Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

40

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869, prvo čitanje, P.Z.E. br. 263
17.02.2026.
Pa prva točka bit će:

-Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869, prvo čitanje, P.Z.E. br. 263

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, izvolite.
Hvala lijepa. poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene zastupnice i zastupnici. Želim vas sve lijepo pozdraviti u ime Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, predstavnika predlagatelja Prijedloga zakona o provedbi Uredbe br. 1991 iz 2024.g. Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja spomenute godine o obnovi prirode i izmjeni Uredbe br. 869 iz 2022.g..
Prije nego se osvrnem na sam prijedlog zakona željela bih ukratko pojasniti zašto je uopće ovaj prijedlog vrlo važan. Stanje europskih ali i hrvatskih eko sustava pokazuje da su brojna staništa i vrste pod sve većim pritiscima. S druge strane očuvani i obnovljeni eko sustavi temelj su otpornosti društva, zaštite od prirodnih nepogoda, temelj su sigurnosti hrane i dugoročne gospodarske stabilnosti i demografskog napretka. Upravo je zato u 2020.g. nova Strategija EU za bio raznolikost do 2030.g. utvrdila jasan cilj, do kraja ovog desetljeća potrebno je usmjeriti bio raznolikost u Europi prema oporavku na dobrobit ljudi prije svega, a zatim i prirode, klime i gospodarstva. Ta strategija predviđa ambiciozan plan obnove prirode, uključujući donošenje pravno obvezujućih ciljeva za obnovu degradiranih eko sustava osobito onih koji imaju najveći potencijal za vezanje ugljika, za ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa.
U tom kontekstu Europska komisija je u lipnju 2022.g. objavila prijedlog Uredbe o obnovi prirode, a nakon opsežnih rasprava i u Vijeću i u Parlamentu u kolovozu 2024.g. uredba je stupila snagu te se izravno primjenjuje i u državama članica. S obzirom na to da se uredbom utvrđuju ciljevi i obveze za sve države članice, a uzimajući u obzir nacionalne specifičnosti i prakse nije moguće takvim aktom utvrditi nadležna tijela za pojedine odredbe uredbe, ona se utvrđuju dodatno potvrđuju na nacionalnoj razini i to je ono što je bitan element ovog zakona.
Podsjećam da je temeljni propis kojim se u RH uređuje zaštita i očuvanje prirode Zakon o zaštiti prirode kojim su već prenesene odredbe direktive o staništima i direktive o pticama. Te dvije direktive osiguravaju dugoročnu zaštitu najvrjednijih i najugroženijih vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU, a ključan alat jeste ekološka mreža Natura 2000.
Direktivom o staništima propisano je vraćanje prirodnih staništa i vrsta od interesa za EU u povoljno stanje očuvanosti i njihovo održavanje u takvom stanju, no nisu definirani rokovi za postizanje cilja. Jednako tako direktivom o pticama također se ne propisuju formalni rokovi za obnovu populacija ptica. Kako ti ciljevi još uvijek nisu ispunjeni te se kod pojedinih ciljeva primjećuje i dalje negativan trend, Uredbom o obnovi prirode se po prvi put utvrđuju jasniji rokovi za uspostavljanje mjera obnova kako na području ekološke mreže Natura 2000 tako i izvan nje. Namjera je da se na razini Unije do 2030.g. mjerama obrane obuhvati najmanje 20% kopnenih i najmanje 20% morskih područja Unije, a do 2050. svi ekosustavi za koje je utvrđeno ili će bit utvrđeno da im treba obnova.
Uspostavom mjera obnove postupno će se poboljšavati stanje stanišnih tipova od interesa za Uniju i omogućiti njihova ponovna uporaba tamo gdje ih danas više nema, da bi se postigle povoljne referentne površine potrebne najprije za ostvarenje povoljnog stanja očuvanosti, a zatim i dalje za ravnomjeran regionalni razvoj, oporavak gospodarstva osobito u ruralnim prostorima te zdrav razvoj urbanih područja.
Istodobno uredba nije samo alat za prirodu, sama provedba donosi mnogostruke koristi za ljude, uredba doprinosi postizanju sveobuhvatnih ciljeva EU u području ublažavanja i prilagodbe klimi kao i cilju neutralnosti u pogledu degradacije zemljišta. Njome se pridonosi jačanju sigurnosti opskrbe hranom te ispunjavanjem međunarodnih obveza iz područja prirode i klime. Uredbom se uspostavlja jasan i obvezujući okvir unutar kojeg države članice trebaju uvoditi, provoditi i kontrolirati provedbu djelotvornih mjera obnove.
U skladu s tim uredba također utvrđuje i nacionalne ciljeve. Na nacionalnoj razini države članice, pa tako i Hrvatska dužne su uspostaviti mjere obnove za kopnene, obalne, slatkovodne ekosustave, te za morske ekosustave na način da se do 2030., na način da se do 2030.g. uspostave mjere na najmanje 30% ukupne površine svih staničnih tipova definiranih uredbom koji se nalaze u nepovoljnom stanju očuvanosti. Uredba također državama članicama propisuje ne samo ciljeve do 2030. već i ciljeve za 2040., te 2050.g. uz mogućnost određenih i odstupanja i duljih rokova, osobito za pojedine skupine morskih staništa uzimajući u obzir i njihove specifičnosti i određene nedostatke u današnjoj razini stanja, kao i potrebu da se u određenim vremenskim intervalima valorizira učinak uredbe na gospodarstvo, na poljoprivredu i na društvo.
Napominjem da se kopneni, obalni i slatkovodni ekosustavi u cijelosti temelje na postojećem zakonodavnom okviru utvrđenom Direktivom o staništima, dok se za morske ekosustave uvodi viša razina detalja nego što je to bilo dosad. Željela bih istaknuti da uredba propisuje i mjere obnove za poboljšanje bioraznolikosti u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima s ciljem postizanja rastućeg trenda unaprijed zadanih pokazatelja. Pored mjera obnove vezanih za prethodno spomenute ekosustave, uredba dodatno utvrđuje i ciljeve koji adresiraju spomenute urbane ekosustave, oprašivače i potrebu povezanosti odnosno uklanjanju nepotrebnih prepreka kad govorimo o rijekama. S tim u vezi države članice dužne su osigurati u pogledu urbanih ekosustava da do 2030.g. ne dođe do neto gubitaka urbanih zelenih površina i, i da se poveća prekrivenost gradova krošnjama stabala uz obvezu stalnog povećanja njihove ukupne površine i nakon 2030.g.. Za oprašivače države su dužne osigurati preokretanje trenda smanjenja populacija oprašivača do 2030.g., te postizanje rastućeg trenda njihovih populacija uz uspostave metodologije za redovito praćenje stanja oprašivača. Za cilj povezanosti rijeka dužne su identificirati i uklanjati nepotrebne umjetne pregrade kako bi se osigurala prirodna povezanost rijeka, te poboljšati prirodne funkcije poplavih područja. Kako bi definirali svoje nacionalne prioritete obnove, države članice su dužne do 1. rujna 2026.g. izraditi nacrte nacionalnog plana obnove prirode pri čemu Uredba o obnovi prirode detaljno propisuje sadržaj i način izrade plana. Mjere predviđene nacionalnim planovima obnove prirode trebaju biti utemeljene na znanstvene dokazima, osmišljene na način da učinkovito i relativno brzo pridonose oporavku prirode, te istovremeno i ublažavanju posljedica klimatskih nepogoda, rizika ili prirodnih katastrofa. Prioritetno do 2030.g. za obnovu prirode uzet će se u obzir područja unutar ekološke mreže Natura2000, to će učiniti i druge države članice, to će naravno učiniti i Hrvatska.
Ministarstvo je, želim ovdje istaknuti, pokrenulo proces izrade nacionalnog plana obnove prirode, trenutno provodimo analizu svih dostupnih podataka, izvješća, rezultata različitih projekata, znanstvenih i stručnih radova koja nam mogu ukazati na području koja imaju potencijal za obnovu, istodobno održavamo sastanke s nadležnim tijelima i predstavnicima relevantnih sektora, to su prije svih poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, energetika, turizam, pomorstvo, te pokušavamo naravno zajednički identificirati područja i procijeniti posljedice bilo pozitivne, bilo negativne naših odluka kako bismo odgovarajuće reagirali.
Važno je naglasiti da nacionalni plan obrane neće biti administrativni dokument koji će se donositi iza zatvorenih vrata, riječ je o važnom strateškom dokumentu koji treba biti utemeljen na znanstvenim podacima, stručnim analizama, međuresornoj suradnji, izbjegavanju administrativnih barijera i postizanju učinkovitih i kontrolivih mjera pritome je potrebno stalno, stalno voditi dijalog sa sveukupnom zainteresiranom javnošću. Kako bismo sve to ostvarili, kako bismo osigurali uključivost i transparentnost procesa, na mrežnim stranicama ministarstva objavili smo anketu putem koje prikupljamo prijedloge područja pogodnih za obnovu, kao i prijedloge konkretnih prijedloga obnove. Time želimo omogućiti doprinos stručne i šire zainteresirane javnosti već u ranoj fazi izrade plana. Uz to od travnja ove godine planiramo započeti održavanje regionalnih konzultacija. Drugim riječima, izradu plana promatramo i kao razvojnu priliku za mnoga gospodarska i društvena područja, a ne samo kao obvezu u pogledu očuvanja ili obnove staništa i vrsta.
Kao što sam uvodno istaknula, sve materijalne obveze propisane su već samom Uredbom o obnovi prirode, temeljne materijalne obveze. Prijedlog zakona koji je danas pred vama ne uvodi nove ciljeve, niti dodatne obveze već uspostavlja nacionalni okvir za provedbu uredbe. Prijedlogom zakona utvrđuju se nadležna tijela, te jasno razgraničavaju njihovi poslovi i nadležnosti za provedbu Uredbe o obnovi prirode uz stalnu koordinaciju ministarstva nadležnog za prirodu. To uključuje nadležnosti za izradu dakle i donošenje nacionalnog plana obnove prirode pojedinih poglavlja i mjera, praćenje pokazatelja i stanja ekosustava, utvrđivanja zadovoljavajućih razina pojedinih pokazatelja, te obvezu izvješćivanja Europske komisije o provedbi uredbe. Kao nadležna tijela za provedbu Uredbe o obnovi prirode i ovoga zakona utvrđuju se dakle tijelo nadležno za zaštitu prirode, tijelo nadležno za poslove upravljanja vodama, za poslove poljoprivrede, poslove šumarstva, poslove ribarstva te za polove prostornog uređenja.
Dakle, riječ je o zakonu kojim se osigurava pravna jasnoća, institucionalna odgovornost, koordinacija između nadležnih tijela u RH vezano uz provedbu poslova obnove prirode. Početak je to velikog i temeljitog posla koje imamo u 2026.g. na izradi zakonodavnog i strateškog okvira, a zatim u godinama koje slijede i na provedbi. Kad govorimo o zakonodavnom i strateškom okviru onda govori najprije o ovom zakonu, zatim o Zakonu o zaštiti prirode koji je planiran za 2026.g. u novoj višegodišnjoj strategiji prirode te nacionalnom planu obnove čiji prijedlog treba biti kao što sam rekla podnesen Komisiji na razmatranje u rujnu 2026.g..
Nacrt nacionalnog plana dat ćemo na ocjenu u rujnu '26., točnije početkom rujna, a nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi od strane Komisije izradit će se konačni nacionalni plan obnove prirode te donijeti odluka Vlade RH koja će se objaviti na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode. Države članice obvezne su pratiti stanja, trendovi stanja stanišnih tipova te trend kvalitete staništa i vrsta kao i niz pokazatelja za poljoprivredne i šumske eko sustave, izvješćivati dakle o napretku provedbe nacionalnih planova ispunjavanja pokazatelja, a formalno izvješćivanje započinje u 2031.g. te će se provoditi redovito svake šest godina uz sinkronizaciju s provođeni izvješćivanjima za koje imamo obvezu po direktivi o staništima i direktivi o pticama.
Iako je posao naravno obnove prirode vrlo zahtjevan katkad se može pomisliti da je on teret ili prepreka razvoju, upravo suprotno, obnova eko sustava preduvjet je dugoročne sigurnosti i stabilnosti našeg društva i gospodarstva i prava prilika osobito za zemlje poput Hrvatske. Obnovom prirode osigurat ćemo veću otpornost na vremenske nepogode, na prirodne katastrofe, obnovit ćemo poplavna područja posebice riječne rukavce, smanjiti rizik od poplava upijanje velikih količina vode previsokim vodostajima, osigurati zdrave šume koje ublažavaju toplinske valove, vežu ugljični dioksid iz zraka čime ublažavaju efekt staklenika, štititi obalne eko sustave od erozija i podizanja razina mora.
Utjecat ćemo pozitivno na sigurnost opskrbe hranom, zdravi poljoprivredni eko sustavi i stabilne populacije oprašivača ključne su za osiguranje visokih prinosa i kvalitete hrane, bez oprašivača nema stabilnosti proizvodnje niti ima diversifikacije u proizvođačkim lancima. Također ćemo pozitivno utjecati na sigurnost opskrbe vodom, očuvanjem slatkovodnih eko sustava, poboljšanjem kvalitete vode, smanjivanje troškova njezina pročišćavanja.
Kad govorimo o gospodarskim koristima onda posebno mislim na šumarstvo, na ribarstvo, na turizam, poljoprivredu koji izravno ovise o očuvanim, zdravim i otpornim eko sustava te naravno i o prisutnosti ljudi u svim našim zajednicama i na svim našim područjima. Obnova prirode dakle uz demografski napredak, uz očuvanje ljudskog života u svim područjima Hrvatske temelji su za dugoročnu stabilnost naše domovine.
I svakako ću spomenuti iako to nije u ovom kontekstu strateškom najvažnije da pored svega što sam nabrojila obnova prirode će i u kratkom roku uvijek utjecati i na smanjivanje troškova sanacija šteta koje se nažalost događaju. Dakle, riječ je o ulaganju koje ima velik i važan povrat, to je ulaganje u otpornost, sigurnosti i konkurentnost Hrvatske u desetljećima koja dolaze. Hvala vam lijepa.
Imamo više replika prva je kolege Mažara, izvolite. Izvolite se vratit na mjesto.
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovana ministrice sa državnom tajnicom i suradnikom. Pa evo što ste spomenuli obnova prirode apsolutno je bitna i važna i ja vjerujem za svaki dio RH. S obzirom da smo kroz prošlosti bili suočeni sa depopulacijom ruralnih područja, posebno područja koja su vezati za travnate površine odnosno za travnjake i ako se sjetimo i naših, ja bih rekao roditelja, ali prije svega djedova i baka i ekstenzivnoga stočarstva i svega onoga što se radilo na tim područjima, činjenica je da kada nema ispaše, kada nema stočarstva da onda sva ta travnata područja budu zapuštena da na njima onda rastu i određene drvenaste kulture i svakako da i obnova travnjaka, a vjerujem da je i kroz sredstva Hrvatskih šuma, ali i kroz ovo što ste govorili da su osigurana sredstva upravo u tome smjeru i ne samo povratku stočarstva i mogućnosti poljoprivrede na tim područjima nego i borbe protiv požara i poplava, pa ako možete nešto o tome reći. Hvala.
Poštovana ministrica.
Hvala vam lijepo zastupniče Mažar na pitanju kao i na pretpostavkama koje ste ugradili u pitanje. Želim reći da smo mi u 2025.g. ugovorili putem javnih ustanova za upravljanje zaštićenih prirodnih područja čak 64 milijuna eura vrijednosti projekata koji su isključivo posvećeni stvarnoj obnovi u prirodi, primjerice travnjačkih površina, travnatih travnjaka, poplavnih područja, spomenut ću Kopački rit, spomenut ću dalmatinska, primorska, ne samo dalmatinska nego sva primorska područja, riječ je o najvećem ulaganju u prirodu koji izbjegava stalno građenje kapaciteta, umrežavanje i slične aktivnosti koje smo nadišli i provodimo sada mjere.
Pored ovih mjera osigurali smo i dodatna sredstva za Hrvatske šume te je u tijeku ugovaranje velikog i vrijednog projekta kojim ćemo obnoviti preko 3800 hektara travnjačkih …/Upadica Reiner: Hvala./… površina.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepo poštovana ministrice, poštovani potpredsjedniče Sabora.
Poštovana ministrice nema domoljubnije politike od politike zaštite okoliša gdje želimo očuvati Hrvatsku za buduće generacija. Hrvatska je i po UN-ovim SDG kriterijima, odnosno kriterijima o održivom razvoju osma u svijetu. Premijer je na klimatskoj konferenciji u Glasgowu na COP-u najavio zaštitu trećinu Jadrana.
Primjer obnove i ovaj Zakon o obnovi prirode Hrvatska ima jedan odličan primjer, a to je zaštita ribljeg fonda u Jabučkoj kotlini. To se svugdje spominje kao jedan od velikih primjera uspješnih primjera obnove ribljeg fonda u Sredozemlju. Na koji način sve te uspješne primjere možete davati kao primjer dobre prakse i ostalim državama članicama i na koji način nastupate na europskim vijećima kada raspravljate o ovim temama? Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala vam lijepa zastupniče Pavić na pitanju i što ste podsjetili na riječi našeg predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kojeg smo proveli u djelo sredinom 2025. godine izmjenom Uredbe o ekološkoj mreži. Danas je u Hrvatskoj zaštićeno više od 32% morskih područja, te više od 38% kopnenih područja.
Drago mi je i što ste spomenuli Jabučku kotlinu, prvi put je zaštićena nakon višekratnih napora Ministarstva poljoprivrede 2017. godine na godinu dana. Riječ je bilo o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Republike Italije na inicijativu Hrvatske. Drago mi je prisjetiti se tog razdoblja kao tada nadležna državna tajnica za ribarstvo. Nakon toga je ta jednogodišnja suradnja produžena na trogodišnju, a zatim je primjer prepoznat i ugrađen kao primjer izvanredne prakse u mnoge važne međunarodne dokumente. Po uzoru na Jabučku kotlinu koja je u kratkom roku dala neke …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… bolje pokazatelje. Rade se i druge slične danas zone.
Hvala.
Poštovana zastupnica Marković.
U vašoj raspravi ste spomenuli nešto što mi je posebno ovako zaparalo uši, kazali ste da ćete citiram: „pozitivno utjecati na smanjenje razine mora“. Pa kako točno? Evo južina je, u mom gradu se danas, odnosno noćas more izlijeva. Nema dalmatinskog grada u kojem se ta razina mora ne diže, mislim nije to baš tek tako što ste izjavili, pa evo problem će se riješiti. Ja ću samo podsjetiti da vi ste nadležni za ministarstvo koje nije u stanju riješiti pitanje odlagališta otpada, zatvaranje svih tih odlagališta, da ne govorim o Splitu koji se rasprava itd. A vi ste mrtvo hladno kazali pozitivno ćemo utjecati na smanjenje razine mora. A ja vas sad molim da mi konkretno i jasno kažete kako?
Poštovana ministrica će odgovoriti.
Poštovana zastupnica nije dobro slušala.
Oprostite samo prije toga kolegica Baričević se javila za povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Tako je. Povrijeđen je članak 238. Teško je slušati ovo licemjerno pitanje upućeno ministrici kada znamo kako gospođa Marković pozitivno utječe na zaštitu okoliša i prirode u gradu Supetru, a to vam je tako znači da cijeli otpad se skuplja u kamionu sve na jedno, nema recikliranja, nema odvajanja otpada, pa zato ministrice evo bilo bi dobro poslati inspekciju da vidite kako se to radi.
Dobro. To nije povreda Poslovnika pa dobivate opomenu, a sad će odgovoriti poštovana ministrica Vučković.
Oprostite. Kolega Marković je dignuo povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik.
Ispričavam se ministrici što sam je prekinuo, ali jednostavno gospođo Baričević pa nemojte upućivati ministricu da šalje inspekciju. Mislim pa to je sramotno da čujem od vas tu kao saborske zastupnice da vi velite sad ministrici. Znači što će se sad dogoditi ako dođe inspekcija?
Dobro.
To nije povreda Poslovnika, pa dobijate opomenu. Hajde dozvolimo konačno.
Ponovo povredu Poslovnika, izvolite. U čemu je povrijeđen Poslovnik?
Članak 238. Kolegice Baričević pa vi bi trebali znati da je Supetar jedan od najboljih gradova po izdvajanju otpada. A vi koji tamo živite širite laži i govorite neke druge informacije koje nisu točne.
Dobro kolegice Auguštan-Pentek to nije bila povreda Poslovnika, dobijate opomenu.
Hajmo sad dat konačno priliku ministrici Vučković da odgovori na repliku.
Ja zahvaljujem zastupnici Marković na pitanju, a odgovor će dobiti kakav i zaslužuje. Dakle, teze koje je izrekla izrugivajući se, ciljevima zaštita mora dokazuju njezinu površnost, njezinu neinformiranost, pa i zlonamjernost. Mi smo govorili o mjerama koje se provode u kratkom roku, o mjerama koje se provode u srednjem i u dugom roku, da postoje ciljevi koji će biti do kraja 2030., četrdesete i pedesete, te da će odluke donositi uz najbolje znanstvene i stručne savjete, duboke analize.
Naravno da nam je cilj zaštititi dakle sve mediteranske zemlje od povećanja razine mora. To je rasprava koja se odvija na vrlo znanstvenim i argumentiranim razinama. To je pitanje koje žele sve zemlje riješiti i to je pitanje koje je jedan od temeljnih i najvažnijih ciljeva mediteranskih zemalja. Mi nismo ti koji unaprijed odustaju i prepuštaju se.
Kolegica Baričević ima repliku.
Evo poštovana ministrice evo i statistika vam je često puta točan zbir netočnih podataka, pa vam se to tako radi i u gradu Supetru upravo koristeći lažnim podacima kako bi sutra dospjeli u medije da su, da odvajaju otpad što nije istina, sve ide. Evo ja, ja u svojoj kući kad uopće nema odvajanja …
…/Upadica Reiner: Pa kolegice Marković dajte se saberite konačno./…
… sve u jednoj kanti, sve u jednoj kanti stavite, dođe vam kamion pokupi to i odnese na Kupinovicu na odlagalište. Ali hajmo mi o ovim lijepim stvarima što vi radite, a to je o ovoj uredbi i zakoni kata ste rekli o zaštiti bio raznolikosti, zaštiti o Strategiji zaštite na dobrobit ljudi i gospodarstva. Mene malo zanima da, s obzirom da dolazim iz Splitsko-dalmatinske županije i imamo dosta vrijednih riba da s obzirom da je priroda sama po sebi čudo i da moramo naći upravo sklad mora i ribarenja možete malo o morskim ekosustavima …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala, hvala./…
… i ulozi No-take zona.
Hvala.
Odgovor poštovane ministre Vučković.
Hvala vam lijepo gospođo Baričević, dakle prostorno vremenska ograničenja koja korespondiraju sa engleskim izrazom No-take zone nisu novost za Hrvatsku. Hrvatska je bila jedan od predvodnika takvog, takvog uređenja odnosa prema prirodi i brige o sektoru ribarstva ali isto tako dugoročno i o resursima. U tre… sada se trenutno rade analize različitih područja te je stalna koordinacija ministarstva nadležnog za zaštitu prirode i našeg ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije a isto tako i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ja bih rekla da ribari su zadovoljni uključenošću i vođenju računa o njihovim potrebama, da oni sami već godinama su naučili i na najteži mogući način voditi računa o resursima, da mogu biti i primjer, da će imati našu pažnju i dalje, da ćemo zajednički obnavljat resurse, a kad je to potrebno kao što smo radili svih ovih godina u mandatu Andreja Plenkovića iznaći ćemo načina za dodatne potpore …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kad trebaju odustati od …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
Poštovani zastupnik Barbir.
Poštovana ministrice ako Park šuma Marijan nije vrijedna zaštite, ne ulazi u plan obnove prirode prvenstveno po pitanju pravomoćnih rješenja o rušenju ilegalnih objekata na čijem bi se prostoru i trebala obnoviti priroda onda mislim da svi ovi zakoni o obnovi prirode zaista ne vrijede ništa.
Naime, Središnji ured sektora za nadzor građenja izdao je čak 67 pravomoćnih rješenja o uklanjanju ilegalnih objekata. Da ubacimo malo i predsjedavajućeg Reinera u priču na temelju njegovog amandmana iz 2023. na Zakon o Državnom inspektoratu donesena je odluka da će se ta rješenja izvršiti u roku od 15 dana.
Jeste li upoznati sa činjenicom ilegalne gradnje na Marijanu, o pravomoćnim rješenjima i o neuklanjaju istih s obzirom na 15 dana rok i što mislite po tom pitanju napraviti?
Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Zahvaljujem zastupniku Barbiru na pitanju.
Prvo treba reći da mi nismo nadležno tijelo, ono tijelo koje je nadležno za uklanjanje. No, mogu nešto reći o nikad usvojenom planu upravljanja za Park šumu Marijan. Ja kao laik ću vam reći da nikad u životu nisam vidjela plan u kojem nije bio ni jedan kvantificirani pokazatelja. Ja bi kao političar rekla da se, da se vi bavite u Centru obračunom s ljudima a ne zaštitom prirode i to mogu reći na temelju detaljno pročitanog dokumenta.
Kolega Barbir dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?
Pa mislim kolegica me uvrijedila po Članku 238., mi se ne bavimo s obračunom ljudima nego se oni bave s obračunom i pravnom državom i oni su protiv pravne države. Ilegalni objekti ne trebaju biti na mjestima na kojima ne smiju biti a to su park šume. Sramite se ministrice.
Dobro, to nije bila povreda Poslovnika pa dobijate opomenu.
Ovaj kolega Mandić ima repliku.
Evo poštovana ministrice i spomenuli ste na koncu i u zakonu se spominje Nacionalni plan obnove prirode. Moram napomenuti da kao gradonačelnik Karlovca mogu svjedočiti pogotovo kad je riječ o sustavu obrane od poplava grada Karlovca da je i sadašnja regulativa pogotovo Zakon o zaštiti prirode poprilično pažljiv, reći ću da čuva prostor ovaj zakon kao takav odnosno ova uredba na neki način ide korak dalje odnosno i pred državu i pred sve nas stavlja ovaj jedan element obnove.
E sad, sam Nacionalni plan obnove prirode, spomenuli ste 1. rujan čini mi se da treba biti gotov, e sad na koji način i kako će se to ipak malo šire, šire, šire komunicirati ne samo prema jedinicama lokalne uprave i gradovima i općinama nego i prema građanima.
Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala vam lijepa na pitanju poštovani zastupniče Mandić, dakle sigurno da će biti riječi o teškom i intenzivnom procesu. Pa vidjeli smo i koliko su trajali pregovori …/Govornica se ne razumije./…
No, kao što sam rekla uvodno mi ćemo pokrenuti radionice, nulto, nulti jedan prijedlog se sada radi zajedno sa stručnim službama a osigurana je i tehnička pomoć od strane savjetodavnih tijela i stručnjaka Europske komisiji, no imamo mi i naše hrvatske stručnjake. Treba reći da smo mi izradili sada već i ex post analizu prethodne Strategije prirode koja je vrijedila od 2017. do 2030. godine. S obzirom na važnost i intenzivnost procesa, potrebnu, potrebu sigurnog posredovanja između različitih sektorskih interesa, potrebu izračuna i procjene učinaka i na društvo i na različite segmente gospodarstva te čvrstog stava o obnovi staništa i prirode kao jednog od najvrjednijih strateških ciljeva na čelu svih povjerenstava će biti čelnik našeg ministarstava …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kako bi tom dijalogu i analizama dao dodatnu težinu.
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrice ja ću vas i dalje nastaviti pitati na tragu ovog što je kolega pitao i na tragu toga što je odredbom zakona kojeg predlažete jasno definirano da nac… nacrt Nacionalnog plana obnove prirode treba biti na ocjenu do 1. rujna. I vi ste i u uvodnom izlaganju rekli da ćete biti do 1. rujna, u odgovoru na kolegu koji je pitao ste jednako tako govorili o tome što će biti i kako će biti.
Obzirom da smo mi sad već ja bih rekla kraj veljače, a 1. rujan je ne… ne znam kad, nego je 1. rujan sutra mene zanima nekakav akcijski plan, do kad planirate organizirat radionice, do kad planirate organizirat sve ovo što ste nabrojili iz jednostavnog razloga što 1. rujan će biti na vratima. Svi znamo 7. i 8. mjesec da je inače mjesec u kojem nešto manje možete računati na nekakve ljude pa me zanima zapravo vaš akcijski plan …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kako to mislite provesti.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrica Vučković.
Zahvaljujem zastupnici Mrak Taritaš na pitanju i kao ponovit ću da sam vrlo svjesna zahtjevnosti poštivanja ovoga roka, a da mislimo da ćemo u tom uspjeti. Kao što sam rekla u travnju počinju regionalne radionice, paralelna izrada zakona o zaštiti prirode. Prethodni rad kad smo definirali skupine pokazatelja, kad smo zaštitili dodatno ekološku mrežu u 2025. godinu svjedoči da mi nismo sada počeli, da mi imamo opravdane razloge vjerovati da će nacrt bit podnesen 1. rujna kako smo rekli i vidjet ćemo u lipnju kakvo nam je prolazno vrijeme.
Poštovani zastupnik Šašlin.
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana ministrice pa RH se već dugi niz godina odnosi krajnje ozbiljno i, i odgovorno prema zaštiti prirode pa između ostaloga i prema zaštiti močvarnih staništa. Kopački rit je jedno od najvećih močvarnih staništa ne samo u Hrvatskoj nego i u srednjoj Europi i kao takav predstavlja i jedno od najvećih mrjestilišta slatkovodne ribe na području odnosno u toku Dunava i srednje Europe ali isto tako i područje zaštite odnosno ptica kojih tu u Kopačkom ritu ima negdje preko 300 vrsta od kojih se preko 140 vrsta povremeno ili stalno gnijezdi. Nažalost u prošloj godini imali smo pojavu Afričke svinjske kuge upravo i na prostoru Kopačkog rita nažalost jel. E sad mene zanima kako će ova uredba se odraziti na takve pojave nažalost koje se događaju gdje su neophodne intervencije ljudi u prostoru u kome oni inače …/Upadica Reiner: Hvala./… ne provode. Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Pa zahvaljujem na pitanju poštovanom zastupniku Šašlinu. Prvo bi željela reći da smo mi u, da smo mi osigurali najveću potporu u posljednjih ne znam koliko godina ili desetljeća za Kopački rit koji je uspješno aplicirao na naš posve novi program posvećen isključivo zaštiti prirode te su oni jedine, javna ustanova koja upravlja ovim područjem, je jedina javna ustanova koja će dobiti bespovratna sredstva u vrijednosti većoj od 7 milijuna eura. Dakle to je naš najveći projekt u ovom programu vrijednom za sada 64 milijuna eura, a objavili smo novi poziv. Drugo što se tiče spomenute Afričke svinjske kuge, pohvalila bih suradnju s hrvatskim lovcima koji na značajan način doprinose smanjenju ove opasnosti no nisam sigurna da je ukazivanje na Kopački rit kao žarite bilo u potpuno statistički opravdano jer sam ja provjerila podatke, to su teme koje me zanimaju u svakoj mojoj ulozi pa sam tražila podatke …/Upadica Reiner: Hvala./… pa sam i aktivno promatrala u zadnje dvije godine i rekla bi da to statistika nije potvrdila.
Kolega Ledenko ima repliku.
Poštovana ministrice, državna tajnice Radić Lakoš, u ovom zakonu vidim jačanje da umjesto jačanje postojećih ministarstava sa manje struktura uvodimo nova tijela za nacionalni plan obnove i pokazatelja dakle veću birokraciju. Vidim da umjesto fleksibilnosti za lokalne uvjete i fokusom na održivi razvoj, imamo stroge ciljeve do 2030. godine. Također umjesto zaštite poljoprivrednih, poljoprivrede i šumarstva kao ključnih gospodarskih grana vidim potencijalna ograničenja korištenja zemlje. S druge strane toksične lagune u Kninu 30 godina su bez rješenja. Evo tek ste sad je proglasili crnom točkom, a štetne azbestne čestice koje lete zrakom iz ex vojarne Trbounje rješavaju lokalne vlasti u suradnji s rekli sa vama sa lokotom iliti katancom kao da će to spriječiti širenje azbestnih štetnih …/Upadica Reiner: Hvala./… čestica zrakom.
Poštovana ministrica Vučković.
Najprije bih rekla da mi nismo uveli ni jedno tijelo koje nije predviđeno kao obvezno, naprotiv čak smo i odbili uvoditi dodatno kako ne bi bilo prekomjernog administriranja nego smo rekli da ćemo osnažiti našu koordinacijsku ulogu. Dakle zastupnik Ledenko bi trebao pročitati oprostite uredbu 1991 iz '24. godine te vidjeti da su tijela za zaštitu prirode za vodne resurse, za poljoprivredu, za šumarstvo, ribarstvo i prostorna uređenja obvezna tijela za provedbu ove uredbe. Dalje što se tiče kninskih vagona pa evo ja iskoristit ću ovu priliku pa reć da smo mi započeli sanaciju crnih točaka, da smo isto tako uveli nove točke onečišćenja i da su pri tom i neke lokalne zajednice mogle napravit, ja bi napravila uvijek bila na njihovom mjestu jer ni ovo nismo bili obvezni, bar možda planove sanacije, bar neki korak. Ti proračuni nisu proračuni turističkih zajednica nego se za komunalno gospodarstvo i ta otpad također je kao prve su nadležne lokalne …/Upadica Reiner: Hvala./… zajednice i da nastavit ćemo tako i dalje. U tom smislu …/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./… napravili smo više nego itko prije nas u jako kratkom vremenu.
Kolega Ledenko dignuo je povredu Poslovnika, u čemu je?
Da, povrijeđen je čl. 238. Evo, evo odgovorit ću na isti način. Meni je žao što vi niste upoznati s time da postoji plan sanacije koji je financirala …
…/Upadica Reiner: Dobro to nije povreda Poslovnika pa./…
… županija Šibensko-kninska, Knin, DIV itd. …
…/Upadica Reiner: dobivate opomenu./…
… malo dajte proučite …
…/Upadica Reiner: Kolega Ledenko./…
… kad ste već ministrica u tom ministarstvu.
Nemojte da dobijete drugu opomenu molim vas.
Kolega Kolarek ima repliku.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana ministrice sa suradnicima. Pa prijedlog zakona o obnovi prirode kao i donošenje nacionalnog plana je jedan vrlo složen ambiciozni projekat koji se mora odraditi u relativno kratkom roku. To je sigurno jedna velika motivacija za sve nas. Hoćete mi reći u kojem segmentu i u kojem dijelu će taj zakon i nacionalni plan dignuti razinu turizma kako na moru tako na kontinentu, poljoprivredu. Čuli smo ozeljavanje, pošumljavanje u kontinentalnom dijelu pogotovo planinskom i na istoku gdje je poljoprivreda pogotovo razvijena i kod nas na sjeveru gospodarstvo jer investitori rađe dolaze u uređena, u uređene gospodarske zone …/Upadica Reiner: Hvala./… koje vode brigu o zelenim površinama …/Upadica Reiner: Hvala./… šumama.
Ministrica Vučković će odgovoriti. Izvolite.
Zahvalila bih na pitanju zastupniku Kolareku. Pa reći ću da smo mi već počeli sa određenim mjerama. Primjerice projekt grad za Hrvatske šume koji će omogućiti preko 3.800 uglavnom u Dalmaciji travnjačkih površina sutra za ekstenzivno stočarstvo, na taj način su i birane kao one koje imaju potencijal za održavanje jer inače bi se radilo samo o trošku, sutra bi se ponovo zapustilo to područje, da već imamo primjerice ugovor o Lonjskom polju od preko 500 hektara i nekoliko takvih projekata. Dakle, pet tisuća hektara o kojima samo u ovom trenutku govorim ne u dugoročnom planu, dugoročni plan je 30 tisuća hektara, predstavljat će značajne nove površine za dodjelu hrvatskim stočarima za razvoj ekstenzivnog stočarstva.
Isto tako naši slatkovodni resursi, naše, primjerice naši riječni eko sustavi uklanjanjem pregrada omogućavanjem migracija ribljih vrsta …/Upadica Reiner: Hvala./… … će sigurno doprinijeti i razvoju slatkovodnog ribarstva.
Kolega Živković ima repliku.
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovana ministrice, obnova prirode kao što znate je nemoguća ako razina CO2 nastavi rasti, a temperatura je stvarno najvažniji faktor u tome koliko će nam biti, koliko će nam priroda biti bio raznolika. Kao što sigurno znate Međunarodna agencija za energiju jasno napominje da se klimatski ciljevi ne mogu ostvariti ukoliko otvaramo nova naftna polja.
S obzirom da unatoč tome Hrvatska ide u nova bušenja i nova istraživanja naftnih polja, za vas imam samo jedno kratko i jednostavno pitanje, a to je jesu li vas kao ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije konzultirali oko novog projekta bušenja nafte u Kazahstanu?
Poštovana ministrica Vučković.
Sektorske koordinacije u Hrvatskoj se odvijaju sukladno propisima i redovite su. Što se tiče mojih nadležnosti trenutno nisam nadležna za zelenu tranziciju u Kazahstanu, mogu razumjeti vaše pitanje, mogu razumjeti vaša pitanja, no iluzorno je očekivati da se prelazak na potpuno čiste oblike energije može dogoditi sutra. Ne može, to ne doprinosi energetskoj sigurnosti o tome treba raspravljati argumentirano, temeljito na temelju brojku, na temelju mogućnosti. No podržavam ciljeve za što brže napuštanje takvih oblika, za smanjivanje i nastojim tome svojim radom u ministarstvu doprinositi.
Poštovani zastupnik Barbarić.
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovana ministrice. U uvodnom izlaganju ste govorili između ostaloga o planiram mjerama, o očekivanim efektima, niste se niti riječju dotakli utjecaja na stanje prostora prekograničnih područja. Jel moguće primjerice Neretvu štititi u Metkoviću ili na ušću, a ne tokom cijelog njenog toga tako i na osnovnim područjima sliv Save i svega ostalog. Dakle, hoću reći spominje li uredba dokument o kojem danas i planira li što i dokument o kojem danas raspravljamo prekogranična područja obzirom na odnos BiH i RH, dakle neminovan uticaj na pogotovo u pograničnim područjima u slivovima rijeka kvalitetno štititi prostor? Kakva je suradnja sa institucijama u BiH i možel se ona unaprijediti?
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala vam lijepa na pitanju. Poštovani zastupniče Barbarić, dakle područje donje Neretve, područje Doline Neretve je jedno od najugroženijih ako ne i najugroženije područje zbog više razloga i onih u smislu klimatskih rizika, ali isto tako i zbog antropogenih djelovanja u Hrvatskoj.
Ja ću sad ovdje rado istaknuti naše prioritete i aktivnosti koje smo poduzeli. Mi smo započeli velik i važan projekt zaštite od zaslanjenja Doline Neretve koji će u svoje dvije faze biti s porezom na dodanu vrijednost vrijedan preko 85 milijuna eura, a radovi na prvoj fazi su započ…
Također kad govorimo o ugroženosti Doline Neretve onda moram reći da je Neretva jako ugrožena i da je golim okom da su vidljive posljedice svakoga ko je ikad živio u tom kraju, svakome tko je ikad živio u tom kraju posljedice koje proizlaze iz energetskih radova i projekata koji se desetljećima izvode. Mi smo u studenom 2025.g. …/Upadica Reiner: Hvala./… prijavili tajništvu ESPO konvencije no nastojat ćemo i bilateralno …/Upadica Reiner: Hvala./… poticat suradnju.
Kolega Paus ima repliku.
Hvala lijepa. Poštovana ministrice, sve ima svoju cijenu, dakle ciljevi obnove prirode su povećanje raznolikosti staništa, ne znam oprašivača itd., kako procjenjujete utjecaj na iskoristivost odnosno produktivnost poljoprivrednih površina i na troškove naših proizvođača, a s obzirom na ciljeve ovoga zakona?
Poštovana ministrica Vučković.
Hvala vam lijepa zastupniče Paus na ovom pitanju. Prvo treba reći da je u skladu s Uredbom obnove prirode, a i rezultatima pregovora obvezno procjenjivati utjecaj na poljoprivredu, formalne detaljne procjene će primjerice biti obveza 2033.g.. No kao dugogodišnji političar mogu reć da ćemo mi to raditi prije, da mislim da je za Hrvatsku s obzirom na njezine određene karakteristike i gospodarske i društvene i prirodne ova uredba ovaj zakon da je prilika da nije prijetnja, da je puno više prilika.
Mi imamo Jadransku Hrvatsku u kojoj se zapuštaju brojna područja što loše utječe i na poljoprivredu i na prirodu, sutra će i na turizam, ovo je prilika za razvoj, za obnovu staništa, za područja, za vraćanje čovjeku određenih područja na način koji je usklađen s prirodom i za razvoj poljoprivrede. No uspostavit ćemo metodologiju za praćenje učinaka kako smo reagirali to mogu ovdje potvrditi i obećati.
Poštovani zastupnik Marković.
Poštovana ministrice evo još 25. prosinca sam poslao zastupničko pitanje vezano za aferu Šincek i onaj otpad u Varaždinu koji je smješten tamo i do dana današnjeg niti mi je Vlada niti državni inspektorat odgovorio. Danas za razliku od toga čitam u Nacionalu da je državni inspektorat odgovorio Nacionalnu, pa prvo pitanje ide Saboru i Vladi RH jel smo mi zastupnici tu manje vrijedni od novinara pa da nam se ne odgovara na naša zastupnička pitanja jer je to tragedija da mi nismo dobili, evo da ja nisam osobno dobio ni nakon požurnice nisam dobio nikakav odgovor, dok u Nacionalu imamo cijelu reportažu oko tog otpada, nema veze s vama, da se odma razumijemo, nije to direktno na vas nego na sabor. Što se vas tiče molim vas da mi, da mi date odgovor u kojoj je sad fazi taj otpad jer znamo da je bio natječaj i znamo da je vaš kolega Mikulić optužen, očito se vrše i izvidi na tom predmetu jer tu sad stoji nekakva ubilježba vlasništva, pa vas molim jednostavno da objasnite našoj javnosti, varaždinskoj javnosti, u kojoj fazi je taj otpad i da li će se on maknuti jer je ugovor trebao bit potpisan, hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Poštovani zastupniče Marković, želim vam zahvaliti na pitanju, no riječ je čini mi se, ako sam pogriješila vi ćete me ispraviti, o postupku javne nabave koju je provodio Državni inspektorat sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom. Nije ga radilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, niti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Mi smo generalno tome pristupili na nešto drukčiji način, mi smo proveli javni poziv kako bismo utvrdili osim područja koja su već poznata, da li postoje neka druga kako bismo osigurali načelo jednakog tretmana, odredili smo prioritete u dijalogu s javnošću i na temelju promišljanja struke izmijenili smo plan gospodarenja i idemo sa jednom po jednom lokacijom. Kao što znate započeli smo s izra… odnosno završavamo planove sanacije za Pazin i Lovinac, oprostite, za Pazin i Samobor, objavili smo u prethodnom savjetovanju otvorene postupke nabave nakon jednog temeljitog rada i nakon što smo morali pričekati ipak određene faze…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…u istragama za Gospić…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…i za Poznanovec i idemo dalje. Nemam odgovor…
…/Upadica Reiner: Poštovana…/…
…na vaše pitanje, a mogu provjeriti.
…zastupnica Puljak.
Evo zahvaljujem.
Evo poštovana ministrice, mislim da znate već što ću vas pitati, stalno vas to pitam kad dođete ovdje u sabor. Prije nego se uhvatim te teme samo da vas napomenem, 30% rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata u Park šumi Marijan je starije od 3.g.. To vam govori dakle da se sustavno ne izvršavaju ta rješenja ni u posebno zaštićenim područjima, pa samo obratite pažnju, e. A da se vratim na ono što vas stalno pitam, to je Tvornica Dugi Rat, sanacija opasne šljake tamo. Znamo da je država preuzela obvezu po Zakonu o zaštiti okoliša, još od 2019.g. je u obavezi da sanira taj prostor, pa evo dajte još jedanput kažite evo javnosti konkretno kad će početi ta sanacija, u kojoj fazi je cijeli postupak, evo hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Evo zahvaljujem zastupnici Puljak na postavljenim pitanjima i na ukazivanjima. Ja razumijem vaše ukazivanje na ilegalnu gradnju, ona je problem radilo se o zaštićenom području ili o nezaštićenom području na ovaj način, te mi kao Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nismo nadležni za izvršenje tog rješenja. To ću ponoviti i opet, to ne znači da ne vodimo računa o prirodi, puno šire je naše, naše su ovlasti i drukčije i šire. Što se tiče sanacije područja oko bivše tvornice u Dugom Ratu, nažalost prema mišljenjima nadležnih tijela trebalo je provesti, moram reć nažalost jer je nekad ta, evo tempo kojim se odvijaju te sanacije nekad ovako malo, pa čak i mene znaju obeshrabriti, reći ću to sasvim iskreno, trebali smo dakle izraditi dodatna geotehnička istraživanja, a i određenu studiju prema…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…rezultatima nadzora koja se odnosi na vjetroklimu, sve se studije bi trebale završiti…
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./…
…u '26.g. nakon čega se može pristupiti fizičkoj sanaciji.
Kolegica Radojčić ima repliku.
Zahvaljujem.
Poštovana ministrice, jedan od ciljeva uredbe je osiguranje da ne dođe do gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama, te stalni porast ukupne površine. Ovim bismo zakonom trebali dakle osigurati da se to dogodi u Hrvatskoj, ali u tekstu ovog zakona nema baš, ama baš nikakvog jamstva za to. Jeste, niste napisali da će nadležno tijelo osigurati povećanje ukupnog područja urbanih zelenih površina nego ste napisali da će poticati taj trend, a ciljevi uredbe impliciraju obavezu i mjerljive rezultate. Pojam poticati ne implicira obavezu postizanja cilja i zapravo nije nikakvo jamstvo. Vi ste na savjetovanju odgovorili da je za osiguranje tog cilja potrebno mijenjati propise o prostornom uređenju, međutim u novousvojenom Zakonu o prostornom uređenju u čl. 13. predviđena je obnova, nužnost obnove prirode. Zašto to onda nije i do kraja definirano i kako ćete osigurati da do vrlo bliske 2030.g. dođe…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…do čak 20%-tnog povećanja površina…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… pod krošnjama u gradovima? Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
…/Govornik nije uključen./…
…/Upadica iz klupe: Mikrofon treba isključiti./…
…/Upadica Reiner: Molim vas mikrofon, može./…
Mi ovim zakonom iako je uredba direktno primjenjiva, preuzimamo i određujemo nadležnosti u pravni poredak Uredbu o obnovi prirode. Time Zakon o zaštiti prirode nije prestao biti temeljni hrvatski nacionalni akt uređenja zaštite prirode, time nismo prestali radit na novoj strategiji i time nećemo zablokirati rad na nacionalnom planu obnove. Pokazatelji obveze i način postizanja imaju svoje mjesto i u Zakonu o zaštiti prirode na kojem se radi i u strateškim dokumentima koje ili radimo zato što to hoćemo poput strategije ili nacionalnog plana obnove zato i što moramo i što hoćemo, dakle sve ima svoje mjesto, svi će pokazatelji biti točno u dokumentima i propisima u kojima trebaju biti, detaljno će se definirati nadležnosti, nećemo pisat deklaracije u zakon kojim preuzimamo europski Zakon o obnovi prirode…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…ili određujemo nadležnost, a neće se raditi, JLS neće samo educirati grad o kapacitetima.
Hvala.
Kolegica Borić ima repliku.
Poštovana ministrice, prije dakle donošenja nacionalnog plana obnove prirode rekli ste da ćete analizirati, citiram, posljedice naših odluka, što je doista pohvalno, no to će značiti da, prije dakle provedbe nacionalne obnove prirode da ćemo morati mijenjati i dosta zakona, npr. nedavno smo donijeli ponovno Zakon o otocima u kojemu se nažalost klimatske promjene spominju slovom i brojem šest puta i dakle na mnogim mjestima se propušta i što će se dogoditi s bio raznolikosti vezano ne znam kod desalinizacije, ali i ozelenjivanju gradova ili recimo sadnje drveća koje je manje otporno na požare.
Govorili ste o otpornosti na poplave, niste spomenuli požare, a znamo da ne samo otoci nego naravno priobalje …/Upadica Reiner: Hvala./… obala da su pogođeni sve više …/Upadica Reiner: Hvala./… zbog klimatskih promjena pa što
…/Upadica Reiner: Poštovana ministrica Vučković./…
ćemo raditi oko otpornosti na požare?
Hvala vam lijepa zastupnice Borić na pitanju, pa teško je baš spomenuti sve što će bit dio nacionalnog plana obnove ili strategije prirode ili sve aktivnosti koje moramo il ćemo morati raditi u uvodnom govoru prilikom obrazlaganja prijedloga zakona, doista je teško spomeniti.
Naravno da požari i opasnost od požara zaslužuju svu našu pažnju, pa već se i sa određenim izmjenama u pogledu preporuka oko sadnje radi nešto, rade značajne aktivnosti na tom pitanju sa nadležnim tijelima, to su i Hrvatske šume, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, druga ministarstva, Hrvatska vatrogasna zajednica, MUP i mnogi, dakle tako ćemo nastaviti raditi i dalje.
Što se tiče Zakona o otocima ili bilo kojeg drugog zakona koji će se morati mijenjati zakoni se mijenjaju zbog različitih razloga, a bude li potrebno …/Upadica Reiner: Hvala./… propisi će se usklađivati, mi ne zbog … mi moramo procjenjivat učinke da bismo imali odgovarajuće mjere …/Upadica Reiner: Hvala lijepa./… u svim segmentima …
Kolegica Antolić Vupora ima repliku.
Hvala lijepo. Poštovana ministrice. Ovaj propis svakako postavlja jednu dobru institucionalnu arhitekturu u provedbi same zaštite prirode, međutim danas kada imamo problem kod nazora eksploatacijskih polja, vodnih resursa koje treba zaštiti i kontrole devastacije obale svakako se postavlja pitanje gdje su tu financijski mehanizmi koji će zaštititi one iz lokalne zajednice koji svakako trebaju biti uključeni, a to su ne samo same lokalne zajednice nego konkretno i šumoposjednici i poljoprivrednici, na koji način će se njima omogućiti da uz tu zaštitu prirode koja je nužno potrebna i zahtjevna omogućimo njima dostatne izvore za preživljavanje?
Poštovana ministrica Vučković.
Pa zahvaljujem na pitanju. Pa što se tiče šumoposjednika rekla bih pošto sam na tome radila da aktualni strateški plan, Hrvatski nacionalni strateški plan zajedničke poljoprivredne politike po prvi put je prepoznao takvu potrebu te je uveo posebnu mjeru koja se odnosi na privatne šumoposjednike, ne na državno poduzeće Hrvatske šume nego upravo na uvođenje naknade privatnim šumoposjednicima, a s obzirom na smanjenje prihode koje imaju u kontekstu poštivanja i nekim drugim propisima. Evo to je jedna mjera bila je vrijedna koliko se sjećam kad smo je predložili u strateški plan osam milijuna eura sa perspektivom daljnjeg povećavanja.
Dakle, upravo tome služe i procjene učinaka, ne da bi se odustalo od temeljnih ciljeva zaštite staništa vrsta jer je to dobro jer je to jedna od najvažnijih strateških ciljeva nego da bi se na vrijeme reagiralo prema onima koji zbog takvih odluka i zbog obveze provođenja … potrebe strateškog interesa …/Upadica Reiner: Hvala./… ipak imaju posljedice.
Poštovana zastupnica Blažanović.
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovana ministrice. Evo naveli ste i u svom izlaganju, ali čuli smo iz dosadašnje rasprave da se spominju i strategije o obnovi prirode i izrade nacionalnog plana o obnovi prirode i jasno je da ovaj zakon je samo jedan od elemenata odnosno mehanizama kako u cilju provedbe ove Uredbe o obnovi prirode. Mene svakako zanima vezano za ovaj specifični cilj uredbe održanje, a i tendencija ka porastu urbanih eko sustava što je kolegica Radojčić maloprije spomenula, ja bi volila ako možete pojasniti što to točno znači za odnos nacionalne vlade i gradova odnosno gradske uprave, a vezano za čl. 8. uredbe upućujući na politike projekta Urban Nature Plan+?
Poštovana ministrica Vučković.
Pa dakle u vezi sa predviđenim aktivnostima u skladu sa uredbom, ali i našim drugim propisima i aktima mi ćemo dati okvir, definirat ćemo pokazatelje, predložit ćemo mjere, a jedinice lokalne samouprave će biti temeljni nositelji provedbe, isto tako dio naravno financijskih sredstava sukladno svom djelokrugu moraju i oni osigurati.
No treba reći da je za recimo povećanje zelenih površina u urbanim cjelinama do sada Vlada putem različitih izvora osigurala u posljednjim godinama više od 90 milijuna eura dijelom iz NPOO-a, dijelom iz programa Konkurentnost i kohezija. Naš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je uložio dodatna značajna sredstva, mi ćemo s takvim projektima nastaviti dalje, pri tome ćemo pripaziti dodatno i na racionalnost i opravdanost troškova.
Poštovani zastupnik Glavić.
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana ministrice, ravnatelju uprave. Pozdravljam naravno donošenje ove uredbe koja će značajno utjecati na zaštitu očuvanja i unapređenje kvalitete okoliša. U trenutnoj situaciji imamo naravno zaštićene određene biljne i životinjske vrste, primjerice leptire, kukce i sl. čija zaštita izravno utječe na razvojne projekte pojedinih područja, primjerice regulacije vodotokova, zaštitu od poplave, navodnjavanje i sl. što izravno utječe na kvalitetu života, ali i na depopulaciju takvih područja.
Iako postoje stručno i znanstveno utemeljeni načini premještanja i sličnih zahvata, trenutno je to gotovo nemoguće administrativno riješiti. Da li se ovom Uredbom na bilo koji način olakšava rješavanje takvih situacija? Hvala.
Poštovana ministrica Vučković.
Zahvaljujem poštovanom zastupniku Glaviću na postavljenom pitanju. Najprije treba reći da su meni poznati određeni važni potencijalni projekti javne infrastrukture o na koju, na čiju realizaciju postoje određene primjedbe, ne samo primjedbe, nego i prekinuti prethodni postupci zbog utjecaja na vrste koje su prema monitorinzima, nalazima i radovima pronađene na tom području i koje je potrebno strogo štititi. Rješenje, ukoliko je važnom, važnom infrastrukturnom projektu za život i zaštitu ljudi i imovine, a imamo takvih projekata, takav projekt je recimo Kamenska, u Požeško-slavonskoj županiji, ako se ne prihvaća, recimo, mišljenje stručnih službi nadležnih za prirodu u pogledu odabira retencije umjesto akumulacije, bit ću vrlo konkretna, jest, i tako je u konkretnom primjeru dogovoreno, provođenje …
.../Upadica: Hvala./... tzv. programa posebnog javnog interesa. Hrvatska dosad imala …
.../Upadica: Hvala./... takva, takvu provedbu, to bi bilo prvi put, .../Govornik se ne čuje./...
E, žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prva će u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti poštovana zastupnica Dušica Radojčić, izvolite.
Zahvaljujem.
Poštovana ministrice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege. Strategijom zaštite bioraznolikosti EU odnosno Uredbom o obnovi prirode nastoji se postići oporavak bioraznolikosti od čega će koristi imati i ljudi i klima i naš planet i gospodarstvo. To je ambiciozan plan koji donosi niz ključnih obaveza do 2030., 2040. i 2050. g.
Da bi se obnovili degradirani ekosustavi, postignut je dogovor oko nekih obvezujućih ciljeva koji se žele postići, kao i rokova u kojima se to mora postići. Radi se o dijelovima prirode koji imaju najveći potencijal za hvatanje i skladištenje ugljika i za sprječavanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Uredba postavlja zapravo jako ambiciozne pravoobvezujuće ciljeve do 2030. g. tako moramo obnoviti čak 20%, dok se do 2050. g. očekuje 90 postotna obnova svih ekosustava koji zahtijevaju sanaciju, a među njima su i kopneni i morski i slatkovodni i šumski, poljoprivredni i urbani.
Uredba je stupila na snagu u kolovozu 2024. g. i propisala je da države članice svoje nacionalne planove obnove prirode moraju izraditi u roku od 2 godine i od tuda proizlazi i rok koji ste zadali za izradu hrvatskog nacrta nacionalnog plana do 1. rujna 2026. Do tada morate podnijeti Komisiji plan odnosno pokazati kako planirate ostvariti ciljeve propisane uredbom.
Komisija ima onda 6 mjeseci za pregled i komentare na naš nacionalni plan, a vi onda još 6 mjeseci za korekcije. Kad se sve to zbroji, evo nas već u rujnu 2027. g., tako da nam onda ostaje samo 2 godine da, za postignemo cilj od 20% obnovljenih staništa i vrsta. I to nije sve, potrebno je, ministar mora donijeti i pravilnik o zadovoljavajućoj razini pokazatelja, donijet će ga, kako piše u ovom Zakonu u roku od 6 mjeseci od donošenja provedbenog akta Komisije. Zanimljivo je međutim, da je Komisija provedbeni akt već donijela i to još u svibnju 2025. g. pa ta zakonska odredba nema baš nekog smisla.
Ja sam u listopadu 2024. g. pitala Ministarstvo zaštite okoliša o planovima za izradu nacionalnog plana obnove prirode. Ministrica mi je odgovorila da se zakon o provedbi uredbe planira stavit u proceduru u 2. kvartalu 2025. g., dakle kasni se već sada 7 mjeseci s usvajanjem zakona i time ste naravno, skratili i vrijeme za izradu nacionalnog plana obnove i vrijeme za realizaciju ciljeva.
I sad, ja sam si naravno, postavila pitanje je li u međuvremenu, da li se u međuvremenu nešto poduzelo, neke aktivnosti kako bi se započelo s tom izradom plana i danas smo na Odboru za zaštitu okoliša i prirode čuli da ste poduzeli neke prethodne aktivnosti, da je objavljen natječaj za financiranje projekata obnove prirode još u 2024. g., da je prijavljeno 37 različitih projekata, da je njihova ukupna vrijednost 75 milijuna eura, da je 7 projekata ugovoreno, 1 do kraja u postupku donošenja je odluka Vlade za suglasnost za provedbu još .../nerazumljivo/... za još 5 projekata, a za 1 je suglasnost dao Grad Zagreb. Još 14 projekata odluke o financiranju su u postupku donošenja i to je dobro.
Za Hrvatske šume za projekt Hrast izdvojeno je, čuli smo danas, 6,5 milijuna eura. Za obnovu livada posidonije oceanice su predviđena morska područja Telašćica, rta Kamenjaka i Kornatskih otoka. E sad, što se tiče samog financiranja koje je opisano u obrazloženju prijedloga ovog Zakona, malo je neobičan nesrazmjer iznosa financiranja po pojedinim ministarstvima, tako da je sad su sredstva za provedbu ovog Zakona u ukupnom iznosu za '26. i projekcijama za 2027. i 2028. g. 21,2 milijuna eura. E sad, taj raspored je neobičan, ali vjerojatno ćemo u nastavku dobiti možda obrazloženje za ovaj nesrazmjer. Za Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koje koordinira aktivnosti provedbe ovog Zakona osigurano je za '26. samo 17 tisuća eura, s tim novcem, naravno se ne može puno napraviti.
Izdašnije financiranje planirano je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za '26. i '27. g. od 10,3 milijuna eura, samo za administraciju i upravljanje, pa bi zapravo trebalo vidjeti što se zapravo planira u dvije godine tim novcem. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za njih je osigurano u proračunu za '26., '27. i '28. 172 tisuće eura. Isto tako za administraciju i upravljanje.
E sad ću ostatak svog govora posvetiti svojoj skepsi u pogledu sposobnosti provedbe predviđenih mjera i ostvarivanja pokazatelja uspješnosti. Znači skepsa oko sposobnosti provedbe mjera i ostvarenje ciljeva do 2030. godine ne proizlazi samo iz prekratkih rokova nego je utemeljena i u načinu na koju su sročeni, na koju su sročeni pojedini dijelovi zakona ali i na dosadašnjim iskustvima zaštite prirode.
U tekst zakona unijeli ste neobavezujuće formulacije kojima ste unaprijed odustali od postizanja mjerljivih rezultata u zadanim rokovima. Jedan od ciljeva uredbe je osiguranje da ne dođe do gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala te stalni porast njihove ukupne površine do 2030. godine.
Ovim bismo zakonom trebali dakle osigurati da se tako nešto dogodi i u Hrvatskoj, ali u tekstu ovog zakona nema ama baš nikakvog jamstva za to jer niste napisali da će nadležno tijelo osigurati povećanje ukupnog područja urbanih zelenih površina nego ste napisali da će poticati taj trend. A ciljevi uredbe impliciraju obavezu i mjerljive rezultate. Pojam poticati ne implicira obavezu postizanja cilja i nije baš nikakvo jamstvo. Vi u savjetovanju na slično pitanje odgovarate da je za osiguranje tog cilja potrebno mijenjati propise o prostornom uređenju.
U novousvojenom, u nedavno usvojenom Zakonu o prostornom uređenju u Članku 12. spominje se obnova prirode, pa se onda postavlja pitanje zbog čega onda nisu definirane konkretne obaveze za prostorne planove jedinica lokalne i regionalne samouprave, u čemu je onda problem i kako ćete osigurati da se do vrlo bliske 2030. godine da do tada dođe do povećanja površina pod krošnjama u gradovima i kada ćete to učiniti.
Dodatnu sumnju izaziva činjenica da Ministarstvo mora, prometa, infrastrukture nije proglašeno tijelom nadležnim za promet po zakona iako je zaštita mora, otoka i priobalja u njihovoj nadležnosti. Ostala ministarstva poput prostornog uređenja ili poljoprivrede dobila su nadležnost provedbe zakona.
Kad je o Ministarstvu prostornog uređenja riječ ono bi trebalo unaprijedit zakonodavni okvir na području prostornog uređenja s ciljem da na ukupnom nacionalnom području ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala. U zakonu stoji da se ministarstvo obavezuje na niz mjera, da utvrđuje područja urbanih eko sustava, koordinira izradu karati tih područja za sve gradove, manje gradove i predgrađa. Da, neobično je u zakonu se spominju i predgrađa.
Osim toga, upravo je kroz prostorno planiranje moguće spriječiti fragmentaciju staništa, nasipavanja, betonizaciju i druge pritiske na prirodne vrijednosti, a neodgovoreno ostaje pitanje kada će uopće i kako ministarstvo to učiniti.
A sada ću nabrojati samo neke recentne primjere odnosa nadležnih tijela prema našim najvrjednijim dijelovima prirode. To jest primjere onoga što ste dosada činili ili dopustili da se čini. Dakle, znamo da od 2013. godine imamo ekološku mrežu, to je sustav očuvanja naših najvrjednijih dijelova prirode najznačajnijih staništa i divljih vrsta. Ona ključan instrument za provedbu ciljeva direktive o staništima i direktive o pticama.
Kao i u mnogim drugim slučajevima prilagodba europskim zakonima često je papirnata dok u praksi najvrjednije dijelove prirode nastavljamo uništavati kao da nikakva zaštita ne postoji, pa evo tih nekih primjera modela, profit njima, a štete i troškovi i sanacije nama. U ovom slučaju radi se o troškovima obnove prirode kojima sada pristupamo a mogli smo to već davno riješiti u početku da je zaštita prirode bila učinkovita, da smo uspostavili učinkoviti nadzor. I evo sad tih primjera.
Imamo sunčanu elektranu Gala Obrovac Sinjski površina 250 hektara, područje unutar Nature 2000. Karta osjetljivosti prirode za razvoj solarnih i vjetroelektrana koju je dalo izradit ministarstvo što je pohvalno, prepoznaje to područje kao najvišu razinu osjetljivosti. Maksimalnom ocjenom 6 u kate… u toj kategoriji osjetljivosti staništa. Tijekom postupka je dokazano da su navodi iz studije po kojima nema strogo zaštićenih biljnih vrsta na području zahvata netočna. Ministarstvo je Biomu dopustila naknadna botanička istraživanja ali tek nakon odobrenja zahvata. Time se dovodi u pitanje i sama svrha postupka procjene utjecaja na okoliš. I unatoč tome što je povjerenstvo za ocjenu studije utjecaja na okoliš nije dalo pozitivno mišljenje ministrica ipak izdaje rješenje o prihvatljivosti zahvata. Ministarstvo u rješenju tvrdi da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na staništa a radi se o 250 hektara solarki na području Natura 2000. Osim toga i to treba znati granice Parka prirode Dinara krojene su sukladno potrebama ne prirode već te mega sunčane elektrane.
Primjer broj 2.. I dalje imamo gradnju marine i drugih sadržaja na obali na moru na najvrjednijim područjima prirode unutar Natura 2000 područja, npr. u uvali Dajla Kaligador u Istri. Zbog tog razloga u veljači ove godine predstavnici te inicijative će pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta govoriti o tom slučaju.
Vraćamo se karti osjetljivosti prirode na razvoj solarnih i vjetroelektrana koju je dalo izraditi Ministarstvo zaštite okoliša. Ono vrlo det… ona vrlo detaljno prikazuje područja na kojima je mogućnost značajno negativnog utjecaja na prirodu u slučaju i gradnje tih energetskih postrojenja velika. Znate li gdje su smještene planirane vjetroelektrane na području općine Gračac? Baš na područjima koja su tom kartom identificirana kao područja visoko osjetljivih elemenata prirode.
Primjer 3. ili 4.. Zelene površine se u gradovima zaista nesmiljeno uništavaju. Imamo beskonačan niz primjera iz prakse, a ja ću navesti one nedavne pulske gdje se rušila šuma zbog izgradnje pomoćnog nogometnog igrališta gdje se posjekao čitav park od 75 gorostasnih cedrova, borova i hrastova zbog izgradnje škole, gdje se planira novi centar hitne pomoći baš u šumi koju će trebati porezati premda se na čestici nasuprot te šumske nalazi prazna gradska čestica bez stabala. Vjerujem da bi svaki grad mogao ispričati neku sličnu priču.
Idemo na aktualnu temu mega peradarskih kompleksa u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je provedeno 18, zapravo čak 18 zasebnih postupaka ocjene prihvatljivosti dijelove tog mega kompleksa za ekološku mrežu i pogađate nema baš nikakvih mogućih negativnih utjecaja, a razmjeri tih projekata su zastrašujući. Količine otpadnih voda obogaćenih fosforom i dušikom su ogromne, a znamo da upravo ti elementi ugrožavaju vodene eko sustave. Na tom području bogatom vodom imamo posebna područja očuvanja značajne za vrste i stanišne tipove Lonjsko polje, Odransko polje, Žutica, Kupa, područje očuvanja značajna za ptice Donja Posavina i Turopolje. Negdje i na samo 200 metara od lokacije farme i drugih pogona te značajni krajobraz Sunsko polje. Na temelju provedenih postupaka ocijenjeno je da neće biti negativnog utjecaja i da nije potrebno provesti postupak glavne ocjene. Hrvatske šume jedan su od najzornijih primjera neshvaćanja potrebe borbe protiv klimatskih promjena. Hrvatske šume naime nastavljaju metodu obnove šume potpuno sječom i uništavanjem staništa biljnog i životinjskog svijeta ignorirajući potrebu za manje invazivnim metodama održavanja šume koje predviđa Uredba o obnovi i prirodi, a to je povećanje udjela šume raznodobne strukture. Čuli smo da se iza te drastične metode potpune sječe krije želja za zaradom od prodaja drvne mase. U travnju prošle godine zatražili smo osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o poslovanju tog trgovačkog društva i to na temelju dokaza. HDZ i sateliti su naš prijedlog odbili, nije jasno zašto su se bojali podržati taj prijedlog ako je zaista u interesu da se uništavanje strateškog nacionalnog resursa zaustavi. Evo to su samo neki od primjera budući da mi je ostalo još samo 30 sekundi reći ću da je manjak svijesti o potrebi očuvanja prirode, sporost u prihvaćanju promjena, nužnost izmjena prostornih planova, neučinkovitost, korupcija, političko kadroviranje i devastiran je Državni inspektorat, to će sve znatno otežati obnovu prirode u Hrvatskoj. Hvala.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će poštovani zastupnici Troskot i Ledenko. Najprije poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
U današnjem kontekstu kada govorimo o zaštiti eko sustava lijepo je govorit o nekakvim strukturama i definicijama međutim ono što se događa na terenu je uistinu zabrinjavajuće. Danas ćemo govorit o vodi, o zdravlju ljudi i odgovornosti države, a vezano je na eko sustav. Govorimo o projektu prerade litija u Gospiću koji u ovom trenutku ne smije ići u pogon. Ne zato što je netko protiv investicija nego zato što ne postoje temeljni odgovori na ključna pitanja okoliša i sigurnosti. Naravno i porijekla imovine s obzirom da vrlo potencijalno imovina dolazi iz Rusije, potencijalno preko ruskih agenata. Agenata u smislu kupovine, kupovine zemljišta i oranica. Prema informacijama dostupnima javnosti u Gospiću se planira prerada litijevih soli tzv. litijevih karbonata i litijevog hidroksida iz tzv. crne mase u količinama koje prelaze 25 tisuća godišnje. Nije to samo iz izvještaja kompanije Litium u Gospiću nego postoje i određene europske kompanije kao što je Leverton Helm koji su najavili da će litium kompanija u Gospiću biti zapravo game changer u smislu litijevih soli odnosno litijevog karbonata gdje se zapravo očekuje na ime svih onih oranica koje su kupljene, a kupljeno je preko 800 tisuća metara kvadratnih zemljišta i do 40 tisuća tona godišnje. To nije mali pogon. Čak i da ako ostanemo samo na planiranih 25 tisuća tona, to nije zanemariva proizvodnja, to nije obična industrija. Riječ je o visoko kemijskom procesu koji po svojoj prirodi ima značajan utjecaj na vodu, na zrak i na okoliš. Kod takvih projekata prvo pitanje mora biti jednostavno. Gdje je studija utjecaja na okoliš, pogotovo kod ovako visoko kemijskih industrija jer bez studije, bez javno dostupnih analiza i bez transparentnih dozvola, ne postoji društveni legitimitet za ovakav projekt. I kako to da nema studije za tako visoko kemijski inženjering unutar, unutar srca Hrvatske kao što je naša Lika. Stručne industrijske procjene jasno pokazuju da prerada litijevog karbonata u ovim razmjerima zahtjeva bruto potrošnju između jedne do četiri milijarde litara vode, a ti će se zahvati događat na Lici odnosno na jednoj od ličkih rijeka to je Lika. Znači investitor nije izašao sa, sa tim podacima i ne postoji utjecaj na okoliš samog investitora. To su količine koje se moraju stavit u kontekst lokalnih vodnih resursa, a ne relativizirati marketinškim izjavama jer ako je to tako što smo naveli, to znači višegodišnja potrošnja grada Gospića i višegodišnja potrošnja grada Otočca na ime proizvodnje ovih investitora. Čak i uz primjenu tzv. Klatt/Luppe tehnologija, važno je reći istinu građanima. Potpuno zatvoren vodni sustav u proizvodnji litijevog karbonata ne postoji. Zbog kemijskih taloga, isparavanja i nužnih procesa ispusta uvijek postoji trajni zahvat svježe vode iz okoliša odnosno iz rijeke Like. To nije politička interpretacija nego fizikalno-kemijska činjenica. Klatt/Luppe može smanjiti potrošnju ali je ne može ukinuti. Dodatno zabrinjava činjenica da se činjenica da se pogon planira u prostoru gdje već postoji prehrambena industrija, uključujući određene obrtnike koji opskrbljuju šire područje kod takvih sam situacija rizici od alkalnih praćenja i aerosoli nisu apstraktni nego konkretni. Govorimo o mogućem utjecaju na zrak, hranu i javno zdravlje, a da ne govorimo o PFAS molekulama koje dolaze iz sirovina gdje bi se mljelo odnosno ekstrahirao litij. I krenuli su određena sanacija zemljišta, ali nitko ne kontrolira vodu u Lici, a postoji ozbiljna ozbiljan problem i ozbiljne indicije o prisustvu PFAS-a koji je kancerogen.
I sada dolazimo i do političke dimenzije problema, dok premijer Plenković olako etiketira oporbu kao rusofile čim postavimo neugodna vanjsko politička pitanja pogotovo oko obrane dok istovremeno se u Hrvatskoj bez ozbiljne javne rasprave i bez potpune transparentnosti otvaraju vrata investicijama s nejasnim vlasničkim strukturama i porijeklom kapitala koje dolazi čak i potencijalno iz Rusije. Ako govorimo o sigurnosti i geopolitičkim rizicima onda ne možemo imat dvostruka mjerila, ne može se s jedne strane dijeliti etikete, a s druge zatvarati oči pred mogućnošću da se strateški osjetljivi projekti realiziraju preko posrednika i agenata u smislu kupnje zemljišta i oranica čiji kapital i interes nisu do kraja razjašnjeni. I tu je dodatno pitanje gdje je SO? Jel je vam glavni zadatak nadgledat oporbu ili štitit nacionalne interese RH?
Građani Like već imaju dovoljno razloga za nepovjerenje, ako država godinama nije znala ili htjela spriječit probleme s ilegalnim otpadom, dapače dozvolila je preko državnih institucija kao što je državni inspektor onda je potpuno legitimno pitanje, zašto bi ljudi sada bezrezervno vjerovali da će se ovako složen kemijski proces voditi bez ikakvog rizika?
Zato danas mi ne tražimo zabrane jer to je ta retorika, vi zabranjujete, nema zabrana, ne tražimo histeriju i ne tražimo političke poene, glasajte za kogagod hoćete, tražim ono što bi u svakoj ozbiljnoj državi morao biti minimum. Pod broj 1, javno dostupnu studiju utjecaja na okoliš kako je moguće da se ekstrakcija litija iz plastike i otpada gdje je prisutan teški metali gdje je prisutan PFAS da to nemamo utjecaja na okoliš, a da ne govorimo na zahvate vode itd. i da ne govorimo o dodatne nusprodukte tako visokih kemijskih inženjeringa kao što će se događat u Lici.
2, jasne podatke o potrošnji vode i upravljanju otpadnim vodama. Ne može se dogodit da jedan investitor ima više višestruku godišnju potrošnju gradova poput Gospića i Otočca. Potpunu transparentnost vlasničke i financijske strukture investitora, sigurnosne provjere tamo gdje su opravdane pogotovo ako dolaze iz zemalja gdje je EU stavila sankcije. Lika nije eksperimentalni laboratorij, Gospić nije ničija kolonija i nije europsko smetlište, a ljudi koji tamo žive nisu statistika. Bez odgovora na ta pitanja ovaj projekt kao što smo naveli u samom početku ne može u pogon. Hvala lijepa.
U ime istog kluba govorit će poštovani zastupnik Ivica Ledenko.
Poštovani predsjedavatelju. Evo ukratko o samom zakonu, po nama on predstavlja još jedan primjer prekomjerne birokratske intervencije EU u nacionalnu suverenost nad prirodnim resursima i gospodarstvo.
Uredba nameće obvezne ciljeve obnove eko sustava do 2030. što može posljedično ograničiti poljoprivredne šumske aktivnosti bez dovoljne fleksibilnosti za hrvatske specifičnosti poput ruralnih područja i obiteljskih gospodarstava.
Nacionalni zakon dodatno učvršćuje ovu centralizaciju time što osniva nova tijela za praćenje i planiranje povećavajući administrativne troškove i potencijalno kočeći ekonomski rast u sektorima ovisnim o prirodi. Dakle, zaštita prirode svakako da, ali nacionalni interesi moraju tu biti zaštićeni.
Ja sam kazao u replici ministrici da ovdje vidim mogućnosti umjesto onoga što ova uredba i novi zakon predviđaju, dakle uvođenje novih tijela za nacionalni plan obnove i pokazatelje, a umjesto toga bi trebalo pojačati postojeće ministarstvo sa manje novih struktura. Birokracija nas uništava, mi smo jedna od rijetkih država kojoj se broj stanovnika smanjuje, a broj zaposlenih u državnim i javnoj upravi povećava. To je naprosto logično neobjašnjivo.
Također strogi ciljevi u novoj uredbi do 2030. sigurno će se odraziti i ne dozvoljava fleksibilnost za lokalne uvjete i umjesto da idemo prema fokusu na održivi razvoj. Nama treba biti zaštita poljoprivrede i šumarstva kao ključni gospodarski grana prioritet, a ovdje vidimo da će doći do potencijalnih ograničenja u korištenju zemlje.
Obvezni ciljevi i zabrane pogoršavanja staništa ograničavaju gospodarske aktivnosti, povećavaju troškove za obiteljska gospodarstva i ruralne zajednice bez dovoljne fleksibilnosti za lokalne uvjete što dovodi do ekonomskih gubitaka i birokratskog opterećenja, a da ne govorim o demografskim izazovima koji će ovim nastupiti.
Mi se zalažemo u Mostu za veću nacionalnu autonomiju i procjenu utjecaja na zapošljavanje kako bi se zaštitili nacionalni interesi pa i u ovom zakonu gdje mi zaista smo više puta naglašavali potrebu zaštite okoliša, ali trebamo prije svega zaštitit hrvatskog čovjeka. A kako mi štitimo hrvatskog čovjeka? Evo ja sam govorio o Kninu o toksičnim lagunama 30 godina one stoje, kaže ministrica mora nešto i lokalna zajednica napravit, napravila je, inicirala je, inicirala je 2019. je potpisan točno sporazum na koji će se način, Sporazum o sufinanciranju sanacijskog programa lagune na području Knina, 2020. su napravili neka istraž… istražne radnje, ništa dalje od toga i sada evo napokon je ovaj proglašena to, taj prostor crnim točkama.
Promatralo se, ministar Ćorić dok je bio on je to promatrao kao benigna da smo stavili tri rampe da ne vode ti toksini, teški metali u Orašnicu a potom i u Krku. Međutim, veći vodostaj, obilne kiše pa mi ne možemo na tome bazirati zaštitu vrlo važnog resursa za Šibensko-kninsku županiju, Krka je možda jedan od najvećih resursa.
S druge strane imate slučaj u Bibinjama gdje je ministarstvo kazalo da ne treba studija utjecaja na okoliš. Tamo se pokušavaju instalirati odnosno dovesti naftni derivati u spremišta gdje je dosad postojala studija za palmino ulje i jednostavno se kazalo da je jedno i drugo zapaljivo i da daljnja studija ne treba. Bibinjci su se digli na noge, bio sam tamo sa njima. Nisu za to. Oni planiraju blizu dječji vrtić. Nije to kompatibilno. Ne treba studija.
Interesantno je da je Ravnateljstvo MUP-a za civilna pitanja kazalo da treba procjena studije utjecaja na okoliš da bi tu svoju odluku povuklo 15 dana kasnije, pa ja mislim da je svakome, evo malo nas je ovdje jasno da je tu bio politički utjecaj da se ne treba onda donositi studija utjecaja na okoliš a toliko bi ljude smirili, toliko bi stavili tu cijelu priču u jedan kontekst, ali ne. Očito da se u tim slučajevima ekološki standardi podređuju političkim i to je ono problematično.
U vojarni Trbounje su se urušile strukture pune azbestnih materije. Azbest kad je u tvrdom stanju u jednoj poziciji on nije opasan, međutim ovdje se sve urušilo čestice vam lete na sve strane, one su kancerogene i vrlo opasne, a mi smo postupili tamo tako što smo stavili lokot, katanac smo stavili kao da će lokot i katanac spriječiti če… azbestne čestice da lete zrakom i da potencijalno ugrožavaju stanovništvo.
Dakle, kako mi, mi donosimo uredbe, donosimo zakone ali na samom terenu one ne padaju na plodno tlo. Trbounje manje od kilometar od Nacionalnog parka Krka, Knin i lagune 700-800 metara od Krke, sad je tamo i proglašen Park prirode Dinara. Sve se to dešava dakle u određenim ekosustavima koji trajno dolaze u mogućnost da se, da se devastiraju.
A ja ću vam kazati da grad Knin nije na četiri rijeke, na pet, na šest već je na sedam rijeka i takav prostor ne možemo ostaviti nebranjen i danas je ova izjava ministrice za mene razočaravajuća kada ona kaže pa bavite se s tim dole vi lokalno. Umjesto da se došlo tome DIV-u i njegovom vlasniku, očistile te ispumpale te lagune da više nisu prijetnja, ispostavio račun, mi smo sa tim istim Debeljakom vlasnikom DIV-a sklapali poslove sa državom. Tako smo se mi postavili. Ne u zaštitu nego dapače mi smo honorirali onoga koji je, tko treba riješiti taj problem.
Ja se nadam da ćemo sa ovim zakona i uredbi napokon doći na teren i očistiti našu Hrvatsku, a onda možemo razgovarati na koji ćemo način dalje to sve skupa održavati.
Hvala lijepa.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Damir Mandić, izvolite.
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, predstavnici ministarstva, kolegice i kolege, pa evo mislim da smo i od strane ministrice a i u ovim nekim raspravama čuli dosta zanimljivih i teza i razmišljanja.
Prvo treba istaknuti da ovakav jedan zakon koji je istinabog usklađivanje s uredbom EU je dobro došao odnosno nužan je. Ne donosimo ga samo zato što moramo uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU nego i zato što stvarno Hrvatska kao takva treba jedan ovakav akt kojim ćemo čuvati svoju Hrvatsku, svoju prirodu ali i obnavljati.
E sad, valja imati na umu da uredbe EU po pitanju prirode su prilično rigorozne. Kad se malo vratimo u prošlost vidjet ćemo da je tu dosta rigoroznih odredbi koje se onda kad ih pokušavamo preslikati na teren vidimo onda njihove, njihovu zahtjevnost što je naravno i donekle razumljivo jer EU je ustvari, govorim o svim zemljama EU, neke više, neke manje i sama na neki način doprinijela svojim razvojem i svojom industrijom i klimatskim promjenama i sad smo u situaciji da pokušavamo obnavljat ono što je u jednom trenutku a reći ću uništeno.
Ipak mi u Hrvatskoj smo možda malo boljoj, u malo boljoj situaciji jer tu razinu, tu razinu industrijske, industrije odnosno tu razinu poslovnih i gospodarskih aktivnosti koje uništavaju prirodu nismo dosegli na razini onog što imamo u EU.
Isto tako valja imati na umu da u ovom trenutku postojeći zakon i mimo ovog zakona poprilično čvrsto drže i procedure utvrđivanja, ali i sadržajno su poprilično jasni što se tiče čuvanja prirode, čuvanja staništa, bioraznolikosti.
U tom kontekstu to mogu povezati sa dva primjera u Karlovcu, prije svega sustav obrane od poplava grada Karlovca. On je sad u tijeku, neke mjere su gotove, neke se trenutno izvode, neke se očekuju. Sjećam se da mi je jedan stanovnik Pokupske doline znači lijeve obale Kupe prije nekih 5.g. gdje se sad u biti završava taj nasip odnosno u jednom dijelu je i zid, kad smo mu, kad sam mu pokušao objasniti zašto se ne radi, ne radi ta mjera odnosno zašto se ne rade te obalne utvrde, pa sam rekao da se čeka Studija utjecaja na okoliš, onda je on mene pitao koga vi čuvate, je li čuvate ljude ili čuvate žabe. Al je činjenica da su svi ti, sve te mjere, sav taj, sav taj sustav morali proć rigorozne procedure i zato i kasne. Npr. samo 2023. u svibnju u Karlovcu je bila poplava odnosno bile su visoke vode na sve 4 rijeke, iako smo tada sačuvali ili obranili koransko mrežnički dio jer su tamo nasipi napravljeni, samo na javnoj infrastrukturi je šteta bila preko 16 i pol milijuna eura. Imate situaciju da osiguravajuće kuće nisu uopće htjele osiguravati objekte od poplava odnosno te premije su toliko bile velike da su onda u jednom trenutku i prestale osiguravati upravo zato što nije bilo sustava obrane od poplava.
E sad, tu dolazimo do ovog jednog pitanja do koje razine mi ustvari gledamo u klimatske promjene i tvrdimo da su klimatske promjene ustvari glavni razlog, glavni uzrok svih tih naših nevolja. Naravno, tko je doveo do klimatskih promjena? Čovjek. Priroda nas ne treba, mi trebamo prirodu, to je nekakvo, to je aksil i svaki zakon, svaka uredba koju donosimo ona u stvarnosti bi trebala upravo krenuti od suživota čovjeka i prirode. I ovaj zakon koji je pred nama odnosno ovo usklađivanje ustvari kao takvo, kao članci zakona naravno da će ovoga otvoriti mnoga pitanja i ja vjerujem i donijeti neka rješenja, ali ono što je ključno i što proizlazi iz ovog zakona to je nacionalni plan obnove prirode.
Rekao sam i u svom pitanju ministrici da sadašnji zakoni su poprilično, oni čuvaju, trude se čuvati prirodu, mi ovdje idemo obnavljati prirodu. Mislim da je to jedan izazov za sve i to nije samo pitanje zakona, nije pitanje uredbi, to je pitanje ustvari i svijesti. Tako da ovo pitanje mog sugrađanina koga čuvamo ljude ili žabe je na neki način ovako možda malo karikaturalno, ali u stvarnosti nije, u stvarnosti se radi o stvarnim situacijama i tu negdje će se vrlo vjerojatno u narednom vremenu takvih pitanja otvarati još.
I drugi primjer, a vezan je uz, uz, uz jedno, uz jedan ovakav zakon, kod mene je prije nekih 5.g. bila jedna ekipa odvjetničko gospodarskog miljea, poznati su hrvatskoj javnosti, tražili su sastanak i došli su sa projektom za grad Karlovac, Tvornice papira ili tih nekih proizvoda, onako dosta, dosta su ovako samouvjereno isprezentirali projekt od 300 milijuna eura, spominjali su i švicarski kapital i tako to jel. Naravno kad je riječ o papiru, papiru treba voda, radi se o tome da je samo trebao valjda grad dat i onda dolazimo do onog, do kraja razgovora tog sastanka. Naime, onaj glavni argument je otvorit ćete radna mjesta, gospodarski razvoj, prihodi i sve što ide uz to. Sjećam se da sam tada onako odgovorio možda malo i lakonski uvažavajući njihove poslovne odnosno njihovo, njihov, njihove rezultate u gospodarstvu jer neki ih imaju od njih, tada sam rekao da okej, ali nama u ovom trenutku čuvamo ovo što imamo, znam da vam je voda bitna, ali bez obzira na tu investiciju ja kao gradonačelnik nisam za, bili su i moji suradnici sa mnom, ali okej vi krenite dalje po proceduri, pa ćete doć do Studije utjecaja na okoliš, nisu se više javili nakon tog sastanka.
E sad tu dolazimo do opet suživota prirode, resursa, ulaganja i ovog elementarnog gospodarstva i opet se sad vraćamo na ono što je dovelo do klimatskih promjena, a to je gospodarski razvoj i vrtimo se u krug. U tom kontekstu ovaj zakon kao takav mislim da ćemo ga i vjerujem da ćemo ga svi podržati sa jasnim očekivanjem da će nacionalni plan obnove prirode koji će se u međuvremenu i donijeti, prepoznati sve one izazove koje ustvari i čuvanje i obnova prirode, ali i ovaj element gospodarskog razvoja pred nama, pred nas, pred nas stavlja. Kako god, kako god doživljavali trenutak u kojem Hrvatska još uvijek ima priliku ne samo obnavljati nego i čuvati svoju prirodu odnosno one svoje blagodati i blagoslove koje imamo, koje smo naslijedili, koje bi trebali u biti ostaviti ljudima i onima svima koji dolaze nakon, nakon nas, držim da je jako važno o ovim temama, pogotovo u nadležnim tijelima, a tu mislim i na državna i lokalna tijela, stvarno inzistirati na brzini procedura, jasnoći procedura i transparentnosti u svemu tome. Jer i sustav obrane od poplava grada Karlovca je upravo zbog procedura koje su bile poprilično rigidne, ne kažem da možda nisu trebale bit, ali su bile, ustvari dovelo, dovelo nas sve u situaciju da nismo u jednom trenutku bili sigurni ni za poslovanje, da su u jednom većem dijelu grada životi i imovina bili kontinuirano ugroženi, a opet kažem samo to rješenje koje predviđa u konačnici i obalu utvrde i zidove i prokop kanala Korana, Kupa pa u konačnici intervenciju na rijekama u smislu izgradnje vodne stepenice u Brodarcima pa onda i proširenje odnosno intervencije na kanalu Kupa-Kupa retenciju Kupčina. Jednostavno sve te, sve te elemente je naravno potrebno uzeti u obzir ali isto tako uvažiti i činjenicu da u ovakvim situacijama kada klimatske promjene definitivno utječu na naš svakodnevni život, vrijeme tu nije prijatelj odnosno to te procedure bi trebalo ubrzati. I s te strane držim da ovakav zakon kakav je pogotovo sa ovim slijedećim koracima koji nas čekaju treba, treba podržati. Naravno sa onom mišlju koja je definirana još tamo krajem ili početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, a očito to još nismo riješili, tu mislim na cijeli svijet. Mi smo mali u odnosu na sve to i mi smo u biti žrtve klimatskih promjena, čisto sumnjam da ih mi uzrokujemo iako možda možemo neke korake i učiniti. Gdje su granice razvoja? To je ono što su postavili još, mislim da je rimski klub to postavio pitanje 70-ih godina prošlog stoljeća. Čini mi se da ih još nismo, da ih još nismo pronašli. Klub HDZ-a će aktivno podržati ovaj zakon. Hvala.
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš, izvolite.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnikom, poštovani kolegice i kolege.
Pred nama je Prijedlog zakona o provedbi uredbe Europskog parlamenta od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni uredbe koja ima svoju određenu oznaku. Dakle EU je jasno definirala da je bioraznolikost temelj opstanka našeg gospodarstva, zdravlja ljudi i stabilnosti eko sustava. Uredba o obnovi prirode propisuje pravno obvezavajuće ciljeve. Obnova najmanje 20% degradiranih eko sustava do 2030. i puna obnova svih eko sustava kojima je to potrebno do 2050. To znači da se mora raditi ne samo na zaštiti nego i aktivnoj obnovi prirode mjernim pokazateljima i rokovima. Dakle ono što je izuzetno bitno i važno je da imamo aktivnu obnovu prirode, mjerne pokazatelje i rokove. Ono što u Hrvatskoj u ovom trenutku znamo da je i o čemu moramo voditi računa, a to je mreža Natura 2000 koja pokriva otprilike 36 do 37% kopna, negdje oko 700 područja i 15 do 16% teritorija mora. Dakle direktiva koja je Natura 2000 koja je uspostavljena '92. godine i temeljem kojeg je Hrvatska jedna od zemalja koja je veliki dio površine pokriveno s time što je, ja se jako dobro sjećam izazvalo veliku raspravu i kad se uvodila Natura 2000 danas ono što se tad naglašavalo, a to je da te neke stvari mogu biti prednost, a ne mana je potrebno i dalje naglašavati i dalje na tome inzistirati. Ono što možemo vidjeti prema izvješćima Europske komisije iz 2025. godine je da napredak Hrvatske kad je riječ o zaštiti prirode nije dostatan. Dakle prema izvješću Europske komisije iz 2025. godine Hrvatska se suočava s nizom izazova u provedbi okolišnih politika i prava. Izvješće ukazuje da je za mnoge obveze u području zaštite prirode potrebno dodatno angažiranje i ubrzavanje provedbe. U mnogim područjima još se ne provode odgovarajuće mjere očuvanja, a zaštićena područja dakle u Naturi 2000 koju sam sad spomenula i govorila o površinama često nemaju učinkovite planove upravljanja i mjere zaštite. Izvješće posebno naglašava da Hrvatska mora osigurati učinkoviti pristup sudovima za pitanje vezano za okoliš uključujući pitanje vode, zraka i zaštite prirode te poboljšati informiranje javnosti o tim pravima. Pitanja koja su bila istaknuta već ranije ali unatoč tome nije došlo do značajnog napretka. Ja sam od onih osoba koji još malo pa ću se puno bolje sjećati nečeg što je bilo pred 10 ili 20 godina, malo slabije ću se sjećati što je bilo danas ili jučer pa se jako dobro sjećam tamo pred recimo 30-ak godina kad su neke druge zemlje EU i dalje otišle sa elementima zaštite koja je u tom trenutku bila u Hrvatskoj u povojima pa onda povratak prirodi pojedinih dijelova se je prevodilo i mi smo to označavali doprirodno. Dakle prvi pojam koji je bio, bio je doprirodno i onda je bila jedna velika konferencija o tome koja je bila u Bavarskoj gdje je već Bavarska tad koja je zapravo glavninu svog teritorija imala iskorišteno, iskorišteno za poljoprivredu, imala zapravo taj projekt vraćanja prirodi gdje je ljudima koji su zemljište iskoristili za poljoprivrednu proizvodnju, plaćala naknadu kakvu bi dobili za maksimalnu poljoprivrednu proizvodnju da ta, tu površinu ostavlja vraća prirodi i onda smo tamo gledali kako je se to vraća prirodi, slušali ribnjak, žabe koji su bili na tom ribnjaku i ja koja nekad imam nešto malo duži jezik nego što bi to trebalo biti, sam rekla dovoljno glasno da onda bi možda mogli napraviti ugovor sa Hrvatskom jer mi imamo sasvim dovoljno takvih površina pa oni nek dalje uzgajaju ono što imaju na svojim poljoprivrednim površinama, a o prirodi ćemo se baviti mi. Danas bojim se da situacija baš i nije takva. Jednako tako se jako dobro sjećam prvih kompenzacijskih mjera koje su bile za određene projekte velike koji su rađeni izvan, kod nas su se dosta teško uvodile uvodile te kompenzacijske mjere. Ali te kompenzacijske mjere su izuzetno bitne i važne kod velikih projekata da vi zapravo ono što veliki projekt uvijek narušava određeni eko sustav, da zapravo ima te kompenzacijske mjere kojima ćete to nadoknaditi.
Ono što želim naglasiti u ovoj raspravi je da dobro je znati i dobro je imati na pameti da Europska komisija radi nepoštivanja prava EU pokrenula nekoliko postupaka protiv Republike Hrvatske koji su izravno povezani sa okolišnim zakonodavstvom. Jedna od njih je Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš gdje je Hrvatska dobila službenu opomenu zbog nepravilnog prenošenja izmjeni Direktive o procjeni utjecaja na okoliš, jer hrvatsko zakonodavstvo još ne uključuje jasnije kriterije kada je potrebna procjena utjecaja niti kako se uzimaju u obzir okolinski uvjeti ili mjere za izbjegavanje štete prije početka projekta.
Hrvatska je dužna odgovoriti, ukloniti te nedostatke inače će sljedeća faza postupka biti pred sudom EU. U javnom prostoru imamo sad i raspravu vezanu uz peradarske farme, uz procjenu utjecaja na okoliš, pa mislim da je to u kontekstu ovog što imamo i direktivu dosta važno.
Zatim su postupci zbog kršenja Direktive o staništima. U okviru redovitog praćenja provedbe europskog zakonodavstva Hrvatska je kritizirana i za neprovođenje mjera iz Direktive o staništima posebno u vezi sa praćenjem i sprječavanjem slučajnog ulova i ubijanja zaštićenih vrsta u ribarstvu, te procjenom utjecaja projekta vjetroelektrana unutar ili uz područje mreže NATURE 2000. Imamo priču sa vjetroelektranama na području Like gdje je dosta se i javnost govori o tome, prema tome, to je još jedna tema koju možemo direktno povezati sa onim što imamo u ovom trenutku u javnom prostoru i onda je postupak presude pred sudom EU. U ranijem postupku Komisija je pokrenula spor pred sudom EU zbog neodgovarajućeg plana sanacije ilegalnog odlagališta otpada u Biljanima Donjima, gdje Hrvatska nije primjereno upravljala opasnim otpadom. Sud je utvrdio povredu Direktive o otpadu i nametnu obvezu daljnjih mjera.
Iz svega ovog što sam i navela i sve zajedno je izuzetno važno. Izuzetno važna je i ova direktiva i ovaj zakon mora biti puno više od formalnog usklađivanja. On mora postati i tog bi trebali biti svjesni temelj stvarne provedbe EU pravo, okoliš u praksi jer bez toga nastavljamo riskirati i nove postupke pred EU institucijama. Ali ono što je puno važnije, dakle postupci su jedno, možemo platiti određene kazne ali ono što je puno važnije su negativne posljedice na prirodu građana. Stoga provedbu ove uredbe treba shvatiti kao obvezu ne samo prema pravu EU nego i prema budućim generacijama. Dakle, ovaj zakon koji imamo koji direktno, dakle uredba je već u primjeni, ovaj zakon treba gledati puno jače i puno šire od onog imamo obvezu prema zakonodavstvu EU. Tu ćemo staviti jednu kvačicu, pa ćemo tu obavezu ispuniti, nego je to obveza prema budućim generacijama.
Ali ono što je jednako tako važno za napomenuti je i prilika za održivi razvoj. E sad, Uredba 2024/1991 sadrži i određene specifične ciljeve koji su u obrazloženju dosta detaljno navedeni. Ali ono što je jednako tako važno za napomenuti je važno, sva ona tijela koja su nadležna za provedbu uredbe. I sad kad vidite ta tijela koja su navedena na kraju je i tijelo državne uprave nadređeno za poslove prostornog uređenja.
I hajdemo sad malo okrenuti se svjetla prema stvarnosti. Mi u ovom trenutku imamo dvije odredbe zakona koje su nam na snazi, koje su drugo zakonodavstvo. Jedna tema je zakon koji je iz poslova šumarstva, a drugo iz poslova prostornog uređenja. Kad govorimo o prostoru koji je vezan za šumarstvo mi u Zakonu o šumama imamo onu jednu odredbu koja kaže nakon što požar opožari određenu površinu i nestane šuma nakon određenog broja godina to može postati građevinsko područje. Ja pitam predlagatelje, pitam resornu ministricu koja je bila i ministrica u ovom resoru da li mi smo zreli dovoljno da takvu odredbu već nemamo već da se takva površina treba zapravo ponovo vratiti prirodi.
A druga stvar je, mi imamo zakone iz područja prostornog uređenja. Nedavno je resorni ministar i potpredsjednik Vlade govorio i o Zakonu o priuštivom stanovanju i onda kad je tema svega toga, kaže priuštivo stanovanje će se događati na površini, može desiti na površinama koje su te namjene, može se desiti na površinama druge namjene. Ali ako treba se može sukladno urbanističkom projektu koji je naveden u tom zakonu dogoditi i izvan površina koje su namijenjene za gradnju.
E sad, ja vas pitam ta odredba tog zakona i odredba Zakona o priuštivom stanovanju jesu međusobno vezane kakva je njihova relacija u odnosu na odredbu iz uredbe. Kaže za urbane eko sustave treba osigurati da ne dođe do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama drveta, stabala do 2030. godine, te stalni porast njihove ukupne površine od 2030.
Dakle, kad govori o urbanim eko sustavima govori da ne smije biti površina pod krošnjama drveća manja, dakle ne treba ju smanjivati, a treba ju i dalje kroz prostorne planove povećavati. A mi ćemo imati, već sad imamo Zakon o prostornom uređenju koji je kontra toga i imat ćemo Zakon o priuštivom stanovanju odredbu koja je kontra toga, pa vas pitam da li postoji nekakva koordinacija i nekakav razlog da to sve zajedno i izniveliramo.
Ono što sam ministricu pitala i moji neki drugi kolege i ja je i mislim da je dosta bitno i dosta značajno, a to je da do 1. runa 2026. ne 2031., ne 2036. nego 2026. Nacrt nacionalnog plana obnove prirode nadležno tijelo mora donijeti na suglasnost, odnosno na ocjenu Komisiji. I sad tu imamo neke rokove i na kraju kad mi je ministrica odgovarala zadnje što je u tim odgovorima navela pa u lipnju ćemo vidjeti gdje smo, pa ćemo onda vidjeti što i kako dalje.
Ono što izvješće, kad govorimo o izvješćima mislim na Izvješće EU, odnosno Europske komisije je izuzetno bitno i izuzetno važno i važno je da kroz to sve zajedno naglasimo i sljedeće. Ono upozorava da za vrijeme najvećih trenutačno najviše krize sa kojom se suočavamo, a to su klimatske promjene, dakle da jednu od najvećih kriza sa kojima se suočavamo klimatske promjene mislim da cijeli razumni svijet to apsolutno razumije. Imamo jednog državnika koji u svom prvom mandatu rekao da su klimatske promjene da su to izmišljotine. Naravno govorim o Trumpu. U drugom mandatu nešto malo manje govori, ali puno više radi, pa ukida i sve moguće subvencije koje su vezane uz to. Dakle, izvješće upozorava sa kojim se suočavamo da su to klimatske promjene, onečišćenje okoliša i gubitak bioraznolikosti da su međusobno povezani i zahtijevaju koordiniranje i ambicioznije mjere.
Na razini EU veliki broj vrsta i staništa bilježi negativno stanje očuvanosti, što dodatno potvrđuje hitnost provedbe mjera i ulaganja u prirodu. Ono što hoću reći apsolutno je jasno o čemu uredba govori. Apsolutno je jasno što moramo raditi, apsolutno je jasno da ovdje nije zadovoljavanje forme nego zadovoljavanje stvarnosti i bilo bi jako dobro da onda u zakonima koje mi imamo vodimo računa da ti zakoni svojim odredbama ne idu kontra uredbe.
Hvala lijepo.
U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovana zastupnica Marija Blažina, izvolite.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovane zastupnice i zastupnici. Danas raspravljamo o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta iz 2024. i Vijeća obnove prirode o izmjeni Uredbe EU iz 2022. Tim povodom ovdje pred vama iznosim stajalište kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Uredba o obnovi prirode donesena 2024. predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u okviru europskog zelenog plana. Posvećena je očuvanju biološke raznolikosti, oporavku prirodnih staništa i jačanju otpornosti klimatske promjene. Ovo nije ideološka tema, ovo je priča o budućnosti našeg planeta, o opstanku naše djece, priča čije ignoriranje ima ozbiljne posljedice širokih razmjera koje će se manifestirati kroz ratove, glad, sušu, poplave i epidemije.
Hrvatska je jedna od prirodno najbogatijih zemalja EU u srcu Mediterana obdarena plodnim tlom, obiljem sunca, izvorima pitke vode, izuzetno razvedenom, hridinastom obalom. Hrvatska se može ponositi jednom od najviših razina biološke raznolikosti u Europi. Svakog dana moramo biti svjesni da cjelokupno gospodarstvo, turizam, poljoprivreda i naša energetska sigurnost izravno ovise o zdravlju eko sustava. Svakako da ponuđeni zakonski okvir osmi što nam je obaveza on je i veliki iskorak ka održivom upravljanju prirodnim resursima. U temeljima ovog zakona proizašlog iz uredbe nalazi se Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. Premda već godinama ekološkom mrežom NATURA 2000 Republika Hrvatska nastoji ograničiti čovjekovo djelovanje, pritisak investitora iz građevinskog, turističkog, nautičkog i drugih sektora raste već gotovo tri desetljeća.
Taj pritisak ostavlja vrlo vidljive posljedice na eko sustav. U odnosu na dosadašnje direktive u ovoj uredbi posebno pozdravljamo ciljeve i obaveze, uspostavu mjera na barem 20% kopnenih i morskih područja do 2030. i izradu nacionalnog plana obnove prirode. Ako ne ispunimo ove obveze plaćat ćemo penale. Ovim putem skrećem pažnju resornom ministarstvu da plaćanje penala nije prihvatljiva opcija za hrvatske građane niti za državni proračun, a znamo da su se u prošlosti penali već plaćali.
Međutim, kako bismo vjerovali u provedivost ovog zakona ključno je da on ima institucionalnu podršku. Evo upravo svjedočimo na primjeru dva druga zakona iz domene socijalne skrbi, Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji da nisu dovoljno samo lijepe želje. Popis lijepih želja bez provedbenih resursa, bez kvalitetnog organizacijskog plana, bez kvalitetnih i prije svega nekorumpiranih kadrova ostati će mrtvo slovo na papiru, sumnju u institucionalnu podršku ne iskazujemo samo mi u SDP-u. Sumnju su iskazali i brojni građani, udruge i ustanove koji su se očitovali kroz javno savjetovanje.
Jasno da građani ne vjeruju sustavu, jer uopće je poznato da su nam institucije za upravljanje zaštićenim područjima i općenito okolišem podkapacitirane. Znamo koliko nam nedostaje inspektora i znamo da su potplaćeni, znamo da ni državni uredi, agencije i tijela javne uprave ne stoje bolje sa kadrom, a pogotovo sa onim stručnim kadrom.
Među najčešćim primjedbama u javnom savjetovanju nalazila se ona vezana uz izostanak tijela državne uprave nadležnog za poslove koji se odnose na zaštitu mora, otoka i pomorskog dobra. Budući da teritorij Republike Hrvatske leži gotovo 40% pod morem nemoguće je uspostaviti cjelovitu brigu i provedbu konkretnih mjera bez uključenosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Bez učinkovitog sustava provedbe i kontrole, bez kvalitetnog inspekcijskog nadzora ovaj zakon će se primjenjivati selektivno kako i u kojoj mjeri kome odgovara, a priroda će i dalje patiti.
Podsjetimo se na nedavno smijenjenog HDZ-ovog glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića koji je uhićen jer je primao mito da zažmiri na uništavanje prirode. To pokazuje narav ove vlasti koju nije briga za prirodu, koja svoje materijalne interese stavlja ispred interesa Republike Hrvatske i ispred zaštite prirode, ispred dobrobiti naše djece i svih budućih naraštaja.
Nadalje, vidimo još jedan izuzetno velik problem i zapreku provedivosti predloženog zakona. To je sukob nadležnosti između Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje mora provesti uredbu i Hrvatskih šuma d.o.o. koje upravljaju sa gotovo 80% šuma u Republici Hrvatskoj. Hrvatske šume funkcioniraju kao trgovačko društvo. To znači da je njihov ključni pokazatelj uspješnosti financijska dobit, a dobit dolazi od sječe i prodaje drvne mase.
Za Hrvatske šume mrtvo drvo na tlu je neiskorišteni profit ili izvor bolesti, dok je za uredbu to stanište i zalog budućnosti. Ovo je eklatantan primjer sukoba između komercijalnog interesa i javnog interesa. Kako taj sukob pomiriti? Hoće li inspektori zaštite prirode moći zaustaviti sječu u NATURA 2000 područjima ako znanost kaže da se time uništava stanište rijetkih ptica ili će gospodarski plan i dalje biti svetinja.
Uredba o obnovi prirode u više svojim članaka naglašava da se nacionalni planovi obnove moraju temeljiti na najboljim i najnovijim dostupnim znanstvenim dokazima. Na istom tragu nalaze se i očitovanja predstavnika znanstvene zajednice i strukovnih udruga iznesena u javnom savjetovanju u ovom konkretnom prijedlogu zakona poput Bioma, VVF-a, sveučilišnih profesora itd. Jedna od ključnih primjedaba jest da stručna tijela moraju imati vodeću ulogu, a ne biti samo servis ministarstvu.
Uredba o obnovi prirode zahtijeva obnovu morskih staništa posebno onih koja su ključna za mrijest ribe i rast morskih cvjetnica. Ali jedno su svijetli primjeri koje ministrica ističe, ne mogu reći da ih nema, ima ih no drugo su loši primjeri koje se gura pod tepih. Iskreno i otvoreno svi mi koji živimo u turističkim gradovima na jadranskoj obali svjesni smo kako nam se svako proljeće na obali dešava ista negativna pojava sa devastirajućim posljedicama na eko sustav. Pod krinkom dohrane plaža tone građevinskog materijala, drobljenog vapnenca, te riječnog šljunka i mulja završavaju u moru. Tzv. dohrana najčešće se provodi nestručno i zloupotrebljava se za bespravno širenje umjetnih plaža. Značajna staništa endemske vrste jadranskog bračića tako su svojevremeno nestala pod šljunkom novouređene plaže na obali Rovinja u nepovrat i nisu samo ta.
Uz nasipavanje plaža morska staništa izrazito su ugrožena i sidrenjem koje nepovratno uništava livade morskih cvjetnica. Tu je još i problem višestrukog povećanja broja vezova po lukama i lučicama vezano uz nautički turizam i konstantni rast hrvatske čarter flote koja je ionako već neko vrijeme najveća na svijetu sa emisijama ugljičnog dioksida od 40 000 po sezoni.
Treba napomenuti da su i hoteli i luke i marine i čarteri u jednoj trećini čak i više u vlasništvu stranaca. Jedan od ključnih stupova nove uredbe je obveza država članica da osiguraju da se stenje staništa koja su već u dobrom stanju ili u postupku obnove ne pogorša, iako Hrvatska zahvaljujući dobrim geografsko-oceanografskim uvjetima i izostanku ozbiljne industrije u većini obalnih voda postiže dobar ekološki status. Ugroze i pritisci su sveprisutni preko urbanističkih planova koji predviđaju betoniranje obale, širenje kamp naselja zastarjelog i neučinkovitog sustava odvodnje komunalnih voda itd. Pritisak će biti i veći jer godišnje niče preko 1300 novih apartmana, dešava nam se betonizacija. Beton nije samo pokrov kojim ćemo uništiti živi svijet na tlu i u moru, betonizacija je poticanje zagrijavanja tla, akumulacija topline i smanjenja otpornosti na klimatske promjene. Sve ovo navedeno posljedica su neodrživog rasta turističkog sektora kao naše na žalost glavne gospodarske grane.
U Istri moramo pohvaliti i javnu ustanovu Natura Histrica koja zaista pruža kvalitetnu podršku i prirodi i društvu što se ogleda i u otporu bespravnoj gradnji na pomorskom dobru. U turističkim mjestima poput Rovinja koji je sasvim sigurno već odavno premašio svoj vršni kapacitet za prihvat turista, već dugo vlada mahnito investiranje u izgradnju luksuznih višestambenih objekata turističke namjene.
Pored ekonomskih posljedica za lokalno stanovništvo kao što je porast cijena nekretnina, visoki troškovi života i skupa komunalna infrastruktura svaka nova investicija u beton nosi i ekološke posljedice. Nedavnim stavljanjem van snage prijedloge urbanističkog plana područja laste rovinjsko Gradsko vijeće donijelo je povijesnu odluku o zaustavljanju prakse stihijske gradnje u području koje je izuzetno osjetljivo zbog svoje uloge drenažnog kanala oborinskih voda za šire područje grada sa prisutnim urbanim ventilacijskim koridorom spriječena je izgradnja velikog rezidencijalnog naselja koja bi značajno poremetilo geološku i ekološku ulogu područja.
Osnovni postulat uredbe vraćanje okoliša u prvobitno stanje ulijeva nadu u očuvanje ravnoteže u eko sustavu i u svijetlu budućnost. Obnova zelenih površina, riječnih korita, prirodnih plaža temelj su obnove ekosustava. One su sredstvo u borbi sa klimatskim promjenama, te ujedno sa elementarnim nepogodama, nestašicom hrane i vode, a posljedično i klimatskim migracijama. Ovim Zakonom prihvaćamo zajedničku obvezu svih članica EU za obnovom 20% kopnenih i morskih područja do 2030., preuzimanjem obveza važno je da osvijestimo potrebu za povećanjem površine zaštićenih područja koja su se pokazala kao izvrstan pristup za oporavak staništa.
Klub SDP-a podržava uvođenje Zakona o provedbi Uredbe EP-a iz '24. i Vijeća o obnovi prirode i izmjeni Uredbe EU iz 2022. no uz preporuku za uključenje svih relevantnih tijela državne uprave, osiguranje dovoljnih sredstava te jačanja institucija ključnih za provedbu uredbe.
Kolege zastupnici i dragi sugrađani. Moramo prestati gledati našu obalu kao neiscrpan resurs betona i kvadrata. Nova Uredba o obnovi prirode postavlja pred nas zrcalo istine. Čl. 5 ove Uredbe jasno govori o obnovi morskih staništa. Kako mislimo išta obnoviti ako dopuštamo da se prirodne stijene koje su dom tisućama vrsta prelijevaju betonom radi privatnih interesa? Betonizacija obale je nepovratan proces, jednom kad izlijete beton, to stanište je mrtvo. Ovaj Zakon o provedbi mora uvesti nultu stopu tolerancije na betoniranje prirodne obalne crte izvan strogo definiranih lučkih područja.
Nacionalni plan obnove prirode koji ovaj Zakon predviđa ne smije biti samo popis močvara u unutrašnjosti, on mora biti štit našeg Jadrana, našeg Velebita, Bjelolasice, Kopačkog rita i brojnih drugih zaštićenih i sada još nezaštićenih prirodnih bisera. Tražimo da se ovim Zakonom osnaže inspekcijske službe tako da imaju ovlasti trenutnog zaustavljanja radova i nalaganja obveze vraćanja u prvobitno stanje zahvaćenog okoliša u trošku investitora.
Tek kad prva bespravna betonska riva bude srušena, a obala vraćena prirodi, znat ćemo da ovaj Zakon stvarno funkcionira, a ne da je tek još jedna briselska čestitka. Hvala.
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.
Zahvaljujem. Poštovane kolegice i kolege, danas je dakle pred nama dokument koji nosi i ambiciozan naslov, Zakon o provedbi Uredbe o obnovi prirode. Dakle govorimo o obnovi prirode. Na prvi pogled, ovo je još jedan u nizu tehničkih zakona kojima usklađujemo naše zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom. Dakle čitamo o rokovima, o nadležnim tijelima, pokazateljima i izvještavanju, međutim, nemojmo se zavaravati, ovaj Zakon je puno više od pukog usklađivanja. Ovo je doslovno test, test naše vjerodostojnosti, test našega, ako hoćete i domoljublja, rekao je ovdje kolega Pavić da je vrhunska domoljubna politika, ako ću dobro citirati, politika zaštite okoliša, evo, mogu se složiti s vama i onda zato je ovaj baš Zakon evo test naše sposobnosti da kao država uopće upravljamo vlastitim prostorom.
Dakle o čemu mi zapravo danas pričamo? Pričamo o uredbi koja prvi put na razini cijele EU postavlja pravno obvezujuće ciljeve, dakle ne više bilo bi dobro, ne više pokušat ćemo nego moramo. Dakle do 2030. g., a danas smo 2026. dakle za samo 4 godine moramo uspostaviti mjere obnove na barem 20% kopnenih i morskih područja Unije.
Do 2050. g. moramo obnoviti sve ekosustave kojima je to potrebno. Dakle to su ogromni ciljevi, to su šume, travnjaci, močvare, rijeke, more. Za tu svrhu država je u proračunu za razdoblje od '26. do '28. predvidjela nešto više od 21 milijun eura. Hrvatska mora do 1. rujna ove godine, '26. g. Komisiji poslati nacionalni plan obnove prirode. Taj plan trebao bi biti naš putokaz, kako ćemo od devastirane obale, zagađenih rijeka i zapuštenih šuma ponovno stvoriti zdrav okoliš. Međutim, evo kao što znamo, papir trpi sve.
Na papiru mi možemo nacrtati najzeleniju Hrvatsku na svijetu, možemo pisati o povećanju količine mrtvog drveta u šumama ili obnovi populacije oprašivača, itd., međutim, pitanje je tko će to provesti, koja tijela i koje institucije.
Zakon kaže da su nadležni Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo prostornog uređenja, ali ključna karika u svakom lancu zaštite prirode dakle nije ministarstvo koje piše planove, to je inspekcija koja te planove brani na terenu i tu dolazimo do pravog stanja stvari u Hrvatskoj. Dakle dok mi ovdje raspravljamo o EU standardima, planovima, vijest evo koja je nedavno bila, a zapravo pogađa u samo srce ovog Zakona je dakle vijest o uhićenju glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, čovjek koji je bio na čelu institucije zadužene za red, za zakonitost, za zaštitu prostora i okoliša, evo uhićen je, kažu zbog nuđenja mita.
E sad, kako možemo ozbiljno razgovarati o nacionalnom planu obnove prirode dok je sustav koji bi taj plan trebao provoditi izgrižen korupcijom s vrha? Dakle kako možemo građanima reći da ćemo 20% Hrvatske kad ne možemo čuvati ni ono što je već sad pod najstrožom zaštitom? Evo, zato smo ovdje i navodili u našim evo, replikama, kolega i ja, primjer Marijana, park šuma Marjan. Dakle simbol Splita, pluća grada, park šuma pod zaštitom. Što se tamo događa dok institucije spavaju ili očito trguju utjecajem? Dakle na Marjanu imate više od stotinu, netko kaže i 150 nelegalnih objekata, danas ima 67 pravomoćnih rješenje o rušenju nelegalnih objekata, dakle 67, još je negdje oko 80 postupaka u tijeku i vjerojatno će završiti isto tako sa rješenjima o rušenju. Kao što sam rekla 30% tih rješenja o rušenju je starije od tri godine. Dakle, to jednostavno nije slučajnost, to je doslovno invazija na javno dobro. Dakle, šta radi država, šta radi ta famozna inspekcija? Godinama se ta rješenja ne izvršavaju. Dakle, godinama se gleda kroz prste onima koji imaju novca i veza.
Evo žao mi je što nema ministrice. Ovdje je u jednoj replici rekla evo optužila evo prošlu lokalnu vlast u Splitu da progoni ljude, je li jer ne radi svoj posao, nije donesen plan upravljanja Park šumom Marjan. Međutim, plan upravljanja se doslovno namjerno zaustavljao, kočio, vraćao na milijon dorada. Postojali su pritisci da se u tu park šumu uvede kategorija poljoprivrednog zemljišta. Zašto je to važno? Dakle, u važećem GUP-u, generalnom urbanističkom planu na Marjanu nema predviđene poljoprivrede. Dakle, zemljište za poljoprivrednu namjenu. Međutim, ako bi plan upravljanja nekim čudom je li to dopustio otvorila bi se vrata i promjeni GUP-a, a onda promjena GUP-a je zlatni ključ za legalizaciju svega onoga što je bespravno izgrađeno.
Dakle, to je recept za uništenje prirode pod krinkom razvoja. E sad kad vidimo da evo čelni čovjek inspekcije uhićen sve te blokade, sva ta odugovlačenja na Marjanu dobivaju svoj logičan i sramotan nastavak. Slično ili isti obrazac vidimo i drugi primjer uništavanja prirode je li u Dugom ratu, prostor bivše tvornice Dalmacija, tvornice ferolegura, mjesto gdje opasna šljaka, ostatak nekadašnje industrije stoji doslovno ti uz more imate jedno brdo, crno brdo opasne šljake.
Država je još 2019., godine u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša preuzela obvezu da će to sanirati, jer to područje nije sanirao investitor koji je došao tu da ne pričam sad cijelu povijest. Ja dolazim iz tog kraja pa točno znam cijelu povijest bolesti. Ono što je bitno naglasiti, dakle od 2019. godine država ima obvezu sanirati to područje, do danas ne radi ništa. Dakle, građani Dugog rata godinama udišu prašinu, gledaju to ne sivilo, nego crnilo i slušaju obećanja. Što im država evo kaže? Što ministrica kaže danas 7 godina poslije? Kaže evo da će se do kraja 2026. godine izrađivati još dodatne studije, nije ni ona zadovoljna tom evo brzinom, sama je rekla, ali trebaju nekakve dodatne studije. Dakle, ja se pitam koliko nam studija uopće treba da bismo shvatili da je to brdo, te opasne šljake opasno. Do sad je već bio cilj cijeli niz studija, bio je i plan sanacije tog cijelog područja, međutim iznova non stop nešto novo i novo. Dakle, koliko mandata treba da bi država provela ono što je sama sebi zadala i propisala zakonski?
Ova Uredba o obnovi prirode koju danas implementiramo ili o njoj razgovaramo i raspravljamo traži od nas da uklonimo umjetne pregrade na rijekama, da povećamo udio zelenih površina u gradovima, da zaštitimo morske eko sustave poput livada posidonije. Dakle, sve su to sjajni ciljevi, ali bez izvršenja pravomoćnih rješenja evo na Marjanu bez čišćenja ove opasne šljake u Dugom Ratu i sličnih primjera diljem Hrvatske ovaj zakon je samo skupa lista želja.
Dakle, nema spora ovaj zakon nema nekih prepreka da ga ne podržimo, podržat ćemo zakon, podržat ćemo jer Hrvatska zaista treba obnovu prirode. Naša obala, naši otoci, naše planine i rijeke su naša jedina prava imovina. Međutim, bianco potpis, odnosno naša podrška nije bianco potpis ovoj Vladi. Dakle, tražit ćemo da Nacionalni plan obnove prirode koji se mora donijeti do rujna ove godine bude konkretan popis akcija ne zbirka nekih općih mjesta. Tražit ćemo da se jasno kaže evo tako će srušiti i kad će se srušiti bespravni objekti na Marjanu. Tražit ćemo da se sanacija Dugog Rata ne odgađa za još jednu i novu studiju, nego da bageri krenu raditi svoj posao, a iznad svega ćemo tražiti čistku u Državnom inspektoratu jer zaštita prirode ne počinje u Bruxellesu, ona ne počinje u uredima ministarstva. Ona počinje onog trenutka kad država pokaže da je jača od lokalnog šerifa, od sumnjivog investitora i od korumpiranog inspektora.
Uhićenje Andrije Mikulića je sramota za ovu državu, ali je i prilika, prilika da priznamo da sustav ne funkcionira i da ga počnemo raditi iznova. Jer ako ne možemo zaštititi jednu splitsku šumu ili jednu plažu u Dugom Ratu kako mislite da ćemo obnoviti 20% teritorija Hrvatske?
Često se ovdje razbacujemo veliki riječima o domoljublju, evo čak i danas vezano uz ovaj zakon. Međutim,
dmoljublje nije mahanje zastavom dok se ispod te zastave betonira obala i trguje inspekcijskim rješenjima. Pravo domoljublje je zaštita prostora koji smo naslijedili i koji moramo ostaviti svojoj djeci. Pravo domoljublje je osigurati da naša djeca imaju čisto more, zdravu šumu i državu u kojoj se zakon provodi jednako za sve i za običnog građanina i za glavnog inspektora.
Dakle, ovaj zakon ne smije biti još jedna kvačica koju moramo odraditi za Europsku komisiju. Gledajmo na njega kao zadnju šansu da spasimo ono što je od naše prirode ostalo. Evo podržat ćemo ga ali ćemo svakog dana na svakom koraku podsjećati ovu Vladu na njene obveze. Priroda ne može čekati iduće izbore i građani više nemaju strpljenja za korumpirane čuvare onoga što bi trebalo biti zajedničko dobro svih nas.
Zahvaljujem.
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva će govoriti poštovana zastupnica Barbara Antolić Vupora, izvolite.
A oprostite, prvi je kolega Marko Pavić, oprostite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani predstavnici ministarstva. Pa evo kolegica Puljak me dobro citirala stvarno da, nema domoljubnije politike od toga da očuvamo Hrvatsku za buduće generacije. I to nije samo parola, to nisu samo velike riječi.
To je ono što i Vlada radi. Sjetimo se još jedanput bio sam na klimatskoj UN-ovoj konferenciji ispred ovog Visokog doma u Glasgowu gdje je premijer Plenković upravo najavio kao hrvatski dodatak da ćemo napustiti tehnologije ugljena nakon 2033. ali i da ćemo zaštititi trećinu Jadrana pod hrvatskom jurisdikcijom.
Ministrica je jasno danas i u odgovoru na moju repliku kako je to Hrvatska već učinila, kako se odnosimo i kroz NATURA-u 2000 i kroz to da smo i po kriterijima ciljeva održivog razvoja tzv. UN-ovih Sustainable Development Goalsa osmi u svijetu. Prema tome, Hrvatska se ima mnogo čime za pohvaliti. Naravno treba paziti na svako i individualno kršenje i na zaštitu cijelog prirodnog resursa. Ali ovaj zakon upravo se tiče o transponiranju uredbe koja govori o obnovi prirodnih resursa, dakle na koji način resurse koji su pred ugrozom ili su već ugroženi možemo obnoviti.
Tu Hrvatska ima itekako s čime se može pohvaliti, a to je upravo zaštita ribljeg fonda u Jabučkoj kotlini. Taj primjer, evo i mi saborski zastupnici navodimo kod bilo kojih mediteranskih formata, a znamo da ove godine Hrvatska predsjeda na MED9 formatom, odnosno formatom bit će velika konferencija u Splitu posvećena mediteranskoj suradnji europskih zemalja kao i na parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran. Upravo taj primjer Hrvatske se ističe kao pozitivan primjer ostalim zemljama ne samo članicama EU već i ostalim sudionicima na Mediteranu na koji način se štiti i obnavlja prirodno stanište.
I upravo ova uredba, dakle ona se direktno transponira u hrvatsko zakonodavstvo kroz strategiju i bioraznolikosti do 2030. Europska unija prepoznala je zaštita prirode samu po sebi dakle nije dovoljna i potreban je aktivan pristup. I bazično da nemamo rata u Ukrajini i da nemamo sve ove globalne nestabilnosti mi bi danas maltene, bazično dvije glavne teme bi bile zelena transformacija i digitalna tranzicija hrvatskog gospodarstva i hrvatskog društva.
Uredno se postavlja da cilj da do 2030. godine mjere obnove provedu na najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU, do 2050. na svim eko sustavima koje je potrebno. Obuhvaćeni su kao što je ministrica istaknula kopneni, slatkovodni, obalni, morski eko sustavi uključujući i šume, travnjake, rijeke, močvare. Poseban naglasak stavlja se na oprašivače, povezivanje rijeka, urbanu zelenu infrastrukturu, povećanje otpornosti ekosustava na klimatske promjene.
Središnji provedbeni instrument ovog zakona bit će Nacionalni plan obnove prirode koji će Republika Hrvatska trebati izraditi i dostaviti Komisiji do 1. rujna 2026. Naravno da ćemo pratiti ministarstvo u tome, ali htio bih se možda i referencirati na nekoliko stvari koje je došlo i sa strane oporbe. Za početak još jedanput hrvatska Vlada sa ovim premijerom je itekako i ovom ministricom itekako vodi računa o zaštito okoliša. Svjesni smo i raspravama na Europskom vijeću što slušamo od premijera Europska unija je odgovorna kad govorimo o klimatskim promjenama za misije 7 do 8 posto svjetske emisije stakleničkih plinova.
Kina, SAD i Indija su odgovorni za 50%, ali upravo Europska unija pokazuje tu inicijativu i pokazuje tu vodstvo, a Hrvatska pokazuje potporu i Europskoj komisiji na tom putu. Kada govorimo o Jadranu, evo kolegica Marković je ismijavala ministricu po pitanju rasta razine mora, pa evo netko tko se bavi i diplomirao je geofiziku, magistrirao je upravo i skladištenje CO2 u Sjevernom Atlantiku. Imam znanstvene radove koji se tiču i strujanja u Jadranu razina mora modeli predviđaju do 2100. povećanje između 40 i 80 cm u ovisnosti o klimatskim različitim uvjetima koji će se dešavati u budućnosti, odnosno na koji način ćemo mitigirati kao svijet klimu. I prvenstveno to širenje ima tj. ima dvije komponente, jedna je ta termalna ekspanzija, a drugo je isto tako otapanje ledenjaka.
Uz to imamo klimatske promjene se trebaju shvatiti i kao više energija u samom sustavu i zbog toga nam dolaze i češće poplave, zbog toga dolazi i ekstremi u niskom tlaku zraka koji onda raste razina mora, a imamo i pojave koje kolega Vilibić iz IOR-a u Splitu proučava tzv. meto tsunamije koji rezoniraju i sa titranjem pojedine uvale i na kraju dovodi do značajno većih valova. Vidjeli smo to na našim otocima. Naravno da Hrvatska se treba pripremiti, mitigirati za takve uvjete. Trebamo biti spremni pogotovo i kao turistička zemlja, ali i kao zemlja koja želimo štititi našu obalu kao trajno bogatstvo tako da mi je žao vidjeti kolegice Marković da ste toliko ismijavali. Apsolutno mislim da je bilo neprimjereno.
Što se tiče još ovog zakona on uspostavlja sustav praćenje stanja i trendova eko sustava putem jasno definiranih pokazatelja u skladu sa europskim metodologijama. Za njegovu primjenu osigurat će se 21 milijon eura. Ovaj zakon jasno pokazuje da Hrvatska poštuje i naravno primjenjuje europsku regulativu, ali i stoga da imamo šta pokazati i na europskim vijećima i ostalim kolegama primjere kako dobro štitimo našu obalu i na koji način isto tako, ne samo obalu već sve bioraznolikosti. Ali isto tako moramo bit svjesni da postoji određena individualna kršenja na kojih naravno, treba reagirati. Ali ukupno kada gledamo količinu teritorija koji je zaštićen Natura 2000, da smo i od premijerovog obećanja u Glasgowu zaštitili trećinu Jadrana i da imamo pozitivne primjere obnove prirode u Hrvatskoj, ja vjerujem da itekako svi zajedno možemo poduprijeti ovaj Zakon i dati potporu ministrici na provođenju i Vladi ovakve politike. Hvala lijepa.
Imamo dvije replike. Prva je kolege .../nerazumljivo/... kolegice Blažanović.
Zahvaljujem predsjedavajući. poštovani kolega Pavić, prvotno vam želim zahvaliti evo na vašoj raspravi pojedinačnoj, svaki put od vas čovjek nauči nešto novo, ako želi pažljivo slušati i drago mi je da ste objasnili ove klimatske promjene koje utječu i na razinu mora, ali i na bioraznolikost i na obnovu prirode i ovdje smo čuli dosta, bilo je prigovora kako će to strategijom do 2030. uopće nešto se moć napraviti, pogotovo u RH, uvijek imamo taj, to zrno sumnje da Hrvatska nije sposobna napravit ciljeve koji se zadaju na razini EU. Pa evo iz vašeg nekog iskustva koje je veliko kojeg imate, ne samo u politici već i u krugovima gdje se u Europi krećete i rekli ste sami kako cijene hrvatske neke .../nerazumljivo/... naše zahvate, da li je moguće da Hrvatska sukladno ovoj strategiji do 2030. što se tiče obnove prirode ostvari te ciljeve koji su zadani danom strategijom?
Poštovani zastupnik.
Hvala lijepa kolegice. Pa upravo osobno mislim da je jel u sam ovaj zakonodavni okvir isto tako iza i strategija stoje određene i sredstva, pogotovo EU sredstva koja se koriste i za zaštitu prirode i za zelenu tranziciju gospodarstva i za ovaj, sve komponente koje se tiču provedbe ove .../nerazumljivo/... iako je samo u zakonodavnom okviru navedeno 21 milijun eura potrebno za ove zakone, ja vjerujem da će i strategija i nacionalni plan dovesti do kao temelj za i buduće EU fondove i za mnoga velike investicije u zaštitu prirode, održivost turizma, a da već sada polučujemo rezultate, pa ne bi bili 8. na svijetu po kriterijima održivog razvoja UN-a da već sada nešto nismo pokazali, ali to nije dovoljno. Ja vjerujem da će i ministarstvo i ministarstvo regionalnog osigurat velika sredstva u budućoj omotnici za provedbu …
.../Upadica: Hvala, poštovana … /... nacionalnog…
zastupnica Puljak.
Zahvaljujem.
Poštovani kolega, govorili ste o klimatskim promjenama, o čak meteotsunamijima, vi ste zapravo i dolazite iz znanosti i znanstvenik i znate o čemu govorite i kažete da se Hrvatska treba pripremiti za takve uvjete, dakle klimatske promjene nisu teorija zavjere nego zaista stvarnost koja nas očekuje. Ja vas evo kao člana vladajuće većine, vladajuće stranke pozivam da štitimo prirodu koju sad već imamo, pogotovo evo s onim što cijelo vrijeme govorim, zaštitom i provođenjem rješenja o uklanjanju nelegalnih građevina. Dakle apsolutno je neprihvatljivo da u parku, park šumi, zaštićenom području danas imamo rješenja koja su starija od 3 godine o rušenju, ja vas evo pozivam da utječete na sve institucije da konačno počnu provoditi ta rješenja. Evo, hvala.
Poštovani zastupnik Pavić.
Hvala lijepa poštovana kolegice Puljak. Upravo to ova Vlada je osigurala i uvjete i sve i pogotovo ova Vlada je donijela zakon koja je pooštrila i što se tiče izgradnje i odnosno pomorskog pojasa. Naravno, pozivam inspekciju i sve ostale da pojedinačne slučajeve ovaj, rješavaju i kažnjavaju, ali ono što je naša odgovornost u ovom domu je osigurati zakonske pretpostavke i okvire da zaštitu prirode stavimo u fokus.
Kad gledamo samo poplave, recimo, grad Zagreb je nasipi u gradu Zagrebu građeni su za tisućljetnu vodu, odnosno za vodu koja bi se trebala, visoku vodu pojaviti jedanput u 1000 godina, u zadnjih 10-ak godina, ja mislim da se tri puta pojavila. To su sve manifestacije klimatskih promjena koje ćemo viđati sve češće u RH i morat ćemo biti sve agilniji i ovaj nacionalni plan zakonodavstvo sigurno snu korak naprijed u tome da se bolje nosimo s takvim promjenama kao društvo.
Hvala. Sad će govoriti poštovana zastupnica Barbara Antolić Vupora, izvolite.
Hvala lijepo.
Pred nama je prijedlog zakona koji ćemo u hrvatski pravni sustav uvesti i provoditi uredbu, a koju je donio EP i Vijeće Europe. Ovim Zakonom Vlada RH predlaže i određivanje .../nerazumljivo/... određuje nadležna tijela, mehanizme praćenja i provedbe ciljeva i obnove prirode kako bi Hrvatska što prije ispunila svoje preuzete obaveze i to je dobro.
Uredba obavezuje članove i države članice da obnove degradirane ekosustave, šume, rijeke, poljoprivredna zemljišta, povećaju biološku raznolikost i osiguraju otpornost na klimatske promjene te postupno vraćaju narušena prirodna staništa povoljnije stanje.
I to je hvalevrijedna, hvalevrijedan potez, međutim, ono što taj sav, taj sav primjena i uredbe donosi sa sobom je to da ćemo mi doista napraviti i jedan institucionalni mehanizam koji u svojoj naravi ima naravno i svoje nedostatke u smislu uključivanja posebno i lokalne zajednice, privatne šumoposjednike, poljoprivrednike i one osobe koje žive na tim zaštićenim područjima koje svakako želimo zaštititi i sačuvati biološku raznolikost i time zapravo omogućiti život čovjeka na zemlji kako bi taj dio .../Govornik se ne razumije./... prirode značio jedan život za i te ugrožene vrste, a time i svim drugim živim bićima na planeti omogućio normalan život barem takav kakav ga danas poznajemo i da to ne znači smrt i ostalim živim bićima.
Dakle govorimo o vrlo životnom zakonu, govorimo zapravo o opstojnosti svih živih bića i Hrvatska kao jedna mala zemlja na ovoj planeti sasvim sigurno mora biti uključena u zaštitu prirode. Međutim, zaštita prirode znači i to da moramo u toj svojoj zaštiti obuhvatiti sve oblike života, tako i čovjeka.
Dakle i čovjeka koji mora subivajući sa prirodom ostvarivati neki svoj gospodarski, neki svoj egzistencijalni razvoj i život. Znači održivi razvoj. Ja bih rekla da smo u toj, u tom dijelu ovdje primjenjujući ova, ovu uredbu, implementirajući u naš pravni sustav, propustili posebno naznačiti i financijske aspekte odnosno obeštećenja onima koje će biti ukinuti za razvoj za vrijeme same implementacije ove Uredbe odnosno prilagođavajući se novim načinima koje svakako treba uvesti, ali za vrijeme toga, šumovlasnici i poljoprivrednici jednostavno moraju proizvoditi, nama je ta hrana potrebna i da bi se sustavi navodnjavanja, da bi se sustavi zaštite od, od, od požara, prije je bilo spomenuto i sadnja takvih vrsta bilja koja bi onemogućila širenje požarišta, da bi se takvi sustavi ljudima omogućili i dalje na korištenje, potrebno je malo više od toga nego samo puko administrativno propisivanje novih i hvalevrijednih opisa kako smo mi jako zauzeti za to da ćemo zaštititi određena područja.
Da konkretiziram, dakle važno je onima koji će se doista baviti zaštitom prirode, sa pojedinim programima učiniti, omogućiti da koriste sredstva kojima će moći saditi to zaštitno bilje, koji će obnavljati šume na biološko prihvatljiv način, koji će obnavljati travnjake, to smo čuli da postoje programi koji će travnate površine, zapuštene moći obnavljati, međutim, postoje drugi biotopi koji su itekako potrebni zaštite, međutim, oni nisu obuhvaćeni nekim programima kojim bi se zaštita tih istih mogla očekivati ili koja bi se mogla i koristiti za te ljude.
Isto tako, postoji i, postoje i nedostatak .../Govornik se ne razumije./... za nedovoljno kapacitete kontrole provedbe te Uredbe i zaštite prirode. Dakle nemamo dovoljno ni kadra da bi se doista moglo u cijelosti i kontrolirati provedbu ove Uredbe. Dakle izostavljeno je novo, novo i zapošljavanje i educiranje stručnjaka koji bi mogli na adekvatan način pratiti provedbu ove Uredbe.
Stručni i administrativni kapaciteti dakle i transparentno, kvalitetno i pravedno ovdje nisu jasno istaknuti i oni nedostaju, a bez jasnih kriterija, bez stručnih podloga i bez uključivanja lokalne zajednice koja, kojoj nije dobro samo nametnuti provedbu postojećih zakona, kao što smo već u niz primjera i vidjeli, to nije jednostavno, nije dovoljno, potrebno je omogućiti i sredstva koja će ta lokalna zajednica moći koristiti kako bi sve te programe mogla i zapravo provoditi jer bez educiranih ljudi, bez ljudi koji žive na određenom području, bez njihovog aktivnog uključivanja u zaštitu prirode, ta ista nije moguća. Dakle ako nemate motivirane ljude, ako nemate ljude koji će, ne živjeti ne isto nego i bolje nakon primjene ove Uredbe, nakon zaštite prirode, vi ćete postići upravo suprotno jer ljudi na terenu i područjima gdje žive jednostavno će biti prisiljeni sjeći šume i koristiti ih za ogrjev, npr.
Dakle ono što bi posebno rekla da sve države članice moraju do 2026. izraditi nacionalne planove, a prema informacijama o provedbi uredbe, države članice, uključujući Hrvatsku, imaju obvezu podnijeti nacrt nacionalnog plana obnove prirode do 1. rujna 2026., to smo čuli i nekoliko puta, a ne navodi se točan utjecaj na poljoprivrednike i na konkretne mjere u hrvatskom prijedlogu, to ne, toga ne postoji, a prijedlog zakona sam po sebi ne sadrži specifične mjere obnove npr. prema vrstama ekosustava ili sektorskom, sektorskim utjecajima, već uređuje provedbeni okvir, nadležnosti i praćenje.
Dakle ono što sam zapravo malaprije već i plastično objasnila, ovdje kažem u dvije rečenice, dakle ponovo ispostavljam transparentnost i kontrolu, kao i nadzor, dakle tko će kontrolirati provedbu i to nedostaje u našem dijelu i isto tako hoće li ti podaci biti javno dostupni, a to govorim zbog niza primjera gdje i javnost kada nema javno dostupne podatke često informiranje iz lažnih, iz lažnih vijesti ili ih sama proizvodi ili nije dovoljno informirana kako bi se na takav način jednostavno oni koji bi bili informiranih iz javno dostupnih službenih podataka, bili istinski i dobro informirani.
Hvala lijepo.
Imamo jednu repliku kolege Barbira, izvolite.
Poštovana zastupnice Antolić Vupora, nadovezao bi se na vaš govor koji je zaista bio ukazao na jedan segment koji je po meni potpuno izostavljen izvan ovog prijedloga zakona, a to je vezano za privatne šumoposjednike. Smatrate li da je Vlada na neki način i ministarstvo propustila priliku to urediti jer ako ne motiviramo te privatne šumoposjednike, možemo za posljedicu tu imat kompletnu degradaciju i propadanje te kompletnog flore koja se nalazi i različitih vrsta biljaka koji se nalazi u toj šumi i na neki način degradaciju kompletnog ekosustava.
Smatrate li da se to trebalo bolje urediti i mislim, imate li kakav način, šta, kako bi se to moglo urediti?
Poštovana zastupnica Antolić Vupora.
S obzirom na to da mi u Naturi 2000 imamo skoro, ovo znači skoro 20% ukupne površine Hrvatske zaštititi odnosno je već zapravo pod zaštitom, od toga veliki dio obuhvaćaju šume. Da ne govorim o velikom šumskom pokrovu koje imamo u RH i velikim dijelom vlasnici su privatni šumoposjednici. Mi smo imali nekoliko programa čišćenja tih šuma, međutim, nismo tome prišli na način kako bi kroz zaštitu prirode ili zaštitu biološke i raznolikosti uveli takve programe koje bi, koji bi i privatne šumovlasnike motivirali da tu biološku raznolikost čuvaju i u šumama i mislim da je zato zapravo upravo radi šumskog potencijala posebno .../Upadica se ne čuje./...
Hvala.
Sad će govoriti poštovana zastupnica Dušica Radojčić, izvolite.
Hvala.
U svojoj prethodnoj raspravi u ime kluba nabrojala sam neke recentne primjene odnosa nadležnih tijela prema našim najvrjednijim dijelovima prirode, tj. primjene onoga što ste do sada činili ili što ste dopustili da se čini prirodi, pa čak i u područjima Natura 2000. Spomenula sam tako postupak procjene utjecaja na okoliš za sunčanu elektranu Gala Obrovac Sinjski, za mega peradarske komplekse u Sisačko-moslavačkoj županiji, vjetroelektrane u općini Gračac za izgradnju luke Dajla Karigador u Istri na .../nerazumljivo/... sve na području Natura 2000.
Odbor za predstavke EP-a usvojio je zahtjev inicijative Dajla Karigador da svoju predstavku iznesu pred EP-om, to očekujemo uskoro, a u međuvremenu se nažalost zahvat već počeo graditi, a kažem, radi se o području Natura 2000.
I onda nastavljam s primjerima, spomenula sam već Hrvatske šume, ali ne znam da li ste vidjeli dokumentarac eurozastupnika europske stranke Zelenih Thomas Waitza koji se zove Deforrestation informacijski Croatia, odnosno deforestacija u Hrvatskoj o pustošenju šuma na području Crne Mlake, Varoškog luga, Lonjskog polja i Bilogore. Utvrđeno je da su Hrvatske šume masivno uništavale šume i u zaštićenim područjima Natura 2000.
Varoški lug je npr. posebni rezervat šumske vegetacije. U rezervatima šumske vegetacije Hrvatske šume ne smiju vršit ni redovnu sječu, a kamoli čistu sječu. Sličnu sudbinu doživjele su i šume Žumberka, Samoborskog gorja, Zrinska, Kalnička i Karinska šuma i Medvednica. A to se se, sve samo, a to se ne samo provodilo, nego je dokumentirano i prijavljeno, ali se ništa nije dogodilo. Znači svi znamo da je bolje spriječiti nego liječiti, samo što izgleda da tijela koja su za to uspostavljena to nisu sposobna osigurati.
Već je više ljudi spomenulo korupciju u Državnom inspektoratu, mislim nije nešto što se tek tako olako može prijeći. Dakle to je uzrok lošeg rada Državnog inspektorata. Danas ste, danas je ministrica rekla da je odvojeno najviše novaca upravo za Hrvatske šume, ali koliko sam shvatila, za uspostavu travnjaka. Nisam čula da je bila riječ o pošumljavanju. Nadam se, evo zaista se nadam da ta uspostava travnjaka ne podrazumijeva daljnju sječu šuma pod krinkom obnove prirode. Meni je jasno zašto se uspostavljaju travnjaci, ali kakao rade hrvatske .../nerazumljivo/... uvijek treba biti na oprezu što će se zaista dogoditi u praksi.
Čuli smo također, danas od ministrice kako se iz fondova za oporavak i otpornost i sredstava Fonda za zaštitu okoliša dodjeljivalo puno sredstava za izgradnju zelene infrastrukture. Je, ali, evo jednog primjera kako se koriste te novci. Taj .../nerazumljivo/... taj je slučaj prijavljen, taj je projekt prijavljen na natječaj pod krinkom izgradnje zelene infrastrukture i za borbu i prilagodbu klimatskim promjenama, a zapravo se radi o uništavanju postojeće zelene infrastrukture. Takav je projekt općine Medulin u Istri za izgradnju biciklističke staze Banjole-Premantura za koju se planira krčenje velikog područja priobalne šume da bi se izgradila asfaltirana biciklistička staza. Jedan dio šume je već prokrčen, a dobiven novac iz fondova troši se i na sadnju prethodno ogoljenog područja, tako da ja molim da vodite računa o takvim slučajevima. Vjerojatno to i nije jedini.
Znači ono što je potrebno je kvalitetan nadzor i sad, na koji način ćete vršiti taj nadzor zaista ne znam jer da bismo ostvarili i ciljeve ovog Zakona moramo mijenjati svijest, pojačati nadzor, pojačati primjenu zakona kojima se priroda štiti da nam se ne dogodi da s jedne strane obnavljamo prirodu velikim iznosima novca, a da s druge strane podliježemo pritiscima i na drugim mjestima nastavljamo uništavati prirodu i bioraznolikost i to na područjima Natura 2000. Ponavljam, najvrjednijim dijelovima prirode.
Puno novca bismo svi zajedno uštedjeli da se snažnije posvetimo zaštiti prirode, ne bi se događali slučajevi koje sam opisala sada i u glavnom raspravi. Da ste još 2019. g. kako vam je u obavijesti o povredi prava naredila EK uskladili propise o procjeni utjecaja na okoliš, da ste postupke procjene utjecaja na ekološku mrežu provodili kako je zamišljeno, da se procjenama utjecaja na okoliš ne pogoduje prvenstveno nositeljima zahvata, da je uveden monitoring utjecaja nakon izgradnje pojedinih zahvata, da se onemoguće da se postupci utjecaja na okoliš vrše pod pritiskom politike, kao npr. u slučajevima izgradnje brojnim marina ili npr. skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori ili u ovom slučaju, mega peradarskih kompleksa u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Da ste se posvetili rješavanju divlje gradnje, naročito u zaštićenim dijelovima prirode, da se ne izdaju tako olako rješenja, da nije potrebno provoditi cjelovite postupke .../nerazumljivo/... procjene utjecaja na okoliš i to isključivo na temelju nevjerodostojnih elaborata zaštite okoliša. Takvih je zahvata zaista jako puno. Pogledajte samo što nam se događa na obali, uništavanje bez premca. Bespravna gradnja, nasipavanje i betoniranje obale, nepotrebna izgradnja marina.
Moglo se to spriječiti da je bilo volje, ali očito nije. Bilo bi sad zanimljivo čuti kako se u budućnosti namjeravaju spriječiti ove pojave. Znači to je sada postalo važno pitanje. Imamo Zakon o obnovi prirode, međutim, ove će se stvari nastaviti događati ukoliko se nešto bitnije ne promijeni.
Naročito što je situacija i svijest o potrebi očuvanja prirode na lokalnoj zajednici u tragovima ili je uopće nema i zato su svi ovi postupci i nalaze u prostornim planovima i nastavljamo nesmiljeno uništavati priobalja. Mislim to znam jer iz iskustva nažalost sam to puno puta svjedočila tome.
Znači ja isto tako s ovog mjesta već dugo spominjem i neučinkovitost Državnog inspektorata ko, kojeg je znači glavni državni inspektor postavljen politički, stranački kadroviran je, nesposoban, uništavanje Državnog inspektorata započelo je zapravo njegovim imenovanjem na tu funkciju. Mislim zbog toga su i građani izgubili povjerenje u Državni inspektorat. Koliko će vremena čak i ako se postavi neka sposobna osoba konačno, koliko će vremena trebati da građani počnu vjerovati toj instituciji?
I za kraj, evo još samo kad već govorimo o tom Državnom inspektoratu, nešto o nedjelotvornosti Državnog inspektorata, kad je inspekcija zaštite okoliša u pitanju. U 2025. g. inspekcija zaštite priroda donijela je 12 upravnih mjera, mislim 12 u cijeloj Hrvatskoj, a znamo što se događa sa prirodom. Izdala je samo 7 prekršajnih naloga i nadležnim sudovima podnesemo 28 optužnih prijedloga.
Dakle ponovit ću još jednom, da osim ovim Zakonom, mislim, moramo se pozabaviti manjkom svijesti i potrebi očuvanja prirode te sporosti u prihvaćanju promjena, nužnosti izmjena prostornih planova, na tome ćemo izgubiti jako puno vremena, neučinkovitošću, korupcijom, političkim kadroviranjem, osnažiti taj devastirani Državni inspektorat. Mislim sve će to znatno otežati provedbu ove uredbe, tako da i apeliram da se ne radi samo na donošenju tog nacionalnog plana nego da se zapravo pozabavi da se on na pravi način i primjenjuje u praksi. Hvala.
Imamo dvije replike. Prva je kolega Barbira.
.../Upadica se ne čuje./... .../nerazumljivo/... hvala. Poštovana zastupnice Radojčić, zaista ste istakli čitav niz primjera .../nerazumljivo/... deforetizacije kroz različite općine i jedinice lokalne uprave i samouprave istakli ste kao nadzor kao jedan od problema. Ja smatram da nadzor je jedan od problema, međutim, nije glavni problem jer mi imamo recimo, situaciju na Marjanu splitskom gdje središnji ured sektora za nadzor građenja izdao čak 67 pravomoćnih rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata, a taj nadzor je proveden od prosinca '24. do veljače '25. g. i sukladno zakonu, to je trebalo biti uklonjeno u roku od 15 dana, je li, što je bio amandman od našega predsjedavajućeg Reinera.
Međutim, je li, prošlo je već gotovo 2 godine i nije niti jedan od tih objekata uklonjeno, znači nije samo nadzor problem, problem je kompletno nefunkcioniranje pravne države.
Poštovana zastupnica Radojčić.
Je, poznato mi je vaš slučaj na zahtjev zastupnice Puljak sam zatražila i očitovanje nadležnog ministarstva. Nažalost to je, to je situacija koja nam je jako dobro poznata i potpuno se slažem s vama da nakon rješenja treba nešto poraditi i na uklanjanju tih objekata, vidimo i kod nas u Istarskoj županiji koliko to zapravo loše ide, zapravo nikako skoro. Hvala.
Poštovana zastupnica Marković.
Kolegice, govorili ste o kontrolu i nadzoru na terenu pa evo, podsjetili ste se toga da je glavni državni inspektor završio u zatvoru radi primanja mita, pa možete li zamisliti koliko morate biti nedomoljub da na takav način koristite svoju funkciju da ono povjerenje koje van je dato da kontrolirate, među ostalom očuvanje prirode našeg najvrjednijog resursa da na takav način iskorištavate svoju poziciju.
Također, želim reći jednu situaciju iz prakse, gdje se kao lokalni dužnosnici osjećamo u potpunosti nemoćno kad donosimo prostorne planove, poštujemo Zakon o pomorskom dobru, a npr. investitor gradi na pomorskom dobru, dođe inspekcija, stavi traku, on je pomakne, izgradi, napravi i to još dandanas stoji. Evo, šta možete npr. o tome nešto kazati?
Poštovana zastupnica Radojčić.
Ovo što ste dogodilo sa glavnim državnim inspektorom je zaista velika sramota za cijelu Hrvatsku, međutim, ja vjerujem da su i drugi dijelovi tog sustava znači isto tako bili upoznati sa onime što se događa na terenu, a mi vidimo da su se događala mnoga kršenja zakona koja nisu sankcionirana od strane različitih dijelova Državnog inspektorata. To je jedan cijeli sustav koji je, ja bih rekla nekako duboko korumpiran i vjerujem da bi se sa drugačijim vodstvom to dalo promijeniti, međutim, ne mogu očekivati da će način na koji se kadrovira u Državnom inspektoratu, bilo šta promijeniti u neko doglednoj budućnosti nažalost.
Sad će govoriti poštovana zastupnica Ivana Marković, izvolite.
Hvala. Netko je u raspravi rekao da je dokument dobar, da prirodu treba čuvati i sačuvati, naravno, sve to na papiru jako dobro zvuči. Međutim, evo i u rasprava do sada, bilo pojedinačno i u klubovima, čuli smo sve o problemima koji se dešavaju na terenu. Ovaj dokument ide naravno u smjeru da se priroda očuva, a ova današnja rasprava je prilika da se porazgovara o svemu što se dešava na području naše države, pa tako smo čuli evo i o parku, park šumi Marjanu i o svim ostalim dijelovima Hrvatske o kojima se već puno puta u Saboru govorilo.
Također, jedna kolegica je rekla da papir sve trpi i zaista trpi, a onda kad vidite kako se sve raspada u praksi je najbolji primjer i to non-stop treba ponavljati, glavni državni odvjetnik, osoba koju je vladajuća većina, premijer dali povjerenje, koji na najgrublji mogući način iskoristila svoju funkciju da truje sugrađane, da truje stanovnike RH i da pritom ostvaruje nelegalnu korist.
Možemo govoriti također, o načinu da se priroda može i mora sačuvati na način da se bolje gospodari otpadom i kad sam govorila u svom komentaru dobro znam što sam rekla jer mi govorimo o vrlo kompliciranijim problemima s kojima se suočavamo, pa ako hoćete i podizanje razine mora kada nisam ismijala ministricu nego sam je pitala jako konkretno, pošto je ona hladnim, jako glasom bez ikakvog dodatnog obrazloženja rekla da će se taj problem riješit, mene je interesiralo na koji način nadležno ministarstvo misli učiniti korake i napore da se pokuša naći neko rješenje, kada najosnovnije probleme, a to je gospodarenje otpadom nije u stanju riješiti, pa imate sada situacije od Splita, Makarske, samo na mom području, sutra Brača, gdje radi neizgrađenih regionalnih centara mi imamo situaciju sa gospodarenjen otpadom i to je jedan oblik očuvanja i zaštite prirode, a i sama odluka koje donosi ministarstvo koja je pala na Upravnom sudu vezano za dinamiku i redoslijed zatvaranja odlagališta je pokazatelj na koji način ova Vlada brine o prirodi.
Međutin, ja bi se u ovoj raspravi osvrnula na točku, ovu točku sa aspekta dijela Hrvatske iz kojeg dolazim. U prijedlogu zakona stoji da u određenom periodu treba definirati plan obnove prirode, uključujući i morske dijelove teritorija, međutim, taj plan se naravno, ne može sagledavati odvojeno od onoga svega što se dešava na pomorskom dobru, a samo ću nabrojiti, znači betonizacija, neprovođenje Zakona o pomorskom dobru, legaliziranje nelegalnih izgrađenih građevina na pomorskom dobru, nasipavanje, danas je postalo normalno i poželjno da npr. sve škrape koje bi trebalo po meni zaštititi kao neko prirodno dobro da se to mlije jer mi evo svugdje trebamo imati šljunak i neke takve plaže, a zapravo mislim da radimo veliku štetu našoj obali jel se dešavaju naravno promjene, od morskih struja, taloženje i ispiranje sedimenata, a nestaju i prirodna područja mrijesta.
Ono što bi htjela u ovoj raspravi spomeniti je problem koji nažalost nitko ne otvara, a to je problem Zlatnog rata, simbola, ne samo Brača nego cijele naše države i kad govorimo o obnovi prirode, očuvanju morskog dna, evo van Zlatni rat koji van je danas jedan slikoviti prikaz toga. To je inače prirodni fenomen koji ima jedan dinamičan sustav koji se oblikuje zahvaljujući morskim strujama, valovima i vjetru. Njegov vrh, mi to Bračani najbolje znamo, kako puše koji vjetar, on mijenja svoj smjer i uvijek smo znali da će kad dođe nekako ljetna sezona, ta plaža ovaj biti ponovno u svom najboljem izdanju i biti na ponos svima nama na otoku.
Međutim, ono što se dešava su zabrinjavajuće promjene, nestaje vrh Zlatnog rata i to samo nije estetski problem nego upozorenje da ove sve promjene, klimatske promjene, u morskim strujama, su zahvatili i, da zaista utječu na tu dinamiku sedimenta i poremetila se ravnoteža morskog dna i posljedice su postale vidljive i zato u ime svih Bračana i naravno, apeliram da se ministarstvo uključi ako već nije u pokušaj da se naše rješenje ovog problema jer zaista je mučno gledati iz dana u dan što se dešava na našoj najpoznatijoj plaži.
Također, smatram da znači nacionalne, ovaj Zakon podrazumijeva da se donese nacionalni plan obnove prirode i morske dijelove teritorija, da se identificiraju degradirana morska područja, odrede prioriteti za obnovu, zaštićena područja poput morskih rezervata i da se propišu mjere zaštite radi kontrole onečišćenja staništa morskog dna. Naravno da tu treba uključiti jedinice lokalne samouprave koji najbolje znaju šta se dešava na terenu da se donesu konkretne mjere, a evo ja ću iskoristit ovih nekoliko minuta da kažem o jednom konkretnom projektu koji smo mi pokrenuli na Braču gdje je naše vatrogasno društvo koje ima ronilačku sekciju zajedno s gradom Supetrom sa Sveučilištem u Splitu, Institutom Ruđer Bošković i Prirodoslovnim muzejom Rijeka pokrenulo projekt procjene morske bioraznolikosti, akvatorij otoka Brača koji je jedan od biološki gospodarski najvrjednijih ribarskih područja srednjeg Jadrana. More i obalni pojas su temelj lokalnog ribarstva, turizma i održivog razvoja, međutim, naravno, pritisci su sve veći, nelegalna sidrišta, veliki izlov, nautički promet i lokalna onečišćenja i mi upravo kroz ovaj projekt želimo doći do kvalitetnih podataka za planiranje održivog ribarstva za donošenje zakonskih rješenja. Pokušati riješiti probleme kao što su nedostatak podataka o stanju ribljih zajednica, smanjiti povećani ribolovni pritisak na pojedina osjetljiva staništa i znači utvrditi kakav je to utjecaj klimatskih promjena na bioraznolikost morskog dna i ciljevi uključuju da analiziramo stanje morskog dna, da identificiramo područja visoke biološke vrijednosti i u konačnici onda prijedlog dvije to tri no take zone i u konačnici planiramo ići prema ministarstvom sa nekim konkretnim rješenjima o zaštiti pojedinih područja na tim dijelovima otoka, mislimo da je zaista vrlo dobar projekat, da su uključene znanstvene institucije i neki entuzijazam ljudi koji u konačnici znaju najbolje stanje na području našeg otoka pa evo, ovim putem u ime svih njih mogu samo apelirati da ministarstvo se uključi u ovaj projekat i da nas prati u trenutku kad dođemo sa konkretnim rezultatima i da, ovo je tema o kojoj trebamo stalno govoriti, o kojoj trebamo iznova, iznova otvarati jer nas u jednom trenutku neće biti, ali priroda, morsko dno, plaže, sve ono što moramo ostaviti za generacije koje dolaze jer je upravo naša država se najviše ponosi sa svim onom prirodom koju imamo. Hvala.
Imamo dvije replike. Prva je kolegice Puljak.
Evo, zahvaljujem. Evo poštovana kolegice, spominjali ste gospodarenje otpadom i probleme sa regionalnim centrima za gospodarenje otpadom pa sam se ja sjetila, evo i Splitsko-dalmatinske županije i .../nerazumljivo/... famozne Lećevice koja se gradi evo 20 godina. Na čelu te ustanove je bio i sadašnji gradonačelnik Tomislav Šuta, ništa nije napravio u svojih, koliko je bio tamo, 4, 5 godina, 6, na čelu te ustanove. Sada je novi datum za realizaciju tog projekta '28. g., a u Splitu Karepovac, odlagalište otpada se puni i navodno čak do ljeta ili možda eventualno do kraja godine će se napuniti cijeli.
A šta istovremeno radi gradonačelnik? On odustaje od prikupljanja biootpada, odustaje od nabavke biostabilizatora, od iskorištavanja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša, itd., dakle odustaje od opreme koja je mogla …
.../Upadica: Hvala. Kolegica Marković … /... produžiti Karepovac. Hvala.
… će odgovoriti.
.../Upadica: Hvala./...
Pa Lećevica je jedna zaista velika sramota Splitsko-dalmatinske županije budući da taj regionalni centar, rekli ste sami, već 20 godina se nije realizirao, ali ne samo to. Pa više od 10 godina mi imamo ne znam koliko po redu ravnatelja, mi imamo zaposlenike unutar regionalnog centra, a imamo još samo poljanu. Nije vam to problem koji se dešava samo u Splitu. Pa i na Braču će uskoro, vrlo brzo svi kapaciteti biti popunjeni, nema mogućnost otvaranja novih odlagališta i zamislite onda koji će tek biti problemi kad vi sa otoka nećete imat mogućnost gdje odvozit otpad, kao što znamo, Makarska odvozi negdje već na kopno, gdje će se Split, to samo nebo zna.
Kolega Paus ima repliku.
Hvala lijepa. Poštovana kolegice, ne da nije samo problem u Splitu i na Braču, problem je i u Istri što se tiče otpada i centra za gospodarenje otpadom, ali ono .../nerazumljivo/... kako to meni sve skupa izgleda, mi uvijek imamo dobru zakonsku regulativu, imamo lijepe strategije, dobro postavljene ciljeve, lijepe planove, ali na kraju se uvijek stvar izjalovi i uvijek smo tamo gdje smo, gdje smo i bili. Smeće se i dalje baca na način na koji se baca, bespravna gradnja i dalje buja, uništava se obala kao što se uništava, jednostavno, više mi nije jasno, a možda vama jeste, kolegice, u čemu je naš problem? Da li, u čemu je problem, u čemu je problem sa nama da mi em ne možemo niti jednu strategiju, niti jedan plan, niti jedan cilj ostvariti, nego smo uvijek tamo, opet ću spomenut danas aktualnu temu, kolegu Dabru, da svatko u svom šoru radi ono što hoće.
Zastupnica Marković će odgovoriti.
Pa kolega, to vam se zove odgovornost. Znači apsolutno nema odgovornosti, ali ja sad ne govorim samo o odgovornosti od onih koji donose odluke. Ja govorim o odgovornosti svih nas jer onaj koji nema svijest da, ne znam, razdvaja otpad, da nelegalno ne gradi, zna da to može raditi jer nema sankcija.
Pa nažalost mi smo takav narod, ako nemate sankcija, ako vas netko ne udari po džepu da ćete raditi šta god vas volja. Ali ne mogu se složiti da su zakoni i odluke dobri. Pogledajte Odluku Ustavnog suda o odluci i dinamici redoslijeda zatvaranja odlagališta, to je jedan opsežan dokument gdje je Ustavi sud vrlo detaljno opisao neaktivnosti i loše, lošu politiku gospodarenja otpadom u RH.
Tamo vam sve piše i mi kao oporba ne moramo kritizirati, to je Ustavni sud napravio.
Idemo na završna izlaganja. U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će završno poštovani zastupnik Ljubomir Kolarek, izvolite.
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predstavnici resornog ministarstva, poštovane kolegice i kolege, pred nama je Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Europske, Europskog parlamenta i vijeća 2024/1991 od 24. lipnja 2024. godine i o obnovi prirode i izmjeni Uredbe 2022/869 i ovdje se radi o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva.
Države članice pa tako i RH dužne su do 1. rujna 2026. godine podnijeti komisiji nacrt Nacionalnog plana obnove prirode kojim će prikazati kako će uredbom ostvariti propisane ciljeve. Ova uredba ima cilj obnovu ekosustava kako bi osigurala bioraznolikost, otpornost te donijelo ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.
Ova uredba isto tako uspostavlja okvir u skladu sa kojim države članice moraju uspostaviti učinkovite i prostorno utemeljene mjere obnove sa ciljem da se zajednički kao cilj na razini EU na područjima i u ekosustavima uhvaćenima ovom uredbom do 2030. godine obuhvati najmanje 20% kopnenog područja i najmanje 20% morskih područja, a do 2050. godine svi ekosustavi moraju, svim ekosustavima kojima je potrebna obnova moraju biti obuhvaćeni i za to se ovoga predviđa nacionalni plan, Nacionalni plan obnove.
Pravila imaju za cilj doprinijeti dugoročnom i trajnom oporavku bioraznolikih i otpornih ekosustava na kopnenom i morskom područjima država članica putem obnove degradiranih sustava.
Nacrt uredbe donijela je Europska komisija 22. lipnja 2022. godine kao dio tzv. paketa za zaštitu prirode. Jedan od najstarijih i najučinkovitijih alata za očuvanje prirode je izdvajanje i zakonska zaštita geografskih ograničenih područja čija je svrha da se u njima osigurava očuvanje prisutne bioraznolikosti, georaznolikosti ili krajobrazne raznolikosti. Takva se područja nazivaju zaštićenim područjima.
Trenutno je 38,15% kopnenog teritorija Hrvatske proglašeno zaštićenim područjima što je znatno iznad podru… prosjeka EU od 26,4%, a cilj od 30% koji se treba postići na razini EU do 2030. godine kako je to utvrđeno. Strategija EU za bioraznolikost postavila je cilj dosezanja 30% pokrivenosti zaštićenim područjima na razini EU do 2030. godine.
U EU zaštita područja sa ciljem očuvanja prirode provodi se kroz ekološku mrežu Natura 2000 definiranu dvjema direktivama. Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. Hrvatska i sve ostale članice EU ulaskom u Uniju proglasila su svoja, svoju ekološku mrežu Natura 2000., Hrvatska ima ukupno 2 tisuće i 4 zaštićena područja od čega tisuću 121 područje proglašeno je na temelju nacionalnog zakonodavstva a 783 područja prepoznata su kao područja mreže Natura 2000. Ta su područja proglašena u skladu sa Direktivom o pticama koja obuhvaća 38 posebnih područja zaštite te Direktivom o staništima koja obuhvaća 745 područja od značaja za zajednicu.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije također je uputilo poziv svim građanima i zainteresiranoj javnosti da putem ankete doprinesu izradi Nacionalnog programa obnove prirode i usmjere njegovu provedbu na područja koja je prioritetno potrebno obnoviti u narednom razdoblju.
Vjerujem da će ministarstvo imati sluha za sve te primjedbe i zato će Klub HDZ podržati ovu uredbu u cilju što ljepše, što čišće …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i sigurnije RH.
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera završno će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir.
Izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, poštovana ministrice, pred nama je prijedlog zakona koji u hrvatski pravni poredak provodi se Uredba EU o obnovi prirode.
Odmah na početku želim reći da mi kao klub ne osporavamo ciljeve obnove prirode. Naprotiv, smatramo da je obnova degeneriranih ekosustava nužna ako želimo dugoročno čuvati prirodne resurse, otpornost prostora i kvalitetnu života građana.
Međutim, naš je posao u ovom saboru ne samo potvrditi neke dobre namjere nego provjeriti je li zakonski okvir koji predlaže pravedan, transparentan a u konačnici u interesu RH i njihovih građana.
Ovaj prijedlog zakona formalno je čisto provedljivi zakon, provedbeni. On ne uvodi nove ciljeve već određuje nadležnosti, postupke, planiranje, praćenje, izvještavanje. Upravo zato je izuzetno važan jer će način na koji ga danas donesemo odrediti kako će europski ciljevi sutra se lomiti na terenu.
Prvo pitanje koje se nameće je pitanje upravljanja i odgovornosti. Zakon uspostavlja širok krug nadležnih tijela od zaštite prirode, voda, poljoprivrede, šumarstva do prostornog uređenja. To je realnost i složenost ove politike ali istodobno i ozbiljan rizik koji vidimo svakodnevno na terenu. Nigdje jasno ne vidimo mehanizam koji jamči da ta međuresorna koordinacija neće ostati na razini formalnih obveza nego vidimo nešto upravo suprotno od toga. Nacionalni plan obnove prirode vodi jedno tijelo, ali se oslanja na niz drugih tijela s različitim prioritetima, interesima i proračunskim ograničenjima.
Iskustvo nas uči da upravo tu u koordinaciji hrvatska administracija najčešće zapinje. Bez jasne političke odgovornosti i bez stvarne integracije sektorskih politika postoji opasnost da plan obnove ostane dokument koji se uredno šalje Europskoj komisiji ali se selektivno neujednačeno provodi na terenu i tu dolazimo do Marijana. Ako Park šuma Marijan nije vrijedna zaštite, ne ulazi u plan obnove prirode prvenstveno po pitanju pravomoćnih rješenja u rušenju ilegalnih objekata na čijem bi se prostoru trebao u konačnici i obnoviti odnosno obnoviti priroda onda mislim da svi zakona obnove prirode zaista ništa ne vrijede.
Naime, imamo situaciju da imamo problem s nadzorom, međutim primjer iz Splita nas uči da nadzor nije jedini problem, nego da je problem kompletno nefunkcioniranje pravne države. Središnji ured sektora za nadzor građenja napravio je nadzor nad Marijanom te je od prosinca 2024. do veljače 2025. našao 67, izdao je 67 pravomoćnih rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata. I šta imamo mi nakon tih pravomoćnih rješenja? Nadzor je odličan, sve je izdato, dokumenti su tu i objekti su još uvijek na istom mjestu gdje su bili i prije izdavanja tih rješenja.
Ovdje bih posebno istaknuo amandman našeg predsjedavajućeg Reinera na Zakon o Državnom inspektoratu gdje je jasno rekao da će to biti 15 dana rok o uklanjanju nelegalnih objekata kako bi destimuli… destimulirali ilegalnu gradnju. I to je super amandman ja to moram pohvaliti. Međutim, šta mi imao od tog amandmana? Imamo jedno veliko ništa. Postoje rješenja o uklanjanju, pravomoćna rješenja inspektorata, objekti su i dalje u parku, Park šumi Marijanu.
Šta nam to govori? Da i najbolji zakoni na svijetu koje mi generalno prepisujemo od EU i najbolji amandmani koji, kao i ovaj našeg predsjedavajućeg Reinera ne znače apsolutno ništa u praksi jer i prije njih i poslije njih imamo nelegalne objekte na terenu.
Da ne ulazim dalje u pitanje financiranja, lokalne transparentnosti, nekih manje važnih tema za koje bi mi trebalo više vremena treba reći da je ovaj zakon nužan. To nije sporno, ali po pitanju provedbe zapinje po pitanju međuresorne sura… međuresorne odgovornosti između ministarstava i zapinje po pogledu same funkcije donošenja određenih zakona jer u praksi po pitanju Marijana vidimo da to apsolutno ne vrijedi ništa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točci, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti i sad ćemo napravit jednu tehničku stanku. Sad smo 14 i 10, pa ćemo u 14 i 25 se naći opet.

STANKA U 14,10 SATI.

40

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869, prvo čitanje, P.Z.E. br. 263
20.02.2026.
Prijedlog zakona o provedbi uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni uredbe (EU) 2022/869, prvo čitanje, P.Z.E. br. 263, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
130 glasova, 126 za, 4 suzdržana donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF