Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

39

  • Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu, s financijskim pokazateljima
06.02.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na sljedeću točku, a to je:

- Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu, s financijskim pokazateljima

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 4. st. 3. Zakona o strateškim robnim zalihama. Raspravu je proveo Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik Vedran Špehar, izvolite.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem potpredsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici.
Ravnateljstvo za robne zalihe je ustrojeno kao zasebna cjelina unutar Ministarstva gospodarstva, a poslovanje strateškim robnim zalihama odvijalo se sukladno propisima važećim za proračun i proračunske korisnike, sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama te odlukama i zaključcima Vlade RH. Stoga, temeljem čl. 4 st. 3. Zakona o strateškim robnim zalihama, Vlada RH jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru izvješće o stanju upravljanja robnim zalihama pa tako i danas za 2024. godinu s financijskim pokazateljima. Državnim proračunom RH za 2024. godinu prihodi za posebne namjene i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Ravnateljstva za robne zalihe, uključeni su u državni proračun kao izdaci koji se podmiruju ih njih. Ravnateljstvo za robne zalihe obvezno je uplaćivati prihode za posebne namjene i prihode od nefinancijske imovine na jedinstveni račun Državne riznice. U 2024. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 48,258 milijuna eura, a rashodi u iznosu od 50,299 milijuna eura. Ostvareni manjak prihoda i primitaka u iznosu od razlike od 2,041 milijun eura. Navedeni manjak prihoda pokriva se prenesenim viškom prihoda i primitaka iz protekle godine i čini još raspoloživim višak prihoda u iznosu od 2,97 milijuna eura. Raspoloživi višak prihoda planira se utrošiti u 2025. godine odnosno utrošen je u 2025. godini najvećim dijelom za nabavku strateških robnih zaliha. Iz državnog proračuna doznačena su sredstva za financijske, za financiranje rashoda poslovanja u ukupnom iznosu od 32,708 milijuna eura i za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 8,711 milijuna eura. Iz izvora financiranja Fond za Aziju, migraciju i integraciju AMIF za financiranje troška prihoda i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju, doznačena su sredstva od 2,761 milijuna eura. Rashodi pak poslovanja ostvareni su u iznosu od 41,41 milijun eura i veći su u odnosu na prethodnu godinu odnosno '23. iz razloga situacije uzrokovane ratnih sukobima u Ukrajini i prihvatom te zbrinjavanjem izbjeglog stanovništva Ukrajine. Navedeni troškovi planirani su i izvršeni u 2024. godini kao ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna i ostvareni su u iznosu od ukupno 34,833 milijuna eura. Ukupna vrijednost roba, robnih zaliha na dan 31. prosinca 2024. iznosi 87.039.678,70 eura i veća je za 4,14% u odnosu na vrijednost za isto razdoblje dvije tisuće, na isti dan 31.12.2023. godine. Vrijednost nekretnina i opreme pak za 1,72% manje iz razloga obračuna ispravka vrijednosti odnosno amortizacije.
Radi popune bilance roba strateških robnih zaliha u 2024. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti 8.613.816,18 eura. Nabavljeno je prehrambenih proizvoda u iznosu od 1.659.448,58 eura te neprehrambenih proizvoda u vrijednosti 6.954.331,60 eura. Između ostaloga nabavljeno je 20 tona tjestenine, 50 tona riže, 50 tona mesnih i 40 tona ribljih konzervi, 40 tona džema, 3 tone dječje hrane, 40 tona sira, 20 višenamjenskih cisterni za vodu, 77 elektroagregata, 15 tona deterdženata za rublje, 10 tisuća litara deterdženata za posuđe, 20 hidrauličkih alata, 10 tisuća litara tekućeg sapuna, plahte, jastučnice i jastuci odnosno posteljina i slično. Ovo su najbitniji. Strukturni, u strukturi strateških robnih zaliha najveću vrijednost čine 14 vrsta proizvoda što je 86% ukupno robnih zaliha. Najveću vrijednost pri tome čine pšenica sa 15%, višenamjenske cisterne sa 13%, kontejneri za smještaj ljudi 10%, kukuruz i eurodizel svaki po skoro 7%.
Na dan 31.12.2024. godine u svrhu zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresom na području grada Zagreba i općine Marija Bistrica na korištenju je bilo 69 kontejnera. Za potrebe zbrinjavanja stanovništva u potresom pogođenog područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačkih, Karlovačke županija na korištenju je bilo 530 kontejnera i 170 mobilnih kućica koje su raspoređene iz strateških robnih zaliha. Bilo je još iz civilne zaštite ali to nije predmet ovog izvješća. Ravnateljstvo za robne zalihe do veljače, od veljače 2022. godine aktivno sudjeluje u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine. Za troškove prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba u 2024. godine podmireni su troškovi vezani uz smještaj u pojedinačnom te smještaj u kolektivnom smještaju u iznosu od 31 milijun eura. Od navedenog iznosa dio troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju financirani iz ranije spomenutog Fonda za azil, migracije i integraciju i to u iznosu od 2 milijuna 761 tisuću eura. Temeljem zahtjeva Ravnateljstva civilne zaštite u svrhu distribucije robe i izbjeglom stanovništvu Ukrajine smještenom u RH pored navedenog isporučene su i robe u vrijednosti od 408 tisuća eura.
Iz strateških robnih zaliha upućena je humanitarna pomoć civilnom stanovništvu Gaze donacijom od 400 pšeničnog brašna u vrijednosti 130 tisuća eura. Također temeljem odluka Vlade o jednokratnoj robnoj pomoći Hrvatskom Caritasu od 14. ožujka te od 5. prosinca '24.g., a povodom uskrsnih i božićnih blagdana za potrebe najsiromašnijih stanovnika RH kao već ustaljena praksa isporučena je robna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od milijun 658 tisuća eura.
Također poplavom pogođenih područja Republike Češke, području Republike Češke upućena je žurna pomoć isporukom 110 odvlaživača zraka od čega iz strateških robnih zaliha je išlo 30 komada. U svrhu upućivanje pak humanitarne pomoći Republici BiH isto zbog poplava i klizišta pogođenih područja iz strateških robnih zaliha upućena je pomoć i isporukom deset kontejnera te 20 pumpi za vodu.
U svrhu aktivnosti vatrogasnih snaga u gašenju požara i opskrbi stanovništva pitkom vodom tijekom protupožarne sezone na zahtjev Hrvatske vatrogasne zajednice iz strateških robnih zaliha upućeno je na privremeno korištenje i to do 30. rujna '24. odnosno do kraja protupožarne sezone 14 višenamjenskih cisterni, one se po isteku vremena vraćaju nazad na skladišta.
E sad koristim ovu priliku da bi reko i naglasio kako bi robne zalihe moglo u potpunosti ispuniti svoju ulogu za koju su namijenjene potrebna je njihova daljnja popuna kojom bi se omogućila efikasnija upotreba i veća raspoloživost strateških robnih zaliha, a sve u skladu s mogućnostima državnog proračuna, pa u tom kontekstu računamo i na razumijevanje odnosno potporu i vas kao saborskih zastupnika prilikom … proračuna na čemu vam se unaprijed zahvaljujem i na svemu ovome bi ja završio te stoga hvala na pozornosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Možete se vratit na mjesto, imamo više replika na izlaganje vaše, prvo je kolege Mesića, izvolite.

Mesić, Ivica (DP)
Poštovani državni tajniče. Možete nam reći koji su kriteriji za formiranje bilance strateških robnih zaliha? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
…/Govornik se ne razumije zbog najave./… kriterija je više, znači vrsta i namjena robe se bira da se vidi šta je potrebno, strateška važnost se gleda dakle šta moramo osigurat koje su osnovne potrebe, količinski parametri su vam dosta bitni jer moramo do određene količine osigurat strateških robnih zaliha, teritorijalni razmještaj moramo ih podjednako rasporedit kako bi bilo dostupni na čim bržu reakciju odnosno čim brže distribuciju u slučaju potrebe. Jednako tako moramo ih redovito ažurirati odnosno zanavljati, to su temeljni kriteriji ja bi rekao.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani državni tajniče, ako možete nešto više reći o količini strateških robnih zaliha prvenstveno prehrambenih proizvoda obzirom na krizu u kojoj se nalazi sigurnosno sve veću u Europi, dakle za koliko mogu, koliko nam mogu trajati te robne zalihe prvenstveno ove prehrambene to znači poljoprivrednih i sličnih proizvoda? I je li se u tome smislu prilagođavate količinom znači da povećavate obzirom na povećavanje krize i svih izazova, a pred kojima stojimo, a o čemu se uvijek očituje i državna politika da su sve izazovnija vremena? Evo pa možete li reći dakle te dvije osnovne stvari prvenstveno zbog javnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa evo količine proizlaze iz bilance, bilanca se svake godine ja bi reko utvrđuje odnosno prema potrebi ažurira. Da budem precizniji na vaš odgovor igrom slučaja znam na pamet, dakle žitarice imamo osigurane za cjelokupne potrebe stanovništva u razdoblju od 60 dana, to je nekakva nazovimo ga ono prehrambeni neki minimum. Onda također pod opremom, kad kažemo opremom to je em kreveti, šatori i takve tehničke nazovimo ga preduvjeti, to je računa se na zbrinjavanje do 50 tisuća stanovnika to je procjena nekakva i zajedno sa civilnom zaštitom, to su nekakve realne potrebe. Imamo i pored toga u MORH-u određene kapacitete, ali šta se tiče strateških zaliha to je 50 tisuća stanovnika …/Upadica Reiner: Hvala./… i još 200 tisuća stanovnika u razdoblju 60 dana,

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Gregurović ima repliku.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče. Evo pročitali smo da su u zalihe dodani i lijekovi po vašem mišljenju da li postoji još neka kategorija koja bi se trebala dodati i drugo pitanje, da li ono što imamo na zalihama je dovoljno ili možda mislite da bi trebalo još dodatno naručiti, ali nam je problem smještajni kapacitet ili nešto drugo, dakle skladištenje?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa upravo bi …/Govornik se ne razumije zbog najave./… dodati i dodati su hvala, međutim, treba nam sad vrijeme s obzirom da ove prehrambene i neprehrambene proizvode smo godinama nazovimo ga vrijedno skupljali, sada je došao red na lijekove. Za lijekove moramo osigurati preduvjete i moramo osigurati novce.
Činjenica jest da smo ih uvrstili u bilancu šta je pohvalno, zanavljanje lijekova također će biti određeni, određen izazov, međutim na dobrom smo putu i osim lijekova mislim da sve ostalo smo dobro stojimo jedino moramo popunit bilancu do 100% onoliko koliko smatramo nužnim, a za to nam treba vrijeme i novac.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Borić.

Borić, Rada (Možemo!)
Gospodine državni tajniče i sami ste istaknuli da u svrhu zbrinjavanja stanovništva na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije da je na dan 31. prosinca bilo, tako piše u izvješću, na korištenju 530 kontejnera i 170 mobilnih kućica iz strateških robnih zaliha. To dakako nažalost nešto govori o brzini obnove ali me zanima kako mi možemo ovdje raspravljati samo o izvješćima na koje ne možemo mijenjati sadržaj, možete li reći kakvo je stanje na početku 2026., dakle godinu kasnije i kakav je nadzor oko samih dakle robnih zaliha i niste o tome ništa rekli, nešto ću govoriti naravno kasnije o tome.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle, činjenica jest da je ako promatramo ovu godinu bilo određe… 2024. godinu bilo stanje poprilično ajmo reći brojke su velike, međutim ono što znam a šta nije predmet ovog izvještaja da smo tijekom 2025. godine u pogledu obnove na područjima pogođenima potresom pogotovo petrinjske i sisačke ovaj šire područje veliki napredak napravili i da su brojni objekti napokon sagrađeni i preuzeti odnosno predani na isporuku. Stanje na 1.1.'26. odnosno 31.12. iskreno ne znam u ovom trenutku ali znatno je povećano. Zašto? Iz jednostavnog razloga jer smo počeli zaprimat nazad na skladište iste te kontejnere odnosno kućice.
Što se tiče stanja odnosno kontrole robnih zaliha temeljito se zbog svojih opsega radi se inventura jednom godišnje, međutim ta inventura kod nas sustavno konstantno se ponavlja jer nemamo preveliki broj kapaciteta tako da svaki mjesec je netko negdje na terenu broji i kontrolira.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Pa gospodine državni tajniče Špehar čestitam i prvo zahvaljujem na dobrom izvješću jer iz vašeg izvješća smo u biti mogli svi dobro vidjeti i znati kakvo je stanje bilance strateških robnih rezervi. Da sami ste rekli u svojoj raspravi mi smo imali situacije i potresa i razne ugroze i to je veoma bitno da mi imamo dobre, kvalitetne robne zalihe.
Ono što mene sad zanima to je koliko je sredstava dosada utrošeno za zbrinjavanje izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. Naime, svjesni smo toga da i na jedan način i Hrvatska tu podnijela jedan dio sigurno obaveza.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Ako sam vas dobro shvatio, ukupno koliko je. Prema zadnjim podacima ukupno s pozicije robnih zaliha je 150 miliona eura. To je podatak.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kordić.

Kordić, Martin (Hrvatski suverenisti)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče Izvješće o stanju robnih rezervi upućeno je sabor prije 4 mjeseca. Javnost je imala priliku prokomentirati to izvješće. Sad se postavlja pitanje koji je uopće smisao da se raspravlja o izvješću iz 2024. godine sada u saboru.
Na koji način ova rasprava može doprinijeti boljem upravljanju robnih rezervi?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Danas smo ovdje barem ja zato jer je to zakonska obveza. Mi moramo jednostavno po Zakonu o strateškim robnim zalihama jednom godišnje sabor o svemu učinjenom izvijestiti.
Ja mislim da je svaka rasprava u tom smjeru dobrodošla jer, jer korektiv je i prevencije, korektiv otvaraju se neke nove ovaj ako ukažete na nešto mi ćemo svakako to uzeti u obzir, a da li bi trebalo ja mislim da vrijedi i vašeg i našeg vremena ovakvoj temi jer vrlo, posvetiti pažnju. Zašto? Jer vrlo često se na robne zalihe zaboravlja, a jedino se njih sjeti kad, u trenutku kada baš nam nije naj, naj, najljepši trenutak. E onda moramo bit spremni i zato je to jedna djelatnost odnosno proces koji dosta košta, zahtjeva i truda ljudi koji se time bave. Međutim, mislim da ni nesporno svrha njezina postojanja a i da je opravdan trošak koliki god on bio, a vidjeli ste brojke enorman je.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče u ovom izvješću godišnji popis strateških robnih zaliha nije u potpunosti proveden od strane službenika ravnateljstva već se na dijelu lokacija oslanjao na treće strane, pa zanima me vaše mišljenje smatrate li prihvatljivim da se kontrola strateške državne imovine djelomično prepušta trećim osobama i planira li se jačanje institucionalne kontrole i digitalnoga praćenja robnih zaliha.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa ja bi rekao da nisu treće osobe, znači mi po pravilniku i po ugovorima koje imamo sa skladištarima dajemo određeni dio ovlasti skladištarima da sustavno brinu pogotovo što se ne robe sustavno i zanavljaju. Tako da ona, ona treća strana ako mislite na sklad… ovlaštene skladištare to su institucije, tvrtke koje nam čuvaju određenu količinu naših zaliha u okviru svoje usluge nam moraju brinut i izvještavat nas o tome. U svakom slučaju mi unutar ravnateljstva, a na mjesečnoj bazi prikupljamo podatke i vodimo evidenciju šta se na teretnu događa, a ukoliko smatramo nužnim onda pošaljemo i na teren još dodatnu vlastitu kontrolu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, svi znamo da tim robnim zalihama s vremena na vrijeme da ih moramo ukloniti jer im ističe rok trajanja naročito u prehrambenim proizvodima. Mene zanima gdje se plasiraju proizvodi kojima ističe rok zaliha? Je li i njih moramo negdje plasirati prije nego što ponovo napunimo?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa ne …/Govornik se ne razumije./… ih nego ih puštamo u promet sustavno znači, ako pričamo o pšenici. Pšenica, zato i služe ti skladištari. To je silos od proizvođača koji određenu količinu drži kod naše robe, kod sebe. Ako krene, ako treba zanovit na primjer 20 tona pusti 20 tona naše pšenice u opticaj, u vrijeme dok je ona ispravna u cijelosti i samo zamijeni sa novih 20. Znači kvaliteta pri tome ne na bilo koji način ne pati. Ima i određeni dio robe kojoj ističe rok trajanja poput, zato i uzimamo konzerve što riblje, što mesne koji ima dugi rok trajanja, međutim, određenim kategorijama između ostalog i donacije koje radimo i za Uskrs, ali i za, u slučaju potrebe konkretno za Ukrajinu i takve izvanredne situacije to je isto jedan od načina zanavljanja da budem …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Polović.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, dakle stanje robnih zaliha razotkriva državnu politiku u odnosu na moguće krizne situacije ali razotkriva i državnu politiku u odnosu na najranjivije članove društva. U Izvješću za 2024., a gledala sam i za 2023. crno na bijelo stoji da Republika Hrvatska nema zalihe higijenskih uložaka nula, tampona, dječjih pelena, ni pelena za inkontinenciju. Dakle, ovim robnim zalihama ugroženi su najranjiviji članovi društva – djeca, bolesni, stari i u osnovi i u temelju žene koje zapravo snose teret svih tih teških posljedica. Dakle, te robne zalihe imaju teške rodne posljedice za žene.
Zahvaljujem. I misli kako to komentirate?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Osim financijskog šta ja uopće ne bih trebao, ne bismo nitko sporit segmenta formiranja zaliha postoje objektivna nekakva ograničenja u kontekstu hajmo reći kapaciteta skladištenja u konačnici i nekakvih prioriteta. Pritom svakako treba vodit računa i o onome što ste rekli. Mi uvijek imamo dvije varijante, imamo pored navedenog uvijek možemo odlukom Vlade interventno intervenirati interventnom kupnjom zaliha i puštanjem u opticaj. Takvu opciju čuvamo za robe tipa lako, hajmo reći lako dobavljive robe svih higijenskih potrepština koje ste rekli. Tu ne gledamo rodnu ili bilo koju nekakvu, ima tu i pelena. Sami ste rekli pelene, tako da smatramo da dok god ima robe na tržištu moguće kupiti to smatramo jednako tako da me krivo netko ne shvati drugog prioriteta …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… prvenstveno.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana zastupnica Jembrih.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče evo na početku zahvaljujem na sustavnom izvješću koji pokazuje odgovoran pristup ovoj temi. Molim vas možete nam malo pojasniti na koji način su građani osjetili korist od mjere i aktivnosti prikazanih u ovom izvješću, a ono najbitnije što me interesira jesu li sve ove mjere i aktivnosti bile dovoljne za eventualne potrebe?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik:

Špehar, Vedran
…/Govornik isključen, ne čuje se./…
…/Upadica Reiner: Mikrofon uključite./…
Ovo prvo ste pitali koje stanovništvo ima koristi je li tako i da li je bilo dovoljno? Znači odgovor je sve šta smo, mi znamo i zaprimiti zahtjeve, znači gdje god smo pružali pomoć, što međunarodnu, što našu nacionalnu temeljem nekakvog zahtjeva, odnosno nekakvih procjena idemo na izdavanje robe sa robnih zaliha. Sve smo zadovoljili zahtjeve, pa time smatramo i da su potrebe bile zadovoljene.
Financijski to je bilo omogućeno, financijski smo onda i zanavljali, odnosno vratili stanje na početno stanje tako da svrha postojanja robnih zaliha u ovim nazovimo ga mirnodopskim uvjetima je apsolutno neupitna, a pokazalo se isto tako i kod ovih izvanrednih situacija da smo reagirali na vrijeme uključivo evo, nisam možda previše naglašavao i ovo kad je bila situacija u BiH, ali i u Slovačkoj, odradilo je onu svrhu …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… za koju je i služila robna zaliha.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu, pa će prvi u ime kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege danas raspravljamo o Izvješću o stanju i upravljanju strateškim robnim zalihama za 2024. godinu. Na prvi pogled možemo reći da se radi o tehničkom izvješću, s druge strane ili iz drugog kuta da se radi o jednom administrativnom pregledu, a možda i s treće strane ili najvažnije ja bih rekao strane govorimo o sigurnosti države, otpornosti društva i sposobnosti Hrvatske da reagira kada stvari krenu po zlu.
Zato ovo nije i ne smije nikada biti sporedna tema i ovoj raspravi treba uistinu pristupiti ozbiljno bez bilo kakve primjese politike, ali i bez zatvaranja očiju ukoliko se ukaže da nešto nije dobro.
Strateške robne zalihe nisu kao što sam već rekao tehnička tema jer oni su jednostavno pitanje sigurnosti naše države. No, krenut ću od onoga što je u ovom izvješću dobro. Sustav strateških robnih zaliha funkcionirao je u krizama, korišten je u potresima, korišten je u poplavama, humanitarnim intervencijama i u zbrinjavanju raseljenih osoba iz Ukrajine. Ljudi koji rade u tom sustavu često daleko od reflektora odradili su uistinu golem posao i nije bilo niti velikih afera, nema dokaza o masovnim zlouporabama, nema urušavanja sustava i vrijednost robnih zaliha je u konačnici i povećana. Ulagalo se u opremu koja spašava živote, to su autocisterne, agregati i drugu kriznu opremu i to uopće nije sporno ali funkcioniranje u krizi nije isto što i strateško upravljanje u miru. Zašto za nas ovo izvješće, ja bih rekao nije dovoljno. Tu u biti dolazimo do samog problema, a to je zato što je izvješće opisno ali nema onaj strateški dio koji bi trebao imati. Govori nam što je bilo ali gotovo ništa ne govori što će u budućnosti biti. Nema procjene budućih rizika, nema scenarija, nema odgovora na pitanje na što se Hrvatska priprema u slijedećih 5 ili 10 godina. Je li to nova pandemija, je li to energetske kriza, jesu to klimatske nepogode, prekid opskrbnih lanaca, jednostavno sve ovo što sam naveo iz izvješća to ne znamo. A ako govorimo o strateškim robnim zalihama, onda moramo govoriti upravo o tome, a to je, to je budućnost, a ne samo o bilanci i prošlosti. Nakon pandemije Hrvatska i dalje nema lijekova u strateškim robnim zalihama i to je ja bih rekao politička odluka, a ne tehnička greška jer nakon svih lekcija koje smo skupo platili nakon izmjena zakona koje su to omogućile, ovo ne može biti samo tehnički previd jer ovo je strateška odluka da se to jednostavno dogodi. Pitanje je jednostavno i ja mislim razumljivo svakom građaninu, a to je što ako se sutra ponovno dođe do bilo kakve ozbiljne zdravstvene krize, hoćemo li opet čekati reakciju samoga tržišta, hoćemo li opet ovisiti o drugima, hoćemo li opet improvizirati, a sve ovo što sam nabrojao ja mislim da za sve nas treba biti u potpunosti neprihvatljivo.
Drugi ozbiljan problem je financijski. Više od 30 milijuna eura iz sustava robnih zaliha potrošeno je na zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine. S humanitarne strane u potpunosti ispravno, moralno također nešto što je nužno ali sustav robnih zaliha nije zamišljen kao trajni i zamjenski proračun za krizne politike. U izvješću ne vidimo jasan plan kako se sustav financijski oporavlja, kako se vraća njegova snaga i kako se osigurava da sutra opet bude spreman. Ako robne zalihe stalno crpimo, a ne jačamo, sustav se s vremenom sam po sebi iscrpljuje.
Treći problem koji ću navest su potraživanja. Milijuni eura potraživanja koja vuku još korijen iz 2000-tih godina. Dugovi koje država godinama ne zna ili ne može naplatiti i ovo nije samo problem robnih zaliha, ovo je simptom dugogodišnje slabosti države u upravljanju vlastitom imovinom. U izvješću se to samo konstatira, bez rješenja, bez roka i bez bilo kakve odgovornosti. Tu je također i pitanje kontrole imovine. Prema izvješću država nije bila fizički prisutna na svim lokacijama prilikom godišnjeg popisa robnih zaliha jer otprilike na oko 30% lokacija, popis su provodile treće strane, skladištari ili korisnici opreme i to nije nezakonito i u kriznim okolnostima u potpunosti može biti razumljivo ali ako takav model postane pravilo, a ne iznimka, država gubi neposredan nadzor nad dijelom svoje strateške imovine i tu da odmah podcrtam ne govorimo o bilo kakvoj potencijalnoj krađi, govorimo o sustavnom riziku i potrebi jačanja državnih kapaciteta.
Zbog svega navedenog Klub zastupnika SDP-a ne može podržati ovo izvješće ali isto tako nećemo glasati protiv jer sustav ipak postoji, jer ljudi rade, jer su robne zalihe pomogle u krizama ali ne možemo dati zeleno svjetlo izvješću koje nema viziju i izvješću koje nema strategiju i ne daje odgovore na ključna sigurnosna pitanja. I iz tog razloga ćemo biti suzdržani, suzdržani jer vidimo trud ali ne vidimo strategiju. Suzdržani ali jasni, suzdržani ali i odgovorni jer Hrvatska zaslužuje po nama, više od pukog administrativnoga minimuma. No kako ne bi ostalo na kritikama i na svemu onom što je dobro, iznijet ću i nekoliko konkretnih prijedloga.
Predlažemo jasan plan uvođenja lijekova i medicinskog materijala u strateške robne zalihe, višegodišnju strategiju robnih zaliha s procjenom rizika i scenarijima, zatim financijski model koji štiti sustav od samoga iscrpljivanja. Nadalje jaču kontrolu imovine i digitalno praćenje zaliha te jasne rokove i odgovornost za rješavanje starih potraživanja i to nisu po ni jednom kriteriju ideološki zahtjevi, to su ja bih rekao zahtjevi zdrave pameti. Zaključno, strateške robne zalihe nisu skladište, one su instrument nacionalne sigurnosti, a sigurnost se ne može i ne gradi se improvizacijom, ne gradi se tek kad kriza dođe, sigurnost se gradi unaprijed. Ovo izvješće, još ću jednom ponoviti, pokazuje trud ali ne pokazuje ambiciju i iz toga razloga smo suzdržani, ne protiv ljudi, ne protiv pomoći nego za bolji, jači i sigurniji sustav za sve građane RH. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista, govorit će poštovani zastupnik Damir Biloglav, izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice i kolege, državni tajniče sa suradnicom.
Ja ću ovo započeti sa onim što je već spomenuo ovdje gospodin kolega Kordić ali prije toga ću najprije izraziti nadu da je popunjenost naših skladišta u kojima čuvamo te strateške zalihe znatno bolja od popunjenosti sabornice ovoga momenta, a ova slika koju ovdje vidite je uobičajena. Nadam se da vi bolje popunjavate svoja skladišta nego mi sabornicu.
Samo ovo izvješće o kojem mi danas ovdje raspravljamo je u javnosti kao što reče kolega dostupno već 4 mjeseca. Dakle, puna 4 mjeseca svi tko je zainteresirani, čitava hrvatska javnost koja ima volje pratiti ovu problematiku oni su dosada imali priliku čitati po razno raznim portalima, u medijima kakvo je stanje tih zaliha i onda eto nakon 4 mjeseca čekanja dođe to izvješće i ovdje pred nas u Hrvatskom saboru. Nije to ništa neobično jer ima i nekih drugih izvješća koji čekaju još i znatno duže. Ja bi ovdje podsjetio samo na izvješće pučke pravobraniteljice o utjecaju pandemije na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj i to izvješće za 2022. godinu.
Prije nepunih godinu dana ja sam na jednom aktualcu ovdje priupitao, postavio pitanje predsjedniku naše Vlade kad ćemo mi ovdje u saboru dobiti to izvješće. Odgovor je bio dobit ćete uskoro ima tamo nekih tehničkih problema pa ćete vi to dobiti uskoro. Evo nema tog izvješća ni dan danas, dakle to je izvješće za '22. godinu. Ovo izvješće o kojem danas govorimo je za '24. godinu, pa to i ne čudi u toj u tom ovaj kontekstu.
Ja mislim da bi ovakva vrsta izvješća imala smisla prije svega zbog toga što bi se ovdje moglo čuti prijedloga konstruktivnih, pametnih prijedloga, a evo i danas smo čuli neke ovdje, na temelju kojih bi se onda mogle planirati robne rezerve. Dakle, da težište bude na tome da mi ovdje raspravimo kakve vrste tih, tih pričuva mi trebamo imati za slučaj ne daj Bože nekakve izvanredne situacije, a ne da govorimo o onome što smo imali '24.. Tko zna što imamo, što smo imali u '25. i što će biti ove godine.
U tome smislu bi rasprava bila vrlo korisna, međutim kad se rasprava postavi na ovakav način onda evo vidimo kakav je interes zastupnika u saboru da uopće raspravljaju o temi. Ne samo da je to izvješće došlo 4 mjeseca nakon što je upućeno u sabor, nego je ono dodatno marginalizirano odlukom sabora da se to izvješće stavi na dnevni red kao zadnja točka zadnjega radnog dana u saboru i to pred stanku od tjedan dana u saboru. Eto, to još dodatno govori koliko mi vodimo računa o tome.
A sada malo vidimo i da porazgovaramo o tome zašto uopće postoje te rezerve i kako su one strukturirane. Koliko sam ja čuo i koliko mi je poznato većina, većinu tih pričuva čini ipak hrana. Hrana kao najvažniji oblik energije. Ima tu i neki tehničkih stvari poput kontejnera, šatora, agregata, ima tu nešto i goriva, ima tu evo čujemo i lijekova da, hvala Bogu da se i to netko sjetio staviti u rezerve. Međutim, naglasak je ipak na hrani.
Zašto to govorim? Zato što nije teško zamisliti scenarij u kojem bi Hrvatska mogla ostati bez redovite opskrbe sa osnovnim život… živežnim namirnicama. Stanje u svijetu je takvo trenutno da postoje veliki viškovi u proizvodnji hrane. Svijet trenutno proizvodi dovoljno hrane za redovitu ishranu oko 20 milijardi stanovnika. To je 2,5 puta više od sadašnje globalne populacije. Međutim, unatoč tomu u mnogim zemljama vlada glad. Svijet baca godišnje preko milijardu tona hrane. Mi u Hrvatskoj bacimo između 300 i 400 tisuća hrane, tona hrane godišnje. Unatoč tom mi imamo zemlje u kojima se masovno umire od gladi. Ima, imate zemlje u kojima svakoga momenta, svakih nekoliko minuta umre jedno dijete u svijetu je li, jedno dijete zato što ne može doći do šake riže koji bi je, koji bi ga održali na životu. To je jedan problem u raspodjeli hrane. A s obzirom da postoje dakle i mogućnosti da se unatoč dovoljnoj proizvodnji hrane, da se čitavi narodi i čitave države ostaju bez hrane onda se moramo pitati što bi se dogodilo u situaciji da mi iz nekoga razloga kao država ne možemo na svjetskom tržištu nabaviti dovoljno hrane.
Naime, svi mi znamo da se hrana koristi i kao, kao oružje u ratovanju. Danas je to jedan od sofisticiranih oblika ratovanja i pritiska na određene države, određene narode i što bi mi napravili, u kakvoj bi se mi situaciji našli kad bi mi došli do, do jedne takve situacije u kojoj smo mi predmet takve vrste pritiska.
Svojevremeno je jedan američki političar, mislim da se zvao Peter Roberts on je bio svojevremeno predsjednik odbora za poljoprivredu zastupničkog doma američkoga kongresa. On je jednom prilikom izjavio da, rekao je ovako, pokažite mi naciju koja se ne može sama prehraniti, a ja ću vam pokazati naciju u kaosu. Dakle, kad bi se mi našli u situaciji da ne možemo nabaviti hrane dovoljno mi bi po toj definiciji vrlo brzo bili nacija u kaosu. Takvu situaciju nije teško zamisliti. Kad se dogode elementarne nepogode potresi, nekakve druge prirodne katastrofe onda se možemo osloniti na nekakvu međunarodnu pomoć. Mi smo vidjeli evo i kod nas je bila takva situacija, nije baš bila tako drastična kao u nekim drugim primjerima ali sjetimo se ja mislim da je naj, najsvježiji veliki potres bio u Turskoj prije par godina. I kad se dogodi jedna takva, takva velika prirodna katastrofa onda se vrlo brzo uspostave nekakvi kanali međunarodne pomoći. Zato je dobro da imamo rezerve, a te rezerve vjerojatno i jesu tako strukturirane i količinski tako odmjerene da one pokriju ono prvo razdoblje nakon tih katastrofa u kojem je uopće potrebno uspostaviti tu, tu opremu odnosno ovaj opskrbu temeljem međunarodne pomoći. Međutim kad bi u nekoj drugoj situaciji mi bili zemlja pod pritiskom i kad bi nedostatak hrane bio, bilo sredstvo kojim se nas kao državu i kao narod pokušava prisiliti na nešto, nekakav cilj, što nije nemoguće, onda bi se tek vidjelo koliko je, koliko je dugoročno opasna i neodgovorna politika zapostavljanje domaće proizvodnje hrane. To se nikad ne može dovoljno naglasiti. Nažalost mi danas osim u proizvodnji ovih žitarica kojih imamo i u tim robnim ovaj pričuvama, mi u proizvodnji svih drugih oblika hrane nismo samodostatni. Mi sebi ne možemo osigurat ni dovoljnu proizvodnju niti mesa, razno raznih vrsta niti, niti mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja koja šta ja znam svega i svačega. Dakle u svemu tome iako imamo izvorne mogućnosti veliki potencijal mi u svemu tome nismo samodostatni i zato bi kad već ne možemo govoriti ovdje o, ili kad nema smisla baš puno govoriti ovdje o tome što bi trebalo biti u tim, u tim pričuvama i u kojim količinama, zato sam ja koristio ovu priliku prije svega da još jedan put upozorim sve odgovorne ljude, a osobito gospodu iz Ministarstva gospodarstva da još jednom razmisle koja je uloga i koja je vrijednost, vrijednost u dovoljnoj proizvodnji hrane za vlastite potrebe. Svaka čast svim drugim oblicima energije, važno je imati i skladišta plina popunjena, važno je imat dovoljno nafte, važno je imati i stabilan elektroenergetski sustav ali u slučaju da bilo koji od sustava popusti, mi ćemo opet naći nekakvo rješenje. Međutim kad nemate hrane, onda se stvari vrlo brzo počnu mijenjati i to je jedna situacija u kojoj više nemate kontrolu nad vlastitim društvom i vlastitom državom. Dakle ljudi moji dajte vi koji slušate, koji možete, ne mislim samo ovdje na, na vas kolege nego na vas prije svega u gospodarstvu, Ministarstvu gospodarstva, dajte pobrinite se da mi nekako potaknemo tu našu proizvodnju hrane. Pa imamo izvanredne uvjete, potrošili smo silne milijarde na te oko 5 milijardi eura smo potrošili na projekt Slavonija, a mi i dalje svake godine imamo sve manju dostatnost, samodostatnost u proizvodnji hrane. Nikad se, ponavljam nikad se ne može dovoljno naglasiti strateška vrijednost i sigurnost države i naroda u pogledu samodostatnosti u proizvodnji hrane. Eto ovo drugo, mislim da nema baš potrebe previše komentirati ali da je važno da kad već imamo, kad nam je već Bog dao takve mogućnosti da, da je važno da sami brinemo o, o vlastitoj ishrani i to mislim da se nikad ne može prenaglasiti. Eto toliko, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovane zastupnice Borić i Polović, najprije poštovana zastupnica Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Pred nama je izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. i kao i kod svih izvješća o kojima govorimo nakon dosta dugog vremena, a da pritom ne možemo utjecati na njegov sadržaj, preostaje nam da propitamo strategije vezane uz robne zalihe danas budući da se okolnosti i one geopolitičke kao i klimatske ubrzano mijenjaju te želimo istaknuti ovisnost robnih zaliha o politici razvoja RH kako bismo osigurali samodostatnost prehrambenih proizvoda jer oni upravo i prema izvješću je vidljivo, čine 86% ukupnih zaliha. Robne zalihe dakle znamo, definiraju se kao čuvanje radi osiguranja osnovne opskrbe stanovništva u slučaju rata, prirodnih i drugih kriznih situacija. Izvješće navodi da je država zadržala stabilne i vrijedne robne zalihe usklađene s međunarodnim potrebama za zaštitu stanovništva u izvanrednim situacijama, iako su količine određenih roba i neznatno smanjene. I ovo izvješće donosi pregled upravo tog trenutnog stanja za tu '24. godinu, zato sam i pitala da li se stanje i kako se mijenjalo danas kad već ovako kasno doista ne možemo na to utjecati. Navodi se dakle i ukupna vrijednost strateških i tržišnih robnih zaliha koje je iznosilo oko 87 milijuna eura što je oko 4,1% više nego '23. Dakle iako je vrijednost zaliha porasla, količina nekih proizvoda u relativnom smislu je i manje nego prethodnih godina. Dakle robne se zalihe u stvarnosti ne povećavaju, a nažalost ni raznolikost robnih zaliha. Mali je, mali je broj istih roba i da li se i kako provjerava mogu li se vrste roba dodati i promijeniti. U strukturi zaliha i dalje najveći dio tzv. strateških zaliha čine pšenica 56.630 tisuća tona, kukuruz da ne čitam dakle u tonama, ječam, tjestenina i riža. Ove prehrambene robe zajedno s drugim proizvodima npr. konzervirana hrana, čine tih već istaknutih 86% ukupnih zaliha. Otvorenim ostaje pitanje ukoliko je tako visok postotak zaliha prehrambene robe, koliko je Hrvatska samodostatna u proizvodnji hrane za naše potrebe tj. da li možemo osigurati dovoljno hrane za naše građane za vrijeme kriza, a i nakon njih. Hrvatska je danas nažalost samodostatna u proizvodnji nekih poljoprivrednih proizvoda dok većinu hrane ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe i mora ih uvoziti. Posebno one visoko vrijedne namirnice poput mesa, mlijeka, voća i povrća. Hrvatska trenutno može podmiriti domaću potražnju, ponekad ima čak i suficit tek u nekim kategorijama žitarica a to su pšenica i kukuruz. Proizvodi dovoljno tih osnovnih žitarica i za domaće potrebe, može ih u nekim razdobljima kao što sam rekla izvoziti, pa onda uljarice, sjeme uljne repice i soje. I to je to.
Za većinu drugih poljoprivrednih proizvoda Hrvatska ne proizvodi dovoljno za domaće potrebe, posebice mesa, povrća i voća. Hrvatska proizvodi znatno manje mesa nego što ga potrošači konzumiraju i to između 60 do 68%. Posebno nedostaje svinjetine i govedine, nešto više govorimo o konzumaciji peradi.
Hrvatska godišnje uveze više od 200 tisuća tona mesa i mesnih proizvoda zbog nedostatne domaće proizvodnje. Još je gora situacija oko samodostatnosti mlijeka i mliječnih proizvoda. Ona iznos od 53 do 55% pa se značaj dio mlijeka i mliječnih proizvoda uvozi te približno se uvozi i 20% jaja.
Posebno zabrinjava proizvodnja voća i povrća. Pokriva znatno manje od potreba tržišta oko 35 do 40% pa se velik dio voća i povrća mora uvoziti. Višnje i trešnje su jedina iznimka, istina ne i cijenom. Čini se nevjerojatnim da nismo samodostajni u proizvodnji povrća i voća zar ne, ako imamo u vidu naše poljoprivredne mogućnosti. Kako je moguće?
I mnogi drugi prehrambeni proizvodi dolaze iz uvoza, ulje osim ovog već navedenog iz uljne repice, gotovi prehrambeni proizvodi šećer, sjetite se koliko imamo šećerana, konzervirana i prerađena hrana i tu dakako znamo odgovor. Uništili smo industrijsku prehrambenu proizvodnju.
Dakle, zalihe zahtijevaju pažljivo planiranje ali i više od planiranja zaliha nama nedostaje pažljivo planiranje naše vlastite poljoprivredne proizvodnje ako želimo biti samodostatni. Uz prehrambene proizvode čuli smo i danas uključuju se u zalihe i višenamjenske autocisterne. Najveći postotak uz pšenicu dakle imaju upravo autocisterne 13%, kontejneri za krizno zbrinjavanje i druge ključne robne stavke za krizne situacije. Na primjer, a pitala sam i državnog tajnika u replikama ujutro zabrinjava, može nas zabrinjavati kada vidimo da u '24. još je veliki dio naših sugrađana s Banije bilo u 530 kontejnera i 170 mobilnih kućica. I zato bi bilo vrijedno da je npr. danas da smo znali podatak kakvo je stanje sada jer to doista onda govori i kakva nam je obnova bila.
U 2024. ravnateljstvo za robne zalihe ostvarilo je prihode, pa onda vidjeli smo da ima i manjak, pa onda je manjak se prebacio. Dakle, mogli bi imati više vrsta ovdje pitanja, no doista nas zanima kada znamo da robne zalihe nisu pasivne, da su aktivne i da se koriste i ovdje smo čuli i od državnog tajnika i od kolege za humanitarne i druge krize kao što je zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, kao što je čak i potpora Gazi, humanitarna pomoć dakle za Gazu bez obzira kako se Hrvatska ne odnosi spram, spram tragedije humanitarne u Gazi.
Međutim, ono što nas ipak treba malo zabrinuti u stavci i voljela bi da i kolege pogledaju. Robna pomoć za najsiromašnije, a čuli smo kao novum da od ovih 8 milijuna 1,6 milijuna je bile su prehrambene robe, kako je moguće da hrvatske katoličke mreže i drugi partneri robna pomoć ustvari u tablici stoji hrvatski Caritas, kako je moguće da u cijeloj listi koje imamo od milijun i šezde… dakle jedan milijun i 650 tisuća eura da je gotovo pola milijuna 490 potrošeno na kupovanje sira. Od svih namirnica i svima koji su bili potrebni zar je sir najvažnija životna namirnica koja im je trebala ili bismo možda mogli u najmanju ruku govoriti da se ovdje radi o zanimljivoj kupovini. A sjećam se da smo i prije imali takvo izvješće o neobičnim sirevima i dovoljno je i podijeliti cijenu prema kilogramu koliko je plaćen i taj sir.
Dakle, ostavljam neko vrijeme i svojoj kolegici pa ću još dio govoriti i u pojedinačnoj raspravi.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Nastavit će u ime Kluba Možemo! poštovana zastupnica Polović.

Polović, Draženka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo ja ću kao što sam i u replici najavila nešto reći o strukturi robnih zaliha koja zapravo pokazuje da se Hrvatska i da se naša država i dalje ponaša kao da su najveći rizici koji nam slijede i koji nam prijete glad i nestašica žitarica, a zapravo se susrećemo najčešće i stvarni rizici današnjice prepoznajemo ih u pandemiji, kolapsu zdravstvenih sustava, klimatskim katastrofama, prekidu opskrbi lijekovima i medicinskom opremom. I upravo na tim točkama sustav robnih zaliha prema ovom izvješću zakazuje.
Ono što je mene doista, doista zaprepastilo je pomalo nevjerojatan da ne upotrijebim neku jaču riječ izostanak higijenskih proizvoda tj. rodna dimenzija sustavnog državnog propusta ovih rodnih zaliha. Kao što sam rekla u izvješću za '24. išla sam kontrolirati i za '23., stoji da RH nema zalihe higijenskih uložaka, tampona, dječjih pelena ni pelena za inkontinenciju, doslovno nula u tablici. Tako da ja to ne mogu gledati kao tehničku pogrešku, kao previd već kao političku odluku s nekim jasnim rodnim posljedicama. U stvarnim, za ovaj propust, zato što ovaj propust prvenstveno pogađa žene jer krize nikada nisu rodno neutralne. One se ne odnose jednako na sve. Dakle u stvarnim životima u izvanrednim okolnostima upravo su žene te koje rađaju i skrbe o novorođenčadi, većinski preuzimaju brigu o starijima, bolesnim i nemoćnim osobama. Prve ostaju bez privatnosti, sigurnosti i dostojanstva u kolektivnim smještajima primjerice i snose posljedice menstrualnog siromaštva. Dakle država koja u robnim zalihama nema ni jedan jedini paket menstrualnih potrepština, šalje poruku zapravo da žensko tijelo, žensko zdravlje i njezino dostojanstvo nisu dio nacionalne sigurnost i to treba ozbiljno promijeniti jer to je poruka da su potrebe muškarca norma, a potrebe žena dodatak koji se rješava improvizacijom, to ćemo nekako riješiti, status žena ćemo nekako riješiti. Ovo izvješće tako razotkriva rodno prilično slijep sustav planiranja koji zapravo ne vidi čitav niz razlika u, u, u odnosima ne znam između pri, primjerice logistike i dostojanstva ili energetskog deficita i skrbi za dojenčad, da dalje ne nabrajam. Naime u kriznim centrima, skloništima i privremenim smještajima, nedostatak uložaka i pelena ne znači samo nelagodu, on znači i čitav niz drugih stvari. Povećan rizik od infekcija, trajno poniženje, isključenje žena iz ravnopravnog korištenja pomoći, to je dakle oblik strukturne diskriminacije koje robne zalihe moraju, kojima robne zalihe moraju stati na kraj i koji država proizvodi ili vlastitim stavom prema rodnoj ravnopravnosti ili vlastitim nemarom. Ako to sve gledamo moram to još reći u kontekstu rastuće patrijarhalizacije društva, onda se iz ovih robnih razlika puno toga može iščitati. Posebno je porazno da se to događaja u državi koja se formalno obvezala na rodnu ravnopravnost i koja potpisuje čitav niz strategija i konvencija, a u krizama ih zapravo kao što vidimo ne provodi.
S druge strane vrlo je me je iznenadilo i dio izvješća da u robnim zalihama nema lijekova ni ključnog medicinskog materijala, pogotovo nakon pandemije Covida-19, nakon nestašice antibiotika, antipiretika, zaštitne opreme, ovo je doista začuđujuća praznina. Vlada je imala godine zakonski okvir i upozorenja struke i nije učinila ništa. U prijevodu u slijedećoj zdravstvenoj krizi, građani će opet čekat improvizaciju, sreću ili tržište u kojem će umjesto državne regulacije, sjetimo ih se samo snalažljivi profiteri obično vrlo bliski vlasti, biti ti koji će onda rješavati krizu. Uz naravno visoku cijenu. Cijenu ovakvog stanja plaćaju najviše kronični bolesnici, roditelji male djece, žene u kriznim smještajima, stariji i nemoćni i stoga još moram reći jako je važno da se struktura robnih zaliha ujednači, da se obavezno uvrste higijenski, medicinski i farmaceutski proizvodi, da se odrede jasni rokovi, količine i proračunska sredstva i možda, a kada već u ovom saboru sjedi velik broj i načelnika i gradonačelnika, treba razmisliti o tome da u ovom saboru možda govorimo o planovima, a ne samo o izvješćima o stanju robnih zaliha jer ovo izvješće otkriva da je država nažalost, zdravstveno i socijalno nespremna i rodno neosviještena. Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će poštovani zastupnik Zvonimir Troskot, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o izvještaju ali zapravo i o Zakonu o strateškim zalihama koji je podloga i u stvarnosti kada se pogleda, raspravljamo o tri stvari, o sigurnosti opskrbe, o integritetu samog sustava i povjerenju građana u to da država u krizi radi za njih ali ne za uski krug interesa. Godišnji izvještaj Ravnateljstva za robne zalihe za razdoblje od 2020. kada se analizira, pokazuju da se sustav nalazio pod ogromnim opterećenjima, od pandemije, potresa u Zagrebu i na Banovini, rat u Ukrajini, zbrinjavanje raseljenih osoba, poplave. Robne zalihe su se trošile i obnavljale, kupovali smo žitarice, mesne i riblje konzerve, ulje, šećer, vodu, šatore, kontejnere, mobilne brane, pumpe, respiratore i zaštitnu opremu. To pokazuje da sustav može reagirat u krizi. Normativno novi Zakon o strateškim zalihama je bio korak naprijed. Prvi put strateške zalihe formalno uključuju lijekove, protuotrove, medicinske proizvode, medicinski materijal i zaštitnu opremu. To je jedna od racionalnih lekcija iz pandemije ali ono šta nedostaje jest definicija cilja. Nitko od nas ne može danas odgovorit na jednostavno pitanje, koliko dugo Hrvatska može samostalno hraniti i liječiti svoje stanovništvo ako se lanci opskrbe prekinu? Je li to dva mjeseca, tri, šest? Finska recimo s druge strane na takav model i na takva pitanja ima odgovor.
U svojem izvještaju finska vlada definira sigurnost opskrbe kao stup nacionalne sigurnosti s ciljevima u mjesecima pokrivenosti žitarica, goriva i drugih ključnih dobara te s jasno opisanom ulogom države, industrije i logističkih lanaca. Njihov državni ured za reviziju dodatno analizira financijsku bazu tog sustava, koliko je održiv, tko plaća i kako. Švedska ide putem totalne obrane i lokalnih prehrambenih sustava i njihov izvještaj pokazuje kako se preko školskih obroka gradi i krizna spremnost i održivost gdje 75% općinskih službenika kaže da im povećanje spremnosti javnih obroka za kratkoročne krize visoki prioritet, a više od 60% ističe da ti obroci moraju doprinos dugoročnoj održivost i otpornosti lokalnih sustava hrane. Javna nabava se koristi kao alat za jačanje lokalne proizvodnje, smanjenje ovisnosti o velikim trgovcima i diverzifikaciju dobavljača. Mi u Hrvatskoj unatoč svim intervencijama nemamo ni finski strateški okvir sigurnosti opskrbe, ni švedski model povezivanja robnih zaliha sa lokalnim lancima i tu dolazimo do našeg najvećeg paradoksa koji je vrlo jasno sažeo zastupnik Mosta Ivica Ledenko, citiram poticaje za poljoprivredu dajemo, a hranu uvozimo. Unatoč velikim ulaganjima u poljoprivredu koji se, koji se mogu mjerit u milijardama, uvoz osnovnih prehrambenih proizvoda raste, a samodostatnost pada. Iz perspektive nacionalne sigurnosti to je izrazito opasno. To nije samo ekonomski problem, to je strateški poraz. Ako samodostatnost u osnovnoj hrani nije postavljena kao strateški cilj države kao što smo vidjeli kao u primjeru Finske, onda ne znamo koliko vlastite proizvodnje želimo za žitarice, meso, mlijeko i ulje tada i robne i strateške zalihe postaju skupi flaster na sustavu koji nas čini sve ovisnijima o uvozu i tuđim lancima opskrbe. Druga dimenzija koju smo dotaknuli je integritet sustava. Afrička svinjska kuga u Slavoniji i Posavini nije bila samo veterinarski izazov nego i test povjerenja. Javno dostupni podaci pokazuju da je tvrtka Agroproteinka koja zbrinjava uginule i eutanazirane svinje godinama isplaćivane znatne iznose suvlasniku koji je evo po koincidenciji ili slučajnosti upravo i ministar vanjskih poslova RH koji vrši tu dužnost. Riječ je o više od 2 milijuna eura dobiti u razdoblju od nekoliko godina, a taj prihod nije bio pravilno prijavljen u imovinskoj kartici zbog čega je pokrenut postupak pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Ovdje nije pitanja prejudiciranja krivnje ali jedno je neupitno kada dužnosnik ili član Vlade ima vlasnički interes u tvrtki koja zarađuje na mjerama koje ta ista Vlada naređuje, to je klasičan sukob interesa. Takav slučaj ruši povjerenje u svaku odluku u opsegu eutanazije, odabiru izvođača i trajanju mjera. Zašto je to vezano uz strateške zalihe. Zato što isti obrasci mogu nastati i kod nabavke hrane, goriva, skladištenja, kontejnera ili medicinskog materijala. Ako toleriramo nedovoljno transparentne odnose u pod navodnicima svinjskom sektoru, zašto građani ne bi sumnjali da će netko sutra zarađivati i na nabavci cjepiva ili lijekova koji su sada formalno dio strateških zaliha. Zvuči poznato? Nabavke cjepiva su tema na razini EU. I kod nas je za vrijeme nabavke covid cjepiva, Covid bio stavljeno u kategoriju tajnosti, zanimljivo. Zato smatram da bez ozbiljne politike sukoba interesa u sektoru strateških zaliha ne gradimo sigurnost nego potencijalnu koruptivnu rentu.
I treća razina je europska. Opći sud EU u tzv. Pfizer gate predmetu nedvosmisleno je presudio da je Europska komisija prekršila pravila o pristupu dokumentima jer nije provela ozbiljnu i dokumentiranu pretragu SMS poruka predsjednice komisije u vezi pregovora o nabavci Pfizerovih cjepiva. Sud je utvrdio da komisija nije ispunila svoje obveze iz uredbe, povrijedila je pravo javnosti na pristup dokumentima i načelo dobre uprave. To je ozbiljna sudski potvrđena činjenica u samom srcu ugovora kojima su se nabavljala cjepiva na razini Europe i na razini Hrvatske vrijedna desetke milijardi eura i imamo dokazani deficit transparentnosti. Istodobno u javnosti smo slušali iskaze predstavnika proizvođača da cjepiva u trenutku odobrena nisu bila testirana na smanjenje transmisije iako je politička komunikacija ili propaganda često išla u smjeru da značajno smanjuju širenje, širenje zaraze. Sve to zajedno znači da kada u hrvatski sustav strateških zaliha uvodimo lijekove, cjepiva i medicinski materijal, ne možemo ponoviti model tajnih ugovora kategorije tajnosti, izgubljenih sms-ova i parcijalne komunikacije. Na temelju svega ovoga naš stav je jasan. Nećemo glasat za ovaj izvještaj u ovakvom obliku. Prvo zato što Hrvatska još nema ozbiljan dokument sigurnosti opskrbe po uzoru na opisanu Finsku s jasno definiranim ciljevima i bit ćemo transparentni. Dotaknuto je to bilo u novoj strategiji obrane ali je to nedostatno jer to mora biti osnovni cilj nacionalne sigurnosti RH. Bez toga Zakon o strateškim zalihama ostaje fragmentirani instrument iako smo ga na početku pohvalili, a ne dio jedne koherentne strategije. Drugo zašto nećemo glasovati, zato što u zakonskom okviru i praksi Vlade, nemamo ugrađene stroge mehanizme protiv sukoba interesa u poslovima vezane uz krizne mjere i strateške zalihe kao što smo opisali.
Slučaj afričke svinjske kuge i Agroproteinke pokazuje da nam je sustav sklon preplitanju javne funkcije i privatnog profita i to usred krizne mjere koja duboko zadire u poljoprivrednu proizvodnju i povjerenje ljudi.
Treće, zato što se strateške zalihe hrane i dalje ne povezuju s ozbiljnom politikom samodostatnosti. Dok Finska i Švedska razvijaju modele u kojima se sigurnost opskrbe gradi na domaćoj proizvodnji, lokalnim lancima i pametnoj javnoj nabavi mi i dalje živimo u paradigmu koju je kao što sam rekao ranije opisao zastupnik Ledenko i sažeo u jednoj rečenici. Ponavljam, poticaje dajemo hranu uvozimo. U takvim okolnostima glas za bi bio bianco odobrenje da se nastavi s istom logikom, skladištimo reagiramo ad hoc ali ne popravljamo temelj, a to je strukturu proizvodnje, odnose s lokalnim proizvođačima, transparentnost ugovora i zaštitu od sukoba interesa.
Da budem vrlo konkretan, glasali bismo za ovaj izvještaj i u podlozi za zakon kada bi istodobno na stolu bila i tri dokumenta. Hrvatsko izvješće o sigurnosti opskrbe po uzoru na Finsku s ciljevima samodostatnosti i jasnim financijskim okvirom, izmjene Zakona o strateškim zalihama koje uvode stroge primjenjive odredbe o sukobu interesa i obveznu reviziju kriznih ugovora i tri, plan povezivanja strateških zaliha hrane s ciljevima samodostatnosti i javnom nabavom koja jača domaću proizvodnju po uzoru na švedska iskustva. Dok toga nema smatramo da je odgovornije poslati jasnu poruku. Sustav strateških zaliha je potreban ali nije dovoljno dobar, nije dovoljno zaštićen od zlouporabe i nije dovoljno usklađen s ciljem samodostatnosti.
Zbog toga ćemo glasat protiv. Ne protiv ideje strateških zaliha, ne protiv truda koje je stavilo Ministarstvo gospodarstva da pripremi ovaj izvještaj, to nam je sve potrebno i to pohvaljujemo, nego protiv iluzije da ih ovakvim okvirom doista pretvaramo u instrument sigurnosti i opskrbe umjesto u skupi netransparentni flaster na sustavu koji i dalje nagrađuje uvoz, sukob interesa i zatvorene ugovore.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Zoran Gregurović.
Izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Evo na dnevnom redu je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu s financijskim pokazateljima iako moram priznati u jednom trenutku sam se uspio i zbuniti da li je to uistinu na dnevnom redu s obzirom da smo od stanja robnih zaliha došli na rodnu ravnopravnost, dakle i niz drugih stvari koje možda sa tim ne bi trebale i ne bi smjele bi imati veze.
Moramo biti svjesni da što se tiče robnih zaliha da su one najvažnije i da se njihova važnost pokazuje u izvanrednim kriznim situacijama i tu dolazi do izražaja ono što imamo. Imali smo nekoliko kriznih situacija, imali smo nažalost potrese, bilo je i drugih vremenskih nepogoda i nismo barem vidjeli da je nešto zaštekalo, da je nešto bilo problem. Danas su se ovdje spominjali i kontejneri koji su nabavljeni, dakle i niz drugih stvari i mislim da je to dobro i pozitivno.
Ono što je također pozitivno, dakle da je završen, da je, da su rashodi manji od prihoda kad se uključi i preneseni višak iz prethodnih godina tako da je i višak ostvaren za korištenje u slijedećem razdoblju nešto manji od 3 milijuna eura.
Problematiziralo se popisivanje roba strateških robnih zaliha. U izvješću je jasno navedeno da su one smještene na 329 lokacija i jasno je i zašto su na više lokacija smješteni, zašto su smješteni diljem naše domovine i sigurno da u jednom kratkom roku to nije jednostavno provesti, ali ono sve što je najvažnije sigurno je provedeno. Tako da s te strane mislim da uistinu ne bi trebalo biti problema i ne bi trebalo problematizirati.
Ono što je dobro i sigurno vidljivo da se i iz robnih zaliha pruža pomoć i Caritasu i Crvenom križu, da se pruža pomoć dakle i kao što smo pročitali civilnom stanovništvu Gaze donacijom pšeničnog brašna, ali isto tako pomoć raseljenom stanovništvu u iz Ukrajine. Stoga moramo biti također svjesni iako je kolega Piližota tu naglašavao da bi trebalo vidjeti plan što će biti, ali ovo je izvješće za 2024. godinu, a ne plan rada, a isto tako moramo biti svjesni da strateške robne zalihe moraju imati u određenim dijelovima i ono što se planira i određeni stupanj tajnosti i da ne možemo baš, da se ne može baš sve na sva zvona dati van.
Vidimo da kao što je bilo istaknuto u raspravi, da se nije vezalo da nečeg fali, da su postojale neke afere i nešto slično i stoga evo pohvaljujem ovo dakle izvješće.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
I završno će isto govoriti u ime Kluba zastupnika HDZ-a poštovani zastupnik Gregurović.
Izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo bit ću vrlo kratak za ovo završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a mogu reći da podržavamo ovo izvješće te ćemo ga također podržati prilikom glasanja, a pozivam i sve druge da to isto podrže.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDP-a završno će govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota.
Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolegice i kolege na kraju ove rasprave želim još jednom jasno sažeti stav Kluba zastupnika SDP-a o Izvješću o stanju i upravljanju strateškim robnim zalihama za 2024. godinu.
Kada govorimo o robnim zalihama ne govorimo samo kako sam već i rekao o skladištima, o opremi i financijskim tablicama, govorimo o tome koliko je država spremna zaštiti svoje građene kad nastupe krize bez obzira radi li se o zdravstvenim, energetskim, klimatskim ili sigurnosnim krizama. I zato ova tema nije tehnička, ona je u biti suštinski politička i odgovorna.
U raspravi sam jasno rekao da sustav robnih zaliha nije zakazao u krizama, korišten je u potresima, poplavama i humanitarnim situacijama i naravno ljudi koji rade u tom sustavu pokazali su profesionalnost i požrtvovnost često u vrlo teškim okolnostima, ali isto tako naša je obveza reći da dobro operativno funkcioniranje nije isto što i dugoročno strateško planiranje odnosno upravljanje.
Ovo izvješće daje pregled onoga što je bilo ali ne daje jasnu sliku onoga što nas potencijalno čeka. Ne vidimo kako sam već i rekao procjenu budućih rizika, ne vidimo potencijalne scenarije, ne vidimo jasan plan kako se sustav jača i priprema za slijedeće krize.
Posebno, to ću još jednom naglasiti zabrinjava činjenica da ni nakon pandemije u strateškim robnim zalihama nema lijekova ni medicinskoga materijala i to nikako nije pitanje procedure nego političkoga izbora i to smatramo ozbiljnim propustom. Uz to sustav se financijski opterećuje kriznim troškovima bez jasne strategije oporavka. Postoje također dugogodišnja nenaplaćena potraživanja kao i slabosti u nadzoru dijela državne imovine.
Zbog svega toga kao što sam već i u raspravi naglasio Klub zastupnika SDP-a ne može podržati ovo izvješće ali isto tako nećemo glasati ni protiv nego ne zato što zatvaramo oči pred problemima, nego zato što znamo da sustav postoji, da ljudi rade i da su robne zalihe u krizama bile stvarna pomoć.
Zato smo suzdržani, suzdržani jer u ovom dokumentu prepoznajemo trud, ali ne prepoznajemo ono što je potrebno a to je jasna strategija. Suzdržani jer također smatramo da Hrvatska mora imati robne zalihe koje se grade unaprijed, a ne rješavaju se isključivo naknadno i suzdržani jer sigurnost države ne smije ovisiti isključivo o improvizaciji.
I za kraj poruka je vrlo jednostavna, strateške robne zalihe nisu logistički detalj, one su jedan od temelja nacionalne sigurnosti, a nacionalna sigurnost se ne gradi izvješćima sama po sebi nego odlukama, planiranjem i odgovornošću prema građanima.
Naš današnji glas, ajmo tako reći suzdržanosti nije odbijanje nego to je poziv Vladi da ovaj sustav učini ozbiljnim, otpornijim i dugoročno sigurnijim za sve građane RH.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta završno će govorit poštovani zastupnik Tomislav Josić.
Izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, uvažene zastupnice i zastupnici, u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta osvrnut ću se na Izvješće o stanju i upravljanju strateškim robnim zalihama za 2024. godinu koje predstavlja jedan od ključnih instrumenata sigurnosne, socijalne i gospodarske otpornosti RH.
Prije svega važno je istaknuti da je upravljanje strateškim robnim zalihama u promatranom razdoblju provedeno u skladu s važećim normativnim okvirom osobito Zakonom o strateškim robnim zalihama te pravilima proračunskog poslovanja. Integracija ravnateljstva za robne zalihe u sustav Ministarstva gospodarstva dodatno je ojačala institucionalni nadzor i fizikalnu transparentnost osobito kroz obveze uplate svih prihoda na jedinstveni račun državne riznice.
Financijski pokazatelj za 2024. ukazuje na stabilno iako izazovno poslovanje. Ostvaren je manjak prihoda u iznosu nešto većem od 2 milijuna eura, no isti je u cijelosti pokriven prenesenim viškovima iz prethodnih godina čime je osiguran kontinuitet funkcionalnosti sustava bez dodatnog fiskalnog opterećenja državnog proračuna.
Posebno pozdravljamo najavu da će raspoloživi višak prihoda u 2025. godini biti usmjeren prvenstveno na daljnju popunu strateških robnih zaliha.
Izvješće jasno pokazuje da su rashodi poslovanja značajno porasli zbog izvanrednih okolnosti, ponajprije posljedica rata u Ukrajini, prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba te saniranja posljedica potresa i elementarnih nepogoda. U tom kontekstu strateške robne zalihe nisu bile puka knjigovodstvena kategorija nego konkretan i operativan alat državne intervencije u kriznim situacijama.
Povećavanje ukupne vrijednosti robnih zaliha za više od 4% u odnosu na prethodnu godinu pokazuje da se unatoč krizama i pojačanoj potrošnji sustav obnavlja i jača. Nabava prehrambenih i neprehrambenih proizvoda kao i specijalizirane opreme usmjerena je upravo na robne skupine koje imaju najveću operativnu i sigurnosnu vrijednost u izvanrednim okolnostima.
Posebno ističemo višestruku namjenu strateških robnih zaliha od zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresima u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji preko potpore vatrogasnim snagama tijekom protupožarne sezone do međunarodne humanitarne pomoći. Time se potvrđuje da strateške robne zalihe imaju i nacionalnu i solidarnu međunarodnu dimenziju ali pritom ne smiju ugroziti primarnu svrhu sigurnost i samodostatnost RH u kriznim okolnostima.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta smatra kao izvješće realno prikazuje stanje sustava te jasno ukazuje na potrebu njegove daljnje popune i modernizacije. Smatramo da u budućem razdoblju poseban naglasak treba staviti na jačanje domaće proizvodne komponente strateških zaliha, smanjenje ovisnosti o uvozu te bolju teritorijalnu raspodjelu kapaciteta kako bi reakcija u krizama bila još brža i učinkovitija.
Zaključno, Domovinski pokret podržava ovo izvješće uz jasno očekivanje da strateške robne zalihe i dalje ostanu alat državne sigurnosti, socijalne stabilnosti i zaštite nacionalnih interesa, a ne isključivo fiskalna ili administrativna kategorija.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno u ime Kluba zastupnika Možemo govorit će poštovana zastupnica Rada Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Zahvaljujem još jednom.
Tek možda mala za početak opaska gospodinu Greguroviću kolegi. Naime, krize i ratovi nemaju jednaki učinak na muškarce i žene, to kaže UN i to kaže UNHCR. Prema tome, da se ovdje govori o tome da utjecaj u ovakvim situacijama treba voditi računa da je najranjivija populacija su žene, djeca i starije osobe.
No dobro, ovdje nije ta vrsta rasprave pa evo na kraju kao što su i mnoge kolege rekle raspravljati o samom izvješću nakon godine dana ili za godinu koja je debelo iza nas 2024. nije potrebno zato što mi ne možemo sad mijenjati sadržaj. Ali nadam se kao što je i državni tajnik rekao zašto onda to činimo? Činimo to zato da bismo doista promišljali o tome kako će Hrvatska se oduprijeti ili biti samodostatna u situacijama krize da ne kažemo i ratova.
Ono što je jako važno je upravo vidjeti koje to strategije imamo, da li ćemo i svake godine naše robne zalihe biti jednake, a k tome ono što je izuzetno važno, a na žalost niste nam o tome govorili, a to je što radimo sa nadzorom, koja vrsta nadzora i može li se ipak dogoditi da se na kraju godine smo imali tek 70%, znači 1/3 alokacija gdje nam stoje naše robne zalihe nije imala nadzor od države. Dakle, da li to znači da država nije imala izravni nadzor, ali možemo li vjerovati što se pritom dešava ako i povijesno znamo koje smo probleme oni koji su mrvicu stariji, koji smo do sada imali, jer nikada nije dovoljno opreza. Nadam se da se svi sjećate pšenične afere koja je na žalost je, nestale su nam dakle one naše bazične zalihe, a nakon 20 godina oslobođen je dakako i čovjek krivnje jer je zastara postupka bila. Pa eto to su pravni ishodi i to nam govori o našem pravosuđu. Dakle, nama trebaju različite vrste sinergija da bismo mi mogli zaštititi i svoje robne zalihe, pa također i 2022. ako se sjećate bile su i tvrdnje o nabavi 75000 tona kukuruza za robne zalihe koje je država bila spremna platiti taj kukuruz po znatno višoj cijeni od današnjeg tržišta i to također izaziva različite sumnje.
Dakle, nama je nadzor izuzetno važan i ništa nam o tome niste govorili, da ne spominjem i oko nabave dakako za vrijeme covida testova za koje je ispalo da jesu nabavljeni ili nisu nabavljeni. Dakle, treba nam sustav i koji je transparentan, osim što mora biti učinkovit mora imati dobro planiranje kako bismo znali brzo i odgovarajuće odgovoriti na one izazove i one krize koje su već ovdje i koje nas čekaju. Mi ćemo također kao klub biti suzdržani oko izvješća.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time smo zaključili raspravu o ovoj točki. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Mi ćemo nastaviti sa radom 17. veljače i naravno prva točka po običaju će biti iznošenje stajališta.
Želim vam da se ugodno odmorite tijekom ovog tjedna.

SJEDNICA PREKINUTA U 15,32 SATI

39

  • Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu, s financijskim pokazateljima
20.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu s financijskim pokazateljima.
Podnositelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu matičnog radnog tijela dajem na glasovanje slijedeći zaključak.
Prihvaća se navedeno izvješće.
Molim glasujmo.
127 glasova, 77 za, 48 suzdržanih, 2 su bila protiv.
Donijet zaključak kako ga je predložilo matično radno tijelo.
PDF