem može biti radi dizajna sustava odnosno što se u praksi događa, nagrađuje, što se otežava. Ovaj prijedlog zakona ide u smjeru strožih pravila i to može biti dobro jer može smanjiti mogućnost manipulacije, u konačnici korupcije, ali, ako ne popravimo dizajn sustava, osobito oko izmjena ugovora, poništenja, konkurencije, što se tiče natjecanja MSP-ova, onda ćemo dobiti jedan klasični hrvatski proizvod, a to je ćemo imati više formalnih propisa, imat ćemo u konačnici više sporova i imat ćemo skroman učinak, to će otprilike biti tako.
Ovaj Zakon ima određene prednosti, određene stvari gdje se napravio iskorak, tj. on jača okvir za sukob interesa, prepoznaje potrebu za većom, boljom transparentnošću, izmjena ugovora, predviđa alat koluzije odnosno bid rigginga i to je sve dobro. Ono što je problem, što su obveze objava preširoke, administrativno teške i onda se u konačnici stvara šum umjesto da se stvori kvaliteta odgovora odnosno informacija koje se vraćaju nazad ili u agenciju ili u ministarstvo koje provjerava same uvjete natječaja, sam proces natječaja. To je jedan manjak.
Drugi manjak je neodređeni javni interes, pojam kojeg ste uveli u prijedlog zakona koji je toliko širok da će stvoriti niz sudskih procesa ukoliko ovo ne izmijenite i ja se dobro sjećam odgovora državnog tajnika koji je meni lakonski odgovorio kada sam ga upozorio na ovo za vrijeme replika, to će DKOM riješiti. Pa ja se ne bih složio s tim pristupom.
Zašto? Vi imate priliku napraviti jednu lijepu normativnu preciznost i vi imate priliku između dva čitanja to napraviti, ja vas pozivam da to napravite, a ne da sjedite se nekim geslom, brigo moja, pređi na drugoga, ne trebamo mi to, to će DKOM rješavati. Okej, onda to će DKOM rješavati, ali to ne znači, budući da niste proveli precizno normativu to ne znači da će se broj sudskih sporova će DKOM to rješavati pasti. Ne on će se povećati jer nije bilo normativno precizno, a vi imate tu ulogu, vi imate tu odgovornost, vi imate tu mogućnost i imate ispred sebe drugo čitanje. Molim vas to je jedna od bitnih zamjerki. Dakle nismo mi protiv toga da se čuva državni proračun, štoviše državni novac, štoviše ali uz ovako otvorenu definiciju imat ćete niz slučajeva u kojem će se događati sudski sporovi u kojem će se zaustavljati projekti pa će i povlačenje sredstava biti poprilično nisko. Druga stvar koja je problematična i o kojoj bi volio da razmislite do idućega čitanja je ovaj dio u kojem vi povećavate administrativne obveze. S jedne strane je to dobro jer to pojačava transparentnost ali ako ćete pojačavati administrativne obveze onda one moraju biti usmjerene kvalitativno odnosno vi morate tražiti ciljane podatke, a ne tražiti milijun podataka i onda ono što trebate napraviti, ono što npr. ste se ovdje pohvalili u zadnjih mjesec dana kad ste mijenjali financijske zakone, a to je ESAP. Tada vam je ESAP bio odličan, EU traži da se ugradi ESAP. Šta je ESAP strojno čitljivi podaci, jeste li vi ugradili strojno čitljive podatke. Znači vi to možete napraviti. Ok, ima EO i JN i ako već imate mogućnost onda tražite kvalitativno bitne podatke preko kojih ćete vi jako brzo pretražiti i imati uvid je li netko manipulirao natječajem, je li sve izveo, kakve su izmjene ugovora. Nećete opteretiti previše administrativnim obvezama, a imat ćete kontrolu nad svim, imat ćete sigurnost da se natječaj odigrao pošteno. To se može napravit, barem u današnje vrijeme i s današnjom tehnologijom.
Ono što, na što također trebam upozoriti su osnove isključenja. Ako želimo strože onda moramo osigurati dokazni mehanizam. Ono što također trebam upozoriti s obzirom na malo vremena je konkurencija i male i srednje tvrtke. Ja ću upozoriti ovdje kolege i kolegice, ja sam uvjeren da to državni tajnik je upoznat s tim. Dakle u EU postoji jasni score board vezano za javnu nabavu i odnosno kvalitetu provođenja javne nabave i Hrvatska je tu negdje po sredini ljestvice većinom osim u dvije bitne stvari, a to je postotak malih i srednjih tvrtki koje dobivaju na natječajima, 27%, a EU kaže sve ispod pazite ovo 60% je crvena zona. Mi nismo na 60%, 59%, mi smo na 27%. E to onda govori nešto drugo, ako mali i srednji poduzetnici ne ulazi, onda je konkurencija slabi, bez konkurencije nam vrijednosti za novac pa onda je po meni jako bitno gledati način kako u zakonu vagati što će ono što mi mijenjamo olakšati, što će otežati ulaz u natjecanje pogotovo malim i srednjim tvrtkama i to je upravo ovaj dio vezano za administrativne obveze koje ste uveli, a za koje vam ja govorim ok uvedite ih, povećajte transparentnost. Bitno je ovaj dio koji ste napravili vezano za izmjene ugovora koje do sad nisu bile toliko transparentne, pazio se početak natječaja ali sve one izmjene koje su išle u međuvremenu, tu se stvarala muljaža. Ok zatražili ste dodatne administrativne obveze. Ako ne budu usmjerene kvalitativno, ako ne budete tražili ciljane podatke, nego šumu podataka, time ćete opteretiti upravo male i srednje poduzetnike koji onda neće imati cijeli tim stručnjaka koji će raditi za njih pa će i zbog toga ispasti iz procesa, a onda ćemo biti ispod 27%. Mislim da nam je cilj i zbog hrvatskog gospodarstva ali i s druge strane zbog jače konkurentnosti koja će nam onda donijeti i nižu cijenu proizvoda, veći uspjeh na natječajima. Uključite što je moguće više hrvatskih malih i srednjih tvrtki, a ne dopustiti velikim igračima da nas samelju. Ono što je također važno jest da ste usmjerili dio svojih aktivnosti na definiranje koluzije odnosno bid riginga ali ono što trebate tu nadogradit su jasne operativne smjernice, indikator liste, protokoli postupanja i ovo je mjesto gdje se također treba slijedit ovaj CD logika. Nije dovoljno imati normu, treba imat alat, a to znači uvesti obvezne smjernice, zakonsku uputu o indikatorima koluzije o obvezi dokumentiranja sumnje, propisat jedan strukturirani kanal suradnje sa AZTN-om. To je razmjerno, a povećava stvarnu sposobnost sustava da prepozna i suzbije ovakve pokušaje manipulacije i prijevara jer jest kolega Ledenko je rekao, abnormalna količina novaca potječe kroz sustav javne nabave i može se vjerujem puno toga spriječiti, a samim time i osigurati da taj novac koji bi inače završio na krivi način u lopovskim rukama, završi tamo gdje bi bio puno korisniji. U vrtićima, u školama, u većim mirovinama, u fakultetima. I samo ću kratko ponovit, dakle smatramo da izmjene ugovora trebaju ići strukturirano, da trebaju biti periodično objedinjeno.
Također da postoji definicija jasna javnog interesa, kriteriji, katalozi, dokazni standardi, obvezno obrazloženje, da osnovu u osnovama isključenja postoji dokazivost interoperabilnost prije pune primjene. Glede sukoba interesa procesni work flow plus dokumentiranje i u bid rigingu odnosno anti bid rigingu indikatori, protokoli i suradnja sa AZTN-om. Ono što je važno, nije bitno je li mi u javnoj nabavi imamo još jednu obvezu ili još jedan prekršaj …
…/Upadica Jakšić: Hvala kolega Petrov./…
… Hvala vam.

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada će u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever govoriti kolegica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege.
Razgovaramo o javnoj nabavi, a javna nabava u Hrvatskoj nikad nije bila samo tehničko pitanje zakonskih članaka, pragova, procedura. U načinu kako trošimo javni novac vidi se koliko nam je doista stalo do građana, a koliko do mreža koje se hrane iz proračuna. Mi u evo Centru vjerujemo u Hrvatsku koja je moderna, digitalna, transparentna, poštena ali i poštenje se ne dokazuje deklaracijama već sustavima koji onemogućuju zlouporabu, a upravo je javna nabava prostor u kojem je evo Hrvatska posljednjih godina odnosno predugo bila ranjiva. Dakle u posljednjih desetak godina brojne afere upravo su bile vezane uz javnu nabavu. Dakle evo neki su o tome i pričali ranije, imali smo situacije u kojima su institucije koje su trebale nadzirati europske milijune same završavale pod sumnjom, IT projekte u doba pandemije koje su dodjeljivanje tvrtkama bez uvjerljivih referenci, projekte koji su krenuli s jednim iznosom, završili sa znatno skupljim kroz niz aneksa, nepredviđenih okolnosti i svašta nešto jel. Dakle to nisu izolirani slučajevi, pokazatelji su sustava koji dopušta previše diskrecije, a premalo odgovornosti. Ovaj prijedlog zakona ima pozitivne elemente svakako. Obavezno provođenje jednostavne nabave iznad 15 tisuća eura kroz, kroz e-sustav je važan korak. Dakle transparentnost putem jedinstvenog digitalnog sustava znači da se natječaji više ne mogu skrivati po dnu internetskih stranica lokalnih tijela. To je svakako napredak i treba ga podržati međutim evo istodobno se povećavaju pragovi za jednostavnu nabavu na 50 tisuća eura za robu i usluge te 100 tisuća eura za radove. Time veći dio javne potražnje prelazi u režim koji je fleksibilniji, u kojem je nadzor slabiji. Dakle u uvjetima inflacije i administrativnog opterećenja, to može imati racionalno objašnjenje, međutim evo u zemlji s dugogodišnjim problemom klijentelizma, svako širenje diskrecije mora biti popraćeno snažnijim mehanizmima odgovornosti. Ako povećavamo pragove onda moramo istodobno povećati profesionalnost i nadzor. U suprotnom ne govorimo o modernizacija bez o liberalizaciji bez kontrole. Ovdje se onda želim evo i osvrnuti na govor i raspravu kolega iz HSLS-a koji su otvorili evo pitanje i šire primjene e-licitacija. Jedan ozbiljan i konstruktivan prijedlog o kojem treba evo raspravljati bez nekih da kažem političkih predrasuda. Elektroničke aukcije posebno kod standardizirane robe i usluga u mnogim državama članicama EU pokazuju mjerljive uštede zaista. Natjecanje u realnom vremenu s potpunom transparentnost ponuda, smanjuje prostor za dogovore i povećava tržišni pritisak. Ako već imamo digitalni sustav, logično je koristiti ga ne samo kao alat za objavu dokumentacije, već i kao instrument stvarnog tržišnog nadmetanja. Mogu evo navesti neke primjere, ako pogledate Estoniju koju često navodimo kao model države u kojem javna nabava nije smo objavljena digitalno već je povezana s poreznim evidencijama, registrom stvarnih vlasnika i drugim bazama podataka, sustav automatski provjerava rizike i signalizira nepravilnosti. Dakle to nije pitanje ideologije, to je pitanje tehničke organizacije države. U Njemačkoj npr. sve češće se primjenjuje koncept troška životnog vijeka gdje se ponude ne vrednuju samo prema početnoj cijeni nego prema ukupnom trošku kroz vrijeme. Dakle time se izbjegava iluzija jeftine ponude koja kasnije generira dodatne troškove. Dakle rješenja postoje, nisu revolucionarna, nisu nedostižna, pitanje je samo želimo li ih dosljedno primijeniti.
Formalno i naš zakon poznaje koncept ekonomski najpovoljnije ponude, na papiru možemo vrednovati kvalitetu, održivost, okolišne, socijalne kriterije, trošak životnog vijeka no u praksi svi znamo da je cijena i dalje dominantan kriterij. Rezultat takve prakse je paradoksalan. Dakle izabere se najniža ponuda ali onda dobijemo kašnjenja, dodatne radove, izmjene projekta i na kraju veći ukupni trošak. Ono što je na početku izgledalo jeftino, na kraju ispadne skuplje. Dakle država ne smije funkcionirati kao kupac koji gleda samo naljepnice s cijenom. Ona mora procjenjivati ukupnu vrijednost i dugoročnu održivost projekta. U suprotnom kratkoročna ušteda postaje dugoročni trošak.
Najosjetljiviji dio javne nabave već se pričalo o tome, dakle nije trenutak dodjele ugovora već faza njegova izvršenja. Upravo tu nastaje najveći broj problema. Aneksi i produljenje rokova, povećanje cijena, sve to formalno može biti u skladu sa zakonom, zakonito je li ali bez jasnog i pravodobnog obrazloženja stvara dojam netransparentnosti. Građani dakle ne prate samo početnu vrijednost ugovora. Oni i žele znati zašto je nešto poskupjelo ako se projekt s milijun eura poveća na milijun i po, javnost mora imat jasan odgovor na pitanje zašto. Transparentnost nije samo objava dokumenata u registru, transparentnost je razumljivost podataka i mogućnost javnog nadzora. U raspravi su ovdje evo kolege otvorile i pitanje tvrtki koje dobivaju poslove zahvaljujući vrlo niskim plaćama svojih zaposlenika dok tvrtke koje uredno posluju, imaju kolektivne ugovore u takvim uvjetima teže konkuriraju. Dakle, ovo nije pitanje ideološkog suprotstavljanja tržištu mi smo svakako ističem Centar i liberalna stranka, vjerujemo u tržišno natjecanje, međutim vjerujemo u pošteno tržište. Ako jedna tvrtka konkurira tako da ulaže u radnike, poštuje kolektivne ugovore, osigurava stabilne uvjete rada dok druga postiže nižu cijenu isključivo rezanjem plaća i standarda tada država odabirom najniže cijene zapravo potiče model poslovanja koji dugoročno šteti tržištu. Dakle, to nije zaštita radnika kroz nekakvu ideologiju to je zaštita poštenih poduzetnika od nelojalne konkurencije.
Europski okvir javne nabave već dopušta primjenu socijalnih kriterija i provjeru poštivanja radnog zakonodavstva, pitanje je koristimo li te alate dovoljno ozbiljno. Država ne smije poticati utrku prema dnu, konkurentnost mora počivati na organizaciji, inovaciji i kvaliteti, a ne na snižavanju standarda rada.
Najvažniji element koji ovom zakonu nedostaje jest sustav i to je isto bilo govora ranije od nekih kolega, dakle sustav koji uvodi odgovornost kroz reputaciju. Danas tvrtka koja je više puta kasnila, probila budžet, loše izvršila ugovor može ponovno sudjelovati u natječaju bez ikakvih posljedica. Dakle, država nema tzv. institucionalno pamćenje, ovdje predlažemo zaista uvođenje sustava bodovanja temeljenog na prethodnom izvršenju ugovora tzv. pass performance model to znači da se prilikom ocjenjivanja ponuda uzimaju u obzir podaci o prethodnim projektima, je li izvođač poštivao rokove, je li probio budžet, je li imao ozbiljne povrede ugovornih obveza, dakle to nije politička kazna već profesionalni standard. U privatnom sektoru reputacija odlučuje o tome hoće li netko dobiti novi posao, dakle vidim zašto i u javnom sektoru ne bi bilo isto tako.
Ako želimo zaštititi kvalitetne hrvatske poduzetnike koji ozbiljno rade svoj posao onda moramo prestati tolerirati model u kojem je najvažnija najniža cijena, a ne prethodno dokazano izvršenje.
Isto tako ako povećavamo pragove i dajemo veću fleksibilnost naručiteljima onda povjerenstva za javnu nabavu moraju biti profesionalna i zaštićena od političkog utjecaja. Javna nabava ne smije biti produžena ruka stranačke politike, potrebni su certificirani, stručni i odgovorni članovi povjerenstava, potrebni su jasni kriteriji i osobna odgovornost za nezakonite ili ne profesionalne odluke. Javni novac nije ničiji stranački resurs već vlasništvo građana.
Zaključno, evo ovaj zakon donosi određene pozitivne pomake u smjeru digitalne transparentnosti i to treba pozdraviti i ako želimo istinsku reformu moramo ipak ići korak dalje. Moramo povezati transparentnost s odgovornošću, digitalizaciju s profesionalizacijom, fleksibilnost s jasnim sankcijama. Dakle, podržavamo sve odredbe koje povećavaju vidljivost i smanjuju prostor za zlouporabu, ali inzistiramo na sustavima koji uvode reputaciju kao kriterij na širem korištenju elicitacija, na jasnom i istaknutom praćenju aneksa te na profesionalizaciji odlučivanja i zaštiti poštene tržišne konkurencije.
