Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

7

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 245
20.01.2026.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na slijedeću točku to je:

- Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe EU 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. broj 245

Predlagatelj je Vlada RH temeljem Članka 85. Ustava RH i Članka 172. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da, poštovana državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.
Izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Danas se pred vama nalazi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrjebljavaju kao referentne vrijednosti. Cilj prijedloga zakona jest osigurati potpunu usklađenost nacionalnog zakonodavstva s novim regulatornim okvirom EU utvrđenim uredbom. Navedenom uredbom značajno se mijenja regulatorni okvir za referentne vrijednosti na razini EU. Izmjene su donijete ponajprije zbog činjenice da su administratori referentnih vrijednosti neovisno o svojoj veličini ili gospodarskoj važnosti bili obvezni ispunjavati vrlo detaljne regulatorne zahtjeve. Takva obveza rezultirala je nerazmjernim administrativnim opterećenjem za administratore manjih referentnih vrijednosti i to unatoč činjenici da oni nisu imali značajan utjecaj na financijsku stabilnost. S ciljem uspostave proporcionalnog i funkcionalnog regulatornog okvira predmetnom uredbom se propisuje kako se puni regulatorni režim primjenjuje isključivo na ključne referentne vrijednosti čija ukupna tržišna izloženost prelazi 500 milijardi eura, značajne referentne vrijednosti sa izloženošću većom od 50 milijardi eura te referentne vrijednosti EU za klimatsku tranziciju i one usklađene s Pariškim sporazumom. Za sve ostale tzv. neznačajne referentne vrijednosti primjenjuju se samo pravila povezana s osiguravanjem pravne sigurnosti i stabilnosti u slučaju zamjene ili prestanka pružanja referentne vrijednosti. Dakle predmetnim se izmjenama regulacija usmjerava na one referentne vrijednosti koje imaju najveći značaj za financijsku stabilnost i klimatske ciljeve EU. Nadalje, izmjenama Uredbe o referentnim vrijednostima se uspostavlja i novi sustav nadzora kojim europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala tzv. ESMA preuzima isključivu nadležnost nad ključnim referentnim vrijednostima i referentnim vrijednostima koje pružaju administratori iz trećih zemalja, dok se nacionalnim tijelima ostavlja nadležnost u preostalim segmentima.
Važeći zakon se mijenja kako bi se u potpunosti uskladio s novim europskim regulatornim okvirom što uključuje prepoznavanje proširene nadležnosti ESMA-e, razgraničenje ovlasti HANFA-e i HNB-a, uvođenje prijelaznih pravila i novih prekršajnih odredbi. U skladu s navedenim predlažemo usvajanje ovog prijedloga zakona i zahvaljujem uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo nekoliko replika, dapače više. Prva je poštovanog zastupnika Barbira.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Evo jedno pitanje, postoji li nacionalna strategija u primjeni ESG klimatskih vrijednosti ili se u ovom području oslanjamo isključivo na europski okvir bez nekih domaćih ciljeva?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa za sada na europski okvir budući da je on standardiziran i jedinstven za cijelo europsko područje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Može jedno pitanje vezano za nacionalnu referentnu kamatnu stopu kojoj je zapravo administrator bila Hrvatska narodna banka. Da li ona s ovim zakonom prelazi u nadležnost ESMA-e ili je ona i dalje pod HNB-om budući da je ona izuzetno važna za, za hrvatsko tržište kredita. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Ne prelazi u nadležnost ESMA-e. Dakle sve referentne vrijednosti u RH su vrijednosti manjeg značaja tako da one neće biti u nadležnosti ESMA-e, znači ona i dalje ostaje u nadležnosti HNB-a. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana državna tajnice, kako bi kažete ovo bi trebalo bit tehničko usklađenje ali u samom obrazloženju govorite da se mijenja institucionalna arhitektura nadzora i da ESMA dobiva ključnu ulogu u dijelu referentnih vrijednosti. To onda nije vrijednosna ocjena, to je činjenični opis promjene moći. Ono što nama EU daje u mogućnost za vrijeme usklađivanja da to prilagodimo hrvatskim potrebama. Mene zanima na koji način ste u promjenama zakona ili prijedloga zakona omogućili da u određenim situacijama hrvatski građani budu zaštićeni jer referentne vrijednosti vrlo često se formiraju prema velikim tržištima. Hrvatska je malo tržište i s druge strane kada se treba djelovati, mi trebamo onda čekati ESMA-u, a bilo bi puno bolje kada bismo mogli djelovati odmah pa me zanima koji ste kontrolni mehanizam ugradili u ovaj prijedlog zakona da on bude specifičan za hrvatske potrebe.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Ponajprije se ovdje radi o uredbi, dakle uredba se, uredbom se, uredba se mora doslovno primijeniti odnosno inkorporirati u hrvatski pravni sustav i tu postoje daleko manje mogućnosti nego kad su posrijedi direktive. Druga stvar, ovdje se radi samo o tome da ESMA preuzima nadzor nad tzv. ključnim referentnim vrijednostima, a u svemu ostalom dakle postoji i dalje podijeljena nadležnost između ESMA-e i nacionalnih tijela. Prema tome za hrvatska nacionalna tijela se ništa ovdje puno ne mijenja, nadzor se usredotočuje na ove ključne vrijednosti, a za hrvatske, dakle za hrvatski dio će se radit samo o pojednostavljenju nekih zahtjeva koje su do sada morali ispunjavati, a nisu trebali. Dakle hrvatski svi, sve referentne vrijednosti su procijenjene vrijednostima manjeg značaja. U tom smislu ostaju u djelokrugu nacionalnih tijela kao i do sada, a hrvatska nacionalna tijela imaju dobro uspostavljen sustav dakle radi, znači i Zagrebačka burza ima i Odbor za indekse …/Upadica Reiner: Hvala./… i Odbor za referentne vrijednosti, on se određuje u Bečkoj burzi, tako da.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Salopek.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Poštovana državna tajnice, s obzirom na to da je osnovna svrha ovog prijedloga zakona potpuna usklađenost nacionalnog zakonodavstva s novim regulatornim okvirom EU, možete li dodatno pojasniti na koji se način jasno ograničavanje područja primjene regulatornog režima isključivo na ključne i značajne referentne vrijednosti, uključujući one povezane s klimatskom tranzicijom i Pariškim sporazumom, konkretno odražava na smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja za administratore neznačajnih referentnih vrijednosti i također možete li mi reći kako novi sustav nadzora doprinosi većoj pravnoj sigurnosti i učinkovitosti nadzora i ujednačenoj primjeni pravila na razini EU, osobito u području robnih referentnih vrijednosti i promptnih deviznih tečajeva? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa u vezi s odgovorom na vaše prvo pitanje za znači Hrvatsku će to značit dakle da se na administratore ne primjenjuje puni opseg znači u tom smislu dolazi do regulatornog i administrativnog rasterećenja, budući da se sada jasnije propisuje što je u nadležnosti ESMA-e, a što je u nadležnosti nacionalnih tijela odnosno nacionalnih administratora. Dakle na njih će se ova uredba primjenjivat u nekim osnovnim dijelovima, ali ne u punom opsegu i u tom smislu će ih rasteretiti, ali ne na uštrb nadzora kao što sam to istaknula u svom prethodnom odgovoru.
A u vezi s vašim drugim pitanjem, pa dolazi do ujednačavanja zato što se na razini EU dakle ujednačava vrsta nadzora u određenim područjima i zapravo u tom ćemo dijelu koja su procijenjena područja od značaja i područja od većeg rizika dakle tu ćemo imati točno jasnije uređen okvir na području cijele EU, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice, ovaj zakon se formalno odnosi na tzv. referentne vrijednosti, ali one u praksi često određuju kamate na kredite, cijene financijskih proizvoda i naravno troškove zaduživanja građana i poduzetnika. Pa me zanima možete li pojasniti hoće li ove izmjene imati bilo kakav izravan ili neizravan utjecaj na kamate na kredite građana, prvenstveno mislim tu na stambene kredite koji su vezani uz referentne vrijednosti kao što je euribor? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Ne, ne, ne, ove referentne vrijednosti ni na koji način neće utjecati na kamatne stope na kredite, dakle građani ovdje mogu biti potpuno mirni, nikakvog učinka neće biti. Može ovdje doći samo do neizravnog učinka u smislu povećanja pravne sigurnosti za građane ili povećane transparentnosti zbog ujednačavanja pravila. Međutim još jednom naglašavam dakle ova, ovaj zakon neće imati nikakvog učinka na promjenu kamatnih stopa, pogotovo za stambene kredite za građane.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, pitanja su vrlo slična, ja bi se možda nadovezao na pitanje kolege Lalovca. Čuli smo da HNB kao administrator koji NRS izbacuje nije među u onom, da ta referentna sto…, referentna vrijednost nije u onoj razini ključnih znači nije isključivo u nadležnosti ESMA-e nadzor. Mene sad zanima tko u Hrvatskoj još osim HNB-a je administrator, imamo li ih još možda i hoće li HNB ili neki drugi naši administratori još i dalje ostati pod ovim, na ovoj razini regulatornih, ispunjavanja regulatornih obaveza ili su neki od njih možda idu u onu kategoriju manje značajnih referentnih vrijednosti, pa će morati samo neke osnovne, osnovne regulatorne obaveze ispunjavati?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Svi su u Hrvatskoj znači sve, sve vrijednosti su od manjeg značaja. Pitali ste koje još tijelo je, dakle kod nas je administrator i Zagrebačka burza, ona ima dva odbora koja prate sve referentne vrijednosti s tim da se referentne vrijednosti određuju i na Bečkoj burzi, s tim da oni mogu podlijegati reviziji dakle revizija može biti redovita i može biti izvanredna.
A u vezi s ovim vašim pitanjem i HNB-a, za sad se tu ne očekuju nikakve promjene, dakle HNB očekuje ovaj određuje NRS i tu za sad se ne planiraju nikakve, nikakve promjene, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnici Lalovac i Piližota, najprije poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Još jednom lijep pozdrav državnoj tajnici sa suradnicima.
Pred nama je danas jedan, jedna uredba jel o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. Ovdje smo zapravo kroz, kroz sama pitanja pokušali utvrditi gdje bi se ova zakonska primjena odnosila na konkretan život građana. Ovo što ste ovdje vrlo jasno rekli, one se neće primjenjivati da će doći do promjene određenih kamatnih stopa, niti će se doći nešto značajnije vezano za administriranje određene tih referentnih vrijednosti. Međutim, kako ih sve više i više tih referentnih vrijednosti ima na razini EU, budući da razina regulative, pogotovo vezano za upravljanje rizicima, vezano za ekološke rizike i ovaj SG onih, od one vrste rizika, naravno kako je s jedne strane zakonodavac regulator, zakonodavac nameće brojne upravljanje rizicima iz razno raznih oblika ovaj ne samo financijskih nego i nefinancijskih, tako se stvaraju naravno i kako će se mjeriti te određene vrijednosti kada se bude uspostavljao određeni benchmark i zbog toga je da… i zbog toga i na razini EU se sada donose ideje referentne vrijednosti da one koje zapravo se objave jel su relevantne za tržište i to je i jedna vrsta također objedinjavanja unutar EU, tržišta kapitala, a to prvenstveno se misli na ESMA-u.
Ja ću samo nekoliko rečenica reći o jednoj važnoj referentnoj, referentnoj vrijednosti možda ovako kada građanima, kada građanima predstavljamo ovu uredbu ili ovaj određeni zakon izgleda imaginarno, međutim nekako svakako utječe na svakodnevni život građana, to je tzv. nacionalna referentna stopa. Znači NRS ima svoju određenu povijest, unijeli smo je u zakonodavnom, u vrijednosti, u vrijeme SDP-a, znači 2014.g. NRS je stupio na snagu kao nacionalna referentna kamatna stopa koja kao, koja izračunava prosječan trošak financiranja hrvatskog financijskog sektora odnosno bankarskog sektora i ona je tako…, ona je bila zapravo jedan od udjela unutar kod definiranja kamatnih stopa. Jako je važno da je ona evo već skoro već 10-tak godina je ta referentna vrijednost na tržištu. Čini mi se evo kada se, kada je tamo prije 10-tak godina ona iznosila oko 2,3% čini mi se današnja referentna vrijednost ove vrijednosnice je 0,3%, znači samo na osnovu toga te referentne vrijednosti stambeni krediti su pojeftinili.
Međutim, ovdje je važno reći kako je ta nacionalna referentna stopa u početku i njoj upravljala Hrvatska udruga banaka. Znači oni su bili administrator, znači koji su prikupljali i davali određene kolika će biti vrijednost NRS-a i to je tamo čini mi se 2020. prenešeno na Hrvatsku narodnu banku, tako da sada Hrvatska narodna banka na svojim stranicama jel' objavljuje te nacionalne referentne vrijednosti.
I kada se donosio ulazak u euro jel' i kada smo i donosili određene ove zakone klub SDP-a je tada predlagao da taj NRS koja više oslikava zapravo strukturu hrvatskog financijskog, odnosno bankarskih izvora financiranja da ona bude jedna od komponentnih prilikom određivanja stambenih kredita. I na žalost Vlada je ili nije mogla, jednostavno nisu komunicirali zajedno sa Hrvatskom narodnom bankom nisu je, izbacili su je za buduće kredite da se koriste iako i odredili su da to bude euribor.
Euribor smo vidjeli kako je sada kada je bila inflacija jako jako oscilira, euribor jako oscilira. On je vezan za nekakve europske kamatne stope. Koja je moja poanta? Poanta je zapravo da je hrvatsko tržište, odnosno bankarsko tržište specifičnije jel' nego što je to europsko tržište i zbog toga je upravo nacionalne neke referentne, kama … referentne vrijednosti puno bolje oslikavaju situaciju na hrvatskom tržištu nego što je taj isključivo euribor koji je dosta, dosta volutivan. Tako da su evo, na primjer kad gledajući samo u tom nekom kontekstu brojni još i uvijek ja mislim dok se ti krediti ne isteknu vezani su još uvijek za NRS. Međutim, nema novoga zanovljavanja da danas odete u banku i da kažete želim kamatnu stopu vezanu za NRS na žalost je ne možete je dobiti. I zbog toga kažem neke nacionalne referentne vrijednosti koje bolje oslikavaju strukturu pojedine manje nacionalne ekonomije kao što je Hrvatska imaju puno veću vrijednost, odnosno za građane nego određene europske vrijednosti. Također ova ovdje standardizacija je svakako ono što i pohvaljujem i to je nešto što se kažem nevezano samo za taj dio NRS-a, za tu nacionalnu nego zapravo za europske referentne vrijednosti koje će čini mi se u budućnosti biti sve više i više će se primjenjivati. I sad kažem koliko će one imati direktnog utjecaja kažem zbog specifičnosti hrvatskog tržišta na samog na hrvatskog građanina je pitanje. Međutim, dobro je da se taj dio standardizira, da se taj dio administrativno prebaci na europska regulatorna tijela u ovome slučaju ESMU jel' koja upravo isto kao što smo kod prethodnih, kao što smo kod prethodnih zakona govorili da je bitno ta određena standardizacija na razini EU kako bi potaknula tržište kapitala tako i u ovome smislu će se potaknuti upravo te referentne vrijednosti na razini EU, tržišta kapitala da daju jedan kvalitetan, dobar benchmark.
Kažem mi u ime kluba ćemo SDP-a ovo svakako podržati, a nastavit će i kolega Piližota.
Izvolite.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će poštovani zastupnik Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Kao što je i kolega Lalovac rekao klub SDP-a podržat će ovaj prijedlog zakona. Smatramo da je njegovo donošenje opravdano, potrebno i u ovom trenutku razumno rješenje. No, isto tako smatramo da ovakvi zakoni zaslužuju ozbiljnu i sadržajnu raspravu jer iako djeluju tehnički njihovi učinci nisu ni malo apstraktni. Referentne vrijednosti, odnosno tzv. benchmark to su referentni pokazatelji koji se koriste za određivanje samih kamatnih stopa i vrijednosti financijskih instrumenata. Izravno ili neizravno utječu na kamatne stope, na financijske proizvode, na uvjete kreditiranja građana i poduzetnika, a posredno i na stabilnost cijelog financijskoga sustava. To znači da svaki propis koji ih uređuje pa makar bio i usklađivački ima javni interes i ima isto tako i političku težinu.
Neke od pozitivnih strana prijedloga ovog zakona prije svega je činjenica da se ovim zakonom hrvatski pravni okvir usklađuje sa novim europskim pravilima. Konkretno sa izmjenama Uredbe Europskog parlamenta i vijeća o referentnim vrijednostima, a koje se upotrebljavaju u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima.
Kao članica EU Republika Hrvatska mora pratiti promjene koje dolaze iz europskog zakonodavstva osobito u području financijske stabilnosti i naravno tržišnog nadzora. Osim toga pozitivno je i što se ide prema proporcionalnijem pristupu samoj regulaciji, odnosno drugim riječima ne opterećuju se svi sudionici tržišta jednako nego se nadzor i obveze fokusiraju tamo gdje je rizik najveći, a to su ključni i sistemski važne referentne vrijednosti i to je ujedno i razuman i moderan regulatorni pristup koji klub zastupnika SDP-a podržava.
Također ono što smatramo važnim i dobrim je to što se zakon dotiče referentnih vrijednosti, a tu prvenstveno mislimo na okolišne, društvene i upravljačke kriterije, te naravno klimatskih referentnih vrijednosti jer je to područje koje se i u javnosti često svodi na marketing i nekad čak i na određene parole, a ovim se zakonom barem pokušava uvesti red, odgovornost i naravno ono što je najvažnije sankcije za bilo koju vrstu zlouporabe. To je u korak koji sigurno ide u dobrom smjeru.
No postoji i eventualni potencijalni problemi ili možemo reći otvorena pitanja. Prvenstveno tu bih rekao da zakoni u financijskom sektoru često su normativno korektni, ali nekako uvijek zapnu u samoj praksi, pa postavlja se jedno legitimno pitanje, a to je kao što sam i pričao za protekla raspravu, za prethodna dva prijedloga zakona imaju li nadležna tijela poput Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga odnosno HANFA-e dovoljno ljudi, stručnosti i resursa da nove obveze i nadzorne zadaće stvarno provode.
Drugo, drugo je pitanje transparentnosti prema građanima jer ovaj zakon ne mijenja izravno kamate na kredite, ali uređuje okvir koji na njih dugoročno utječe.
Zato smatramo da bi Vlada Republike Hrvatske i naravno nadležna tijela trebala jasnije i aktivnije komunicirati prema građanima. I treće to je pitanje parlamentarne kontrole jer ovo je još jedan zakon koji donosimo primarno radi usklađivanja sa europskim propisima što je naravno i realnost članstva u EU, ali to ne znači da Hrvatski sabor treba imati isključivo pasivnu ulogu. U tom smislu Klub zastupnika SDP-a smatra da bi trebalo svakako razmotriti uvođenje redovitog izvješćivanja Hrvatskog sabora o provedbi ovog zakona, naravno sa naglaskom na stvarne učinke i provedbu u praksi.
I evo zaključno ću još reći da ovo nije zakon koji će sutra promijeniti život građana Republike Hrvatske, ali jest zakon koji dugoročno doprinosi stabilnosti samog financijskoga sustava. Zato će Klub zastupnika SDP-a još ću jednom ponoviti podržati ovaj prijedlog zakona uz jasnu poruku da ćemo inzistirati na stvarnoj provedbi, jačanju samog nadzora i naravno transparentnosti prema građanima.
Evo zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice, kolegice i kolege.
Pa državna tajnice ja se baš i ne slažem sa vašom konstatacijom da Hrvatska ne može ništa napraviti po pitanju EU uredbi. Jasno je kad gledamo konkretno ovu sada uredbu da Hrvatska jer je ovo uredba ne može lokalno definirati benchmarke. To je logično, ali ono što Hrvatska može napraviti i što joj EU legislativa daje za pravo jest da i to ste vi također rekli u obrazloženju vašega prijedloga zakona da budu, da Hrvatski sabor i Vlada budu i ruke i oči u provedbi ove uredbe ali o tome ću mrvicu poslije. Dakle, Hrvatska ima mogućnost djelovati. Naravno da određene stvari se trebaju implementirati jer je kao što ste vi rekli uredba, a nije baš da smo nemoćni.
Što se tiče ove uredbe ona se primjenjuje od 1. siječnja 2026., uvodi dva velika zahvata, sužava puni regulatorni režim na sustavno važne benchmarke to je ono što ste rekli u uvodu, preuređuje nadzor sa jačom ulogom ESMA-e osobito u segmentu ključnih referentnih vrijednosti trećih zemalja. Drugim riječima Europa kaže ne trebamo sve nadzirati jednako i istodobno kaže ono što nadziremo, nadzirat ćemo centralnije. I zašto se ovo dogodilo? Pa zato što se od 2012. kada su krenuli u ovu priču da bi spriječili bilo kakve manipulacije rekli kontrolirat ćemo sve, a tada nisu imali niti sve resurse pa su valjda u idućih 14 godina stekli resurse i iskustvo i vidjeli da određene stvari negdje mogu popustiti i negdje mogu smanjiti administraciju što je u konačnici može biti dobro, ali samo ako Hrvatska ne izgubi operativnu sposobnost da zaštiti svoje tržište i svoje ljude, a to se može napraviti.
Ono što su prednosti ovoga što uredba donosi jest prednost proporcionalnosti ako se puni režim zadrži samo za ključne i značajne referentne vrijednosti, a neznačajne se rasterete to može značiti manje nepotrebne administracije, fokus na stvarne rizike i u ovome slučaju ide i ova priča za referentne kamatne stope u kojima je to ispod 500 milijardi, pa će u tom trenutku Hrvatska moći u tom segmentu djelovati, to jest razumna logika. Tamo gdje je sistemski rizik tamo mora biti i najstroži nadzor. Drugo je prednost pravne sigurnosti kod prestanka ili zamjene referentne vrijednosti kad benchmark nestane ili se promijeni ni ugovori ne smiju postati tempirane bombe. Ako zakon dobro postavi prijelazna pravila i mehanizme zamjene onda smanjujemo rizik sporova i šokova za gospodarstvo. To je ono što bi Hrvatska trebala još napraviti.
I da, ono zbog čega se mijenjala uredba su zlouporabe SG oznaka i ovdje se treba biti fer kad se na tržištu nešto prodaje kao zeleno i održivo, a ako iza toga nema standarda onda to nije tranzicija nego obmana. Na stranu što smatram da je zbog zelenih politika EU doslovno pred klanjem europskih i hrvatskih poljoprivrednika i da im je zagušila i ubila njihovo poslovanje. Život pri tome i dalje stoji, ali nemate pravo varati.
Iza tehničkih formulacija ono što je bitno krije se jedna politički važna činjenica i to je ono na što sam upozorio državnu tajnicu, a to je da se pomiču poluge nadzora sa nacionalne razine na EU razinu. I smatram da to treba izgovoriti javno i izravno, jer to će se dogoditi samo utiho pa neće ljudi razumjeti. Gdje su rizici u tome? Pa prvi rizik je ta centralizacija nadzora i demokratski jaz. ESMA dobiva jaču ulogu, postaje single entry point za administratore benchmarka iz trećih zemalja i nadzire i priznate i endorsement benchmarke. Po sebi samo nije zlo, ali jest rizik ako mi u Hrvatskoj ne osiguramo da nacionalne institucije i Sabor imaju pravodobne informacije, jasan protokol postupanja i odgovornost.
Suverenost nije jedna prolazna riječ, etiketa, neka riječ iz govora. To je procedura tko zna tko odlučuje, tko odgovara i da to bude na korist, a ne na štetu hrvatskog poljoprivrednika, hrvatskog poduzetnika. Drugi rizik probne referentnosti, vrijednosti i nelikvidna tržišta. Robni benchmarkci često nisu čista burzovna cijena, nego kombinacija transakcija, kotacija, procjena. Ako nam nadzor postane dalek, a tržište malo, a hrvatsko tržište u odnosu na njemačko tržište i druga tržišta je malo možemo dobiti formalnu urednost, ali praktičnu nepovezanost sa realnošću. I treći rizik je prebacivanje odgovornosti kad se ovlasti dijele između EU i nacionalne razine često se dogodi po meni ono najgore svi imaju neku nadležnost, nitko nema punu odgovornost. Mi nemamo, mi tražimo da nema izgovora. Ovo ESMA to je Bruxelles, to se nas ne tiče. Mi tu ništa ne možemo, možemo, možemo. Može hrvatska Vlada dosta toga u ovom slučaju. Netko će možda reći kakve to veze referentne robne vrijednosti imaju sa hrvatskim poljoprivrednikom, hrvatskim selom. Imaju poprilično. Cijene stočne hrane, gnojiva, energenata često se u lancu dobave naslanjaju na robne referentne vrijednosti kad su benchmarkci pouzdaniji, manje podložni manipulaciji tada su ulazni troškovi predvidljiviji i to je potencijalna prednost i onda postoji mana.
Ono što sam rekao u replici Hrvatska je malo tržište, referentne vrijednosti često održavaju velika tržišta. Ako se benchmarci u praksi udalje od lokalne realnosti hrvatski proizvođač može dobiti ugovor koji je ispravan po indeksu, neisplativ po stvarnom trošku. Ako se benchmark udalji od lokalne realnosti naš proizvođač dobije papir koji formalno valja, a ekonomski ga lomi. Zato Most traži da se u provedbi jasno postave zaštitni mehanizmi za ugovore koji pogađaju primarne proizvođače osobito otkupne ugovore mlijeko, žitarice, stoka, ugovore o nabavi inputa, gnojivo, sjeme, stočna hrana i ugovore o opskrbi energentima, obvezno i razumljivo navođenje koji se benchmark koristi, kako se računa, unaprijed ugovorena zamjenska referenca ako benchmark prestane ili postane nereprezentativan, ograničenje naglih korekcija, te klauzula za ponovno pregovaranje u slučaju izvanredne promjene okolnosti. To su pitanja koja odlučuju hoće li selo planirati sezonu po stvarnim troškovima i tržištu ili će otkup mlijeka, cijena pšenice i kukuruza, cijena gnojiva i stočne hrane, te računi za energiju ovisiti o formuli koja je formalno točna, a za hrvatskog čovjeka ekonomski neizdrživa. Jel' ovo Vlada može napraviti? Može. To je ono što ja očekujem da Vlada napravi i ponudi. Energetika je još osjetljivija nafta, plin, povezane robe imaju benchmarke koji utječu na cijenu nabave, ugovore, pa posebno na račune građana. Prednost jačeg nadzora može biti više transparentnosti, manje prostora za namještanje procjena u razdobljima šoka i zato je uredba dobra samo je rizik dvostruk.
U krizama EU mehanizmi mogu biti sporiji od nacionalnih reakcija na to sam upozorio u replici. SG režimi, reputacijska pravila mogu povećati trošak financiranja projekata koji su u Hrvatskoj strateški ne zato što su loši, nego zato što su pogrešno shvaćeni ili pogrešno kategorizirani i zato tražimo od Vlade da Hrvatska zadrži sposobnost brzog i transparentnog djelovanja ne mimo EU, nego unutar EU okvira, ali sa jasnim domaćim nadzorom i jasnim izvješćivanjem.
Ono što mi predlažemo je sljedeće: tražimo obvezno godišnje izvješće prema Hrvatskom saboru o provedbi i učincima ove uredbe, što se promijenilo, gdje su rizici, jesu li nastali sporovi i kakav je učinak na tržištu. Želimo jasne protokole suradnje nacionalnih tijela sa ESMA-om, tko je kontaktna točka, koji su rokovi, kako se postupa u kriznim situacijama. Želimo da se naprave jasno razrađena prijelazna pravila, da se ne dogodi da netko preko noći padne u novu kategoriju bez realnog vremena prilagodbe. Želimo preciznost prekršajnih odredbi za SG oznake, da se sankcionira zlouporaba ali da se izbjegne pravna neodređenost koja se može selektivno primjenjivati i želimo da se daju jasne upute za hrvatsko tržište, jasne smjernice za male subjekte, poljoprivredne zadruge, energetske ugovore kako bi svi razumjeli promjenu. Zato što naša politika treba biti politika gdje institucije služe građanima, a ne obrnuto i pomoću ovih točaka vi možete pokazati da to može biti tako. Sve poluge su za ove točke koje sam ja nabrojao u vašim rukama. Ovdje nema izgovora da vama EU uredba nešto od ovoga ne da. Sve što sam nabrojao e-uredba dozvoljava da ovo napravite, a ovim ćete zaštititi hrvatskog poduzetnika i hrvatske građane.
Je li smatram da će se sa ovim što smo nabrojali bilo što poremetiti glede EU okvira, e-uredbe? Ne. Smatram također da nemamo pravo zamijeniti našu odgovornost birokratskom procedurom i smatram da suverenost, riječ, pojam suverenost trebamo shvatiti kao konkretan mehanizam kojim štitimo našu državu. U ovom slučaju mehanizam nadzora, izvješćivanja, zaštite ugovora, ne kao ukrasnu riječ. Zato slažemo se i sa usklađivanjem i sa proporcionalnošću, slažemo se i s borbom protiv zlouporaba i manipulacija sa SG oznakama. Slažemo se i sa stabilnijim pravilima, ali isto tako smatramo da trebamo dati hrvatskim građanima zaštitu i da Vlada treba biti ta koja ima mogućnost i želi reagirati da nadzire, da reagira posebno kad se lome i cijene i energije i cijene inputa u poljoprivredi. To je ono što je ključ. Previše je ljudi otišlo da bi se bilo slijepo. Previše je hrvatskih sela napušteno da bi se ovo moglo negirati i u vašim rukama su trenutno poluge moći i odlučivanja. Nemojte se za 20 godina pitati jesam li kad sam bio u toj poziciji mogao napraviti nešto više. Danas jeste u toj poziciji i zato od vas očekujem da vi djelujete.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Boži Petrovu.
Sljedeći na redu je kolega Damir Barbir u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera.
Dobar dan svim kolegicama i kolegama.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući gospodine Penava, poštovane kolegice i kolege saborske zastupnice i zastupnici, poštovani predstavnici Vlade, odnosno državna tajnice.
Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe EU 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u prvom čitanju. Već iz samog obrazloženja jasno je da se ovdje radi o zakonu čija je primarna svrha potpuno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa novim europskim regulatornim okvirom konkretno sa izmjenama uredbe koja značajno mijenjaju područje primjene i sustav nadzora.
Možemo kao klub Centra i Nezavisne platforme Sjever jedino o čemu nemamo dilemu je u biti jedna stvar usklađivanje sa europskim pravilima o području referentnih vrijednosti je nužno jer se radi o osnovi funkcioniranja financijskih instrumenata, ugovora, kredita i investicijskih fondova. Vrlo slično smo govorili vezano za i prethodna dva zakona koja je obrazlagala državna tajnica. Međutim, upravo zato ova tema zaslužuje više od političke rasprave nego što joj se inače pridaje. Ovim se prijedlogom zakona nekoliko stvari mijenja. Prvo, regulatorni režim ograničava se na ključne i značajne referentske vrijednosti, drugo znatan dio nadležnosti prenosi se na ESMA-u. Treće, nacionalnim tijelima ostavlja se suženi, ali i dalje odgovoran dio nadzora. I četvrto konačno, te se dodatno usklađuju klimatski i SG referentne vrijednosti o čemu sam u konačnici kroz repliku i pitao državnu tajnicu. Formalno gledano to je logični korak u smjeru proporcionalnosti i smanjenja administrativnog opterećenja i to je točno.
No, ako gledamo malo šire i politički riječ je o daljnjoj centralizaciji financijskog nadzora na razini same EU i tu dolazimo do prvog od ključnih pitanja. Što to znači za ulogu nacionalnih institucija i za demokratski nadzor? Hrvatska narodna banka i HANFA ostaju dio sustava, ali s bitno suženim ovlastima u odnosu na referentne vrijednosti iz trećih zemalja, pa i ključne indekse. Odluke se sve više donose izvan nacionalnih okvira, a Sabor o njima raspravlja tek kroz tehničke izmjene zakona kao što je i ovaj.
Drugo pitanje odnosi se na transparentnost i razumljivost sustava. Referentne vrijednosti nisu apstraktan pojam, one izravno utječu na kamatne stope, vrijednost financijskih proizvoda, pa i u sama ulaganja. A ovaj zakon ne donosi nikakve dodatne mehanizme kojima bi javnosti se jasnije objasnilo nekoliko stvari. Prvo tko upravlja referentnim vrijednostima, drugo kako se one formiraju i treće tko snosi odgovornost u slučaju pogrešaka ili manipulacija. Treće, zakon snažno naglašava klimatski SG referentne vrijednosti što je u skladu sa europskim politikama, no ni ovdje ne vidimo jasnu nacionalnu poziciju, kako će se te referentne vrijednosti koristiti u hrvatskom financijskom sustavu i kakav će stvaran učinak to imati na gospodarstvo.
Zbog svega navedenog klub Centra i Nezavisne platforme Sjever smatra da je ovaj zakon nužan, ali nedovoljno politički raspravljen. Podržat ćemo njegovo upućivanje u drugo čitanje, ali očekujemo da će Vlada do tada obaviti nekoliko važnih, ključnih preinaka. Prvo da se jasnije obrazloži uloga nacionalnih institucija u novom sustavu, drugo da se odgovori na pitanja odgovornosti i transparentnosti te treće da otvori raspravu o stvarnim učincima SG-a, odnosno njihovih referentskih vrijednosti.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
Sljedeći na redu je kolega Marin Mandarić u ime Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani kolegice i kolege zastupnici, poštovana državna tajnice.
Evo čuli smo i uvodno od državne tajnice i kroz odgovore na replike o čemu se ovdje radi, u ovim izmjenama Zakona o provedbi Uredbe Eu u 2016./1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti. Oni definiraju referentne vrijednosti na koje se onda poslije reći ćemo kvače i financijski instrumenti i financijski ugovori. Mjere se uspješnost investicijskih fondova, tamo se definiraju i promptni devizni tečaj trećih zemalja te zamjene referentnih vrijednosti u slučaju njihovih prestanaka. Čuli smo da nekoliko bitnih stvari su se promijenile regulative. Naš dosadašnji zakon je bio u potpunosti usklađen sa EU direktivama sa EU pravnom stečevinom prošle godine je izašla jedna Uredba 2025/914 i sad je nekako naum da se ovim izmjenama zakona dodatno uskladimo sa tom direktivnom. Znači cilj je potpuno usklađenje sa EU regulativom. Do sada su svi administratori referentnih vrijednosti imali punu regulatornu obavezu i po najnovijoj uredbi, odnosno prijedlogu ovog zakona tu će obavezu imati samo oni koji izdaju ključne referentne vrijednosti i značajne. Ovi svi koji imaju, koje nisu značajne referentne vrijednosti njima će se smanjiti zapravo obaveza regulatornog izvješćivanja, praćenja i zapravo administrativni posao.
Odmah se postavilo pitanje gdje smo mi tu, gdje je tu Hrvatska, gdje su hrvatske institucije, čuli smo da su i Hrvatska narodna banka i Zagrebačka burza administratori referentnih vrijednosti. Oni spadaju u red ovih čije referentne vrijednosti nisu niti ključne, niti značajne, kojima će se zapravo smanjiti administrativni posao ovdje. Čuli smo nešto o prijelazu nadležnosti kontrole cijelog sustava, tako dio kontrole administratora ključnih i značajnih, ključnih referentnih vrijednosti prelazi na ESMA-u centralizirano na europsku razinu. Osim toga administratori iz trećih zemalja, te oni iz EU koji prihvaćaju, koji se prihvaćaju indeksa vrijednosti iz trećih zemalja.
To se opet ne tiče naših administratora, oni i dalje ostaju pod nacionalnim nadzorom. Novi način je također regulacija referentne vrijednosti promptnog deviznog tečaja kojim upravlja administrator iz trećih zemalja. Klub zastupnika HDZ-a naravno da podržava svaku zakonsku izmjenu koja ide u korak sa usklađenjem sa EU pravnom stečevinom, sa EU regulativom, tako da podržavamo ovaj zakon u prvom čitanju i ako bude bilo potrebe u drugom čitanju voljni smo se uključiti da doprinesemo da ova izmjena zakona dodatno doprinese i transparentnosti referentnih vrijednosti da one budu jasnije, da budu ujednačenije, a sve sa ciljem dodatnog razvoja financijskog i tržišta kapitala.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Mandarić.
Prelazimo na završne riječi u ime klubova.
Prva na redu je kolegica Anđelka Salopek u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedavajući, uvažena državna tajnice.
Evo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe EU o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti predstavlja važan i nužan iskorak u daljnjem jačanju stabilnosti, transparentnosti, ali i pravne sigurnosti našeg financijskog sustava.
Kao što je već istaknuto tijekom rasprave temeljna svrha ovih izmjena jest potpuna usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa novim regulatornim okvirom EU, ali i prilagodba tog okvira stvarnim potrebama tržišta uz jasno smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja.
Također, posebno želim naglasiti da se ovim prijedlogom zakona precizno i razmjerno ograničava područje primjene regulatornog režima isključivo na ključne i značajne referentne vrijednosti kao i na referentne vrijednosti povezane sa klimatskom tranzicijom i ciljevima Pariškog sporazuma. Time se zapravo šalje jasna poruka da regulatorni okvir mora biti učinkovit, ali i razuman, te da ne smije nepotrebno opterećivati administratore neznačajnih referentnih vrijednosti.
Ovakav pristup izravno doprinosi smanjenju administrativnih i troškovnih opterećenja osobito za manje subjekte, ali istodobno izražava i visoku razinu zaštitne tržišne stabilnosti i povjerenja sudionika financijskog tržišta. Jednako je važno naglasiti da se izmjenama uspostavlja novi, jasnije strukturiran sustav nadzora, dakle Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala ESMA dobiva isključivu nadležnost nad ključnim referentnim vrijednostima, te nad referentnim vrijednostima koje pružaju administratori iz trećih zemalja. Time se osigurava i jedinstvena primjena pravila, veća konzistentnost nadzora i izbjegavanje regulatornih neusklađenosti među državama članicama.
Istodobno nacionalnim nadležnim tijelima ostaje jasna i definirana uloga u preostalim segmentima nadzora čime se zadržava potrebna razina fleksibilnosti i poznavanje domaćeg tržišta. Ovakva podjela nadležnosti predstavlja dobar primjer uravnoteženog odnosa između europske i nacionalne razine upravljanja. Prijedlog zakona također donosi posebna pravila za robne referentne vrijednosti, te za referentne vrijednosti promptnog deviznog tečaja kojima upravljaju administratori iz trećih zemalja uz mogućnost uvjetovanog izuzeća koje utvrđuje Europska komisija. Također se time dodatno jača otpornost tržišta na poremećaje, ali se i osigurava pravna predvidljivost za sudionike koji posluju u međunarodnom okruženju.
Važno je naglasiti da se ovim izmjenama povećava pravna sigurnost za sve sudionike financijskog sustava od administratora referentnih vrijednosti preko financijskih institucija, pa sve do krajnjih korisnika financijskih proizvoda uključujući građane i gospodarstvo, jasna pravila, jasno definirane nadležnost i usklađenost s europskim standardima ključni su preduvjeti za stabilno i konkurentno financijsko tržište.
Na kraju smatram da ovaj prijedlog zakona pokazuje kako se europski regulatorni zahtjevi mogu provesti kvalitetno, razmjerno i u interesu, dakle nacionalnog gospodarstva bez stvaranja dodatnih prepreka ili nepotrebnih administrativnih opterećenja, stoga u ime zastupnika većine izražavam podršku ovom prijedlogu zakona i pozivam kolegice i kolege da ga podrže, jer on zapravo donosi stabilnost i financijskog sustava, jačanju pravne sigurnosti i potpunoj usklađenosti Republike Hrvatske s pravnim okvirom EU.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Salopek.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjever je kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući, poštovane saborske zastupnice i zastupnici, poštovana državna tajnice imali smo danas raspravu vezanu za čitav set zakona. Prvo su bila dva zakona iz istog ministarstva, sada je i ovo je treći o kojemu danas govorimo, a to je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe EU 2016/1011, indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u prvom čitanju.
U završnoj riječi želim naglasiti da se i ovaj zakon uklapa u obrazac koji danas već vidimo jasno nekoliko puta. Riječ je o tehnički korektnom, ali politički minimalnom zakonodavnom pristupu u kojem se Sabor svodi na tijelo koje potvrđuje europske regulatorne promjene bez stvarne rasprave o njihovim dugoročnim posljedicama.
Ovim se prijedlogom zakona pod jedan regulatorni režim ograničava samo na ključne i značajne referente vrijednosti. Pod dva, znatan dio nadležnosti prenosi se na ESMA-u. Pod tri, nacionalnim tijelima ostavljaju se suženi, ali i dalje odgovorni dio nadzora. I pod četiri, dodatno se uređuju klimatske i SG referentske vrijednosti.
Što se tiče glavnih pitanja koje bi trebali pitati Vladu i koje smo pitali tokom ovih rasprava bilo je kako Vlada planira osigurati stvarni demokratski nadzor nad referentnim vrijednostima kada se ključne ovlasti prenose na razinu ESMA-e. Drugo, može li Vlada pojasniti na koji će se način građani i korisnici financijskih proizvoda biti informirani o promjeni referentnih vrijednosti koji izravno utječu na njihove ugovorne obveze. I tri, postoji li nacionalna strategija primjenjive ISF i klimatskih referentnih vrijednosti ili će se u ovom području oslanjati isključivo na europski okvir bez domaćih ciljeva.
Sve to može imati smisla, ali samo ako postoji jasna nacionalna strategija, kako se ti mehanizmi koriste u interesu gospodarstva, a najvažnije i građana. Naš klub Centra i Nezavisne platforme Sjever zato podržava daljnju proceduru ovog zakona i stavljanja njega u drugo čitanje, ali upozorava na usklađivanje da ne smije biti zamjena za jasnu raspravu i za unapređivanje standarda i financijskih uvjeta građana. Ako želimo stabilno i pravedno financijsko tržište tada moramo imati više od samo tehničkih izmjena, moramo imati viziju, moramo imati odgovornost, moramo imati transparentnost.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir.
Sljedeći na redu u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića je kolega Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Samo sam htio reći da je ovo još jedna od direktiva, uredbi koje mi kao Hrvatski sabor koji je izgubio apsolutno bilo kakav suverenitet raspravljamo. Mi raspravljamo 90%, 99% zakona koje su direktive i uredbe EU, u biti ono što nam je već big brother, veliki brat iz Bruxellesa naložio. I sve ove rasprave koje vodimo ovako slušam da vidim danas kako nagrađuju oni sve te svoje poslušnike, taj big brother pa kaže Vujčić guverner bit će zamjenik guvernera Središnje europske banke. Zbog prevelike struke, iskustva jer sve šta mu je napravljeno po nalogu on je odradio. Nikad veća inflacija u Hrvatskoj. HNB bi to tribala regulirati, on ništa nije radio. Kad je bilo euro uvođenje jedan od većih činova veleizdaje, poglavito ćemo vidjeti to sada u ovim teškim situacijama ne samo energetske krize, nego i svih kriza koje imamo najviše na europskom tlu nego unutar EU ukinuta je kuna, uveden euro.
I onda mi pričamo o ovim zakonima, kao nešto smo bistri, pametni, kao nešto ćemo mi narodu riješiti, a u biti da narod zna ovo je direktiva i uredbe EU di smo mi ovdje kao poslušnici dužni i obavezni ovo implementirati kako bi dobio nagradu Vujčić guverner da on bude drugi čovjek Središnje europske banke. To je jedini interes svih ovih rasprava. I onda me malo stid vako kad sidim ovde, malo se propitivam čemu ovo sve vodi pokraj ovih svih životnih problema koje bi mi mogli donekle rješavati. Mi smo u okovima, u okovima big brothera iz Bruxellesa i drugih središta i mi kao saborski zastupnici bi se tribali ovome oduprijeti.
Bez naroda smo uveli euro, bez volje naroda, bez referenduma, voljom Vujčića koji je danas nagrađen, evo danas ovih dana, drugi čovjek Središnje banke. I to je, tako funkcionira sustav. Zato još jednom ja bih ovdje samo želio naglasiti da životni problemi koji naši ljudi imaju jutros smo mi pričali i o otpadu, imamo Zakon o otocima, tribao bi biti najveći zakon o najvećem otoku a to je Dalmatinska zagora. Taj zakon uopće zaobilaze ga svi. Znači imamo puno tih problema, a ove uredbe sramotne, direktive ovdje mi ko' poslušnici slušamo, doći ćemo to glasati kad bude glasanje.
Pa ovo je dogovoreno ljudi moji! Ministre pravosuđa bivši sad predsjedniče odbora, tako već direktiva naređeno, naloženo, sluge pokorne vi to morate izglasati. Ako ne izglasate mi ćemo vas kazniti, e to je onaj kad izgubite suverenitet i monetarni i svakojaki drugi. Ma to je činjenica, nije to smišno kolega, to ispada. Ovo je sluganstvo na najvećoj razini.
Mi smo izgubili suverenitet. Prije nekoliko dana smo imali godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske. Ja kao mlad čovjek, '72. godište, to je bio jedan od mojih sritnijih dana kad sam čuo da je priznata na ratištu kao i drugi branitelji i ovdje među vama.
Pa vidite u koju smo se ulogu doveli? Evo moj kolega iz Trilja, moj Ivan Bugarin, moj gradonačelnik ovdje, ovdje ćemo dignut ruku, oni meni naredili, napisali, to je već odrađeno, a toliko životnih problema imamo o kojima bi tribalo raspravljati. Ali lipo je vidit jel' došao je član Vlade, lipa kravata, lipa odijela, značka na mjestu, hrvatska vjerojatno i to je to. Zato još jednom narod ne osjeća ni direktive, ni uredbe, jedino podsjeća to je Vujčić, guverner koji je nagrađen zbog veleizdaje uvođenja eura bez volje većine naroda i na taj način funkcionira sustav, na žalost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Miri Bulju. Sa ovim smo došli do kraja rasprave stoga zaključujem raspravu. Po ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Hvala državnoj tajnici Terezi Rogić Lugarić.
Prelazimo na, zapravo ne prelazimo, nego određujem stanku do 13,10 kada ćemo nastaviti sa posljednjom točkom dnevnog reda.
Hvala.
STANKA U 13,00 SATI

7

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 245
29.01.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 245, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak: „1. Prihvaća se navedeni prijedlog zakona i 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.“ Molim glasujmo.
Utvrđujem da je jednoglasno 119 glasova za donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
PDF