Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

10

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, prvo čitanje, P.Z.E. br. 246
21.01.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na slijedeću točku a to je:

- Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, prvo čitanje, P.Z.E. broj 246

Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovani Vedran Špehar državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, izvolite.

Špehar, Vedran
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici, prijedlogom novog Zakona o provedbi Uredbe EU 2024/1787 Europskog parlamenta i vijeća od 13. lipnja 2024. godine o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru utvrđuju se pravila za mjerenje, kvantifikaciju, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija metana u energetskom sektoru u EU. Ista uredba stupila je na snagu 4. kolovoza 2024. godine.
Nakon ugljičnog dioksida metan je najvažniji staklenički plin koji doprinosi klimatskim promjenama, a njegova sposobnost zadržavanja topline višestruko je jača od one ugljičnog dioksida. U razdoblju od 20 godina metan zagrijava planet čak više od 80 puta snažnije iako u atmosferi ostaje znatno kraće.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju koncentracije metana danas rastu brže nego ikada prije zato smanjenje emisija metana je ključno za postizanje klimatskih ciljeva Europskog zelenog plana do 2050. godine.
Stoga se predlaže donošenje zakona kako bi se ugura… osigurala provedba predmetne uredbe koja je već u cijelosti obvezujuća na razini EU i koja se primjenjuje u svim državama članicama, ali kojom je potrebno da svaka država članica odredi svoje nadležno tijelo odgovorno za provedbu iste uredbe te nadzor mjera iz uredbe kao i sankcijske odredbe koje moramo propisati kroz naš, naše zakonodavstvo.
Uredba se primjenjuje na smanjenje emisija u slijedećim sektorima. To su istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, prikupljanja i preradi fosilnog plina, neaktivno privremeno zatvorena te trajno zatvorene i napuštene bušotine, transport i distribucija prirodnog plina, poddjelatnost podzemnog skladištenja plina te aktivnosti na terminalima za ukapljeni prirodni plin kao i na aktivne podzemne površinske zatvorene ili napuštene podzemne ugljenokope.
Donošenjem ovoga zakona omogućit će se u potpunosti primjena predmetne direkti… Uredbe EU koja se u svom Članku 33. stavak 1. navodi da države članice trebaju utvrditi pravila o sankcijama do 5. kolovoza 2025. te da bez odgode o tome obavijeste EU. Hrvatska nije dostavila informacije o sankcijama u rokovima navedenim uredbom zbog nacionalne zakonodavne regulative koja donošenje sankcijskih odredbi određuje odredbi propisuje se isključivom zakonom. Zbog toga i donosimo ovaj zakon. Međutim, to smo iskomunicirali sa EU i među prvim zemljama u EU smo koja upravo ovu tematiku ovim zakonom i rješava.
Uzimajući u obzir izravan učinak i nadređenost prava EU kao i činjenicu da zakon ne nameće dodatne zahtjeve niti obveze osim onih propisanih uredbom smatramo da je potreba za donošenje ovog zakona opravdana i svrsishodna.
Ujedno primjena ovog zakona doprinosi ostvarenju dekarbonizacijskih ciljeva RH u skladu sa Pariškim sporazumom i Europskim zelenim planom te znatno doprinosi zaštiti okoliša i prirode.
Zašto nam je ovaj zakon nužan? Metan, ponavljam je snažan staklenički plin, metan koji ne izgara, metan koji kao takav u atmosferu dospijeva i koji ima znatno veći učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikova dioksida osobito, u osobito kratkom roku. Iako u atmosferi ostaje kraće od ugljikova dioksida metan je odgovoran za oko 30% porasta globalne temperature od predindustrijskog razdoblja.
Energetski sektor je samo dio emisija metana. Metana, emisije metana u prirodi ima u puno više područja, međutim mi ovdje kroz energetski sektor pokušavamo dati svoj doprinos. Znači energetski sektor uključujući proizvodnju, transport i distribuciju nafte, plina i ugljena je jedan od glavnih izvora antropogenih emisija metana. Zbog toga je brzo smanjenje emisija metana jedan od najučinkovitijih i najbržih načina za usporavanje klimatskih promjena iz isto, uz istodobno jačanje energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe. To je tema o kojoj smo više puta u ovoj sabornici razgovarali. Ovaj zakon spaja i jedno i drugo znači i uštede s jedne strane, uštede u smislu manje emisije u atmosferu ali jednako tako i zaštitu klime. Znači ja bih rekao dobra tema za raspravu i za za odgovorno postupanje.
Ovaj zakon doprinosi ostvarenju ciljeva u skladu s revidiranim, našim revidiranim i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom koji smo usvojili do, do, na način da nam je cilj do 2030. godine smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% u odnosnu na dvije ti… 1999. '90. godinu.
Smanjenje emisija metana je potreba za prihvatljivim zdravim okruženjem te nam je naš revidirani Nacionalni energetski klimatski plan putokaz. Ovaj nam je zakon alat koji ga pretvara u operativnu u stvarnost s rokovima, odgovornostima i mjerljivim rezultatima.
Iako troškovi implementacije novih tehnologija i postupaka mogu biti visoki smatramo da je neupitno kako prednosti za okoliš i gospodarstvo su značajne. S kontinuiranom naporima i suradnjom na globalnoj razini mjere za iz predmetne Uredbe EU značajno će doprinijeti održivoj i čišćoj budućnosti svih nas.
Ovaj zakon nam je dakle prilika da naše gospodarstvo bude konkurentnije, građani da nam žive u čišćem i zdravljem okruženju. Zajedno možemo postići da Hrvatska bude ekološki odgovorna i gospodarski strašna, snažna. Ovim zakonom pokazujemo odgovornost prema budućim generacijama.
I sad da zaključim, poštovane zastupnice i zastupnici pred vama je Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru. Riječ je o snažnom iskoraku u klimatskoj politici. Gospodarstvo će morati dat svoj obol, imat, moramo imati u vidu da metan iznimno je snažan staklenički plin i da je to temeljni povod za donošenje ovog zakona i utjecaj metana na ukupno, na klimatske promjene zaostaje jedino za ugljikovim dioksidom o čemu svi smo već dovoljno po meni svjesni i odgovoran je za otprilike trećinu današnjeg globalnog zagrijavanja.
Stoga vas pozivam da podržite ovaj zakon u interesu svih građana RH koji imaju pravo prvenstveno na čist zrak, u interesu je RH koja treba biti proaktivna, učinkovita i pravedna u svakom segmentu svoje energetske politike.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
I prije no što ste započeli govorit već je bilo nekoliko replika, pa idemo redom, izvolite na mjesto.
Ovaj prva je kolege Bugarina.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Svakako da podržavam donošenje ovoga zakona. Poštovani državni tajniče propisuju se kazne ovim zakonom i tko će pratiti ispunjenje obveza o smanjenju emisija metana kod operatora.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle, inspekcija Državnog inspektorata i Ministarstvo gospodarstva su dvije institucije koje će pratit. Operatori svih ovih djelatnosti bit će dužni mjerit i izvještavat. Dakle, mi uspostavljamo ovim zakonom sustav koji bi nam trebao omogućiti upravo odgovor na ovo vaše pitanje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče evo raspravljam, raspravljamo o smanjivanju emisija metana u energetskom sektoru, između ostalog pozvali ste se i na revidiranu Nacionalni integrirani energetski klimatski plan. Čujem ovih dana od premijera i od JANAF-a najave da idemo u bušenje i istraživanje nafte u Kazahstanu. To se uopće ne spominje u našem klimatskom i energetskom planu, pa me evo zanima vaš komentar kako to da država Hrvatska da je rezervirala preko 40 miliona eura za nešto što uopće nije u našem Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Nacionalni, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan definira politike i ciljeve za RH. Ovo o čemu vi pričate je ja bi rekao projekt jednog trgovačkog društva dapače dioničkog društva izlistanog na burzi u pogledu razvoja svojeg poslovanja. Ja vam samo mogu pozdravit napore uprave JANAF-a da osigura nove prihode za svoju tvrtku i vlasnike.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovan zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Kako Vlada planira osigurati provedbu ovog zakona bez dodatnih proračunskih sredstava s obzirom na opseg nadzora i novih obveza koje se uvode?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Hvala.
Trošak uspostave ovog sustava, zato sam i spomenuo gospodarstvo u ovom svom izlaganju je na operatorima. Ovdje govorim o onim tvrtkama koje se bave istraživanjem i uvozom nafte, plina i ugljena te prijevozom, skladištenjem i upravljanjem terminalima te ugljeno… operatorima ugljenokopa. Na njima će biti teret, međutim smatramo da je teret razmjeran benefitima koje čitava ova, ova novina donosi i da u konačnici neće opteretit gospodarstvo više nego šta je opravdano u kontekstu klimatskih promjena odnosno zaštite klime i okoliša.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani državni tajniče, pa ako drž… pa kao država, ako kao država gradimo regulatorni okvir koji se oslanja na nadzor, obveze i sankcije postavlja se pitanje gdje je u tom sustavu aktivna politika poticanja onih koji već postižu najbolje rezultate.
Postoji li na nacionalnoj razini plan da se kroz tehničku podršku, financijske instrumente ili administrativno ubrzane postupke prepoznaje nagradit dobra praksa i ulaganje u modernizacijua ne samo da se sankcionira neusklađenost?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa u biti ovo i je na jedan način i mrkva i batina. Zašto? Jer oni koji će ulagat u mjere smanjenja emisija metana u atmosferu, oni koji će poduzimat određene radnje, investirat određene novce u konačnici će biti konkurentniji na tržištu od onih koji to neće pa će sukladno toga morat platit naknadu odnosno penale.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajniče u nizu mjera a rekao bih i preporuka u prijedlogu ovog zakona jedna od ur… od mjera odnosno uredba koja, kojom se zabranjuje ozračivanje i spaljivanje metana na baklji iz drenažnih stanica od prošle 2025. godine a iz ventilacijskih okana od 2027. osim naravno ako je to neophodno potrebno ili u kriznoj situaciji ili u slučaju kvara. Posebice je ovo značajno za nas koji živimo zapravo u dijelovima RH gdje i jesu eksploatacijska polja, posebice kad govorimo o plinu i nafti pa pozdravljam ovakovu, ovakovu uredbu ali zapravo moje pitanje ide u smjeru kome su dužni zapravo gospodarski subjekti dati izvješća o nalazima takvoga izvješća.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.
…/Upadica Darko Sobota: Imajući u vidu jedinice lokalne samouprave./…

Špehar, Vedran
Dakle, izvješća će objedinjavat Ministarstvo gospodarstva. Znači mi ćemo kao tijelo nadležno za gospodar… za energetiku biti centralna točka gdje će se sva, svi ti podaci prikupljati i analizirati. I oni će nam, oni će nam bit u konačnici i ulazni parametri za donošenje daljnjih nekakvih odluka.
Dobro ste naveli primjer, znači trenutna praksa neću reći da je praksa nego tehnologija je takva da ne možemo izbjeći emisije u određenim industrijama. Znači i u konačni će te emisije i dalje postojat gdje smatramo da je opravdano i zakonom dopušteno do određene granice. Međutim, to nam ne daje pravo da ne budemo ambiciozniji i da ne zatražimo od istih tih, mi ih zovemo operatori da smanje te emisije a one su moguće i u tom kontekstu djeluje ovaj zakon motivirajuće po njih ili demotivirajuće da smanje emisije i vjerujemo da je moguće i bez nekih znatnih ušteda međutim to …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… će zahtijevat dodatni njihov trud.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom ovaj prijedlog zakona vrlo detaljno propisuje kazne i dnevne penale ali ne sadrži ni jednu odredbu o poticajima za modernizaciju infrastrukture ili za smanjenje emisija kroz ulaganja, pa moje pitanje ide u smjeru bez obzira što se radi o uredbi zanima me zašto ste se isključivo odlučili za model koji se temelji na kaznama i sankcijama a nisu se predvidjeli niti jedan poticajni mehanizam za one koji ulažu u smanjenje emisije metana.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Da, iskreno teško je u današnje doba poticat nešto šta je fosilno gorivo. S druge strane idućih još ne znam koliko godina to nam je naša svakodnevica i nešto nezaobilazno što mi moramo koristit u našoj famoznoj energetskoj tranziciji.
Mi moramo u pogledu fosilnih goriva, mi ovdje pričamo o stvarima koje nisu baš previše u nadzoru odnosno od utjecaja na operatore jer emisije metana iz ugljenokopa činjenica jest da izlaze jel tako, da postoje i iz bušotina u određenom dijelu postoje stoga na ventilima postoje, mi sad samo tražimo kod ener… kod gospodarskih subjekata da se ponašaju dodatno još odgovorno, da investiraju svoja sredstava u svoju gospodarsku djelatnost …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… kako bi troškove u konačnici imali manje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče sa suradnicom, pa vjerujem da prije svega svi smo ponosni što živimo u RH i što imamo prekrasne nacionalne parkove, parkove prirode, što imamo jednu od ja bih rekao sigurno najljepših zemalja na svijetu Bogom danu i naravno da nam je interes da štitimo ne samo zdravlje ljudi nego i sve ono što čini Hrvatsku tako prelijepom i privlačnom za sve one koji dolaze u nju.
S druge strane svjesni situacije u kojoj živimo i vremena da kroz energetiku se vode ratovi odnosno stvaraju pretpostavke za sigurnost i stabilnost država dobro je da smo na vrijeme prepoznali da idemo u smjeru energetskog čvorišta i moje pitanje ide kako će se ovime dakle ojačati i obveze za operatore sektora plina, nafte, ugljena da prate emisije metana i da to cijelo vrijeme i stavljaju. Da li će građani negdje moći vidjeti rezultate toga, pratiti rezultate ovoga zakona i gleda što on u stvarnosti i postiže?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Hvala na pitanju ovaj da, možda sam ostao dužan odgovor. Sve te podatke koje mi kao ministarstvo nadležno tijelo prikupimo oni izvješća će biti dostupna javnosti preko naših web stranica i to je onaj i sam, između ostalog i to je smisao.
A ja mogu biti veliki optimista pa ću tvrdit da će građani i osjetit posljedice ovih naših nastojana dugoročno kroz klimatski ajmo reći mikroklimatsko okruženje unutar Hrvatske. Mi ne možemo utjecati na globalno međutim moramo kontribuirat lokalno da bi u konačnici svima nama bilo bolje okruženje za život.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani državni tajniče, pa mene zapravo zanima kako će se ova uredba odnosno izmjene zakona odraziti na istraživanje i iskorištavanje geotermalnih izvora energije u RH? Naime, prema nekim pokazateljima RH ima značajne potencijale poglavito u ovom kontinentalnom odnosno panonskom dijeluRH što bi znatno moglo doprinijeti razvoju ukupnog gospodarstva poglavito poljoprivredne proizvodnje odnosno stakleničke i plasteničke proizvodnje povrća itd..
Znamo da su pojedine europske države značajno tu već napredovale poglavito Mađarska itd., i mislim da, da ne bi ova uredba trebala predstavljat nekakvu, nekakve zapreke odnosno otežavati ta istraživanja i iskorištavanja tih, tih izvora.
Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Isto odlično pitanje jer možda ja sam trebao to naglasit to u startu. Znači mi ovdje pričamo da bez puno uljepšavanja malo otežavamo posao ovima koji se bave fos… fosilnim gorivima time automatski potičemo odnosno olakšavamo djelatnost onih koji se bave ne fosilnim gorivima a pričamo o energetici a to su upravo ovi primjeri koje vi navoditi i koje mi želimo i de facto potičemo. To je sad ovaj odgovor na pitanje potičemo da, ali ne potičemo više ugljikovodike nego potičemo obnovljive izvore u ovom dijelu konkretno vezano uz podzemlje i vezano uz energetiku uz napomenu da kod geotermalnih voda nema emisija metana. Tako da de facto mi tjeramo gospodarstvo koje nešto zna i posjeduje neku tehnologiju da ju usmjeri u nešto puno zdravije i čišće a da o multiplikatoru koje geoterma donosi po lokalnu zajednicu i gospodarstvo mislim da ne trebam posebno još naglašavati.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Gregurović.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Hvala vam poštovani potpredsjedniče.
Evo poštovani državni tajniče u vašem uvodnom izlaganju rekli ste da kako emisije metana rastu kao nikad prije. Prekršajne odredbe koje su najvećim dijelom ovdje sad propisane se odnose na neke administrativne stvari odnosno neizvještavanje ili i slično pa onda na koji način ako mi možete malo više pojasniti se kroz taj dio planira odnosno očekuje smanjenje emisija metana.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle, prvo da kažem mi sad uspostavljamo sustav šta je nulti preduvjet za bilo dalj… bilo kakve daljnje restrikcije. Mi ovdje smo, cilj je uspostaviti sustav i odrediti granice. Ne bi čak previše niti davao značenju penala kao takvog, međutim mi ovdje dajemo jasan cilj i u svom isto sam izlaganju rekao mora razmjerna bit uvijek to je generalno vrlo često u energetici spominjemo pa vjerujem i u nekim drugim ovim segmentima, bilo kakvo penaliziranje odnosno bilo kakve kontra mjere moraju biti razmjerne ajmo reći trošak naspram benefita mora biti nekakav dobar omjer pri čemu dodatno treba opće dobro odnosno zaštitu okoliša i takve elemente još dodatno vrednovat pa nekada kad trošak postoji ali ako rezultira čišćim i zdravljim okruženjem onda je po meni opravdan. E sad moramo i pazit da ne bude previše opravdan.
U svakom slučaju ukoliko mjere daljnje …
…/Upadica Željko Reiner: Hvala./…
… budu potrebne poduzimat će se i povećavat.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kukavica.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče energija je i energetika motor pokretač svakog gospodarstva tako i našega. S obzirom da mi uvodimo ovu metansku regulativu u naše zakonodavstvo mene a i sigurno sve naše sugrađane zanima da li će doći do povećanja cijene energije.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Na povećanje cijene energije neće doći odnosno ne bi trebalo doć. Ukoliko se operatori ne budu ponašali proaktivno odnosno odgovorno onda će ih što se financijskih aspekata tiče pos… troškovi njihovog poslovanja će biti veći. Međutim, time šta se događa onda su oni skuplji na tržištu, pričamo o energet… o poslovnim subjektima koji se natječu na tržištu i onda će njihov proizvod biti skuplji u konačnici će sami zbog toga patiti zato je to taj model koji ih potiče njih same da se ponašaju odgovornije. Dosada taj primjer nismo imali i sada idemo i u tu fazu i vjerujem da u konačnici konkurencija je ta koja nas štiti od ove možda zabrinutosti koju ste iskazali.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Ahmetović.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
U 2025. godini je nezavisna međunarodna organizacija objavila izvješće kako je od 2027 na, pardon kako je na od 27 na 26 lokacija u Hrvatskoj utvrđeno istjecanje odnosno emisija metana i to su zabrinjavajući podaci.
Ono što mene zabrinjava je da ovaj zakon i uredba procjenjuje odnosno utvrđuje da će nacionalno inspekcijsko tijelo provoditi periodične inspekcijske nadzore pa me zanima kakve periodične odnosno koliko često s obzirom da takvi inspekcijski nadzori odnosno uopće problem metana nije predviđen nekim studijama utjecaja na okoliš za operatore odnosno projekte koji već dugo i operiraju u Hrvatskoj. To su sigurna sam jedni od ovih 26.
I osim toga jedna od nadležnih tijela je i rudarska inspekcija, a s obzirom na uvezano kriminalno postupanje i pogodovanje obveznicima na relaciji sektor za rudarsku inspekciju ministarstva i Državni inspektorat je li vjerodostojno ono što će oni utvrđivati ili nije.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Ja bi krenuo od kraja. Rudarska inspekcija na koju implicirate je bila zadužena za mineralne sirovine ne energetske tako da je to totalno drugo rudarstvo u tom kontekstu. Međutim, svjesni smo i znamo za taj uradak koji je bio objavljen i filmić jedan i on lijepo pokazuje stvarno stanje, lijepo, možda iskrivljeno da tako kažem bez puno ovaj ružnih riječi, prikazuje stvarno stanje kakvo je. One snimke kamerama, termalnim kamerama gdje se u krupnom planu pokazuju određeni ventili pokazuju ono što je stvarno što se događa, od toga ne bježimo, šta je tehnologija kao takva i što je unutar dozvoljenih granica. Mi takve stvari izbjeći ne možemo je na svakom spoju negdjenešto curi u suprotnom nemamo mogućnost dovođenja tog konkretnog plina do potrošača. Međutim, ono na šta je ovaj zakon fokusiran i inspekcije koje rade svoj posao neovisno o ovom zakonu sada samo uvodimo dodatni model, ajmo ga reć kažnjavanja odnosno poticanja da se svi ti gdjegod moguće dodatno smanje .../Upadica Reiner: Hvala./... dodatnim ulaganjima jer će uštedit u troškove poslovanja.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mišić.

Mišić, Predrag (Nezavisni)
Hvala predsjedavajući. Poštovani državni tajniče sa suradnicom. Moje pitanje se odnosi na primjenu ovog zakona u kojoj mjeri i kako će ovaj se odraziti na gospodarstvo, a pogotovo na energetski sektor? Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa ja bi reko poticajno u konačnici bi im ulaganja u ovom smjeru kroz zakonsku obvezu morali se vratit kroz uštede.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Josić.

Josić, Tomislav (DP)
Hvala predsjedavajući. Poštovani državni tajniče sa suradnicom. Hoće li za provođenje ovog zakona biti potrebno osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna? Tko će plaćati neovisne verifikatore? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle ne, državni proračun neće to će obveza operatora svih prethodno navedenih i to ulazi u njihove troškove poslovanja odnosno ulazi u trošak njihovog konačnog proizvoda s kojim će se ponavljam na tržištu natjecat sa drugima koji će bit ili neće bit uspješniji od njih.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče. Dakle, prosječna koncentracija plina CO2 u atmosferi je negdje 0,2 do 0,4%, plina metana ima 200 puta manje znači jako malo, međutim ono što ste ljepo istaknuli to je puno veća molekula oko 80 puta veća molekula tako da otprilike stvarno učinak na efekt staklenika onaj antropogeni trećina dolazi od metana, a dvije trećine od plina CO2.
Međutim, imamo jedan mali problem, a to je što čak 40% antropogenog plina metana dolazi od govedarstva, dakle odnos industrije i govedarstva vam je jako velik. Je li možda bi bilo bolje da smo možda u tom smislu nešto pokušali poduzeti prvenstveno, a tek onda ovdje?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Slažem se to je resor jedan drugi, međutim ja smatram da i mi kao Ministarstvo gospodarstva i Vlada i Sabor i RH kao takva svako u svom segmentu mora doprinosit zajedničkom cilju. Mislim da je ovo zajednički cilj. Postoji u energetici još emisija famozni hidrati de facto zaleđeni plin na koji mi ne možemo utjecat koji se lako topi i emitira, ima hrpu. Krave da ne spominjem koliko imitiraju metana, međutim opet se vraćamo na pitanje održivosti življenja na ovom planetu.
Znači mi moramo održiv razvoj imat u svakom pogledu i svako u svakom dijelu mora dat svoj doprinos, evo mi kroz energetiku dajemo svoj ovim .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani državni tajniče sa suradnicom. U vašem uvodnom izlaganju rekli ste da koncentracija metana raste kao nikada prije, a svrha ovog zakona ove uredbe je da se što brže smanji emisija metana. Pa da li znate možda kolika je emisija metana sada, a što očekujemo implementacijom ovog zakona u skoroj budućnosti? .../Govornik se ne razumije./...

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle, cilj ovog zakona za razliku od nekih drugih kod emisija CO2 ... si možemo davat ambiciozne ciljeve i nekakvi vremenski nekakvu liniju, ovdje je cilj smanjit emisije kao takve. Znači možemo si postavljat ciljeve, međutim ponavljam neke stvari su ne kontrolabilne što se tiče nas. Evo i kolega zastupnik Zekanović je isto jako slikovito objasnio, u tim emisijama učestvuje metan iz energetskih postrojenja, nama je cilj maksimalno smanjiti gdjegod je to moguće uzimajući u obzir da negdje nikad nećemo moć smanjiti jednostavno jer je tehnologija koju posjedujemo danas takva. Znači odgovor na vaše pitanje bi bio cilj, primarni cilj je smanjiti, mi možemo zadat sebi, kao što sam prethodno rekao mi uspostavljamo sustav na razini čitave EU, isto kao CO2 ako susjed nešto ne napravi, a mi ne napravimo opet ćemo i mi ispaštat zbog toga, .../Upadica Reiner: Hvala./... međutim doprinos svoj dajemo.

Reiner, Željko (HDZ)
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota. Izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, poštovane kolegice i kolege.
Ja ću odma na početku reći da u ime Kluba zastupnika SDP-a da ćemo podržati prijedlog ovoga zakona o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru. Podržat ćemo ga jer se bavi problemom koji je stvaran, mjerljiv i hitan. Metan nije apstraktan pojam iz europskih dokumenata, metan znači brže zagrijavanje planeta, lošiji zrak, veći zdravstveni rizik i sporiju energetsku tranziciju. Zato je dobro da se ovaj zakon donese što prije, ali jednako je važno upozoriti kako provodimo zakon kao i to što zakon propisuje.
Metan je što smo već nekoliko puta danas tijekom rasprave čuli, drugi najopasniji staklenički plin, ali u kratkom roku ima višestruko jači učinak zagrijavanja od ugljikova dioksida. I ako želimo ozbiljno govoriti o klimatskoj politici onda energetski sektor mora biti pod nadzoroma gubici curenja i rutinsko ispuštanje plina više ne mogu i ne smiju biti normalno stanje.
Ovaj zakon uvodi obvezu mjerenja i praćenja emisija, zahtjeva sanaciju curenja, ograničava odzračivanje i spaljivanje metana, ali isto tako jasno određuje odgovornost i nadzor i to smatramo u SDP-u da je ispravan smjer i zato to i podržavamo. No važno je naglasiti da je ovo provedbeni zakon, a on sam po sebi nije energetska, ali isto tako niti klimatska strategija, propisuje obveze, ali vrlo malo govori o tome kako ćemo ih ostvariti na pametan, pravedan i isto tako na održiv način.
Stoga se otvara nekoliko pitanja, pa kao prvo izdvojit ću pitanje troška. U obrazloženju stoji da zakon ne zahtjeva dodatna sredstva iz državnog proračuna i to formalno je točno, ali u praksi svi novi troškovi, a ovdje znamo da će doć do troškova mjerenja, verifikacije, sanacije i nove opreme, padaju na operatore, a znamo da se ti troškovi često u praksi na kraju preliju na građane kroz cijenu energije.
Zato evo želimo poručiti da klimatska politika nikako ne smije postati novi skriveni namet građanima. Uz obveze moraju postojati i modeli potpore, osobito za lokalne distributere i manje sustave koji nemaju iste kapacitete kao veliki energetski subjekti.
Drugo, zakon vrlo precizno propisuje kazne i sankcije što je razumljivo jer bez sankcija nema ozbiljne provedbe. Međutim, ono što sam rekao i kroz repliku državnom tajniku, zakon ne predviđa poticaje za one koji ulažu u smanjenje emisija. Sustav se temelji isključivo na kaznama, ali ne i na nagrađivanju odgovornoga ponašanja. U SDP-u smatramo da bi uz sankcije trebalo paralelno razvijati porezne olakšice, investicijske potpore i korištenje europskih fondova za modernizaciju plinske infrastrukture jer cilj svake politike pa tako ni ove ne bi smjelo biti isključivo kažnjavanje nego stvarno smanjenje emisije metana.
Treće, važno je pitanje sigurnosti u urbanim sredinama, spaljivanje metana nije uvijek tehnički ni sigurnosno izvedivo u gusto naseljenim područjima. Zakon dopušta iznimke, ali u praksi je nužno jasno definirati smjernice kako se provedba ne bi pretvorila u rizik za građane ili u pravnu nesigurnost za operatore.
Četvrto i posljednje, pozdravljamo što se zakon bavi napuštenim bušotinama i zatvorenim rudnicima jer je riječ o problemu koji se desetljećima zanemarivao, no važno je isto tako jasno odgovoriti na pitanje tko snosi trošak sanacije povijesnih objekata za koje često više ne postoje odgovorni operateri. Taj teret ne smije pasti na lokalne zajednici niti na građane.
I zaključno, Klub zastupnika SDP-a podržat će ovaj zakon jer bez smanjenja emisije metana nema niti ozbiljne klimatske politike. No istovremeno poručujemo da provedba mora biti pametna, pravedna i isto tako socijalno osjetljiva. I ako ovaj zakon iskoristimo kao polugu za ulaganja, za modernizaciju i pravednu energetsku tranziciju onda će to biti uistinu dobar zakon, ako ostane samo popis obveza i kazni, tada smatram da ćemo propustiti priliku, a mi u SDP-u želimo da ovu priliku iskoristimo. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče HS-a. Poštovani državni tajniče sa suradnicom, kolegice i kolege.
U prijedlogu ovog zakona i Uredbe EU o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru sama ova Uredba EU 2024/1787 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024.g. o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru i izmjeni Uredbe EU 2019/942 utvrđuje pravila za mjerenje, kvantifikaciju, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija metana u energetskom sektoru u EU. Sama uredba stupila je na snagu 4. kolovoza 2024.g.
Kao što smo i čuli iz izlaganja državnog tajnika, ali i u replikama metan je snažan staklenički plin koji ima znatno veći učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikova dioksida osobito u kratkom roku. Iako u atmosferi ostaje kraće od ugljikova dioksida metan je odgovoran za oko 30% porasta globalne temperature od predindustrijskog razdoblja. Energetski sektor uključujući proizvodnju, transport, distribuciju nafte, plina i ugljena jedan je od glavnih izvora antropogenih emisija metana. Zbog toga je brzo smanjene emisije metana jedan od najučinkovitijih i najbržih načina za usporavanje klimatskih promjena.
Iako troškovi implementacije novih tehnologija i postupaka mogu biti visoki prednosti za okoliš i gospodarstvo su značajne. S kontinuiranim naporima i suradnjom na globalnoj razini mjere iz predmetne uredbe značajno će doprinijeti održivoj i čišćoj budućnosti.
Zakonom se osigurava provedba predmetne uredbe u cijelosti obavezujuće koja se primjenjuje u svim državama članicama. Istim se određuje nadležno tijelo odgovorno za provedbu i nadzor mjera iz uredbe kao i sankcije odredbe.
Uredba se primjenjuje na smanjenje emisija metana i to u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u prikupljanju i preradi fosilnog plina u neaktivnim privremeno zatvorenim te trajno zatvorenim i napuštenim bušotinama, u transportu i distribuciji prirodnog plina, na podzemno skladištenje plina i na aktivnosti i terminalima za ukapljeniprirodni plin, kao i na aktivne podzemne i površinske zatvorene ili napuštene podzemne ugljenokope.
Uredba propisuje i obveze za operatere sektora nafte, plina i ugljena koji posluju na teritoriju EU i preko kojih se uvoze fosilna goriva u EU. Za industriju nafte, fosilnog plina i ugljena uvodi se mjerenje, kvantifikacija, praćenje i verifikacija emisije metana, izvješćavanje o njima uključujući emisije koje nastaju zbog istjecanja, ozračivanja ili spaljivanja plina na baklji te poduzimanje mjera za njihovo smanjenje.
Posebice mi je interesantno zapravo i u samoj replici sam istaknuo spaljivanje, ozračivanje plina na bakljama jer i sam dolazim iz takvog kraja konkretno iz Podravine gdje je podosta bušotina i eksploatacije mineralnih sirovina nafte i plina i ova uredba zapravo samo doprinosi i onih zatvorenih bušotina i one koje su u planu upravo prije svega zaštiti stanovništva u kraju u kojemu i sam živim.
Operatori će morati mjeriti emisije metana na razini izvora i sastaviti izvješće o praćenju koja će provjeravati neovisni akreditirani ver… akreditirani verifikatori. Također pratit će se i emisije metana nastale izvan EU kada je riječ o sirovoj nafti i prirodnom plinu i ugljenu koji se stavljaju na tržište EU.
Ministarstvo nadležno za energetiku određeno je za nacionalno nadležno tijelo odgovorno za praćenje i provedbu uredbe i ono uspostavlja kontaktnu točku radi izvršenja svojih zadaća. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona, propisa donesenih na temelju njega i uredba, i uredbe EU u dijelu koji se odnosi na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, sabiranje i preradu fosilnog plina, podzemno skladištenje plina za neaktivne, privremeno zatvorene te trajno zatvorene i napuštene bušotine, aktivne podzemne i površinske ugljenokope, zatvorene podzemne i napuštene podzemne ugljenokope provodi nadležna inspekcija Državnog inspektorata dok u dijelu koji se odnosi na terminale za ukapljeni prirodni plin i na transport i distribuciju kupljene nafte i fosilnog plina provodi inspekcija zaštite od požara i civilne zaštite MUP-a.
Zakon ne nameće dodatne zahtjeve ni obaveze osim onih propisanih uredbom. Klub HDZ-a će podržati ovaj zakon.
Zahvaljujem na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovani zastupnik Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege započeo bih sa citatom iz poglavlja Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom gdje se jasno navodi. S obzirom na to da je metan drugi najznačajniji staklenički plin njegovo smanjenje je ključno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. godine, a to je posebno ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnja. Smanjenje emisija metana iz energetskog sektora je ključan čimbenik prijelaza na obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju energetskog sektora. Njegovo smanjenje poboljšava kvalitetu zraka i zdravlje stanovništva.
Međutim, evo neki dan već prvog dana zasjedanja nakon zimske pauze 15. siječnja pitao sam premijera kako objašnjava očitu kontradikciju između s jedne strane načelnu podršku ciljevima Pariškog sporazuma, a s druge strane najave projekta istraživanja naftnih polja u Kazahstanu. Odgovorio je protupitanjem rekao je zašto bismo se mi držali tih ciljeva ako ih se recimo SAD ne drže. Pritom je iznio i netočnu tvrdnju da su obnovljivi izvori energije skuplji od onih koji su neobnovljivi. Evo i državni tajnik je rekao da je u redu da idemo u istraživanje novih naftnih polja s obzirom da se radi o firmi koja je izlistana na burzi i koja pokušava ostvariti profit bez obzira što se radi o firmi koja je u većinski državnom vlasništvu.
I sada se postavlja ključno pitanje, stoji li Hrvatska iza ciljeva iz Pariškog sporazuma kako piše u prijedlogu ovog zakona gdje se izričito navodi da je dekarbonizacija energetskog sektora ključna za zadržavanje globalnog zatopljenja ispod 1,5 stupnja ili je Hrvatska ona država koja započinje nova istraživanja naftnih polja i time se veže uz novu karbonizaciju vjerojatno za slijedećih 40 ili 50 godina?
Međunarodna agencija za energiju, ali i brojni znanstveni napominju da se ne može ostati ispod 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje ako i dalje pokrećemo nove naftne projekte i ako nastavimo s istraživanjima naftnih polja i ako otvaramo nove bušotine. Da je to jednostavno nemoguće kažu.
Prosjek već sada za zadnje 3 godine je već sada iznad 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To nam je već svakodnevnica. Kakva je vjerodostojnost ovog zakona kada premijer otvoreno poručuje da se ne moramo pridržavati Pariškog sporazuma, a istovremeno predviđamo preko 40 miliona eura za istraživanje novih naftnih polja i to u Kazahstanu. Jedna ruka kao čuva, ali druga ruka pali. Važnije od strožih regulacija je stvarna posvećenost smanjivanju emisija jer ako se obvezujemo za bušenje idućih 50 godina jednako toliko i palimo onda je zapravo svejedno koliko će metana iscuriti, a najmanje će metana iscuriti ako prestanemo bušiti i ako prestanemo vaditi, a ako temperatura nastavi rasti tempom kojim sada raste goleme količine metana koje čuva permafrost u ovom trenutku će biti ispuštene u atmosferu a onda će temperatura i značajnije porasti.
Podsjetio bi i na jošjedan citat iz obrazloženja zakona, kaže: „iako troškovi implementacija novih tehnologija i postupaka mogu biti visoki, prednosti za okoliš i gospodarstvo su značajne s kontinuiranim naporima i suradnju na globalnoj razini mjere iz predmetne uredbe mogu doprinijeti održivijoj i čišćoj budućnosti“, evo volio bih da upravo ovu rečenicu pročitate premijeru da mu pokušate objasnit da zelena tranzicija nije trošak nego nužnost, da su suradnja i kontinuitet ključni za ostvarivanje zajedničkih ciljeva, da je megavat iz obnovljivih izvora energije jeftiniji od megavata iz nafte.
Projekt istraživanja naftnih polja u Kazahstanu ne spominje se nigdje u revidiranom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH za razdoblje od '21.-'30.g. to je plan koji je revidiran prije manje od godinu dana u ožujku prošle godine, a sada ulazimo u taj projekt koji podrazumijeva novo bušenje, novo sagorijevanje i novu ovisnost o fosilnim gorivima. Zašto kažem ovisnost? Jer logika nafte je uvijek ista, sve što se izvadi mora se i spaliti inače se radi o promašenoj investiciji. A nije ni nevažno tko je zadužen za taj projekt, riječ je o Janafu tvrtki koji član uprave osniva privatnu naftnu kompaniju, a istodobno upozorava da se u toj istoj tvrtki nafta ne važe sukladno pravilima. Bez obzira na to koja je istina u tom unutarnjem sukobu za moć čini se, vidimo da je riječ o poduzeću koje trenutno predmet ozbiljnih prijepora, mogućih nezakonitih radnji i međusobnih optužbi. I sada upravo tim ljudima koji se međusobno optužuje želimo dati povjerenje, želimo dati resurse da u zemlji izvan EU provode projekt istraživanja nafte. Skeptična osoba bi rekla da to nije dobra ideja, da je rizik nenamjenskog troška stvarno značajan. A uz to ulazimo kao što sam i rekao u projekt koji je suprotan postavljen klimatskim ciljevima i koji nije predviđen energetskim i klimatskim planom.
Na kraju moram izraziti svoje čuđenje što u ovoj raspravi nema nijednog jedinog predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Mi pričamo o ograničavanju metana radi Pariškog sporazuma, radi ciljeva, a nama to tu ne predstavlja ministarstvo zelene tranzicije. To vrlo jasno pokazuje stav Vlade o tome čija je energetika tema i čiji se interesi stvarno stavljaju u prvi plan. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Marin Miletić. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovanje potpredsjedniče HS-a, poštovanje gospođo Kristina Zadro Omrčen, državni tajniče sa svojom suradnicom, kolege i kolegice vladajući i kolegice i kolege iz oporbe.
Važna jako tema, važna jako tema pogotovo kad postanemo svjesni gdje živimo u kojem povijesnom vremenu u vremenu kada najveće sile na razini svijeta kažu boli nas đon za ekologiju, kad najveće sile koje najviše zagađuju cijelu zemlju, naš planet Indija, Iran, Rusija, Kina u pojedinačnoj raspravi bit ću još konkretniji, i najveće zemlje kažu nas boli briga i vi radite šta god hoćete. I sad kako sačuvat svoju zemlju, svoj okoliš, svoje područje, a bit svjestan da ti, evo izvukao sam službene podatke Europu zagađuješ cijeli kontinent sa stakleničkim ukupnim brojem stakleničkim u postocima 0,04% Europu cijelu, a svijet cijeli naša mala Hrvatska 0,04%. A onda gledaš šta su zelene fundamentalističke politike napravile u Njemačkoj, uništile državu. Ovi ostrašćeni manijaci su uništili državu, ugasili nuklearke, nema energije i ide sve u klinac, država se raspada, potpuno se raspada njemačko gospodarstvo, dakle to su analitike, to su podaci. Zašto? Zato jel Angela Merkel falila sa svime, falila je sa migrantima, falila je sa sigurnosnim politikama, falila je sa energetskim politikama i napravila je Njemačkoj najveću štetu Bog zna valjda od rata. Pričamo o gospodarskoj situaciji i sigurnosnoj.
Mi raspravljamo o Zakonu o provedbi Uredbe EU smanjenju emisije metana u energetskom sektoru i rekli bismo riječ je o tehničkom provedbenom zakonu, al njegova poruka nije nimalo tehnička. Ona je duboko politička i ona je duboko strateška bit ću jasan.
Ovaj zakon polazi od činjenice da metan jedan je od najopasnijih stakleničkih plinova, naravno je ili nije sporno, te da energetski sektor, posebno sektor fosilnih goriva predstavlja ozbiljan problem za okoliš, zdravlje ljudi, klimatske ciljeve i to nitko ne razuman ne osporava tu se možemo složit. No postavlja se ključno pitanje što nakon toga, što nakon toga? Nemojte mi zamjerit na ovoj intervenciji, mi ne možemo imati tenkove na struju jel tako, mi ne možemo imat tenkove na struje i zrakoplove Rafale na struju, ne možemo jer to ne ide. Ja neću sad uopće ulazit, znate probao sam malo istraživat pa ispituje kolko jedan tenk, jedan jedini tenk na ovom svijetu zagadi okolišpa to je strašno, a imamo rat na području Ukrajine gdje je Rusija napala Ukrajinu koliko se evo kontinent cijeli zagadio samo radi tog rata kad pričamo o ekološkoj a ovoj drugoj ljudskoj nažalost svim žrtvama, duhovnoj dimenziji to neću ni govoriti. Dakle, treba puno razboritosti u ovim ekološkim politikama.
Obnovljivi izvori energije uključujući solarne elektrane oni jesu dio rješenja i naš stav je u Klubu MOST-a da se trebaju razvijati, to je naš stav, ali budimo iskreni razgovarao sam sa ljudima koji drže energetiku i katedru, mi u MOST-u Rijeci imamo mlade ljude znanstvenike dr.sc. Alena Jakoplića i ekipu dakle koji rade to na riječkom sveučilištu i oni kažu zastupniče ma ništa premalo, premalo. Dakle, solar bez stabilnog baznog izvora ne može nositi ni jednu modernu državu, ne može. Ne može nositi industriju, ne može. Ne može nositi promet, ne može nositi promet i ne može nositi digitalnu ekonomiju. I zato mi pred vratima imamo novu razvoju priliku a i data centre, o tome se sve više govori i postoje priče, investicije, dakle investiranja u RH podatkovne centre umjetne inteligencije koji traže ogromne količine stabilne, jeftine i niskougljične električne energije 24 sata dnevno tride… 365 sati dana u godini. Države koje tu mogu osigurati, mi tu vidimo priliku zato je ovo govorim čak mislim da su i vladajući išli u tom smjeru, privući će investicije i visoko plaćena radna mjesta. Države koje to ne mogu ostat će digitalna periferija i zato je važno i s ovom mjesta ponovo progovoriti o nuklearnoj energiji. Državni tajniče o nuklearnoj energiji, nuklearna energija, nuklearna energija. Nuklearna energija nije nikakva ideologija. Nuklearna energija je tehnologija, tehnologija koja osigurava stabilnost, sigurnost opskrbe, niske emisije. Bez nje svaka ozbiljna energetska tranzicija ostaje potpuno nedovršena.
I mi danas dovodimo zakon koji uvodi stroge kazne, inspekcija, administrativne obveze u redu al ne donosimo strategiju razvoja, ne govorimo kako ćemo osigurati dovoljno energije za budućnost, za umjetnu inteligenciju, za industriju, za mlade ljude koji žele ostati u Hrvatskoj. I s jedne strane svaka država ovdje vas gledam ima vas Bogu hvala na vama hrvatskih branitelja, s jedne strane država mora imat čvrstu vojsku, jaku vojsku, policiju naravno jaku vojsku, a s druge strane država mora imat samodostatnost u proizvodnji svoje hrane. Šta će ti jaka vojska ako ti nemaš svoju proizvodnju hrane, a šta će ti i proizvodnja hrane ako nemaš energetsku stabilnost. I ta nacionalna sigurnost je i vojska i hrana i energetika i vjerojatno još tu ulazi puno toga, al ovo je ključ to su ključni stupovi.
Dakle, mi podržavamo ciljeve smanjenja emisije metana, nije sporno, ali želimo još jednom poslati poruku da bez hrabre energetske politike naći ćemo se, možemo se naći u određenim teškoćama i zato je važno razmišljati što država može napraviti prema nuklearnoj energiji, razvijati dalje kapacitete dolje LNG-a i onda kao jedna mala, jaka država možemo čuvati s jedne strane svoje granice, a s druge strane raditi na svojoj samodostatnosti i nikog se ne plašiti kao što se nikada nikoga nismo ni plašili.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir.
Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici i zastupnice, poštovani predstavnici Vlade pred nama je Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru kojim se u hrvatsko zakonodavstvo uvode mehanizmi za provedbu jedne od najambicioznijih europskih klimatskih uredbi u području energetike.
Već na početku želim jasno reći smanjenje emisije metana je nužno zbog borbe protiv klimatskih promjena, ali tako i zbog zdravlja ljudi i okoliša. Metan je snažan staklenički plin i njegovo smanjenje ima brz i vrlo mjerljiv učinak.
Klub Centra i Nezavisne liste Sjevera ne vodi u pitanje ciljeve ove uredbe oni su jasni ali kao oporba imamo obvezu govoriti o načinu provedbe a ne samo o cilju. Ovaj zakon je klasični primjer tzv. provedbenih zakona. On ne donosi bilo kakvu politiku, bilo što za društvo nego pod jedan određuje nadležno tijelo, pod dva uspostavlja inspekcijski nadzor, pod tri propisuje kazne i sankcije i četiri u potpunosti se oslanja na europski regulatorni okvir.
Problem je u tome što se Vlada ponovo zaustavlja upravo tu, upravo na toj rečenici. Pravo pitanje odnosno prvo pitanje koje moramo postaviti jest je li država spremana za provedbu ovako zahtjevnog sustava? Ponovit ću zakon uvodi nekoliko stvari, nekoliko novih obveza. Obveza mjerenja, izvještavanja i verifikaciju pod jedan, pod dva redovite inspekcijske nadzore, pod tri obvezu sanacija propuštanja, pod četiri zabranu rutinskog spaljivanja i odvraćivanja te pod pet visoke novčane kazne i …/Govornik se ne razumije./…
Sve to u konačnici i nešto zahtjeva. To zahtjeva snažne institucije u prvom redu, zatim dovoljan broj inspektora, nakon toga i tehničku opremljenost, a u konačnici i kontinuiranu koordinaciju između ministarstava, inspekcija i regulatora.
U obrazloženju zakona stoji da za provedbu nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna. To je blago rečeno pa možemo reći čak i teško uvredljivo. Ako želimo ozbiljnu provedbuona mora imati svoju cijenu bilo kroz jačanje institucija, pojedinačnih institucija bilo kroz podršku prilagodbi samog sustava kako bi bila održiva.
Drugu stvar o kojoj bi želili govoriti je zakon gotovo u potpunosti prebacuje teret provedbe na operatere, bilo da je riječ o naftnim, plinskim ili energetskim subjektima bez ikakvog razrađenog prijelaznog ili poticajnog okvira na nacionalnoj razini. Iz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću vidimo da su upozoravali na nekoliko važnih manjkavosti. Prvo, administrativno preopterećenje o kojem smo govorili, drugo, tehničku provedivost pojedinih mjera i treće sigurnosne rizike u urbanim sredinama. Sve je to odbijeno uz obrazloženja da to nije predmet ovog zakona, ali upravo u toj izjavi da to nije predmet ovog zakona vidimo jedan novonastali problem. Vlada se skriva iza uredbe umjesto da nacionalnim mjerama olakša provedbu onima koji zakon moraju provoditi.
I treće, konačno treće ovaj zakon ne govori ništa o socijalnim i regionalnim učincima. Energetska infrastruktura nije ravnomjerno raspoređena, a trošak prilagodbe neće biti jednak za sve. Bez jasne državne politike postoji rizik da će teret pasti upravo na manje sustave i na lokalne distributere. Upravo zbog svih tih razloga koje smo naveli naš klub može podržati ovaj zakon u prvom čitanju, ali uz vrlo jasnu poruku, provedba klimatskih promjena ne smije biti puko kažnjavanje bez strategije i bez podrške. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačne rasprave i prvi će govorit zastupnik Miro Bulj. Nema ga gubi pravo na govor, pa će onda govoriti poštovani zastupnik Marin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala lijepa. Predsjedniče HS-a još jednom pozdrav vama i svim kolegicama i kolegama vladajućim i isto tako pozdrav svim kolegicama, kolegama iz oporbe.
Ma ja bi htio iskoristi samo ovu priliku još jednom da hrvatsku javnost pozovem da pogleda nekoliko dokumentaraca, dva možda za početak Seaspiracy i da pogleda dokumentarac koji govori o velikim tvrtkama koje su isprva sebe jako promoviraju kao oni koji su čuvari prirode i okoliša, mogu čak i otvoreno reći pričamo o Amazonu, a onda s druge strane u dokumentarcima je jasno vidljivo kako su oni jedni od najvećih zagađivača. I evo to je jako, jako važno da si ljudi podižu razinu svoje svijesti da u doslovnom smislu razmišljaju koliko je onih među nama na ovom svijetu koji s jedne strane se prezentiraju kao veliki čuvari prirode, okoliša svega, a onda kada zagrebete svatite ustvari da su izrazito, izrazito štetni po utjecaj prirode.
Ja bi molio kolege da ne snimaju jedni druge s mobitelima dok govorim ovo, nije vam to dobro. Evo neću uopće prozivat, neću prozivat poimence, dakle dok sam sad ovdje govorio jedan drugi kolega je na mobitelu nešto radi, drugi kolega iz druge političke opcije nekoliko metara udaljen zumira i točno ga snima šta radi, dakle to nije dobro. Nemojte to radit. Ne moramo se voljeti, ne moramo bit iste političke priče potpuno različiti svjetonazori i onda ne kužim uopće takvo ponašanje. Dakle, to možemo mi imat i teže političke riječi u nekim konfrontacijama, ono ne moramo se kažem oko ničeg složit, ali dignitet ipak je ovo Hrvatski sabor, ovo je najviše zakonodavno tijelo naše države i ovdje ipak treba malo pripazit na ponašanje, bar mislim da bi to tako trebalo bit.
Ono na što sam u svojoj raspravi u ime kluba Mosta upozorio javnost, evo sad konkretno ovdje čitam, najveći zagađivači na razini svijeta Kina broj jedan, SAD koji je izašao iz svih sporazuma Pariškog, svih sporazuma koji postoje na razini svijeta, Drill,baby,drill, America First i ljudi se brinu o svom gospodarstvu, Indija 3., 4. Rusija, 5. Indonezija, 6. Japan, 7. Iran, 8. Saudijska Arabija, 9. Kanada, 10. Njemačka najveći zagađivači na razini cijelog svijeta. Hrvatska Europu zagađuje sa nula zarez nula sa 0,4% i to ne znači da mi ne moramo štiti svoj okoliš, svoju prirodu, dapače, trebamo to je neka i osobna odgovornost onda je odgovornost države kao takve, ali s druge strane moramo ovdje poslat nekoliko poruka da i zelene politike koje se vode moraju biti razborite, ne ostrašćene, ne ideološke jer vidimo što su ostrašćene zelene politike napravile u Njemačkoj. Uništile su potpuno državu, unazadile su je Nijemci su ugasili svoje nuklearke, a vi imate sad npr. situaciju da ako ne dođu pameti u ogromnim problemima će biti.
I zato Hrvatska mora strateški razmišljati, ne samo o solarima nego i o nuklearnoj energiji koja nam je potrebna nedovoljna ona koju dobivamo iz NE Krško gdje smo 50% suvlasnici, nekih 15% dobivamo ukupne energije iz te nuklearke nego moramo razmišljati i o svojim sustavima da budemo što neovisniji i što samostalniji. Evo ja sam uvjeren da je to naš put i toliko od mene u pojedinačnoj raspravi.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicom.
Dakle, govorimo o plinu metanu i o reguliranju njegove emisije što se tiče industrije. Ovdje smo slušali kolegu Miletića koji je evo već prvo 15 ... pa onda još pet minuta o ničemu zapravo jel o temi govorio nije,ali je bitno da je on da je u problemu kada ga, kada ga ljudi pozorno ne slušaju, pa ljudi su ugasili televiziju kad ste vi došli na televiziju. Dakle, govorite o temi.
Ovdje se moram odmah na početku osvrnuti na kolegu Živkovića kojemu je, ali ja ne znam to je stvarno apsurdno, koji govori o tome da je problem što će JANAF uložiti 40 milijuna eura u naftno polje, u istraživanje naftnog polja u Kazahstanu što bi potencijalno moglo doprinijeti da hrvatska tvrtka, a to je JANAF samim time i Hrvatska zaradi možda 10 puta ili 100 puta toliko pa će onda Hrvatice i Hrvati pa čak i oni iz Možemo! imati nešto možda jeftinije gorivo, pa će možda imati neke druge beneficije ili će se napuniti državni proračun. To mi nije jasno jer kao da ne zna da će nama još trebati desetljeća i desetljeća da se svi vozimo bajsom po Zagrebu i drugdje ili da se možda teleportiramo.
Dakle, to su nonsens politike koje Možemo! zastupa. Dakle, svaka čast menadžmentu JANAF-a ako će istraživati naftna polja u Kazahstanu odnosno ako ih sutra eksploatirati. To je na dobrobit hrvatskog naroda i hrvatske države i na dobrobit.
E sad kad govorimo o plinu metanu ajmo prvo malo da vidimo o čemu se radi. Dakle, plina metana u atmosferi ima oko 200 puta manje nego plina CO2, njega ima otprilike 0,02 do 0,04% evo malo prije sam tražio pa kaže negdje 0,042%. Međutim, ono što je istaknuo državni tajnik u svom izlaganju problem je što taj plin metan zbog toga što se radi o velikoj molekuli on znatno bolje apsorbira toplinsku energiju i znatno doprinosi efektu staklenika. Kad govorimo o efektu staklenika nije samo metan nego, nije samo CO2 nego tu je i plin CO i sumporni dioksid, svi su to plinovi koji doprinose efektu staklenika i to je nešto što se moramo složiti da postoji. Da čovjek odnosno antropogeni utjecaj zadnjih oduvijek zapravo utječe na podizanje globalne temperature jer ono što je sada činjenica što se tiče metana je da 2/3 proizvodnje metana u atmosferi dolazi od čovjeka, 2/3. 1/3 trećina su prirodni izvori otprilike, govorim otprilike s tim da ti prirodni izvori to vam je najviše tresetišta tamo po Sibiru, to je jedan zatvoreni krug što je toplije ima više tresetišta pa ima samim tim i više metana. Drugi prirodni izvor to vam, evo interesantno termiti. Znači termiti proizvode metan i imamo još od sedimenata u moru koji također kod taloženja dolazi do nekakvog raspadanja i također se proizvodi taj metan.
Kada govorimo o čovjekovoj proizvodnji metana imamo otprilike, dakle najveći proizvođač pod u kad govorimo o antropogenom utjecaj su vam krave odnosno govedarstvo kao takvo. To vam je negdje 45% ukupnog metana kojeg čovjek proizvede. Zatim imamo negdje oko 30 i nešto posto što proizvede industrija o čemu govorimo i još imamo rižina polja, imamo odlagališta otpada koji proizvedu ostatak metana.
I mi sada govorimo upravo o ovome dijelu. Je li ovo potrebno regulirati? Je, definitivno je jer kada bi se u svijetu čitava industrija svjetska regulirala na ovaj način mi bi značajno smanjili odnosno mogli bi teoretski smanjiti za trećinu globalnu čovjekovu odnosno antropogenu proizvodnju metana na svijetu. A to kažu stručnjaci da bi bilo čak i dovoljno da za… zaustavljanje ovoga trenda globalnog zatopljenja.
Tako da je ovo iznimno važan zakon s tim ovdje sam osjetio od kolega da ima nekakve kao što ćemo mi to raditi kada je Amerika proizvodi i Kina proizvodi 90 i ne znam koliko posto svjetskoga metana i ostalih stakleničkih plinova pa bitno je doprinijeti, bitno je doprinijeti. Još će proći jako dugo vremena dok mi napravimo potpunu dekarbonizaciju svijeta u smislu proizvodnje energije, jako će dugo vremena proći ali u međuvremenu ajmo makar onda raditi na ovome da svi koji proizvode metan, da proizvode u smanjenoj, u smanjenom obimu odnosno ako ga već proizvode da nešto, da onda nešto i plate nekakvu okolišnu naknadu odnosno da društvo ima nešto od toga.
U svakom slučaju dakle ova uredba odnosno ovaj zakon je znači na mjestu i evo veselim se glasovati za ovaj zakon.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada najprije kolega Miletić je dignuo povredu Poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., kolega Zekanoviću vi i neprijatelje vidite tamo gdje ih nema a možda tamo gdje ih ima možda ih ne vidite. Ja sam vas branio jer kolega s ljevice je snimao dok ste vi surfali tamo gdje jeste i zumirao je točno na one stvari na koje ste vi surfali i zato sam ja reagirao, al nema veze tako to bude.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, ajde to nije baš bila povreda Poslovnika, ali dobro.
Kolega Budalić ima repliku.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, gospodine državni tajniče sa suradnicom, kolega Zekanović ostavili ste mi ovako dojam da ste malo pobliže se zabavili oko ove teme metana, no mene zanima ne globalno nego ono šta je nama lokalno, a to je u ovoj raspravi nisam čuo da je netko spomenuo odlagališta kao velike proizvođače metana odnosno velike farme. Naravno da nećemo smanjivati farme nego ćemo davati poticaje za bioplinska postrojenja što znači da učinak od samoga metana je proizvodnja energije znači višestruka dobit. Kako vi to vidite obzirom na primjer Nizozemske koja je nekad davno imala velike probleme obzirom da imaju velik broj farma?
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Budalić prije nego što vam odgovorim evo osvrnio bi se na kolegu Miletića. Kolega Miletić hvala vam što ste se zauzeli za mene,hvala, ja bi to komentirao dakle ta ljevica rigidna znači oni se zgražaju kad Trump dila poruke privatnu korespondenciju, a oni imaju obraza drugome škiljiti u njihov poštanski sandučić i otvarati poštu, dakle imaju obraza. Hvala vam što .../Govornik se ne razumije./... to je dakle to je ono zapravo dno dna da ti neko viri u spavaću sobu, dakle da ti neko viri u spavaću sobu.
Dakle, ja sam mogo imati potpuno privatnu korespondenciju npr. sa svojom suprugom, intimnu na primjer i onda neki govnari s ljevice snimaju privatnu korespondenciju. Jel vas sram? Jel vas sram? .../Upadica Reiner: Kolega, kolega./... Rekao sam što sam mislio reći. Kolega Budaliću .../Upadica Reiner: Kolega Zekanović./... slažem se s vama to su veliki problemi.

Reiner, Željko (HDZ)
Molim vas, molim vas birajte riječi kad smo ovdje.
Kolegica Mrak-Taritaš je digla povredu poslovnika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa. Referirat ću se na čl. 238. iako ste potpredsjedniče vi reagirali ili malo kasnije. Ove riječi koje je kolega Zekanović uputio su apsolutno neprimjerene za ovaj visoki dom i za bilo kog ko izgovori više govori o njemu koji je izgovorio nego kom je upućeno.

Reiner, Željko (HDZ)
To sam reko i kolegi Zekanoviću da bira riječi.
Kolega Zekanović digli ste povredu poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Dakle kolega 238., poštovani potpredsjedniče 238., dakle kolegica Mrak-Taritaš je mene opomenula, a nije svoga ljevičara koji meni ulazi u moju intimu nije njega prozvala. Dakle ko to radi zaslužio je taj epitet jer to je dno dna.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, naravno da je neprimjereno nekome gledati u njegovu korespondenciju, ali neprimjereno je isto tako rabiti takve riječi i ja vas molim da se svi suzdržimo i držimo razinu kakva je primjereno ovom domu.
Repliku ima kolega Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem. Kolega Zekanović da li po vama je moguće uskladiti ciljeve smanjenja emisija metana s očuvanjem konkurentnosti i stabilnosti energetskog sektora u našoj državi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega naravno da da, dakle tome služi i upravo ovaj prijedlog zakona o kojem govorimo, naravno da se može uskladiti, uskladio se i u drugim državama. Nije to jednostavno to je jedan dugačak proces, ali siguran sam da se to može napraviti naravno upravo na ovakav način.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Ivan Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovani državni tajniče, kolegice i kolege zastupnici.
Danas raspravljamo ...

Reiner, Željko (HDZ)
Samo malo kolega Bugarin oprostite. U čemu je problem? Ajde kolega Zekanović, kolega Zekanović molim vas, kolega Zekanović dajte molim vas dajte si sjednite na mjesto ili izađite van. .../Upadica se ne razumije./... Oprostite ja vodim ovu sjednicu za sada.
Kolega Zekanović molim vas sjednite se ili izađite van. Dobivate opomenu. Molim vas. .../Upadica se ne razumije./... Kolegice Ahmetović pa dajte se vi isto smirite ajde. .../Upadica se ne razumije./... Zato sam i opomenuo ga ne morate vi intervenirati, ima ko tu intervenirat. Kad jednog dana vi osvojite vlast što se neće nikad dogoditi onda ćete vi tu sjediti pa ćete vi vodit sjednicu. Budi Bog s nama onda kako će to biti.
Kolegice Radojčić izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Ovo što se sada dogodilo u mojoj kratkoj povijesti sudjelovanja u ovom visokom domu nikada nisam doživjela. Dakle, zastupnik je prijetio drugom zastupniku rekavši mu hoćeš da te zviznem, a vi ste vrlo blago na to reagirali i niste uspjeli zapravo onemogućiti ovakve izravne prijetnje. Ja mislim da ovo zaslužuje veću kaznu od vašeg ja sam predsjednik ja ću odlučivati. Ovo zaista ja nikada nisam čula ovakvo nešto, fizički je prijetio drugom zastupniku.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolegice Radojčić ja sam ko prvo opomenuo kolegu Zekanovića, a nisam mu govorio ja sam predsjednik itd. što vi pričate to je jedna stvar. Drugo, ja nisam čuo šta je on govorio jer ne mogu čuti šta međusobno ljudi govore uopće, niti znam niti sam mogo vidjeti šta je radio kolega kolegi Zekanoviću, a niti što je on njemu rekao. Prema tome, nije primjereno apsolutno kao što sam i reko ni jedno ni drugo, potpuno neprimjereno ponašanje za ovaj visoki dom.
Ja još jedanputa molim sve prisutne, odsutne i ostalo da vode računa o svom dignitetu prvenstveno, prvenstveno o svom dignitetu, a onda naravno i o dignitetu ovog, ove visokog doma jel.
Kolega Miletić je dignuo povredu poslovnika.

Miletić, Marin (MOST)
Čl. 238., kao što definitivno nije primjereno da bilo koji zastupnik drugom zastupniku prijeti, nije primjereno ni da zastupnik snima bilo kojeg drugog zastupnika u njegovu privatnu korespondenciju dok čovjek je na mobitelu, dakle to nema veze s mozgom i to se ne radi. A onda za nas muškarce, uz dužno poštovanje prema ženama uvažavajući vas apsolutno u svakom pogledu, nije primjereno da žena ide branit muškarca ako se on nađe u nekoj nezgodnoj situaciji, muškarac će se sam uvijek znat obranit, mislim ja to vjerujem. Nije primjereno .../Upadica Reiner: Dobro, ovaj ajde, ajde./... mislim nemojte se izlagat u dimenziji izlaganja Mirela.

Reiner, Željko (HDZ)
Ajmo, prvo ova priča o muškarcima i ženama meni je potpuno neprimjerena za mene su svi jednaki, prema tome to tek nije primjereno, ali ja sam sve rekao što sam mislio reći i evoga.
Kolegica Radojčić vi ste ponovo digli povredu poslovnika.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Da. Meni se čini da postoji bitna razlika između prijetnje fizičkim nasiljem u ovom Saboru od drugih oblika s kojima se možemo ili ne možemo složiti rada zastupnika. Dakle, ukoliko se ovako blagoodnosimo prema fizičkoj prijetnji drugom zastupniku, mislim onda možemo očekivati da će se od ovakvih prijetnji i približavanja na licem u lice doživjeti i fizički sukob, koji vi nećete onda spriječiti
…/Upadica Reiner: Dobro, kao prvo ovaj./…
jer možda niste čuli šta je tko kome rekao. Razumijete da se približio, sutra …/Govornici govore istovremeno, ne razumije se./… reagirati.

Reiner, Željko (HDZ)
Premašili ste vrijeme i sjednite.
Kao prvo ja nisam vidio da se kolega unosio u lice, to je jedno. Drugo kolega Živković se nije požalio da mu je priječeno, da je, da sam ja čuo da je kolega Zekanović prijetio ne bi mu dao samo jednu opomenu, dao bi mu itekako i više opomena jednu za drugom, to vas uvjeravam. S obzirom da se kolega Živković nije na to požalio nego ste se vi požalili, drugi su se našli pozvani da se na to požale, meni je teško tu procjenjivati i ponovno kažem niti je primjereno da netko nekome gleda u privatnu korespondenciju niti je primjereno da se bilo tko kome prijeti, dobacuje itd. I sad ja vas lijepo molim ajmo završiti s time, to nije jedna lijepi trenutak u ovome Hrvatskom saboru, neće baš biti zabilježen kao neki svijetli trenutak i bitni doprinos onome što građani od nas očekuju s bilo koje strane pa toplo apeliram na vas da ne perpetuiramo tu priču dalje.
Može kolega Jurčević da ne nastavimo s time.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Pa evo poštovani predsjedavajući ovo je bila iznimna situacija i potpuno ste u pravu dakle. Nije primjereno niti špijunirati privatnu korespondenciju ovaj kolega u parlamentu, a isto tako nije primjereno ni fizički prijetiti ako, ako je bilo takvih prijetnji ali podsjećam da u uglednim parlamentima onih starih demokratskih država ima fizičkih obračuna vrlo često ovaj smo tome mogli svjedočiti u izravnim prijenosima. Nadam se da to neće prijeći i u običaj u Hrvatskome saboru, jel.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro ali ovaj, ali naravno sasvim sigurno se nećemo voditi za takvim primjerima i ja sam sretan da do sada do toga nije došlo kod nas, a toplo se nadam da ni neće ni doći do nas.
Kolega Miletić, ajmo, možemo prekinuti, slažete se. Ajde, hvala vam lijepa. Pustimo sad kolegu Bugarina da završno kaže u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažene kolegice i kolege, danas raspravljamo o prijedlogu zakona o provedbi uredbe EU 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru PZ br. 246, predlagatelj Vlada RH te ću se kratko obratiti završno ispred Kluba zastupnika HDZ-a. Danas smo dosta u raspravi čuli o metanu ali evo da i ja iznesem ono na čemu je najveći naglasak, a to je da je metan snažan staklenički plin koji ima znatno veći učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikovog dioksida odnosno u kratkom roku. Iako u atmosferi ostaje kraće od ugljikova dioksida metan je odgovoran za oko 30% porasta globalne temperature od predindustrijskog razdoblja. Poznato je dakle da je energetski sektor uključujući proizvodnju, transport i distribuciju nafte, plina i ugljena jedan od glavnih izvora antrobogenih emisija metana. Zbog toga je brzo smanjivanje misija metana jedno od najučinkovitijih i najbržih načina za usporavanje klimatskih promjena. Ono što je najvažnije je da se ovim zakonom osigurava provedba predmetne uredbe u cijelosti obvezujuće koja se primjenjuje u svim državama članicama. Dakle uredba se primjenjuje na smanjenje misija metana, propisuje obveze za operatore sektora nafte, plina i ugljena koji posluju na teritoriju EU i preko kojih se uvoze fosilna goriva u EU. Ono što bih ja izdvojio da će operator morati mjeriti emisije metana na razini izvora i staviti izvješće o praćenju koja će provjeravati …/Govornik se ne razumije./… akreditirati verifikator. Također što smatram pohvalnim je da će države članice voditi …/Govornik se ne razumije./… ažurirati popis svih bušotina uključujući neaktivne bušotine te planove za ublažavanje njihovog utjecaja na klimatske promjene. Također će se mjeriti i pratiti emisije iz ugljenokopa koji su zatvoreni ili napušteni prije manje od 70 godina je se metan i dalje ispušta čak i kada je proizvodnja zaustavljena. Dakle vidljivo je da se briga vodi o svemu, a sve radi zaštite okoliša. Zaključno primjena ovog zakona doprinosi ostvarenju dekarbonizacijskih ciljeva RH u sukladu sa pariškim sporazumima i europskim zelenim planom te značajnoj zaštiti okoliša i prirode. Također za provedbu ovog zakona neće biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna RH, stoga je Klub zastupnika HDZ-a će podržati prvo čitanje prijedloga zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time bismo završili raspravu o ovoj točki, a o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

10

  • Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, prvo čitanje, P.Z.E. br. 246
29.01.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, prvo čitanje, P.Z.E. br. 246, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se prijedlog navedenog zakona i pod 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
I ovdje jednoglasno 119 glasova za donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF