Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

11

Prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 254

21.01.2026.

Reiner, Željko (HDZ)

ali sad idemo na slijedeću točku a to je:

- Prijedlog Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. broj 254

Predlagatelj Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za pomorstvo, promet i veze.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani državni tajnik Žarko Tušek.
Izvolite.

Tušek, Žarko (HDZ)

Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane i uvažene saborske zastupnice i zastupnici evo ukratko predlažem, predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu osigurava se usklađivanje sa Uredbom EU 21/782 o pravima i obavezama putnika u željezničkom prijevozu i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika.
Važeći Zakon o ugovorima je o prijevozu u željezničkom prometu donesen je još početkom '90.-ih u uvjetima zatvorenog i monopolističkog tržišta te danas ne odgovara liberaliziranom i digitaliziranom tržištu željezničkog prijevoza.
Putnički prijevoz u međuvremenu je u potpunosti uređen navedenom uredbom i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika zbog čega se, su odredbe o putnicama u važećem zakonu suvišne i stvaraju normativne probleme.
Nadalje, predloženim nacrtom prijedloga zakona osigurava se provedbe Uredba EU 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta kojom je propisan elektronički prijenos regulatornih informacija o prijevozu robe između gospodarskih subjekata i nadležnih tijela. Važeći zakon se temelji na zastarjelim pravilima i papirnatom teretnom listu, teretni prijevoz ostao je nedovoljno obuhvaćen suvremenim propisima dok europski pravni okvir potiče digitalizaciju, elektroničke dokumente i potpunu liberalizaciju tržišta. Stoga se predloženi zakon usklađivanje, usklađuje sa zahtjevima iz navedene uredbe posebice vezano za elektronički teretni list.
Također, Člankom 42. nacrta prijedloga zakona se uspostavlja nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka o prijevozu tereta, javna ovlast za uspostavljanje, smještaj, razvoj, dostupnost, praćenje, ažuriranje i održavanje navedenog sustava prenijeta je na Agenciju za komercijalnu djelatnost proizvoda uslužno i trgovačko d.o..
Donašanjem predloženog zakona moderniziraju se zaključna prava za teretni prijevoz te se usklađuje sa europskim standardima, međunarodnim ugovorima i nacionalnim propisima, posebno Zakonom o obveznim odnosima budući da je ovo lex specialis kako bi se spriječila kolizija normi u vezi s ugovorima o prijevozu stvari, teretnim listom, naknadama i odgovornošću za robu.
Ključni ciljevi uključuju vođenje elektroničkog teretnog lista kao što sam već i spomenuo i digitalnih procesa, jasno definiranje odgovornosti u multimodelnom prijevozu i kod više prijevoznika, razdvajanje pojmova upravitelja infrastrukture i željeznički prijevoznika te jačanje pravne sigurnosti.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Kratko ste imali izlaganje ali je puno replika.
Idemo redom, prva je kolege Ćosića, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče modernizacija željeznice, željezničkog sustava u koji sigurno i spada ovaj zakon o kojem danas raspravljamo to je jedno kontinuirano i značajno ulaganje u željezničku infrastrukturu, preduvjet za stvaranje jedne moderne hrvatske željeznice. Velika su ulaganja na dijelove koridora, europskih koridora koji idu kroz RH jer se oni mogu financirati sredstvima europskih fondova.
Mene zanima u ovom mom pitanju stanje dva projekta koji su na koridoru RH1 koji se proteže znači od slovenske granice Zagreba pa sve do Srbije, a to je, to je jedna dionica Dugo Selo-Okučani druga dionica Novska Okučani, Vinkovci na kojima evo na dijelu trebaju započeti radovi uskoro, a ovaj drugi dio je koliko znam u projektiranju pa …/Upadica Reiner: Hvala./…
…/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Uvaženom zastupniku Ćosiću na replici. Točno ste rekli cijeli taj koridor je u fazi različite razine realizacije projekta, njegove potpune revitalizacije. To je jedan od nekoliko strateških hrvatskih prometnih željezničkih koridora. Kad govorimo o ovoj prvoj dionici Dugo Selo-Novska radi se o mega projektu, u ovom trenutku o najvećem projektu u prometnoj infrastrukturi u RH. Ako govorimo o financijskim gabaritima koji će težiti sigurno u samoj realizaciji više od 700 milijuna eura. Proveden je postupak javne nabave. Eto u fazi smo čekanja odabira najbolje, najkonkretnije ponude, da ne prejudiciramo koja će ta ponuda biti. Samim time nakon toga, nakon odabira ponude kreće ugovaranje i dalje realizacija projekta. Druga faza tog koridora u odnosu prema Vinkovcima je u visokoj fazi izrade projektne dokumentacije prema terminskom planu ideja je da se do kraja '26. godine završi projektna dokumentacija, ishode glavni projekti i samim time onda u '27. godini raspiše natječaj za tu dionicu. Indikativna procjena vrijednosti …/Upadica Reiner: Hvala./… te dionice je oko 500 milijuna eura.

Reiner, Željko (HDZ)

Repliku ima kolega Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Može li Vlada jamčiti da će propisani rokovi i odgovornost iz ovog zakona biti provodiv i u praksi s obzirom na stvarno stanje hrvatske željezničke mreže? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Ja mislim da može. Mislim taj zakon se prije svega donosi kako bi se uskladili sa europskim direktivama kako bi jednostavno na tržištu koje je danas liberalizirano, proveli mjere i direktive EU, a gledajući generalno cijeli investicijski ciklus ako ste sugerirali na određena kašnjenja i problema u provedbi investicija, to je jedna poduža tema koja, koja zahtjeva jednu malo dužu elaboraciju ali ukratko mogu vam reći da su svi projekti u ovom trenutku koji su u visokoj fazi realizacije ili pripreme u svojoj zdravoj dinamici, da je ta dinamica, dinamika kako bih to rekao ulovljena. U ovom trenutku imamo gotovo 1,7 milijardi eura aktivnih investicija u Hrvatsku željeznicu, to su ogromne brojke. Mi sa takvim brojkama i sa takvim projektima se do sada nismo suočavali. Činjenica jest da posljednja desetljeća nisu bila okrenuta željeznici, ali je činjenica da je željeznica tema sadašnjosti i budućnosti i da se polako i naša struka i akademska zajednica, a onda i građevinska operativa jednostavno uhodava u ovu dinamiku koja je danas ispred nas i prioritete koje moramo napraviti. Nije to jednostavno ali ja vjerujem u sve naše projekte.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa.
Poštovani državni tajniče, tema željezničkog prometa važna je za RH i mislim da ćemo evo i u ovoj raspravi pokušati doći do određenih podataka. Podržavamo ovaj zakon, ovaj zakon mijenja zakon koji je donesen prije 30 godina i moramo se modernizirati. Ono što smo imali u putničkom prijevozu to smo riješili primjenom uredbe i zakona drugog. Mislim da ćemo to sada riješiti i za teretni promet kroz ovaj zakon, ali me interesira već dosta imamo najava o tome što RH radi po pitanju infrastrukture, izgradnje ali i modernizacije samog sustava željezničkih, željezničkog prometa u smislu nabave novih vlakova. 10-ak godina slušamo pa evo interesira me koliko smo mi do sada ugovorili izgradnju ili obnovu te ajmo reći željezničke flote odnosno vlakova, koliko ih je već u prometu, koliko ih se treba pustiti u skorom vremenu također u promet jer je to također jedan doprinos i našim građanima, a posebice u dijelu putničkog prijevoza koji ipak uz sve teškoće pomalo iz godine u godine ipak raste u odnosu na ono što smo imali prije nekoliko godina.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Poštovani kolega Borić, zahvaljujem vam što ste skrenuli pozornost na eto jedan drugi segment revitalizacije željezničke infrastrukture. U mandatima ovih vlada HŽ-Putnički prijevoz je flotu HŽ-Putničkog prijevoza obnovio sa 71 novo vozilo, 71 novi vlak. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo u okviru mjera aktivnih mjera našeg ministarstva zajedno sa našom kompanijom Končar, razvili dva prototipa elektrobaterijskog i baterijskog vlaka koji su potpuna hrvatska tehnologija i industrija primjenjiva za hrvatsku željezničku mrežu ali i kao izvozni proizvod RH. U ovom trenutku u javnim pozivima tj. u isporuci je 6 novih vlakova, ugovoreno je 13 novih vlakova koji će krenuti isporuku 2027. godine. Pred nama je modernizacijski fond i odobravanje granda za još novih 6 vlakova i socijalno klimatski fond za još 32 vlaka u neredno 5 do, od 5 do 6 godina. Daleko iznad one dinamike koja je bila pretpostavljena pred nas prije nekoliko godina. Znači stvari se dodatno ubrzavaju i ponosni smo na to što sve to skupa radimo sa hrvatskom pameću i sa hrvatskom industrijom.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Pa poštovani ma ne osobno vama, nemam vama osobno što reć' ali nekako osjećam da, da, da pričamo o različitim stvarnostima. Dakle i kad bismo stavili kvačicu za sve ovo što ste vi sad rekli, 71 vlak ako se ne varam, da je unutar ovog mandata ove Vlade dakle nabavljen ali i nevažno irelevantno je to. Onda zaključak je vrlo jednostavan, da nitko prije nije radio ništa. S druge strane spominjete ovdje nekako unutar ovog zakonskog prijedloga usklađenje sa EU standardima dakle kako ste rekli elektronički teretni list, nemam pojma, onda ovdje kolege nekakve pričaju o modernizaciji da je ovaj zakon preduvjet za modernizaciju. Koju modernizaciju? Pa ajmo valjda istini pogledat u oči. Hrvatske željeznice su ako ih kompariramo sa ostalim članicama EU među najsporijima, među najlošijom infrastrukturom, prosječna brzina vlaka u Hrvatskoj je od 50 do 60 km/h. Istina je da postoje i određene kratke dionice gdje vlak vozi 160 na sat. O kakvoj mi ozbiljnoj infrastrukturi pričamo?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Poštovani kolega Kujundžić, mislim to je vaše mišljenje vi imate na njega pravo. Ja ću vam samo ovako reći. Nismo mogli sve napraviti u jedno vrijeme. Postojali su određeni prioriteti, razvojni, infrastrukturni ove, ove naše domovine, puno se investiralo u ceste, puno se investiralo u pomorsku infrastrukturu, puno se investiralo, puno se investiralo u infrastrukturu zračnih luka. Do ulaska Hrvatske u EU ozbiljnih budžeta, budimo realni nije bilo za ovako velike mega projekte u željeznici. Meni je drago šta je vrijeme za željeznicu danas i u budućnosti i ovo što vam ja govorim su činjenice. Ako se u ovom trenutku na hrvatskoj mreži realiziraju projekti 1,7 milijardi eura, ako je u vlakove u proteklih 8, 9 godina utrošeno 500 milijuna eura, a sada smo budžetirali još nekih 300 za period od narednih 5 godina, onda su to egzaktne brojke. Realizacijom tih projekata, realizacijom i nekih novih projekata sigurno će cijeli sustav biti kvalitetniji i u svakom segmentu bolji u interesu svih naših, naših građana. Željeznica je konačno doživjela svoj trenutak …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… i na to trebamo svi biti ponosni.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Kujundžić je dignuo povredu Poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Članak 238., nije da, nije to moje uvjerenje poštovani kolega Tušek. Vi ste, evo vi mi iznesite statistiku brzine, prosječne brzine vlaka u Hrvatskoj. Ja sam tužan zbog toga a ja vjerujem i vi.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, to je ovaj replika …
…/Upadica Ante Kujundžić: Povlačim povredu Poslovnika./…
… a ne povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Kolega Bugarin ima repliku međutim.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče podržavam donošenje ovakvog zakona. Ovaj zakon donosi pravnu sigurnost, potiče digitalizaciju i jača konkurentnost željezničkog teretnog prometa. Možete li još jednom pojasniti što to znači konkretno kada kažemo digitalizaciju željezničkog prometa, koja ulaganja se, na koja ulaganja se to odnosi i u kojem iznosu.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Pa jednostavno cijeli sustav treba biti digitaliziran, treba klasične teretne listove zamijeniti digitalnim teretnim listovima, mogućnost praćenja prijevoza digitalnim putem svih prijevoznika gdje su, na koji način su, u kojem su segmentu mreže i niz drugih mjera tehničkih, tehničke naravi prije svega. Ovo je skroz jedan tehnički zakon nema neku suštinsku veliku dimenziju, on jednostavno primjenjujemo standarde europske prometne prakse u kontekstu željezničkog prijevoza a mogućnošću da AKD vrši digitalizaciju tog cijelog procesa zapravo željeznički prijevoz usklađujemo sa drugim vidovima prijevoza jer će i drugi vidovi imati prijevoze, prijevoza imati obveze prema AKD-u kao javnom operateru u tom dijelu. Tako da eto vi ste i sami dali odgovor na pitanje da sad ne zamaram kolegice i kolege zastupnike nekim tehničkim detaljima iz samog zakona jer to stvarno nije, nije bitno za za suštinu ove rasprave jel.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani državni tajniče mene uvijek zanimaju širi konteksti jer mislim da su oni ipak ovaj najvažniji, pa kad se radi o Hrvatskoj željeznici mogli bismo krenuti tamo par stotina godina unazad koliko je bilo obećanja od Austrougarske pa svih onih državama u kojima je bila Hrvatska i danas EU, dakle bila su samo razočarenja.
Ovo što ste vi rekli apsolutno podupirem, međutim u jednom trenutku ste spomenuli da sada koristimo hrvatsku pamet i znanje pa me zanima gdje je ta pamet i znanje a ona se uvijek sporo stiče to sigurno dobro znadete, dakle gdje je ta pamet, znanje bila prije 30 godina kad je jasno da je za razvoj gospodarski a isto tako i za promet puno važnija željeznica nego cestogradnja, pa dakle kako to da naša pamet nije krenula na željeznicu prije 30 godina nego tek sada.
A kada govorimo o EU dakle ipak ne od '13. nego tek sada od 2000. možemo reći prije par godina je se krenulo ozbiljno u željeznicu, pa kako to tumačite u širem kontekstu evo.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Pa dobro ne bi ja ovaj, ja sam ispred predsta… ispred Vlade RH ispred ovog zakona govorim iako sam dugo godina bio i zastupnik u ovom saboru pa u nekim drugim formama možemo o mojim privatnim mišljenjima.
Činjenica jest da je Hrvatska dio svoje prometne infrastrukture u komparativnom smislu dovela do razine da smo i lideri i u regionalnom smislu i komparativno gledajući nas prema zapadnoj Europi pogotovo u cestogradnji. Činjenica jest da svih tih godina željeznica je bila djelomično po strani, koje su okolnosti do toga dovele izvan ovih okolnosti da nije bilo možda dovoljno novaca ili se nije dovoljno dobro moglo planirati tako velike mega projekte sada ja ne bih tu debatirao. Trebamo biti sretni šta smo došli u poziciju da eventualno neke i nepravde prema željeznici ili možda neka kriva promišljanja u proteklim desetljećima danas ispravljamo. A kada govorimo o hrvatskoj pameti ja ću vam reći stvarno da ovo što Končar radi Bogu hvala jest nešto na što svi zajedno moramo biti ponosni jer isporučuje Hrvatskoj željeznici ono što ona treba danas, a ja mislim da je to briljantan izlazni proizvod …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… RH generalno.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Jurčević dignuo je povredu Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Pa poštovani državni tajniče rekao sam svi komplimenti dakle na ovome i uključujući i Končar ali ja sam govorio to našoj strateškoj pameti, to sam htio čuti od vas budući vi ipak struka jel …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro to je replika pa vam dajem opomenu ovaj, poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, u praksi se gotovo nikad roba ne prevozi samo željeznicom od poče… od samog početka do kraja već se prevozi dio cestom do terminala pa ona željeznicom nakon toga ponovo željeznicom ili morskim putem. Ovaj prijedlog zakona ide u smjeru veće pravne sigurnosti i zapravo manje sporova što je važno i prijevoznicima i gospodarstvu.
Možete li reći da li ovaj zakon rješava odgovornost u ovom multimodelnom prijevozu kada pošiljka prolazi kroz više vrsta prijevoza?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Pa da jedan dio tog zakona se odnosi na to na jednostavno na bolju regulaciju svih vidova prijevoza kako bi rekao i jasnoću u poziciji gdje se teret nalazi, kompletnom povezivanje logističkih centara, prijevoza cestovnog i željezničkog itd., tako da u tom smislu tehnička rješenja ovoga zakona sigurno će i tome doprinijeti o čemu ste, o čemu ste vi govorili.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Polović.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče u nekoliko navrata u tekstu zakona tvrdite da njegovim prihvaćanjem unosimo pravnu sigurnost u željeznički promet. Moram priznati da se osjećam na neki način kao da mi se život smije u lice jer mi stvaramo pravnu sigurnost u uvjetima u kojem željeznički prijevoz nema elementarne sigurnosti.
Znate li vi državni tajniče da nakon iskliznuća vlaka 5 teretnih vagona u listopadu '24. u Karlovcu vlakovi i dalje voze 10 kilometara na sat i putnički i teretni kroz grad Karlovac. Jedino što se tiče moram priznati multimodalnog prijevoza tu smo vrlo napredni mi iz Karlovca malo, malo u Jasci, u Jaski izlazimo van i idemo na bus do Hrvatskog Leskovca i onda opet se vraćamo na vlak i to jako dobro funkcionira, pa onda vjerujem da ćete taj dio zakona i vi brzo riješiti.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Mislim i vi i ja znamo da vaša kvalifikacija i opservacija nema nikakve suštinske veze sa ovim zakonom. Gledajte dobio sam informaciju sada od kolege Bariša iz HŽ-a da je taj most o kojemu ste vi govorili di je taj promet bio usporen popravljen. Kada govorite o ovom, o ovom koridoru vezano prema Karlovcu tamo su intenzivni radovi i trajat će još intenzivni radovi s obzirom da uskoro očekujemo odabir ponuđača. Projekat je vrijedan 250 milijuna eura obnove pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, a što se tiče samog odnosa prema prijevoznicima u željezničkom prijevozu, gledajte ja kao državni tajnik i predstavnik ministarstva kontinuirano vodim diskusije sa Hrvatskom udrugom poslodavaca, sa svim našim željezničkim prijevoznicima i nacionalnim prijevoznim operaterom i privatnim prijevoznim operaterima. Imamo koordinacije nekoliko puta na godinu, u potpunosti znam njihove probleme i također u potpunosti sam svjestan svih instrumenata koje koristimo kako bi im olakšali situaciju u ovoj, u ovoj konstelaciji odnosa kada su radovi veliki i kada su povremeni zatvori prijevoza. Ja vam mogu uistinu reći …/Upadica Reiner: Hvala./… a to će vam i oni potvrditi da je naša komunikacija na visokoj razini, a samim time slažem se sa vašom kvalifikacijom.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala, hvala lijepa. Kolegica Burić će sada replicirati.

Burić, Majda (HDZ)

Hvala vam.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom i suradnikom, evo ja prije svega moram pozdraviti donošenje ovoga zakona jer smatram da njime Hrvatska jača svoju poziciju u europskom teretnom i intermodelnom prometu. Zakon kako se meni čini ide u konačnici u cilju da se smanje zastoji, da se smanje administrativni troškovi ali i rizici u lancu opskrbe tako da svakako pozdravljam ovaj zakon, a referirat ću se i na malo širi kontekst, a to je prijevoz putnika, željeznički prijevoz putnika i pohvaliti prije svega intenciju ove Vlade i ostvarenje besplatnog željezničkog prijevoza za učenike, djecu, studente, umirovljenike i one starije od 65 godina ali i osobe s invaliditetom. To su velike stvari, to su sigurno veliki pomaci vezano …/Upadica Reiner: Hvala./… uz unaprjeđenje mobilnosti naših građana.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Evo zahvaljujem kolegi, kolegici Burić i na opservaciji vezano uz ovaj zakon i na ove, na ove, na ove, na ove opservacije vezano uz besplatni prijevoz. Ne treba bježati od problema, problema uistinu ima ali ja smatram da trebamo gledati pozitivno u kontekstu što se radi i kako se ti problemi rješavaju i koja je perspektiva. Naravno da uvijek možemo pojedinačni projekat problem kojega je teško pojasniti u 25 ili 30 sekundi, analizirati i dati mu bilo kakvu političku kvalifikaciju pa ako želite neku sprdnju. Ali konkretno recimo na putnički prijevoz pa da je baš toliko loše i da građani ne prepoznaju mjere Vlade RH, ne bi se dogodilo da u protekle 4 godine na željeznici imamo 6 milijuna putnika više na godišnjoj razini. Znači broj putnika u 4 do 5 godina naraso sa 18 na gotovo 25 milijuna godišnje što opet govori o tome da ljudi i koriste mjere Vlade RH i gledaju prema željeznici i vjerujem i siguran sam da bi to htjeli još i više i zbog toga sve ovo skupa radimo.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam akademiče Reiner.
Poštovani državni tajniče moje pitanje je brza nizinska pruga ključna za razvoj gospodarske Hrvatske ali ako gledamo moju Rijeku ključna za Rijeku luka Rijeka ali ključna za Gorski Kotar za razvoj Gorskog Kotara. Dakle brza nizinska pruga je prioritet svih prioriteta, molim vas komentar na to i možete li mi reći kad ste obećali kao vladajući da će ona, mislim ja to znam, ovo je sad moja igra ali dobro ne, vi to prihvatite pa odgovorite kad ste obećali da će ona bit gotova. Evo ja imam tu iz novina kad ste vi obećali da će ona bit gotova, a vi mi to recite molim vas. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Zahvaljujem kolega Miletić na, na vašem pitanju.
Inače je bila jedna vlada u prošlosti neću je prozivati danas ovdje koja je donijela odluku o tome da se nizinska pruga kao pruga ne gradi i da ona nije strateški interes RH. Meni je drago da što se tiče rada ove Vlade je ona postala opet strateški projekat od potpunog interesa RH jer ona to uistinu i jeste. Mi smo pripremili za prvih nekoliko godina koje su ispred nas gotovo 1,5 milijardi eura za investicije u tu prugu. Inače samo da znate ja ju dijelim u tri dionice, dvije dionice same nizinske pruge, treća dionica Škrljevo-Rijeka-Jordani. Ja očekujem da ćemo do kraja ove godine imati kompletnu projektnu dokumentaciju za Škrljevo-Rijeka-Jordani, za druge dvije dionice lokacijske dozvole i kao što ste vidjeli intenzivno se radi na jednom potpuno novom i drugačijem modelu ugovaranja cijelog tog projekta koji bi doskočio svim izazovima koje smo do sada vidjeli kroz projekte koji nisu išli zdravom dinamikom i ja sam siguran ako se ove godine provede rasprava oko tog modela gradnje i provede natječaj da bismo tu prugu po tom modelu gradnju mogli u narednih 6, 7, 8 …/Upadica Reiner: Hvala./… godina imati u Rijeci. I to je naš cilj 2033. godina.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Kolega Miletić je dignuo povredu Poslovnika. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Miletić, Marin (MOST)

Hvala akademiče. Čl. 238. Državni tajniče obećali ste nam do 2025. sa završno da će bit, a vladajuća HDZ pa nisam ja obećao. Dakle molim vas prihvaća vaš odgovor, molim vas da

Reiner, Željko (HDZ)

…/Upadica Reiner: Dobro, to nije povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu./…

Miletić, Marin (MOST)

... napravite sve da se brza nizinska pruga izgradi.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala vam lijepa. Kolega Budalić ima repliku.

Budalić, Ivan (HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče. Evo moje pitanje je bilo upravo na ovom tragu gospodina kolege Miletića. Obzirom na povećanje kapaciteta riječke luke i velik broj kontejnera, ti brodovi voze 7 do 14 tisuća kontejnera i moguće je zakrčenje autoputa obzirom na ljetne gužve i sve ostalo. Evo vi ste odgovorili da već ove godine odnosno očekujete dio rekonstrukcije pa evo svakako bi volio da to što prije bude gotovo da taj promet zaživi i putnički i teretni iz smjera Rijeke. Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Ako sam vas dobro shvatio kolega govorite također o nizinskoj pruzi jel tako kao projektu. Eto ja samo mogu potvrditi, hvala vam što ste mi dali još jednu minutu da o tome nešto progovorim. Gledajte, znači radi se o najvećem infrastrukturnom projektu u ovom dijelu Europe ikada. Znači nakon ovih 700 milijuna eura koji kada govorimo Dugo Selo-Novska na RH1 koridoru, a to nam zvuči zastrašujuće veliki iznos, mi moramo biti svjesni da projekat nizinske pruge će Hrvatsku državu koštat između 2,5 i 3 milijarde eura. Da je to pruga koja ima gotovo 100 km tunela, da je to nešto što nije viđeno u europskim okvirima samo tako i uopće činjenica da je Vlada Republika Hrvatska je stala iza tog projekta, da je na međuresornoj razini MUP podržao na način da ćemo mu osigurati financijska sredstva, a samim time da ćemo iznaći i model građenja koji će biti potpuno drugačiji od svega što smo do sada vidjeli u hrvatskoj građevinskoj industriji kada govorimo o cestogradnji i željeznici zajedno govori o tome da oko ovog projekta rade uistinu ljudi koji znaju što žele i da će ta pruga imati zdravu perspektivu i dinamiku. Ona je i sigurnosni i ekonomski …/Govornik se ne razumije./… u Republici Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)

Zastupnik Piližota ima repliku.

Piližota, Boris (SDP)

Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče prijedlogom ovog zakona Agenciji za komercijalnu djelatnost d.o.o. povjerava se upravljanje ja bih rekao slobodno ključnim dijelovima nacionalnoga sustava, pa moje pitanje ide u smjeru možete li podijeliti sa nama informaciju na temelju kojih kriterija je odabrana upravo ta tvrtka i zašto nije predviđen transparentniji ili konkurentniji model upravljanja sustavom koji je zasigurno od nacionalnoga značaja.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Mislim odlučili smo se za nacionalnu kompaniju smatrajući da to ona može dobro raditi, to je razvojni projekat u okviru NPO-a i mislim da sad previše debatirati zašto je to nacionalna kompanija, nije privatna ili neka druga teško je meni sad u kronologiju svega toga ići, a kad je neće raditi samo za željeznicu, radit će i za druge vidove prometa. Ali ja ne vidim ništa sporno da državna kompanija u sto postotnom vlasništvu Republike Hrvatske koja ima pamet, koja ima struku i logističke kapacitete da to napravi da to radi za Republiku Hrvatsku. Za mene je to logično, eto.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovana zastupnica Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)

Poštovani državni tajniče u obrazloženju navodite da važeći zakon stvara pravnu nesigurnost i da je cilj ojačati pravnu sigurnost gospodarskih subjekata. Međutim, u ovom prijedlogu zakona ima nekoliko mjesta koja funkcioniraju kao procesne blokade, odnosno samopobijajuće obveze.
Na primjer imate kontradikcije iz članka 27. gdje u stavku 3. stoji da možda nije moguće izvijestiti, a nasuprot tome u stavku 5. da se mora izvijestiti u roku 30 minuta itd. Hoćete li, dakle ove odredbe ne jačaju nego potkopavaju pravnu sigurnost i povećavaju mogućnost sporova. Hoćete li prihvatiti prijedloge koji će biti izneseni u ovoj raspravi i koji će biti usmjereni na uklanjanje tih ključnih nelogičnosti ili ćete ostaviti zakon koji već u startu provodi pravnu nesigurnost suprotno vašem važećem obrazloženju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Dobro ja ne bih takve kvalifikacije za ovaj zakon dao, ali sve je konstruktivni raspored zakon ide u dva čitanja. Izvolite iznesite, dapače neovisno o tome iz kojeg kluba, koje političke preferencije to je tehnički i stručni zakon. Ako bilo koje pogoršanje može biti iz redova saborskih zastupnika da on bude kvalitetniji, bolji, sadržaniji, ispravniji u svakom segmentu nitko sretniji od nas. Dapače, izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Domitrović.

Domitrović, Dalibor (SDP)

Hvala predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče u obrazloženju ovog prijedloga zakona navedeno je da su sredstva za uspostavu nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevozu tereta osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ovaj zakon je tek u prvom čitanju, mora proći još i drugo čitanje i glasanje i donošenje.
Nacionalni plan oporavka koliko znamo svi završava 230.06. Da li uistinu smatrate da će se to sve završiti do tog datuma i da će ta sredstva biti u stvari dostatna i dovoljna i da li će se povući za financiranje tog uvođenja sustava.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Zahvaljujem uvaženom kolegi zastupniku.
Evo koliko je meni poznato i u komunikaciji koju ja vodim sa AKD-om i sa svim akterima ovog cijelog procesa tih 7 milijuna eura koje je predviđeno će biti potrošeno u pravovaljanom vremenskom okviru NPO-a. Sve bitne radnje koje trebaju biti i prije ovog zakona donešene sporazumno i koje trebaju biti donijete itd. određeni provedbeni akti su spremni, tako da ja mislim da je AKD spreman i ja ne vidim taj rizik ili taj problem i nadam se da će tako biti kako sam sada i rekao.
Naravno da nisam ja jedini koji o tome odlučuje, ali sam siguran da ljudi znaju svoj posao.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Uvaženi državni tajniče, pa evo kolega Kujundžić vas je pitao za prosječnu brzinu vlakova kod nas i općenito u okruženju, pa ako znamo recimo da je Španjolska, Francuska negdje od 120 do 150, pa kod Francuza čini mi se i više, kod Nijemaca 130, u Mađarskoj 100. Kod nas je prije nego vam kažem prosjek koji vi vjerojatno znate za Hrvatsku Osijek, Virovitica 23,4 km/h. Varaždin – Zagreb nekakvih 40, 2 sata i 45 minuta na relaciji od 101 km. Od Virovitice do Zagreba isto nekakvih 48. Prosjek ne znam od kud onda u Hrvatskoj 58,2 km. To je brzina vlakova u Hrvatskoj uz ovo unapređenje infrastrukture o kojoj vi pričate. Sve o.k. novi vlakovi normalno da trebaju, bolje vozit se u novima nego u ovima od vremena prije devedesete.
Ali recite mi da li će ovaj zakon kojeg i danas donosimo poslužiti u svrhu poboljšanja brzine …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… i efikasnosti željeznice u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

…/Govornik naknadno uključen./… sa time veze, ali ja razumijem vaše kvalifikacije. Prosječne brzine naravno definirane su i ukupnim najvišim brzinama u nekom sustavu željeznice, države o kojima vi govorite imaju HSP željeznice gdje imaju prosječne brzine 250 i 300 km/h. Treba to staviti u naše okvire, ali to naravno ne znači da su brzine dobre i da smo mi sa time zadovoljni. Ali konkretno o kraju iz kojeg vi dolazite i o pruzi koja vas definira to je podravska pruga. Trenutačno su vam aktivne investicije na toj pruzi negdje oko 230 milijuna eura. 200 milijuna eura u smislu Podravina prema Varaždinu i 30 milijuna eura na poziciji Osijek …/Govornik se ne razumije./…u ovom trenutku aktivnih investicija kako bi ta pruga imala potpuni kapacitet i potpunu i zdravu dinamiku.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Barbir dignuo je povredu Poslovnika.
U čem je povrijeđen Poslovnik?

Barbir, Damir (Centar)

Povrijeđen je Poslovnik 210. ja sam se prijavio za govor u ime kluba, ima već pola sata. Još uvijek nisam na popisu govornika u ime kluba.

Reiner, Željko (HDZ)

U čem je problem?
Ne znam. Kolega Barbir hajde dođite pa raščistite molim vas to sa ovaj službom.
A sad repliku ima kolega Baksa, izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)

Poštovani državni tajniče u zakonu se kao cilj navodi jačanje konkurentnosti željezničkog teretnog prijevoza. Taj cilj ima vrlo konkretno značenje i u Međimurju, regiji sa jakom izvozno orijentiranom industrijom i položajem na međunarodnim prometnim pravcima. Danas se velik dio robe i dalje prevozi cestom ne zato što je to nužno najbolja opcija nego zato što je željeznica i intermodelna rješenja nisu dovoljno konkurentni. Zato vas pitam postoji li plan da se ovaj pravni okvir poveže s konkretnim mjerama na terenu poput razvoja intermodelnih točaka ili potpora za poduzeća u izvoznim regijama kako bi željeznica postala stvarni, a ne samo deklarativni izbor.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Poštovani kolega Baksa, mislim opet zakon govori o jednoj stvari, on tehnički rješava probleme koji se moraju riješiti s obzirom na otvoreno liberalizirano tržište prometa u željeznici, a ovo što ste vi govorili je strategija upravljanja prometnim i logističkim biznisom Hrvatske u cijelosti i u tom smislu željeznica je jedan od ključnih pozicija toga svega skupa. Ja sam siguran da ćemo u perspektivi u slijedećem višegodišnjem financijskom okviru realizirati uz potporu grandova EU i uz programske mjere Vlade RH nekoliko velikih intermodalnih logističkih centara diljem RH. To je dio našeg plana i programa rada, a samim time kada taj dio nadovežemo na novu željeznicu koju radimo na koridorima na regionalnim prugama, ja sam siguran da će ono o čemu vi govorite imati svoju puninu ali za to treba jedan proces i jedno vrijeme kako investiranja u cestovnu infrastrukturu što smo napravili tako sada u željezničku, a onda i logističke centre, intermodalne centre itd. Ja sam siguran da će na sjeveru barem jedan do dva biti u okviru tog paketa …/Upadica Reiner: Hvala./… s obzirom na interese željeznice na tom području.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Evo ja sam sad provjerio kolega Barbir, vi ste naravno unutra, nema kolege Barbira, očito mu nije baš stalo do toga. Rabio je povredu Poslovnika za jednu administrativnu stvar koja, u kojoj je potpuno fulao očito nije vodio računa o tome šta je dao, šta nije dao. On je dao i on uvršten naravno u raspored govornika. Ne razumijem njegovu primjedbu, ali kolegica Marković ima repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)

Poštovani predsjedniče kako se ono reće, mlad je naučit će. Ovaj, pa evo mene interesira vezano za temu čisto jedan komentar koji sam primijetila slušajući raspravu kad vam kolege s ove strane govore pozitivno o projektima koji se rade, a koji nisu vezani za ovu temu onda vi na to lijepo pozitivno odgovarate i nije vam problem što to nije vezano za temu, a kad ne znam kolege iz Možemo! ili iz Mosta gospodin Ante, onda to nije tema. Mislim morate bit spremni primiti kritiku i pohvalu kad se govori o ovoj temi. Ono što mene interesira ovaj koliko je prosječna brzina vožnje vlaka u Hrvatskoj? Evo, slušam da je do 200 km/h u drugim zemljama, znam da je problem željeznice da treba radit na modernizaciji i unaprjeđenju. Koliko se konkretno vozi od Splita do Zagreba i možete garantirat da kad se odlučimo na to ne vozimo se satima kako uobičajeno slušamo …/Upadica Reiner: Hvala./… vijesti na televiziji.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani državni tajnik.

Tušek, Žarko (HDZ)

Uvažena zastupnice Marković pa ja nisam stekao dojam, a ako sam takav dojam steko ja se ispričavam da sam ja da nisam spreman uvažiti kritiku čak naprotiv otvoreno govorim o problemima koje imamo u sektoru u željeznici i izazovima i o tome kako smo do tih problema došli svi zajedno. To nema veze niti sa jednom Vladom niti sa jednom strankom. Željeznica nije niti HDZ-ova niti SDP-ova nego je hrvatskih građana i sigurno da smo u godinama koje su iza nas mogli svi zajedno napraviti više ali mi je opet s druge strane važno istaknuti što danas radimo, šta ćemo raditi u budućnosti. Inače ovisno o pozicijama o kojima govorite imamo i obnovljenih dionica pogotovo od prstena grada Zagreba, na sjeverozapadu Hrvatske gdje vozimo punom brzinom 130, nekim dionicama i 160 km/h. Imamo nažalost tamo di su zatvori pa brzine dodatno padaju. Nekakav putnički prijevoz na razini Hrvatske u ovom trenutku je nekakvih u prosjeku nekih 60 km/h. Mi u Hrvatskoj nemamo nigdje pruge iznad 160 km/h niti takve pruge gradimo. To je sad posebna tema zašto gradimo ovakve pruge, a ne neke druge …/Upadica Reiner: Hvala./… pruge. Budite sigurni da iza toga stoji procjena struke, a ne politike.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala lijepa. Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Dalibor Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)

Poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.
Iskoristit ću smo kratko priliku na repliku na pitanje u replici koje sam postavio vezano za uvođenje implementaciju nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podatak u prijevozu tereta, odgovorili ste mi da je 7 milijuna na raspolaganju i da će to na vrijeme biti utrošeno i sustav implementiran. Ispred nas je samo 4 mjeseca gdje treba proći neka procedura ugovaranja gdje će se sigurno izgubiti pola mjeseca. Znači tri i pol mjeseca potrošit 7 milijuna eura, vjerujte mi da je to gotovo nemoguće da ih brojite samo ne bi ih uspjeli u to vrijeme prebrojat, a kamoli potrošiti. Ali nećemo prejudicirati, pustit ćemo službe da rade svoj posao pa ćemo vidjeti na kraju kako će to izići. Za uvod u ovu raspravu pročitat ću zaključnu rečenicu iz obrazloženja ovog prijedloga zakona. Predloženi zakon postat će ključan instrument za modernizaciju željezničkog sektora, razvoj održive mobilnosti i bolju integraciju RH u jedinstveno tržište. Evo to je ta zaključna rečenica u obrazloženju zakona. Pretpostavljam da vam je poznato da željeznički promet ima 5 do 7 puta manju emisiju CO2 od cestovnog prometa, ali unatoč tome udio promet roba željeznicom u ukupnom prometu je još uvijek mali i u EU iznosi tek 17% od ukupnog prometa i željeznički promet zasigurno će u budućnosti rasti, razvijati se i postati važan čimbenik u lancu prijevoza roba. Ključan za razvoj i modernizaciju željezničkog sektora te za bolju integraciju RH u jedinstveno europsko tržište zasigurno nije ovaj zakon već potrebna infrastruktura, osposobljeni ljudi te kvalitetna i suvremena oprema od čega je RH godinama daleko. Ovaj zakon može biti samo velika potpora ili možemo reći softver koji će podupirati razvoj željezničkog prometa u budućnosti.
Koja se najviše, najvažnija pitanja koja se trebaju urediti ovim prijedlogom zakona? Pod jedan to je prijevoz putnika koji je već prije reguliran i usklađen sa EU normama i dobro je da su se odredbe vezane za prijevoz putnika uklonile iz ovog zakona te one ostaju, te on ostaje regulirati samo teretni promet.
Drugo je rješavanje pitanja multimodalnog prijevoza koji liberalizacijom tržišta postaje sve atraktivniji zbog nižih troškova na drugim, dugim relacijama, manjeg utjecaja na okoliš jer se više koriste željeznice i brodski prijevoz, većih kapaciteta za masovnu robu te smanjenje zagušenja na cestama.
Pod broj tri rješava se pitanje papirnatog teretnog lista jer u europskoj praksi razvijaju se elektronički dokumenti koji omogućavaju brži protok informacija, smanjenje administrativnih troškova i veću transparentnost u lancima opskrbe.
Uspostavlja se i nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevozu tereta kojim se osigurava digitalizacija postupaka u prijevozu te učinkovitija razmjena podataka između gospodarskih subjekata i nadležnih tijela.
Vrlo je i bitno da prijedlog zakona sadrži i odredbe kojima se uređuje odgovornost za štetu u slučaju multimodalnog odnosno kombiniranog prijevoza tereta. I sve ove izmjene i dopune te nove odredbe čine zakon modernijim i prilagodljivijim modernom liberalnom tržištu i svakako će doprinijeti uštedama, kvalitetnijoj i bržoj komunikaciji te kvalitetnijem protoku roba u lancima opskrbe stoga će Klub zastupnika SDP-a podržati ovaj prijedlog zakona.
Uredba EU 2020/1056 Europskog parlamenta i vijeća o elektroničkim informacijama o prevozu tereta donešena je 15. srpnja 2020. godine. Uredba EU 2021/70082 Europskog parlamenta i vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu donesena je 29. travnja 2021. godine. Ove dvije uredbe EU sa kojima se usklađuje, ovo su dvije uredbe s kojima se usklađuje predloženi zakon. Postavlja se pitanje zašto se je toliko čekalo sa donošenjem zakona kada ima tako veliki značaj kako se navodi u obrazloženju i važnost kako u željezničkom prometu tako i u multimodalnom transportu roba. Mnoge europske zemlje već su razvile nacionalne sustave elektroničke pohrane i razmjene podataka, a u prijevozu tereta koriste elektronske teretne listove. Hrvatska kao u mnogočemu zaostaje, kasni i kaska za ostalim europskim zemljama a pogotovo u uvođenju digitalnih i modernih tehnologija.
Kao što sam rekao SDP će podržati zakon jer je nužan i potreban za digitalnu transformaciju kao i za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa kao i multimodalnog prometa roba ali tražimo što hitniju primjenu zakona, implementaciju nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u prijevozu tereta, primjenu elektroničkog teretnog lista kako bi Hrvatske željeznice postale konkurentne na europskom tržištu prevoza roba i tereta.
Konkretne primjere na prijedlog zakona dat će kolege kroz pojedinačne rasprave.
Hvala lijepo na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovane zastupnice Novak i Polović, najprije poštovana zastupnica Dubravka Novak.
Izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Zahvaljujem.
Danas raspravljamo o zakonu koji se najavljuje kao alat za modernizaciju i integraciju Hrvatske u europsko tržište. Činjenica je da je ovo primarno tehnički zakon kojim implementiramo uredbe EU iz 2020. i 2024. godine i pohvalno je što ćemo konačno uskladiti sustav elektroničke razmjene podataka u teretnom prijevozu no moramo se zapitati zašto nam je i trebalo tako dugo.
Ovaj zakon će nas koštati milijun i 200 tisuća eura za održavanje nacionalnog sustava elektroničke pohrane u razdoblju od '27. do '29. i dok je digitalizacija teretnih listova i odgovornost je prijevoznika nužna ona je samo šminka na sustavu koji desetljećima propada zbog nedostatka vizije i hrabrosti.
Željeznice su strateški interes Hrvatske ali dosadašnji pristup bio je sve samo nije to i dokazivao. Sjetimo se 2012. i 2013. tada je HŽ restrukturiran na tri odvojene tvrtke idući čak i korak dalje od onoga što je EU od nas tražila. Iako smo 2019. novim Zakonom o željeznici dobili mogućnost ponovnog povezivanja tih poduzeća u vertikalno integrirani sustav onako kako su to uspješno napravile Njemačka i Francuska mi tu priliku nismo iskoristili a ona po važećem zakonu postoji. Međutim, mi i dalje odbijamo provoditi dozvoljene protekcionističke politike koje bi ojačale naše nacionalne prijevoznike.
Gdje smo danas u odnosu na Europu? Podaci s kojima raspolažem iz 2019. doduše su porazni. Hrvatska je po gotovo svim pokazateljima na dnu Europe. Imamo najmanje dvokolosiječnih pruga svega 10% nešto se u međuvremenu dogradilo pa je taj postotak nešto neznatno, neznatno bolji i među najmanje elektrificiranim mrežama. Zabilježili smo pad putničkog prijevoza od nevjerojatnih 70% po broju putnika, a taj broj se zadnje 2 ili 3 godine eto ipak poboljšava zahvaljujući besplatnim umirovljeničkim kartama starijima od 65 godina, studentima, učenicima.
Podaci HAKOM-a iz trećeg kvartala prošle godine, dakle 2025. pokazuju blagi oporavak u putničkim kilometrima ali to je i dalje daleko od razine koja bi opravdala titulu strateškog interesa. Naši su vlakovi uz estonske i slovenske najprazniji u Europi s prosječno tek šezdeset i jednim putnikom.
Reforme su nam spore i kasne. Resorni ministar Butković je u svibnju 2022., dakle prije gotovo 4 godine najavio desetljeće željeznica. Vrijeme ide, a pruga i vlakova ni na vidiku. Gospodo iz Vlade, vaša retorika o ulaganjima zvuči obećavajuće, ali stvarnost na terenu je apsolutno drugačija. Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture imamo već tri godine, strategije su jasne, ulaganja od gotovo 684 milijuna eura u 2026., 2027. godini. 580 milijuna samo za modernizaciju. Planovi su postaviti indikatore rezultata, povećati kilometre moderniziranih i obnovljenih pruga.
S druge strane u socijalnom planu za klimatsku politiku od 2026. do 2032. nalazimo poražavajući podatak pod stavkom daljnji razvoj željezničke infrastrukture na lokalnim i regionalnim prugama koje služe upravo povezivanju manjih prometno slabije razvijenih i demografski ugroženih sredina planira se obnova ili rekonstrukcija zamislite sad najmanje 86 km regionalnih željezničkih pruga diljem Hrvatske.
Na godišnjoj razini, dakle 14 km. Realizirane brojke su također porazne. Od 2021. do danas modernizirano je tek 23 i pol kilometara pruga ili 4,7 kilometra na godišnjoj razini. Tek planirate dostići 165 km u 2026. godini. Pitamo vas gdje smo to mi bili, gdje ste to vi bili svih ovih godina? Zašto se ključni projekti poput nizinske pruge Rijeka – Zagreb o kojoj je danas bilo riječi u raspravi i dalje vuku sporije od najsporijeg HŽ-ovog vlaka?
Vaša administracija i birokracija su glavne kočnice razvoja. Strategije su mrtvo slovo na papiru ako se ne provode učinkovito i hitno. Novac iz EU fondova stoji neiskorišten dok putnici stoje na peronima ili putuju automobilima jer nemaju drugu opciju. Iz vlastitog iskustva govorim vlakovi kasne i u polasku. Tijekom puta dodatno kasne. 100 km onih pružnih od Varaždina do Zagreba putuje se najkraće 2 sata i 40 minuta s tim da moram odgovoriti kolegi koji je eto izračunao koliko je to sat da ona od Zaboka do Zagreba koja već ide kao prigradski prijevoz se vozi 120.
E sad, treba umanjiti ovo od Varaždina do Zaboka koliko je to puno manje kilometara na sat kojim se vozimo. Nama ne trebaju deklarativne promjene već hitna reorganizacija, ubrzanje kapitalnih ulaganja, modernizacija voznog parka i kolodvora. Ponovno dakle uspostavljanje koordinacije kroz model holdinga kako bi se prestalo sa prebacivanjem odgovornosti između Infrastrukture, putničkog prijevoza i CARGA. Izgradnja nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Botovo i brza veza Zagreb – Varaždin preko Lepoglave, Bedekovčine ne smije više biti samo stavka u predizbornim programima.
Ono što se kreće je veza sjevera preko Koprivnice. Jedva čekamo da sljedeće godine kako je i najavljeno za sat vremena preko Koprivnice iz Varaždina dođem do Zagreba. Ostaje nejasno što će biti sa postojećom prugom preko Novog Marofa kojima je jednako važno biti povezan i sa Zagrebom i sa Varaždinom. Ona se uopće ne spominje u ovim planovima.
Što se tiče modernizacije voznog parka i kolodvora, ako želimo putnike u vlakovima moramo im ponuditi sigurnost, brzinu, pouzdanost, a ne sustav koji se oslanja na infrastrukturu iz prošlog stoljeća.
I zaključno evo da se i ja pridružim onima koji kažu da ćemo podržati ovaj zakon, podržat ćemo ovo usklađivanje sa EU regulativom jer je to tehnička neminovnost ali i upozoravamo bez korjenite promjene u upravljanju i hitnih investicija ovi digitalni sustavi od milijun i 200 tisuća eura samo će preciznije bilježiti propast našeg željezničkog prometa i potvrditi nesposobnost ove Vlade. Jer ne sumnjam u vaše dobre namjere, ali desetljeća vašeg upravljanja HŽ-om i čekanje građana na modernizaciju, razvoj i povezivanje Hrvatske željeznicom je utopija – čekanje Godoa.
Hvala. Nastavit će kolegica Polović.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime istog kluba nastavit će poštovana zastupnica Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Nekako uvijek kad u posljednje vrijeme usklađujemo Hrvatsku sa europskim, hrvatsko zakonodavstvo sa europskim uredbama moram se zapitati s čim se mi to točno usklađujemo sa europskim pravilima ili sa europskom stvarnošću, jer stvarnost Hrvatskih željeznica, a posebice sam na žalost prilično kompetentna na dionici, o dionici Karlovac – Zagreb. Nema nikakve veze sa Europom 21. stoljeća ne zato što je dionica Karlovac – Zagreb jedina problematična nego zato što je to najbolji dokaz sustavnog neuspjeha Hrvatskih željeznica. Rekla bih da je to zapravo studija slučaja Hrvatskih željeznica i to krenimo redom.
27. prosinca 2019. zajedno s tadašnjim čelništvom HŽ-a resorni ministar bio je prisutan i premijer, potpisao je ugovor o projektu rekonstrukcije izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Što je taj potpis značio neću sve navoditi od vrijednosti projekta, načina financiranja, obećane brzine od 160 km/h, modernizacije signalno-sigurnosnih sustava itd. itd. Sve je bilo spremno, novac je bio osiguran, obećanje veliko
ovoga zakona tako da smo na odboru još 2022. godine raspravljali o potrebi donošenja novog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu koji bi bio u skladu sa zahtjevima suverenog željezničkog prometa, te smo dali potporu resornom ministarstvu za njegovu izradu. Danas je ovaj tekst zakona pred nama i prije svega to je zakon modernizacije koliko god što mislio tko o tome. Područje teretnog željezničkog prijelaza ostalo je nedovoljno obuhvaćeno suvremenim normativnim rješenjima. Iako važeći zakon uređuje sklapanje ugovora o prijevozu stvari, teretni list, odgovornost prijevoznika i rokove isporuke. Te su se odredbe naime oblikovale prema pravilima koja više ne odgovaraju potrebama liberaliziranog tržišta multimodalnog prijevoza i digitalne razmjene podataka i taj podatak utječe na pravnu sigurnost ugovornih odnosa, smanjuje konkurentnost željezničkog prijevoza u odnosu na cestovni promet, te usporava digitalnu transformaciju logističkog sektora.
Ovim prijedlogom zakona jasno se uređuju ugovorni odnosi u željezničkom teretnom prijevozu, prava i obveze prevoznika i pošiljatelja, odgovornost za robu, rokovi, naknade šteta kao i način dokazivanja ugovora. Time se jača pravna sigurnost, evo što je ključni preduvjet za ozbiljna ulaganja i razvoj tržišta.
Posebno želim naglasiti kako ovaj zakon otvara put digitalizaciji željezničkog prijevoza. Naime, uvodi se pravni temelj za elektronički teretni list, elektroničku razmjenu podataka u skladu sa europskom praksom. Ovaj papirni teretni list kakav poznajemo danas on ide u povijest. Današnji elektronički dokumenti omogućuju učinkovitiji protok informacija, smanjenje administrativnih troškova, veću transparentnost u logističkim lancima.
Takav standard već godinama funkcionira u razvijenim željezničkim sustavima čime se smanjuju troškovi, ubrzava promet, smanjuju pogreške i povećava transparentnost, pa ako želimo jel' da hrvatski prijevoznici ravnopravno sudjeluju na europskom tržištu moramo im dati jednak pravni okvir.
Nadalje važeći zakon nedovoljno uređuje situaciju u kojima prijevoz obavlja više željezničkih prijevoznika u nizu kao i pitanja odgovornosti u multimodalnom prijevozu kada željeznicu predstavlja samo jedan, kada željeznica predstavlja samo jedan segment prijevoznog lanca.
Osim uređenja elektroničkog teretnog lista i digitalnih procesa ovaj zakonodavni prijedlog jasno definira odgovornost u multimodalnom prijevozu i kod više prijevoznika, također razdvaja pojmove upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika, te jača pravnu sigurnost. Drugo važno pitanje je konkurentnost željeznice. Svi znamo da Europa, pa tako i Hrvatska se suočava sa velikim izazovima klimatske promjene, zagušenje cesta, ovisnost o uvozu energenata, željeznički promet osobito teretnih jedan je od najučinkovitijih ekoloških i najprihvatljivijih oblika prijevoza. Željeznica neće sama od sebe postati konkurentna već je za to potreban moderan, jasan i predvidiv pravni okvi9r.
Mnogim državama EU upravo su reforme ugovornih odnosa i liberalizacija tržišta dovele do rasta teretnog željezničkog prometa, sustavno se potiče prijelaz tereta sa cesta na željeznicu ne samo ulaganjima u infrastrukturu, nego i pravnom sigurnošću za korisnike i za prijevoznike. Ovaj zakon zasigurno ide u tom smjeru.
Osim toga, jasno razdvaja ono što je već uređeno, europske propise i posebnim zakonima poput prava putnika, te se fokusira na područje teretnog prijevoza. Naime, zakonodavni okvir Republike Hrvatske već je u potpunosti usklađen sa pravom EU prvenstveno kroz uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu i naravno na domaćim, kroz Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga, zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu. S obzirom na izravnu primjenu navedene uredbe, te cjelovito uređenje prava putnika posebnim zakonom ovim prijedlogom zakona odredbe o putničkom prijevozu iz važećeg zakona stavljaju se izvan snage kako bi se izbjeglo preklapanje propisa.
Već doneseni propisi o pravima putnika pokazuju odgovornost države i jamče da svi sudionici u prometu imaju jasno definirana prava i zaštitu. Osim što ovim prijedlogom zakona moderniziramo pravila za teretni prijevoz i usklađujemo ih sa europskim standardima, međunarodnim ugovorima i nacionalnim propisima istovremeno ih usklađujemo i sa Zakonom o obveznim odnosima kako bi se spriječile kolizije normi koje se odnose na ugovor o prijevozu stari, teretni list, obavještavanje prijevoznika, naknadu za prijevoz ili troškove, raspolaganje pošiljkama te odgovornost za gubitak, za oštećenje ili zakašnjenje stvari. Na sve odnose iz ovog ugovora o prijevozu koji nisu određeni ovim prijedlogom zakona primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.
Važno je naglasiti da se ovim zakonom ne smanjuje razina zaštite korisnika, nego upravo suprotno. Jasnije definirana odgovornost prijevoznika znači veću sigurnost za gospodarstvo, izvoznike i logističke lance. Hrvatska znamo da je tranzitna zemlja i ako želimo iskoristiti taj položaj moramo imati zakonodavstvo koje je evo i razumljivo i usporedivo sa europskim.
Poštovane kolegice i kolege ovo nije zakon koji će preko noći riješiti sve probleme hrvatskih željeznica. One zamjenjuju ulaganje u pruge, signalno-sigurnosne sustave ili vozni park i ostalu infrastrukturu. Ali bez ovakvog zakona sva ta ulaganja ne bi imala puni učinak. Željeznica nije samo prometno pitanje već i razvojno, gospodarsko te strateško pitanje. Države koje su to ranije shvatile na vrijeme danas imaju snažne logističke centre, konkurentno gospodarstvo i manji pritisak na okoliš.
Zadovoljan sam evo što danas raspravljamo o modernom europski usklađenom zakonodavnom prijedlogu koji daje sigurnost tržištu i otvara prostor za razvoj. U javnom savjetovanju vidjeli ste da je bilo svega šest primjedbi na ovaj zakon od čega su tri prihvaćene i zbog svega toga smatram da ovaj prijedlog zakona zaslužuje punu podršku jer je još jedan korak prema učinkovitijem, održivijem i konkurentnijem prometnom sustavu Republike Hrvatske i stoga će klub HDZ-a svakako podržati ovaj prijedlog zakona.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Kujundžić i Miletić. Najprije poštovani zastupnik Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstva ništa osobno nitko od nas niti misli, niti je izgovorio. Ono osobno na što sam ja reagirao kolega Tušek jest da ja se sa vama slažem u jednom dijelu rečenice koja je otprilike rekla trebamo gledati pozitivno i naglasiti ono što je dobro. I ja se s tim slažem, stvarno se u suštini svakom porom svoga bića s tim slažem.
Međutim, onda bih volio da jednakim kriterijima i vi osobno i bilo koji predstavnik vladajuće većine gleda i uspjehe svih drugih čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave neovisno iz koje političke stranke dolazi. Mi na žalost znamo da ovo pravilo vrijedi ako ćemo sad razgovarati samo o onom što je predložila Vlada, a da ono najčešće ne vrijedi ako pričamo o nekome iz oporbe i to je ono što je generalno problem u Hrvatskoj, to je ono što je nama problem u Hrvatskoj jer stvara jedan ogroman raskorak u odnosu na ono što mi kad smo sami sa sobom jesmo u odnosu na ono što trebamo govoriti u ime svoje političke stranke i to na kraju dana nije pošteno. Prema tome, gledajmo ono pozitivno i ako je napravio bilo koji čelnik jedinice lokalne uprave i samouprave koji dolazi sa nekog drugog lijevog političkoga spektra, ako ste oni koji naglašavate a naglasili ste da u hrvatskom željezničkom prometu trebamo naglasiti ono što je pozitivno.
I ja vas pohvaljujem sa ovog mjesta za sva ulaganja koja trenutno tu jesu, međutim i dalje nama željeznički promet ostaje onakav kakav on je, a kakav je rekao nam je kolega u kontekstu prosječne brzine koja je sramotna. Dakle, sa malo boljim biciklom vi ostvarite brzinu veću od 23 km/h kolika je prosječna brzina vlaka ili 58 na razini cijele Hrvatske, 58,2 i to je stvarnost. I mi tu stvarnost možemo promatrati kroz naočale kakve god hoćemo, međutim ta stvarnost ostaje. Tu stvarnost vam potvrđuje evo jedan komentar na Redditu možete ga pronaći bilo tko od vas ako lažem.
Kaže jedan komentar na Redditu u smislu rasprave o hrvatskom željezničkom prometu. Kaže, ma nema ništa ljepše nego kad se voziš našim vlakom gledaš krajolik, gledaš kako čovjek sadi stablo, gledaš kako to stablo raste, uh divota1 I to je stvarnost. I mi ovdje pričamo cijelo vrijeme, ja nemam problem kolega Ćosić pozdraviti bilo kakav oblik modernizacije, ali ono što me kao čovjeka posebno ljuti jest činjenica da mi hvalimo jedan komad papira, nekakvu elektroničku tamo ispravu koju će netko dobiti.
Nama infrastruktura u željezničkom smislu je ostala ne razini prošlog stoljeća. Pa dovoljna je usporedba sa ostalim zemljama članicama, pa nećemo se uspoređivati sa Njemačkom i kasni vlak i u Njemačkoj da se ne lažemo. Ali to je iznimka, nije pravilo u tome je razlika, ogromna razlika. Razlika je i u tome da mi nemamo jednak regionalni razvoj. To također nije za to kriv kolega Tušek, niste krivi možda ni vi. Mi pričamo generalno, možda smo svi skupa krivi. Možda je to najbolji odgovor. Ali ako je to tako da smo svi skupa krivi, hajmo onda promatrati određenu političku stvarnost i određenje poteze na jedan drugačiji način. Mi svi znamo kolega Tušek, kažu ovdje što god imate za predložiti da bi se ovaj prijedlog popravio predložite. Ja to pozdravljam. Ja bih volio da je to slučaj u svim ostalim zakonima, međutim na žalost nije. Ovaj zakon što ćemo mi ovdje predložiti? Šta da skratim određenu proceduru da nekakav papir vrijedi umjesto šest dana, neka vrijedi deset?
I kamo sreće da svi ostali predlagatelji pristupaju na takav način. Mi smo ovdje nedavno imali da ne odlazim s teme, konkretno socijalne zakone. Tko je to prihvatio bilo koji amandman u stvarima u kojima možemo učiniti Hrvatsku boljom vladajuća većina, točnije ispričavam se vladajućoj većini. Oni su podržali često puta bez da znaju što predlagateljima. Oni zauzimaju pravo da su najpametniji, da oni najbolje znaju socijalnu sliku Hrvatske itd. itd. I to je, dokle god je to tako mi imamo jedan ozbiljan problem sami sa sobom. Ono što nam je fakt je da u Hrvatskoj prilikom kupovine i karte za željeznički promet mi dobijemo i besplatan psihoterapeutski tretman zbog trauma koje će, proživi svaki putnik vozeći se vlakom u Hrvatskoj. I to je tako i o.k. Pozdravljamo svi ulaganja, radujemo se, jedva čekamo Hrvatsku koju ću ja s juga sjest na vlak i doći u nekakvome razumnome roku u grad Zagreb. I trebamo početi i o.k. počimate sad.
Međutim, ono što ću vam reći u ovom prijedlogu zakona ću vam reći opet iz jedne kritičke dimenzije. Mi opet ne osobno prozivajući vas, jer hrvatska željeznica kako o njoj pričamo ona nije tamo nekakav apstraktan pojam kojega nitko ne poznaje, nitko ne vidi itd. itd. Ona ima ime i to je ono što ona ima ime 30 godina, ima upravu 30 godina, ima infrastrukturu i ima rezultate 30 godina, a ti rezultati kakvi su porazni to vidimo sami po brzini vlakova, po stanju infrastrukture, po svemu onome što je. Ti rezultati su porazni to je istina jedna jedina.
Sustav hrvatskih željeznica godinama funkcionira kao primjer lošeg upravljanja, političkoga kadroviranja i kroničnog izostanka onoga što u Hrvatskoj baš fali, a to je odgovornost ne kao okosnica održivog prometa i logistike jedne europske države. Upravljački željeznica je zarobljena u modelu kojem se problemi ne rješavaju, zato imamo ovakvo stanje, ego se administrativno prekrivaju. Strategije se pišu svih ovih godina, svi smo ih mi ovdje čitali o njima raspravljali, ali se ne provode.
Uprave dolaze pa odu, pa onda dođu nekakve druge uprave i onda one opet odu i to je ono što je suština, a iza uprava koje su došle pa otišle i one nove koje su došle pa otišle stanje je uvijek ostalo isto, isto i nepromijenjeno.
Jer tko to u Hrvatskoj bira putovanje bilo kojim prijevoznim sredstvom. Što netko od radosti sjedne u određeni kamion i vozi. Ili netko sjedne u automobil pa se eto sad vozika, jer zašto bi on se sad vozio vlakom.
Na žalost onaj promet koji bi nam trebao biti najbrži on nam je najsporiji. Žao mi je što nemam više vremena jer sam podijelio vrijeme sa kolegom Miletićem, pa će on nastaviti o mojim.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Izvolite kolega Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Lijep pozdrav svima!
Evo prvo želim izraziti baš sreću što samo za 10 glasova u Europskom parlamentu su zastupnici srušili Sporazum Europske unije i Merkosura i poslali ga na europski sud. Dakle 10 glasova je odlučivalo i lijepo je kad god su neke u stvari frke, onda ljudi sve više počnu razmišljati svojom glavom i dobro je da se bude i EU zastupnici. Hvala im svima danas koji su to izglasali, da taj sporazum ne stupi na snagu nego da ide na Europski sud.
Željeznica danas. Raspravljamo o prijedlogu zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu. Riječ je o zakonu koji u stvari uređuje ugovorne odnose, digitalizaciju teretnih listova, odgovornost prijevoznika i sve su to legitimne i dobre teme, ali te teme ne otvaraju daleko jedno važnije pitanje koje sam postavio državnom tajniku u replikama zašto Hrvatska već desetljećima nema funkcionalnu željeznicu? Neću reći modernu, nego funkcionalnu. Izvukao sam ovdje neke podatke francuska redovna brzina njezinih brzih vlakova je 320 km/h. Onda su Francuzi htjeli da vide koji je rekord, pa su skužili da im vlakovi mogu voziti 570 km/h. U Njemačkoj je redovna brzina 300 km/h. Sad pazite kažu na žalost nekad vozi sporije 250 km/h. Italija redovna brzina 300 km/h, Španjolska redovna brzina 300 km/h. Nećemo ići u Japan 350 km, Kinu 350, ona sad testira vlakove koji idu i 500, 600 km na sat.
Hrvatska da ima takvu prugu mi koji smo Riječani sjeli bi na vlak, došli u Zagreb za 40 minuta. Ili Zagrepčani kad dolaze na naše more sjeli bi na vlak, došli na more za 40 minuta. O važnosti željeznice Riječka luka ključna, brza, nizinska pruga ključna, ključni projekt, strateški, ključni za razvoj cijele Hrvatske a onda i za Gorski kotar izrazito važna.
Da se vratim ovdje na ovu temu još. Vi tko god je bio u Milanu sjedne na brzu, ma Milanu u Trstu možete, ali Milano – Torino 45 minuta, to vam je 150 km, 45 minuta. Koliko čuvaš prirodu, koliko štediš okoliš, koliko je sigurnost veća. Sad na žalost se dogodila tragedija ovo u Španjolskoj, ali jako su velike željezničke tragedije. Zašto vam ovo sve govorim, pa zato jer mi moramo razmišljati gdje smo mi danas, gdje želimo doći, gdje smo mi danas i gdje mi želimo doći? Nizinska pruga Rijeka – Zagreb, to je strateški projekt, vladajući su nam obećali napraviti nekoliko puta, već nisu ga napravili. Zadnje obećanje je do 2025. mi danas, ha mislim da se vozimo nikakvom je li brzom prugom nizinskom. Dakle, nije napravljen. Opet je obećanje državnog tajnika danas bilo da će biti samo što neće i mi o.k. bit ćemo pozitivni i želimo vjerovati da ćemo to jednom doživjeti i da se nećemo preseliti u neke druge stanove nebeskog Jeruzalema, da Rijeka neće imati i Gorski kotar i Hrvatska nizinsku prugu.
Zašto je uopće potrebna ona? Ključni, ključni, ključni projekt za razvoj Rijeke luka Rijeka, prebacivanje tereta sa cesta na željeznicu, ključ za sigurnost, zaštitu okoliša i ključ za opstanak Gorskog kotara. Bez nizinske pruge sav teret ide dalje starom trasom kroz Gorski kotar. Onda načelnici jadni muku muče ne mogu uopće održavati svoje ceste, je li onda se to idu neki čudni putevi. Onda kamioni ogromni uništavaju te ceste, one se redovno ne održavaju. Sve ovo bi željeznica riješila. Više kamiona imamo, danas na žalost više buke, više opasnosti, više zagađenja, a željeznica bi sve to riješila.
Dakle Gorski kotar je stvarno zelena, su zelena pluća naše Hrvatske i trebamo o Gorskom kotaru razmišljati tijekom čitave godine i Vlada mora strateški razmišljati kako da sačuvamo tamo stanovništvo i što trebamo napraviti kao država da nam ljudi tamo ostanu, da ne odlaze iz Gorskog kotara koji je predivan za živjet, zdravo je tamo živjet, prekrasna priroda, ali mora bit kompletna infrastruktura napravljena da bi ljudi tamo ostali i da bi eventualno onda ljudi tamo i dolazili.
Zato državni tajniče još jednom možda nama ovo kolega Kujundžić je dobro sve rekao, ispričao je vic. Dakle, prespori su nam vlakovi, prespori su nam vlakovi. Pedesetak kilometara na sat ako je prosječna brzina vlaka u Republici Hrvatskoj to je stvarno presporo. I trebate, vi ste na vlasti, vaša je odgovornost najveća. Napravite sve ono što je u vašim rukama, što je moguće da napokon ta priča brze nizinske pruge da idemo time, ostavite trag iza sebe, a onda će vam na koncu i birači svi drugi bit zahvalni kad nešto napraviš što ostaje i radi čega se može pokrenuti cijelo gospodarstvo i radi čega ljudi posebice, ponovo ću govoriti o Gorskom kotaru, znatno bi doprinijeli kvaliteti života na području Gorskog kotara. Pa lijepo je sve ovo, lijepe su sve digitalizacije, lijepi su svi papiri, sve to jako lijepo zvuči ali mi i dalje kad naši građani sjednu u vlak voze se vlakom od 50 kilometara na sat.
Zagreb – Split kad bi imali brzu prugu sat i 50 kažu izračuni, sat i 50. Sad traje vožnja vlakom 8 ili 9 sati. Iz Rijeke kad idete vlakom u Zagreb 4 i pol sata se vozite, 4 i pol sata. Skoro bi rekao nemojte zamjeriti s biciklom evo nisam siguran dal ja bi tu negdje došao, dakle s obzirom mi koji malo trčimo te maratone, polumaratone znači s biciklom, dobrom biciklom malo u treningu pa ja bi vjerojatno došao brže i mnogi pogotovo naši drugi sportaši. Neki kolege još malo trebaju poraditi na fizičkoj spremi pa onda možda će i oni moći, ali pustimo sad šalu.
Pruga je izrazito važna. To je kralježnica razvoja gospodarskog RH i molim vas da nam bude to vladajući u fokusu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Damir Barbir ili Barbir, Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege zastupnice i zastupnici, poštovani predstavnici Vlade, državni tajniče, pred nama je Prijedlog Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu koji bi se nakon gotovo 30 godina donosi novo cjelovito zakonsko rješenje za područje željezničkog prijevoza tereta. Već ta činjenica govori dovoljno o stanju samog sustava, 30 godina se čekalo.
Zakon koji danas mijenjamo donesen je početkom '90.-ih u vrijeme monopola zatvorenog tržišta i papirnate dokumentacije. U međuvremenu se promijenilo apsolutno sve. Tržište, tehnologija, europski okvir, ali se željeznica u Hrvatskoj nažalost nije razvijala tim tempom.
Postoji nešto pozitivno. Pozitivno je što se ovim zakonom konačno pod jedan jasno razdvajaju putnički i teretni promet, pod dva uklanja normativno preklapanje s europskim uredbama, pod tri uređuju multimodalni i kombinirani prijevoz te uvodi digitalni teretni list i FTI sustav. To su koraci u dobrom smjeru i naš klub to priznaje.
Međutim, kao oporba ne možemo se zadovoljiti samo normativnom modernizacijom bez postavljanja nekoliko ključnih pitanja. Jedno od tih pitanja je hoće li ovaj zakon stvarno ojačati željeznički teretni promet ili samo urediti njegovu stagnaciju koja je već tu na snazi 30 godina?
Prvi problem je što zakon ponovo dolazi bez šire promptne i logističke strategije. U obrazloženju se navodi da će zakon povećati pod jedan pravnu sigurnost, pod dva olakšati digitalizaciju i pod tri poboljšati konkurentnost naših željeznica, ali nigdje ne vidim odgovor na slijedeća pitanja. Kako će željeznica stvarno, kako će se željeznica stvarno učiniti konkurentnijima u odnosu na cestovni promet, zatim kako će teret preusmjeriti s cesta na prugu niti kako će se to odraziti na regionalni razvoj i industriju?
Drugo, zakon uvodi nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjenu podataka što je nužno i dobro, no istodobno se pod jedan upravljanje tim sustavom provjerava u samo jednoj državnoj tvrtci, pod dva ja… nema bez jasnih mehanizama parlamentarnog nadzora nema ni dobrog sustava i pod tri uz dodatni trošak od 1,2 milijuna eura u slijedećim godinama koje netko treba i platiti i financirati.
Kao klub smatramo da digitalizacija mora biti transparentna, interoperabilna i podložna javnoj kontroli, a ne još jedan zatvoreni sustav koji ovisi isključivo i samo o izvršnoj vlasti.
Treće zakon je vrlo detaljan u pogledu odgovornosti, rokova i naknada ali gotovo u potpunosti zanemaruje realno stanje infrastrukture. Možemo mi propisati rokove isporuke, odgovoriti, odgovornosti za kašnjenje, naknadu štete ali šta ako pruge nisu obnovljene, ako su kapaciteti vrlo ograničeni i ako su čvorovi tim prugama zagušeni. Onda se odgovornost u praksi često prebacuje na prevoznike i korisnike a ne na državu koja upravlja kompletnom infrastrukturom.
Da ne duljim, na kraju željeznica nije samo tržišno pitanje, ona je javni interes, pitanje sigurnosti, okoliša i raznomjernog, ravnomjernog razvoja kompletne zemlje. Zato kao klub možemo podržati ovaj zakon u prvom čitanju ali uz jasnu poruku. Bez ulaganja u infrastrukturu i jasne nacionalne strategije i najbolji ugovor neće izvući željeznicu iz sporednog kolosijeka.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Prelazimo na pojedinačne rasprave, gospodin Miro Bulj je na redu.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala lijepo.
Kad govorimo o željeznicama onda jednom sam davno rekao ovdje u saboru prije nekoliko godina, to je već davno, da su najbolje željeznice u nas takva infrastruktura za snimat vestern filmove, pa bi bilo šteta bilo kakvim zakonom minjat jer jednostavno kad vidimo koliko moramo putovat iz Zagreba do Splita i koja je to ugroza je katastrofalna. Tako da bi ja ponudio vama i rješenje da ponudite to filmskoj industriji jer ovako neće naći nigdi, šteta to minjat, morat će čak uprihodit određena sredstva od filmske industrije ako im date tu infrastrukturu u RH.
U 21. stoljeću sinjska rera je milost Božja prema ovome šta ljudi proživljavaju i što se žale i ljudi poglavito turisti, a i ljudi koji žive na području Splita, studenti i ostali jer vidimo da županija kao nudi besplatan prijevoz studentima do Zagreba ne znam i nazad, međutim triba 6 dana da dođe iz Splita do Sinja, do Zagreba.
Prema tome mene zanima koja vi konstruktivna rješenja i koje termine tj. točan hodogram aktivnosti sa terminima kad će se počet izgradnja evo te bitne poveznice Split – Zagreb, a i ostali koridori su katastrofalni. I nije dobro da dođe državni tajnik ovdje i čita …/Govornik se ne razumije./… bio je red da dođe ministar ovdje na eve teme. Ja ne znam zašto mi podcijenjivamo ovolko sabor sami sebe kolege zastupnici iz većine a iz oporbe nigdje ministara danas, inače ministri uopće ne osjećaju potrebu doć i razgovarat o ovako bitnim temama, zakonima a uglavnom zakoni se odnose na uredbe, direktive tako da je to već riješeno u drugim centrima moći, dakle nagrađivamo i guverner… guvern… ovoga Vujčića on je sad viceguverner Središnje banke jer je izda nacionalne interese jer je uveo euro, on je nagrađen. Tako će biti vjerojatno nagrađen i Andrej Plenković jer vjerojatno i Butković jer ga nebrigaju željeznice. I ovaj nerad i nemar, ja razumijem da je državni tajnik odgovoran dužnosti i bit na dužnosti, ali zbog čega nema ministara jer ipak sabor bira ministre, a Vlada imenuje na prijedlog ministara državne tajnike. Jednostavno izmigolje i biže od pitanja, od konstruktivnih pitanja jer sabor je parlament, izravna demokracija koju narod bira svoje zastupnike.
I mene zanima evo kao čovika šta je sa prugom, sad mi kažemo željeznicom od Splita do Zagreba. Brže sa magaretom dođete natovarenim i ako treba i sa samarom ako triba stavit vam trešet drva prije ćete doći nego sa vlakom. Mislim to je činjenica i svake godine u posljednjih 10 godina u mom saborskom mandatu, mandatima iza mene uvik ista priča, uvik ista priča. I je kolegama iz HDZ-a to smišno ali je to činjenica.
Mislimo ako smo došli ovdje ukravaćeni, raspravljamo sad o ovim zakonima, ispunimo formu razgovora, odemo svojoj kući, primimo svi masne plaće nikakvog pomaka nema za boljitak standard naših građana i postaje ovaj parlament besmislen, samo prepisivamo direktive, uredbe, prihvaćamo ih, hvalimo se kako smo svoje zakonodavstvo u ovome slučaju oko željeznice prometa uskladili sa EU. Ako je direktiva šta je uopće dajete i uredbe puste, usklađivanja sa direktivama i uredbama već ste to vi gor sluganjski potpisali i šta nam ih dajete uopće.
Više me sramota bit saborski zastupnik što bi trebalo biti ponos jer uvik istu priču ponavljate, mi slušamo, istu priču govorimo, nikakvih pomaka nema po pitanju željeznica evo od Splita do Si… od Splita do Zagreba. Kojeg ima pomaka? Bolje je bilo prije, nažalost, 40 godina brže su vlakovi dolazili nego sada. O čemu mi pričamo ovde? Zašto mi uopće smo trošak narodu? Još ministar se ne usudi doći, nema jutros ministra, nema sada ministra, kad će doći ministar pa da ozbiljno kaže sve svoje namjere jer on je odgovoran nama ovdje. Narod nam je dao ovlast da odgovara nama. Pošalje državnog tajnika i brige ga.
Evo mene zanima samo to ključno pitanje. Koje ste vi korake u zadnjih 10 godina poduzeli po pitanju jel od 2016. jel 10 godina, po pitanju rješavanja problema Hrvatskih željeznica osim šta ste podijelili na Cargo, na Transport, na ovo povećali upravu, uhljebili unutra svoje stručnjake i to je to, većinom stručnjake. Vjerojatno ima i kvalitetnih ljudi da ne bi mi sve ljude ponižavali ali uglavnom je to bilo uhljebljavanje političko.
E putnički prijevoz, e ovaj prijevoz, e onaj prijevoz sve ste vi to lipo razradili, otvorila brojna mista koja su više teret nego, većina ih, nego potreba a što se tiče infrastrukture na terenu jednostavno rješenja niste dali i zato je moj prijedlog najoptimalniji. Filmska industrija kod snimanja vestern filmova će vam platiti milione jer oni tako ne mogu napraviti, to se ne more izmislit. I vlakovi, sporost vlakova jednostavno za vestern filmove, malo su oni možda bili brži za vrime Doc Hollidaya i Wyatt Earpa nego sada, ali more se prilagodit i morete uprihodovat nešto. Svake godine ista …/Govornik se ne razumije./… ista batuda, ista priča, a pomaka nema.
Očekiva… očekivam od ministra kao zastupnik da javno odgovori šta je s ovim relacijama koje spominjemo. Bitno je spominjat i ovo da i kroz Gorski kotar i kroz Slavoniju međutim mi uvik istu priču pričamo i kroz Zagoru i kroz međ… nema pomaka. Nema pomaka državni tajniče to građani znaju, to građani vide a besmisao ovoga sabora dolazi u trenutku toga kad svake godine ponavljamo istu priču i šta je bit će vuk pojio magare. Stoga molim kolege i kolegice zastupnike da naš, naša infrastruktura bude ponuđena filmskoj industriji za snimanje vestern filmova, čak je tada bila možda i modernija na Divljem zapadu i na taj način da nešto uprihodujemo jer vi nećete ništa napravit, niste ni dosada po pitanju željeznice jer je brže magare dobro natovareno na samaru, sa samarom i drvima nego što dođe vlak iz Splita do Zagreba.
Eto moj prijedlog, nadam se da ste čuli kolegice i kolege, da je čuo ministar i vi državni tajniče da sam vam ne samo kritiku nego i rješenje pa da nešto uprihodujemo od barem filmske industrije jer ove željeznice nemaju više smisla pričat o njima ako ne poduzmemo hitno određene korake u obnovi infrastrukture vlakova i svega onoga što triba biti da bi to normalno u 21. stoljeću funkcioniralo.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Replike, gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam predsjedavajući gospodine Radin.
Kolega Bulj gledam ovdje vožnja Split – Zagreb i Zagreb – Split otprilike traje 8 sati. Brzom nizinskom prugom vožnja bi trajala 2 sata i 15 minuta. Ja ću poslije u ras… u pojedinačnoj raspravi financijski reći o isplativosti projekta, malo govoriti o novcu, ali što bi značilo za Dalmaciju da ima sa, dakle omogućenu vožnju vlakom 2 sata praktički do Zagreba, što bi to značilo radi gospodarstva, radi ljudi, radi turizma, radi svega.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)

Pa naravno evo sve ste nabrojili to bi vrlo bitno bi bilo za gospodarstvo jer je transport jeftin i brz, puno jeftiniji. Bitno je za turizam premda bi ja čak rekao da ovako da ostane za vestern filmove i turistički da turiste triba pozvati da dođu vidit kako izgleda sadašnje stanje tako da turizam nema štete ima loše promovirano sadašnje stanje infrastrukture, to bi ljudi došli vidit, to bi se krstili ljudi rekli bi, to više ne možeš ti to više nigdi vidit jedino u vestern filmovima rekao sam. Tako da je turistički ogroman potencijal i još sa strane imaju oni stupovi drveni sa žicom onim nije kabelirano, tako da je to idealno, idealno za turističku promociju Hrvatske i šteta bi to bila minjat što se tiče turističkog potencija.
A gospodarskog i razvojnog ovo je najveća sramota koja se može dogoditi. I 8 sati malo ste rekli, znali su ljudi putovat po 24 sata.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani kolega Bulj razumijem vašu ogorčenost koju ste i ovaj puta iskazali i zadržat ću se na jednom detalju pošto imamo malo vremena jel dakle u replici. Rekli ste da ste zapravo došli na korak do toga da biste odustali od daljnjeg zastupanja u saboru budući svjedočite neprekidno koliko ste u saboru toj nemoći strateškoj našoj dakle da ne razumijemo koliko znači, koliko nam znače ti prometni koridori pogotovo veza Split – Zagreb uključujući i cijelo područje šta bi to značilo u razvoju. Pa ako možete još malo detaljnije koji su razlozi da iako naša struka i naša pamet kako bi rekao državni tajnik ima rješenja i nudi rješenja prometnih stručnjaci imao dakle i one koji mogu proizvoditi od Končara nadalje, ali nikako da se donesu te strateške političke odluke, dakle da se krene u zapravo realizaciju tih infrastrukturnih kapitalnih projekata.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)

Profesore Jurčeviću kolega imamo mi domaću pamet. Mi imamo najjaču brodogradnju, naše ljude, vrijednost su ljudi a i to smo uništili. Najveći izvozni proizvod je bila brodogradnja i mi umisto da imamo taj izvozni proizvod mi smo uništili, mi smo naše ljude stručnjake poslali u druge države. Tako je i po ovome pitanju izgradnje nove infrastrukture kako željeznice same tako i vlakova, lokomotiva svega onoga što se triba graditi.
Međutim, veći je interes ovdje bio uhljebljivanje i cijepanje te firme, a ne stručnjaci. I naravno da je besmisleno raspravljati, di je ministar, koji je smisao nas sabora ovdje, da prihvaćamo direktive i uredbe dogovorene sluganski u Bruxellesu kod briselskih čata, pa naravno da se postavlja pitanje koji je smisao uopće nas i koje mi to odluke dolazimo kao najveće tijelo koje narod bira Hrvatski sabor. Pritvorili su nas u poslušnike a to je dokaz niti jedan ministar vrlo ritko …
…/Upadica Furio Radin: Vrijeme, hvala./…
… uopće dođe ovde …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… da nas sasluša oni se s nama rugaju i mi im dajemo tu mogućnost.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Miletić, gospodin Miletić sada ima riječ.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala lijepa predsjedavajući poštovani gospodine Radin, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče sa svojom suradnicom i suradnikom, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe, htio bi progovorio o željeznici ne kao nekoj romantici je li iz prošlih ili ovo o čemu sanjamo budućih vremena kad spominjamo, spominjemo kako u EU uistinu brza željeznica je nevjerojatna 300 kilometara na sat voze se Francuzi, Talijani, Španjolci i Nijemci. Nama je to stvarno malo SF kao da gledamo neki, neki film na Netflixu ali dobro, ok ufamo se da ćemo tu jednom i mi doći.
Nego bi htio progovorit malo koliko košta sporost, koliko državu, društvo košta sporost. Dakle, kad govorimo o brzoj nizinskoj pruzi koju inače Europa smatra svojim standardom tu jako kaskamo, jako kaskamo vrijeme je novac doslovno. Zagreb – Rijeka vlak vozi gotovo 5 sati. Zagreb – Split ako nema zastoja, kvarova i ostalo 8-9 sati. S brzom nizinskom prugom prosječne brzine znači 200 kilometara na sat 250 Zagreb – Rijeka 40 minuta, Zagreb – Split 2 sata. To znači ušteda vremena po putniku 3 sata po putovanju prvom Rijeka i 4 sata Split – Zagreb. Konzervativni izračun u vrijednosti novca putnika imamo, vi to znate ja sam ovdje gledao podatke Zagreb – Rijeka godišnje dva milijuna, Zagreb, Zagreb – Split 3 milijuna npr. konzervativna procjena. EU standard za prometne analize je 15 eura po satu isto konzervativna procjena. Dakle, ako mi gledamo 3,5 sata po putniku mi dođemo do 262 milijuna godišnje samo na vremenu, na vremenu putnika, dakle bez ikakvih poslovnih putnika, bez turizma, bez tereta, bez sekundarnih učinaka bez ičega. To je golo vrijeme koliko košta nečiji, nečiji, nečiji sat. I ovdje kad govorimo o Rijeci nizinska pruga je ključna, ključna za moju Rijeku ključna, za razvoj Rijeke, za luku Rijeka, za Gorski kotar i mora bit fokus Vlade svake vlasti koja dođe, svake vlasti mora biti fokus brza nizinska pruga. To znači više kontejnera, više intermodalnog prijevoza, manje kamiona, smanjivanje onečišćenja na koncu ogromno poboljšanje sigurnosti i zato je važno, važno da se ide tim putem.
Ako Rijeka zbog brze pruge poveća promet za samo jedan milijun kontejnerskog tereta godišnje prosječna dodana vrijednost to se zna da je oko 80 do 100 eura, dakle tu imamo dodatnih 100 milijuna eura godišnje. I ovo su, ovo su stvarno prosječne neke analize koje vam jasno govore što hrvatskom gospodarstvu bi donijela jedna kvalitetna pruga, kvalitetna pruga. Zaboravio sam spomenut što bi značilo za Slavoniju našu koja je nažalost mnoga napuštena, raspuštena. Što bi značilo jedna brza kvalitetna željeznica za Osijek koji se trudi i dobro tamo radi gradonačelnik daje sve od sebe koliko može je li ali što bi značila jedna kvalitetna, kvalitetna željeznica a ne ono ako ideš iz Zagreba pa kreneš tamo Virovitica, pa ovo pa završiš znači da da se voziš 5 dana. To je nedopustivo.
Inače na, na teritoriju RH procjene su površne naravno površne ali govorimo da brza nizinska pruga prema izvješća, izvještajima u novinama i prema pisanju koštala bi od 8 do 9 milijardi eura. To je procjena ne, a mi ovdje imamo suhu korist pola milijuna eura dakle godišnje, suha korist bez dodatne dobiti bez ičega. To, to pola milijardi da oprostite, pola milijardi.
Dakle, to znači da nama povrat društvene investicije bi bio za 15 godina. To je bolje od bilo kojih autocesta od većine subvencija i evo o tome definitivno Vlada RH mora razmišljati i državni tajniče ja vam molim da napravite tu sve što je u vašoj moći da krenemo napokon sa usavršavanjem naših pruga i da one stvarno budu i odraz snage države je li, a ne da se tu bavimo smišljanjem viceva kad vidimo koliko dugo ustvari traje prosječna neka normalna vožnja vlakom u RH u 2026. godini.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Prije nego što dajem riječ gospodinu Jurčeviću iskoristit ću to što ste bili kratki, sažeti pa ću zlouporabiti jednu minutu sa vašom dozvolom ili bez. Ovaj ne, ja sam se vozio s ovim vlakom od 300 kilometara na sat prošle godine u u Japanu jer sam išao u Japan zato što je prošla godina niti je… ja uopće nisam čuo da se itko sjetio da je prošla godina bila 80-a godišnjica od bombe u Hirošimi a nema pod navodnicima bolje godine od ove, od ovih da se toga sjetimo. Ja sam išao tamo i stavio sam bočicu vode tamo gdje svi stavljaju bočicu vode jer to se stavlja na taj način. Ja nisam zato to rekao iako me razo… razočara da nitko se toga nije sjetio. Nego znate kada su Japanci uspostavili ovaj vlak? 1964. manje od 20 godina od završetka izgubljenog rata.
I sad idemo dalje, gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani gospodine Radin na dobrom ste putu jel idete u taj širi kontekst koji je opet daleko, daleko najvažniji. Evo kolega Miletić je ne zato što je iz Rijeke govorio o iznimnoj važnosti dakle spajanja nizinske pruge dakle i brzine i svega ostaloga dakle grad Rijeka, luka Rijeka ima ne samo hrvatsko strateško prometno tranzitno značenje nego ona ima srednjoeuropsko značenje i to se prepoznalo ne samo sada nego možemo barem 300 godina unazad gledati od Marije Terezije pa naovamo koliko je ulagano u ceste pa je čak razmišljano, o tom ću nešto više u pojedinačnoj raspravi, o tome da se plovnim putem dođe dakle Sava – Kupa, Kupa – Rijeka a mi smo danas dakle 300 godina gotovo iza Marije Terezije odnosno ona je 1740. do '80., dakle sada smo negdje možda na kraju 18. na početku 19. stoljeća. Pa bi u tom kontekstu molio Marina Miletića dakle obzirom na razvojno prometno značenje mi bismo svi mogli živjeti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… od Rijeke zapravo jel i onoga njezinoga prometa kojeg stavimo u …/Govornik se ne razumije./… pa da koju riječ kaže o tome …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… da se ne bi mislilo da on govori samo zato što je Riječanin.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Gospodin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam profesore Jurčević na pitanju i hvala vama predsjedavajući na intervenciji. Moram se probat ukratko osvrnuti i na jednog i na drugog, dakle predsjedavajući je rekao kako je Japan tu brzu nizinsku prugu imamo 1964., a mi smo danas u 2026. u Hrvatskoj smješkamo se jedni drugima, nitko nije kriv, imali smo svoje prioritete, ustvari okrivljuje se vrh je li koji su bili na vlasti u jedan, dva mandata a vi nam ipak prijatelji upravljate državom skoro 30 godina, vaša odgovornost je najveća i dajte ono pa evo Bruxelles kaže koliko da gubimo sedam, osam milijardi godišnje radi korupcije. Znači samo da je srezat tu korupciju mi smo mogli imat brzinsku nizinsku prugu. Ogromna je vaša odgovornost, ne znam jeste li je svjesni i pred dragim Bogom, zato jer vam je dana pozicija, dana vam je ta moć i evo napravite sve što možete da imamo brzu nizinsku prugu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Sljedeća rasprava gospođa Tanja Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)

Poštovani državni tajniče, kolegice i kolege.
Kad Vlada u obrazloženju sama kaže da je važeći zakon zastario i da stvara pravnu nesigurnost i da nam treba moderan i pouzdan zakonodavni odnosno pravni okvir za teretni željeznički promet onda je naša obaveza da ovaj tekst bude uistinu pravno čist, provediv i pravedan jer pravna sigurnost nije parola, to su rokovi koji se mogu ispoštovati, to su postupci koji ne ovise o nečijoj šutnji i to je digitalizacija koja ne stvara novu netransparentnost.
Ovaj prijedlog zakona radi neke važne stvari dobro. U čl. 1. jasno definira da uređuje odnose iz ugovora o prijevozu pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prometu, uključujući odgovornost prijevoznika, teretni list, rokove prijevoza, naknadu štete, elektroničku razmjenu, pohranu podataka itd.. U čl. 2. eksplicitno se veže na provedbu iz Uredbe EU o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta i uz provedbu uredbu Komisije što je važan okvir za interoperabilnost i standarde. To su sve elementi modernizacije i oko toga nema spora. Ali upravo zato kad se već pozivate na modernizaciju i pravnu sigurnost ne smijemo ostaviti dva ozbiljna nedostatka u tekstu jer oni nisu sitnice nego će u praksi proizvesti sporove i pravnu nesigurnost suprotno vlastitom obrazloženju koje ste nam dali.
Prvi nedostatak nalazi se u čl. 27. u st. 3. piše: ako nije moguće izvijestiti pošiljatelja prijevoznik ima pravo pošiljku privremeno pohraniti, dakle zakon prepoznaje realnu situaciju, nekad pošiljatelja ne možemo dobiti, uputa ne stiže proces ide dalje. Međutim, odmah iza u st. 5. propisuje prijevoznik mora izvijestiti pošiljatelja najkasnije u roku od 30 minuta od izvršenja tih radnji. To je samo pobijajuća odredba u samom srcu postupka, ako ste u st. 3. već postavili pretpostavku da postoji mogućnost da izvještavanje nije moguće kako je onda obveza iz st. 5. u krutom roku od 30 minuta uopće provediva i kako će se to tumačiti? Hoće li se prijevoznici kažnjavati zbog svega zbog nečega što zakon sam kaže da ponekad nije moguće? Hoće li se voditi sporovi oko toga? I je li bilo moguće izvijestiti ili nije i hoće li se sve pretvoriti u formalizam umjesto u funkcionalnu logistiku?
Rješenje je jednostavno i minimalno, u st. 5. dodati formulaciju ako je to moguće, a za slučajeve kad nije moguće bez odgode čim postane moguće. Time se zadržava standard 30 minuta kad je izvedivo, a uklanjaju se pravni apsurdi kad to nije. Stoga vas molim da do drugog čitanja uklonite kontradikciju iz ovog čl. 27., a u suprotnom ostavit ćete tekst koji već na prvoj ozbiljnoj operativnoj situaciji postaje pravno sporan.
Druga manjkavost ovog zakona je još ozbiljnija jer dovodi do procesne blokade i ide na srž prava na sudsku zaštitu i tijeka zastare, to su članci 43. i 46.. U čl. 43. st. 2. piše ako je odgovor prijevoznika nepovoljan nositelj prava može pred sud u roku od 30 dana od trenutka primitka odgovora prijevoznika. Dakle, put prema sudu veže se uz događaj koji nije u rukama nositelja prava nego prijevoznika uz činjenicu da će prijevoznik odgovoriti. A onda u čl 46. koji uređuje zastaru dodatno vežete dinamiku zastare uz odgovor prijevoznika. St. 2. kaže da se zastara zaustavlja do dana kada prijevoznik pisanim putem odbije prigovor, a u st. 4. u svakom slučaju zastara nastavlja treći dan kada je uručen odgovor prijevoznika. Ovdje se otvara prostor za procesnu neravnotežu. A što ako prijevoznik ne odgovori?
Nositelj prava nema jasan okidač za sud, a tijek zastare je normativno vezan uz događaj koji se može izostaviti. Dakle, u zakon je ugrađen poticaj na odugovlačenje i u najgorem slučaju na ucjenu šutnjom. Zato predlažem standardno rješenje koje se koristi upravo radi pravne sigurnosti. Propisati rok u kojem je prijevoznik mora odgovoriti na prigovor npr. 30 dana i propisati da se šutnja nakon isteka roka smatra odbijanjem. Tada i sudski rok iz čl. 43 dobiva alternativni okidač, dakle od primitka odgovora ili do isteka roka za odgovor. A čl. 46. dobiva jasno pravilo da zastara nastavlja teći i u slučaju šutnje istekom tog roka.
Molim vas da do drugog čitanja uvedete rok za odgovor i pravilo o šutnji kako bi nositelj prava imao predvidiv put prema sudu i jasnu dinamiku zastare.
Treća tema je digitalizacija i tu treba biti precizan, čl. 42. kaže da ministarstvo uspostavlja nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka o prijevozu tereta te navodi funkcionalnosti poput autentifikacije, identifikacije i ovlaštenja službenika pri svakom zahtjevu za pristup podacima i posredovanje prema eFTI platformama. To je smjer koji podržavamo, manje papira, manje zastoja, bolji nadzor. Međutim, isti čl. 42. stavci 3. i 4. određuje da je AKDDO odgovoran za uspostavljanje, smještaj, razvoj, dostupnost, praćenje, ažuriranje, održavanje i sigurnost ključnih komponenti. Pristupne točke tijela, registar ovlaštenja eFTI getove, mehanizam pretraživanja i korisničku aplikaciju i da to obavlja kao javnu ovlast.
U obrazloženju se navodi da je to zbog stručne osposobljenosti, tehničkog kapaciteta i iskustva u sustavima od nacionalnog značaja. To može biti opravdano, ali javne ovlasti i centralizacija ključna i digitalna infrastrukture zahtijevaju dodatnu razinu transparentnosti i nadzora. Sigurnosne nadzore, jasna pravila, upravljanja ovlaštenjima, interoperabilne standarde i sprječavanje zatvaranja sustava prema jednom izvršitelju, pri tom nije nevažno ni financiranje. U obrazloženju stoji da je uspostava osigurana kroz NPO, ali za provođenje zakona traže se dodatnih 1,2 milijuna eura u državnom proračunu za održavanje sustava i to za '27., '28. i '29. godinu. To su realna sredstva poreznih obveznika i bilo bi dobro znati koji su ključni pokazatelji uspješnosti, što se točno održava, koji je troškovni sastav, kakva je dostupnost sustava, kakav audit tral i kako se mjeri učinak na gospodarstvo.
Zato moje pitanje glasi, možete li na neki način navesti jasne pokazatelje učinka i mehanizme neovisnog nadzora nad sustavom iz Članka 42. posebno kad mu dajete javnu ovlast i višegodišnje proračunsko financiranje.
I na kraju dotaknula bi se i multimodalnosti. Članak 41. uvodi pravilo odgovornosti prema režimu na djelu puta gdje je šteta nastala, a zatim kaže da ako prijevoznik bez znanja pošiljatelja koristi druge prijevoznike odgovara prema ovom zakonu ako je to za korisnika prijevoza pogodnije. Institucija je zaštitna ali formulacija povoljnije je pravno neodređena i može završiti kao spor oko kriterija iznos naknade, dokazivanje, rokovi, ograničenja odgovornosti.
Očekujem da ministarstvo barem kroz praksu ili podzakonske smjernice precizira kriterije jer inače dobivamo još jednu zonu pravne nesigurnosti.
I zaključno ovaj zakon ima dobar smjer, modernizacija, EU usklađenja i digitalizacija ali ako Vlada doista želi ojačati pravnu sigurnost gospodarskih subjekata onda mora prihvatiti minimalne korekcije koje uklanjaju kontradikcije i procesne rupe. Članak 27. uskladiti s realnošću, a Članke 43. i 46. osloboditi ovisnosti o šutnji prijevoznika.
I zato završavam s dva zahtjeva onima koji su kreirali ovaj prijedlog zakona. Prvo, korigirajte Članak 27. stavak 5. kako bi norma bila provediva i logički konzistentna. Drugo, uvedite rok za odgovor prijevoznika i pravilo da je šutnja odbijanje kako bi Članci 43. i 46. osigurali stvarnu sudsku zaštitu i predvidivost zastare. Bez toga bojim se da ćemo dobiti zakon koji se deklarira kao instrument pravne sigurnosti a u praksi otvara nove sporove što nije nikome u interesu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Vukušić, replika.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolegice Sokolić neće biti izravno baš replika vama ali moram iskoristit ovu minutu pa skrenut pozornost na nelogičnosti u željezničkom transportu i u stanju u kojem jest.
Dakle, kolega Radin je spomenuo ovdje '64. odnosno atomsku iz '45. nadam se da ne prizivate to da bi trebalo ponovo pa da se nešta desi. Mi smo to već imali u onom Drugom svjetskom ratu pa iza toga je '45. do '90. kompletna infrastruktura željeznička kakva je danas skoro, nemalo ili malo promijenjena u Hrvatskoj od tud i prosjek brzine kakvu imamo. Ali ono što je nevjerojatno na relaciji, reći ću jedan primjer Virovitica – Pitomača, 21 kilometar, vlak bi trebao ići 19-20 minuta, modernizirana pruga na tom, na toj relaciji nakon pol godine već više nije bila u upotrebi, morala se je popravljat, zamjenski je skupo plaćen autobus koji je tu relaciju od 20 kilometara vozio 55 minuta …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… 55 minuta. Da li su građani, da li su putnici sretni sa takvim rješenjem, sa takvom brigom …
…/Upadica Furio Radin: Hvala lijepa./…
… ili nebrigom HŽ-a?

Radin, Furio (Nezavisni)

A čujte ja, ja znam samo da za ići iz Pule u Trst oduvijek i danas idete u 10 sati navečer a stignete u 6 sati ujutro 120 kilometara.
…/Upadica se ne razumije./…
Morate presjedat u Sloveniji još, to je mislim, ja ne znam, ne znam što reći mislim više.
Dobro, to nem… to je oduvijek to nema veze sa nikakvom vlašću i sa svim vladama jel da.
Gospodin Bilić, pojedinačna rasprava, odgovor na repliku pardon.

Sokolić, Tanja (SDP)

Kolega Vukušiću hvala na pitanju i ja sam česti putnik vlakova, prije svega često se vozim ovom zagrebačkom željeznicom od Dugog Sela do zagrebačkog glavnog kolodvora ali isto tako imam iskustvo i vožnje vlaka, vlakom blizu 300 kilometara na sat u blizini Pekinga, prema Pekingu 2 sata sam se vozila tom brzinom, ali isto tako imam i saznanje da Mađari i Srbi odnosno između Budimpešte i Beograda se gradi ista takva željeznica, brza željeznica zajedno sa Kinom gdje će biti moguće takve brzine od nekoliko stotina kilometara na sat i pitam gdje smo mi.

Radin, Furio (Nezavisni)

I sada gos… gospođa, gospodin Dubravko Bilić ima svoju raspravu.
Izvolite.

Bilić, Dubravko (NPS)

Evo zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani državni tajniče sa suradnicima, evo ja bih se zapravo fokusirao na pitanje tereta, pitanje cargo prijevoza koji se ovim zakonom i rješava iako uvažavam sve ove rasprave i sva ova pitanja koja su se dosad spomenula tipa brzina, loši kolodvori, spore pruge, nedostatnost vlakova i sve ono čega smo i sami svjesni. Evo i državni tajnik je priznao da se proteklih 30-ak godina ulagalo u neke druge sektore i željeznica je zanemarena i ta zanemarenost je naravno došla na naplatu.
Međutim, govorimo ovdje o prijevozu tereta, možda se nama čini da je to nevažno pa neki ovoga zagovaraju zamjenu tereta sa turizmom, međutim prijevoz tereta je ključan. Ne možemo danas govoriti, a nismo mogli nikad mogli nikad govoriti o prijevozu putnika bez prijevoza tereta. Dakle, to su dvije kompatibilne i suživotne kategorije i bitno ih je dakle nekako uskladiti.
Ja dolazim iz industrijskog mjesta, dakle sa sjevera Hrvatske nama je teret od presudne važnosti. Međutim, ne koristi se zato što nam kolodvori nisu adekvatno opremljeni, nemamo cargo terminala, teret se u principu obavlja, prijevoz tereta se obavlja na normalnim kolodvorima i kad vam kažem da u 21. stoljeću iz Ludbrega je intenzivan promet žitaricama koje se voze u Split jer evo Split je jedna od važnijih luka za izvoz žitarica u Hrvatskoj ta, to žito se utovaruje bagerima u vagone zato što se nije uspjelo dogovoriti s Hrvatskim željeznicama odnosno Infrastrukturom da se napravi most koji bi usisavao iz silosa žito direktno u vagon. I to traje već godinama, svi smo intervenirali ali nije se, nije se napravilo ja se nadam da se hoće.
Ono što je važno napomenuti kod cargo prijevoza da je danas na svjetskoj razini 40% svih tereta se preveze željeznicom. Zbog čega je to važno? Većina svjetskih željeznica je elektrificirana, nema zagađenja, to zagađenje je dakle uzduž cijele pruge.
Zbog čega je važna nama riječka ta nizinska pruga? Evo kolega Miletić je govorio o razvoju Rijeke i budućim ulaganjima, međutim mi smo danas već u Rijeci u mogućnosti primiti kontejner koji može dovesti 12 do 15 tisuća kontejnera odjednom.
Zamislite kad četri ili devet metarni kontejner stavite na prikolice koliko je to kilometara da se samo jedan brod istovari i da se vozi zapravo cestom. Kad se vozi cestom vozi se kroz Gorski kotar ili vozi se i autocesom, to obavljaju kamioni uglavnom dizelski kamioni, ne električni kamioni koji emitiraju ogromnu emisiju CO2 sve se to negdje spušta, taloži i svi mi živimo zapravo s tim.
Zato je od ključne važnosti sama pruga, međutim od važnosti su isto tako i cargo terminali. Mi se moramo zapitati gdje tih 15 tisuća kontejnera iz Rijeke sa Maerskovim brodom koji dođu k nama završi? Imamo li mi u Hrvatskoj ijedan mulimodalni cargo terminal koji može primiti tih 15 tisuća kontejnera i rasporediti ih na ceste do konačnih odredišta do industrije, uglavnom, ne samo do pošte nisu to sve paketi sa TEMU-a, to je uglavnom industrijska roba. Oni nažalost sad završavaju u Budimpešti, Bratislavi, Pragu jer je to Mediteranski koridor.
I zato je od posebne važnosti ova ulaganja koja se spominju koja je državni tajnik spomenuo, da se pruga modernizira kako bi se taj teret koji je vrlo važan za nas, govori se tu i koliko košta samo ta prometna vrijednost tih kontejnera, međutim kad bi se pretvorila i u onu pravu industrijsku vrijednost da se smanje troškovi industrije koja uvozi određenu robu i da im se isto tako smanje troškovi izvoza korist bi bila nemjerljiva. Zato podržavam u potpunosti zapravo ovaj novi val ulaganja hrvatske Vlade u željeznice u modernizaciju pruga i ono što je jako važno mogućnost prihvata teretnog prometa.
Kad govorimo o brzini, naravno da je sporo da se danas vozite 20 ili 50 kao putnik kilometara na sat, međutim za teretni vlak, za cargo, za onaj kontejner nije presudna brzina kojom će on doći iz Rijeke do Zagreba ili do Budimpešte nego je najvažniji element nosivost pruge. Znači mi danas u Hrvatskoj nemamo puno pruga koje mogu primiti ozbiljan cargo teret jer isto tako nemojmo biti, moramo znati da većina naših vagona, našeg HŽ Carga su stari i teški, oni sami nose zapravo težinu pola, više od pola su teži nego suvremeni lagani vlakovi odnosno vagoni koji se mogu vidjeti kod inozemnih cargo operatera koji voze hrvatskim prugama.
Ono što je dobro u cijeloj ovoj priči, znači radi se o liberalizaciji tržišta zato je i moralo se ovo sve zamijeniti. Mora se priznati da u Hrvatskoj već danas djeluje nekoliko cargo operatera koji nisu samo HŽ Cargo, ima ih nekih koji su hrvatski, ima neki koji su iz Austrije, iz Rumunjske iz nekih drugih krajeva koji danas voze hrvatskim prugama.
Ovih dana bilježimo i vidimo ne samo ovih dana nego zapravo cijele ove godine vidimo pojačan promet prema Rijeci na autocesti kamiona iz Rumunjske, iz Mađarske, iz Srbije jer evo po statistikama vidimo da je prošle godine cargo promet prošle i pretprošle godine cargo promet znatno pao jer se zbog rekonstrukcije pruga preselio na ceste, preselio se na ceste zato jer je to jedino rješenje, ali istovremeno zagađuje i nas koji živimo blizu tih cesta, troši naše ceste i bilo bi puno bolje rješenje da naravno da se čim prije vrati na željeznicu i da počne voziti prugom.
Ja bih volio, ovo nije naravno predmet ovoga zakona, volio bih da se u sljedećem periodu kada se pruge budu i popravile i obnovile predvidi mogućnost ulaganja u intermodalne cargo terminale, volio bih isto tako da se ubaci negdje u neke planove mogućnost da se spoji mediteranski sa baltičkim koridorom tamo gdje su njih dva zapravo najbliža, a to je gore u Međimurju ili u Varaždinskoj županiji tako da omogućimo tu konekciju između ta dva vrlo važna međunarodna željeznička koridora jer budućnost željeznica zapravo jeste u prijevozu tereta, a onda će naravno modernizacijom željeznica koristi imati i sami putnici koji koriste te željeznice jer će na tim željeznicama vlakovi specijalizirani za prijevoz putnika moći ostvarivati onda i veće brzine i prije stizati na odredišta.
Nama su ključne teretne luke, mi moramo povezati ne samo morske nego i riječne luke sa kvalitetnom željezničkom infrastrukturom odnosno kvalitetnom cargo infrastrukturom. Nama je Rijeka danas zapravo top europska luka, međutim nema vezu do kraja, nadam se da će to biti, željeznicom prema Europi, prema Mediteranskom koridoru.
Split je vrlo važna teretna luka za rasute terete, nadamo se da će se jednog dana i ta pruga obnoviti i da će moći primiti i ozbiljnije terete i ono što je jako važno teretne kompozicije malo veće dužine, ne 200 metara, 100 metara nego nešto malo duže. Danas je standard 800 metara što nije mala kompozicija, to je ono što viđamo samo trenutačno na filmovima kao što je rekao kolega Bulj.
Zadarska luka Gaženica koja je potpuno obnovljena, nažalost nema vezu sa željeznicom. Imamo prugu u Zadru, međutim nije u funkciji ni putničkoga, a ni cargo prijevoza i bilo bi dobro da se u budućim planovima investicijskim ulaganjima zapravo usmjeri prema tim koridorima.
Ono što evo se nadam da će svi ovi planovi koje ste naveli se realizirati najvećom mogućom brzinom jer to su veliki infrastrukturni projekti i dugo se radi na njima, ali su od izuzetne važnosti i zato u svakom slučaju podržavam i ovaj zakon, ali podržavam i sva ova velika investicijska ulaganja u razvoj infrastrukture Hrvatskih željeznica jer ona jesu, ta ulaganja jesu bitna. Ona nisu filmska, ona su gospodarska, realna i omogućit će brži i bolji razvoj Republike Hrvatske.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima. Pa evo želim nešto reći nakon ove rasprave o Prijedlogu zakona o ugovorima u prometu u željezničkom prometu, o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu. Zakon jednostavno smo se složili oko toga da je zastario '96. godine, da ga treba zamijeniti novim, modernizirati i mislim da smo se oko toga svi složili.
Ta modernizacija samog pravnog okvira a modernizacija samog pravnog okvira željezničkog prometa je u stvari usklađivanje sa europskim standardima i potrebama tržišta. Što se tiče željezničkog prometa znamo da ono ima značajnu ulogu u gospodarstvu, o povezivanju ljudi i roba i da je vrlo važan kad govorimo i o zaštiti okoliša. Naravno da ti ugovori moraju biti jasni, precizni i naravno pravedno uređeni.
Kad govorimo o prijevozu putnika rekli smo da je to već uređeno uredbom koja je na snazi i da taj dio jednostavno već funkcionira, međutim da moramo dodatno urediti i pitanje što se tiče samog prijevoza tereta. Ono što moramo svakako kroz prijedlog ovog zakona koji podržavam jesu prava i obveze ugovornih strana u željezničkom prometu. Kad govorimo o pošiljatelju i o prijevozniku, o uvjetima prijevoza, o odgovornosti i naravno o prigovorima i postupcima. Mislim da ovaj zakon to rješava puno bolje nego što smo to imali do sada. On detaljno uređuje odgovornost prijevoznika za gubitak, oštećenje ili zakašnjenje pošiljke kao i obveze pošiljatelja u vezi sa točnim navođenjem znači samih podataka o robi koja se prevozi.
Što je tu prijeporno? Mislim da za sve nas u sabornici ništa. Međutim, uspjeli smo ovaj prijedlog zakona koji je podosta kratak svesti na to da oni nas zadovoljavaju brzine vlakova u Republici Hrvatskoj i da li smo mi u ovih 35 godina naše nove države uspjeli u tom segmentu prometa učiniti ono što smo uspjeli možda u nekim drugim segmentima. Kad govorimo o cestovnom prometu sve je jasno. Autoceste 1300 km učinjeno, još jedan manji dio se treba završiti ali gotovo, gotovo da smo taj proces izgradnje autocesta doveli do kraja.
Što se tiče pomorskog prijevoza uređenjem mnogih luka posebice državnih luka dovedeno je više-manje do samog kraja. Što se tiče brodara također tu nas svakako čeka obnova flote Jadrolinije, svakako važan projekt. Ali ono što sad imamo je zadovoljavajuće lideraliziran promet.
U cestovnom prometu koji se tiče prijevoza putnika cestom, govorim o autobuserima vidljivo je također liberalizacija koja je dovela do toga da imamo brojne operatere i da se na tom prostoru događaju određene promjene. O čemu smo danas ovdje imali priliku čuti? Da smo nezadovoljni brzinom vlakova. Ja sam bio isto oporbeni zastupnik u Saboru u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Tada je ministarstvo vodio jedan drugi čovjek ministar koji je sada lider oporbe ovdje u Saboru i ne sjećam se da su brzine bile 160 na sat, niti 120. Zašto to kažem? Zato što smo naslijedili jedan sustav, imali smo vrijeme izgradnje autocesta kao prioritet i taj sustav održati do mogućnosti i do prihvatljivih izvora financiranja koji su se pojavili u proteklih desetak godina. Zato sam danas i državnog tajnika pitao što smo učinili po pitanju nabave novih vlakova, što činimo po pitanju izgradnje infrastrukture u proteklih 10 godina i što činimo općenito za budućnost cijelog tog prometa da bi mogli zaključiti da u nekom srednjem razdoblju, ne znam sljedećih desetak godina možemo reći da smo i taj sustav doveli do toga da on može dobro služiti hrvatskim građanima prije svega hrvatskom gospodarstvu i da može garantirati sigurnost prijevoza roba i putnika.
I čuli smo da se grade određene dionice na onim europskim koridorima, ali čuli smo i neke priče na kojima ja imam sasvim jedan drugačiji pogled s obzirom na taj moj oporbeni mandat, gdje smo također vodili rasprave o tome što i kako željeznice trebaju izgledati. Pa što se tiče ove nizinske pruge do grada Rijeke, sjećam se tog vremena kada je sadašnji lider oporbe, a tadašnji ministar rekao da će dovesti Kineze i da će oni tu prugu izgraditi u nekoliko godina, da ona košta nekih 4 milijarde eura i da je to jednostavno pitanje svih pitanja.
Što smo naslijedili nakon toga? Niti smo vidjeli Kineze, niti smo vidjeli te 4 milijarde eura. Nismo vidjeli ništa osim preimenovanje te pruge kako je tada utvrdio tadašnji premijer Zoran Milanović, jer je on rekao na jednoj sjednici da ta pruga ima i nizinski dio, ali da ima i brda i doline, pa da se ona ne zove nizinska nego da se zove nizinsko dolinska pruga i da je to jedino što smo naslijedili od te vlasti 2015. godine.
Pogledam promet što smo imali 2012. kad govorimo o teretu. 2012. 11 milijona 135000 tona prometa. 2015. 10900, sve piše na Državnom zavodu za statistiku. Znači mi smo u 4 godine pali u tom prometu za nekih 600 tisuća tona. 2025. nakon 10 godina imamo 15 milijona i 672 tisuće hajmo reći tona prevezenih tereta, gdje je napredak od nekih 5 milijona tona, nije beznačajno. Ali imamo i činjenicu da smo liberalizirali tržište na kojem ste se uključili koliko sam uspio iz, to mogu naći tamo u Izvješću o HAKOM-u gdje piše da imamo 18 operatera u tom segmentu i da imamo 2 operatera u putničkom prijevozu. Tako da određeni napredak je vidljiv.
Što se tiče broja putnika mi smo 2015. imali 21 milijon putnika godišnje u željezničkom prometu pa nas je dohvatio covid 2021. kada je taj broj pao na 14 milijona putnika i postepeno se on godinama evo sad nakon četri godine vraćao na nekih prošle godine 25 miliona putnika. Da li je smjer dobar? On je dobar. Da li možemo reći da smo nazadovali u smislu s obzirom na sve ove kritike koje čujemo? Mislim da nismo, da u mnogim segmentima nakon što su se pojavili povoljni financijski momenti odnosno alati s kojima možemo to puno bolje ili efikasnije izgraditi nego što smo možda mogli prije 10 ili 15 godina, jesu pojavili su se. Imamo fondove, imamo NPOO, imamo novu višegodišnju omotnicu i mislim da postoje uvjeti da se dogodi ono što je najavio danas državni tajnik da mi do 2033.g. ipak tu nizinsku prugu izgradimo. Ona očito koliko sam malo pogledao ide sasvim jednim drugačijim tokom od sadašnje postojeće, koliko vidim, a čitam, ona je nešto kraća gotovo 60-ak kilometara i ima vrlo zahtjevne objekte, prije svega dva Tunela Kapela, jedan i dva koji su dužine i 10 i 15 kilometara i jedan i drugi što su zahtjevni objekti koje treba zaista izgraditi.
I mislim da ovo što se događalo od Zagreba pa do mađarske granice i ovo što je počelo sada prema Karlovcu garantira da mi u taj projekt idemo i da je on u svim strategijama i u svim odlukama i proračunima, ali je valjda i u nekoj realizaciji samog ministarstva kad govorimo o ovoj Vladi i to je za mene dobar smjer.
I sad kad slušam kolege iz Možemo! pa se ajmo usporediti i oni imaju operatera, nije željeznica, ali je tramvaj, on prevozi godišnje više nego šta sva ova četri vida prometa prevoze u RH. Ako ste gledali 2011.-2025., mi smo 2011. imali 92 miliona putnika u svim vidovima prometa, sada ih imamo 82, 10 miliona manje. Na što je pao? Pao je jedino cestovni prijevoz, govorimo o autobus..., više-manje ostalo zračni promet, pomorski promet, željeznički je na nekakvim istim razina. I onda dolazimo do Zagreba, Zagreb grad je evo u dva mandata dva komada tramvajske pruge i jedan 2,25 kilometara, a drugi 3,7 kilometara, dva mandata, osam godina, šest kilometara tramvajske pruge. I slušamo priču sporo je, ne prelaze ne znam vlakovi kroz Karlovac 100 na sat, pa ja u Gradu Zagrebu od Jaruna do ovdje parkirališta ovdje na Črnomerecu 5,1 kilometar 45 minuta dnevno. Što da ja kažem na to? Da uzmem biciklu, romobil ili da pješice dođem prije.
Znači nemojmo raspravljat na taj način, pogledajmo smjer, a mislim da smo se oko toga svi složili da je smjer dobar, da idemo u pravom u smislu ovaj u modernizaciju cjelokupnog sustava, a tome doprinosi i ovaj ... i očekuje nas vrijeme kada više nemamo drugih infrastrukturnih projekata kad govorimo o većim iznosima, kad govorimo o cestogradnji ne znam, pomorskom prometu itd. imamo ovo što možemo riješiti, a to su sada željeznice i mislim da tu treba ustrajat.
A što se tiče Mira Bulja i sinjske rere, sinjska rera nije završila u Sinju nego u Dicmu, nije ju htio kupit on pa je kupio netko drugi.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Šašlin replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala g. predsjedavajući. Poštovani kolega Burić, danas smo se doista naslušali od oporbe svega i svačega, ponajviše o tome svi bi se vozili brzo sa 300 km/h, međutim ono najbitnije niko nije spomenuo. Primjer, pruga između Münchena i Nürnberga je udaljenost 170 km, na to udaljenosti povezuje preko 2,5 miliuna stanovnika. Udaljenost od Osijeka do Koprivnice je 191 km, a povezuje negdje malo manje od 250 tisuća ljudi, o gospodarstvu na tim prostorima da ne i govorim. E sad ja onda vas pitam o rentabilnosti, o mogućnostima, o realnom stanju željeznice na tom prostoru kolko je ona rentabilna, kolko isplativa i kolko je moguće uopće da bude isplativa.
Gospodo draga, budimo svjesni činjenica gdje živimo i naših realnosti, a ne sanjati o nekakvim kineskim prugama itd., prema tome dajte .../Upadica Radin: Hvala./... malo se, malo se što kaže zbrojite i.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa. Kolega Šašlin treba uvijek stremiti boljem, mislim da mi to radimo, državni tajnik je bio vrlo jasan i veliki novci se ulažu u taj sustav. On je uvijek ovisio i o državnom proračunu i o određenim subvencijama, on uvijek traži od države da ga se pomaže i možemo reći da se to dogodilo da je država uvijek stajala iza svih sastavnica kad govorimo o hrvatskim željeznicama.
Podsjetit ću vas na 2014.g. opet na ministra koji kaže da ima novi društveni okvir za Hrvatsku, on je tada htio prodati i HŽ Cargo, ako se sjećate, Rumunjima pa je sve završilo u aferi, sve je završilo u aferi. Zašto? Jer su smatrali da im je sve višak, prodat ćemo i Croatia Airlines, prodat ćemo HŽ Cargo, prodat ćemo autoceste, sve ćemo prodat. Zašto? Jer nisu doživljavali taj prostor ili taj promet nekakvim svojim poslom nego jednostavno ajmo se svega riješiti.
Postoji država koja brine i koja je našla sada načine da to podigne na viši nivo i postoji vrijeme da se to dogodi i postoje projekti, postoji konačno stvarno ono što se govori, a to su dozvole s kojima možemo .../Upadica Radin: Vrijeme, hvala./... ić dalje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Juričev-Martinčev replika.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)

Hvala lijepo. Poštovani kolega Borić spomenuli ste 2012.g., pa treba se podsjetiti sadašnji predsjednik g. Siniša Hajdaš Dončić predsjednik SDP-a tadašnji ministar u 11. i 12. mjesecu 2012.g. donosi dvije jako bitne odluke, odustaje od gradnje nizinske pruge, ukida HŽ Holding, kasnije se odustaje i od Kineza ma štogod se moglo uništiti oni su uništili i sad velikodušno predlažu neka nova rješenja, npr. ovo rješenje što predlažu za prugu od Rijeke do Zagreba je vrijedno ništa manje nego sedam milijarde eura. Kako to komentirate i kritike na ovaj prijedlog ove Vlade?

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Borić, Josip (HDZ)

Teško je komentirat s obzirom da imamo poligon u Zagrebu gdje vladaju i ovi koji su najveći kritičari i Možemo! i SDP zajedno i oni isto imaju promet cestovni, ajmo reći i željeznički kojem ajmo reći brinu zajedno i država i oni i ovaj tramvajski koji ... o kojem se ne priča i tu država pomaže, ministarstvo, sve hoćemo jel tako.
Ali nemamo takav način govora kao oni, ništa ne valja, sporo se vozimo, ne možemo nikako doći od jednog kraja do drugog kraja i sve je loše dok mi ne dođemo. Kad mi dođemo onda ćemo vam to rasprodati kao što su htjeli rasprodati što god su htjeli znači. Zašto to govorim? Zato jer su to zahtjevne investicije, linijska infrastruktura.
Mi donosimo zakone koje je predložio gospodin Bačić gdje govorimo o državnom planu, o linijskoj infrastrukturi, o tome da će država davati dozvole za takve stvari. Koliko nas samo to olakšava u odnosu na ono što smo imali do sada. Zaboravili smo već. Zašto? Zato jer to njih ne interesira. Kažem u Zagrebu 8 godina, 6 kilometara tramvajske pruge kažu nakon 25 godina Zagreb gradi evo 6 km, mislim na 800 000 stanovnika.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević ima svoju raspravu.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo zahvaljujem poštovani predsjedavajući, drage kolegice i kolege, dragi hrvatski građani.
Evo i ovaj jedan od prometnih zakona koji govori samo, to je Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu proputovao je ili proputovat će veoma brzo kroz ovu sabornicu i nastavit će dalje. Zapravo o ovome zakonu uopće ne bi na ovaj način trebali raspravljati kao niz drugih, jer ovo su zakoni, dakle koje navodno moramo prihvaćati i poniženje je za Sabor jel' da na ovaj način se odnosi ne samo o ovom zakonu nego zapravo o našem statusu.
Ja bih iskoristio ovu prigodu ukazati na nešto što se zove prometna kultura u Hrvatskoj, a iz te prometne kulture ili nekulture proizlazi i tzv. prometna politika. Rekao bih generalno gledajući Hrvatsku, dakle ne ulazeći u ova stranačka prepiranja, dakle da smo možda kad se radi o toj nekulturi, neprosvijećenosti, a čuli ste da ja veoma često u Saboru i predsjednika Vlade, izvršne vlasti, a onda podrazumijeva se i tu vlast nazivam neprosvijećenim apsolutizmom, pa ću na ovom prometnom jel' kulturi i nekulturi u Hrvatskoj se možda to može najbolje prepoznati.
Izgleda da u ovoj našoj sabornici, dakle toliko je neznanja i prometne nekulture a onda i svega ostaloga i neprosvijećenosti, jer naime mi uopće ne sagledavamo što to znači dakle promet jel'? Dakle, Hrvatska je na takvom geopolitičkom, strateškom položaju, da se ovdje dakle događa od pamtivijeka promet svega, dakle ne samo roba, ljudi, nego dakle ideja, religija i svega ostaloga.
Kad se radi o ovome fizičkom prometu on ima puno više značenja od ovoga gospodarskoga smisla. Naravno da je gospodarski smisao određena podloga, međutim razvoj prometnica pogotovo u hrvatskoj povijesti, dakle ima puno dublje nacionalno, ključno značenje pa se sjećamo, svi smo učili jel' barem u osnovnoj i srednjoj školi da je glavni problem stoljećima u hrvatskoj povijesti bio, dakle prometna nepovezanost između Sjevera, to znači danas ovo što zovemo Slavonija. Nekad se to zvalo kraljevina Hrvatska i Slavonija i južnih dijelova.
Prema tome, kad se radi o integraciji hrvatske nacije onda su prometnice, dakle imale ključno značenje i do toga bi trebalo poći kad se radi o hrvatskoj prometnoj kulturi ili nekulturi. Dakle, da smo naslijedili jednu pustoš gdje je glavni problem razjedinjenosti, odnosno dezintegracije Hrvatske u upravljačkom smislu, pa se sjetimo da je, dakle jug Hrvatske bio pod Bečom. Dakle, mogli bismo reći Dalmacija, Istra itd. a da je sjever bio pod Peštom. Dakle i povjesničari od naših gospodarskih i ekonomski povjesničari, pa se prisjetimo nekakve literature klasika ekonomske povijesti Mate Balote, Mije Mirkovića je li Igora Karamana koji su već davno obradili te teme, dakle što znači gospodarska povijest i što u njoj ili nacionalna povijest i što u njoj zapravo znači ta prometna politika ili prometna kultura. Na primjeru Hrvatske, dakle to se može vidjeti stoljećima i mi danas ovdje baštinimo, dakle takvu jednu prometnu nekulturu. Dakle, jedno golemo neznanje.
Pa valja podsjetiti da još evo i u replici sam spomenuo Mariju Tereziju koja je bila prosvijećeni apsolutist i njezin nasljednik Josip Drugi pa od toga doba možemo pratiti, dakle koliko su oni zbog svojih interesa trgovačkih, gospodarskih, ali i kraljevskih i carskih da bi integrirale taj prostor pridavale značaj prometnoj povezanosti jer mi smo gospodine Šašlin, dakle kad se radi o rentabilnosti mi smo jedan od najrentabilnijih tranzitnih prostora i to, dakle stoljećima postoji to je ekonomska povijest davno u Hrvatskoj objavila.
Dakle, imamo kao i danas, a i nekada je bilo bitno povezati recimo najjeftiniji prometni put, to su dakle plovni putevi. Dakle, Dunav, Drava, pa Sava jel' pa su još tamo 1795. godine načinjen je prvi plan, dakle prvi plan koji nama danas gotovo 250 godina kasnije izgleda kao science fiction, dakle tehničari kraljevski su napravili, dakle plan kako spojiti dakle te podunavske koridore preko, dakle Save, Kupe plovnim putem do Rijeke.
Dakle, prije 1795. godine, tko ne vjeruje ima u literaturi pa neka pogleda, a može onda pratiti i naslov, odnosno nastavak toga gdje je tamo 1995. jedan naš genije rekao bih multidisciplinarni Hrvoje Šošić, dakle temeljno ekonomist, doktor znanosti i sociolog jel' koji je u nastavcima u jednom tjedniku objavljivao da se hrvatski gospodarski, a onda i nacionalni razvoj treba temeljiti na nečemu što je zvao hrvatski Suez. Dakle, nema rentabilnijega prostora u smislu ovih prometnih koridora uključujući i željeznicu jel' ali i sve ostalo jer je to veoma kompatibilno. Dakle, Hrvatska je veoma, veoma isplativ prostor ako postoji prometna kultura i tome sukladno odgovarajuća suverenistička nacionalna politika.
Ali očigledno toga nema, jer nema puno toga dakle da bismo bili suverena zemlja. Dakle, puno toga smo se odrekli jel' neću ulaziti u detalje zbog nedostatka vremena. Međutim u ovom nacionalnom, integrativnom smislu zanimljivo je nešto što će sigurno će to komentirati naš predsjedavajući. Radi se dakle o našoj hrvatskoj Istri. Dakle, zapanjujuće je da smo evo otvaramo dvije cestovne cijevi, al znamo iz nekakvog elementarnog školskog pučkoškolskog znanja da je plovni put najvažniji i najisplativiji i najjeftiniji itd. iza toga željeznice tek iza toga ceste i dakle zapanjujuće je da mi još uvijek ako želimo iz Zagreba otići željeznicom u Istru moramo ići preko druge države. Pa valja podsjetiti da je tamo 1864. u porečkom istarskom u Poreču na istarskom saboru 1864. naglašeno iz nacionalnih, gospodarskih i ostalih razloga da je nužno kroz Učku napraviti tunel i od tada možemo pratiti u svakoj državi u kojoj je bila Hrvatska uključujući i Hrvatsku da je to u političkim govorima naglašavano kao strateški interes, pa je bilo cijeli niz pokušaja da ne nabrajam jer nemam vremena, dakle od Austro-Ugarske preko prve, druge Jugoslavije do Hrvatske da je za političke reklamne prevarantske potrebe, da su započeli kopati pa su tako recimo u drugoj Jugoslaviji tamo '51. čini mi se početkom pedesetih, iskopali sto metara tunela i prekinuli. Isto tako 1993.g. počelo se kopati navodno da će se tamo negdje oko Lupoglava čini mi se pa su dovedeni strojevi za nekakve izborne kampanje i ostali smo na tome.
Dakle, jedan od strateških interesa u smislu hrvatske nacionalne integracije bilo je nužno da je već odavno imamo taj željeznički tunel kroz Učku. Kad se radi o Rijeci ona je europski, svjetski potencijal da ne govorim o putu svile, neko je ovdje spomenuo tu brzu prugu koja će ići Budimpešta-Beograd. Dakle Rijeka već stoljećima ima srednjoeuropsko, međunarodno značenje, a ima nekih izračuna da je čak isplativije prevoziti brže itd. brodovima do Rijeke i onda bilo plovnim putem ili brzom nizinskom željeznicom čak do nekakve Poljske to znači do sjevera Europe.
Isto tako ne vidim da je nitko u hrvatskoj politici od devedesete godine se bavio tom strategijom, dakle izgradnje autoceste kašnjenja da smo uvijek kasnili za Slovenijom da bi Kopar koji ima puno nepovoljniju dubinu i sve ostalo nekakvo strateško pomorsko značenje nego što ga ima Rijeka, da smo uvijek zaostali u tim strateškim interesima ja bih rekao zbog te političke ne kulture, a onda i opće neprosvijećenosti upravljanja Hrvatskom.
Ovdje je kolega Bulj govorio o onom isto kapitalnom objektu to znači brža željeznička pruga Zagreb-Split koja bi podigla, podigla cjelokupni prostor kojim prolazi ta pruga. Nažalost kad se radi da vidimo i tu strategiju, to ću iskoristiti i završiti, autocesta koja gdje se plaća cestarina nema vinjete, dakle ona je protivna razvoju Hrvatske jer nekakvom poljoprivredniku sitnom iz Kaštela se ne isplati doć iu Zagreb svaki dan il svaki drugi kombijem prodavat ne znam lubenice i krastavce jer svoju dobit će morati dati za cestarinu, da postoje vinjete njemu bi se isplatio i bio bi veoma, veoma bogat čovjek, zadovoljan, plaćo bi porez itd., itd..
Dakle, promet ima silno prometna povezanost ima silno golemo u Hrvatskoj nacionalno, integrativno značenje i u tom smislu treba gledati .../Upadica Radin: Vrijeme, hvala./... po ovim našim željeznicama zapravo na kojem stupnju te .../Upadica Radin: Hvala lijepa./... dezintegracije se mi nalazimo. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Šašlin replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala g. predsjedavajući. Poštovani kolega Jurčeviću. Kad sam govorio u svojoj replici onda nisam mislio da ne treba gradit, dapače samo trebamo biti realni u svojim potencijalima i mogućnostima. Međutim, ono drugo što vam želim reći, a evo ovdje su kolege iz oporbe i crvene oporbe veličale odnosno spominju projekt veliki projekt Srbije i Mađarske prugu, brzu prugu od Beograda do Budimpešte, međutim nisu naglasili da je dio tog projekta i rekonstrukcija pruge od Subotice do Novog Sada u sklopu kojega je i rekonstrukcija nekoliko željezničkih kolodvora između ostaloga i kolodvorske zgrade u Novom Sadu gdje je prije godinu i nešto dana poginulo 16 ljudi. To je radio kineski konzorcij, kineski krediti, kineski novac i hvala na takvim projektima, ako već želite veličati Srbiju i Mađarsku onda probajte to na nekim realnijim projektima. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Dakle, uobičajeno g. Šašlin uvijek gledate iz tog uskoga kuta što mi je žao. Navest ću vam samo primjer jednog mog kolege doktora znanosti sa Prometnog fakulteta koji je inače doktorirao, a HDZ-ovac je, doktorirao je u Austriji i Njemačkoj i prije jedno 15, 20 godina mi je pričao o projektu nizinske pruge i da bi cargo promet sav iz Rijeke dolazio u Zapadnu Slavoniju di bi bio distributivan i prerađivački centar, međutim zbog korupcijskih razloga u Hrvatskoj to se nije dogodilo.
Osim toga ispričao mi je da je on bio jedini ravnatelj Hrvatskih željeznica pa ćete lako rekonstruirati o kome se radi, dakle koji je u godinu ili dvije što je bio ravnatelj pa su ga smijenili uspio u povijesti jugoslavenskih i hrvatskih željeznica prvi puta da ta tvrtka državna javno poduzeće ne bude u minusu, a kaže tek sam uspio spriječiti krađu pragova. Tu je ključni problem, dakle korupcija je posljedica nekulture, neprosvijećenosti, neodgovornosti i svega ostaloga tako da ste krivo shvatili ovo što sam govorio.
Nažalost da Budimpešta i Beograd nas pretiču, a to je vezano i sa putom svile da sad ne govorim o .../Upadica Radin: Vrijeme da./... svemu što je poznato u literaturi.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala. Gospodin Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući. Poštovani kolega Jurčević, dakle ono što osobno mislim sam izgovorio u ime kluba, a i završno ću se ponovno referirati, ono što mene osobno nekako ljuti jest da se ovaj zakon pokušava prezentirati kao svojevrsni oblik modernizacije cijeloga sustava, a pri tom zaboravlja ono što je ključni problem Hrvatskih željeznica, a to je infrastruktura, to je stanje generalno i vlakova i samih željeznica, a na kraju dana i nedostatka određenih pruga na određenom teritorije RH.
Dakle, nama umjesto da je željeznica kao prioritetno prijevozno sredstvo, da smo njoj pristupili strateški kao jednoj kralježnici Hrvatske u prijevozničkom smislu mi smo njiju zanemarili i sad pod nekakvom krinkom modernizacije propisa želimo stvoriti dojam da je hrvatska željeznica u svim svojim aspektima moderna.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani kolega Kujundžić i vi i dosta nas je govorilo danas, dakle na kojoj smo katastrofalnoj razini u smislu modernizacije tako da svaki mali pomak koji se dogodi m ože se tumačiti kao određena modernizacija. Postoji dakle jedan vic, već je jedan bio ispričan. Kaže putnik je sjeo u vlak u Hrvatskoj i putovao je, kaže a onda mu se žurilo pa je izašao iz vlada nastavio pješice.
Dakle, to je možda slika ove modernizacije, to znači kao što je rekao kolega Bulj ako uzmemo i tovara ili magarca pa odemo sa njime bit će to bliže. Na neki način naravno da je to određena stilska figura, ali na neki način zapravo svjedoči o tom našem jadnom prometnome stanju uključujući o ovome što je najvažnije, dakle i u smislu ovog unutarnjeg transporta. Dakle, željeznica jel' koliko smo dakle nismo da svaki potez koji se napravi predstavlja određenu modernizaciju, pa eto u tom uskom smislu može se naravno i pohvaliti i ovaj zakon, odnosno regulativa koju ionako moramo usvojiti.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ivan Račan ima svoju raspravu.

Račan, Ivan (SDP)

Hvala lijepa.
Ovaj zakon koji je danas predmet rasprave rješava normativno uređuje teretni prijevoz u Republici Hrvatskoj i to je o.k. To je korak naprijed u odnosu na postojeće stanje. Međutim, ono što je teret u ovoj raspravi cijelo vrijeme suštinski nije prijedlog, nije predmet ovog zakona, a to je putnički promet u Republici Hrvatskoj i željeznički. Treba znati dvije stvari, treba razumjeti dakle da željezničke tvrtke, željeznički biznisi vole teretni promet jer on donosi novac, dok države i građani vole, trebaju i žele razvijati putnički promet jer je on naprosto nužan za promet ljudi.
Pri tome također treba reći da je putnički željeznički promet gotovo u svakoj državi subvencioniran, pokušava se i tendencija je da subvencija putničkog prometa bude u izgradnji infrastrukture a izbjegava se kasnija subvencija putničkog prometa i u samom linijskom prometu.
U Hrvatskoj je ta situacija vrlo komplicirana. O tome su neki govorili. Radi se o broju putnika, bio je dobar primjer Koprivnica, Osijek na primjer ili slično. Međutim, kao i svaka rasprava u Saboru kada se radi o ozbiljnim temama koje de facto utječu na veliki broj građana, na njihovu kvalitetu života u ovom smislu prijevoza dolazimo do tipičnog rakursa koji evo dolazi iz HDZ-a, gdje sada oni govore o nečemu što je napravila SDP-ova Vlada pred 15 godina. I šta sada oni to zapravo govore. Tu oni ostrašćeno podsjećaju da je Milanovićeva Vlada 2012. godine odustala od nizinske pruge Rijeka – Zagreb. Zamislite molim vas Vlada je odustala od nizinske pruge Rijeka – Zagreb koji je najavljivala i propagirala prethodna Vlada. Da vas podsjetim 4 godine do 2011. će biti gotova. Projekt nikada nije započet i sada je 2012. netko od toga odustao i to je problem. I sada to je taj politički diskurs koji onemogućava nikakvu suštinsku raspravu u Republici Hrvatskoj kako postići nekakav napredak, jer na to ja moram odgovoriti sa nečime gdje HDZ laže, pa ću ja evo ga dati vrlo aktualne primjere koji su vrlo banalni i zaista su bliski. Ne radi se o nečem pred 15 godina, pa tako 28.6.2022. godine ministar Butković izjavljuje do kraj 2024. u prometu će biti 70 novih vlakova. Nije ostvareno. Logikom HDZ-a ja bih morao reći HDZ laže, ministar Butković laže. Ili 4.11.2024. ministar Butković govori: „Nova pruga Križevci do madžarske granice bit će gotova do kraja 2025. godine.“ Logikom HDZ-a, jednoumnom logikom binarnog nula jedan ministar Butković laže, HDZ laže, izmišlja.
Dakle budimo, moramo biti daleko realniji. Radi se o okolnostima, radi se o bit će napravljeni projekti, bit će napravljena jednog dana i pruga Zagreb – Rijeka jer ona je potrebna. Ona je, kada će Hrvatska to moći platiti, kada će to biti isplativo. Isto vrlo sličan diskurs ima i državni tajni u svom uvodu koji odgovara na replike. On kada mu odgovara će mrtav hladan spustiti da je Milanovićeva Vlada nešto odlučila, a onda će dvije replike poslije reći nešto realnije da hrvatska politika ukupno nije napravila stvari dobrima i zato smo danas tu gdje jesmo.
To je taj rakurs ili diskurs politički zbog kojega u Hrvatskoj imamo previše nemogućnosti da idemo naprijed. Reći ću nešto iz osobnog iskustva. Vozio sam se jako puno vlakom u Hrvatskoj, vozio sam se puno vlakom u Europi, vozio sam se vlakom u Americi, vozio sam se vlakom u Africi gdje moram reći da najbliže buljavim slikama o nekakvim filmovima sa povijesno, tematikom možemo govoriti o vlakovima u subsaharskoj Africi. To zaista treba vidjeti. I vozio sam se vlakovima u Kini. I da, normalno da je impresivno i potpuno bespredmetno i besmisleno to uspoređivati.
Vlak Peking – Shangaj 1200 km 4 i pol sata, 4 i pol sata i to sa stajanjima, to nije izravna linija. On može i puno brže. Najbrža brzina mu je bila 353 km/h čini mi se ali naravno da je vrlo jasno da Peking i Šangaj su dva grada od skoro 30 milijuna stanovnika i da je moguće takvom infrastrukturom povezati toliki broj ljudi, a te regije su još daleko veće. U Hrvatskoj nemamo te okolnosti ali ono o čemu bi također trebalo govoriti, šta je ključno za poboljšanje hrvatske željezničke infrastrukture, a to je da li je Hrvatska dio europskih logističkih pravaca ili nije. Dok Hrvatska neće biti dio bitnih hrvatskih logističkih pravaca neće biti bolje putničke željeznice, točka. Jedino što Hrvatska trenutno zaista zadovoljava u smislu da je dio europskog koridora je Rijeka-Budimpešta i tu prugu, tu treba napraviti to je kontejnerski, ali to je opet ponavljam to je teretni prijevoz. Dakle jedina realnost i jedina preciznost je da od '90. godine do danas Hrvatska iz različitih razloga nije našla načina kako da napravi željeznički promet putnički bolji. Svaka ostala teza da je pojedina vlada više ili manje kriva je sitno politikantstvo za skupljanje bodova jer ukupno nismo napravili stvari boljima. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević, povreda Poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Ma evo 238. I kroz ovu raspravu, a i kroz neke druge dosta često se onako marginalno usput provlači teza kako je zapravo putnički promet vlakom željeznicom neisplativ, međutim valja skrenuti pozornost da ove brzine vlakova su jedan od razloga da vlakovi preuzmu i zračni promet, a da ne govorim cestovni promet, s time da naravno željeznica je dakle i jeftinija, sigurnija i čistija što je osobito važno. Prema tome putnički promet obzirom na …/Upadica Radin: Hvala, hvala./… potrebu putovanja ima iznimno značenje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Imate opomenu jer je bila replika.
Replika gospodin Mate Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolega Račan iz ove vaše, iz vašeg izlaganja i pojedinačne rasprave baš nije bilo vidljivo da ste primijetili što su kolege iz ne znam kako ću ih nazvati, iz opozicije ako kolega Šašlin zastupnika Jurčevića naziva crvenom oporbom, što ovaj očito nije primijetio. Dakle kolega Šašlin spominjete omražene Kineze u nadstrešnici u Novom Sadu. Isti ti omraženi Kinezi su napravili Pelješki most koji mi ne bi napravili vjerojatno do 2130., najvjerojatnije. Pretpostavljam da ne mislite da je loš. Kolega Boriću Vlada 2011. do '15. možda je mislila nešto prodat ali nije ali to pričate vi koji dolazite iz HDZ-a koji možda niste mislili ali od '90. do danas prodali ste strašno veliki broj prirodnih resursa, krenuvši od vode, sad nam vise Hrvatske šume obzirom u kojoj situaciji jesu i što sve već nije napravljeno pod palicom Andreja Plenkovića, a što se tiče Zagreba pa ono što je ostavio Bandić i HDZ sa njim na čelu …/Upadica Reiner: Hvala, vrijeme./… pa dobro da se može popraviti u narednih 15 godina.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Odgovor.

Račan, Ivan (SDP)

Da i ja sam primijetio tu istu, istu stvar kod primjedbe oko Kineza i nadstrešnice u Novom Sadu ali naprosto razumijem. Tu se radi o tom diskursu u kojem je bitno da udari po nama, a nije bitno šta zapravo govori. I onda mu i onda je to tako romantično je to, zanimljivo je to tako reći, a posljedice su nebitne, koga to briga. To je naprosto tako, idemo dalje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ostrogović, Klub zastupnika HDZ-a, završno izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege saborski zastupnici.
Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržava ovaj prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu jer je riječ zapravo o zakonu koji rješava stvaran dugogodišnji promet, a to je zastarjelost pravnog okvira u području teretnog željezničkog prijevoza.
Važeći zakon donesen je u potpuno drugačijim okolnostima, u vrijeme monopola, papirnate dokumentacije i znatno slabije konkurencije u prijevozu robe. Današnja stvarnost je drugačija, imamo otvoreno tržište, privatne i javne prijevoznike, multimodalni prijevoz, digitalne alate. Pravni okvir mora pratiti tu stvarnost, a ovaj zakon upravo to i čini.
Prvo, važno je naglasiti da se ovim zakonom jasno razdvaja putnički i teretni prijevoz. Putnička prava već su uređena europskim uredbama i posebnim nacionalnim propisima dok se ovdje fokus stavlja na teretni prijevoz gdje je do sada postojala pravna praznina i preklapanje različitih izvora prava. Time se postiže pravna jasnoća i sigurnost za sve sudionike u prijevozu robe.
Drugo, ovaj zakon snažno ide u smjeru digitalizacije i modernizacije poslovanja, omogućuje se uporaba elektroničkog teretnog lista čime se smanjuje administrativno opterećenje, ubrzavanju procesi i povećava transparentnost. To je posebno važno gospodarstvo jer prijevoz tereta ne smije biti usko grlo nego potpora konkurentnosti hrvatskih poduzeća. S time povezano i uvođenje nacionalnog sustava za elektroničku razmjenu podataka u prijevozu tereta. Time se Hrvatska usklađuje s europskim pravilima i stvara se platforma koja omogućuje lakšu komunikaciju između prijevoznika, gospodarskih subjekata i nadležnih tijela. To je važan iskorak prema učinkovitijoj javnoj upravi i pametnijoj regulaciji.
Treće, zakon preciznije uređuje odgovornost i prava odgovornih strana. Jasnije su definirani ugovori o prijevozu, teretni list, rokovi isporuke, odgovornost prijevoznika za gubitak, oštećenje ili zakašnjenje pošiljke kao i postupci prigovora i zastare. To povećava pravnu sigurnost i smanjuje prostor za sporove što je u interesu i prijevoznika kao i korisnika prijevoza. Posebno bih istaknuo dio koji se odnosi na multimodalni odnosno kombinirani prijevoz, u praksi se roba rijetko prevozi samo jednim prijevoznim sredstvom, a ovaj zakon jasno uređuje pitanje odgovornosti u situacijama kada pošiljka prolazi kroz više vrsta prijevoza što je izuzetno važno za logističke lance i za hrvatske luke, željeznicu i gospodarstvo u cjelini. Klub HDZ-a smatra važnim naglasiti i širi kontekst. Jačanje teretnog željezničkog prijevoza nije samo pravno ili tehničko pitanje, to je pitanje održivog razvoja, sigurnosti prometa i smanjenja opterećenja cestovne infrastrukture. Željeznica mora biti snažan oslonac hrvatske prometne politike, a jasan i moderan pravni okvir jedan je od preduvjeta za to. Što se tiče financijskog aspekta zakon transparentno navodi troškove uspostave i održavanja sustava što pozdravljamo. Važno je da se digitalna rješenja uvode planski uz jasnu odgovornost i dugoročnu održivost. Naravno kao i kod svakog zakona, provedba će biti ključna. Bit će važno pratiti kako se elektronični teretni list i sustav za elektroničnu razmjenu podataka primjenjuje u praksi osobito kod manjih prijevoznika i korisnika, kako bi se izbjeglo da digitalizacija postane prepreka umjesto olakšanja.
Zaključno Klub zastupnika HDZ-a, smatra da je ovaj zakon potreban, moderan i usklađen s europskim pravnim okvirom. On donosi pravnu sigurnost, potiče digitalizaciju i jača konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza u RH. Stoga ćemo ovaj prijedlog zakona podržati i pozivamo sve zastupnice i zastupnike da učine isto u interesu učinkovitijeg prometnog sustava i snažnijeg gospodarstva RH. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Gospodin Josip Jurčević završno u ime Kluba zastupnika Mosta i svoje osobno, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani predsjedavajući, poštovani državni tajniče sa suradnicom, dragi kolege i kolege i dragi hrvatski građani.
Kao što ste mogli čuti tijekom iznošenja stajališta klubova u pojedinačnim rasprava pa evo tako i u završno, dakle nedvojbeno je da ćemo poduprijeti klub Mosta dakle i mene osobno, da ćemo poduprijeti ovaj zakon jer on ionako prolazi. Prvo sabor kako smo rekli, ovaj bez mogućnosti našeg nekakvog bitnijega utjecanja ali on svakako ovaj svojom kvalitetom ajmo to tako reći glede digitalizacije i svega što smo čuli, usklađivanja sa europskim pravilima u svakom pogledu dakle jest jedan pozitivan prinos ali smo govorili o strateškim problemima gdje Hrvatska ima komparativne prednosti jel i trebala bi voditi svoju prometnu politiku. Govorili smo o tome koliko smo propustili od '90. godine na ovamo kad smo napokon dobili svoju državu, a u ranijim stoljećima jel, postojali su određeni koridori cestovni pa čak i željeznički, od Istre jel preko cijele naše obale, preko Albanije do Grčke. To su bili planovi koji su stari 100, 150 godina ali zbog geopolitičkih promjena, ratova to se nije događalo. Prema tome držimo jel, da je bitno da se pokuša Hrvatski sabor kao glavno zakonodavno, političko ili državno tijelo RH, makar postupno vraća na pozicije da ne raspravlja o nekim detaljima, zakonskim tehnikalijama itd. nego da raspravljamo o strateškim temama. Dakle kad se radi o prometu, željeznici ili bilo čemu drugome dakle o prometnoj kulturi i prometnoj politici i prometnoj strategiji RH jer o tome imamo jako puno znanja u svakom pogledu. Dakle od onoga intelektualnog, od domoljubnoga do onoga tehničkoga ali nažalost do '90. svjedočimo ubijanju mnogih hrvatskih potencijala, pogotovo u prometnome smislu. Ne ubija se tu samo naše prometni potencijali, ubija se višestoljetno znanje pa je netko spomenuo dakle naša brodogradilišta koja su bila svjetska brodogradilišta. Ali rekao bih puno manja je šteta što smo uništili fizički brodogradilišta nego smo uništili nevjerojatno svjetsko, dakle svjetsko znanje od naših fakulteta Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Splitu gdje sam upućen, mislim da ima i u Rijeci, a da ne govorimo o cijelom sustavu tehničkih škola, zanata, obrta koji su bili naši tradicijski tamo još od Domagojevih strijelaca itd., itd. Dakle ubijanjem brodogradilišta, ubijanjem ili zapostavljanjem željezničkog prometa i svega ostaloga, dakle ubijamo jel naše višestoljetno nasljeđe, identitet i smanjujemo naše šanse da budemo identitetska zajednica u budućnosti, a to bi bio grijeh i prema prošlosti, a još više prema budućnosti.
U tome smislu dakle držimo jel, da su željeznice i u Hrvatskoj nacionalnoj strategiji, kad kažem hrvatskoj mislim od Republike Hrvatske, dakle da nismo iskoristili tu prigodu da težište stavimo na tu željezničku povezanost jel, koja je puno, puno isplativija, korisnija u komercijalnom, svakom drugome smislu, a pogotovo onome što je danas još uvijek ta zelena agenda iako propada, dakle daleko, daleko čišći, čišći prijevoz. Propustili smo dakle i u željeznici i u drugim i u cestovnim prometnim koridorima, propustili smo prigodu uključiti se u nekakve europske ili svjetske planove od Kineskog puta svile pa nadalje pa su se ti koridori nažalost preselili izvan Hrvatske i zaobilaze Hrvatsku ali još uvijek nije kasno jer sve ono što ide u našoj južnoj Hrvatskoj uz obalu ima svoju stratešku prednost jer ne ide u zimske uvjete odnosno ide uz klimatski puno povoljnije uvjete i nikada nije kasno dakle da se ti neki propusti nadomjeste ali neće se nadomjestiti ako mi budemo u saboru samo dizačnica ruku bez obzira čijih, loših ili dobrih odluka. Dakle mi trebamo biti strateško, strateško tijelo, a izvršna vlast dakle trebaju biti oni koji izvršavaju naše odluke. Ta inverzija koja se događa jel, ona je katastrofalna za Hrvatsku i ja u ovome saboru nekako sam si uzeo poslanje od mog prvog govora nadalje da ukazujem na to bez ikakve namjere da posebno kritiziram jednu ili drugu stranu. Dakle to je naš zajednički problem ali kao što vidimo i ovdje se najradije žestimo oko toga jel, tko je više ili manje napravio, a kažem to kad se spustimo na tu nižu ovaj ili najnižu osobnih ili stranačkih prepucavanja onda nam izmiču iz fokusa ono što je najvažnije dakle i kultura, znanje, strategija i sve ono o čemu bismo mi zapravo trebali odlučivati. Evo pa i molim da i ovaj problem jel' ovoga zakona pokušavamo u buduće kad dođe na drugo čitanje barem dignuti na neku malo višu strategiju, pa će makar za sto godina neki mlađi naraštaji ostvariti taj saborski suverenizam …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… kojeg sada nemamo.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

I na kraju državni tajnik gospodin Žarko Tušek imat će završnu riječ, izvolite.

Tušek, Žarko (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Evo ja ću pokušati kratko, ali samo da ipak se dotaknem nekih teza koje su ovdje iznešene i makar velike većine tih zastupnika koje su iznijeli nema ovdje sada prisutnih, ali možda samo zbog javnosti i zbog nekakvih činjenica i zbog ja bih to rekao možda jedne veće razine edukacije biti će i neki drugi zakoni iz sektora željeznice, pa da se opet ne ponavljamo svi skupa sada kao što smo se javljali prije pola godine ili pola godine prije toga ovdje nekoliko puta kada sam ja bio ovdje kada su bile teme vezane uz željeznicu. Prije svega bih htio zahvaliti svim kolegicama i kolegama zastupnicama na konstruktivnoj raspravi, na dobrim opservacijama vezano za ovaj zakon i naravno na generalnoj raspravi o stanju željeznice u Hrvatskoj i tog vida prometne infrastrukture.
Samo da podvučem nigdje nismo niti rekli, uvodno barem ja nisam rekao ispred predlagatelja da je ovo neki strateški zakon koji mijenja svemir i sustav. Odmah smo u startu rekli da se radi o jednom tehničkom normativnom usklađenju sa pravilima i direktivama Europske komisije i uopće ga nismo niti stavili u kontekst modernizacije hrvatske željeznice. To jednostavno nigdje nije bilo niti rečeno, tako da mu niti tu svemirsku i kozmičku dimenziju nema potrebe uopće davati, niti smo mu mi kao predlagatelj takvu dimenziju davali.
E sad željeznici treba dati dimenziju, to je nešto drugo, to je nešto potpuno drugo i ja se mogu složiti i svi zajedno se možemo složiti sa svakom onom opservacijom i analizom koja ide u kontekstu jačanja ovog vida infrastrukture i važnosti željeznice za stabilan razvoj hrvatskog gospodarstva u cijelosti i za stabilan razvoj ruralnog prostora, za potpuno drugačiju dimenziju kvalitete i standarda života naših građana, prometa, zelene tranzicije i svega ostalog i ono što je jako važno, što je ovdje više puta rečeno za puni kapacitet iskorištavanja svih logističkih i geostrateških potencijala koje Hrvatska kao država ima smještena na ovom prostoru Mediterana i srednje Europe gledajući u kontekstu svih silnih koridora koji kroz Hrvatsku prolaze i jačanje TNT mreže koja se kroz Hrvatsku razvija i u kontekstu željeznice što opet treba pohvaliti politiku aktualne Vlade koja je tu mrežu povećala, a samim time učinila izdašnijom u mogućnosti europskog financiranja.
Dajte da samo raspravimo još jedanput ovu situaciju vezano za High-speed željeznicu itd. samo šest država članica EU u ovom trenutku uistinu ima High-speed željeznicu. To je željeznica koja ima brzine iznad 250 km/h, 300 i tako više. Sve brzine do 250 km/h smatraju se komercijalnom brzinom koja je podatna za putnički promet i za gospodarski promet po istoj trasi. Naravno da takva željeznica nema nikakvih racionalnih mogućnosti razvoja u Hrvatskoj iz razloga što ne postoji količina, fizička količina prometa ljudi koji bi jednostavno bili koristili tu željeznicu, a treba biti jasan da takve rute i takve trase u Europi na recimo jednoj relaciji 300, 400 km gdje one imaju opravdanost koriste u jednom smjeru imaju cijenu karte od 100 eura na više, pa si onda izračunajte šta ta željeznica znači, kolika je njezina cijena gradnje i kolika je njezina cijena eksploatacije.
Recimo Španjolska u kojoj ima oko 2 i pol tisuće kilometara High-speed željeznice godišnje oko pola milijarde eura koristi samo za održavanje mreže, ne za gradnju. High-speed samo za održavanje te mreže. Uopće da ne govorimo o svim ostalim silnim prugama, to je prva stvar. Druga stvar kada govorimo o pruzi recimo prema Rijeci, ovdje je bila komparacija, bilo je uvaženi kolega Miletić ovdje pa je govorio zašto ta pruga ne bi bila High-speed uz ovo šta će biti, pa da onda bude između Zagreba i Rijeke 40 minuta.
Nizinska pruga koju gradimo je pruga koja se gradi na brzini od 160 km/h što je potpuno optimalno za potrebe Hrvatske i u putničkom i u gospodarskom prijevozu.
Ono što ćemo graditi, gradimo da bismo po istoj pruzi vozili i putnike i gospodarstvo. Kada bismo hipotetski odlučili povezati Rijeku i Zagreb sa High-speed željeznicom to bi značilo potpuno novu trasu, potpuno drugu razinu tehnologije. Na takvim prugama nema gospodarskog prijelaza, nema jednog križanja i račvanja. To su čiste i nove trase samo za takav vid prometa. Cijena takve pruge recimo prema nekom europskom standardu gradnje, ako bi ova klasična pruga koštala, klasična što nije uopće klasična to je moderna pruga, elektrificirana 160 km/h. Kada bi ona bila High-speed ona bi koštala ako ova košta 4 milijarde, ona bi koštala 7 do 8 milijardi eura.
Budimo realni Hrvatska tih novaca nema. Ne da ih nema Hrvatska, nema ih niti jedna država u okruženju, nema ih niti Mađarska, nema ih niti Austrija, nema niti Češka, Slovačka, nema ih niti Slovenija naravno. Pa i ovo što se ovdje spominjalo pruga koja se gradi od Beograda prema Budimpešti radi se na komercijalnoj brzini od 200 km/h. U dinamici prijevoza 160 km/h ili 200 km/h je potpuno zanemariv9. Puno je važniji kvalitetni vozni red, više brzih vlakova nego da li će pruga ići 20 ili 30 km/h više. Ali samo da i to imate situaciju. Ako se gradi pruga 200 km/h, a ne 160 km/h to je automatski 40 posto skuplje na cijenu. To bi recimo značilo na pruzi indikativna procjena pruge prema Rijeci je nekakvih tri milijarde eura. Dodatnih milijardu eura samo na toj dionici, a čuli smo danas da i Dalmacija želi svoju prugu, da i Slavonija želi svoju prugu, da treba obnavljati regionalne pruge i svu ostalu mrežu pruga. Tako da budimo tu, ovo je prestručna, prestručna tematika, preizazovna za najveću razinu hrvatske građevinske struke da bi smo joj davali nepotrebne političke kvalifikacije ili da bismo se doveli u situaciju da zabavljamo ljude sa tezama koje nemaju nikakve veze sa realnim životom, niti sa onim što se u realnom svijetu i bilo gdje događa i u Europi, a samim time i u Hrvatskoj.
E sada o tome šta se događa u Hrvatskoj. Podravska pruga aktivni projekat realizacija 200 milijuna eura, odvojak Osijek – Koška plus 30 milijuna eura. Vukovar – Vinkovci pruga završena 70 milijuna eura, Dugo Selo – Križevci – Koprivnica u cijeloj trasi u dva projekta 700 milijuna eura. Rekao je kolega Račan da je ministar obećao da će biti do kraja 2025. godine. Evo nije 2025. ali će u prvoj polovici 2026. godine promet teći cijelom tom prugom. Zabok – Zaprešić obnovljena pruga, završen projekat 85 milijuna eura, Karlovac-Leskovac i o toj pruzi se govorilo 50 milijuna eura je već investirano u taj koridor za objekte upravo idemo sa ugovaranjem nove trase te pruge tj. obnova trase te pruge 260 milijuna eura. Dugo Selo-Novska pred odabirom smo strateškog partnera za gradnju te pruge 700 milijuna eura.
Govorilo se o povezivanju luke Zadar, trenutačno je aktivna pruga i obnova pruge između Zadra i Knina koja je zamrla koja nije postojala vrijednost projekta 80 milijuna eura, a projektira se izmještanje preko Bibinja novog tunela i nove trase za još 80 milijuna eura.
Ovdje se govorilo o Socijalno klimatskom fondu, bila je kolegica Novak ako se ne varam iz varaždinskog kraja pa je govorila, mislim ona je slabo čitala taj Socijalno klimatski fond jer ako ga je čitala pozorno onda bi znala da od 1,7 milijardi Socijalno klimatskog fonda koji se programa više od 800 milijuna eura ide na promet, znači 50% tog svega skupa, a od tih 800 milijuna eura 550 milijuna eura ide za željeznicu i to za nabavku novih 32 vlaka, dodatna vlaka, plus dvije pruge, a to je završetak Podravske pruge i jedna nova pruga koja je ušla u Socijalno klimatski fond je pruga Varaždin-Zabok, znači a ona dolazi iz tog kraja. Znači slabo je čitala Socijalno klimatski fond indikativna procjena vrijednosti tog projekta je 200 milijuna eura.
Do sada smo za vlakove potrošili 500 milijuna eura za 71 vlak koji smo nabavili, nismo ih isporučili do kraja '23.g., '24. nek smo ih isporučili do kraja '25.g., eto za godinu dana smo odgodili ovo obećanje ministra Butkovića o isporuci 71 novi vlak u dosadašnjim mandatima aktualne Vlade, a pred ugovaranja smo još 40 novih vlakova za četverogodišnje razdoblje.
Hrvatska industrija u ovom trenutku više ih isporučiti ne može, dao Bod da i to isporuče u roku jer su se do kraja prenapregnuli, ... na to koliko država investira u to i kolko želi dati pomoći hrvatskoj industriji, našoj pameti da isporučujemo vlakove koje smo sami projektirali i baterijske i elektrobaterijske i dizelske i sada šest luksuznih komfornih vlakova za dalmatinsku prugu čija isporuka kreće u drugoj polovici sljedeće godine.
Sve ovo skupa ovdje više od dvije milijarde eura, a jedan Pelječki most bio je negdje oko 500 milijuna eura sa svim sa svom popratnom infrastrukturom. Znači u ovom trenutku se u željeznički sektor investiraju četri Pelješka mosta. Ja mislim da su to ozbiljne brojke i da to nije nešto što treba podcijeniti. Da li smo mogli više prije 15 godina ili 20 godina, sigurno da smo mogli, da li je ta dinamika infrastrukture što cestovne, što željezničke mogla biti drugačija, sigurno da je mogla, ali u ovom trenutku se čine maksimalni napori da se stvari isprave i da željeznica dobi jednu potpuno adekvatnu dimenziju za razvoj Hrvatske u cijelosti, našeg prometnog sektora, našeg gospodarstva u cijelosti, naše logistike, naših luka i našeg putničkog prijevoza.
Ono što je ispred nas je nizinska pruga i to želim reći, ne znam da se ne bi slučajno stvorila teza da taj projekt ne ide. Znači mi ćemo do kraja 2026.g. imati lokacijske dozvole za prve dvije faze te pruge, mi ćemo imati isprojektiranu dionicu Škrljevo-Rijeka-Jurdani u cijelosti, a Leskovac i Karlovac se gradi već samo da znate. I ono što je potpuno važno, važno, važno za reći u ovom trenutku je u javnom savjetovanju natječaj za odabir konzultanata koji će sljedeće godine pripremiti pregovarački postupak za odabir strateškog partnera koji bi trebao biti jedan ozbiljni i veliki međunarodni konzorcij koji prije svega ima kapacitet tako nešto napraviti do narednih sedam godina tu prugu završi kako smo uistinu obećali i prema investitorima u Luku Rijeka i prema putnicima i prema cijeloj hrvatskoj javnosti. Znači taj projekat sam je nekakvih tri milijarde eura.
Ono što želim reći zaključno, radi se uistinu o preozbiljnim investicijama, prevelikim sredstvima hrvatskih građana ne tamo nekih trećih to su novci naših ljudi, i budimo svjesni onoga što uistinu odvajamo, što uistinu radimo i da smo zapravo na neki način svi zajedno, svi zajedno privilegirana generacije ljudi koja uopće ima priliku nešto ovako raditi jer nam je na neki način ta prilika stvorena činjenicom da je Hrvatska članica EU, činjenica da smo pametno lobirali naše budžete, činjenica da smo osigurali naše budžete i da danas te budžete stavljamo na dispoziciju hrvatskim građanima i cijeloj hrvatskoj građevinskoj operativi i struci koja se kompletno prenapregnula, budimo i toga svjesni i gotovo više niti nema kapaciteta slijediti ovaj ciklus i sve ono što mi u ovom trenutku radimo, ne samo građevinska struka nego i inženjeri i konzultanti i hrvatske projektantske kuće nema niti jedne projektantske kuće u RH koja nije dio nekog konzorcija koji rade na željeznici i vjerujte mi više ne mogu isporučiti. Ja vam to tvrdim, ja s njima razgovaram, ne mogu više isporučiti trebamo tražiti međunarodnu pomoć i ljude koji su radili na mega projektima kako bismo dodatnu dinamiku dali svemu tome skupa što u ovom trenutku uistinu radimo.
Eto toliko od mene zaključno, hvala vam svima na raspravi i diskusiji. Sve što je bilo konstruktivno i dobro mi ćemo naravno uvažiti i u kontekstu prijedloga ovog zakona, naravno i u kontekstu razvoja cijelog sektora prometnog sektora i željezničkog sektora u cijelosti, eto. Hvala vam lijepa svima skupa i svako dobro vam želim.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Bugarin replika. Polako, polako samo da državni tajnik zauzme mjesta svoje. Može, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)

Evo zahvaljujem. Poštovani državni tajniče i sami ste spomenuli da u okviru TNT mreže da su uvrštena još dodatno dva prometna koridora, znači RH uz dva postojeća dobiva još dva prometna koridora i to Baltičko more, Jadransko more, Zapadni Balkan, Istočni Mediteran tu Hrvatska nedvojbeno se dublje uključuje u prostorni, u prometni sustav EU otvara se mogućnost eu financiranja željezničke infrastrukture pa tako nadam se i do Splita. Smatram da je ovo bitno istknuti, a vi ako možete potvrditi i reći kolko je ovo bitno za bržu i bolju povezanost Zagreb-Split željeznicom i da dobivamo izvor eu financiranja za istu gradnju. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Odgovor.

Tušek, Žarko (HDZ)

Mislim i tu se provlačila ta teza oko povezanosti, mislim kolege koje su iz splitske regije dolazili do mene kao saborski zastupnici o tome smo više puta razgovarali, potpuno je racionalno i normalno dal Dalmacija i Split u kontekstu svih ovih investicija traži svoj prostor za sebe. I vi kao zastupnici iz Dalmacije to morate dodatno komunicirati i tu temu dodatno morate potencirati.
Ono što je u ovom trenutku realno za napraviti je prije svega da se aktualni koridor koji postoji ubrza rješenjem na komunikacijskim sustavima kako bi se to što prije implementiralo da se na njega pod hitno stave novi vlakovi, a novih šest vlakova već je naručeno za ovaj koridor, a da se onda u perspektivi vidi kroz studijske procjene kako i na koji način prugu dalje obnavljati prema Splitu.
Ono što je važno za reći, mi jesmo kao administracija u kontekstu razvoja, u ovom trenutku, mreže high-speed, europske mreže high-speed, taj koridor stavili kao prijedlog RH u razvojnom smislu. Naravno, da se, to je nešto što se još na međunarodnoj razini brusi, ali dajemo na taj način i simboličku podršku važnosti koridora Zagreb-Split u željezničkom smislu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala.
G. Bulj.

Bulj, Miro (MOST)

Državni tajniče, pusti koridori, puste planovi, 10 godina tako slušamo u Saboru po pitanju Zagreb-Split ili Split-Zagreb. Recite mi točnu informaciju koliko putuje vlak od Splita do Zagreba prema mojom procjeni i prema ljudima šta mi javljaju, to se rekao slikovito da je brže magare .../Govornik se ne razumije./... natovereno drvima. Zanima me točna informacija brzine vlaka od Zagreba do Splita i naravno, da li prihvaćate ovu ideju da filmskoj industriji za vestern filmove iznajmimo infrastrukturu i da se to uopće ne dira, da jednostavno nema više smisla i počet će ratovi, završit će ratovi, to se neće napraviti.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor. .../Govornik se ne čuje./...

Tušek, Žarko (HDZ)

Pa mislim sve sam rekao, da se ne ponavljam, o filmskoj industriji ja ne bih ništa govorio, nisam stručan za to, vi kolega Bulj, ako ste stručni i nudite Dalmaciju i filmsku industriju, mi ćemo nuditi, ovaj, mogućnost da se kroz implementaciju novih sigurnosnih komunikacijskih sustava putovanje između Splita i Dalmacije smanji za 2 sata, to je naš prvi cilj. Drugi cilj nam je dovesti luksuzne komforne vlakove na tu trasu, samim time očekujemo da bi putovanje sa sadašnjih 7,5 do 8 sati moglo ići na 5 sati i nakon toga ćemo dalje razvijati cijeli koridor sukladno mogućnostima RH i proračunskim mogućnostima budžeta u cijelosti.

Radin, Furio (Nezavisni)

Da, g. Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)

Povrijeđen je čl. 238.
Državni tajnik omalovažava zastupnike i naravno, narod. Pitanje je bilo jednostavno. On ne odgovara na pitanje koliko vrimena triba od Splita do Zagreba vlakom da stigne od točke A do točke B.
Niste na to odgovorili, a ja vam kažem da je brže magare natovereno drvima i .../Govornik se ne razumije./... i još ću vam .../Govornik se ne razumije./... metit, znate šta je .../Govornik se ne razumije./... onoj .../nerazumljivo/... dobar .../Govornik se ne razumije./...

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Hvala.
Ne, ja sam htio samo prije reći da je rečeno to prije u raspravi i samo vas nije bilo ovdje unutra, ali rečeno je, rečeno je, da. Rečeno. Ali, ako državni tajnik želi to ponoviti, mislim .../Upadica se ne čuje./... to je njegova stvar.
.../Govornik se ne razumije./... izvolite .../nerazumljivo/... sada je Borić, Borić, Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa uvaženi potpredsjedniče. Kolega, odnosno uvaženi državni tajniče, čuli smo danas oporbu. Oni ovo doživljavaju i ovaj prostor željezničkog prometa kao ruganje svemu. Polaze sa maksimalističkih pozicija, vozili smo se nekada 200 po na sat po Jugoslaviji ili šta ja znam gdje su se oni to vozili, ne, a danas to više ne možemo postići. To su takve priče, pa i ovakva priča o zastupnika Bulja kojemu jedna mala općina kupi reru koju je on htio kupiti, a onda izmisli da ta rera nije original pa je traži po cijeloj Jugoslaviji gdje bi je našao, ne, jer, Sinjska rera završi u općini Dicmo.
To je sramota za takvog gradonačelnika, ali što s time? Ništa. Na nama je da radimo ovo što radimo, a to je smjer, ja sam ga pokušao objasniti kroz jedan pregled povijesti, pa su se naljutili ovi iz SDP-a. Činjenica je da nisu 4 godine ništa radili. Dobili smo tada 4 vlaka u 4 godine pa ih ovih 70 smeta. Ali na nama je da dalje to radimo. Zašto? Jer postoji vrijeme kada će to postići rezultat, a rezultati su ipak vidljivi, imamo povećanje određenog prometa. Imamo i liberalizaciju tržišta, a na nama je da …
.../Upadica: Hvala lijepa, hvala./... gradimo infrastrukturu i omogućimo građanima ono što je najbolje.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. G. Bulj, povreda Poslovnika.

Bulj, Miro (MOST)

Pa povrijedio je g. Borić čl. 238, inače on je bio pomoć kod bojanja tunela ministra prometa, a što se tiče rere, ta u Dicmu ima veze sa Sinjom koliko ja sa svemirom. To je spomenik tuđoj prošlosti, tamo Brčko-Banovići, nema veze sa Sinjom, dobro ste to uvalili vi HDZ i župan Boban općine Dicmo, apsolutno ta lokomotiva nema veze nikakve sa Sinjom. I meni je dava na mukte pa je dizao na 100 tisuća eura i na kraju ste dali …
.../Upadica: Hvala, vrijeme, vrijeme./... vi i županija 400 tisuća eura …
.../Upadica: Vrijeme, vrijeme. Opomena i … /... i to je za istražne organe.

Radin, Furio (Nezavisni)

… opomena za ovo sada i opomena za prije što sam zaboravio, ali ne piše u Poslovniku kad je moram dat pa vam dajem sad dvije.
Hvala lijepa.
.../Upadica se ne čuje./... G. Jurčević, povreda Poslovnika. .../Upadica se ne čuje./... To će bit, a dobro, to će bit treća, ali ionako smo gotovi. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo, 238. Već sam i u pojedinačnoj raspravi naglasio da g. Bulj ima pravo, je li, biti nezadovoljan obzirom na sve što je doživio i vidio, je li, kao i svi mi i to se ne pripisuje samo ovoj vlasti nego postoji cijeli kontinuitet, o tome smo govorili, a g. Bulj ima pravo govoriti u svom satiričnom stilu, dakle to je legitiman stil u Saboru.

Radin, Furio (Nezavisni)

Da, bila je replika pa ide povreda Poslovnika, također. Ali gospodin, vidio sam da je .../nerazumljivo/... da ne piše ovdje, ali vidio sam da g. Bulj je tražio. Da, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala lijepa.
.../Upadica: Ima… /... G. Jurčeviću, radi istine, …
.../Upadica: Ali mu nisam rekao./... povrijedili ste čl. 238. U Dicmu rera je data za 400 tisuća eura koja nema veze sa Sinjom, da ponovim. To je platila županija i to je jedan od većih kriminala, ali nitko ništa ne poduzima, pa evo, pozivam istražne organe da provjere ima li u Dicmu rera ikakve veze sa Sinjom i da li je kupila županija svojim novcem, kako bi evo, zavarali javnost da je to Sinjska rera, tuđom povijesti, povijesti istočnom BiH-om…
.../Upadica: Hvala, hvala lijepa. Hvala lijepa./... tim krajevima i to je jedna od najvećih pljački …
.../Upadica: Hvala lijepa./... koja se dogodila i prevara …

Radin, Furio (Nezavisni)

Opomena, opomena. To bi bila u biti 4. pa vas zato udaljim od ove sabornice, ali i udaljim i sve ostale jer smo gotovi.
Zaključujem raspravu i ovaj, i … .../Upadica se ne čuje./...
Na koju repliku? .../Upadica se ne čuje./...
A imate pravo, imate pravo. .../Govornik se ne razumije./...

Tušek, Žarko (HDZ)

Slažem se sa vašom konstatacijom.

Radin, Furio (Nezavisni)

Kad imate pravo, imate pravo. .../nerazumljivo/...
Dobro. Šta to znači, da sam imao pravo ja?
.../Upadica se ne čuje./... Pa onda sam imao pravo ja, je l' da?
Molim, molim lijepo ovaj, udaljujem vas sve sa sabornice.
Sutra, sutra, ako netko želi znat, sutra počnemo sa pri Konačnim prijedlogom Zakona o otocima, to su bitne stvari, kao i sve druge uostalom, ali međutim, ovaj ako imate što reći, dođite. Ako imate što slušati, još više.
SJEDNICA PREKINUTA U 17:16 SATI.

11

Prijedlog zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 254

29.01.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prijedlog Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 254, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona. Glasujmo.
121 glas, 113 za, 8 suzdržanih donesen Zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.

PDF