Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

37

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 211
05.02.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad prelazimo na slijedeću točku, a to je

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 211.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem članka 85 Ustava RH i članaka 172 i 190 Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197 Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za lokalnu, područnu regionalnu samoupravu. Prije nego što dam riječ predstavniku predlagatelje da da dodatno obrazloženje imamo zahtjev za stanku kolege Bulja u ime Kluba zastupnika Mosta, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo. Tražim u ime kluba Mosta stanku od deset minuta o ovom predloženom Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju. Kao što sam rekao i u ime kluba i u prvome čitanju ovaj zakon bi imao smisla kada bi na cijelom području RH sve odgojiteljice u dječjim vrtićima bile kao u osnovnim školama imale plaću. To je donijela, ministarstvo je donijelo naravno pravilnike, ali jedinice lokalne samouprave nemaju fiskalni kapacitet financijski za jedno dijete organizirat, s tim ako namećete nekakva pravila odzgor onda osigurajte izvor sredstava.
Ja sam prvi za to da naše odgojiteljice imaju plaće kao u osnovnim školama, međutim da bi imale onda to napravite kao osnivačima osnovnih školama gdje su županije veći gradovi, neka decentralizirana sredstva za zaposlenike budu iz države. Na ovaj način imamo općina do općine gdje je razlika odgojiteljicama tri puta veće plaće, nema fiskalnih kapaciteta određene jedinice lokalne samouprave. Stoga još jednom za ovakav zakon gdje ćete vi sad pozivati mi nešto subvencioniramo, da u indeksu razvijenosti, pa dite u Trilju više po ministarstvu vrijedi nego u Sinju jer je Trilj u trećoj skupini, a grad Sinj je u petoj skupini razvijenosti il nekoj još nižom. Prema tome, ako želite pravičan sustav i vrtići nisu samo čuvanje djece nego to je odgojna institucija naše djece. I stoga još jednom pozivam vas da uvažite ovaj moj amandman koji ću dati …/Upadica Reiner: Hvala./… u ovome smjeru kao što sam imao i …

Reiner, Željko (HDZ)
Stanku je zatražila u ime kluba također i poštovana zastupnica Anka Mrak-Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo, poštovani potpredsjedniče HS-a.
Tražim stanku u trajanju od deset minuta u ime kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Jučer smo imali jednu vrlo zanimljivu raspravu koja je trajala cijeli dan, a rasprava je bila u prvom čitanju imali smo zakon o regionalnom razvoju RH i dobro je da danas imamo raspravu o ovom zakonu jer su oni međusobno vezani. Ako želimo osigurati održivost Hrvatske, ako želimo kolko tolko osigurati da u svim dijelovima RH ljudi imaju iste uvjete za život onda krećemo od najranije životne dobi onda to moramo osigurati za naše najmlađe stanovnike, dakle za djecu u vrtićkoj odnosno u predškolskoj dobi, ali da bi to mogli osigurati ono što bi trebalo biti bi država trebala biti ne majka za pojedine dijelove RH, a maćeha za druge nego bi trebala biti ujednačena. Država bi trebala biti ta koja će osigurati sredstva za odgojitelje.
Mi smo imali jednog premijera koji je pozdravio građevine, nemojte kolege i kolegice da se sve više pozdravljaju građevine, vi i ovdje u obrazloženju govorimo o tome da ćemo napraviti predškolske ustanove, da ćemo imati dovoljan broj vrtića i svega ostalog, tko će u njima radit? Dakle morate osigurat tko će u njima radit, ali morate osigurati i sredstva za to. Dijete u Hrvatskoj ne može različito koštati obzirom tamo gdje živi, dijete u Hrvatskoj je uopće tema koštanja je apsurdna tema, ali država mora apsolutno voditi računa jer ako želi voditi računa o regionalnom razvoju onda kreće odavde, kreće od ovog zakona. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
I kolegica Marija Lugarić u ime Kluba zastupnika SDP-a ima …/Upadica Lugarić: Zahvaljujem./…traži stanku, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Tako je g. potpredsjedniče u ime kluba SDP-a tražim stanku od deset minuta da još jednom naglasimo da ovaj zakon u svom konačnom obliku kao što uostalom nije bio ni u prvotnom prijedlogu, ne donosi razvojnu promjenu. On nažalost ustaljuje postojeće prakse za koje već sada znamo da ne funkcioniraju dovoljno dobro ni za djecu, ni za roditelje, niti za one koji u sustavu rade.
Zakon ne donosi nikakvu razvojnu viziju, ne gradi sustav koji će dugoročno osigurati dostupnost, posebno jednaku dostupnost u svim dijelovima Hrvatske, kvalitetu i pravednost ranog i predškolskog odgoja, on zanemaruje glas struke, relativizira profesionalne standarde i zadržava snažnu političku kontrolu nad financiranjem. Zato ga mi iz kluba SDP-a ne možemo podržati ne zato što smo protiv promjene zato što smo oporba nego zato što smatramo da djeca, roditelji odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu, a ne ovakvo administrativno krpanje.
Ulaganje u radni predškolski odgoj nije trošak, on je temelj društvene jednakosti jedna od najpametnijih investicija koje kao jedno društvo možemo napraviti. Svako dijete koje ostane bez mjesta u vrtiću naš je zajednički poraz, a najveća odgovornost snose oni koji imaju moć sustav učiniti boljim, a to ne čine.

Reiner, Željko (HDZ)
I kolegica Marijana Puljak je u ime stranke zatražila stanku, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem. Evo tražim stanku u ime kluba Centra i NPS-a kako bi evo još jednom upozorili na ono o čemu smo evo razgovarali i na odboru sa predstavnikom ministarstva, a to je da ovim zakonom država evo želi postavljat ciljeve, standarde, europske obveze u području ranog predškolskog odgoja, istovremeno ne želi preuzeti financijsku odgovornost za temeljni dio sustava odnosno za ljude koji u tom sustavu rade evo kako je već i prije rečeno.
Sredstva za ovu tzv. fiskalnu održivost daju se bez jasne namjene, bez minimalnih standarda, istodobno se gradovima i općinama ostavlja gotovo sav teret financiranja plaća odgojitelja. To nije mala stvar pogotovo za neke općine izravno utječe na kraju na kvalitetu usluge, na položaj odgojitelja i na kraju krajeva na jednakost djece u cijeloj Hrvatskoj.
Posebno zabrinjava činjenica da se zbog financijskog pritiska istovremeno snižavaju i stručni kriteriji, dopušta rad s djecom osobama koje nemaju punu kvalifikaciju za rani i predškolski odgoj, to je ozbiljan zahvat u profesionalne standarde i suprotnosti je s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, dakle, ne radi se o cijeni vrtića nego o kvaliteti, odgovornosti i jednakim šansama i uvjetima za svu djecu bez obzira gdje žive. Dakle, ako želimo sustav koji je dugoročno održiv onda ovu dilemu moramo raspravit do kraja, ne prešutjeti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a stanku će zatražiti kolko sam shvatio i poštovana zastupnica Vesna Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa. Poštovani potpredsjedniče HS-a, uvažene kolegice i kolege.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a kako bih i ovaj puta skrenula pozornost na činjenicu kako se Hrvatska trenutno nalazi u najvećem investicijskom ciklusu ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja u povijesti Hrvatske države, radi se trenutno od 2,8 milijardi eura ulaganja u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog, srednjoškolskog obrazovanja, sustava visokog obrazovanja i znanosti, a kada promatramo sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u tom kontekstu onda želim istaknuti i naglasiti kako Vlada RH kroz ulaganja u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pa i kroz zakonske izmjene o kojima ćemo danas raspravljati zapravo sustavno oblikuje model održivosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i to kroz najmanje dva ključna elementa, dva ključna procesa. Na jednoj strani to je izgradnja, dogradnja, adaptacija, opremanje oko 500 vrtića na području RH, trenutno ih je 200 u fazi tih procesa i na drugoj strani kroz fiskalnu održivost dječjih vrtića odnosno sufinanciranja rada vrtića, upravo po jasnim kriterijima i s jasnom namjenom.
Imate dokument koji se zove Odluka o kriterijima dodjele financijskih sredstava za fiskalnu održivost vrtića gdje sredstva mogu ići i u materijalne rashode, i u postrojenja, i u opremu i u …/Upadica Reiner: Hvala./… prijevozna sredstva i u zaposlenike i u sve …/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./… ono što osnivač smatra bitnim.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. …/Upadica Bedeković: Hvala./… i želi li još neki klub možda stanku, ako ne hoćemo li odmah nastaviti ili ćemo napraviti stanku? Fizičku stanku, ok odlično, vidimo se u 13,00 sati, da i onda ćemo imati slobodne govore naravno.

STANKA U 12:48 SATI

Reiner, Željko (HDZ)
Sad kad smo završili sa ustašama, partizanima i ostalim možemo vjerojatno krenuti i na današnje, pa bih zamolio državnog tajnika u ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Stipu Mamića da nam da dodatno obrazloženje zakona o kojem smo počeli raspravljati prije stanke za iznošenja stajališta, prije ustaša, partizana i svih ostalih vrlo suvremenih tema.
Izvolite kolega poštovani državni tajniče.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo poštovani gospodine predsjedniče, uvažene dame i gospodo saborski zastupnici.
Odgoj i obrazovanje jedno je od strateški najvažnijih područja javnih politika Vlade Republike Hrvatske. Raniji predškolski odgoj i obrazovanje predstavljaju temelj za stvaranje jednakih obrazovnih prilika, socijalne uključenosti, demografske obnove, te dugoročne konkurentnosti i održivosti hrvatskog društva.
Upravo zato Vlada Republike Hrvatske sustavno i odgovorno ulaže u jačanje dostupnosti, kvalitete i financijske stabilnosti sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju uređuje se raniji predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi kao sastavni dio sustava odgoja i obrazovanja.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju nastavak je dosljedne obrazovne politike Vlade Republike Hrvatske utemeljene na Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, te Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine.
Predloženim izmjenama želimo postići nekoliko ključnih ciljeva, dugoročno osigurati fiskalnu održivost dječjih vrtića, povećati dostupnost i pravednost sustava upisa djece, smanjiti regionalne i socijalne nejednakosti, unaprijediti kadrovske uvjete rada, te dodatno zaštiti interese djece, obitelji i zaposlenih u sustavu.
Podsjećam da je izmjenama zakona iz 2022. godine po prvi put omogućeno da se u državnom proračunu osiguraju sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji su osnivači jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave. Time je država preuzela aktivniju ulogu u jačanju financijske stabilnosti sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako bi se osigurala jednakost svih dječjih vrtića i sve djece bez obzira na osnivača 2023. godine donesena je uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojom su obuhvaćeni i privatni, odnosno vjerski vrtići, a budući da je riječ o privremenom rješenju sa ograničenim rokom trajanja ovim konačnim prijedlogom zakona navedene se odredbe trajno ugrađuju u zakon.
Time se osigurava stabilan, predvidiv i pravedan okvir financiranja dječjih vrtića u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Drugo važno pitanje koje se ovim izmjenama uređuje odnosi se na pravo prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće. Izmjenama zakona iz 2022. godine uvedena je prednost upisa za djecu koja do 1. travnja tekuće godine navrše 4 godine života s ciljem povećanja obuhvata djece u godinama prije polaska u osnovnu školu. Taj cilj ostaje strateški prioritet Vlade Republike Hrvatske i u potpunosti je usklađen sa nacionalnim i europskim razvojnim ciljevima.
Međutim, praćenjem provedbe te odredbe u praksi utvrđeno je da je došlo do smanjenja broja dostupnih mjesta u jasličkim skupinama, odnosno tamo je i značajno pojačan interes kao i do povećanja broja djece mlađe dobi na listama čekanja. Stoga se ovim konačnim prijedlogom zakona navedena odredba ukida kako bi se sustav upisa uravnotežio i kako bi se svakom djetetu bez obzira na dob osigurale jednake šanse za uključivanje u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Važan dio ovih izmjena odnosi se i na ulaganja u predškolsku infrastrukturu. Od 2016. godine do danas u izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića uloženo je više od 530 milijuna eura čime su otvoreni značajni novi kapaciteti i omogućen povijesno najveći obuhvat djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
U ovom razdoblju usprkos činjenici da nas je sve manje i da se na žalost rađa sve manje djece od tada do danas imamo 27500 djece više u vrtićima. No, infrastruktura sama po sebi nije dostatna. Kvaliteta sustava ovisi prije svega o ljudskim potencijalima, stoga se ovim izmjenama dodatno uređuju i kadrovska pitanja. Pojašnjava se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja koji završe programe za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi čime se osigurava pravna sigurnost i fleksibilniji odgovor sustava na nedostatak odgajatelja, problem koji je prisutan i u drugim članicama EU.
Također, preciznije se uređuju situacije u kojima osoba ne može zasnovati radni odnos u dječjem vrtiću ili može biti privremeno udaljena s posla. Time se uklanjaju dosadašnje nejasnoće koje su u praksi dovodile do nerazmjernih socijalno osjetljivih posljedica uz istodobno očuvanje najviše razine zaštite dobrobiti djeteta.
Nakon rasprave na radnim tijelima Hrvatskog sabora, te u okviru njegova zasjedanja pripremljen je konačni prijedlog zakona koji je u odnosu na tekst prijedloga zakona dodatno dorađen na način da je sukladno komentarima pojedinih zastupnika vezano uz pravo prednosti upisa u dječji vrtić dorađen članak 1. prijedloga zakona. Također, odredbom članka 5. jasnije je propisano kome se doznačavaju financijska sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Time Vlada jasno šalje poruku da je svako dijete jednako važno i da dostupnost kvalitetnog predškolskog odgoja ne smije ovisiti o mjestu stanovanja niti o osnivaču dječjih vrtića.
Uz navedene sadržajne izmjene provedene su i tehničke i nomotehničke dorade uključujući i usklađivanje s uvođenjem eura. Za provedbu ovog zakona sredstva su osigurana u državnom proračunu u okviru redovitih aktivnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bez potrebe za dodatnim financijskim opterećenjima.
Zaključno. Ovaj konačni prijedlog zakona potvrđuje opredijeljenost Vlade Republike Hrvatske da sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja razvija kao jedno od ključnih javnih ulaganja u djecu, u obitelj i u budućnost hrvatskog društva.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
I prije nego što ste i počeli govoriti već se javilo dvadesetak kolega za repliku.
Izvolite vi se vratiti na svoje mjesto. Prva će imati repliku kolegica Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnicom.
Dakle, kao što ste i sami naglasili odgoj i obrazovanje je jedan od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske, a kada sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja promatramo u okviru cijelog sustava hrvatskog odgoja i obrazovanja onda moramo i trebamo konstatirati da zapravo ova Vlada Republike Hrvatske oblikuje jedan održivi model sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja zapravo kroz dva procesa. Prvo izgradnju, dogradnju, opremanje više od 5 stotina vrtića diljem Hrvatske, te kao što ste vi naglasili do sada uloženo 530 milijuna kuna.
A drugo, dakle kroz proces i učinak fiskalne održivosti vrtića kroz sufinanciranje rada našeg vrtića kroz jedan stabilan, realan i predvidivi okvir financiranja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dakle, ulažemo u kapacitete, u ljude, u infrastrukturu pa vas molim vaš komentar generalno dakle pristupa i načina ovakvog ulaganja učinkovitog sustava …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Naši podaci su bili loši. Imali smo ogromne, velike regionalne razlike koje su iz različitih razloga bile prisutne od toga da pojedine jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno sredstava da uopće mogu sagraditi vrtić do toga da oni koji su imali tu mogućnost nisu imali dovoljno fiskalnog kapaciteta da bi ti vrtići uopće mogli funkcionirati.
Ono što je ja mislim jako važno naglasiti da smo mi danas od ove pedagoške godine, od jeseni znači prošle godine na 91% obuhvata djece vrtićke dobi i da smo na 54% obuhvata jasličke dobi. Europski prosjek za jasličku dob je 38%, znači da smo značajno iznad prosjeka, a prosjek za vrtićku dob je 93% kojem smo se jako približili, a ujedno nisu ovi svi projekti završeni. Još je negdje dvjestotinjak projekata u tijeku, tako da ćemo kad se to sve sagradi u sljedećih dvije, tri godine doći do toga da će obuhvat vrtićke djece biti sto posto, a da ćemo za jasličku značajno podići i iznad europskog prosjeka.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima zastupnik Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Državni tajniče imamo problem i u prvom čitanju smo rekli i u startu sam rekao da ujednačenost plaća za sve odgojiteljice i ne može bit različita cijena po djetetu.
Ako nalažete vi odozga prema lokalnim samoupravama svojim pravilnicima, da moraju plaće biti iste kao u osnovnom školstvu onda vi morate preuzeti tu obavezu na cijelom području barem za vrtiće. …/Govornik se ne razumije./… sa 4 godine sam uveo besplatan vrtić što sam otvorio sa 29 na 45 skupina, sad se grade novi vrtići, da koristimo i povlačimo sredstva za izgradnju vrtića.
Međutim, nije pravedno da na primjer u Trilju vrijedi više dijete za državu nego u Sinju, a mi smo susjedne općine ili u drugim općinama. To nije pravedno i stoga vam dajem amandman koji bi to ujednačio. Nadam se da ćete ga i prihvatiti da preuzmete tu obavezu kao u osnovnim školama.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo.
Znači pitanje ujednačenosti plaća ili ovo što ste vi rekli da bi država trebala preuzeti i da smo mi nametnuli to sada. Znači ta odredba u zakonu stoji od 1997. godine. To nije ništa novo, znači od tada stoji odredba da plaće u vrtićima trebaju biti ujednačene sa sustavom osnovnog školstva.
Druga stvar kad kažete dijete u Sinju vrijedi manje nego dijete u Trilju, a tako možemo reći da dijete u Trilju vrijedi manje nego u Babinoj Gredi. Znači ne radi se o tome i nije ovo potpora djetetu, ovo je potpora što sam i u uvodnom izlaganju rekao vama kao gradu ili općini da biste uopće mogli sustav osigurati da bude održiv. Znači, dakle radi se o fiskalnom kapacitetu grada Sinja ili se radi o fiskalnom kapacitetu Trilja ili Babine Grede ili bilo koje općine i grada. I sukladno tome i sukladno indeksu razvijenosti napravljen je ovaj model koji uvelike doprinosi tome da sustav bude održiv na dugi rok.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam poštovani državni tajniče.
Pa ja ne znam što to Most ima protiv načela solidarnosti vezano uz sufinanciranje dječjih vrtića i što Most ima protiv toga da nerazvijene općine i gradovi dobiju više, a oni razvijeni dobiju manje, a svima je zakonski osigurana fiskalna održivost odnosno sufinanciranje dječjih vrtića. Šta je tu loše u toj mjeri za Mostovce vezano uz načelo solidarnosti i to da Vlada odnosno ministarstvo sustavno financijski prati dječje vrtiće diljem cijele Republike Hrvatske.
Ja ću vam reći iz pozicije stanovnika Gorskog kotara koji je i brdsko-planinsko područje i potpomognuto područje da nama izuzetno puno znači ovih 15% što vi još dodatno sufinancirate te nerazvijenije krajeve.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
I molim vas da se na to osvrnete.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Pa naravno kada smo razvijali taj model da smo bili svjesni činjenice da je život nešto kompleksniji u brdsko-planinskim područjima kao i na otocima i upravo iz tog razloga ovisno o tome u kojem indeksu razvijenosti se nalazi grad ili općina smo dali na taj postotak dodatnih 15%. To i sada nadalje ovaj model nije nešto što je trajno rješenje, nego ćemo naravno težiti tome da ga unaprijedimo, da vidimo kako ga možemo napraviti boljim. To smo i kada smo analizirali izdvajanja pojedinih jedinica lokalne samouprave i rekli smo da ova sredstva koja se i dodijele općini, gradu da se mogu koristiti za sve što je vezano uz sustav ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, znači od toga da se mogu povećati plaće, da se može smanjiti participacija roditelja, da se može zaposliti nove stručne suradnike, u konačnici popraviti krov, napraviti novo dječje igralište, sve što je interes tog vrtića. A tko to najbolje zna? Upravo općina, grad, onaj koji mu je osnivač na čijem teritoriju se i nalazi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovani možda je upravo u ovome što ste zadnje rekli i problem, dakle dajete financijska sredstva a nemate nikakvih minimalnih standarda koje ustanove predškolskog odgoja trebaju imati. Dakle, ovdje razina usluge, uvjeti rada odgojitelja i dalje ovise zapravo o poštanskom broju je li dijete u vrtiću kako ste rekli u Babinoj Gredi, u Trilju, u Sinju, u Splitu ili u Zagrebu? Dakle, želimo li mi jednaku kvalitetu usluge, jednake standarde za svu djecu u Hrvatskoj ili evo vi ste sad jedan dio novaca osigurali pa dajte kome je potrebno. A kako će on to trošiti, hoće li povećati, sami ste evo rekli cijene, sniziti cijene vrtića ili će povećati plaće tetama u vrtiću ili šta to je na njima. Znači nemamo standarda državnih za predškolski odgoj.

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Hvala. Poštovani državni tajnik./…

Puljak, Marijana (Centar)
Dakle, smatrate li da će i ovim zakonom se osigurati jednaka dostupnost i kvaliteta?

Mamić, Stipe
Evo hvala lijepo uvažena zastupnice.
Naravno da standardi postoje, da postoji državni pedagoški standard. I naravno kada smo promišljali ovu reformu da smo krenuli od nulte pretpostavke a to su infrastrukturni kapaciteti. Druga stvar je bila u uvodnom govoru sam rekao kadrovi. Mi smo povećali broj odgajatelja. Vi svi skupa koji ste gradonačelnici i načelnici općina i ti vrtići su zaposlili od te 2016. do danas preko 5000 novih odgajatelja za nove skupine, za novi obuhvat, za ovih 27500 djece.
Kada govorimo o kvaliteti našeg sustava ono što je možda najvažnije i što najviše doprinosi kvaliteti su upravo naši stručni odgajatelji. Njihova razina kvalifikacije i to Europska komisija navodi kao primjer dobre prakse da je naših 80% odgajatelja visoko obrazovanih.
U mnogim europskim zemljama to nije niti dvadeset posto, tako da se u tome ugledaju u Hrvatsku. A kad kažete stručno usavršavanje, pa naravno da smo vodili brigu o tome, a to nije predmet ovog zakona. Primjerice u ISF-u smo osigurali 60 milijuna eura upravo za takve projekte.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ačkar.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče gospodine Mamić. Prvenstveno želim zahvaliti na iskoracima koje ste napravili po pitanju predškolskoga odgoja u posljednjih nekoliko godina. Imao sam čast biti i u prošlome sazivu Hrvatskoga sabora i apsolutno odgovorno tvrdim da nikada nije ministarstvo toliko ulagalo u predškolski odgoj. Evo ako pogledate samo činjenicu da u prošloj godini, za razliku od prošle pedagoške godine 10265 djece je više upisano u naše predškolske ustanove, da je broj dječjih vrtića također narastao sa 1608 na 1637.
Moje pitanje bi sada, a ostalo ću u pojedinačnoj raspravi jer je ovo svakako zanimljiva tema za nas čelnike jedinice lokalne samouprave bila prema tome da li se razmatra povećanje upisne kvote za buduće odgajatelje radi dugoročne kadrovske stabilnosti? Mislim da je to jako bitno pitanje, pa evo hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo uvaženi zastupniče.
Pa znači kada smo programirali ovu reformu već 2020. tada smo na Rektorskom zboru točno se sjećam sa ministrom u Varaždinu zamolili sve rektore da povećaju kvote na studiju ranog predškolskog obrazovanja. I to se naravno i dogodilo. Kvota je tada povećana godišnje sa nekih 600 i nešto na 960 mogućih upisnika, a paralelno od tada su i osnovana 4 nova studija. Znači naravno da smo vodili brigu i o kadrovskim potencijalima iako smo svjesni toga da je moguće da u nekoj sredini se dogodi da se ne javi dovoljno kvalificirani kadar.
A istovremeno smo rekli da otvaramo i mogućnost jer u to vrijeme kada se programirala reforma i kada su rađene izmjene ovog zakona imali smo na žalost burzama i učitelja, pa smo onda otvorili takvu mogućnost da se učitelji mogu prekvalificirati i zapošljavati u vrtićima. I to je također regulirano i unutar ovih konačnih izmjena.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Htjela sam vas poštovani državni tajniče pitati oko plaća i oko koeficijenata, ali taj odgovor uporno izbjegavate pa na to neću trošiti vrijeme jer mi nećete kao i obično ništa odgovoriti. Ali vas pitam nešto vezano uz članak 2. ovih izmjena zakona i uvjeta koje treba ispunjavati oni koji rade u vrtićima, a o tome smo puno raspravljali u prvom čitanju.
Mene zanima trebaju li logopedi kao stručni suradnici zaposleni u vrtićima imati licencu komore logopeda za rad u vrtiću? To ovaj zakon ne propisuje, ali Zakon o logopedskoj djelatnosti propisuje da logopedi mogu obavljati svoj posao samo ako imaju licencu po Zakonu o logopedskoj djelatnosti i u odnosu na ove posebne zakone između ostalog i ovaj Zakon o predškolskom odgoju. Moje je pitanje trebaju li logopedi imati licencu?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo.
Evo stručno pitanje, evo i kolegica je ovdje doprinijela mom odgovoru ne nužno. To je odgovor ne nužno, znači za obavljanje logopedske djelatnosti unutar vrtića kao zaposlenik vrtića ne nužno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče evo kako bilježimo i povećanje državnih vrtića možemo se pohvaliti i s povećanjem rođene djece. Naime, evo ministar Šipić je objavio u prethodnoj godini da je rođeno oko 500 djece više nego u 2024. što znači da će nam trebati itekako puno veći broj dječjih vrtića i škola. Ono što nam je pomanjkanje a to ste malo prije i spomenuli je pomanjkanje kadra, pa me evo zanima osim što se sada premošćuje sa učiteljicama je li se planira nekakav dugoročni plan za odgajateljice?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pa hvala lijepo.
Mislim da sam to dijelom i na prethodnom pitanju odgovorio. Dakle, prije šest godina smo zamolili rektore da povećaju kvote, te kvote su povećane. Produkcija, znači izlazak diplomiranih odgojitelja je veći. Također ono što smo omogućili da mogu i učitelji i nije se dogodilo, bar nemamo mi takvu informaciju a kažem vam da je zaposleno preko 5000 novih odgajatelja nije se dogodilo da u nekom vrtiću nisu našli odgajatelja. Moguće da se to dogodilo, da nam ta informacija nije došla do nas.
Naravno da ćemo voditi brigu o tome. Sada smo u jednom ciklusu dovršetka tih projekata. Znači rekao sam da je negdje oko dvjestotinjak projekata još ostalo za dovršiti koji će se dovršiti u sljedećih godinu, dvije dana. Nakon toga ćemo napraviti jednu analizu, vidjeti što je ostalo nepokriveno. Napravit ćemo jednu dodatnu projekciju potreba kadrova na duži rok. Mi što se tiče kadrova ne vidimo i ne očekujemo nikakve probleme i hvala bogu dragom da se događa da nam broj djece raste.
Ali na žalost kada smo sa Komisijom pregovarali …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… brojke su nam samo klizile i padale.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, evo čuli smo danas i u zahtjevima za stanku prije nego što ste išli izložiti prijedlog izmjena i dopuna zakona, ali i kroz replike, puno govora kako je država nametnula velike obaveze jedinicama lokalne samouprave kao osnivačima vrtića, a ne prati to adekvatno sa financiranjem, pa evo vratit ću se malo i na vašu priču.
Dakle, tamo od 2003. godine država se aktivno uključila kroz onu fiskalnu pomoć za održivost dječjih vrtića. Mogu razumjeti fiskalnu zabrinutost pojedinih kolegica i kolega čelnika lokalnih kuda to sve ide i zašto su velike obaveze nametnute a država to sve nosi na svojim plećima.
S druge strane treba jasno reći sa koliko to doslovce sredstava država dodatno uključila 2023. godine? Koliko je kapaciteta izgrađeno? Koliko je tu sredstava angažirano državnih, plus ona sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića, a uvjeren sam kad kapacitete jednom završimo priču sa njima da će se onda ići k tome da postupno se povećava državni udio sufinanciranja tekućeg poslovanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Evo hvala lijepo.
Znači sama ulaganja u infrastrukturu su, pa ja bih se usudio reći preko 600 milijuna eura. Kada smo krenuli sa fiskalnom održivošću nadam se da to možda nisam spomenuo, evo pa da dodatno pojasnim da je to plivajući model. Znači model je vezan uz prosječnu ekonomsku cijenu od prethodne godine na razini svih javnih vrtića u državi, pa onda imamo situaciju da je on u prvoj godini primjene ove uredbe iznosio 284 eura, u drugoj godini 333, a evo u 2024. a to će bit primjena za ovu pedagošku godinu već 404. To je efekt povećanja i plaća i materijalnih prava zaposlenika. Znači sada smo već u trećoj godini gdje bi godišnji trošak prešao stotinu milijuna eura. U prvoj godini je on bio negdje oko 70 milijuna eura, u drugoj 80, pa to je 150, 250 milijuna eura. Ali to je nešto što je trajno, plivajuće, nitko ne treba podnositi nikakve prijave, aplikacije, sredstva se doznačuju direktno svakoj općini i gradu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Uvaženi državni tajniče svi smo naravno suglasni evo to smo i rekli, a i vi ste rekli uvodno kako je sustav odgoja i obrazovanja ima strateško značenje i tu ne bi se trebalo posebno obrazlagati, to je samo razumljivo. Međutim, kao što znamo uopće u Hrvatskoj od svih silnih investicija koje se događaju uglavnom se događa ili pretjeruje u građevini, dakle u infrastrukturi, a zapravo premalo se ulaže u ljude o čemu svjedoči golemi broj mladih ljudi, dakle demografski pokazatelji bijega iz Hrvatske kakav nikada nije bio zato što se premalo ulaže u ljude, a isto tako i u sustav odgoja i obrazovanja.
Pa kad se radi o planiranju u medijima je bio podatak od čak 180 studija nema ni jednog upisanog studenta. To svjedoči također o toj krizi i mislim da tu država ima druge mehanizme, zamoliti rektore dakle kada nekih kadrova uključujući odgajatelje ili odgajateljice kada ih nedostaje …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… onda se ne može samo zamoliti. Dakle, onda se treba …

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog državnog tajnika.

Mamić, Stipe
Pa da, mi smo ipak na jednoj višoj razini društva. Nema više tih naloga morate nešto, nego je u partnerskom ozračju, suradnji, mi smo i postigli to što smo htjeli. I činjenica je da što se tiče kadrova nemamo problem. Naglašavam još jedanput sa 11000 došli smo na preko 16 i pol tisuća odgajatelja. Ne postoji taj problem visoko kvalificiranih, visoka kvaliteta usluge, našim građanima za njihovu djecu Europska komisija nas navodi kao primjer dobre prakse i mislimo da je put kojim smo krenuli dobar. Pored toga naravno da trebamo, radimo, u završnoj pripremi smo i novog kurikula. Znači u tom smislu pratimo i stručno usavršavanje za koje smo putem Europskog socijalnog fonda plus osigurali 60 milijuna eura. Naravno to je trajan proces i uvijek ćemo težiti tome da imamo jači, veći broj stručnih suradnika, da naša djeca dobivaju što kvalitetniju uslugu i da taj kurikulum, ono što je jedna dodatna novina da pokušamo povezati tranziciju …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… iz vrtića u školu i da te informacije koje su vrijedno prikupili odgajatelji dobiju i u školi.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče evo u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom obrazovanju jasno je da ova Vlada snažno i sustavno ulaže u predškolski odgoj i obrazovanje kroz naravno povećanje obuhvata djece, velika infrastrukturna ulaganja u izgradnju, dogradnju i opremanje dječjih vrtića kao i kroz osiguravanje fiskalne održivosti svih vrtića neovisno o osnivaču.
Posebno pozdravljam rješenje kojima se odgovorno rješava i nedostatak kadra uz zadržavanje pedagoških standarda, te jačanje stručnih timova u vrtićima. Možete li pojasniti na koji će način ove zakonske izmjene zajedno sa osiguranim sredstvima u državnom proračunu dugoročno doprinijeti stabilnosti sustava predškolskog odgoja i obrazovanja i daljnjem povećanju dostupnosti vrtića osobito u manjim sredinama i demografski ugroženim područjima.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Kao što sam rekao, danas smo na 91% obuhvata vrtićke dobi i 54% jasličke. Kada sagradimo ovo sve što se gradi vrtićka dob, znači tri godine do polaska u školu bit će pokrivena sto posto. Jasličku ćemo značajno povećati i zašto to sve skupa radimo? Zašto je bitno da djeca pohađaju vrtić? Pa zato što sva svjetska i hrvatska istraživanja govore upravo o tome kako sva djeca koja su pohađala vrtić ne u prvom razredu osnovne škole, nego tijekom cijelog svog obrazovanja postižu bolje obrazovne rezultate. To je naš glavni cilj, da naša djeca budu spremnija za obrazovni sustav, da samim time postignu bolje rezultate, sebi osiguraju bolju karijeru, sebi osiguraju bolji život. Zbog toga to radimo, a ova financijska stabilnost je ključni element da se ne dogodi kao što je bilo prije desetak godina u jednom hrvatskom gradu da ga ne spominjem ili općini imali su vrtić, imali su zaposlenike, imali su djecu u vrtiću, ali nisu imali sredstva za plaće.
E upravo tome služi ova fiskalna održivost da se tako nešto ne dogodi.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
I zastupnica Orešković ima repliku.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Evo koristim ovu minutu replike na temu odgoja i obrazovanja kako bih uputila najoštriju kritiku predsjedavatelju Željku Reineru koji je vrlo licemjerno docirao opoziciji da se bavi povijesnim temama ustaša i partizana.
Naime, upravo ste vi vladajući doveli ustaškog promotora na glavni trg da pjeva sa rukometašima, a još veću kritiku ću vam uputiti zbog načina …
…/Upadica Reiner: Možete vi meni kakve god kritike vi ne govorite o temi, pa slijedom točke 232. vam dajem opomenu./…
… na koji ste jučer isključili iz rasprave kolegu iz Možemo! i izrekli mu opomenu i onemogućili mu da govori u raspravi.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Bulj je dignuo povredu Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Uvaženi potpredsjedniče Sabora, kolegica Orešković je povrijedila članak 238. Mi govorimo o dječjim vrtićima i govorimo o djeci, o zaposlenicima. Ona ovdje o ustašama o crnokošuljašima, o fašistima. Pa kolegice Orešković pa vi stvarno dimnjačara vidite ustaše?
…/Upadica Reiner: Dobro, ja sam joj zato i dao opomenu./…
A ovo je stvarno, govorite malo o životu.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Ne trebate vi intervenirati.
Idemo vidjeti kolega Miletić je isto dignuo povredu Poslovnika.
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…
Kolega Bulj molim vas, molim vas smirite se!
Izvolite kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238. Kolegica Orešković u stvari potpuno se pogubila, nema nikakvu viziju, plan, strategiju, nikakve politike nego jaše na nekom suludom komunističkom valu. To je žena koja se fotografirala na izložbi četnika Didakovića, koja kaže da Hrvatska ne pripada onima koji su oružje stekli u Domovinskom ratu. Potpuno je izgubljena!

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ona je dobila opomenu za to jer nije govorila o temi, prema tome ovo je deplasirano da vi reagirate.
Kolegica Bedeković.
Inzistirate na ovom?
…/Upadica Bedeković: Inzistiram./…
Izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Dakle, smatram da je povrijeđen članak Poslovnika 238. stavak 2. gdje kolegica zaista ne govori o temi koja je predmet današnje rasprave iako ste joj udijelili opomenu razumijem molim da se to uvaži. Evo i ova moja, moj doprinos i molim da se kolegicu još jednom opomene.
Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro. Kolegica je dobila opomenu, pa ovo nije bilo ni potrebno.
Ova vaša ovaj intervencija.
Idemo sad ipak na temu, pustimo se ne tema barem ovoga o čem danas govorimo pa će repliku imati kolega Sanader.
Izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, evo pohvaljujem prvo donošenje ovog zakona i ovo o čemu ste govorili 530 milijuna ako sam dobro shvatio da je u 2016.-'17. uloženo u predškolski odgoj. Bio sam gradonačelnik do 2005., nikad država nije dala niti kunu tada za predškolski odgoj i uvijek je bilo i danas još to uvijek vrijedi da je predškolski odgoj obveza lokalne samouprave. Danas sve ovo što Vlada radi je za svaku pohvalu i vrlo važan onaj strateški stav da se ulaže u predškolski odgoj jer je to važno o čemu je govorio i državni tajnik i za cijelo školovanje, to apsolutno prihvaćam. Ali zanima me samo kako je sad stanje, nisam shvatio, ovoga jel se ulaže, jel se daje i velikim gradovima ne znam Zagrebu koji ima ogromne financijske mogućnosti i veliki proračun i malim sredinama ili se pomaže samo one jedinice koje nemaju mogućnosti kao što bi to bilo normalno jer kažem u moje doba nije se nikome davalo tada.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pa ako mislite na ulaganja u infrastrukturu dalo se svima kojima treba. Znači pregovori s Europskom komisijom, ne znam tko je imao iskustava idu do toga da smo morali ugradit projekcije demografskih kretanja i kada nam je komisija tada 2020. govorila past ćete na ispod 32 tisuće meni je to djelovalo nestvarno jer smo tada bili na jedno 36-37 tisuća živorođenih godišnje, međutim evo nažalost to se dogodilo. Uz ovaj oporavak koji se evo ovih zadnjih godinu dana nešto primjećuje i primjećuje se i povratak jel, građani koji su otišli već vide koje su to promjene se dogodile u Hrvatskoj po pitanju životnog standarda, plaća, dostupnosti vrtića itd..
A kada govorimo o, znači grad Zagreb je prijavio i dobio 16 projekata i vrlo često to minimiziraju na način to je nama četvrtina sredstava za gradnju koje smo mi dobili, a mi smo dali 1.200 eura po kvadratu jer je u vrijeme programiranja to bila prosječna cijena. To bi onda značilo da netko gradi 5.000 po kvadratu ili gradi duplo više kvadrata nego što mu treba. To je nešto što ostaje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… njemu na dušu odnosno odgovornost.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Mrak Taritaš ima repliku.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani državni tajniče obzirom da ste već imali upite vezano uz financiranje i vezano uz potreban broj odgojitelja u vrtiću ja ću vas pitati dva jednostavnija možda pitanja.
Prvo pitanje, obzirom da je riječ o zakonu iz 1997. godine koji je imao strašno puno izmjena i dopuna, a nekako ima potrebe da se mijenja i šire od ovog što sad radite jer izmjena i dopuna može bit samo dakle ne ovu temu što je, da li je u pripremi novi zakon kojim bi definirali možda nekakve nove stvari ili na drugačiji način? To je prvo pitanje.
A drugo pitanje je ostaju zbunjujući podaci. Dakle, mi dobivamo u obrazloženju zakona određene podatke, onda jednako tako mi kao saborski zastupnici dobivamo i podatke različitih drugih sudionika, govorim o nekim udrugama. I podaci ne da se razlikuju u brojci tisuću, dvije tisuće, nego se konkretno razliku i po četiri, pet tisuća. Dakle, vjerojatno te podatke od udruga dobijete i vi.
Prema tome me zanimanju dakle, podaci …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… s kojima se barata koji su približno točni?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo.
Znači rekao sam već nekoliko puta danas i model fiskalne održivosti i sama zakonodavna rješenja naša zajednička zadaća je da uvijek tražimo bolja rješenja. U ovom trenutku nema nikakvog novog prijedloga, prijedloga zakona kod nas ali promišljamo, radimo, gradimo, gledamo kako unaprijediti.
Što se tiče samih podataka, da poznato mi je da postoji raz… mala ne velika, mala neusklađenost podataka između Državnog zavoda za statistiku i našeg registra. Znači naš registar nije registar koji sam popunio ja ili kolegica ili netko u ministarstvu, nego naš registar je registar koji pune zaposlenici vrtića i te službene brojke i ovih 27 tisuća 500 više djece u vrtiću su podaci koje smo dobili iz vrtića. Tu nastaju te male razlike, ne znam kojom metodologijom Državni zavod za statistiku iskazuje podatke ali smo to nekoliko puna analizirali i nešto što smo primijetili i ispravili prije tri godine je bilo upravo način kako se iskazuju djeca trogodišnjaci. Da li idu od 1 do 3 ili od 3 do polaska …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… u školu pa smo tada ove iz polaska u školu bili su tamo, koji su bili su bili 2 do 3 vratili u jaslice.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Jeckov ima repliku.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče mi nemamo ujednačene uvjete za primitak djece u vrtiće. Različiti su redoslijedi vrednovanja određenih kategorija od grada do grada, od općine do općine. Smatrate li potrebnim precizno odrediti redoslijed i kriterij jednak za cijelo područje odnosno smatrate li potrebnim donijeti takav pravilnik?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pardon, nisam vas dobro čuo pa sam kolegicu pitao što je bilo točno pitanje. Znači ako sam dobro shvatio znači kategorije prednosti upisa jel tako?
Tako je da, one su redoslijedom napravljene u zakonu. Ono što znamo da se u praksi događa da su neke jedinice lokalne samouprave znale i neke dodatne kriterije staviti. Mi smo to konzultirali naše pravnike u ministarstvu, to u principu ne bi bilo, nije niti moguće, niti bi se smjelo raditi.
Druga stvar, radimo jedan novi projekat novi aplikativnu, novi registar koji će biti ipak nešto sveobuhvatniji i imati više podataka. Nama davati to smo naučili u ovim pregovorima s komisijom što više analitika, što više podataka to ćemo bolje s njima moći ispregovarati i dobiti neka dodatna sredstva. U tom novom registru dosada 178 jedinica je već prihvatilo da će se lista raditi kroz tu aplikaciju. Znači ne, nema potrebe za dodatnim kriterijima.
A ovo pitanje koje ste vi otvorili o njemu ćemo morat promišljat …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… za neko buduće rješenje i vidjet da li, da li postoji potreba i koje su to specifičnosti da bismo trebali …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… razumjeti za dodatan sustav rangiranja upisa djece u vrtiće.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima i kolegica Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Državni tajniče rekli ste u odgovoru jednu rečenicu Vlada jasno šalje poruku da im je svako dijete važno. Ne mislite li da je to licemjerno od državnog tajnika u Vladi koja apsolutno zanemaruje djecu sa teškoćama u razvoju u cijelom procesu predškolskog odgoja. Djeca s teškoćama u razvoju su najmanje uključena u taj proces i država apsolutno ne sudjeluje niti u sufinanciranju niti u financiranju trećeg odgajatelja odnosno asistenta. Znam jer sam 12 godina ne samo uključivala tu djecu u vrtiće već u potpunosti sufinancirala njihove plaće. Srećom od 1.05. Europski socijalni fond će nam omogućiti da možemo se aplicirati i već od rujna koristiti kao jedinica lokalne samouprave ta sredstva i zamislite sredstva po djetetu će biti 700 eura. Ne 333, ne 402 već 700.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Kažete Europski socijalni fond će vam to omogućit. Ja sam igrom slučaja u ministarstvu nadležni čelnik tog tijela Europskog socijalnog fonda i mi programiramo i osmišljavamo pakete na koje ćete se vi prijavit. Pa sad ne znam tko vam je to omogućio. Ono što smo čuli i što nas jako žalosti da se u praksi zna često dogoditi da djeca imaju s teškoćama uopće problem upisat. To se ne smije dogodit pa oni su ranjiva skupina, oni moraju imat prioritet upisa i svaki grad i općina i svaki ravnatelj vrtića o tome treba vodit brigu, a ne da se dogodi da je neko dijete ostalo neupisano, a mi analiziramo, a putem ovog Europskog socijalnog fonda i drugih rješenja, sad je u završnoj fazi i uskoro će u javnu raspravu i pravilnik u kojem će se raspravljati o tome na koji je najbolji način kako to riješit. Pitanje trećeg odgajatelja, pa evo grad Gorica igrom slučaja znam ima trećeg odgajatelja u svakoj skupini pa nema nikakav problem u financiranju i značajno izdvaja sredstva. Postotak izdvajanja iz njihovih izvornih prihoda čini mi se negdje 27%, za razliku od najvećeg grada gdje je to izdvajanje 12% ili nekog prosjeka koji je na razini države možda 17, 18%.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
To je odluka čelnika u što će više izdvajati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Sokolić ima repliku.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani državni tajniče prema prijedlogu zakona koji ste nam ovdje predstavili, ukoliko se na natječaj za zapošljavanje ne javi kvalificirana odgojiteljica, može se zaposliti učiteljica koja tek treba u roku dvije godine završiti program stjecanja kompetencija. Pri tom dalje navodite odnosno to uvjetujete na način da uz takvu učiteljicu mora raditi i kvalificirana odgojiteljica. E sad je pitanje za vas na koje molim jednoznačan odgovor. Radi li se tu o stručnom uvođenju novo zaposlene osobe u posao odgojiteljice odnosno o mentorskom radu ili ne? Jer ako se radi o mentorskom radu, onda to treba strukturirati i platiti, što ovaj zakon ne predviđa. Ako se ne radi onda to sve skupa jednostavno nema smisla.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Ako pažljivo iščitate tu odredbu onda ćete vidjeti da se radi o tome tko radi s jednom skupinom. Svaka skupina djece ima dva odgajatelja. Ovdje govorimo o situaciji da ne bi bilo dobro da imamo tako dva nova, nego da mora biti jedan odgajatelj koji je završio studij RPO-a, a drugi u skupini može, tako da zajedno razmjenjuju iskustva, prate. Ne radi se nikakvom dodatnom poslu, ne radi se o mentoriranju niti se radi o nekom novom 3., 4. izmišljenom radnom mjestu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Polović.

Polović, Draženka (Možemo!)
Aha je, hvala. Ovoga poštovani zanima me doista ne možemo se jače složiti sa idejom da sve ove izmjene počivaju na ideji da je svako dijete jednako važno, međutim mene zanima kako ćete kontrolirati državno pedagoški standard koji se, koji se doista različito poštuje u različitim predškolskim ustanovama i koji je osim toga usput budi rečeno donijet 2008. godine što mislim isto da iziskuje jednu ozbiljnu analizu i posao i isto tako kako ćete kontrolirati te zapravo regionalne razlike u ustanovama, u predškolskim ustanovama po pitanju uvjeta rada koji se onda nužno naravno referiraju i na kvalitetu rada u predškolskim ustanovama kako ne bi bilo narušeno načelo jednakih mogućnosti o na koje se svi pozivamo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Jedan od ključnih elemenata ove reforme velike, koja je u velikoj mjeri već dovršena, vidite da smo na 91% obuhvata djece vrtićke dobi je upravo bio osigurati svima dostupnost usluge. Znači mi ćemo vrlo skoro bit na 100%. E to znači jednaki pristup svakom djetetu. Da li će neki grad ili općina negdje naplaćivat tu participaciju 0, 50, 60 ili 70 eura, to je vaša odluka odnosno odluka čelnika svake jedinice lokalne samouprave i ja bi samo naglasio da je nedavno, evo sjećam se na jednom portalu u Indeksu bio članak ne tako baš nedavno, prije jedno godinu dana, koji je govorio o tome da smo najpriuštiviji za roditelje po pitanju roditeljske participacije ovog troška. Npr. kod nas je to na razini prije par godina bilo 5% dohotka roditelja, sad je palo na 4, a u primjerice SAD-u 36, u Švicarskoj 34%, u nekim europskim zemljama oko 30, vrtić u Washingtonu košta mjesečno 2.500 eura, u Britaniji 1.000 funti …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… u Italiji 800 eura, sjeveru Europe 600, kako gdje.
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Znači naša usluga i jednaki pristup kao građanima …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… je evidentan iz svih tih politika.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče više ću se koncentrirat na jednu, jedan oblik digresije. Dakle ako krenemo od materijalnih prava svih onih koji rade dakle u jedinicama predškolskog odgoja, radit će u tim ustanovama ovisno o tom kakva su ima prava jel tako. Ono što mi u Hrvatskoj imamo, imamo da je poprilična neujednačenost u kontekstu materijalnih prava koje radnici u takvim ustanovama imaju. Jednako tako je i istina da njihova materijalna prava ovise prije svega o fiskalnoj moći jedinica lokalne uprave i samoupravo. Upravo je u tom smislu, a ono što sam i jučer rekao, ja znam da to nije na vama indeks razvijenosti ali to je jedna apsolutno, vi ste rekli da nije ništa novost da iz '97. pa normalno nije to ništa novo, to je prastara odredba i mislim da je definitivno treba posadašnjiti ili naći nekakav drugačiji model, jer konkretno ja osobno plaćam za dvoje djece 250 eura mjesečno participaciju i nije to meni problem platit na moju plaću ali postoje na tom području ljudi kojima je to ozbiljan problem platiti i nije pitanje jedinice lokalne uprave i samouprave koja preko 40% vlastitih sredstava izdvaja za sufinanciranje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… vrtića, dakle imamo disproporciju između standarda i realno na terenu stvari koje postoje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
…/Govornik naknadno uključen./… mislim da je razvidno iz ovog modela po indeksu razvijenosti koji nije savršen ali je bilo najbolje što je se moglo primijenit upravo da se pomoć kanalizira onima kojima je najpotrebnija. Sami ste rekli neka jedinica izdvaja 40%, neka 10%, neka manje od 10% i na taj način smo htjeli uravnotežit i osigurat održivost sustava. Pored toga naravno ISF stručno usavršavanje rekli smo da i pripremamo jedan projekat kako bismo upravo onim socijalno najosjetljivijim i najugroženijim skupinama osigurali neku pomoć.
Prije par godina smo imali jedan natječaj upravo s tom temom, tada je iznosi 150 miliona kuna, samo nam se jedna obična grad javila. Onda smo morali odustati od toga i pokušavamo osmislit nešto, fokusirali smo se na ovo sve što sada radimo uz ovaj natječaj koji je sada u završnoj fazi i na koji će se javit, evo što je i uvažena zastupnica maloprije spomenula. Tako da mislimo da je ovo poprilično izbalansirano rješenje. Znači ne radi se o sufinanciranju fiskalne održivosti djeteta nego se radi …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… o fiskalnoj održivosti sustava u cjelini.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Kujundžić dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Članak 238. i ispričavam se svim kolegicama i kolegama. Indeks razvijenosti kratka digresija, dakle prihodovna strana jer jedan od parametara mjerenja indeksa nerazvijenosti je dohodak. Dohodak u jednoj sredini u nekakvom realnom iznosu i isti taj dohodak u drugoj sredini opet u realnom iznosu ne vrijedi isto.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro i sami znate da to nije povreda Poslovnika nego replika …
…/Upadica Ante Kujundžić: To je ono o čemu vam kažem zašto taj indeks razvijenosti nije onaj kojega, negdje je život skuplji./…
… pa morate dobiti opomenu.
Sad će kolegica Curiš Krok imati repliku.
Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Evo ja ću se nastaviti na kolegu Kujundžića pa evo poštovani državni tajniče vi ste ekonomist po struci pa recite mi da li je to pravedno da u jednoj općini koja dobiva možda 68% fiskalnog od fiskalnog izravnanja od strane države a u toj općini recimo neki roditelji imaju primanja 3-4 tisuće eura a u drugoj općini za roditelja koji ima primanje možda tisuću eura ondje dobivaju 18%?
Mislim da ovaj model po indeksaciji nije u redu i da bi trebali pronaći čim prije neko drugo rješenje jer na kraju krajeva kršimo i Konvenciju o pravima djeteta gdje je rečeno da svako dijete ima jednaka prava bez obzira na kojoj po… gdje jer rođeno u kojem dijelu. Pa me zanima naravno mi tu pričamo kako je bilo prije, nebitno kako je bilo prije. DPS, DPS se nije mijenjao godinama. Da li planirate u budućnosti planirate mijenjati DPS i što je s tom indeksacijom kad ćete više biti pravedniji prema gradovima i općinama?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pa ja mislim da bi se dalo zaključiti iz ove rasprave da je to prilično pravedno. Ono što se iz vaših nastupa i prijašnjih na odboru daje izvući da je vaša inicijativa, ideja ide u smjeru da država preuzme plaće odgajatelja u vrtićima. Istovremeno se zalažete za veću decentralizaciju pa ste sve skupa čini mi se i malo kontradiktorni ako ćemo i plaće prebacit u državu što, o čemu se uopće ne razmišlja onda to treba uskladiti i sa Ministarstvom financija i nekom novom poreznom reformom jer već sada, nema kolege Kujundžića ali postoji fond poravnanja koje jedinice već dobivaju dodatna sredstva iz fonda poravnanja Ministarstva financija, a paralelno pored toga je zasebna kategorija fiskalna održivost.
Znači to je na neki način komp… kompatibilno jer taj fond poravnanja upravo regulira činjenicu da dođu svi na istu razinu neki minimalni financijski standarda, a pravo svakog djeteta je upravo ovo da će sva djeca imat mjesto u vrtiću sigurno, a o tome koliki će biti model financiranja, kako će svaka jedinica odlučit koja je cijena …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… da li će biti besplatno ili će biti nekakav trošak koji je prihvatljiv za roditelje to je na njima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolegica Curiš Krok digla je povredu Poslovnika.

Curiš Krok, Anita (SDP)
238., vrijeđanje zdrave pameti državni tajniče i ovo što sam, nebitno što sam rekla na odboru i što sam rekla ovdje ali evidentno je da znači djeca će imati pravo na vrtić koje će naravno financirati jedinice lokalne samouprave, a roditelji neće imati novaca da to plate.

Reiner, Željko (HDZ)
Dakle 238. ne govori o vrijeđanju zdrave pameti pa dobijate opomenu, a ovako ja vas lijepo molim nemojte zlorabiti povrede Poslovnika da replicirate.
Za sad vas se javilo što s ovim replikama još, što klubova, što pojedinačnih rasprava da će trajati vjerojatno rasprava barem do negdje 9 ili 10 navečer. Prema tome, hajdmo se držati Poslovnika i ne replicirati pod firmom da je povreda Poslovnika.
Kolega Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, u emailu koji su jedinice lokalne samouprave dobile prije 10-ak dana a vezano za sredstva za fiskalno, fiskalnu održivost dječjih vrtića navodi se da je prosječna cijena po djetetu na razini RH uvećana sa 33 tisuće 999 eura na 4 tisuća 405 eura godišnje ili je to mjesečno sa 333 eura na 402 eura mjesečno.
Imate li informaciju s obzirom na povećanje prosječne ekonomske cijene boravka djeteta u vrtiću, za koliko se prosječno povećala cijena za roditelje što plaćaju po djetetu za svoju djecu u vrtiću u nekom postotku ako imate informaciju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Prosječna participacija roditelja u ekonomskoj cijeni je negdje oko 17%. Znači tih 17% na 400 ili na 333 ili na 284 je uvijek 17% što bi značilo da je prosječna participacija ili prosječni trošak za roditelje u Hrvatskoj uključujući sve vrtiće 17% od 400 to bi bilo negdje 40, 68 eura. Znači približno 70 eura bi bila prosječna participacija.
Naravno da ima vrtića, ono što sam ja primijetio sjever Hrvatske je nešto malo skuplji, negdje drugdje je u Dalmaciji kako gdje, neki gradovi su evo donijeli odluku da je besplatan vrtić. Kažem to je odluka na čelniku osnivaču vrtića.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče pa sve pohvale i Vladi i ministarstvu na svemu onome što radite od ulaganja u infrastrukturu do fiskalne održivosti, pomaganje u rješavanju kadrovskih, zakonskih i drugih problema.
U ovom prijedlogu zakona stoji da prednost pri upisu djece u dječji vrtić imaju određene kategorije pa se navodi i to također pozdravljam ja, a vjerujem i svi naši sugrađani međutim pitanje je i mišljenja su roditelji djece prije samog polaska u osnovnu školu da bi i oni trebali biti na ovom popisu i imati prednost pri upisu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Da pa to je, to je bilo u starom prijedlogu zakona što smo maknuli. Znači djeca iznad 4 godine starosti međutim brojke koje smo danas ovdje rekli obzirom da smo sada na 91% obuhvata, a da uvijek evo nažalost postoje djeca koja, čiji roditelji su se odlučili da ih čuva baka ili slično znači jako mali broj djece koja nemaju mogućnost aplicirat odnosno dobiti mjesto u vrtić. To se najčešće događa u velikim gradovima gdje je veliki pritisak, a tu se onda događa i ovo o čemu se spominjalo, što se danas spominjalo da negdje pojedini vrtići prekrše pravo odnosno dovedu se u situaciju da li se strogo držat DPS-a ili da dijete ostane neupisano u vrtić. Tu, tu se mora donijeti odluka i onda se sukladno tome dogodi da negdje su grupe nešto malo veće ali obzirom da se svi ovi silni kapaciteti grade plus ovo što će se sagraditi obzirom da ćemo imati za 100%, vrlo skoro znači za, to je već za godinu, dvije dana dok se ovi projekti završe što opet ne ovisi o nama, to rade čelnici, imat ćemo dovoljno kapaciteta za svu djecu …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i onda nema potrebe za tim prednostima.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić ima repliku.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam akademiče Reiner.
Poštovani državni tajniče, zakon je za osnovne i srednje škole jasno propisao ono kada biramo ravnatelje da prednost imaju oni, oni dakle one kolegice i kolege koji imaju visoku stručnu spremu je li. Što je s time kada pričamo o našim dječjim vrtićima i kada biramo tu ravnatelje, kad će se ta priča posložiti da, da bude na jednak način vrednovano evo sve to.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Znači u strukturi zaposlenih u vrtićima rekli smo preko 80% su visoko obrazovani. Kad gledamo visoko obrazovane od toga su prvostupnici opet negdje oko 80%, a 20% su master studiji. Znači sukladno našem zakonodavnom rješenju obzirom da je logika pedagoška da to budu odgajatelji, 80% njih su prvostupnici, evo od njih, među njima se onda mogu birati ravnatelji, uključivo i razina master jel.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani državni tajnik sa suradnicom, dolazim iz Rijeke i znam što roditelje u Rijeci najviše zanima. Hoće li njihovo dijete bit upisano u gradske vrtiće te hoće li vrtić imati dovoljno sredstava za normalan rad da se cijena koštanja vrtića ne povećava. Svake godine u Rijeci gotovo 300 djece ostane neupisano u gradske vrtiće. Oni koji nisu upisani u gradske vrtiće, idu u vrtiće drugih osnivača. Vrtići u gradu Rijeci koštaju oko 70 eura, a vrtići drugih osnivača koštaju tri puta toliko. Što zakon kaže o tome kada kažete da će svako dijete imati svoje mjesto u vrtiću. Da li će i uvjeti tj. cijene koji će roditelji plaćati u budućnosti biti iste osobito u velikim gradovima. Da li je to u ingerenciji jedinica lokalne samouprave i što zakon kaže o tome? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Da hvala lijepo zastupniče, izvrsno pitanje. Mi kada promatramo kapacitete na razini RH, naravno da računamo i na kapacitete privatnih vrtića. Mi u privatnim vrtićima imamo smješteno negdje oko 27 tisuća djece, u vjerskim vrtićima nešto više čini mi se oko 3 i pol tisuće djece i kada smo s komisijom pregovarali te kapacitete ne možemo sakrit, nego oni su tu, oni postoje i hvala Bogu da smo ih imali jer bi bilo pitanje di bi naša djeca išla u vrtić. E sad kada govorimo o cijeni usluge, znači koliko je meni poznato gotovo svi rijetki su ti koji ne sufinanciraju tu uslugu u privatnim ili vjerskim vrtićima jer vjerski su de facto isto privatni u kontekstu samog zakona pa je primjerice evo ovdje u, to mi je poznato za grad Zagreb, ta subvencija čini mi se 250 eura mjesečno. To su pregovori između grada i privatnih vrtića s tim da bi bila logika, čuo sam da su neki gradovi to uspjeli i postić da subvenciju targetiraju na način da izjednače cijenu u javnom i u privatnom vrtiću. To bi trebao biti nekakav cilj svakog pojedinog čelnika da u tome uspiju. …/Upadica Reiner: Hvala./… Da li je to jednostavno, nije ali tome treba svakako težit, a zakon …/Upadica Reiner: Hvala./… u ovom smislu ništa na taj način ne propisuje.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Babić ima repliku.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče iz replika koje upućuje oporba vidimo da oni pokušavaju ovu raspravu svesti na tezu da je za sve probleme u vrtićima kriva država odnosno ova Vlada, a znamo da je predškolski odgoj u najvećoj mjeri u odgovornosti lokalne samouprave. Ova Vlada međutim unatoč toj lokalnoj odgovornosti osigurala je više od 530 milijuna eura ulaganja u vrtiće te još i dodatna sredstva za fiskalnu održivost sustava. Naravno da oporba to vrlo dobro zna, stoga i prešućuje činjenicu da država nikada prije nije toliko pomagala vrtiće. Zato vas ja molim da još jednom pojasnite što konkretno znači model fiskalne održivosti i koliko on pomaže jedinica lokalne samouprave u svakodnevnom funkcioniranju vrtića. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pa evo mislim da sam spomenuo danas Babinu Gredu. U Babinoj Gredi ako sam dobro, ako se nije nešto promijenilo indeks razvijenosti je bio 1, znači spada u kategoriju nerazvijenih općina što znači da po ovom našem modelu dobiva 50% prosječne ekonomske cijene. Čuli smo danas da je zadnja ekonomska cijena 400 i čini mi se 2 eura, da to znači da dobivaju 200 eura po djetetu puta 12 mjeseci i da je to nešto što je trajno i da će slijedeće godine taj iznos biti i veći obzirom da je model plivajući. Kako rastu plaće zaposlenika, kako rastu drugi troškovi, tako raste i ta prosječna ekonomska cijena. Što znači prosječna ekonomska cijena u vrtiću, to znači da su neki vrtići iznad 400 eura, to je evo maloprije smo imali neke rasprave, negdje su 500, 600 čak i više eura mjesečno. To ovisi o efikasnosti modela, o popunjenosti grupe. Nisu sve grupe prenormirane, neke su i podcijenjene. Negdje u nekim vrtićima ima značajno manje djece od DPS-a, negdje imamo i trećeg odgajatelja koji utječe na tu cijenu. To sve skupa govori …/Upadica Reiner: Hvala./… o efikasnosti modela.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Kolega Barbir ima isto repliku.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani državni tajniče mislim da smo se svi ovdje složili oko jedne stvari, a to je da fali nam odgojitelja i njihove plaće jedinice lokalne samouprave jako teško podmiruju. Zbog toga dolazi i do pada standarda, a cijenu toga svega plaćaju naša djeca. To se više puta i pričalo i na sjednicama udruge gradova kako u stvari plaće odgojitelja postaju jedan neizdrživi teret određenim jedinicama lokalne samouprave. Pa zašto ne bi bili malo vizionari i napravili nešto što zaista je potrebno, zašto država ne bi preuzela kompletno financiranje tog osoblja kako bi izjednačila s ostalim nastavnicima u školskom sustavu. Zašto bi predškolski odgoj bio manje vrijedan nego školski. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Mamić, Stipe
Pa naravno da predškolski odgoj i obrazovanje nije manje vrijedno ali je po Ustavu i po zakonu u potpunosti decentraliziran od početka naše mlade države. I što je to gradovi i općini bitnije od kvalitetne usluge sustava ranog predškolskog odgoja i obrazovanja svojim građanima. Ja mislim da ne postoji nešto što je vama odnosno čelnicima gradova i općina od toga važnije. Zagovarati se da država preuzme plaće, a da istovremeno radi decentralizaciju je kontradiktorno. Kada govorimo o poreznim promjenama, onda bi tu trebalo vidjeti s kolegama iz Ministarstva financija da li bi se onda jedinice lokalne samouprave odrekli dijela prihoda. Cijeli sustav se stabilno financira već godinama. Ne postoje problemi, ja nikad nisam čuo da grad Zagreb da mi nemamo novaca ili grad Split, Zadar, Šibenik, Novigrad bilo ko, znači to sad funkcionira. Ono što je problem, problem je što tu odredbu iz '97. dok se nije dogodio ovako veliki porast plaća u sustavu, mnogi su ignorirali, a tek su i nedavno sindikalno organizirani djelatnici ranog predškolskog odgoja i obrazovanja pa se malo više počelo o tome pričat. …/Upadica Reiner: Hvala./… To se već u velikoj mjeri poravnalo i ne očekujemo problem na dugi rok.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prva će u ime kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovana zastupnica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, gospodine državni tajniče, kolegice i kolege.
Pred nama je konačni prijedlog izmjene i dopune ovog zakona o predškolskom odgoju i želim reći da je to 9. puta da raspravljamo o ovom zakonu u smislu izmjena i dopunama, da ga 9. put parcijalno popravljamo, 9. put ga nadopisujemo i prilagođavamo trenutnim pritiscima i okolnostima što je sama po sebi poruka o normativnoj tehnici. Ja ću vas upozoriti da po nomotehničkim pravilima koje je donio ovaj Hrvatski sabor, nakon 3 izmjene treba ići novi propis. Mi smo već tri puta trebali novi zakon donijet, a ne mijenjat malo po malo. Međutim unatoč svim tim raspravama umjesto da se zapitamo služi li takav pristup više sustavu ili djeci zbog kojih sustav uopće postoji. Kolegice i kolege ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ne trebaju parcijalne intervencije nego jasan, pravedan i održiv sustav. Danas govorim u ime kluba SDP-a kao političarka ali govorim i iz pozicije struke, iz pozicije nekoga tko duboko poštuje struku ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i tko smatra da se upravo u ovom dijelu obrazovnog sustava najjasnije vidi koliko su političke odluke u stanju dugoročno pomoći ili dugoročno naštetiti. Ovaj zakon u svom konačnom obliku ne donosi razvojnu promjenu, on ustaljuje postojeće stanje ali i stanje za koje već sada znamo da ne funkcionira dovoljno dobro, da ne funkcionira dovoljno dobro za djecu, ne funkcionira dovoljno dobro za roditelje ali niti za one koji u sustavu rade. Krenimo od dostupnosti vrtića i upisa. Ukidanjem prava prednosti za djecu koja navršavaju 4 godine, formalno se ispravlja jedan problem pa zapravo i propust iz ovih parcijalnih izmjena iz 2022. godine koji se u praksi pokazao vrlo ozbiljnim. Djeca koja su već bila uključena u sustav ostajala su bez mjesta i jasličke skupine su se ukidale kako bi se administrativno zadovoljio kriterij, a roditelji su se s pravom osjećali prevarenima. Međutim ono što se ovim zakonom sad opet ne radi jest uspostavljanje jasnog, ujednačenog i pravednog sustava upisa. Umjesto toga dobivamo širi krug kategorija prednosti, bez propisanog redoslijeda, bez nacionalnih kriterija i bez garancije jednakosti. Pravo na upis i dalje će uvelike ovisiti o tome u kojoj općini ili gradu dijete živi, o lokalnim pravilima i lokalnim financijskim mogućnostima, a to znači da sudbina djeteta zapravo ne odlučuje njegove potrebe nego geografska i fiskalna slučajnost. To je svojevrsna lutrija po mjestu rođenja i to je potpuno neprihvatljivo. Ako imamo 10 ili 15 kriterija prednosti, zapravo nemamo niti jedan i valja biti iskren i reći dok god raspravljamo o kriterijima prednosti, mi moramo priznati i reći da nemamo dovoljno mjesta u vrtićima, a cilj ozbiljne javne politike ne može biti svojevrsno upravljanje oskudicom da tako kažem nego osiguravanje mjesta u vrtiću za svako dijete. Drugo pitanje ovih izmjena i dopuna se odnosi na kadrove i na profesionalne standarde. Posebno problematičnim smatramo odredbu koja omogućava da učitelji razredne nastave rade posao odgojitelja bez stjecanja pune kvalifikacije ili barem djelomične kvalifikacije nego uvodite ovdje pojam dodatnih kompetencija. Ovdje želim biti vrlo jasna i vrlo precizna. Ovo nije pitanje omalovažavanja učitelja već je to pitanje poštovanja struke i ranog i predškolskog odgoja ali i poštivanja naših zakona i našeg sustava hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji ne prepoznaje ovog čudnovatog kljunaša dodatnih kompetencija, već poznaje punu kvalifikaciju ili djelomičnu kvalifikaciju za obavljanje određenog posla. Naravno, svaka kvalifikacija vam daje određene kompetencije ali ovu varijantu dodatnih kompetencija naš sustav naprosto ne poznaje. To je posebno važno u ovom sustavu u kojem mi doista imamo 80% visoko obrazovanih odgojiteljica i odgojitelja i u tome doista se imamo time, time, time podičiti.
Rad s djecom rane i predškolske dobi zahtjeva specifična znanja, specifične vještine i profesionalnu osjetljivost. Što je dijete mlađe zahtjevnost toga rada raste i pogrešno je misliti za malu djecu da treba malo nauke i malo znanosti, a za veliku da treba puno. Zapravo je suprotno i to nije moj vrijednosni sud, to je stručno i znanstveno utemeljena činjenica. Studijski programi postoje s razlogom, ishodi učenja postoje s razlogom, a stručne kvalifikacije nisu administrativna formalnost i ne mogu se kompenzirati sa vrlo nedefiniranim dodatnim kompetencijama ma šta god one bile. Ovim zakonom zapravo država priznaje da nije uspjela provesti vlastiti zakon iz 2022. godine pa sada zapravo novi standard pokušava prilagoditi tom propustu. Umjesto da se sustavno ulaže u obrazovanje, zapošljavanje i zadržavanje odgojitelja mi spuštamo ljestvicu. Dugoročno to nije rješenje kadrovskog problema nego njegovo produljivanje i to je vrlo opasan presedan jer se struka ne smije prilagođavati neuspjehu politike. Politika se mora prilagoditi potrebama struke.
I kada govorimo o prednostima zapošljavanja ako je netko kompetentan, dakle ima kompetencije koje se stječu određenim kvalifikacijama da rade određeni posao ne možemo rangirati te osobe po stručnosti jer naprosto za neki posao ili jesi ili nisi kvalificiran. Ako si kompetentan i stručan onda si kompetentan i nema više ili manje kompetentnih, ako nisi onda se možeš zaposliti kao ne… nestručnjak dok god još uvijek imamo nesretne okolnosti da to moramo činiti.
Treće, uvjeti rada i status odgojitelja. U zakonu se povećavaju obveze, odgovornosti i administrativni zahtjevi ali se ne rješavaju temeljna pitanja plaće, koeficijenti, radni uvjeti. Posebno ističem problem koji se odnosi na primjenu postojećeg Članka 51. iz zakona i promjene u uredbi u koeficijentima. Da državni tajniče to stoji u zakonu od '97., međutim ono što je novo da se u proljeće prošle godine 2024. godine promijenila uredba o koeficijentima i razlikovanje u uredbi o koeficijentima koji je razlikovao koeficijent učitelja razredne nastave više stručne spreme i visoke stručne spreme više ne postoji. Imamo samo jedan koeficijent i doista imamo problem što osnivači poslodavci ne znaju kako isplatiti plaće odgojiteljima jer postoji samo jedan koeficijent. To nije pošteno niti prema odgojiteljima visoke stručne spreme da imaju jednaki koeficijent kao oni više stručne spreme jer naprosto su ljudi, mi imamo, mi imamo praznu ruku. Mi ne možemo na to napisat amandman zbog poslovničkih razloga jer taj članak niste obuhvatili izmjenama, a odbili ste taj naš prijedlog iz prvog čitanja.
Ono što mene posebno žalosti je što je vama iz ministarstva taj problem poznat. On je vrlo konkretan, on već sada proizvodi pravne sporove i nepravde, međutim vi ste odlučili reći sada se time nećemo bavit pa kad dobimo tužbe za 2-3 godine kada problem naraste kao planina e onda ćemo se češkat po glavi i vidjet kako ćemo to financijski kompenzirat. I to državni tajniče nije tehnički propust to je vaša politička odluka da se stvarni problemi ljudi u sustavu ponovo stave po strani.
Četvrto, pitanje financiranja odnosno fiskalne održivosti. Danas u Hrvatskoj postoji i dalje velik broj sredina u kojima roditelji nemaju kamo upisat svoje dijete. Postoje mjesta u kojima jaslice uopće na postoje. Postoje mjesta u kojima umjesto desetosatnog programa imamo samo petosatne programe i zapravo dostupnih vrtića često ne ovisi o potrebama djece nego o tome koliko je lokalni proračun snažan ili slab.
Nažalost, ovaj zakon ne mijenja tu logiku. On pokušava održati sustav u pogonu s administrativnim rješenjima i postupnim prebacivanjem odgovornosti s države na lokalnu samoupravu, s lokalne samouprave na vrtiće, s vrtića na odgojitelje i na kraju na roditelje. Taj model je vrlo arbitraran. Vlada svake godine određuje ta, ta pravila o fiskalnoj, fiskalnom izravnanju, usput budi rečeno odluka za pedagošku godinu 2025/26 još uvijek nije donesena. Mi smo ušli u 6 mjesec od ukupno 12 mjeseci te pedagoške godine, mi smo na pola pedagoške godine odluke još uvijek nema. I to nam daje za argumente da zapravo umjesto konkretnih pravila mi ćemo imati političko arbitrarno odlučivanje. I to nije u redu. I to nije naravno fiskalna održivost, to je sustavno opterećenje najslabijih ako baš hoćete i politički nepodobnijih.
Najavljuju se velika ulaganja u izgradnju novih vrtića. Doista protiv toga nemamo ništa to podržavamo, ali se prešućuje da su i dosad lokalne zajednice snosile većinu troškova gradnje. Vrtiće ne gradi država ona po… u većom ili manjoj mjeri nekim jedinicama lokalne samouprava samo pomaže. Dok je zapravo u tom pomaganju te iste zajednice lokalne ostavljala da same financiraju održavanje objekata i zapošljavanja kadra kojeg na tržištu nema.
I još jednom da budem potpuno jasna. Investicije izgradnje novih vrtića su važne, mi ih podržavamo ali to nije dovoljno. Zgrade bez ljudi, bez stabilnog financiranja i bez profesionalnih standarda zapravo nisu sustav.
Kao SDP već godinama zagovaramo rješenje koje je i jednostavno i pravedno, vrlo čisto. Država mora preuzeti sufinanciranje najmanje 50% ekonomske cijene vrtića za svako dijete neovisno o mjestu stanovanja i govorimo o 50% stvarne ekonomske cijene, a ne one cijene koju, koju sad smo čuli oko 400 eura a zapravo negdje su one i gotovo duplo. Time se jačaju lokalne zajednice, osigurava stabilnost sustava i stvara prostor za dostojanstvene plaće i bolje uvjete rada.
I za kraj ovaj zakon ne donosi viziju, ne gradi sustav koji će dugoročno osigurati dostupnost, kvalitetu i pravednost ranog i predškolskog odgoja. On zanemaruje glas struke, relativizira profesionalne standarde i zadržava snažnu političku kontrolu nad financiranjem i zato kao SDP ovaj zakon ne možemo podržati. Ne zato što smo protiv promjena nego zato što smatramo da djeca, roditelji i odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu a ne još jedno evo sad deveto administrativno krpanje.
Kolegice i kolege ulaganje u rani i predškolski odgoj nije trošak. On je temelj društvene jednakosti i jedne od najpametnijih investicija koje jedno društvo može napraviti. Svako dijete koje ostane bez mjesta u vrtiću naš je zajednički poraz, a najveću odgovornost za to snose oni koji imaju moć sustav učiniti boljim a to ne čine.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a govorit će poštovana zastupnica Anka Mrak Taritaš.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, pred nama je u drugom čitanju Konačni prijedlog izmjene i dopune Zakona o predškolskom obrazovanju kojim se defi… odgoju i obrazovanju kojim je zapravo definirani predškolsko odgoj i obrazovanje u RH.
Namjerno sam imala jedno ja sam rekla tehničko pitanje za državnog tajnika gdje sam pitala imamo zakon iz '97. godine da li se sprema nekakav cjelovit?
Nije riječ o tehničkom pitanju, riječ je o suštinskom pitanju. Dakle, kroz ove izmjene i dopune zakona od '97.g. toliko puta je mijenjan i dopunjavan da je već iz formalnih razloga trebao biti, ja ne bih rekla već, ovo je već mogao biti i drugi i treći zakon od '97.g. iz formalnih razloga, ali ajdemo sad i do suštinskih razloga. Zaista, da li se mi svi zajedno ovdje bez obzira na svoja razmimoilaženja možemo složiti u nekakvim slijedećim stvarima, dal se možemo složiti da je obrazovanje djece od najranije životne dobi, dakle od predškolske dobi odnosno od vrtićke, jasličke odnosno vrtićke dobi izuzetno važan? Je. Da li je važno da djeca uđu u određeni sustav i na način koji imamo i različitim konvencijama, ali i tome da glavnina djece bude u određenom sustavu? Da. Da li na taj način želimo olakšat život roditeljima? Da. A da li želimo i pomoći JLS da su u stanju to napraviti? Ja mislim da da. Ako su odgovori na sva ta pitanja koja si postavljamo da, onda si moramo postaviti i ključno pitanje, da li ova izmjena i dopuna zakona će to omogućit? Bojim se da ne.
Često je rasprava u ovom domu, a i u javnosti da li je dobro da načelnici i gradonačelnici budu i saborski zastupnici, govori se i o gomilanju funkcija i svega ostalog ili nije dobro? U tim raspravama sam u nekoliko navrata i sama sudjelovala. U startu sam nekako bila stava pa mislim ne treba gomilat funkcije, pa ako si dobar načelnik i gradonačelnik, imaš tamo sasvim dovoljno posla, pa, pa ti je problem i jedno i drugo kvalitetno radit, no međutim tokom vremena sam promijenila mišljenje i mislim da je dobro da su i neki bivši načelnici ili gradonačelnici ili neko ko je u ovom trenutku, da su dobro da su saborski zastupnici. To sam i s ove govor… ja nema problem reći s ove govornice i kad se predomislim oko nekih stvari da sam se predomislila iz jednostavnog razloga što neke stvari puno bolje vide, što o nekim stvarima zaista mogu svjedočiti kakve su stvari na terenu i ovo je jedan od zakona gdje trebamo slušati načelnike i gradonačelnike.
U nekoliko navrata je državni tajnik onako sa ironijom rekao, pa morate se odlučit da li želite centralizaciju ili želite decentralizaciju. Državni tajniče, decentralizacija i decentralizacija poslova i decentralizacija i decentralizacija i financijskih sredstava i prebacivanje financijskim sredstvima onim općinama koje su manje u financijskoj mogućnosti, ali uz jedan uvjet da bi zapravo da ne možete bit nekom majka, a nekom maćeha, nekom dati sve, a nekom ne dati ništa.
Nedavno je bila jedna anketa na jednoj našoj televiziji, slučajno sam vidjela u onom prelistavanju u kasnim večernjim satima gdje je bilo riječ o dadiljama, o tome koliko je sad dadilji u Hrvatskoj povećano, bila je inflacija, pa onda sat dadilje je u Hrvatskoj bio pred 3 ili 4.g. 5 eura, danas je, dakle rasprava je bila, išlo se, išlo se po oglasniku, pa se traži po 15 eura po satu i onda se išlo usporediti 4 velika grada, dakle Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, naravno da je najveća satnica bila negdje oko 11 eura u Zagrebu, a najmanja satnica je bila u Osijeku. Tu još i možete osigurat određenu dadilju, negdje vi ne možete. Dakle, ovo pokazuje razmjere problema koje imamo. Da, država osigurava sredstva za izgradnju zgrada, ali ne sve. Moj novi kolega iz klupe svaki put kaže da, država nam da i onda uzme PDV od 25%, a ostatak moramo mi ko JLS osigurat. Da, to su sve problemi s kojima se susrećemo, da trebate u tim predškolskim ustanovama imati i nekog zaposlit. U velikim gradovima ćete imat, u manjim mjestima pitanje je koliko ćete imat i ta mala mjesta moraju dati kao i za neka druga, druga, druge, druge poslove i još dodatne možda nekakve benefite da možete nekog zaposlit. Ono što nam je važno da, važno, nemojte, ja to znam spomenuti, to stoput ću spomenuti i vjerojatno će ići nekom i na nos, imali smo premijera koji je slabo govorio hrvatski i koji je pozdravio građevine, nemojte da se pretvorimo u zemlju koja će pozdravljat građevine gdje ćemo formalno osigurat prostor i osigurat prostor za svu djecu da idu u vrtiće i škole, dakle u jaslice i u vrtiće, a onda tu neće imati tko radit. To moramo danas, danas o tome moramo govorit, a ne kasnije.
Državni tajnik je između ostalog rekao kroz 2-3.g. ćemo imati dovolj… dakle ćemo osigurati svud. Jednako tako morate znati da ista stvar ne košta isto, ovisno gdje je, različito košta u Zagrebu, a različito košta negdje drugdje, ali Zagreb nije primjer, Zagreb mora biti, on, on je razlika u odnosu na ostale krajeve zemlje. Ako se zaista zalažemo za regionalni razvoj onda morate napraviti i financ… i fiskalnu decentralizaciju sredstava, dakle nije ideja da se plaća iz jedne blagajne nego je ideja da se napravi fiskalna decentralizacija sredstava, da ona bude pravična i da ona zapravo omogućuje svoj djeci da idu u vrtić i roditeljima da to mogu trpit, ali i JLS da oni ne mog… da to nije njima trošak proračuna i da im on jede proračun na način da nemaju ništa drugo. Tu ćemo otvorit slijedeću temu, al ovo nije tema kad govorimo o predškolskom odgoju, a to je JLS, koliko ih imamo, njihova fiskalna održivost, da li ih toliko trebamo imati, da li jedan vrtić pokriva nekoliko JLS, tu ćemo otvoriti tu temu, ali za kraj. Ne želim propustiti priliku, ja nemam običaj, stvarno nemam običaj i to radim vrlo, vrlo rijetko, običaj koji imaju neki drugi kolegice i kolege koji kažu Vlada Zorana Milanovića 2012. je bila tako. Bivša vlada SDP-a je radila to i to, nemam običaj ali sad ću iskoristiti nešto pa ću vas podsjetiti na jedan projekt koji je bio projekt u Hrvatskoj, a bio je projekt u gradu Zagrebu koji je naravno u Hrvatskoj, projekt pokojnog gradonačelnika Milana Bandića koji se zvao roditelj-odgojitelj koji je bio kontra svih dakle on je imao sve negativnosti koje je mogao imati. Prvo se odnosilo na roditelje sa troje i više djece. Pa koliko se ja razumijem da bi došli do trećeg djeteta morate imati prvo i drugo dijete. Zatim uvjet je bio da ta djeca da bi se koristio taj projekt da ta djeca ne smiju ić u vrtić, uvjet je dakle vi ste financirali roditelj-odgojitelj koji je u pravilu bila mama koja je onda ostavljala posao i išla doma i nije više radila što govorimo apsolutno o neravnopravnosti ali to je ponovno drugi par rukava o kojem možemo govoriti. Fiskalno je bio teret za grad Zagreb takav da je to išlo u nebo i povećavalo se i svi koji su govorili su rekli to ne možete izdržat. Taj projekt nisu koristila naravno sve obitelji sa troje i više djece nego same određene, dakle manji broj obitelji otprilike tad sam apsolutno znala podatke koji su apsolutni, a sad ću vam govoriti relativni. Koristilo je negdje oko 2/3 to je bio maksimum obitelji koji je imalo troje i više djece, a onda 1/3 je financirala ove dvije trećine i onda je bila odlična ideja određenih saborskih, naravno govorim sarkastično određenih saborskih zastupnika i određenih opcija koji su sad vladajući ali i nekih drugih da bi to moglo biti na razini države. Pa mi imamo i ministra demografije koji je imao tu ideju da na razini države mame ostaju doma i zapravo budu sa svojom djecom jer je to puno bolje za mamu, obitelj i ne znam za kog, a to što to nije u korist djeteta pa to nije važno, nema veze ali u korist je obitelji. Mi imamo ministra demografije koji je to zastupao. Hvala dragom Bogu da je financijski elementi tog projekta bili takvi da nema države na ovom svijetu koja to može izdržat, a mogu vas samo podsjetiti na sve one koji su s ove govornice ili na bivšoj lokaciji sabora ili onoj osnovnoj lokaciji sabora govorili o, o novoj snazi u Zagrebu, govorili protiv stranke Možemo!, a ja nisam njihov odvjetnik niti želim biti njihov odvjetnik o tome kako će se o događanju, kako će se ići na sud, a tu je bio najmanje važan, važno dijete jer uvjet je bio da to dijete ne smije ići u vrtić. Dakle ono što mi se trebamo zalagat, trebamo se zalagat da djeca idu u vrtić, trebamo se zalagati da imamo ne skupocjene vrtiće nego da probamo ih graditi što jeftinije da oni budu ili modularne izgradnje i svega ostalog, voditi računa da kroz koju godinu u Hrvatskoj ne pozdravljamo građevine nego da pozdravljamo građane RH, da se osigura i uvjeti i danas jednostavno mi ćemo se morat kao država odlučiti na stipendiranja, na jasna stipendiranja određenih struka. Danas mi kaže kolega, ove godine nitko nije upisao fakultet profesorski smjer, dakle učiteljski smjer fizike i matematike. Ja vas pitam za 10 godina kakve ćemo imati nastavnike. Dakle morat ćemo se odlučiti kroz stipendiranje i kad govorimo državni tajniče o tome, o tome puno, puno jače nego danas je pitanje koga. Dakle i kad državni tajnik ovdje govori pa vi se morate odlučiti za decentraliziranje ili centraliziranje. Mi smo se odlučili za decentraliziranje poslova ali i financijskih sredstava. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika SDSS-a govorit će poštovana zastupnica Dragana Jeckov, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege, malo kojem zakonskom prijedlogu bismo trebali posvetiti više pažnje od ovoga jer ne govorimo dakle samo o socijalnoj ili obrazovnoj kategoriji nego je riječ o pitanju od našeg nacionalnog interesa. Malo koji zakon utječe na tako ranjivu skupinu kakva je predmet ovog zakonskog prijedloga. Ako želimo društvo koje napreduje moramo ulagati u ono što je važno, a predškolski odgoj svakako je ono što je važno jer je jasno da su prve godine života presudne za razvoj mozga i usvajanje temeljnih vještina. Znanstveno je dokazano da djeca koja pohađaju kvalitetan predškolski program postižu bolje rezultate u školi, rjeđe napuštaju obrazovanje, kasnije imaju veće plaće i aktivnije sudjeluju u društvu. Dakle nema štednje na obrazovanju jer obrazovanje ne smijemo gledati kao trošak nego je to ozbiljno i dugoročno ulaganje. On je najpametnije, najmudrija i najdugoročnija investicija. Svaki cent uložen u najmlađe vraća se višestruko kroz bolje rezultate u školi, veću zaposlenost, zdravije društvo i manje socijalnih razlika. Upravo zato je neprihvatljivo da se mnogi roditelji i djeca svake godine suočavaju sa odbijenicama zbog lista čekanja. Neprihvatljivo je da su mnogi vrtići prenatrpani, a odgojitelji potplaćeni i preopterećeni. Zabrinjavaju podaci koji govore o financijskim aspektima s kojima se bore odgojitelji. Pa tako prema portalu Adorio prosječna mjesečna neto plaća odgojitelja predškolske djece u nas iznosi 1.124,00 eura dok je medijalna odnosno srednja vrijednost 1.092,00 eura neto. Podaci portal Moja plaća pokazuju da 80% odgojitelja u Hrvatskoj zarađuje između 1.043 eura i 1.643 eura neto mjesečno i onda ne treba da nas čudi što nema dovoljno kadrova, što mladi bježe iz te struke već nekoliko godina uzastopce.
Iako se plaće odgojitelja poboljšavaju donekle one su i dalje relativno niske u odnosu na važnost posla i očekivanja društva što posljedično dovodi do toga da je interes za studij ranog i predškolskog odgoja u opadanju upravo zbog uvjeta rada i plaća koje predstavlja prepreku za privlačenje kvalitetnog kadra što je ključno za kvalitetan predškolski odgoj.
Izmjenama i dopunama zakona smatra se da će osigurati prednosti pri upisu ranjivih skupina djece bez obzira na njihovu dob. Ipak zakon i dalje ne propisuje redoslijedni način vrednovanja kategorija koje ostvaruju pravo prednosti što znači da će i dalje svaki grad i svaka općina odlučivati po svojem odnosno neujednačen, imamo neujednačene uvjete za upis djece u različitim dijelovima zemlje o čemu je danas također ovdje bilo riječi.
Posebno želim istaći važnost upisa djece s poteškoćama u razvoju i njihovo uključivanje u redovne programe i to svakako treba da bude apsolutni prioritet ali to zahtjeva i stručne kadrove i pomoćnike u, te ulaganja u uvjete rada. S obzirom na nedostatak odgojitelja za rad s djecom i ranu predškolsku dob dodatno će se urediti mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja pojašnjavanjem vrsta programa za stjecanje obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.
Ulaganjem u predškolski odgoj gradimo društvo jednakih šansi. Ono je pretpostavka svega što nakon toga slijedi. Društvo koje se ne dijeli na one koji mogu i one koji ne mogu već na one koji vjeruju u budućnost i na oni koji je stvaraju.
Bez obzira na političke pozicije s kojih dolazimo svima nama interes treba biti jednak, a to je unaprjeđenje u ovom slučaju predškolskog odgoja i obrazovanja te olakšanje pristupa istom i stvaranje perspekt… pretpostavki za omogućavanje istog tamo gdje on zaista i ne postoji.
Pohvalno je i kako će u državnom proračunu i dalje biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. S obzirom da ovim izmjenama i dopunama u zakon se integrira uredba kojom se reguliraju da se u državnom proračunu ipak dakle taj novac precizno osigura. Na ovaj način će se ukoliko tako nešto je i postojalo smanjiti briga oko financiranja vrtića odnosno predškolskih ustanova.
I u prvom čitanju i sada skrećem pažnju na sugestije pravobraniteljice za osobe sa invaliditetom koja je u javnom savjetovanju imala primjedbe koje su samo primljene na znanje. Iako se predmetnim zakonskim izmjenama i dopunama i nadalje priznaje pravo prednosti prilikom upisa u dječjih vrtić s teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama navedeno pravo prednosti vrlo često se ne osigurava za tu djecu posebice za onu sa većim teškoćama u razvoju i s poremećajima iz autističnog spektra. Oni se, zapravo oni imaju najveći problem prilikom upisa.
Jedan od razloga navedenog nepriznavanja prava prednosti djece s teškoćama u razvoju je i odredba državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe za kojeg nas pravobraniteljica upozorava da postoji potreba za njegovim promjenama.
Sindikat radnika predškolskog odgoja i obrazovanja nam je nakon što smo imali prvo čitanje ovog zakonskog prijedloga poručili su nam da postoji široka suglasnost oko kritičkih problema, a to su loši uvjeti rada, izazovi u inkluziji djece s teškoćama u razvoju te alarmantni nedostatak stručnog kadra. Međutim, jednako tako oni su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog netočnih informacija koje su iznijete u javnoj raspravi, osobito oni koji se odnose na visinu plaće zaposlenika.
Fokus naše kritike je usmjeren na model finansiranja sustava i upravo sindikat od 2021. godine dosljedno zagovara njegovu korjenitu promjenu. Već duže vrijeme upozoravaju da je uključivanje države kroz uredbu o sufinanciranju vrtića koje se temelji na indeksu razvijenosti neadekvatan i diskriminatoran pristup. Taj je model diskriminatoran u odnosu na to koliko dijete vrijedi u kojem kraju RH. Dodatno, smatraju da su parametri korišteni za postavljanje ekonomske cijene nejasni i da nisu odraz stvarne situacije i stvarnih troškova na terenu. Možda bi upravo ove sugestije sindikata ovog sindikata koji se upravo govori o predškolskom i školskom odgoju mi trebali imati u vidu prilikom donošenja zakonskog prijedloga koji ih se upravo tiče.
Klub zastupnika SDSS-a veliku pažnju je prethodnih godina posvetio upravo odgoju i obrazovanju uključujući i predškolski odgoj i obrazovanje smatrajući dakle koliko je važno za daljnji razvoj djece. Ne možemo ne spomenuti neke probleme koji su uz ranije spomenute karakteristični za pripadnike nacionalnih manjina.
Predškolski program koji pohađaju pripadnici nacionalnih manjina često nije jednako razvijen kao osnovnoškolski program modela manjinskog obrazovanja što potencijalno dovodi do odbijanja roditelja da djecu i upišu u takve vrtiće. Država treba intervenirati tamo gdje lokalne razine nemaju snage jer bez vrtića u manjinskim sredinama onda naravno nema ni ostanka u toj sredini niti demografskog oporavka, niti stvarne ravnopravnosti.
Naglašavam kako njegovanje manjinskog identiteta nije izolacija nego obogaćivanje hrvatskog društva u cjelini.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Vesna Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Dakle Klub zastupnika HDZ-a će naravno podržati Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ja ću samo na početku vrlo kratko evo naglasiti neke od ključnih točaka ovih prijedloga, ovih izmjena i dopuna. Prije svega dakle naglasit ću dakle reguliranje osiguravanja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju. Naime predloženim zakonom se dodatno uređuje mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja nakon završetka programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija koje organiziraju visoka učilišta koja imaju dopusnicu za izvođenje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Jednako tako uređuje se zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtiću kada postoje neka ograničenja u smislu izrečenih mjera prema posebnim propisima iz područja socijalne politike i, i pravosuđa. I na posljetku dakle uredba o izmjeni zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojom je 2023. izmjenom u čl. 50, st. 2 omogućeno da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, ne samo onih čiji je osnivač jedinica lokalne odnosno područne i regionalne samouprave postaje dio, dio zakona. Dakle i neke samo osnovne razlike između prvog i drugog čitanja odnose se na čl. 5 koji je dodatno dorađen i kojim se jasnije propisuje kome se doznačavaju financijska sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Jednako tako dorađen je članak 1. vezano za pravo prednosti upisa u dječji vrtić i svakako nomotehnički su dorađeni članci 6 i 7 na temelju primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora. Dakle to su one neke osnovne informacije dakle o ovom zakonu u drugom čitanju.
Ono što želim posebno naglasiti je činjenica da je zaista odgoj i obrazovanje jedan od strateških prioriteta Vlade RH i kada promatramo sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u cjelini dakle unutar kompletnog sustava, zaista možemo i to i na temelju pokazatelja i na temelju brojki, na temelju činjenica konstatirati da Vlada Andreja Plenkovića oblikuje i razvija model održivosti sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kroz, ja bih rekla dva ključna procesa. Prvi proces je proces izgradnje, dogradnje, opremanja negdje oko 500 vrtića diljem RH u što je do sada uloženo negdje oko 590 milijuna eura. Dakle od 2017., '18. godine do danas i zaista imam potrebu to usporediti s prethodnim vladama koje, žao mi je što evo s ove moje lijeve strane sabornice kolegice i kolega nema, izgovorili su svoje što su imali i otišli naravno, međutim kad usporedimo dakle ove činjenice i brojke s prethodnim vladama, osobito s vladom SDP-a koja niti kune, niti eura po današnjem izračunu, a onda po kunama nije uložila niti u vrtiće, niti u predškolski odgoj i obrazovanje, a kamoli, a kamoli u zaposlenike, a kamoli u odgojiteljice, odgojitelje i zaposlenike dječjih vrtića koje i ovom prigodom zaista od srca pozdravljam i izražavam duboko poštovanje za posao koji rade.
Drugi bitan proces kojim dakle Vlada oblikuje održivi sustav je upravo fiskalna održivost vrtića kroz sufinanciranje rada dječjih vrtića. Dakle oblikujemo jedan stabilan, jedan predvidiv, jedan realni okvir financiranja i kad to usporedimo s prethodnom Vladom, s vladom SDP-a i koalicijskih partnera dakle imamo zaista brojke. Konkretne brojke pokazuju nulu, nula ulaganja. Mi smo evo ove godine ulazimo u 3. godinu primjene dakle modela fiskalne održivosti dakle vrtića gdje se sredstva doznačuju svakoj općini odnosno gradu i vi ako pogledate dostupne podatke, a dakle svake godine dakle imate javno objavljenu odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića pa tako evo možete pronaći vrlo lagano i odluku za pedagošku godinu 2024.-2025. i ako to malo prolistate imate, dakle sve općine i gradove da ih sad ne nabrajam jer nemam dovoljno vremena. Dakle sa vrlo, vrlo konkretnim i vrlo, vrlo ozbiljnim brojkama. Vrlo konkretnim i vrlo ozbiljnim brojkama u desecima i stotinama tisuća eura na mjesečnoj, a onda na godišnjoj razini. Pozivam vas dakle da javno dostupne podatke pogledate gdje imate izrađene jasne kriterije i jasna pravila igre, a ovaj prema kojima se dodjeljuje novac za fiskalnu održivost vrtića 3. godinu za redom. Do tada, opet ponavljam bivše prethodne vlade osobito Vlada SDP-a i koalicijski partnera kojoj su puna usta mantre o tomu, o tome da raniji predškolski odgoj nije trošak nego ulaganje, dakle kad usporedite brojke onda vidite nula, nula, nula ulaganja u raniji predškolski odgoj i obrazovanje niti u kapacitete, niti u ljude, a naravno niti u financiranje odnosno sufinanciranje sustava. I to je ono što Vladu Andreja Plenkovića razlikuje od drugih. Dakle zaista ulaganje u raniji predškolski odgoj i obrazovanje nije trošak nego je ulaganje u budućnost, a budućnost su djeca. Dakle što je cilj, što je krajnji cilj svega ovoga što radimo? Djeca. Uključivanje djece u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od najranije dobi, od jasličke dobi jer znamo na temelju znanstveno dokazanih činjenica koliko su važne i presudne rane, upravo one rane godine uključivanja djeteta u sustava i što to znači za njegov kasniji školski uspjeh, za ishode učenja. Nemamo dovoljno vremena da bismo to evo sad detaljno objašnjavali ali mislim da svima nama to treba biti jasno.
Prema nekakvim usporedivim podacima možemo govoriti o broju upisane djece u jaslice odnosno vrtić. Evo prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja od pedagoške godine 2016/17. pa sve do pedagoške godine 2025/26, ove godine broj jasličke djece 34.924, broj djece vrtićke dobi dakle kasnije nakon jasličke dobi 116.854, dakle to je ukupno 151.788 osmero djece upisano, upisano u sustav prema konkretnim podacima pokazateljima u ovoj pedagoškoj godini.
Što to znači da mi evo trenutan obuhvat djece, dakle prema elektroničkom upisniku koji vodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih imamo 50,43% djece u jasličkoj dobi uključeno u sustav i 91,19% djece u od 3 godine pa do polaska u osnovnu školu. To su ozbiljne brojke.
Cilj ove Vlade je do 2030. godine upisati odnosno omogućiti svakom djetetu rane i predškolske dobi mjesto u, mjesto u dječjem vrtiću. Da, i pred nama su izazovi koji su vezani za nedostatak odgojitelja. Je i to je činjenica. To je činjenica jel. Međutim, nije to samo problem naše zemlje. To nije samo problem RH, ako malo ovaj usporedite dostupne podatke onda ćete vidjeti da bi recimo Austrija treba dodatnih 9.900 odgojitelja za poboljšanje kvalitete obrazovanja i skrbi u tom sektoru. Finskoj recimo nedostaje 6.000 odgojitelja, Finskoj koja je po raznim kriterijima, mjerilima uzor mnogima. Recimo Francuskoj trenutno nedostaje 10.000 stručnjaka za jaslice. U Njemačkoj se procjenjuje da nedostaje negdje oko 72.500 odgojitelja.
I koje su sad preporuke, dakle i strategije za zamjenu i odnosno povećanje broja odgojitelja, odgojitelja prema Svjetskoj banki odnosno prema OECD-u, samo neke od strategija i neke od preporuka. Recimo OECD preusmjeriti višak učitelja primarnog obrazovanja, uvesti recimo vaučere za prekvalifikaciju učitelja, uvođenje pomoćnih zanimanja, kratki programi doškolovanja za kandidate s diplomama izvan područja predškolskog odgoja i obrazovanja ali i srodnih zanimalja, zanimanja.
E pa sad negdje na tragu toga što radi Hrvatska, što se događa u Hrvatskoj i što je dosada učinjeno. Dakle, prvo povećane su upisne kvote na visokim učilištima u akademskoj godini 2025. i '26. na upisima su popunjena sva mjesta na studijske programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, upisano je 523 redovita studenta, 395 izvanrednih studenata odnosno ukupno 918 studenata na studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Što slijedi iza toga i što brojke još pokazuju kad je riječ o završenim odgojiteljima, završenim dakle stručnjacima koji rade u sustavu. Dakle, povećanje broja zaposlenih odgojitelja, pedagoška godina 2016/2017. 11.560 odgojitelja, 1.331 stručni suradnik, pa onda brojka raste, 2018/19. 12.220 odgojitelja, 1.377 stručnih suradnika, pa onda pedagoška godina 2024/25. 15.941 zaposlen odgojitelj i 7 tisuć… 1.781 stručni suradnik. Dakle, ako sad to zbrojimo a to su brojke, to su pokazatelji, to su činjenice, dakle od 2016. godine, dakle od prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića do 2025. godine broj odgojitelja se povećao sa 11.560 na 15.941. Dakle, za gotovo 4.380 i nešto odgojitelja više. I to je ono, to je ono što se trenutno čini i ono prema čemu dakle ide Vlada RH kroz različite pristupe da bi riješila problem ponovo naglašavam sličan koji imaju i ostale europske zemlje, zemlje u okruženju, zemlje po mnogo čemu usporedive s Hrvatskom.
I zadnje pitanje koje, o kojemu smo danas dosta govorili. Isplaćivanje plaća odgojiteljima i svima koji rade u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dakle vezano za participaciju odnosno potpuno preuzimanje troška dakle tih troškova od strane države.
Postoje različiti modeli, dakle imate podatke koji su usporedivi i imate dakle neke modele koje možete proučiti. Recimo model javno, javno državne razine financiranja koje koriste Nordijske zemlje gdje država odnosno ministarstva obrazovanja u potpunosti pokrivaju preuzimaju trošak. Isto tako imate, dakle to su Nordijske zemlje koje su po standardu jako visoke.
Javno, kombinacija javne i lokalne razine financiranja gdje imate dakle situaciju da lokalne vlasti, dakle preuzimaju trošak rada vrtića ali s državnim sufinanciranjem. Dakle, to su zemlje nama usporedive, primjerice Poljska odnosno Češka ili pak imate jedan mješoviti model u Španjolskoj gdje rani i predškolski odgoj i obrazovanje sufinanciraju lokalne vlasti uz državne subvencije, dakle ne stalno sufinanciranje nego državne subvencije ili pak recimo možete za primjer uzeti Nizozemsku ili jednu Irsku koja je u mnogo čemu dakle Hrvatskoj i ljudima koji su željeli imati poželjan život u Irskoj bila model gdje imate jedan zanimljiv model gdje zapravo rad ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja sufinanciraju privatni poslodavci uz samo subvenciju jel države recimo. Kao što sam rekla osim Irske, Nizozemska. Dakle to su, to su neki usporedivi podaci da možemo tu negdje usporedit Hrvatsku, da možemo usporedit trenutno stanje koje se događa i sve ono što potkrepljuju činjenice i stanje onoga što naša Vlada dakle ulaže i što čini za sufinanciranje odnosno financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i kad to sve pogledate i kad usporedite, Hrvatska stoji jako dobro i trudi se biti još bolja. Vidim da me kolega Bulj promatra odozgo, kolega Bulj pogledajte si odluku i pogledajte koliko ste, koliko ste na razini pedagoške godine prošle dobili i sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Ja imam točnu brojku, pogledajte si ju vi i kažite pred svima, kažite, ona je, ona je javno dostupna i to je velika pomoć radu vašeg dječjeg vrtića i to tako i treba biti. Hvala vam lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Molim vas, ne, ne iz klupe, ne iz klupe.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će zastupnici Bulj i Miletić. Najprije zastupnik Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Najbitnija i središnja točka demografska je obitelj, a poglavito djeca. Sve ostale politike su bitne radno mjesto u svakoj sredini međutim bez ulaganja u predškolski odgoj poglavito u ruralnim područjima, naravno i urbanim, nema demografije. Stoga bi ja još jednom rekao da ovdje u jednom trenutku se skrenulo na neke teme koje nemaju veze, ko gospođa Dalija Orešković s ovom temom, jer jednostavno u svim sredinama tako i u mom gradu gdje sam ja gradonačelnik nitko ne gleda jel dijete od HDZ-ovca, jel dijete od Mostovca, nezavisnog, SDP-ovca. Ovdje se radi o djeci i ova tema treba bit puno ozbiljnija premda je pokušaj bio po meni morbidan od kolegice Orešković, neću dalje govoriti i nastavit ćemo s ovom temom koja je vrlo značajna. Znam bit žestok na ove teme, to zna i državni tajnik jer mislim da ova tema i triba bit žestoka rasprava i triba bit konstruktivna rasprava. Stoga bi ja još jednom samo ponovio ono šta sam i govorio i u prvome čitanju, a i danas sam govorio, nego bi malo, malo rekao o tom nekako sad prošireno. Mislim da ovim zakonom da bi treba nekakav novi zakon ajmo reć, puno je tu izmjena zakona. Ovim zakonom mi dovedeni smo u biti dvije i ključne izmjene. Prva izmjena su kriteriji pri upisu u dječji vrtić i druga izmjena je isto značajna jer imamo nedostatak odgojitelja tj. naših teta kako mi volimo reć od milja onda se neke naljute, ali mi smo ko djeca govorili tete u vrtiću, to je jedan ozbiljan posao, tako da nam nedostatak tih odgojiteljica i samim tim mi s ovim dajemo mogućnost i drugim obrazovnih djelatnicima, onim koji su završili obrazovanje da mogu biti i odgojitelji, učitelji i ne znam. Ja bi samo ovdje rekao da dječji vrtić nije samo čuvalište djece, vrlo značajno i kolegica ispred mene je rekla jer dječji vrtići su vrlo značajni. I zasigurno sva djeca koja imaju mogućnost biti u dječjem vrtiću, kasnije imaju bolje rezultate i kroz školovanje i kroz daljnje obrazovanje i ovdje nema uopće rasprave niti smije bit politizacije livih i desni ali znam da moje kolege u Mostu i ja, da je nama središte obitelj i djeca i ovim zakonom moramo znat da veliki broj djece nije uključen u vrtiće, još uvijek. Da li je nešto bolje, je ne možemo reć ništa ne valja. Da li se ulaže u dječje vrtiće, ulaže ali ono gdje je ključni problem, ključni problem je što država svojim zakonskim uredbama i svim šta ima nameće kolike će plaće biti odgojiteljicama za šta i jesam da imaju plaće kao u osnovnim školama i zaista ja u Sinju se kao gradonačelnik trudim i povećali smo ja mislim u 4 godine plaće za 120%, sa 39 skupina, danas u Sinju imamo 45 skupina. Zato je taj iznos veći, puno više ulažemo ali di je kolegica ispred mene u ime kluba zaboravila šta reći. Međutim mi imamo problem šta neke općine susjedne i gradovi, ja sam naveo primjer Trilj, Sinj-Trilj je li to je moja susjedna, više država izdvaja za dijete u Trilju nego u Sinju, a mi susjedne općine. Tu isto mislim gradovi tj. ili u otoku il. Taj nekakav kriterij tribalo bi jo vidit i doradit. Al u Sinju se dobiva puno jer se puno ulagalo, otvarali su se novi vrtići, gradili su se novi vrtići, nove skupine da, da prije mene 12 milijuna kuna i u mojim mandatima negdje oko 30 milijuna, povećaju se plaće, nove skupine, nove zaposlenice tako da je velik broj ulaganja u vrtić jer zaista središte moje politike je ulaganje u dječji vrtić. I dječji vrtić npr. u Sinju je besplatan i za svako neupisano dijete jer ne moremo dostignut sve i veliki interes pogotovo djece za jaslice kad govorimo o jaslicama. Bio ja sam uveo prije 4 godine 150 eura, a ove godine 250 eura za svako neupisano dijete. To je prije svega kazna lokalnim meni mislim nama kao gradu šta nismo dostigli taj standard da ima svako dijete i jaslice premda je vrtić kao nekakva obaveza jer danas jednostavno takvo je vrijeme da radi suprug i supruga i vrtić je ono osnovno što triba imati, ali svako dijete ima neupisano uglavnom to je jaslična djeca sva vrtićka su upisana čak od 3 godine kao od 3 godine pa naviše su upisani. Dajemo potporu za neupisano dijete 250 eura s tim da i nas lokalnu samoupravu sad goni da to šta prije riješimo jer ipak imamo i vamo nešto manje troškove a samim tim sebe penaliziramo, a to ti je motivirajuće da mi smanjimo nekako i ovaj listu neupisanih u jaslice i vrtićke skupine.
Ove godine naravno očekujem otvaranje još barem 7 novih skupina. Kad sam preuzeo vlast bilo je 29, sad je 45. Koliko je to novouposlenih ovaj odgojiteljica zato je se povećao taj iznos jer je novih zaposlenih i onda ukupna ta zbirna, zbirni iznos ulaganja u dječji vrtić daje ovo 28% ja mislim da je V skupina je sufinanciranje.
Ali šta bi bilo pravično? Ako već država nameće da imamo te standarde za koje se ja zalažem, neke jedinice to nemaju mogućnosti i prenapregnuto je. Ja znam da se to radi uz izbore, ova odluka je donesena kad su bili izbori. Ma je, nebitno sad, tako je za vatrogastvo ista slična stvar, a spuste se na lokalnu samoupravu.
Ovde bi bilo potrebno da država nađe alate da dječji vrtići koji su bili čak obaveza sad opet su nešto više nije obaveza nego samo jedna godina bilo ono od 4 godine do najavljivano al nebitno, da država preuzme financiranje ako već nameće taj standard onda država preuzme financiranje na cijelom teritoriju od Vukovara do Dubrovnika do Prevlake, od Iloka do Prevlake, financiranje zaposlenika. E sad ću vam reći kako. Kako je u osnovnim školama, tko je osnivač osnovnih škola, županije i poneke jedinice lokalnih samouprava. Tko decentralizira sredstva? Država iz svog proračuna, a županija što je županija, županija je samo protočni bojler doduše pun kamenca kojega bi tribalo i ovaj dobro pročistiti.
Na kraju bi samo reka da ova sredstva u dječjim vrtićima da 71% troškova u dječjim vrtićima je za plaće i mislim da je ovaj amandman kojega sam ja dao ja ću ga stavit na društvene mreže jer naše odgojiteljice, ja ću pod ovim uvjetom da podržite amandman glasat za ovo da na cilom području RH, svim vrtićima bude ista plaća s tim da država kao što je osnovnim školama preuzme financiranje inače ne mogu podržat evo. Nastavit će kolega Miletić.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući gospodine Radin.
Poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče gospodine Mamić sa svojom suradnicom, kolegice i kolege vladajući, kolegice i kolege iz oporbe, raspravljamo o iznimno važnom zakonu to je dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i važno je uvijek reći da predškolski odgoj nije nikakvo čuvanje djece kako je nekad odnosno neki govore u javnom prostoru nego dok roditelji rade, nego to je prvi ključni stup odgojno obrazovnog sustava. I zato je važno da država to prepoznaje i da u tome daje sve od sebe. To je mjesto gdje se najviše može činiti za razvoj govora, socijalnih vještina, emocionalne stabilnosti, radnih navika i buduće uspješnosti u cijelom školskom sustavu koje našu djecu onda čeka. I zato je važno da sve to što stoji na leđima odgajatelja naših koji rade tamo da država stoji maksimalno uz ljude i da, da im osiguramo sva ona materijalna i druga prava koja vrijede.
Ovdje ću u pojedinačnoj raspravi pohvaliti sve ono što mislim da je dobro, tako da ne mislite samo da je kritika, a želim u ime kluba otvoriti, teška je tema, teška je tema i već sad rekao sam ono joj Bože sad kad otvorim temu već vidim naslove i sve one druge, ali mi ovdje nismo u Hrvatski sabor došli da se plašimo ikoga nego da otvaramo i one teške teme.
Gospodin Mamić naš državni tajnik kaže, citiram ga, Vlada šalje poruku kako je svako dijete jednako važno i kako Vlada jednako brine za svako dijete, a onda je u odgovoru u jednoj replici, pazio sam pažljivo, rekao mi smo kao društvo evaluirali i nema više onog moramo. Ja bih rekao Bogu hvala da nemamo moramo ali Moramo imamo u Srbiji, a u Hrvatskoj imamo Možemo! ali nećemo sad ići u te političke zavrzlazme.
Radi se državni tajniče o necijepljenoj djeci, mi te djece imamo sve više. Dakle, mi imamo roditelje, ja poznajem liječnike nek me napada tko god hoće, dakle ja poznajem osobno oči u oči sa ljudima koji su i liječnike struke i koji imaju određene argumente zašto oni svoju djecu iz nekog razloga nisu htjeli cijepiti. Mi moramo o tome razgovarati. Tko brine za tu djecu? Pustimo sad čak roditelje, ja vam sad ne zauzimam nikakav stav nego dakle tko brine za tu djecu? Zašto ta djeca su diskriminirana i zašto se toj djeci ne može omogućiti pohađanje vrtića? Imamo malu školu, jel tako, koliko je meni poznato, ja sam radio u srednjoj školi 16 godina ali ti u malu školu svi moraju je proći i onda, a mala škola je pretežito u vrtićima i onda tu dolaze i djeca koja nisu cijepljenja onih 3-4 sata tjedno koliko se dolazi kao priprema za školu. E znači tu mogu dolaziti kao necijepljena ali kao necijepljena ne mogu upisati vrtić. I to su ozbiljne stvari i vrlo ozbiljni problemi o kojim mislim da mi imamo pravo razgovarati.
Ja sam se potrudio pa sam izvukao, Danska nema nikakvu pravnu obvezu cjepiva djece nego informirani pristanak odnosno poučak i preporuka, Estonija preporuča cjepiva nema obveze za cjepiva, Finska cjepiva nisu obvezna ona se preporučuju roditeljima, Irska nema pravne obveze već nacionalni program i preporuka. Nizozemska nema obveze već sustav javnih preporuka bez zakonske obveze i sankcija. Španjolska preporučena cijepljena su u nacionalnom programu nema zakonskih sankcija za odbijanje, Švedska model preporuka nema zakonske obveze. Velika Britanija u redu ona nije članica EU ali nisu neki barbari nego su nam tu po mnogim stvarima, nema zakonske obveze cijepljenja i to, to su koliko god to škakljiva bila jer nas odmah ovi napadaju je li, ognjištarci, pečinari itd. ali kažem ne, ne bojimo se mi etiketiranja bilo koje vrste dakle mi smo uvijek za slobodu, za razgovor, za dijalog, za suočavanje sa snagom argumenta i ajmo onda vidjeti što možemo učiniti po nekom pitanju da poboljšamo status ljudi, građana RH. Mnogi roditelji iz njima znanih razloga opravdano, neopravdano to opet je tema za struku i za druge ali imamo roditelje koji nas zovu zastupnike, poznajete li koga u vrtiću, evo da mi Bog prosti, poznate li časne sestre, poznate li ovo. Ja sam, ja radim ovdje visoko obrazovani ljudi iz nekog razloga. E sada, imamo li mi snage u Hrvatskom saboru otvorit tu temu i vidjet koliko je te djece ukupno i što s tom djecom, možda ću ja sad reć glupost neku nemojte mi zamjerit, tu je kolegica sveučilišna profesorica, predsjednica mog matičnog Odbora za obrazovanje kojoj je to struka i ovdje ima ljudi stručnih, možemo li mi za tu djecu omogućiti im neke vrtiće di onda mogu doć takva djeca. Dakle da, da se nitko ne osjeća u Hrvatskoj diskriminiran zato jer roditelj, a roditelj je temeljno ustavna kategorija, ustavno pravo roditelja je da odgaja svoju djecu i ja držim da je to nepovrediv dom, dakle nitko nema pravo stavit šapu pa ću ja sad roditeljima mojih političkih velikih protivnika npr. iz Možemo!, e ja ću njihovoj djeci reć e vi ćete ovako, ne to je potpuno pogrešno, oni imaju svoje roditelje i njihovi roditelji imaju najveću odgovornost pred dragim Bogom je li, a il' što god oni vjeruju, nebitno da odgajaju svoju djecu kako oni misle da je ispravno. To je ustavna kategorija. E zašto mi onda oduzimamo to pravo roditeljima koji kažu evo mi jednostavno to vidimo drugačije, a kažem nabrojao sam sve ove države Europe, to nisu neke, nek mi ne zamjere afričke države Uganda ili ne znam tko, dakle to nisu zemlje koje su siromašne, nemaju demokraciju, ne, ne. Ljudima sve objasnit, argumentirat im sve i onda im ostavit slobodu izbora. Zar ne bi možda i prema tome mogli ići. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Imamo, imate, a imamo zapravo svi zajedno jednu povredu Poslovnika, gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Ma zaista se ispričavam jer nemam drugu formu ali imam potrebu od srca zahvaliti kolegi Bulju zaista na tome što je implicite pohvalio Vladu Andreja Plenkovića i drago mi je da je dječji vrtić u Sinju besplatan za sve roditelje i to na temelju odluke o fiskalnoj održivosti i mjesečnim primanjima od strane Vlade Andreja Plenkovića za Sinj za dječji vrtić na razini 90.923,00 eura odnosno godišnja razina prema odluci 1.091.077,00 eura. Kolega Bulj tako to …/Upadica Radin: Hvala./… mora i biti i treba …/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./… biti, drago mi je da je tako i nadam se da ćete glasovati za ovaj zakon.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme. Unatoč ovaj međustranačkoj transverzali ja ovaj vam moram dat opomenu jer je bio, jer je bila replika. Gospodin Miro Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Povrijeđen je članak 238. Kolegice ja nemam šta hvalit ili ne hvalit. Ulaganja i moja temeljna politika je ulaganje u dječji vrtić. Zbog toga je 5. grad u Hrvatskoj, među 5 koji ima više rođenih nego umrlih, mjere koje provodim u gradu Sinju od besplatnog vrtića, naknade za neupisanu djecu, besplatan prijevoz za sve studente, stipendije, potpore za novorođenčad pogledajte kolika su u Sinju. Ja ovdje nisam došao kritizirati nego rekao sam da na …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… drugom teritoriju RH …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… moraju bit ujednačene plaće i da sam vam …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./… dao amandman,
…/Upadica Radin: Gospodin Bulj je./…
… jedino pod ovim uvjetom da …
…/Upadica Radin: Gospodin Bulj, molim vas./… u cijeloj državi vrtić …
…/Upadica Radin: Molim vas gospodin Bulj, ovo vam je četvrta./…
… plaća Vlada RH.

Radin, Furio (Nezavisni)
… i molim vas da napustite, četvrta opomena dobijete jer je bila replika i morate otići iz sabornice, četvrta da, tako mi kažu.
…/Upadica Bulj: Zašto me niste opomenuli da ne mogu govorit uopće?./…
Ne, ne, ne možete ne, treća da ne možete govorit, četvrta udaljavanje.
…/Upadica Bulj: Pa kako nitko mi nije./…
Pitate mene, zato što piše ovdje.
…/Upadica Bulj: Ne, ne nitko meni nije rekao ovaj. A vi ste bili dužni./…
Dobro, ovaj nema. Gospodin Bulj nema. Ne, ne nema ovaj.
…/Upadica Bulj: Nećemo …/Govornik se ne razumije./… radit ali vi ste bili dužni reć, ovo vam je četvrta opomena ne morete se javit./…
Ne, ne, ne možete bit u sabornici.
…/Upadica Bulj: A kako ste mi dozvolili da govorim uopće kad bi mi bilo zabranjeno govorit?/…
Tako je, tu piše, tu piše. Molim vas dajte to napravite i žalite se i žalite se, žalite se klubu.
…/Upadica Bulj: Vi ste, vi ste pogriješili. Upravi, upravi vodovoda Cetinske krajine, čistoće Cetinske krajine./…
Žalite se gdje god hoćete.
…/Upadica Bulj: Mogu se tako žalit upravi vodovoda i čistoći./…
Doviđenja.
…/Upadica Bulj: Vi ste pogriješili./…
Ne nisam pogriješio. Molim vas.
…/Upadica Bulj: Jeste, jer ste tribali mi reć da imam tri opomene, da nema pravo govorit./…
Čujte ako se nastavi taj razgovor ja ću vam morat dati onu drugu za dva dana.
…/Upadica Bulj: A koju drugu, zbog čega?/…
Za dva dana, onu za dva dana.
…/Upadica Bulj: Zašto za dva dana?/…
Pa zato što nastavljate raspravljate sa mnom. Na tom, na što nemate pravo. Ja radim po Poslovniku.
…/Upadica Bulj: Točno niste radili po Poslovniku, ne tribali ste me upozorit da imam tri opomene./…
Evo ja ću čekat, ja ću čekat samo jednu minutu da se udaljite. Hvala lijepo, udaljite se molim vas. Molim vas lijepa. Nisam naslijedio ja to, vi ste tri
…/Upadica Bulj: Ne razumije se./…
šta ste rekli? Šta ste rekli, šta ste rekli, šta ste rekli? A mislim čujte, gospodin Bulj vi koji imate puno pravo budite brži molim vas, budite brži, budite brži, molim vas budite brži, mi moramo radit dalje. Molim vas, ili radim po poslovniku ili ja mislim da jednako radim prema svima po poslovniku, to je jedino do čega ja držim, ja to zovem ekumenski način rada. Samo to, samo malo. Da, da, čekajte imate pravo ne na govor nego na povredu poslovnika. Dobro sad imat ćete vremena može.
Gospođa Marijana idemo dalje raditi, gospođa Marijana Puljak Klub zastupnika Centra i NPS-a, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem nakon malo drame. Ja ću morat ovdje na početku odgovorit ili komentirat izlaganje kolege Miletića iz Mosta koji je govorio o cijepljenju i ne cijepljenoj djeci i o tome da bi oni trebali isto tako dobit pristup vrtiću.
Dakle, u Hrvatskoj je obavezno cijepljenje djece dio javnozdravstvenog sustava i to s razlogom, dakle radi zaštite djece i zajednice, dakle nije to nikakva represija, prisila to je standardna mjere zaštite javnog zdravlja. I zato je evo i potpuno legitimno ispravno da se ne cijepljenja djeca bez medicinskog opravdanja ne mogu upisati u vrtić. A zašto? Jer vrtić nije privatni prostor, to je javna ustanova u kojoj borave djeca, borave dojenčad, djeca s kroničnim bolestima, djeca koja se još ne mogu cijepiti i njih država ima obavezu zaštititi.
Ovdje ste navodili kako u mnogim europskim zemljama cijepljenje nije zakonski obvezno, točno je, međutim u tim zemljama u kojima cijepljenje nije zakonski obvezno procijepljenost je dovoljno velika, dakle roditelji su dovoljno obrazovni i javni sustav i upozorenja iz javnog sustava djeluju na taj način da je procijepljenost dovoljno velika, potrebna za ono iznad 90 i kolko već 95%.
Dakle, evo Hrvatska nažalost ima problem, rastući problem nepovjerenja prema cijepljenju, pad procijepljenosti. Imali smo one slučajeve sjećate se u novinama, ja mislim da je najgora procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačkoj županiji pa je bilo slučajeva ospica pa najedanput hitno su se onda djeca cijepila kad su djeca umirala itd., dakle molim vas nemojte zazivati, dakle obavezno cijepljenje štiti ona djecu koja se ne mogu cijepiti baš zbog raznih zdravstvenih razloga.
Dakle, evo to je kratki uvodu na početku. Dakle, ono samo još jedanput dakle sloboda pojedinca završava tamo gdje počinje ugrožavanje zdravlja druge djece. Dakle, ovdje obavezu uvodimo da zaštitimo zdravlje one djece koja se ne mogu cijepiti iz raznoraznih razloga, ima ih takvih i evo njih štitimo.
Da se sad vratimo na ovaj zakon, dakle u velikom broju europskih zemalja predškolski se odgoj smatra početkom obrazovanja, a barem jedna godina prije polaska u osnovnu školu u je obavezna. Hrvatska isto tako već formalno prizna imamo obvezni program predškole u godini prije polaska u osnovnu školu, ali unatoč tome sustav financiranja i dalje se ponaša kao da rani predškolski odgoj nije dio obrazovanja nego neka sporedna socijalna usluga koja se može u potpunosti prepustiti lokalnoj razini. I upravo evo u toj kontradikciji leži problem ovog zakona ili evo cijelog ovog sustava.
Ovaj zakon se u javnosti i u ovoj dvorani predstavlja kao iskorak u jačanju sustava ranog i predškolskog odgoja, no kad se pažljivo pročita bez da sad slušamo samo hvale i floskule postaje jasno da se ovdje ne radi o reformi već o upravljanju krizom bez stvarnog preuzimanja odgovornosti.
Rani i predškolski odgoj nije sporedna usluga koju možemo tretirati kao trošak koji ćemo nekako raspodijeliti između razina vlasti. To je temelj jednakih šansi za djecu, temelj demografske politike, temelj društvene kohezije i u konačnici temelj kvalitete cijelog obrazovnog sustava. Način na koji država danas uređuje vrtiće vrlo jasno pokazuje koliko ozbiljno shvaća sve te ciljeve.
Ovim zakonom država vrlo rado postavlja standarde, propisuje uvjete, širi obuhvat i poziva se na europske ciljeve, barcelonske ciljeve, strategije do 2030.g., no istodobno u obrazloženju zakona stoji jedna rečenica koja razotkriva cijelu filozofiju ovog prijedloga, dakle Vlada izričito kaže da za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu, dakle to je ne samo tehnička ja bi rekla fusnota već i politička poruka, a poruka glasi, država želi upravljat sustavom, ali ne želi financirati sustav. Dakle, sve što dolazi nakon te rečenice služi tome da se ta činjenica ublaži ili zamagli.
Država ovim zakonom dodjeljuje sredstva za tzv. fiskalnu održivost vrtića, ta sredstva osnivači čuli smo evo mogu koristiti kakogod žele. Mogu njima snižavati cijenu vrtića, mogu ulagati u objekte, povećavati plaće odgojiteljima, mogu jednostavno krpati postojeće rupe u proračunu. Na papiru to izgleda kao fleksibilnost i povjerenje u lokalnu razinu, a u stvarnosti to vam znači da država se u potpunosti povlači iz definiranja minimalnih standarda. Kad nema minimalnih standarda onda su posljedice vrlo jasne, dijete nema ista prava ovisno o tome gdje živi, odgojitelj nema ista prava ovisno o tome u kojem gradu radi, roditelji nemaju jednaku dostupnost usluge nego onu koju im dopušta snaga lokalnog proračuna, t je ono što sam rekla ovisi vam o poštanskom broju. Dakle, to nije decentralizacija to je jednostavna lutrija, ako je javni i predškolski odgoj javna usluga onda država mora jamčiti minimalni standard, a ne samo poslati novac i poručiti lokalnim jedinicama da se snađu.
Ovdje sam nema sad ovdje kolege predsjednika udruge gradova, čula sam od dosta lokalnih čelnika i evo sad od jednog kaže ministar Šipić je bio u obilasku jedinica lokalne samouprave, sve što je čuo od načelnika, gradonačelnika su bila dva problema, jedan je skinite nam vrtiće s vrata sa našeg budžete i skinite nam PDV za gradnju infrastrukture u predškolskom i školskom sustavu.
Dakle, središnje pitanje kojega je ovdje u ovom dijelu slažem sa kolegom Buljom, dakle koje se ovdje uporno izbjegava jest pitanje plaća odgojitelja. U Hrvatskoj danas država u potpunosti financira plaće učitelja, nastavnika u osnovnim i srednjim školama dok gradovi i općine gotovo u potpunosti financiraju plaće odgojitelja u vrtićima. Istovremeno država tvrdi da su vrtići dio odgojno obrazovnog sustava, a to je kontradikcija koju ne možemo sakriti iza uredbi fondova i privremenih mjera, ako su vrtići dio sustava onda moraju biti dio javne odgovornosti, ako nisu onda to treba jasno reći ne može biti oboje.
Čuli smo i argument ministarstva da bi preuzimanje financiranje plaća odgojitelja od strane države dovelo u pitanje smisao lokalne samouprave. Šta će nam lokalna samouprava ako oni sami ne mogu financirat vrtiće? Argument ne stoji jer država već desetljećima financira plaće učitelja u osnovnim školama, a niko zbog toga ne tvrdi da su gradovi i općine besmisleni u osnovnom školstvu. Lokalna samouprava i dalje planira mrežu škola, gradi i održava objekte, organizira produženi boravak, osigurava prijevoz, prilagođava uslugu lokalnim potreba dakle isto vrijedi i za vrtiće. Tko financira plaće pitanje je fiskalne arhitekture, ne smisla lokalne samouprave. Ovaj argument ne štiti lokalnu razinu, on štiti državni proračun.
Čuli smo isto tako i objašnjenje da je razlog za snižavanje kriterija nedostatak kvalificiranih odgojitelja, da su kvote na studijima povećane dakle onih kriterija za odgojitelja, da su kvote na studijima povećane, ali da se jaz još uvijek ne može brzo zatvorit pa se ovim zakonom to razdoblje želi premostiti.
Dakle, razumijem evo problem je zaista nedostatka odgojitelja, nedostatka kadra da nitko razuman to ne može negirat, međutim problem nastaje u trenutku kad se privremeni kadrovski manjak rješava trajnim zakonskim rješenjem koje snižava profesionalne standarde. Dakle, ovo nije neka privremena izvanredna mjera s rokom trajanja, zaštitnim mehanizmima ovo je normalizacija rada osoba bez pune kvalifikacije u redovitom sustavu, uključujući i rad s najmlađom djecom. Dakle, to više nije kratkotrajno premošćivanje to je promjena paradigme.
Čuli smo isto argument da je Hrvatska iznimka ima čak oko 80% visokoobrazovnih odgojitelja dok je u Europi taj dio navodno tek oko 20%, takva usporedba zvuči impresivno, međutim u suštini je pogrešna zavaravajuća jer mnogim europskim zemljama rani i predškolski odgoj nije organiziran kao jedinstvena profesija već sustav jasno podijeljenih uloga. Postoje visokoobrazovni pedagoški stručnjaci koji vode i planiraju rad, a uz njih rade pomoćni i srednje kvalificirani radnici s jasno ograničenim ovlastima. Npr. evo u Njemačkoj imate jasan sustav u kojem visokoobrazovni pedagoški stručnjaci imaju vodeću ulogu u odgojno obrazovnom radu dok ostalo osoblje sudjeluje u radu s djecom, ne kao ravnopravni nositelji pedagoškog procesa već sa posebnom ulogom. Zbog toga Njemačka u statistici ima niži udio visokoobrazovnih odgojitelja, al to ne znači nižu kvalitetu sustava. Kvaliteta se osigurava kroz jasno definirane uloge, stručno vodstvo, stabilno javno financiranje, jasne standarde. Ono što je ključno jest da se u takvim sustavima ne događa da se osobe bez odgovarajuće kvalifikacije zakonom proglase punopravnim odgojiteljima u skupini samo zato što su sustav ima manjak kadra.
Dakle, Hrvatska sada ne uvodi u europski model već radi suprotno, dopušta da osobe bez pune kvalifikacije rade kao ravnopravni odgojitelji bez jasne hijerarhije bez zaštitnih mehanizama. Ako smo godinama gradili visoko profesionaliziran sustav ranog i predškolskog odgoja, pravo je pitanje zašto smo nije zašto smo iznad europskog prosjeka nego zašto bismo taj standard svjesno napustili.
Dakle, ovaj zakon je i u suprotnosti sa kvalifikacijskim okvirom odgojitelj rane i predškolske dobi nije srodna profesija učitelju, to su različite kvalifikacije s različitim ishodima učenja, različitim profesionalnim standardima, posebno kad govorimo o radu s djecom od šest mjeseci do šest godina, dakle u najosjetljivijem dobu razvoja, kad se postavljaju temelji emocionalne stabilnosti, socijalnih vještina i kognitivnog razvoja. Upravo tu zakon dopušta rad osoba bez pune stručne kvalifikacije, dakle to nije reforma to je deprofesionalizacija sustava.
U raspravi se često čuje i argument da osnovno obrazovanje jest obvezno, vrtić nije, formalno je točno, međutim sadržajno taj je argument irelevantan. Ni zdravstvena zaštita možemo reć kao korištenje usluga zdravstvene zaštite nije obavezna, ne može vas niko natjerati da odete liječniku ili da prihvatite terapiju, ono što jest obavezno jest zdravstveno osiguranje i postojanje sustava koji svima jamči dostupnu i kvalitetnu zaštitu bez obzira na to gdje žive i koliko zarađuju. Javna odgovornost države ne proizlazi iz toga je li nešto formalno obavezno nego iz toga je li to temeljna društvena potreba. Vrtić možda nije obavezan kao školovanje, ali ako država želi jednaku kvalitetu, jednake šanse i ozbiljan sustav onda financiranje i standardi ne mogu ovisiti o tome gdje dijete živi, ne mogu ovisiti o snazi lokalnog proračuna ili političkoj volji lokalne vlasti. U suprotnom ne gradimo sustav jednakih šansi nego sustav u kojem se dječje pravo na kvalitetan rani razvoj svodi na poštanski broj već kako sam rekla.
Rečeno je ako opet govorimo o financijama da je cijena vrtića za roditelje među najnižima u EU, to se kao i hvalimo time međutim o tome danas isto tako ne govorimo. Ne govorimo o cijeni već govorimo o kvaliteti, o dostupnosti, o radnim uvjetima, jednakim šansama. I činjenica evo moram reći da ljudi iz Hrvatske kad odlaze, odlaze unatoč tome što je cijena vrtića u zemlje u koje odlaze po ne znam 10, 100 puta veća nego u Hrvatskoj. U Irskoj je cijena vrtića ne znam 1.000 eura mjesec i više, a eto a svi bježe u Irsku. Kako to, kako nitko nije ostao u Hrvatskoj jer ovo cijena im je vrtića ovdje niža, niti itko dolazi u Hrvatsku jer je ovdje cijena vrtića niža.
Dakle, ako želimo ozbiljan sustav ranog i predškolskog odgoja onda moramo biti evo iskreni. Država mora preuzeti financiranje plaća odgojitelja, mora definirati minimalne standarde i mora se prestati skrivati iza pojma fiskalne održivosti. Sve drugo nije reforma, sve drugo je odgađanje problema na štetu djecu, roditelja i odgojitelja.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Povreda Poslovnika gospodina Marina Miletića.

Miletić, Marin (MOST)
Kolegica Puljak pripada zagovarateljima globalističke tehnokratske diktature, ne znam je li se na nju preselila mudrost Anke Mrak Taritaš koja je u pandemiji rekla necijepljenima ne smijemo dopustiti da uđu u trgovinu po kruh i ona bi otimala roditeljima pravo da odgajaju vlastitu djecu. Ovo je skandalozno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Po defaultu ide opomena jer je bila replika.
Gospođa Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo po defaultu i meni opomena. Pozivam se na Članak 238., dakle cijepljenje je najveće postignuće u znanosti, dakle zbog toga ste evo vi i ja živi i cijepljenje obavezno cijepljenje je zaštita onih najranjivijih i najslabijih među nama. Zaštita djece koja se ne mogu cijepiti jer imaju razne zdravstvene probleme ako ne bi, ako bi odustali od obaveze cijepljenja …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… imali bi mrtve djece i to bi išlo vama na dušu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Da je rasprava, rasprava bila bi uljudna, dobra, dobra rasprava svako ima svoje argumente, ali bila je replika i moram što Poslovnik kaže da moram dati opomenu.
Gospodin Jurčević, povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., evo ovo je skandalozna manipulacija ovo što govori gospođa Puljak jer zna se da medicinski stručnjaci dakle govore o problematičnosti cijepljenja. Tako da ona se postupa kao najžešći zagovaratelj ove farmakomafije.
S druge strane dakle diskriminira veliki broj djece koji imaju, dakle njihovi roditelji pravo da se ta djeca ne cijepe i tu je jedan veliki problem koji treba raspraviti a kolega Miletić se neutralno postavlja …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… govoreći upravo o tome problemu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, hvala lijepa, isto opomena po Poslovniku jer je bila replika.
I idemo dalje, gospođa Dubravka Novak, Klub zastupnika Možemo!, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Hvala.
Jasno je da se ovim izmjenama pokušavaju ispraviti brojne pogreške koje su nastale prethodnim izmjenama iz 2022. godine i unatoč prijedlozima koje smo evo u prvom čitanju dali da bismo još poboljšali ovaj prijedlog, nisu oni prihvaćeni dakako nismo ni očekivali očito jer koliko god oni bili dobri kad dolaze iz oporbe eto nisu prihvaćeni.
Predlagatelj tvrdi da su izmjene iz '22. imale cilj povećati obuhvat djece u vrtićima i da su u tome uspjele ali to jednostavno nije točno. Da, izgrađeni su i dograđeni brojni vrtići ali ponajprije zahvaljujući jedinicama lokalne samouprave koje su same aplicirale na europske fondove, a ne samo zahvaljujući Vladi kao što se htjelo to imputirati.
Štoviše mnoge odredbe iz '22. sada se ponovno mijenjaju jer su proizvele negativne posljedice u sustavu. Dodatni primjer nepromišljenosti jest činjenica da je ministarstvo u novom prijedlogu koristilo stare nazivlje radnih mjesta iako je samo nekoliko mjeseci ranije donijelo novi pravilnik. Tek nakon primjedbe grada Zagreba ta je pogreška ispravljena i to je dobro i taj propust jasno pokazuje koliko se ipak površno pristupa sustavu koji obuhvaća našu najmlađu djecu i tisuće zaposlenih.
Usput preporučam da se još jednom iščita ovaj prijedlog zakona jer nisu ispravljeni svi kurikulumi u kurikule, dakle ima ih još.
A sad o meritumu. Izmjenom iz '22. uvedena je odredba da prednost pri upisu imaju djeca starija od 4 godine. Rezultat je bio manjak jasličkih mjesta, neravnoteža u upisima i situacija u kojima su djeca mlađe dobi morala biti ispisana iz vrtića. Zato pozdravljamo ukidanje te odredbe. No, novi prijedlog ponovo pokazuje nedosljednost. Ajmo sad reći da u prednostima koji svakako treba biti u ovom zakonu pri upisu dakle u vrtiće navedeno je čak 11 kategorija i tim više je bilo potrebno svrstati ih po prioritetima. Odnosi se to na one kategorije djece i obitelji koje imaju pravo upisa u vrtiće odnosno pravo prvenstva.
Zakon i dalje ne propisuje redoslijed ni način vrednovanja kategorija koje ostvaruju pravo tih, tih prednosti. To se prepušta jedinicama lokalne samouprave i znači da će i dalje svaki grad i svaka općina odlučivati po svome, a to pak znači neujednačene uvjete za djecu u različitim dijelovima zemlje.
Predložili smo da ministarstvo donese pravilnik kojima će jasno odrediti redoslijed i kriterije svih kategorija koje imaju pravo prednosti, nije usvojeno.
Posebno želim istaknuti djecu s teškoćama u razvoju. Njihovo uključivanje u redovne programe mora biti apsolutno prioritet, ali to zahtjeva i stručne kadrove, pomoćnike i ulaganja u uvjete rada, a ministarstvo nažalost ni nakon 3 godine nije donijelo pravilnik o pomoćnicima u nastavi i komunikacijskim posrednicima što je propust, jasan propust i jasan pokazatelj institucionalne neodgovornosti.
Predlagatelj polazi od pretpostavke da će do 2030.g. biti dovoljno odgojitelja, danas smo to nekoliko puta čuli, čuli smo i neke mjere koje su predložene i čuli smo neke paušalne brojke o upisima i da su ove akademske godine upisana sva mjesta zauzeta sva mjesta u na tim fakultetima. Nažalost, kolikogod željela da je tako ta pretpostavka o dovoljno broju odgojitelja naprosto nije realna. Danas nedostaje između pet i sedam tisuća odgojitelja, a ovisi odakle crpite podatke.
Ukinuti su prijemni ispiti ne bi li se povećao interes, ali niti to nije povećalo broj upisanih studenata, a očito da nije došlo niti do značajnijeg povećanja broja kvota za upise na te fakultete unatoč ovim molbama dekana, rektora i ostalih da povećaju broj mjesta za ta zanimanja.
Godišnji studij završava oko 600 odgojitelja što nije dovoljno ni za sadašnje potrebe, a kamoli za planirano povećanje obuhvata djece i smanjenje broja djece po skupini. Ja sam probala napravit računicu nakon svega što smo danas afirmativno o tome čuli, međutim ta računica naprosto ne pokriva činjenicu koju smo tu čuli odnosno tvrdnju da ćemo za dvije do tri godine imati dovoljan broj odgojitelja. Nikako matematikom nisam mogla doći do tog broja, možda kolegica Sokolić će to znati izračunati bolje od mene.
Istodobno iz sustava odlazi velik broj odgojitelja, jasni su razlozi, zbog niskih plaća, uvjeta rada, pritisaka roditelja i svega onoga što dopuštamo da u naše odgojno obrazovne ustanove inače ulazi, a čemu ne bi trebalo biti mjesta.
Model iz '22. koji omogućava zapošljavanje učitelja razredne nastave uz dodatnu edukaciju pokazao se neuspješnim, fakulteti nisu imali pripremljene programe samo da podsjetim, a u sustavu se zadržalo tek nekoliko … učitelja. Pozdravljamo to što se sada jasnije definira status učitelja s dodatnim kompetencijama i što se propisuje da se mogu zapošljavati samo ako se na natječaj ne javi diplomirani odgojitelj. To je važan korak, ali neprihvatljivo je da učitelj koji ne završi program u dvije godine, to smo upozoravali u prvom čitanju, dakle tko ne završi program u dvije godine može ponovno raditi, ali u drugom vrtiću. To nije uklonjeno za ovo naše drugo čitanje u ovom prijedlogu.
Predlagali smo da se ta mogućnost ukloni, nije. Pitanje je i hoćemo li trajno ostaviti mogućnost prekvalifikacije učitelja i njihova zapošljavanja u ovom sustavu što ipak umanjuje stručne kompetencije osoba koje rade u dječjem vrtiću il koje bi trebale radit u tim dječjim vrtićima ili ćemo ovako provoditi zapošljavanja samo dok se ne ujednači broj potrebnih odgojiteljica/odgojitelja potrebnih u sustavu jer sve drugo i sve druge mogućnosti zapošljavanja jako su podložne manipulacijama pri zapošljavanju dakako.
Također tražili smo brisanje odredbi koja omogućuju zapošljavanje osoba čije su kvalifikacije potpuno neprimjerene za rad djecom, zatim potrebno je jasno definirati ulogu učitelja s dodatnim kompetencijama, odnos prema odgojiteljima, njihove obveze i njihove granice odgovornosti, što je najvažnije i naglašavamo država mora početi sustavno raditi na povećanju privlačnosti zanimanja odgojitelja. To znači veće plaće, manji broj djece po skupini, u vezi s tim naravno i konačno novi prijedlog pedagoškog standarda i u vrtićima i u školama. Mi imamo pedagoški standard iz 2008., onda smo imali izmjene i dopune 2010.g., a od onda do danas snašla nas je inkluzija, snašli su nas mnogobrojne otegotne okolnosti za rad u razredima i u dječjim vrtićima i krajnje je vrijeme, dapače ja bih nazvala čak neodgovorno da već to do sada nismo imali kao neki novi prijedlog da vidimo što i kako možemo zaista uspostaviti bolje uvjete za kvalitetniji rad i u vrtićima, dodat ću u osnovnim pa i srednjim školama.
Pozitivna je izmjena u ovom prijedlogu u kojem se konačno evo ispravljaju diskriminatorne odredbe prema ženama, dakle do sada su mnoge žene gubile posao samo zato što im je Zavod za socijalnu skrb odredio mjeru stručne pomoći u brizi o djetetu, sada se ograničenje odnosi isključivo na slučajeve u kojima sud donese mjeru izdvajanja djeteta iz obitelji, time je evo ispravljena jedna očita nepravda.
O sustavu financiranja vrtića danas smo puno čuli u ovoj raspravi, ostaje i dalje nesustavan i neujednačen to je naš stav, gotovo cjelokupan trošak snose lokalne jedinice, država ima tu simboličnu ulogu, evo pomaže na neke načine onim lokalnim sredinama kojima je to nužno potrebno.
Uvođenjem uredbe o fiskalnoj održivosti '23.g. učinjen je mali iskorak, ali model je i dalje po nama nepravedan. Danas država za jedno daje i do osam puta više u jednom dijelu Hrvatske nego u nekom drugom dijelu, dakle tu za dijete dajem jedan tu osam puta više, meni je to neprihvatljivo. Zato smo predložili novi model da se iz državnog proračuna za svako dijete osigura najmanje 50% prosječne cijene smještaja u vrtiću uz dodatnu potporu manje razvijenim jedinicama.
S povećanim državnim financiranjem i centraliziranim nadzorom potrebno je razvijati i primijeniti nacionalne standarde kvalitete za sve predškolske ustanove, bez obzira na njihova osnivača. Važno je donošenje detaljnih propisa koji se odnose na kurikularne okvire, pedagoške principe, zahtjeve za objekte i omjere osoblja i djece, osiguravajući dosljednu i visoku razinu kvalitete diljem zemlje jer kada se visoki ciljevi obuhvata poput 96% do 2030.g. u velikoj mjeri postignu, a čuli smo da ćemo do 100% doći vrlo brzo, dakle primarni izazov politike vjerojatno će biti prebaciti s pitanja koliko je djece upisano, ono što sada pitano razgovaramo i navodimo na ono kakvu razinu kvalitete primaju u tim našim ustanovama. To znači da će se budući razvoj zakona vjerojatno preusmjeriti s rješavanja problema pristupa na veći naglasak same kvalitete ranog odgoja i obrazovanja, a shodno tome i izmjene se trebaju i moraju usredotočiti na detaljnije pedagoške standarde i naravno konačno uopće izmjenu uopće da vidimo novi prijedlog, nakon toga kurikuralne inovacije, specijalizirano usavršavanje odgojitelja poput ili npr. za djecu s različitim potrebama učenja ili sa specifičnim kulturnim interesima, i sveobuhvatne mehanizme osiguranja kvalitete temeljene na ishodima.
Razlike u lokalnim administrativnim kapacitetima ili različita tumačenja zakona mogle bi dovesti do neujednačene provedbe i interpretiranja postojećih nejednakosti. To bi bio korak prema pravednijem i stabilnijem sustavu te bi jasno pokazalo da država preuzima odgovornost za predškolski odgoj koji mora biti nacionalni prioritet.
I zaključno, pozdravljamo određene pomake ukidanje diskriminatornih odredbi, preciznije definiranje statusa učitelja i uvrštavanje nove ranjive skupine, ali moramo jasno ponoviti ovo nije cjelovita reforma, o njoj tako ne možemo govoriti. Zakon i dalje nema jasno definiran cjelovit sustav prednosti pri upisu, nema kvalitetno rješenje za manjak stručnog kadra ni održiv model financiranja, tu je pedagoški standard o kojem sam govorila još iz 2008.g. i u vrtićima i u školama u međuvremenu se puno toga promijenilo, dakle mi hitno moramo pristupiti tome i unatoč prilici da se sustava napokon uredi cjelovito, a ne kroz parcijalne i neusklađene izmjene čini se da nije bilo volje razmotriti prijedloge oporbe koje bi tome doprinijeli, a cilj svih koji sjede u saborskim klupama oni koji sada pozorno slušaju i oni koji cijelo vrijeme razgovaraju i ometaju zapravo bi trebao biti jedan i isti. Jednaka prava i uvjeti za svu djecu u Hrvatskoj te dostojanstveni uvjeti rada za sve koji o toj djeci svakodnevno brinu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. Gospodin Krešimir Čabaj Klub zastupnika DOMiNO i Hrvatski suverenisti, izvolite.

Čabaj, Krešimir (DOMINO)
Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, sve vas lijepo pozdravljam.
Danas smo od devet sati ujutro kad je bio i matični Odbor za obrazovanje zaista čitav dan de facto progovarali o problematici ranog predškolskog odgoja i možemo biti suglasni oko nekih stvari, da su se određeni pomaci u ovom dijelu doista i napravili i treba biti pošten i jasan i to jasno priznati i prepoznati. Prije svega tu mislim i na ove potrebe koje putem recimo fiskalne održivosti se omogućuju lokalnoj upravi da imaju nekakva dodatna sredstva s kojima mogu raspolagati u toj namjeni. E sa je li ta namjena o tome može se razgovarati jel to baš treba potpuno pustiti na volju lokalnim čelnicima da s tim novcima na koji način će s njima raspolagati ili ipak treba neke odredbe i smjernice, to je možda još tema za doradu.
Također i ove mjere koje su bile na snazi do sada preko mjera 7.4 ako se ne varam gdje je lokalna uprava mogla imati nekakva dodatna sredstva za rad svojih vrtića, no ovo što je podcrtano u već više rasprava i više navrata danas je dakle ako imamo obrazovni sustav koji da tako slikovito kažem, pod kapom države, na kraju krajeva i u predškolskom odgoju znamo da su djeca dužna pohađati vrtiće barem onu zadnju godinu prije upisa u osnovne škole, dakle već su na neki način država obvezuje zapravo i onda lokalnu zajednicu da ta djeca pohađaju vrtić, a što se tiče samih kadrova koji su tamo uposleni tu smo sada u poziciji da primjenjujemo neka ad hoc ili alternativna rješenja i sl..
Ja naravno pozdravljam i primjerice ovo što smo imali privremene odluke o pomaganju odnosno o fiskalnoj održivosti za i privatne i vjerske vrtiće, to je i prije bilo, a sad se samo trajno uvelo u zakon.
Ostale promjene o kojim je bilo riječi to su ta neka administrativna krpanja odnosno kozmetičke promjene tako bi ih nazvao. No ako smo suglasni da nam je demografija jedna od top tema u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina zbog lošeg nataliteta, depopulacije itd. i da je to zapravo jedini ispravni put koji vodi održivosti uopće hrvatskoga društva za buduća vremena, ovaj problem neće nestati. Dakle, ako pustite nekim malim općinama da same financiraju ili u najvećoj mjeri same financiraju plaće ovih odgajatelja i odgajateljica to neće polučiti rezultat koji želimo. Brojke same po sebi kako ste gospodine državni tajniče danas i naveli, o porastu odgajatelja sa nekih devet tisuća na kolko 16, 15.900 kako sam ako se dobro sjećam to je u svakom slučaju dobro da širimo kadrovsku bazu koja s našom koju našu djecu uvode u odgojno obrazovni proces, to je sigurno dobro.
Međutim, kad imate situaciju da neka mala općina s 40 ili više posto svojih sredstava mora trošiti upravo u tu svrhu onda nikako ili nikada nećemo doći do situacije da od one intencije da su dohoci kako recimo u osnovnim školama da su barem približno jednaki onima u predškolskim ustanovama. Dok god država ne preuzme na sebe financiranje odgajatelja nećemo imati zadovoljavajuće rezultate ovih mjera. To je nužno.
Vi ste moram priznat danas vrlo elegantno odgovorili na odboru pa što jel što u toj situaciji učiniti, pa ste rekli nek se onda lokalni vrtići nek se organiziraju sindikalnoj osnovi pa nek onda bore se za svoja prava sa lokalnim čelnicima i neka tako traže put u ostvarenje svojih materijalnih financijskih prava itd.. Bojim se da to ništa od toga neće biti dok god to bude prepušteno, neću reći stihiji, ali dok god to bude neravnomjerno ne raspoređeno ovisno o tome iz koje općine ili grade i njegove financijske, proračunske, budžetske moći dolazi sama problematika.
Sve dok država ne odluči jasno i rekli ste također ako se ne varam da onda to ako idemo u to, ako se odlučimo na to da bi sustav odgajatelja, a rekli ste ima ih 16 tisuća, ha meni zanima što bi tih 16 tisuća ljudi da njih danas anketirate i pitate što bi oni, ja sam siguran da bi u 99% njih bilo upravo predlagalo takvo rješenje da i oni budu kao što su i učitelji izjednačenih prava i regula kao što su i učitelji u osnovnim i srednjim školama sigurno i to tako i treba biti ako je već to strateška odluka države i ako to to nešto i košta, naravno. Vi ste rekli pa onda trebamo ić prema Ministarstvu financija pa se onda tu nekakva drugi financijski okvir mora oformiti.
Ali što je ključno mislim da je to važno za reći, dakle dok god vi imate nekakvu općinu koja 40% svog budžeta troši na plaće zaposlenika u vrtićima ta općina je disfunkcionalna, njima ne ostaje ništa za neke druge razvojne projekte koja svaka općina ima ovisno o prioritetima. I na taj način zapravo mi im dajemo nekakvu tu milostinju fiskalnu održivost, ljevo, desno, ali zapravo ne rješavamo strukturno taj problem i nećemo ga riješiti u budućnosti, to će se perpetuirati dalje i to će i dalje biti problem sve dok kažem država ne preuzme to na sebe. To je jedna stvar.
Također postoji, postoji državni pedagoški standard koji u principu nema velikih manjkavosti i bio bi možda i odličan kad bi ga se mi držali, kad bi to poštivali. Vi danas imate u praksi situacije da pogotovo u nekim urbanim sredinama 80% vrtićkih skupina ima više od maksimalnog broja propisano pedagoškim standardom, to onda posljedično utječe i na kvalitetu rada u samim skupinama i sve ono što iz toga proizlazi. To također trebamo adresirati i ako je pedagoški standard već gotovo dvadeset… nije 20, al je 18, 19 godina star vrijeme je da se i toga dotaknemo. Na koncu konca on ni ne propisuje maksimalan broj djece po skupinama.
Što se u praksi zapravo događa? Mi smo ovdje rekli također da je, ne znam 29 ili 30-ak tisuća djece više upisano u vrtiće nego u prijašnjem razdoblju i to je svakako podatak koji treba pozdraviti, međutim u njemu se kriju i nekakvi praktični problemi. Naime, događa vam se vrlo često da u lokalnoj samoupravi nekakav novi načelnik, gradonačelnik ili tko kaže sva djeca su kod nas upisana i onda kao da je riječ o nekakvom, o nekakvim komadima pokućstva ili ne znam nekakve robe u skladištu kaže mi imamo maksimalno sva su djeca upisana to je sjajno na prvu barem, a onda se u praksi dogodi da recimo u postojećem objektu kako bi se stvorili novi kvadrati ili prostor gdje će ta djeca boraviti pa im se oduzme primjerice sportska dvorana, pa se ona pregradi na dva dijela i evo kao imate za dvije nove skupine prostor gdje će ta djeca boraviti. Dakle, to sama brojka o porastu je super, ali mislim da je zapravo ona nam ne kaže potpunu istinu.
I još bih se nečega dotaknuo nisam danas to čuo u raspravi, dakle imamo prenapučene skupne i to postaje i sigurnosni ponekad problem jer u takvim uvjetima imamo i neprimjerna ponašanja koja se onda teže uočavaju, problemi se kasnije prepoznaju i onda se odgovornost tu razvodnjava i svi se čude kad roditelji pitaju je li moje dijete stvarno sigurno.
Također osvrnuo bih se i na sustav zapravo gdje nitko ne pita roditelje i što zakon kaže roditeljima, pa ništa konkretno. Nema tu sad jasnih pravila profesionalne neutralnosti, nema učinkovitog mehanizma prigovora, nema obveze da se roditelji čuju i uvaže, a roditelji i kad se obrate institucijama, institucije otprilike suhoparno odgovore nema povrede propisa, naravno da nema jer propisi nisu jasno napisani. Sustav se štiti procedurom, a roditelji ostaju sami.
Što se tiče ovih dodatnih kompetencija odnosno dodatnog osposobljavanja za učitelje kako bi mogli sudjelovati u radu dječjih vrtića to također pozdravljamo, to je mjera koja će u kraćem roku omogućiti veći broj kadrova za brigu i skrb o djeci, međutim to je nekakvo također ad hoc, nije to rješenje. Mislim da je nedostatak odgojiteljica je činjenica, ali rješenje ne može biti trajno izvanredno stanje pa sad preko koljena upisujemo dodatne na brzinu, primamljujemo ih na razne načine. Kad snižavate, kad improvizacija postane pravilo, kad iscrpljene ljude ostavljate same u prenapučenim skupinama, kad imate neškolovan kadar koji onda imaju od mentoriraju, znate kolko imaju mentoriranja dnevno? Jedan sat gdje se preklapaju sa ovom odgajateljicom koja je bila ujutro pa se onda oni ne znam između 11 i 12 tamo budu, a onda od 12 nadalje ovi budu sami, a zapravo nisu dovoljno profesionalno kvalificirani za to.
Djeca dakle nisu kapacitet, imamo vrtiće bez dvorišta, imamo ih u neadekvatnim prostorima. Također državni tajniče rekli ste ako sam vas dobro zapamtio da ćemo za dvije godine što se barem kapaciteta tiče riješiti ovaj problem, danas je koji 5. veljače, znači za dvije godine je riješeno ako sam dobro, ako sam vas dobro pratio, evo baš vas držim za riječ. Nisam baš tako optimističan, ne mislim da će to za dvije godine da ćemo izgradit sve što je potrebno, to mislim da nije posrijedi.
Što se još tiče, samo za kraj da još naglasim nekoliko stvari. Roditelji dakle kao ključni u odgoju djece zapravo nemaju pravoga izbora, stvarnog izbora, nemaju pravo učinkovitog utjecaja, a država im poručuje vjerujte nam, a istovremeno priznaje da nemamo ljudi, nemamo prostora, nemamo kontrole, a to nije pravo partnerstvo, to je zapravo na neki način i isključivanje roditelja iz odgoja vlastite djece.
Dakle, zakon o djeci mora bit stroži od bilo kojeg drugog zakona jel djeca ne mogu dat suglasnost, ne mogu se žalit, ne mogu se zaštiti država mora preuzeti dio odgovornosti i mora ponuditi više sigurnosti, a ne manje. Bojim se da ovaj zakon je zapravo vatrogasna mjera, da ne jamči ispunjavanje standarda koje smo sami sebi propisali, ne jača nadzor te u određenoj mjeri ne poštuje roditelje kao partnere, zato mislim da ovaj zakon ne gradi povjerenje nego upravo suprotno. Povjerenje se zaslužuje i dok god roditelji moraju pitat je li njihovo dijete sigurno, dok god moraju šutjeti jer nemaju mehanizam izbora mi nemamo pravo reći da smo napravili nekakav osobito dobar zakon jer zakon koji ne štiti djecu je zapravo slab.
I samo za kraj još nekoliko riječi, dakle ključ danas mi ne raspravljamo o tehničkim izmjenama zakona, danas raspravljamo zapravo o povjerenju i sigurnosti djece koja se sama ne mogu zaštiti. Ako postoji ijedno područje na kojem država nema pravo na improvizaciju onda je to predškolski odgoj i to tako trebamo i svatiti. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama. … sada još zadnji klub gospođa Dubravka Lipovac Pehar Domovinski pokret i onda nakon toga pet minuta za tehniku mi kažu i onda idemo nastavljamo sa pojedinačnim raspravama. Izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Klub zastupnika DP-a razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju te prepoznao njegovu svrhu u uklanjanju konkretnih normativnih nedostataka koji su se pojavili u provedbi važećeg zakonskog okvira.
Neosporno je da je u proteklom razdoblju ostvaren rast obuhvata djece radnim i predškolskim odgojem kao i povećanje infrastrukturnih kapaciteta. Međutim, kvantitativni pokazatelji sami po sebi ne mogu biti mjerilo uspješnosti sustava ako nisu praćeni pravodobnim sadržajno promišljenim i generacijski prilagođenim rješenjima. Upravo u tome i vidimo jedan od ključnih problema hrvatskog obrazovnog sustava, on se prečesto reformira parcijalno i administrativno bez jasne vizije razvoja predškolskog odgoja kao temeljne javne politike.
Pozdravljamo izmjene kojima se ispravlja preuranjeno normiranje prava prednosti pri upisu koje je u praksi dovelo do neželjenih posljedica, osobito smanjenja dostupnosti jasličkih programa i produljivanja lista čekanja. To potvrđuje da donošenje zakona bez potpune procjene učinaka na stvarne potrebe i obitelji lokalnih zajednica može proizvesti suprotan efekt od željenog.
Smatram opravdanim i rješenje kojim se preciznije uređuju zapreke za zasnivanje radnog odnosa u dječjim vrtićima, osobito u dijelu koji se odnosi na mjere iz sustava socijalne skrbi. dosadašnja praksa pokazala je da su se pojedine odredbe primjenjivale mehanički i nerazmjerno bez razlikovanja situacija koji doista upućuju na ugrozu dobrobiti djeteta od onih koji proizlaze iz složenih obiteljskih okolnosti poput razvoda braka.
Istodobno upozoravam na kadrovski problem u predškolskom sustavu koji kako smo svi danas ovdje i prepoznali ne može biti jedno dugoročno rješenje i ne može jedna dugoročna mjera. Omogućavanja rada učiteljima uz dodatne programe kompetencija može biti prijelazno rješenje, ali to ne bi trebalo biti i dugotrajna zamjena nego uputila bih ovdje na jednu dugotrajno planiranje kadrova.
Posebno ističem važnost jasnog normiranja prednosti pri upisu djece iz ranjivih skupina neovisno o dobi jer dostupnost ranog i predškolskog odgoja mora biti instrument socijalne pravednosti, a ne administrativne selekcije. Ovdje bih naglasak u svemu stavila na pravedno planiranje odnosno jedan modernizacijski pristup. Što nam se sada događa? Kao što sam već i u replici rekla, znači Hrvatska u 2025.g. bilježi porast rođene djece, ta djeca će nam sljedeće godine doći u jasličku skupinu, ne osporavam izgradnju i povećanje kapaciteta i potrebu za tetama u vrtićima, mislim da bi trebali malo sustavno poraditi na planiranju budućih predškolskih pokreta ovih koraka jel. Kako radimo na demografiji dakle povećan je broj rođene djece, radimo na useljeništvu dakle povratnici nam se vraćaju, bilježimo i porast useljenih povratnika. Dakle, u prošloj godini oko 13 tisuća ljudi se vraća u Hrvatsku, to su uglavnom mlade obitelji koje planiraju ili već su zasnovale obitelj. Smatram da dosta Hrvatska i mi svi zajedno ulažemo u demografiju, ali moramo biti i spremni infrastrukturno podnijeti ono na čemu radimo, dakle povećan broj novorođene djece, povratnici, samim tim moramo povećati i infrastrukturne kapacitete.
Pa evo ja ne bih dalje mislim da ste shvatili moju poruku, mi ćemo podržati ovaj zakonski prijedlog jer ispravlja određene uočene nedostatke i doprinosi pravnoj jasnoći. Dakle, još jednom naglašavam samo na temeljnom planiranju modernizacijski pristup predškolskog odgoja. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Najavljenih pet minuta za tehniku kako bi poduzeli mjere koje ja ne poznajem, ali koje su nužne.

STANKA U 16:45 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 16:50 SATI

Hvala lijepa.
Možete zauzet vaše borbene položaje. Hvala. Vaše rovove, možete zauzet vaše rovove.
Gospođa Marija Lugarić započinje sa pojedinačnim raspravama, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem. Mnoge stvari bi mogla govoriti o ovom zakonu i mislim da o njima treba govorit, međutim želim sada u pojedinačnoj raspravi govoriti o dvije stvari o kojima nitko nije govorio, a čini mi se da su stručno jako važne i u kojima ne smijemo pogriješit, a čini mi se da smo na najboljem putu da napravimo prilično velike pogreške.
Prvo, mi ovdje uvodimo koncept dodatnih kompetencija za ove učitelje razredne nastave, želim reći da koncept dodatnih kompetencija kako uvodimo ovim prijedlogom nije prepoznat u hrvatskom sustavu kvalifikacije niti u važećem zakonodavnom okviru. Taj pojam ne postoji ni u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru niti u pratećim pravilnicima koji uređuju stjecanje priznavanje i usporedivost kvalifikacija. Mi time u obrazovni sustav uvodimo termin koji je normativno nejasan, stručno nedovoljno definiran i pravno teško provediv.
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru jasno razlikuje cjelovite kvalifikacije i djelomične kvalifikacije pri čemu djelomična kvalifikacija predstavlja formalno priznat skup ishoda učenja koji je jasno opisan, vrednovan i upisan u registar HKO-a. Djelomične kvalifikacije imaju definiranu razinu, opseg i povezanost s cjelovitom kvalifikacijom te omogućuje transparentnost, usporedivost i pravnu sigurnost kako za pojedinca koji ih stječe tako i za poslodavce i sustav u cjelini. Za razliku od toga pojam dodatne kompetencije ne sadrži jasnu informaciju o opsegu ishoda učenja, razine složenosti, načinu vrednovanja kao niti odnosu prema postojećim kvalifikacijama. Takav pojam ostavlja prevelik prostor proizvoljnim tumačenjima, različitim praksama i neujednačenim standardima što je osobito problematično u sustavu koji se odnosi na rad s djecom rane i predškolske dobi.
Zamjena pojma dodatne kompetencije pojmom djelomične kvalifikacije omogućila bi usklađivanje ovog zakona s postojećim sustavom HKO-a i osiguralo bi da svako dodatno osposobljavanje bude stručno definirano, formalno priznato i transparentnost. Time bi se izbjeglo spuštanje profesionalnih standarda, a istovremeno bi se omogućila fleksibilnost sustava u situacijama kada je potrebno nadograditi postojeće obrazovanje.
Važno je naglasiti da djelomična kvalifikacija ne znači nižu ili manje vrijednu kvalifikaciju nego jasno omeđen skup kompetencija koje ima svoje mjesto u kvalifikacijskom sustavu i koji se može nadograđivati prema cjelovitoj kvalifikaciji. Upravo takav pristup omogućuje profesionalni razvoj, jasno planiranje karijernih putova i dugoročnu održivost kadrovskih rješenja bez improvizacije i pravne nesigurnosti.
U kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja gdje je kvaliteta rada izravno povezana s razinom stručnosti, posebno je važno da se ne uvode neformalni i nedorečeni pojmovi koji mogu relativizirati profesionalne standarde. Stoga je opravdano i nužno da u ovom zakonu umjesto pojma dodatne kompetencije se koristi pojam djelomične kvalifikacije u skladu sa Zakon o HKO-u kako bi se osigurala pravna jasnoća, stručna utemeljenost i dugoročna kvaliteta sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
To sam napisala kao amandman i doista očekuje da to prihvatite, to nije politički, pitanje nije ideološko pitanje nego je pitanje bazične struke i nevjerovatno mi je da od Ministarstva znanosti koje treba baratati kvalifikacijskim okvirom i zato je nadležno, uopće niste o tome na ovaj način razmišljali.
Drugo, ovim zakonom predlažete da se izbriše riječ kurikulum i zamijeni riječju kurikul, također stručno jako sporno. Naime, o čemu se radi? Pojam kurikulum u hrvatskom jeziku nije proizvoljna ili novija posuđenica nego je termin koji je u stručnoj znanstvenoj uporabi u obrazovanim znanostima već desetljećima s jasno utvrđenim značenjem i funkcijom. Njegova zamjena oblikom kurikul nije jezično nužna, nije stručno utemeljena i ne pridonosi jasnoći propisa nego stvara dodatnu terminološku konfuziju.
Iako se ponekad tvrdi da se riječ kurikulum treba prilagoditi hrvatskom jeziku prema latinskom izvorniku u ovom slučaju takav pristup nije opravdan. U području obrazovanja pojam kurikulum nije preuzet iz latinskog jezika neposredno nego je u hrvatski jezik ušao posredno putem engleskog jezika kao termin curriculum u okviru anglosaksonske obrazovne teorije i prakse. Upravo u tom značenju kao planski teorijski pedagoški koncept taj se pojam koristi u suvremenoj edukologiji odnosno u interdisciplinarnom području u obrazovnih znanosti.
Obrazovne znanosti uključujući teoriju kurikuluma u velikoj su mjeri oblikovane u anglosaksonskom znanstvenom krugu, koncept kurikuluma ovdje ne označava samo popis sadržaja nego cjelovit sustav ciljeva, ishoda učenja, metoda vrednovanja i konteksta učenja. Hrvatska je taj koncept preuzela zajedno sa novim nazivom i značenjem, a ne kao klasičnu latinsku riječ koja bi se naknadno morala ispravljati prema pravilima klasičnih jezika.
Pojam kurikulum u hrvatskom jeziku već je standardiziran u stručnoj uporabi, te se uklapa u pravila prilagodbe stranih riječi koje su u jezik ušle putem modernih jezika a ne izravno iz latinskog. U takvim slučajevima normativna praksa hrvatskog jezika ne inzistira na vraćanju na izvorni latinski oblik, nego priznaje oblik koji je funkcionalno i stručno ukorijenjen. Dodatno riječ „kurikul“ u hrvatskom jeziku nema jasno uspostavljeno stručno značenje niti drugu znanstvenu tradiciju. Njezino vođenje u zakonodavni tekst ne proizlazi iz potrebe struke nego iz formalističkog jezičnog zahvata koji zanemaruje stvarni način na koji se pojam koristi u obrazovnoj teoriji, znanstvenim radovima, kurikularnim dokumentima i svakodnevnoj profesionalnoj praksi.
Važno je naglasiti da je pojam kurikulum već ugrađen u niz važećih strateških i kurikularnih dokumenata Republike Hrvatske uključujući i sam nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje. Njegova zamjena drugim izrazom u jednom zakonu ne doprinosi terminološkoj dosljednosti nego stvara paralelno terminologiju bez stvarne potrebe.
Obzirom da se radi o stručnom pojmu iz područja obrazovnih znanosti mi u Hrvatskom saboru kao zakonodavcu mislim da bismo trebali kad već ministarstvo nije poštovati terminologiju struke, a ne je nasilno normirati protivno ustaljenoj znanstvenoj i profesionalnoj uporabi. Posebno u području odgoja i obrazovanja gdje su preciznost pojmova i kontinuitet značenja od ključne važnosti ovakve intervencije mogu imati dugoročno negativne posljedice na razumijevanje i primjenu propisa. Stoga ja ću amandmanom predložiti brisanje odredbe kojom se riječ „kurikulum“ zamjenjuje riječi „kurikul“ jer ovakva zamjena nije utemeljena niti u jezičnoj znanosti, niti u obrazovnoj struci, niti doprinosi jasnoći, kvaliteti zakonskog teksta.
Zadržavanje pojma „kurikulum“ osiguravamo terminološku preciznost, stručnu dosljednost i usklađenost sa važećim obrazovnim dokumentima i znanstvenim spoznajama. I treća stvar, ja mislim da se naš zakon krivo zove. Naš se zakon zove Zakon o predškolskom odgoju. Zakon se treba zvati o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i nema niti jednog razloga da naziv zakona ne promijenimo kad već mijenjamo hrpu gluposti. Zašto je to važno? Zato što je termin rani i predškolski odgoj i obrazovanje stručno precizni i točni. Suvremena pedagogija i razvojna znanost već desetljećima jasno pokazuju da se ključni temelji djetetovog kognitivnog, emocionalnog, socijalnog i jezičnog razvoja postavljaju u najranijoj dobi često već u prve tri godine života. Upravo zato sustavi ranog odgoja ne mogu biti shvaćeni samo kao priprema za školu nego kao sastavni dio obrazovnog procesa samog početka djetetova života.
Kad govorimo samo o predškolskom odgoju fokus se sužava na razdoblje od treće godine djetetovog života do polaska u školu, a time se nevidljivim čini cijela jaslička dob iako je riječ o razvojno izuzetno osjetljivom i zahtjevnom razdoblju.
Izraz rani predškolski odgoj i obrazovanje zapravo upravo zato bolje opisuje stvarni obuhvat sustava i o tome se zakonu i radi od najranije dobi do polaska u školu i jasno poručuje da je riječ o kontinuiranom procesu, a ne o dvije nepovezane faze. Taj je izraz već prihvaćen u nacionalnim kurikularnim dokumentima i usklađen je sa međunarodnom terminologijom osobito sa europskim konceptom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji se temelji na ideji da se obrazovanje i skrb ne mogu razdvajati u najranijem razvoju djeteta. Osim što je stručnije precizan ovaj naziv ima i jasnu pedagošku i političku poruku. On pokazuje da država prepoznaje važnost ranog razvoja, da ne tretira jasličku dob kao puku socijalnu uslugu ili čuvanje djece, nego kao dio obrazovnog sustava sa vlastitim ciljevima, standardima i profesionalnim zahtjevima. Time se jača položaj struke, jer se priznaje da rad sa najmlađom djecom zahtijeva visoku razinu znanja, kompetencija i odgovornosti.
U konačnici naziv rani predškolski odgoj i obrazovanje ne mijenja samo rječnik, nego odražava suvremeno razumijevanje djetinjstva, razvoja, te odgoja i obrazovanja. On jasno kaže da ulaganje u djecu počinje od najranije dobi i da je to temelj svake ozbiljne obrazovne i socijalne politike. I na kraju poštovane kolegice i kolege, ja razumijem da se mi politički možemo i o.k. i trebamo se razlikovati. O nekim stvarima ćemo imati različita mišljenja i o njima nikada nećemo postići suglasnost i u redu je da o njima debatiramo i da nekad prevagne jedna, nekad druga stvar.
Međutim, o nekim stvarima ne bi smjelo biti debate. O nekim stvarima, ove tri su primjer o kojima sam sada govorila je struka vrlo jasna i one se ne bi smjele politizirati, niti bi smjele biti predmetom političkog odlučivanja. Kada mi kao političko tijelo ulazimo u termin struke i o njoj politički determiniramo mi tu struku ponižavamo, a to raditi ne smijemo.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Mislim da smo se svi danas složili bez obzira na kojem dijelu sabornice se nalazili, da današnji prijedlog zakona treba imati jedan cilj, a to je sustavno omogućiti jednako pravo svakog djeteta u Republici Hrvatskoj na dostupan, priuštiv i kvalitetan radni i predškolski odgoj i obrazovanje.
Međutim, ono što smo dobili ovim prijedlogom zakona što je i struka već sama ocijenila pročitavši ovaj prijedlog je da su ovo samo dekokrativne izmjene, da je prijedlog zakona zamotan u celofan sa mašnicom i da ključni problemi sustava ostaju neriješeni i bez osiguravanja provedbe potrebnih propisa. Mislim da su svi kolege tijekom rasprave detektirali nekoliko ključnih problema, a to je prije svega nedovoljna mjesta u vrtićima, nedovoljan broj odgojitelja, nedostatak kriterija kod upisa djeteta u vrtić, nedostatak kriterija kod dokazivanja statusa upisa djeteta u vrtić i nedovoljno kvalitetni materijalni uvjeti u svim ustanovama gdje roditelji i dijete žive.
Prvo rješenje, prvi problem je Vlada pokušala riješiti sa Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, dakle problem nedostatnih kapaciteta vrtićkih objekata za smještaj. U praksi to izgleda tako da se jedinica lokalne samouprave prijavi na natječaj, onda za godinu dana ako ste sretni, ako je ministarstvo super fletno dođete u fazu da ste dobili odobrenje projekta i da možete raspisivati javno nadmetanje. Onda za još šest mjeseci ako ste sretni i ako je situacija na tržištu povoljna, imate riješenu javnu nabavu, imate izvođače i krećete sa radovima i zapravo protek vremena od trenutka kada vi izrađujete predmetnu dokumentaciju do trenutka kada je okončan sam proces javne nabave dešava se tektonske promjene na tržištu građevine. Dešavaju se promjene u cijeni, javljate se ministarstvu. Ono kaže da ste vi aplicirali na tu svotu koju ste aplicirali.
Što vam hoću reći? Hoću reći da iako na papiru izgleda da NPO nešto tu olakšava jedinicama lokalne samouprave ipak najveći teret, a vjerujem da će se kolege koji su u toj situaciji bile ili su sada ipak najveći teret uvijek pada na jedinicu lokalne samouprave. Problem nedovoljnog broja odgojitelja u ustanovama Vlada kaže da je riješila sa ovim prijedlogom zakona time što je omogućio ljudima potpuno druge struke da kroz par mjeseci obave nekakav tečaj i evo sad su oni spremni da rade u vrtiću. Struka se naravno ne slaže sa time. Nije jednako osobu koja se školovala za to, koja je to studirala, kojoj je to poziv i zanimanje staviti u isti koš sa osobom koja se opet naravno za potpuno drugo zanimanje i potpuno drugi profil školovala, nije isto raditi sa djecom u sedmom razredu osnovne ili raditi sa dvogodišnjacima. Ali predlagatelj ovog zakona misli da se to evo kroz neki tečaj, par mjeseci i sve smo riješili.
Hvale se isto tako da su napravili kriterije prednosti. Ja bih rekla da nakon ovog prijedloga zakona tek sada nemamo kriterije, jer prijedlog zakona kaže da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji sa troje ili više djece, djeca obaju zaposlenih roditelja, djeca sa teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba sa invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještenu u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade. Dakle, osim što ste pobrojali većinu ranjivih skupina neki po socioekonomskom neki po nekom drugom principu niste dali konkretan alat koji će danas sutra osnivaču omogućiti da napravi bodovanje tko će od ovih 10 kategorija imati koji broj bodova i tko će zapravo ostvariti to pravo upisa. Jer ako svi imaju pravo prednosti onda zapravo složit ćete se nitko nema pravo prednosti i onda je tu naravno struka sa pravom primijetila da se zapravo postavlja pitanje a što je onda kada ste u nekoj situaciji da vam dijete nema, ne ispunjava ni jedan od tih 10 kriterija, vi i supruga ste zaposleni, nemate prednost pri upisu. Dakle, nedovoljno razjašnjeno. Nikakvi kriteriji i nikakva jasna mjerila.
Status djeteta koje je sa teškoćama ovdje čak dopuštate da se dokazuje sa potvrdom pedijatra bez stručnog vještačenja. U praksi to izgleda tako da ili pedijatar ako je savjestan odbije tako nešto izdati ili tako nešto izda bez vještačenja što opet onda nije baš fer prema onima koji su prošli taj postupak i koji zaista tako nešto i zaslužuju. Čuli smo isto tako od velikog broja kolega da je nužna izmjena modela financiranja kako bi se osim u zgrade ulagalo i u stručne kadrove, a zapravo nitko danas u ovoj raspravi nije razmišljao kada jednog dana dostignemo, a daleko smo od toga iako je državni tajnik rekao da smo došli do 95% i da ćemo još malo pa sto posto. Dakle, Hrvatska je ispod europskog prosjeka uključenosti djece u predškolske programe. Nismo ispunili onaj cilj da nam 45% djece do tri godine budu uključeno u predškolski program, niti onaj cilj da je 96% djece uključeno u programe predškole.
Jednog dana kada to dostignemo, kada napravimo xy još vrtića, kada sva ta djeca budu upisana nitko se ne pita šta tada? Da li će sva ta djeca imati asistenta ako im je potrebno, odnosno trećeg odgojitelja, da li će imati adekvatne materijalne uvjete, da li će biti adekvatna prehrana, koji će biti još dodatni programi, što će zapravo u tim vrtićima se odvijati. Čuli smo da Vlada kako je odlučno rekao državni tajnik šalje jasnu poruku da je svako dijete važno, ali svi mi koji živimo u ovoj Republici Hrvatskoj znamo da to nije istina.
Ako ste roditelj djeteta u 2024. koji živi u nekoj sredini koja nema vrtić ili ima samo jedan nećete imati iste uvjete kao što su na primjer imali roditelji 2024. u gradu Sisku gdje su imali besplatan program vrtića, gdje su im djeca besplatno sa pet godina išli i na plivanje i na klizanje, gdje ste ako vam je dijete sa teškoćama u razvoju već involvirani u proces predškolskog odgoja i imate trećeg odgajatelja koji grad plaća. Dakle, velika je razlika od jedinice do jedinice.
Ono u čemu smo svi bili jedinstveni je da se trebaju jasno definirati pravila, a ne samo mogućnosti, da se treba jasno i transparentno odrediti način bodovanja i prava prednosti, jer ako svi imaju prednost onda ga nema nitko. I voljela bih da se malo više konzultirala ne samo struka nego da se više između dva čitanja prihvatilo neke sugestije. Inače ovaj zakon ostaje samo ono što je i struka rekla, a to je dakle kozmetičke nekakve promjene, a stvarno sustavno rješenje se i dalje ne nazire.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa.
Replika gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Poštovana kolegice zaista uz dužno poštovanje moram vam evo na neki način odgovoriti na problem koji ste postavili, a on se tiče tako ste vi nazvali kratkog programa za stjecanje dodatnih kompetencija za rad u dječjim vrtićima. Dakle, evo vam samo jedan primjer strukture i plana izvedbe programa, dakle stjecanja dodatnih kompetencija na hrvatskim sveučilištima kolegij 10 sa brojem vježbi i seminara i praktična nastava. Znači pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, integrirani kurikul, psihologija poticanja dječjeg razvoja, odgojno obrazovna podrška djeci u riziku, rizične situacije u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, strategije praćenja, dokumentiranja, vrednovanja i cjelokupnog razvoja djeteta, organizacijska struktura okruženja za cjeloviti razvoj, učenje i igru.
Ovo su samo neki od kolegija.
…/Upadica Radin: Hvala lijepa. Hvala./…
To je ozbiljan program, a ne kratki kurs kako ste nazvali.
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
Zaista uz dužno poštovanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovornost, odgovor na repliku ispričavam se.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Pa kolegice nekako čudno valjda slučajno izostavila reći da su ti programi tek sada će zaživjeti i da oni do sada nisu zaživjeli. Ali ja sam govorila u principu da složit ćete se sa mnom ne možemo vi ili ja završiti 10 kolegija i postati medicinsko osoblje, ne možemo. Postoje ljudi koji se školuju za to. Moj isti princip je i kod predškolskog odgoja, odnosno kod osnovnoškolskog odgoja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, gospođa Curiš Krok. Molim? Čekaj, čekaj, čekaj.
…/Upadica Curiš Krok: Poštovani potpredsjedniče …/…
Moram vam dat, ne, ne samo vam moram dati riječ. Izvolite gospođo. Ja sam mislio da ste vidjeli. Dobro. Bio sam na trenutak odsutan, nisam dobio par poruka koje su bile interesantne. A kako bih rekao tako na televiziji interesantne je .../Govornik se ne razumije./…
Izvolite gospođo Bedeković povreda Poslovnika.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Ako imam pravo još na koju povredu, ne bih htjela riskirati da izgubim riječ pa mi molim vas unaprijed recite.
…/Upadica Radin: Druga će biti./…
Onda smijem. Vrlo kratko kolegice. A zaista ovi kolegiji, ovaj program koji sam vam navela već sad završavaju učitelji koji stječu dodatne kompetencije. Ode kolegica, ne sluša ona. Tako je, to je već sad na hrvatskim sveučilištima. I dajte ljudi molim vas nemojmo vrijeđat i nemojte vrijeđat učitelje koji se odlučuju steći dodatne kompetencije i raditi u našim vrtićima. Nemojmo i nemojte i ne dam vrijeđati niti učitelje, niti odgajatelje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Ide po difoltu opomena.
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Pa čujte nije bio loš, loša debata nije bila osim u nekim trenucima. Nastavimo tako i bit će dobro.
Gospođa Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa evo svoju pojedinačnu raspravu sam planirala drugačije, ali s obzirom na danas sve ovo što smo izrekli, čega smo se sve dotakli u replikama, koje smo čuli odgovore našeg državnog tajnika za obrazovanje. Kad pričamo o predškolskom odgoju, evo čak i ove zadnje replike koje su imale naše uvažene kolegice imam osjećaj da predškolski odgoj u tom cijelom obrazovnom, odgojno-obrazovnom sustavu koje smo i mi prošli, koje naša djeca prolaze da je stvarno zapostavljen i to je ono što u budućnosti treba raditi na tome da se to totalno odvoji.
Odmah na početku ću reći vezano za ove kompetencije, stjecanje kompetencija. Ja ću se tu složiti sa kolegicom Baniček da jednostavno ne možemo u nekoliko mjeseci postati stručnjaci za predškolski odgoj i obrazovanje, ali tim više upravo jer evo i ja kao čelnica jedne lokalne samouprave vrlo često slušam i osluškujem svoje zaposlenike u dječjem vrtiću koji nakon studiranja od tri godine ili pet godina na fakultetu di su izabrali se isključivo baviti predškolskim odgojem na žalost nekad u kolektiv kad dođe neka nestručna zamjena ili netko kome to nije bio primarni odabir nije lako.
Ja moram napomenuti da svatko od vas, svatko od nas kad odvede u jutro dijete u vrtić tom djetetu naravno da nije bitno tko je završio što, nego je na kraju krajeva bitno da je ono zbrinuto. Ali ne smijemo to gledati opet na taj način. Mi smo ovdje da donosimo dobre odluke, da donosimo odluke da se naša djeca adekvatno obrazuju i odgajaju u adekvatnim uvjetima. Bila je replika to sam u biti i željela najviše napomenuti u svojoj pojedinačnoj raspravi kako je bilo prije, kako je bilo prije.
Mislim da smo mi sad u jednom modernom vremenu kad trebamo težiti nadstandardu, kad trebamo težiti da bude bolje nego što je bilo kad smo mi išli u dječji vrtić. To što je bilo prije, prije nije bilo jednostavno poštivanja ovakvog DPS-a koji nikako da se promijeni. Ja stvarno apeliram na ministarstvo da čim prije krene sa promjenom državnog pedagoškog standarda. Vidim da se državni tajnik tome smije ali DPS je veoma otežavajuć za nas jedinice lokalne samouprave. Moram jednostavno demantirati ovo što je državni tajnik nekoliko puta napomenuo, da mi neki se zalažemo za decentralizaciju, a prebacili bi plaće na državu.
Pa da, mi se zalažemo za decentralizaciju, ali onda nek' država ne određuje kakve će plaće jedinice lokalne samouprave davati. Također kad smo spominjali asistente na žalost djeca sa invaliditetom ovise o volji čelnika. Znači čelnik lokalne samouprave je taj koji će odlučiti da li će tog asistenta ili trećeg odgajatelja platiti. Naravno da ima općina u Republici Hrvatskoj koje na žalost djeci sa invaliditetom, djeci sa određenim razvojnim poteškoćama to ne daju.
Ono što je vječiti prijepor između svih, a ja vjerujem svih načelnika, gradonačelnika ovdje to su ti famozni koeficijenti, izjednačavanje više i visoke i to je ono o čemu se jednostavno i ministarstvo mora očitovati. Ja sam poslala prije tri mjeseca upit vezano za tumačenje toga, još dan dana nisam dobila odgovor.
Što se tiče fiskalnog izravnanja i održivosti vrtića na žalost ne možete tumačiti da je regionalno isto, nego postoji velika regionalna nejednakost i nisu sva djeca u Republici Hrvatskoj ista. Na primjer, opet ću ponoviti u općini koja je na primjer brdsko-planinska tamo se dobije to dijete dobije i neka dobije, znači mi i zagovaramo taj dio da dijelovi Republike Hrvatske koji su manje razvijeni dobiju više.
Ali da li je pravedno prema tom djetetu ako u toj općini taj roditelj zarađuje 4000 eura da dobije više za to dijete, a u drugoj općini ako roditelj zarađuje 1000 eura da dobije manje. Mislim da to nije pravedno prema djeci. Morate pronaći neki bolji model, a s obzirom da se vrlo često volite hvaliti da ste financijski stručnjak evo očekujemo od vas da puno bolji sistem te podjele prema jedinicama lokalne samouprave napravite.
Također onaj još jedan od problema je svakako način bodovanja i upisi i to je ono nešto što stvarno treba i biti u skladu sa vremenom i u skladu sa time koliko na kraju krajeva nam se i demografski razvija određen dio Hrvatske. Ono što sam ja još željela napomenuti to je infrastruktura. Često ovdje spominjete infrastrukturu. Čak ste u svojem izlaganju spomenuli da je 530 milijona eura uloženo i ulaže se trenutno u dječje vrtiće. Naravno da mi pozdravljamo sve što dolazi iz EU. Ali ono što moramo napomenuti da na žalost gradovi i općine zbog i situacija koja je na tržištu i zbog svega gradovi i općine ono što dobiju sufinancirano doslovno im bude za PDV, za radove kad grade tu infrastrukturu.
Jedinice lokalne samouprave se zadužuju, a jedinice lokalne samouprave nakon dvije, tri godine nakon što to sve naprave kad će biti u kreditu sa ovakvim uputama od strane središnje države će vjerojatno biti u velikom financijskom problemu a vjerujte da su neki već i sad.
I sad da završim, jer mislim da nema smisla da se svi ponavljamo jer stalno vrtimo jedno te isto. To na kraju krajeva uopće ne interesira roditelje, niti ovo što se mi danas raspravljamo ovdje njih interesira, majku svaku interesira da li će nakon godinu dana dobiti vrtić, da li će u tom vrtiću raditi adekvatno osoblje, da li će njezino dijete biti u grupi koja je o.k. a da nije prenapučena, da li će njezino dijete imati izvan nastavni sadržaj koji neće morati plaćati, da li će njezino dijete naravno što je i cilj biti socijalizirano i integrirano u zajednicu jednog dana.
A osim koga još ovo sutra u jutro kad dođu na posao ne interesira to su sigurno naši odgojitelji, tj. interesira ih u ovom vidu kad razmišljaju o tome s kim će raditi, tko će im biti u timu i za koga će biti odgovorni.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Replika gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovana kolegice.
Vratit ću se na vašu tezu i citirat ću vas kad ste rekli ne može se završetkom kratkog programa biti, nakon završetka kratkog programa biti odgojitelj. I ja se slažem sa tom vašom tezom ne može, jer se tu ne radi o kratkom programu koji upisuje bilo tko. Tu se radi o programu stjecanja dodatnih kvalifikacija koji upisuju i završavaju učitelji razredne nastave, znači diplomirani magistri razredne nastave. Da biste to možda i shvatili i svi koji slušaju, pa onda i vi. Evo neke preklapajuće kolegije i teme Učiteljski fakultet Osijek, Zagreb, Pula pedagogija odgojno-obrazovne teorije slušaju se i na Učiteljskom studiju i na studiju odgojiteljskom. Razvojna psihologija, psihologija učenja, filozofija odgoja, odgojne znanosti, kineziološka kultura itd. Dakle i jedan i drugi program imaju predmet i preklapaju se u dijelu sadržaja i zato ga se upisuje …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… nakon diplome, nakon stjecanja diplome učitelja razredne nastave …
…/Upadica Radin: Hvala lijepa./…
… odnosno magistra primarnog obrazovanja.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Moramo se držati vremena.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Poštovana kolegice mene interesira …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: I moramo dobiti riječ prije. Tako piše u Poslovniku. Ne, ne vrijeme ćemo vratiti. Ne vrijeme, vrijeme ne mogu, kronometar. Rado bi ga vratio. Ovaj piše u Poslovniku da moram dati riječ, a šta ja mogu. Vi i vi ste napisali Poslovnik, mi ne, mi nismo bili baš unutra. Dobro. Izvolite./…

Curiš Krok, Anita (SDP)
Poštovana kolegice mene interesira koliko je to učitelja razredne nastave do sada se prekvalificiralo, tražit ću službeno taj podatak. To ovo što ste ovdje rekli, sve je to lijepo, divno, krasno ali sutra u jutro kad odete u dječji vrtić, kad morate voditi dječji vrtić e onda to bude druga priča kad vam ostajeju roditelji koji nisu upisali svoju djecu u vrtić jer ili nema dovoljno kapaciteta ili nema tko raditi onda na žalost ovo nikoga ne interesira. Ja ću samo ovim putem opet ponoviti, to sam ponavljala i na prvom čitanju nemojmo zaboraviti ljude koji su studirali predškolski odgoj. Nemojte zaboravljati odgojitelje predškolskog odgoja i one trogodišnje i one petogodišnje, znači sve u redu. Ali evo pozivam vas da budete tjedan dana malo sa nekim djelatnicima vrtića, pa ćete onda vidjeti kakvi su problemi u vrtiću.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. Politika je ušla u vrtić. Nadajmo se da vrtić neće ući u politiku.
Gospodin Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Pozdravljam državnog tajnika, pozdravljam voditeljicu službe ako se ne varam, bit ću kratak jako. Samo par stvari. Znači sve smo već to spomenuli više puta. Ja mislim da smo svi ovdje sve smo već spomenuli više puta. Ja mislim zapravo da smo svi ovdje jedinstveni oko toga, mislimo zapravo da treba onima koji su manje razvijeni dati više novaca, a razvijenima manje.
I ono što mislim da zapravo taj kriterij je kriv, jer Vlada koristi zapravo indeks razvijenosti kao nekakav pokazatelj kod dodjele sredstava za fiskalnu održivost, a znamo da u indeks razvijenosti ulaze stvari kao što je obrazovanje stanovništva, kao što je indeks starenja stanovništva i kao što je opće kretanje stanovništva. Prema, tome i tak indeks zapravo ne pokazuje nekakvu ekonomsku snagu jedinice lokalne samouprave.
Na mojem području na primjer imamo dva grada, recimo grad gdje smo mi, odnosno da uzmem neku poziciju gdje smo mi i bolji. Vrbovec dobiva više novaca od Zeline za vrtiće, a mislimo da su oba grada jednako razvijena i da nema potrebe da se ljudi, da se djeci u Vrbovcu daje više novaca od djece u Zelini. Zelina ima na primjer na vlasti HDZ, tako da onda stvarno mislim da treba nekakav drugi kriterij uzeti u obzir kako bi se zapravo dodjeljivao taj novac koji mislim da je evo da je dobra odluka Vlade da taj novac se daje jedinicama lokalne samouprave samo treba vidjeti neki kriterij koji bi bio pošteniji, jer velim indeks razvijenosti ne pokazuje ekonomsku snagu jedinice.
I kratko druga stvar koju je spomenula malo prije kolegica Curiš Krok, a više puta se spominjalo ovdje tih 530 milijuna eura koji su uloženi u vrtiće da na žalost u ovom zadnjom krugu gradnje koji je financiran iz NPO-a. Sav taj novac koji smo mi dobili zapravo smo dali samo za PDV. Evo toliko.
Hvala puno.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam.
Gospođa Vesna Bedeković ima svoju raspravu.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Pa evo ja bih još, dosta sam toga već i kroz replike i kroz govor u ime kluba izrekla, ali bih evo nekako iskoristila svoju pojedinačnu raspravu na neki način da rezimiram evo sve ono o čemu danas govorimo, a to su izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Prije svega imam potrebu naglasiti da su odgoj i obrazovanje važni strateški ciljevi i prioriteti Vlade Republike Hrvatske. I ponovno ću naglasiti kada promatramo sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja unutar cjelokupnog sustava zaista na temelju pokazatelja brojki činjenici možemo konstatirati da Vlada Republike Hrvatske na čelu sa našim premijerom Andrejom Plenkovićem evo već u svom trećem mandatu zaista oblikuje i razvija model održivosti sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Ono što sam rekla po meni kroz dva ključna procesa prvi proces je izgradnja, opremanje dogradnja smještajnih kapaciteta da tako kažem, dakle infrastrukture. Ponovno ću ponoviti brojku od 5 stotina vrtića diljem Republike Hrvatske u čiju je izgradnju, dogradnju, opremanje do sad uloženo negdje oko 590 milijona eura od 2017. do danas. Ako to usporedimo sa nekim prethodnim vladama, prije vlade Andreja Plenkovića brojke govore o vrlo, vrlo mizernim ulaganjima u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i tu padaju u vodu sve priče oporbe o tome da je rani i predškolski odgoj i obrazovanje u mandatu ove Vlade zaboravljen, prepušten sam sebi. Upravo suprotno rani i predškolski odgoj i obrazovanje u nekim godinama osobito u razdoblju od 2011. do 2015. godine bio je totalno zanemaren i totalno opustošen. Kad govorim zanemaren govorim i o infrastrukturi i o zgradama i o materijalnim uvjetima a posebno o kadrovima. Sjetimo se samo vremena kad su skidane plaće, materijalna prava u sustavu odgoja i obrazovanja i tu ću stati, svi se toga sjećamo.
Drugi važan, dakle segment oblikovanja, dakle modela održivosti sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je svakako fiskalna održivost vrtića kroz sufinanciranje rada dječjih vrtića. Evo kao što sam naglasila i ponovit ću iza nas je, su već tri godine primjene gdje se sredstva za rad dječjih vrtića, dakle doznačuju jedinicama lokalne samouprave, odnosno osnivačima općinama i gradovima ovisno o tome tko je osnivač.
I naglasit ću da, dakle u ukupno doznačenim sredstvima, dakle ona se mogu namjenski trošiti na rashode za zaposlene, materijalne rashode, opremu, prijevozna sredstva itd. I na rashode za zaposlene. To je dio izvora prihoda gdje jedinice lokalne samouprave, osnivači, naši načelnici, gradonačelnici mogu dakle regulirati visinu plaće i podizati plaće, odnosno osobne dohotke odgojiteljima i svima koji rade u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. A tu su nemojmo zaboraviti osim odgojitelja i sve one tehničke službe, pa i stručni suradnici dakle pedagozi, psiholozi itd.
Dakle, sve to skupa govori i ide u prilog činjenici da dakle Vlada razvija evo već treću godinu za redom jedan stabilan, jedan predvidiv, jedan realni okvir financiranja je li i kad opet to usporedimo sa prethodnim godinama opet ću naglasiti nula, nula ulaganja do sada.
I to su, dakle kad to sve ukupno zbrojimo, infrastrukturne projekte, ulaganja u fiskalnu održivost onda imamo jedan cijeli sustav gdje se ulaže i u kapacitete i u ljude, ali i u funkcioniranje sustava. Cilj je znači do 2030. godine da svako dijete u Hrvatskoj ima osigurano mjesto u vrtiću. I do 2030. Vlada Andreja Plenkovića će to postići. Dakle, ako pogledamo stanje sad 54,43% djece u jaslicama, dakle do 3 godine, u vrtiću. Znači od treće godine do dolaska, do polaska u školu 90 zarez, 91,19% djece, dakle blizu smo tom cilju, blizu smo ostvarenju barcelonskih, dostizanju barcelonskih ciljeva i to ćemo i učiniti.
I to je ono po čemu se Vlada Andreja Plenkovića razlikuje od nekih dosadašnjih Vlada. Dakle, to je ono što u prvi plan stavlja činjenicu da su djeca na prvom mjestu i da su u centru cijelog sustava djeca, razvoj djece i njihovo rano uključivanje u sustav da bi kasnije u kasnijoj školskoj dobi imali dobru podlogu, dobri temelj i postizali dobar školski uspjeh.
Ja ću istaći primjer moje Virovitičko-podravske županije koja je jedan dobar primjer. U Virovitičko-podravskoj županiji imamo 16 jedinica lokalne samouprave, 3 grada i 13 općina. U ovom razdoblju o kojem sam govorila do sada smo ukupno izgradili, dogradili, adaptirali, opremili 15 vrtića. Znači svaka jedinica lokalne samouprave općina, grad ima sređen vrtić. Sad smo pri završetku izgradnje vrtića u općini Mikleuš. Završili smo vrtić u Orahovici, ali ono što je još zanimljivije pred godinu, dvije, tri smo izgradili nove vrtiće, a ono što je sad trend sad ih dograđujemo, ponovno dograđujemo i to kapacitetima za jasličke skupine. To je primjer dječjeg vrtića u Pitomači, dječjeg vrtića u Špišić Bukovici na primjer koji smo izgradili novi prije tri godine i sad smo već dogradili da bi dobili kapacitet za jasličke skupine. Možete samo evo možemo promišljati o tome koliko to znači za mlade roditelje, koliko to znači za stanovnike naših općina u Virovitičko-podravskoj županiji, koliko to znači za uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života i koliko znači roditeljima da mogu otići na posao i svoje dijete ostaviti u vrtiću gdje će imati sav potreban standard kao i u svim drugim većim sredinama.
I ono što možda bih istakla kao jedan dobar primjer, ne znam ima li takvih primjera još u Hrvatskoj, ali ono gdje je Virovitičko-podravska županija otišla još korak dalje. Dakle, funkcionalno spajanje vrtića, dakle izradili smo nove dječje vrtiće ali nismo otvarali dječji vrtić sa cjelokupnom infrastrukturom u smislu ravnatelja tehničke službe itd. nego smo objedinili rad nekoliko vrtića, pa imate primjer sjajan jedan dječji vrtić „Lipa“ koji pokriva tri naše općine Čađavica, Čačinci i Crnac i sad će joj se pridružiti općina Mikleuš sa novo izgrađenim vrtićem gdje imamo jednu upravu, a tri, odnosno sad 4 dječja vrtića da bismo uštedili, da bismo ekonomizirali, dakle umjesto tri, četiri uprave dakle jedna uprava a 4 dakle odjela i sve naravno sjajno funkcionira. Imamo jednu sjajnu ravnateljicu dječjeg vrtića „Lipa“ i zadovoljna djeca što je najvažnije, zadovoljni roditelji, zadovoljna lokalna zajednica i to je jedna evo ističem to zaista i ponosna sam kao evo primjer koji možda može poslužiti i nekim drugim manjim općinama u Republici Hrvatskoj.
I ono što je najveći ponos kad dođete u naša mala slavonska sela, zaista mala gdje kad uđete u selo, kad pogledate vizuru najveća zgrada građevina u selu je crkva, novi dječji vrtić, škola, područni odjeli i to je ono što najviše raduje i najviše veseli.
Evo mislim da sam, da bi to bilo, ostalo mi je evo još nekoliko sekundi, ali evo prepuštam te sekunde drugima.
Hvala vam lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Prva replika gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice Bedeković evo sa vama sam u odboru, znate koliko vas poštujem i osobno, vi ste cijeli život u struci sveučilišna profesorica. Nego zanima me opet budući da su mi tu skakali po glavi pojedinci, dakle ne zauzimajući stav, jer nije moje da zauzimam stav jer na koncu to nije ni moj predmet je li neke struke ili nečega. Mi u Hrvatskoj imamo 90% i malo više naše djece procijepljeno, znači naše djece, a jedan mali broj djece, roditelji jednostavno dakle iz nekog razloga to ne žele. Šta može država napraviti, a da djeci omogući da idu u vrtić? Dakle, samo to sam htio da li mi kao država možemo tim klincima omogućiti vrtić je li, jer njih nema puno, a kažem glupo je da ako nam je svako dijete jednako vrijedno, a opet roditeljima da oduzimamo pravo po ustavnoj kategoriji koje im pripada, da se roditelji brinu o svojoj djeci.
Pa evo vas kao stručnjaka jer to je vaše područje zanima me što vi mislite o tome? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Odgovor na repliku.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani kolega na evo postavljenom pitanju.
Moram priznati da vas nisam do kraja slušala kad ste, dakle imali izlaganje u ime vašega kluba i zaista o toj temi nisam, evo nisam imala vremena niti dulje promišljati. Ono što ja mislim da je tu svakako tema o kojoj prije svega treba razgovarati sa nadležnim institucijama i sa strukom. Dakle i vidjeti, vidjeti kompleksnost tog problema, kompleksnost te situacije i ja vjerujem da kroz razgovor sa strukom i sa nadležnima koji su nadležni u tom području se eventualno može pronaći neko rješenje.
Ono što je najvažnije svako dijete, da evo razmišljam sad Zakon o cijepljenju itd. A ono što sad ja govorim kao, kao netko iz koga progovara pedagogija svako dijete mora imati pravo upisa u vrtić i mora imati pravo na standard kao i svaka druga. Sad to ulazimo u područje prava, dječjeg prava i prava djeteta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Jurčević, replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice naravno da je minuta veoma kratka i najkraće rečeno sve pohvale, jel' za infrastrukturu, kadrove, ulaganje sredstava europskih fondova itd. Ali uopće nismo ništa čuli, a bit će prigode oko nekih drugih tema za sadržaje odgojne koje nudimo, budući je to odgojna i to temeljna odgojna institucija predškolska znamo kad već hvalite jel' Andreja Plenkovića, onda svakako zbog kritičkih pristupa treba reći dakle da smo prije, znači 8 godina na pritisak Andreja Plenkovića, a čak i dio HDZ-a nije digao ruku za to uveli, uveli rodnu ideologiju uveli rodnu ideologiju koja je pogubna prema mišljenju HAZO-a, nadležnog Vijeća o HAZU to vam je poznato i da GREVIO vrši pritiske i zapravo uvodi rodnu ideologiju u naše vrtiće. Prema tome, jedan od zadataka u buduće treba biti, dakle da se to ne dopusti jer to veoma lukavo radi GREVIO. Vidjeli ste vjerojatno više od 110 stranica, tako da je to kapitalna tema.
…/Upadica Radin: Vrijeme gospodin Jurčević./…
O čemu ćemo mi, kako ćemo …

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Kapitalna je tema trebala je biti završetak rečenice. Hvala.
Izvolite odgovor.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Pa dakle, kako rade naši vrtići i naše ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i po čemu postupaju, po čemu rade? Gdje? Od kuda? Gdje su programi? Dakle, imate Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dakle prema kojemu rade naši dječji vrtići. Osim toga imate godišnje planove i programe rada svakog pojedinačnog vrtića koji moraju biti u skladu sa nacionalnim kurikulom, tako da ne bih, zaista uz dužno poštovanje ali ne bih se složila sa vama da se u dječje vrtiće uvodi rodna ideologija, a osobito ne po pritisku premijera Andreja Plenkovića. Evo zaista uz dužno poštovanje ne mogu se sa vama složiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Ačkar.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovana kolegice Bedeković pohvaljujem osobito ovaj dio rasprave u kojoj ste se osvrnuli na to kako unazad nekoliko godina je stvarno znatan iskorak napravljen po pitanju predškolskoga odgoja koji jasno je pokazatelj na rezultatima ima, također i na našoj Virovitičko-podravskoj županiji, pa evo zanima me kao lokalnoga čelnika uvijek volim skupljati iskustva, vidjeti kako to drugi rade, kakvo je stanje sada i koji je postotak upisanosti u Virovitičko-podravskoj županiji i zapravo do 2030. godine da li ćete i prije riješiti problematiku neupisane djece koja je stvarno prisutna u svim razvijenijim jedinicama lokalne samouprave.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa poštovani kolega.
Naravno ja u ovom trenutku nemam točne podatke baš ono u brojku, u promilu. Međutim, ono što je pokazatelj u Virovitičko-podravskoj županiji kako se izgradi neki, neki novi vrtić tako se pune svi kapaciteti u smislu da nema više niti jednog djeteta koje je na listi čekanja. Dakle, recimo sad evo imate konkretno primjer Pitomače. Znači sad pri kraju je izgradnja vrtića, time više nema liste čekanja. U Špišić Bukovici nema više liste čekanja ni u jasličkim skupinama. Grad Orahovica je potpuno pokrio sve potrebe, a i tamo gdje imamo problem i gdje se ukazuje problem da je eventualno se pojavljuje osobito u jasličkoj dobi, dakle nedostatak kapaciteta mi idemo u nadogradnju. I to je posao, to je pravi posao. Napraviš novi vrtić, ne znam funkcionira dvije, tri ili četiri godine, …
…/Upadica Radin: Hvala. Vrijeme./…
… pojave se dodatne potrebe. Idemo dograditi.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Bože daj da takve dogradnje bude što više!

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam kolegice Bedeković.
Ovaj zakon koji za sufinanciranje dječjih vrtića osigurava 100 milijona eura godišnje SDP naziva kozmetikom i dekoracijom. Daj bože da je u njihovo vrijeme dok su oni bili na vlasti bilo takve dekoracije ili kozmetike, umjesto toga i sami ste rekli koliko su vrtića sagradili nikoliko. Koliko su eura, odnosno kuna osigurali za fiskalnu održivost nije ništa, nula, nula na nuli. I to je jasan rezultat politike SDP-a u domeni ranog predškolskog odgoja i obrazovanja.
Moje pitanje prema vama jest koliko učitelja, odnosno magistara primarnog obrazovanja je u sustavu stjecanja dodatnih kompetencija? I koliko studenata je na studiju …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… ranog predškolskog odgoja i obrazovanja?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Bedeković.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice. Ma gledajte, treba razumjeti i tu, ja bih rekla frustraciju. Pa mislim šta ćete drugo reći nego da ovo ništa ne valja kad vi niste napravili ništa. Znate frustracija je bit u oporbi sad već koliko? 12 godina. Znate li vi koliko je to, to nije ono dijete koje navrši 3 godine pa ide u jaslice, pa ide u prvi razred, pa ide u 4 razred, pa ide u 8. To je već dijete na pragu srednje škole.
Ja razumijem, razumijem evo nije lako. Ali brojke i pokazatelji su objektivni i govore za sebe. Što se tiče polaznika, dakle ovog dodatnog programa stjecanja dodatnih kvalifikacija provodi se na sveučilištima Zadru, Splitu, Zagrebu, Slavonskom Brodu i Osijeku. To je možda odgovor i kolegici koja je pitala tko to završava i koliko ih je završilo do sad, znači učitelja, dakle ovaj program. Njih je trenutno prema pokazateljima i sa sveučilišta do sada 78, …
…/Upadica Radin: Vrijeme. Hvala./…
… a bit će ih naravno. Bit će ih.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala.
Sad je gospodin Arsen Bauk, izvolite. Povreda Poslovnika.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Je 238. Šteta je propustit dobru priliku za opomenu. Kolegice Bedeković već neko vrijeme slušamo o našoj navodno psihofizičkoj uznemirenosti, jer nismo već 10 godina na vlasti, nismo imali premijera itd. I sad je meni jasno zašto ste vi nasrnuli ovako na Zagreb. Vi 26 godina niste imali gradonačelnika Zagreba, znači da je vaša frustracija Zagrebom dva i pol puta veća nego naša sa državnom vlašću.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Bauk. Dobro večer kolegicama i kolegama! Jednako tako gospodinu Mamiću sa suradnicom.
Kolega Bauk na žalost evo sa ulaskom moram odmah opomenu dati, prva je po redu zbog repliciranja ali evo zatekao sam vas u takvoj situaciji.
Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Tanja Sokolić, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovane kolegice i kolege, ponovit ću nešto što je danas već nekoliko puta rečeno. Vrtić nije čuvalište djece, to je ustanova u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Danas raspravljamo o tome hoćemo li tom sustavu pomoći da postane stabilniji i sigurniji ili ćemo ga nekim zakonskim odredbama gurnuti u novu rundu improvizacije sa još tanjim standardima i još većim teretom na ljudima u sustavu koji već sad nose previše.
U prvom čitanju govorila sam o dvije stvari koje se ne smiju razdvajati, o kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i o sigurnosti djece. I da odmah budem fer, vidim jednu izmjenu koja ide u dobrom smjeru što se toga tiče. U članku 24. jasnije se prepoznaje uloga stručnih suradnika i proširuju se krug profila uključujući edukacijske rehabilitatore i socijalne pedagoge. To je korak koji pokazuje da je netko barem čuo poruku da se vrtići ne mogu svesti na čuvanje djece, nego da se u odgoj i razvoj, da je to ozbiljan posao i da, stručan posao i da djeci trebaju multidisciplinarni timovi. Ali istodobno moram reći da je to premalo i da je to previše površno jer se time ne rješava ono što sustav danas najviše boli.
U prvom čitanju upozorila sam da ne možemo ignorirati rastuće probleme ponašanja i nasilja među djecom i to ne zato da bismo stigmatizirali koga, nego što je svako dijete i ono koje trpi i ono koje pokazuje teškoće odgovornost sustava. A u konačnom prijedlogu nemamo jasne obvezujuće mehanizme prevencije i postupanja, nemamo normu koja bi osigurala da se rani rizici prepoznaju, da se radi sustavno, da se ustanove ne ostavljaju same. Možemo nabrajati stručne suradnike, ali ako ne osiguramo uvjete, vrijeme, kadrove i stvarne procedure onda smo samo napisali lijepu rečenicu i ostavili ravnateljima da se nalaze između očekivanja roditelja, pritiska lokalnih osnivača i realnosti, da stručnjaka jednostavno nema dovoljno.
I zato dolazimo do ključnog dijela ovog zakona, dijela koji se pokušava prikazati kao rješenje za manjak kadra, a u stvarnosti prvenstveno normalizira snižavanje standarda. Model kompetencije umjesto kvalifikacije odgojitelja možda zvuči kao pragmatični odgovor na krizu, ali je zapravo politička poruka. Standard više nije obveza, standard je nešto što se može zaobići kad sustav zapne, a sustav je zapinjao i prije i zapinjat će opet. Samo će prag prihvatljivosti biti sve niži i niži. I tu dolazimo do jedne točke koja je uz svu težinu teme najlakše za objasniti, to je čista logika, a povezuje koliko je rješenje loše, a pokazuje koliko je rješenje loše postavljeno čak i kad zanemarimo pitanje standarda.
Radi se o normativnoj kontradikciji u članku 24. stavak 5. predviđa da se ako se na natječaj ne javi kvalificirani odgojitelj, te učitelj koji je već završio program kompetencija može zaposliti učitelj koji tek treba završiti program kompetencije u roku od dvije godine. Dakle, zakon otvara vrata iznimci u situaciji kad kandidata nema, a onda stavak 7. kaže da ta osoba iz stavka 5. odnosno učitelj koji tek treba završiti program kompetencija može izvoditi odgojno-obrazovni rad u skupini kao jedan od dvaju odgojitelja samo uz kvalificiranog odgojitelja. Ustanova može imati kvalificirane odgojite zaposlene od ranije, ali ih može i nemati dovoljno da u svakoj konkretnoj situaciji osigura ovaj uz i da u toj skupini, u toj smjeni, u tom područnom objektu, u tim satima bude prisutan i dostupan kvalificirani odgojitelj uz učitelja koji tek treba proći program kompetencije.
I što smo napravili? Propisali smo iznimku da bismo premostili manjak, a zatim smo tu iznimku svezali uz preduvjet koji je upravo ono što nedostaje. To je i nespretno i rizično, to ravnateljima šalje poruku zaposli, ali u praksi ostavlja pitanje smijete li i možete li zakonito rasporediti ondje gdje je rupa najveća. Kad zakon ostavlja takav prostor sustav se gura u sivo područje, u područje spajanja skupina, improviziranje po smjenama, prebacivanje tereta na postojeće odgojitelje, javlja se stalna napetost i osjećaj da će se sutra odgovornost slomiti na onima koji su najslabiji u toj karici, odnosno na ustanovi koja pokušava držati red i sigurnost djece.
Tu se postavlja jedno važno pitanje koje sam danas postavila i na odboru i u replici državnom tajniku Mamiću. Što znači rad novozaposlenog učitelja uz kvalifikaciju odgajatelja, uz kvalificiranog odgajatelja? Na to pitanje danas nisam dobila zadovoljavajući odgovor već okolišanje, spominjanje kolegijalnosti i besplatnog stručnog rada, a pitanje je bilo jednostavno podrazumijeva li to samo pasivno promatranje rada kvalificiranog odgojitelja od strane novozaposlenog učitelja ili će odgojitelj mentorirati učitelja? Ako se ovdje radi o klasičnom mentorskom radu, onda imamo dodatno opterećenje za odgojitelje i ozbiljan stručni rad čije honoriranje se nigdje ne spominje.
Drugim riječima od kvalificiranog odgojitelja se očekuje da prihvati dodatno opterećenje bez naknade iz kolegijalnosti kako je jutros na odboru rekao državni tajnik Mamić. To će biti samo još jedan korak u snižavanju uvjeta rada u vrtićima i posljedično dodatni okidač odlaska kvalificiranog kadra iz sustava, a kvalificirani kadar nam odlazi svakodnevno ne samo u vrtićima nego iz cijele vertikale sustava obrazovanja. I zato je ovdje važno reći ono što je politički i neugodna istina. Ovakva rješenja kakva ste predložili u zakonu ne rješavaju manjak kadra, ona ga samo administrativno prikrivaju. Umjesto da država vodi politiku koja će struku zadržati i privući mi zakonom uređujemo kako da sustav živi sa deficitom. Niti deficit treba postati normalan, niti standard trebamo svesti na razinu preporuka. Na kraju tu ocjenu plaća, tu cijenu ne plaća ni ministarstvo, ni Vlada, tu cijenu plaćaju djeca, roditelji i radnici u vrtićima.
I zato vraćam fokus na ono što je bilo u mom govoru u prvom čitanju u fokusu, dakle sigurnost djece i kvaliteta rada. To moramo staviti u središte svih zakonskih izmjena kad je odgoj i obrazovanje u pitanju, a naročito kad su u pitanju mala djeca vrtićke dobi. Kad govorimo o ponašajnim teškoćama ili o posebnim potrebama djece u vrtiću mi ne govorimo o izoliranim incidentima, nego o realnosti u kojoj ustanovama trebaju jasna pravila, dostupna stručna podrška i kapacitet da se radi preventivno, a ne tek kad problem eskalira i stvari se već razviju u neželjenom smjeru.
Kad govorimo o stručnim suradnicima ne govorimo o popisu zanimanja u zakonu, nego o sustavu koji ih mora imati u dovoljnom broju i sa realnim uvjetima rada. Kad govorimo o odgojiteljima ne govorimo o tome tko će nešto odraditi, nego o profesionalnoj kvalifikaciji koja jamči razvojne ishode i sigurnost djece. O svemu ovome ova Vlada razmišlja površno na razini gašenja požara bez strateških poteza i organiziranja sustava tako da bude sposoban odgovoriti na ove izazove. I svakim novim prijedlogom zakona sustav tone sve dublje i dublje u operativni kaos i u odljev stručnjaka kako posljedica toga.
Zato je moje pitanje prema predlagatelju jednostavno, a zahtjev još jednostavniji. Što ste stvarno uvažili iz rasprave u prvom čitanju? Da, uvažili ste prepoznavanje važnosti određenih stručnih profila i to pozdravljam, ali niste uvažili bit. Niste ponudili sustavnu zaštitu standarda i kvalitete rada u vrtićima, niste ugradili jasne mehanizme koji će vrtićima omogućiti da upravljaju rizicima i niste čak ni normativno uskladili vlastitu konstrukciju iznimke tako da bude koherentna i provediva bez pravne nesigurnosti. Sve upućuje na to da je rješenje pisano iz ureda a ne iz stvarnog života sustava.
Na kraju ako donosimo, donesemo zakon koji se svodi na to da legalizira deficit i pritom u tekst ugradi nelogičnosti nećemo riješiti nijedan problem samo ćemo ga učiniti trajnim i teže popravljivim, a to nije odgovorna politika prema djeci i odgojiteljima, niti je odgovorna politika prema onima koji u vrtićima rade.
Hrvatski sabor mora donositi zakone koji su provedivi i koji čuvaju standarde, a ne zakone koji normaliziraju snižavanje standarda i prebacivanje tereta na teren.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Sokolić.
Za repliku se javio Kreš… kolega Krešimir Ačkar, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Evo zahvaljujem se potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice Sokolić ma imam samo potrebu evo kao čelnik jedinice lokalne samouprave koji je već od 2015. godine kada nisam bio čelnik, bio sam pročelnik ušao duboko u tematiku predškolskoga odgoja istaknuti da veliku uistinu odgovornost što smo danas često puta čuli ipak snosimo mi čelnici jedinica lokalne samouprave.
Zapošljavanje stručnoga tima, zapošljavanje kadrova sve ono što bi zapravo trebalo se dogoditi i moralo biti prioritetno nama se događa upravo u našemu dvorištu, u našim gradovima i jasno da država kao što su danas kolege neke spomenule potrebitost da bi preuzeli u potpunosti financiranje, međutim evo u Velikoj Gorici mi smo napravili, došli do toga da zapravo imamo multidisciplinarne timove uključujući edukacijske rehabilitatore, uključujući pedagoge, uključujući i zdravstvenog djelatnika, logopede, psihologe i sve ono zapravo što čini jedan nadstandard u RH i moram priznati samo evo korektnosti radi da je to stvarno naša odgovornost.
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala na ovoj replici i prilici da ustvari potvrdim ovo što ste rekli. Je najveća odgovornost na lokalnoj samoupravi što se vrtića tiče i ono što je lijepo vidjeti u Hrvatskoj da dobar dio jedinica lokalne samouprave osvješćuje ovu činjenicu o kojoj smo danas puno puta govorili da je rani i predškolski odgoj i obrazovanje jako važan za razvoj djeteta, pogotovo za razvoj onih osnovnih pismenosti i cjeloživotno obrazovanje posljedično.
Ovaj međutim, moja kritika je upućena državnoj vlasti koja mora izgraditi sustav da vi kad raspišete natječaj i tražite tim, želite izgraditi tim stručnih suradnika u nekoj obrazovnoj instituciji da ne bude problema oko tog zapošljavanja. Primjer lokalne samouprave koja je itekako usmjerila svoje kapacitete na izgradnju dodatnih vrtićkih kapaciteta je sam grad Zagreb bez obzira što ovaj, što se to čini da to nije tako …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… jer djece ostaje neupisano …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… ali veliki su kapaciteti i ovo što ste rekli je istina.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Penava, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani državni tajniče gospodine Mamić sa svojom suradnicom, isto tako poštovane kolege, kolegica, kolegice iz vladajuće većine i naravno isto tako poštovane kolegice iz oporbe i poštovani kolege.
Prvo u uvodu htio bih baš jasan i konkretan nešto o ovom zakonu onda moram isto govorit o ovom zakonu naravno ali se osvrnut na izrazito važne stvari i komentirat tu neke kolegice koje mislim da su danas prešle neku granicu ali dobro.
Dakle, idemo ovako, kad govorimo o odgojiteljima mi stvarno govorimo o struci koja radi s najosjetljivijom dobi i svi mi roditelji znamo koliko nam je važno, većini nas su djeca bila u vrtiću, u vrtićima i znamo koliko su klinci u toj dobi osjetljivi i koliko s njima treba raditi, učiti ih, regulirati svoje emocije, razvijati govor, odnose, povjerenje i mi govorimo o poslu koji nosi ogromnu odgovornost, no nažalost bar do sada, bar do sada ovaj zakon državni tajniče je napredak. Dakle, to otvoreno treba reći bili bi stvarno nerazboriti ljudi da ne kažemo da nema puno pomaka naprijed. Da dosada bar nisu odgojitelji imali društveni status koji zavrjeđuju imati jer koliko god učitelj u osnovnoj školi je važan jer je važan i prevažan tako i učitelji u srednjoj školi, a znamo da bez učitelja nema ničega jel tako pričamo o obrazovanju, odgoju i o svemu naše djece pa najvažnije godine djeca provode ustvari u vrtićima i onda iz vrtića idu dalje i zato je to izrazito važno i da roditelji si to posvjeste jer je roditeljska briga tu najvažnija, ali evo i onda ovaj sustav.
Tako da uredili ste pravo prednosti pri upisu u dječje vrtiće. To je tema kao uvijek osjetljiva jer svaka obitelj vidi sebe je li tu da ili je oštećena ili da ima neki prioritet, vidi neku svoju potrebu i zato je dobro da ste precizirali sve kategorije djece koja imaju prednosti uključujući djecu i s teškoćama u razvoju, kronične bolesti, djecu samohranih roditelja, jedno rod… jedno roditeljske obitelji, djecu osoba s invaliditetom, djecu u udomiteljstvu sa prebivalištem dakle na području vrtića kao i djecu roditelja korisnika doplatka, zajamčene minimalne naknade itd..
I tu se vidi da je država probala stavit jasniji taj okvir, socijalno osjetljiviji neki kriterij i to je ono što mi možemo pohvaliti.
Isto tako važno je da ste precizirali ono financiranje je li fiskalne održivosti, puno smo ovdje o tome govorili danas i umjesto formulacija koje mogu stvarati pravnu i provedbenu nejasnoću sada je točno jasnije kad se sredstva doznačuju osnivačima i to nije sitnica jer sustav vrtića često ovisi upravo o toj fiskalnoj snazi i znamo koliko su važne lokalne samouprave je li dakle, bez, bez podrške nema ništa. Mi smo u Rijeci još sad kako, sad će mi ovo izvadit još ste u vlasti, šta to znači do kad ćete bit je li. Ali evo dakle mi smo u Rijeci u vlasti i ponosni smo da smo uspjeli nono, nona servis je li to je bio Mostov konkretni amandman za djecu koja se nisu upisala u vrtić je li da im grad osigura za baku i dida ne za nonota i nonu 300 eura mjesečno naknade, dakle to nam je gradonačelnica Rinčić prihvatila i grad Rijeka je ne znam koliko gradova to ima ali mi imamo i one dadilje. Dadilja servise ili kako se to točno kaže dakle da ona djeca koja možda se ne upišu, grad im plaća dadilje, brigu o djeci tako da vrlo mali broj djece u stvari nama ostane, mislim čak da u Rijeci ako pričamo konkretno o gradu, imamo tu gotovo sve upisane ali ako gledate onda prigrad i ovo to je onda neka druga priča je li. Tako da evo to je negdje u tom dijelu tako da to je taj dio.
Državni tajniče ono što je meni važno jer meni su se obratili roditelji iz, iz te perspektive sam išao dakle i onda ja govorim mi imamo u Hrvatskoj procijepljenost naše djece 90%, pazite 90%. To je visoka procijepljenost jel tako dakle i mi imamo jedan, jedan mali broj roditelja koji iz nekog razloga, to je nebitno sad za nas taj razlog, roditelji ne žele cijepit svoje djece, svoje, svoje dijete i država im ne dopušta je li da, da im dijete u stvari jer država to nije dobro iz, iz, iskoordinirala ajmo se tako izraziti dakle i ta djeca ostanu neupisana i ta djeca su u stvari diskriminirana. Ni jedno dijete ne smije ostat bez prava na vrtić zato jer nije cijepljeno i onda ovdje kolegica Puljak kao poznata zagovornica tehnokratskog globalističkog, tehnokratske globalističke diktature je li jer mislim, kako bi rekao njezin suprug je obilazio škole i tumačio da nema Boga je li, ne kao znanstvenik, kao uzalud ti tisuću drugih znanstvenika, fizičara, nuklearnih fizičara, filozofa koji tvrde da ima Boga je li dakle, ne možeš to ulazit po školama i djeci pričat ali ona pripada iz te, iz te ajmo reć obitelji, iz takvog jednog ovaj miljea, a znamo da, da tu o čemu sam se ja osvrnuo sjedi dakle pored kolegice Anke Mrak Taritaš koja je imala mračne ispade tijekom pandemije koja je rekla da necijepljenima se ne smije uć, dopustit uć u trgovinu da kupe kruh. Pa to je kao da smo u trećem Reichu dakle to je, to je pravi treći Reich koji Dalija Orešković vidi po Hrvatskom saboru Ustaše je li i vrišti jutros histerično maše rukom ovdje na kolegu Kukavicu na, na kolegu Peđu Mišića i na kolegu Tomislava Josića heroje Domovinskog rata. Jednoga heroja iz Dalmacije, a ova dvojica vukovarski heroji i žena tu maše i govori Ustaše dakle strašno. To, to ja ne znam dal mi, mi trebamo donijet zakon kao država potpredsjedniče sabora, znam isto da ste domoljub, mi trebamo donijet zakon da netko tko takve bolesnoće i napada državu da, da bude za to kažnjen. Mislim jer koji smisao, mislim kažnjen je li, ajmo dogovorit se na koji način i koji okviri ali ovo je strašno da ti dragovoljce Domovinskog rata koji su heroji prozivaš Ustašama u Hrvatskom državnom saboru, ovdje. Dakle to je nedopustivo i zato netko treba više odgovarat. Ajmo uredit zakone i te ljude koji Hrvatsku ne vole, od Hrvatske itekako dobro žive, izmišljaju Ustaše i jašu na tom onda valu i onda ubiru jadne valjda ljude koji ne razumiju politiku ne vide što se događa i onda opet se nadaju da će bit uhljebljeni jer ne znam s čime druge, drugim u životu bi se takvi ljudi mogli bavit i to nije dobro, mi o tom moramo razgovarat. I kada ovdje govorimo o ovoj djeci, pazite ja sam joj naveo Danska nema obvezu cijepljenja djece, Estonija nema obvezu, Finska nema obvezu nego preporuku, Irska nema pravnu obvezu već nacionalni raspored preporuke, Nizozemska nema zakonsku obvezu, Španjolska nema obvezu nacionalni sustav cijepljenja nema zakonskih sankcija za roditelje koji odbijaju cijepit svoju djecu. Švedska model preporuka, nema obveze zakonske. Velika Britanija nema obveznog cijepljenja i ja to kažem i kolegica Puljak me optuži i kaže ako roditelji ne budu cijepili djecu na tisuće smrti bit će na vašoj duši. Pa jesu oni ludi pa šta je tim ljudima dakle pa jesu oni normalni. A mi pazite imamo procijepljenost kao ove druge države dakle 90%. Nego ja sam samo pitao što su roditeljima jadnim kao narodni zastupnik čije dijete jednostavno ne može upisat vrtić, dakle ja uopće se ne svrstavam nego tražim da nađemo neko rješenje za te roditelje, a ova opet upadne u ludilo koje, koje je njih držalo ljevicu jer ljevica je ekstremistička potpuno isključiva u pandemiji gdje su nam htjeli nametat najstrože mjere, htjeli su nas zatvarat po podrumima, cijepit sve što hoda i odbijali su slobodu izbora. To je jako zanimljivo je li, a onda se drugdje zalažu za nju, a ovdje su ju odbijali i to znamo jer mi smo tu dakle to, to, to o tome imali ozbiljne rasprave i svađe ogromne je li ne i sad ta kolegica koja valjda ponaša se kao da ja ovdje branim slobodu izbora, a ona brani farmakomafiju jer ja ne znam kako drukčije reć je li, farmaceutsku tu znači industriju, a vi imate opet taj CEO Pfizera u Bruxellesu ako se sjećate koji su rekli da nikad nisu radili nikakva testiranja na cjepivo kad pričamo o sprječavanju širenja virusa. Dakle i ako tu povučete analogiju pa dobro tko brani interese onda ove države, tko brani interese naših obitelji i naše djece, mene samo to zanima. Ja ne zauzimam niti koji stav dakle pre, pre, prepovršno bi bilo zauzimati stav. Mora se sjest negdje sa stručnjacima, s ljudima struke, sa svima i pronaći rješenje nego sam ovdje išao kao narodni zastupnik i rekao javila mi se skupina roditelja i kaže zastupniče mi smo to slali mnogima al svi šute, a mi znamo da vi nećete šutjet dakle bez obzira na posljedice, ja sam vam takav dakle i ono što osjećam da trebam napraviti napravim. Pa evo ja molim državu da nađe neko rješenje, ona je čak tu rekla kaže al onda necijepljeno dijete može ono drugo necijepljeno koje radi bolesti se nije cijepilo našteti mu. Pa stavi to dijete sa cijepljenima pa onda nema mislim to je na logičkoj razini, ali ona je toliko za…/Govornik se ne razumije./… u netrpeljivosti da se potpuno pogubila. Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Miletiću.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Krešimir Ačkar, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora. 238. digao bi repliku, al ispuco sam sve tri pa evo jedan instrument kako da vam se obratim. Moram uistinu pohvaliti početak rasprave vaše u kojoj ste unatoč tome što ste oporba o ovako jednoj bitnoj temi rekli da su napravljeni veliki iskoraci i da je jako puno toga napravljeno i mislim da bez obzira kad je ovako nešto bitno jedno pitanje koje je pitanje zapravo i demografije svi moramo prvo istaknuti što je dobro, a naravno onda je dobrodošla i kritika. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kako ste rekli da nemate drugog načina sami ste priznali da ste zlorabili poslovnik izričem vam prvu opomenu zbog repliciranja što je u redu u ovoj atmosferi. Za repliku pravu ovaj put se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Miletić drago mi je da ste i u ranijim raspravama, ali i sada u pojedinačnoj stavili naglasak upravo na ovo postupanje nas kao saborskih zastupnika gdje se može vidjeti da se čak i na evo sudbini djece znate zastupati neke vrlo čudne interese.
Naime, poznato je da u medicini postoji veliki sukob vrhunskih stručnjaka gdje problematiziraju učinkovitost i štetnost odnosno korisnost cijepljenja i tu nedvojbeno postoje velike dvojbe strukovne. S druge strane znademo da je farmakomafija prema svim znanstvenim standardima jedna od najvećih mafija i najutjecajnija čak i na politike u najmoćnijim državama, utjecajnija je od vojne industrije. Prema tome, kad je kolegica Puljak pokušala s time manipulirat na jedan okultan način da diskriminira prava i roditelja i djece da ne budu cijepljeni, ali ih onda zapravo nastoji kažnjavati na drugi način to znači ne mogu se upisati u vrtić, to znači da …/Upadica Penava: Vrijeme./… ih se izlaže kriminalizaciji asocijalnostima itd., pa vas molim da malo pojasnite koja je to svijest zapravo da …/Upadica Penava: Hvala vam./… se tako bešćutno postupa?

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući. Kolega Jurčeviću o stanju te svijesti ipak bi psihijatri bi trebali oni su tu nadležni i duhovni neki autoriteti. No ja ću vam samo reći ovo, 1949. dobitnik Nobelove nagrade za zdravlje, Nobelove nagrade je čovjek koji je zagovarao Portugalac inače liječnik, da se psihičke bolesti žena treba lječit da im se lobotomira glavu i reže, to vam je Nobelova nagrada, znači Nobelova nagrada, a zagovarali su isto da je pušenje Chesterfield cigareta zdravo za grlo i za pluća četrdesetih i pedesetih godina.
Dakle, ne dovodimo mi u pitanju znanost cijelu kao takvu, al znanost je narasla jer se cijelo vrijeme propitkivala jer je tražila odgovore, a ne zato što je nešto bila dogma i nema rasprave jer ako nema rasprave e onda dolazimo u ogromne opasnosti gdje onda određeni lobisti interesne skupine guraju neke svoje stvari koje možda nisu baš takve kakvima se predstavljaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Sljedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS-a. Evo uvažene kolege, kolegice i kolege zastupnici. Danas raspravljamo o Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, dakle zakonu koji je izravno vezan uz najosjetljivu i najvažniju skupinu u našem društvu, a to su djeca rane i predškolske dobi. Stoga ja ću svakako istaknuti da ovaj zakon nije tehnički zakon već je ovo zakon o jednakim prilikama, o demografskoj budućnosti Hrvatske, ali i o podršci roditeljima koja se pruža kroz ovaj zakon.
Podsjetit ću također da je temeljni Zakon o predškolskom odgoju donesen još 1997.g. te da je do danas već pet puta bio mijenjan, dopunjavan, ali uvijek s ciljem da prati potrebe društva, roditelja i djece. Posebno mi je važna 2022.g. kada se zakonodavni financijski fokus ove Vlade snažno sumjerio na povećanje obuhvata djece u sustavu radnog predškolskog odgoja i obrazovanja. Ja bi također istaknula da rad samog gospodarstva rezultirao je i povećanjem broja zaposlenosti roditelja, a sama povećanja, povećanje zaposlenosti roditelja tražilo je potrebu i uslugu za većim brojem mjesta u našim vrtićima.
Možemo istaknuti i reći da je ova politika praćena i konkretnim ulaganjima. Svi možemo posvjedočiti da u proteklom razdoblju imamo snažan infrastrukturni razvoj odnosno velika infrastrukturna ulaganja u izgradnju novih dječjih vrtića, u dogradnju postojećih kapaciteta, u rekonstrukciju i modernizaciju objekata, u opremanju prostora prema suvremenim pedagoškim standardima. Mene zapravo veseli svaki zakon o kojeme raspravljamo ovdje u HS-u, a koji donosi makar ijedan korak naprijed od onoga što je bilo prije, a mislim da ovaj zakon daje i nekoliko koraka naprijed i da idemo prema poboljšanju.
Dakle, cilj je jasan više mjesta u vrtićima i bolji uvjeti za djecu i odgojitelje, bez obzira na to žive li u velikom gradu, u manjoj općini ili ruralnom području jer jedna od važnih novosti ovog zakona odnosi se i na nedostatak odgojitelja o kojem su isticali ovdje danas u Saboru svi saborski zastupnici koji su se prijavili i govorili kroz repliku ili kroz neke pojedinačne rasprave ili kroz određena svoja stajališta. Dakle, s nedostatkom odgojitelja suočava se velik broj vrtića u RH, ali ne zapravo u Hrvatskoj nego ako pratimo i činjenice i ako gledamo statistiku u EU s tim se bore i razvijenije i veće zemlje negoli što je RH.
Međutim, i tu ministarstvo i Vlada RH pronalazu određena rješenja, dakle evo nudi se rješenje ako se na natječaj ne javi odgojitelj vrtić može zaposliti učitelja razredne nastave, ali naravno uz uvjet da u roku u određenom roku mora steći određene pedagoške kompetencije, ali uistinu smatram da se kvaliteta sustava ovakvim načinom prekvalifikacije ne kompromitira.
Naravno, ministarstvo i Vlada RH vode i računa i povećali su i upisne kvote na fakultetima te evo opet u statističkim podacima u akademskoj godini '25/'26. na upisu, na upisima su popunjena sva mjesta. Upisano je 523 redovita studenta, 395 izvanrednih studenata što je ukupno 918 studenata na studiju ranog i predškolskog odgoja u dakle školskoj akademskoj godini '25/'26..
Također ako imalo pratimo unatrag 10 godina 2016. i '17. dakle imali smo 11.560 odgojitelja, a 1.331 stručnog suradnika, 2018. dakle 12.220 odgojitelja 1.377, a 2024. i '25. 15.941 odgojitelj i 1.781 stručni suradnik.
Ono što je dakle veoma važno istaknuti jest da ova Vlada i ministarstvo prati trendove i jednostavno s određenim trendovima, s potrebama naših roditelja i građana ona jednako tako i reagira. Zapravo i ministarstvo dakle omogućuje zapošljavanje, možda nismo danas o tome dosta i govorili i samih stručnih suradnika u vrtićima, a ja ću se nadovezati i školama od pedagoga, psihologa, socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, medicinskih sestara i time se dodatno osigurava cjelovit pristup djetetu, rana detekcija teškoća, podrška roditeljima ali i veća sigurnost djece. To je zapravo standard kojem svi težimo i koji ova Vlada sustavno uvodi.
Posebno također želim i osvrnut ću se i istaknut ću jednu iznimno važnu odredbu ovog zakona, a to je fiskalna održivost vrtića jer se ovim izmjenama omogućava da se sredstva iz državnog proračuna osiguravaju za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića a ne samo onih dječjih vrtića čiji su osnivači jedinice lokalne ili područne odnosno regionalne samouprave.
Smatram da je ovo jedna snažna poruka solidarnosti i ravnopravnosti i prema privatnim vrtićima i prema vjerskim vrtićima, vjerskih zajednica, dakle prema svim osnivačima koji sudjeluju u sustavu predškolskog odgoja jer dijete nije općinsko, dijete nije gradsko ili nije privatno nego je dakle svako dijete odgovornost svakog društva i čitave cjeline i čitavog društva u cjelini.
Ova Vlada je ovim zakonom zapravo jasno pokazala da predškolski odgoj nije trošak nego ulaganje u djecu, a ovdje smo danas i čuli od oporbe dakle da ono što Vlada RH daje za fiskalno izravnanje ostaje samo za PDV a da onda sve ostalo i čitav trošak financija pada na leđa lokalnih zajednica. Ja uistinu ne smatram da je to tako jer smatram da trošak već smo i čuli ovdje ulaganja u predškolski odgoj, dakle u našu djecu u osnovnoškolsko obrazovanje nije trošak nego je ulaganje u budućnost i ne bi trebao biti nikakav financijski teret.
Osim što se ulaže, dakle ovo je jedna izvrsna i demografska mjera jer se na taj način ulaže i u demografsku obnovu i u ravnomjeran regionalni razvoj jer bez dostupnosti i kvalitetnih vrtića nema niti zapošljavanja roditelja niti ostanka mladih obitelji, ali niti stvarne jednakosti prilika.
Smatram da je ovo još jedna izvrsna demografska mjera i naravno da bez obzira, bez obzira što danas ovdje pričali moramo istaknuti da u današnjoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom obrazovanju jasno je da ova Vlada snažno i sustavno ulaže dakle u predškolski sustav kroz povećanje obuhvata djece, kroz velika infrastrukturna ulaganja u izgradnju, dogradnju i opremanje dječjih vrtića kao i kroz osiguravanje fiskalne održivosti svih vrtića neovisno o osnivaču.
Posebno ću još jednom i pozdraviti rješenje kojima je, kojima se odgovorno rješava nedostatak kadra uz zadržavanje pedagoških standarda te jačanje stručnih timova u vrtićima. Sve ove zakonske izmjene zajedno s osiguranim sredstvima u državnom proračunu zasigurno će dugoročno doprinijeti stabilnosti sustava predškolskog odgoja i obrazovanja i daljnjem povećanju dostupnosti vrtića osobito u manjim sredinama u demografski ugroženim područjima, a i ono što smo danas čuli u svim našim dakle izlaganjima jest da i cilj je da što veći broj djece bude uključen u vrtiće kako bi u svom daljnjem osnovnoškolskom obrazovanju, srednjoškolskom obrazovanju pa nadalje i u akademskom sustavu na fakultetima bili što obrazovaniji i kako bi im pružili temelje za uspješnu i dobru budućnost.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Salopek.
Za repliku se javila kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolegice Salopek vi dolaze iz Karlovačke županije i tu se vidi da imate konstantno povećanje broja upisane djece u programe predškolskog odgoja. Koliko je to rezultat novo izgrađenih vrtića iz sredstava EU iz programa ruralnog razvoja? Koliko je time postala dostupnija takva skrb djeci i upravo zbog toga imamo sve veći broj upisane djece?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovana saborska zastupnica Martinčev, da dobro ste rekli. Dakle, evo ja bi posebno istaknula možda nešto što nisam kroz svoju raspravu rekla da je Karlovačka županija u posljednjih nekoliko godina pokrenula inovativan model otvaranja vrtićkih jedinica unutar osnovnih škola.
Dakle, imamo osnovne škole koje nisu u funkciji, prostori su još dobri te se u tom dijelu kroz izvrstan jedan model pristupilo i osiguravanju i zadovoljenju potreba korištenjem osnovnoškolskog prostora za potrebe vrtića. Tako su vrtići otvoreni i u općinama kao što su Lasinja, Saborsko, Cetingrad, Bosiljevo, Plaški, ali ovim pristupom je zapravo županija praktično osigurala organizirani predškolski odgoj u svim općinama i u svim gradovima. Prema dostupnim im podacima iskorištavaju se svi mogući kapaciteti …/Upadica Penava: Vrijeme./… što je uistinu pohvalno za sve gradove i općine i samu Karlovačku ….

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeća u redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo. poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pa kad govorimo o Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju dolazim iz Šibensko-kninske županije imam potrebu reći da gotovo 20% imamo više upisane djece u programe predškolskog odgoja 2024./'25. u odnosu na onu koja je bila 2016./'17.. Samo u posljednjih godina je na našem području izgrađeno i dograđeno 14 vrtića i osigurano 709 novih mjesta za djecu predškolske dobi iz sredstava EU. I zato mi je fascinantno bilo čuti kada je kolegica Novak iz Kluba zastupnika Možemo! rekla je da su izgrađeni vrtići europskim sredstvima su zahvaljujući jedinicama lokalne samouprave, a ne ministarstvu i Vlade. Sigurno da na inicijativu prijedlog općine ili grada koji pokažu i interes i potrebu za tako jednim objektom krene se u realizaciju, međutim da nije ministarstva i Vlade da nije bilo osigurano tih sredstava sigurno ni ovih objekata ne bi bilo.
Dolazim iz grada Vodica koji nažalost nije mogao graditi vrtić iz sredstava EU jer imamo više od pet tisuća stanovnika pa time i ne ispunjavamo onaj uvjet iz programa ruralnog razloga, opet imamo manje od 10 tisuća stanovnika pa ne spadamo ni u manje urbano središte da to radimo iz ITU programa i jako, jako dobro znamo što je graditi vrtić vlastitim sredstvima. Pitam se kako bi izgledalo uopće taj sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u mojoj županiji da nije bilo bespovratnih sredstava i velikog suporta i ministarstva i Vlade. Samo imamo 709 novih mjesta u proteklom vremenu, koliko je to djece, koliko je to više obitelji, a time sigurno da i taj roditelj može i potražiti radno mjesto ako ga nije mogao dobiti ili nije ga uopće tražio jer je morao skrbiti o svojoj djeci.
U RH mislim da je fascinantno vidjeti i čuti brojku da je u 2024. u odnosu na '23. da se za više od 500 odgojno obrazovnih skupina povećao broj. Znači imali smo 2023. nešto manje od 6.900, a onda '24. nešto više od 7.400 odgojno obrazovanih skupina. Kad govorimo o broju djece koji pohađaju dječje vrtiće 2024. smo imali više od 10.200 nego što smo imali 2023., mislim da je to velika brojka i zaista velike pohvale i zahvale ministarstvu i Vladi koji rade na ovom.
Kad govorimo o ovom zakonu želila sam i par crtica i par sugestija izgovoriti koje su došle sa samog terena i iz vrtića. Naime, vidimo u ovim materijalima i rečeno je do 2030. treba osigurati oko 5.658 odgojitelja i mislim da ministarstvo se jako dobro postavilo i da i ovo ovaj prijedlog zakona doprinosi rješavanju i srednjoročnom i dugoročnom. Međutim, ono čime se ravnateljstvo vrtića susreće sada odnosi se na jedan drugi zakon, pa evo apel ako se može na bilo koji način pomoći u rješavanju tog problema i to premostiti. Naime, učestali su ugovori o radu na određeno vrijeme, a znamo nakon tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme više to nije moguće i time se gubi kvalitetni kadar, a znamo da u vrtićima uglavnom se radi o ženama mlađe životne dobi koje imaju često ili pobolijevaju djeca ili imaju komplikacije u trudnoću ili porodiljno i sl. i jako dobro bi došlo kada bi se interveniralo znam u Zakon o radu znači ne u ovaj zakon što bi značilo svima onima koji rade u odgojno obrazovnoj ustanovi.
Nadalje, članak zakona koji se tu ne mijenja mislim da ga možda i nije potrebno mijenjati, ali nekakvim naputkom uputama bi se isto moglo doskočiti tome, u zakonu stoji da se ne znam za upise i bilo koje druge suglasnosti da se traži suglasnost osnivača. Međutim, tu kad je ista politička opcija i gradonačelnik, općinski načelnik odnosno gradsko ili općinsko vijeće to je manji problem, međutim postoje situacije kada se radi o različitim opcijama, a da ne kažem da i ako se traži suglasnost gradskog odnosno općinskog vijeća i treba puno više vremena nego ako to čini gradonačelnik odnosno načelnik. Pa evo mislim da bi možda bilo dovoljno da nekakvim naputkom se ministarstvo odredi i to pošalje na gradove, općine odnosno vrtiće.
I u replici sam državnom tajniku rekla o članku koji se odnosi na prednost pri upisu, naime sugestija je da uz sve ove kategorije se i navedu predškolci djeca koja su prije samog polaska u osnovnu školu. Evo toliko je došlo iz samog vrtića s područja mog grada pa sam imala potrebe sugerirati i moliti da se ove stvari razriješe i premoste. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Juričev-Martinčev. Za replike su nam se javili troje kolega, prva na redu je kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepo.
Evo poštovana kolegice sama, bili ste gradonačelnica i sama ste rekli kako je to graditi vrtiće i ruralnog razvoja nekada odnosno da niste mogli graditi vrtić iz vlastitih sredstava jer niste spadali u tu kategoriju. Pa onda vi vjerojatno i najbolje znate koliko znači sad ovo iz NPOO-a kada samo nakon javne nabave 30% dobivamo sredstava iz NPOO-a, a 70% moramo davati jedinice lokalne samouprave i to sam više puta upozoravala ovdje i to je otežavajuće pogotovo za manje općine i gradove koje idu u vrtiće, a 30% je evo praktički PDV koji opet vraćamo natrag u državni proračun. Tako da u principu ako gledamo realno ne dobivamo ništa od države. Dobivamo onih 5%, a sve ostalo su vlastita sredstva, a vi u svom gradu sa boljim proračunom ih niste mogli izgraditi. Zato molim vas i vi da sugerirate Vladi …/Upadica Penava: Vrijeme./… ili nekome da se povećaju sredstva za vrtiće.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Auguštan Pentek, možda me niste dobro razumjeli, izgradili smo mi naš vrtić i to u cijelosti svojim sredstvima i vrlo rado bi da smo mogli dobiti bar ovih 30% ali nismo ih mogli, ni tih 30% dobiti. Što se tiče PDV-a, to je stvarno velika, opsežna tema i kao gradonačelnica sam imala iskustva i gradili smo ne znam, kad radite vodovod, odvodnju onda to radite preko svog komunalca pa ste oslobođeni odnosno imate pravo na PDV, kod vrtića ne. Ja bi isto molila da se još jedanput dobro razmisli i kad je u pitanju PDV tu ću vam dati podršku da bi bilo dobro da se bar na ovakve vrste objekata PDV gradovi i općine oslobode odnosno osnivači.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice smatrate li da je Vlada mogla propisati jedinstveni nacionalni standard cijene i kvalitete vrtića kako bi roditeljima se osigurali jednaki uvjeti neovisno o mjestu stanovanja, a u konačnici i vama jedinicama lokalne samouprave dalo veću mogućnost za neko detaljno planiranje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Barbir, znamo da ne znam liječnici imaju svugdje jednake prihode zato što im je osnivač država, Vlada. Jednako tako kad su u pitanju neki drugi objekti gdje je osnivač Vlada, tu imamo sve linearno međutim ne može biti osnivač grad ili općina, sredstva dodjeljivati Vlada i onda da imamo sve ustaljeno. U osnovnim školama nastavnici i učitelji imaju ista primanja i to je jasno, a odakle su prihodi iz državnog proračuna. Kad su u pitanju vrtići onda nisu u cijelosti sredstva iz državnog proračuna pa ne možemo ni određivati mi plaće. Tako da mi je to sasvim jasno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku. Imamo dvije povrede Poslovnika, prva na redu je kolegica Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Povrijeđen je članak 238. pa o tome ste radi. Vi ste nama odredili plaće koje isplaćujemo u vrtiću koeficijente, a ne bi smjeli. I sami ste sad to ovdje dobro rekli, morala sam kroz povredu. To bi bilo pravedno da jedinice lokalne samouprave su same odredile koeficijente ali to nije tako. Mi smo se držali uredbe koja je bila napomena i digli smo plaće. Jedino one razlike nismo, samo sam htjela ispravak.

Penava, Ivan (DP)
I dobili ste prvu opomenu zbog repliciranja i zlouporabe povrede Poslovnika. Druga, drugi na redu za povredu Poslovnika se javio kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Pa cijenjena kolegica upravo o tome govorim. Znači povrijeđen je članak 238. Smatram da ovako je diskriminiran predškolski odgoj u odnosu na školski i trebala bi po meni sve financirati država. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Također izričem vam prvu opomenu zbog repliciranja. I sada imamo posljednju repliku. Kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Ovaj, evo ja bi istaknula, a vjerujem da ćete se i svi složiti da je Vlada ovaj istodobno i povećala prihode lokalne samouprave posebno recimo kroz poreznu reformu gradovima i općinama kada ostaje veći udio poreza na dohodak, povećana je fiskalna autonomija. Dakle, a to se često smanjenja je ovisnost o pomoći, a to se u raspravama često i prešućuje. Međutim nitko ne tvrdi da su potrebe male ali nije pošteno reći da država ne sudjeluje. Ja smatram i smatrate li vi gospođa Branka da grad gradi vrtiće, da ova Vlada gradi vrtiće, da sufinancira rad vrtića, da povećava prihode lokalne samouprave i na taj način uvodi dugoročni jedan model fiskalne održivosti. Smatrate li vi da je to odgovorna politika? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Salopek da, ovo kako i što radi Vlada to je odgovorna politika međutim slažem se da je uvijek sredstava malo i da bi uvijek bilo potrebno ulagati još više i u izgradnju vrtića, a isto tako i sufinancirati sve one troškove. Bojim se da su brojne jedinice lokalne samouprave kad su krenule i tražile da se na njihovom području izgradi vrtić, nisu brinule o tome kakva će biti održivost tog vrtića, da li su uopće u mogućnosti plaćati i kadrove i sve ono što ide uz svakodnevne mjesečne, godišnje troškove vrtića i sada dolaze do problema i ponovno se obraćaju toj istoj državi koja ima je izgradila vrtiće. Kad sam ja bila gradonačelnica, u pravu ste bila sam 12 godina, iz ministarstva nikad ni lipe jedne nismo ni tražili ni mogli dobiti za normalno funkcioniranje vrtića. I kad, to je bila velika revolucija kad je došlo uopće do toga …/Upadica Penava: Vrijeme./… da se može graditi vrtić iz bespovratnih sredstava.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
U ime predlagatelja riječ će uzeti državni tajnik Stipe Mamić, izvolite.

Mamić, Stipe
Evo hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupniče, nekoliko puta danas zastupnici, nekoliko puta danas se spominjao s ove lijeve strane tako mali udio u financiranju kroz NPOO i to ono čak da pojede ga trošak PDV-a pa da mi to malo razjasnimo. Ja sam to prilikom odgovora na amandmane nekoliko puta razjasnio ali očigledno treba ponoviti.
Znači od komisije se sredstva ne mogu dobiti na lijepe oči, očigledno u vrijeme vaše vlade nište mogli ispregovarat ništa. Mi smo s njima pregovarali morali smo odradit demografske projekcije, morali smo pokazati kostim model, morali smo jasno kazat kako smo došli do iznosa koji tražimo, a to ne možemo temeljem našeg mišljenja nego trebamo imati nekakve revizorske tragove s kojima to dokazujemo.
Pa je bilo prvo pitanje što je to efikasno isprojektiran vrtić, koliko kvadrata treba imati po djetetu? Pa smo angažirali međunarodnog stručnjaka koji je rekao svaki dnevni boravak ima 60 kvadrata u kojem boravi jaslička ili vrtićka grupa. Naš DPS je rekao 3 kvadrata po djetetu u vrtićkim skupinama, 5 kvadrata u jasličkim, 12x5=60 ili 20x3 opet 60, to je dnevni boravak. Znači ponderirani prosjek je negdje oko nešto manje ja bih rekao od 4 kvadrata.
Efikasno isprojektiran vrtić po međunarodnim konzultantima je 8 kvadrata u koju ulaze svi ostali prostori ured ravnatelja, hodnici, kuhinja, blagovaonica sve što je potrebno jednom vrtiću ovisno koliko je, koliko je on velik.
Onda se postavilo drugo pitanje koji je trošak gradnje vrtića? Pa smo tada 2020. pitali Agenciju za plaćanje koja je iz mjere 741 gradila jako veliki broj vrtića što se i danas također spominjalo, tada je prosječna cijena građenja bila 1.197 eura, zaokružili smo to na 1.200 i na taj način smo dodjeljivali sredstva kroz NPOO s tim da smo uvjete postavili maksimalno jednostavne i rekli smo jedini uvjet koji je trebalo zadovoljit da se možete prijavit na natječaj, da imate slobodnu parcelu česticu i da prostorni plan podržava da se može sagradit to što planirate sagradit tu veličinu vrtića.
E sad, u kolovozu kako sam bio dežurni u ministarstvu cijelo ljeto sam bio zamoljen da dođem u Krapinsko-zagorsku županiju u vašu jednu općinu neću je danas imenovat, tema je bila škola, a argumenti da je potrebno sagradit treću školu okolne zgrade koje su sagrađene. Činjenica sagrađeno je 5 novih zgrada. Pitao sam pošto su kvadrati u tim zgradama, 2 tisuće eura, tko gradi, ta lokalna firma ima jedno 500 zaposlenih. Otišao sam do škole, otišli smo 500 metara dalje gdje se gradi vrtić. Pitam načelnika općine koliko mu je po kvadratu vrtić, ne zna, pa smo onda rekli ajde koliki vam je ugovor, koliko imate BRP-a pa smo vrlo lako izračun… izračunali da je kvadrat 3.800 eura ugovorio. Da li je to konačna cijena to će se tek vidjeti.
E sad, kako objasnit da ovdje samo gradnja košta 3.800 eura a ovdje je netko sagradio zgradu, kupio zemljište, platio priključke, platio projekte, platio nadzor, nešto zaradio i prodao za 2 tisuće eura, a o tome treba vodit brigu lokalni čelnik i u trenutku kad se projekat počne projektirati.
Znači šta ovo znači? Zamislimo jednu četveročlanu obitelj tko treba odredit koliko kvadrata kuće treba toj obitelji. Hoće to odredit projektant, načelnik općine ili će obitelj koja će reći koliko novaca ima reć hoćemo li to u 70 kvadrata, 100, 120 ili možemo i u 300, u 500. E tako su u Zagrebu građeni neki vrtići koji imaju dvostruko više kvadrata nego što je normativ, dvostruko više, a negdje se ugovaraju cijene koje su značajno veće od tržišnih. Ja znam da je bila javna nabava ali baš da vrtić košta 4 tisuće eura po kvadratu ili u vašem slučaju ako je to 20% od cijene 1.200x5=6.000 eura pa je se pitam kako je to moguće.
Evo zato sam našao za potrebnim da ovdje reagiramo jer ne radi se o tome da je naša participacija bila mala, ona nije dostatna, mi smo to primijetili kad se dogodila Covid kriza kad su se cijene građenja povećale, pozvali smo profesore s arhitekture, građevine, stručnjake i pitali koliko je to sada danas trošak građenja. Profesori odgovorno tvrde 1.200 do 1.600 eura plus PDV. Evo nedavno sam čuo, mogu i imenovat pozitivne primjere pored Splita u Klisu 1.600 eura, 8 ponuda 1.600 eura plus PDV. Znači može se. Varaždinske Toplice 1.600 eura plus PDV, a kako je negdje 3.800 …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… kako je negdje 4. Tako da je mislim da nemojte koristit taj argument to je u vašoj nadležnosti svakog čelnika da vodi brigu kakav je projekat …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… koliko kvadrata i po kojoj cijeni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Imamo dvije replike, prva na redu je kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Poštovani državni tajniče uopće se ne slažem s vama jer nikakve ja nisam govorila o vrtićima za 3 tisuće eura po kvadratu ili 6 tisuća nego kada se je dogovarao NPOO cijena je 900 eura po kvadratu. Vi ste sami sad rekli 1.600 plus PDV već smo na 2 tisuće i više kvadrata.
Vrtići se grade i projektiraju po državnim pedagoškim standardima i kvadraturi. Ja govorim o tim vrtićima koji su po pravilima točno onako kako je propisano zakonom. Međutim, nije problem toga nego škole su dobile poslije preinaku i veće iznose po kvadraturi. Stvar je u tome da država nema načina kojim bi povećala ta sredstva. Trebalo je stavit u državni proračun da se ta razlika nadoknadi. Vi preko NPOO-a ne možete, to je razumljivo jer ste tako dogovorili tada jer je puno kasnije išao van natječaj i programsko razdoblje nego je možda trebalo ići kada se dogovarala ta cijena koja je bila. I ja mislim da se to može na drugi način ne preko NPOO-a …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… da se poveća nego recimo kao sa drugim projektima povećanje gdje možemo se javiti za sredstva …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala vam./…
… Ministarstva regionalnog razvoja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku izvolite.

Mamić, Stipe
A odgovor na repliku mi smo upravo to napravili, ali slično kao i model fiskalne održivosti i to je zakon koji ste vi izglasali ovdje 2023. godine, ovaj članak koji danas nitko nije spominjao da upravo u onim općinama koje su, općinama i gradovima koji su ispod prosječnog indeksa razvijenosti, znači skupine I. do IV. iz državnog proračuna se mogu doznačit dodatna sredstva za sufinanciranje EU projekata.
Na taj način smo mi ovih posljednjih 2 godine dodijelili dodatnih 43 milijuna eura, al to je sve nešto što svi znamo. Znači to smo izglasali u Hrvatskom saboru. I treba vodit tu brigu, ne znam malo ste bili konfuzni pa ste spominjali škole, spominjali ste 900 eura, ne znam kojih 900 eura, ne znam koje škole imaju veze sa vrtićima. Ovdje sam vam jasno obrazložio koji je model bio za gradnju vrtića, na koji način su se sredstva dodijelila, što smo poslije napravili o čemu ste vi trebali vodit brigu. Da li ste vodili svaki čelnik zna za sebe. Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo. sljedeća replika kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala. Pa vi ste dali primjere infrastrukture i različite cijene gradnje i kako bi to trebalo sve ići na jedinice lokalne samouprave koje bi trebale bolje ugovarati poslove i ok, mogu prihvatiti u dijelu to, međutim ono što ste propustili ovim zakonom, a to je ono što sam rekao i u prvoj replici, zašto niste uzeli plaće odgojitelja da idu na državu, zašto je predškolski odgoj diskriminiran u odnosu na školski odgoj kad je jednako važan na taj način. Šta radimo, ako gradimo zgrade vrtića nismo riješili sve nismo ih napunili odgojiteljima, a u konačnici što se više izgradi vrtića jedinice lokalne samouprave imaju sve veći i veći trošak zapošljavanja koji njima postaje problem i teret. Tu ste trebali, tu ste promašili po meni i to ste mogli financirati u potpunosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Mamić, Stipe
Pa nismo promašili, ja mislim da je veliki uspjeh da imamo više novih vrtića, da imamo više odgajatelja i više djece smještene u samom vrtiću to je veliki uspjeh svih nas. E sad postavlja se pitanje kome je to koliki teret, znači prosječni teret u odnosu na izvorne prihode, na stranu Fond poravnanja koji je također nešto supstituirao u ovom kontekstu, ali prosječno ispod 20%. Imamo gradove koji izdvajaju iznadprosječno, imamo gradove koji izdvajaju ispodprosječno to je odluka čelnika. Znači ove plaće odredba stoji u zakonu od '97., vrtiće nikad nije financirala država, plaće pogotovo, znači oni su Ustavom i zakonom decentralizirani tako da taj problem zahtjeva novu distribuciju mora provesti razgovore sa Ministarstvom financija, to bi onda zahtijevalo i drukčiju raspodjelu poreznih prihoda koji imamo do sada. Mislim radi se o značajnom trošku, a mislim da je ovaj Fond za fiskalnu održivost doprinosi tome da olakša onim osnivačima koji su u najtežoj situaciji …/Upadica Penava: Vrijeme./… da sustav može funkcionirati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Sljedeći na redu u pojedinačnoj raspravi je kolega Krešimir Ačkar, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče HS-a. Evo želio bi se osvrnuti na ovu jako bitnu temu za jedinice lokalne samouprave iz pozicije kako gradonačelnika tako i saborskoga zastupnika te konstatirati nekoliko stvari koje možda možemo zajednički ovdje kroz raspravu danas izaći bogatiji za njih i svatiti onu primarnu stvar, a to je da ministarstvo naše koje je resorno za predškolski odgoj je učinilo do sada najviše pomaka unazad nekoliko godina za predškolski odgoj da je možda prije, neću govoriti niti o jednoj vlasti niti želim ovakvu jednu bitnu temu politizirati, ali možda je neko prije zakasnio ili možda netko nije prije adekvatno na vrijeme počeo ulagati i svaćao ozbiljno predškolski odgoj.
Ja ću se vratiti na vrijeme kada govorim o 2015.g. kada sam postao pročelnik za obrazovanje i godine prije kao da u ministarstvu nije postojao predškolski odgoj. Govorili smo o veleučilištima, govorili smo o … za veleučilišta, sveučilišta, bavili smo se temama koje su bile isključivo vezane za visoko obrazovanje. Naravno tu je često puta bilo ipak da smo spomenuli osnovno školsko obrazovanje i onda je ono nekako i dolazilo do izražaja došlo je na red. Međutim, kada govorite o predškolskome odgoju ja jednostavno moram potvrditi činjenicu da investicijska olakšica koja je došla od ministarstva preko NPO-a je znatno poboljšala i znatno olakšala svim jedinicama i čelnicima lokalne samouprave da povećaju svoje infrastrukturalne kapacitet jer moramo reći da ulaganje u infrastrukturu je zapravo jedan bitan preduvjet kada gradimo predškolski sustav.
Govoreći o tome, govoreći o kadru, govoreći o svemu mene je jako razveselilo kada sam postavio kao repliku pitanje na izlaganje poštovanog državnog tajnika g. Mamića, kada smo govorili o povećanju upisnih kvota na studijima uistinu dva nova studija su napravljena, povećane su kvote, razgovarali ste s rektorom i ne mislite na tome stati. Dakle, niti jedna problematika koju ste vi danas drage kolege spomenuli nije ostala netaknuta niti je nešto o čemu se ne treba razgovarati niti ispadamo mi kao čelnici, načelnici, gradonačelnici i kolege župani neshvaćeni zbog toga. Bitno je to naglasiti jer odgovornost prvenstveno uistinu … samoga početka je na jedinici lokalne samouprave za predškolski odgoj kako neki mogu, kako neki ne mogu.
Smatram da mogu potvrditi iz Velike Gorice, grad Velika Gorica šesti grad po veličini u RH sa proračunom nešto malo većim od 152 milijuna eura izdvaja jednu trećinu svoga proračuna za školstvo i predškolski odgoj, jednu trećinu. Ja ću vam samo reći da 2022.g. ekonomska cijena po djetetu je bila u Velikoj Gorici 283 eura, 2022., 2023.g. 344 eura po djetetu, 2024. 400 eura, 2025. i sada u 2026. u Velikoj Gorici ekonomska cijena po djetetu je preko 500 eura. Jedini veliki grad u RH gdje je u potpunosti besplatan dječji vrtić, financiramo i omogućili smo uvjete i privatnim vrtićima da također zbog toga što jednostavno svatili smo da u gradskim vrtićima nemamo kapaciteta i to nas je primoralo da pružimo privatnim vrtićima sufinanciranje tj. u potpunosti sada financiranje pod jednakim pravima u dječjim vrtićima da također za njih bude besplatno. Sufinanciramo dakako i obrt dadilja.
Nemoguće bi bilo to sve ostvariti bez podrške našeg ministarstva. investicijska olakšica dal je ona nekada 30%, nekada 40% pa smo znači imali situacije u kojima ja bi trebao sada govoriti o Velikoj Gorici kojoj je indeks razvijenosti spadamo u osmu znači najveću skupinu i gdje imam po djetetu duplo ili troduplo manje od puno kolega ovdje koji se nalaze u Saboru, međutim to je puno više nego što smo ikad imali. Dakle, zbog toga svega smo uspjeli doći do toga da tu tako bitnu demografsku mjeru postavimo u 6. gradu koji smatram da danas kada raspravljamo o ovome uistinu može biti relevantan pokazatelj prema svim ostalim gradovima. Nismo najveći 6. smo grad po veličini i možemo biti primjer jer je demografska politika nama prioritetna, ona nas je dovela do toga da danas u ovome trenutku svako dijete u Velikoj Gorici koje ima uvjete koji su zapravo propisani za upis u vrtić je upisano. Apsolutno svako dijete. Preko 3600 djece. Mi smo prošli 93% upisane djece kada govorimo o tim europskim standardima, dakle mi smo ga već gotovo ako se ne varam državni tajniče, prošli. Želim se stvarno zahvaliti na onome što je ministarstvo učinilo kada govorimo o našim ustanovama, kada govorimo o dogradnji vrtića, kada govorimo o proširenju kapaciteta jer nikada se nije dogodila situacija da smo došli u ministarstvo i da nismo izašli sa adekvatnim odgovorom. Nekada što nije bilo moguće jasno nam je obrazloženo zašto nije moguće. Ono što je moguće, što je dobro, apsolutno sve je ministarstvo pa evo i moram biti iskren, osobno gospodin Mamić bio nam uvijek dobronamjerno i više dobronamjerno i za vrijeme radnog vremena i često puta van radnoga vremena na raspolaganju. Dostupnost ranoga i predškolskoga odgoja važna je za svu djecu rane i predškolske dobi te je i logična promjena u ovome zakonu koja se odnosi na ostvarivanje prednosti pri upisi, a kojom se ukida prednost za djecu sa navršene 4 godine života. S terena mogu potvrditi uvijek je zapravo najveća navala na jaslice. Znači nekako to može činiti se nekome kao problematika, ja vam gledam to kao blagoslov, ja vam to gledam kao zapravo jednu prekrasnu vijest. Znači da ima djece, znači da se rađaju nova djeca i da te aktualne teme koje dominiraju ne samo u hrvatskome prostoru nego u europskom i svjetskome prostoru, one su vam usko vezane uvijek uz zaštitu okoliša, uz demografiju, nama ne predstavljaju problem. Veliki benefit je toga kada možemo danas pričati da smo došli i da živimo u RH koja ima toliko djece nakon onoga problema i popisa stanovništva 2021. da '26. sada pričamo o tome da moramo adekvatno odgovoriti na veći broj djece i da imamo snažnu podršku ministarstva i Vlade RH.
Ono što je također bitno, moramo imati zadovoljne djelatnike. Moramo imati zadovoljan stručni tim, zadovoljno tehničko osoblje. Moramo adekvatno doći do zaključka kojim sada i već prijašnjim zakonom zapravo dolazimo gdje smo učiteljima koji su educirani za pedagogiju, koji jednostavno prekvalifikacijom dolaze do toga i to je jedna mjera kojoj smo morali jednostavno pristupiti jer u ovom trenutku nije našlo, iznašlo nikakvo rješenje da zaposlimo dovoljan broj odgajatelja zato što ih jednostavno na tržištu u ovom trenutku nema. To su realne činjenice, međutim ono što se u ulaganju toga jednostavno postavlja kao stvarna činjenica je da je to stvar prioriteta znači svakoga grada. Rekao sam kroz jednu repliku da u Velikoj Gorici imamo multidisciplinarne timove. Zapravo njima mi govorimo danas o socijalnim pedagozima, edukacijskim rehabilitatorima, logopedima, psiholozima, zdravstvenim voditeljima. Dijete u toj ranoj fazi je najpotrebitije svega onoga što u životu će mu kasnije na ovaj ili onaj način zbog njegovog pristupa onome koje mi pristupamo njemu koristiti u životu. Sa djecom se nikada ne treba šaliti pa evo kao roditelj mogu potvrditi, a i svi koji smo roditelji reći da nema bitnije stvari. Zamislite sad odgajateljicu ili tri odgajateljice ili dvije koliko su u skupini pa one ispred sebe imaju 15-ero, 16-ero djece i ta djeca su cijeli svijet nekome. Nama su naša djeca cijeli svijet. Pazite odgovornost od onoga trenutka kada uzme to dijete, kada ga vodi na šetnju, kad je s njim, a davno su prošla vremena kada se je smatralo da su predškolske ustanove samo one gdje treba pričuvati dijete. Pa danas vam može moderna znanost pokazati koliko su djeca koja su prošla predškolski, predškolske ustanove koliko god to zvučalo sada možda nerealno, naprednija i intelektualno spremnija za život i koliko je zapravo ovaj zakon koji je natjerao da djeca idu u predškolski odgoj u potpunosti pogođen i usklađen sa svime onime što moderna psihologija govori. U tom kontekstu puna podrška ministarstvu, puna zahvala gospodine Mamiću vama i svima onima koji brinu o našem predškolskom odgoju i puni poticaj svih nas da budemo puni razumijevanja, tolerancije apsolutno ne bježeći u ovoj raspravi od problema koji su izvjesni i koji postoje i naravno da bi svaki gradonačelnik volio da u potpunosti preuzmete financiranje i da sve vi financirate ali ni jedan proračun nažalost nije kasica prasica i ne može imati, znači moramo ga voditi odgovorno, moramo ga voditi racionalno i u tom kontekstu decentralizacije je dobro da danas pričamo o proširenjima kapaciteta, o nečemu što prije nekoliko godina apsolutno nismo mogli govoriti niti pričati jer nismo imali takve prilike i preduvjete.
Zaključno, vjerujem da će se zahvaljujući svim dosadašnjim ali i budućim mjerama naporima Vlade RH uistinu predškolski odgoj biti dostupan, inkluzivan i priuštiv te postati hrvatski standard. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Ačkar.
Imamo 5 replika. Prvi na redu je kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Ačkar ja ne trebam koristiti ovaj povredu Poslovnika jer imam mehanizme replike još pa mogu vas nešto pitati. Velika Gorica koliko ima 60-ak tisuća stanovnika ili čak malo više. Zanima me koliko imate djece u vrtićima i koliko kod vas odgajatelji, odgajateljice koje rade u vrtićima imaju plaću. Jedan od problema koje smo imali pogotovo u prošlosti je li na razini Hrvatske je da npr. su čak odgajateljice znale ne znam u Rijeci imati 1100, 1200 eura neto, neto je li, a onda u Splitu ili u negdje u okolici u Dalmaciji čak ono 800 eura. Dakle ono dosta ogromne su bile razlike, što vi mislite da li postoji neki model kako je li cijelu tu priču riješiti ali mene konkretno zanima za Veliku Goricu, kakva je kod vas situacija u vašem gradu. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Evo zahvaljujem se kolega. Hvala, ispričavam se.
Zahvaljujem kolega Miletić na ovoj replici, više od 3600 djece je obuhvaćeno institucionalno predškolskim odgojem u našemu gradu. Kada govorimo o tome da Velika Gorica i kolike su, kakva su zapravo materijalna prava, ona su znatno poboljšana unazad 4 godine od kada sam gradonačelnik, gotovo 50% je bilo povećanje plaće našim odgajateljima, stručnome i tehničkome osoblju. Jednostavno nismo mogli i nismo željeli ostavljati to na onome nivou i s takvim razlikama i ono čega se držimo, držimo se državnoga standarda i zapravo što nam samo ministarstvo je također propisalo, a da moramo pratiti osnovnoškolsko obrazovanje, koeficijente i osnovicu kao učitelji jer čini mi se da ste vi baš bili spomenuli da je jednako bitno biti odgajatelj u dječjemu vrtiću kao i učitelj u osnovnoj školi. Jednako vrijedna, plemenita i bitna za sve nas roditelje zvanja koja, o kojima ovisi budućnost naše djece. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Jasenka Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo poštovani kolega Ačkar, evo drago mi je da ste govorili po godinama kolko ste povećavali ekonomsku cijenu, to je nešto što sam i danas govorila državnom tajniku da naša fiskalna održivost koju daje Vlada bi trebala pratiti i povećanje učestalo koje se dešava u gradovima i općinama. Naime, nama troškovi rastu, cijene energenata, inflacija je sve veća, hrane, opreme, sve ide gore i ekonomsku cijenu mi kao gradonačelnici i čelnici puno prije usklađujemo nego Vlada onu fiskalnu održivost koju daje. Osobno smatram da svako dijete treba biti jednako i da fiskalna održivost što se daje da treba biti za svaki grad i općinu bez obzira gdje živjelo dijete, za mene kao majku, kao gradonačelnicu vrijedi jednako, ali pitanje je, znači da se slažete da bi trebalo usklađivati stvarnu ekonomsku cijenu, a ne da država propisuje 400 eura jel znate kao čelnik da to nije realna ekonomska cijena u dječjim…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…vrtićima po djetetu.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Evo zahvaljujem se poštovana kolegice na ovoj replici. Ma vraćamo se opet na to da ne možemo pobjeći od odgovornosti da je to ingerencija lokalne samouprave. Naravno da su ekonomske cijene zbog razno raznih razloga, a pogotovo zbog te infrastrukture koju smo napravili porasle, nije jednako imati 400 odgajatelja i sada preko 500 odgajatelja kada zapravo popunite sve one objekte koje ste i napravili. A kada govorimo o režijama, tu smo se okrenuli također, ne u ovome resoru zahvaljujući Vladi, ali zahvaljujući i Vladi i zahvaljujući svemu onome, stavili smo solarne elektrane na sve dječje vrtiće i sve zgrade javne namjene koje su zadovoljavale statičku predispoziciju i moram priznati da nam je ušteda s obzirom da je to električna energija koja ide po industrijskim cijenama, znate da je to puno skuplje, čak oko 50 do 60%, što je znatno na svim našim dječjim vrtićima nama omogućilo uštedu u obliku financiranja i da preusmjerimo taj novac upravo u ovih 500 i nešto eura o kojima sam danas govorio.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
…/Govornik se ne razumije./… čl. 238., slažem se s vama, ali unatoč tim šta ste stavili za uštedu električne energije cijena ekonomska vrtića vam je preko 500 eura, 550 eura, to je ono što govorim, a Vlada je propisala da je 400 eura, sad smo se složili.

Penava, Ivan (DP)
Hvala i dobili drugu opomenu zbog repliciranja.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev-Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ačkar, sve pohvale vama i vašem gradu na svemu što radite na svom području, a posebno ovom odnosu prema predškolskom odgoju. Evo i odgovor na zadnju repliku, dodatno fascinira i pokazuje kolko ste odgovorni upravljanjem i gradskim novcem i svojih sugrađana. Maloprije ste rekli da netko prije nije učinio ono što je trebao. Istina, slušamo kolege i oni sad govore zašto ne preuzme država u cijelosti plaćanje osobnih dohodaka zaposlenika, održavanje vrtića itd., nisu napravili kad su mogli i je to bilo davno. Mislite li da je u biti veliki problem nastao zato što su i brojni čelnici posegnuli za bespovratnim sredstvima, izgradili svoje vrtiće ne razmišljajući o tome kako će održavati njih?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Evo poštovana kolegice Branka, zahvaljujem na vašoj replici. Uistinu odgovorno poslovanje mora biti prisutno u svakome segmentu nekoga rukovodioca, pa tako i gradonačelnika i kada krećete u izgradnju morate prvo vidjeti koje su potrebe stvarne u vašemu naselju. Čini mi se da smo jučer slušali jednu raspravu ovdje gdje je, gdje je bilo rečeno kako gradonačelnici i načelnici često puta znaju doći i tražiti u nekim mjestima škole, dvorane, raznu infrastrukturu i postavljeno pitanje koliko djece imate i ko će koristiti te dvorane i tu je nastao tajac i nije bilo odgovara. Znači moramo znati da kada idemo prema tome, gradovi, koliko djece imamo, koliko zapravo imamo poslovnih zona, koliko imamo financijskih mogućnosti jer likvidnost je nešto što radite u budućnosti bez obzira i kada ne budete gradonačelnik ne možete nekome ostaviti financije da grad poslije vas propadne, samo odgovornim rukovodstvom možete doći do onog konačnog zadovoljavajućeg cilja za sve.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Evo, povrijeđen je čl. 238., evo kolegica kaže da mi tražimo da se odgajatelji plate od strane države, pa je to tražimo, ali mislim jednostavno mi je nevjerojatno da kaže da se to nije napravilo prije nego što je HDZ bio na vlasti, pa HDZ je na vlasti preko više od 10-ljeća, nema onih, gotovo da nema onih koji su bili prije, HDZ je na vlasti već preko 10-ljeće, vi ste to trebali napravit.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Zbog repliciranja vam izričem drugu opomenu.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Ačkar, mene zanima kolko je vama kao gradonačelniku i gradu Velikoj Gorici doprinjela nacionalna politika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koju je prije svega donijela i provodi je Vlada odnosno Ministarstvo obrazovanja, kolko je to doprinjelo vašim dostignućima i vašim uspjesima u Velikoj Gorici, mislim prije svega i čestitam na besplatnom, besplatnom vrtiću za 3600 djece, ali isto tako i na 100%-tnom obuhvatu i isto tako i na pametnim i zelenim dječjim vrtićima, zanima me koliko je nacionalna politika odnosno zakoni koje donosimo, a prije svega mislim upravo na Zakone o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u domeni općenito obrazovanja, kolko je to doprinjelo svim ovim …
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…uspjesima koje imate?

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem.
Kolegice Burić, evo samo argumentima govoreći, 9 objekata dječjih vrtića u posljednje 4.g. otvorena ili proširena na području našega grada za kapacitet preko 600 djece, sva financirana ili sufinancirana od strane Vlade RH. Dva velika dječja vrtića svaki kapacitet po 200 djece, dakle 400 djece su sada u izgradnji u našoj Pokupskoj ulici i u Kolarevoj ulici s čime smo zapravo došli u roku od 5 i pol, 6 ajmo reći godina dok bude gotovo možda 6 i malo više godina, tisuću nove djece će imati mjesto u dječjim vrtićima u Velikoj Gorici. U postotku mi je teško sada reći zato što sami znate da nije isti postotak za svaki dječji vrtić ali je apsolutno svaki bio podržan od strane Vlade. Uz to sportska dvorana koju smo napravili je uglavnom podržana od strane Vlade, 5 novih škola, 3 nove škole, 2 nadogradnja gdje će gotovo preko 90% biti financiranje od strane Vlade RH.
Mislim sve je to predškolsko, školstvo, sve je to nešto što bi bilo nezamislivo bez ovakve podrške.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
I posljednja replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Uvaženi kolega saborski zastupniče kada govorimo o predškolskom odgoju zapravo govorimo o onome što je roditeljima najvažnije, a to je o našoj djeci.
Evo ja ću istaknuti jednu svoju crticu iz svoje povijesti. Sjećam se kad je moja kćer dok je bila mala znala me pitati, mama kaj sam ja tebi, a moj odgovor je uvijek bio ti moj centar svita. Evo dolazim iz Ogulina pa mi imamo i kajkavice, ikavice, imamo ekavice pa vjerujem da se u toj rečenici zapravo mogu prepoznati i svi roditelji u RH.
Upravo zato pozdravljam ovaj zakon i sve mjere u kojima Vlada ulaže u dječje vrtiće. Ovom prilikom zahvalit ću se svim odgajateljicama i učiteljima odgajateljima u predškolskim ustanovama, učiteljima u osnovnoškolskim ustanovama, a mene evo interesira smatrate li da ovakvim mjerama …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… roditelji moraju imati povjerenje da je njihovo dijete zbrinuto i da sustav stoji iza njih.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana kolegice Anđelka, uistinu naša djeca su naš centar svijeta i tako treba tome pristupati, a pogotovo kada govorimo o ovako bitnoj demografskoj temi. Sve su teme bitne, ali mislim da kada govorite o demografiji i to je apropo ovoga što ste vi rekli, u našim rukama čelnicima jedinice lokalne samouprave apsolutno je odgovornost demografije najviše izražena u predškolskom odgoju. To je ispit na kojem prolazite ili padate.
Moramo voditi računa da poticajno okruženje stvaramo u naš, na našemu terenu, među našim ljudima u našim gradovima. I također ću samo potvrditi ovo što ste rekli, djeca su sigurna zahvaljujući prekrasnim, mogu reći stvarno iz prve ruke odgajateljicama i odgajateljima, iznimno stručnom osoblju koje na vrlo visokoj razini obavljaju svoje svakodnevne zadatke, brinu o našoj djeci zahvaljujući kojoj ćete imati budućnost kakvu stvarno svaki roditelj želi za svoje dijete i kakvu svaki djeda i baka želi za svoje unuče.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa potpredsjedniče.
Državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege, evo danas smo mnogo čuli ovoga ovdje o izmjenama i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i puno toga smo upozoravali u prvom čitanju kada smo rekli da predložene izmjene ne zahvaćaju temeljne probleme sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Nažalost možda ste krivo shvatili naše sve primjedbe a išle su u dobrom smjeru jer mislimo da drugo čitanje nije one sadržajne promjene niti odgovor na ključne primjedbe koje su iznesene u saborskoj raspravi.
Tako da moram priznati da mi je ova tema inače vrlo bliska i kao zastupnici, ali i kao gradonačelnici grada već u trećem mandatu koji u posljednjih nekoliko godina stvarno radi na izgradnji i dogradnji vrtića i nije problem u mojoj možda jedinici lokalne samouprave i ne govorim o njemu jel evo mi ćemo biti jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja u jesen će moći upisati svu djecu u predškolski odgoj. Upisat ćemo ih ako ćemo naravno imati kadar koji je problem ovoga kao što smo čuli u cijeloj državi i svi zajedno smo trebali nešto o tome pričati.
Isto tako govorim iz pozicije kao majka djece koja znam koliko je značio predškolski odgoj. Oni jesu sad veliki, ali znam koliko to znači poslije u njihovom obrazovanju i odgoju ali i svakako roditeljima koji onda mogu raditi.
Ovaj zakon koji ste danas pred nas stavili svakako uređuje nekoliko pitanja, upisa djece, zapošljavanja u uvjetima nedostatka kadra te fiskalnu održivost vrtića. Međutim, niti jedno od tih pitanja koje ste stavili u ovaj zakon ne rješava se sustavno ni dugoročno. Opet ćemo imati problem i opet ćemo za godinu dana ovdje raspravljati jel nismo riješili ono ovim zakonom što smo očekivali a što je svakako goruće.
Mene žalosti da zakon ne propisuje jedinstvene nacionalne kriterije i redoslijed prednosti pri upisu jer opet će se dešavati u susjednim jedinicama lokalne samouprave svako će imati svoje kriterije i onda to je svakako nešto što je zbunjujuće za same i roditelje ali one koje rade u vrtiću.
Isto tako, opet ću se osvrnut na ono nisam mislila da ste vi krivi da vi nešto možete ispred NPOO-a ali realnost je da se puno prije pregovaralo, natječaji uvijek kasne što sam upozoravala i u drugim ministarstvima i u regionalnom razvoju, da se kasnije raspisuju natječaji, cijene rastu divljaju, građevina je otišla gore i nikako ne smatram ono što ste rekli na neke megalomanske projekte jer ja mislim da su se i vjerujem u to, ako je nešto krivo onda vi provjerite te čelnike jedinica lokalne samouprave, ali propisan je državni pedagoški standard, zna se šta se očekuje da svaka skupina ima recimo sanitarni čvor što u školama nije, što sigurno poskupljuje. Ne može bit ko nekad kad smo mi bili djeca da se izgradio vrtić skupine i da imaš jedan zajednički sanitarni čvor, sve je to propisano u državnom pedagoškom standardu i kvadratura po djetetu skupine čak i kvadratura dvorišta, dječjeg igrališta.
Znači govorim o realnim, realnim brojkama i kažem vam nakon provedenih javnih nabava ponovljenih natječaja nismo mogli dobit manju cijenu. Kao što ste i sami rekli škole su se gradile kasnije dobili su veće iznose i nije to problem nego to sam govorila i kada se donosio proračun, da je trebalo naći nekakva mogućnost sufinanciranja tih projekata kao što imamo za ostale projekte, a za NPO nemamo odnosno neke jedinice lokalne samouprave da se nađe mogućnost da se onda možda taj iznos nekako nadoknadi što bi sigurno olakšalo jedinicama lokalne samouprave, pogotovo onima koji lošije financijski stoje.
Naime, znam da jedinice lokalne samouprave koje su male, a grade vrtiće one stvarno imaju male proračune koje su do dva milijuna eura i gradnja takvog vrtića stvarno zahtjeva kreditno zaduženje, svi su išli u vrtiće i naravno i da oni žele omogućit svojim roditeljima ostanak u ruralnim sredinama, ali o tome smo jučer govorili zato i postoji Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju i ova Vlada si stavila kao prioritet ravnomjerni regionalni razvoj što znači da roditelji u bilo kojoj općini imaju iste uvjete, a to je svakako i dječji vrtići što njima je jednostavnije. I vi tu iz ovog ministarstva ne možete povećati sredstva, ali sigurno je to pitanje i za premijera, ali i za ministra i financija i ministricu regionalnog razvoja da se nađe neki put. Jel stvar je u tome kada te općine jedinice lokalne samouprave i kada se kreditno zaduže izgrade te dječje vrtiće oni ih moraju održavati i kao što je kolega reko i moramo imat neki standard da su te plaće u vrtićima sigurno zadovoljavajuće za odgajatelja odnosno prema uredbi. Ja vjerujem da su svi poštivali uredbu ja jesam jer ste ju vi tako propisali, ali smatram da nije trebalo zadirati u to da je stvarno kao što je rekla kolegica koja je kako je nekad ovdje kada je bila gradonačelnica, jedinice lokalne samouprave su to određivale i naravno da su onda gradonačelnici i čelnici ako država propisuje kolika je plaća odgajatelja u dječjem vrtiću onda su smatrali da je to isto kao u školstvu, ako propisuje nešto ministarstvo Vlada onda se traži i određeno sufinanciranje.
Tu sam govorila i kolegi Ačkaru ta fiskalna održivost u dječjim vrtićima moj je prijedlog da je pravovremeno mijenjate stvarnom realnom stanju koje je na tržištu jel naime dosta se kaska, bila je 300 i nešto eura dok smo mi već jedinice lokalne samouprave imale na 500 eura i svi oni koji imaju ispod 500 eura ekonomsku cijenu vrtića nikako to nije realna slika. Ja znam da neki jedinice lokalne samouprave dodatno daju odluke i daju tu razliku, al realno i ispravno i zakonski je da imaš ekonomsku cijenu koja ti pokriva sve troškove i od plaća odgajatelja i kuhinje, energije itd.. Evo to su neke ko primjedbe.
Također što se tiče zapošljavanja kadra stvarno je to veliki problem i nisam sigurna da je ovo način na koji će se riješiti problem, a pogotovo kažu ljudi koji su stručni odgajatelji, ali isto tako i učitelji razredne nastave da je to stvarno velika razlika i da to doškolavanje od par mjeseci sigurno neće dat stručan kadar. Ali opet kao čelnica jedinice lokalne samouprave mislim da je stručnija ta osoba nego sada što imamo trenutno u vrtićima, a to su dadilje i mislim da je to problem koji moramo riješit svi zajedno i oporba i vladajući i ne treba sve gledati skroz kritično jel svi ćemo imati ako sad nedostaje sedam tisuća odgajatelja samo će taj broj rasti izgradnjom ovih vrtića.
I druga stvar koju vas danas nisam mogla pitati i nisam sad sigurna, znam da brojne jedinice lokalne samouprave neće bit završeni vrtići do 30.6., pa ne znam ovoga, a nemam pravo sad pitati, ali evo ja se nadam da imate razumijevanja i da ćete produžiti rok. Neki su tek sad krenuli sa radovima jel je bilo problema sa odabirom izvođača i sve je kasnilo, evo tako da evo nadam se taj rok neće biti neki nerazuman i da onda ostane visit u zraku NPO i dječji vrtići. Evo hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Za povredu poslovnika se javio kolega Krešimir Ačkar, izvolite.

Ačkar, Krešimir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora. 238., ali opet nemam drugi instrument nego povredu, ali ću probat argumentirat tako da mi ne date ipak opomenu pa reć istine radi, drago mi je da se i kolegica sada u raspravi je u pravu kao što je i državni tajnik u pravu i da smo zajednički došli do toga da odgovornost stvarno te javne nabave kada raspišemo za infrastrukturu za dječje vrtiće i kada vam dođe do konačne cifre, a vi imate predviđenu koju vam je arhitekt napravio, ali on ju je napravio na osnovu cijena kada je to radio nije u skladu s onim što vi dobijete kao konačno …/Upadica Penava: Vrijeme./… i to je jedan problem koji nema veze sa ministarstvom s nama nego sa Zakonom o javnoj nabavi. …/Upadica Penava: Hvala vam./… Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Druga opomena zbog repliciranja. …/Upadica se ne razumije./… A ne kažem da niste, ali nije bila riječ o povredi poslovnika tako da ide druga, druga opomena.
Sljedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege, dobra večer svima.
Evo vezano uz ovaj naš Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju imam potrebu prije svega naglasiti da u mandatima vlada premijera Plenkovića imamo nikad veća ulaganja i nikad veću brigu vezano uz sustav odgoja i obrazovanja i kolkogod se to nekome sviđalo ili ne sviđalo mi svjedočimo povijesno velikim i nikad većim ulaganjima u hrvatsko obrazovanje. Govorimo tu o skoro tri milijarde eura za cijelu vertikalu obrazovanja, 530 miliona eura osigurano je za izgradnju 900 dječjih vrtića, novih dječjih vrtića rekonstruiranih, dograđenih ili adaptiranih što znači skoro 45 tisuća novih kapaciteta odnosno mjesta u dječjim vrtićima, čime je u 10 godina došlo do značajnog obuhvata djece od čak 91%, a prije samo 5 ili 6 godina, bili smo na negdje oko 75% obuhvata. Dakle imamo jedan sjajan rekla bih čak i munjevit napredak u ispunjavanju ciljeva nacionalne razvojne strategija. Zašto? Zato što se prema mojem mišljenju vodi jedna vrlo ozbiljna i odgovorna politika ranog odgoja i obrazovanja i općenito politika vezanih uz cjelokupno obrazovanje. Imam potrebu naglasiti da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU pa i šire koja ima relativno jeftinu cijenu dječjih vrtića. To je citat iz izvješća OECD-a. Isto tako Hrvatske je jedna od rijetkih zemalja koja ima i visoko kvalificirani kadar u dječjim vrtićima. Tako će i ostati, to vidimo i kroz ovaj zakon. Otvaraju se novi studijski programi koji su skroz 100%-tno popunjeni, a nedostatak kadra se po mojem mišljenju funkcionalno rješava. Meni je potpuno prihvatljivo i normalno da magistri primarnog obrazovanja odnosno učitelji razredne nastave ulaze u sustav ranog predškolskog odgoja i obrazovanja po točno utvrđenim pravilima koji su u ovom zakonu i navedeni. Dakle ukoliko steknu dodatne kompetencije i takvih je učitelja razredne nastave danas u stjecanju dodatnih kvalifikacija 78 ako se ne varam, vi ćete me ispravit. Kao što sam rekla samo do sada od 2017. na ovamo izgrađeno je, dorađeno, adaptirano, rekonstruirano gotovo 900 dječjih vrtića diljem cijele RH. Koliko ih je izgrađeno u vrijeme vlade SDP-a? Nikoliko. SDP često govori o tome kako je ulaganje u, kako ulaganje u obrazovanje nije nikakav trošak nego investicija. Ja se s time u potpunosti slažem ali kad to kažu oni onda meni to zvuči kao mantra, zašto. Zato jer dok su bili na vlasti nije bilo niti troška niti investicije i onda nastavno na to kažu da su 4 godine pisali strategije. Onda nam SDP danas kaže da je ovaj zakon koji je danas pred nama dekoracija i kozmetika. 100 milijuna eura godišnje samo za sufinanciranje dječjih vrtića diljem cijele RH odnosno fiskalnu održivost, to je njima dekoracija i kozmetika, a dok su oni bili na vlasti, onda je bilo s njihove strane osigurano 0 eura odnosno kuna za tu funkciju o kojoj ja govorim i tada to nije bila dekoracija nego vjerojatno neka dobra politika SDP-a iz domene ranog predškolskog odgoja i obrazovanja.
Što se tiče same fiskalne održivosti dječjeg, dječjih vrtića, ja smatram da je to ogroman iskorak u vidu osiguravanja dodatnih financija svim gradovima i općinama u RH i to do 50% prosječne cijene smještaja po djetetu. Isto tako imam potrebu naglasit da je ova Vlada prva koja je osigurala sustavnu podršku financiranju dječjih vrtića i da je to implementirano ako se ne varam još prije tri godine, a sada temeljem uredbe ulazi i u zakon. Posebno mi je drago i pohvaljujem što se taj iznos odnosno sufinanciranje dodatno uvećava za do 15% povrh ako se radi o brdsko-planinskim i potpomognutim područjima. To je nešto što pohvaljujem. Osobno dolazim iz Gorskog Kotara, 9 općina i gradova svi su brdsko-planinski status. Neki od njih i potpomognuti status. Ljudima to strašno puno znači, ne samo čelnicima nego i familijama koje žive na tom području. Velike su to stvari i to su velika postignuća. Za razliku od Mosta, za razliku od dijela SDP-a koji su protiv načela solidarnosti prilikom dodjele sredstava, ja mislim da je dobro da oni gradovi i općine koji su manje razvijeni dobiju više i obrnuto i ovaj zakon prema mojem mišljenju ima svakako jaku komponentu ravnomjernog regionalnog razvoja i to je nešto što je za pohvalit. On je harmoniziran i sa Zakonom o regionalnom razvoju koji smo jučer imali prilike raspravit ali isto tako i sa nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Dakle jedinice lokalne samouprave dobiva, dobivaju ovim zakonom, a i unatrag tri godine temeljem uredbe značajna sredstva koja im itekako rasterećuju i osnažuju proračune i budući da se ti proračuni samim time podebljavaju ovim namjenskim sredstvima, svakako se otvara prostor i za dodatno zapošljavanje i za povećanje plaća odgajatelja i ostalih radnika i za dostupnost vrtića svoj djeci i za smanjenje roditeljske participacije vezano uz cijenu vrtića ali isto tako i za ostvarivanje besplatnih vrtića. U tom smislu moram iskazati sve pohvale svim onima gradovima i općinama koji su to uspjeli ostvariti, ali posebice onima koji ipak imaju određene i ograničene kapacitete u smislu financija. Što želim reći u stvari? Da nam te sredine jasno pokazuju da visina proračuna nikako ne uvjetuje kvalitetniji i dostupniji predškolski odgoj i obrazovanje nego isključivo prioriteti i usmjerenost lokalnog čelnika na demografiju, na dobrobit familija, djece itd. Država kao što sam rekla za fiskalnu održivost dječjih vrtića godišnje osigurava više od 100 milijuna eura. Od toga grad Zagreb dobije više od 9 milijuna eura. Danas toliko često spominjani grad Sinj više od milijun eura godišnje, međutim SDP-u je sve to kozmetika i dekoracija. Daj Bože da su i oni provodili takvu kozmetiku u vrijeme kad su bili na vlasti.
Evo za kraj još jedanput imam potrebu iskazati puno poštovanje i pohvale prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i cijeloj, cijelom timu u ministarstvu, ministru Fuchsu za jedan sustavan, odgovoran i ozbiljan pristup unapređivanju sustava odgoja i obrazovanja, ne samo ranoga. Ovdje ću se referirat i na besplatne udžbenike, besplatan prijevoz, isto tako i na besplatni obrok za sve učenike za što je ova Vlada u državnom proračunu za '26. godinu osigurala čak 113 milijuna eura. Vidimo svakako jedan sveobuhvatan i sustavan pristup ranom predškolskom odgoju i obrazovanju kroz ne samo izgradnju vrtića nego i kroz jačanje i osiguravanje kadrova i kroz sustavno sufinanciranje …/Upadica Penava: Vrijeme./… dječjih vrtića diljem cijele RH. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Predsjedavajući članak 238. Kolegica Majda Burić povrijedila je 50% mostovaca ovdje u HS-u budući da je spomenula Most, a nije spomenula mog kolegu Josipa Jurčevića. Drugo hvala joj na milijun eura za grad Sinj. Miro radi fantastično, Sinj 25 tisuća stanovnika, sve više ljudi dolazi i živi dolje, kupuje zemlju, gradi. Molim kolegicu Majdu da kaže predsjedniku Vlade još jedan milijun da spusti dolje na Sinj i Miro će sa 2 milijuna eura stvarno dobro investirati …/Upadica Penava: Vrijeme./… i uložit da Sinj još više procvjeta.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Zbog repliciranja vam izričem treću opomenu. Za povredu Poslovnika se javila kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam potpredsjedniče, 238. Povrijeđen je Poslovnik. Kolega Miletiću možda niste bili prisutni kad je vaš kolega Bulj vrlo jasno i konkretno rekao da nikako ne podržava da oni gradovi ili općine koji su manje razvijeni dobiju više novaca po pitanju sufinanciranja dječjih vrtića. Samim time gospodin Bulj je jasno dao do znanja …/Upadica Penava: Vrijeme./… da Most ne podržava …/Upadica Penava: Hvala vam./… načelo solidarnosti u vezi regionalnog razvoja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Izričem vam prvu opomenu zbog repliciranja.
Prelazimo na završna izlaganja klubova. Prvi na redu je kolega Damir Barbir u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, saborske zastupnice i zastupnici, nakon rasprave koja je jasno pokazala koliko je sustav ranog i predškolskog odgoja važan ali i koliko je opterećen, u završnom govoru želim svesti to isključivo na bitno. Ovaj zakon se predstavlja kao iskorak, on to nije. On je pokušaj upravljanja postojećom krizom bez preuzimanja pune odgovornosti za sami sustav, a rani predškolski odgoj nije rubna tema, vrtić nije socijalna mjera, vrtić nije samo logistika za roditelje. Vrtić je prva obrazovna institucija, temelj jednakih šansi, preduvjet zapošljavanja roditelja i temelj demografske politike. Način na koji država uređuje vrtiće pokazuje koliko ozbiljno shvaća sve te ciljeve. Ovim zakonom država postavlja standarde, širi obuhvat i poziva se na neke europske ciljeve ali u isto vrijeme vrlo jasno poručuje i jedno, za provedbu zakona neće osigurat dodatna sredstva u državnom proračunu. To nije običan detalj, to je suština samog problema. Država želi upravljati sustavom ali ne žele financirati sustav kojemu je to potrebno. Odgovornost prebacuje na gradove i općine, a sebi zadržava isključivo kontrolu. Rezultat toga svi znamo, danas dijete nema ista prava ovisno o tome gdje živi. Odgojitelji nemaju iste uvjete rada, roditelji nemaju jednaku dostupnost usluge. To nije decentralizacija, to je lutrija prema mjestu stanovanja. Ako je rani predškolski odgoj dio odgojno-obrazovnog sustava, a država tvrdi da jest, onda mora biti i dio javne državne odgovornosti. Ne može se imati oboje i punu kontrolu i izbjegavati financijsku odgovornost pogotovo u ovim stvarima gdje je ta odgovornost izuzetno potrebna. Posebno želim naglasiti pitanje odgojitelja. Zbog manjka kadra zakon snižava stručne kriterije i to se pokušava prikazati kao nužno i privremeno rješenje ali problem nije nastao zato što su kriteriji previsoki. Problem je nastao zato što sustav godinama nije ulagao u ljude. Ako želite više vrtića, morate htjeti i bolje plaće i jasniji status i ulaganje u obrazovanje odgojitelja. Bez toga ne gradimo sustav nego samo produžujemo krizu. Čuli smo i argument da vrtić nije obvezan kao osnovna škola. Formalno to je točno ali sadržajno je potpuno promašeno. Javna odgovornost države ne proizlazi iz toga je li nešto formalno obvezno nego iz toga je li temeljna društvena potreba, a rani razvoj upravo to i jest. Ako financiranje, kvaliteta i dostupnost ovise o snazi lokalnog proračuna onda ne govorimo o jednakim šansama nego o sustavu u kojem dječja prava ovise isključivo i jedino o poštanskom broju.
Zaključno, ovaj zakon ne rješava temeljno pitanje financiranja, ne jamči minimalne standarde na svim mjestima, ne izjednačava uvjete za djecu i odgojitelje i ne gradi dugoročno održivi sustav. On odražava postojeće stanje i samo odgađa rješenja, a cijenu tog odgađanja ne plaća država, plaćaju je djeca, plaćaju je roditelji i plaćaju je odgojitelji. Ako želimo ozbiljan sustav ranog i predškolskog odgoja onda moramo biti iskreni prema samim sebi. Država mora preuzeti veću odgovornost i financijsku i sustavnu zato financirajte plaće odgojitelja. Sve drugo nije reforma, sve drugo je čisto i jedino upravljanje krizom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, evo uvaženi državni tajniče sa suradnicom, u ime Kluba zastupnika HDZ-a želim na kraju ove rasprave jasno istaknuti.
Izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju donose stabilnost, dostupnost i održivost sustava koji je temelj svake ozbiljne demografske i obrazovne politike. Ovo nije zakon za jedan mandat, niti zakon za jednu razinu vlasti. Ovo je zakon za djecu, za roditelje i za budućnost cijele Hrvatske.
U proteklim godinama ova Vlada je pokazala da predškolski odgoj ne promatra kao trošak nego kao ulaganje. Ulaganje u povećanje obuhvata djece, izgradnju, dogradnju i opremanje vrtića, kvalitetu rada i stručnu podršku te fiskalnu stabilnost sustava, a rezultati su vidljivi diljem cijele Hrvatske u velikim gradovima ali i u manjim sredinama koje su godinama bile zapostavljene. Ovim zakonskim izmjenama odgovaramo na stvarne potrebe s terene. S jedne strane rješava se problem nedostatka odgojitelja na odgovoran i privremen način bez snižavanja standarda. Mogućnost zapošljavanja učitelja razredne nastave uz jasno propisane obveze dodatnog obrazovanja pokazuje zapravo jednu fleksibilnost sustava ali i odlučnost da se kvaliteta ne dovodi u pitanje.
S druge strane jačamo i stručne timove u vrtićima, pedagoge, psihologe, socijalne radnike, edukacijske rehabilitatore i medicinske sestre jer znamo da suvremeni predškolski odgoj mora imati cjelovit i pristup koji je usmjeren na dijete.
Posebno želim naglasiti pitanje fiskalne odgovornosti održivosti dječjih vrtića. Ovim zakonom omogućavamo da se sredstva iz državnog proračuna osiguravaju za sve dječje vrtiće koji su dio sustava bez obzira na osnivača. To je snažna poruka za jednakosti djece, sigurnosti roditelja, ali i partnerstva između države i lokalne zajednice. Time i ova Vlada preuzima dio odgovornosti koji godinama nije bio sustavno riješen.
U raspravi smo čuli i kritike što je legitimno, no činjenice su jasne bez snažne uloge države, bez stabilnog financiranja i bez dugoročnog planiranja ne može se osigurati jednak pristup predškolskom odgoju u cijeloj Hrvatskoj.
HDZ vjeruje u ravnomjeran i regionalan razvoj, dostupne javne usluge i jednake prilike za svako dijete bez obzira gdje živi. Upravo to i ovaj zakon daje toj jedan važan alat ravnopravnosti.
Predškolski odgoj je prvi korak u obrazovanju, ali i prvi korak društvene uključenosti jer ako tu pogriješimo posljedice ćemo osjećati desetljećima.
I ponovit ću za kraj ono što sam rekla u svojoj pojedinačnoj raspravi. Sjećam se kad je moja kćer dok je bila mala znala me pitati, mama kaj sam ja tebi, a ja sam joj uvijek odgovara ti si moj centar svita. I vjerujem da se upravo u toj rečenici mogu prepoznati svi roditelji u RH.
Zato na kraju želim se zahvaliti svim tetama odgajateljicama u vrtićima jer bez njihove brige, strpljenja i ljubavi ovaj sustav ne bi imao srce. Ako tu uspijemo uz sav sustav, dogradnju dakle dodati i srce vjerujemo da ćemo sagraditi snažno, solidarno i uključivo društvo, a upravo zato Klub zastupnika HDZ-a snažno podržava ovaj Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Salopek.
Na redu je kolegica Marija Lugarić u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Sve što trebam znati o tome kako treba živjeti, što raditi i kakav biti naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja nego se krila u pijesku dječjeg igrališta, a evo što sam tamo naučio. Sve podijeli s drugima, igraj pošteno, ne tuci ljude, svaku stvar vrati gdje si ju našao, počisti za sobom, ne uzimaj što nije tvoje, kada nekoga povrijediš ispričaj mu se, peri ruke prije jela, pusti vodu u zahodu, topli keksi i hladno mlijeko su zdravi, živi uravnoteženo malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi svaki dan od svega pomalo, kad izađeš u svijet budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svog prijatelja, ne zaboravi da čudo postoji zlatne ribice, hrčci, bijeli miševi čak i sjemenke iz plastične čašice sve jednom mora umrijeti i mi ćemo.
Popis nije predug ali je iznimno koristan. Sjetite se svojih prvih slikovnica i prve riječi koje smo naučili, najveće i najvažnije od svih riječi gledaj. Gledaj sve što trebaš znati sadrže i sve što trebate znati sadržano je negdje u ovom popisu i zlatno pravilo i ljubav i temeljna pravila higijene. Ekologija i politika, ravnopravnost i zdrav život. Uzmite bilo koji od tih pravila, dodajte mu teške, odrasle i zvučne riječi i primijenite na život svoje obitelji, posao, državnu politiku, svijet u kojem živimo i vidjet ćete da će pravilo ostati jasno, točno i čvrsto. Razmislite koliko bi svijet bio bolji kada bismo svi, čitav svijet u dva popodne jeli kolačiće i pili mlijeko i onda kratko prilegli ili kada bi sve Vlade kao osnovno pravilo prihvatile da uvijek stavljaju stvari tamo gdje su ih našli, da ne uzimaju tuđe i da za sobom pospreme vlastiti nered. Ovo je kolegice i kolege citat iz knjige Roberta Fulama koja nosi naziv Sve što sam trebao znati o životu naučio sam u vrtiću. To je knjiga nekoliko desetaka eseja i tko je nije pročitao doista preporučam da pročitate, a činilo mi se prigodno njime završiti ovu raspravu jer ovo možda najcitiranijem dijelu te knjige Fulam završava, kaže kada bi sve vlade kao osnovno pravilo prihvatile da uvijek stavljaju stvari tamo gdje su ih našli, da ne uzimaju tuđe i da za sobom pospreme vlastiti nered, možda dobro sumira ovaj zakon. Jer ovdje imamo nered koji je trebalo pospremiti, a nije pospremljen. Upisi i kriteriji prednosti, ukazali smo da ukidanje prednosti za četverogodišnjake ispravlja raniju pogrešku iz 2022. ali da novi sustav i dalje ostaje neujednačen jer zakon ne propisuje nacionalne kriterije ni redoslijed prednosti već odlučivanje prepušta jedinicama lokalne samouprave. Drugo, kadrovska politika skraćeno učitelji u vrtićima. Istaknuli smo da se izmjenama zapravo legalizira neprovedba zakona iz 2022. jer se odustaje od obveze stjecanja kvalifikacije odgojitelja i uvodi trajno rješenje s kompetencijama, što struka opravdano doživljava kao snižavanje profesionalnih standarda. I treće, financiranje i nejednakost. Naglašeno je da ugradnja odredbe o fiskalnoj održivosti u zakon ne mijenja diskriminatorni model financiranja u kojem država sudjeluje s relativno malim i neujednačenim dijelom uz velike razlike među djecom, ovisno o mjestu boravka. Naš SDP-ov prijedlog modela državnog sufinanciranja od 50% ekonomske cijene niste se niti osvrnuli. Prema tome obzirom da se radi o tehničkoj parcijalnoj intervenciji, bezrazvojne ambicije bez odgovora na temeljne probleme sustava, manjak kvalificiranog kadra, neujednačene i nedostatne plaće, nejednak pristup djece vrtićima te fragmentiran i diskriminatoran model financiranja, mi ovaj zakon ne možemo podržati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lugarić.
Posljednji u ime klubova zastupnika je kolega Josip Jurčević ispred, odnosno u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovani državni tajniče, gledam jeste li još uvijek ovdje ovaj i naravno drage kolegice i kolege i dragi hrvatski građani.
Svi smo se suglasili, uključujući i državnoga tajnika da je ovo strateški važan zakon. E sad, mogli bismo nabrajati po čemu je on strateški važan pa bismo mogli krenuti od demografije, razvoja, identiteta, sigurnosti i svega ostaloga i na neki način ako je to tako onda se i iz ovoga zakona isto tako može vidjeti, mogu vidjeti i dobre i loše strane. Dakle dobro je da postoje poprilično velike količine novca, makar on bio i europski s time da mi nikako nismo dužni EU to uvijek treba naglasiti jer toliko smo naše radne snage da budem vulgaran tamo izvezli besplatno, da nam se to ne može vratiti da je puno, puno više ili višestruko više nekakvih ovih novaca iz europskih fondova stiglo. Čuli smo kad se radi o našem klubu opravdane prigovore kolege Bulja ali i drugi su govorili o tome, dakle o određenim neujednačenim kriterijima prvenstveno kad se radi o odgajateljima, da ne govorim o drugim detaljima za to nema vremena. Napomenuo sam i ranije u replici da zapravo i ovaj zakon i sve što je vezano s njime pati od sindroma koji postoji u Hrvatskoj, znači puno novaca ulažemo u građevinu dakle u objekte što je sigurno dobro ali zapostavljamo ljude. Tako da kad se radi o vrtićima, dakle poštujemo standarde u kvadraturi i svim ostalim sadržajima koji se tamo nalaze i što je sigurno dobro ali dramatično ne poštujemo standarde u plaćama onih koji bi tamo trebali raditi, a oni su zapravo ključni jer tamo se samo ne čuvaju djeca, svi smo se i oko toga složili nego se tamo kao što i navodi se u zakonu, odgajaju djeca i počinju se donekle obrazovati i zanimljivo je, ne samo kad se radi o predškolskom statusu nego kad se radi zapravo o cijelom obrazovnom sustavu onda uvijek i u nazivima zakona pa i u razradama, kurikulima itd. naglašava se da se radi o odgoju i obrazovanju. Prema tome može, mogli bi se složiti, a struka se slaže da je ta odgojna funkcija puno, puno značajnija ako uopće moramo govoriti o toj hijerarhiji, onda ja bi sigurno jel složio se s time da je odgoj daleko, daleko važniji. E sad, ako imamo idealne materijalne i ostale uvjete, a po standardima ajmo to tako reći EU, a s druge strane kad se radi o onima koji su ključni za odgajanje naše djece, e onda su oni plaćeni po nekakvim balkanskim, ajmo to tako reći standardima i ta nekakva razlika jel ovaj i nepomirljivost zbog čega se događa, ne samo u ovom slučaju. Zbog toga opet korupcija. Naime korupcija kad se radi o plaćama ljudima, e onda ne može krasti ali na građevini, to je poznato jel da se najbolje i najviše krade i tko god dođe u neku poziciju moći ministarsku i drugu bez obzira koja je to vlast bila tu nema promjena ni nakon '90.-e kad se radi o strankama, a to je dakle jedna navika i mentalitet koji seže i daleko prije '90. godine. Da svatko mora graditi jel i jedino tako može na brzaka ukrasti i zbog toga je naravno politika postala najunosniji posao. Dakle, to što se događa u vrtićima rezultat je statusa ili situacije u našem cijelom društvu.
Posebno bih ovdje završno naglasio ono što je kolega Miletić istakao da se tu događa i diskriminacija. Dakle, s jedne strane, a zapravo jedna vrsta prijevare i kontradikcije, s jedne strane dopustili smo roditeljima da odlučuju hoće se djeca cijepiti, ali ne bih ih smjeli sankcionirat jer to je i ustavno pravo da sad to sve ne elaboriramo, ali s druge strane kažnjavamo ih i izlažemo ih svim onim prednostima ove koje je kolegica Lugarić navela što bi se sve moglo i trebalo sticati u vrtiću, dakle diskriminiramo ih i po nekim standardima znanstvenim izlažemo ih svim rizicima da postanu kriminalci, devijantni, asocijalni i sl. i rekao bi da se to treba ispraviti jer kolkogod bilo tih da li ih ima 5 ili 10% oni moraju imat mogućnost koristiti to svoje ustavno civilizacijsko pravo da budu jednaki sa svima drugima. Evo to bi rekao to je glavna poruka u ovoj našoj završnoj poruci kluba. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Stigli smo do samog kraja, završnu riječ u ime predlagatelja preuzet će državni tajnik Stipe Mamić, izvolite.

Mamić, Stipe
Evo hvala lijepo poštovani g. potpredsjedniče.
Bila je vrlo sadržajna konstruktivna rasprava, puno toga smo čuli i u završnoj riječi ipak se moram očitovat na neke stvari. Teško je oprostit uspjeh i tako s ove ljeve strane puno je toga bilo što je komunicirano, vidljiv je napredak, napravljeni su neki pomaci i najveći problem kolko sam ja danas uspio shvatit je da li će da li je kurikul ili kurikulum. Nijedan od velikih problema je to što je fiskalna održivost nepravedna za čelnika grada u kojem je to nešto manji iznos nego u susjednoj općini, ja ću to sad u nastavku ipak pokušati malo objasnit. Čini mi se da ako su to glavni problemi i jedan od problema koji se artikulirao da je loše za sustav, ako će učitelji sa petogodišnjim obrazovanjem sa masterom i sa dodatnom kvalifikacijom biti nestručni u vrtiću, e onda stvarno ne znam čini mi se da nemamo baš puno problema, a ja sam isto osjećao da me još čeka puno toga i nas u ministarstvu što ćemo morat radit u ovim sljedećim godinama. Pa evo redom da ipak odgovorim i kolegici koja je otišla, ali je postavila pitanja pa će Marija evo molim te prenijeti. …/Upadica se ne razumije./… Ne, dobro pa evo možda prati negdje na mobitelu.
Znači bilo je pitanje kako smo mi došli uopće do tih sredstava za infrastrukturu, znači nije nama Bruxelles rekao morate uložit u vrtiće nego smo mi napravili strukturu i izborili se da ta sredstva obrazložio sam na koji način i kroz koje pregovore koji su bili iscrpni i teški, isto tako ljetos ili jesenas uz veliku pomoć kolega iz Ministarstva financija, evo koristim priliku da im se zahvalim, briljantni su, izvrsni su napravili su veliki posao, vodili smo brigu da se ne dogodi da ovi koji kasne kao što je kolegica danas spomenula, da zato što su zakasnili zbog nabave ili su kasno počeli ili su se brinuli kako će nać nešto ono što im nedostaje novaca, ispregovarali smo promjenu indikatora. Imali smo dva ključna indikatora, jedan je bio da ćemo dostić obuhvat vrtićke djece vrtićke dobi do 90%, a drugi je bio da ćemo sagradit 22.500 novih mjesta. Ovaj od 90% što ću u nastavku još malo detaljnije obrazložit smo već dostigli tako da samim tim ispunjenjem indikatora sad smo u fazi provjere, kad to dokažemo Ministarstvu financija koje je upravljačko tijelo i Europskoj komisiji samim time ova sredstva koja su bila grant su nesporna i nema razloga da onda tražimo bilo kakav povratak nego će se iskoristiti u cijelosti u vremenskom razdoblju koje je ispred nas znači neće imat neki rok produžit ćemo taj rok.
Druga stvar koja se ovdje spominjala i velika opasnost, znači nulta pretpostavka je bila stvorit kapacitete. Nažalost činjenica je da nam je to nas je i Komisija upozoravala, djece sve manje, da nam je u evo sjećam se brojke 2011. bilo gotovo 42 tisuće živorođenih, a da smo došli sad evo na jedva nešto više od 32 tisuće. Kada su oni to govorili meni se činilo da to nije realno da se iseljavanje zaustavilo, polako se događa povratak, ali sa tih tadašnjih 36, sedam tisuća uistinu smo pali na 32. Mi smo to sve morali ugraditi u te naše modele, vodit brigu i uvažit činjenicu da postoji i privatni vrtići i vjerski vrtići i vodili smo brigu da osiguramo gradnju kapaciteta tamo gdje oni nedostaju uputnosti ili djelomično. Na taj način su odobravani projekti i za NPO i prvi poziv, drugi poziv kao i ovaj treći koji je bio financiran iz PKK. I kad smo vidjeli tada kad smo to isprogramirali zašto smo to sve radili to sam obrazložio, temelj obrazovnog sustava koji vodi ka tome na dugi rok, naravno trajat će to neće se to preko noći dogodit da ta naša sva djeca koja do sad nisu bila uključena u RPO, a bit će uključena, a rekao sam kolko ih je više u zadnjih šest godina gotovo 30 tisuća nešto malo manje, će imat priliku da tijekom svoje karijere, svog obrazovanja postižu puno bolje rezultate da samim time završe i bolju kvalifikaciju, da bolje žive, da si osiguraju bolju egzistenciju.
I sad u ovako kratkom roku sagraditi tako velik broj vrtića koji se nije sagradio u zadnjih valjda 20 godina, 30 godina il ne znam koliko, i mi smo bili zabrinuti kako ćemo osigurat tako velik broj odgajatelja. I onda smo naravno zamolili rektore da povećaju kvote što su oni i učinili i ova brojka koja se danas dvije različite brojke su se spomenule, jedna je nedostaje nam sedam tisuća odgajatelja, a druga je bila nedostaje nam pet tisuća odgajatelja, to je brojka koja je napravljena 2020., a do sada je već zaposleno pet tisuća odgajatelja više. Znači nedostaje nam odgajatelji za ove vrtiće koji se sada grade, godišnje se producira kvota je 980 također je neko rekao nije atraktivan studij niko ga ne želi upisivat, kvota je u potpunosti popunjena 100% i redovitih i izvanrednih studenta, znači nije točno da ne postoji interes. On je štoviše za razliku od drugih studijskih programa izvrstan i popunjen u potpunosti. Tako da nema bojazni i brige, sinkronizirali smo to sve plus ovo što smo govorili o prekvalifikaciji, dokvalifikaciji, znači to je sve prilično dobro sinkronizirano.
Naravno jedan od većih problema koji se danas otvorio je bilo pitanje plaća. Kako je došlo do tog problema plaća? Znači od 1997. godine u zakonu je stajala ta odredba i dan danas stoji. Međutim, nitko se nije baš previše obazirao na nju. Bilo je gradova evo sjećam se grad Zagreb je imao značajno veće plaće nego sve veće općine i gradovi u zagrebačkom prstenu i onda se događalo da odgajatelji iz Gorice iz Dugog Sela čim dobiju priliku zaposlit se u Zagrebu otvorilo se neko novo radno mjesto, prelaze u Zagreb jer im je bila plaća tada čini mi se 12-13% što je bilo razumljivo. Ljudi idu tamo gdje je veća plaća. A sada se plaće usklađuju na razini cijele RH što je i intencija te zakonske odredbe od '97. godine, međutim da, činjenica je bilo je čelnika koji su to možda olako shvatili, bilo je čelnika koji su dogovorili sa vrtićima i socijalnim partnerima da to naprave u nekoliko navrata i bilo je onih kojima su mogućnosti dozvoljavale da to naprave u kratkom roku. Mislimo da je ostalo još možda malo problema oko tog usklađivanja, da to ide prilično dobro i da će se to nešto sve skupa riješiti.
Treća tema koja je danas isto dominirala u našim raspravama je pitanje fiskalne održivosti dječjih vrtića, samog modela. Kako sam aktivno sudjelovao i vodio tim koji je to izrađivao kada smo analizirali cijeli taj proces kako osmislit nešto novo, znači to nije postojalo do dosada. Model fiskalne održivosti nije postojao do unazad dvije godine niti je središnja država na ikoji način pomagala općinama i gradovima, zato i je tako, tako velike regionalne razlike bilo i zato i je bilo situacija čak da su neki sagradili vrtić ali su se bojali ga otvoriti jer su znali da ne znaju kako će ga financirati. I čelnici su donosili različite odluke o tome kakva je ekonomska cijena diskrecijski, pa je ovdje danas isto u raspravi kazano Vlada je donijela odluku da je ekonomska cijena tolika. Ne, ne donosimo mi odluku kolika je ekonomska cijena nego je temeljem ovog zakona koji je na snazi, koji je promijenjen 2023. godine temeljem uredbe koju je Vlada donijela postavljen jasan model koji je plivajući i ta ekonomska cijena raste. Rekao sam već danas da je ona bila u prvoj godini primjene 284 eura čini mi se, pa je godinu iza narasla na 333, pa je evo za ovu godinu prešla 400 eura.
Kako dolazimo do te ekonomske cijene? Znači ta ekonomska cijena je prosječna ekonomska cijena svih javnih vrtića u RH, ne vrtića u Velikoj Gorici ili ne vrtića u Zlataru, Bedekovčini, Sinju, Splitu nego kad sve zbrojimo, uprosječimo dolazimo do prosječne ekonomske cijene. Što znači da ih ima, pitanje gdje je medijan ali obično je on blizu prosjeka, znači da ima skoro polovica vrtića odnosno jedinica lokalne samouprave gdje je ta ekonomska cijena ispod 400 eura.
U čemu se razliku ta ekonomska cijena, kako dolazi do tih razlika? To smo također analizirali i razmišljati kako ugraditi u model, međutim nismo mogli. Znači ako je neki grad primjerice proglasio vrtić besplatnim da li njemu uopće treba neka potpora od strane središnje države, ako njemu taj prihod ta participacija roditelja koja je u europskim okvirima ne pretež… ne prezahtjevna kad kaže i OECD i komisija da smo jedni od najpriuštivijih u kontekstu za naše roditelje, za građane sa cijenom vrtića, to je politička odluka da li će vrtić biti besplatan ili je nečija odluka bila a što smo mi u ovom modelu fiskalne i dozvoli da se povećaju plaće, da se zaposle novi stručni suradnici, ojačaju timovi, da se primjerice uredi krov na nekom postojećem objektu koji nije sada predmet intervencije, da se uredi igralište. Model je takav da sve što je vezano uz RPO je prihvatljivo, naravno jednog godišnje se dostavlja izvješće, mi to kontroliramo. Ne može se dogoditi da je netko dobio novce za ovu fiskalnu održivost a potrošio ih na asfaltiranje ceste, to nadam se da se ne može dogoditi, ne bi se smjelo dogodit.
Tako da sam taj model je važan i u kontekstu koliko, kako tko gospodari, gospodin Ačkar je to zastupnik spomenuo, odgovorno upravljanje. Nacionalni prosjek, evo u našem sustavu to evo možemo jednom tematski održat za sve zainteresirane sjednicu to bi bilo jako dobro vidjet, čak mislim da smo prije jedno dvije godine imali. Nacionalni prosjek veličine vrtićke skupine je 20,4. To je gotovo po DPS-u po standardu. Postoje naravno i oni gdje su te skupine veće. Ti sad grade vrtiće. Znači te skupine će se vjerojatno iznivelirat, ali postoji ako je prosjek 20,04 znači da postoje neki i gdje su te skupine manje gdje ima možda 17, 15, 13 djece, 10 djece u jednoj skupini. I ako vi za tu skupinu plaćate dva odgajatelja onda ste neefikasni a morate imate dva odgajatelja, e tu onda raste ta ekonomska cijena po djetetu ili idete na nekakav nadstandard pa kažete mi ćemo imati trećeg suradnika ili imat ćemo stručni tim koji će imati umjesto ne znam 3 osobe 7 osoba, imat ćemo 6 domara a ne 2 domara. O tome svemu ovisi ekonomska cijena.
Naravno da postoje općine kojima je to jako, jako, jako zahtjevno pratiti i upravo zbog toga ne može biti jedinstvena cijena po djetetu. Bilo je pitanje kada smo to uprogramirali da li najrazvijeniji uopće trebaju pomoć? Da li grad Zagreb primjerice koji je toliko snažan ekonomski, financijski, toliko su im narasli prihodi ovih godina što njemu znači tih 9 milijuna eura godišnje? Pa nikad to ne spomenu i ne priznaju uopće da su dobili od Vlade. Pa 9 milijuna eura pa sagradi se novi vrtić, s 9 miliona eura godišnje se zaposli nekoliko stotina novih zaposlenika, stručnih suradnika, odgajatelja. Znači nisu to tako mali novci kako se to pokušava danas ovdje relativizirat, zakon je došao malo zamotan u celofanu eto neka kozmetika, ništa posebno.
Ali taj zakon je ipak puno toga uredio, znači od kapaciteta, od činjenice da su djeca već u vrtićima, a bit će to ću još nešto reć, od toga da smo osmislili model kako da oni kojima je teško financirat, da vrtić uopće može funkcionirat, da onima u najlošijoj situaciji pomognemo, ti dobivaju najviše. Znači netko dobije 50, ako je još brdsko-planinsko područje 57,5% prosječne ekonomske cijene, znači od ovih 400 eura. To je 200 i nešto eura po djetetu mjesečno, a istovremeno mu možda njegova stvarna ekonomska cijena nije 400 nego je manja, to ovisi o tome koliko je on efikasan i kako je posložio svoj vrtić. Jasličke skupine su nam problem, danas se o tome govorilo. Pa mi kad smo pregovarali s europskom komisijom, uopće nismo pregovarali. Njih je samo zanimalo 3 plus. Jaslice je bila naša diskrecijska odluka, mi smo dozvolili u našim pozivima i natječajima da se, da prijave mogu biti i za jasličke skupine. Zašto? Zato što smo napravili neku simulaciju i predviđanje i pametno istrgovali koliki će biti indikator taj, 90%. Znali smo da ćemo ga sigurno ispunit jer smo bili svjesni što se paralelno radi iz nekih naših drugih resora za vrijeme dok je ministrica Murganić dodjeljivala sredstva, za vrijeme dok je tada bio naš ministar poljoprivrede preko mjere 7.4.1 koliko se vrtića gradilo i to smo sve nekako izbalansirali. Vidim ma reko 90 ćemo s lakoćom. Naravno da trebamo težit tome da osmislimo možda i neki bolji model. Evo mi smo otvoreni za to međutim ne postoji nešto drugo što mi možemo izvući iz financijskih izvještaja i ne postoji transparentni i jasni indikatori koji će ukazati evo što je danas zastupnik Bulj spominjao Sinj i Trilj. Osim indeksa razvijenosti, što je to što nama može reć kome bi trebali dati malo manje ili malo više osim indeksa razvijenosti, to je jedino što je transparentno i ne ovisi o tome tko je, koja politička stranka nego ovisi o stvarnom indeksu razvijenosti koji nije, kako je netko danas nabrajao 3, 4 parametra uključio, nego ih je uključio čini mi se gotovo stotinu, a ne 2, 3 kolika je neka plaća, nego je vrlo, vrlo transparentan. Za sada najtransparentnije što imamo i svake godine kako bude rastao ovaj iznos to će se odražavati na prosječnu ekonomsku cijenu, a to će se onda u konačnici odrazit i na potporu što ćete vidjeti vjerojatno već u prijedlogu proračuna za 2027. kad ovih sada čini mi se da smo na 101 milijun eura neće biti dovoljno, nego ćemo taj iznos morat povećat. O čemu ovisi taj iznos. Ovisi naravno o povećanom broju djece koja će biti upisana u dječje vrtiće i ovisi o tome koliko rastu rashodi u vrtićima. Znači točno iz njihovih financijskih izvještaja kada oni svi predaju financijske izvještaje u poreznu upravu, kada se objave, a to će tek biti na proljeće, mi možemo iz toga izvući prosječnu ekonomsku cijenu. Kako uobičajeno donosimo odluku koju ove godine malo kasnimo jer smo mislili da će prije biti gotovo ovaj zakon, kako donosimo odluku obično u jesen, čekamo da nam vrtići popune podatke s novom djecom, zakonski je rok iz našeg zakona da vrtići to moraju popunit do 30. rujna čini mi se, 30. rujna. Onda dođe 30. rujan, e 100 vrtića nije unijelo pa šta sad da radimo, ne možemo donijet odluku bez tih 100 vrtića, onda čekamo njih pa onda ih popuni još 70 do kraja listopada, a onda ih ostane još 20, 30 koje moramo pojedinačno zvat ljudi dajte popunite, cijela država čeka da doznačimo vam sredstva. Evo to, to su zbog tog razloga malo kasni, kasni odluka ali smo mi prošle godine u toj odluci predvidjeli da je to scenario koji se ponavlja pa smo rekli isplaćujemo akontaciju svakome i izvršit ćemo reobračun po novim ekonomskim cijenama kada se one utvrde. Znači nitko neće biti oštećen jer to je zakonska, zakonska kategorija. Uredba je na snazi, nema tu nekakvih značajnih promjena.
Tako da mislimo da je ovo sa financijskom održivošću je nešto što je jako dobro i tu se nije radilo o održivosti i djetetu nego o održivosti sustava na razini RH i dokidanja tih ogromnih regionalnih razlika koje su prije postojale, a koje se s ovom gradnjom jako, jako, jako smanjuju. U konačnici kad dođemo do ovih brojki koje ću sada spomenut, one će se u potpunosti ukinut.
Evo pokušat ću privesti kraju pa bi vam pokazao slide što je to cilj EU i RH bio do 2030. Znači cilj je bio postić obuhvat od 45% za djecu jasličke dobi i postići obuhvat od 96% za djecu vrtićke dobi. Znači to je cilj EU, to je u konačnici cilj i Hrvatske kroz naše razvojne dokumente. Gdje se mi danas nalazimo? EU ima prosjek od 38% obuhvata jasličke dobi. RH ima prosjek, zahvaljujući ovome što sam maloprije govorio, dozvolili smo da se grade i jaslice 54%. Znači mi smo ovaj cilj debelo premašili za 10 postotnih poena, a gradnja još nije gotova. Sad ću to reć gdje ćemo doć uskoro. Znači što se tiče vrtićke dobi sad smo na 91,19%, EU prosjek 93, cilj 96, gradi se još 200 vrtića. Kad se sagradi još tih 200 vrtića postižemo 100% kapaciteta za djecu vrtićke dobi i bez PKK koje nismo uključili u ovu simulaciju dolazimo na 62% za jasličku dob. Znači europski cilj i hrvatski od 45 smo debelo prestigli i došli na 62%. I sad to je kozmetika i celofan, malo me tu nešto stišće ne znam kako bih to drukčije rekao, a naravno osim infrastrukture, osim kadrova, osim fiskalne i dugoročne održivosti, osim činjenice da smo evo u završnoj fazi donijeli nove kurikulume, kurikulum predškole i kurikulum RPO-a, da donosimo nove pravilnike. Da smo paralelno, nije Europa rekla osigurajte si u ESF-u novce za stručno usavršavanje i nije rekla koliko da si …/Govornik se ne razumije./… pa o tome mi odlučujemo u Hrvatskoj. O tome odlučuje Vlada, o tome se međuresorno raspravlja i svaki sektor se bori za to dobije i mi smo predvidjeli 60 milijuna eura kroz ESF+ u ovom programskom razdoblju za te novce, pa jer RH uplaćuje u Bruxelles. Ono što je gospodin Jurčević rekao dužni su oni nama. Nisu oni ništa dužni, mi nažalost moramo uplatit svake godine kako se razvijamo, kako nam raste BDP, kako nam raste standard morat ćemo i sve više plaćat, a kako sve više plaćamo tako ćemo morat još više vodit brigu kako ćemo što efikasnije, što racionalnije upravljat i na što ćemo trošit ta europska sredstva. Evo mi u ministarstvu smo se to trudili sve ove godine da upravo tako radimo i završio bi s nečim jel je bilo dosta toga kontradiktorno kazano i spominjale su se ove prednosti pri upisu i četverogodišnjaci i spominje se država sve regulira. Znači mi smo naveli sve ove kriterije koji se mogu koristit kako bi se osigurao prednost pri upisu za određene kategorije stanovništva od socioekonomskih pa nadalje sad da ne nabrajam onih svih 11 neko je to pročitao i u st. 5. kaže način ostvarivanja prednosti iz st. 4. ovog članka pri upisu djece u vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom. Pa što je to neki problem propisat strukturu bodova, pa vi ćete odlučit ko ima prednost, oni koji su socijalno najugroženiji, primjerice korisnici zajamčene minimalne naknade ili primjerice pet i šesta kategorija dječjeg doplatka koji su odmah iza njih ili svi koji primaju dječji doplatak ili neke druge kategorije.
Kolko vam je bitno da kažete u svom gradu i općini prednost imaju oni koji su građani mog grada i općine i koji je problem da se prijavi neko iz susjedne općine u vaš vrtić? Al to će ovisit o tome svaki čelnik to najbolje zna. Pa di bi mi došli da država propisuje kako ćete postavljat bodove, a to se danas problematiziralo. Niste pojasnili, a zakon kaže da ste dužni i to je u zakonu ne novina, to je u zakonu već duže vrijeme.
Evo u konačnici mogu reć da sam ponosan na sva ova postignuća koja su postignuta ova silna ulaganja, a ja mislim da je to preko 600 milijuna eura u infrastrukturu, u trećoj godini primjene modela fiskalne održivosti već 250 milijuna eura, kad to sve zbrojimo plus ovaj ISF, PKK dolazimo na milijardu eura. Možda smo mi zaboravili što je milijardu eura, to ovako ljudi kojim matematika nije bliska milijun milijarda nije to neka razlika. Milijarda eura je nekadašnjih preko 7,5 milijardi kuna, ja to nisam mogao zamislit da ćemo tolko osigurat za vrtiće. Sjećam se prvog proračuna koji sam koordinirao i njegovu izradu u ministarstvu 2004.g. cijela vertikala obrazovna osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti sve naše agencije 80 tisuća zaposlenih proračun nam je bio manji od milijardu eura tada, milijardu eura, danas je pet milijardi eura. To su ta postignuća na koja možemo biti ponosni. Evo hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Stipi Mamiću. Za repliku se javila kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Da, postignuća koja je kroz 20 godina pojela inflacija, ali dobro. Kolega Mamić, dakle ne spori vam niko kompetenciju u financijama, međutim nije dobro kada cijelu ovu priču ovog zakona svedemo na financija jer ovdje se događaju u ovom zakonu još neke druge izmjene koje nisu samo financije. I vi ste možda mi iz prosvjete volimo uzornost u nastavi što bi se reklo i vi ste možda najbolji primjer da zapravo kompetencije koje čovjek stekne u cjeloživotnom učenju kroz rad ne nužno znači stručnu kvalifikaciju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku izvolite možete.

Mamić, Stipe
Pa ja mislim da ovo ne zaslužuje odgovor. Evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. S ovim smo došli. Za povredu poslovnika se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo nemam drugog, 238. nemam drugog mehanizma. Poštovani, obradovalo me kad ste sad završno rekli da su popunjeni svi kapaciteti za odgajatelja, ali obzirom na plaće koje će oni imati ja mislim da se oni kao i ovih 500 tisuća pobjeglo iz Hrvatske zapravo budući da je u EU ista situacija da ih školujemo zato da bi otišli raditi u puno bolje uvjete i veće plaće u EU, kao što je otišlo 500 tisuća drugih najobrazovanijih, a pogotovo odgajatelja, njegovatelja i ostalog medicinskog osoblja. Dakle, morali bismo misliti …/Upadica Penava: Vrijeme./… kako ulagati u ljude, u ljude.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vama. Došli smo do samog kraja stoga zaključujem raspravu po ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan započinjemo s prvom točkom dnevnog reda, a to je Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.
Zahvaljujem se svim kolegicama i kolegama, a jednako tako državnom tajniku Stipi Mamiću sa suradnicom.

SJEDNICA PREKINUTA U 20:11 SATI

37

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 211
20.02.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada prelazimo na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u drugom čitanju naravno, amandmane su podnijeli zastupnik Miro Bulj i zastupnica Marija Lugarić. S nama je državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja … g. Stipe Mamić koji će se očitovat o amandmanima. Prvi amandman na čl. 5. od g. Bulja. Izvolite.

Mamić, Stipe
/Govornik nije uključen./… Sukladno važećem zakonodavnom okviru amandman se ne prihvaća. Osnivači dječjih vrtića su jedinice lokalne samouprave koje u svom djelokrugu osiguravaju sredstva za rad uključujući i plaće zaposlenih. Takvo uređenje temelji se na Zakonu o lokalnoj, područnoj odnosno regionalnoj samoupravi sukladno kojem je obrazovanje posao od lokalnog značaja i u samoupravnom je dijelu u krugu općina i gradova. Fiskalnom decentralizacijom 2001.g. lokalnim jedinicama povećan je udio u porezu na dohodak za financiranje tih obveza dok država putem fiskalnog izravnanja pomaže sredinama slabijeg kapaciteta. Predložena promjena zahtijevala bi širu poreznu reformu što trenutno nije predmet izmjena ovog zakona. hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Vrlo bitan zakon, demografska mjera da jednakost plaća i materijalnih prava svih zaposlenika u dječjim vrtićima u cijeloj RH budu jednaki. Danas imamo situaciju da od općine do općine koje su susjedne imamo drugačije plaće, nejednake plaće zbog novčanih, financijskih nemogućnosti ili mogućnosti određenih jedinica lokalne samouprave. Ako već želimo vrtić jel vrtić nije samo čuvalište, vrtić je odgajanje to su dokazale sve studije da ona djeca koja imaju omogućena vrtić da puno imaju u svom završavaju fakultete lakše, školuju se lakše, socijaliziraju se lakše i mislim ako već namećete nešto, a naša je obaveza da od četvrte godine, barem bila o Barceloni u Vijeću Europe, a ne znam … to promijenili od četvrte godine čak od treće bi tribalo i tu obavezu bi tribalo preuzeti materijalna prava kao u osnovnim školama jer namećete obavezu jedinicama lokalne samouprave namećete prije izbora ne pitajući ih imaju li oni dovoljno sredstava, neke imaju neke nemaju naravno i na taj način nejednakost na cijelom teritoriju i neujednačenost.
Smatram da ovaj amandman ako možete osnovne škole osnivači su županije i dio gradova, ako možete decentralizirati sredstva za plaće ne vidim niti jedan razlog zašto ne i za dječje vrtiće i to bi bilo pošteno, pravedno, a ne samo nametati terete jedinicama lokalne samouprave kako kroz dječje vrtiće, kako kroz vatrogastvo dovodite do upitnost i prenapregnutost tog sustava dok ne počne …/Upadica Radin: Vrijeme hvala./… sve pucati onda će biti kasno. Tražim naravno glasanje o ovom vrlo bitno amandmanu …/Upadica Radin: Ide na glasovanje. Hvala./… o predškolskom odgoju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sad imamo tri amandmana gospođe Lugarić, prvi na naziv zakona, izvolite.

Mamić, Stipe
Aha hvala. Amandman se ne prihvaća, naziv Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju već je izmijenjen zakonom o izmjenama i dopunama zakona iz 2013.g. kojim je i sintagma rani i predškolski odgoj uvedena u tekst zakona, međutim nema potrebe da se ista nalazi u samom nazivu zakona. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Po toj logici poštovani državni tajniče pola zakona ne bismo trebali mijenjat jer je sve već mijenjano preko nekoliko puta. Međutim, termin rani predškolski odgoj i obrazovanje stručno je precizniji i točniji. Suvremene pedagogije i razvojne znanosti već desetljećima jasno pokazuju da se ključni temelji djetetovog kongnitivnog emocionalnog socijalnog i jezičnog razvoja postavljaju u najranijoj dobi, često već u prve tri godine života. Upravo zato sustavi ranog odgoja ne mogu biti shvaćeni samo kao priprema za školu nego kao sastavni dio obrazovnog procesa od samog početka djetetovog života. Kada govorimo o predškolskom odgoju fokus se sužava na razdoblje od treće godine do polaska u školu, a time se nevidljivim čini cijela jaslička dob, iako je riječ o razvojno izuzetno osjetljivom i zahtjevnom razdoblju. Osim što je stručnije precizan ovaj naziv ima i jasnu pedagošku i političku poruku. On pokazuje da država prepoznaje važnost ranog odgoja, da ne tretira jasličku dob kao puku socijalnu uslugu ili čuvanje djece nego kao dio obrazovnog sustava s vlastitim ciljevima, standardima i profesionalnim zahtjevima. Time se jača i položaj struke jer se priznaje da rad s najmlađom djecom zahtjeva visoku razinu znanja, kompetencija i odgovornosti. U konačnici, naziv rani predškolski odgoj i obrazovanje ne mijenja samo riječ nego odražava suvremeno razumijevanje djetinjstva, razvoja te odgoja i obrazovanja. On jasno kaže da ulaganje u djecu počinje od najranije dobi i da je to temelj svake ozbiljne i obrazovne i socijalne politike. Obzirom da ste vi i dalje uporni u manje stručnom i manje opravdanom nazivu, ja molim glasanje o ovom amandmanu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide na glasanje.
2. amandman je na članak 4 kojim se mijenja na članak, koji se mijenja članak 24. Izvolite.

Mamić, Stipe
Hvala lijepo.
Amandman se ne prihvaća.
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisuje da visoka učilišta mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardima zanimanja. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirat putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Koju će onda ispravu dobiti poštovani državni tajniče po zakonu ti ljudi koji završe to stručno usavršavanje. Mali je problem što se to ne zove stručno usavršavanje u Zakonu o predškolskom. Dakle vi ovdje imate koncept dodatnih kompetencija koje uvodite ovim prijedlogom zakona koji ne postoji u hrvatskom sustavu kvalifikacija i niti u važećem zakonodavnom okviru. Taj pojam ne postoji ni u Zakonu o HKO-u ni u pratećim pravilnicima koji uređuju stjecanje, priznavanje i usporedivost kvalifikacija. Time u obrazovni sustav se uvodi termin koji je normativno nejasan, stručno nedovoljno definiran i pravno teško provediv. Zamjena pojma dodatne kompetencije, to je ono što ja predlažem pojmom djelomične kvalifikacije, omogućila bi se usklađivanje ovog zakona s postojećim sustavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i osiguralo bi se da svako dodatno osposobljavanje bude stručno definirano, formalno priznato i transparentno. Time bi se izbjeglo spuštanje profesionalnih standarda, a istovremeno bi se omogućila fleksibilnost sustava u situacijama kada je potrebno nadograditi postojeće obrazovanje. Važno je naglasiti da djelomična kvalifikacija ne znači nižu ili manje vrijednu kvalifikaciju nego je to jasno omeđen skup kompetencija koje imaju svoje mjesto u kvalifikacijskom sustavu i koji se može nadograđivati prema cjelovitoj kvalifikaciji. Upravo takav pristup omogućuje profesionalni razvoj i jasno planiranje karijernih putova i dugoročnu održivost kadrovskih rješenja bez improvizacije i pravne nesigurnosti. U kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja gdje je kvaliteta rada izravno povezana s razinom stručnosti, posebno je važno da se ne uvode neformalni i nedorečeni pojmovi koji mogu relativizirati profesionalne standarde. Korištenje pojma djelomične kvalifikacije umjesto tog vaših dodatnih kompetencija, osiguravalo bi se da svaka osoba koja radi s djecom se nalazi unutar jasno definiranog kvalifikacijskog okvira uz poštovanje struke, zakonodavstva i najboljeg interesa djeteta. Ja se unaprijed veselim vašem rješenju o tome kakav će formalnu ispravu sukladno zakonima dobivati ljudi koji završe program dodatnih kompetencija, što ne postoji nigdje zato molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa, ide na glasanje jel da? nisam čuo prije, ide na glasanje.
3. amandman je na članak 8, čime se članak 8 briše, radi se gospodin Mamić o kul amandmanima.

Mamić, Stipe
Amandman se ne prihvaća.
U skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku koji je stupio na snagu u veljači 2024. godine, javno pravna tijela obvezna su koristit hrvatski standardni jezik u normativnim aktima. Slijedom navedenog Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih od 7. veljače 2024. godine koristi naziv kurikul i njegove izvedenice. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Iako se gospodine državni tajniče ponekad tvrdi da je riječ kurikulum treba prilagodit hrvatskom jeziku prema latinskom izvorniku, u ovom slučaju takav pristup nije opravdan. U području obrazovanja pojam kurikulum nije preuzet iz latinskog jezika neposredno nego je u hrvatski jezik ušao posredno putem engleskog jezika kao termin kurikulum u okviru anglosaksonske obrazovne teorije i prakse. I upravo u tom značenju kao planski teorijski i pedagoški koncept, taj se pojam koristi u suvremenoj edukologiji odnosno interdisciplinarnom području obrazovnih znanosti. Obrazovne znanosti uključujući i teoriju kurikuluma, u velikoj su mjeri oblikovane anglosaksonskom znanstvenom krugu. Koncept kurikulum ovdje ne označava samo popis sadržaja nego cjelovit sustav ciljeva, ishoda učenja i metoda vrednovanja i kontekst učenja. Hrvatska je taj koncept preuzela zajedno s njegovim nazivom i značenjem, a ne kao klasičnu latinsku riječ koja bi se naknadno morala ispravljati prema pravilima klasičnih jezika. Pojam kurikulum u hrvatskom jeziku već je standardiziran u stručnoj uporabi te se uklapa u pravila prilagodbe stranih riječi koje su u hrvatski jezik ušle putem modernih jezika, ne izravno iz latinskog. Prema tome on i je u pravilima standardnog jezika. U takvim slučajevima normativna praksa hrvatskog jezika ne inzistira na vraćanju na izvorni latinski oblik, nego priznaje oblik koji se funkcionalno i stručno ukorjenjuje. Obzirom da se radi o stručnom pojmu iz područja obrazovnih znanosti, mi kao Hrvatski sabor bismo trebali poštivati, a posebno vi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, trebali biste poštovati terminologiju struke, a ne nasilno normirati protivno ustaljenoj znanstvenoj i profesionalnoj uporabi. To posebno vrijedi u području odgoja i obrazovanja gdje su preciznost pojmova i kontinuitet značenja od ključne važnosti i ovakve intervencije mogu imat dugoročne negativne posljedice na razumijevanje i primjenu propisa. Stoga ovdje zadržavanjem pojma kurikulum se osigurava terminološka preciznost, stručna dosljednost i usklađenost s važećim obrazovnim dokumentima, znanstvenim spoznajama ali i sa normom hrvatskog standardnog jezika. Molim glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ide na glasovanje.
Hvala lijepa gospodin Mamić. S time smo gotovi sa, sa amandmanima. Aha, povreda Poslovnika izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ispričavam se gospodine potpredsjedniče što sam digla ovu povredu Poslovnika, riskiram opomenu ali bi samo htjela vas zamolit za jedno objašnjenje zapravo.
…/Upadica Radin: Od mene?/…
Da vas bih molila objašnjenje vezano uz ove amandmane. Naime, rekli ste da su na ovaj zakon podnesena 4 amandmana, to je ovaj jedan kolege Bulja i tri moja, to smo sad raspravili, međutim podnesen je i 5. amandman Vlade. Pa me zanima šta je s amandmanom Vlade? Hvala lijepo.
…/Upadica: Amandman Vlade će ići na glasovanje budući da je podnesen nakon rasprave./…

Radin, Furio (Nezavisni)
A budući da je, kažu mi jel da, ja nisam znao, budući da je podnesen nakon rasprave, amandman ide na glasovanje. A da to, recite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja mislim gospodine potpredsjedniče da smo povrijedili članak 199 Poslovnika, obzirom koji govori da se o tom amandmanu prvo mora odlučivat hoće li se o njemu raspravljat i raspravljati, da se o tome hoće li se o tom amandmanu raspravljati ili ne odlučuje većinom nazočnih zastupnika i o tome se rasp…. Dakle ne razumijem zašto taj amandman ima drugačiji tretman nego svi ovi naši. Ja bih isto voljela o svojim amandmanima raspravljati kad je ovdje puna dvorana i neposredno prije glasanja da zastupnici čuju o čemu se radi.
…/Upadica: Da, da./…
…/Upadica Radin: Da./…
Dakle to nema, moram priznat da je to prilično neuobičajena praksa. Mi smo do sada o svim …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… amandmanima glasali u kompletu, razumijete.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Vidite ne dajem ni opomene ni ništa, to su, prihvaćam. Ja uvijek, već ću vam reć što ja uvijek kažem. Da se amandmani moraju podnijet do kraja rasprave. Sad mi kažu da oni koji se ne podnesu do kraja rasprave, također idu na glasovanje. Moram vam priznat da to nisam ni znao i to je prvi put da, da vidim, a piše u Poslovniku, ali ja nisam znao. Znači on ide na glasovanje ali ne raspravlja se o njemu zato što je podnesen poslije rasprave, a ja uvijek, ja uvijek ovaj kažem da amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave. To ja znam. Nego, ne sad. Znate, znate komu se morate javiti. Samo ne, ne.
…/Upadica se ne čuje./…
Ne kao povreda Poslovnika, dignite samo ruku molim vas. Dignite samo ruku, samo ruku, dignite samo ruku pa ću vam dat riječ. Recite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ali ispričavam se, ali doista je povrijeđen članak 199 st. 2 Poslovnika obzirom da se o amandmanima Vlade, doista piše u Poslovniku, da se i raspravlja i glasuje. Razlika je samo u tome što se o tim amandmanima može raspravljat samo u ime kluba, dakle mi o tom amandmanu moramo provesti raspravu. Meni nije jasno zašto o tom amandmanu ne raspravljamo sada kad raspravljamo o svim drugim amandmanima, nego ima nekakav poseban tretman. To je moje pitanje. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vi imate moje apsolutno razumijevanje, inače je u interesu svih da se zna o kojem amandmanu se radi, to se slažem. Ali ja uvijek čitam da se amandmani mogu podnijet do kraja rasprave. Ja više od toga ne mogu ništa reć. I evo ga i 199 iznimno ako se većina nazočnih zastupnika s tim slaže, predlagatelj akta može podnijet amandman na konačni prijedlog zakona u tijeku odlučivanja o podnesenim amandmanima na sjednici i takav amandman podnosi u pisanom obliku uz potrebno obrazloženje. O amandmanima iz stavka 1 ovoga članka raspravlja se i glasuje. U raspravi mogu sudjelovat samo predstavnici klubova zastupnika u čije zalaganje, izlaganje nije dopuštena replika.
Gospođa, samo malo, samo malo, čekajte. Gospođa Kristina dosta je nejasno ovdje.
…/Upadica se ne razumije, upadice iz klupe se ne razumiju./…
…/Upadica: Amandman Vlade je podnesen nakon rasprave/…
Da, ne, ne samo malo.
…/Upadica: Ja predlažem da vi date malu stanku da se vi dogovorite./…
Ajmo tako to napravit mojom odlukom i mojom odgovornošću. Ja ću vam dat riječ ali to neka uđe u zapisnik da ne predstavlja presedan nego to ćemo razjasnit poslije. Izvolite, izvolite. Molim, ne. Dobro, kako vi hoćete ja sam vam dao riječ da to raspravite u interesu javnosti, jel ali dobro. Ajde. Izvolite, kratko molim vas.

Lugarić, Marija (SDP)
Vrlo kratko dakle. Ovo bi vaše obrazloženje …
…/Upadica Radin: Ali nije, nije, to nije presedan nek uđe u zapisnik./…
… gospodine predsjedniče. Ne, ne. Može. Gospodine potpredsjedniče ovo vaše bi obrazloženje štimalo da amandman već nije podnesen.
…/Upadica Radin: Ne, ne, ne o tome nego o amandmanu, a da./…
Amandman je podnesen, Vlade 11. veljače.
…/Upadica Radin: To je dobro ali recite o amandmanu govorite jel da, govorite o amandmanu da./…
Ali mi onda moramo prvo …
…/Upadica Radin: U interesu javnosti, a ne Poslovniku, o Poslovniku se raspravlja na drugi način./…
Ne, ne, ne, dakle znači moje pitanje je da li smo mi odlučili, dakle da li sad raspravljamo o amandmanu Vlade?
…/Upadica Radin: Da./…
Ali moramo prvo odlučit da li ćemo o njemu raspravljat ili ne po Poslovniku.
…/Upadica Radin: Na glasovanju se to radi, kaže mi./…
…/Upadica: Da na glasovanju./…
…/Upadica Radin: Dobro./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Ovaj ništa, sad su svi rekli ono što misle. To je, to je televizija i to.
…/Upadica se ne čuje./…
Pauza, ovaj. Klub šta.
…/Upadica Bulj: Ne pauza, samo ako mogu iz ovog./…
Ajde ali onda, ali onda zaključimo može.

Bulj, Miro (MOST)
Evo kratko, ja ću samo kratko da ne zamaramo ni javnost, ni s ovom temom. Ja sam 10 godina u saboru, znači ovim što ste vi predložili tj. vaše tijelo, vaš ovaj tajnica, tj. da bi mi imali raspravu tijekom prijedloga ovoga amandmana u ime klubova. To je presedan kojega ja nisam čuo do sad. Znači bit će rasprava na ovaj amandman ako se prihvati.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da ali kažu mi da će to bit za vrijeme glasovanja. Uvijek je tako.

Bulj, Miro (MOST)
Bit će rasprava klubova, ovdje piše u Poslovniku da će bit rasprava otvorena i da će klubovi moć iznijet svoje stavove oko ovoga amandmana. I mislim da bi tribalo …
…/Upadica Radin: Piše, čujte./…
… vidit ovo povuć ovaj amandman …
…/Upadica Radin: Gospodin Bulj./…
… i stavit kao točku dnevnoga reda.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bulj dobro rekli ste ono što mislite ali to piše u Poslovniku i to će se, …
…/Upadica Bulj: Pa piše u Poslovniku da će bit rasprava./…
… o tome će se odlučivati tijekom, tijekom, o tome će se odlučivati tijekom rasprave.
Ne dosta je, dosta ne možemo više.
…/Upadica Bulj: Vi ovdje kršite Poslovnik, ovo je, ovo je presedan./…
Tijekom rasprave, javite se, javite se tijekom rasprave jer povreda Poslovnika na čemu.
…/Upadica Bulj: Članak na, mislim./…
… Na čemu je, ne dajem opomene,…
…/Upadica Bulj: Nisam, nisam javio povredu Poslovnika./…
… ne dajem opomene ne dajem opomene. Tolerantnom puštam da se govori ali nemojmo pretjerivati u tome.
…/Upadica Bulj: Ne, ne pretjerivanje nego je u interesu evo da znamo hoćemo li mi raspravljat o ovoj točki./…
Za vrijeme glasovanja ponovite sve što ste rekli sada. I vi isto gospodin Bauk za vrijeme rasprave ponovite sve što ste rekli sada pa će se vidjeti jel' da? Šta možemo, ja mogu samo to reći. O tome se odlučuje za vrijeme rasprave da li će se raspravljati, neće se raspravljati, da li će se govoriti u ime kluba sa stankom ili bilo kako to ćete odlučiti vi za vrijeme glasovanja, pardon. Za vrijeme glasovanja će se odlučiti. Imate više instrumenata da o tome govorite.
Možemo ići dalje. Imamo sada i, imamo sada, možemo ići dalje? Jel' u redu gospodine Bauk ili ste htjeli govoriti?
…/Upadica Bauk, čuje se./…
Molim?
…/Upadica Glasovac: Ali on je nakon mene se javio. Jesam ja invisible?/…
Pa nemojte se svađati, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Ne svađam se, samo tražim svoja poslovnička prava.
…/Upadica Radin: Izvolite, izvolite./…
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 199. U nekom trenutku Hrvatski sabor je odlučio razdvojiti postupak rasprave o amandmanima i glasanja o amandmanima. I današnja točka dnevnog reda ova o kojoj smo sada je rasprava o amandmanima o kojima će se glasovanje prema dnevnom redu provesti u 12. sati. Ako je sada točka dnevnog reda rasprava o amandmanima, a slijedi u 12 sati glasanje o tim istim amandmanima, ja postavljam pitanje zašto sada ne provodimo raspravu o svim pristiglim amandmanima do rasprave o amandmanima? Samo mi odgovorite na to pitanje zašto jedan amandman mičete iz rasprave o amandmanima iako Sabor nije odlučio uopće hoće li o njemu raspravljati ili ne i stavljate u termin glasanja. To mene zanima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, ja mislim, pardon, pardon. Tema je od onih koje se meni ne sviđaju ali ću vam odgovoriti. Ja sam dao gospođi Lugarić da raspravi ako hoće o tom amandmanu, a dao bi i vama da raspravite ali to ne predstavlja presedan jer je praksa drugačija.
Sada gospođa Lugarić nije htjela razgovarati o amandmanu …
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Molim vas lijepo, molim vas lijepo, molim vas lijepo jer to nije praksa jednostavno, nije praksa. Niste je ni vi primijenili dok ste predsjedavali, a nisam ni ja. To nije praksa. To nije praksa.
Gospodin Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Također članak 199. stavak 1. Dakle, ovdje se ono što ste vi u pravu i što su svi u pravu o ovom će se amandmanu jednom raspraviti i govorit će se u ime klubova. Postavlja se pitanje kad? Naime i tu dolazimo do tumačenja stavka 1. članka 199. radi li se o analognoj situaciji kao kad se odlučuje o objedinjenoj raspravi. Da li se može o tome glasati bez kvoruma? Ako se ova odredba tumači da se o tome može glasati bez kvoruma, a trebala bi se tako tumačiti vi bi sad trebali dati na glasanje hoćemo li raspravit o amandmanu iako se većina prisutnih složi, a sudeći po rasporedu u sabornici većina prisutnih je ovdje sad iz opozicije onda se o tom amandmanu ne bi raspravilo. A kad date na glasanje gdje su svi vladajući onda će se raspraviti. I u tome se mi ne slažemo, tu je prijepor, dakle tumačenje što znači većina nazočnih zastupnika, da li kao kad odlučujemo o objedinjenoj raspravi pa ono kad Pero Ćosić nije ušao minutu prije se raspravljalo razdvojeno ili na glasanju kad treba bit kvorum. Dakle, samo je pitanje treba li za odluku iz članka 199. stavak 1. treba biti kvorum. Evo to je ono što je prijepor.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro. U redu. Ja kako bih rekao gospodine Bauk ja znam da znate sve, ali slušajte što ću vam odgovoriti. Može? Ja osobno mislim, ja uvijek idem u suštinu stvari, a ne u birokratskom dijelu ili u, kad je bolje odlučivat kad ima kvoruma ili kad nas ima ovaj kao jedan, jedno mačje leglo? Kad je bolje? To je suštinsko pitanje. Bolje kad nas ima kvorum. Molim?
…/Upadica Bauk, ne čuje se./…
Ne, ne, ne nemojmo sad govoriti da kad ima kvoruma, onda većina ima većinu, a ovo ili ono. Sad vi ste matematičar pa ste brojali, pa ste došli do zaključka da sad bi prošao, a poslije ne bi prišao. Jel' da? Ali međutim, praksa je da se tada glasa kad ima kvorum, to je demokratskije.
Izvolite gospodine Račan, povreda Poslovnika.

Račan, Ivan (SDP)
Poštovani 190. članak 1. Dakle, vi ste upravo negirali sve što se sada desilo ovdje.
…/Upadica Radin: Što sam negirao?/…
Negirali ste sve što se ovdje desilo. Ako je bolje razgovarati kada je tu puno ljudi, onda zašto smo o ičemu razgovarali do sada? A sada odjednom idete na drugi kriterij. Ja ako vam mogu predložiti dajte stanku, dogovorite se sa predsjednikom Sabora ili kime jer ovdje se nalazite u …/Govornik se ne razumije./… naprosto.

Radin, Furio (Nezavisni)
Pogledajte stvar je političke naravi, je političke je naravi jer, političke je naravi da se dogovo…, budimo jasni političke je naravi zato što jednostavno brojite koga ima i koga nema. Ali pogledajte ovaj ću raditi kao što se radi po praksi, a vi sada možete reći, a ja bih vam i preporučio da kažete to ćemo dati na Ustav i Poslovnik. Idite tamo pa onda o tome raspravljajte, ali morate reći sada. Morate reći sada. Na Odbor za Ustav i Poslovnik, morate reći sada. Ja o tome ne mogu odlučiti nego mogu odlučiti samo da kao što se i inače radi što je nekako pod navodnicima stečeno pravo, a prvi put se to sada izvuče vani tako. Nikad se nije govori9lo o tome na taj način. Prvi put se govori tako, a ja sam bio dao riječ i gospođi Lugarić da kaže, tako da ljudi znaju o čemu se radi i da javnost na televiziji zna o čemu se radi.
A sada otvorit raspravu o ovom amandmanu kad nas ima toliko ovaj nije praksa, gospođo Lugarić nije praksa. To je prvi put.
…/Upadica Bulj, ne razumije se./…
Dobro. Ja zaključujem tu neformalnu raspravu i prelazim na i prelazim na, zaključujem tu neformalnu a imate sve instrumente koje hoćete, imate vani 30 novinara ako hoćete o tome raspravljati, ovaj a imate i poslije svega, što god hoćete imate. Imate puno više nego u većini drugih parlamenata, ima instrumenata u ovom parlamentu jer ja sam kao i vi obišli smo parlamente. Jel' da?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sad na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 211, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Nakon što je rasprava zaključena Vlada je podnijela amandman sukladno čl. 199. Poslovnika, o ovako podnesenom amandmanu mora se složiti većina nazočnih zastupnika, pa ćemo sada glasovati o tome da se provede rasprava o amandmanu Vlade RH. Molim glasujmo. 131 glas, 76 za, 1 suzdržan, 54 protiv dakle provest ćemo raspravu o amandmanu Vlade pa pozivam poštovanog državnog tajnika Stipu Mamića da predstavi i obrazloži podneseni amandman. Izvolite.

Mamić, Stipe
Evo hvala lijepo, poštovani g. predsjedniče.
Vlada je podnijela amandman na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se dodatno precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, pri čemu se za vrtiće kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva doznačuju tim jedinicama kao i do sada dok se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba doznačavaju izravno, izravno vrtićima. Evo, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnom tajniku.
Javio se je Klub zastupnika Mosta, možete sjesti, javio se Klub zastupnika Mosta i kolega Bulj, izvolite.
U raspravi naravno mogu sudjelovati samo predstavnici klubova.

Bulj, Miro (MOST)
Zakon o predškolskom odgoju, jedan od najbitnijih zakona jer predškolski odgoj nije čuvanje djece, to je obrazovni program i smatram da kao što je sad Vlada imala pravo obrazlagati svoje amandmane pred svim saborskim zastupnicima, da smo imali i mi saborski zastupnici to pravo, međutim mi to nismo pravo dobili. Mi smo jutros obrazlagali amandmane pred 11 saborskih zastupnika, a ti amandmani su vrlo kvalitetni i od mojih kolega i kolegica, a dao sam i ja osobno amandman jer predškolski odgoj je jedna od najjačih i najsnažnijih demografskih mjera. Ja sam ponosan što je u mom gradu Sinju dječji vrtići su besplatni, a porezi na dohodak su jedni od najnižih i imam određene rezultate, a rezultat, najbitniji rezultat je od svih tih mjera koje imamo da imamo više umrlih nego rođenih, više rođenih nego umrlih u zadnjih, ja se ispričavam, više rođenih nego umrlih u dvije godine uzastopce. Među 5 gradova Sinj je jedan od najvećih. Međutim ja moram kazati da moramo u statutu promijeniti i poslovniku da se amandmani obrazlažu pred saborskim zastupnicima, jer saborski zastupnici to imaju pravo. Zbog čega bi Vlada bila ovdje u prednosti. Da Vlada obrazlaže sad pred svim saborskim zastupnicima i gdje je javnost, interes javnosti veći i gdje možemo pojasniti svoje amandmane kao što je sada bio predstavnik Vlade, državni tajnik iz ministarstva predložio ovaj amandman. Zakon o predškolskom odgoju mora biti jedinstven i jednak na cijelom teritoriju RH, da bi sve odgojiteljice, svi djelatnici, zaposlenici imali iste plaće u RH, a Vlada je naložila, nametnila da sve odgojiteljice imaju plaću kao što je u osnovnim školama, međutim sve jedinice lokalne samouprave nemaju tu mogućnost. Ima općina do općine, susjedna općina koji nemaju tu mogućnost da imaju iste plaće za svoje djelatnice jer jednostavno njihovi kapaciteti financijski nisu jednaki. Tako u jednoj općini tete imaju vrlo niske plaće, a nekima imaju ujednačene i šta je pravično. Ako osnovne škole su osnivači županije i određeni gradovi i ako država decentralizira sredstva prema županijama kao u protočnom bojleru, doduše punom kamenca, to je druga tema i ona daje plaće, dijeli plaće svojim zaposlenicima. Zašto odgojiteljice, mi od milja kažemo u Sinju tete koje rade častan posao na cijelom teritoriju RH ne bi imale istu plaću. I moj amandman je išao k tome da u cijeloj RH ako država nalaže jedinicama lokalne samouprave da i tete imaju odgojiteljice i zaposlenici plaće kao što imaju u osnovnim školama, za šta ja jesam, onda bi tribala to i država osigurat ta sredstva jer ponavljam jedinice lokalne samouprave su im, proračuni su im prenapregnuti. Jednostavno najveći dio jedinica lokalnih samouprava ne može osigurati ta sredstva i to je nepravedno prema odgojiteljicama koje odgajaju našu djecu. Ponavljam, svako dijete po u Barceloni 2000. godine Vijeće Europe od treće godine bi trebalo biti obavezno, to je Hrvatska se obvezala, to je bilo i najavljeno pa je rečeno da će bit od 4. godine u RH, obavezan dječji vrtić jer ponavljam dječji vrtić, te tete to nije čuvalište i dokazano je da djeca koja imaju dječje vrtiće u ranoj svojoj dobi koji to pohađaju da u većem broju završavaju i studije i budu visoko obrazovaniji sa puno manjim problemima jer jednostavno se ranije socijaliziraju. Nije mi jasno zbog čega je odbijen ovaj amandman kojega sam dao. Ako nešto država nameće, nalaže jedinicama lokalne samouprave onda je dužna i osigurati financijski okvir u ovome slučaju za predškolski odgoj jer je nepravedno prema određenim jedinicama lokalne samouprave koje nisu financijski kapacitet. Pa 40% jedinica lokalne samouprave nema financijski kapacitet za jedno dijete u dječjem vrtiću. Vidim da se kolege smijaju i vidim na ustima i govore tko to sluša. Nitko ne sluša jer djeca koja iđu u Zagrebu i u Sinju, u Zagrebu nebitno jel dijete roditelji mu u Možemo! ili HDZ. Jel u Sinju s Mirom Buljom ili s HDZ-om ili s SDP-om. Šta je to bitno za djecu? Ovdje govorimo o djeci. Država prije izbora naloži, nametne taj standard za koji osobno jesam i ja se u Sinju borim da imaju tete taj standard kao gradonačelnik. Odgojiteljice i svi zaposlenici koliko je god moguće i nadam se da država prije izbora tj. vlast koja je to nametla da osigura i financijska sredstva u proračunu. Odbijali ste amandmane, odbijate sve. Ne vidim niti jedan razlog. I još jednom duboko se protivim, duboko da bude Vlada privilegirana kod obrazloženja svojih amandmana. Danas je bila jutros prva točka dnevnoga reda obrazlaganje amandmana, mi smo koji smo dali svoje amandmane na ovaj zakon ja i kolegica Lugarić čini mi se i mi smo to obrazlagali u praznoj sabornici. I zato vas još jednom pozivam sve saborske zastupnike dao sam amandman da na cijelom području Republike Hrvatske u svim dječjim vrtićima od Iloka do Dubrovnika tete i odgojiteljice, svi ostali zaposlenici koji brigaju se o našoj djeci u najranijoj fazi rasta da imaju iste plaće. To je država nametnula da imamo kao u osnovnim školama i očekujem od vas da to podržite poglavito vi gradonačelnici koji se slažete s menom, a u većini ste jer smo u istome odboru i na isti način razmišljamo. I to tvrdite na odborima, na Odboru za lokalnu i regionalnu samoupravu.
Kod glasanja za amandmane glasajte ne gledajući političke, stranačke uske interese, gledate demografsku mjeru, najsnažniju mjeru. Ja vama vladajući kažem najsnažnija demografska mjera je dječji vrtić i te odgojiteljice zaslužuju takvu plaću na cijelom teritoriju. Ako je to nametnuto onda to triba ispoštivati. Također, jedinicama lokalne samouprave se nameće još za vatrogastvo primjer ću vam reći. 2021. sam, grad Sinj je izdvajao 400 000 eura, a sada milijon i 700 tisuća eura jer su nametnuti pravilnici a sve na teret lokalne samouprave, da dajete cili porez PDV, dajete jedinicama lokalne samouprave, pa da lokalna samouprava definira što plaćati i na koji način plaćati.
Narod će prije izbora reći evo dajemo tetama plaće u svim osnovnim školama za šta se ja slažem, a tko će plaćati? Netko drugi. Nije pravično, nije pošteno. Pozivam vas još jednom, ovo je vapaj do neba, zbog sve djece ovo je najsnažnija demografska mjera dječji vrtić. I sve tete, sve odgojiteljice, svi zaposlenici u Republici Hrvatskoj zaslužuju iste plaće i smatram da je ovaj amandman najveći, najbolja mjera demografska u Republici Hrvatskoj.
Hvala lipo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Drugi je Klub zastupnika Možemo! poštovana kolegica Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče Sabora.
Ja ću se pridružiti osjećaju nepravde i neravnopravnosti i nejednakosti u ovom Saboru budući da smo mi danas prvu točku dnevnog reda imali iznošenje stajališta o amandmanima, da je ovo amandman koji je došao izvan roka i da smo smatrali da nije protuposlovnički doduše, ali da svi bismo trebali biti u jednakoj poziciji i jednako moći raspraviti ili predstaviti svoj amandman osobito kad je ovako jako puno zastupnika koji su zainteresirani očito samo za jedan amandman i to onaj koji predlaže Vlada.
Tako da ću poduprijeti i osobno i kao klub promjenu Poslovnika između ostalog da i ovu svojevrsnu manipulaciju u izvanrednim situacijama isto tako promijenimo novim Poslovnikom. Što se tiče ovog amandmana ja ću reći da uvođenjem Uredbe o fiskalnoj održivosti za 2023. je učinjen mali iskorak, ali model je i dalje nepravedan. Mi smo predlagali u svojim govorima klubskim i pojedinačnim da se uvede novi model, da se iz državnog proračuna za svako dijete osigura najmanje 50% prosječne cijene smještaja u vrtiću uz dodatnu potporu manje razvijenim jedinicama za koje svakako, svi bismo se složili da odgojiteljice i odgojitelji u vrtićima bi trebali imati jednake plaće, da bi lokalne jedinice samouprave, jedinice lokalne samouprave trebale poštovati onu našu zakonsku mjeru, a to je da se izjednače isto tako plaće odgojiteljima i odgojiteljicama, a dolazim iz grada kojem je to lokalna samouprava napravila sa učiteljicama razredne nastave.
To međutim nije tako i tu podupirem i kolegu Bulja koji zaista je istaknuo da bi plaće svih odgojitelja i odgojiteljica koji rade isti posao trebao biti ujednačen i jednak. S povećanjem, državnim financiranjem i centraliziranim nadzorom predložili smo i razvijati, primijeniti nacionalne standarde kvalitete za sve predškolske ustanove bez obzira na njihova osnivača i važno je donošenje detaljnih propisa koji se odnose na kurikularne okvire, pedagoške pristupe, zahtjeve za objekte, omjere osoblja i djece osiguravajući dosljednu visoku razinu kvalitete diljem zemlje. I svakako uravnoteženo financiranje, no rješava li to ovaj zakon, pa i ovaj amandman? Ne.
Ono što nije jasno i ne znamo ovim amandmanom na koji će se način on provoditi, na koji će privatni vrtići prijavljivati se za dodjelu sredstava, tko će pratiti namjensko trošenje dobivenog novca, kome će podnositi izvješća i imaju li ovi uglavnom mali vrtići kapacitet da bi ispunili sve administrativne zahtjeve. Znamo li uopće koji su to administrativni zahtjevi. Dakle, sve to je ostalo u zraku i ne znamo.
Pitala bih se juri li to Vlada još jednom u značajne promjene, a bez prave priprema, jer mi smo sad imali najave velikih reformi u nekim drugim sustavima, pa vidimo kako je to završilo. Iskoristit ću još ove minute klub Možemo! dao je i zaključak vezan uz ovaj zakon, da se obveže Vlada da u roku od 30 dana predloži izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da se redovni studenti izdvoje iz kategorije nezaposlenih roditelja, te da se u sustavima bodovanja za upis djece predškolske ustanove prepoznaju kao posebna kategorija.
Molim vas kolege razmislite, glasat ćete o tome malo kasnije. Želim to obrazložiti, zaista smatramo da je ovo nužno i potrebno, da je i demografska mjera, da isto tako doprinosi jačanju obrazovnog sustava, ali i tržišta rada. Naime, s obzirom na to da se kod bodovanja za upis djece u dječje vrtiće redovni studenti često svrstavaju u kategoriju nezaposlenih roditelja, iako redovno studiranje podrazumijeva kontinuiranu i vremenski intenzivnu obvezu usporedivu i s punim radnim vremenom dakle, obvezna nastava, stručna praksa, ispiti i druge akademske aktivnosti. Takvo svrstavanje ne odražava stvarni status studenata, te dovodi do nepovoljnijeg položaja njihove djece pri upisu u predškolske ustanove, a posljedično i do toga da je roditelj redovni student doveden u situaciju da treba birati između skrbi za dijete i obrazovanje, pa vas molim malo savjesti, poduprimo naše studente, majke i očeve studentice da budu posebna kategorija kod upisa njihove djece u predškolske ustanove, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Treći klub zastupnika je onaj SDP-a i kolegica Lugarić će govoriti, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Kolegice i kolege, kao i prethodnici ja bi se g. predsjedniče u ime SDP-a vas zamolila da na jednaki način tretiramo sve amandmane koji su podneseni u ovoj raspravi, da ako o amandmanima zastupnika raspravljamo kada je po planu rasporeda sjednice rasprava o amandmanima da onda raspravljamo i o amandmanima koje je podnijela Vlada i da Vlada nema privilegiran odnos u odnosu na amandmane zastupnika.
Naš Poslovnik čl. 199. st. 1. regulira da se o amandmanima koji su podneseni nakon rasprave ako ih Vlada podnese da moramo o njima odlučivati da li ćemo o njima raspravljati ili ne, međutim Poslovnik kaže da se odlučuje većinom nazočnih zastupnika, što podrazumijeva da se može o tome raspravljati i odlučivati i ako nema kvoruma i ako nema ove pune dvorane.
Ako smo promijenili praksu u kojoj smo razdvojili raspravu o amandmanima od glasanja o amandmanima, a jesmo, onda još jednom molimo da se ovdje ne privilegira Vlada na takav, na takav način. Tim više što ovaj amandman Vlade nije podnesen kao što to u Poslovniku piše tijekom odlučivanja nego je podnesen 11. veljače, prije 15 dana i više, prema tome, prije 10-tak dana, prema tome bilo je i više nego dovoljno vremena.
Drugo, zašto se protivimo ovom amandmanu je formalni razlog. Mi smo poštovane kolegice i kolege u ovom čl. 50.a koji sada Vlada u izvanrednoj proceduri predlaže promijeniti, raspravljali ni više ni manje nego tri puta dosada. Prvi puta kada smo raspravljali o Izvješću Vlade o uredbi koju je donijela sa zakonskom snagom jer ako niste znali ovo je Vlada prvo mijenjala uredbom, dakle uopće nije išla kroz zakonodavni proces, drugi puta kroz prvo čitanje zakona u studenom mjesecu i drugi puta kroz drugo čitanje zakona.
Zašto se Vlada u sva tih zadnjih godinu i pol dana nije sjetila da ima nepreciznu formulaciju? Ne znamo osim što onda možemo opravdano sumnjati da se zapravo ne radi o nepreciznoj formulaciji nego o zapravo promišljenom, promišljenom planu da se nešto sakrije i da se nešto od ove rasprave makne. A o čemu se zapravo ovdje radi i zašto je ovo problematično u sadržajnom smislu? Ovdje možemo govoriti o povredi načela jednakosti u usporedivim situacijama, ali i zapravo o zabrani nejednakog postupanja u bitno različitim situacijama. Ovdje imamo dvije različite, bitno različite pravne situacije. JLS, gradovi i općine koji su osnivači vrtića imaju za to zakonsku obvezu osigurati dostupnost programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. S druge strane, vrtići koji su osnovali privatni ili, privatne osobe ili kompanije ili vjerske zajednice nemaju tu javnopravnu obvezu, oni djeluju temeljem poduzetničke inicijative, oni obavljaju gospodarsku djelatnost i mogu ostvarivati dobit, bitno različita pozicija. Ako takve dvije različite pozicije tretiramo na jednaki način onda možemo govoriti o povredi načela razmjernosti odnosno diferenciranog normiranja.
Element o kojem nismo stigli raspravljati i ne možemo raspravljati do u mjeri u kojoj je potrebno raspravljati je radi li se možda ovdje o mogućem elementu nedopuštene državne potpore u smislu europskih potpora? Naime, privatni vrtići koji obavljaju ili gospodarsku djelatnost koji mogu ostvarivati dobit i koji djeluju na tržištu ako primaju izravna sredstva iz državnog proračuna, a to se predviđa ovim amandmanom Vlade, umjesto kao što su to primali dosada preko JLS i ostvarivanja prava djeteta, možemo zapravo otvoriti pitanje predstavlja li to državnu potporu u smislu prava EU, konkretno čl. 107. Ugovora o funkcioniranju EU? Ako se radi samo o deminimis potporama jer moguće da tolko bi bile dozvoljene, onda su to bitno manji iznosi, u svakom slučaju ne radi se o problemu o kojem možemo raspravljati u izvanrednom postupku amandmana nakon što smo tri puta o tom sadržaju razgovarali.
Prema tome, čl. 107. st. 1. Ugovor o funkcioniranju EU propisuje da je državna potpora svaka ona koja se dodjeljuje iz državnih sredstava, koja daje selektivnu prednost određenim poduzetnicima, narušava ili prijeti narušavanju tržišnog natjecanja ili utječe na trgovinu među državama članicama. Ako država izravno financira privatne vrtiće svih osnivača, fizičkih osoba, pravnih osoba, vjerskih zajednica, a time im smanjuje troškove poslovanja i daje im sredstva koja njihovi konkurenti možda nemaju pod tim istim uvjetima onda postoji selektivna prednost. Posebno je relevantno ako privatni vrtići ostvaruju dobit jer mogu bit osnovani kao trgovačka društva, a neki kao ustanove, a primaju javna sredstva bez javnog režima i javne, javne usluge i to je mogući element selektivne prednosti.
Kolegice i kolege, jasno vam je da ovdje moram ovdje u raspravu spekulirati što ne volim, a moram spekulirati zato što naprosto smo preko noći prisiljeni bez rasprave na odborima, bez normalne rasprave koja uključuje i replike i bilo kakvu suvislu argumentiranu razmjenu mišljenja o ovome odlučivati i zato je ovaj postupak na ovaj način posebno problematičan. To je sadržajno što se tiče amandmana.
Što se tiče politički, pitanje financiranja odnosno pitanje fiskalne održivosti dječjih vrtića je jedan od većih problema. Mi danas u Hrvatskoj i dalje imamo velik broj sredina u kojim roditelji nemaju kamo upisati svoje dijete. Postoje mjesta u kojima jaslice uopće ne postoje, dostupnost vrtića često ne ovisi o potrebama djece nego o tome koliko je lokalni proračun snažan ili slab. Nažalost zakon, kao niti ovaj amandman ne mijenjaju tu logiku, oni pokušava održati sustav u pogonu s administrativnim rješenjima i postupnim prebacivanjem odgovornosti s državne na lokalnu samouprave, s lokalne samouprave na vrtiće, s vrtića na odgojitelje i na kraju na roditelje. Model koji nam Vlada predlaže je vrlo arbitraran jer ga Vlada određuje svojom odlukom iz godine u godinu. I da vas pitam, znate koji je danas mjesec, veljača 2026.g., znate kad je počela ova pedagoška godina, 1. rujna 2025.g., to znači da smo na polovici ove pedagoške godine, a Vlada odluku za ovu pedagošku godinu '25/26. na kojoj smo već na polovici o ovim sufinanciranjima još uvijek nije donijela.
Naravno da to nas navodi na tezu da se radi o proizvoljnom i slobodnom političkom arbitriranju, a možemo reći gotovo ucjenjivanju pojedinih lokalnih jedinica. To je politika koju nećemo i ne možemo podržati.
Najavljuju se velika ulaganja u izgradnju novih vrtića, ali se prešućuje da su dosad lokalne zajednice snosile većinu troškova gradnje dok je država sudjelovala manjim dijelom, a potom te iste zajednice ostavljale da same financiraju održavanje objekata i zapošljavanje kadra kojeg na tržištu nema. To nije fiskalna održivost koja se obećava nego sustavno opterećivanje najslabijih.
I da budem potpuno jasna, investicije u izgradnju novih vrtića su važne i mi ih podržavamo ali to nije dovoljno. Zgrade bez ljudi, bez stabilnog i održivog financiranja i bez profesionalnih standarda nije sustav.
Kao SDP već godinama zagovaramo rješenje koje je jednostavno i pravedno. Država mora preuzeti sufinanciranje najmanje 50% stvarne ekonomske cijene, naglašavam stvarne ekonomske cijene vrtića za svako dijete neovisno o mjestu stanovanja. Time se jačaju lokalne zajednice, osigurava stabilnost sustava i stvara prostor za dostojanstvene plaće i bolje uvjete rada.
Prema tome, obzirom da ugradnja ove uredbe prethodno donesene kroz Članak 50a. i ovako izmijenjen amandmanom o fiskalnoj održivosti u zakonu zapravo ne mijenja diskriminatorni model financiranja u kojem država sudjeluje s relativno malim i neujednačenim udjelom uz velike razlike među djecom ovisno o mjestu boravka. Ponavljam naš prijedlog državnog sufinanciranja 50% nažalost niste niti uzeli u razmatranje.
Prema tome, u ime SDP-a naši su ključni zahtjevi jača financijska uloga države, uklanjanje roditeljskog sufinanciranja, ujednačeno i pravedno financiranje i dugoročna fiskalna održivost. Obzirom da ovdje samo preuzimamo uredbu u zakon na vrlo suspektan način je sad amandmanom i mijenjamo ali se ne mijenja udio države u financiranju, zadržava se diskrecijsko pravo raspodjele sredstava i ne uklanja se roditeljsko sufinanciranje, ovaj prijedlog neće dobiti našu potporu.
I još jednom i zaključno, mi ovaj i amandman i zakon nećemo podržati ne zato što smo protiv promjena nego zato što smatramo da djeca, roditelji, odgajateljice i odgojitelji zaslužuju ozbiljnu reformu a ne samo administrativno krpanje. Ulaganje u rani i predškolski odgoj nije trošak to je temelj društvene jednakosti i jedna je od najpametnijih investicija koju jedno društvo može napraviti. Svako dijete koje ostane bez mjesta u vrtiću naš je zajednički poraz, a najveću odgovornost snose oni koji imaju moć sustav učiniti boljim, a to ne čine.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zaključujem raspravu pa sada dajem na glasovanje amandman Vlade RH.
Molim glasujmo.
125 je bilo glasova, 76 je za, 49 protiv tako da je usvojen odnosno prihvaćen amandman Vlade i on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona.
Sad prelazimo na amandmane koje su podnijeli zastupnik Bulj i zastupnica Lugarić.
Proveli smo ranije na sjednici izjašnjavanje pa ćemo glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
1. amandman zastupnik Bulj.
Molim glasujmo.
Amandman nije prošao.
I imamo 3 amandmana zastupnice Lugarić, Vlada ne prihvaća ni jedan od ta tri pa molim glasujmo za prvi.
Nije prošao.
Drugi amandman.
Nije prošao.
I treći amandman iste zastupnice.
Molim glasujmo.
Nije niti taj amandman prošao pa sada prelazimo na glasovanje o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Molim glasujmo.
128 zastupnika je glasovalo, 76 je bilo za i 1 je bio suzdržan i 51 je bio protiv, neki čudni raspored malo, ali rezultat, da i tamo je isto pogriješio jedan dekoncentrirani zastupnik pa ste jedan jedan, ali uglavnom donesen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Klub zastupnika Možemo! predlaže da Hrvatski sabor donese slijedeći Zaključak.
Obvezuje se Vlada RH da u roku od 30 dana predloži izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da se redovni studenti izdvoje iz kategorije nezaposlenih roditelja te da se u sustavima bodovanja za upis djece u predškolske ustanove prepoznaju kao posebna kategorija.
Molim glasujmo.
126 glasova, 47 za i 1 suzdržani i 78 protiv što znači da je, da predloženi Zaključak nije dobio potreban broj glasova.
PDF