Građani ne traže savršene zakone i zakonske formulacije oni traže da njihov novac bude potrošen pametno, odgovorno i pošteno. Ako javna nabava postane sustav u kojem je kvaliteta važna u kojem reputacija ima težinu i u kojem su izmjene ugovora potpuno transparentne tada ćemo moći reći da smo napravili ozbiljan korak naprijed, do tada naš je zadatak da tražimo više. Zahvaljujem.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Puljak. Sada će nam se u ime Kluba zastupnika HDZ-a obratiti Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče sa suradnikom, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a želim jasno istaknuti da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi nije tek tehnička intervencija u zakonodavni okvir nego konkretan i snažan iskorak prema učinkovitoj, bržoj i transparentnijoj realizaciji projekata diljem RH.
Sustav javne nabave temelj je provedbe javnih politika, kroz njega se realizira oko 20% BDP-a što je jutros na odboru državni tajnik istaknuo. Kroz njega gradimo prometnu, komunalnu i energetsku infrastrukturu, ulažemo u obrazovanje i zdravstvo, jačamo obrambene i sigurnosne kapacitete te koristimo sredstva iz europskih fondova. Ako sustav javne nabave funkcionira učinkovito i država funkcionira učinkovito, a Hrvatska danas doista jest veliko gradilište razvoja. Provodimo investicije iz NPOO-a, višegodišnjeg financijskog okvira, ali i iz nacionalnih izvora, gradimo i obnavljamo škole, bolnice, željezničke pravce, luke, ceste, energetske sustave, vodno komunalnu infrastrukturu. U takvim okolnostima nužno je da normativni okvir prati dinamiku investicijskog ciklusa, upravo to donose ove izmjene.
Predlaže se dodatno pojednostavljenje i preciziranje postupaka javne nabave čime se smanjuje administrativno opterećenje naručitelja i ponuditelja, jasnije definirani uvjeti sudjelovanja i kriteriji za odabir ponuda smanjuju pravnu nesigurnost i broj žalbenih postupaka, to znači kraće trajanje postupaka i bržu realizaciju projekata.
Nadalje, dodatno se jača digitalizacija i transparentnost kroz unapređenje elektroničke komunikacije i standardizaciju dokumentaciju. Elektronički postupci postaju pravilo, a ne iznimka time se smanjuje mogućnost pogrešaka, povećava dostupnost informacija svim gospodarskim subjektima i dodatno sužava prostor za nepravilnosti.
Kako bi se postigla veća transparentnost i jednak tretman gospodarskih subjekata te pridonijelo antikoruptivnom učinku proširuje se obveza objave svih izmjena ugovora o javnoj nabavi i na izmjene koje nisu samo financijske omogućujući gospodarskim subjektima pristup tim informacijama i pravo podnošenja žalbe ukoliko se izmjene sklapaju suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Dodatno se potiče sudjelovanje malih i srednjih poduzetnika, razdvajanje predmeta nabave na grupe, jasni i proporcionalniji uvjeti sposobnosti te smanjenje nepotrebnih formalnosti otvaraju prostor većem broju domaćih tvrtki da sudjeluju u postupcima.
To znači snažnije lokalno gospodarstvo, više radnih mjesta i veću otpornost hrvatske ekonomije. Ove izmjene imaju vrlo konkretne učinke. One znače bržu izgradnju vrtića i škola u rastućim sredinama, znače bržu modernizaciju zdravstvenih ustanova, znače učinkovitiju provedbu infrastrukturnih projekata, od željeznica do energetskih mreža. Znače i bržu realizaciju projekata obnove i revitalizacije u područjima koja su pretrpjela velike štete, uključujući dijelove Sisačko-moslavačke županije, ali jednako tako i razvojne projekte u Slavoniji, Dalmaciji, Istri, Lici i na sjeveru Hrvatske.
Važno je naglasiti kako ubrzanje postupaka ne znači smanjenje standarda. Naprotiv, ovim izmjenama zadržavaju se temeljna načela javne nabave, transparentnost, tržišno natjecanje, jednak tretman i odgovorno trošenje javnih sredstava. Ubrzanje se postiže uklanjanjem nepotrebnih prepreka i administrativnih zastoja, a ne kompromitiranjem kontrole. Kolegice i kolege, Hrvatska je u proteklim godinama pokazala da zna koristiti EU sredstva, da zna planirati i provoditi projekte te da može održavati i makroekonomsku stabilnost.
Stabilne javne financije, rast BDP-a, rekordna zaposlenost, sve su to pokazatelji odgovorne politike koju predvodi Vlada uz potporu parlamentarne većine. No stabilnost nije sama sebi svrha. Ona je preduvjet razvoja. Ovaj Zakon dio je šire politike modernizacije javne uprave. Dio je politike koja želi državu koja ne koči investicije nego ih omogućuje. Državu koja reagira brzo, ali odgovorno. Kao Klub HDZ-a smatramo da je upravo to smjer u kojem Hrvatska treba ići. Kombinacija razvojne ambicije i institucionalne odgovornosti. Građani od nas ne očekuju proceduralne rasprave nego rezultate. Očekuju nove škole, bolnice, prometnice, radna mjesta i viši životni standard. Ovaj Zakon daje instrumente da ti rezultati budu ostvareni brže i učinkovitije.
Zato jasno i odgovorno poručujemo, ove izmjene jačaju sustav, ubrzavaju projekte, potiču gospodarstvo i povećavaju povjerenje u institucije. Javna nabava jedan je od ključnih mehanizama kroz koji država i javni sektor upravljaju značajnim financijskim sredstvima poreznih obveznika. Upravo zato svaka izmjena zakona mora ići u smjeru veće transparentnosti, pravne sigurnosti, jednakog tretmana svih gospodarskih subjekata i sprječavanja bilo kakvih zlouporaba. Predložena izmjena prepoznaje potrebu daljnjeg jačanja integriteta sustava, osobito u segmentu sukoba interesa, što Klub HDZ-a snažno podupire.
Time se ne štiti samo proračun, nego i povjerenje građana u institucije. U praksi smo svjedočili situacijama u kojima su nedovoljno jasna pravila ostavljala prostor za različita tumačenja, a time i pravnu nesigurnost naručitelja i ponuditelja. Ovim prijedlogom takve se nedoumice smanjuju jer se jasnije definiraju obveze prijave, izuzeća iz postupka i odgovornost svih uključenih osoba. Jednako je važno i sprječavanje diskriminacije unutar ponuditelja unutar odnosno izvan sustava PDV-a.
Hrvatsko gospodarstvo karakterizira velik broj malih i srednjih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika koji nisu u sustavu PDV-a, ali su često konkurentni i kvalitetni pružatelji roba i usluga. Njihovo ravnopravno sudjelovanje u postupcima javne nabave nije samo pitanje pravednosti, nego i pitanje gospodarske učinkovitosti, ali isto tako i regionalnog razvoja.
Predložene odredbe idu u smjeru uklanjanja prepreke koje su takvim subjektima otežavale pristup javnim natječajima. Jasno se naglašava da se ponude ne smiju ocjenjivati na način koji bi nepravodobno, koji bi neopravdano stavljao u nepovoljniji položaj ponuditelje izvan sustava PDV-a. Time se potiče tržišno natjecanje, povećava broj potencijalnih ponuditelja i posljedično, osigurava povoljnija cijena za javni sektor.
Zato jasno i odgovorno poručujemo kako ove izmjene jačaju sustav, ubrzavaju projekte, potiču gospodarstvo i povećavaju povjerenje u institucije. Zbog svega navedenog, u ime Kluba zastupnika HDZ-a pozivam kolege i kolegice zastupnike da podrže ovaj prijedlog zakona.
Hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Komes. Time smo iscrpili rasprave u ime klubova pa prelazimo na pojedinačne rasprave. Prvi na redu je kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani državni tajniče, ravnatelje uprave. Pa evo, raspravljamo zakon, izmjene Zakona o javnoj nabavi i upravo dobar dio je rasprave bio je i fokusiran na korištenje EU fondova. Isto tako, podatak koji je državni tajnik iznio na odboru da dakle 20% BDP-a prolazi kroz javnu nabavu i meni je, evo zadovoljstvo da smo prije možda sat vremena imali delegaciju iz EP-a ovdje u Saboru predvođeno kolegom Resslerom gdje smo imali prilike razmijeniti iskustva u korištenju EU sredstava, posebice Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. I kada stavimo da je Hrvatska 20 milijardi eura u plusu, da smo zadnjom ratom koju smo dobili EK-a odobrenje ćemo dobiti 7,4 milijarde eura, odnosno dolazi za Nacionalni program oporavka i otpornosti, i kada evo, kolegi, bile su kolege, isto iz oporbe kada kolegica iz Austrije kaže, pa evo, Austrija zaostao u povlačenju EU sredstava za Hrvatskom iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kada kolega Danac pita kako ste to uspjeli, isto tako vrlo je jasno, dosta je bilo u raspravama po pitanju korupcije, u javnoj nabavi, što se tiče EU fondova Europa se i na slučajevima Bugarske, Rumunjske poprilično verzirala u ne samo primjeni Zakona o javnoj nabavi i kontroli već postoj tzv. 4 stupnja kontrole. Prvi stupanj je tijela u sustavu, onda agencija ARPA kontrolira tijela u sustavu onda revizija Europske komisije kontrolira i ARPA-u i tijela u sustavu i onda dolazi Europski revizorski sud. Da nema sustavne korupcije u području javne nabave i posebice EU fondova u Hrvatskoj, najbolje je isto tako nalaz Europskog revizorskog suda koji ovdje godine je izuzeo Hrvatsku iz kontrole jer smo godinama za redom nismo imali ni jedan slučaj bilo kakve sustavne korupcije. Dakle korupcija ima svoje ime i prezime. To vidimo i zanimljivo je vidjeti rasprave kolega s druge strane sabornice kada imamo slučajeve uhićenja ljudi koji su bili ili jesu članovi njihovih stranaka i kada je s ove sabornice. No apsolutno ja mislim da nam je svima cilj da javna nabava bude što više transparentnija ali imamo, da imamo i protočnost europskih fondova. Tako da pozdravljamo ovaj balans koje ministarstvo radi državni tajniče, a to je da s jedne strane se dižu pragovi za javne nabave, još nismo ovaj to je korak prema europskim pragovima, a s druge strane dižemo transparentnost i sve objave i obveze koje prolaze kroz elektronički oglasnik o javnoj nabavi. Taj balans je s jedne strane imamo potrebu sve većem protočnosti i sve lakše provedbe javne nabave, s druge strane potrebna je kontrola cijeloga sustava i povećane transparentnosti je ovaj iskorak zakona koji ja vjerujem i vidim da su i kolege iz oporbe pozdravili. Tako da s jedne strane kažem za robe, usluge s današnjih 26,5 tisuća eura na 50 tisuća eura ide podizanje praga, za radove sa 66.360 na 100 tisuća. Ovaj za diplomatske misije, konzulare sa 126 na 140 dok se prag za radove povećao s 530 na 700 tisuća eura. Istodobno obveza, uvodi se obvezatno korištenje modela jednostavne nabave u elektroničkom oglasniku za nabave iznad 15 tisuća eura, proširuje se obveza objave svih izmjena ugovora uključujući one koje nisu financijske. Ovaj čestitke na tom iskoraku mislim da je itekako dobro i mislim da je ovo jako dobar balans između s jedne strane kao što sam rekao povećanja pragova dakle olakšanja provođenja nabave, a s druge strane povećanja ovaj transparentnosti i samih kontrola. Uz to naravno ide i preciznije i strože uvođenje sukoba interesa i njegovo otklanjanje, uvođenje analize tržišta i duljeg prethodnog savjetovanja posebice pohvaljujemo digitalizaciju cijelog procesa, jačanje pravne zaštite i učinkovitosti žalbenog postupka kao i dodatno administrativno rasterećenje naručitelja i gospodarskih subjekata uz očuvanje zakonitosti. Dobar dio rasprave danas i s europarlamentarcima bio je vezan uz kompetitivnost, uz jačanje gospodarstva jel isto tako komparativno iskustvo ostalih država članica pokazuje dakle koja je svrha europskih fondova je kohezija i konvergencija. Što to znači da ulovimo korak sa razvijenijim državama članicama. Hrvatska je u zadnjih 10 godina došla sa 61% prosjeka BDP-a na 78% ali komparativna iskustva drugih država članica govore da kad dođete do 80% prosjeka razvijenosti EU ovaj da samo ulaganje u kompetitivnost, u jačanje gospodarstva, u istraživanje i u razvoj, u nove tehnologije dalje imaju svrhu jačanja i lovljenja koraka. Šta se dešava, ako uzmete evo i primjer Portugala koji je od '86. zemlja članica, ona je na 82% razvoja prosjeka EU i kako EU raste koji posto godišnje BDP tako i ovaj Portugalu i sličnim državama raste i ta politika lovljenja koraka koja ovaj premijer i ova Vlada ima, naprosto se ne lovi. Uloga javne nabave naravno pravila distribucije javnog novca, kontrola ali isto tako kažem teza da nećemo imat Europske fondove u budućem razdoblju apsolutno ne stoji. Preko 19 milijardi eura po već inicijalnim prijedlozima nam je na raspolaganju, a ono što je dodatan iskorak, dakle još jedanput vidim balans koji ministarstvo koristi, podizanje pragova prema europskim pragovima i povećanje transparentnosti i sustava digitalizacije gdje jedno prati drugoga. Nemamo samo podizanje pragova već isto tako imamo i povećanje transparentnosti. Vjerujem da svi trebaju to pozdraviti, čestitam ministarstvu na ovim iskoracima i vjerujem da u buduće isto tako financijske omotnice i ove iskorake u javnoj nabavi da će fondovi biti i brže apsorbirani uz naravno transparentnost kontrole i procesuiranje bilo kakvih nepravilnosti koji se dese u sustavu javne nabave. Hvala lijepa.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Pavić.
Imate 3 replike. Prva na redu je kolegica Vesna Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovani kolega Paviću, evo drago mi je da ste danas u svom izlaganju to spomenuli. Naime i ja sam bila na ovom sastanku s izaslanstvom Europskog parlamenta koji je predvodio kolega EU zastupnik gospodin Karlo Restler i tema je zaista bila ispunjavanje ključnih etapa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i zaista je dobar osjećaj bio čuti sve pohvale dakle susjednim zemalja vezano za dinamiku ovaj ispunjenja ključnih etapa nacionalnog plana u Hrvatskoj, a kad govorimo o izmjenama i dopunama ovog zakona naravno da je on usmjeren prema povećanju transparentnosti i jačanju antikorupcijskih potencijala. Primjerice, molim vas komentar čl. 56 koji se odnosi na proširivanje obveze objave svih izmjena ugovora o javnoj nabavi uključuje i one koji nisu .../Upadica Jakšić: Hvala./... ... financijske prirode, pa molim komentar. .../Upadica Jakšić: Vrijeme./... Hvala vam lijepo. .../Upadica Jakšić: Hvala./...

Jakšić, Mišel (SDP)
Kolega Pavić izvolite odgovor.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Pa evo kolegice Bedeković bilo je zadovoljstvo i u Bruxellesu kada sam vidjeti da kolegica potpredsjednica Odbora za proračun Europskog parlamenta Monika Hohlmeier ističe Hrvatsku kao primjer korištenja eu fondova, NPOO-a uz vrlo jasne kontrole. Ovdje u ovom članku o kojem vi govorite proširenje obveza ... svih izmjena ... uključuj i one koji nisu financijske ja mislim da je bitan iskorak jel vidjeli smo i često financijski dio ostane isti, a onda uvjeti natječaja se mijenjaju. Ovo će biti javno moći će svako vidjeti, propitati, javiti se, a istodobno kažem uz ovaj balans podizanja pragova mislim da je dobar nađen balans između povećanja transparentnosti i podizanja samih pragova. A kao što kažete evo i današnji komentar europarlamentaraca svih država i svih opcija .../Upadica Jakšić: Hvala kolega Pavić./... .../Govornik se ne razumije./...

Jakšić, Mišel (SDP)
Sljedeća replika je kolegica Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Evo kolega Pavić dotaknuli ste se malo i drugih zemalja članica, evo Hrvatska kao najmlađa članica EU zaista postiže zavidne rezultate i u povlačenju europskih sredstava, ali evo vidimo sada i ovim pomacima u zakonodavnim okvirima gdje nastojimo ići ka ubrzanju postupaka, ka transparentnijim i postupcima, ali isto tako i u realizaciji samih projekata samim ubrzavanjem postupka javne nabave i same realizacije projekata.
Mislite li da će uz ovo što smo već sada možemo zaključiti uzor u povlačenju europskih sredstava, možemo li biti uzro i pomoći i drugim možda zemljama članicama, ali i budućim nekim članicama oko samog tog zakonodavnog okvira i na taj način evo još dodatno povećati standard?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice. Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Pa upravo ste dobro rekli i iskustvo Hrvatske u korištenju europskih sredstava, ali isto tako kontroli javne nabave i svih opcija naravno na raspolaganju svim državama članicama. Danas evo baš o delegaciji Europskog parlamenta dosta smo raspravljali na koji način mehanizme NPOO-a iskoristiti u budućem programiranju i pravilima novih eu fondova gdje ovaj princip definiranja reformi i ciljeva i povezivanja sa financija je izuzetno pohvaljen. Paralelno s time vi ste gradonačelnica grad je vaš isto obnovljen sredstvima NPOO-a, hrvatsko iskustvo u blendanju odnosno stavljanju više izvora za zajednički cilj poput obnove gdje dobar dio i NPOO-a, i eu fondova, i Fonda solidarnosti iz više omotnica korišten također je .../Upadica Jakšić: Hvala kolega Pavić./... .../Govornik se ne razumije./...

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada je na redu za repliku kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo potpredsjedniče. Poštovani kolega Pavić kao što je i kolegica Komes rekla govorili ste i spomenili ste značaj europskih sredstava, znamo da se trenutno brojni, brojni projekti u RH rade upravo zahvaljujući europskim sredstvima, radi se o velikim sredstvima gdje i veliki interes zainteresiranih ponuditelja da ih upravo oni dobiju. I jako često se susrećemo s time da onaj ponuditelj koji nije ostvario pravo da podnese žalbu i to sve zajedno dolazi na Državnu komisiju za kontrolu postupka javne nabave, taj postupak ponovno dugo traje. Mislite li kao i ja da bi ovakvi postupci trebali imati nekakav prioritet kako ne bi gubili i na vremenu i ne daj Bože gubili rokove, a time i sredstva koja su nam na raspolaganju?

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala. Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Pa dobro ste rekli s obzirom da europski fondovi imaju vrlo jasne i vremenske okvire korištenja, recimo Fond solidarnosti je imao 18 mjeseci, uspjeli smo ga produžiti NPOO je ove godine zatvara, vjerujem da bi trebalo i u ovom visokom domu isto tako imamo oznaku P.Z.E. za zakone koje imaju veze s EU tako da neko rješenje koje bi dao prioritet i europskim fondovima ja bi svakako osobno podupro. Na koji način ga ugraditi naravno je na ministarstvu i predlagatelju, al bi ja osobno podupro svakako u tome i pohvalio i Državnu komisiju za kontrolu javne nabave i ove izmjene zakona koje mislim da su itekako dobar korak naprijed i apsorpciji i ubrzanju korištenja europskih sredstava.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Pavić. Sljedeća pojedinačna rasprava je kolegice Jasenka Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege.
Ovaj prijedlog svakako donosi neke dobre promjene i to treba isto pohvaliti i reći. Svakako se pozdravlja i obveznu objavu te digitalnu provedbu jednostavne nabave kroz elektronički oglasnik javne nabave i što je više postupaka javno dostupno to je manje prostora za sumnje i zlouporabe. Transparentnost štiti i naručitelja, ali i izvođače, ali najviše ono što štiti je javni interes.
Svakako se treba podržati i podizanje pragova javne nabave jel u posljednjih nekoliko godina cijene su značajno porasle, poskupjeli su i materijali, i energenti, i radna snaga i ono što je prije nekoliko godina bilo realno svakako danas više nije. Pragovi koji su tada imali smisla danas su preniski i stvaraju stvarno nama na terenu jedinicama lokalne samouprave nepotrebnu administraciju, zato je to svakako razumno i opravdani potez i sustav inače bi trebao pratiti stvarnost, a ne ostati zarobljen u starim brojkama. Međutim, uz ove svakako pozitivne promjene, želim ukazati na ona dva problema s kojima se u praksi često susrećemo i posebno na razini lokalne samouprave. Jedan sam pokušala u kratkoj replici vam reći pa ću ponovo se ovoga, svakako i na to osvrnuti, ali i onaj pravi prvi problem koje su žalbe kada se izvođači odnosno ponuđači ponuda žale na postupke javne nabave.
Naravno da pravo na žalbu mora postojati, da je to temelj pravne sigurnosti, ali u praksi često se događa da se žalbe podnose samo da bi se postupak zaustavio, usporio, bez neke stvarne osnove. Imamo u situacije tada, kada nam onda javne nabave traju 6 mjeseci, a čak i više i to u tom vremenu i radovi stoje, projekti kasne i građani čekaju, a mi isto, budući da većinu su to europski projekti imamo problema sa ispunjenjem ciljeva koje imamo zadani.
Svaki taj mjesec kašnjenja je neki dodatni trošak i novo opterećenje za proračun. Svakako ono što želim reć, naravno, da su oni rokovi koji za rješavanje žalbe su možda predugački. Ja znam da je puno postupka nabave u Hrvatskoj, da DKOM možda ne može riješiti sve probleme, ali one žalbe koje su možda jednostavne, neosnovane, koje nemaju temelj nego tek toliko da se netko žali da ide .../nerazumljivo/... samo da odvuče radove, 60. dan dobivamo odgovor od DKOM-a i to stvarno nam na terenu stvara veliki problem. Mislim da bi tu svi zajedno trebali vidjet na koji način te žalbe koje se načelno prvo pogledaju, koje stvarno nemaju osnove, da se ne čeka taj 60. dan da mi dobimo rješenje i svakako onda produljujemo uopće ugovaranje poslova, postupke i radove jer u većini slučajeva, te žalbe su odbačene, a samo nam stoje onda ti radovi.
A drugi problem koji sam probala ovdje napomenuti je svakako na porezne dugove i financijsku pouzdanost izvođača. Ja razumijem onaj prag kojeg ste rekli, 1000 eura da ovoga će se oni odbit, međutim, postoji situaciju koju smo mi imali na terenu da taj tvrtka koja ima sklopljen ugovor sa poreznom upravom o otplati duga, a taj sporazum je, sporazum koji je potpisan godinu dana i on u toj godinu dana je donio potvrdu da nema poreznog duga.
Naime, poslije se ispostavilo da on nije redovito otplaćivao taj dug po sporazumu, kasnio je po 2, 3 mjeseca, to sam htjela reći, ako netko kasni i mjesec dana otplatu koju ima, sporazumom svaki mjesec mora uplatiti određeni iznos, mislim da on ne bi nikako trebao dobit tu potvrdu da je on bez poreznog duga. Naime, to se desilo, evo na našem primjeru, ali znam i kolege kojima se još to desilo i šta se desilo? Kad je prošla sporazum od godinu dana, on nije vratio dugove i tek tada je on otišao u stečaj i onda smo imali raskid, naravno, ugovora, produljeni rok, zapisnik, ponovno postupak javne nabave, štetu koja se desila na gradilištu jer nije ni zalijana, primjerice, bila deka pa su temelji propadali, itd. Mislim da bi trebalo nać neki mehanizam da se to, ovoga, nikako ne dozvoli.
Naš cilj svakako mora biti da javne projekte izvode stabilne i odgovorne tvrtke jer iza svakog projekta stoji i novac naših građana koji uplaćuju u proračun. I zaključno, mislim da ovaj prijedlog stvarno ide u dobrom smjeru, prilagođava sustav tržišnoj stvarnosti i jača transparentnost, no istodobno moramo dodatno raditi na sprječavanju zlouporaba žalbenog postupka i na provjeri stvarne financijske pouzdanosti izvođača jer nabava ne smije biti samo procedura, to su sve investicije koje dovode do kvalitete života naših sugrađana.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Auguštan-Pentek.
Uspjeli ste spojiti raspravu o Zakonu o javnoj nabavi i zakonitosti o zidanju temelja, građevina sa javnom nabavom, nije to mala stvar.
