Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

34; 35

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 255
  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 256
04.02.2026.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo sukladno ranijem dogovoru na posljednju točku dnevnog reda budući smo objedinili drugu i treću točku iz plana redoslijeda rasprava za danas. Pozdravljam državnu tajnicu sa ravnateljem uprave i jednako tako državnog tajnika Mikulića sa suradnicom. Dakle imali smo po planu rasprave i objedinili smo drugu i treći točku. Druga točka je

- Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Slanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 255

i treće točke

- Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o provedbi norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Kraljevine Norveške i Republike, drugo čitanje, P.Z. br. 256.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85. Ustava RH i članka 207.a Poslovnika Hrvatskog sabora. Na temelju članka 207.a Poslovnika propisano je da se zakoni kojima se u skladu s Ustavom RH potvrđuju međunarodni ugovori, donose u pravilu u jednom čitanju.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za regionalni razvoj i fondove EU.
Žele li predstavnici predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Izvolite, državni tajnik Domagoj Mikulić.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici, evo nakon gotovo 12 sati rasprave nastavljamo i dalje sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Pred vama su prijedlozi zakona o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o provedbi financijskog mehanizma europskog gospodarskog prostora i norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. godine. Riječ je o važnim instrumentima kojima se jača ekonomska i socijalna kohezija unutar europskog gospodarskog prostora ali i snažno podupiru razvojni prioriteti RH. Samim ulaskom RH u EU otvoren je put prema punopravnom sudjelovanju u europskom gospodarskom prostoru. Pregovori o pristupanju EGP-u završeni su 2014. godine čime je Hrvatska po prvi put omogućila korištenje sredstava europskog gospodarskog prostora i norveškog financijskog mehanizma, financijskog doprinosa koji Island, Kneževina Lihtenštajn i Kraljevina Norveška osiguravaju kao države koje iako nisu članice EU, sudjeluju na unutarnjem tržištu EU.
Ovi financijski mehanizmi imaju dva jasna i politički snažna cilja, a to je smanjivanje ekonomskih i socijalnih razlika unutar europskog gospodarskog prostora te jačanje bilateralnih odnosa. Što nisu samo apstraktni ciljevi već su konkretne politike solidarnosti, povjerenja i partnerstva s vidljivim rezultatima diljem RH. Ako to precrtamo na kartu radi se o 93 grada i općine. U prethodnom programskom razdoblju 2014.-2021. godina RH dodijeljeno je više od 103 milijuna eura. Financirani su programi lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva, energije i klimatskih promjena te pravosuđa i unutarnjih poslova uz dodatne programe pod upravljanjem donatorskih institucija kao i bilateralni fond te tehnička pomoć. Posebno bih ovdje istaknuo program lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva koji je vrijedan 32,7 milijuna eura koji je izravno ulagao u našu djecu, u obrazovanje, u lokalne zajednice i kao posebno vidljiv primjer te suradnje ističem ulaganja u osnovnoškolsko obrazovanje i STEM područja gdje je više od 9 tisuća učenika te 1600 učitelja i ostalog školskog osoblja, unaprijedilo svoja znanja kroz edukacije i iz robotike i iz 3D modeliranja, razvoja video igara, pilot programa učeničkog poduzetništva i inovacija, jednako kao i prijenos znanja u suradnji s norveškim partnerima. Također škole su pri tom opremljene suvremenom opremom, interaktivnim ekranima, 3D pisačima, robotičkom opremom i drugim alatima za STEM područja odnosno STEM učenja. U svrhu daljnje popularizacije znanosti i tehnologije, uspostavljena su 4 regionalna znanstvena centra u Ludbregu, Šibeniku, Splitu i Osijeku s posebnim naglaskom na poticanje interesa darovitih učenika te djece iz manje razvijenih područja. Značajna sredstva usmjerena su i na socijalnu uključenost, ukupno 34 ustanove za rad s djecom s teškoćama u razvoju opremljene su modernom asistivnom tehnologijom, a odgojno obrazovni radnici educirani su prema najboljim europskim praksama u radu s tom skupinom djece i samim time pokazujemo kako ova sredstva nisu samo razvojna već i duboko socijalno osjetljiva.
Posebno ističem i ulaganja u sigurnost građana kroz ovaj financijski instrument. Nabavljen je 41 novi uređaj za precizniju procjenu seizmičkog rizika, čime je značajno unaprijeđena spremnost Hrvatske na prirodne katastrofe, sposobnost samog praćenja i upravljanja rizicima od potresa. Ulaganja koja imaju posebnu političku i društvenu težinu pogotovo nakon dva razorna potresa koje smo ne tako davno imali. Jednako tako važan je bio i projekt proveden u suradnji s OECD-om kojim su ojačani kapaciteti za strateško planiranje na regionalnoj i na lokalnoj razini. Time smo ulagali u dugoročnu sposobnost države i lokalnih jedinica da planiraju razvoj sustavno, strateški i odgovorno.
Program energija i klimatske promjene vrijedan 20 milijuna eura pridonio je zelenoj tranziciji kroz obnovljive izvore energije, kroz energetsku učinkovitost i energetsku sigurnost.
Na javnim objektima instalirano je 120, 172 solarna panela, uvedeni su energetski učinkoviti i ekološki prihvatljivi sustavi grijanja i hlađenja koji koriste morsku vodu i u Dubrovniku i u specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju, a postavljene su i tri geotermalne bušotine u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu s time da je za dodatnih 10 lokacija pripremljena sva tehnička dokumentacija za buduće korištenje geotermalne energije. Ova ulaganja predstavljaju ulaganja u energetsku sigurnost ali naravno i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Što se tiče programa pravosuđa i unutarnji poslovi koji je bio vrijedan 17,6 milijuna eura, on je bio usmjeren na jačanje vladavina prava kroz obnovu sudske infrastrukture, kroz obnovu zgrade Općinskog suda u Splitu, kroz jačanje i modernizaciju probacijskog sustava u 7 gradova i sustava mirenja, čime su poboljšani uvjeti rada i dostupnost pravosudnih usluga našim građanima. Na temelju tog iskustva danas ulazimo u novo financijsko razdoblje od 2021. do 2028. godine. Sredstva su usmjerena upravo u područja koja odgovaraju razvojnim izazovima RH, u zelenu tranziciju, u zelene i plave inovacije, u lokalni razvoj i pravosuđe uz nastavak financiranja bilateralne suradnje i tehničke pomoći. Kroz EGP financijski mehanizam financiraju se i programi zelene tranzicije i lokalnog razvoja dok se kroz norveški i financijski mehanizam financiranju programi pravosuđa, zelenih i plavih inovacija te dodatno program zelene tranzicije. I ovdje su RH-oj na raspolaganju više od 111 milijuna eura uz nacionalno financiranje što predstavlja zaista jedan značajni razvojni potencijal.
Memorandumi o suglasnosti ispregovarani su, potpisani i stupili na snagu. Potvrđivanjem ovih zakona mi u biti omogućujemo pravodobnu provedbu programa i projekata koji će ponovno ulagati i u znanje i u energiju i u sigurnost i u pravosuđe kao i ravnomjerni regionalni razvoj. Ovim zakonima ne potvrđujemo samo međunarodne obveze nego potvrđujemo i političku odluku da koristimo dostupna sredstva, da jačamo partnerstva s državama Kraljevinom Norveškom, Kneževinom Lihtenštajn i Islandom i usmjerimo ta sredstva ondje gdje su najpotrebnija, hrvatskim građanima. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala državnom tajniku Mikuliću.
Imamo nekoliko replika. Prvi na redu je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Evo hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče, u ovoj novoj financijskoj perspektivi '21.-'28. kroz europski gospodarski prostor i norveški financijski mehanizam, Hrvatska ima na raspolaganju značajna sredstva, ako sam dobro zapamtio nešto više od 66 milijuna eura. Moje je pitanje kako će se u provedbi osigurati da se ta sredstva ravnomjerno raspodjele među regijama, posebno prema onima koje su demografski i gospodarski najugroženije i na koji način će se time dodatno jačati ravnomjeran regionalni razvoj. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo zahvaljujem se poštovani zastupniče Babić. Radi se o sveukupno o 100 više od 111 milijuna eura tako da su to značajna sredstva koja ćemo mi kasnije kroz definirana programska područja i kroz kriterije samih odabira projekata koji će biti definirani upravo s ciljem ravnomjerne regionalne zastupljenosti, rasporediti diljem RH jednako kao što smo činili i u ovom prethodnom razdoblju, a u svom uvodnom govoru rekao sam da se to odnosi na 93 grada i općine diljem RH. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani državni tajniče, zašto zakon ne predviđa obvezu da se Hrvatskom saboru jednom godišnje podnese posebno izvješće o korištenju sredstava EGP mehanizama s popisom korisnika i postignutih rezultata. S time bi definitivno podignuli transparentnost samog korištenja tih sredstava.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa da, mi nećemo vama prezentirati ali naravno nakon svake perspektive evo kao što sam danas u ovome uvodnom govoru, isprezentirati ćemo sve ono što smo činili, a to činimo i tijekom cijelog programskog razdoblja, kako se provodi jel sami program. Tako da mi nemamo neku obvezu izvještavanja sabora ali evo kroz potvrđivanje novih memoranduma svakako ćemo se referirati na sve ono što je učinjeno u prethodnom razdoblju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku kolega Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, mislim da biste i trebali izvijestiti Hrvatski sabor obzirom da Hrvatski sabor bi treba potvrdit ako se ne varam ovaj memorandum, onda bi bilo i logično da nas izvijestite što se događa. Moje pitanje idu u smjeru vašeg plana. Rekli ste u odgovoru čini mi se kolegi Babiću da ćete definirati određene projekte. Ono što mene zanima je koji su po vama ključni projekti u gospodarskome i u socijalnome smislu kako bi se smanjile razlike neravnomjernog razvoja Hrvatske?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Kujundžić, ne znam referirate se na ovaj program ili općenito, ako govorim. Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
Na ovaj, pa evo mislim da sam to i u svom uvodnom izlaganju kad sam govorio što smo sve učinili i što ćemo nastaviti u smislu i zelene tranzicije i osiguravanja boljih uvjeta i za naše mlade učenike i za profesore.
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Ja vas molim da nemamo dijalog ovako, to možete gore u lokalu poslije, ajmo se držat Poslovnika i dozvolit svakom da iskoristi svoje vrijeme kako misli da je najučinkovitije. Izvolite, nastavite državni tajniče.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Pa evo hvala vam. Pa evo kao što smo i u prvoj financijskoj perspektivi nastavit ćemo ulagati i u obrazovanje naših mladih i u edukaciju naših učenika i u omogućavanje u onim manje razvijenim dijelovima RH jednake uvjete za rast i razvoj. Učinili smo to recimo u Ludbregu sa znanstvenim centrom, učinili smo to u Punitovačkom Josipovcu, a i u smislu evo neke energetske tranzicije prilikom instaliranja brojni evo recimo geotermalnog. …/Upadica Penava: Vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Znači nabrojili ste državni tajniče sve projekte tj. u šta bi se ulagalo i mjere u programe u koje se ulagalo, socijala, zelena tranzicija, zelena energija i socijalne politike, obrazovanje i ostalo. Recite mi na koji način će biti raspisan novi natječaj tj. poziv, javni pozivi i transparentnost tih poziva i na koji način jedinice lokalne samouprave, regionalne samouprave obrazovne i ostale institucije se mogu i ustanove se mogu javiti i kad će to bit objavljeno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Poštovani kolega Bulj samim programom bit će definirati i budući pozivi koji će biti pravovremeno i objavljeni također na našim stranicama ministarstva, tako da nema potrebe za zabrinutost. Mi se nalazimo sada u fazi kada pregovaramo o budućem financijskom, financijskoj perspektivi odnosno kako će ona u konačnici izgledati ali evo pravodobno ćete biti informirati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
E hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče molim vas možete li još jedanput ovdje istaknuti i ponoviti koje su najvažnije konkretne koristi za građane ostvarene upravo kroz korištenje sredstava europskog gospodarskog prostora i norveškog financijskog mehanizma upravo u razdoblju 2014. i 2021. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovana kolegice odnosno saborska zastupnice Baričević.
Pa naravno nekoliko segmenata definitivno je ulaganje u obrazovanje, u naše mlade, također i u energetsku učinkovitost i naših vrtića i javnih ustanova, a jednako tako i u pravosudni sustav gdje smo evo upravo ovim sredstvima s obzirom da dolazite iz Dalmacije i blizine Splita, obnovili zgradu suda u Splitu. Tako da benefiti su vrlo jasni, vrlo i vidljivi čak u našoj javnosti i, i ima ih zaista jako puno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolega Ivo Zelić, izvolite.

Zelić, Ivo (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, moje pitanje za vas je kako su projekti iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova u ovom razdoblju doprinijeli učinkovitijem i dostupnijem pravosudnom sustavu za građane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani zastupniče Zelić. Kao što sam i u uvodnom izlaganju rekao sa preko 17,6 milijuna eura gdje smo obnovili evo kao što sam i maloprije rekao zgradu suda u Splitu odnosno sudsku infrastrukturu, također u smislu jačanja i modernizacije probacijskog sustava u 7 gradova u RH i sustava mirenja čime smo u biti poboljšali i uvjete rada ali i dostupnost pravosudnih usluga našim građanima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Stipan Šašlin, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče pa sigurno je da sredstva iz EGP-a dodatno jačaju financijske sposobnosti RH za one potrebe koje smatramo najpotrebnijim ali s obzirom da evo ovdje kolege iz oporbe pa i svi, najviše pitaju za svoja područja iz koja, iz kojih dolaze, koji su to najznačajniji projekti koji su do sada realizirani iz tih sredstava odnosno tog programa pa ću i ja tako postavit pitanje vezano za projekte odnosno koji su realizirani do sada iz tog programa na području Osječko-baranjske županije odnosno cijele istočne Hrvatske. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče Šašlin s obzirom da dolazite iz Slavonije iz Osječko-baranjske županije možda jedan od onako najzvučnijih projekata koji je realiziran u području vaše županije je znanstveni centar u općini Punitovci u Josipovačko Punitovačkom gdje smo osim STEM opreme omogućili jednu zvjezdarnicu u jednoj maloj općini što definitivno kroz neke redovne programe nikada ne bi uspjeli realizirati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege, ovo pitanje postavljam kao zastupnica koja sam članica parlamentarne skupine prijateljstva Hrvatske i Kraljevine Norveške pa me zanima na koji način osim same provedbe postojećih programa koje ste najavili Vlada planira iskoristiti strateški ovo programsko razdoblje za jačanje i produbljivanje dugoročnih bilateralnih odnosa sa Kraljevinom Norveškom, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovana zastupnice Lugarić kroz ove programe su definirani i bilateralne suradnje tako da mi u cjelokupnom programu funkcioniramo na način da radimo izvrsnu suradnju i sa norveškim partnerima ali islandskim i partnerima iz Lihtenštajna ali evo kroz bilateralnu suradnju definitivno ćemo produbiti i pojačati te odnose.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
I posljednja replika kolega Tomislav Zadro, izvolite.

Zadro, Tomislav (Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, koji se projekti iz toga razdoblja mogu istaknuti kao posebno uspješni primjeri ulaganja u lokalne zajednice, u obrazovanje i socijalnu uključenost. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mikulić, Domagoj (HDZ)
Evo poštovani zastupniče preko 9 tisuća učenika je educirano, preko 1600 učitelja uložilo se u STEM opremu kako bi se neke moderne tehnologije približile tim našim mladim ljudima ali evo možda ako govorimo o socijalnim uslugama, primjerice bolnica u Rovinju, specijalna bolnica se sada grije kroz sustav mora odnosno grije i hladi što je jedan napredan sustav koji smo primijenili upravo ovdje u Hrvatskoj. Kako u Rovinju ali jednako tako i za grijanje bazena u Dubrovniku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Samo da provjerim tko su mi predstavnici odbora. Nema ih tu. Stoga otvaram raspravu.
Prva na redu ispred Kluba zastupnika SDP-a je kolegica Sanja Radolović.

Radolović, Sanja (SDP)
Hvala. Još jednom poštovani potpredsjedniče, državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Danas pričamo o djelu onoga što nam je na raspolaganju iz norveškog financijskog mehanizma i europskog gospodarskog prostora financijskog mehanizma, cijela omotnica zapravo iznosi 130 miliona eura ako pričamo o EGP-u i 185 ako pričamo o norveškom financijskom mehanizmu. Također htjela bi naglasiti da je EGP možemo reći više multilateralni, a norveški financijski mehanizam bilateralni.
Ono što mene svakako zanima budući da možemo reći sva ona sredstva koja nam dolaze iz EU kroz NPO koje vodi Ministarstvo financija i ovaj drugi dio kohezijske politike kroz strukturne fondove koje vodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU dosta je onako pod možemo reć svjetlima reflektora i lupom javnosti, međutim mene zanima ako mi možete dati konkretan podatak koliko kadrova trenutačno nama radi na provedbi ova dva financijska mehanizma. Da li nam i tu fali ljudi jer u cijelom sustavu upravljanja kontrole i provedbe eu fondova samo što se tiče države nam fali nekakvih 700, 800 ljudi to je vidljivo iz samog izvješća o provedbi europskih i strukturnih fondova te me baš zato zanima na koji način upravljajmo tim zapravo jako velikim sredstvima.
Nešto ste rekli više o samim projektima koji se provode, al također bi htjela ukazati na jednu činjenicu da bi bilo dobro kada se i raspravlja o cjelokupnom sustavu fondova koji nam nisu na raspolaganju možemo reći iz Europe nego i ova dva mehanizma da također ovaj sabor dobije izvještaj o popisu barem onih većih projekata i jednostavno o iznosima i sredstvima ugovorene alokacije i onoga što je išla isplata prema krajnjim korisnicima, kao što dobivamo izvješće za europske strukturne investicijske fondove.
Ja ću također naglasiti i nadovezat ću se i na ova dva mehanizma da Hrvatska praktički ima na raspolaganju više od 25 milijardi eura s kojima se premijer Plenković konstantno hvali, al mi danas cijeli dan raspravljamo ovdje preko 12 sati o Prijedlogu zakona o regionalnom razvoju i unatoč svih tih 25 milijardi eura, unatoč 130 miliona eura iz EGP-a i 185 iz norveškog financijskog mehanizma još uvijek nismo uspjeli smanjiti razlike u razvijenosti između naših regija koje i dalje iznose 2,5 puta, a najslabije razvijene županije i dalje zaostaju još i više.
Također treba reći da u prethodnim financijskim razdobljima i ovi mehanizmi, a i ostali iz međunarodnih i europskih sredstava bilo je više od 60% projekata koncentrirano u Zagrebu i nekoliko većih urbanih središta dok su manje razvijene regije bile potpuno zapostavljene. Složit ćete se to nije nikakva posljedica tržišta, to je zapravo samo posljedica centraliziranog modela odlučivanja u vašem ministarstvu.
Dalje, zašto me zanima s kojim kadrovima i kolikim brojem kadrova se provode ova dva mehanizma? Pa posebice jer sam naišla na podatak da je prosječno trajanje evaluacije ovih projekata i projektnih prijedloga 6 do 12 mjeseci. Složit ćete se puno previše. To jasno pokazuje da zapravo sustav nije prilagođen stvarnim potrebama lokalnih zajednica nego administraciji, posebice ako uzimamo u obzir da ovdje nije riječ samo o nekakvim možemo reć većim infrastrukturnim projektima, da se prijavljuju i manje jedinice lokalne samouprave, manji korisnici koji moraju pomno, pomno planirati i financijski izvještavati u svojim proračunima tako da moraju pomno planirati svoje financijske projekcije.
Mene znači još zanima da li i ovaj mehanizam možemo reć zapravo samo o nekakvo administrativno zavaravanje da kažemo ok, super sredstva smo povukli, ali učinke nismo procijenili i o njima zapravo ne znamo izvještavati.
Također htjela bi reći da svaki euro koji se ponovno koncentrira u većim razvijenim područjima u Hrvatskoj nije razvojna politika o kojoj cijeli dan ovdje pričamo, to je propuštena prilika i za to odgovornost snosi ova Vlada, a ne nikakav Bruxelles.
Htjela bi reći također da potvrđivanje ova dva memoranduma samo po sebi nije dovoljno ako ne bude praćeno jasnim i javno dostupnim kriterijima odabira projekata i moram reći da kod ova dva mehanizma zaista posebice ako se ne baviš eu fondovima i međunarodnim financijskim mehanizmima ne znaš ni kako doći osim ako odeš na web stranicu do svih podataka jer ih i tamo nema i da bi to trebalo jednostavno možemo reć uspostaviti kao što je za sve ostale europske strukturne investicijske fondove dostupna i javna lista tih projekata i kriteriji kako se oni odabiru.
Dosadašnja iskustva s korištenjem međunarodnih i europskim fondovima ukazuju na potpuno probleme sporosti, centralizacije odlučivanja i nedovoljne uključenosti sudionika na lokalnoj i regionalnoj razini. A o tome da se pravila u toku same utakmice i za ova dva mehanizma, a i za sve ostale europske strukturne investicijske fondove i na same pozive to se konkretno odnosi mijenjaju u toku same utakmice. Mislim složit ćete se sa mnom da to potpuno opravdano izluđuje korisnike koji su u nekakvom vremenskom okviru u nekakvom financijskom tijeku pomno planirali kada će se na projekt taj projektni prijedlog kada će se na poziv taj projektni prijedlog prijaviti i u kojem će se u nekakvom vremenskom intervalu odvijati.
Mi i danas u Hrvatskoj nažalost, ja vam pričam o boljim primjerima, evaluacija traje šest mjeseci, šest mjeseci, a trebala bi se odvest u nekakvih 120 dana. I znate šta je suludo da vam penalizacija i kazne za one koji provode taj cijeli sustav ne postoje apsolutno nikakve. A za korisnike penalizacija ima brate mili koliko hoćeš.
Dakle, samo da si nešto slučajno, da tako kažem, fulo u provedbi javne nabave, ne mislim tu nikakva korupcija, mito da se odmah razjasnimo i itd. nešto da si krivo tehnički stisnuo, evo odmah ide korekcija od strane SAFU-a, pa se ti misli. A za cijeli sustav upravljanja, provedbe i kontrole koji korisnicima u toku poziva mijenja pravila poziva po nekoliko puta, ne drže se indikativnih planova objave. Odite na stranicu i pogledajte naše indikativne planove objave poziva u sklopu naših operativnih programa, vidjet ćete kašnjenje na svim područjima i poljima, a naš premijer stalno priča o 25 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju. No da se sad referiram konkretno na oba memoranduma i ono što smatramo da svakako treba biti o u samom fokusu. Smatramo da u samom fokusu uz povećani financijski okvir dakle u prošlom, u prošloj perspektivi iz norveškog financijskog mehanizma imali smo 2014., 2021. 103 milijuna eura, sada imamo 185 milijuna eura ukupne omotnice. Smatramo da se mora osigurati znatno viša razina transparentnosti, učinkovitosti i teritorijalne pravednosti u korištenju sredstava nego šta je to bilo u prethodnim razdobljima. Pohvalno je svakako što je u prethodnom ciklusu vezano za sam norveški financijski mehanizam prema dostupnim evaluacijama i onim podacima koje sam uspjela naći, da je ugovoreno gotovo 95% alociranih sredstava ali također treba reći da je stvarni isplatni učinak onaj prema krajnjim korisnicima bio niži zbog kašnjenja i produženja projekata. Također i u prethodnim programskim ciklusima, evaluacija samih projektnih prijedloga i projekata iznosila je 6 do 12 mjeseci što je opet rezultiralo kašnjenjima u provedbi i smanjenim stvarnim učincima. To su sve pokazala revizijska izvješća koja osim toga kontinuirano ukazuju na same probleme centralizacije, nedostatak kadrovskih kapaciteta zbog toga me jako zanima koliko ljudi imamo zaposlenih koji konkretno rade na provedbi ova dva financijska mehanizma i slabog strateškog upravljanja. Također dakle norveški financijski mehanizam ima nešto izraženiju socijalnu i razvojnu komponentu u odnosu na druge izvore međunarodnog financiranja međutim treba jasno reći da on pruža priliku za nekakve možemo reći ciljane intervencije u digitalizaciju pravosudnih procesa, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i jačanje institucionalne neovisnosti, međutim i dalje unatoč svim tim sredstvima koja su nam omogućena i iz EU fondova i ovih drugih međunarodnih financijskih mehanizama, prosječno trajanje sudskih postupaka u Hrvatskoj i dalje je među najdužima u EU, a povjerenje građana u pravosudni sustav ostaje nisko, a imamo novce pazite konkretno baš za evo digitalizaciju pravosudnih procesa unutar ovog norveškog financijskog mehanizma.
Također u Hrvatskoj je i dalje prisutan problem dugotrajne nezaposlenosti mladih kao i nesklada između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Iako se ukupna stopa nezaposlenosti smanjila, udio mladih u nesigurnim oblicima rada ostaje visok. Upravo tu norveški financijski mehanizam treba koristiti jer nam on to i omogućuje kao jednu od komponenta, zapošljavanje mladih i uključivanje ranjivih skupina na tržište rada ali ponavljam to ne znači provoditi to u Zagrebu o čemu danas pričamo da on praktički ima stopu od siromaštva 9,7%, a u Slavoniji je ona 70%. Dakle moramo vidjeti u kojim regijama, u našim nerazvijenim regijama to moramo provoditi. Vezano za područje zaštite okoliša, klimatske politike i energetsku učinkovitost koja je također jedna od, jedno od područja u kojima je posebno usmjeren norveški financijski mehanizam, Hrvatska se i dalje suočava s rastućim posljedicama klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske uvjete i pritiske na naše vodne resurse. Prema dostupnim podacima ulaganja u prilagodbu klimatski promjenama i dalje su nedostatna u odnosu na same procijenjene rizike. Stoga mi u SDP-u smatramo da upravo ova sredstva iz norveškog financijskog mehanizma treba usmjeriti na projekte jačanja lokalne klimatske otpornosti, održivog upravljanja prirodnim resursima, prevencije okolišnih i infrastrukturnih rizika.
Kao jedno od bitnih komponenata norveški financijski mehanizam također smatra da je i jačanje civilnog društva odnosno formalno predviđa snažnu ulogu organizacija civilnog društva, a treba reći da je čak manje od 10% ukupnih sredstava u prethodnim razdobljima bilo stvarno dostupno manjim i lokalnim udrugama, od kojih više od 70% njih djeluje s godišnjim proračunom manjim od 40 tisuća eura. Dakle ako govorimo i jednom drugom financijskom mehanizmu, možemo reći da su to tehnički zakoni kojima potvrđujemo međunarodne ugovore. Klub SDP-a podržati će i jedan i drugi prijedlog zakona odnosno potvrđivanje memoranduma ali apeliramo da bi u novom financijskom razdoblju, novom operativnom razdoblju stvarno ta sredstava trebala završiti onim korisnicima koja, kojima su potrebna. Također smatram ono što sam naglasila da trebaju biti objavljeni jasni, mjerljivi kriteriji po kojima se dodjeljuju ti projekti da se pravila poziva ne bi trebala mijenjati u toku same utakmice, odnosno dok su pozivi objavljeni, da prosječno trajanje evaluacije samih tih projekata je potrebno bitno skratiti na ono što je preporuka, maksimalno 120 dana, a ne minimum 6 mjeseci odnosno 12 mjeseci to je već nekakav, to je već nekakav prosjek i ono što je najbitnije smatramo, ponovit ću to još jednom, da ta sredstva trebaju se primarno iskoristiti za smanjivanje razlike u razvijenosti naših regija između kojih cijeli dan danas pričamo o tome, postoje zaista, zaista velike, ogromne gospodarske, društvene, socijalne razlike ako baš hoćete. Evo ja se zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Radolović.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika Centra i nezavisne platforme Sjever je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, zastupnice i zastupnici, poštovani članovi ministarstva na čelu sa izvjestiteljem državnim tajnikom, pred nama su dva memoranduma koja trebamo potvrditi, međutim što se tiče ovog prvog zakona on može izgledati čisto administrativno međutim politički ali i naravno financijski je vrlo važan jer se radi o potraživanju međunarodnog sporazuma kojim Hrvatska dobiva više od 56 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz EGP financijske mehanizme.
Riječ je o novcu koji dolazi iz Islanda, Norveške i Lihtenštajna, međutim sa jasnom svrhom. To je pod jedan smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika, stoga mora u tom smjeru i ići taj zakon. Zatim jačanje demokracije, zelenoj tranziciji, lokalnom razvoju i u konačnici socijalnoj uključenosti. I to su ciljevi sa kojima ćemo se vjerojatno svi ovdje složiti. No, problem nije u ciljevima, problem može nastati u načinu provedbe. Prvo pitanje od brojnih pitanja koje ću ovdje istaknuti je učinak na regionalne razlike o čemu je govorila i kolegica prije.
Dokument kaže da se sredstva usmjeravaju na zelenu tranziciju 21,6 milijuna eura i na lokalni razvoj od 33 milijuna eura. Međutim, ono što ne vidimo to je jasna teritorijalna lokacija, ne vidimo zatim ni jamstvo da će novac doći do slabije razvijenih krajeva, a ne vidimo ni mehanizam kojim se mjeri to smanjenje tih razlika. Drugim riječima, ako ćemo banalno reći možemo reći znamo kako ćemo potrošiti, ali ne znamo gdje će se stvarno vidjeti i promjena po potrošenom novcu. Drugo pitanje je upravljanje sredstvima. Sve je koncentrirano u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondovima EU uz Ministarstvo financija i Agenciju za reviziju sustava provedbe programa EU. To u prijevodu znači da lokalna razina je korisnik, ali nije i suodlučitelj o navedenim programima, a Sabor nema nikakvu ulogu u praćenju korištenja tih sredstava. Javnost ima tek uvid kroz godišnja izvješća.
U zemlji u kojoj se euro fondovi često netransparentni, projekti politički vrlo selektivni i mali korisnici administrativno obeshrabreni ovakav model izaziva opravdanu skepsu i brojne upitnike. Treće pitanje je povezano samih sa euro fondovima. Imamo kohezijski fond, mehanizam oporavaka, nacionalni plan oporavka, Fond solidarnosti, sada EGP mehanizam. Ali nemamo jedinstvenu razvojnu politiku koja bi nam to sve mogla omogućiti.
EGP sredstva ne smiju biti još jedan paralelni fond bez strateškog učinka. Ako se financira STAM obrazovanje mora se znati i gdje i za koje potrebe tržišta rada koja nam nedostaju i sa kojim ciljem zadržavanja mladih.
Četvrto pitanje je pitanje zelene tranzicije. Program kaže da će davati prednost otocima, ruralnim područjima i planinskim krajevima. I normalno svi ovdje ćemo reći da je to dobro, jer to su zaista prostori kojima je pomoć potrebna za integraciju. Međutim, nema jasnih kriterija koji su određeni u memorandumu, nema ciljeva energetske uštede, nema pokazatelja koliko će kućanstva imati koristi od toga i nema obveze da projekti smanjuju troškove samim građanima. Zelena tranzicija ne smije biti samo energetska, nego ona mora biti i socijalna.
Peto pitanje je sam lokalni razvoj, a to je da 33 milijuna eura sigurno idu na obrazovanje, zatim na otpornost same zajednice, na uključivanje. Međutim, nema garancije da će mali gradovi i općine imati kapacitete za prijavu, nema pojednostavljenih procedura, nema pomoći na terenu od općina kojima je pomoć potrebna da apliciraju na same fondove.
Ako ostavimo sustav kakav jest, novac će opet uzeti oni koji već imaju projektne urede, a oni koji nemaju ostat će bez pomoći. Šesto pitanje je pitanje transparentnosti. U memorandumu piše visoki standardi transparentnosti, ravnopravnost spolova, nediskriminacija, te ljudska prava. Ali u zakonu nema obveze javne objave svih korisnika, nema saborskog nadzora o čemu sam objašnjavao kroz samu repliku, nema javne rasprave o prioritetima.
Drugim riječima, vrijednosti se navode, ali se ne operacionaliziraju. Zaključno. Mi tu podržavamo, podržavamo samu međudržavnu suradnju, podržavamo bespovratna sredstva, podržavamo naravno i zelenu tranziciju i sam lokalni razvoj o kojem smo govorili. Međutim, jako je važno i upozoriti ako se ovaj mehanizam provede centralizirano, čisto birokratski bez jasnih kriterija, bez teritorijalne pravde onda se razlike same po sebi neće smanjiti nego će se dodatno učvrstiti i ostati na snazi. Tako da smatram da je ovo prilika da Hrvatska zna upravljati razvojem, a ne samo novcem kao takvim.
Što se tiče drugog memoranduma ciljevi su također jasni a to su smanjenje gospodarskih socijalnih razlika, jačanje bilateralnih odnosa, zelena tranzicija i inovacije i učinkovitije pravosuđe. Prema tome, u memorandumu Hrvatska dobija 54,3 milijuna eura bespovratnih sredstava iz norveškog financijskog mehanizma uz dodatnih 9,2 milijuna eura nacionalnog sufinanciranja. To su definitivno ciljevi koje možemo svi se složiti podržavamo i pomažu područjima kojima je pomoć i potrebna.
Međutim, problem je kao i kod EGP mehanizama nije samo u ciljevima koji su jasni, problem je u samoj provedbi. Prvo pitanje je regionalni učinak. U dokumentu piše da se prednost daje slabije razvijenim regijama, zatim otocima i ruralnim planinskim područjima. Vrlo slično i kod proteklog memoranduma, međutim ne piše koliko će sredstava ići upravo tamo, po kojim kriterijima, kako ćemo mjeriti smanjenje samih rizika. Drugim riječima znamo koliko novca dolazi, ali ne znamo tko će stvarno imati od njega koristi.
Drugo pitanje je samo upravljanje sredstvima. Sve je koncentrirano u Ministarstvu regionalnog razvoja, Ministarstvu financija i državnim agencijama. To znači da lokalna razina je korisnik kao što sam rekla i u prošlom memorandumu, ali ne i suodlučitelj, a kamoli ne neki partner. Sabor opet nema formalnu nadzornu ulogu, a javnost nema sustavni uvid u trošenje samih sredstava.
To se događa ponovo u zemlji u kojoj fondovi završavaju često i kod istih korisnika. Administracija često pogoduje velikim igračima na tržištu, a mali odustaju zbog procedure i zbog toga što im nema tko pomoći da dobiju svoja sredstva. To je ozbiljan problem i na tome treba definitivno poraditi.
Treće pitanje, program zelene tranzicije, za njega ide oko 8,7 milijuna eura, kako je predviđeno Memorandumom, međutim, ne znamo koliko kućanstava će imati niže račune, ne znamo koliko javnih zgrada će se obnoviti, ne znamo koliki će stvarni učinak biti na energetsku sigurnost. Zelena tranzicija ne smije biti samo projekt izvješća, nego projekt života samih ljudi.
4. pitanje koje se postavlja je vezano za inovacije i poduzetništvo, za zelene i plave inovacije ide 22 milijuna eura. Međutim, nema garancije ga će mali poduzetnici moći sudjelovati, nema pojednostavljenog natječaja, nema jasnog regionalnog balansa, što je trebao biti i cilj samog Memoranduma. Ako novac opet uzmu veliki gradovi, velike institucije, onda nismo pomogli razvoju nego koncentraciji.
5. pitanje je pitanje pravosuđa. Za pravosuđe je odvojeno 21,5 milijuna eura. Pozdravljamo jačanje pristupa pravdi, pozdravljamo i ulaganje u kazneno-popravni sustav, mogućnost resocijalizacijskih kuća je jedna dobra stavka u ovom Memorandumu, međutim, pitamo se, kako se to povezuje s realnim problemima prekapacitiranosti o kojima smo govorili jučer. Hoće li sredstva ići u zidove ili će zaista doći do ljudi, do onih kojim treba doći. Hoće li se mjeriti učinak na recidivizam.
6. pitanje je pitanje transparentnosti. U Memorandumu piše najveći stupanj transparentnosti, ravnopravnost, ljudska prava. To sve lijepo izgleda i lijepo zvuči, ali u zakonu nema obveze godišnjeg izvješća Saboru, nema javnog registra projekata, nema pokazatelja same uspješnosti. Vrijednosti su navedene, ali nisu ugrađene u domaći nadzor koji je potreban zbog jedne dobre i ustaljene demokratske prakse i zbog toga da ljudi vide gdje ce novac i na koga troši.
Zaključno, mi podržavamo međunarodnu suradnju, podržavamo bespovratna sredstva koja dobija naša država, zelenu tranziciju podržavamo kao i jačanje samog pravosudnog sustava. Međutim, upozoravamo, ako se ovaj mehanizam provede, isključivo centralizirano, suho, suhoparno birokratski, bez teritorijalne pravednosti, bez političke odgovornosti, onda neće smanjiti razlike, nego će ih zacementirati.
Kao Klub Centra i NPS-a mi poručujemo, norveški novac mora služiti razvoju regija, a ne samo statistici ministarstva.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića je kolega Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući i prije svega jedno pojašnjenje malo, nisam maloprije ništa dobacivao državnome tajniku nego, nije me razumio na što ciljam pa sam iz tog razloga se nadopunio, tako ne bih htio da mislite da ovaj, ne poštujem.
Poštovane kolegice i kolege, mislim da ovdje nemamo mi što previše, rekli bismo mi u Dalmaciji mudrijat ili popunjavati vrijeme, što se mene osobno tiče, ja sam sretan dan smo nešto dobili. Nekog, i sretan sam da taj novac ili da se od tog novca razvije nešto, sagradi nešto, uloži u nešto i bilo gdje. Što se tiče transparentnosti sveg ovog o čemu su kolege ranije govorile, ja se u ovom dijelu tog uopće ne bojim, jer ako sam dobro shvatio, bilo kakav oblik nekakve, nazovimo pogreške plaćamo mi sami, tako da u toj dimenziji me nije strah da će se sada događati nekakvi marifetluci kakvi su se znali, kakvi su bili ili kakvima smo mi svjedočili svi mi u nekakvom ovaj, ne tako dalekom vremenu. Jedna stvar koju bi svakako htio ovdje apostrofirati vama, državni tajniče jest da, primjerice, što hipotetski da se dogodi, da mi ne prihvatimo ova dva memoranduma?
Mislim da generalno ne trebamo isključivati ovaj dom iz planiranja bilo kakvih budućih razgovora o bilo kakvim sličnim financijskim aranžmanima, mislim da Hrvatski sabor itekako ima pravo iznijeti određene vlastite stavove. S druge strane, da svi mi koji dolazimo, svatko iz nekakvoga svoga mjesta, da istovremeno možemo znati određene stvari jer unatoč tome što i živimo u svijetu gdje bi sve trebalo biti dostupno, baš zato nam puno stvari i promakne ispred nosa i stoga vas molim da ubuduće, dakle bilo kakva informacija dođe puno prije i da o njoj puno prije razgovaramo nego kad već određeni dio sredstava bude uložen ili dio će se ulagati i već ovaj, mi trebamo onda unutar nekakvog slijepog crijeva dizati i prihvatiti ovo normalno, Klub Mosta će podržati ovaj spomenute memorandume.
Što se tiče samih procedura, one su potpuno jasno definirane, ali ono što meni osobno, primjerice, nije jasno je na koji način ćemo mi nakon tog roka od 7 godina mjeriti društvene učinke, je li postoje nekakvi kriteriji koji će s odmakom vremena u tom vremenskome razdoblju, da ćemo moći podvući crtu i reći okej, ovo su nam učinci ovog što smo ulagali, ali društveni učinci, ne učinci u nekakvim materijalnim stvarima i suštinski bi to bilo dakle to.
Što više ovakvih memoranduma i pomoći s druge strane, nadam se i vjerujem da ćemo stvarno smanjiti socijalne razlike koje su u Hrvatskoj možda ključni i osnovni problem i s druge strane, pravosuđe nam je takvo kakvo je, teško da ćemo ga s ovom omotnicom ili bilo kojom drugom u percepcijskome smislu vratiti tamo gdje bi ono trebalo biti. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Anti Kujundžiću. Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora, uvažene kolegice i kolege.
Evo u ime kluba Hrvatske demokratske zajednice, evo večeras u kasnim satima govorimo o dva konačna prijedloga Zakona o potvrđivanju Memoranduma o provedbi europskog gospodarskog prostora i financijskog mehanizma, te o memorandumu o provedbi norveškog financijskog mehanizma kojima će Hrvatskoj na raspolaganju ukupno biti više od 111 milijuna eura bespovratnih sredstava koje će moći uložiti u brojne projekte. I upravo prijedlogom ovih dvaju Zakona o potvrđivanju i memoranduma o suglasnosti o provedbi europskog gospodarskog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. Za Hrvatsku ukupna vrijednost tog mehanizma iznosi 66,4 milijuna eura. Pritom vrijednost koja je predviđena darovnicom Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške iznosi 56,8 milijuna eura dok su ostatak iznosa u svojim proračunskim sredstvima planirala tijela državne uprave upravo nadležna za poslove međunarodnih financijskih mehanizama i regionalnog razvoja iz državnog proračuna, tako da ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 9,6 milijuna eura.
I ukupna vrijednost norveškog financijskog mehanizma za Hrvatsku iznosi 63,5 milijuna eura od čega se na darovnicu kraljevine Norveške odnosi 54,3 milijuna eura dok nacionalno sufinanciranje iznosi 9,2 milijuna eura. Upravo to stoji u Prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske.
I memorandum je u suglasnosti upravo za oba mehanizma, potpisani su u rujnu 2025. godine, te nakon što se potvrde od strane Hrvatskog sabora nastavit će se suradnja iz prethodnog razdoblja u kojem je uloženo više od 103 milijuna eura. Drugi ciklus programa vrijedan je više od 111 milijuna eura, a provodit će se kroz 4 segmenta. Prvi program odnosi se na lokalni razvoj koji je vrijedan 33 milijuna eura, te kroz njega će se podržati projekti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. Drugi program odnosi se na zelenu tranziciju koji je vrijedan više od 30 milijuna eura, a usmjeren je upravo na projekte energetske i infrastrukturne otpornosti na klimatske promjene.
Treći program je program pravosuđa. Vrijedan je više od 21 milijun eura kroz koji će se nastaviti ulagati u pravosudni sustav. Ovdje je važno naglasiti da je to i novi program u odnosu na prethodno razdoblje koji se odnosi na zelene i plave inovacije koji je vrijedan 22 milijuna eura i financirat će se i za poduzetničke projekte. Potrebno je istaknuti da kada je riječ o 103 milijuna eura do sad već uložena putem tih mehanizama financirano je niz projekata koje smo ovdje čuli i inicijativa od državnog tajnika, a koje se odnose i na lokalni razvoj, na energetiku, borbu protiv klimatskih promjena, te ulaganje u pravosuđe, inovacije, istraživanja, obrazovanje i konkurentnost.
Evo istaknuti ću primjere iz područja osnovnoškolskog obrazovanja kroz koje je više od 9000 učenika i 1600 učitelja osnovnoškolskog osoblja unaprijedilo svoje znanje u STEM područjima. Učionice su opremljene interaktivnim ekranima, 3D pisačima, robotičkom opremom i brojnim drugim alatima koji se koriste u nastavi u STEM području. Uspostavljena su i 4 regionalna znanstvena centra u Ludbregu, Splitu, Šibeniku i Osijeku, a sve s ciljem popularizacije STEM obrazovanja.
34 ustanove za rad za djecu sa poteškoćama u razvoju opremljene su novim uređajima za modernu, asistivnu tehnologiju, a odgojno-obrazovni radnici su upoznati sa najboljim praksama u radu za djecu s poteškoćama u razvoju. Kada je riječ o projektima u energetici izdvojila bih instaliranje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih sustava koji koriste morsku vodu za potrebe grijanja i hlađenja i to u Dubrovniku i u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju. Postavljene su i tri geotermalne bušotine u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu, a isto tako valja naglasiti da je pripremljena i projektna dokumentacija još za 10 lokacija.
I što se tiče područja pravosuđa kao što je rekao i državni tajnik obnovljena je zgrada Općinskog suda u Splitu dok su u 7 gradova obnovljeni i uređeni probacijski uredi. I zaključno. Imajući u vidu sve ove interesne i iznesene prednosti ovih prijedloga zakona pozivam vas da ih podržite i time smanjite gospodarsku i društvenu nejednakost unutar europskog gospodarskog prostora i ojačate bilateralne odnose između Norveške i Hrvatske.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Baričević.
Prelazimo na pojedinačne rasprave.
Prvi na redu je kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Sabora, državni tajniče sa suradnicom.
Pa evo drago nam je da u Saboru imamo sporazume o europskom gospodarskom prostoru i norveškom mehanizmu. On je jedan od mehanizama koje EU sklapa sa nečlanicama da baštine određena prava koje imaju države članice. Prvenstveno se tu misli na slobodu mobilnosti radne snage, na sudjelovanju u HORIZON projektima, gdje ove zemlje dakle Norveška, Lihtenštajn, Island uključujući i Švicarsku uplaćuju određene članarine u Brisel iz tih određenih članarina zemlje članice sklapaju bilateralne ugovore i dogovaraju iznose i samo financiranje.
Hrvatska do 2030. ima 25 milijardi eura na raspolaganju, danas raspravljamo o 111 milijuna eura novih investicija iz EGP i norveških fondova, što nije neki velik iznos, ali itekako su značajni projekti u koje oni ulažu i isto tako u same prioritete u koje ulažu.
Zadovoljstvo mi je bilo i da sam ko ministar regionalnog razvoja nakon potresa u Zagrebu imao priliku sa norveškim ambasadorom sjesti i hvala i kolegama koji su tada bili na potpori, da smo uspjeli i dio iz tzv. zalihe 10% sredstava ostane u zalihi, usmjeriti dio u istraživanje potresa i opremanje Zagrebačkog prirodoslovnog matematičkog fakulteta upravo u instrumentarijum za bolje detektiranje i potresa i u Gradu Zagrebu. Isto tako apsolutno smo jako podržali ulaganje u populizaciju stema i to je nadogradnja onoga što Vlada radi. Podsjetio bi da iz Europskog socijalnog fonda je dosad uloženo 50 milijuna eura za stem edukaciju udrugama preko Nacionalne zaklade za civilno društvo, upravo za edukaciju preko 50 tisuća djece i veseli da isto i norveška vlada putem ovog instrumenta je značajna sredstva dosada uložila u popularizaciju stema. Naravno bilo je i ulaganje u pravosuđe i sve ostale prioritete.
Slijedeće razdoblje još jedanput da demantiramo da Hrvatska ostaje bez EU fondova, to apsolutno ne stoji. Novi pregovori za 7-godišnji proračun kreću, imamo na raspolaganju već sada inicijalnih 19 milijardi eura, a bit će vjerujem još više, a ova sredstva su isto tako iz novog proračuna, 111 milijuna eura iz EGP odnosno 56,8 iz EGP financijskog mehanizma i 54,3 iz norveškog financijskog mehanizma, od čega će dobar dio ući i u zelenu tranziciju i klimatsku otpornost, dio će otići na obrazovanje, znanost i istraživanje, gotovo 20%, ulaganje u lokalni i regionalni razvoj, pravosuđe i institucionalnu otpornost.
Još jedanput zahvala norveškoj vladi da je u suglasju i kolega Barbir, nema ga više, apsolutno ne razumije europske fondove i ulogu sabora i ulogu ministarstva da ovo je međunarodni sporazum koji dogovara Vlada, pregovara ju isto tako u ime Vlade Ministarstvo regionalnog s norveškim veleposlanstvom i vladom, usuglašavaju prioritete, usuglašavaju iznose, ovaj sabor apsolutno bi se uplitao u granu izvršne vlasti i to ne radimo, ali potvrđivanje ovog međunarodnog memoranduma i isto tako praćenje potrošnje ovih sredstava kroz Odbor za regionalni naravno da radimo. Sveukupno ovi fondovi nisu možda najveći po iznosu, no vrlo su značajni i simbolični po njihovom korištenju, ulaganje u obrazovanje, ulaganje u znanost, ulaganje u mlade, u škole ovih zemalja, uz njih imamo i švicarske fondove na raspolaganju, čestitke Ministarstvu regionalnog da su dovršili pregovore i ja vjerujem da i ova nova omotnica će biti itekako dodatan zamašnjak i doprinos korištenju europskih fondova u RH, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Pavić, imamo 4 replike, prvi na redu je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani kolega, u svojoj raspravi ste dobro otvorili pitanje stvarnog učinka ovoga zakona jer ovdje ne govorimo samo o formalnoj potvrdi memoranduma, nego vrlo konkretnim programima koji se financiraju do 2028.g.. Posebno je važno što su sredstva usmjerena na zelenu tranziciju, inovacije u gospodarstvu i jačanje pravosuđa uz naglasak na ravnomjeran regionalni razvoj. Time se jasno nastavlja politika ove Vlade koja razvoj ne gleda samo kroz velike centre nego i kroz slabije razvijene krajeve, dakle i ovaj zakon i Zakon o regionalnom razvoju kojeg danas cijeli dan raspravljamo u ovome domu jasno pokazuju da je ravnomjeran regionalni razvoj stvarni i trajni politički prioritet ove Vlade, a ne samo načelna poruka, molim vaš komentar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Poštovani zastupniče, pa upravo ste u pravu, bio sam u poziciji isto pregovarati o prethodnoj omotnici kao ministar regionalnog razvoja i dogovarati projekte i upravo tu cijenim i čestitam Ministarstvu regionalnog razvoja da gleda i na ove fondove i na ovaj instrument, u ime Vlade da pregovara kao dopuna politici regionalnog razvoja i upravo je značajno evo švicarski fondovi, velika sličnost je i Gorskog kotara i Švicarske, ulažu u vodno gospodarstvo, norveški fondovi u školstvo i gleda se da oni budu na neki način dopuna i da budu dodatna vrijednost ulaganjima europskih fondova u Hrvatsku. Danas smo imali paket ravnomjernog regionalnog razvoja i ovi fondovi, dakle EGP i norveški fondovi 111 milijuna eura samo su dopuna svega onog što Vlada radi da jednaki uvjeti budu u cijeloj Hrvatskoj i to je upravo glavna politika Vlade.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa kolegicom.
Kolega Pavić, dakle vidi se iz vaše rasprave dakle baratanje sa ovom materijom dakle vezano i uz posebno korištenje ovih sredstava i uz sve ostalo i zaista i kroz namjenu tih sredstava koja je i u prijedlogu ovog memoranduma i sama predložena, između ostalog iako ste vi to spomenuli ja bi se možda samo osvrnuo na činjenicu da je Hrvatska u zadnjih nekoliko godina bila zaista područje potresa kako onih u Zagrebu tako i onih u Petrinji, nažalost i u mom Zaprešiću ovaj iako to na prvi pogled tako ne izgleda je, su bile zaista velike štete i upravo je hvalevrijedna ta, taj smjer kojim se upravo i na istraživanje seizmologije odvaja jedan dio ovih sredstava jasno imajući iskustvo i sam Island sa njegovim i zemljištem i s njegovim trusnim područjem…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i mislim da je to dobro, pa možda kratak komentar toga.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Turk, pa upravo Hrvatska kao punopravna članica EU za potres je iskoristila sve mehanizme. Vi ste bili dugogodišnji član Odbora za regije, dugogodišnji ste predsjednik udruge gradova. Oporba, pogotovo g. Tomašević kad nakon što se desio potres zagovarao je da radimo neke donatorske konferencije. To rade siromašnije zemlje, to rade zemlje koje nemaju prilike. Mi smo aplicirali, Ministarstvo regionalnog je dao prijedlog Fondu za solidarnost, milijardu eura povučeno, milijardu eura iskorišteno. S norveškim fondovima smo isto tako razgovarali i hvala norveškoj vladi da su pristali dio toga uključiti u istraživanje potresa i opremanje Prirodoslovno matematičkog fakulteta opremom za seizmologiju, a isto tako iz NPOO-a i standardne omotnice još dodatnih 2 milijarde eura, milijardu za Zagreb, milijardu za Petrinju, za oboje…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…prema tome, znali smo, budemo i u budućnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Paviću, vi ste i sami rekli da je norveški fond samo jedan od mehanizama i naknadno ste onda naveli i istaknuli važnost i švicarskoga fonda i ja se s vama u potpunosti slažem budući da znamo da švicarski fond već kroz drugu fazu provedbe se jako puno posvećuje pažnje unaprjeđivanju vodoopskrbe recimo u Gorskom kotaru. A što se tiče norveškoga fonda koji je više usmjeren na obrazovanje i provodi hvalevrijedne, financira hvalevrijedne projekte, mene zanima što biste vi recimo istaknuli koji konkretno projekt iz domene obrazovanja kao jednim od najznačajnijih ili najzanimljivijih.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa, pa evo iako je kasno večer ovaj žao mi je da oporbe nema u sabornici odnosno da nas ima dvoje.
…/Upadica iz klupe: Nas ima 4./…
Nas ima malo više ovaj, ali očito oporbu ne zanimaju ove investicije, ne zanima ih norveški fondovi, ne zanima ih ovaj investicije u obrazovanje i dobro ste rekli kolegice Burić, imamo velika sredstva i zadovoljstvo je da upravo Švicarska Konfederacija za svoje fondove prepoznala vrijednost Gorskog kotara, da je slična sa Švicarskom i da upravo želi ulagati u Gorski kotar, u vodoopskrbne sustave, u zaštitu okoliša, norveški fondovi su ulagali i u kažem prevenciju od potresa, ali isto tako u obrazovanje, u zelenu tranziciju i ovo što je ispregovaralo ministarstvo sa norveškom vladom, danas se nalazimo u memorandumu i dodatnih 111 milijuna eura itekako će bit od koristi Hrvatskoj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za u posljednja replika kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo kolega Paviću, vi ste jako u vašoj raspravi zapravo istaknuli koje konkretne koristi za građane su ostvarene upravo kroz korištenje sredstava EGP. Vi ste bili ministar regionalnog razvoja, vrlo uspješan ministar, možete li nam možda malo nas podsjetiti koji su se projekti, koje projekte iz tog razdoblja možete možda istaknuti koji su bili uspješni primjer ulaganja i u lokalne zajednice, obrazovanje i socijalnu uključenost, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa evo hvala na, na pitanju, al prije ovaj nego što krenem ustvrdio bi da nas je tri puta više nego oporbe trenutačno u sabornici, nas je ovaj prisutnih.
Što se tiče samih ulaganja reko sam, danas smo imali cjelodnevni paket ravnomjernog regionalnog razvoja i ministarstvo je tu i ove fondove i švicarske fondove, dakle i norveške i EGP gledaju na način da ih stave ko instrument za ravnomjerni regionalni razvoj. Zadovoljstvo je vidjeti da takva suradnja postoji, ja se sjećam brojnih razgovora s norveškim veleposlanicima, sa švicarskim veleposlanicima gdje smo sve to razgovarali i gdje smo dogovorno dogovarali prioritete, prvenstveno obrazovanje, ulaganje u zelenu tranziciju i isto tako ulaganje i u civilno društvo, u vodoopskrbe sustave i evo i u obranu od potresa odnosno istraživanje…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…potresa na PMF-u.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Mate Vukušić, biti će vam treća opomena…
…/Upadica Vukušić: Na sre… na sreću, da./…
… ukoliko bude, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Ma kolega, 238., kolega Paviću, obzirom što vi sve izgovorite za tom svojom govornicom čudo je da nas ima i ovoliko u sabornici. Ja sugeriram zbilja, ne znam da li će predsjedništvo sabora uskoro to imat da nešto poradi na tome da se te rasprave skrate, da se ovo vrijeme mučenja sa zastupnicima kao što ste vi, u ovo doba prekine i da to ne trpimo, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je bilo riječ o replici i kako sam i najavio izričem vam treću opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238., vrijeđanje, mene apsolutno šokira da raspravu o 111 milijuna eura koje će se uložit u Hrvatsku da vi smatrate mučenjem, da 25 milijardi eura kojoj je Hrvatskoj na raspolaganju vi smatrate mučenjem. Ako vam je tolko muka izađete iz sabornice, nek vam je muka, vama je muka da je Vlada uspješna da ulaže u regionalni razvoj i to smo cijeli današnji dan raspravljali i meni je zadovoljstvo da smo mogli istaknuti sve programe koji su, ako je vama muka izađite iz sabornice.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Također vam izričem treću opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Majda Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Jesam, 238., ma g. Vukušić smatra mučenjem očito i kapitalni Zakon o regionalnom razvoju o kojem smo mi razgovarali danas skoro 12 sati ali me zanima gospodin Vukušić vaš predsjednik partije o tako kapitalnom zakonu je rekao da nas ništa, ništa, ništa kao što je ništa rekao i o ovih …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
... 111 milijona eura vezano …

Penava, Ivan (DP)
… /Upadica Penava: Hvala. Također zbog povrede Poslovnika izričem vam prvu opomenu./…

Burić, Majda (HDZ)
… uz mehanizam norveški.

Penava, Ivan (DP)
Zbog repliciranja zbog povrede Poslovnika se javila i kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Dakle, povrijeđen je članak 238. vrijeđate me ovdje kao zastupnicu i nas sve skupa iz Hrvatske demokratske zajednice. Vi kažete da je vama mučenje to što će, što je 9000 učenika i 1600 učitelja osnovnoškolskog osoblja unaprijedilo svoje znanje u STEM područjima. Vi kažete da vam je mučenje to što su 34 ustanove za rast s djecom s poteškoćama u razvoju opremljene novim uređajem.
…/Upadica Penava: Vrijeme. Hvala./…
Pa šta kazat na to?

Penava, Ivan (DP)
Također vam izričem opomenu zbog repliciranja prvu.
Posljednja danas u pojedinačnoj raspravi je kolegica Marija Lugarić, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Teško je poštovane kolegice i kolege sad raspravljati, jer se tu svašta nadrobilo. Ali ja bih htjela raspravljat o ovom mehanizmu kao rekla sam već i u replici kao zastupnica koja sam ujedno i članica skupine prijateljstva Hrvatska – Norveška, parlamentarne skupine prijateljstva i doista je vrijedno ovom financijskom instrumentu posebnu pažnju posvetiti i o njemu posebno raspravljati i ono kolege što vas upozoravam posebno je važno o njemu raspravljati točno i precizno.
Norveški financijski mehanizam kao i mehanizam europskog gospodarskog prostora nisu samo još jedan izvor financiranja, one su izraz političke odluke Kraljevine Norveške, Islanda i Lihtenštajna da aktivno sudjeluju u smanjenju društvenih i ekonomskih razlika unutar Europe, ali i u jačanju zajedničkih vrijednosti, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, jednakosti i socijalne kohezije.
Hrvatska je kao zemlja čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku ispod 90% prosjeka EU legitimna korisnica ovih sredstava. I u ovom programskom razdoblju norveški financijski mehanizam Hrvatskoj stavlja na raspolaganje ukupno 63,5 milijona eura. Ne znam kolega Pavić od kud ste došli do 111 od čega je više od 54 milijona eura dolazi izravno iz norveške darovnice uz nacionalno sufinanciranje.
Ova sredstva su usmjerena na tri jasno definirana prioriteta – zelenu tranziciju, zelene i plave poslovne inovacije i pravosuđe. Koliko god pričali norveški mehanizam nije fokusiran na obrazovanje. Već iz tih prioriteta vidljivo je da se radi o strateški usmjerenom instrumentu koji nadopunjuje, a ne duplicira klasične fondove EU. I tu dolazimo do onoga što smatram ključnim političkim argumentom u prilog ovim zakonima.
Norveški financijski mehanizam ima posebnu vrijednost upravo zato što funkcionira drugačije od velikih europskih fondova. On je fleksibilniji, fokusiraniji i tematski precizniji, dok su fondovi EU često usmjereni na velike infrastrukturne projekte ovaj mehanizam ulazi u područja koja su jednako važna, ali često manje vidljiva. Jačanje institucija, inovacije malih i srednjih poduzeća, okolišne politike, pravosudne reforme i društvenu otpornost i možemo reći da iako su ova sredstva relativno ograničena osobito u usporedbi sa fondovima EU one postižu važne i vidljive rezultate. Upravo zato što nisu golema ona su usmjerena, a zato što su usmjerena pogađaju tamo gdje veliki investicijski ciklusi često ne dopiru. Jer ovdje se ne radi o kilometrima asfaltiranih cesta nego o dugoročnim promjenama koje u partnerstvu sa norveškim institucijama i stručnjacima i stručnjakinjama jačaju društvo iznutra.
Posebno treba istaknuti i snažnu vrijednosnu komponentu ovog mehanizma. Darovnice su utemeljene na poštovanju ljudskih dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanje ljudskih prava uključujući i prava nacionalnih manjina i svih drugih manjina. Zato ravnopravnost spolova i digitalna transformacija nisu dodatak i slučajnost nego horizontalni prioriteti koji su integrirani u sva programska područja. To je razina političke dosljednosti koja se ne podrazumijeva i koju treba pozdraviti posebno u današnja nesigurna i vrijednosno jako prevrtljiva vremena.
Također želim istaknuti jednu komponentu koja možda formalno ne ulazi u sporazum koji danas potvrđujemo, ali je politički i društveno iznimno važno. Radi se o potpori civilnom društvu. Norveška kroz svoje bespovratne mehanizme već godinama sustavno podupire rad civilnog društva u Hrvatskoj jednoj od najstabilnijih i najdosljednijih podupirateljica organizacija civilnog društva osobito kada je riječ o watsch dog organizacijama i organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Iako potpora civilnom društvu nije izravni dio ovog memoranduma ona dolazi u paketu sa ostalim sredstvima i zato je važno spomenuti je vrlo jasno u ovoj raspravi. Za razliku od prethodnih programskih razdoblja kada je ta potpora civilnom društvu bila dio Sporazuma o suradnji, time podložna pregovorima u ovom ciklusu ona je izuzeta iz pregovaračkog procesa i unaprijed određenom fiksnom iznosu.
Potpora civilnom društvu sadrži 10% ukupne alokacije. U slučaju Hrvatske to je ukupno 12 milijona eura. Jednako važno upravljanje tim sredstvima povjereno je neovisnim organizacijama, a ne državnoj administraciji. To je možda poruka državne administracije. Nakon provedenog natječaja u Hrvatskoj je upravljanje fondom povjereno konzorciju koje predvodi Zaklada slagalica u partnerstvu sa zakladom Solidarna i udrugom Smartum. To nije tehnički detalj već jasna politička poruka o povjerenju civilno društvo, o njegovoj ulozi u demokratskom poretku i u razumijevanju da su neovisne organizacije važan korektiv vlasti, a ne njezin neprijatelj.
Zato ovu komponentu norveškog financijskog mehanizma treba jasno vrednovati kao njegovu posebnost i kao njegovu snagu i ja zato podržavam ove zakone. Međutim, afirmativni stav ne znači da ja ne vidim prostor za napredak, upravo suprotno. Odgovorna politika podrazumijeva i podršku i kritičko promišljanje.
Prvo pitanje vidljivosti. U usporedbi sa fondovima EU ove potpore i dalje su slabo prepoznate u javnosti. Građani, organizacije civilnog društva pa često i javne institucije nedovoljno su upoznate sa mogućnostima koje ovi mehanizmi nude. Postoji prostor da hrvatske vlasti sustavnije i strateškije komuniciraju ove programe ne samo kroz administrativne objave, nego kroz konkretne rezultate i primjere dobre prakse.
To nije pitanje zapravo promocije kao što su neki to govorili, nego razumijevanja alternativnih izvora financiranja i njihovog političkog potencijala. Drugo, koordinacija i uključivost u planiranju. Otvara se vrlo legitimno pitanje u kojoj su mjeri druga ministarstva, druga upravna tijela, ali i regionalni lokalni akteri pravovremeno uključeni u razvoj programa i definiranje prioriteta.
Inkluzivniji i raniji pristup planiranju omogućio bi precizniju identifikaciju stvarnih potreba. Programi koji se osmišljavaju daleko od lokalnih stvarnosti riskiraju zanemariti izazove koje ova darovnica zapravo i žele adresirati. Ako je misija ovih mehanizama, a jest smanjenje društvene nejednakosti tada je ključno čuti glasove onih koji te nejednakosti najviše pogađaju.
I treće, bilateralna suradnja je njezin još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal. Hrvatska i Norveška dijele snažne kompetencije u razvoj poslovanja, inovacije i tehnologije osobito u pomorskim zelenim i energetskim sektorima. Postoji prostor za jačanje suradnje u području znanosti, kulture koji do sada nisu bili sustavno obuhvaćeni programima. Norveški financijski mehanizam može biti snažna oaza za produbljivanje tih odnosa.
I zato ponavljam državni tajniče ono što sam vas pitala u replici, jer je to pitanje vrlo legitimno postavljeno u ovoj raspravi na koji način osim same provedbe postojećih programa Vlada planira strateški iskoristiti ovo programsko razdoblje za jačanje dugoročnih bilateralnih odnosa sa Norveškom.
Zaključno. Ovi zakoni iako tehnički jednostavno politički su važni. Njime je potvrđeno partnerstvo koje se temelji na solidarnosti, povjerenju i zajedničkim europskim vrijednostima. Norveški financijski mehanizam nije zamjena za europski, fondove europske unije ali jest njihov vrijedan korektiv i nadopuna. Ja zato podržavam donošenje ovih zakona, međutim očekujem da se ovaj mehanizam u potpunosti iskoristi transparentno i uključivo u interesu građana Republike Hrvatske.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Mariji Lugarić.
Dolazimo do završnih izlaganja u ime klubova zastupnika.
Prvi na redu je i za sad posljednji kolega Željko Turk u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala poštovani predsjedavajući Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici.
Evo probat ću biti vrlo kratak. Odmah da jasno kažem da će klub Hrvatske demokratske zajednice, dakle podržati konačni prijedlog ova dva zakona i uz samo nekoliko rečenica a koje su vezane uz suštinu uz dakle financijske okvire koji su ovdje već više puta rečeni pa ih neću posebno spominjati. Samo želim podcrtati ono što su dva primarna cilja ovdje vezano uz ova sredstva, a to je dakle program pregled zelene tranzicije koji svakako teži prema održivom društvu svakako s posebnim osvrtom na energetsku otpornost, otoci i ruralna područja. O tome smo inače dijelom danas i pričali kada smo govorili o Zakonu o ovom regionalnom konceptu.
I drugo, program lokalnoga razvoja koje govori o temi otpornijoj i uključivijeg društva, dobrog upravljanja, socijalne inkluzije. Ovdje smo i sami spomenuli i STEM obrazovanje i vještine, komunicirali temu i ono što je bitno vezano i uz temu potresa i nikad dovoljno opreza, nikad dovoljno saznanja, nikad dovoljno znanja o tim temama, pa dakle i do onih ostalih programa i projekata koji su ovdje spomenuti u ovom materijalu. Sigurno je da nama kako ta sredstva koja su bespovratna uz jedan dio koje je i domaće sudjelovanje svakako posebno utječe na ukupni razvoj našega društva.
Završno klub HDZ-a, završno još jednom kažem klub HDZ-a podržava Konačni prijedlog ova dva zakona.
Hvala vam lijepa i sa strane kluba HDZ-a ugodna vam i laka noć gospodine predsjedavajući, dame i gospodo, poštovane saborske zastupnice i zastupnici.

Penava, Ivan (DP)
Hvala lijepo kolegi Željku Turku.
Sa ovim smo došli do kraja rasprave po ovoj točki a i današnjeg dana.
Zaključujem raspravu. Po ovoj točki ćemo glasovati, o ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sa kako je i planirano Konačnim prijedlogom zakona o provedbi uredbe EU-a 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju u drugom čitanju.
Hvala kolegicama i kolegama. Jednako tako državnom tajniku Mikuliću sa suradnicom na konstruktivnoj raspravi i laku vam noć!

SJEDNICA PREKINUTA U 22,28 SATI

34

  • Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 255
20.02.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 255, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena, pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona. Molim glasujmo.
Jednoglasno 125 glasova za donesen je Zakon o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje 2021. do 2028. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske.
PDF