Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

19

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 258

27.01.2026.

Penava, Ivan (DP)

Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda.
To je

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 258.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Pozdravljam ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije gospodina Damira Habijana sa suradnicom.
Izvolite ministre.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege.
Kažu repetitio ist mater studiorum pa ćemo još jednom usavršiti znanje i materiju Zakona o kaznenom postupku s time da imamo nekoliko manjih ili većih kako za koga novina. Ono što sam rekao i prije nekoliko točnije malo više od tri mjeseca u Hrvatskom saboru i ovaj konačni prijedlog sada zakona ide u smjeru ubrzanja kaznenog postupka. Znamo da u javnosti najčešće postupci pogotovo oni koji su ja bih rekao pod svjetlima reflektora i u medijima i javnosti stoji sud da traju predugo. S time se u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dijelom možemo i složiti.
U konačnici ovaj prijedlog zakona je rađen na temelju analize profesora Pravnog fakulteta koji su izradili, koji su detektirali konkretno tri ja bih rekao neuralgične točke. Jedna od njih koja je bila utvrđena je upravo postupak pred optužnim vijećem.
Što se tiče samih razloga za izmjenu nekoliko je faktora ima i vanjskih ima i unutarnjih. Što se tiče vanjskih to je prije svega proces pristupanja organizaciji, odnosno OECD-u. Unutarnji faktor bili bi zapravo i nastojanja i naših htijenja unutar ministarstva da stvari za koje smatramo, a kažem da su temeljena na analizi smo utvrdili kao one koji odugovlače sam postupak. I isto tako implementacija presude HAN invest. Kao što znate već smo istu izvršili u onom krovnom zakonu, Zakonu o sudovima, isto tako Zakonom o parničnom postupku i preostao nam je dakle procesni zakon u domeni Kaznenog prava, odnosno Zakona o kaznenom postupku.
Ukratko ću samo ponoviti, dakle nekoliko stvari što se tiče samoga optužnog vijeća. Ono što se mijenja, dakle po postojećem Zakonu o kaznenom postupku stranke su pozivane dakle na optužno vijeće, sudjeluju u radu izuzev onih kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina. Sada to više neće biti tako slučaj u osim u dva iznimna slučaja, dakle onda kada je prisutnost potrebna, kada su stranke, dakle dostavile potpisanu izjavu kojom zapravo traže donošenje presude na temelju sporazuma stranaka. I drugi slučaj kada je naravno potrebno suđenje o zakonitosti samih dokaza.
Ono što je isto tako ključno i što je i u praksi prepoznato kao prilično faktor koji odugovlači cijeli postupak to je zapravo sukcesivno sporazumijevanje na samom optužnom vijeću. Dakle, imali smo situacija, da kada je više optuženika, odnosno okrivljenika na samom optužnom vijeću predala bi se izjava da se želi sporazumjeti. Nakon toga bi se postupak razdvojio, dakle prekinuo u odnosu na one na koje nije donijeto takvo rješenje zakazala se nova sjednica. Sada to više neće biti tako slučaj, nego će se odmah u odnosu na one koji nisu takvu izjavu predali zapravo odlučiti na samom optužnom vijeću.
Isto tako, napušten je koncept posebne žalbe na Odluku o zakonitosti dokaza. Ono što želim istaknuti, a o čemu je bilo riječi i prošli puta na Odboru za pravosuđe, a ako se ne varam i na plenarnoj sjednici, a to je bilo pitanje zapravo narušavanja prava obrane, odnosno nemogućnosti ulaganja žalbe. Međutim, podsjećam da će takva mogućnost biti u ostalim fazama postupka kao što je istraga, kao što je pripravno ročište, kao što je u konačnici i sama glavna rasprava.
Isto tako, ovim prijedlogom Zakona o kaznenom postupku ja bih rekao zbog jasnije primjene, zbog različitog tumačenja, a u situacijama kada dođe do kršenja mjera opreza, kada se onda ona zamjenjuje istražnim zatvorom sada je vrlo jasno propisano da je sudac istrage taj koji će odlučiti upravo o toj zamjeni mjere opreza sa istražnim zatvorom. Umjesto nadležnog sudskog tijela tu se misli dakle na optužno vijeće ili raspravno vijeće, izvan raspravno vijeće ili na žalbeno vijeće naravno ovisno u kojoj fazi se postupak nalazi.
Što se tiče onog inicijalnog Prijedloga zakona o kaznenom postupku i ovog sada konačnog prijedloga zakona jedna od izmjena je zapravo pojašnjenje koje se odnosi na one žalbe koje su podnijete i na one za koje još uvijek teče rok do izglasavanja ovog zakona gdje će se, dakle u tim slučajevima, odnosno u ta dva slučaja rješavati iste po starom ako mogu tako reći režimu, odnosno po starom Zakonu o kaznenom postupku.
Još neko nomotehničkih izmjena koje mislim da nema potrebe previše trošiti vrijeme i objašnjavati ovdje u uvodnom govoru. Bit će prilika ako ima potrebe i u odgovoru na vaše replike.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)

Hvala ministru Habijanu.
Imamo nekoliko replika.
Prvi na redu je kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicom.
Kao što ste rekli izmjene ovoga ZKP-a su u biti šira reforma vezano za ubrzavanje postupaka, ali ono što možda je bitno osim toga što ćemo kroz raspravu govoriti je upravo ovaj dio otklanjanja nedostataka uočenih u praksi primjene Zakona o kaznenom postupku konkretno vezano za provođenje odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. I mislim da je to jako bitno prije svega i iz svih onih dijelova što smo donosili vezano za borbu protiv nasilja u obitelji, pa vezano i za borbu protiv ranjivih skupina poput djece i žena.
I kada smo svjesni da su se mjere opreza kršile sada kroz ovo omogućujemo prije svega sucu istrage, dakle da u bilo kojem trenutku, odnosno MUP-u da u roku od 24 sata uhićenog privede sucu istrage i da se odredi istražni zatvor ukoliko se krši. Mislim da prije svega time šaljemo snažnu poruku žrtvama da mogu biti mirne i sigurne i da će se u svakom trenutku izvršiti upravo to.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Mažar.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče Mažar.
Slažem se da je itekako bitna i ova izmjena upravo zbog ovih situacija, odnosno ja bih rekao u praksi situacija koje se često zapravo dešavaju pogotovo u pitanju najranjivijih skupina. Sada je vrlo jasno propisan i taj rok, propisan je pogotovo u ovo vrijeme kada sudovi dakle ne rade, blagdani, neradni dani.
I prije već postojao po nama ako gledamo nomotehnički vrlo jasno da je to sudac istrage, dakle ali na ovaj način i nomotehnički kako smo uredili smatramo i unutar radne skupine, dakle na temelju prijedloga koji su dani da više takvih nedoumica prilikom postupanja ne bi trebalo biti.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani ministre možete li samo pojasniti kako će u praksi se osigurati ujednačena i predvidiva primjena testa razmjernosti kod nezakonitih dokaza s obzirom na njegovu složenost i presudan utjecaj na ishod samog postupka?

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Što se tiče vaganja dokaza, dakle sud to radi već i sada. U principu nema neke velike razlike u odnosu nomotehnički ako gledamo i postojeće stanje ako se ne varam to je članak 10. postojećeg ZKP-a i ovoga što smo sada uredili, dakle tamo gdje se govori ako je određeni dokaz pribavljen povredom zajamčenih prava obrane, te prava nepovredivost osobnog obiteljskog života, dakle za teža kaznena djela sada se to odnosi zapravo već i na ostala kaznena djela. Dakle, to je u glavnini jedina razlika ako gledamo nomotehnički u ovoj sada predloženoj odredbi samo se, odnosno dosadašnjoj odredbi samo se poziva na stavak 2. Sada se izričito kaže, dakle prava obrane, te prava nepovredivost obiteljskog života.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre evo ja ću nastavno na kolegu Barbira. Jutros se na Odboru za zakonodavstvo čula bojazan da se izmjenama članka 10. ZKP-a navodno širi prostor za nezakonite dokaze, iako se iz samog teksta zakona proizlazi suprotno.
Naime, ovim izmjenama sudu se ne daje sloboda da zanemari povredu prava, nego obveza da procijeni koliko je ta povreda stvarno teška i je li uopće utjecala na pravičnost postupka u skladu sa praksom Europskog suda za ljudska prava. Možete li dodatno pojasniti zašto je ovakav pristup koji razlikuje bitnu povredu prava od čiste, formalne pogreške zapravo jačanje, a ne slabljenje standarda pravičnog suđenja.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem.
Dakle, unutar radne skupine to je uvijek slučaj gleda se komparativno, dakle praksa drugih zemalja. Ona je zapravo po ovom uređenju nomotehničkom identična. Ono što je možda ključno istaknuti, možda sam trebao reći u odgovoru vašem kolegi Barbiru, ali evo iskoristit ću priliku dakle presuda se ne može temeljiti isključivo na konvalidiranom dokazu, dakle to je bitno naglasiti. Jer ponavljam sud uvijek ima mogućnost vaganja i zapravo je tu uvijek neki ja bih rekao test razmjernosti, dakle između javnog probitka, ali isto tako između zaštite prava pojedinca uzima se u obzir naravno i težina kaznenog djela, ali to je nešto što sud to vaganje pod navodnicima uvijek ima u svojim rukama kada odlučuje o zasebnom slučaju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani ministre naveli ste dva osnovna razloga ovih izmjena koje se događaju, a to je jedna, dakle pristupanje OECD-u, a ona koja je puno važnija i često smo je mogli čuti kad ste bili ovdje, dakle glavni prigovor našem pravosuđu jest dugotrajnost sudskih postupaka.
E sad, kako očekujete, da li je ovo sve dostatno da se ova praksa dugotrajnosti postupaka nekih više desetljeća da će se to promijeniti ili su potrebne i daljnje promjene obzirom da kadrovi koji su u pravosuđu navikli na rutinu posla koliko će to djelovati da se zaista ubrzaju evo sudski procesi.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem.
Uvaženi zastupniče što se tiče dugotrajnosti postupka onda bih ja zapravo rekao nije možda toliko koliko je dojam u javnosti. Ako gledamo kaznene postupke zasebno i njihovo prosječno trajanje ono je 126 dana. Ako pogledamo građanske, odnosno parnice trgovačke tu smo sa 655 dana prosječnog trajanja 2020. došli na 480 dana. Prema tome, taj broj se smanjuje. Međutim, u fokusu javnosti zato sam rekao uvodno su oni visoko profilirani slučajevi da li su to političari, da li su to gospodarstvenici, da li su to doktori ili druge osobe koje su javnosti zanimljive. Ti predmeti u nekim situacijama doista traju predugo.
Ovo je jedan od koraka i nastojanja da te postupke skratimo. Zato smo išli i temeljem analize Pravnog fakulteta upravo na one točke za koje smatramo da su mjesto gdje dolazi do zastoja. Jedno od njih je upravo Optužno vijeće. Da li je ovo dovoljno? Naravno da niti jedna mjera ne može biti dovoljna, nastojanja postoje. Želimo te stvari promijeniti i zato imamo redovito kvartalno i sastanke i razgovore i sa sucima koji moraju shvatiti ozbiljnost svog posla. Dakle, ovo je jedna ja bih reko šira, šira akcija kojoj ova sama izmjena sigurno tome neće doprinijeti.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)

Poštovani potpredsjedniče zahvaljujem.
Poštovani ministre čini se važnim još jedanput istaknuti da se ovim zakonom ne ukida pravo na žalbu nego se prekida automatizam koji je u praksi često vodio do zastoja postupka i to u situacijama kada je ishod žalbe bio prilično izvjestan.
Novi model ostavlja sudu mogućnost da dopusti posebnu žalbu koja je to opravdana i važna za daljnji tijek postupka.
Možete li ministre molim vas objasniti kako ovako rješenje postiže ravnotežu između učinkovitosti postupaka i zaštite procesnih prava stranaka osobito u službenim kaznenim postupcima?
Evo zahvaljujem se.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem.
Dakle, što ste i sami u svom pitanju spomenuli što sam već i uvodno rekao, dakle vezano za posebnu žalbu na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza, dakle to je bilo vaše pitanje gdje će ona samo biti sada dopuštena po ocijeni odnosno kada sud utvrdi da je to potrebno. Dakle, smatramo da će ovaj novi ako mogu tako nazvati koncept zapravo dovesti do veće pod navodnicima protočnosti samog postupka upravo gdje su takvi predmeti odnosno gdje su u takvim predmetima, gdje su takvi prijedlozi bili definitivno stavljani iz razloga i korišteni od stane obrane nekada bi samo se dobilo na vremenu. To je, to je jednostavno činjenica. Na ovaj način želimo zapravo to onemogućiti, ali ne znači onemogućiti pravo obrane jer ono što sam rekao i uvodno to pravo ostaje i u drugim fazama kaznenog postupka bez obzira da li se radi o fazi istrage, da li se radi o pripremnom ročištu il da li se radi o ročištu za glavnu raspravu. Prema tome, pravo obrane sigurno ovime neće biti narušeno.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Igor Peternel, izvolite.

Peternel, Igor (DOMINO)

Poštovani gospodine ministre, pa evo komora je u javnoj raspravi dakle Odvjetnička komora je dala dosta primjedbi, dakle a vezano uz optužno vijeće, sastav optužnog vijeća, uz dokaze, uz istragu. Prema tome, ako dokument favorizira samo autonomiju suda znate, u principu ispred dakle kontradiktornosti onda zapravo postavlja se pitanje zašto ste apriori ignorirali brojne stavove komore koji su išli u suprotnom smjeru?
Evo, hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa.
Što se tiče samog rada radne skupine i u konačnici rezultate ovog prijedloga zakona on je uvijek na neki način siže onoga što je na radnoj skupini sve bilo i predloženo. Dakle, neki prijedlozi od strane HOK-a jesu usvojeni. Ono što nije usvojeno to je zapravo rezultat rada radne skupine, dakle u radnoj skupini osim HOK-a sudjelovali su dakle aka… predstavnici akademske zajednice, profesori s pravnih fakulteta. Prema tome, ne možete očekivati da će se nečija ako mogu tako reći pod navodnicima lista želja usvojiti. Dopustite da Ministarstvo pravosuđa koristi naravno sve stručnjake unutar radne skupine ali isto tako da ima jasnu politiku što i u kom smjeru želi ići.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo poštovani predsjedavajući.
Uvaženi ministre evo Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, dakle predlaže se primarno ubrzanje kaznenog postupka kroz sad i optužnog vijeća kako ste i sami istaknuli tako da će se poduzeti odgovarajuće mjere usmjerene i na reduciranje dakle njihova trajanja.
Nacrtom prijedloga također se nastoje otkloniti i razlozi koji uzrokuju neopravdana odugovlačenja u sudskim postupcima, pa me interesira prema vašem viđenju možete li reći koji je najčešći uzrok ili razlog neopravdanog odugovlačenja u sudskim postupcima?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovana kolegice.
Ja bi rekao teško mi je statistički reći koji je najčešći. Mogu reći iz prakse, mogu reći iz onoga što znamo i razgovora na radnoj skupini, ali je možda ono što se vidi zapravo i u medijima. Dakle, naravno da ako imate instrumente i određene institute unutar Zakona o kaznenom postupka ja ću prvi kao branitelj određenog okrivljenika koristit te instrumente. Ti svi instrumenti mogu dovesti do odugovlačenja postupka. Ono što sam spomenuo primjer sukcesivnog sporazumijevanja, dakle ako je više okrivljenika gdje se koristi ta pozicija, jedan se sporazumi nakon toga se odgađa i razdvaja postupak na slijedećem ponovo netko od tih okrivljenika koristi upravo taj instrument ili korištenje dakle posebnih žalbi kod izdvajanja, dakle nezakonitih odnosno ocjenjivanja zakonitosti o nezakonitosti dokaza gdje su se te žalbe zapravo ponekad koristile uvijek samo zato da bi se dobilo nešto na vremenu. To je nažalost tako, ako imate taj alat vi ćete ga koristit.
Ono što je bilo dužnost nas kao Ministarstva pravosuđa da taj balans prava obrane i javnog interesa ne dovedemo u disbalans nego da i dalje postoji taj balans ali da pokušamo smanjiti odugovlačenje samog postupka.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre ma upravo na tragu ovoga što ste sada rekli i što je govorio kolega Peternel, dakle i Hrvatska odvjetnička komora sudjelovala je u radu radne skupine. Unatoč tome Hrvatska gospodarska, Hrvatska obrtnička komora smatra da je narušena ravnoteža odnosno taj balans između, između učinkovitosti postupka i prava, prava obrane. Dakle, govori se o smanjenju procesnih prava obrane, kritizira se promjena u sastavu optužnoga, optužnoga vijeća.
Kako s obzirom da su sve primjedbe Hrvatske odvjetničke komore odbijene kako gledate na to da ipak da kroz rad te radne skupine i kroz komunikaciju sa ministarstvom i dalje smatraju da je taj disbalans prevelik i da neće polučit ono što bimo svi htjeli a to je ubrzanje postupaka, pogotovo ne ova odredba o radu optužnoga vijeća.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Ja ću ponoviti dakle određeni prijedlozi HOK-a koji su iznijeti na radnoj skupini su usvojeni. Ova lista koju vi spominjete to je ono što je na neki način ostalo i što nije usvojeno.
Što se tiče njihovog stava ja ga mogu poštivati, respektirati i sam sam doduše odvjetnik u mirovanju i mogu i shvatiti upravo njihove primjedbe jer alat, instrumenti koji meni kao branitelju u nekom budućem fiktivnom postupku stoje na raspolaganju su sada suženi, al ne dovode i dalje u pitanje nit narušavaju pravo obrane. Dakle, njihov stav je legitiman, ja ga poštujem. Ono što je možda ključno napomenuti komunikacija sa njima i dijalog je itekako mogu reći dobar i sa predsjednicom komore ne po pitanju i samo ovih izmjena dakle Zakona o kaznenom postupku, postupka već i u drugim izmjenama zakona ali i u drugim stvarima koje se tiče zapravo samog rada Hrvatske odvjetničke komore ali generalno i hrvatskog pravosuđa.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Željko Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)

Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani gospodine ministre zapravo u ovom prethodnom pitanju je negdje i moje pitanje uz sve ove dosad već učinjene radnje na ubrzavanju postupaka i na skraćenju trajanja postupaka, ovo je još jedan dodatni doprinos u tom smjeru. Ono što je i mene evo zanimalo, da li ste na kraju zadovoljni sa osiguranom ili da li mislite da je osigurana u potpunosti jednakopravnost obje strane, dakle i obrane i optužbe u nakon ovih izmjena zakona. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Smatramo, dakle da ne smatramo ne bi ovakav prijedlog uputili u Hrvatski sabor, mislimo da to načelo zapravo ravnopravnosti nije u ni kom slučaju narušeno, a što se tiče ubrzanja samih postupaka, ovo je jedan od koraka u tom smjeru. Same zakonske izmjene, ponovit ću neće tome same doprinijeti. Zato je potrebno ono što stalno ističemo i ulaganje u infrastrukturu, dakle ponekad se postavlja pitanje i koncentracija rasprave, zašto se rasprave ne odvijaju na tjednoj bazi kod ovih predmeta gdje ima više okrivljenika, to je zato što u nekim gradovima i u nekim sudnicama nemamo prostora. Dakle potrebna je infrastruktura zato i ulažemo i u Trg pravde u gradu Zagrebu ali i u drugim pravosudnim tijelima ali isto tako ono što je ključno je pitanje zapravo i pravosudnih dužnosnika odnosno i kadrova i zato sam već i najavio, smatramo da obzirom na dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika moramo reformirati Pravosudnu akademiju, Državnu školu za pravosudne dužnosnike i njima dat značaj zapravo edukacije, usavršavanja, a ne više uvjete zastupanja u pravosudnoj dužnosti. Prema tome više je, ja bi rekao smjerova i kanala koji moraju doprinijeti da se hrvatsko pravosuđe ali ako govorimo konkretno o malom segmentu to je pitanje dugotrajnosti postupka zapravo dovedemo u jednu razumnu mjeru. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala potpredsjedniče.
Poštovani ministre, pratim vaš rad i kad se ne slažem s njime cijenim jer izgledate iskreno kad govorite o pojedinoj temi pa zato ću vas i pitat slijedeće pitanje. S obzirom na hitni postupak ovog sad zakona, kako ste rekli u ponovnom pokušaju tko je ta 76 ruka koja će u četvrtak dignuti i glasati za ovakav zakon, jer sumnjam da će kolega Lacković, kad kažem kolega onda više mislim da njegovo stručno zvanje nego na političku ovdje pripadnost, sumnjam da će on glasati i bit ta 76 ruka. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Ja sam siguran da će biti 79 koliko ih je bilo prilikom izglasavanja u prvom prijedlogu zakona. Prema tome ne računam na 76, ja računam 79, bilo je netko od vaših kolega. Prema tome očito je dobar prijedlog, hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Krunoslav Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče sabora.
Uvaženi ministre pa evo slušam malo ove replike pa ja se i sve se nekako sublimira oko dugotrajnosti postupka. Ja se baš ne slažem s ovim nekim stvarima da ove izmjene neće baš upravo ko što vi uporno govorite ubrzati postupak. Zanemaruje se jedna vrlo bitna činjenica, da ovaj zakon nije samo zbog OECD-a nego i zbog nekih usaglašavanja s odlukama Europskog suda i onda su ovdje ugradbeni nekakvi mehanizmi koji te pa spomenut ću samo u odnosu na izvanredne pravne lijekove, u odnosu na mogućnost podnošenja žalbe protiv dokazane ovih nezakonitih, tako da mislim da to u tom smjeru i bitan napredak u samoj praksi. Jer sama činjenica da se usaglašava sudska praksa će bit velik iskorak. I samo za kraj, u procesu za zainteresirano s javnošću bilo je svega 19 primjedba, a ovaj zakon ima puno, puno više zakonski odredbi nego što je to. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče, znate bolje broj primjedbi nego ja. Znam da ih je bilo nešto malo ali nisam znao da ih je 19. Upravo ono što sam rekao dakle ima i vanjskih razloga, nije samo OECD. Mi stalno govorimo ne radimo ovo zbog OECD-a, radimo zbog toga što smatramo da u hrvatskom pravosuđu određene stvari treba promijeniti na bolje i tu se trudimo i kažemo ovo je samo jedan korak u tom smjeru u kojem želimo ić. Bilo je unutarnjih razloga koje sam i naveo dakle gdje smo sami vlastitim motivima i željama, želimo neke stvari promijeniti bilo je razloga implementacije presude Hann-Invest ono što ste i sami rekli, prošireno vijeće kod uključivanja izvanrednim pravnim lijekovima, zahtjev za zaštitu zakonitosti itd. Prema tome puno je posla pred nama, tog smo svjesni. Ja kao ministar svjestan sam da je i percepcija i stanje u pravosuđu može biti bolje, treba biti bolja ali to možemo samo svi zajedno ako doista želimo vjerovati i želimo dobro hrvatskom pravosuđu, u konačnici hrvatskim građankama i građanima. Prema tome nije sve niti na ministru niti na ljudima u ministarstvu. Mislim da moramo pokazati dobru volju, u konačnici netko će doći i u moje cipele pa će biti u istoj situaciji.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem.
Evo, molila bi ministra da odgovori koja je nakon ovih izmjena ZKP-a, procesna sankcija za nezakonitost postupanja državnog odvjetnika ako on u roku od 24 sata ne konvalidira izdavanje naloga kojim traži provjeru istovjetnosti, trajanje i učestalosti komunikacije. Dakle u pogledu elektroničkih komunikacijskih uređaja, dakle radi se o mogućim ozbiljnim povredama ljudskih prava. Do sada je državni odvjetnik morao konvalidirat takvu odluku za sa na sudu i to u roku od 24 sata, sada takvu obavezu nema odnosno nema više procesne sankcije. Sankcija do sada je bila da takav dokaz se ne može koristiti u daljnjem postupku pa vas molim vas odgovorite šta je procesna sankcija?

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Hvala lijepa uvažena zastupnice.
U slučaju ja bih rekao malicioznog postupanja, uvijek protiv u takvim situacijama protiv pravosudnih dužnosnika konkretno Državnog odvjetništva postoji dakle disciplinski postupak. To je sankcija.

Penava, Ivan (DP)

Imamo i jednu povredu Poslovnika. Kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Povreda čl. 238. To nije procesna sankcija. Disciplinska sankcija za državnog odvjetnika je nešto drugo, ne postoji procesna sankcija. Može li taj dokaz bit zakonit dokaz? Prema svemu što ste u ovim izmjenama napravili to će biti zakonit dokaz i ne samo to nego obrana neće moći niti preispitivati odluku suca o tome da li je taj dokaz zakonit ili nije.

Penava, Ivan (DP)

S obzirom da ste replicirali izričem vam prvu opomenu zbog povrede Poslovnika i zlouporabe iste institucije povrede Poslovnika.
Dakle, prelazimo na 13 repliku kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi ministre evo i ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku koji danas raspravljamo u Hrvatskom saboru ja bi htjela zaista pozdraviti da i njime unaprjeđujete stanje u hrvatskom pravosuđu, da gradite povjerenje građana u pravosudni sustav jer sigurno da dovodite do toga da se otklone razlozi koji neopravdano odugovlače, odugovlače sudske procese, a tome u prilog ja imam statističke pokazatelje koje govore da sudovi uspješno rješavaju više predmeta nego što ih primaju i da je ta stopa iznosi kad govorimo o rješavanju predmeta 101,4% a prosječno trajanje postupaka se smanjuje i trenutno je 126 dana.
Svakako to dovodi do toga da građani RH vjeruju sve više u ovaj sustav …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… koji vodite i u pravo i pravdu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice.
Drago mi je da ste spomenuli ove podatke i stopu rješavanja il tzv. clirens rate od 101,4 koji pokazuje zapravo da sudovi rješavaju više predmeta nego što ih prime. Podsjećam na godišnjoj razini u prosjeku hrvatski sudovi odnosno pravosudna tijela primaju oko milion i 250 tisuća novih predmeta. Prema tome, ogromna brojka na 3 miliona i 900 tisuća stanovnika, prema tome clirens rate odnosno stopa rješavanja je više nego dobra. Ono što sam rekao smanjuju se i zaostaci i ako gledamo broj neriješenih predmeta, ako gledamo 2020. godinu kada ih je bilo 475 tisuća mi smo sada na 435 tisuća, dakle i tu imamo smanjenje u broju dakle neriješenih predmeta. U konačnici cilj je naravno kroz nekoliko godina i spustit tu stopu odnosno spustit taj broj ispod 400 odnosno 350 tisuća, al to možemo ponavljam ne samo jednom mjerom nego zapravo cijelim spektrom mjera koje u konačnici najavljujemo i za ovu godinu. Bit će doista puno izmjena zakona, ne zato što to želimo u smisli čestog mijenjanja zakona što opet nije dobro, al mislim da ima prostora da se neke stvari doista izmijene a temeljem onoga što vidimo i u praksi.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre evo zbunio me vaš odgovor kolegi Jurčeviću, naime ne znam jel me slušate, narav… naime njemu ste rekli ako se ne varam da i nema tako puno neriješenih kaznenih postupaka tj. da kazneni postupak relativno kratko traje. Međutim, ukoliko je to istina vaše obrazloženje zašto ovaj zakon mora ići po hitnom postupku zapravo i ne stoji. Tako da, gdje ste eksplicitno napisali da je primarni razlog trajanje kaznenog postupka.
Tako da vas evo moram pitati traju li stvarno kazneni postupci dugo ili to nije stvarni problem pa onda u isto vrijeme obrazloženje zašto idemo po hitnom postupku nije validno? Tako da evo molim vas da se odlučite traju li ili ne traju predugo kazneni postupci.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Očekivao sam malo teže pitanje od vas. Ja sam se odlučio ali očito me niste dobro slušali. Dakle, u prosjeku kada govorimo o kaznenim postupcima oni traju 126 dana. To je statistika koja to pokazuje. I zato sam namjerno rekao postoje visoko profilirani slučajevi kazneni postupci koji doista traju dugo, to je činjenica ali koji su puno kompleksniji ako gledate koruptivna kaznena djela gdje vam je potrebno provesti nekoliko vještačenja, imati znanje financijsko, knjigovodstveno, dakle gdje imate puno više okrivljenika koji koriste svoje institute koje sada imaju poput sukcesivnog, nemogućnost odnosno sukcesivnog sporazumijevanja, ulaganja posebne žalbe za nezakonite dokaze, optužna vijeća koja se razdvaja i sazivaju posebne sjednice. Ovim izmjenama želimo to na neki način spriječiti.
Dakle, ono što je ključ ako pogledate, pitate hrvatsku javnost ona će reći da kazneni postupci, a to su oni predmeti koje oni vide u medijima i na televiziji traju dugo i s time se ja apsolutno slažem i to nije pravda ni za koga, ali u prosjeku i generalno ako gledate kaznene postupke koje ulaze sve za koje nitko ne zna traju 126 dana.
Prema tome, nisam ja dijametralno suprotan sa onim tvrdnjama koje sam rekao na početku nego su to zapravo dva kolosijeka. Rješavamo jednu i drugu stvar.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeća na redu za repliku je kolegica Branka Juričev Martinčev, izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani ministre ovim izmjenama treba se skratiti duljina kaznenog postupka i pojednostaviti postupak. Nastavno na ovo i što ste i vi rekli naravno da duljina kaznenog postupka ovisi o složenosti postupka, broju okrivljenika, težini kaznenog djela.
Međutim moje pitanje kod koje vrste kaznenih djela očekujete najveći, najznačajniji efekt nakon usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona?

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice na vašem pitanju.
Pa upravo na onim predmetima koji su zapravo i jesu u fokusu medija, fokusu javnosti. Dakle, predmetima koji imaju više okrivljenika, koji su ako gledamo po složenosti vrlo komplicirani, zahtijevaju mnogo vještačenja, mnogo procesnih radnji, a s druge strane obrana često svoje instrumente odnosno institute koje ima po postojećem zakonu koristi kako bi odugovlačila postupak.
Prema tome, na taj način želimo smanjiti mogućnost korištenja određenih instituta koji su ja bi rekao na prvu vidljivo da idu u smjeru odugovlačenja postupka vodeći računa da ne narušimo pravo obrane. Zato sam i rekao kada govorimo o posebnoj žalbi ona i dalje ostaje unutar kaznenog postupka, dakle u tri faze. Neće biti mogućnosti na optužnom vijeću ali ostaje u istrazi, ostaje na pripremnom ročištu, ostaje na raspravi za glavno ročište.
Hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Arsen Bauk, izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)

Zahvaljujem.
Gospodine ministre svoj govor ste počeli s ponavljanjem majka mudrosti. Na dnevnom redu plenarne sjednice Hrvatskog sabora nalaze se Izvješća o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, 2023. godinu i za 2022.g. što znači da zadnje izvješće o stanju sudbene vlasti koje je HS raspravljalo bio je ono za davnu 2021.g., ne znam jeste tad bili u Saboru ili ste bili u Vladi već. Što se tiče toga molim vas da mi kažete što mislite o tome da HS ne raspravlja izvješća predsjednika Vrhovnog suda? Sad i za 2025. će doć pa će bit još jedno neraspravljeno.
Naime, svega 4,6% predmeta koji su došli na Vrhovni sud su kaznene prirode i smatram da bi trebalo zbog konvencijskog prava jednakosti pred zakonom više iskoristiti Vrhovni sud jer inače ljudima će bit uskraćeno to ustavno pravo jednakosti pred zakonom jer oni usklađuju sudsku praksu. Hvala predsjedniče što ste me pustili dulje.

Penava, Ivan (DP)

Hvala. Sve sam manje-više. Izvolite odgovor na repliku.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi zastupniče Bauk. Ja mislim da smo zajedno bili u klupama '21. ako se ne varam onda kad je bilo zadnje izvješće, bilo je to prilično davno. Ja sam siguran da ova izvješća biti onda kumulativna vjerojatno stavljena na dnevni red, ali ja sam samo ministar nemam ingerencije u HS-u i ne bi ovoga mislim da i predsjednika i predsjedništvo zna kada i je potreba da se isto stavi na dnevni red. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Zahvaljujem ministru Habijanu. Prelazimo odnosno idemo dalje sa raspravama, žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne žele. Otvaram raspravu. Krećemo sa iznošenjem stajališta u ime klubova zastupnika, prvi na redu je kolega Tonči Restović u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala predsjedavajući. Poštovani ministre na odlasku pozdrav, poštovani predstavnici ministarstva.
Kao što je i rekao ministar na početku svog izlaganja onako vjerojatno našalivši se ponavljanje je majka znanja, našalivši se čak malo i na svoj račun što mi je to drago jer ako ćemo se prisjetit već smo glasali o ovom zakonu u ovom Saboru, on je dobio 75 ruku što je bilo nedovoljno s obzirom da se radi o organskom zakonu da isti bude usvojen i evo nas sada nekoliko mjeseci nakon u ponovljenom postupku.
Ono što je ministar propustio, a rijetko koji ministar dobije ovakvu priliku da nakon dva čitanja još jedanput dođe sa istim prijedlogom izmjena zakona odnosno dobije tu priliku da dođe ponovo sa novim tekstom pred HS, propustio je priliku da popravi taj svoj prijedlog u ovom vremenu, a bilo ga je dovoljno. I kako sam rekao i onda u kad smo raspravljali prošle godine o ovom zakonu to je vjerojatno zato što ministar sa pisanjem ovog zakona i nema neke velike veze. Iz svake rečenice, iz svake promjene procesne promjene naravno proizlazi rukopis glavnog državnog odvjetnika, pogotovo ako se ima na umu njegovo izvješće koje je isto prošle godine davao u ovom Saboru. Ali da stvar ne bude baš tako prozirna onda je naše ministarstvo reklo da se zapravo izmjene zakona donose iz tri razloga, to je pristupanje OECD-u, usklađivanje radi presude Hann-Invest i treće danas najviše spominjano to famozno ubrzavanje procesa.
Odmah ću bit potpuno jasan, čini mi se da cijela ta priča za prve dvije naravno nemamo nikakvih primjedbi to je potpuno sve normalno i legitimno, ali za treću za ovu sintagmu da se neke izmjene zakona stavljaju radi ubrzanja postupka mislim da je samo jedna što mi u Dalmaciji rekli dobra skuža.
Ono što mi se čini je da daljnju neravnopravnost u kaznenom postupku će donijeti ovakve izmjene zakona i to naravno u odnosu između državnog odvjetništva i branitelja odnosno državnog odvjetništva i osumnjičenika. Međutim da mi skrenemo malo priču sa politike i sa političkih stavova koje u krajnjem slučaju i naši sugrađani često kad je riječ o nekim zakonima ne vole slušat, onda ću ja pročitati ovdje primjedbe stručnjaka znači Hrvatske odvjetničke komore, a koje je ministarstvo niti trepnuvši pretpostavljam odbilo, pa ću krenuti redom.
Kaže Hrvatska odvjetnička komora, predmetnim člankom predlaže se dopuna čl. 10. st. 2. točke 4 Zakona o kaznenom postupku kojom bi se pripisalo da dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza ne bi bili nezakoniti ukoliko su se isti mogli pribavit na drugi zakonit način. U obrazloženju navedenog prijedloga navodi se da u odnosu na dokaze za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza u poredbenom pravu redovno postoje ograničenja primjene te doktrine te se takvi dokazi primjerice neće izdvajati ako bi se od njih moglo doći na drugi zakonit način pa je iz navedenog razloga nacrtom prijedloga dodan izričaj, osim ako su se mogli pribavit na drugi način, pri tom se u prijedlogu ne navodi o kojem se poredbenom pravu radi, ali se s obzirom na učinjenu dopunu može zaključiti da se radi o doktrini „neizbježnog otkrića“ kontroverznoj iznimki doktrini plodova otrovne voćke prema kojoj je prihvatljiv dokaz za kojih se saznalo iz nezakonitih dokaza ukoliko tužitelj dokaže da bi navedeni dokaz vlasti nedvojbeno saznale na zakonit način.
Hrvatska odvjetnička komora smatra da se uvođenjem navedene doktrine u hrvatsko kazneno pravno zakonodavstvo na predloženi način narušavaju minimalni standardi korištenja odnosno zabrane korištenja nezakonitih dokaza. Da vam ponovim ovu riječ, oni smatraju da se narušavaju minimalni standardi korištenja odnosno zabrane korištenja nezakonitih dokaza u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i Ustavu RH, a pri tom se ne predviđa koji standard dokaza bi državno odvjetništvo u konkretnom slučaju bilo u obvezi predočiti sudu prilikom dokazivanja da bi se do navedenih dokaza došlo na zakonit način.
Oni sad tu citiraju i jednu odluku Ustavnog suda koja je da je sad ne citiram malo je poduža pa me čudi zašto uz ovakvo dobro obrazloženje struke mi imamo odbijanje ovoga, a ovdje se upozorava da je i do sada na neki način postojala nekakva ajmo reći minimalna, minimalna zaštita, a da je sad nakon ovoga praktički više i nema. Šta se tiče druge njihove primjedbe koju isto tako ministarstvo nije uvažilo kaže slijedeće. Hrvatska odvjetnička komora smatra da se čl. 6. predlaže izmjena odredbe o pretrazi kako bi se tijelima kaznenog progona omogućilo dodatno vrijeme za izvršenje naloga za pretragu elektroničke opreme, a na štetu prava obrane. Po predloženom rješenju dovoljno je da je pretraga započela u roku od 3 dana koji je zakon propisao, a sudac istrage naveo u nalogu. Takve pretrage po predloženom rješenju mogu trajati neograničeno vrijeme. Obrana je po prirodu stvari onemogućena prisustvovati takvim pretragama koje traju i više dana, a izuzetno je bitno da bude prisutna tim pretragama kako bi svojim prisustvom i sudjelovanjem štitila prava okrivljenika jer se još uvijek u praksi postupanje tijela kaznenog progona ne radi forenzička kopija pretrage za potrebe obrane, iako je to protivno standardima rada tijela kaznenog progona na razini EU.
Ajmo dalje, čl. 15. navedenim člankom predlaže se izmjena stavka 1. članka 300 ZKP-a prema kojom se iskaz svjedoka ne bi smatrao ex lege nezakonitim dokazom ukoliko upozorenja dana svjedoku nisu ubilježena u zapisnik već bi se zakonitost ili nezakonitost procjenjivala prema okolnosti je li svjedok stvarno primio ili nije primio propisana upozorenja odnosno izričito se odrekao prava. Uz obrazloženje tog prijedloga, ministarstvo navodi nacrti prijedloga izmjena odredbi članka 300 stavka 1. ZKP-a koji se odnose na nezakonitosti iskaza svjedoka, usmjeren je na koncept materijalne, a ne formalne nezakonitosti. I sad Hrvatska odvjetnička komora upozorava, kako je povlačenje paralele između provođenja dokazne radnje ispitivanja okrivljenika i dokazne radnje ispitivanja svjedoka u potpunosti promašena i to iz jednostavnog razloga što se radnja ispitivanja okrivljenika za razliku od radnje ispitivanja svjedoka snima. Ako se već daje prednost konceptu materijalne u odnosu na formalnu nezakonitost, tada i zakonsko uređenje koje prati takav koncept mora biti takvo da je na jednostavan i siguran način moguće utvrditi što se stvarno dogodilo. U situaciji snimanja dokaza svjedoka ili okrivljenika doista ne treba robovati formi no u situaciji kada takvog snimanja nema, poštivanje stroge forme je jedini jamac zakonitosti takvog dokaza. Iluzorno je očekivati da bi u slučaju spora je li svjedok primio upozorenje ili ne, sud prilikom izvođenja provođenja suđenja o zakonitosti dokaza, dao prednost iskazu svjedoka, ne državnog odvjetnika ili policijskoj službenika.
Pa onda idemo dalje što se tiče članka 17, kaže Hrvatska odvjetnička komora, naime iz navedene odredbe proizlazilo bi da se liječnik koji je liječio umrloga ispituje pri obdukciji tijela, a što je sporno jer se obdukcija provodi bez prisustva suca istrage i državnog odvjetnika pa je potpuno nejasno tko bi tog liječnika ispitivao kao svjedoka, tko bi mu dao upozorenja i kakva. Takva neformalna ispitivanja itekako mogu utjecati na rezultat obdukcija odnosno zaključak obducenta o tome što je uzrok smrti određene osobe.
Pa idemo dalje, članak 24. U uvodu nacrta se navodi slijedeće. U složenim kaznenim postupcima trajanja postupka pred optužnim vijećem značajno doprinosi dugotrajnosti postupka. To je ono o čemu smo slušali i kroz replike zastupnika vladajuće većine. Odluke optužnog vijeća, sukcesivno postavljanje zahtjeva za izdvajanje nezakonitih dokaza kao i sukcesivno donošenje presude na temelju sporazuma stranaka za pojedine su okrivljenike, čine uobičajena obilježja optužnog vijeća koje dovode do odugovlačenja kaznenog postupka. Raščlambom navedenih teza proizlazi kako slijedi.
Pod 1, odlučivanje o zakonitosti dokaza koje je nužno, koje nužno povlači za sobom mogućnost instacijskog preispitivanja odluke optužnog vijeća. Rok za podnošenje žalbe protiv rješenja o odbijanju prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza je tri dana što znači da obrana ima iznimno kratak rok za podnošenje žalbe i zasigurno ta tri dana ne pridonose odugovlačenju postupka pred optužnim vijećem. Sve ostalo vrijeme koje je potrebno najprije za pisanje rješenja, a zatim i za donošenje drugostupanjske odluke je isključiva odgovornost sudova. Zaista je neutemeljeno obrazloženje prema kojemu zbog iznimno dugotrajnog odlučivanja sudova, na koje obrana nema apsolutno nikakvog utjecaja, se obranu de facto lišava mogućnosti podnošenja žalbe protiv rješenja o odbijanju prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza.
Pod 2, sukcesivno postavljanje zahtjeva za izdvajanje nezakonitih dokaza. Hrvatska odvjetnička komora ističe da je navedeno pitanje riješeno prethodnim zakonodavnim izmjenama pa tako prema trenutnom zakonodavnom rješenju nije moguće sukcesivno postavljanje zahtjeva za izdvajanje nezakonitih dokaza.
I pod 3, sukcesivno donošenje presude na temelju sporazuma stranaka. Hrvatska odvjetnička komora smatra da se navedeni problem ukoliko isti postoji može riješiti zakonodavnom izmjenom prema kojoj će biti moguće napraviti do određenog trenutka nakon podizanja optužnice. Dakle iz obrazloženja ovih predmetnih izmjena je razvidno da je obrana označena kao glavni uzrok dugom trajanju optužnih vijeća pa se onda posljedično obranu lišava najznačajnijeg alata u rukama žalbe. Rješenje prema kojemu će državni odvjetnik imati pravo na podnošenje žalbe u slučaju izdvajanja nezakonitih dokaza, a obrana u slučaju odbijanja prijedloga ovisi o milosti suda, hoće li dobit pravo na žalbu, Hrvatska odvjetnička komora smatra nedopustivim i protivnim načelu jednakosti oružja. Na ovaj način obrana je stavljena u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na državno odvjetništvo. Postoji još četri komentara odnosno četri prijedloga Hrvatske odvjetničke komore koja jasno pokazuje koliko je zapravo koliko su izmjene ZKP-a loše i kolko će biti pogubne, a koliko u svakom slučaju nemaju nikakve veze sa povećanjem prava ni oštećenika, ni branitelja, ali isto optuženika, branitelja, ali isto tako i žrtve.
Ja ću, ja ne moram ovdje i neću reć nešto puno pametno ako kažem da su kazneni postupci ja bi rekao važniji dio sudskih postupaka koji se vode pred našim sudovima i ukoliko se stvarno htjelo ubrzati te sudske postupke onda mislim da bez izmjena i suradnje sa samim sucima odnosno sa samim sudovima koji sude u određenim stupnjevima da se neće postići ništa. Ono što smatra Hrvatska odvjetnička komora ono što smatram ja, a i pretpostavljam svatko tko je sa malo razumijevanja pročito ovaj prijedlog zakona je da će se samo dati jedna veća ovlast državnom odvjetništvu, da će neravnopravnost u položaju između stranaka u postupku biti još izraženija, da se u jednom dijelu onemogućuje i ta famozna kontradiktornost i javnost i mislim da sve to u praksi neće dovesti do ničeg dobrog. Volio bi da griješim, ali kako sam i onda to rekao tako ću to sad ponovit, uvjeren sam da je ne samo da su ove izmjene zakona inicirane od strane glavnog državnog odvjetnika nego kad se sve uzme u jednadžbu njegov izvještaj, ono što je govorio u svom izvještaju i mjesec dana nakon toga u prvom pokušaju ovakve izmjene onda sam uvjeren da je on ove izmjene i pisao. Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolegi Restoviću. Sljedeći na redu je kolega Nikola Mažar u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)

Hvala lijepo predsjedavajući. Poštovani državni tajniče, cijenjene kolegice i kolege saborski zastupnici.
Evo sada nakon uvodnoga govora kolege Restovića vezano za Državno odvjetništvo RH, ja bi se ipak vratio na točku dnevnog reda, a to su izmjene i dopune Zakona o kaznenome postupku i u biti možda i pomogao kolegi Restoviću vezano za neke određene njegove nedoumice, pa bih prošao izmjene koje ćemo kroz ovu raspravu i kasnije kroz glasovanje vjerujem i donijeli, ali prije svega u interesu svih hrvatskih građanki i građana vezano za duljinu samoga procesa, vezano za kazneni postupak, ali sve ono što ide i u smjeru i okrivljenika i štićenika i obrane i ravnopravnosti i dostupnosti našega pravosuđa i probat ću to malo kroz ja bih rekao narodska objašnjenja.
Jedno od možda i ključnih i glavnih izmjena Zakona o kaznenom postupku o kojima raspravljamo danas je prije svega promjena koncepta nezakonitih dokaza koji su propisani jasni kriteriji za vaganje odnosno za konvalidaciju nezakonitog dokaza i tu u biti izmjena svodi na to da će sud vaganjem utvrditi da određeni dokaz pribavljen povredom zajamčenih prava obrane te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskoga života bude zakonit ne samo u postupcima za teške oblike kaznenih djela iz nadležnosti županijskoga suda kao što je to prema važećem zakonu, već i u drugim postupcima, a pri tom vaganju rukovodi se posebnom ocjenom razmjera što je sinonim za načelo razmjernosti između javnoga probitka i okolnosti kao što su zaštita prava pojedinca, težina kaznenoga djela, težina povrede temeljenog ljudskog prava i mogućnost njezina otklanjanja prirode mjere kojom je to pravo povrijeđeno kao i privole osobe čije je pravo povređeno.
Druga izmjena je doktrina plodova otrovne voćke gdje postoje fleksibilnija primjenom doktrine neizbježnoga otkrića. Što to konkretno znači? To znači da relaksiranom doktrinom plodova otrovne voćke omogućava se da svaki dokaz za koji se saznalo iz nezakonitog dokaza ne bude apsolutno nezakonit već samo onaj koji se nije mogao pribaviti na drugi zakonit način. Npr. ako je osumnjičenik ispitan pred policijom bez branitelja, a morao ga je imati, priznao da je ubio nekoga i u okviru tog nezakonitoga iskaza otkrio gdje se nalazi nož s kojim je ubio osim njegova iskaza i pronalazak tog noža bio bi nezakonit. A sada ako smo taj nož pronašli dokaznom radnjom očevida onda bi on bio zakonit jer se mogao pribaviti na drugi zakonit način osim obranom i očevidom.
Također reduciranje broja formalnih nezakonitih dokaza daje se prednost konceptu materijalne, a ne formalne nezakonitosti. To konkretno znači da se promjenom koncepta nezakonitih dokaza odstupa od stroge formalne nezakonitosti, a prednost se daje tzv. materijalnoj nezakonitosti to znači da dokaz koji je pribavljan strogom povredom procesne forme ne mora nužno bit nezakonit ako ta povreda nije od utjecaja na prava obrane i pravičnost postupka u cjelini.
Primjerice, do sada je iskazi privilegiranog svjedoka bio nezakonit ukoliko zapisnik o njegovom ispitivanju nije sadržavao pouke o pravu na blagodat ne iskazivanja i odricanja na to pravo, a sad je nezakonit jedino ukoliko svjedok doista nije poučen o tom pravu i nije ga se izričito odrekao, a ne okolnost da ta pouka i to izricanje nisu uneseni u zapisnik.
Također izmjena koncepta optužnog vijeća in camera optužno vijeće Nacrtom prijedloga zakona o kaznenom postupku predlaže se održavanje sjednica optužnog vijeća bez sudjelovanja stranaka za sva kazneno djelo tzv. in camera optužno vijeće. Prema važećem ZKP-u stranke su se pozivale na sjednicu optužnoga vijeća tj. sjednice optužnog vijeća su se održavale uz sudjelovanje stranaka osim za kaznena djela za koja je propisana kazna do 5 godina zatvora.
Činjenica da će se prema prijedlogu postupak pred optužnim vijećem održati bez sudjelovanja stranaka ne znači da postupak pred optužnim vijećem postaje tajan, naprotiv on i dalje ostaje ne javan kao što je i prema važećem ZKP-u to znači da ovaj stadij kaznenoga postupka kao i dosada mora biti povjerljiv, ograničen na stranke postupka i da javnost u njemu ne sudjeluje.
Postoje naravno dva izuzetka od nova pravila da sjednica optužnog vijeća se održava bez prisutnosti stranaka. Prvi izuzetak odnosi se na slučajeve kada se sjednice optužnog vijeća održavaju uz prisutnost i kada su stranke optužnom vijeću dostavile potpisanu izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka. Znači optužno vijeće uz sudjelovanje stanaka mora se održati u slučaju kada optužno vijeće primi izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i optužno vijeće mora odlučiti da li će tu izjavu odnosno sporazum prihvatiti. I drugi izuzetak je kada je potrebno prethodno suđenje o zakonitosti dokaza. To se radi kada je potrebno izvesti neki dokaz da bi se utvrdili da je drugi dokaz zakonit. Primjerice, ispituju se svjedoci kod dokazne radnje pretrage da bi se utvrdilo da li su u pretrazi sudjelovala dva punoljetna svjedoka što je uvjet da bi radnja pretrage bila zakonita.
Također, ovim izmjenama ukida se mogućnost sukcesivnog sporazumijevanja na optužnome vijeću. Zakonskim izmjenama nastoji se izbjeći sukcesivno sporazumijevanje koje je od razloga dugotrajnosti postupka. Naime, u kaznenim postupcima s više okrivljenika ako bi jedan od okrivljenika dostavio izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka optužnom vijeću postupak bi se razdvojio u odnosu na one okrivljenike koje optužnom vijeću nisu dostavili izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka. U odnosu na te okrivljenike zakazalo bi se nova sjednica optužnoga vijeća na kojoj bi se u praksi događalo da bi se drugi okrivljenik sporazumio pa bi se ponovno odgodila sjednica optužnoga vijeća i posljedično bi se odugovlačio kazneni postupak jer se optužnica ne bi mogla potvrditi.
Sada je predloženo da ukoliko je optužno vijeće zaprimilo sporazum, izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka a ima više okrivljenika sa onima u odnosu na koje nema sporazuma optužno vijeće treba odlučivati o potvrđivanju optužnice na sjednici bez stranaka, a u odnosu na one okrivljenike za koje je zaprimilo sporazum održat će se sjednica optužnog vijeća uz sudjelovanje stranaka.
Možda je i ključna izmjena koja se donosi ovim prijedlogom je da posebna žalba na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza bude samo iznimka a ne pravilo kao dosada. U sjednici optužnog vijeća napušten je koncept dopuštene posebne žalbe na odluku o zakonitosti dokaza i sada je u stadiju optužnog vijeća posebna žalba dopuštena a prema prijedlogu više nije osim ako sud odluči drugačije. Mogućnost dopuštenosti posebne žalbe na rješenja o zakonitosti dokaza značajno utječe na dugotrajnost postupka te je u tom dijelu radi efikasnosti postupka bilo nužno zakonski intervenirati.
Iz tog razloga zauzet je ovakav koncept jer će utjecati na protočnost postupka u predmetima gdje su takvi prijedlozi promašeni. Primjerice obrana traži izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka u istrazi jer obrana nije bila pozvana, a takav prijedlog je promašen jer Zakon o kaznenom postupku ne propisuje da na ispitivanje u fazi istrage zove obranu pa samim time taj dokaz nije nezakonit, a osim toga ocjena o zakonitosti takvog dokaza već je riješila brojna sudska praksa. A u situacijama gdje je doista primjerice zbog važnosti dokaza tu odluku potrebno izložiti još jednoj provjeri od strane višeg suda tada zakon daje sudu tu mogućnost. To su situacije kada se primjerice cijela optužnica temelji na jednoj snimci koja je neovlašteno snimljena ali je takav dokaz na sjednici optužnog vijeća konvalidiran i tu je bitno spornost takvog dokaza riješiti na početku postupka.
Ovakvim propisivanjem nije povrijeđeno pravo na obranu jer se skoro u svim stadijima postupka moguće tražiti izdvajanje nezakonitih dokaza, a u nekima je predviđena i posebna žalba. Tako je u fazi istrage moguće stavljati prijedlog za izdvajanje nezakonitog dokaza kao i u fazi pripremnoga ročišta u kojim fazama je dopuštena posebna žalba kao i u fazi rasprave gdje je također dopuštena posebna žalba osim ako sud ne odluči nastaviti sa postupkom.
I na kraju spomenuli smo već i u prijašnjoj raspravi otklanjanje nedostataka u praksi primjene ZKP-a, konkretno vezano za mjeru opreza gdje je izmjena zbog jasnije primjene te zakonske odredbe kojom se nastoji otkloniti nedostatak u praksi važećega ZKP-a i zadržati žurna kazneno pravna reakcija pravosudnog sustava na ugrozu žrtve uslijed kršenja mjera opreza kroz zamjenu mjera opreza istražnim zatvorom. Konkretno tako je prema prijedlogu jasno predloženo da je policija dužna u roku od 24 sata od uhićenja dovesti uhićenika koji je uhićen jer je kršio mjeru opreza nadležnom sudskome tijelu koje je bez odlaganja, znači odmah po dovođenju uhićenika dužno utvrditi da li je došlo do kršenja mjere opreza i ukoliko je zamijeniti mjeru opreza istražnim zatvorom.
Također radi otklanjanja poteškoća u praksi primjene ZKP-a izrijekom su propisane okolnosti kada će sudac istrage odlučiti o zamjeni mjeri opreza istražnim zatvorom. Protek radnog vremena, blagdana ili neradnoga dana znači u tim slučajevima odluku o zamjeni mjere opreza donosi sudac istrage umjesto nadležnoga sudskoga tijela koje bi inače donijelo tu odluku. To sudsko tijelo koje inače odlučuje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom je optužno vijeće, raspravno vijeće, izvanraspravno vijeće, žalbeno vijeće ovisi o fazi kaznenoga postupka.
Ovime se omogućava prije svega zaštita žrtve jer sudac istrage koji je nadležan i koji je dežuran reagira od 0 do 24 sata i žrtva neće doći u nepovoljniji položaj ukoliko se kršenje mjere opreza dovodi da li za vrijeme vikenda, blagdana ili nekoga drugoga neradnoga dana. Ovih nekoliko ključnih izmjena Zakona o kaznenom postupku, pokazuju prije svega intenciju predlagatelja da se sam kazneni postupak ubrza, da se pojednostavi, da se zaštite prava obrane, da se zaštiti žrtva i vjerujem s obzirom da u radnoj skupini ali i prilikom prijedloga ovih izmjena i dopuna zakona je sudjelovala nestranačka stručna dakle komisija ispred Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je detektirala ključne probleme vezano za dugotrajnost Zakona o kaznenome postupku, a koje smo danas čuli i od ministra u uvodnome obrazloženju da će upravo ove izmjene i dopune zakona donijeti da se kazneni postupak ubrza, da samo sudstvo i pravosuđe bude još efikasnije i da pravo i pravda budu još dostupnija svim hrvatskim građanima. Iz toga razloga klub HDZ-a će čvrsto podržati ove izmjene i dopune ZKP-a kao i ostali set reformskih zakona iz područja pravosuđa i vjerujem da slijedeći put kada budemo u sabornici raspravljali o rezultatima primjene ovoga Zakona o kaznenom postupku, ćemo moći vidjeti i rezultate odnosno vidjeti da je primjena izvršila svoj cilj i svoju svrhu. Stoga podržavamo ovaj zakon, hvala lijepo.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Mažar.
Slijedeći na redu je kolega Igor Peternel u ime Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti, izvolite.

Peternel, Igor (DOMINO)

Gospodine potpredsjedniče, uvažene kolegice i kolege, građani RH koji još uvijek mislite da Ustav nije fusnota.
Danas raspravljamo o Zakonu o kaznenom postupku i odmah da budemo jasni, ovo nisu tehničke izmjene, ovo su vrijednosne izmjene, ovo je politička o tome čija su prava važna, a čija su smetnja. Kad Vlada kaže da se ništa bitno ne mijenja, iskustvo nas uči da se uvijek mijenja sve bitno. Mi smo tu čuli i od predstavnika kluba HDZ-a puno toga kako se ove sve stvari koje naglašavamo i što smo naglašavali u replikama mijenjaju ali da to nije previše bitno i da mi nismo shvatili suštinu, a suština će se zapravo shvatiti u provedbi. Kazneni postupak je mjesto gdje se država pokazuje dakle u svom najiskrenijem izdanju. U kaznenom postupku nema ni PR-a ni slogana. Tamo postoje samo građani s jedne strane i državni aparat s druge strane, a ovaj zakon ide upravo u suprotnom smjeru. Posebno veseli nova filozofija nezakonitih dokaza. O tome su iz Hrvatske odvjetničke komore dosta toga rekli. Dosta toga su rekli i o provedbi procesa međutim nama se tu stavlja na znanje da su ključne prosudbe nekog neovisnog akademskog povjerenstva koje se bira tako kako se bira, po ključu, po političkom ključu i nije mi jasno kako se njemu može dati prednost pred mišljenjem recimo Hrvatske odvjetničke komore koja se bavi, dakle upravo meritumom stvari. Posebno veseli nova filozofija nezakonitih dokaza, to je doista, to je dosta, doista iskorak u smislu da nije pravni nego moralni. Do jučer smo učili da je nezakonit dokaz nedopustiv, danas pak učimo da je nezakonit dokaz problem samo ako nam smeta. Drugim riječima poruka državnim tijelima je više nego jasna, pazite kako postupate ali ako pogriješite nije smak svijeta. Ono što se trebamo pitati što je slijedeće. Nezakonita pretraga ali s dobrim namjerama ili nezakonito prisluškivanje ali u interesu javnosti, nezakonito kršenje prava ali za viši cilj. Dakle dragi kolege, svaki, svaka autoritarnost počinje upravo tim rečenicama. Kaže Vlada da se ovime jača učinkovitost. Naravno da se jača jer učinkovitost represije uvijek se lako jača, samo makneš prepreke, a ove prepreke su vrlo egzaktne. Pravo na obranu, pravo na kontradiktornost, pravo na zakonit dokaz, pravo na sudsku kontrolu. To nisu birokratske smetnje, to su suštinske ustavne brane.
Dalje, Državno odvjetništvo očigledno je da, iz ovog zakona da Državno odvjetništvo želi malo više ovlasti. Želi, želi manje kontrole, želi brži postupak i želi na u konačnosti, u konačnici više pobjeda za sebe i bolji rezultat na izvješćima ovdje u saboru. Sud, sud postaje administrativna kontrolna točka, ne stvarni jamac prava, a kad se jednom poremeti ravnoteža između tužitelja i obrane, onda više ne govorimo o pravičnom postupku nego o postupku s unaprijed poznatim favoritima. Posebno je cinično to što se sve prodaje pod krinkom borbe protiv kriminala jer pazite najveće afere u ovoj zemlji nisu pale zbog previše prava nego zbog nesposobnosti i sporosti i neopremljenosti institucija, a institucije ne reformiramo, institucijama ne dajemo više, više kadrova, više novca, ne ulažemo u njihova obrazovanja nego ih samo štitimo. Lakše je smanjiti prava građana nego povećati odgovornost sustava. I onda dolazimo na kraju i do suverenizma jer netko će reći ako ste protiv ovoga, onda ste protiv Europe. Ne kolegice i kolege, mi smo za Hrvatsku u Europi ali ne za Hrvatsku koja se odriče vlastitog Ustava da bi zadovoljile bilo čije prohtjeve. Suverenizam znači odlučujemo gdje su granice državne moći, a granica mora biti i jedino ljudsko pravo. Kazneni postupak nije alat za dokazivanje da država može sve. On je test može li država i želi li država ograničiti samu sebe, a ovaj zakon poručuje ne želimo ograničenja, ona nas usporavaju, a država koja se ne želi ograničiti prije ili kasnije ograničit će svoje građane. Ovaj zakon možda neće pogoditi svakoga ali će pogoditi neke i kad se to dogodi više neće biti važno jeste li krivi ili nevini nego jeste li imali stvarnu priliku za obranu, a upravo tu priliku ovaj zakon dovodi na kušnju. Zato treba poručiti ovo nije borba protiv kriminala ovo je borba za kontrolu postupka. Ovo nije tehnički zakon ovo je politička odluka o tome koliko slobode građani smiju imati.
I zato u ime i suvereniteta i ustavnog poretka treba reći da se ovaj zakon treba odbiti jer država koja pobjeđuje građane u kaznenom postupku na kraju i sama gubi legitimitet i to se redovito događa.
Hvala vam lijepa.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Peternel.
Slijedeći na redu je kolega Dalibor Paus u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa predsjedavajući.
Poštovani predstavnici ministarstva, poštovane kolegice i kolege pa ja bih na početku najprije zahvalio kolegi Lackoviću koji nam je svojim nenamjernim propustom ili pak radi poruke kolegama omogućio da još jednom raspravljamo o stanju u pravosuđu.
Dakle, 18-i put smo u 18 godina, odnosno 18-i put u 18 godina u ovom se saboru raspravlja o izmjenama Kaznenog zakona. Svaki put kad je došao ovaj zakon u sabor imao je isti cilj, da se postupci vode brže, učinkovitije i da sve bude uz veće povjerenje javnosti u pravosuđe.
Samo da podsjetimo da je recimo 2008. Vlada tvrdila da novi Zakon o kaznenom postupku rješava problem dugotrajnosti postupaka i uvođenja novih rješenja, uvođenjem novih rješenja doprinosi njihovu ubrzanju. 2017. tadašnji ministar Šprlje izjavio je da će izmjene ubrzati postupanje i smanjiti administriranje. Isto smo čuli i 2022. od ministra Malenice kada se najavljivalo da će digitalizacija i tonsko snimanje rasprava konačno dovesti do bržih postupaka. Danas opet čujemo isti argument da će pojednostavnjena i nove procedure ubrzati kaznene postupke, jačati povjerenje građana u pravosuđe.
No, povijest izmjena nam govori nešto drugo. Dakle, bez rješavanja temeljnih organizacijskih problema poput broja sudaca, kapaciteta sudova i digitalne infrastrukture nije dovoljno, nije dovoljno da se ovo, ove izmjene zakona nisu dovoljne da se ubrzaju postupci. Zato pozdravljamo sve što je Vlada dosada učinila što se tiče većih plaća zaposlenih u pravosuđu, bolji radni i materijalni uvjeti, digitalizacija i nadamo se zaista još bržih postupaka. Ali unatoč svemu ovome učinjenome dosada, unatoč 18 promjena u 18 godina, dakle naši postupci i dalje traju predugo. Dakle, percepcija javnosti po pitanju pravosuđa ne da se nije poboljšala nego se pogoršala. Mi smo godinama redovito po percepciji javnosti i po povjerenju javnosti u pravosuđe ustvari na začelju EU.
Ja zaista želim vjerovati da će ove promjene ubrzati te postupke iako nam i sama Hrvatska odvjetnička komora kako smo imali priliku čuti i kolegu Restovića i kolegu Peternela govori suprotno, govori da se ništa po tom pitanju neće dogoditi ali da će se narušiti ravnoteža između učinkovitosti i zaštite prava okrivljenika.
Dakle, ne umanjujući ipak značaj ovih konkretnih izmjena zakona i ne umanjujući značaj njihovog dosega moram reći da na učinkovitost, na brzinu ne utječe, ne utječe samo procedura odnosno samo procesna pravila u kaznenom postupku. Utječe, pogotovo utječe povjerenje javnosti i pogotovo utječu ljudi koji vode i koji su na čelu najviših funkcija u RH.
E tu naše pravosuđe zaista ima problem. Mi imamo u Hrvatskoj hvala Bogu trodiobu vlasti, trodiobu između izvršne vlasti, zakonodavne vlasti i sudbene vlasti. Godinu dana naša izvršna vlast kao taoca drži sudbenu vlast, neda da se odabere čelnik odnosno čelnica Vrhovnog suda RH. I to ne možemo nikako zvati nego sabotaža sudske vlasti, ne možemo nikako zvati nego ponižavanje treće vlasti u ovoj državi. Dok naše sudstvo nema čelnog čovjeka sigurno se ove promjene neće provesti u onoj punini u kojoj su zamišljene ako uopće će imati efekta na ubrzanje postupaka, na jačanje povjerenja.
Dakle, nemamo čelnu osobu treće vlasti s druge strane čelna osoba DORH-a ne ulazeći u sam meritum stvari, ne ulazeći u to da li stoji ili ne stoji činjenica je da imamo glavnog državnog odvjetnika u kojeg dobar dio javnosti, dobar dio stručne i političke javnosti nema povjerenja i ne misle da je neovisan. Čovjek opterećen takvom percepcijom bez obzira kako radi sigurno ne doprinosi povjerenju građana u pravosuđe.
Činjenica je da i gotovo godinu dana, činjenica i da nemamo ustvari odabranog recimo čelnog čovjeka Trgovačkog suda u Zagrebu na kojem se odvodi, na koje se provodi gotovo 50% svih postupaka na trgovačkom, na trgovačkim sudovima. Činjenica da je izvršna vlast eutanazirala Povjerenstvo za sukob interesa iako je ono tijelo sabora. Činjenica je i da, da se otežava namjerno rad pučke pravobraniteljice, a i činjenica je vjerojatno da nećemo imat kompletni Ustavni sud ili da se ne možemo dogovoriti oko članova Ustavnog suda i da ga kompletiramo i da on funkcionira u svojoj punini.
Dakle, sve ovo pokazuje da ne postoji politička volja da se stanje u pravosuđu sredi. Sve ovo pokazuje da kad nemate čelne ljude ni ove promjene koje želim vjerovati idu u ovom smjeru u kojem je ministar izložio neće dati onaj efekt koji bi trebale dati.
Dakle, bez te političke volje mi idemo u jednom suprotnom smjeru, suprotnom, suprotnom od učinkovitog i brzog pravosuđa, pravosuđa u kojeg građani imaju povjerenja, a bez povjerenja u pravosuđe država jednostavno nema svoje osnovne alate za funkcioniranje.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Paus. Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Centra i NPS-a je kolega Damir Barbir. Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici.
Pred nama su izmjene Zakona o kaznenom postupku koje se donose po hitnom postupku s ambicioznim ciljem ubrzanja kaznenih postupaka pod jedan, i jačanja njihove učinkovitosti uz usklađivanje s pravom EU i praksom europskih sudova.
Svi u ovoj dvorani znamo da je duljina kaznenih postupaka u Hrvatskoj ozbiljan problem, ne treba od toga bježati. Dugotrajni postupci štete žrtvama, iscrpljuju okrivljenike, ali i dubinski nagrizaju povjerenje građana u samo pravosuđe. Potreba za reformom je stvarna i neupitna, ove izmjene posebno zahvaćaju dva osjetljiva područja, a to su pojam nezakonitih dokaza i postupak odlučivanja o optužnici.
Kada je riječ o nezakonitim dokazima želimo jasno reći, podržavamo napuštanje dosadašnjeg formalističkog automatizma. Dosadašnje rješenje u kojem se dokaz isključivao isključivo zbog proceduralne pogreške bez stvarne analize je time povrijeđeno pravo obrane ili pravičnost postupka često je vodilo rezultatima koji nisu služili ni pravdi, a ni javnom interesu. Nova definicija koja sudu nalaže da ocjenjuje je li povreda bila i stvarna, a ne samo formalna, on suštinski predstavlja usklađivanje s dugogodišnjom praksom Europskog suda za ljudska prava. U tom smislu ovo nije nikakva revolucionarna promjena nego zakašnjelo usklađivanje hrvatskog postupovnog prava s europskim standardima.
Međutim, upravo zato se sudu daje znatno veća dimenzija, zakon mora osigurati i jasne kriterije pravnu sigurnost i učinkovitu kontrolu takvih odluka. … razmjernosti nije tehničko pitanje on može odlučiti o ishodu cijelog postupka zato upozoravamo da ograničavanje prava na žalbu protiv odluke o nezakonitim dokazima može proizvesti više problema nego što ih sam zakon rješava.
Drugi veliki paket izmjena odnosi se na optužno vijeće i odlučivanje o optužnici. Predlagatelj želi ubrzati postupak tako da se sjednice optužnog vijeća u pravilu održavaju bez prisutnosti stranaka, a da se dio ovlasti prenese na suca pojedinca. Ovdje izražavamo ozbiljnu zabrinutost, time se kazneni postupak dodatno pomiče prema pisanom pa gotovo administrativnom modelu odlučivanja.
O podizanju optužnice odlučivat će sud koji nikad nije vidio okrivljenika, branitelja ni tužitelja niti je imao priliku neposredno razjasniti sporne točke. Načela usmenosti i posrednosti nisu puka formalnost ona postoje kako bi sud mogao aktivno upravljati postupkom zatim spriječiti površnost i odmah razjasniti bilo kakve nejasnoće. Postoji realan rizik da će ovakvo rješenje dovesti do većeg broja potvrđenih optužnica, ali i do duljih postupaka i većeg broja oslobađajućih presuda u kasnijim fazama, što posebno pogađa one koji se na kraju pokažu nevinima.
Pozdravljamo izmjene koje jačaju mehanizme ujednačavanja sudske prakse i provedbu odluka suda EU. Proširenja vijeća Vrhovnog suda idu u smjeru veće pravne sigurnosti, au konačnici i transparentnosti no ne možemo ignorirati činjenicu da se ovako osjetljive i dubinske izmjene kaznenog postupka donose po hitnom postupku bez šire stručne i javne rasprave. Kazneni postupak je temeljni instrument zaštite ljudskih prava i vladavine prava i prema njemu se mora postupati s najvećim oprezom.
Naš klub Centra i NPS-a smatra da su ciljevi ovog zakona legitimni, da su neka rješenja iskorak prema pravom smjeru, ali upozorava da se učinkovitost ne smije graditi na uštrb pravičnosti, pravne sigurnosti i temeljnih procesurnih jamstava. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Barbir. Sljedeća na redu je kolegica Sandra Benčić u ime Kluba zastupnika Možemo!.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem. Poštovane kolegice i kolege.
Nema nam ministra ali podsjetit ću da smo ovdje zato što je ZKP bio u dva čitanja prošli puta u prošloj iteraciji, nije izglasan sa adekvatnim brojem glasova, svejedno ga je predsjednik Sabora proglasio izglasanim, ministar također nije vidio da je ZKP izglasan sa neadekvatnim brojem glasova, dakle sa 75 umjesto 76 i dok to nismo mi objavili svi su se pravili kao da ne vide činjenicu da je protuustavno taj zakon donesen. Sada ga imamo ponovno ovaj puta u hitnoj proceduri, znači prije je također P.Z.E. pa nije bila hitna procedura, bila su dva čitanja sada imamo samo jedno čitanje.
Međutim, evo da pređemo malo i na meritum. Dakle, prvo da kažemo da ZKP nije običan zakon zato se i ne izglasava običnom većinom jer je to zakon koji direktno provodi ustavne odredbe, ljudska prava i temeljni odnos između pojedinca i države i zato svaka izmjena mora kao prvo biti nužna, ali mora biti i razmjerna i mora biti ustavno opravdana odnosno mora biti u skladu sa Ustavom. Ovaj prijedlog to nije i ja bi molila da mi predlagači odgovore kako smatraju da ove izmjene koje ću ključne sada navesti u svom zbroju, u svom zbroju i efektu na pravo na obranu, jesu u skladu sa ustavnim načelom jednakosti pred zakonom, načelom jednakosti oružja, načelom prava na obranu i načelom prava na pravično suđenje. Kako ako znamo da primjerice se ovim zakonom briše rok za završetak pretrage doma. Dakle pretraga doma je jedna od aktivnosti kojom se narušavaju ustavom garantirana prava. Ona nisu apsolutna, mogu se dakle ograničiti, Zakonom o kaznenom postupku je predviđeno kada međutim s obzirom da se radi o ograničenju temeljnih ljudskih prava kada se radi o pretragi doma, naravno da ta pretraga mora biti vremenski ograničena. Do sada je država imala tri dana da pretragu započne i završi, sada ima samo obavezu da ju započne, nema roka završetka. To znači ako bi netko pretraživao nečiji dom 20 dana to bi bilo ok jer roka nema. Dakle građanin više ne zna koliko dugo država smije boraviti u njegovom domu, a dom je prema Ustavu nepovrediv. Dakle nije slučajno, nije praktično ili u pravilu neprovediv nego, nepovrediv nego je uvijek nepovrediv osim u strogo ograničenim i vremenski određenim slučajevima. Obrazloženje da je razlog tehnologija i zaključani mobiteli je pravno neprihvatljivo jer upravo bi tehnološki napredak trebao skraćivati rokove, a ne ih ukidati do u nedogled.
Pitanje sudske kontrole, člancima 9 i 10 dodatno se šire ovlasti državnog odvjetništva na štetu sudske kontrole. Hitna pretraga koja po definiciji bi trebala biti iznimka se sada konvalidira tek nakon 24 sata i to bez ikakve procesne sankcije ako se sudu nalog uopće ne dostavi. Također jedna od stvari, dakle državni odvjetnik može iznimno, jel naložiti detektiranje komunikacije nekoga dakle od kuda je zvao, od kuda su upućeni pozivi, gdje se nalazi mobitel, dakle geolocirati, geolocirati osobu itd. i to može iznimno napraviti kada sud to ne može iz nekog razloga ili kada bi došlo do propadanja dokaza u postupku zato što on to ne napravi. Međutim on je do sada tu radnju morao konvalidirati u roku od 24 sata, on je taj nalog trebao poslati sudu u roku od 24 sata, a sud je u roku od 48 sati trebao odlučiti o zakonitosti takvih radnji koje naravno postaju i dokaz u postupku. Sada toga nema odnosno nema sankcije nikakve procesne sankcije za državnog odvjetnika ako to ne napravi. Procesna sankcija do sada je bila da se takav dokaz ako bi, ga on ne bi konvalidirao odnosno dokaz je pribavljen na taj način smatrali bi se nezakonitima. Sada nema procesne sankcije, ne smatraju se nezakonitima, a onda uzmimo to, tu odredbu u kombinaciju sa odredbom po kojoj više obrana u postupku ne može preispitivati odluku suda o zakonitosti dokaza, nema žalbe, nema kontrole višeg suda. Dakle samo pitanje da li je zakon, zakonit, da li je dokaz zakonit ili nije više se ne može preispitivati na višoj instanci. Uzmimo te dvije odredbe zajedno, kako one djeluju na pitanje prava na pravično suđenje, a posebno kako djeluju zajedno sa proširenjem i to velikim u dijelovima arbitrarnim proširenjem mogućnosti konvalidacije dokaza koji se apriorno smatraju nezakonitima al postaju zakoniti, a procjenom suda tzv. vaganjem odnosno razmjernošću i onda kad sud to odluči nema žalbe na to da li je dokaz zakonit ili ne.
Zatim pitanje ljudskog dostojanstva, a briše se procesna sankcija kod nezakonite pretrage osobe. Samo da znamo šta je pretraga osobe. Pretraga osobe, potpuna pretraga znači razgolićivanje te osobe i zadiranje u intimu ljudskog tijela. Ako zakon više ne traži da se u zapisnik unese zašto pretragu nije primjerice obavila osoba istog spola, onda zakon tu poručuje da dostojanstvo te osobe nije vrijedno samo po sebi nego je neka isključivo svrha u postupku. Međutim Ustav kaže da jest vrijednost sama po sebi.
Osim već navedenih slabljenja pozicija obrane jedan od najjačih je ukidanje mogućnosti obrane da bude prisutna na optužnom vijeću. Dakle, obrana više nije prisutna na optužnom vijeću, samo da nam to malo jel sjedne i da razmotrimo kako to djeluje na činjenicu prava na pravično suđenje. Uz to kao što sam rekla ukida se i pravo žalbe na odluku o zakonitosti dokaza, a širimo diskreciju sudova oko toga da nezakonite dokaze proglase zakonitima. Znači to je i narušavanje jednakosti oružja, dakle temeljnog načela pravičnog suđenja iz čl. 29 Ustava i čl. 6 Europske konvencije o ljudskim pravima. Ja ne vidim kako ste vi kad ste to predlagali u toj ukupnosti, koji je efekt pravo na obranu kako, kako ste mislili da to može proć test ustavnosti. Naime ako već proširujete ovlasti represivnih tijela, a proširujete ih pa onda morate jačati kontrolu, a ne ukidati kontrolu. Ovdje se na nekoliko instanci sudska kontrola ukida. Masa stvari se više koja se morala, ne unosi u zapisnike. Samim time ne može se preispitivati kasnije.
Dakle po nama, najopasnija je poruka koja kaže da nezakonit dokaz više nije razlog za ukidanje presude ako sud procijeni da bi presuda bila ista i bez takvog nezakonitog dokaza odnosno kršenje zakona nije bitno ako je rezultat dobar. Time se dakle potpuno gubi preventivna funkcija zabrane nezakonitih dokaza. Dapače vi ste državnim tijelima, a ja ću reći tu i posebice DORH-u dali otvorene ruke da krše zakon jer najgore što im se može dogoditi je da sud kaže da to nije bitno. Suprotno je Ustavu, suprotno je europskoj pravnoj praksi, suprotno je praksi Europskog suda za ljudska prava također ali suprotno je i ideji pravne države.
Na kraju dakle vi ste obrazložili činjenicu da ovaj zakon ide kao P.Z.E. time da se usklađuje sa europskim pravom pozivaju se na presudu Hann-Invest, a onda pitanje proširenih vijeća sudskih stavljate u članku koji mijenjate samo u članku koji se tiče pitanja izvanrednih pravnih lijekova, zahtjeva za zaštitu zakonitosti i zakona za izvanredno preispitivanje presude u kaznenom postupku. Znate koliko je prošle godine tih izvanrednih pravnih lijekova podignuto i odobreno, znate koliko ih je bilo zakona o zaštiti zakonitosti, zahtjeva za zaštitu zakonitosti i za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. Nula, nula i kako će onda odredba kojom se Hann-Invest implementira na prošireno vijeće Vrhovnog suda, kako, kako će to imati zapravo efekta na, na obranu kad je ta osoba već u tom trenutku osuđena i ima samo izvanredne pravne lijekove. Dakle to je trebalo primijenit na pitanje ujednačavanja sudske prakse na razini drugostupanjskog postupka u kaznenom postupku, a ne Vrhovnog suda koji tu ulogu više nema, koji tu ulogu više nema. Dakle ovo izigravanje Hann-Investa i ovo je zaista osnova da ne samo Ustavni sud nego Ustavni sud koji upućuje prethodno pitanje Europskom sudu kaže da je to izigravanje te odluke jer se ujednačavanje sudske prakse u kaznenim postupcima ne događa putem izvanrednih pravnih lijekova na Vrhovnom sudu kojih imamo eto u jednoj godini nula.
Dakle da ponovimo, skraćujete pravo obrane, širite prostor korištenja nezakonitih dokaza i još uz to slabite sudsku kontrolu, to nije reforma to je zamjena jednog problema drugim većim problemom. Brzina postupanja je bitna ali ona ne može ići u ovakvoj mjeri na uštrb temeljnih ustavnih prava, ne može. Pravo na pravično suđenje nije pravo samo na postupak u određenom roku, ono je pravo koje garantira i jednakost oružja, koje garantira pravo na obranu, a ovim zakonom odnosno ovim izmjenama nažalost to se briše i mi dobivamo postupak koji je usmjeren, koji je usmjeren ok na brzinu ali na brzinu koja neće nužno davat pravičan rezultat. To ne može biti kazneno pravna reforma. S takvim stvarima se ne možemo igrati i ja moram naglasiti ovdje da mi ovo ne možemo iz tog razloga podržati ali isto tako da ćemo mi ponovno morati upućivati ovo na Ustavni sud sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti. Dakle svaki mjesec mi ovdje dobivamo jedan zakon koji je na ono, na, na evidentno u nekim svojim segmentima protuustavan i pretvaramo se u pisače zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Ja bi molila predlagače da prije nego predlože zakon, prođu sa ustavnim stručnjacima testove da li prolazi, da li te odrede prolaze test ustavnosti jer ovo sigurno ne prolazi, niti test razmjernosti, a niti ova druga prava ustavna koja sam pobrojala. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolegici Benčić.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani predstavnici Vlade, kolegice i kolege saborski zastupnice i zastupnici, svi želimo kraće postupke, učinkovitije sudove i veće povjerenje građana u pravosuđe. No kazneni postupak nije statistički problem koji se rješava ubrzavanjem po svaku cijenu. Postoji nekoliko stvari na koje nismo dobili jasne odgovore i ja ću tih nekoliko pitanja iskazati. Prvo kako će se u praksi osigurati ujednačena i predvidiva primjena testa razmjernosti kod nezakonitih dokaza s obzirom na njegovu složenost i presudan utjecaj na ishod postupka. Zatim drugo, kako se planira spriječiti ta ograničenje prava na žalbu protiv odluke o izdvajanju dokaza proizvede dodatne procesne probleme i ustavne sporove umjesto ubrzanja samog postupka. Treće, na temelju kojih analiza se zaključilo da će isključenje stranaka sa sjednice optužnog vijeća dugoročno ubrzati postupke, a ne samo prebaciti teret u žalbenu fazu i četvrto, zašto se ovakve osjetljive izmjene kaznenog postupka koje duboko zadiru u prava okrivljenika i žrtava, donose po hitnom postupku bez šire stručne rasprave.
Moramo istaknuti da podržavamo modernizaciju postupka i odmak od pretjeranog formalizma osobito kod nezakonitih dokaza ali istodobno upozoravamo da se jačanje sudske diskrecije mora pratiti jasnim pravilima i učinkovitim pravnim lijekovima. Ako se optužnice budu potvrđivale brže ali će se postupci završavati kasnije i uz veće ljudske i društvene troškove, onda nismo postigli stvarnu reformu. Mi smatramo da ovu promjenu i primjenu ovih novih okolnosti, ovih izmjena u praksi treba pratiti i ako se pokažu da narušavanje prava obrane povećava pravnu nesigurnosti ili produbljuju nepravde ove izmjene morat će se ponovno otvoriti. Da zaključim, brže pravosuđe apsolutno da ali uvijek uz u prvom redu pravično pravosuđe. Hvala.

Penava, Ivan (DP)

Hvala kolega Barbir.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a je kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege evo na kraju ću pokušati biti kratak i jednostavan jer mislim da o ovoj se temi već puno toga reklo. Ovo je sadržajno vrlo važan zahvat u kazneni postupak s jednim jasnim ciljem da kazneni postupci u Hrvatskoj budu brži, učinkovitiji i pravedniji za sve sudionike. Svi mi znamo i to nije nikakva tajna, da kazneni postupci u Hrvatskoj često traju predugo i važno je to jasno reći. Ne traju dugo zato što netko ne radi svoj posao nego zato što se sustav na određenim mjestima sam sapliće. Jedno od tih mjesta je i to je ovdje više puta jasno rečeno, optužno vijeće. Tamo se postupci znaju mjesecima vrtjeti u krug zbog dostava, zbog sukcesivnih sporazuma, zbog žalbi za koje se unaprijed zna kako će završiti ali se na njih svejedno čeka. Godinama slušamo ista upozorenja i od sudaca i od odvjetnika da je to faza u kojoj se postupci nepotrebno razvlače. Ponavljam, ne zato što netko ne radi svoj posao nego zato što je sustav tako postavljen. Ovim izmjenama ne ukida se kontrola optužnice nego se ona čini funkcionalnijom. Optužnica se i dalje temeljito ispituje, sud i dalje odlučuje, prava okrivljenika se i dalje štite ali se prekida praksa u kojoj se zbog proceduralnih razloga dostava ili sukcesivnih sporazuma postupak mjesecima ne miče s mjesta.
Druga tema koja je izazvala najviše rasprave su nezakoniti dokazi. Tu želim biti potpuno jasan jer se oko toga u javnosti stvorila pogrešna slika. Ovim zakonom ne opravdava se nezakonito postupanje, ne daje se policiji niti državnom odvjetništvu šire ruke, ne ukida se pravo na obranu. Ono što ove izmjene donose jest to da se sudu daje mogućnost ali i odgovornost da razlikuje bitnu povredu prava od čiste formalne greške koja ni na koji način nije utjecala na pravičnost postupka. Drugim riječima dokaz se ne izdvaja samo zato što u zapisniku nešto formalno ne piše, a ako je svima jasno da je pravo u stvarnosti poštovano. Kolegice i kolege to nije popuštanje, to je zdravi razum u kaznenom postupku. Isto vrijedi i za pitanje posebnih žalbi. One ostaju tamo gdje ima, imaju smisla ali više nisu automatski alat za kupovanje vremena. Žalbe se ne ukidaju ali se prekida praksa u kojoj se zbog čiste formalnosti, koja nikoga nije oštetila ruši cijeli postupak. Sud i dalje mora štititi prava okrivljenika i pravičnost postupka. Naravno da ovaj zakon neće preko noći riješiti sve probleme pravosuđa ali hoće ukloniti niz konkretnih zapreka koje su godinama bile poznate, a nisu bile rješavane. Zato klub HDZ-a smatra da je ovo uravnotežen, razuman i potreban zakon. Zakon koji štiti prava ali istodobno omogućuje da pravda bude učinkovita, a ne spora i nedostižna. Zbog svega navedenog klub HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa.
Time smo zapravo završili sa izlaganjima pa ja zaključujem raspravu o ovoj točki. O njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.
Mi ćemo nastaviti s radom sutra u srijedu, 28. siječnja i prva točka bit će Izbor, imenovanje i razrješenja.
Žalim vam ugodno, ugodno ostatak večeri.

SJEDNICA PREKINUTA U 19,09 SATI.

19

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 258

29.01.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 258. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Naglašavam da je sukladno čl. 252. Poslovnika za donošenje ovog zakona potrebna većina glasova svih zastupnika, dakle 76. Dajem na glasovanje Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Molim glasujmo.
Glasovalo je 123 zastupnica i zastupnika, 76 je bilo za, 6 suzdržanih, 41 protiv, dakle donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.

PDF