Sljedeći na redu za raspravu nam je kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnikom. Evo, idemo kraju sa ovom raspravom. Mislim da je puno toga rečeno iako mislim da jako puno javnosti ustvari ne zna točno o čemu se radi zato jer je ovo tema koja je dosta stručna i naravno da je teško prepoznati ono što je i dobro u ovom prijedlogu zakonu, a zaista ima pozitivnih stvari na koje možemo reći da smo zadovoljni i da će nam poboljšati, pogotovo našim stručnim službama po, u gradovima sam, same raspisivanja nabava pogotovo u .../nerazumljivo/... u tim limitima koji su bili problematični, s obzirom na inflaciju, s obzirom na, ja bih rekao nenormalna poskupljenja radova koja su ono, su ustvari došli smo na to da u principu imamo osjećaj da je da 1 kuna 1 euro postao i mi imamo ozbiljan problem sa provođenjem nabava, a da ne govorimo, pogotovo EU projekata, ili kao što Varaždin ima čak znači inovativne EU projekte gdje zaista ili nekakve nove kao što imamo Drava InterACT Green gdje se suočavamo i sa autorskim djelima, sa nekakvim stvarima gdje izlazimo iz nekakvog standarda klasičnih nabava koje su definirane kroz digitalni EOJN pa smo imali tu problema, ali i komunikaciju sa direkcijom koja je bila vrlo uspješna. Znači npr. ovih rotora koje smo radili.
E sad, ono što je ključno kod javne nabave, da bi ona trebala kroz ovu digitalizaciju, dodatnu digitalizaciju. Sve to skupa smanjiti prostor za manipulaciju odnosno korupciju. Vidljivo je i svjesni smo i gledajući kroz sve ove stvari koje se dešavaju oko nas da je to vrlo prošireno i dalje, da u principu nema dovoljno po meni kontrolnih mehanizama, a ako je digitalizirano, može biti i kontrolirano puno bolje gdje bi se moglo kroz nekakve indikatore vidjeti je li ta nabava ide u dobrom smjeru ili ne. Znači nekakve kontrolne stvari koje se mogu, mogu dešavati jer vidimo, suočeni smo sa ogromnom korupcijom u zdravstvu. Znači imali smo primjer potpredsjednika Vlade gospodina Beroša kako dogovara sa poduzetnicima nabavu. Imamo sad slučaj da EPPO istražuje u Varaždinskoj bolnici sumnju na mito od skoro 300 tisuća eura za isto tako jednu nabavu u Varaždinskoj bolnici. Imamo sad, evo imamo novi slučaj u domu zdravlja gdje se isto priča o nabavi ali nitko ne smije ništa reći gdje je očito u pitanju jedna županijska vijećnica HDZ-a koja je stavila mandat u mirovanje, a vidjet ćemo da li je stavila mandat u mirovanje prije nego su došli, nego je došao policijski auto na izvide u dom zdravlja. Evo to će bit jako zanimljivo da vidimo, a nitko ne zna, ne smijemo dobit nikakvu informaciju, a zatražena je od medija informacija od Državnog odvjetništva da nam daju nekakve detalje. Nisu nam dali nikakve detalje pa evo uskoro je županijska skupština, možda će župan dati koji je isto tako iz redova HDZ-a i isto je osumnjičen u onoj odnosno traju izvidi i protiv njega u onoj EPPO istrazi. Možda će nam dati konkretnije podatke. Znači govorimo o nabavi u kojoj ima i dalje puno mogućnosti malverzacija i smatramo da svaki pomak da se to smanji, da se smanji to tržište ajmo reći korupcije jer se veliki novac izvlači kroz sustav javne nabave i dalje, moramo pozdraviti i podržati i mislimo da je ovo jedan dobar korak u tom smjeru ali naravno treba raditi na tome puno više da bi se došlo do nekakvog zadovoljavajućeg ja bih rekao praga da to funkcionira puno bolje. Stručnjaka u javnoj nabavi fali. Znači to ne moramo ni isticati da svi gradovi imaju ogromne probleme sa stručnim ljudima pa uzimaju, pokušavaju naći nekoga outsourceat, uzimaju druge ljude koji su stručni, koji dobro naplaćuju svoje usluge možda čak i nekad i previše ali vi nemate izbora jednostavno morate, morate uzeti čovjeka koji to zna da ne bi bilo problema, da ne bi bilo na kraju krajeva penalizacije od strane SAFU-a ili nekakvog drugog organa i da to sve prođe u dobrom redu, a s obzirom da oni gradovi koji uspješno rade evo, imate ih jako puno koji imaju puno EU projekata. Ne samo EU projekata nego običnih projekata, imaju itekako problema sa izvedbom i sa rokovima vezano za ne samo javnu nabavu nego samo izvođenje radova. I ono što je rekla kolegica i mislim da je to bilo, da je to bilo ovdje rečeno. Znači da mi imamo sada slučaj da smo, da, da nam je posao dobila tvrtka koja je sad ušla u predstečaj. Radi se o obnovi starog grada, znači praktično kulturnog dobra gdje ste krenuli s nekim raditi, a on jednostavno ne može izvršiti svoju uslugu i vi imate ozbiljan problem. To su imale i škole na području, vezano za škole na području Varaždinske županije, znači tu bi trebalo te reference dodatno pojačati da se ne događa da vam u pola posla netko jednostavno ne može izvršiti ili da uzme dodatno ponovno posao, još nije ni ovaj završio. Produžuje, aneksira ugovore, niste jednostavno ste prisiljeni. Znači 6 mjeseci kasni s radovima, vi ga ne možete otpilit jer je proces užasno kompliciran da ponovno uopće nekoga nađete ili na koji način uopće to zakonski riješiti, a on vam se već javlja na drugi posao jer je opet najpovoljniji. Tu treba vidjet na koji način, tu treba pitati još nekoga stručnjake na koji način pomoći i vama u direkciji i svima da tu pokušamo dobiti najbolje, znači da možemo biti sigurni da će ispoštovati rokove i napraviti svoj posao kako treba. Evo tu je nekakav, tu je nekakva mogućnost pomaka osim onoga što sam rekao u replici vezano za pravnu zaštitu kod jednostavne nabave, a to ste rekli da ćete riješiti kroz promjenu smjernica. Evo, hvala lijepo.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Marković.
Sada je na redu za raspravu kolega Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedavajući.
Gospodine državni tajniče evo ja ću se opet vratit na onaj dio što se tiče odgovornosti izvođača radova dakle svega onog što se dešava kod silnih natječaja u javnoj nabavi. Dakle rekao sam vam već za primjer izvođača koji je u nekoliko slučajeva napustio naprasno bez ikakvog obrazloženja gradilište, otišao. Jedinica lokalne, u pravilu jedinica lokalne samouprave ili njihove institucije došle su u problem kako opravdati sredstva EU jer EU ne priznaje da li je netko otišao ili nije ili što je napravio. Znaju prolongirat i u ovim slučajevima konkretno evo za to jezero što sam vam rekao, projekt jezera u Orahovici, dva puta su prolongirali. Projekt je trebao biti gotov 31.12.'23., počeo je 2019. pa se prolongiralo jednom pa se prolongiralo drugi put. Sad to visi u mjesec, dva dana da se treba završit, potrošeno je 6,5 milijuna eura europskog novca, ostalo je za potrošit 2 milijuna i nešta šta nije potrošeno i niti će bit odnosno EU je to osporila ne može se dobit. Međutim ako se projekt ne završi do 31.03. onda i onih 6,5 milijuna eura koji su potrošeni su u pitanju za povrat jer EU traži da se ti rokovi znate i sami poštuju.
Zakon o javnoj nabavi ovo kako ste vi rekli kroz ovih 17 replika na uvodu, često ste ponovili vidio sam izraz fakultativno, onda može i treba i da je ipak odgovornost i na naručitelju u pravilu jedinicama lokalne samouprave. Ja se slažem s vama, međutim mislim da odgovornost što se tiče javne nabave na naručitelju najviše se odnosi na način i transparentnost kako je ovoga proveo javnu nabavu, da je to sve bilo u skladu sa zakonom, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi koja je opet usklađena sa EU direktivama i EU pravilima ali ono što mislim da ne koristi i da niste ovdje stavili, a imate mogućnost u Zakonu o javnoj nabavi, a to je taj tzv. FIDIC mehanizam odnosno mogućnost uvođenja FIDIC klauzula u zakon. Dakle FIDIC mehanizam je i u Hrvatskoj kod velikih investicija u HŽ-Infrastrukturi, u cestovnoj infrastrukturi ali i Europska unija to podržava i odobrava međutim mora biti implementiran u nacionalno zakonodavstvo. Ono što kod trenutka napuštanja gradilišta od strane izvođača radova je problem, dakle opet pričam o konkretnom slučaju da to bude zornije prikazano, izvođač radova je otišao, naručitelj u ovom slučaju grad je tužio njega zato šta je otišao nije izvršio posao do kraja, dio novaca je tih i potrošio. Istovremeno je naručitelj odnosno izvođač radova kontra tužio i naručitelja, to će trajat mjesec, dva, tri, pet pa onda možda godinu, dvije i tri. Novci od EU koji su potrošeni kako smo rekli ne trpe tu odgodu i zna se koji je rok zadnji i krajnji kada se to mora potrošit ili se moraju novci vratit na štetu naručitelja, na kraju na štetu državnog proračuna, da li se to radilo o europskim novcima ili o nacionalnim. Normalno da je nama u pravilu čulu smo lakše sa nacionalnim novcima raditi jel tu smo spremni i sposobni s tim da ne kažem sad grubo zamračit.
Ono što je moguće napravit, sad ću opet reć kroz korištenje FIDIC klauzula, dakle klauzula koje su prije nekih 113 godina uradili i načinili Međunarodna federacija konzultantskih inženjera kojih usluge odnosno taj FIDIC mehanizam koristi trenutno stotinjak država tu se računa i EU koja ima mogućnost i ona propisuje čak da je to dobro i poželjno koristiti. Zašto? zato što se ovi rokovi od šest, osam mjeseci ili godinu i dvije dana dok se ne presudi i ne utvrdi ko je krivac za nešta u tom mogu skratit čak na 30 do 45 dana. Ima u FIDIC klauzulama recimo stavki poput uvođenje instituta hitne zamjenske nabave, zakonom omogućiti da naručitelj u slučaju napuštanja gradilišta može provesti skraćeni pregovarački postupak bez prethodne objave s najviše dva do tri provjerena izvođača, uz strogo definirane uvjete i dokaz da je prvotni izvođač prekršio ugovor. Ovo već postoji u nekim EU zemljama za slučajeve kada je ugrožen javni interes ili eu financiranje.
Međutim, opet ću reć ono što i na početku to sve je EU dopustio, ali mora biti implementirano u hrvatskom odnosno nacionalnom zakonodavstvu odnosno Zakonu o javnoj nabavi. Koliko to pomaže? Jedinica lokalne samouprave može u 30 dana dobiti novog izvođača umjesto da čeka četri do šest mjeseci ili više za novi postupak, ali isključivo primjenom tog mehanizma koji mora bit opet ću ponovit ugrađen u zakon.
Obavezno je osiguranje ... ugovorima u ugovoru o javnoj nabavi bitno je i važno uvesti klauzulu koja omogućuje naručitelju da preuzme podizvođače prvog izvođača, preuzme opremu, projekt i logistiku, nastavi radove s drugim izvođačem bez ponovnog natječaja uz aktivaciju garancije za uredno izvršenje. Ovo je standard u FIDIC-u, ali nije dovoljno jasno propisano u našem Zakonu o javnoj nabavi.
Tu imamo i jačanje i proširenje garancija, bitno bi bilo ako bi to bilo efikasno, da bi bilo efikasno zakonom propisati veće garancije za uredno izvršenje pa je primjer iz nekih država 10 do 15% za eu projekte, obaveznu garanciju za kontinuitet radova i osiguranje od rizika napuštanja gradilišta što u ovom slučaju i je kako sam naveo za ove firme iz Požege, time se smanjuje rizik da izvođač „pobjegne“ ili zbilja jer mu je to financijski neisplativo.
E sad tu smo već čuli od kolega i kolega Piližota je govorio i ovdje kolegica Dragić, mislim da je i kolega Marković oko još neko je ovdje spominjao registar izvođača s poviješću neispunjenja ugovora, dakle uvesti ne crnu listu kako smo do sad znali navesti kod Porezne uprave i ne znam koga nego registar izvođača koji su napustili gradilište ili teško prekršili ugovor, automatsku zabranu sudjelovanja u javnoj nabavi. U europskoj praksi je to dvije do pet godina. Ja osobno da se mene pita bi stavio pet do deset godina jel to su teški prekršaji i zašto dozvoliti nekom da to, a unaprijed znate da će napraviti i da je već radio pa riskirat opet, a sve zbog ozbiljnosti zbog nacionalnog interesa i zbog toga što eu sredstva koja nećete potrošit morate vratit odnosno ako projekt nećete završit. To već kako rekoh postoji u nekim državama EU i snažno odvraća od neodgovornog ponašanja.
Mogućnost je i parcijalnog ugovaranja preostalih radova pa se zakonom može omogućiti da se preostali radovi procijene i podijele u manje cjeline, za svaku cijenu provede skraćeni postupak bez potrebe da se ponavljanjem cijelog postupka kreće od nule. Ovo je posebno korisno kada je ostalo 20 do 30% radova i opet ću ponovit kao u ovom slučaju kojeg sam vam na početku i u replici, a i sad spomenuo konkretno kod jezera u Orahovici. Ista ta firma koja nije završila jezero Orahovica napustila koja nije završila školu u Vukovaru kod kolege Penave dok je on bio gradonačelnik nego napustila, koja nije završila aglomeraciju u Pleternici nego je napustila i još tamo navedenih četiri, pet slučajeva sad je dobila posao na ono kako sam vam rekao u Centru za kulturu zdravlja u Cabuni jel su navodno promijenili samo dio naziva firme. Lik ima 14 firmi i kako koju zatvori to je nemoguće, on ima jedan OIB, ja ne znam koja to forma dozvoljava i koji to zakon u RH može dozvolit da on to napravi nekoliko puta pod različitim firmama i napusti posao. Znam da oni kao obitelj imaju povijest oko europskog novca jel njegov ćaća je dobio deset miliona za iz fonda odnosno programa Slavonija, Baranja i Zapadni Srem pa je te novce koje su za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem iskoristio za izradu apartmana na Rabu. Sad da je Rab na odnosno na području Slavonije baš nisam siguran, al evo nekom se valjda činilo. Morao je to vratit dakle vratila je to država na kraju, s njim se koliko ja znam sudi, tuži itd. al njima je to očito već postalo uobičajeno.
Dakle, ono što je bitno za kraj, sa korištenjem FIDIC klauzula odnosno standarda, FIDIC nije zakon nego je standard i implementiranjem u Zakon o javnoj nabavi dolazi se do bržeg postupka raskida ugovora što je važno da bi uopće mogli ostvarit i riješiti svoj projekt, a ne biti u situaciji da morate vratiti novce ili kao što je opet reć slučaj u Orahovici novi gradonačelnik kad je došao prvi dan i prvo gradsko vijeće morao se zadužit tri miliona eura da bi .../Upadica Jakšić: Hvala kolega Vukušić./... .../Govornik se ne razumije. Upadica Jakšić: Vrijeme./... Toliko, hvala.

Jakšić, Mišel (SDP)
Sada nam je na radu za pojedinačnu raspravu kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnikom.
Za razliku od mnogih kolegica i kolega koji su se izrazili ja bi rekao više pozitivno nego negativno o ovom prijedlogu zakona, ja moram reć da stvarno nisam impresioniran i to iz razloga što ako dobro shvaćam Zakon o javnoj nabavi bi trebao bit ona nekakva ajmo reć brana ili osigurač da se taj postupak koji je potencijalno visoko koruptivan stavi u određene okvire zakona i da se zapravo zaštiti javni novac od trošenja na ja bi rekao u vlastite džepove i izvlačenja tog istog novca. Još više nisam impresioniran jer ako je vjerovat društvenim mrežama vi ste član HSLS-a pa vjerujem da pamtite kao i svi mi drugi onu priču oko Fimi Medie i izvlačenja 70 miliona kuna u tom trenutku iz državnog proračuna iako se ajd dijelom i nije radilo o javnoj nabavi, podsjetit ću šta fakti kažu o tome. Kaže također HDZ jest prva politička stranka koja je završila na optuženičkoj klupi te se tijekom suđenja saznalo da je primila oko 9,6 miliona kuna neevidentiranih donacija. Novac koji je izvlačen iz državnih tvrtki, radi se o onih 70 miliona kuna, korišten je za kupnju pojedinih medija, plaćanje pjevačima te za financiranje Sanaderovih privatnih troškova i HDZ-ovih crnih fondova.
Iz tog razloga mislim da smo trebali, da ste vi trebali malo više upravo se koncentrirat na svaki mogući način zaustavljanja curenja javnog novca. To vam kažem i iz razloga što ne vjerujem da ste okupili gradonačelnike i načelnike iz svih stranaka koji sjede ovdje u saboru trebali oni sjedit ili ne, ali koji sjede ovdje u saboru i koji sigurno imaju iskustva u poslovima. I drugi razlog zašto vam to govorim, zato što je sabor odavno postao nekakva kulisa, demokratska kulisa jer zakone zapravo donose ministarstva i uz nas nekolicinu uglavnom dežurnu oporbu koja ukazuje na neke stvari zakoni se izglasaju dizanjem ruku ili pritiskanjem ove zelene tipke od strane vladajuće koalicije kakvagod ona bila i u komgod sastavu ona djelovala.
E sad, kao što sam vam i u replici vas pitao dvije stvari, te dvije stvari su one koje mene zapravo najviše muče. Prva je povećanje ovog praga ne vidim kao dobru stvar, a to ću vam vrlo plastično objasnit jer zašto smo onda povećali do ovih iznosa, zašto nismo povećali na više iznose, zašto nismo određene postupke isto stavili na nekom pragu gdje bi onda omogućilo javnu nabavu da bude jednostavnija, brža i ja bi rekao hajmo to tako reć za provođenje odnosno za ostvarivanje raznih projekata puno učinkovitija? Tako da je to prva stvar.
Druga stvar, iako da napomenem i kod ove prve stvari ja shvaćam da je jednostavnost određenih projekata jako bitna za pojedini grad, općinu ili državu u krajnjem slučaju, ali to ne smije biti na uštrb transparentnosti, ne smije biti na uštrb korištenja javnog novca jer javni novac je kolikogod to čudno zvučalo novac sviju nas, svih građana RH.
I druga stvar, a to sam vas isto pitao kroz repliku, užasno imam problem sa ljudima odnosno sa kadrom koji provodi postupke javne nabave. ja znam, a i vi vjerojatno znate da većina JLS-ova nema kapacitete da sama provodi već kao što je neko i ranije rekao onda angažiraju vanjske suradnike pa i na taj način troše dodatna sredstva. Tu se mislim trebalo nešto napravit kao i što vjerujem da ministarstvo može imat mehanizme gdje će kontrolirat ne samo edukaciju nego i rad pojedinih takvih pojedinih specijaliziranih tvrtki.
Jedan mali primjer kako svi navode primjer iz svog grada pa evo navest ću i ja primjer iz svog grada gdje je 2022.g. jedna projekt stavljen u plan javne nabave i procijenjena vrijednost odnosno predviđeni troškovi su bili tada 890 tisuća kuna. Što se dogodilo s tim projektom? Taj projekt je rascjepkan na tri godine '22., '23., '24. i na kraju se završilo sa cifrom od milion i 900 tisuća kuna što je za milijun kuna više nego što je bio predviđen, s tim da se napravila ista ili gotovo ista stvar koja se predvidila 2022.. Vjerujem da je sve napravljeno po zakonu, da su se zaobišle neke stvari vezane uz javnu nabavu, ali niko nit je odgovarao, niti iko vjerovatno misli da bi neko trebao odgovarat.
Taj nedostatak kontrole ili postavljanje jasnijih pravila od strane ministarstva ili nekog drugog tijela će dovest do toga da će oporbeni političari često preuzimat ulogu koja im zapravo nije svojstvena, a to je da budu nekakvi policajci ili državni odvjetnici ili uz oporbene političare će neki entuzijasti individualci koji budu listali registar javne nabave pojedinih JLS-ova to isto radit, mislim da to nije smisao postojanja uređene države, mislim da je smisao postojanja uređene države da ima svoje institucije i svoje kapacitete da to sama radi.
Ja stvarno ne mogu reć da ne vjerujem da će zakon bit poboljšan u drugom čitanju ovaj prijedlog zakona, ali bi vas molio da obratite pozornost na ove stvari koje mi se čine da ne donose sigurnost, da čak dapače da omogućuju malo veći taj da raste taj potencijal koruptivnih djela. Hvala vam.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolega Restović.
Time smo i završili sa svim pojedinačnim raspravama, a sada će nam se završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a obratiti kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Prvo ću samo jednu malu opasku, žao mi je i boli me duša zbog sumnje oporbenih zastupnika u pa zaista dobru namjeru zakonodavca odnosno predlagatelja zakona, već smo se iks puta uvjerili ovdje u sabornici kada je oporaba ukazivala na to odnosno sumnjala u to da će se kroz drugo čitanje odnosno u drugom čitanju još dodatno popraviti prijedlozi zakona zadnji primjer nam je bio niz zakona o gradnji, prostornom uređenju itd., ministra Bačića koji je rekao, ali oporba je učestalo ponavljala kroz raspravu kako do toga neće doć. Pa ja sam uvjerena evo kroz današnju raspravu zaista veseli me što mogu reći da smo se svi složili da je zaista napravljen jedan veliki iskorak u ovom prijedlogu zakona pa i oporbeni vijećnici, ali ono što je najbitnije možda upravo kroz praksu i gradonačelnika i načelnika da su pohvalili ove izmjene. Naravno ukoliko se utvrdi da ima pomaka za još dodatni iskorak pa i ne samo kroz ovo drugo čitanje odnosno ovaj zakon nego i za nekakve u budućnosti dodatne izmjene kada se i kroz praksu utvrdi da postoji potreba za istim.
Međutim, evo dozvolite mi samo da ukratko dam završnu riječ o ovom prijedlogu zakona. Zaista kako smo i svi utvrdili predstavlja iskorak u daljnjem uređenju sustava javne nabave u RH, sustava kroz koji se svake godine raspoređuju milijarde eura javnog novca i koji izravno utječe na kvalitetu javnih usluga, razvoj gospodarstva i povjerenje građana u institucije.
Za klub HDZ-a posebno je važno što zakon donosi konkretne koristi i za naručitelje i za ponuditelje. Za naručitelje zakon donosi veću pravnu sigurnost i jasnije procedure, preciznije se uređuju pravila o sukobu interesa, obvezna analiza tržišta te priprema postupaka čime se smanjuje prostor za pogreške, žalbene postupke i poništavanje natječaja, ubrzava se realizacija projekata od infrastrukture i obnove do ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i energetiku. Drugim riječima, javna nabava prestaje biti administrativna prepreka, a postaje učinkovit alat razvoja.
Za ponuditelje, osobito male i srednje poduzetnike, obrtnike i poduzetnike iz svih dijelova Hrvatske ovaj zakon donosi ravnopravnije uvjete sudjelovanja. Posebno ističemo odredbe koje sprječavaju diskriminaciju gospodarskih subjekata unutar i izvan sustava PDV-a čime se otvara prostor širem krugu ponuditelja, to znači više konkurencije, kvalitetnije ponude i povoljnije cijene za javni sektor.
Važan iskorak vidimo i u dodatnom jačanju transparentnosti, jasnije definirana pravila, digitalizacija postupaka i bolja kontrola doprinose tome da svaki postupak bude provjerljiv i pošten. Time štitimo i naručitelje i ponuditelje od sumnji, ali i građane koji očekuju odgovorno upravljanje javnim sredstvima.
Ovaj zakon također jača preventivnu dimenziju sustava, umjesto da reagiramo tek kada dođe do problema sada se naglasak stavlja na kvalitetnu pripremu postupaka, poznavanje tržišta i pravodobno uklanjanje prepreka tržišnom natjecanju. To je moderan pristup koji prati europske standarde i najbolju praksu. Klub HDZ-a smatra da je cilj jasan, javna nabava mora biti transparentna, učinkovita i otvorena svima koji mogu ponuditi kvalitetu i konkurentnu cijenu. Ovaj prijedlog zakona ide upravo u tom smjeru, zato ćemo podržati njegovo donošenje uvjereni da će donijeti konkretne koristi gospodarstvu, javnom sektoru i svim građanima RH, ali i dodatno osnažiti povjerenje u institucije i pravnu državu.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala kolegice Komes. Zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali u današnjoj raspravi o ovom zakonu. Hvala predstavnicima ministarstva predvođenima državnim tajnikom g. Romekom, dobili ste čak i pohvale dijela oporbe, nije to mala stvar. Molim? Pa velim nije to mala stvar.
Ovime zaključujem raspravu, a glasovat ćemo kad se steknu uvjeti. Hvala još jedanput i sutra nastavljamo sa prvom točkom sutrašnjom, a to je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 262.
Hvala lijepo, laku noć.

SJEDNICA PREKINUTA 17:47 SATI

41

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265
20.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 265, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona, 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
127 glasova, 121 za, 6 suzdržanih donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF