Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

36

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199
05.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro jutro poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Pred nama je

- Konačni prijedlog Zakona o provedbi uredbe (EU)br. 2024/900 Europskog parlamenta i vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199.

Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i članaka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprava. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.
Nemamo nikakvih zahtjeva za stankom pa pozivam poštovanog ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana da predstavi prijedlog navedenog zakona, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane zastupnice i zastupnici, predstavnici medija evo dopustite ukratko da obrazložim i konačni prijedlog zakona. Kao što znate u studenom prošle godine imali smo u prvom čitanju upravo ovaj prijedlog zakona. Dakle riječ je o konačnom prijedlogu zakona koji se odnosi na provedbu same uredbe o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Ono što je ključno možda naglasiti čisto radi kasnije rasprave kada govorimo o dijelu pravne stečevine, dakle ovo je uredba drugim riječima samim njezinim stupanjem na snagu odredbe imaju izravni učinak, izravnu primjenu. Ono što je dužnost svake države članice pa tako i RH da stvori institucionalni i normativni okvir za provedbu same uredbe. U konačnici u tome se svode i naše obveze kao države. Ono što isto tako možda je bitno naglasiti raditi razumijevanja kada govorimo o ovoj uredbi, njezin doseg, suština i sadržaj odnosi se zapravo na sve vrste medija, na političko oglašavanje na svim ili u svim medijskim formatima što znači i za društvene mreže, za Internet, za platforme, za tisak, za radio ali isto tako i tiskane medije. Dakle osigurati odnosno cilj ove uredbe i zakona osigurati transparentnost političkog oglašavanja dakle u cjelini, u ja bi rekao cijelom medijskom prostoru.
Ono što je bit uredbe kao što sam spomenuo je transparentnost političkog oglašavanja, drugim riječima da se svim građankama i građanima zapravo omogući u svakom trenutku kada na u medijima vidi određeni politički oglas, da dobije jasno, jasan odgovor čiji je, odnosno u čije ime to oglašavanje se provodi, u čije ime je objavljeno kao i na koji način i zašto pružatelj usluga zapravo oglašuje odnosno koji je njegov cilj. Ono što je prema uredbi, a onda prema tome i ovom konačnom prijedlogu zakona isto tako bitno je da će politički oglasi morati biti jasno dostupni s oznakom transparentnosti i lako dostupnom obavijesti o istoj. Ciljanje u političkom oglašavanju na internetu bit će dopušteno samo pod strogim uvjetima ali isto tako mora ostaviti i to smo jasno već više puta naglasili, ja bi rekao jasne, čvrste osigurače u prilog zaštite upravo osobnih podataka naših građana i naravno sprječavanje svake moguće zlouporabe u svrhu političkog oglašavanja. Uredba u svojoj bazi odnosno u temeljima zahvaća političko oglašavanje kao što sam rekao u medijsko-informatičkom prostoru između s jedne strane pružatelja odnosno političkih pružatelja dakle usluga, sponzora kako ih sama uredba naziva ali i građana koji su u konačnici i krajnji adresati. RH kao i svaka druga članica EU temeljem ove uredbe ima i određene možemo reći obveze. Prije svega one se odnose na provedbeni dio. Država kao takva ne ulazi, obzirom da je riječ o uredbi u sadržaj same uredbe. Što se tiče konkretnih naših zadataka ili obveza, ja bi ih svrstao u 3. S jedne strane to bi bilo da odredimo nacionalno tijelo koje će biti odnosno nacionalna tijela koja će biti zadužena za nadzor i provedbu same uredbe, 2. da odredimo nacionalnu kontakt točku koja će zapravo podupirati i olakšavati suradnju među nacionalnim nadležnim tijelima i 3. da odredimo ovlaštene tužitelje za prekršaje koji proizlaze iz ove uredbe. Kada govorimo o tijelima koja će biti nadležna za nadzor, ona su tri odnosno od strane ovoga zakona određena kao tri. To je Agencija za elektroničke medije, HAKOM odnosno Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti te AZOP odnosno Agencija za zaštitu osobnih podataka. One će zapravo biti nadležne za nadzor u sadržajnom, u suštini sadržajnom smislu upravo za one stvari koje su zapravo i potpadaju po samoj nadležnosti i po samoj suštini upravo u njihovu djelatnosti i već sada po postojećim pozitivnim propisima.
Što se tiče nacionalne kontakt točke to će biti Agencija za elektroničke medije, njezina svrha ili smisao će biti zapravo da održava periodične sastanke na razini unije u okviru upravo mreže tih nacionalnih kontaktnih točaka. Služit će dakle za razmjenu dobrih praksi, za razmjenu informacija.
Što se tiče ovlaštenih tužitelja za prekršaje iz ove uredbe, ona su identična kao i ova tri tijela koja su zadužena za nadzor, dakle Agencija za elektroničke medije, HAKOM i AZOP. Što se tiče razlike između prvog i čitanja odnosno prijedloga zakona ovog konačnog prijedloga zakona, on se svodi zapravo na nomotehničke izmjene odnosno sve ono što je zapravo bilo iznijeto kao primjedba pred Odborom za zakonodavstvo. Mi smo to prihvatili i upravo na taj način uključili u ovaj konačni prijedlog zakona. Eto toliko uvodno o ovom prijedlogu zakona. Ja sam siguran i kroz vaše upite i kroz vaše replike bit će mogućnosti ako ima potrebe detaljnije obrazložiti pojedine odredbe. Zahvaljujem na pažnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministru.
Čekamo da se vrati na svoje mjesto. Imamo ukupno 15 replika. Prvi se javio kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, u raspravi ste pojasnili da Državno izborno povjerenstvo zadržava svoju ključnu ulogu u nadzoru financiranja izbornih kampanja dok se ovim zakonom uređuje transparentnost samog oglašavanja. To pokazuje da se nadležnosti ne preklapaju nego nadopunjuju. Molim vas možete li dodatno pojasniti kako će se u praksi povezati financijski nadzor DIP-a i nadzor transparentnosti oglasa koji provode druga nadležna tijela. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Hvala lijepo poštovani zastupniče. Možda sam zaboravio spomenuti kada govorimo i o samoj pripremi ovog Zakona, da je upravo DIP jedan od članova radne skupine i da u konačnici nije imao primjedbi na ovaj konačni prijedlog zakona. Što se tiče vašeg konkretnog pitanja, DIP odnosno Državno izborno povjerenstvo bit će zapravo zaduženo za izradu uputa vezano za primjenu članka uredbe kojim se nameće obveza za pružatelja usluga političkog oglašavanja da vezano zapravo za financijsko izvještavanje o financiranju izborne promidžbe i referendumske aktivnosti i posljednjem mjesecu prije izbora ili održavanja samog referenduma dostavljaju tražene informacije. Prema tome, ja bih rekao prema ovom konačnom prijedlogu zakona svako od tijela, a DIP zapravo nije tijelo državne uprave će samostalno dakle tijelo, svako ima zapravo svoj razmjer odnosno svoju nadležnost u okviru ovoga konačnog prijedloga zakona.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a. Poštovani ministre, svima je jasna nužnost donošenja ovog Zakona kako bi se lakše i do kraja provela uredba EU parlamenta i Vijeća o transparentnosti, o ciljanju i političkom u političkom oglašavanju. Međutim, moje pitanje je kako će ovaj Zakon pridonijeti transparentnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta za političko oglašavanje?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Ono što sam rekao, mislim da ovdje moramo pronaći jedan balans dakle kod provedbe ovoga Zakona odnosno kod transponiranja ove Uredbe, a to je zapravo zaštititi, prije svega osobne, naravno, podatke građana, ali i zaštititi odnosno dati im, osigurati transparentnost da građanin svaki, u svakom trenutku dakle zna da li je nešto što je na interneta ili u medijskom prostoru dakle, u svim medijima kao što sam rekao, nije ovo samo vezano za društvene mreže, nije vezano samo za platforme, nego bilo koji politički oglas, da zna u čije ime se takav oglas zapravo daje, ali isto tako, vodilo se računa, zato sam spomenuo balans, da se onima koji pružaju takve usluge, ne nameću pretjerane, naravno, financijske ili ekonomske, kako ćemo ih nazvati, obveze.
Mislim da je ovo balans koji je u ovom prijedlogu odnosno koji je u prijedlogu uredbe i u provedbi zapravo odnosno ovom zakonu o provedbi uredbe postignut. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa. Poštovani ministre, s obzirom da je ova Uredba stupila na snagu u 10. mj. prošle godine, možete li nam dati pregled koliko je zemalja članica EU već donijelo provedbeni zakon i da li je Hrvatska tu među vodećim zemljama ili kasni sa provedbenim zakonom? Ako je Hrvatska među vodećim zemljama, onda pohvaljujem rad ministarstva, koristim tu priliku, a ako nije, onda vam želim da radite bolje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Što se tiče ostalih država članica EU, to su Litva, Finska, Češka, Irska i Danska i ja se nadam, ako ovo usvojite, RH, ja ću to shvatit da smo među boljima i da ste me pohvalili.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovani ministre sa suradnikom.
Pa svjedoci smo da je puno vanjskih utjecaja na izbore ili referendume u nizu država, isto tako smo svjedočili i manipulacijama i informacijama i na našim proteklim parlamentarnim izborima, sjećamo se kada su predsjednik Vlade napravili video da on nešto priča, a u biti nije bio njegov glas, itd., odnosno njegove riječi i mislim da ovime se stvara dodatna sigurnost upravo vezano i za taj način manipulacije sa informacijama i oglašavanjem, ali isto tako mislim da je ključno i bitno da građani znaju da se ovom Uredbom uvodi, omogućuje da će se 3 mjeseca prije održavanja izbora ili referenduma zabraniti političko oglašavanje koje dolazi od sponzora izvan EU.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Drago mi je da ste prepoznali zapravo ovu, ja bih rekao aktualnu temu, pogotovo u ovom digitalnom dobu, gdje zapravo se politička kampanja ili političke kampanje više ne vode kao što je to nekad bio slučaj od kuće do kuće, nego zapravo prava, ako mogu reći pod navodnicima, bitka jest na društvenim mrežama i u ovom digitalnom prostoru. Iz tog razloga, i ova Uredba, a samim time i ovaj Zakon o provedbi uredbe vodi računa i o ovim situacijama na primjerima na koje ste vi naveli, a to je pri uporaba, ja bih rekao, sustava umjetne inteligencije, gdje može doći, naravno do zlouporabe, što može biti vrlo opasno kada govorimo o, pogotovo o predizbornim kampanjama, tako da i uredba i u ovom smislu, a samim time onda i zakon zapravo nameće obvezu voditeljima obrade osobnih podataka kako su oni definirani u onoj GDPR uredbi da pri primjeni tehnika ciljane ili tehnika isporuka oglasa u kontekstu političkog oglašavanja na internetu, moraju dostaviti dodatne dakle informacije.
Vi ste spomenuli još neke primjere i drago mi je da se o tome priča i mislim da će zapravo …
.../Upadica: Hvala vam./... ova tema postati jako aktualna dakle pogotovo prilikom sljedećih izbora …
.../Upadica: Hvala./... kada oni budu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre. I na odboru je bilo dosta rasprave o ovoj Uredbi i o zakonu iako zapravo kad se radi o uredbama nemamo šta raspravljati nego smo došli u taj položaj da moramo sve prihvaćati, tako da se postavio cijeli niz pitanja vezano i za ova naša tijela koja će to sve skupa ovaj provoditi i nadzirati. Je li to moguće prvo sa postojećim kapacitetima, itd., itd., ali glavna primjedbe ovaj generalne se odnose na to da se zapravo radi o daljnjoj koncentraciji i centralizaciji moći, s čime će nekakva sloboda zapravo i govora, ali i političkog, političke promidžbe zapravo u nepovoljniji položaj dovesti obične građane, građanske inicijative, udruge i slično.
Pa ja bi vas molio da evo malo o tome objasnite kako će to sve skupa ići u smislu koncentracije moći i centralizacije i da će se s time na neki način suspendirati i demokracija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Samo se isključite kolega Jurčević, molim vas.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Ne mogu se složiti zapravo sa vama, ja mislim da je upravo uređivanje ove materije doprinos demokracije. U konačnici, demokracija proizlazi i dolazi od samih građana i pripada samim građanima. Ono što je ključno, ja ne bih rekao da je ovdje reć o centralizaciji moći, dakle RH kao odgovorna i savjesna članica EU svoja stajališta iznosi tamo gdje u ovom trenutku treba iznositi, to su dakle institucije EU, mi smo po tom pitanju imali vrlo jasan stav, ja bih rekao neka 4 konkretne točke koje smo zastupali, prvo je potreba zaštite temeljnih prava građana, drugo je pitanje transparentnosti, dakle da građani u svakom trenutku znaju u čije ime se određeni oglas stavlja, treće, da se zabrani i onemoguća zlouporaba osobnih podataka upravo putem takvog političkog oglašavanja i četvrto, a na tragu ovoga što je rekao kolega Mađar, da se smanji mogućnost manipulacije upravo u, u izbornim procesima ili u samom referendumu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Hvala. Evo, zanimljivo je vidjeti ovdje suglasje između SDP-a, Možemo! i HDZ-a između ovih globalističkih političkih opcija koje žele sve glasove koji praktički, koji praktički izlaze iz ovog mainstreama ograničiti. Ovo nije uredba o transparentnosti, ovo je uredba koja onemogućuje strankama van mainstreama da se politički oglašavaju jer i su europski birokrati, EK nametnuli takve uvjete da je praktički ovo zabrana političkog oglašavanja, a vi ćete naći načine kako se reklamirati, HDZ ima kupljene medije, Možemo! ima svoje udruge, ima novac koji dijeli udrugama, koji dijeli lijevim medijima, tako da je jasno dakle da ste vi ovdje u istom rovu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika, kolegica Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238. Zahvaljujem. Vrlo jasno sam kritizirala ovu Uredbu EU u odnosu na Metu i Google, ali kolega Grmoja, pa jako je prisutno u javnom prostoru i komentare na vaše učestalo nuđenje HDZ-u. Pa nismo se mi nudili HDZ-u.
.../Upadica: Kolegice, kolegice …/... Vi se stalno nudite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, dobivate opomenu, nije to bila povreda Poslovnika, nego replika.
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolegica je povrijedila čl. 238. Kad se zajedno donosili fašističke mjere oduzimajući slobode u vrijeme korona krize, vi ste nas proglašavali svetionicima ili lučonošama smrti. Donosili ste te zakone ovde fašističke, oduzimajući slobode zajedno s HDZ-om i SDP-om. Vi iz Možemo!.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Bulj. Isto tako opomena, bila je replika. Kolega Grmoja ponovo, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238.
Nitko se HDZ-u posljednjih dana nije ponudio kao Možemo! Vi ste praktički spasitelji Andreja Plenkovića, a u svim ključnim odlukama ste na istoj strani. Zajedno ste glasali za uvođenje eura, zajedno ste dakle kao što je rekao moj .../nerazumljivo/... kolega Bulj bili …
.../Upadica: Hvala vam kolega Grmoja./... na strani ovih zabraniteljskih mjera u vrijeme Covida.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu jer je bila replika.
Izvolite, kolega Miletić. Ne, pardon, imamo odgovor prije toga. Odgovor ministra, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupniče Grmoja. Netočno je ovo što ste iznijeli, ali to je već za vas potpuno uobičajeno da iznosite zapravo neistine, da želite steći na tome određene političke poene. Ja mislim, odnosno svaka politička stranka, bila ona velika, bila ona mala poput vaše, prema ovoj Uredbi i prema ovom Zakonu ima jednake obveze. Dakle građani moraju znati tko je platio oglas, tko ga je naručio, bez obzira od koje političke opcije dolazi, jedio ako vama to nije u interesu ili skrivate novac kojim plaćate političke oglase, to je isto moguće pa vam ovo ne odgovara.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre, kako biste komentirali tumačenje kako ovaj naš zakon je jedan od najrestriktivnijih na području Europe ako ga usporedimo, npr. sa nekim državama EU. I mene konkretno zanima ako mi možete pojasniti, radi hrvatske javnosti, one pritužbe kao alat pritiska, u tim pritužbama svaka određena, citiram, i osnovana pritužba, pokreće nadzor, ona je po službenoj dužnosti i sad pojam, citiram, učinio vjerojatno povredu je jedan standard dosta širokog tumačenja, otvara li se tu prostor za neke organizirane prijave, za neke možda i politički motivirane pritiske, to je moje pitanje vama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče. Ne može biti restriktivniji obzirom je riječ o uredbi, dakle zato sam i namjerno na početku spomenuo, ovo kako se primjenjuje u RH, primjenjuje se u svim članicama EU, a obveza RH, ministarstva i HS-a je samo da institucionalni okvir stvori i normativno transponira u hrvatsko zakonodavstvo. Prema tome, nije u ni komunikacijskog segmentu restriktivnije nego u nekoj drugoj državi članici, tako da to jednostavno nije točno.
Što se tiče podnošenja prijava, to je instrument koji je isto tako predviđen samom uredbom, naša obveza je bila samo da odredimo tijela koja će provoditi postupke, kao što sam rekao uvodno, to su ova tri koja su identična tijelima koji će provoditi nadzor nad samom provedbom ovoga Zakona. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče HS-a, poštovani ministre sa suradnikom.
Mislim da je posebno važan ovaj dio koji ste vi sada naglasili, postupanje po pritužbama građana zapravo, ne? Otvara se mogućnost reakcije na stvarne povrede, ali se istovremeno i sprječavanje zatrpavanje sustava neosnovanim ili ponovljenim prijavama. To bi trebao biti neki uravnotežen pristup koji štiti i građane i same institucije pa možete li objasniti kako je zapravo ovim Zakonom uređeno postupanje po osnovanim pritužbama te na koji način se sprječava zapravo njihova zlouporaba. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ono što sam i rekao na početku, dakle 3 su tijela koja su temeljem ovog zakona o provedbi uredbi označena kao ovlašteni dakle tužitelji, dakle Agencija za elektroničke medije, HAKOM i Agencija za zaštitu osobnih podataka, svaka, ja bih rekao u segmentu i u dijelu ovisno o sadržaju i nadležnostima kojima se zapravo bave već sada sukladno pozitivnim propisima.
Svaki, svaka građanka i svaki građanin zapravo može podnijeti takvu pritužbu ovlaštenom tijelu koje je određeno ovim Zakonom i nakon toga će naravno, to ovlašteno tijelo, ovisno od slučaja do slučaja temeljem okolnosti utvrditi da li je osnovana takva pritužba odnosno prigovor ili nije. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Pa ja bi samo rekao da je začuđujuća jednoglasje Možemo!, SDP HDZ. I u medijskom prostoru u biti i mainstream mediji i javni .../Govornik se ne razumije./... vas sve skupa u biti vas promovira, manje opcije, političke novonastale nemaju šanse da ovdje, ministre, budu, bilo kako da se dođu do izražaja da predstave sebe.
Pa Istambulsku konvenciju ste donijeli zajedno sa SDP-om vi globalističkim snaga, Plenković i SDP, a Možemo! tada kao udruga je bio pljeskao Plenkoviću. Korona mjere fašističke mjere, koga štitite, briselske činovnike, .../Govornik se ne razumije./... koliko je para onaj njen muž ukrao za cjepivo i za sve. Pa kome bi ovdje pogodujemo? Ja, ja sam za transparentnost. Ali transparentnost medija, javnog servira, HTV-a i ostalih koji vas promoviraju, a narod to plaća.
Tko to kontrolira? Ovim je diktatura se uvodi i zabrana govora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bulj. Mogu slično odgovoriti k'o kolegi Grmoji, ali mislim da to nema smisla, a vidim da vi to dobro znate, ali koristite naravno ovo kao svojevrsnu pozornicu i moram reći da bez obzira što dolazite iz male stranke, tako dugo dok ste vi, kolega Grmoja i ostali članovi Mosta ovdje u HS-u, mislim da vam dodatno prostora za marketing apsolutno ne treba, vi ga ovdje svaki dan koristite, sad, da li je to dobro ili nije, to prepuštam građankama i građanima ove zemlje. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, kolega Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)
Ministar je povrijedio čl. 238. Vi ste glasali ministre za Istambulsku konvenciju zajedno sa SDP-om. Vi ste pljeskali Plenkoviću zajedno. Ali mora se čuti i drugi klan, glas. Tada je bio kao i u korona mjerama fašistički kad ste ljude maltretirali i oduzimali slobode, prisiljavali …
.../Upadica: Hvala vam kolega Bulj./... ih na sve i svašta. Vi ste taj i sad …
.../Upadica: Kolega Bulj./... zabranjujete briselskim činovnicima…
.../Upadica: Ovo je replika./... u biti pogodujete zabranom govora.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je replika, a ne povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolegice Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala vam lijepa. Evo ovo je bio upravo primjer besplatnog oglašavanja u svim medijima.
Ali, ja ću se vratit na temu i mimo istambulske i korone i reći da smo jučer na saborskom odboru dosta razgovarali o tome da li je ovom Uredbom odnosno zakonom izostavljena uloga DIP-a, prvenstveno u nadzoru. Molim vas, recite nam, da li se donošenjem ovog Zakona DIP na bilo koji način isključuje iz sustava nadzora izbornih procesa te da li je DIP na nekakav način u radnoj skupini ili savjetodavno sudjelovao u izradi ovog Zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Drago mi je na vašem pitanju. Nešto slično smo mogli čuti i na raspravi i tijekom odbora, ali ako se ne varam, i tijekom prvog čitanja u prijedlogu ovoga Zakona. Ja bi rekao da samo ojačavamo upravo taj nadzor, dakle uz ono što DIP po samom zakonu tijekom izborne kampanje ili izborne promidžbe ima ovlasti obavljati i raditi, uz to imamo sada i ova tijela koja vrše nadzor nad samom provedbom ovoga Zakona, a sve zapravo u prilog veće transparentnosti.
DIP je bio član radne skupine prilikom izrade ove, ovoga prijedloga zakona, ako se ne varam, 3 sastanka radne skupine su održane, nikakvih primjedbi na prijedlog, konačan prijedlog ovog Zakona nije imao. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre, mene zanima pitanje koje konkretne kadrovske, pa čak možemo reći i tehničke kapacitete država ima za nadzor zabranjenih oblika ciljanja birača na digitalnim platformama tijekom izborne kampanje i možete li nam to u praksi otprilike objasniti kako bi to trebalo izgledati?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče. Što se tiče tijela koje sam uvodno već i spomenuo, dakle oni imaju i kadrovske i tehničke kapacitete da mogu voditi računa o provedbi ovoga Zakona, naravno, kao odgovorna država, kao odgovorno ministarstvo, ukoliko se tijekom primjene kasnije pokaže potreba za dodatnim zapošljavanjem određenog kadrova ili za određenim sredstvima, naravno da će ministarstvo u tom smislu voditi računa i u stalnoj komunikaciji sa tim tijelima uskočiti, ako mogu tako reći, u pomoć.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa poštovani ministre. Živimo u digitalnom dobu i mislim da moramo znati tko stoji iza određenih političkih oglasa i zašto ih građani vide i kako se koriste ti podaci. Zato mislim da ovaj Zakon itekako štiti naše građane od pojedinih manipulacijama, manipulacija kojima su do sada bili ovaj izloženi.
Uvodimo jednake pravila, jednaka uvjete i jednaka pravila za sve političke akte, onako kako ste rekli i velike i male i beznačajne i ne znam koje druge, ovaj, pridjeve tu dodati. Mislim da time sprječavamo skrivene kampanje i nepoštene prednosti koje takve kampanje ostvaruju. Mislim da nam je važna kvaliteta naše demokracije. Ono osnovno pitanje koje se postavlja, mislim da će se ono danas i čuti, a to je možemo li na ovaj način i sa ovim tijelima koja su ovlaštena, kontrolirati upravo te procese. To je najvažnije pitanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Drago mi je da ste prepoznali i imam ja isto dojam očito u HS-u da postoji jedan manji dio zastupnika koji se protivi ovome konačnom prijedlogu zakona. Ono što se meni jedino nameće kao logično objašnjenje da im se ono što želimo onda kad na razini RH kada govorimo o političkom oglašavanju, urediti da bude transparentno ne sviđa iz njihovih određenih razloga. Ja neću ulaziti u razloge, možemo samo nagađati, da li je to skrivanje ili im ne odgovara dakle da se zna tko plaća određenu političku promidžbu, u čiju svrhu, u čije ime i na taj način kontaminiraju ponekad izborni proces.
Prema tome, ovim ćemo to spriječiti, nadležna tijela koja sam naveo imaju kapacitete i mislim da u obrazloženju zakona jasno piše vezano za sredstva za nove kadrove koji će eventualno biti potrebni, ministarstvo tu stoji na raspolaganju, u stalnoj je komunikaciji s njime i u praksi ćemo vidjeti kako će stvari funkcionirati, ali sigurno nekih primjera negativnih koje smo imali u prošlosti, gdje su političke stranke .../nerazumljivo/... zloupotrebljavale zapravo i manipulirale, više neće biti moguće …
.../Upadica: Hvala vam./... i to je dobra vijest.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem uvaženi ministre. Apsolutno ćemo se uvijek složiti sa svakom transparentnošću i kontrolom političkog oglašavanja, pa prisjetimo se izbora zadnjih kada su gomile korejskih botova sletile iz HDZ-a po internetu, ali mene zanima problem koji je evidentan, a to je reakcija Metae i Googlea. Naime, oni su u potpunosti zabranili nakon ove uredbe političko oglašavanje. E sad, ja, moje pitanje je konkretno, što Vlada republike čini u smislu, u Europi i na koji način se Europa kani suprotstaviti ili na neki način riješiti taj problem, što je objektivni problem, dakle zabrana Googlea i Metae političkog oglašavanja uopće.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice. Činjenica je da su Meta i Google se samostalno, dakle njihovom odlukom odlučili da neće više vršiti političko oglašavanje upravo zbog ove Uredbe. Sve države članice su, ja mogu reći, primile na znanje, ono što je ključno da osim Google i Metea, koji imaju jedan veliki udio, ako mogu reći, na ovom tržištu, postoje i drugi pružatelji usluga, poput Tik-Toka, poput X-a odnosno Twittera, .../nerazumljivo/... Snatchata i pretraživača .../Govornik se ne razumije./... prema tome ima i drugih pružatelja usluga koji će zapravo očito preuzeti njihovo mjesto i osiguravati pružanje takvih usluga. Mislim da je ono što je ključno spomenuti i još jedanput naglasiti, nitko nije netkome zabranio, nego su takve te tvrtke odlučile samostalno da u ovome neće sudjelovati iz njima poznatih razloga, ono što su oni sami naveli, da im se nameću prevelike obveze, ali ako postoje drugi pružatelji koji nemaju nikakvih primjedbi, onda sad je pitanje da li je tome doista tako.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala predsjedniče. Poštovani ministre. Pozdravljam donošenje ovog Zakona i sve ono što vodi transparentnosti jer svaka transparentnost jača demokraciju. Zanima me hoćemo li ovim Zakonom dobit jaču transparentnost kad gledamo financiranje nekih naših stranaka, a tiču se novca izvan i nekih stranih službi ili nekakvih organizacija izvani jer vidimo da imamo imena nekih stranaka potpuno ista u dvije različite države, dobro kontroliramo hoće li neka stranka dobit potporu iz neke firme koja se bavi lokalno s nekim gradom, općinom, županijom, ministarstvima, ali ne znam koliko je transparentno i koliko imamo uvida u sredstva koja dolaze izvani koja se eventualno i uplate ovdje na neku tvrtku, poduzeće, udrugu pa onda ti isti financiraju odnosno plaćaju oglase za neke naše političke stranke, di je direktno miješanje stranih službi, a to imamo veliko iskustvo u ovim svim istočnoeuropskim zemljama, neke ste vi naveli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam. Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ono što sam već u nekoliko navrata zapravo istaknuo mogu i ponoviti, uz to da je odredbom čl. 11 zapravo jasno pripisano upravo ta obavijest o transparentnosti gdje je za svaki politički oglas zapravo se mora dati jasan podatak, odakle se financira, u čije ime se financira, dakle svaki politički oglas će biti time praćen.
Kada govorite o prijetnji i negativnim mogućnostima financiranja izvana, ono što je ovdje već bilo možda i spomenuto, ali nije zgorega naglasiti, 3 mjeseca prije održavanja izbora takvo financiranje izvana neće biti više moguće, a ono što je ključno da svaka građanka i građanin mora znati tko je i u čije ime zapravo platio takav oglas, dakle tu informaciju mora imati i vraćam se na ono i što ste sami spomenuli, bilo je primjera i prije, gdje je bilo očito određenih manipulacija i oni koji se danas protive ovakvom prijedlogu očito imaju razloga zašto se tome protive i očito nešto skrivaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala g. predsjedniče.
Poštovani ministre, evo, svakako ja vjerujem da svi podržavamo transparentnost. Ovdje ste u svom uvodu govorili o oglašavanju po na internetu, a možda, jedan dio bi ja nadoda i društvenim mrežama. Naime, ovdje želim reći da ja osobno nisam zadovoljan načinom kako funkcionira Faktograf u Hrvatskoj. Naime, jasno je da mi svi imamo svoja politička mišljenja i priko društvenih mreža to radimo. Naime, evo, nakon slučaja Vrsaljko, jasno je da tu imamo određene situacije koje nas diskreditiraju.
Ja sam prošle godine napravio objavu gdje sam stavio sliku generala, pokojnog Praljka i napisao umro duboko vjerujući u svoju nevinost. Oni su tu moju objavu skinuli i napisali da to nije u skladu sa stavovima šire zajednice. Na koji način mi možemo sebe zaštititi i svoje političke stavove?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Vaše pitanje, konkretan primjer zapravo nije do kraja vezan uz ovu Uredbu, ali jedno pitanje koje već dulje vremena zapravo se iznosi, ja bi rekao u javnom prostoru, a to je pitanje zapravo iznošenja određenih stavova gdje određeni pružatelji usluga imaju mogućnost takve stavove iz određenih razloga skinuti. Dakle to je jedna šira rasprava, kada ste, mislim da ste spomenuli Faktograf, ako se ne varam, to je zapravo više možda domena i za Ministarstvo kulture i medija, prema tome, očekujem da kada bude ovdje ministrica ili netko od njih, da možda to pitanje uputite tamo, ali slažem se, na neki način s ovim što ste vi spomenuli, da postoje određeni mehanizmi i danas koji zapravo mogu na neki način određene političke stavove maknuti iz javnog prostora, pitanje je da li u dovoljno transparentnoj mjeri ili ne.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Došli smo do kraja. Hvala svima koji su za sada sudjelovali u raspravi. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele.
Pa onda prelazimo na raspravu. Prvi je na redu Kluba zastupnika SDP-a, poštovani kolega Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
li se ciljanje.
Drugo, zbog velikih razlika u regulativi među članicama, kako bi se ujednačila pravila na jedinstvenom tržištu. Kako političko oglašavanje često ide preko granica, putem agencija, platformi, samog sustava objavljivanja oglasa, različita nacionalna stvaraju fragmentaciju, netko posluje iz jedne države i cilja drugu, ali standardi transparentnosti i nadzora nisu isti u obadvije države. Uredba zato izričito cilja pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta političkog oglašavanja.
Treće, da se suzbije manipulacija kroz mikro ciljanje i zloupotreba osobnih podataka. EU je reagirala na praksu da se političke poruke režu na mikro segmente i serviraju u različitim skupinama uz oslanjanje na osobne podatke ponekad i osjetljive. Uredba zato postrožuje uvjete za ciljanje i isporuku te traži jasne informacije o tome ili ciljanje korišteno.
Četvrto, zbog stranog uplitanja u izbore i političke procese jedan od motiva je otpornost na informacijske operacije i utjecaj iz trećih zemalja, uključujući financiranje ili prikriveno oglašavanje. Zato uredba uvodi o posebne mehanizme kao što je npr. zabrana sponzoriranja izvana. Značajni primjeri prekograničnog utjecaja na izborne procese su vrlo aktualan primjer iz predsjedničkih izbora iz Rumunjske u 2024.g. kada je ustavni sud poništio izborni proces u njemu u njegovom tijeku između dva kruga izbora. Cijeli taj slučaj je i dalje predmet istraga, pravnih procesa, ali i kaznenih postupaka u Rumunjskoj, sumnjalo se na ruske cyber napade. Također poznat je slučaj tzv. MacronLeaks iz 2017.g. kada su iz Macronove predsjedniče kampanje curili interni materijali, a bili su šireni vrlo brzo i koordinirano na društvenim mrežama. Prošle godine je Francuska službeno objavila da iza tih curenja su stajale ruske službe.
Peto, kao dio šire agende EU za zaštitu demokracije integriteta izbora ovo nije izolirana mjera nego se uklapa u paket politika kojima EU pokušava učiniti online okruženje predvidljivim i sigurnijim za demokratske procese uz ostala digitalna pravila, ali bez zadiranja u sadržaj kampanja koje ostaje uglavnom nacionalna nadležnost. Jedna od gorućih tema u svijetu koji se brzo mijenja je naš europski sustav, europski standard i zaštita ljudskih prava i visokog stupnja demokracije gdje još uvijek prednjačimo u svijetu, nadam se da ćemo takvi i ostati i kako da taj naš sustav ostane otporan u svijetu u kojem sve više ne demokratskih država postaju sve moćnije i imaju sve veći utjecaj. To su bili razlozi zašto je EU donijela ovu uredbu, ona je stupila na snagu u 10. mjesecu prošle godine.
Zakon o provedbi ove uredbe koja je sada pred nama postavlja hrvatski mehanizam provedbe europski pravila u političkom oglašavanju tko kontrolira, kako se prijavljuje povreda i koje su kazne. Zakon određuje nadležna tijela i dijeli nadzor na tri stupa, Agencija za elektroničke medije dobiva ulogu glavnog regulatora za sponzore, izdavače i pružatelje usluga političkog oglašavanja i pri tom je određena i kao nacionalna kontaktna točka. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti pokriva dio koji se odnosi na internetske posrednike i platforme u onom segmentu u kojem je to logična povezanost pravilima digitalnih usluga, a Agencija za zaštitu osobnih podataka pokriva sve što je povezano s obradom osobnih podataka, privolama i pravilima ciljanja kada se oslanja na podatke.
Zakon uvodi i konkretan put za postupanje predviđa se nadzor kroz ovlaštene osobe, prikupljanje informacija i donošenje rješenja. Ovdje je cilj ostvarenje brzog postupka što je bitno u kampanjama.
Treća stvar, zakon uređuje pritužbe građana, ne ostaje se na razini pošalji mail pa ćemo vidjeti, pritužba mora biti dovoljno određena, a tijelo može pokrenuti postupanje po službenoj dužnosti. Dakle, građanin dobiva instrument, a regulator dobiva temelj da brzo reagira.
Četvrto, uvodi se upisnik pravnih zastupnika, posebno važno za pružatelje usluga izvan EU kako bi se znalo tko je Hrvatskoj kontakt točka i tko odgovara za komunikaciju s tijelima, ovo povećava transparentnost i olakšava provedbu.
Peta i vjerojatno najvažnija stavka, zakon propisuje prekršajne kazne, za kazne velikim sustavima ključan je postotak godišnjeg prihoda, a za manje aktere važan je jasan raspon novčanih kazni. Kod pravnih osoba te kazne idu od 13.270 eura do 132.720 eura ili jedan do šest posto godišnjeg prihoda proračuna u prethodnoj financijskoj godini, a primjenjuje se viši iznos.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi kazna je propisana od 1.320 do 6.630 eura, fizičke osobe kazna je od 663 do 6.630 eura, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kazna je od 6.630 do 66.360 eura ili jedan do šest posto godišnjeg prihoda, pri čemu se opet primjenjuje viši iznos.
Reći ću da visina kazni u Hrvatskoj je često bila primjer svjesnog ulaženja nepoštivanja zakona jer su kazne ili zastarjele iznosi su zastarjeli prepisvani iz starih zakona u kunama ili su naprosto male kao što je primjerice zakon 40% kod sastavljanja izbornih lista od 40% prisutnosti podzastupljenog spola gdje je nažalost veliki broj stranaka naprosto odabire platiti kaznu umjesto da poštuje zakon.
Spomenut ću i ulogu Državnog izbornog povjerenstva koje kroz svoje upute i postojeći okvir izbornog financiranja pomaže da se pravila transparentnosti u kampanji ne razdvoje od nadzora nad troškovima i izvještavanjem. Iako je bilo u dosadašnjim raspravama kako na odboru, pa čak i u prvom čitanju dosta prijepora oko uloge DIP-a, čini mi se da je uredba koja se sada prilagođava hrvatskom zakonu naprosto preširoka i da DIP nema tehničke kapacitete da bi tu uredbu provodilo u punoj mjeri kao što su mnogi zagovarali, a pogotovo što se uredba primjenjuje cijelu godinu a ne samo u izbornim kampanjama.
Međutim, također smatram da se moglo razmisliti da Državno izborno povjerenstvo dobije veću ulogu npr. kao centralna točka za primanje prijava u samim kampanjama. To bi tada pojednostavilo postupak prijava manjim strankama ili nezavisnim listama koje nemaju znanja ili kapacitete o svim procedurama. DIP bi zaprimao prijave i automatski ih usmjeravao na Agenciju za elektroničke medije, HAKOM ili AZOP ovisno o vrsti povrede. To bi zasigurno pojednostavilo proces u izbornim kampanjama kada svi znamo da je DIP glavna adresa za prigovore.
Također, DIP je mogao dobiti i formaliziranu obavezu da u kampanji objavljuje agregirane informacije kao što su npr. najčešće povrede, upozorenja ili upute dok bi regulatori vodili postupke. No to nije napravljeno, vidjet ćemo u praksi i provedbi u slijedećim izbornim ciklusima kako će to funkcionirati jer ćemo dakle imati u izbornim kampanjama sada i izvještaje ne samo DIP-a kao relevantne nego i Agencije za elektroničke medije, AZOP-a i HAKOM-a.
Kao izravni, izravna posljedica donošenja ove uredbe koja je stupila na snagu u 10. mjesecu prošle godine najveće platforme što su, kao što su Metin i Facebook, WhatsApp, Instagram te Google su ukinuli političko oglašavanje. Oni su procijenili, odlučili da im je trošak koji moraju uložiti, vrijeme i resurse koje moraju uložiti u poštivanje ove uredbe veći od potencijalne zarade koju mogu ostvariti ili nisu bili sigurni kako će se uredba zaista provoditi te hoće li moći poštovati taj regulatorni okvir. Vrijeme će pokazati hoće li se oni vratiti u političko oglašavanje i kada, ako bi se morao kladiti hoće ako u tom ima profita, ali u ovom trenutku su dakle najveće platforme izvan, izvan ove priče i neće biti dostupne.
Tu se želim referirati na nešto što je ministar malo prije rekao u uvodom izlaganju odnosno u repli… u jednoj replici, a to je da će Iks ili TikTok preuzeti ulogu koju su imali Meta i Google. Mislim da neće, zapravo prilično sam siguran da neće jer će i Iks i TikTok nastavit raditi kako rade a i Facebook i Google će nastaviti raditi kako rade samo što to neće biti plaćeno ili drugim riječima bit će plaćeno na načine koje mi u ovom trenutku ne vidimo ili ih ne percipiramo.
S obzirom da potreba za političku promociju postoji, da budžeti za političku promociju će se i dalje povećavati iz kampanje u kampanju a ovaj kanal je sužen potpuno je jasno da će rasti drugi plaćeni kanali koji se naravno ovim zakonom, ovom primjenom ove uredbe u hrvatskom zakonodavstvu ne reguliraju. I tu mogu vrlo jednostavno predvidjeti da će dramatično narasti količina objava influencera različitih koji će odjednom početi promovirati političke stranke jer oni nisu regulirani ovom uredbom niti ovim zakonom. I mi ćemo naravno naprosto gledati kako će pojedine poznate figure iz tog svijeta, moram, ne volim koristiti engleske riječi izbjegavam ali moram reći da hrvatska riječ utjecatelji mi nikako ne sjedi pa onda tu govorim influenceri će definitivno biti jedna pojava u sljedećem razdoblju.
Također, rasti će i ostali oblici tzv. organskog komuniciranja u smjerovima koje u ovom trenutku ne vidimo i koje ova primjena ne obuhvaća.
Sve u svemu Klub SDP-a će ovaj prijedlog zakona o provedbi uredbe podržati.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada prelazimo na drugu raspravu Klub zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govorit će dva, dvojica zastupnika prvi kolega Grmoja, pa kolega Miletić.
Izvolite kolega Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Evo sad smo dakle prije ovog mog govora mogli čuti iz Kluba zastupnika SDP-a potvrdu da ova uredba praktički neće riješiti pitanje nekakvog prikrivenog oglašavanja jer ćemo imati influencere koji će biti plaćeni od političkih stranaka.
O čemu se ovdje radi? Ovdje se radi o klasičnom udaru na suverenističke političke snage koje su već jake na društvenim mrežama i idemo ih ograničiti, idemo im onemogućiti još političko oglašavanje kako bismo ih barem malo zaustavili. Ali što nam ostaje? Vlada, gradonačelnici, svi oni koji su na vlasti mogu se i dalje oglašavati. Mogu i dalje oglašavati evo to Orban sad radi u Mađarskoj, koristi druge alate za oglašavanje, dakle ova uredba praktički ide u korist onima koji su na vlasti ili onima koji su dakle blizu vlasti odnosno oni su mainestream ajmo reći političke stranke. To ide u korist ovima u gradu Zagrebu, ide u korist Možemo!, ide u korist HDZ-u, ide u korist SDP-u.
Dakle, ova uredba praktički neće ništa riješiti osim što će pokušati zaustaviti one koji su van mainstreama koji pripadaju suverenističkim političkim snagama. I to je bio cilj Bruxellesa, to je bio cilj Europske komisije. Nije bio cilj uvesti transparentnost u političkom oglašavanju nego onemogućiti političko oglašavanje što se u teoriji i dogodilo.
Dakle, prva stvar koja je jasna u kontekstu ove teme da je tzv. Europska uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju ili krajnje loše napisana ili namjerno manipulativna. Vidljivo je to iz činjenice da su tehno korporacije na nju reagirale tako da su potpuno zabranile političko oglašavanje što nije deklarativni cilj uredbe. Cilj je transparentnost pod navodnike i stoga je očito da se radi ili o neefikasnom hipernormiranju ili o namjernom hipernormiranju s ciljem demotivacije političkog oglašavanja na društvenim mrežama i onda će se pronaći ovi drugi modeli gdje će ta netransparentnost biti puno veća. Ovdje bi barem pisalo Nikola Grmoja ili MOST dakle oglašava se i politički oglas, sad ćemo imati nekog influencera koji nam prodaje Radu Borić kao rješenje za Hrvatsku ili Arsena Bauka ili Antu, Antu Sanadera. Tako da u tom smisli ništa se neće riješiti.
Eurokratska oligarhija shvaća da građani sve više odnosno sve manje vjeruju njoj i njezinim klasičnim medijima. Klasični mediji obuhvaćaju sve stare medije, dakle televiziju, novine, portale, radio itd. pa traže način kako vladati onim rijetkim preostalim prostorima slobodne razmjene mišljenja u digitalnoj sferi. Na taj način treba gledati ovaj potez. Naravno ne treba pritom upasti u nekakvu fazu glorifikacije društvenih mreža. To što su one postale svojevrsna posljednja mjesta za slobodnu razmjenu ideja i razmjenu političkih i širih društvenih stavova nije rezultat plemenite namjere njihovih tvoraca već nus pojava njihovog kulturološkog i tehnološkog utjecaja. Svjesni smo njihovih opasnosti, ponajprije njihove aditivnosti, dakle njihovog utjecaja na naše mlade ali ne možemo pristati na selektivnu cenzuru pod izlikom borbe protiv dezinformacija jer isti problem sustavne manipulacije postoji u klasičnim glavnostrujaškim medijima.
U tom smislu se pitamo što će u praksi primjena ove uredbe u hrvatskom kontekstu donijeti. Donijet će prije svega učvršćivanje statusa quo odnosno benefite za stranke koje su blizu vlasti i blizu glavnostrujaškim medijima, dok će oporbene suverenističke stranke koje nisu povezane s većim medijskim korporacijama izgubiti ključni kanal za komunikaciju s javnošću.
Možemo govoriti o tome da društvene mreže nisu mjesto namijenjeno prvenstveno političkom oglašavanju no to ne možemo konzistentno tvrditi ako pretno… prethodno ne ustvrdimo da to nisu ni klasični mediji. Stoga se pitamo zašto se umjesto otvaranja iznimno važnog pitanja suptilnog pogodovanja klasičnim medijima od strane vladajućih struktura u Hrvatskoj ponajprije kroz političko oglašavanja državnih monopolističkih tvrtki. Što se ima oglašavati HEP u medijima a oglašava se. Koja je korist od tog oglašavanja osim što je to kupovina, kupovina medija, dakle njima to oglašavanje realno ne treba. Mi danas govorimo evo o razmjerno manjem problemu političkog oglašavanja na društvenim mrežama.
Zašto drugim riječima monopolističke državne tvrtke imaju svoje reklame u velikim hrvatskim medijima iako nemaju tržišnu konkurenciju koja zahtjeva oglašavanje? Možemo li to sagledavati kao HDZ-ovo suptilno pogodovanje medijima od kojih im je lijepa riječ uvijek dobrodošla.
Dakle, ako govorimo o političkim manipulacijama tada tu temu treba otvoriti pošteno i sveobuhvatno a ne usmjeravati isključivo prema onim posljednjim prostorima u kojima građani kao i nove suverenističke stranke još uvijek mogu relativno slobodno artikulirati svoje stavove, pogotovo one stavove koji izlaze iz danas prevladavajuće globalističkog i progresivnog pravoumlja.
Posebno je apsurdno da upravo EU propisuje uredbe o transparentnosti dok se sama suočava s dubokim demokratskim deficitom. Riječ je o sustavu koji sve više poprima oligarhijska obilježja u kojem svatko tko nije dio glavnostrujaške političke klike sustavno obes… se sustavno obeshrabruje od političke aktivacije i sudjelovanja u javnom životu.
I za kraj prepustit ću mom kolegi Miletiću, ova točka pokazuje kako ste vi i HDZ i SDP i Možemo! dio iste globalističke strukture i ovdje po ovom pitanju ste u istom političkom rovu. Zato vam treba Thompson, zato kolega Račane vama treba Thompson i vama kolega Bauk da biste se pokazali drugačijim od HDZ-a u svim ključnim pitanjima od uvođenja eura, od kvota za strane radnike, od ilegalnih migracija do ove točke ste na istoj, istoj poziciji.
I to smo mogli vidjeti kako funkcioniraju mediji, dakle ovi režimski klasični mediji. Prije nekoliko tjedana kada je gotovo cijela mreža domaćih glavnostrujaških medija prenijela potpuno neutemeljenu vijest o navodno nepravednom deportiranom čovjeku podrijetlom iz BiH a koji je deportiran iz SAD-a kako bi prikazali svog političkog neistomišljenika Trumpa u određenom svjetlu. Mediji su prenosili neprovjerene, neistinite tvrdnje zanemarujući sve informacije koje nisu odgovarale širem narativu koji su željeli nametnuti. Dakle, taj gospodin je imamo kriminalnu prošlost, a predstavljen je kao svetac koji je bez razloga deportiran iz SAD-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nastavit će sada kolega Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Jandroković, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani ministre pravosuđa gospodine Habijan sa svojim suradnikom, kolege, kolegice poštovani vladajući i isto tako poštovane kolegice i kolege iz oporbe.
Danas raspravljamo o zakonu koji se na prvi pogled čini tehničkim, provedbenim možda smo čuli ovdje neutralnim no u stvarnosti raspravljamo o zakonu koji duboko zadire u samo srce demokratskog procesa u političku komunikaciju.
Politička komunikacija, što je to? Evo to je, tu je moj kolega kojeg stvarno poštujem je li Arsen Bauk, on je jedan od ključnih ljudi SDP-a koji je nas sve koji smo bili na Trgu bana Jelačića na dočeku Hrvatske rukometne reprezentacije proglasio nepismenim Vučićevim sendvičarima. Tako je rekao Arsen Bauk, chaciland. To je on rekao za nas 100 tisuća koji smo bili na trgu bana da smo nepismeni Vučićevi sendvičari. To je politička komunikacija. Politička komunikacija je kada Tomašević napada Thompsona i kaže da je Marko Perković Thompson problem i ne dopušta Thompsonu da pjeva na trgu bana, a onda dovode npr. četnika Medakovića na izložbu u Zagreb. To je isto politička komunikacija, kao što je politička komunikacija kad se Ani Bekuti dopušta da pjeva u Zagrebu na Valentinovo. To je žena koja u svojoj kući ima kip Slobodana Miloševića. Prema svim meni dostupnim informacijama i pisanju portala. Dakle fotografija, žena se slikala pored kipa Slobodana Miloševića u svom stanu, a svake godine na dan kad taj zlikovac koji je napao našu Hrvatsku, koji je odgovoran direktno za 15700 ubijenih hrvatskih branitelja i civila u Domovinskom ratu, za 1200 ranjene djece, za 402 ubijene djece, Slobodan Milošević, ta žena mu odlazi na grob svake godine i slika se tamo i govori nikad zaboraviti. Znači ona može kod Možemo! dolazi peva, ali Thompson ne može. To je isto politička komunikacija, vrlo jasna, eksplicitna, ne može bit jasnija. Kao što su politička komunikacija ono što smo čuli od mog kolege Bulja i kolege Grmoje i covid mjere koje su bile uvođene. Evo ispred mene su drage moje kolege iz Domovinskog pokreta koji su tad, bili smo u istom boku tada i borili se protiv nametanja za slobodu građana, za pravo na izbor dok su ovi s druge strane uvjetno rečeno lijevo, jer nama fali danas pro hrvatske ljevice, lijeve stranke koja će čuvat nacionalne interese, vrednote koja, kojoj će bit stalo do Hrvatske više nego do Jugoslavije, koja će moć osudit komunizam, jasno se suočit s tim zločinima i bavit se onim lijevim idejama političkim. Mi danas imamo na jedan način jugoslavensku desnicu u stvari je li ako se mogu tako izrazit. To su sve političke komunikacije. Kao i uvođenje eura, istanbulske, Dublinski sporazum, migranti, a nemojte mi zamjerit kao i govor o Domovinskom ratu kao problemu koji smo imali prije 30 godina. To su sve političke komunikacije, vrlo jasne. I zato treba narod buditi, nije to uvijek lako i jednostavno ali uvijek treba govorit istinu jer istina jedina oslobađa sve drugo su priče. Ovaj zakon u stvari je direktiva koja nam je došla od vrha iz Bruxellesa, cilj je legitiman, da se razumijemo ministre cilj je posve legitiman, spriječiti prikriveno financiranje, manipulacije biračima, zlouporabu osobnih podataka i tko protiv toga, protiv ovoga svatko razborit nema što reći, protiv ovoga dakle svatko razborit i mi u Mostu se ovoga ne plašimo i mnogi od nas zastupnika nisu u životu jedan cent platili oglašavanja pa imamo na tisuće ljudi koji nas prate i koji su uz nas na društvenim mrežama, a nikad nismo jedan cent platili i ja vjerujem da uvijek na kraju narod će prepoznat autentičnost i koga narod podrži to je legitimno, kome da povjerenje neka vodi državu. To je jedino, to je pravedno tako. Kad sam vas pitao rekli ste mi da, da, da ali bili ste pristojni prema meni, rekli ste da ne govorim točno, ali evo dakle to su podaci koje ja imam pa me možete u nekoj priči razuvjeriti. Imaju li sve druge države EU sličan ovakav zakon? Da, da ali se ne primjenjuje u svim državama na jednak način, ja ću vam probat argumentirat. U Njemačkoj provedba ide kroz postojeća tijela u Bundestagu, veći naglasak je na samoregulaciji, u Francuskoj Arkom ima snažne ovlasti ali tamo je političko oglašavanje stvarno strogo regulirano u potpunosti. U Nizozemskoj je potpuno fokus na transparentnosti dakle nema zabrana, minimalno je prekršajno pravo, maksimalan je otvoren, transparentan uvid i zato sam ja rekao da mi se čini da je ova naša priča među restriktivnijima ali ne nužno nego evo da kao predmet rasprave ovdje u Hrvatskom saboru.
Da završim, mi u klubu Mosta smo apsolutno za to da se svi botovi koji god postoje, da se nikad više ne pojavljuju je li i da, da na društvenim mrežama se ne javljaju od oni od ne znam koje Kine, Koreje do, do Europe i da onda agitiraju na ovaj ili na onaj način i mislim da je, da je jako važno transparentnost, jasnoća i ja se slažem s vama. Čak sam u svojoj kampanji ministre imao geslo, svako služi onome tko te plaća i zato je jako važno tko koga plaća. Dakle karikiram ako Možemo! daje 35 milijuna eura godišnje udrugama i imaju 15 tisuća članova kroz u svim postojećim udrugama, a brate kome će služit ta ekipa. Pa oni služe gazdi koji ih plaća jer svi zajedno nemaju 50 godina radnog staža, nikad nisu radili u privatnom sektoru. Nažalost mnogi su ušli u stanove kad su im djedovi i bake iz šuma se spustili pa uzeli židovske i ostale stanove, mnogi imaju sreće pa su kupili stanove jako povoljno i oni nemaju to iskustvo i zato oni služe onome tko ih plaća i njih zagovaraju po društvenim mrežama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na treću raspravu.
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever govorit će kolegica Marijana Puljak, izvolite.
Povreda Poslovnika kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče evo povrijeđen je čl. 238. kolega Miletić se dosta dugo nije držao teme i ja nemam ništa protiv toga, međutim na iste kriterije jučer je vaš potpredsjednik je meni oduzeo pravo govora kada je po njegovom sudu sam malo izašo iz teme, tako da evo preporučio bi da ujednačite jednostavno kriterije vi i vaši potpredsjednici jer nije u redu da neki mogu pričati i o Areni i o Thompsonu i svemu tome što ja podržavam, mislim da se može ići malo šire za govornicom, a da …/Upadica predsjednik: Hvala vam …/… drugi to pravo nemaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Živković. Ja znam da bi vi htjeli da ja ljudima oduzimam riječ i da ne mogu govoriti ono što žele to svjedočite svaki dan, to svjedočite svaki dan, ali kako pustim drugima tako sam pustio i kolegi Miletiću tako da ne znam zašto je to trebalo sada s vaše strane.
Izvolite šta ste se uzbudili tako jako …/Upadica Raukar-Gamulin: Pa ne samo bi vas, 238. dragi…/… kolegice Raukar-Gamulin izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Predsjedniče Sabora podsjetila da je jučer upravo vaš potpredsjednik Reiner oduzeo riječ o tome se radi, na isti, na istu stvar on je oduzeo vi niste i kolega Živković je samo molio da se ujednači praksa. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Raukar-Gamulin znadete da postoji Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pa se njima obratite ako mislite da sam ja nešto pogriješio.
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Ja sam vrlo jasno rekao da ne želim da se oduzme riječ kolegi Miletiću nit sam to zagovarao nego samo vas molio da ujednačite praksu i da svi imamo ista pravila u ovome Saboru, pa to je najnormalnija stvar da ako je pravilo da se smije govoriti da svi smiju govoriti, a ne da se jednima oduzima, a drugima ne oduzima riječ ovisno o tome tko je potpredsjednik u tom trenutku predsjeda Sabor. Mislim da to nema nigdje tako da se potpuno …/Upadica predsjednik: Slažem se s vama./… različiti kriteriji koriste ovisi o tome tko predsjeda.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Slažem se s vama, mislim da treba svima omogućiti da govore i da pjevaju i da to je čisto u redu to bi trebalo biti tako.
Kolega Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238. evo ja bih htio samo reć kolegi Živkoviću da onda on svom gradonačelniku Tomaševiću prenese da ako Ani Bekuti dopušta koja je zagovaratelj Slobodana Miloševića, a onda ne može branit Marku Perkoviću Thompsonu da pjeva, dakle samo jednaki kriteni kolikogod je ovo strašno da propagatorima zlikovačkog srpskog režima se dopušta, a hrvatskom branitelju se ne dopušta evo samo to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobro ajmo se vratiti na rasprave. Treća po redu kao što sam rekao kolegica Marijana Puljak u ime Kluba zastupnika Centra i NPS-a, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem. Dakle, govorimo o zakoni koji prenosi Uredbu o političkom oglašavanju i odmah na početku da kažem da se u stranci Centar zalažemo za transparentnost u politici i naravno u političkom oglašavanju. Građani svakako imaju pravo znati tko financira političke poruke, kome su one namijenjene s kojim ciljem imaju pravo znati kad gledaju politički oglas je li to politički oglas ili je to nekakav informativni ili novinarski sadržaj, dakle oko toga nema dileme. I zato razumijemo i podržavamo temeljnu ideju Europske uredbe o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja, dakle borba protiv manipulacija, dezinformacija i zloupotrebe osobnih podataka u političkim kampanjama je legitiman i nužan cilj.
Međutim, vidimo da učinak ove uredbe u praksi nije onakav kakav bi trebao biti, osobito kad govorimo o demokratizaciji komunikacijskih kanala i ravnopravnom pristupu političkom oglašavanju. Dakle, uredba je usvojena u trenutku kad su platforme poput Mete i Googla odlučile potpuno ukinuti političko oglašavanje u EU navodeći kao razlog da su zahtjevi uredbe uključujući označavanje oglasa otkrivanje sponzora ciljanih skupina povezanih izbora prekomjerni tehnički nepouzdani, iznimno kompleksni za implementaciju. Drugim riječima, u praksi je upravo ova uredba dovela do situacije u kojoj nema strukturiranog političkog oglašavanja na vodećim digitalnim platformama jer same platforme evo više ne nude tu uslugu od 1. listopada prošle godine. Dakle, posljedica je da i građani i politički akteri ostaju bez jednog od ključnih kanala političke komunikacije, dakle to nije teorijski problem već vrlo konkretan politički problem na kraju.
Mi danas ovdje govorimo o zakonu koji je formalno vrlo detaljan, restriktivan, kazneno snažan, ali koji se primjenjuje na tržište koje je u stvarnosti nestalo, dakle više nema političkog oglašavanja na društvenim mrežama, dakle reguliramo nešto čega više nema, a pri tom ne nudimo nikakvu alternativu. I naravno to ne pogađa sve jednako, čuli smo ovdje u prethodnoj raspravi da je ovo udar na suverenističke stranke itd. i opcije, ne bi rekla da je ciljana jedna vrsta političkih opcija, ali je istina da velike etablirane stranke i dalje imaju pristup nacionalnim televizijama, tiskanim medijima, vanjskom oglašavanju značajnim financijskim resursima i njihova vidljivost u političkom prostoru ovime i nije bitno ugrožena. Međutim, nove političke opcije, lokalne inicijative, građanske inicijative, građanske stranke, politički pokreti itekako su ugroženi. Evo mogu navesti točno i primjer naše stranke, narasli smo kao građanska inicijativa vrlo rano smo se mislim da smo bili i pioniri u oglašavanju na Facebooku čak su neki diplomski radovi, magistarski radovi pisani o našem oglašavanju još 2013.g. dakle izrasli smo upravo kroz društvene mreže i ne zato što su one bile savršene već zato što su bile najpristupačniji i najotvoreniji kanal političke komunikacije, dakle kanal u kojem ideje, rad i autentičnost mogu doći do građana bez ogromnih bužeta, bez neke institucionalne prednosti. I ovaj kanal ako se ovaj kanal praktično ugasi ne ponudi se nikakva zamjena rezultat nije veća transparentnost već zapravo manji politički pluralizam. I to nije nešto na što evo upozoravamo samo mi ili možda jedna politička stranka ili jedna država već su se i u europskoj javnoj raspravi pojavljivali primjedbe koji potvrđuju ove rizike, civilno društvo je upozoravalo da bi se ovom uredbom mogli utišati glasovi građanskih organizacija, grassroot pokreta, grassroot kampanja jer široka definicija političkog oglašavanja može obuhvatiti sadržaje koji nisu klasične izborne kampanje, ali se odnose na važne društvene i političke teme. Nezavisni komentatori, stručnjaci upozoravali su na preširoke obveze i nedostatak jasnih tehničkih smjernica prije početka primjene uredbe što stvara pravnu nesigurnost i može obeshrabriti političku i društvenu komunikaciju, osobito kod manjih aktera koji nemaju pravne i tehničke timove.
Kad regulacija postane toliko kompleksna da se veliki globalni sustavi jednostavno povuku s tržišta onda se moramo zapitat jesmo li postigli ravnotežu između cilja i sredstva jer cilj je bio veća transparentnost, a rezultat je na kraju manja dostupnost političkog prostora. Zato evo želim reagirati kad je ovdje ministar rekao u odgovoru na jednu repliku, kaže tko se protivi ovom zakonu sigurno ima nešto sakrit. Jednostavno to nije točno, predstavlja ozbiljnu zamjenu teza zalagati se za transparentnost ne znači da moramo šutjeti o lošim učincima ovih ili ovog propisa, kritizirati učinak jedne uredbe nije priznanje krivnje već odgovorno političko ponašanje. Dakle, ne govorimo protiv transparentnosti, čak dapače govorimo protiv toga da se pod krinkom transparentnosti na kraju se zatvaraju kanali političke komunikacije i stvara se nejednak teren za političko natjecanje.
Transparentnost znači da svi vide jednako, da se svi vide jednako, a ne da se nekima oduzme prilika, oduzme mikrofon, da drugi i dalje imaju sve megafone rekla bi. Dakle, ako su društvene mreže bili jedini dostupni kanal novim nekim političkim opcijama sada se taj kanal praktično gasi onda je potpuno evo legitimno pitati kome to koristi je li to u interesu demokracije?
Ministar je ovdje isto tako u odgovoru na repliku rekao, postoje ne znam drugi kanali tiktokovi, snepčetovi, iksovi itd. međutim i tamo vam je isto tako internim pravilima zabranjeno oglašavanje, evo isto mislim na Tik-Tok evo pokušajte oglasiti jedan svoj post na Tik-Toku vidjet ćete da to ne možete napravit. Dakle, oni ne provode uopće u EU model političkog oglašavanja kakav je do sad postojao.
Govorilo se evo ovdje smo čuli da će sad političko oglašavanje zamijeniti razni influnceri koji će bit plaćeni od političkih stranaka, dakle to jednostavno nije rješenje već je to novi problem, dakle zabranjujemo transparentne političke oglase onda potičemo ovaj prikriveni marketing i prednost i vlasti naravno i kroz javne proračune. Dakle, istina je ono gradovi i općine imaju budžete za komunikaciju onda često ono informiranje tanka je granica između informiranja građana i političkog oglašavanja, dakle sve skupa ne jača demokraciju već zatvara politički prosto.
Ne možemo evo sad kad govorimo već o ovome i zanemarit činjenicu i da vladajuća stranka već sada ima snažan utjecaj na tradicionalne medije, često ovdje govorimo i o HRT-u, o tradicionalnim medijima, tiskanim medijima javna televizija čak i dijelovi komercijalnih i tiskovnih medija često se koriste za afirmaciju politika Vlade dok se protivnici ili marginaliziraju ili prikazuju negativno. Meni je u glavi sjetite se one slike sa proslave 80 godina Slobodne Dalmacije i cijele Vlade ono do zadnjeg ja mislim državnog tajnika koji su došli na tu proslavu slika s te proslave izgleda ono izgleda kao jedno vjenčanje, to je prizor zapravo sve više nalikovalo nekom političkom slavlju nego distanciranju vlasti od medija.
Dakle, kad se političko oglašavanje dodatno ograniči na digitalnim platformama, a istodobno postoji ovakva rekla bi medijska simetrija tada to više nije ravnopravna demokratska utakmica. I sad kad govorimo o tome tko ima ili nema šta sakriti, evo podsjetit ću samo na jednu stvar, dakle ove nove političke opcije rasle su mogu slobodno reći kao i stranka Centar, rasle su javno, otvoreno pred očima građana upravo na tim društvenim mrežama bez skrivenih donatora, bez nekih paralelnih struktura prikrivenog marketinga il ne znam čega, bez klijentelističkih mreža i transparentnost se ne brani evo sad etiketiranjem kritike ili proglašavanjem onoga koji kritiziraju ovaj način da imaju nešto za sakrit već ozbiljnom raspravom o posljedicama ovakve i uredbe i ovakvog zakona.
Zato evo smatramo da je nužno na europskoj razini otvoriti ponovo ozbiljnu raspravu o tome i o korekcijama ove uredbe. Rekao je kolega da on očekuje da će se velike mreže vratiti natrag i u političko oglašavanje, ne znam kolko će se to dogoditi. Dakle, trebamo razgovarati ne o odustajanju transparentnosti nego o tome kako osigurati da transparentnost ne guši političku konkurenciju, građanski angažman i pluralizam. Dakle, Hrvatska i sama isto u toj raspravi ne bi trebala šutjet već jasno reći da podržavamo borbu protiv manipulacija, protiv ne transparentnosti, ali i da želimo otvoreno, želimo zaštititi otvoren, dostupan i ravnopravan politički prostor jer bez toga zaista demokracija postaje procedura bez sadržaja. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na četvrtu raspravu u ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će kolegica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnikom, kolegice i kolege.
Evo današnja rasprava rekla bih je baš dobro ilustrirala što su to manipulacije i neistine u političkom prostoru. Referirat ću se samo na jedno što se ponavlja.
Dakle, da ponovimo za ponavljače. U gradu Zagrebu nije zabranjen Thompson, ali ono što jest definitivno zabranjeno je ustaški pozdrav. No, uporno se govori o zabrani pjevača, a ponovit ću radi se o ustavom propisanoj zabrani ustaškog pozdrava. No, dobro idemo mi na zakon.
Na početku moramo konstatirati da i opet kasnimo, ova uredba je stupila na snagu 10.10.2025., znači trebali smo dotada mi donijeti sve te zakone usaglati… usuglasiti se sa europskim zakonodavstvom itd., no kao i u ostalim slučajevima i kasnimo ovaj put to čak nije i jako puno samo par mjeseci ali bolje bi bilo da i budemo na vrijeme.
Ciljevi ove uredbe su da se osigura da građani EU znači naši isto tako građani i građanke budu naprosto bolje informirani tj. da mogu da su u boljem položaju za donošenje dobrih informiranih odluka na izborima, da im se prezentira i olakša prepoznavanje političkih odluka, oglasa, da im se dakle omogući da znaju točko tko, što poručuje i u čije ime što je presudno što god to bilo, političke poruke su sve legitimne one su sve zakonske ali da se zna tko to na koji način radi. Da znaju da li su primili oglas baš od tih političkih stranaka ili su možda primili oglas od nekoga drugoga. Znači govorim o raznim algoritmima ali neću u to previše ulaziti.
Nastojalo se također osigurati da političko oglašavanje poštuje pravo na zaštitu osobnih podataka, da štiti slobodu mišljenja i slobodu govora kako je naravno predviđeno europskim temeljnim pravima kao i Poveljom EU o temeljnim pravima.
I naravno svatko kome je stalo do demokracije, do demokratskih procesa, do transparentnih poštenih izbora jest sigurno će podržati takvo razmišljanje i to i jest prihvatljivo i potrebno jer naime svi smo svjedočili raznim političkim utjecajima, prvenstveno naravno mislim na ruske utjecaje o kojima su već moji kolege i kolegice govorili, pa ja sam spomenula najezdu korejskih botova na hrvatski predizbornu kampanju od strane HDZ-a. Dakle, sve te situacije ova uredba bi trebala urediti iliti riješiti.
Prvo ću prokomentirati sami tekst zakona, znači ponovit ću ponovno činjenicu da su europske uredbe dosta zahtjevne i kompleksne i re… usuđujem se reći jer su i meni pa tako nekako se smatram nekim prosjekom da su takve nepregledne i za naše građane. I zbog toga ponavljam ono što sam rekla već u prvom čitanju da je ovaj zakon trebalo prenijeti i suštinu, samu suštinu ove, ove uredbe. Naime, ne samo tehničke odredbe trebalo je ponovit ću primjerice unijeti sve definicije koje ta uredba ima, ne samo pojedinačne i ponovit ću da i dalje podržavamo prijedlog GONG-a iz javne rasprave a to se i da, a to je da se i Državno izborno povjerenstvo uvrsti kao još jedno nadležno tijelo naprosto zato što je DIP u svojoj temeljnim zadaćama ima kontrolu referendumskih i izbornih procesa i dobro je da bude jedan od nadležnih tijela naprosto zato da može još promptnije reagirati na, na nekorektne političke sadržaje tj. oglašavanja u smislu ove, ove uredbe.
Budući da smo u prvom čitanju vrlo jasno iznijeli te primjedbe u ime kluba ja se nikako ne mogu složiti sa stavom ministarstva, citiram da u okviru rasprave tada i tada nisu izneseni prijedlozi, primjedbe i mišljena u odnosu na prijedlog zakona koji predlagatelj nije prihvatio jer ih je bilo. Ja sam o tome govorila ne mogu sad taksativno tvrdit da li je još netko drugi, a upravo sam govorila o tome da se, da se ovaj uvedu sve definicije iz direktive, govorila sam o DIP-u. Nisam smatrala potrebnim reći da to treba unijeti u drugo čitanje, niti mi Poslovnik to nalaže ali smatram da sam dala primjedbe na koje ste trebali na neki način ih prokomentirat kako god vi to smatrate potrebnim, ali u buduće bih molila da se na taj način ne zanemaruju. Meni se čini da su to bile korektne primjedbe. No, dobro to je o ovom prijedlogu.
Međutim, problem uredbe pa onda posljedično naravno i ovog prijedloga zakona o tome su kolege već i govorili pa i ja u svojoj replici ministru je to da su Meta i Google veliki moguli lijepo zabranili kompletno političko oglašavanje, njima je to tako najjednostavnije. Da li će se one vratiti ja sam, ima tu nešto što kaže kolega Račan financijski razlozi su uvijek u, kod te gospode vrlo značajni, no vidjet ćemo što će biti ali dotada svakako moramo upozoriti i konstatirati da će to itekako utjecati na demokratske procese u Hrvatskoj iz jednostavnog razloga što je internetsko oglašavanje, govorim mislim na političkom oglašavanju je i najjeftinije, kako je najjeftinije ono je jedino pristupačno mnogim civilnim građanskim inicijativama, pristupačno je civilnom društvu, pristupačno je manjim strankama i pristupačno je strankama u osnivanju. Znači sve, svi ti subjekti će ovom zabranom izgubiti mogućnost političkog oglašavanja u nekim razumnim financijskim okvirima, a ovi drugi koji su im na, na raspolaganju su dramatično skupi, mislim na HRT i sve druge medije i oni naprosto nemaju novaca za to. Znači recimo uzmimo evo, sad je imamo građanske inicijative protiv izgradnje onih enormnih kokošinjaca da ih tako nazovem i užasa na Baniji, kako će ta građanska inicijativa govoriti o tome. Kako bi se obranila Una da nije bilo mreža i te vrste političkog oglašavanja, kako uopće da naši građani se mogu okupljat u te, u neke, u neke inicijative i reagirati na stvari koje se tiču njihove lokalne sredine pa možda i državne. Mi zapravo dobivamo time jedan izuzetno veliki deficit demokratskih procesa i to je ono što, što, što je posljedično ova uredba donijela. Uredba sama za sebe je izuzetno u redu i mi svi ja osobno i naš klub će to sigurno podržat, takvu uredbu ali ono što se dogodilo sa reakcijom mogula Mete i Googlea, e to je jedan problem s kojim bi se EU trebala itekako ozbiljno pozabavit, a ne samo to konstatirat jer to ponavljam je izuzetno, izuzetno opasno za demokratske procese, isključuje jedan veliki broj subjekata iz političkog oglašavanja i zapravo osuđuje prostor oglašavanja na isključivo veće subjekte da to tako nazovem. Znači jače političke stranke i smatram da bi zaista Vlada republike trebala itekako snažno u EU zagovarati i boriti se za promišljanje kako sada u toj situaciji dok ako se oni predomisle, živi bili pa vidjeli na čelu s Amerikom to je isto sve vrlo upitno što nam se događa sa demokracijom u svijetu, treba smisliti odgovor na njihovu reakciju, kako bi se zaštitili osnovni demokratski procesi u, u, u Europi ali naravno nas se najviše tiče u, u Hrvatskoj i to je ono što, što nam mora biti važno. Mora nam biti važno da svi subjekti, dakle da svi koji su, koji imaju svoja prava i političke stranke i civilno društvo i građanske inicijative i građani pojedinačno imaju pravo, jednaka prava i jednake mogućnosti političkog oglašavanja za svoje inicijative jer ukoliko ovako ostane, to će zaista biti veliki udar na, na demokratske procese evo i smatram da Vlada u tom smislu treba reagirati u EU. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na zadnju raspravu kluba prema dosadašnjim prijavama. Kolegica Anamarija Blažević, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, kolegice, kolege kao što ste čuli i vidite, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o provedbi uredbe o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. U stvari treba naglasiti da je ovdje riječ o provedbenom aktu kojim RH osigurava institucionalni okvir za primjenu jedne sigurno jedne od najvažnijih novih europskih uredbi na području izbornog integriteta i digitalnog oglašavanja. Dakle sve države unutar EU imaju ista pravila, a njeno provođenje dakle provođenje uredbe propisuju zemlje članice. Naime uredba je usvojena još u ožujku 2024. i izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 10. listopada prošle godine dok je Zakon o provođenju uredbe o kojemu danas i raspravljamo neophodan kako bi se odredila nadležna tijela, nadzor, sankcije i postupci jer sama uredba ne propisuje zemljama članicama tko sve to provodi. Cilj kako uredbe, tako i ovog zakona je osigurati da političko oglašavanje bilo da ono dolazi s televizije, društvenih mreža o kojima najčešće i najviše pričamo ili putem nekakvih internetskih platformi bude transparentno, prepoznatljivo i pošteno te da se spriječi manipulacija i nedopušteni utjecaji osobito izvan EU. Ovdje ću vas isto upozoriti i podsjetiti na predsjedničke izbore u Rumunjskoj 2024. kao i parlamentarne izbore u Moldaviji '25. godine, dakle nema zabrane političkom oglašavanju kroz ovu uredbu nego se traži transparentnost u istome i ograničavaju se sve manipulacije. Uredba se primjenjuje u prvom redu na usluge političkog oglašavanja koje se obavljaju uz naplatu na unutarnjem tržištu EU neovisno o tome je li takvo oglašavanje usmjereno na građane EU uopće ili je u teritorijalnom smislu ograničeno na području jedne ili više država članica. Nadalje uredbom je pružateljima usluga političkog oglašavanja propisana i dužnost u svakom takvom oglasu, jasno naznačiti da je riječ o političkom oglasu i navesti podatke sponzora i druge podatke koji omogućuju bolje razumijevanje i kontekst oglasa ali i njegovih ciljeva, dok su za takve oglase na internetu propisana i dodatna posebna pravila u skladu sa zaštitom osobnih podataka. Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju predstavlja jedan novi europski standard transparentnosti u političkoj komunikaciji. Mislimo da je njezina svrha i dvostruka, kao prvo povećati transparentnost političkog oglašavanja kako bi građani uvijek znali i mogli znati tko stoji iza određene poruke, tko ju plaća i s kojom svrhom, ali isto tako svrha je ograničiti upotrebu osjetljivih osobnih podataka u političkom ciljanju tj. spriječiti zloupotrebu algoritama i profiliranja birača na temelju njihovog političkog mišljenja, etničkog podrijetla, vjere ili nekih drugih osjetljivih podataka.
Uredba se odnosi i ne samo na izborne kampanje nego i na sve poruke koje su ili namijenjene ili recimo to dizajnirane da utječu na sami ishod izbora, referenduma ili bilo kojeg zakonodavnog procesa što znači da obuhvaća i političko oglašavanje interesnih skupina, a ne nužno samo političkih stranaka.
Uredba konkretno postavlja i niz obveza za tri ključne skupine aktera, to su sponzori političkih oglasa, oni moraju jasno deklarirati da se radi o političkom oglasu, moraju javno objaviti podatke o sponzoru, o troškovima, o svrsi oglasa i ciljanoj publici, a tri mjeseca prije izbora ne smiju koristiti financiranje iz trećih država koje nisu članice EU.
Sljedeća skupina su pružatelji usluga oglašavanja, to mogu biti razne agencije, mediji, platforme itd. koje isto tako moraju zadovoljiti uvjete i to na način da svaki politički oglas mora biti jasno označen kao politički oglas, mora sadržavati oznaku tko je naručitelj, koliko je plaćeno i kome je oglas namijenjen, a isto naravno moraju voditi evidenciju o svim oglasima i dostavljati podatke nadležnim tijelima koje propisuje ovaj zakon. Naravno zabranjeno je i koristiti profiliranje birača na osnovu osjetljivih osobnih podataka što sam već rekla.
Treća skupina koja je isto tako akter ovdje su državna tijela i nadzori i uredba upravo propisuje kako svaka država mora imenovati tijela koja nadziru poštivanje uredbe, moraju imati ovlasti za izricanje kazni, objavu rezultata nadzora i suradnju s tijelima drugih državnih članica. Dakle, sama uloga država članica vezano uz ovu uredbu je stvarno minimalna i njihova uloga je strogo provedbena i države članice ne smiju ulaziti u sami sadržaj uredbe. RH treba odrediti nacionalna tijela koja će biti nadležna za nadzor provedbe ove uredbe, odrediti nacionalnu kontrolnu točku koja će podupirati i olakšavati djelotvornu suradnju među nacionalnim nadležnim tijelima i s nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica, odrediti ovlaštene tužitelje za prekršaje iz ove uredbe i odrediti nacionalne prekršajne odredbe sukladno jednom generalnom okviru koji nam je predstavila i dala ova uredba.
Središnja tijela za nadzor provedbe uredbe prema ovom predloženom zakonu su Agencija za elektroničke medije, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Agencija za zaštitu osobnih podataka. Nadležnost svakog od ovih tijela će biti ona koja i inače sadržajno pripada u njihov redovni djelokrug. Sva ta navedena tijela bit će ovlašteni tužitelj za prekršaje kojima se krši uredba. Nacionalna kontakt točka biti će Agencija za elektroničke medije, a ovlašteni tužitelji su navedena tri tijela, dakle sve kroz ovaj zakon što od RH uredba i traži je propisano, iako nacrt odnosno konačni prijedlog zakona ima svega nekoliko članaka ima isto tako i ključnu važnost u institucionalnom smislu.
Ovim zakonom uređuje se ovaj zakon uređuje da se na pravne poslove u vezi s političkim oglašavanjem primjenjuju propisi o obveznim odnosima, a na financijske obveze izdavača oglasa propisi o računovodstvu. To znači da će se plaćanja i sponzorstva političkih oglasa voditi i transparentno i evidentirano slično kao što su se vode i troškovi same izborne promidžbe. Predviđa se da će DIP imati ključnu ulogu u davanju uputa i tumačenja o financiranju i izvještavanju političkog oglašavanja. Dakle, kroz konačni prijedlog zakona ili kroz uredbu kakogod DIP u cijelom ovom postupku nije ni na jedan način isključen. DIP će u suradnji s drugim tijelima izrađivati upute o izvještavanju i registrima što je svakako nužno za praćenje troškova kao i porijeklo sredstava.
Zakonom se predviđa i uspostava javnog registra pravnih zastupnika koji sudjeluju u političkom oglašavanju i to dodatno doprinosi samoj transparentnosti.
Što ova regulacija donosi za RH? Dakle, ova regulacija ima nekoliko važnih učinaka za Hrvatsku, neki od učinaka su povećanje povjerenja građana u sami izborni proces i u digitalne medije, jačanje odgovornosti svih političkih aktera jer svaka plaćena poruka mora imati jasno vidljivog sponzora. Nadalje, ova zakonska regulacija onemogućuje skrivene ili prikrivane kampanje financirane izvan EU, ali i omogućuje bolju kontrolu troškova političkog oglašavanja i sami lakši uvid DIP-a, medija kao i samih građana.
Za provedbu kako uredbe tako i zakona o provedbi uredbe potrebna je međuresorna koordinacija i to između Ministarstva pravosuđe, uprave itd. Ministarstva kulture i medija, DIP-a, ali i Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Na sam kraju reći ću da ovaj zakon ima izrazito provedbeni karakter, ali se odnosi na jednu od temeljnih demokratskih pitanja na transparentnost političke komunikacije. Do sada su digitalne kampanje bile često neregulirane, građani nisu mogli znati tko ih i zašto cilja prema, cilja prema njima s određenim političkim porukama. Ovim zakonom Hrvatska ispunjava svoju obvezu da uspostavi i nacionalni mehanizam provedbe europske uredbe te da se spriječe manipulacije uoči budućih izbora. Ovaj zakon je isto tako i nužan korak za ispunjavanje naših europskih obveza ali i prilika da unaprijedimo kulturu transparentnosti, odgovornosti i zaštite birača u digitalnom dobu. Zbog svega iznesenog, Klub HDZ-a će prihvatiti i podržati Konačni prijedlog Zakona o provedbi uredbe EU broj 2024/900 o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegici Blažević i idemo sada na pojedinačnu raspravu. Prvi se javio kolega Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala.
Pa evo pod krinkom transparentnosti, svi smo mi za transparentnost, smanjuju se demokratski standardi, pravo govora, sloboda i prava komuniciranja u ovome slučaju preko društvenih mreža. Činjenica je da na ovo nije pristala niti jedna na ovi uvjete društvena mreža, samim tim nove političke opcije manje prepoznatljive koje nisu u javnom poglavito u javnom servisu, o tome bi tribalo pričat, o toj transparentnosti. Žao mi je što je ministar otišao, o transparentnosti javnih servisa Hrvatske radiotelevizije, mogućnosti svih političkih opcija da participiraju, e o tome bi se dalo pričat. Ovo je činjenica i zaista me ne čudi da i Možemo! i SDP i HDZ, sve te globalističke opcije koje su i cenzurirale u proteklim periodima sjetimo se Covid Corona krize kada ste doslovno oduzeli slobode i u medijskome prostoru. Svi oni koji su bili protiv načina tadašnje tzv. borbe protiv tj. tzv. hvačanja virusa. Znamo da je Vili Beroš bio heroj, znamo da je tu bio Capak, znamo da su tu bili brojni tu ljudi koji su bili heroji i koji su dobivali činove mislim oni su hodali u uniformama, njih se veličalo. U biti Corona kriza je producirala i Corona mjera u to vrijeme veliku prijevaru. Jedini mogući način je tada bilo da se oglašavamo priko društvenih mreža druge stavove jer tada nije bilo, evo sad vidimo ovaj slučaj dogovora Plenkovića i Tomaševića u slučaju rukometaša. Rukometaši su najmanje bitni, ovdje je najbitniji Plenković i Tomašević virujte mi, to je njima bitno, a Tomašević je očito sponzoriran od HDZ-a da to napravi, to je zajednička jedna igra međutim kad mi pogledamo na koji način dat drugi stav o tome, nema, nema šanse. Zašto jer Tomašević je sada u biti rehabilitirao Plenkovića od govora u saboru, u Davoru pardon gdje je rekao da je Domovinski rat bio problemčić, gdje je omalovažavao Domovinski rat. Ja nisam bio u tada u problemčiću, ja sam tada bio u ratu međutim na koji način ćemo mi to onda ovaj promovirat. Činjenica je sve vaše priče padaju u vodu, ovo je klasična cenzura, pogodovanje velikim strankama poglavito vladajućim koji će poštivati naloge Bruxellesa, ovo je uredba ovo mi prepisivamo, ovo je već doneseno inače ovaj sabor je i pretvoren samo u prepisivače uredbe i vonder land i njenog supruga da vidimo njenu ulogu u cijelom tom procesu Covid, Covida. Sjetite se šta je bilo onda, pa tada čovjek nije smio gnojiti svoju njivu, kažnjavan je. Pa na koji način ćemo mi u tim situacijama kriznim reagirati, kako ćemo to. I naravno društvene mreže niti jedna ne pristaje na ovo i u ovome trenutku imamo apsolutnu cenzuru, kontrolu globalističkih snaga koje su i dovele ovaj svijet u, u, u, u, u, u ovu situaciju kriza i naravno mi kao politička opcija koja ima suverenističke stavove pa evo recimo kako ćemo mi kad se uvodio euro na koji način ćemo mi, ako smo mi bili protiv uvođenja eura, na koji smo mi mogli način iznositi druge stavove kad smo bili cenzurirani od svih jačih i snažnijih medija, bitnih medija poglavito javnih servisa. Tada je bio Vujčić glavni po televiziji, Hrvatska narodna banka, a mi koji smo bili protiv uvođenja eura, koji smo bili protiv fašističkih mjera koje su uvođene za vrijeme Corone, jedino mreže su nam ostale. E tada kad sam ja kao mijenjaju se zakon, donio odluku kao gradonačelnik da u Sinju se neće poštivat gdje je grad Sinj vlasnik prostora tj. i ustanova Corona mjere, nisam čuo tada ustavno pravne stručnjake nisu dizali glas. Ili kad sam etno biznismena Milorada Pupovca nisam dozvolio da bude njego etno biznis koji mu plaća Plenković dobro. Dobro nije doveo i Stanivukovića u Sinj kad sam zabranio tu izložbu, nije bilo ustavno pravnih stručnjaka, znate šta je bilo ministre. Istina, vi ste ministar pravosuđa i istine, vi ćete definirat istinu, vi ćete reć šta je istina, vi ćete reć znate što je bilo kad sam zabranio izložbu kao gradonačelnik. Došla policija i saslušavala me, kamere upaljene. Peđu Grbina saslušavala koji je odlično otpjevao pjesmu Čavoglave, najbolji izvođač, za mene najbolji je bio izvođač poglavito onaj dio za vas SDP-ovce za dom spremni, ono je najbolje istaknuto u pjesmi kad je pivao Peđa Grbin, taj dio je najbolje njemu stajalo. Međutim tada je mene, tada je mene ovaj saslušavalo 6 sati, kamere upalilo Državno odvjetništvo zvalo. Ne znam jel Tomaševića zvalo kad zabranjuje. I kao mi smo u istoj, nije tada, tada tih kvazi pravni stručnjaci nisu rekli gradonačelnik grada Sinja ima pravo donijet takvu odluku. Naravno da imam pravo donijeti takvu odluku, e a mene se saslušavalo za razliku od njih ministre istine i pravosuđa. Ja mislim da bi tribalo donijeti novi ustroj u saboru da dodamo pravosuđa i istine jer ovim zakonom vi u biti cenzurirate manje političke opcije, sve vi globalističke opcije od Možemo!, od SDP-a, od HDZ-a ili recimo kad se donosila Istambulska konvencija ja sam bio protiv Istambulske konvencije ali bilo je nemoguće tada pod stavom Andreja Plenovića da će on to donit a pljeskom SDP-a i Možemo! kao udruge tada i platforme nije se uopće doći do mainstream medija. Nisi moga iznit svoj stav. Zato su društvene mreže dobre jasno za transparentnost, al ova uredba je ugasila to jer društvene mreže ne pristaju na ovo zbog čega ja ne znam. Onda floskula da nas netko van EU ne financira. Pa znate li vi da je vas financira PPD Pavle Vujnovac u kampanji da je dao pozajmicu. Tada je bio, tada je bio čovjek čisto povezan sa ruskim kapitalom pa to zna svak živ u to vrijeme. Dao je pozajmicu ja slučajno naiša dol na …/Govornik se ne razumije./… sidi Vladimir Šeks i Pave, pa šta su se dogovorili sve što je tribalo dogovorit i to je rje… bit će, to je, tko to kontrolira mislim.
Pa vi ste zabranili ljudima na ovim platformama ili političkim, vi globalisti vi ste zabranili, vi koji ste doveli ovu situaciju u Hrvatsku, otvorene granice, nema granice, uhitit, locirat, transferirat Šeks, Sanader, Mesić Stipe i takve ikone koje su donosile takve odluke.
Prema tome ovo je cenzuriranje, ovo je demokratski pad pod kontrolom briselskih činovnika i tko smo mi, zašto mi uopće moramo ovo donosit ako je doneseno u Bruxellesu. I ona priča nas izvanka neko kontrolira, a nema većih poslušnika do ovih globalističkih političkih opcija i to je jednoglasno podržano u parlamentu čini mi se, pa jel vas sram. Koje su posljedice ovoga zakona, ja sam za transparentnost ali koje su posljedice ovoga zakona? Niži demokratski standardi, cenzura, oduzimanje prava i sloboda i to je činjenica niti jedna više društvena mreža značajnija više neće prihvatiti bilo koju novu političku opciju. Kako će ti ljudi iznositi svoje stavove, kako će se organizirati u ovome svijetu kada su društvene mreže, kad smo došli u tu fazu.
Još jednom mi smo protiv cenzura pod krinkom transparentnosti. Ministar je pravosuđa ja predlažem ministre još jedan dodatak i ministar istine jer vi kažete tko je protiv ovoga tko zna šta stoji iza toga. Šta će stajat ministre? Savjetnik bit će trener. To da ja imam trenera i da mi je on trener i savjetnik i sad ne znam da li trenira i savjetuje nemam pojma, znači ali možete stavit slobodno ministre pravosuđa i istine i uprave pardon to sam priskočio.
Mogu ja dati i prijedlog u proceduru valjda bi većina i prihvatila jer ovo je cenzura i bit ćete upamćeni ministre Habijan kao čovjek koji je došao u sabor, šta cijenim kao ministra da dođete, koji je oduzeo prava i slobode demokratskih procedura a poglavito ovim zakonom.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajući.
Kolega Bulj pitanje vama, evo čuli smo danas tu od kolega iz sljedbe Možemo! koji su rekli da traže od predsjedavajućeg, prije je vodio predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković je li jutrošnju sjednicu, da traže jednaka prava, da nitko nema pravo jednima davati priliku da govore a drugima braniti.
E sada ja se s tim slažem, samo je problem da Možemo! u Zagrebu dopušta 14. veljače četnikuši da pjeva, dakle žena drži u svom stanu slikala se s tim kip od Slobodana Miloševića, dakle kako drugo nazvati takvu gospođu nego čet… mislim evo prosrpski četnik neki a brane Thompsonu da pjeva. Dakle, koja prava su vama tu ovaj pobrkana ako pričamo o političkoj komunikaciji jer ovaj zakon o kojem mi raspravljamo je zakon i o političkoj komunikaciji.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Bulj ima odgovor.

Bulj, Miro (MOST)
Pa naravno evo ja sam kad je Medaković prvi objavio da je bio Medaković tu na izložbi gdje je bio Možemo! financirano preko HDZ-a tj. ministrice kulture E.Medaković koji je velikosrbin i koji je …/Govornik se ne razumije./… i strategiju napada. To je činjenica.
Kako ćemo mi funkcionirat ako mi to ne objavimo, prvi sam to objavio. Pa ja sam evo zabranio srpsku tromeđu zbog toga što je Milorad Pupovac srps… ovaj etno biznis njegovog financ… financiran, ne želim da on bude u prostorima. Mene je policija privela na obavjesne razgovore. Ne privode ni zbog Stanivukovića ni zbog ovih tih četnika koji Medakovića, četništvo promoviraju ode, a naravno to su …/Govornik se ne razumije./… e a kad su zabranili Thompsona Peđa Grbin kaže zabranit ćemo ne samo Tomašević.
…/Govornik se ne razumije./… najbolje otpjevane Bojne Čavoglave ja mislim da mu …/Govornik se ne razumije./… naplatit ovaj to je Peđa Grbin. Poglavito Bojnu Čavoglave najbolje kolege iz SDP-a i Možemo! otpjeva za onaj dio „Za dom spremni“ bolje nego Marko Perković Thomspon i nikome ništa …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Miletić ima pojedinačnu raspravu, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Reiner, još jednom poštovani gospodine ministre sa svojim suradnikom, kolege, kolegice vladajući i kolegice i kolege iz oporbe, mi danas raspravljamo o zakonu koji se na prvi pogled čini tehničkim, provedbenim, neutralnim no u stvarnosti riječ je o zakonu koji duboko zadire u samo srce demokratskog procesa u političku komunikaciju i sad ja vas pitam ovdje, kolega Bulj slobodno mi možete dignut repliku, ja sad vas pitam ovdje dakle kakva je to politička komunikacija, vidjeli smo, bili smo na Trgu bana Jelačića. Kolega Bauk, jedan od najvažnijih ljudi SDP-a proglasio nas je nepismenim sendvičarima u doslovnom smislu. To je bila njegova izjava aludirajući je li na Vučića. S druge strane pazite u centru na trgu prema svim informacijama koje ja posjedujem i prema pisanju portala, stan 140 kvadrata, parola izvješena Ujedinjeni protiv fašizma. Stan je u vlasništvu Igora Ružića ali čovjek ima i drugi stan na Maksimiru u kojem živi, slobodan umjetnik dva stana, jedan stana, tri stana. Dosta zanimljivo zar ne. Dakle kakve su to političke poruke, zašto, koliko država plaća i doprinose i sve tim ljudima koji onda vješaju političke parole sljedbe Možemo! i koje su to kakva je to politička komunikacija. To je vrlo važno, dakle ovdje se kolege s ljevice smiju ali ako Arsen Bauk koji je jedan od ključnih ljudi SDP-a, kaže da čači lend, chaciland oprostite, chaciland. Vi Hrvati koji ste bili na trgu bana vas 100 tisuća, vi ste nepismeni Vučićevi sendvičari. To je važna poruka koju nama ljevica upućuje i mi moramo to dobro analizirati. Zašto oni to nama govore, što oni žele i koja je to politička komunikacija. Ako Tomašević dopušta Ani Bekuti da pjeva u Zagrebu na Valentinovo, žena koja u svom stanu drži kip Slobodana Miloševića, agresora na RH. Vi ste ministre ovdje ministar pravosuđa, ovo, ovo nije zezancija. Dakle ako netko dolazi u glavni grad Hrvatske pjevati, a propagira velikosrpske politike, drži u svom stanu kip zlikovca Slobodana Miloševića, odlazi svake godine na datum njegove smrti na grob, fotografira se i to objavljuje na društvenim mrežama. I sad takva žena može doć u Zagreb pjevati ali Marko Perković Thompson, hrvatski branitelj i dragovoljac ne može. Kakva je to politička komunikacija. Evo zato je važno da mi danas i kad o ovom zakonu raspravljamo s kojim u stvari provodimo uredbu EU o transparentnosti, ciljanju u političkom oglašavanju i rekao sam u ime kluba nitko razborit nema ništa protiv i ovdje kolega Bulj je jasno rekao, mi smo potpuno za transparentnost i otvorenost i mi želimo da se zna ko koga plaća jer jednom sam rekao svako služi onome tko ga plaća. Mi, nas plaća hrvatski narod i mi u klubu Mosta služimo hrvatskom narodu, nemamo iznad sebe gazdi, nemamo nikoga, nismo nalinkani na nikoga. Ali ako vi npr. imate u Zagrebu, npr. 18500 udruga, ako prema pisanju medija ti ljudi su plaćeni dakle neto i bruto dobivaju plaću svaki mjesec, a što mislite za koga oni agitiraju, za kolegu iz Splita? Pa mislim da ne iz centra, a mislim da ne ni za mene isto. Mi se ne moramo slagat politički u ničemu al to su ozbiljne stvari o kojima treba voditi raspravu i bit hrabar u tome. Kakva je to politička komunikacija, koji su to onda botovi po mrežama. Pa oni znaju, njima ako se ugasi pipa pa di će oni, studenti filozofskog u 38 godini svog života. Gdje će oni, šta su oni odradili u svom životu, kojim biznisom su se oni bavili? Oni su osuđeni na sljedbu Možemo! koja ih financira, a onda ovi dakle po društvenim mrežama agitiraju za njih jer znaju da ako im se tu ugasi, mogu pjevat borbene, ništa drugo im ne ostaje. Dakle ovdje pokušao sam samo osvijestiti ministru, je uredba istina je da se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU ali je isto istina da svaka država donosi svoj provedbeni zakon. I činjenica je da Njemačka, Njemačka ima svoju provedbu kroz postojeća tijela u Bundestagu, da Francuska ima snažne ovlasti i kod nje je to političko oglašavanje strogo regulirano, vremenski ograničeno, da Nizozemska ima fokus na transparentnosti ne na zabranama, minimalno prekršajno pravo, maksimalno jasan uvid i u tom dijelu su bile moje kritike da je hrvatski model, bar liči tako je li, odnosno sliči oprostite među restriktivnijima u dijelu sankcija i procesnih jamaca. Budući da nam iz EU htjeli mi to priznat ili ne evo ga Ursula von der Leyen priča o pre bankingu, umjetnim algoritmima kojima će kontrolirati određene procese na društvenim mrežama, mi ćemo imat tu borbu za slobodu izričaja, za pravo na slobodu govora protiv koje mnogi su se do prije koje godine itekako borili je li. Ali evo mi ćemo tu nastaviti našu borbu i nećemo uzmaknut niti centrimetra. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bulj ima repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Kolega Miletiću sve je jasno. Andrej Plenković mora platit misu za Tomaševića i Možemo!. Vratio ga je u kolosijek nakon Davosa gdje je rekao da je problemčić bio za vrijeme Domovinskog rata i to odgovara jednima i drugima. Ovaj se prsi kao domoljub, ovaj čuva kao vođa ljevice i to je to, to njima odgovara. Međutim, kad je ovdje sad došao ministar pravosuđa i istine, evo jučer je presedan napravljen prije neki dan. Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj EU, 250 hektara, 500 nogometnih igrališta. Studija utjecaja na okoliš povjerenstvo je nije prihvatilo i odbacilo je od ministarstva znači povjerenstvo, stručno povjerenstvo, znanstvenici, narod međutim izađe rješenje da je prihvatljiva. Zašto? Jer se pogoduje ovoj tvrtki stranoj …
…/Upadica Reiner: Kolega Bulj, govorimo o političkom oglašavanju, molim vas./…
… je pretplatio …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…
Tako je pa oglašavanje, ja i govorim o oglašavanju. I kako ću ja sad to oglasit kolega Reiner.

Reiner, Željko (HDZ)
Valjda ćete naći neki ovaj način.
Ovaj, kolega Miletić će odgovoriti vam možda.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam gospodine Reiner.
Pa kolega Bulj kad pričamo o političkoj komunikaciji, ona je predmet ovog zakona, politička komunikacija vam je kada Igor Ružić prema meni dostupnim informacijama i pisanju portala, izvjesi u stanu u vlasništvu sljedbe Možemo! od 140 kvadrata u centru Zagreba transparent ujedinjeni protiv fašizma i protestira protiv 100 tisuća nas Hrvata koji smo došli izdat i pokazati poštovanje, iskazati poštovanje i ljubav prema svojoj domovini i hrvatskim rukometašima, to je dakle isto politička komunikacija, a čovjek ima još jedan stan od sljedbe Možemo! na Maksimiru i još nešto, dakle pa to je suludo, a ustvari mi smo se samo ujedinili u ljubavi prema svojoj zemlji i da bili smo ujedinjeni protiv komunizma i sve nas je više i zato se ovi tresu.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ja moram samo napraviti jednu malu ispravku, ministar Damir Habijan je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a pojam ministarstvo istine je skovao Orwell u jednom svom romanu pa preporučujem onima koji možda to nisu pročitali da ga pročitaju.
A sad će pojedinačno govoriti poštovani zastupnik Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa. Moram priznati da nije lagano govoriti o temi nakon slušanja dva zastupnika Mosta koji su govorili o svemu osim o onome što je tema. Bilo bi zapravo vrlo zabavno polemizirati sa njima sa tom količinom besmislica, a ja ću se probati držati teme.
Kao što sam već uvodno u replici pohvalio ministra i njegovo ministarstvo zbog brzog donošenja zakona o primjeni ove uredbe u Hrvatskoj u trenutku u kojem ona je stupila na snagu u 10. mjesecu prošle godine, a još četri zemlje osim Hrvatske su do sada donijele zakon o primjedbi dok većina zemlja još nije ušla niti u javnu raspravu, apsolutno pohvaljujem Hrvatska je tu na visini zadatka što se tog aspekta tiče kod primjedbe ove uredbe.
Međutim, to moram povezati sa nečim malo širim, a to je borbom EU za očuvanje naših demokratskih standarda, za zaštitu demokratskog procesa i integriteta informacijskog prostora, a dio čega je sasvim sigurno … je i uredba o europski akt o slobodi medija koji je stupio na snagu u 8. mjesecu prošle godine, a Ministarstvo kulturne odgovorno za njega u Hrvatskoj još nije pristupilo ključnim promjenama koje su potrebne da se ta uredba u Hrvatskoj ispoštuje. Te ključne promjene se prvenstveno odnose na izbjegavanje političkog utjecaja u kadroviranju.
Mi imamo primjerice u HS-u smo u prošloj godini birali Upravno vijeće HINA-e, birali smo Nadzorni odbor HRT-a, a dovedeni smo u situaciju da vladajuća većina odlučuje da se ljude koje Sabor bira u Saboru uopće ne moraju predstaviti više, oni u Sabor više ne dolaze, Sabor te ljude ne vidi, a bira ih, a onda oni dalje odlučuju u slučaju HINA-e o ravnatelju HINA-e itd.. Dakle, tu je apsolutno ugrožen, ugrožena ta logika EU o zaštiti demokratskog procesa i integriteta informacijskog prostora pri čemu je ministrica kulture, naravno da ovo ne ide direktno na ministra Habijana njega sam hvalio, ali je vezano područje i gdje ste u problemu ako u istom području pokušavate ići naprijed, a jedan dio radite dobro, a drugi dio kasni dramatično. Ministrica kulture je otvoreno rekla da njeno ministarstvo nema kapaciteta to provest u nekom razumnom roku. To je onaj aspekt na koji sam htio upozoriti ovdje.
Drugo o čemu ovdje slušamo jedna od ovih besmislica je ta da je uvedena nekakva cenzura. Ja ovdje ne vidim nikakvu cenzuru i ovdje uopće ne branim niti mreže, niti velike biznise niti ministra, ali nikome nije uskraćeno da i dalje koristi i Google i Facebook i sve ono što se smatra da je sada zabra… nije zabranjeno, ti sredstva su samo odlučuju da više neće uzimati novac da bi objavljivali reklame i to je sve, pa to je njihovo pravo. Njihovo pravo je da ako ne žele uzimati novac da bi to radili ne moraju tu nema nikakve cenzure, a pri tome želim podsjetiti na nešto drugo, dat ću vam neke brojeve, neke stvari kada se govori pa često se precjenjuje, a da se u suštini ne razumije, ne razumije se suština. Primjerice, najviše pratitelja u Hrvatskoj na Facebooku ima Kolinda Grabar Kitarović, ona ima 684 tisuća pratitelja. Ok, ona je bivša predsjednica Republike u redu. Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima 185 tisuća, ali pustimo njega po strani jer nije relevantan za ovu priču. Ali relevantan za ovu priču o tome koliko je što bitno ili nebitno postaje Mislav Kolakušić koji ima 241 tisuću pratitelja, on ima više pratitelja ili isto pratitelja kao tri najveće stranke po broju pratitelja na toj društvenoj mreži, a znamo kako je prošao na izborima.
Dakle, društvene mreže same po sebi ne određuju rezultat izbora, one nisu presudne. Uvijek se stvar svodi na kreativu i na ravnomjerno korištenje svih dostupnih alata. Tako je bilo pred 50 godina, tako je bilo pred 30 godina, tako je danas, tako će biti i u budućnosti.
Jedini problem koji ja vidim s ovom uredbom je taj što se nije išlo u razmatranje koje će nove probleme ona stvoriti, koje će prostore ona otvoriti. Ono što sam već rekao u ime kluba ću ponoviti, ona apsolutno otvara prostor da se počnu koristiti influenceri manji, veći, različiti mogu karikirati pa će primjerice Baka prase odjednom govoriti pozitivno o Mostu i sada će svi vidjeti da Baka prase hvali Most ili će npr. Centar uzeti Lidiju Bačić pa će ona govoriti nešto pozitivno itd., što će biti plaćeno, što će apsolutno biti plaćeno ali to nije sada regulirano. Ovdje sam imenovao potpuno ne ciljajući i ne, bez ikakve zle namjere samo sam dao primjer.
To je ono što će se otvoriti neminovno kroz u ovom sustavu koji sada gradimo koji dolazi dalje i o tome će trebati voditi računa kako se tu postaviti u budućnosti jer će tu biti definitivno puno novih problema.
Ono što također želim reći onima koji preci… koji misle da se sve svodi na društvene mreže i na Google. Moram vam reći ovako mlađi od 25 godina u pravilu se informiraju isključivo preko TikToka, gotovo u pravilu. Od 25 do 35 godina isto je TikTok vrlo aktualan ali ima nešto Instagrama a Facebook je u tragovima. Stariji od 35 godina, sad idem sve bliže svojoj generaciji mi još uvijek dosta pratimo i klasične medije u smislu tv vijesti, dnevnika, pratimo najviše Facebook, Iks itd..
U konačnici ono što sam već rekao sve je jedan miks i u svakoj političkoj kampanji će trebati i dalje koristiti sve alate najbolje što se može, a u svemu ovome umjetnu inteligenciju nisam niti spomenuo a ono što dolazi sa njom je gotovo nezamislivo u ovom trenutku.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo četiri replike, prva je kolege Barbira.
Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani zastupniče Račan otvorili ste jednu temu koja je bitna i već je prisutna u virtualnom svijetu to je pitanje influencera a koje ne obuhvaća ovaj zakon. Tako da imate upravo situaciju nastavno na ono što sve vi govorili da danas predsjednik Srbije koristi influencere i razgovore s njima kako bi sebe popularizirao kod mladih. Ovaj zakon nije uredio takav način političkog ajmo tako reći političkog izražavanja, a zabranio je na drugi način oglašavanje nekim, nekim strankama recimo malim da sudjeluju kao i velike u demokratskom procesu i smatram da tako neuređen do kraja zakon može biti na neki način smanjenje kompletnog demokratskog pluralizma u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnika Račana.

Račan, Ivan (SDP)
Ja uvijek pokušavam ne ući u zamku da govorim da je nešto što je novo ili što dolazi da je to loše jer tako nekada nije bilo. Naprosto smatram da treba prihvatiti o tempora o mores, sve se mijenja dolaze uvijek novi alati, dolaze novi običaji. Ono što je potrebno, potrebno je razumno regulirati ono što je razvidno da može biti loše i to je sve.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Kralj ima repliku.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala predsjedniče.
Kolega Račan stvarno ste imali zanimljivu analizu ovaj stanja odnosno primjene ovog zakona pa me zanima vaše mišljenje. Kako će zapravo, što mislite zapravo kakav će odjek imati odnosno posljedice primjena ovog zakona na slijedeće parlamentarne izbore i hoće li primjena ovog zakona otežati likovima odnosno zastupnicima poput Miletića, Pernara i takvih populista reizbora u sabor?
Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastupnika Račana.

Račan, Ivan (SDP)
Neće, naprosto neće jer ono će uvijek pronaći prostor kako da dođu do neke pažnje sa radikalnom retorikom koja je u zadnje vrijeme sve više naprosto protiv svih i svega i to će naprosto jednom broju publike biti zanimljivo i oni će do nje dolaziti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja se kolega Račan mogu složiti diskusijom i da doista je zanimljivo da zapravo ono što je uredba htjela napraviti transparentnost zbog ponašanja ovih velikih giganata smo dobili zapravo novo zamućivanje vode i odvodi nas u nekakve prostore u koje još uvijek ne slutimo u kojima možemo biti. Na kraju ste spomenuli svoje rasprave AI i ja mislim da zapravo već dobrim dijelom naši korisnici društvenih mreža bez oglašavanja koje je transparentno, a vidimo zašto ga nemamo su već zapravo izloženi AI jer su izloženi doslovce algoritmima mreža koji guraju u njihove bubble i oni su vrlo često toksični.
Svijet u kojem ja živim ako sam na društvenoj mreži možda će se potpuno razlikovati od vašega i biti dramatično dijametralno suprotan od nekakve 17-e osobe, meni se može činiti da smo vrlo demokratična država u kojoj nitko ne voli Thompsona primjerice, a nekog drugog da smo država u kojoj apsolutno svatko voli Thompsona a potpuno živimo u istom prostoru. Prema tome, taj AI već jest uključen kroz toksične algoritme i zapravo zabrana oglašavanja ih samo dodatno pojačava. Mislim to nije dobro za nikog.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor zastupnika Račana.

Račan, Ivan (SDP)
Da, to je točno. Najbanalnija primjena umjetne inteligencije koje ljudi nisu svjesni je npr. na streaming servisima. Pratite recimo Netflix i Netflix vam naprosto nudi sličan sadržaj onom koji ste odabrali jednom pogledati i stavljat će vas i držat će vas u tom bubblu i ako vi sami ne znate iz njega izaći, ako vi ne znate sami pronaći na drugi način kroz neku drugu umjetnu inteligenciju kroz Google, kroz na koji god način se informirati da postoje neki zaista dobri sadržaji pa ih onda sami potražiti na tom Netflixu vi do njih nećete nikada doći. Netflix vam ih nikada neće ponuditi jer ako ste pogledali dvije sapunice na Netflixu ništa sa sapunicama vam više neće izlaziti. To je tako.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Bulj ima repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Račan ne možemo zanemariti da je ovim cenzuriran dio medijskog prostora poglavito manjim političkim opcijama i novim koji će je li planiraju se angažirati politički što je u demokraciji vrlo bitno. Ovdje se želi održati sustav vidljivih velikih političkih opcija i zato mi nije jasno kako progresivci Možemo! pa i SDP su za ovaj zakon. Da transparentnost međutim koji su učinci? Učinci su onaj tko ima veći utjecaj u velikim medijima u javnom mediju, u javnom servisu ti će moći doći do određenih prostora.
Međutim, ovaj prostor društvenih medija je blokiran ciljano pod krinkom transparentnosti ravno od von der Leyen i Bruxellesa.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog zastupnika Račana.

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Bulj s oproštenjem ali to što vi govorite nema nikakvog smisla, to je potpuno oslobođeno ikakve zdrave logike. Pa ako je, ako se radi o oglašavanju koje je ovdje zabranjeno pa uvijek će se oglašavati najviše onaj koji ima najviše novaca pa sa time će biti on u poz… u preferiranoj poziciji nasuprot ovog što vi kažete manjih. Ako nema oglašavanja onda su svi u istoj poziciji što se toga tiče.
Ali isto tako moram vam vrlo banalno reći Mislav Kolakušić, ponavljam ima više pratitelja na Facebooku nego tri najveće stranke zajedno i to ništa nije pomoglo, ništa ne znači jer samo po sebi to ništa ne znači. Točka.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govorit poštovana zastupnica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo javila sam se ja bi o jednom dijelu vezano je za političko oglašavanje za ovu temu, ali me ponukala ova današnja rasprava da malo istaknem upravo Hrvatski sabor kao najbolju političku pozornicu i toga smo svi jako dobro svjesni, a da li su građani tog svjesni ili su ponekad u obnovi vezano za naše istupe u Hrvatskom saboru i da li se godinama zavode od nekih političara to ću prepustiti javnosti da sama procijeni.
Htjela bi istaknuti kada građani pomisle na Hrvatski sabor oni umjesto rasprave, odgovornosti donošenja odluke koje utječu na njihov život dobivaju ponekad nešto sasvim drugo. Oni očekuju prostor u kojem se konfrontiraju argumenti a ne taštine, prostor u kojem služi se javnosti, međutim često svjedočimo nečem drugom. Pretvaranju saborske govornice upravo u pozornicu političke samopromocije. Umjesto dijaloga dobivamo monologe za kamere, umjesto sadržaja dobivamo kojekakve slogane a umjesto rješenja dobivamo čak i performanse.
Politička samopromocija sama po sebi nije nova pojava čak je i očekivana. Politika je oduvijek uključivala potrebu da se političari predstave biračima, da objasne svoje stavove i da pridobiju povjerenje birača i sve je to legitimno. Međutim, kada nastaje problem? Problem nastaje kada promocija postane sama sebi svrha, kada forma nadvlada sadržaj, a interes javnosti bude potisnut interesom za osobnu vidljivost.
Danas u saboru često gledamo zastupnike koji ne govore jedni drugima, govore kamerama, govore društvenim mrežama, govore tako da izazovu pljesak, zgražanje, smijeh ponekad čak i suze a sve znajući da je to jedini njihov put do medijske pažnje. Moramo se zapitati kome to koristi. Zasigurno ne građanima.
Građani trebaju konkretne mjere, kvalitetne zakone i argumentirane rasprave, a samopromocija s druge strane ona hrani površnost, potiče natjecanje tko će izreći žešću rečenicu, tko će smisliti bolji slogan, tko će dobiti više pregleda. U takovom okruženju ozbiljne teme često postaju kulise a sabor svojevrsni reality show.
Posljedica takvog ponašanja s vremenom dovest će do pada povjerenja građana. Kada ljudi vide da se njihovi predstavnici prepiru radi dojma a ne radi rješenja stvara se osjećaj da politika nije mjesto odgovornosti nego mjesto teatra. Svakako se dolazi do smanjenja kvaliteta rasprave. Ako je cilj zvučati efektno, a ne biti točan argumenti postaju manje važni, činjenice ustupaju mjesto populizmu, a bez činjenica nema dobrih odluka i sve to može dovesti i podjela što često neke kolege i namjerno iniciraju.
Samopromocija često počiva na sukobu jer sukob privlači pažnju, lakše je napasti nego surađivati, lakše je dramatizirati nego objašnjavati boriti se argumentima. Politika koja stalno stvara neprijatelje osobito ako ih tako stvara gdje ih on, gdje ih ni nema ne može graditi rješenja.
Dragi moji Hrvatski sabor ne bi smio biti pozornica ega. To bi trebala biti radna soba naše države. To ne znači da zastupnici trebaju biti bezlični ili šutjeti, naprotiv trebali bi govoriti jasno, hrabro i odgovorno s ciljem da informiraju i unaprijede raspravu a ne da skupljaju jeftine političke bodove.
Možda je vrijeme da se zapitamo što je važnije jedna minuta u medijima ili zakon koji će pomoći tisućama ljudi? Što želimo ostaviti iza nas, neki novinski naslov ili rezultat? Građani ne biraju zastupnike da budu influenceri, biraju ih da budu njihovi istinski predstavnici. Zato vam je potrebna promjena političke kulture, kulture u kojoj će se cijeniti znanje i rad više od ovog spektakla, u kojoj će saborska govornica biti mjesto argumenata a ne reklame.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo nekoliko replika, prva je kolege Babića.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolegice Blažanović danas u raspravi posebice od kolega iz MOST-a čujemo teze da je riječ ni manje ni više nego o cenzuri. Naravno da to nije točno. Naime, iako ova uredba obuhvaća sve medije i televiziju i radio i portale i društvene mreže cilj je isključivo transparentnost, a ne zabrana oglašavanja. Dakle, građani su ti koji trebaju znati tko plaća oglas, a ne živjeti u prostoru prikrivenih kampanja. Pravila su jasna i za sve i ukoliko se poštuju niti jedna politička organizacija neće biti zakinuta. Poštovana kolegice kako vi vidite granicu između legitimne transparentnosti i tvrdnje o cenzuri koja se ovdje spominje? Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani kolega Babiću dobro ste to sve primijetili, danas u sabornici čujemo s jedne strane transparentnost s druge strane cenzuru, međutim niko ne naglašava da tu postoji jedan pojam zbog kojih se i radi donesena je ova uredba i zašto je mi transporiramo odnosno uređujemo ovim zakonom da se čim prije i bolje prilagodi u našem društvu, a to je prikrivanje, prikriveni oglasi gdje se prikrivaju ciljevi nekakvih oglasa sve to se želi izbjeći, pogotovo i osobito u političkom oglašavanju. Da se zna točno, a neke kolege i neke stranke se toga ovdje boje koja ciljana je skupina, što se govori, kako se financira i u kojem prostoru i prema kojim ljudima se šalju određene poruke iz kojih razloga, dal se ljude želi i građane dovesti u zabludu šireći mržnju, neprijateljske poruke i samo napadajući neke druge ne nudeći neka konstruktivna rješenja.
Evo očito se neki boje …/Upadica Reiner: Hvala./… taj neki prostor.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić ima repliku.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani dopredsjedniče HS-a. Kolegice Blažanović vi ste se u svojoj raspravi najviše osvrnuli upravo na samopromociju unutar Sabora odnosno svih političkih opcija koje jesu u Saboru. E sad moje je pitanje hoće li primjena novog zakona ograničiti upravo taj dio vezano za samopromociju u HS-u ili hoće li baš zbog novog zakona Sabor postati još više mjesto za samopromociju onih koji će na taj način željeti dobiti još veću vidljivost kad je u pitanju hrvatska javnost?
Dakle, podržavam sve što ste rekli da evo većina koristi upravo HS i kada se obraća kolegi saborskom zastupniku ne gleda u saborskog zastupnika nego gleda u kameru, hoće li ovo ovaj novi zakon upravo povećati potrebu …/Upadica Reiner: Hvala./… za samopromocijom u Saboru? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani kolega Šimić dobro ste isto tako argumentirali, apostrofirali neke stvari u svom komentaru. Ja bih istaknula da ovaj zako ni ova uredba što se tiče transparentnosti neće ograničiti nikoga u HS-u da se i dalje samopromovira, a pod izlikom da se bori za građanska, ljudska prava i slične stvari. To vam je kolega Šimiću moje mišljenje i stvar osobne političke kulture, osobnog političkog izbora kakav političar želite biti, sam sebi političar i borit se u biti iza krinke ljudskih prava za neke svoje osobne promocije. Ja bi rekla svakom po savjesti i vidit ćemo što će biti u budućnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana kolegice Blažanović vaše rasprave su uvijek kvalitetne i argumentirane, međutim ova rasprava je iznad svih do sada. Nadam se da i one kolege koji nisu sad bili u sabornici da će vrlo rado preslušati ovu raspravu, nadam se da će ovu raspravu kvalitetno prenijeti jer u biti svi bi trebali bar na kratko zastati i zasramiti se jer upravo mi svi koji smo tu sve ono što tu činimo, radimo, izgovaramo razlog je što naši građani nas jako loše percipiraju i jako loše ocjenjuju. Hvala vam kolegice Blažanović.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovana kolegice Juričev-Martinčev meni je ovo prvi mandat, dal će bit drugih ne znam i ne stremim nekim takvim stvarima. Dugo sam radila u privatnom sektoru i ne bojim se raditi, ali evo samo jedna činjenica iz mog života, najmanje u ovom Saboru mene gleda moja rođena mama jer kaže vi se tamo stalno nešto prepucavate, svađate, gadi mi se to gledati i žena nije navikla da u kući sluša da se neko svađa, a kamoli na televiziji tako da nadam se da ćemo u budućnosti poboljšati naše rasprave pa da nas i naša obitelj počne slušat i gledat.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana zastupnice Blažanović, vi ste članica HDZ-a to je jedna velika stranka o kojoj ljudi imaju ili pozitivno ili negativno mišljenje, međutim svakako samo po sebi bez ikakvih alata već ima i unaprijed zadano mišljenje jel. Smatrate li da oduzimanjem alata nekim malim inicijativama ili slobodno mislećim ljudima koji žele izraziti svoje ideje na neki način oduzimanjem tih alata utječemo i na kompletni demokratski pluralizam u Hrvatskoj i smanjujemo količinu demokracije u našem društvu jer na neki način prisiljava se same te ljude da se njihove ideje čuju da budu dijelom nekih velikih političkih kompleksa, a ne slobodno misleći, mislite li da je to ipak dijelom udar na slobodu i na demokraciju?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani kolega Barbir, ja uistinu ne znam gdje ste vi to pročitali u ovoj uredbi ili u ovom zakonu da se nekom ograničava evo i fizičkoj osobi il nekoj maloj udruzi civilnog društva, maloj stranci da se oglašava politički, naprotiv, samo se dovodi u transparentno prikazivanje tog oglašavanja. Nikome se ne brani, evo i ja i vi i bilo ko možemo sad izići il u Sabor van njega i politički se oglašavati na svakoj društvenoj mreži. To što su neke velike firme odlučile da ne žele primati novce za to, to je njihov izbor. To vam je u privatnom sektoru normalno da neko odlučuje ko će kod njih radit i kako će radit i kako će poslovati, ali nama nisu oduzeti ti ta sredstva putem kojima se možemo oglašavati svi u RH, a i šire.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovana kolegice Blažanović, evo slušajući sve ove rasprave, osobito pojedinačne mogu reći da je vaša rasprava bila daleko najbolja ne samo danas nego već jedan duži vremenski period u saborskim klupama tako da vam ja svakako želim čestiti na tome. Zapravo vi ste ušli u srž i bit funkcioniranja HS-a, spominjali ste političku samopromociju, performanse i ja sam siguran da će danas u medijima sigurno se izvući izjave nekih drugih kolega koji su se možda svađali, prepucavali, vrijeđali, vaša izjava neće najvjerojatnije izać nigdje, a samo hrvatsko društvo kada gleda izvještaje iz Sabora granatirano je sa tim nekim samopromocijama, performansama. Dal mislite da to utječe i na način na koji nas onda hrvatsko društvo gleda i ocjenjuje …/Upadica Reiner: Poštovana zastupnica Blažanović./… na kraju krajeva? Zahvaljujem.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Poštovani kolega Borić lijepo ste to primijetili, međutim ja nisam niti jednom u Saboru kad se dignem ne govorim zato misleći u glavi mene će novine danas prenijet ili neće, bit ću na televiziji i sl. svakako to je dio našeg posla i trebali bi bit vidljivi da bi građani vidjeli argumente koje dajemo i rasprave koje vodimo o uistinu zakonima koji utječu na njihov život.
Međutim, po meni što je bitno? Svi ovi performanseri i slični kako ste ih naveli ok odjeknu u javnosti u novinama, međutim ljudi, pametni ljudi koji prate sabor, politiku mogu bit zavedeni u nekom kratkom razdoblju. Na duge staze ljudi cijene ljude sa svojim stavom koji imaju što pametno za reći i s vremenom će svakako se prikloniti tim ljudima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovana zastupnice Blažanović, razumijem zašto se neki političari iz nekih stranaka ovdje u sabornice bune protiv ovoga, čak govore o cenzuri. Kad pogledamo nalaz revizije za prošlu godinu, pogotovo financijska izvješća tih stranaka oni vam iz godine u godinu imaju uvjetna mišljenja. A zašto? Jer skrivaju račune, nemaju pokrića, uglavnom muljaju sa tim svojim financijskim izvješćima iako primaju sredstva iz državnog proračuna i revizija ih svake godine upozorava, upravo u ovom digitalnom prostoru rade najviše toga. I što sad imamo? Sad će morati voditi detaljne evidencije, označavati svoje oglase, morat će izvijestiti nadležna tijela naravno i pratiti tehničke zahtjeve, to je sad za njih jedna obaveza jednaka kao i za HDZ i za sve druge stranke i naravno da se protiv toga bune iako znaju da je ovo za svih jednako nema izuzetaka. Zašto? Jer mi želimo ovdje pokazati snagu argumenta, a ne algoritma …/Upadica Reiner: Hvala./… oni upravo rade drugačije …/Upadica Reiner: Hvala./… on žele da algoritam …/Upadica Reiner: Hvala lijepo./… bude taj

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Kolegica Blažanović će odgovoriti

Borić, Josip (HDZ)
./…koji prevladava iznad argumenta.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Slažem se kolega Boriću s vama, pa evo uvijek u ovakim stvarima kad se dižu na zadnje noge govore da im nešto branimo, da neki zakon nešto zabranjuje, ljudska prava se vrijeđaju, cenzure i sl. malo kad zagrebete ispod površine iza se uvijek skrivaju neki financijski elementi novci sl. kako ste dobro zamijetili. A čujte sad će morat plaćat ono što i mi plaćamo, neće moć trošit možda na skupe večere, izlaske, putovanja po tropskim zemljama i sl. da bi tamo skupljali iskustva kako bi Hrvatska trebala bit uređena, kako bi mi trebali razmišljati, što govoriti i što pjevati.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Burić.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam. Poštovana kolegice Blažanović, pozorno sam slušala vašu raspravu i evo ja osobno mislim da teatar sam po sebi uopće nije problem ako je on kvalitetan, ako je on dobar, ako je pozitivan, ali ako se pretvori u cirkus zbog cirkusa, ako se pretvori u to da se ima fokus isključivo na dojam, na klikove, na šok, na vidljivost itd. o čemu ste i sami pričati onda to i jest problematično. E sad ono što ja vas želim pitati što vi mislite koliko digitalno doba utječe i kolko je utjecalo na kvalitetu rasprava u HS-u i je li se kvaliteta rasprava zbog toga smanjila ili povećala?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem. Draga kolegice Burić, dobro ste to primijetili, ja mislim da u digitalno doba sabor je postao pred pozornica u kazalištu, a onda to sve što se tu napravi ide na onu digitalnu pozornicu i tamo je cijeli fokus što je po meni dobro. Mislim u digitalnom svijetu živimo, ja imam djecu oni su svi na mobitelu što je kolega Račan primijetio oni su svi na Tik-Toku i tamo kupe informacije, često možda i pogrešne, al to je njihov svijet, njihov fokus traje pet sekundi i dobro je da se možda iz sabora bitne neke poruke prebacuju u digitalni svijet, ali pitanje je kakve poruke se šalju, da li se te poruke cenzuriraju u smislu krivih poruka poticanja mržnje i sl. odnosno isključivo isključivosti kako ste sami naveli, znači nema više argumenata, ako ne razmišljate kao ja bolje da ne postojite evo. Tu se svela politika u saboru.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovana kolegice Blažanović ja dijelim s vama apsolutno vašu sablažnjivost činjenicom da moramo postat političkim influencerima, dakle ja to ne želim kao što ne želite ni vi, kao što ne želi vjerovatno niti većina, ali ja se bojim da je arhitektura medijskog sustava koja uključuje i tradicionalne medije i nove medije naprosto takva da ćemo to ili bit il nas neće bit. Razumijete? Dakle, mi možemo govoriti i iščuđavat se nad činjenicama, ali činjenica da naš govor od 10 minuta ovdje u HS-u ne znači ništa jer sami ste rekli pozornost je na pet sekundi. Pa ajmo reć suvislu političku argumentaciju pet sekundi, mislim ja to ne znam. I problem nastaje samo u tome što, što smo pokušali cijelo vrijeme objasnit, nije problem oglašavanja, neoglašavanja, manipuliranja, nego naprosto što te algoritam tjera da se naprosto drugačije ponašamo. To onda mijenja i način kako i tradicionalni mediji rade i cijela arhitektura sustava je drugačija, sad je naše pitanje samo kako se pametno tome prilagoditi…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…a ne izdati sebe? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem.
…/Upadica Reiner: Molim vas, ne iz klupe./…
Poštovana kolegice Lugarić, evo stvarno ja vas poštujem i cijenim i vi i na odborima i u saboru imate argumentirana i pitanja i rasprave i slažem se s vama, teško je preć u digitalni svijet i ono 10 minuta pretvoriti u 30 sekundi i reć nešto pametno. Ali zato moramo dat dodatni napor da to što u 30 sekundi govorimo bude istinito, uistinu da bude istinito, a ne da bude nekakav govor mržnje, pljuvanje po drugima i samopromocija ja sam najpametniji i ja sam najbolji i najljepši.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na završna izlaganja, pa će u ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Nekoliko riječi da kažem u kojem, o zakonu koji u biti samo formalno provodi europsku uredbu, ali suštinski uređuje jedno od najosjetljivijih područja moderne demokracije, političko oglašavanje u digitalnom prostoru jel.
Danas se izbori ne dobivaju isključivo programima, pa možemo reći da prosječni ljudi uopće niti ne čitaju programe, dobijaju se onim što vide u javnom prostoru i dobijaju se sa onim što im je na neki način omogućeno da vide u digitalnom prostoru prilikom vlastitog korištenja društvenih mreža surfanjem i slično. Ljudi danas imaju jasno mišljenje o velikim političkim strankama, ljudi znaju ko je i šta je HDZ. Kad imaju mišljenje oni se mogu profilirati da li su za ili protiv toga, međutim dok nemaju mišljenje o nečemu imamo čitav niz inicijativa, ljudi i ideja koji imaju jedini način da kroz vlastite društvene mreže dođu do očiju javnosti i to je najveći problem ovog zakona. Ovaj zakon može se koristiti i protiv kulture demokratskog pluralizma kako bi male stranke, pojedinci i ljudi sa idejama o kojima generalno javnost zna malo, bili prisutni u javnosti. Ovim zakonom tim ljudima se može onemogućit njihovo, njihovu prisutnost u javnosti i njihove ideje mogu ostati isključivo za njih same. Jer pazite, nemaju svi kao recimo HDZ upravljanje nad HRT-om niz godina, nemaju svi nekakve medije koji se negdje zovu i slobodnim medijima, pa da njihove riječi mogu doći do željene publike, nemaju svi tolko novaca, nemaju svi tolko članova i njihove ideje mogu ostati isključivo zapečaćene njima samima i to je zaista najveći problem ovog zakona. Jer ti ljudi koji bi tili biti slobodni i iznositi svoje vlastite ideje u javnost imaju jedino jednu mogućnost, a to je da budu sami dio velikih političkih stranaka. S time gube svoju neovisnost, gube pravo na svoje vlastito mišljenje, moraju se držati onoga što im ukalupi stranka, partija ili ko već, čijeg dijela odlučuju biti i s time hrvatski pluralizam gubi vlastite ideje od vlastitog naroda, od vlastitih pojedinaca, a svi znamo da je pokretač bilo kakve promjene u društvu ideja. Ako oduzmemo ljudima ideje, ako im oduzmemo njihovu vlastitu slobodu da budu samostalni, izgubili smo jako puno za vlastitu državu. Ako oni ne mogu govoriti na način na koji žele govoriti slobodno i neovisno oni postaju dio sustava, ako postanu dio sustava onda taj sustav ograničava njihovu slobodu izražavanja. Upravo ovim zakonom možemo proći preko ruba vlastitog oglašavanja gdje ljudi koji vjeruju u vlastite ideje ulažu vlastiti novac kako bi došli do određenog broja ljudi, kako bi čuli njihove ideje i mijenjali nešto u samom društvu. Ovaj sustav i ovaj prijedlog zakona tjera ljude da budu dio sustava, tjera ljude da budu sve ono protiv čega bi se možda vlastitim izborima i idejama borili, tjeraju da budu ukalupljeni, da budu svi isti, nemoj govoriti o velikim strankama kažu, to nije tema, pusti tu ideju, budi u skladu s onim što mi želimo da ti budeš. Smatram ako želimo zaštititi slobodu pluralizma trebamo zaštititi ideje malog čovjeka, ideje koje mogu unaprijediti našu državu, ovim zakonom gubimo tu mogućnost, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika DP-a završno će govorit poštovani zastupnik Tomislav Josić, izvolite.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući, poštovan i ministre sa suradnikom, uvažene zastupnice i zastupnici.
Klub zastupnika DP-a razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, te ga u ovom obliku može podržati. Riječ je o zakonu koji po svojoj naravi nema za cilj normativno intervenirati u sadržaj političkog oglašavanja već osigurati institucionalni i postupovni okvir za primjenu uredbe EU. Takav pristup smatramo pravno ispravnim jer je u skladu s hijerarhijom izvora prava jer se izbjegava nepotrebno ponavljanje materijalnih odredbi koje već proizvode izravne učinke u nacionalnom pravnom poretku. Posebno ističemo da se ovim zakonom jasno uređuje, uređuju pitanja stvarne nadležnosti, određuju nadležna tijela, uspostavlja nacionalna kontaktna točka, te propisuje mehanizam nadzora i sankcioniranja, bez čega učinkovita provedba uredbe u praksi ne bi bila moguća. Time se jača pravna sigurnost svih sudionika od pružatelja usluga političkog oglašavanja do naručitelja ali i građana kao krajnjih adresata političkih poruka.
Pozdravljamo i rješenje kojim se uspostavlja jasno dostupan upisnik pravnih zastupnika kao i normativno preciziranje postupanja u vezi s pritužbama i izvještavanjem prema Europskoj komisiji. Takva rješenja doprinose transparentnosti izbornog i političkog procesa što je od osobite važnosti u kontekstu suvremenog digitalnog okruženja i sve izraženijeg utjecaja ciljanog oglašavanja.
Istodobno naglašavamo važnost uravnotežene primjedbe ovih pravila osobito u dijelu gdje se odnosi na obradu osobnih podataka i korištenje tehnika ciljanja kako bi se zaštita temeljnih prava građana provodila bez nepotrebnog ograničavanja legitimne političke komunikacije.
Zaključno, smatramo da je predloženi zakon nužan, razmjeran i funkcionalan instrument za ured… provedbu europskog pravnog okvira u ovom području te da u predloženom obliku zadovoljava standarde pravne jasnoće i institucionalne učinkovitosti. Stoga će Klub zastupnika Domovinskog pokreta podržati donošenje ovoga zakona.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno će govorit zastupnik Miro Bulj.
Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ovde je sve jasno pod krinkom transparentnosti oduzimaju se određeni alati kako bi političke opcije, poglavito manje političke opcije novonastale ideje koje će se pretvarati u platforme u političke ideje. Ovo je beton sustav za SDP i HDZ nego čudi me da se tu priključio i Možemo!.
Činjenica da ovdje vidjeli smo ovdje performans iz HDZ-a gdje govore dignu se zastupnici na zadnje noge, a oni kao kulturan rječnik imaju jel. Kulturan rječnik je ovdje u saboru kolegice iz HDZ-a kad reče predsjednik sabora svome kolegi smeće ili kad premijer u saboru krene fizički napadati saborskog zastupnika. To je sve legitimno, a baš društvene mreže na vašim društvenim mrežama pojavilo se Kineza, Vijetnamaca onih lajkova od jedanput milioni.
Pa ne govorimo mi o tome, u ovome trenutku mi govorimo o ograničavanju određenih alata političke promidžbe kroz krinku transparentnosti. Nitko nije protiv transparentnosti, a zbog čega, jer briselski činovnici i sad ćemo spomenut koronu, kada je se dobro utržila vod der Leyen, njen suprug kroz cjepiva tada su došli do zaključaka da triba kada su bile one fašističke mjere, korona mjere, e tada je se donio zaključak da društvene mjer… ove mreže ne pristaju na ovo. Ovo sve šta vi čitate znači niti jedna društvena mreža ne pristaje na ove uvjete.
Ja sam za transparentnost, a politički utjecaj sponzora stranih gore ruskih i van EU, pa svi su povezani mislim, pa činjenica je da je tko je posudio novac HDZ-u za izbore, pa Pave Vujnovac i PPD pa to zna svak, pa čiji je to bio utjecaj. Bit će marsovac, s Marsa neko.
Jednostavno mislim da ovo nije dobro ograničavanje ministre pravosuđa i triba minjat ustrojstvo i istine dodat, uprave i istine jer ne morete vi kreirat istinu i kažete bilo tko tko je protiv ovoga zakona kojega je naložio briselski činovnici da je on ima neki ovdje, nešto krije. Nemamo mi šta kriti, društvene mreže su i vi koristite društvene mreže, svatko, tko ih ne koristi. A ovdje se pribaciva kao populisti ovi oni, pa narod odlučiva. More se reći i meni da sam populist nema veze jel, al …/Govornik se ne razumije./… gradonačelnika. Kad je bila korona mjera ja je nisam uveo jedini u EU, bio sam protiv korona mjera ali me je se sankcioniralo ja sam po sudovima, inspektorati su mi dali stotine tisuća kuna al da je to bilo suludo te mjere dok se Beroš super heroj grlio sa našim značajnim zvijezdama po brodovima onda je to bilo ok.
Prema tome, mislim da je ovde sve jasno. Čude me progresivne snage koje se zastupaju kao ljevica a to je HDZ kako svako, konzervativni u ovome pristupu a poglavito Možemo!. To su te globalističke snage, nažalost priključija se i Domovinski pokret i mislim da je ovo kraj jednoga, početak kraja udara na demokratske procese kroz alate i društvene mreže jer društvene mreže svima daju mogućnost a neko je rekao koliko ako ima neko novca da će on društvene mreže sponzorirat jel a to je najjeftiniji alat poglavito za novonastale političke platforme, ideje, udruge koje se žele aktivirati kasnije građana, koje se žele inicijative aktivirati kroz politiku. I ovo je izravan udar na demo… na demokraciju i na slobodu izražavanja i slobodu govora i pisanja i ja nikad neću glasat za ovo. Ono što naređuje von der Leyen, europski činovnici, briselski činovnici, oduzeli ste nam dio monetarnog suvereniteta, sve suverenitet smo im dali, poljoprivredu smo im dali, energetiku smo im dali, sve smo im dali i još im damo, dajmo da nemamo pravo pisati i misliti ono što želimo baš donekle jednakopravno kao i svi ostali.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit poštovana zastupnica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnikom, evo neću ići više u ove političke velike priče ali moram jedino kolegi Bulju jednostavno cijeli dan priča o toj nekoj cenzuri uzimanju, ograničavanju alata za političku promidžbu pa čisto zbog javnosti i postotaka i, i, i evo da svi znamo ja sam već u pojedinačnoj raspravi naglasila i svi ste se složili da je sabor hrvatski najbolja politička pozornica i ako uzmemo postotke i veličinu stranaka i članova i u strankama, Most je tu najprivilegiraniji. Cijela njihova stranka zauzima dvije klupice tu. Znači svi imaju pravo, cijela ta stranka Most je u Hrvatskom saboru, najboljoj političkoj pozornici, dok u HDZ-u mi se moramo jedni s drugima boriti tko će bit vidljiviji, tko neće bit vidljiviji i slično, puno para i vremena na to trošiti i angažmana. Oni samo dođu tu i još im se plati da sjede tu i da pričaju evo što god hoće. Ali dobro, to je sve demokracija.
Danas raspravljamo odnosno smo raspravljali o Konačnom prijedlogu Zakona o provedbi uredbe EU 2024/900 Europskog parlamenta i vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Ovim zakonom RH usklađuje svoje zakonodavstvo s novim europskim standardima zaštite demokratskih procesa osobito izazovnom digitalnom okruženju. Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju koja je donesena 13. ožujka 2024., je odgovor na značajne promjene u načinu odnosno modalitetima političke komunikacije. Svjesni smo da se političko oglašavanje odavno ne odvija samo putem plakata, televizije i radija. U velikoj mjeri se odvija putem internetskih platformi, društvenih mreža i sofisticiranih algoritama koji omogućuju precizno ciljanje birača, a što je sve otvorilo prostor netransparentnosti, manipulaciji pa čak i zlouporabi osobnih podataka. Stoga ovom uredbom se želi postići transparentnost u političkom oglašavanju, a što znači da građani moraju znati tko im se obraća, s kojim ciljem i na temelju kojih podataka. Novosti koje uredba unosi s iznimno važni u praksi, a to je ja ću samo nabrojiti već smo puno pričali o tome, obveza jasnog označavanja političkog oglašavanja, stroga pravila o ciljanju političkih oglasa, zatim se uvodi obveza vođenja i dostupnosti evidencije političkog oglašavanja, jača se odgovornost digitalni platformi.
Zakon o provedbi ove uredbe, osigurava njezinu primjenu u hrvatskom pravnom poretku, određuje nadležna tijela, propisuje nadzorne mehanizme i sankcije te osigurava pravnu sigurnost svim sudionicima političkog procesa. Ovim zakonom RH i Vlada RH šalje jasnu poruku da stojimo na strani otvorene, poštene, informirane, demokratske rasprave u kojoj građani na temelju dostupnih informacija odlučuju slobodno bez prikrivenih utjecaja i netransparentnih praksi. Stoga, klub HDZ-a će podržati ovaj konačni prijedlog zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegica Puljak digla je povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Puljak, Marijana (Centar)
Povrijeđen je u članku 238, mislim moram reagirati na ovu doslovno, doslovno vrijeđanje kolegice, kolege zastupnika. Pa nisu zastupnici ovdje i zastupnici Mosta, Možemo!, SDP-a, bilo koga ovdje nije im nagrada što su ovdje u saboru ili privilegija. Kako ste ovdje vrijeđali zastupnike Mosta, kao imaju dvije klupice, vi ih imate koliko 23 pa sramota. Zastupnici u ovom saboru su tu nakon rezultata izbora i imaju pravo u saboru govoriti i zastupati građane. Sram vas bilo.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, dobro to je ovaj točno što ste rekli. Pitanje je izričaja prema tome ovaj ne smatram da je bilo povrede Poslovnika ali dobro.
Kolegica Mrak Taritaš, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Referiram se na čl. 238, zapravo zaprepašćujuće je to što je kolegica rekla, gdje je prozvala zastupnike Mosta ali tako je mogla prozvati nas druge koliko klupica i koliko nas ima, a onda je još rekla dvije stvari. Rekla je da se u HDZ-u moraju borit. Pa svi vi možete imat pojedinačnu raspravu svaki dan na svaku temu, svi. Pojedinačnu raspravu vam ne brani nitko, a onda i da za to dobivate plaću. Pa dobivate i vi i zastupnici Mosta i mi i svi zajedno dobivamo plaću koliko ja znam.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, točno. Točno, sve je sukladno Poslovniku, hvala vam lijepo.
Kolegica Blažanović je digla povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Povrijeđen je čl. 238, iznošenje neistina. Ja nisam htjela vrijeđati ni kolegu ali kolega cijeli dan vrijeđa sve nas obmanjujući javnost i govoreći da su njima oduzeta neka, neki alati za političko oglašavanje što uopće nije istina i cijeli dan iznose neistine.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro kolegice Blažanović to nije povreda Poslovnika jer iznošenje neistina, laži i sličnih stvari nije protu, nesukladno Poslovniku. Nažalost kad bi to bilo nesukladno Poslovniku bojim se da bi ovdje vladala velika, velika šutnja. Ajmo mi ipak na ozbiljni posao pa će završno u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Ivan Račan, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)
Kada bi postojao netko tko bi mogao izbrojati sve neistine koje se u saboru dnevno kažu, ali ne postoji. Nažalost. Konačni prijedlog zakona o provedbi uredbe EU Europskog parlamenta i vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju je korak u dobrom smjeru. Ta uredba je donesena iz pet razloga. Prvi, da birači odmah znaju što je politički oglas i tko stoji iza njega, drugi zbog velikih razlika u regulativi među članicama kako bi se ujednačila pravila na jedinstvenom tržištu. 3., da se suzbije manipulacija kroz mikrociljanje i zloupotrebu osobnih podataka, 4. zbog stranog uplitanja u izbore i političke procese koje je postajalo sve intenzivnije.
I peto i ključno i najvažnije što je dio šire europske logike, a to je agenda o zaštiti demokracije i integriteta izbora u ovom slučaju i informacijskog prostora. U Europi uživamo najviši stupanj demokracije koji imamo na našoj planeti. Imamo najveću zaštitu ljudskih prava i da bismo u svijetu u kojem je sve više sve jačih aktera koji nisu demokratski i koji nemaju razinu zaštite ljudskih prava poput nas da bismo u njemu opstali moramo se boriti i moramo braniti ono što smo ostvarili.
Ovaj prijedlog zakona je korak u dobrom smjeru i Klub SDP-a će ga podržati.
Što se tiče odluke velikih platformi kao što je Meta i Google da u ovom trenutku se ne žele prilagoditi ovoj uredbi ili ne mogu ili nemaju kapaciteta to je njihova odluka koja je nesretna i koja ne vjerujem da je bila dizajn ove uredbe. Ona je posljedica. Šta će dalje biti ne znam, kao što sam već rekao uvodnu ponovit ću, s obzirom da se novac od političkog oglašavanja može zaraditi vjerujem da će platforme vrlo brzo se vratiti i uzeti taj novac.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Samo kratko nekoliko stvari nakon današnje rasprave. Četiri stvari konkretno. Ovdje je bilo rečeno da influenceri nisu obuhvaćeni ovim prijedlogom zakona odnosno konačnim prijedlogom zakona što je netočno. Članak 3. uredbe jasno propisuje dakle između ostalog i djelovanje koje utječe ili osmišljeno je da bi moglo utjecati na ishod izbora i referenduma a uz to ako prima se i naknadu drugim riječima u obrazloženju same uredbe jasno su spomenuti influenceri.
Druga stvar, u Nizozemskoj, Irskoj od kad je stupila uredba na snagu provedeni su izbori. Ako pogledamo izlaznost ona je čak i veća nego u vrijeme prije donošenja uredbe, prema tome i onaj argument da će to utjecati na izlaznost birača je netočan.
Treća stvar, kolega Miletić je ovdje spomenuo ako se ne varam Njemačku, Francusku i Nizozemsku kao primjer zemalja koje imaju fleksibilnije uređeno ovo područje. Netočno iz razloga što svaka država članica obzirom da je riječ o uredbi mora na identičan način urediti ovo područje. Primjere zemalja koje ste vi naveli, prvo uopće još nisu proveli uredbu, drugo radi se o njihovim domicilnim postojećim pozitivnim propisima koje će morati promijeniti ali u tome zaostaju u odnosu na RH i ostalih 5 zemalja koje su ovaj zakon o provedbi uredbe već donijeli.
I četvrta stvar kolegica, netko od kolega, mislim da je kolegica Blažnović je spomenula performans ili cirkus u saboru, on će se moći nastaviti jer je vrlo jasno ovom uredbom i zakonom propisano da politička mišljenja koja su iznijeta u vlastito ime ne smatra se političkim oglašavanjem. Prema tome, ako pogledate i presjek današnje rasprave na portalima u naslovu je kolega Bulj i kolega Grmoja ono što sam rekao neće vam nitko to oduzeti, imate prostora, nema nikakve cenzure.
Zahvaljujem svim, velikoj većini zastupnica i zastupnika koji su bili itekako konstruktivni na podršci ovom zakonu, a naravno da ne može biti jednoglasno onda to ne bi bila demokracija.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike, prva je kolegice Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre, ministre pravosuđa, ministre pravosuđa u jednoj državi članici EU vi zajedno sa vašim premijerom sudjelujete u jednoj propagandi normaliziranja ustaških pokliča diljem Hrvatske i kako biste našli obrazloženje zašto ta propaganda za dom spremnih je odjednom prihvatljiva i normalna, jučer ste dali jednu izjavu kojom ste zapravo crnokošuljaše, proustaše i profašiste usporedili ni manje ni više nego s Papom pa ste rekli danas sutra će netko imati nešto protiv Pape jer nije vjernik pa evo da ni Papa ne bi možda doći na glavni trg RH, svjesni da ono što građane smeta, smeta ih nešto sasvim drugo. Smeta ih nametanje identiteta koji nikad nije niti će biti naš. To je identitet fašizma na koji ste vi sada pristali i cijelu Hrvatsku zavukli tamo gdje nam nikada nije bilo mjesto.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, poštovani ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažena zastupnice nije vas bilo od jutra, barem vas ja nisam vidio pa nisam ni očekivao konkretno pitanje o temi o kojoj smo danas ovdje većina zastupnika raspravljala. Vi jedino što znate u nedostatku sadržaja ponovno ići za time da dijelite hrvatski narod.
Koliko sam dobro shvatio nakon veličanstvenog dočeka naših rukometaša što su hrvatske građanke i građani željeli na glavnom trgu vama je drugi dan bilo žao što nije bilo fašističkih pozdrava. Dakle, vi ste govorili zašto se nešto nije pjevalo ili zašto nije bilo incidenata. Nije ih bilo i sad već tri dana traje ovo plakanje, naricanje i u Hrvatskom saboru i u medijskom prostoru jel vam nešto nije po volji.
Građani su vam dali odgovor i da, da li je to Papa, da li je to inauguracija buduće predsjednice ili predsjednika RH analogijom možete to zabraniti i to nije dobro i to neće proći djelujem protuustavno.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević dignuo je povredu Poslovnika.
U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., poštovani predsjedavajući ne znam zašto vi ne intervenirate nakon što se u Hrvatskom saboru nakon 35-6 godina uvođenja demokracije pluralizma dopušta retorika crvenog fašizma koji je najžešće protiv Hrvatske zagovarao Slobodan Milošević tamo '80.-ih godina a sada crveni fašisti bilo iz jugokomunističkih ili velikosrbijanskih razloga.
Dakle, vi morate intervenirati u Hrvatskom saboru kada se to događa.

Reiner, Željko (HDZ)
Najprije kolega Jurčević ja ću intervenirati kad smatram da je to potrebno, a Hrvatski sabor je demokratsko tijelo. U njemu govore ljudi ono što misle, sa mnogo toga se duboko ne slažem, duboko ne slažem, s mnogo toga se slažem ali u tome je bit demokracije da svatko može reći što želi, a narod će na izborima procijeniti tko je u pravu, a tko nije u pravu, tko ga obmanjuje, tko prodaje floskule, tko ga plaši nečim, a tko s druge strane govori istinu, tko pokazuje rezultate, tko pokazuje brojke itd. To je na narodu da procijeni i narod će onda tako izabrati i slijedeći sastav sabora. Prema tome, bit demokracije jest u tome da osim ako netko uistinu ne nasrće na nekoga bilo verbalno, bilo fizički se može u ovom parlamentu reći što se želi, a mi se s time, vi i ja, netko drugi možemo složiti ili možemo duboko ne složiti.
Kolega Jurčević vi ste ponovno digli povredu Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238. Dakle ne slažem se s vama budući je ovo najžešći govor mržnje uperen ne samo prema pojedincima dakle hrvatskim braniteljima, dakle koji su ginuli za ovu slobodu, a ja sam jedan od tih dragovoljaca i branitelja, nego se radi o rušenju dakle ustavnih temelja RH kao demokratske države. Dakle to je podsjećam, dakle ista retorika koju je govorio Slobodan Milošević tijekom pripreme srbijanske oružane agresije i tijekom opravdavanja uključujući i danas. Dakle onda idemo lijepo u Beograd, što radimo ovdje u …/Upadica Reiner: Dobro./… Hrvatskom saboru, nema potrebe biti ovdje.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Jurčević i vi ste bili branitelj i ja sam bio branitelj, ne pričam puno o tome, ne busam se u prsa ali jesam bio, ali ponovno se vraćam na to, narod će procijeniti svakoga od nas, a narod se ne da prevariti i to smo imali u novije vrijeme više puta prilike vidjeti.
Kolega Bulj ima repliku.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ministre drago mi je da čitate portale i da pratite, nisam gledao ja se spremam sad za zakon koji je vrlo bitan o dječjim vrtićima to mi je puno bitnije, a moja replika se odnosi na to da vi niste demantirali ničim naše neslaganje sa ovim zakonom tj. sa naredbom vaših gazda iz Bruxellesa jer jednostavno ovo je udar na slobodu govora i izražavanja, pisanja jer jedan dio alata u politici, poglavito za manje političke opcije i novo nastale, vi onemogućujete i bit ćete po tome i upamćeni. A vašoj kolegici Blažeković ona spominje mene u nekoliko navrata, ne vidim razlog znam da je dobila 700 glasova, da je zamjena super heroju Viliju, njenom prijatelju. Ja sam ipak dobio 11 i po tisuća glasova i imam pravo u ovome saboru govoriti, zastupati i borit se i 4 puta sam preferencijalno biran u ovaj parlament kao i drugi zastupnici. Prema tome …
…/Upadica Reiner: Poštovani ministar Habijan će odgovoriti./…
… niste vi mjerodavni, vi morete jedino biti …
…/Upadica Reiner: Hvala vam lijepo, premašili ste vrijeme kolega Bulj./…
…/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)
Značajno, izvolite kolega, ministre Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Bulj, unatoč trudu da vam pokušam dobronamjerno ukazati na odredbe ovog zakona jer imam osjećaj i dopuštam si to reć da očito niste upoznati s istim, vi nastavljate svojom retorikom, ja nemam namjeru vam više uopće ovoga kontrirat ili pojašnjavati jer pretpostavljam da zapravo razumijete ali to je ono što je danas bila i riječ u Hrvatskom saboru. Dakle koristite i ovu temu i druge teme da bi zapravo stekli određene političke poene. Moja mogućnost da na to utječem tu prestaje niti ja imam namjeru, ali mislim da građanske i građani prepoznaju razliku između konstruktivne rasprave kojih je u ovom Hrvatskom saboru po ovoj temi bilo doista puno, od onoga što možemo nazvati performance ili cirkus ali sami sebi ste demantirali dokaz da doista nema nikakve cenzure. Prenijeli su ono što ste rekli, hrvatski građani će to ocijenit.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa evo poštovani ministre, mislim da ne bi trebalo zaoštravati stvari. Nitko nije protiv transparentnosti i uređenosti itd., itd. Nešto ste govorili kada nije bio kolega Miletić dakle u vezi onoga što je on replicirao i govorio, međutim iako je uredba obvezna, znači sve države članice EU je moraju u načelu usvojit, međutim ipak postoje kod uredaba, kod usvajanja dakle određene razlike u formalno pravnom smislu ali to je manje važno rekao bih jer se iz okvira ne može iskočiti, međutim kad se radi o svim uredbama koje mi usvajamo, nažalost poslije u primjeni se pokaže da se postoje dramatične razlike u jednoj Hrvatskoj koja nema demokratskih iskustava i još uvijek ima problema sa uređenošću, dakle sa visokom korupcijom dakle gotovo neusporedivom sa drugim ili uređenim zemljama u EU. O tome je riječ. Prema tome ne radi se ovdje da mi iz kluba ne prihvaćamo nadzor jel, ovaj i da se, da bude transparentno dakle političko oglašavanje itd. …
…/Upadica Reiner: Hvala, odgovor ministra Habijana./…
… nego se protivimo primjeni toga i zloporabi …
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala vam lijepo./…
u koalicijskom smislu.

Reiner, Željko (HDZ)
Ministar Habijan će odgovoriti.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Pa ja mislim da svi imamo jedan cilj, a to je da smanjimo zlouporabe koje postoje, ono što sam rekao i prije, političke kampanje se sele sa onoga što je prije bilo i nazivalo se od vrata do vrata u digitalni prostor. Ja mislim da nam je svima u interesu da taj prostor bude transparentniji i da građanke i građani znaju tko stoji iza određenog političkog oglasa, tko ga je platio, u čije ime se on oglašava. Ova bojazan koja dolazi od određenih zastupnika može samo ukazivat na to da postoji određena sumnja da do sad nije bilo tako pa onda i vjerojatno i panika u redovima kod kolege Bulja i kod kolege Grmoje, ne znam što bi drugo moglo biti.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točki, o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

36

  • Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199
20.02.2026.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobar dan, u broju smo jedne nogometne, jednog nogometnog tima, točno 11, a ja 12. kao rezerva. Ali dobro jutro svima i danas imamo kao prvu točku

-Izjašnjavanje o amandmanima.

Prvo na Konačni prijedlog zakona o provedbi uredbe Europske unije broj 2024/900 Europskog parlamenta i vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju.
Drugo čitanje, predlagatelj je Vlada RH, rasprava je zaključena, amandman je podnio Klub zastupnika Možemo!.
Ja bi sad molio gospodina Sanjina Rukavinu iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da se očituje o amandmanu.
Znači, samo trenutak čekajte. Znači to je amandman da, to je jedini amandman, znači amandman broj 1 na članak 5. Izvolite.

Rukavina, Sanjin
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Amandman se ne prihvaća. Prema odredbama članka 22 uredbe EU 2024/900 države članice dužne su odrediti jedno ili više neovisnih tijela koje će biti nadležne za provedbu i nadzor primjene materijalnih odredbi te uredbe kojima se uređuju usluge političkog oglašavanja koje se obavljaju uz naplatu na području RH kao dijelu unutarnjeg tržišta EU. Poslovi koje će nadležna tijela u tom smislu obavljati u granicama su izvornog djelokruga ili kao posebnu javnu ovlast su poslovi državne uprave i to provedbe inspekcijskog nadzora i neposredna provedba zakona. Slijedom toga pri određivanju nadležnih tijela vodilo se računa o tome da je riječ o javno pravnim tijelima koja mogu biti nositelji izvornih ili povjerenih poslova državne uprave i koja već obavljaju poslove nadzora, pružatelja usluge na određenom …/Govornik se ne razumije./… tržištu prema pravno obvezujućim aktima EU ili obavljaju druge takve istovrsne ili srodne poslove državne uprave prema pravnoj stečevini EU. S druge strane Državno izborno povjerenstvo RH nije tijelo državne uprave nego posebno zakonom ustanovljeno neovisno državno tijelo koje isključivo obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu s osnivačkim zakonom, to znači Zakonom o državnom izbornom povjerenstvu RH i zakonima kojima je uređena provedba izbora u RH te nadzor financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u RH, a ne može biti ni nositelj povjerenih poslova državne uprave odnosno javnih ovlasti jer nije pravna osoba. U odnosu na podneseni amandman Kluba zastupnika Možemo!, dodatno se ističe da je tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na članku 5 istovjetan prijedlog istaknuo Gong. Tom prilikom obrazloženi su razlozi neprihvaćanja prijedloga. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Živković izvolite iz Možemo!.

Živković, Marin (Možemo!)
Hvala predsjedavajući.
Tražimo glasanje o ovom amandmanu. Itekako smatramo da je potrebno još jedno tijelo koje može pratiti, još jedno nadležno tijelo pogotovo u kontekstu toga da i Meta i Facebook su zapravo, tj. Facebook, Meta su zabranili političko oglašavanje i u tom kontekstu kada ćemo imati izbore i referendume trebamo još jedno nadležno tijelo koje će se baviti kontrolom provedbe ove uredbe te tražimo glasanje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Znači ide na glasovanje, hvala lijepa gospodin Rukavina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandman je podnio Klub zastupnika Možemo! pa ćemo glasovati o tom amandmanu, Vlada ga ne prihvaća. Molim glasujmo. Amandman nije dobio potreban broj glasova, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Molim glasujmo.
123 zastupnika je glasovalo, 107 za, 16 je bilo suzdržano, donesen je navedeni zakon.
PDF