Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 9

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
15.01.2026.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada poštovane gospođe i gospodo zastupnici počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Članka 132. do 139. Poslovnika.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda.
Prva na redu za postavljanje pitanja je zastupnica Boška Ban koja će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Izvolite zastupnice.

Ban, Boška (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Vlade ovaj je tjedan u Međimurju predstavljen niz novih mjera vezanih uz sigurnost i socijalni sustav od pojačanih policijskih ophodnji na dane isplate socijalne pomoći do strožih kontrola i uvjetovanja prava na naknade.
Riječ je o mjerama koje se u pravilu uvode kada država procijeni da je situacija postala dovoljno ozbiljna da zahtjeva izravnu i operativnu intervenciju. Važno je pritom naglasiti da u Međimurju ne govorimo o kratkotrajnom ili iznenadnom problemu nego o pojavama koje traju više od desetljeća, o sigurnosnim incidentima, nasilju, zloupotrebi socijalnih prava i situacijama u kojima se čak i policija pa i interventne snage suočavaju s otporom dok pokušavaju provoditi zakon.
Naši građani godinama upozoravaju da se stanje ponavlja iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu često bez trajnog rješenja pa se ova jasna uključenost države sada doživljava kao važna prekretnica jer sada prvi puta vidimo ovako jasan i operativan odgovor i to s nacionalne razine.
Možete li mi objasniti kako Vlada vidi svoju ulogu u stabilizaciji sigurnosne situacije u Međimurju i koliko je važno da se uz ove mjere osigura trajna i učinkovita koordinacija svih razina vlasti kako se problemi koji traju desetljećima više ne bi rješavali tek kad eskaliraju nego sustavno i dugoročno.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
U ime cijele Vlade priključujem se čestitkama povodom Dana međunarodnoga priznanja RH a ujedno i dana kada je 1998. okončana mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja, također jedan od važnijih datuma suvremene hrvatske povijesti.
Hvala vam lijepa poštovana zastupnice Ban na pitanju i na evociranju i teme a i problema s kojim se suočavaju naši sugrađani u Međimurju pa i vi kao saborska zastupnica i vi znate itekako dobro s obzirom na dijalog i na suradnju u okviru Projekta Sjever koliko Vlada RH pridaje pozornosti svim sjevernim županijama, a osobito Međimurju. Mi smo prošle godine zahvaljujući recimo to tako i našoj dobroj suradnji u ranijim godinama u vezi sa regionalnim edukacijsko rehabilitacijskim centrom svjedočili otvaranju novoga centra u Čakovcu koji je uz ovaj centar koji je otvoren prije nekoliko dana u Slavonskom Brodu najsuvremeniji centar za djecu sa poteškoćama i koji predstavlja jasan politički signal brige hrvatske Vlade da u svim krajevima Hrvatske dignemo standarde zaštite onih koji su najranjiviji. Brojni su drugi projekti na kojima surađujemo kada je riječ o Međimurju, bilo da je riječ o izgradnji i opremanju Centra za starije osobe u Nedelišću, o sustavima odvodnje, o sustavima pročišćavanja, o velikim investicijama u cestovnu infrastrukturu, o brojnim aktivnostima koji su vezane za zdravstvo poput energetske obnove Čakovačke bolnice pa do brojnih projekata koji se trenutno provode u obrazovanju, a osobito kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Mogu reći da naša suradnja i sa županom Posavcem, sa gradonačelnicom Cividini, gradonačelnikom Kolarekom ili gradonačelnikom Srpakom i drugim načelnicima općina zaista sjajna kao i sa svim saborskim zastupnicima iz Međimurja.
Tema koje ste se dotakli odnosi se na sigurnost, na sigurnost s obzirom na romsku manjinu koja živi u Međimurju. Meni je drago da je potpredsjednik Božinović u ime cijele Vlade zajedno i sa zastupnikom romske manjine u Hrvatskom saboru gospodinom Kajtazijem boravio u Čakovcu odnosno u Međimurju u ponedjeljak, da su obavili razgovor i na neki način analizirali i sigurnosnu situaciju i probleme i aktivnosti koje poduzima policija, Policijska uprava Čakovečka pojačana sa ekspertima iz Zagreba već neko dulje vrijeme, a osobito kada je riječ o onim trenutcima kada se u momentima isplate socijalnih naknada već sustavno statistički bilježi i porast nasilja i incidenti koji su itekako zabrinjavajući. Država naravno ima temeljnu ulogu u osiguravanju javnoga reda i mira, a posebno uključenosti nacionalnih manjina u ukupni politički život Hrvatske, a posebno romske nacionalne manjine. Mi imamo nacionalni plan, imamo operativni plan za romsku manjinu, sve su to aktivnosti koje provodimo na terenu i kojima želimo poboljšati položaj romske nacionalne manjine, a osobito zadržati djecu što dulje u obrazovnom sustavu. To nam je temeljni cilj i zajednički cilj na kojem radimo i brojna sredstva i projekti usmjerena su u tom pogledu. Mi ćemo nastaviti suradnju na osiguravanju sigurnosti za sve građane Međimurja na što manje incidenata i nastojati kroz jačanje u uključenosti u obrazovni sustav sprječavati incidente u budućnosti, tu računamo i na vašu potporu…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…pa i na savjet s obzirom na vaše iskustvo i ekspertizu u Međimurju, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupnice očitovanje.

Ban, Boška (Nezavisni)
Hvala vam predsjedniče Vlade.
Meni je važno da Vlada je svjesna situacije, ozbiljnosti situacije u Međimurju i da su se konačno pokrenuli konkretni operativni koraci, te da postoji evidentna politička volja da se stvari počinju rješavati sustavno, ne samo povremeno.
Posebno bih zahvalila potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova g. Davoru Božinoviću koji se intenzivno uključio u rješavanje ovog problema na terenu, te smatram da ta prisutnost države, policije i institucija, ali i spremnost da se stvari mijenjaju u praksi, a ne samo na papiru, da je izuzetno važno za povratak povjerenja građana Međimurja.
Nadam se i vjerujem da će najavljene mjere biti donesene brzo i da će biti učinkovite jer Međimurcima više ne trebaju obećanja nego stvari osjećaj sigurnosti i reda i jednakosti pred zakonom, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem.
Prelazimo na 2. pitanje, zastupnik Siniša Hajdaš Dončić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Hvala vam lijepo.
Poštovani magistre prava g. Plenkoviću, zašto odbijate prijedlog SDP-a i dijela oporbe iz 11. mjeseca da se o ustavnim sucima neovisno o njihovom svjetonazoru, osobnom identitetu, već o poštivanju ustava, dogovara konsenzusom, a ne političkom trgovinom 2:1?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Dončić, vi ste ekonomist, poštujem vašu profesiju, ali što se tiče politike meni je drago da ste vi predsjednik SDP-a i želim vam…/Smijeh./… želim vam jako puno godina na čelu SDP-a koji će biti u opoziciji. Pa drago mi je da ste otvorili temu odmah na početku aktualnoga sata kako bismo pojasnili hrvatskoj javnosti o čemu je riječ. Prošle godine kada se biralo 10 ustavnih sudaca predložili smo ih sa strane parlamentarne većine 5, a vi ste ih predložili 5. Ne vidim da vam je to tada bio problem, dapače ono što se priča u krugovima sudaca je da ste tražili svih vaših 5 kandidata da u svim osjetljivim političkim pitanjima slijede liniju političku koja je politička linija vaše partije. To su vam komentari sudaca nakon što su s vama sjedili i dogovarali svoju privolu i pristanak da ih vi kandidirate. Mi za razliku od vas nikoga ništa nismo tražili, kandidirali smo ljude koji su se javili na natječaj, za koje smo smatrali da imaju dovoljno iskustva, kvalifikacija bilo u političkom životu, života profesora prava, sudaca ili pak onih koji su se dokazali u radu na ustavnom sudu. Kako oni dalje sude to je na njima, njihovoj stručnosti, profesionalnosti i integritetu.
Ne vidim da je dosada bio ikada problem da temeljno načelo, a načelo je načelo proporcionalnosti sastava onoga tijela koje je po ustavu zaduženo da bira ustavne suce, a to je HS, da se otprilike ta neka ideološka svjetonazorska situacija reflektira i u tome ko će predložiti određene ustavne suce. Nama je zadnjih 6 mjeseci više nego jasno g. Hajdaš Dončić da imate dva cilja, prvi ili izabrati od ovo troje dvoje sudaca koji će pristat, kao i ovih 5 da prate liniju koju je partija odredila ili da se ne izabere nitko, dakle to je jasno, ne može biti jasnije. Evo tu je g. Bauk koji je inače sofisticiran u svojim izrazima, al ako imate zastupnika s takvim iskustvom koji je u stanju urbi et orbi sucima ustavnog suda, a onda cijelom hrvatskom pravosuđu i vrhovnim sucima i sucima županijskih sudova, općinskih, trgovačkih i drugih, da im kaže više vrijedi jedan ustavni sudac nego sto sudaca vrhovnog suda, pa ne treba mi neka analitika posebna da shvatim zašto vi to govorite i koji je vaš cilj.
Dakle g. Hajdaš Dončić, cijenjeni, šta ste vi diplomirali ekonomiju ili …/Govornik se ne razumije./… svejedno mi je što ste diplomirali, mi vam nudimo poticaj, recept, rješenje koje su prethodnici u ovom visokom domu i ranije koristili da izaberu potpuni sastav ustavnog suda. Nama je u interesu da se izabere predsjednik ili predsjednica vrhovnog suda, nama je u interesu da ne ostane krnji ustavni sud nego da se popune tri mjesta. Mi s time kako će kasnije suci u ustavnom sudu donositi odluku u pojedinom predmetu nemamo ništa. Da su naši suci teledirigirani kao što su vaši, a neki vaši su vikali pobjeda u pojedinim smiješnim sitnim slučajevima vezanih za izborni proces, mi bismo onda vjerojatno bili u poziciji da primjerice ne bi bilo nikakvih odluka u vezi Zakona o osobnoj asistenciji, međutim ne, suci sude sukladno meritumu pojedinog predmeta. Mene u biti brine zašto vi toliko strepite od toga da se na čelo proporcionalnosti koje se godinama ovdje primjenjivalo, reflektira u izboru ustavnih sudaca. To je ono što je jedino bitno, naša je ponuda legitimna, politična, utemeljena na dobroj praksi, konstruktivna, a mi ćemo sad vidjet na kome će bit teret…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…ako se slučajno ni jedni, ni drugi ne izaberu, a bit će na vama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Poštovani magistre prava g. Plenkoviću, meni je izrazito drago da ste vi na putu Ive Sanadera, a naša ponuda pošto razgovaramo o ponudama kolko sam čuo ovdje od vas, bila je vrlo jednostavna, da vratimo povjerenje u hrvatske institucije, a jedna od najvažnijih institucija je ustavni sud i da postojeći model koji nije dobar pokušamo zajedno promijeniti. Da vas podsjetim, 2/3 zastupnika odlučuje o izboru ustavnih sudaca.
Znači vrlo jednostavno, a o izboru predsjednice Vrhovnog suda možete odlučit vi sami. Znači vrlo jednostavno, svakom jasno i ako pristanete na promjenu modela, razgovarat ćemo, a vi se volite hvaliti, a uistinu promijenili ste samo jedan model u Hrvatskoj. Niste promijenili ni razvojni model, niste promijenili ni industrijsku politiku. Hvalite se samo promjenom jednog modela, znate koji vam je to model? Da kao HDZ kao organizacija više ne krade, to ste sami vi izjavili. Pa vratite se na taj model, da, da, prije dva tjedna. Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Katičić izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče sabora. 238. radi javnosti i radi interesa i istine. Prije svega moram reagirati HDZ ne krade, mi smo svoje sve obveze smo napravili. Druga stvar …
…/Upadica predsjednik: Kolega Katičić./…
… u čemu je problem ako poštujemo volju …
…/Upadica predsjednik: Kolega Katičić ja vas molim./…
… birača da se upotpuni onako kako su građani izabrali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je bila replika i dobivate opomenu. Dobivate opomenu kolega Katičić, bila je replika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 3. zastupničko pitanje. Zastupnica Sabina Glasovac postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre Piletiću nova je godina, ulazimo u 3. godinu provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku. Vašim nečinjenjem i vašom nesposobnošću prošle godine je 100 tisuća ljudi čekalo svoje zakonsko pravo. Unatoč činjenici da zakon vrlo jasno definira da se rješenja o inkluzivnom dodatku moraju donijeti u roku od 15 odnosno 30 dana. Dobar dio tih ljudi još uvijek čeka i to više od godinu dana. 15 tisuća ljudi izgubilo je živote i umrlo je prije nego li je dočekalo svoje zakonsko pravo. I što se sad događa? Država se suočava s tužbama nasljednika onih koji su umrli i onih koji čekaju upravo zbog toga što država krši zakon i ne poštuje rokove od 15 do 30 dana rješenja o inkluzivnom dodatku. Moja pitanja vama su slijedeća. Koliko ljudi na početku ove godine čeka svoje pravo na inkluzivni dodatak? Drugo, što ćete napraviti kako biste obeštetili ljude koji su umrli, a imali su ovo pravo odnosno država nije postupila u skladu sa zakonom? I treće pitanje, koje konkretne mjere vi zapravo planirate napraviti kako biste zaustavili ovaj kolaps koji ste sami prouzročili?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prije odgovora imamo povredu Poslovnika. Kolegice Lukačić izvolite što je povrijeđeno?

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem, to je čl. 238. Povrijeđeno je to što je kolegica rekla neistinu da je nesposobnošću ministra da nisu donesena rješenja …/Upadica predsjednik: Kolegice Lukačić./… to nije istina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja vas molim da ne zloupotrebljavate Poslovnik, dobivate opomenu.
…/Upadica Lukačić: Pa nisam, ja samo želim da to nije točno, da postoji razlog, ok./…
Kolegice Lukačić to nije povreda, ja vas molim. To nije povreda Poslovnika, postavljeno je pitanje. Izvolite ministre odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče, dame i gospodo zastupnici, poštovana zastupnice Glasovac.
Prije mjesec i pol dana savez zajednice osoba s invaliditetom proslavio je 30 godina svog postojanja. Malo tko u ovoj dvorani, izuzev zastupnice Lukačić je bio na tom simpoziju kojim se govorilo o 30 godina zagovaranja prava osoba s invaliditetom, procesa i njihovih postignuća. Citirat ću vam samo jednu rečenicu koju je ponovio i pravobranitelj i predsjednica saveza, ono što smo desetljećima sanjali i čekali, danas koristimo kao pravo. Jedno od tih prava je i inkluzivni dodatak i podsjetit ću sve u ovoj dvorani ali i čitavu hrvatsku javnost da objedinjavajući 4 prava u jedno smo zaustavili da osoba s invaliditetom 4 puta kuca na vrata neke institucije da bi dobila određenu vrstu naknade. Naknade koju su u kumulativnu jedna trećina ili manje nego što je danas inkluzivni dodatak. Netko tko je u kumulativu primao 300 eura, danas može računati na inkluzivni dodatak od 720 eura i mi svi koji smo u ovome sudjelovali, radili osluškujemo upravo osobe s invaliditetom, oni koji su 4 puta morali tražiti svoje pravo za istu vrstu invaliditeta, da bi dobili određenu vrstu naknade, invalidninu, doplatak, naknadu do zaposlenja ili uvećani dječji doplatak. Ovako jedan put, jedan papir, jedna naknada. To je bio cilj svih koji se bave zagovaranjem prava osoba s invaliditetom. I svi oni koji su bili evidentirani kao osobe s invaliditetom zastupnice Glasovac, su u najkraćem mogućem roku njih 140 tisuća dobili rješenje o inkluzivnom dodatku. Danas u Hrvatskoj više od 202 tisuće osoba s invaliditetom, ima pravo na inkluzivni dodatak i svaki mjesec ga dobiva ovisno o kojoj razini od onih 5 pripada. Mi svi volimo govorit 100 tisuća da nitko nije provjerio i pitao, kojih je to 100 tisuća zastupnice Glasovac. Oni koji ponavljaju svoje zahtjeve jer su nezadovoljni rješenjem, njih 30% među tih 100 tisuća. Dakle, nije da svi čekaju da nemaju nego ponovnim rješenjima, ponovnom medicinskom dokumentacijom dakle traže, traže svoje neko veće ili povoljnije pravo u odnosu na pet razina.
Mi smo povećali broj zaposlenih vještaka u Zavodu za vještačenje, angažirali u drugim ustanovama sve moguće dostupne i raspoložive vještake da izvještače jer bez nalaza i mišljenja nema te politike, nema te saborske zastupnice, nema tog ministra socijalne politike koji će dati rješenje za inkluzivni dodatak.
Ali kad se već baratamo brojkama, vi sazovete okrugli stol o posvojenjima, od 152 posvojene djece vi izgubite 30. Što bi tek bilo da ste vi kao što ste najavili donijeli Zakon o inkluzivnom dodatku …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… u svom mandatu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupnice očitovanje.

Glasovac, Sabina (SDP)
Jel vi sebe čujete? Jel vi sebe čujete? Podsjećate me na premijera jučer kad je rekao pa što ti starci od 90 godina, ti nepokretni, ti nemoćni, što se uopće oni imaju javljati za inkluzivni dodatak. Pa vama su svi drugi krivi. Vama su krivi mediji, vama su krivi osobe, osobe koje su nemoćne koje traže pomoć države jer jedino tako mogu preživjeti, koje su im od egzistencijalne važnosti. Vi ste ovdje kad ste postojali ministar položili prisegu i uz to ste dodali da prisežete i zaklinjete se i Sv. Josipu radniku. Pa po Evanđelju bi trebali znati da je taj Sv. Josip radnik malo pričao, bio vrlo skroman, ali je puno radio za razliku od vas kojemu je bolje da ništa ne radi jer sve što ste dosad napravili ste napravili na štetu najranjivijih skupina društva. Hoćemo krenuti od ovih 15 tisuća ljudi koji su izgubili živote, ne novce, živote zbog nečinjenja države? Hoćemo govoriti o Zakonu o osobnoj asistenciji koji je srušio Ustavni sud jer je rekao da diskriminirate osobe s invaliditetom? Hoćemo 15 tisuća, 100 ih čeka, hoćemo govoriti o požaru u Slavi Rašaj? Hoćemo govoriti o štićeniku doma koji je ugušio pizzom iako je trebao biti pod nadzorom?
To je vaša odgovornost ministre i u svakoj pristojnoj zemlji kojemu bi se dogodili ovakvi pri… ovakvi propusti taj ministar više ne bi bio ministar jedino u Hrvatskoj vi ostajete jer imate zaštitu onoga koji to sve podržava i koji je jednako bešćutan prema naj, najranjivijim skupinama društva jednako kao vi. Pa znate kako ćete spasit Hrvatsku i najranjivije skupine društva? Tako da odete. To ste već trebali napraviti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo nekoliko povreda Poslovnika.
Prva se javlja kolegica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je Članak 238..
Kako vam nije neugodno? Kako vam nije neugodno napadati ministra Piletića zbog inkluzivnog dodatka i to nakon što ste vi kao dužnosnica Kukuriku vlade …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Baričević./…
… obećali ga građanima pa ste ih prevarili. Sram vas bilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević ja vas molim i vas i sve druge da obrazložite zašto je povreda Poslovnika i ovako odmah ući u repliku to moram prekinuti i dati vam opomenu.
Izvolite kolega Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Povrijeđen je Članak 238., iznošenje neistina.
Kolegice Glasovac svi koji su imali one četiri naknade dobili su inkluzivni dodatak. Ovaj ministar, ovaj premijer učetverostručuje sredstava s 250 miliona na milijardu, a vi kad ste vladali niste bili …
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavić …/…
… ni socijalni, niste bili ni demokratski bili ste i ostali …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
… dobivate opomenu kolega Pavić.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
238., kolegice Glasovac vi za dnevnopolitičke svrhe SDP-a glumatate socijalnu osjetljivost a kad ste bili na vlasti tad ste pokazali ustvari svoje pravo lice. Niste niti jednu socijalnu naknadu digli …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Burić …/…
… niti za kunu, niti za lipu, niste brinuli za osobe s invaliditetom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
… nije povreda Poslovnika nego replicirate pa dobivate opomenu.
Kolegica Bedeković, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Članak 238., vrijeđanje, iznošenje neistina. Poštovana kolegice Glasovac vi govorite o socijalnoj osjetljivosti na štetu najranjivijih skupina građana, vi ste ti i vaša vlada koje nije donijela …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Bedeković …/…
… Zakon o inkluzivnom dodatku, nije donijela Zakon o osobnoj asistenciji i niz drugih zakona.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238., jedino što je ministar Piletić pogriješio je što nije uveo kategoriju asistenata za zastupnike u Hrvatskom saboru. Hajdašu Dončiću bi trebao jedan.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović dobivate opomenu.
Kolega Grmoja, izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je Članak 238., SDP i HDZ se svađaju tko je više socijalno neosjetljiv i ja bih se mogao složiti da su ovi iz SDP-a socijalno neosjetljivi ali predsjednik Kluba HDZ-a Ante Sanader …
…/Upadica predsjednik: Kolega Grmoja …/…
… je rekao da je 15 tisuća ljudi koje je umrlo čekajući inkluzivni dodatak …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: … dobivate opomenu isto tako ste replicirali./…

Grmoja, Nikola (MOST)
… on je rekao netko mora umrijeti to je normalno. Toliko o socijalnoj osjetljivosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Grmoja dobivate opomenu isto je bila replika.
Kolegice Glasovac, izvolite vi.

Glasovac, Sabina (SDP)
Povrijeđen je Članak 238., omalovažavanje mene kao zastupnice. Ja sam ovdje optužena da iznosim neistine. Ne znam što je neistina 15 tisuća umrlih, 100 tisuća ljudi na čekanju, Ustavni sud koji je srušio zakon koji diskriminira ljude …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac isto tako kao i kolegice i kolege …/…
… pa najveću uslugu u HDZ-e kolege mogu napraviti ministru da mu otvore vrata …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: … dobivate, dobivate opomenu jer je bila replika./…

Glasovac, Sabina (SDP)
i pomognu mu da izađe iz Vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas sjednite, dobivate opomenu.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče sabora, 238., mislim da nas diskriminirate. Prošle godine ste uveli praksu dakle da nećete dopuštati ovakve ovaj stvari koje su bile prakticirane prije toga, a sada ih opet dopuštate pa vas molim da ujednačite kriterije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević ja sam ostavio nekoliko sekundi zastupnicima da pokušaju objasniti povredu Poslovnika, kada to ne učine ja dajem opomenu. Dakle, 10-15 sekundi ne mogu prije jer će možda netko zaista kao što ste vi sada, vama neću dati opomenu jer ste govorili o nekoj proceduralnoj pogrešci.
Kolegice Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Povrijeđen je Članak 238., doktorica Glasovac iznosi neistine i tvrdi da je novi uzrok smrti čekanje rješenja tijela javne uprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović dobivate opomenu.
Kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je Članak 238..
Koliku li je to socijalnu osjetljivost pokazala zastupnica Glasovac kad je pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja ukinila božićnice i regres profesorima …/Upadica predsjednik: Kolegice Baričević./… i lako je prosipati demagogiju …/Upadica predsjednik: To nije povreda poslovnika to je replika./… iz klupe oporbene zastupnice.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Primijetio sam povećani vaš angažman u prekidanju zastupnika HDZ-a u replikama, kolegu Pavića ste prekinuli nakon 11 sekundi, kolegicu Burić nakon 11 i sve, ja vas samo molim da ubuduće smanjite taj interval na pet sekundi jer se u 11 sekundi ipak može inače sofisticirano i dosta toga reći. Hvala g. predsjedniče.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bauk dobivate opomenu i vi jer nije bila …/Upadica se ne razumije./… pa ne zato što ste iskoristili povredu poslovnika da biste politički se poigravali, a ne da biste ukazali na povredu procedure.
Kolegice Radolović izvolite.

Radolović, Sanja (SDP)
Povrijeđen je čl. 238. kolegice Baričević, Burić, Pavić i svi ostali po vašoj socijalnoj neosjetljivosti ovih dana su javno sve rekli premijer Plenković …/Upadica predsjednik: Evo 11. sekunda pa s obzirom da je kolega Bauk rekao da je 11 previše dobivate opomenu kolegice./… i ministar Piletić koji se ne mogu niti dogovoriti da li je pet ili deset podizanja zajamčene socijalne naknade dovoljno …/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović dobivate opomenu./… 13 eura udomiteljima i 50 eura roditeljima njegovateljima …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu izvolite sjesti./… to je, to je vaša …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sad ponovo kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. to licemjerstvo SDP-a koje nije imao hrabrosti donijeti Zakon o inkluzivnom dodatku, a što misle osobe s invaliditetom najbolje govori što je …/Govornik se ne razumije./… …/Upadica predsjednik: Kolega Pavić./… priznanje premijeru Plenkoviću.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda poslovnika s vaše strane, dobivate opomenu i pozivam vas da smanjimo povrede poslovnika da se može normalno odvijati aktualno prijepodne i da čujemo pitanje, al naravno i odgovore predstavnika Vlade.
Idemo sada na 4. pitanje, a kolega Jurčević izvolite nisam vidio.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući, 238. obzirom da ste dovoljno razumna osoba i vidite kuda to ide predlažem da danas na aktualcu suspendirate povrede poslovnika kako bismo mogli ostvariti ono što ste sami rekli da se može normalno postavljati pitanja i slušati odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja se zahvaljujem na povjerenju, ali poslovnik je još uvijek iznad predsjednika Sabora. Možda će doći vremena kada to neće biti tako, ali je sada još uvijek tako, pa neće bit ništa od toga.
Ko se sad javlja? Kolega Lacković izvolite.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče. Dakle, legitimno je kršenje poslovnika i ja mislim da svako od zastupnika ima pravo da krši poslovnik punih 30 sekundi i za to dobije opomenu. Prekidanje u desetoj je nekakva praksa koja očito nije zaživjela pa neka oni svi krše punih 30 sekundi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lacković nije baš tako, već smo puno puta to prošli možda ste slušali, možda niste, ali razlozi za izricanje stegovnih mjera, to je čl. 238. i onda imate pod četvrti stavak, započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu poslovnika. Dakle, kad se javiš za povredu poslovnika onda moraš obrazložiti što je, a i ako kreneš govoriti o nečem drugom što nije povreda poslovnika tada ja mogu dati opomenu tako da je to to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo sada na 4. pitanje zastupnica Sandra Benčić pitanje će postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani premijeru jedna od najvećih opasnosti našeg vremena i globalno i za EU je rušenje parlamentarnih demokracija vladavine prava i zamjena dosadašnje logike dogovaranje i dijaloga logikom sile. Logika sile ucjene i prijetnje ne treba institucije, ne treba dijalog, ne treba uvažavanje, vjerujem da bi ste se načelno sa time i složili. No istovremeno vi svakim svojim potezom sve jasnije pokazujete da igrate upravo za taj tim koji dogovor zamjenjuje silom, koji institucije zamjenjuje despotima, koji vladavinu prava zamjenjuje samovoljom jedne osobe.
Mnogi bi naime htjeli biti mali Trump u svojoj mahali, pokazali ste to kada ste kontra cijele struke i kontra cijele političke opozicije usvajali Bačićeve zakone. Pokazali ste to i sada kada ste ucijenili zakonodavnu i sudsku vlast da ili će pristati na trgovinu predsjednikom Vrhovnog suda kako bi HDZ imao većinu imao u Ustavnom sudu ili ćete ostaviti treću granu vlasti sudsku vlast bez svojih predstavnika.
Ja vam sa ovog mjesta kažem da klub Možemo! u takvim ucjenama neće sudjelovati, mi u takvim razgovorima nećemo sudjelovati i zato vas sa ovog mjesta pitam, a dajem vam i priliku da povučete svoj prijedlog o trgovini mjestom predsjednika Vrhovnog suda za vašu tzv. većinu u Ustavnom sudu i da pustite zakonodavnu vlast da izabere i ustavne suce i predsjednika Vrhovnog suda u odvojenim procesima na temelju dogovora i kriterija koje …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Prije odgovora ponovo imamo zahtjeve za povredom poslovnika, ali ja vas zaista molim da ne radite namjerno kršenje s vaše strane jer ovo je pitanje koje je postavljeno i tu ne znam kako može biti povreda poslovnika. Izvolite kolega Mažar.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče. Čl. 238. omalovažavanje to stoji u članku za povredu poslovnika jer upravo vi kolegice Benčić sa SDP-om ste recidivisti kršenja Ustava i zakona vezano za Vrhovni sud. Prvo ste htjeli staviti kandidatkinju …/Upadica predsjednik: Kolega Mažar./… mimo natječaja, mimo izbora, drugu kandidatkinju …/Upadica predsjednik: Kolega Mažar molim vas./… niste ni dali na saborski Odbor za pravosuđe …/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu bila je replika, a ne povreda poslovnika./… ili opću sjednicu Vrhovnoga suda, vi kršite konstantno …/Upadica predsjednik: Kolega … dobit ćete…/… i blokirate pravosuđe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I drugu opomenu ako nastavite. Kolega Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ne, ne, ne samo malo, samo malo još imamo. Kolegica Blažanović izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 238. omalovažavanje svijesti pogotovo građana Grada Zagreba. Jedine ucjene i zabrane koje trpe u ovoj Hrvatskoj su građani Grada Zagreba …/Upadica predsjednik: Kolegice Blažanović./… od strane gradonačelnika Tomaševića.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažanović to je replika što radite to nisu povrede poslovnika. Dakle, povreda poslovnika je kršenje procedure ovdje se radi o tome da vi želite replicirati i imate mogućnost kroz postavljanje pitanja, ima naravno mogućnost i predsjednik Vlade odgovoriti, a ovo što radite je s vaše strane kršenje poslovnika. Izvolite kolega Restović.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedniče, povrijeđen je čl. 238., samo kolegi Mažaru, znam da ću dobit opomenu, ali nije, nije i svima drugima koji se javljaju za povredu Poslovnika, ima doslovno 6 odnosno 7 razloga zašto se traži povreda Poslovnika, omalovažavanje ili vrijeđanje predsjedatelja i drugih zastupnika, a ne samo kaže se omalovažavanje i onda se počne govorit nekakve stvari.
…/Upadica predsjednik: Kolega Restović…/…
To odmah prekidajte…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
…to je uobičajena praksa, to se događa, a to ne radi samo kolega Mažar, to rade i drugi i ja apeliram na sve da to ne rade ne i zato vas molim i pozivam da možemo normalno imati aktualno prijepodne jer ponovo će nam se pretvoriti kao ne znam zadnji puta ili predzadnji puta da trajemo 8 sati i da se izgubi smisao jer se uopće više ne slušaju odgovori predstavnika Vlade nego se sve svodi na povrede Poslovnika.
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovana zastupnice Benčić, prvo da vam čestitam jer mi kaže ministar Bačić da će vas koristiti kao primjer uspješne nacionalne stambene politike i priuštivoga stanovanja i pada cijena kvadrata nekretnina u glavnome gradu, čime vam ja izražavam tople čestitke.
Drugo, što se tiče vaše aluzije da se mi ponašamo kako ste rekli, mali Trump u svojoj Mahali i da nismo transparentni nego da smo autoritarni. Vi dolazite iz političke stranke za koju niko živ ne zna kad se sastaje, gdje se sastaje, kako se sastaje, kojom se procedurom odlučuje, gdje se birate, kad se birate, potpuna netransparentnost. Ja recimo nisam vidio u ovih šta ja znam 10.g. skoro kolko sam premijer, kad vi imate sastanke vašeg mudrog rukovodstva i kad izlazite pred medije nakon vaših sastanaka. Mi to radimo svaki tjedan, transparentno, najavimo, mediji znaju gdje smo, dođemo, dajemo izjave, jedan, drugi, treći, peti, potpuna transparentnost. To da nama imputirate da nismo za dijalog, pa ja ne znam jel vi ste Trnoružica ili što vam je, kolko puta smo pokretali inicijative dijaloga sa lijevom oporbom. Zvali smo vas nakon izbora 2020. koju smo dobili uvjerljivo u teškim vremenima covida, početka energetske krize, da sjednemo. Vi ste nam dali košarice, rekli ste nećemo doć u Vladu do ijednog, niko nije htio doć, niko nije htio doć i vi nas pozivate na dijalog. Pa ja sam se umorio od toga da dozivam ljude koje pobjeđujemo na izborima, koji mi glume narative da su veliki demokrati, u biti su autoritarni zabranitelji. Pa vi ne dozvoljavate po ideološkim kriterijima ko što da vam pjeva i svira nakon što dopustite u Gradu Zagrebu. Evo imate tu, di je Marković, zamjenik gradonačelnika Varaždina, SDP-ovac, njegov gradonačelnik Bosilj dva koncerta, u Zagrebu ne može, ne znam je li Loris Peršurić tu, Istra može. Zagreb ne može, pa to su vam signali autoritarnosti, ne trzate na ove druge pjesmice, meni svejedno, nek pjeva ko što god hoće, ali vama nije, vama nije, vi ste ti koji ste autoritarni, napadate HDZ u nekim slučajevima korupcije, a ovi vaši iznosi Kostanjevića i ovoga Borčića, pa za njih je ovo što se odnosi na, na Beroša gablec, gablec, ali nema drame, nema drame u lijevim medijima oko toga, to su naši valjda, pa šutimo. Cjepkate nabave ne bi li namještali natječaj.
Što se tiče izbora sudaca, vi ste sigurno kao pravnica, malo ste duže studirali, ali fala Bogu, čuli za Venecijansku komisiju. Venecijanska komisija vam je dakle jedno tijelo, Vijeće Europe gdje se nalaze ugledni pravnici iz velikoga članstva i tamo vam je glavno načelo izbora sudaca ustavnog suda u zemljama gdje je to prerogativ predstavničkog tijela kao što je parlament, načelo proporcionalnosti, struka uravnoteženo proporcionalno reflektira volju birača. To nije nikakva ucjena kolegice Benčić, to je normalan potez, ne može bit normalniji, transparentniji i jasniji, kakav Trump, pa mi smo transparentni, vi biste nešto kemijali…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…obvezali ovo vaših valjda dvoje da glasaju za vas…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…kad su ideološka pitanja, pa prošli smo mi tu školu s vama.
…/Upadica predsjednik: Izvolite…/…
Probili ste rok lani…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam predsjedniče Vlade./…
… i nikome ništa.
Gordane, nadam se da neće bit nove izvanredne sjednice sabora subotom, a i to je moguće.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nisam shvatio.
…/Upadica Plenković: Kako nisi shvatio, kako smo lani morali zbog njih imat posebnu sjednicu sabora nakon što …/nerazumljivo./… kad smo birali ustavne suce.
Ne.
…/Upadica Plenković: Zaboravio si, ustavni suci i sud./…
Ne, nisam zaboravio nego nisam shvatio u ovome trenutku zašto je to važno.
…/Upadica Plenković: Vidjet će oni…/nerazumljivo./…/…
Pa vidjet ćemo da, možda će biti, možda neće.
Izvolite odgovor.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru, mene za razliku od vas ne zanimaju sitni tračevi, mene primjerice ne zanima vaš stan od 230 kvadrata, mene ne zanima i ne zanimam se i nikada ne koristim kao argumentaciju vašu privatnu situaciju, obitelj ili bilo kakve takve okolnosti. Znate zašto? Zato što je ovo parlament, ovo je sabor i ovdje razgovaramo političkim argumentima, a kad ste u birtiji možete razgovarat kako god želite, al ovo nije birtija.
Druga stvar, vi nemate što tražiti u procesima niti izbora ustavnih sudaca, niti predsjednika vrhovnog suda jer kao čelnik izvršne vlasti u tome nemate nikakvu ulogu.
Druga stvar, druga stvar, evidentno je da je vaš glavni strah nemogućnost utjecaja na odluke ustavnog suda i situacije u kojoj ne možete što hoćete nego ćete moći samo ono što je u okvirima ustava. Svjesni ste da bi vam nakon Zakona o osobnoj asistenciji na ustavnom sudu mogli pasti Bačićevi zakoni, a u nizu neuspjeha vaših politika to bi bila samo još jedna osobna povreda, a vaših neuspjeha je mnogo. Potpuni kolaps sustava socijalne skrbi nakon tzv. reforme koju je Piletić proveo, potpuni neuspjeh uvođenja inkluzivnog dodatka koji je krivo dizajniran, krivo budžetiran, a onda i nepripremljen za provedbu. Paralizirali ste poslovni sektor uvođenjem fiskalizacije 2.0 ponovno jer niste pripremili sustav, a išli ste to radit tri godine prije roka na naravno, štetu naših gospodarstvenika. Potpuno ste kapitulirali pred inflacijom cijena hrane, vaš model aplikacije za praćenje cijene doveo je samo do daljnjeg
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
povećanja tih istih cijena.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Vi ste spori
…/Upadica predsjednik: Kolegice, hvala vam lijepa. Kolegice Benčić hvala vam lijepa./…
i vi ste nesposobni provesti ikoju reformu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu Poslovnika, kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Pa članak 238. Gospođa Benčić vrijeđa, vidim da ni onih 20 godina Pravnog fakulteta ni 4 gubitka godine, nije bilo dovoljno da shvati što je to vladavina prava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Herman, ovo je bila replika pa dobivate opomenu.
Kolega Borić izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238, omalovažava nas Sandra Benčić ali poruka je njoj i Hajdaš Dončiću oko ustavnih sudaca, 2015. pogledajte izbor dva ustavna suca, što ste radili, kako ste se ponašali, kakav je rezultat takvog izbora bio pa nam se onda javite nakon svega.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić replika, dobivate opomenu.
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238. Nisam čuo nikada od kolegice Benčić koji bio njezin stav o Zakonu o zabrani pirotehničkih sredstava koji je predložio klub Možemo!.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović ovo je replika, dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje 5. pitanje zastupnica Anja Šimpraga postavlja ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem predsjedniče.
Uvaženi ministre ja ću postaviti konkretno pitanje koje neće izazvati niz povreda Poslovnika, a to je da od 2013. godine nije mijenjana odluka o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije odnosno energetski subjekti kao što su vjetroelektrane ili sunčane elektrane koje su dužne plaćati naknadu gradovima i općinama u iznosu od 1 lipe po kilovat satu. Ova naknada sramotno je niska u odnosu na dobit koju ostvaruju investitori. Ministre, kada će Obrovac, Benkovac, Gračac, Knin, Ervenik, Biskupija i drugi gradovi i općine, kada mogu očekivati izmjenu odluke u pravcu povećanja naknade? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre, izvolite odgovor.

Šušnjar, Ante (DP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene dame i gospodo zastupnici, uvažena zastupnice Šimpraga, ovo pitanje već prije nekoliko mjeseci volontirano Ministarstvu gospodarstva i to iz dominantno dalmatinskih općina na kojima se nalaze energane koje proizvode obnovljivi izvori energije. Mi radimo na rješavanju ovog pa ne bih rekao problema jer su to stečena prava koji predstavnici jedinica lokalne samouprave u trenutku kada su izdavali dozvole, kada su razgovarali o tim projektima, nisu baš vodili računa, ne znam zašto ali radimo na i poboljšanju prihoda jedinica lokalne samouprave temeljem ove komponente koju ste naveli i mislim da smo vrlo brzo, vrlo blizu tog rješenja i jučer smo imali u ministarstvu niz sastanaka, međutim nije, nije lako nać ni pravni modul promijeniti odluke za takve nadoknade. Zbog stečenih prava koje netko ima moramo vodit računa o zakonitosti, o pravnoj sigurnosti, a ja bi napomenuo da dobar dio tih općina koje ste naveli ima iznimno visoke prihode na temelju tih slažem se malih naknada i nadam se da će oni biti veći i da će ih oni znati uložit u infrastrukturu na dobrobit i svojih mještana ali i svih građana RH. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Šimpraga, Anja (SDSS)
Zahvaljujem ministre na odgovoru.
Pa kakva je korist ako sam, ako negdje u pojedinim sredinama samo investitori ostvaruju dobit na tom devastiranom prostoru. Ovo bi trebala biti neka vrsta rente za općine. Na taj način država bi imala manja ili gotovo nikakva davanja prema tim općinama. Zamislite apsurda, na širem području grada Knina nismo imali 6 dana struje zbog ledene kiše, a kada nemamo struju onda nam ne rade ni hidrofori i nemamo ni vode. Ali zato su pred našim očima vjetrenjače bile te koje su radile u punoj snazi. To je naša stvarnost, upravo ovako kako sam i opisala. Koristim priliku da se zahvalim svim operativnim jedinicama HEP-a u Kninu, Šibeniku i Drnišu kao i svim vatrogascima koji su i naravno i drugim službama koje su pomogle u sanaciji štete na elektroenergetskoj infrastrukturi i čišćenju puteva. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 6. zastupničko pitanje.
Zastupnik Pero Ćosić postavlja ga ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković, izvolite.

Ćosić, Pero (HDZ)
Hvala predsjedniče.
Poštovani predsjedniče Vlade, potpredsjednici, ministrice i ministri.
Poštovana ministrice Vučković evo posljednjih tjedana povećana je pozornost javnosti na pitanje kvalitete zraka u RH pri čemu su u pojedinim područjima i zabilježena povećanja koncentracije onečišćenih tvari o čemu je zasigurno doprinijeli ovi meteorološki uvjeti, povećanje emisija iz prometa, iz kućnih ložišta. Jedan od gradova sa najonečišćenijim zrakom po pitanju lebdećih čestica je i moj grad Slavonski Brod. Brođani evo u ovom zimskom periodu gotovo svakodnevno udišu zrak koji je onečišćen i za nas to više nije samo ekološko pitanje, pitanje već je to i javno zdravstveno pitanje. Vaše ministarstvo pokrenulo je ovaj pilot projekt zamjene kotlova koje, kojih na kruga goriva modernim kotlovima i pećima i dizalicama topline, međutim najveći broj stanovnika koji se lože na kruta goriva žive u objektima kojim ne mogu zadovoljiti onaj ekonomski, energetski kriterij pa se je raspravljalo se i o tome da se za te građane koji su evo u riziku siromaštva da pokrene jedan novi poziv gdje će oni moći se uključiti u taj, u taj proces, pa evo poštovana ministrice obzirom na navedeno molim vas evo da pojasnite koje konkretno mjere Vlada RH odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije provodi s ciljem poboljšanja kvalitete zraka te možete li evo u kontekstu predstavljenoga i socijalnog plana za klimatsku politiku pojasniti hoće li taj plan i na koji način doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva i daljnjem poboljšanju kvalitete zraka u RH?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministrice.

Vučković, Marija (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a, a zahvaljujem i zastupniku Ćosiću na postavljenom pitanju i na primjećivanju napora koji hrvatska Vlada i Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije čine na poboljšanju kvalitete zraka u Hrvatskoj. Naši su napori intenzivirani u posljednjih godinu i po dana i mnoge naše aktivnosti su usmjerene ka poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju emisija stakleničkih plinova, smanjivanju rizika od siromaštva, povećanju ulaganja održivu mobilnost i sl..
Kako to radimo? Spomenit ću najprije jedan instrument relativno novi koji se zove Modernizacijski fond i da smo mi sada u ciklusu ulaganja putem Modernizacijskog fonda koji je prvenstveno usmjeren poboljšanju kvalitete zraka vrijednom gotovo 400 milijune eura. Trenutno su otvorena dva poziva vrijedna 125 milijuna eura od kojih se jedan odnosi na fotonaponske elektrane, a drugi se odnosi na održivi cestovni promet. Isto tako je u tijeku priprema objave za prvo tromjesečje 2026.g. tri nova poziva vrijedna gotovo 180 milijuna eura, riječ je o modernizaciji sustava daljinskog grijanja, daljnjim ulaganjima o daljnjim ulaganjima u cestovni promet i u energetsku učinkovitost, a u pripremi je naš zahtjev prema Komisiji za odobrenje preostalih ulaganja koja smo planirali u okviru ovog programa vrijednog gotovo 400 milijuna eura odnosni se na uklanjanje floriranih stakleničkih plinova, na održivu energiju u poljoprivredi energetsku učinkovitost zaštićenih prirodnih područja i ulaganja u geotermalne izvore energije.
Pored ovog instrumenta također kao što ste spomenuli mi smo radili u posljednjih godinu dana intenzivno na pripremi socijalnog plana za klimatsku politiku. Taj je plan vrijedan milijardu i 680 milijuna eura, pri čemu se 970 milijuna eura odnosi na održivi promet što doprinosi značajno našim ciljevima poboljšanja kvalitete zraka, a isto tako se preostali dio ulaganja odnosi u smanjivanje rizika od energetskog siromaštva. I putem ovog programa mi planiramo obnoviti modernizirati ili izgraditi više od sedam tisuća energetski učinkoviti i održivih hrvatskih domova za siromašne osobe. Pored takvog jednog instrumenta, ključnog instrumenta koji kao nijedan do sada povezuje ciljeve, klimatske ciljeve smanjivanje emisija i socijalno pravednost imamo i mjere koje nisu strukturirane na ovaj način putem dva fonda nego se transferiraju putem povremenih poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i mi imamo jedan novi koji ste spomenuli usmjeren gradovima koji imaju pogoršanu kvalitetu zraka odnosno kvalitetu zraka druge kategorije i dio su industrijske Hrvatske, takav jedan je Slavonski Brod. Kao što ste rekli taj naš pilot program je potreban doraditi, prilagoditi ga zahtjevima s terena, zato se zvao pilot bio je novi mi ćemo to učiniti u 2026.g. Slavonski Brod, Sisak, Kutina ostat će u našem fokusu, dakle pored svih ovih velikih ulaganja realizirat će se i dodatno putem manjih poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Ćosić, Pero (HDZ)
Zahvaljujem poštovana ministrice na vašem odgovoru, ali i na značajnim naporima kako vas osobno tako i Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije koji evo u posljednje vrijeme ulažete kako bi poboljšali stanje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu. Evo ukratko ste predstavili i socijalni plan za klimatsku politiku, mislim da su velika očekivanja tog socijalnog plana za energetsku politiku, za klimatsku politiku posebno ranjivim skupinama stanovništva i mikro poduzećima kako kroz smanjenje energetskog i prometnog siromaštva tako kroz i obnove najugroženijih domaćinstava koji evo obnovit će se na taj način da neće morati financijski sudjelovati u obnavljanju svojih domova znači uključit će se u tu energetsku obnovu, a sve to je zbog na konačnici čistog zraka koji je krajnji rezultat i ovoga plana i mislim da je to će donijeti jedno pozitivno ozračje u sredinama koje su opterećene onečišćenim zrakom kao što je to sredina u Slavonskom Brodu. Pa ja bi samo naglasio da će puno bolji rezultat evo poboljšanja kvalitete zraka se napravit jednom sinergijom jednoga ambicioznog akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka koje treba donijeti jedinica lokalne samouprave to je Grad Slavonski Brod i svim aktivnostima kako županije tako i ministarstva kroz ovaj plan za klimatsku politiku jer ćemo tu sinergiju, ja vjerujem da ćemo je ostvariti na dobrobit svih naših građana jel upravo konačni cilj je što čistiji zrak. Evo hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 7. pitanje zastupnik Nino Raspudić postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite. Samo sekundu kolega Ćosić molim vas isključite. Izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Vlade. Prije nego što prijeđem na svoje pitanje kao uvodu u njega samo bi konstatirao da evo već smo utrošili više od sat vremena aktualnog sata, a da je nekako najviše energije utrošeno u priču o ovoj trgovini ili pokušaju trgovine dijela oporbe i vas vladajućih. Izgleda da je dijelu oporbe to najveći problem, ali zanimljivo je da nastupaju nasuprot vama koji ste u tim pregovorima otvoreno amoralni kao amoralni moralizatori jer dobar dio oporbe nitko ništa nije konzultirao i pitao.
Dakle, postoji bar pet oporbenih klubova koje nitko oko ni oko čega nije kontaktirao u ovom procesu, a zašto su onda ovi s lijeve oporbe uopće ulazili u pokušaj tih pregovora, zašto nisu čekali stvar u saborskoj proceduri kao mi ostali nekontaktirani ako ne žele sudjelovati u amoralnim pregovorima, ali to stavimo u zagradu.
Zašto to spominjem? Pa eto najveći problem izgleda sada ta trgovina uspjela ili neuspjela ali nije recimo valjda problem to što je prije mjesec i pol glavni državni inspektor završio u zatvoru i na to se odnosi moje pitanje. Točnije dva pitanja. Prvo, čija je to politička odgovornost jer ta osoba je skoro 7 godina od samog ustroja Državnog inspektorata koji je nota bene ustrojen 1. travnja dakle kao prvoaprilska šala sada zvuči 2019., čija je to odgovornost? Drugo, budući da je otpočetka Andrija Mikulić na čelu tog inspektorata i da je skrojen dobrim dijelom i kadrovski i funkcionalno prema njemu hoćete li samo zamijeniti, imenovati novu čelnu osobu ili ćete pristupiti jednoj, jednom temeljitom češljanju Državnog inspektorata, dakle možemo li očekivati jednu temeljitu reviziju i reorganizaciju te institucije nakon ovoga što se dogodilo?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Raspudić.
Što se tiče odgovora na vaše pitanje, dakle riječ je o osobnoj odgovornosti konkretne osobe. Ne vidim da su tijela kaznenog progona dovela u pitanje rad cijelog Državnog inspektorata nego za ono što je sa druge strane zakona treba odgovarati onaj tko je to počinio. Nitko, ali baš nitko na bilo kojoj dužnosti bilo koje razine ne dobiva mandat da radi nešto nezakonito. Prema tome, tu je stvar vrlo jasna svi dobiju mandat da rade zakonito, da li netko u kontekstu svojih aktivnosti počini neko kazneno djelo to je onda njegova odgovornost i za to će on odgovarati u odgovarajućoj proceduri pred hrvatskim pravosuđem.
Što se tiče Državnog inspektorata mi smo stava da je dobro da je on objedinjen, dakle to je bila jedna reforma ili možda čak vraćanje na raniji sustav. Smatramo da je na taj način trebao biti učinkovitiji i brži. Da li je bio baš takav u svim situacijama to je pitanje za analizu. Mi ćemo imenovati novu osobu. Da li ćemo proglasiti odgovorne sve ljude koji rade u Državnom inspektoratu za nešto što je odgovornost eventualno bivše čelne osobe, nećemo, dakle nema kolektivne odgovornosti nismo u toj fazi.
Ali sad mi dajte da se malo osvrnem na ovo što vi zovete kao da ste vi kako ste rekli, vi ste tzv. nekontaktirani, nekontaktirani dobro. Imamo sada novi klub nekontaktiranih u saboru, koristit ćemo to, sviđa mi se. Uglavnom zašto su kontaktirani kolege iz lijeve oporbe, pa zato što vam je za izglasavanje sudaca Ustavnoga suda potrebna 2/3 većina ali 101 glas. Da vi imate kila da vaš klub nekontaktiranih nosi dovoljno glasova temeljem kojeg bi se došlo do 101 onda bi oni bili nekontaktirani pretpostavljam, ali nemate. Tako da ovdje nije stvar u tome da dobijemo 151, bilo bi lijepo da dobijemo i ne radi se poštovani zastupniče Raspudić ni o kakvoj amoralnoj trgovini, ni o kakvoj trgovini. Nitko s nikim ne trguje, nitko nije rekao da mora biti osoba A, B ili C, Mate, Ante, Pero, Marica, Barica, Vesna tko god hoćete, nitko to nije rekao. Govorimo samo o temeljnom načelu. Načelu koje je komparativna praksa pokazuje u zapadnim demokracijama, ako je prerogativ predstavničkog tijela kao što je Hrvatski sabor da bira ustavne suce onda je dobra praksa da taj odabir bude uravnotežen.
Dakle, nije pozicija HDZ-a. Znate što bi bilo amoralno? Amoralno bi bilo da mi kažemo mora biti 13 naših, da su svi rođaci od Vladimira Šeksa, da ih je sve on postavio i na fakultete i u odvjetništvo i u sudove i u DORH i da svih njegovih 13 pulena danas bude izabrano u Ustavni sud. To bi bilo amoralno, ali to nije naša pozicija. Naša pozicija je da od ljudi koji su se javili na poziv, koji su prošli saslušanja pred Odborom za Ustav, Odbor za Ustav i politički sustav i Poslovnik da parlamentarna većina koja jest refleksija većinskoga stava hrvatskih birača '24. predloži gle čuda od 13 7, a oporba 6 i to je sve. Što je tu amoralno?
Obrnuto, gajimo kulturu transparentnosti u toj proceduri, a to je bit. Transparentna i jasna pozicija koja je dobra za sve. Dobra za Vrhovni sud da se izabere i popuni predsjednik ili predsjednica i dobra za Ustavni sud. Ono što vam oporba hoće, hoće da kao manjina u predstavničkom tijelu izabere 7 a ne 6, e to je amoralno. Po kojem je to aršinu pravedno? Kako je pravedno ako si manjina da imaš više? To ne znam gdje to ima ili još gore …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ako nije po njihovom da se ne izaberu ova tri pa nek bude krnji i pat pozicija što je očito stvarna istina ovog što je rekao Bauk.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče Vlade zahvaljujem što ste nas jasno izdvojili kao treću stranu upravo to i želim postići u percepciji javnosti. Dakle, da Hrvatska nije osuđena na ova dva bloka recimo sada u pregovorima to je vaš vladajući i to je SDP, Možemo! nego da postoje treće opcije u Hrvatskoj u ovom slučaju bar pet saborskih klubova je potpuno nekontaktirano i neuključeno u ove procese pokušaja pregovora i mogu biti ponosni na to.
Da se sada vratim na Andriju Mikulića, dakle evo ukratko sumirane pa ću ih pročitati ovlasti koje skoro 7 godina od ustanovljenja Državnog inspektora imao Andrija Mikulić. Dakle, Andrija Mikulić 7 godina vodi Državni inspektorat i bio je odgovoran za njegov zakonit i učinkovit rad. Andrija Mikulić 7 godina koordinira rad svih inspekcija tržišne, sanitarne, poljoprivredne, građevinske, rada, zaštite okoliša itd., Andrija Mikulić 7 godina donosi opće smjernice i upute za rad inspektorata, Andrija Mikulić 7 godina organizira i nadzire rad inspektora, Andrija Mikulić 7 godina predlaže mjere i politike vezane uz inspekcijski nadzor, Andrija Mikulić 7 godina surađuje s Vladom, ministarstva i drugim tijelima i Andrija Mikulić 7.g. izvještava o radu Inspektorata i vašu Vladu. I sad vi me pokušavate uvjeriti, mene i javnost, da nakon skoro 7.g. što radi sve ovo Andrija Mikulić po kojemu je skrojen taj Inspektorat, da je sve u redu, da će umjesto njega doći neko drugi i da će nastati pravna država i poštenje. Dal nas želite uvjeriti da jedino Andrija Mikulić je moguće bio nepošten, poštujemo presumpciju nevinosti, a svi su drugi anđeli i poštenjaci oko njega koji su to gledali valjda 7.g., a nisu znali? Dakle ovo je vrlo ozbiljna stvar i interes javnosti je temeljita revizija rada Državnog inspektorata i …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…njegova reorganizacija, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 8. pitanje, zastupnica Ivana Kekin postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Poštovani premijeru, kraj prošle godine obilježen je brutalnom činjenicom, u svega dva tjedna u Hrvatskoj su ubijene 4 žene, u prošloj godini ubijeno ih je 19. Otkad ste vi predsjednik Vlade ubijeno je 126 žena. Mnogi od tih nasilnika bili su poznati institucijama, imali su sudske presude, kaznene prijave, imali su mjere.
Sjećate li se žene ubijene 2021.g. premijeru u Lidlu kad ste izjavili da ne možete vi spriječiti primitivce, divljake i kretene da čine takva kaznena djela? E pa to vam nije istina premijeru, femicid je itekako predvidiv i spriječiv zločin. On nije incident, on se događa nakon dugog niza institucionalnih propusta i na tih 126 žena dolaze vam premijeru tisuće i tisuće žena koje svakodnevno trpe nasilje i znate li šta one čuju kad na vijestima slušaju o još jednoj nesretnoj ženi koja je svog nasilnika prijavljivala i koja je sada mrtva? Čuju da šute i trpe jer kad institucije ne mogu spriječiti kako vi to kažete divljake, primitivce i kretene, e onda žene žrtve nasilja mogu samo šutit i trpit jer im se sve drugo obija o glavu i to često vrlo doslovno. Odavno se trebalo ustanoviti zašto naše institucije tako često i tako teško zakazuju. I zato smo krajem prošle godine predložili izvanrednu sjednicu sabora, vaša većina je to odbila i rekli su da im se ne uklapa u božićnu atmosferu. I sad predlažemo Saborsko istražno povjerenstvo o femicidu i ja vas konkretno pitam, hoćete li podržati Saborsko istražno povjerenstvo o femicidu ili ovoj Vladi ni 126 ubijenih žena nije dovoljno ozbiljan razlog…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… da se sustav preispita?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Povreda Poslovnika, kolega Deur izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238. poštovani predsjedniče.
Kolegice Kekin, što ste vi to u Zagrebu spriječili da se na ovakvim stvarima tražite svoj politički poen osim što vašim udrugama financirate veliki novac i zabranjujete koncerte?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa kolega, kolegice Kekin izvolite, što, nešto trebate?
Kolega Deur, dobivate opomenu, bila je replika i sada ide odgovor predsjednika Vlade, izvolite.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa zastupnice Kekin, vi ste ekspertica za izmišljanje izjava koristeći umjetnu inteligenciju. Moram priznat da zadnji put kada se vaš suprug sastao sa Nikicom Jelavićem koji nije nogometaš, reagirali ste u sekundi, tražili ste umjetnu inteligenciju da izmišlja moj glas ne bi li skrenuli pozornost sa sasvim unaprijed više nego jasno dogovorenih kava na Britancu. To govorim samo da o tim vašim moraliziranjima ljudi shvate realnost i da skrećete pozornost, da zabranjujete koncerte, da zapošljavate netransparentno u Zagrebu, da štitite svoje, vraćate ih na posao, docirate HDZ-u, uglavnom nekredibilni ste do kraja i ono gdje ste najjači, najjači ste u huškanju i raspirivanju mržnje.
E sad što se tiče femicida, prvo meni se čini da vi zlorabite Institut istražnog povjerenstva. Šta ćete istraživat? Vi ćete zamijeniti tijela kaznenog progona, zamijenit ćete policiju, zamijenit ćete Državno odvjetništvo, zamijenit ćete sudove, koga ćete zamijenit u konkretnim slučajevima? Organizirajte tematske sjednice i okrugle stolove, dapače Istražna povjerenstva za počinjenje kaznenih djela kojih nažalost ima. Ja osuđujem te divljake, imbecile, kretene, primitivce više nego vi i to godinama, o da, al ne samo da osuđujemo to politički, retorički ili ljudski nego smo učinili korake koje nikada nijedna druga Vlada prije nas nije učinila. Na naš prijedlog poštovana gđo. Kekin u hrvatski kazneni zakon uvedeno je kazneno djelo femicida. Ono postoji još u samo 4 druge države članice EU, nemaju ga drugi. Kazna zapriječena za takvo brutalno djelo teškoga ubojstva žene zbog toga što je žena je 40.g., postoje presude hrvatskih sudova na temelju zakona i kazni koje je predložila Vlada, a usvojio HS, pretpostavljam da ste i vi glasali za taj zakon ako ste bili ovdje sada.
Ono što smo još učinili je da smo u godinama koje su iza nas, u tijesnoj suradnji, dijalog, osluškivanju onoga što su nam imale kazati brojne udruge koje se bave zaštitom prava žena žrtava nasilja, mogle kazati i podijeliti s nama. Ono što smo uočili prije nekoliko godina uočili smo da nam nerijetko državne institucije rade u silosima gdje jedna nije u potpunosti svjesna što je sve napravila neka druga institucija i u kom trenutku. I napisali smo i protokole koji postoje danas, koji se primjenjuju, gdje smo učinili tu suradnju puno bolje povezanom, svrhovitijom i učinkovitijom i na taj način smo iskustva onih koji su nažalost trpjeli nasilje stavili kao korisne sugestije da nadležni resori i tijela institucije djeluju bolje, brže i učinkovitije i uz veće kazne koje imaju dva cilja, jedan je da u konkretnim slučajevima kazne počinitelje najgorih kaznenih djela, a drugi je da djeluju preventivno tj. odvraćajuće. Odvraćajuće na buduće eventualne počinitelje ovakvih kaznenih djela. Mi nažalost kao i svako drugo društvo nemamo mehanizam da takve anomalije, da takva grozna ponašanja, da takva grozna kaznena djela eliminiramo u potpunosti. Nemate ni vi, neće ih promijenit ni jedno istražno povjerenstvo, ni jedan Okrugli stol. Trebamo činiti zajednički više …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… da do takvih kaznenih djela ne dolazi, a mi smo svoj dio zadaće jako dobro učinili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Predsjedniče Vlade, prvo da vam kažem kad ovako vrijeđate djelujete dosta nesigurno, a drugo jeste vi svjesni da vam broj ubijenih žena raste iz godine u godinu i dok se vi samo hvalite žene umiru. Kad vi odbijate da se sustav analizira, žene umiru. Kad odbijate uvesti preventivne mjere, žene umiru. Kad kažete da ne možete spriječiti divljake, primitivce i kretene, žene umiru. Kad imate za tenkove, a nemate za skloništa, žene umiru. A nasilje vam se premijeru ne dešava u vakuumu, nasilje se dešava i raste u onom društvu koje nasilje relativizira, koje nasilje tolerira i koje ga normalizira. To društvo je sada Hrvatska koju vi vodite i mi vidimo kako ju vodite. Mi vidimo koliko žena sjedi u vašoj Vladi i na vašim listama, mi vidimo vašu saborsku većinu koja žene redovito vrijeđa i omalovažava. Pa mi vidimo vašeg potpredsjednika Vlade koji je saborskoj zastupnici poručio neka malo pripazi šta priča i ništa se nakon toga nije dogodilo. To je vaša poruka premijeru građankama ove zemlje pa i onima koje trpe batine i koje jako, jako dobro znaju koliko ih ova Vlada štiti i koliko na ovu državu mogu računati. I samo vas molim da nas poštedite idući puta zgražanja i sućuti kad opet bude ubijena žena. Nemojte nam govoriti da činite sve šta možete jer da je tome tako danas bi ovdje razgovarali o odgovornosti i ovaj sabor imao bi priliku da postavi ključna pitanja i da se dogovorimo što je potrebno učinit da Hrvatska bude sigurnija zemlja. Ali žene vas gledaju i znaju što govorite i što ne činite i kad dođe vrijeme znati će birati sigurnost, dostojanstvo, budućnost …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… za sebe i za svoje kćeri. …/Upadica predsjednik: Hvala lijepo./… To za vas nije dobra vijest.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Herman izvolite.
Samo malo, morate se uključit.

Herman, Mislav (HDZ)
Ispričavam se. Članak 238, teško je slušat ovu salatu od riječi ali bi isto tako podsjetio cijenjenu zastupnicu Kekin da je jedan potpredsjednik gradske skupštine grada Zagreba izričito vrijeđao i slao u jedno mjesto jednu tada vladajuću zastupnicu u gradskoj skupštini. Ne sjećam se da ste tada na ovaj hiperventilirajući način …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… reagirali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Bila je replika, dobivate opomenut.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 9. odnosno, da 9. pitanje. Zastupnik Petar Šimić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovani dopredsjednici Vlade, poštovane kolegice ministrice, ministri.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre financija gospodine Primorac Vlada RH je tijekom prošle godine u zakonodavnu proceduru uputila zakonski prijedlog kojima je građanima RH omogućeno korištenje paketa besplatnih bankarskih usluga. Budući da se zakon primjenjuje već od 1. siječnja ove godine, molim vas da ukratko informirate nas saborske zastupnike, ali i sve hrvatske građane kako se zakon provodi u praksi te koje su ključne koristi i pogodnosti koje ovim zakonom stoje na raspolaganju građanima, a posebno kada je riječ o građanima najugroženijim skupinama. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Primorac, Marko
Hvala lijepo poštovani saborski zastupniče.
Ja ću iskoristiti priliku i podsjetiti kako Vlada kontinuirano ulaže značajne napore u jačanju položaja potrošača posebno u kontekstu odnosa prema financijskim institucijama i odnosa tih financijskih institucija prema potrošačima. To je naš kontinuirani cilj. Napori koje ulažemo naravno rezultirali su i značajnim iskoracima. Ja ću samo podsjetiti kako su ti iskoraci u posljednje tri godine rezultirali prije svega rješavanjem problema dijela naših građana sa financijskim institucijama, a vezano uz prešutna prekoračenja nakon potpisivanja memoranduma koji smo potpisali sa poslovnim bankama, preko milijun građana je prešlo sa prešutnog na dopuštenja prekoračenja odnosno ugovorilo dopuštena prekoračenja u bankama. Dakle riječ je o preko milijun potrošača. Nakon toga smo ukinuli obvezu isplate primitaka određenog dijela primitaka na žiro račun i time de facto ukinuli obvezu postojanja žiro računa čime je 60 tisuća građana bilo zadovoljno i ukinuli su svoje žiro račune u poslovnim bankama. Osim toga regulirali smo rad agencija za naplatu potraživanja koje su isto tako svojim neprimjerenim poslovnim praksama opterećivale oko 200 tisuća najranjivijih hrvatskih građana. Nakon toga smo u razdoblju niskih kamatnih stopa gdje su građani držali svoju štednju po kamatnim stopama u bankama koje su bile blizu nule, uveli mogućnost sudjelovanja građana u izdavanju narodnih obveznica i trezorskih zapisa gdje u 18 izdanja tih vrijednosnih papira ukupno 400 tisuća ponuda upisano odnosno preko 350 milijuna eura kamata koje bi bile isplaćene financijskim institucijama, isplaćene su našim građanima i konačno paket besplatnih usluga koji spominjete uveli smo zbog toga što su banke do sada imale ekskluzivno pravo distribucije redovnih primanja za što su naravno kako bi imali te račune i kako bi bili u mogućnosti doći do svojih primanja, morali bankama plaćati naknade koje su banke utvrđivale diskrecijski.
Javilo se nezadovoljstvo građana, a dio građana je čak zazivao uvođenje mogućnosti isplate redovnih primanja, plaće u gotovini. Kako bismo riješili ovaj problem uveli smo paket besplatnih usluga čime smo omogućili pristup osnovnim financijskim uslugama naših građanima, našim najugroženijim potrošačima i korisnicima financijskih usluga. Taj paket je u prvih 8 dana, dakle od početka ove godine, govorimo o prvih 8 radnih dana iskoristilo odnosno ugovorilo oko 30 tisuća naših građana i uz to imamo 10 tisuća građana sa tzv. osnovnim paketom koji koriste oni socijalno najugroženiji. Dakle riječ je o 40 tisuća naših građana koji koriste ove usluge, koji ne plaćaju naknade bankama za pristup svojim redovnim primanjima. Možemo se složiti ili ne složiti o tome koliko je uspješan ovaj projekt i koliko je velik taj broj međutim 40 tisuća građana, radi se o broju koji bi odgovarao otprilike broju stanovnika i velikih hrvatskih gradova. Dakle na toj razini su otprilike Samobor, Sisak, Varaždin, Dubrovnik, Šibenik, o takvoj veličini grada govorimo kada je riječ o broju stanovnika odnosno broju korisnika ovih usluga. Osim toga propisali smo bankama i obvezu ulaganja u financijsku pismenost, izdvajanje jednoga dijela prihoda i naravno da apeliramo na sve financijske institucije da ne odvraćajuće surađuju i komuniciraju sa svim onim potrošaćima ovih usluga, a građane pozivamo …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… da ih iskoriste. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Šimić, Petar (HDZ)
Zahvaljujem ministre Primorac na daljnjim informacijama i vjerujem da će građani RH koji su nas evo sad imali priliku i gledati i slušati, iskoristiti svoje pravo na besplatni paket bankarskih usluga. Znamo da nikada nismo imali više uposlenih, dakle preko milijun i 700 tisuća uposlenih, preko milijun i 100 tisuća umirovljenika, 40 i nešto tisuća naših građana koji su vezani za socijalna primanja. Dakle nisu mala sredstva u pitanju kada su u pitanju bankarske usluge. Sigurno će doć do uštede vezano za kućni budžet i evo bilo bi sigurno poželjno da svi građani iskoriste svoje pravo jer to pravo je omogućila Vlada RH, vaše ministarstvo. Evo, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 10. pitanje.
Zastupnik Veljko Kajtazi postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Hvala poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjednici Vlade i ministri Vlade.
Moje zastupničko pitanje upravo upućujem predsjedniku Vlade. U javnosti se proteklih dana otvorilo pitanje o preraspodjeli dijela sredstava koja su bila planirana upravo za projekte poboljšanja uvjeta života romske nacionalne manjine, a koje su krajem godine tehnički preraspodijeljena za druge proračunske potrebe. Svjestan sam složenog, sigurnosnog i fiskalnog konteksta u kojima Vlada djeluje kao i činjenice da Vlada RH u proteklih godinama značajno povećala ulaganje uključivanje Roma kroz operativne programe za nacionalne manjine, kapitalne investicije te kroz rada više resornih ministarstva. Možete li pojasniti okolnosti ove preraspodjele sredstava te istaknuti na koji način Vlada planira u idućem razdoblju dodatno ojačati provedbu operativnog programa za nacionalne manjine, kapitalne investicije i međuresorna koordinacija kako bi ulaganja u romsku zajednicu bila još snažnija, učinkovita i vidljiva već na terenu. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa poštovani zastupniče Kajtazi.
Prije svega vam želim zahvalit na suradnji i podršci u proteklih evo 10 godina od kada ste zajedno s nama u koalicijama sve tri Vlade i o kvalitetnom doprinosu ukupnoj politici Vlade za zaštitu prava nacionalnih manjina, a osobito prigodom izrade operativnih programa za program, za provedbu projekata koji se odnose na nacionalne manjine. Ova preraspodjela na koju se referirate odnosi se na nekoliko kuća u Osječko-baranjskoj županiji u naseljima Torjanci i u općini Petlovac koji su u razdjelu Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine i ministar Bačić više nego jasno jamči da će ta sredstva u ovoj godini biti angažirana i da će se kuće o kojima vi govorite izgraditi i urediti bez ikakvih problema. Prema tome to je jedna, možemo to tako reći administrativno-financijska odluka koja ne utječe na realizaciju konkretnih projekata i kuća o kojima je riječ. Međutim ono što je možda i važnije za hrvatsku javnost je da smo mi u proteklih evo 10 godina kada gledamo izdvajanja za romsku nacionalnu manjinu znatno povećali financijska sredstva. U razdoblju 2016. do 2025. isplaćeno je oko 60 milijuna eura. U razdoblju koje je pred nama isplatit će se još 40-ak milijuna eura. To su u odnosu na ranije godine znatno veća sredstva, puno projekata i za uključivanje i za integraciju, za identitet, za njegovanje svega onoga što vi kao predstavnik romske nacionalne manjine sa drugim Romima koji žive u Hrvatskoj činite. Mislim da smo i na međunarodnom komparativnom planu među zemljama koja radi najviše. Meni je uvijek zadovoljstvo kada u Hrvatsku dođu vaši gosti, a koji onda obično u dogovoru sa nama posjete i Vladu, kada predstavnici romske nacionalne manjine bilo u zemljama ili u drugim europskim zemljama vide na koji način Hrvatska država i hrvatska Vlada brine o romskoj nacionalnoj manjini. I vi sami često kažete da takvu vrstu tretmana, položaja, potpore realizacije projekata, oni gotovo da ne nalaze nigdje drugdje na teritoriju EU ili Europe u širem smislu. Takva situacija je po meni izrazito dobar signal, znači da smo na dobrom tragu. Ono što želimo da i vi sa svoje strane i sve, svi savezi evo Roma u Hrvatskoj naprave iskorak i u pogledu sigurnosti, referiram se na ono što je na početku ovog našeg aktualnog prijepodneva kazala zastupnica gospođa Ban i da učinimo više i na uključivanju i ostanku mladih Roma u sustavu obrazovanja. Moje iskustvo sad 10 godina zaista intenzivno surađujemo i nema tjedna kad se ne vidimo da je to po meni ključni element koji će urediti, unaprijediti položaj Roma i omogućiti njihovo bolje uključivanje, smanjiti sigurnosne rizike i povećati njihovu integraciju, kvalitetu života i uključenost i u tržište rada. I s te strane ponavljam da su svi resori Vlade otvoreni za suradnju, zahvaljujem i Uredu za ljudska prava i nacionalne manjine i Savjetu za nacionalne manjine pa i vama kao iskusnom zastupniku koji zastupa interese Roma u Hrvatskoj.
Hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Poštovani predsjedniče zahvaljujem se na vašem odgovoru te ističem da upravo zato očekivanja su danas još veća kako u pogledu jačanja operativnih programa za nacionalne manjine tako i u pogledu snažnih i učinkovitih kapitalnih ulaganja ali i bolje koordinacije unutar samih ministarstava.
U tom kontekstu smatram da bi dodatnu vrijednost sustavu donijelo i aktiviranje pozicija posebnih savjetnika unutar ministarstva jer bi se time moglo pravodobno upozoravati na moguće izazove u planiranju i provedbi proračunskih odluka. Veseli me čuti da će se ulaganja u integraciju romske nacionalne manjine i ove godine nastaviti predano ko i prethodnih godina.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Sada je 11 pitanje na redu zastupnica Zdravka Bušić postavit će ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovana ministrice ja bih danas govorila o vašem nacionalnom planu, a to je danas počinjete sa ovim nacionalnim čitalačkim izazovom koji se zove 15 po 15 cijela Hrvatska čita djeci. Cilj ove vrijedne i krajnje potrebne ja bih rekla inicijative potaknuti stvaranje trajne navike zajedničkog čitanja s obiteljima diljem Hrvatske.
Danas je svima ja mislim jasno i vidno negativan utjecaj socijalnih mreža i virtualnog svijeta na razvoj naše djece, njihove sposobnosti komuniciranja, razvoj govora, rječnika i emocija.
Svaka doista ja želim pohvaliti ovaj vaš i svaka pohvala na ovoj inicijativi u, u jed… i s jednim savjetom, imam jedan savjet zapravo da se ona ponovi i to u više navrata ako je to moguće i pitanje vama jel planirate to i učiniti.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Obuljen Koržinek, Nina (HDZ)
Hvala vam poštovana zastupnice i hvala da ste se referirali na ovaj izazov i naravno da bih ja na početku pozvala sve saborske zastupnike i zastupnice da se uključe u ovaj izazov, oni koji imaju možda malu djecu da se registriraju ili oni koji imaju unuke koji su malo stariji. Dakle, izazov je primarno namijenjen predškolskoj djeci i počinje danas. Poziv je cijeloj Hrvatskoj da 15 dana svaki dan čitamo 15 minuta. Ovaj program provodimo zajedno s Ministarstvom zdravstva, s Hrvatskim pedijatrijskim društvom u okviru šireg nacionalnog programa koji je naša Vlada pokrenula 2023. koji se zove Rođeni za čitanje. To je program kroz koji pedijatri na preventivnim pregledima roditeljima od prvog pregleda od 6 mjeseca starosti bebi daju prvu, daruju prvu slikovnicu i upućuju roditelje na važnost čitanja od najranije dobi ne samo naravno radi savladavanja jezičnih vještina kasnije mogućnosti učenja nego i zato što je to iznimno važno za razvoj svih psihomotornih sposobnosti djece. Vidjeli smo prošle godine i zabrinjavajuće podatke o odgodama upisa u prvi razred osnovne škole. Vidimo brojne probleme u poremećaju pažnje već od najranije dobi zbog korištenja velikog broja ekrana i čitanje kao navika omogućuje bolje, bolju pripremu djece, bolji razvoj svih njihovih kapaciteta i mogućnosti. Jučer je ministrica zdravstva kad smo lansirali ovaj izazov spominjala i o toj važnosti razvoja emocionalne, emocionalnog razvoja djeteta što se sve postiže kroz čitanje.
Kao što sam rekla ovo je dio našeg nacionalnog programa i provedba strategije poticanja čitanja koju provodimo od 2017. godine kroz koju zapravo ulažemo u različite oblike potpore knjizi, čitanju od ulaganja u stvaranje knjiga u našu mrežu knjižnica, više od 30 knjižnica je izgrađeno ili obnovljeno tijekom mandata naše Vlade. Jako ulažemo u mrežu bibliobusa, dakle cilj je da knjiga bude dostupna svugdje, da promičemo čitanje i ono što uvijek govorimo, a to je vjerojatno važno ponoviti i ovdje djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle. Nama u društvu trebaju ljudi koji misle, ljudi koji će se informirati, čitati, učiti iz provjerenih podataka, mladi ljudi uopće sugrađani, građani koji će biti otporni na dezinformacije, koji će znati prepoznati vrijednost čitanja, učenja i evo završit ću sa zamolbom i vama naravno i svim saborskim zastupnicama i zastupnicima otiđite na stranicu rodenizacitanje.hr, registrirajte se i barem molim slijedećih 15 dana svi koji imate neke predškolce uključite se u ovaj izazov i pošaljimo poruku da ćemo čitati svojim najmlađima.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Bušić, Zdravka (HDZ)
Hvala ministrici na odgovoru i hvala na toj hvale doista hvale vrijednoj inicijativi. Ali ja moram reći da ja nikada nisam nekako mogla pomisliti da će čitanje postati izazov što smo nazvali jer čitanje je normalna stvar i pogotovo za nas dok su nama starijim generacijama bake i djedovi, majke i očevi svake večeri čitali pa i ja bih spomenula ovdje čitali pjesme velikog našeg hrvatskog pučkog pjesnika i fratra Andrije Kačića Miošića i naravno pogotovo knjigu nad knjigama iz Biblije, psalme. Danas se mladi druže isključivo nažalost sa svojim tim mobitelima i na društvenim mrežama, izgubilo se i čitanje i slušanje, zato kako ste i rekli izgubili su i smisao za tu, izgubili su ne znaju komunicirati, a pogotovo emocije se nisu razvile.
Zato je ovaj nacionalni program doista dolazi kao nasušna, nasušna potreba i ja vas molim da to nekako vidimo kako to možemo i ponoviti to više u navrata jer čitanje jednostavno bez čitanja nemamo kao kako ste i sami rekli ni znanja, a pogotovo nešto drugo.
I da se vrati zapravo ovaj trend klasičnog čitanja, klasičnog čitanja da to bude svakodnevna navika, evo to je nešto što bi ja evo ostavila nekako kao moju želju i nadam se nadu da ćete i ostvariti to. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
12. pitanje zastupnica Dubravka Lipovac Pehar postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem se predsjedniče HS-a. Poštovani ministre. Hrvatska je nakon rata ostala jedan dio Hrvatske je ostao nažalost pod minama, mine su bile postavljene uz bojišnice, u šumama, na poljoprivrednim područjima čak i uz naseljena područja i uz prometnice, dakle bile su svuda oko nas. Veliki dio posla je odrađen, posebno se zahvaljujem pirotehničarima čija je velika uloga u ovom svemu.
S 1.3.2026.g. Hrvatska će i službeno biti zemlja bez mina jel tako? A ovaj sam proces razminiravanja je mogu reći jedan dobar primjer suradnje između državne i privatne privatnog privatnih tvrtki, dakle taj ključ suradnje je uglavnom u osnivanju Hrvatskog centra za razminiranje koji je imao jednu središnju koordinacijsku ulogu dok su privatne tvrtke za razminiranje uglavnom obavljale posao koji na terenu. Hrvatska je danas slobodna od mina tako možemo reći u upravo zahvaljujući tim ljudima koji su to odradili moje pitanje i je vezano za njih. Dakle, neki od njih su otišli u mirovinu jer su stekli uvjete, a neki su prepušteni tržištu rada pa me zanima evo postoji li rješenje za pirotehničare koji su odradili ovaj posao razminiranja da ne idu na tržište rada odnosno da im se ponudi opcija? I što ministarstvo planira kako bi zaustavilo odljev ovih stručnjaka …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… u inozemstvo? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo uvažena gospođo zastupnice. Točno ste rekli sve što ste rekli, dakle ovaj ogroman ja bi kazao jedan od strateških ciljeva države smo mi de facto ispunili, naravno sad do 1.3. predstoji više neka tehnički poslovi vezani za verifikaciju svega onoga što je na terenu napravljeno, ali činjenica je da je Hrvatska formalno od 1.3. sljedeće odnosno ove godine država bez mina. Točno ste rekli i u ovom govorili u ovom dijelu dobre suradnje između privatnih tvrtki i Vlade odnosno vladinih resora. Naime, uvijek je tu tom poslu bilo angažirano oko godišnje oko 40-ak tvrtki sa između 400, 450 do 500 pirotehničara i pomoćnih radnika u tom dijelu, sve skupa njih više od 1500 je sudjelovalo u razminiranju Hrvatske. kako se ovaj posao približava kraja pogotovo na terenu, terenski dio mi smo na tragu te dobre suradnje koja je pratila ovaj posao kroz sve godine otvorili razgovore i sa sindikatima i sa udrugama poslodavaca u razminiranju i sa udrugama koje su vezane upravo na prava ljudi koji sudjeluju u ovom poslu.
Vi znate da u tom segmentu postoji poseban propis kojim se omogućava tzv. beneficirani staž, 18 mjeseci za 12 mjeseci što je mislim svima jasno i razumljivo, međutim postoji neki uvjeti kojih je velika većina ljudi koji su radili u tom poslu ispunila, a to je da imaju 25 godina staža od toga osam godina na poslovima razminiranja. E sad imamo jedan manji dio ljudi koji nije skupio tih osam godina i teško da po ovom modelu ih može skupiti jer nema više takvog angažmana, zato se razmatraju različiti scenariji. Mi smo u kontaktu i sa drugim resorima s obzirom da Ministarstvo obrane ima jedan dio svojih objekata gdje će trebat još uvijek znanje ovih ljudi da vidimo što se može kod njih koji bi nastavili taj posao da se angažiraju u tom resoru. Što se tiče MUP-a mi ćemo ih najveći dio i angažirati pa i kroz ovaj dio civilnog odnosno obuke za civilno služenje vojnog roka. Ostaje nam jedan postoji i dobar dio njih, govorimo o nekih 70-ak ljudi, dakle 22 nema uvjete što se tiče staža u razminiranju, a jedan velik dio zapravo želi nastaviti raditi. U tom smislu ja mislim da već ovih dana će se stvoriti taj klaster gdje ćemo mi zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova dakle Vlada učinit napor da se dobiju određeni poslovi izvan Hrvatske. mislim da se upravo ili planira ili otvara nekakav natječaj u BiH i na drugim područjima gdje bi ti ljudi zapravo uz podršku države dobivali i sudjelovali na tenderima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… izvan Hrvatske, tako da vrlo intenzivno radimo na tome. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Izvolite zastupnice očitovanje.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre, pa zadovoljna sam s odgovorom, drago mi je da nisu ovi ljudi zanemareni jer mi stvarno svi koji smo posebno iz takvih područja, koji smo bili okruženi minama možemo biti njima zahvalni, zahvalni naravno i ministarstvu i Vladi koja je uspjela sve to organizirati.
Mi zahvaljujući njima danas imamo i poljoprivredna zemljišta oslobođena od mina, ljudi se mogu vratiti na svoja ognjišta, imamo jednu potpuno novu sliku Hrvatske. naravno da će se u budućnosti ne daj Bože događati ponegdje neka mina koja je možda neko ostavio, ali nadam se evo da ćemo i doći stvarno do tog stupnja gdje nigdje da više niko ne nađe nikakvu minu i da stvarno možemo živjeti u miru i blagostanju. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 13. pitanje zastupnica Marija Lugarić postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Lugarić, Marija (SDP)
Ministre Piletiću, Zakon o inkluzivnom dodatku propisuje donošenje rješenja u roku od 15 iznimno 30 dana, no u praksi gotovo nitko to rješenje nije dobio u zakonskom roku, gotovo nitko. Prema podacima s kojima raspolažemo i vi i ja oko 15 tisuća teško bolesnih ljudi, uglavnom onkoloških bolesnika, jedna članica moje obitelji ako baš hoćete, umrlo je čekajući rješenja, a trenutačno je više od sto tisuća zahtjeva neriješeno. Upravni sud u Zagrebu već ima 226 tužbi obitelji nasljednika preminulih koji nisu dočekali svoj inkluzivni dodatak, a Ustavni sud je jasno upozorio na pravnu nesigurnost i izostanak meritorne ocjene nasljednika prava.
Unatoč tome vaše ministarstvo i zavod automatski obustavljaju postupke smrću stranke i zadržavaju novac koji bi bio isplaćen tim bolesnim ljudima da je država poštivala vlastite rokove. Obitelji preminulih slušaju da pravo nije nasljedno, da nije nasljedivo, međutim ovdje se ne radi o nasljeđivanju prava nego o novcu koji bi bio isplaćen da država nije zakazala. Država je zakasnila, ljudi su umrli, a sada država zadržava novac koji zapravo uopće nije niti trebao biti njezin. To ministre nije socijalna politika, to je institucionalni cinizam i ja vas zato pitam, preuzimate li odgovornost za zakon koji je stupio na snagu bez osiguranih kadrova, bez osiguranog novca i bez provedivog modela? Hoćete li odmah promijeniti praksu kako bi se zaostala potraživanja isplatila nasljednicima umjesto da država izgubi sporove plati kamate i dodatno optereti proračun zbog vašeg nerada? Hoćete li se prestati skrivati iza tumačenja zakona i priznati politički promašaj? …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… Pa zapravo imate li hrabrosti političke i ljudske priznati …/Upadica predsjednik: Kolegice Lugarić hvala vam lijepa./… da ste pogriješili i ispričati se barem …/Upadica predsjednik: Kolegice Lugarić molim vas./… obiteljima preminulih?

Jandroković, Gordan (HDZ)
To ste mogli u vašem roku postaviti pitanje. Izvolite odgovor ministre.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče, poštovana zastupnice Lugarić. O ovoj temi nije prvi put da raspravljamo u ovoj sabornici, vi kao i mnogi drugi komentirali ste slučajeve koje poznajete, svatko od nas ima svoj obiteljski slučaj. Moj član obitelji onkološki bolesnik odbijen je kao korisnik prava inkluzivnog dodataka, ja to nisam ni postavljao niti prozivao, niti kao ministar rekao da je to politički problem. Ni ministar ni vi kao saborska zastupnica nitko tko sjedi u ovoj dvorani ne donosi rješenje o inkluzivnom dodatku.
I što se tiče ovih 229 tužbi jasno i glasno ovdje kažem kad sud donese praksu ministarstvo će apsolutno poštovat odluku suda i isplatit sve ono što treba isplatit. Zbog toga zastupnice Lugarić smo u zakon i tad smo vam to jasno komunicirali, uveli da pravo na inkluzivni dodatak se ostvaruje od dana podnošenja. Oni slučajevi koji nisu izvjštačeni nije doneseno rješenje, ponavljam koji nije doneseno rješenje i na nema na osnovu čega bit određen iznos inkluzivnog dodatka ja tu ne vidim mogućnost kako bismo mi nešto isplatili.
U ovoj godini, u ovoj godini kada budemo evaluirali učinke Zakona o inkluzivnom dodatku ozbiljno razmišljamo da svi oni koji su dobili rješenje i dobili pravo na inkluzivni dodatak se isplati pa čak i nakon smrti. To je bilo vaše pitanje dobili ste odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Lugarić, Marija (SDP)
Ja ministre moram reći da sam duboko nezadovoljna vašim odgovorom jer ja nisam čula ljude u tom odgovoru, ja sam čula sustav. Ljudi o kojima danas govorimo nisu tražili povlastice nego su tražili samo ono što im je zakon zajamčio. Radi se o ljudima koji su umrli, koji nisu dobili svoj novac zato što država nije na vrijeme donijela rješenje i sad vi kažete da taj isti sustav za njih nema odgovornost. To ministre nije socijalna država, to je odustajanje od solidarnosti. Vi ministre danas možete govorit o procedurama, ali procedura ne može bit važnija od života, niti zakon može biti izgovor za nečinjenje. Dug prema tim ljudima nije financijski, on je i moralan i on neće nestati sudskim presudama, ni vašim birokratskim obrazloženjem. Zato ponavljam, ovo nije tehnički problem, ovo je politički problem i politička odluka. Sustav koji najavljuje prava, koji obećaje prava, a ne osigurava njihovu provedbu nije samo spor nego je nepravedan i duboko pogrešan i to nije tehnička pogreška nego vaš politički promašaj čije su posljedice platili oni koji su najslabiji. I zato bez obzira na odluke sudova ovaj zakon je već pao, on je pao na ljudima, pao je na preminulim ljudima koji nisu dočekali pravo jer vaše službe za koje vi odgovarate nisu odradile svoj posao u zakonom određenom roku i za to odgovornost snosite vi i snosi vaše ministarstvo.
Ja vas zato molim dopunski pisani odgovor detaljan u kojem ćete mi jasno iznijeti plan i meni i svima nama kako ćete osigurat izdavanje rješenja o inkluzivom dodatku u roku od 15 dana, a ne da se čeka godinu dana da čovjek umre i kako ćete osigurati da se zaostala potraživanja isplate nasljednicima, onima koji nisu dobili rješenja ne zato što su odbijeni kao član vaše obitelji nego zato što uopće nikakvo rješenje nisu niti dobili, hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede Poslovnika, kolega Kolarek izvolite.
Samo se uključite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
…/Govornik se ne razumije./…sabora.
Poštovana kolegice Lugarić, povreda čl. 238..
Pa ko tuži, nasljednici, pa ja vas pitam gdje su ti nasljednici bili kad je osoba bila bolesna, da li su se oni brigali, vodili brigu o toj osobi? E to mene briga, to me brine…
…/Upadica predsjednik: Kolega…/…
…gdje je tu obitelj i di su svi ti ljudi bili kad je čovjek bio bolestan?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kolarek bila je replika, dobivate opomenu.
Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238., jesu li kolege iz SDP-a zaboravili kako su, kako su socijalno ugrožene obitelji živjeli u vašem mandatu, a vi ste zastupnice Lugarić sjedili upravo u toj Vladi? Jeste li mislili onda kako ti ljudi preživljavaju?
…/Upadica predsjednik: Kolegice Baričević…/…
Mislite da ljudi ne zaboravljaju? Znaju oni to.

Jandroković, Gordan (HDZ)
ovo je bila, ovo je bila replika i dobivate opomenu, tako da je to treća opomena, više ne možete sudjelovati u raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 14. pitanje, zastupnik Ivan Dabo postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Cijenjeni predsjedavajući i uvaženi predsjedniče hrvatske Vlade sa ministrima.
Poštovani ministre Bačiću, kao što svi znamo 1. siječnja je na snagu stupio paket zakona koji uređuje prostorno planiranje i gradnju u Hrvatskoj. Oporbi je najspornije bilo uvođenje urbane komasacije oko koje više ne vidim velikih polemika nakon što je struka potvrdila da je to dobar instrument, prepoznat u cijeloj Zapadnoj Europi. Ujedno taj dio moram pohvaliti jer će urbana komasacija pomoći osobama i JLS uz more gdje nekadašnje poljoprivredne čestice često imaju dovoljno površinu, ali nisu prikladne frontalno za gradnju jer su preuske. S ovim instrumentom prilikom razvoja naselja više nismo ograničeni isključivo na velike čestice već će i manje čestice moći privesti svrsi i moći ćemo prostor kvalitetnije planirati, a gradit će se od zemljišta neophodnih za gradnju i dobiti lijepe parcele sa svom infrastrukturom, međutim bura se ne stišava oko čl. 208. novog zakona kojim se dovode u rad one jedinice, u red one JLS koje smatraju normalnim proglasiti prostor građevinskim zemljištem, pa na tom prostoru onemogućiti gradnju slijedećih nekoliko desetljeća i na taj način prouzrokovati štetu vlasnicima toga zemljišta. Zato vas molim da taj dio još malo ako je moguće pojasnite i meni i javnosti, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče HS.
Poštovani zastupniče, zahvaljujem na vašem pitanju. Kao što ste i sami rekli 1. siječnja je stupio na snagu reformski paket Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti. Tim zakonima prije svega doprinosimo daljnjoj zaštiti prostora u Hrvatskoj, ubrzavamo donošenje građevinskih dozvola za 90% svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj koje se odnose na obiteljske kuće ili višestambene zgrade, ubrzavamo postupak donošenja prostornih planova, potpuno prostorno uređenje i gradnju u Hrvatskoj digitaliziramo, omogućavamo brži i jednostavniji pristup priuštivom stanovanju i ono što je važno kroz Zakon o energetskoj zaštiti u zgradarstvu gradimo otporniju i samodostatniju Hrvatsku.
E sada vaša dva temeljna pitanja se odnose na komasaciju, urbanu komasaciju koja je u Zakonu o prostornom uređenju unešena na prijedlog HGK, čak dapače komora je bila puno restriktivnija kada je predlagala nego što je to zakon prihvatio. Naime komora je tražila da obveza bude nametnuta JLS prilikom donošenja prostornih planova gdje god zemljište građevinsko nije uređeno i komunalno opremljeno, obveza bude urbane komasacije, što mi nismo u cijelosti prihvatili nego smo ostavili na volju JLS.
I drugi dio odnosi se na čl. 208. kojega ste spomenuli u kojemu se pokušava nametnuti teza kako time Vlada i središnja država umanjuje ovlasti JLS. Ja bih rekao čak upravo obrnuto, čl. 208. mi potičemo lokalnu samoupravu da akte koje je sama donijela, a to su prostorni planovi ili generalni urbanistički planovi kojima je dokumentima prostornog uređenja utvrđena obveza izrade UPU-a odnosno urbanističkog plana uređenja bez kojeg se ne može doista realizirati gradnja na čestici koja je postala građevinska da se ubrza. Evo tijekom jutra slušamo od oporbe traži se odgovornost ministra Piletića zbog toga što jedan Zakon o inkluzivnom dodatku još uvijek nije do kraja realiziran pa određeni dio naših sugrađana ne može ostvariti svoje pravo koje proizlazi iz zakona, a ovdje oporba u ovom zakonu kada država ne traži odgovornost lokalne samouprave nego je potiče da donese dokument kojega je sada propisala kako bi našim sugrađanima ostvarila i omogućila ustavno pravo na njihovo privatno vlasništvo, da na njemu mogu graditi se pokušava nametnuti teza kako mi u stvari kršimo time Ustav. Jel vidite vi tu dvostruke kriterije. Dakle mi ne tražimo odgovornost lokalne samouprave nego zahtijevamo da provede dokumente koje sama propisala jer time što naši sugrađani u čestim situacijama i slučajevima 20 godina nakon što im je zemljište proglašeno građevinskim, ne mogu na svom zemljištu nagraditi svoju obiteljsku kuću već ih se gura i prisiljava da idu na tržište, kupuju skupe stambene jedinice i time povećavaju potražnju i doprinose povećanju cijena nekretnina u Hrvatskoj, a time narušavaju pristup priuštivom stanovanju, to je za oporbu u stvari kršenje Ustava. Mi na ovaj način omogućujemo našim sugrađanima da njihovo pravo koji im je jedinica lokalne samouprave propisala se čl. 208 realizira i tu smo dali primjereni rok od 3 godine. U postupku donošenja zakona smo izračunali prosječno vrijeme donošenja urbanističkog plana uređenja u Hrvatskoj. On je oko 20 mjeseci, a za nove planove koje sada radimo je manje od godinu dana. Prema tome …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… rok od 3 godine je tako primjeren da jedinica lokalne samouprave donese dokument kojega je sama propisala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Vlade.
Izvolite očitovanje zastupniče.

Dabo, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem na odgovoru i donošenju ovih hrabrih reformskih zakona. O prostornom planiranju, graditeljstvu i zgradarstvu te zasebnostima koje ste ugradili, a idu u prilog jedinicama lokalne samouprave i ljudima uz more i na otocima. Još jednom zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
15. pitanje zastupnica Martina Vlašić Iljkić postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre trebali biste se malo bolje pripremiti. Danas govorite o 4 naknade koje su se objedinile u Zakon o inkluzivnom dodatku, a istina je da tri naknade od koje se, su se ostvarivale u jednoj ustanovi i to u Centru za socijalnu skrb i ovisilo je o jednom vještačenju tako da nije bilo 4 ustanove koje su administrirale pravo niti 4 vještačenja. I neistina je da su svi postojeći korisnici koji su primali prava prešli na inkluzivni dodatak jer je niz onih koji su izgubili pravo jer ste propisali sastav kućanstva pa su naši stariji i nemoćni korisnici doplatka koji ne žive sami, izgubili doplatak ili osobe s invaliditetom s istim razlogom su izgubile pravo na naknadu do zaposlenja. Pozivam vas da analizirate i to i donesete ovo kako ste rekli i najavili izmjenu zakona jer je to više nego nužno. No moje pitanje je slijedeće. Jučer je predsjednik Vlade Andrej Plenković prozvao novinare i rekao da su natpisi o povećanju socijalnih naknada lažni iako upravo takvi proizlaze iz odluke o novim osnovicama i koeficijentima. Hrvatsko novinarstvo društvo i Sindikat novinara Hrvatske zatražili su ispriku jer im je tom izjavom bez ikakvog pojašnjenja i argumentacije premijer de facto poručio da lažu. Odlukama je bilo javno savjetovanje od petka do nedjelje. Ne 30, ne 15 dana bez obzira što se nije radilo o izvanrednoj situaciji, valjda ste htjeli spriječiti sve kritike i korisnika i javnosti i struke i time ste prekršili zakon. Možete li mi molim vas, jasno odgovoriti jesu li novinari lagali kada su prenijeli ovu informaciju i dijelite li i vi stav predsjednika Vlade da se radi o lažnoj informaciji? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Poštovana zastupnice Vlašić Iljkić, vi kao socijalna radnica koja znate koliko vaše kolegice i kolege rade na svim ovim pravima koji je ovaj Hrvatski sabor u proteklih nekoliko godina usvojio, izglasao, oni se primjenjuju, znate koji je rad iza toga. Mislim da bi vam veći prioritet trebao biti dakle upravo korisnici i vaše kolege koje ovdje u saboru neprestano prozivaju da ne odrađuju svoj posao. Vaš zanima izjava premijera i odnos s novinarima. Ja sam jasno rekao prvoga dana kada je objavljena informacija zašto smo dakle išli u ovako kratku proceduru i zašto je Vlada donijela odluku da Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika ispunjavajući kriterije iz NPOO-a treba predlagati indeksaciju socijalnih naknada svake godine. Tek na prijedlog Nacionalnog vijeća za razvoj socijalne politike koji je jednoglasno predložilo ovo povećanje osnovica, ministar rada taj prijedlog upućuje Vladi i predsjedniku Vlade na način da kontinuirano iz godine u godinu, ono što ste vi propustili činit odnosno vaša Vlada, povećavati naknade u sustavu socijalne skrbi i ono što je još važnije kad su vam puna usta dakle korisnika i inkluzivnog dodatka, a u 4 godine podijelite to sa svojim kolegama, 0 povećanja za osobnu invalidninu, 0 povećanja za druge osnovice i 0 povećanja za roditelja njegovatelja. To je vaša ostavština SDP-ove Vlade i onda mi je jasan narativ kojim vi danas želite valjda shvaćajući da ste socijaldemokrati progovarati o socijalnim politikama. Kad imate prilike vi ih apsolutno u 4 godine izostavite poboljšati i unaprijediti. Pa naravno da ste se podnijeli kukavički i niste donijeli Zakon o inkluzivnom dodatku jer ste znali koje će sve okolnosti i poteškoće bit u primjeni i zato sjedite u oporbi. Uz sve nedostatke, uz sve poteškoće i uz sve vrlo osjetljive obiteljske situacije, socijalne anamneze mi smo donijeli ovaj zakon, provest ćemo ga, uspostavit punu primjenu kao i Zakon o osobnoj asistenciji i mi ćemo iz godine u godinu već možete očekivati dakle koncem '26. da ćemo ponovno predložiti povećanje socijalnih naknada svih kategorija.
Ovdje se danas čulo više ne mogu se sjetiti od koga da smo mi povećali pazite za udomitelje 5 eura. Od '24. do '26. tradicionalni udomitelj povećana je naknada na mjesečnoj razini od 117 eura. Tradicionalni roditelj dvoje djece u dobi do 7 godina 238 eura mjesečno. Specijalizirani udomitelj 251 euro. Standardni udomitelj za četiri pokretne osobe 400 eura. Kad svemu tome dodate NUKE i čitav niz drugih prava, ako ćemo govoriti o korisnicima zajamčene minimalne naknade, dakle u 2 godine od '24. do '26. dvije odraslo radno sposobne osobe s dvoje djece s 420 na 561 euro mjesečno. Samohrani radno sposobni roditelj s 315 na 442 eura mjesečno. Samohrani …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… radno sposobni roditelj s dvoje djece s 450 …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… na 640, dakle 42% povećanja …
…/Upadica predsjednik: Hvala, hvala vam lijepo./…
… u dakle manje od dvije godine pa vi meni recite što je pisalo a što jest.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, molim vas, izvolite očitovanje.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Naravno da nisam zadovoljna sa vašim odgovorom. Ja mogu reći da niste napravili ništa u ove dvije godine što se tiče provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku. Mi smo tražili, struka je tražila načine na koji se mogu poboljšati i sustav vještačenja i postupci i organizacija rada u centrima za socijalnu skrb. Vi kažete da ne vidite uopće način da bi to ubrzali. Niste ni pokušali, evo niste ni pokušali ono što vam struka govori dvije godine. Ne ja, ne SDP, ne oporba u saboru nego ne znam evo komora socijalnih radnika, udruga socijalnih radnika, struka na terenu ako već govorite o socijalnim radnicima i o zabrinutosti svega onoga što se događa svakodnevno na terenu. Ja se slažem da je jako teško raditi, ali uvjete u kojima ljudi rade ste nametnuli upravo vi.
E sad vi ste izbjegli ovaj odgovor što sam vas ja pitala kao što izbjegavate i prijedloge. Nije ništa novo što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji da sve ono što je odlukom Ustavnog suda brisano da smo to sve govorili ovdje u saboru. Sjećate se tih rasprava, sjećate se da to su sve bili naši prijedlozi također. Sad imate naknadnu pamet, sad ste osviješteni i sad radite za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama. To je nepošteno i ne prihvaćate i ne pred… zapravo odgovornost koju imate uopće ne preuzimate.
Vi morate znati da je povećanje od 10 eura za samca ili 9 i po eura za dijete ne pokriva niti jednu kupnju u trgovini i naknade su neprimjerene i naknade ne prate stvarne troškove niti rast cijena.
Očito da je predsjednik Vlade izgubio kompas, da napada sve redom udruge, korisnike, medije čak i onda kad su novinari doslovno prenijeli ono što je Vlada predstavila i jasno su prenijeli u svojim tekstovima što je osnovnica a što su naknade. Mi danas vidimo da nema uopće tu niti i dalje političke volje da se razmišlja o visini socijalnih naknada …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… premijer govori o korupciju u zdravstvu naziva …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice./…
… za to ima sredstava.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo nekoliko povreda Poslovnika, prvi je na redu kolega Kolarek, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora povreda je Članka 238. obmanjivanje javnosti. Ova Vlada sa resornim ministarstvom od 2016. godine do kraja 2025. smanjila je indeks rizika od siromaštva za 33% …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Kolarek./…
… zahvaljujući svim ovim mjerama koje su bile provedene i koje se provode.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa, bila je replika, dobivate opomenu, to je druga opomena.
Kolegice Burić, izvolite.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam, 238. povrijeda Poslovnika. Socijalne naknade u mandatima vlada HDZ-a, dakle od 2016. do danas narasle su za 400% sa 268 miliona na 1,35 milijardi eura …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Burić./…
… to je za SDP naime ništa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu bila je replika.
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem.
Članak 238., nije točno i obmanjivanje javnosti je to da Vlada nije učinila ništa. Najbolje je rekao ministar u svom odgovoru što su izjavili i osobe s invaliditetom i njihovi predstavnici …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Lukačić./…
… što su dočekali …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i što ova dva zakona znače za osobe s invaliditetom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je s vaše strane kršenje Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo.
Povrijeđen je Članak 238. jer Vlada RH preuzima odgovornost i donosi odluke dok oporba stalno govori da ništa ne valja i provodi politiku negativizma. Stoga, vi u oporbi dakle provodite nonstop …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa kolegice Salopek./…
… politiku negativizma, najjači ste u huškanju i širenju mržnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Salopek to je replika, dobivate opomenu.
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa.
23, Članak 238. obmana javnosti. Ja bi voljela čuti kako ste vi sa svojom vladom brinuli o socijalno osjetljivim osobama. Pohvalite se svojim dostignućima. Imali ste zahtjeve od Saveza osoba …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Jembrih./…
… s invaliditetom za uvođenje inkluzivnog dodatka a niste ga uveli.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa kolegice Jembrih, replika je bila dobivate opomenu.
Kolega Dabo, izvolite.

Dabo, Ivan (HDZ)
Povrijeđen je Članak 238., ma sa čuđenjem se čudim u više navrata danas se pripomenuto da je predsjednik Vlade izgubio kompas. Ako ste već propustili priliku darivanja u povodu blagdanja da ste darovali kompas dajte donesite taj kompas da stvarno …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Dabo dobivate opomenu, bila je replika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo mi na iduće zastupničko pitanje broj 16, zastupnica Mirela Ahmetović ponovno pitanje postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Ministre Piletiću u Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj dogodio se izuzetno težak slučaj. Naime, dijete je u sobi zapaljeno i samo pukom srećom nije došlo do tragične smrtne posljedice. To nažalost nije izoliran slučaj, dakle to je ozbiljan pokazatelj sustavnog nedostatka nadzora, kontrole i odgovornosti u ustanovama koje bi trebale biti sigurno mjesto baš za najranjiviju djecu. E sad, mene zanima odgovor na ova pitanja da li uopće imate te odgovore. Koliko je nadzora i to inspekcijskih obilazaka i provjera rada udomiteljskih obitelji i državnih ustanova provedeno u posljednjih 12 mjeseci. Koliko je osoba sankcionirano zbog propusta u radu i kakve su to sankcije izrečene. Koje konkretne mjere poduzimate kako bi se ovakvi incidenti spriječili u budućnosti i u kojem roku očekujete neke vidljive rezultate? Naime i vi i ja i svi mi ovdje znamo da djeca u sustavu nemaju glas. Oni zapravo imaju glas samo posredstvom onih koji pitaju za njih i zato očekujem jasan, mjerljiv i provjerljiv odgovor, a ne općenite najave i obećanja kakva su bila i ostaju u pogledu primjerice inkluzivnog dodatka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministre.

Piletić, Marin (HDZ)
Očekivao sam predsjedniče sabora da će kolegica Vlašić Iljkić prvo staviti povredu Poslovnika čl. 238 za iznošenje ponovno optužbi na račun koga, socijalnih radnika. Koji su to ljudi, ljudi koji brinu o djeci o kojoj nema nitko drugi brinut. Ljudi koji su odgajatelji i koje ovo društvo plaća i zapošljava u našim ustanovama da bi djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, da bi djeci s teškoćama u razvoju pružili kvalitetno, sigurno i zdravo okruženje za rast i razvoj njihovih mogućnosti. Mi opet dobijemo nakon što smo u proteklih 3 godine zaposlili u našim ustanovama više od 700 novih socijalnih radnika, odgajatelja, njegovatelja da je sustav u kolapsu, da nitko nema o djeci brinut, da djeca nemaju svoj glas, djeca koja imaju svakodnevne aktivnosti, koje imaju obrazovne aktivnosti, koji dobivaju džeparac, koji odlaze na izlete, koji se socijaliziraju s društvom, koji imaju različite oblike terapija, za što ovo društvo za naše ustanove u socijalnoj skrbi kojima je osnivač ministarstvo odnosno Vlada, izdvaja na godišnjoj razini nikad više od 250 milijuna eura. Mi opet dobijemo naravno sa političkim kontekstom ministar je kriv, opet optužbu na više dakle od 4 tisuće zaposlenih u našim ustanovama. Mi ponovno dobijemo dakle da jedna incidentna situacija bude okarakterizirana kao nazivnik, kao okvir u kojem se to svakodnevno događa. Vi mora da ste čitali Ivanu Šojat i Sanjao sam snijeg gdje je to upravo postalo dakle ono književno remek djelo gdje se upravo taj narativ socijala je kriva za sve ponavlja i ušlo u književni diskurs. Ja vas molim kolegice i kolege, udarajte po ministru, udarajte po meni osobno, ostavite se socijalnih radnika, inspektora koji su povećali broj nadzora samo u protekle 3 godine za 300%, koji odlaze u udomiteljske obitelji. Ukoliko nađu propust, ako je benigni daju mu mogućnost da ga ispravi, a ako ne kao što imamo nedavno jedan slučaj zatvaraju objekt. Dakle ništa ne valja. Tko brine onda o toj djeci dok se uvažena zastupnica Ahmetović nije sjetila Slave Raškaj u kojoj je inspekcija bila u kratkom vremenu 3 puta za redom, dva izvanredna nadzora, niti jedna nepravilnost nije pronađena. Za incidentnu situaciju koju su dvoje djece uzrokovali nije odgovoran niti jedan zaposlenik Slave Raškaj niti jedan socijalni radnik u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupnice.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Ministre inače kad se dogodi tragedija u vašem resoru onda vi reagirate uglavnom podjednako, dakle skrivate se iza floskula. E sad ste se sakrili ispred mog pitanja odgovarajući kolegici Vlašić Iljkić, a ponovno floskulama. Ja vas nisam pitala za floskule, to možete o floskulama na predsjedništvu HDZ-a, evo. To si uzmite za pravo pa na predsjedništvu HDZ-a o floskulama. Ja sam vas pitala za dijete koje je tragično stradalo, a vi ne poštujete ne mene kao zastupnicu nego to dijete koje je stradalo niti njegovu obitelj koji čekaju ovaj odgovor koji sam vam postavila kao pitanje. Čekaju, ali vas boli briga ministre. Međutim ajde da kad se već spominje prošlost i vi ste spomenuli i neki ovdje prisutni vaši kolege saborski zastupnici, podsjetit ću vas na ono što biste najradije prešutjeli. U mandatu vaše prethodnice šestero je ljudi smrtno stradalo, o da u domu u Andraševcu. To je bio trenutak kad je sustav zakazao, a vaš prethodnik je završio u zatvoru pod optužnicom. E to je pokazatelj kako funkcionira obrazac HDZ-ovih ministara i vas osobno koji vodite taj resor. Boli vas briga za one najpotrebitije, najranjivije, one koji su sudjelovali u tragedijama. Dakle ovdje govorimo o djetetu koje je moglo izgorjeti, koje je moglo izgorjeti u sobi državne ustanove gdje je trebao biti najsigurniji moment i prostor koje to dijete može doživjeti ali dok god ste vi mali od Plenkovića i dok god se možete tako bahato ponašati, učeći od njega do tad se ništa promijeniti neće i to je sramota i vas i za vas osobno ministre i za Vladu RH ali i za cijelo društvo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povredu poslovnika kolegica Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Čl. 238. povreda poslovnika, upravo zato što se govori neistina, što se tu ovdje proziva i okreće pila na drugu stranu kako vi to znate reći. Naravno da ste vi odgovorni za sve ono što se događa u sustavu i naravno da ste vi odgovorni za sve uvjete koje ste propisali gdje ljudi rade. …/Upadica predsjednik: Kolegice Vlašić Iljkić ovo nije povreda poslovnika nego replika pa dobivate opomenu./… Činjenica da se iz godine u godinu sredstva za održavanje ustanova smanjuju. Zašto? …/Upadica predsjednik: Molim vas kolegice, kolegice Vlašić Iljkić dobivate…/… Zašto ne održava sve ustanove iz sustava socijalne skrbi. …/Upadica predsjednik: Molim vas./… Sramotno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite sjesti dobivate opomenu. Kolegice Bedeković izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala lijepo. Čl. 238. s obzirom da me se spominjalo nisam mislila reagirati, ali moram drugu formu nemam osim ove. Poruka kolegicama i svima u ovoj sabornici kad se dotiču sustava socijalne skrbi odite uzmite odgovornost budite dva tjedna, tri tjedna, mjesec, dva ili tri ministri socijalne skrbi onda stanite ovdje pred sve nas i onda možete komentirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković isto tako bila je replika pa vam moram dati opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, sada 17. pitanje zastupnik Martin Kordić postavlja ga ministrici zdravstva Ireni Hrstić, izvolite.

Kordić, Martin (Hrvatski suverenisti)
Poštovana ministrice Hrstić. Od 1. veljače do značajnog poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja 62% na 180 eura godišnje, međutim unatoč tome brojni naši građani nemaju kvalitetnu znanstvenu skrb. Liste čekanja na brojne preglede su po nekoliko mjeseci i do nekoliko godina, brojni preminu prije nego što dođu na red na medicinski pregled. Moje konkretno, mene konkretno zanima zašto Grad Vukovar kao sjedište županije jedino u Hrvatskoj nema već više od dvije godine dežurnu ljekarnu? Odgovor HZZO-a glasi da broj dežurnih ljekarna ovisi o stanovnicima jedne županije, a trenutno Vukovarsko-srijemska županija ima samo jednu dežurnu ljekarnu u Vinkovcima. Smatramo da nije pošteno da Grad Vukovar koji je 22 tisuće stanovnika ima više od osam tisuća umirovljenika, veliki dio braniteljske populacije nema uslugu dežurne ljekarne kao i još ranjivije skupine mala djeca, dok recimo građani Iloka moraju putovati čak 70 km udaljene Vinkovce do dežurne ljekarne ili čak kupuju lijekove u susjednoj Srbiji dok građani županjske Posavine idu po lijekove u susjednu BiH. Smatram da ovo nije u redu da broj dežurnih ljekarni ovisi o broju osiguranike. Može li se što poduzeti po tom pitanju jer smatram da to nije samo problem u Vukovarsko-srijemskoj županiji? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Hrstić, Irena (HDZ)
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani zastupniče. Za početak hvala vam na pitanje. Vaše pitanje je koncipirano rekla bih iz dva dijela, jedno je o cijeni DZO-a, a drugo je o dostupnosti u konkretnom slučaju ljekarničke zdravstvene usluge. Da, dobro ste rekli u svom pitanju da Grad Vukovar odnosno vaša županija nije izolirani slučaj u tom problemu samo je pitanje odnosno u tom izazovu koji postoji za zdravstveni sustav, samo je pitanje koliko je izraženo i u kojoj županiji i u kojem gradu.
U pravu ste i kada kažete da se ne treba kruto i strogo držati isključivog određenog broja nego da se treba bazirati na činjenicama o dostupnoj zdravstvenoj usluzi, a u ovom slučaju konkretno farmaceutskoj usluzi. Upravo iz tog razloga nekoliko je rekla bih aktivnosti koje mogu dovesti do rješenja ovog konkretnog problema koje vi postavljate. Jedan od tih je situacije odnosno rad, aktivan rad radne skupine za dostupnost hitne medicine hitne djelatnosti, a ovdje kada govorimo o dežurnoj ljekarni sigurno je dio dostupnosti u hitnim situacijama. U ovom trenutku razmišljamo na način da ljekovi ukoliko nema dostupne dežurne ljekarne budu dostupne u bolničkom zdravstvenom sustavu za taj trenutak kada ona nije dostupna, a to je ono nešto što je rješenje koje se može ad hoc riješiti.
No činjenica je da svemu tome moramo postupiti sustavno, a ne sa ad hoc rješenjima jer svako rješenje koje se donese mora biti i trajno dostupno. Jedan od rješenja i problema za vaš Grad Vukovar odnosno za vašu županiju je apsolutno osiguravanje dostupne dežurne ljekarne, a da bi to bilo moguće što je i moguće u ovom trenutku, ali se mora određeni normativ zaposlenih magistara farmacije imati da bi ta kvalitetna odnosno da bi ta usluga bila potpuno stručna i potpuno kvalitetna.
Ministarstvo zdravstva zajedno sa HZZO-om, a ujedno i sa jedinicama lokalne samouprave mora dati maksimalne napore kako bi to bilo osigurano. Do sada i kroz sve projekte jačanja primarne zdravstvene zaštite, a ljekarništvo sigurno spada u kategoriju primarne zdravstvene zaštite i ono što mislimo u ovoj godini dati maksimalni fokus je upravo to. Ministarstvo zdravstva zajedno sa jedinicama lokalne samouprave mora raditi na uvjetima i privlačenja zdravstvenog kadra i ujedno što moramo napraviti, a to je u planu u ovoj godini mijenjanje Zakona o ljekarništvu da u situacijama kada na određenoj razini nešto nije apsolutno dostupno trebate uvijek gledati koje osobe mogu doprinijeti. Pa jedan od načina je i što ćemo napraviti kroz izmjenu Zakona o ljekarništvu je da magistri farmacije budu ne samo klasični prodavatelji lijekova nego da budu i savjetnici odnosno da sudjeluju u preventivi.
Ja bih u ovom trenutku iskoristila priliku pa i pohvalila ljekarnu u Slavonskom Brodu koji su razmišljali u trenutku otvaranja nove ljekarne da naprave i savjetovalište upravo za pacijente i upravo za ovu kategoriju pacijenata za koju vi govorite odnosno rekla bih korisnika koja je starija populacija i koja teže je pokretna za doć do liječnika.
Zaključno, naš zadatak je Ministarstva zdravstva da zajedno sa jedinicama lokalne samouprave …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… točkasto rješava probleme koji su specifični za svaku …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… jedinicu. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.

Kordić, Martin (Hrvatski suverenisti)
Zahvaljujem ministrici na odgovoru i smatram da ima volje i evo zahvalan sam na tome i nadam se da će se naći rješenje, a i gradonačelnik grada Vukovara je voljan isto pomoći u tom rješenju, ali k nama kronično nedostaje magistara farmacije, pa evo tu je problem, a privatne ljekarne to ne žele, pa evo nekako kroz bolničko liječenje il nešta, kroz bolnice da probamo taj problem riješiti, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 18. pitanje, zastupnik Armin Hodžić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu, izvolite.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Zahvaljujem se predsjedniče HS.
Poštovani i uvaženi ministre, evo često tema i u radu Vlade i u radu HS je svakako ravnomjeran razvoj svih općina, gradova i županija u RH i tu je Vlada uložila velike napore, a često ti napori se ogledaju i u nekim jednostavnim i svakodnevnim pitanjima. Jedno od tih pitanja tiče se i Općine Vojnić, općine u Karlovačkoj županiji, pogranične općine koja je u lipnju 2023.g. bila u pregovorima sa predstavnicima Ministarstva financija o otvorenju Poslovnice FINA-e koja bi im omogućila da neke svoje svakodnevne životne potrebe rješavaju u istoj jer na području te općine ne postoji druga institucija u kojoj bi mogli vršiti usluge platne transakcije izuzev Hrvatske pošte koja nažalost ima određene limite u tom pogledu.
Moje konkretno pitanje je vama, hoće li i ako hoće kada će doći do otvorenja Poslovnice FINA-e u Općini Vojniću? Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra Primorca, izvolite.

Primorac, Marko
Hvala vam lijepa poštovani zastupniče.
Ono što vam mogu reći o ovoj temi to je kako je uslijed vremenskih neprilika, a onda posljedično i tehničkih oštećenja na Fininom objektu odnosno objektu u kojemu je FINA poslovala, a u kojem je bila suvlasnik čini mi se 3 ili 4%, došlo do nemogućnosti obavljanja poslova i zbog toga je Financijska agencija dakle FINA u Vojniću 2023.g. tamo prestala sa radom. Moramo voditi računa o tome kako je za obavljanje financijskih usluga koje FINA obavlja naravno jako važno voditi računa i o tehničkim i sigurnosnim aspektima poslovanja i FINA je od tog trenutka u kontinuiranim razgovorima sa svim dionicima, posebno sa predstavnicima JLS, dakle govorimo o Vojniću, ulagala znatne napore u iznalaženju nove lokacije i definiranju preduvjeta za nastavak poslovanja u Vojniću. Iako je poslovnica koja je u Vojniću dotada poslovala dakle FINA poslovala sa gubitkom, činjenica je kako je iznimno važno osigurati pristup temeljnim financijskim uslugama našim građanima i zbog toga posebno imajući u vidu kako se radi o lokalnoj jedinici koja je na području od posebne državne skrbi, o tome itekako vodimo računa. Međutim, voljeli bismo da se intenzivnije u rješavanju toga pitanja naravno uključi i sami Vojnić odnosno da se pokuša pronaći alternativna lokacija, a mi možemo samo garantirati da ćemo sa strane Ministarstva financija, pa naravno sugerirajući i motivirajući i FINA-u da nastavi biti konstruktivan partner u tome procesu i dijalogu, raditi sve što je u našoj moći da se takva lokacija pronađe, opremi i da FINA što prije počne sa radom u Vojniću ponovno, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Hodžić.

Hodžić, Armin (Nezavisni)
Hvala vam.
Zahvaljujem vam se na odgovoru, a vjerujem da ćemo u Općini Vojnić imati snažnog partnera u tom dijelu obzirom da su oni već i tijekom 2023.g. pokazali spremnost da pomognu u pronalaženju lokacije za otvaranje FINA-e, kao i pomoć u angažiranju zaštitarske službe koja će raditi na tom sigurnosnom aspektu o kojem ste i vi govorili.
Drago mi je što će Ministarstvo financija nastaviti voditi računa o ravnomjernom razvoju svih općina, gradova i županija u RH, a evo kako se taj proces pokazuje na ovim jednostavnim primjerima mislim da ćemo svi zajedno biti zadovoljni kada taj problem riješimo, hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 19. pitanje, zastupnik Mišel Jakšić postavlja ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala vam poštovani predsjedniče HS.
Poštovani ministre Piletić, dakle danas ste imali priliku i čuti pitanja i pokušati dati odgovore na sve ono što se događa u vašem resoru i što se zapravo događa u cijeloj našoj državi kao slika i prilika društva u kakvo smo se očito pretvorili. Pa smo imali prilike čuti o djeci koja su nastradala u institucijama, o osobama s invaliditetom koja nisu dočekala svoje inkluzivne dodatke, o tome koliki je manjak mjesta u domovima za stare i nemoćne, pa i zapravo bez obzira na vaš pokušaj skrivanja iza djelatnika koji rade u sustavu socijalne skrbi, koliko je teško i tim ljudima i kako zapravo taj sustav puca iznutra i kolko god si davali truda da to prikažemo kao ne temu ili kao jedan običan dan u uredu, činjenica je da taj mozaik vrlo ružnih sivo-crnih slika pokazuje da sustav socijalne skrbi bez obzira i na europske fondove i bez obzira na podizanje sredstava u proračunu, apsolutno ne funkcionira i to ne može prebrisati tu činjenicu.
Stoga je moje pitanje za vas, da li osjećate ikakvu političku odgovornost vi osobno, a ako je vi ne osjećate, tko je onda kriv za taj cijeli jedan tužan, ružan, crn mozaik koji pokazuje ljudima da onda kad im je najpotrebitije država i društvo nisu spremni stati iza njih? Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani zastupniče Jakšić, a barem ste vi mogli iz svoje županije reć kako sustav funkcionira. Novi Dom za starije koji se gradi u Đurđevcu, novi Dom za osobe s invaliditetom, Kuća za djecu sa teškoćama u razvoju „Mali princ“, novi prostor Hrvatskog zavoda za socijalni rad, šteta što to sve nije u vašem gradu ali i tamo smo imali prilike otvoriti obiteljski centar upravo u partnerstvu s vama.
Kad netko kaže nema smještajnih kapaciteta pa to je rekla ova Vlada još 2020. godine stavila u Nacionalni plan oporavka i otpornosti da se kapaciteti prvenstveno za starije izgrade. Upravo je završio natječaj vrijedan gotovo 70 milijuna eura gdje su se javile naše ustanove za proširenje kapaciteta i uređenje drugih sadržaja upravo suprotno onom što je rekla zastupnica Vlašić Iljkić. Dakle, mi povećamo investicije u socijali, u socijalnoj dakle s kompletnim sastavnicama socijalne politike i trenutno 400 milijuna eura investicija koje je pokrenula upravo ova Vlada.
Šta ste još rekli? Sustav puca iznutra. Tu rečenicu mogli smo čuti svaki put kad bi se netko dotaknuo socijalne. Sustav puca iznutra. Koliko ste to čuli socijalne radnice ovdje u saboru? Koliko ste puta tu istu floskulu kako je rekla gospođa Ahmetović mogli čuti da stalno nekakav sustav puca? 202 tisuće osoba s invaliditetom danas za razliku od prethodnih vlada koji su dali nula za osobe s invaliditetom ima inkluzivni dodatak gornja razina 720 138 eura donja. Ima podršku za plaćanje energenta oni koji su siromašni koji ima naknadu NUKE. Ima čitav niz drugih dakle naknada koje mi kao sustav pružamo. Ima nikad većih broj zaposlenih socijalnih radnika što u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, što u Obiteljskom centru, što u Akademiji za soc… Akademiju socijalne skrbi koja trajno unaprjeđuje ljude koji rade, koji se svaki dan suočavaju sa ovakvim problemima koji ne dođu u medije pa onda posluže oporbi da bi onda oni pokazali nekakvu posebnu osjetljivost za najranjivije.
E to je paradoks i ovog aktualnog sata gdje nitko ne vidi koji broj ljudi upravo u ovom trenutku pomaže ranjivim, djeci, osobama s invaliditetom, starijim osobama, novi kapaciteti ustanova koji se grade i mogao bih vam gospodine Jakšić nabrajati do sutra ali sve ćemo to imati zajednički priliku i obilaziti i otvarati kad bude gotovo. Vjerujem da će vaša prisutnost biti dostupna.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Jakšić, Mišel (SDP)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre, život na kraju uvijek čine ljudi, ne čine ga ceste, ne čine ga lampe javne rasvjete, ne čine ga zgrade, naravno da smo svi sretni kad radimo i gradimo, stvaramo uvjete za život ali ako nema ljudi nema života. I ja ću sad napravit jedan totalno ludi salto mortale prebacit se sa sustava socijalne skrbi na obranu.
Nikad više se nije ulagalo u obrambeni segment, nikad veća kvaliteta vjerojatno sigurnosno obrambenih proizvoda nije bila na raspolaganju, a činjenica je da je svijet vjerojatno danas najnesigurnije mjesto od Drugog svjetskog rata. To vam je odmah i ovo nikad više nismo ulagali, nikad više nismo gradili. I meni je stvarno žao da na jedno jednostavno pitanje zašto se događaju ove ružne stvari jer i kad mi gradimo i povlačimo europska sredstva što je pohvalno, imamo problem sa djecom u pojedinim institucijama, imamo problem da i dalje masa invalida nije dočekala i neće dočekati nažalost svoj inkluzivni dodatak, imamo i dalje pojavi femicida i dalje ćemo imati te situacije koje ćemo onda banalizirati ili dedramatizirati ili apaurinizirati ali nećemo dati i dobiti odgovore na pitanje što ne valja u onoj srži, što trebamo promijeniti i kad ćemo postati država koja će isporučivati socijalnu zaštitu i socijalnu skrb onima kojima je to najpotrebnije. I to je ono što je loše i zato je u konačnici bilo ovo moje pitanje na koje mi nažalost niste dali odgovor.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić, izvolite povreda Poslovnika.

Burić, Majda (HDZ)
Hvala vam.
238., kolega Jakšiću vi iz SDP-a na teškim ljudskim sudbinama i tragedijama želite skupiti poneki politički poen. Naime, nisam vas čula kad ste nabrajali teške ljudske sudbine da ste kazali da je za vrijeme SDP-a da su umrla djeca …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… u Slavonskom Brodu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Burić bila je replika, dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 20 pitanje, zastupnik Dalibor Milan postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče sabora.
Poštovani ministre Piletiću, ljetos su na snagu stupile izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u cilju poboljšanja položaja naših umirovljenika. Sukladno tim izmjenama u prosincu je po prvi puta isplaćen godišnji dodatak za gotovo 1,23 milijuna umirovljenika, a s 1. siječnjem ove godine stigle su i nove mjere. Što će te izmjene konkretno značiti za umirovljenike u 2026. godini?
Zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo poštovani zastupniče Milan.
I ova izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, sredina 2025. sa odgodnim učinkom 1. siječnjem '26. zapravo je svojevrsni kontinuitet ove Vlade, trajno unapređenje položaja naših umirovljenika dostupne usluge, veće mirovine i održivi mirovinski sustav. Mi smo to jasno komunicirali kada ste dobili na klupe sam prijedlog teksta zakona. Rekli smo da sa svim novim pravima koji su isplaćeni u prošloj godini zaključno sa trajnim novim pravom godišnjim dodatkom za umirovljenike koji su dobili svi umirovljenici u Hrvatskoj iznos je određen da se množi sa godinama mirovinskog staža kako bi to bio još jedan dodatan poticaj duljeg ostanka u svijetu rada i taj godišnji dodatak iznosio prosječno 180 eura.
Na taj način sa uvođenjem tog trajnog prava koji će dobiti i koji su dobili svi korisnici mirovina, mi smo zapravo 2025. završili sa prosječnom sveukupnom mirovinom od 706 eura, taj podatak će biti naknadno i objavljen. Mi smo s time ispunili ono što je predsjednik Vlade od nas tražio na temelju čega smo dobili povjerenje građana, a od 1.1.2026. primjenjuju se još i sljedeći okviri kojima će se dodatno za sve korisnike invalidske mirovine mirovina povećati za 10% odnosno 200 gotovo 220 tisuća korisnika te mirovine prosječno će dobiti mjesečno povećanje u iznosu od 74 eura mirovine.
Ono što su dugi niz godina zapravo i ovdje u HS-u tražili predstavnici HSU-a, što su tražili predstavnici matice i sindikata umirovljenika jest da ukinemo penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu i da definiramo koje će to godine biti na način da se onda ta penalizacija i umanjenje mirovine ukine. Odredili smo da to bude 70 godina i sa 1.1. 127 tisuća takvih umirovljenika koji su imali umanjene mirovine dobit će veće mirovine na mjesečnoj razini nešto više od 56 eura mjesečno.
Jedna od tema bila je ako mogu po posebnim propisima zašto ne mogu i po Zakonu o mirovinskom osiguranju umirovljenici raditi osam sati, a onda primati pola mirovine i taj institut smo ugradili u ovaj zakon. Dakle, sve veći broj umirovljenika radi, do sad su imali mogućnost da rade nakon umirovljena pola radnog vremena, primaju punu mirovinu to i dalje ostaje na snazi, ali novost je da mogu raditi osam sati nakon 65. godine i primati pola mirovine. Isto pravilo mada to nije vrijedilo za njih vrijedi i za naše obrtnike i ovih 36 tisuća umirovljenika koji danas radi ako imaju prosječnu mirovinu 824 eura zapravo će nastaviti dalje raditi i taj broj će rasti.
Jednako tako povećali smo i dodani staž majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete, dakle jedan doprinos demografskim politikama ove Vlade umjesto šest mjeseci koje je Vlada unijela u prethodnim …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… izmjenama sada je to godinu dana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče Milan.

Milan, Dalibor (HDZ)
Hvala. Zahvaljujem ministru na iscrpnom i zaista konkretnom odgovoru, smatram da su predstavljene mjere važan iskorak u poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, osobito kroz uvođenje godišnjeg dodatka, ukidanje penalizacije, povećanje invalidskih mirovina te dodatni staž za roditelje. Podaci koje ste iznijeli jasno pokazuju da će izmjene zakona imati stvarne i mjerljive pozitivne učinke u 2026.g. te mogu reći da sam zadovoljan dobivenim odgovorom. Evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 21. pitanje zastupnica Sandra Krpan ponovo pitanje postavlja ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.

Krpan, Sandra (SDP)
Zahvaljujem se predsjedniče. Ministre Piletiću dok govorimo o strategijama, reformama, nacionalnim planovima u Hrvatskoj je u 2025.g. ubijeno 19 žena, 19 pogubljenih života. Posebno je alarmantno što je u velikom broju tih slučajeva postao jasan obrazac rizika, žene su ranije prijavljivale nasilje, postojale su prijetnje, postojali su signali eskalacije, a institucije nisu reagirale pravodobno ni dovoljno snažno. Zato je problem u tome ne da sustav nije znao što se događa nego sustav nije djelovao, zato vam ministru Piletiću postavljam vrlo konkretno nekoliko pitanja. Što ćete učiniti u narednih nekoliko mjeseci, koliko ćete novih skloništa za žene žrtve nasilja otvoriti, posebno kada znamo činjenicu da je taj sustav nastao i opstao zahvaljujući civilnom društvu, koje ćete nove protokole uvesti i kako ćete učiniti da zajedno funkcioniraju pravosuđe, centri za socijalnu skrb? I ono što me posebno zanima koliko ćete u proračunu izdvojiti da bismo to mogli učiniti konkretne brojke i koji su to rokovi? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo uvažena zastupnice Krpan. Na ovo pitanje već je i odgovorio sam predsjednik Vlade, al dopustite nekoliko odgovora upravo na temelju vaših postavljenih pitanja. Sustav nije djelovao, to je teška optužba za koje nemamo konkretne dokaze, a posebice to ne stoji tamo gdje je sustav zaista djelovao, pomogao, prevenirao, osiguran siguran smještaj i odvojio nasilnika od žrtve. To nam je zadaća svima i na ovoj temi ja mislim da nema ukrštenih političkih stavova nego ja mislim da tu možemo postići i konsenzus i zajednički djelovati. Zastupnici, Vlada, županije, gradovi, civilni sektor to je sve mreža koja mora bit podrška žrtvama nasilja.
I mi smo koncem 2025. donijeli dakle do 2029. Nacionalni plan za zaštitu od nasilja žena i nasilja u obitelji, osigurali preko 32 milijuna eura i za prevencijske aktivnosti i najviše za zaštitu i skrb o žrtvama nasilja. A što se tiče skloništa zastupnice Krpan ne znam jesmo li imali priliku jeste li bili tada u Saboru, ali javno smo komunicirali.
Upravo ova Vlada je prepoznajući problem nedostatnog kapaciteta rekla u svakoj županiji u kojoj nemamo sigurnu kuću Vlada će izgraditi, osigurali sredstva i kroz nacionalni plan i kroz državni proračun i u potpunosti dakle izgradili potrebne kapacitete. Kada bi vam sad govorio o popunjenosti tih skloništa i sigurnih kuća, hvala Bogu dakle kapacitet nije popunjen na način da nedostaje mjesta. Ono što moramo dalje činiti i što je predviđeno kroz ovaj nacionalni plan, a upravo ste to spomenuli, zajednički i na tragu onoga što je premijer rekao zajednička koordinacija svih i sustava odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi i pravosuđa i policije i civilnog društva. Mi bez njih i zbog njih i njihovih aktivnosti financiramo iz godine u godinu i godišnje i trogodišnje programe, financiramo i udruge i skloništa i nacionalni pozivni centar dakle sve to da bi bilo dostupno žrtvama nasilja ali ono što je najvažnije, da preveniramo nasilničko ponašanje. Zbog toga smo i osnovali Akademiju socijalne skrbi kojom smo dali zadaću i ona je upravo u suradnji s jednom takvom dakle organizacijom civilnog društva koja je nacionalna poznata, godinama se bavi i ovoj temi, organizirala edukaciju stručnjaka u sustavu socijalne skrbi i drugim sustavima posebice u 2025., više od 300 stručnjaka se educiralo i razmijenilo prakse, vidjeli koji su dakle ti standardni obrasci na način da preveniramo i da pomognemo. Naš obiteljski centar nova ustanova koja se reformom sustava socijalne skrbi izdvojila iz Hrvatskog zavoda upravo da dođe u obitelj i da pruži socijalne usluge i psihosocijalnog savjetovanja i tretmana protiv nasilničkog ponašanja i radeći čitav niz drugih nekako senzibilizacijskih aktivnosti ulazi i u škole, ulazi u civilni sektor, ulazi u gradove i općine kako bi pokazao što je to neprihvatljivo ponašanje koje onda kasnije u tom začaranom krugu može samo eskalirati. Pročitajte ovaj plan
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
više ste nego dobrodošli da
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre, vrijeme je isteklo, hvala vam lijepa./…
date i svoj obol i da zajedničkim snagama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Krpan, Sandra (SDP)
Ministre vi vodite resor koji treba povezati policiju, socijalnu skrb i pravosuđe u sustav koji spašava živote. Problem je što se to u praksi ne događa. Institucije ne reagiraju pravodobno, ne komuniciraju međusobno i ne postupaju kao jedinstven sustav. Čak i kada postoje jasni pokazatelji rizika. Znamo da niti najbolji zakon ne štiti žene ako se on ne provodi. Femicid je često krajnji ishod dugotrajnog nasilja. Ako je žena ranije prijavila nasilje, ako je primila prijetnje smrću, ako je sustav to znao ili morao znati, a nije reagirao da je riječ o visokom riziku onda nismo zaštitili žrtvu. I zato odgovornost jest politička. Ako se institucije ne koordiniraju, a to je vaš posao da ih natjerate da to rade. Zato vas opet pitam koja je konkretna promjena koju ste vi osobno uveli i koja već danas smanjuje rizik da se slijedeće ubojstvo ne dogodi jer ministre Piletiću, žene u Hrvatskoj mlate kao muhe, kolju kao piliće, a u proračunu izdvajate 0,017%. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolegica Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani predsjedniče.
Povrijeđen je čl. 238. Dakle izricanje neistina i laži jer upravo Vlada RH na čelu s resornim ministrom, ministrom Piletićem učinili su ono za što oporba nije imala političke hrabrosti. Dakle donijeli su čitav niz mjera …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice./… za socijalno ugrožene, a vi govorite floskule …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Salopek, ovo je replika. Kolegice Salopek./…
… širite politiku negativizma jer ne znaju što bi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ovo je replika, ne povreda Poslovnika dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 22. pitanje zastupnik Hrvoje Zekanović postavit će ga ministrici zdravstva Ireni Hrstić, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče.
Poštovana ministrice, moje pitanje će biti vezano uz jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u povijesti grada Šibenika, to je opća bolnica Šibenik, odnosno izgradnja nove opće bolnice u Šibeniku. Ono što bi ja ovdje naglasio da je postojeća bolnica izgrađena davne 1883. godine. Tada je otvorena, dakle ona je paviljonskog tipa i stara je 142 godine. Možda bi mogao povući jednu interesantnu paralelu u odnosu na današnje vrijeme, tada već 1861. godine dalmatinski sabor je osnovan i malo kasnije 1880. nakon što su narodnjaci pobijedili, a mi smo narodnjaci Hrvatska demokršćanska stranka i naši partneri u HDZ-u, pobijedili tu u dalmatinskom saboru donesena je odluka o izgradnji tadašnje šibenske bolnice. Danas kad su opet narodnjaci na vlasti u našem Hrvatskom saboru, drago mi je da se ovako važni infrastrukturni projekti događaju odnosno planiraju u našem Šibeniku. Ono što bi vam ovdje naglasio, a vjerujem da znate šibenska bolnica ima preko 700 tisuća pregleda godišnje, ima preko 1100 zaposlenika, a ima i jedno specifično područje koje pokriva sa jako puno otoka. Dakle županija koja je geografski jako zahtjevna, stoga ja smatram da ju je stvarno prioritet svih prioriteta u pogledu ulaganja u infrastrukturu u Hrvatskoj, zdravstvenu infrastrukturu, izgradnja jedne nove moderne bolnice, nepaviljonskog tipa kakvog je sada nego bolnice koja će biti po standardima 21. stoljeća. Evo, ministrice, evo možete li nam reći kako napreduje projekt izgradnje nove šibenske bolnice.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Hrstić, Irena (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovani zastupniče hvala vam na pitanju, a i malo poduke iz povijesti. Drago mi je da ste povukli paralelu o narodnjacima na vlasti i donošenju odluke i izgradnji prethodne bolnice i povezujete sa sadašnjim stanjem narodnjacima na vlasti i planom nove bolnice u Šibeniku. Ovim vašim pitanjem vi podsjećate odnosno dozvoljavate meni omogućavate meni da dokažem kako svih ovih zadnjih 10 godina kontinuirano ulaganje u infrastrukturu zdravstvenu, ali ne samo infrastrukturu nego i u ljudske resurse koje Vlada RH ulaže zadnjih deset godina i to do sada ukupno tri milijarde eura nastavlja to raditi. Činjenica je da Vlada RH dobro osluškuje teren i ono što radi jako dobro je da dozvoljava da je jednakomjerno regionalno svugdje razvijeno, ja ću govorit o zdravstvu iz razloga što sam iz resora zdravstva. Da u pravu ste Šibenik zaslužuje novu bolnicu iz nekoliko razlika, osim ovog opterećenja koje govorite i potreba i ovaj paviljonski tip je davno napušteni način pružanja zdravstvene usluge pa tako u ovih zadnjih godina je Ministarstvo zdravstva zajedno sa šibenskom bolnicom pokrenulo projekt i aktivno radi na tom projektu. Znači Vlada RH nema mrtvo slovo na papiru nego ono što je strateški plan to i nastavlja raditi. Pa na konkretno pitanje kad kažete u kojoj to fazi, dakle u ovom trenutku Povjerenstvo za nadzor gradnje bolnice i to je dobar sustav upravljanja znači kada lokalna zajednica zajedno sa općom bolnicom iskazuje potrebe na samom terenu, a onda zajedno sudjeluje sa Ministarstvom zdravstva sa povjerenstvom koje trajno nadzire sve aktivnosti.
U ovom trenutku je aktivnost dakle opća bolnica je provela postupak javne nabave za odabir voditelja projekta i u ovom trenutku je aktivnosti ishodovanja suglasnosti Vlade RH za višegodišnje zaduživanje kao dokaz da ovaj projekt koji je započeo neće stati. To je prvi korak koji će omogućiti da se u ovoj godini, a u proračunu Ministarstva zdravstva su i osigurana financijska sredstva, izradi idejni projekt ono za ono što je Šibenik i zaslužio upravo i zbog samog stanovništva koje tamo živi i radi pa i zbog onih vršnih opterećenja koja imate tijekom turističke sezone.
Ali da ne razmišljamo samo o bolnici jer nije nisu bolnica samo zgrade nego su bolnica i ljudi, bolnicu čine i ljudi tako je i ulaganje i petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja gdje ima prostora i za šibensku bolnicu. Sve to zajedno možemo napraviti, znači konkretno u ovom trenutku kroz provođenje odnosno završetak idejnog projekta za šibensku bolnicu kako ona više ne bi bila paviljonskog tipa nego kako bi bila suvremena, tehnički tehnološka Opća bolnica u Šibeniku. Hvala na pitanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana ministrice hvala vam na odgovoru. Evo iznimno sam zadovoljan što je ministarstvo angažirano što stoji iza ovog projekta, s tim da bi ja ovdje ipak napomenuo svima da primijete razliku između onih pitanja koje postavlja oporba i onoga koje postavljaju ne samo vladajući nego ajde i pojedinci iz oporbe. Dakle, ovo je ono što građani Šibenika žele čuti, ovo je ono što građani Hrvatske žele čuti i ovo je ono što je bitno.
Oporba je krenula u ovu sjednicu odnosno u ovaj saziv HS-a sa potenciranjem raznih tema, krenuli su sa ustašama, partizanima, pa su prije par tjedana napadali ministra Bačića, sad su uhvatili ministra Piletića, a sve šuplje priče. Dakle, šibenska bolnica nije šuplja priča takvi infrastrukturni projekti su ono što zanima hrvatske građane i baš zbog toga je i ova ekipa vladajuća, a vi ste u oporbi i tu ćete ostati. Ministrice hvala vam u ime Šibenčana ne samo Šibenčana nego svih stanovnika Šibensko-kninske županije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
23. pitanje zastupnik Ljubomir Kolarek postavlja ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu, izvolite.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre. Umjetna inteligencija je danas nezaobilazna tema, stoga me zanima kako je ili kako je Hrvatska pristupila uvođenju umjetne inteligencije u obrazovni sustav? I stoga bi vas molio da na jedan sveobuhvatan odgovor koji pokriva sve ono što radite od kurikuluma i edukacija nastavnika, od infrastrukture i dakako etičkih smjernica i da li se taj naš pristup razlikuje ili je isti sa osnovnim zemljama u EU?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Fuchs, Radovan (HDZ)
Hvala lijepa g. predsjedniče Sabora. Uvažene zastupnice i zastupnici, kolega Kolarek. Da, o umjetnoj inteligenciji je zadnjih nekoliko dana jako puno se različitih aspekata i mislim da je taj razvoj umjetne inteligencije nevjerojatan brz i prije par godina nismo mogli ni zamisliti što će i koje će sve mogućnosti pružati ta umjetna inteligencija, a mislim da se svakim danom razvija sve brže i brže.
Ono što mogu reći, a objasniti sve što radimo ne mogu kroz pet minuta, ali Hrvatska tu stoji jako, jako dobro. Naime, mi smo još 2021. ako se sjećate dobili nagradu europske komisije za projekt eSkola i po tom pitanju sve naše škole u Hrvatskoj su što se tiče hardvera opremljene sa bežičnim internetom, a negdje '22.g. kad se počelo malo više razgovarati o umjetnoj inteligenciji sa našom Agencijom Carnet razgovarali smo i rekli smo im nek pristupe promišljanju o ulozi i primjeni umjetne inteligencije u obrazovnim procesima. Rezultat toga vam je projekt BrAIn kojeg provodimo sad već jednu godinu i u fazi je evaluacije. To je jedan eksperimentalni program gdje smo ga osmislili tako da nema veze sa onom nekakvom klasičnom informatikom ili predmetom informatike gdje djecu ne treba učiti kako programirati, kako programi radi nego upravo suprotno. Sudionici ovog programa su negdje oko 600 nastavnika i učitelja i stručnih suradnika po školama koji većinom nisu profesori informatike i što je dobro jer nije bilo ni zamišljeno da ovaj predmet postane jedan tehnički alat.
Ovaj kurikul je koncipiran tako da djecu uči i pokazuje im na koji način umjetna inteligencija funkcionira kako generira podatke, kako ih obrađuje i da li je ustvari ono što dobivaju zaista sto posto točno ili nije i na koji način razlučiti pravu od relativno krive informacije, ustvari usmjeren je na to da korištenjem svega toga skupa što im stoji na raspolaganju u umjetnoj inteligenciji maksimalno razvijaju svoje kritičko mišljenje i prosuđivanje.
Reko sam da sudjeluje negdje oko 600 nastavnika u 242 škole u Hrvatskoj, prva godina je završila jako pozitivno. On se izvodi u 7. i 8. razredu osnovne škole i u 2. i 3. razredu srednje škole, a predviđeno je jednog dana kad uđe kompletno u škole da se nastava izvodi od 5. do 8. razreda osnovne škole i od 1. do 4. razreda srednje škole. Dakle, u evaluaciji sada postignutih rezultata koji se obrađuju bit će vrlo brzo objavljeni, stajat će čitav niz preporuka za nastavnike, za učenike, za roditelje i stručne službe po školama, rezultati su jako obećavajući, ovakav pristup kakav smo napravili ne da nismo u skladu sa europskim zemljama nego smo ja bih rekao među pionirima i posebno veseli evo prije par mjeseci smo bili na jednom skupu ministara obrazovanja kojeg je organizirao OECD u …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Bratislavi gdje smo …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… … pobrali sve pohvale. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje. Isključite se ministre.

Kolarek, Ljubomir (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani ministre zahvaljujem na odgovoru i iz vašeg izlaganja vidi se ozbiljnost, temeljitost i sveobuhvatnost pripreme prema i veliki napredak u samom procesu ne ove nezaobilazne teme umjetne inteligencije i vjerujem da će svi čimbenici i sudionici procesa sve to dobro koncipirati i da iduće godine opet mi budemo korak naprijed i možda i nekih zemalja iz EU.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 24. pitanje zastupnica Anka Mrak-Taritaš postavlja pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani predsjedniče Sabora, poštovani predsjedniče Vlade. Ja ću vas pitati vezano uz politiku prostornog razvoja odnosno prostornog uređenja RH. U vaših desetak godina mandata ovo je peti ministar kojeg imate koji je bio zadužen za politiku prostornog uređenja i prostornog razvoja. Hrvatska se davnih dana opredijelila da prostorni razvoj bude cjelovit, da politika bude uključiva, da uključuje sve moguće sektore i jednako tako se i opredijelila da se kroz dokumente prostornog uređenja može iščitati ono što je interes RH odnosno što je interes pojedinih općina i gradova. I polazeći od činjenice da je prostor zaista neotuđivo javno dobro mene zanima zašto ste odustali od takve politike? Zašto ste se odlučili za politiku koja sagledava samo jednu parcelu mogućnosti izgradnje na jednoj parceli i interes investitora točno na toj jednoj parceli?
Konkretno vas mogu pitat sljedeće, kad bi se pojavio recimo jedan ozbiljan konzorcij u RH i rekao da želi napraviti tvornicu dječjih igračaka i pojavio se kod vas u kabinetu koji bi odgovor mogao dobiti? Da li država uopće ima ideju koje su to gospodarske zone ili brownfield investicije koje bi se mogle pretvoriti u nešto takvo ili je možda ideja koja je legitimna, ali koju onda možemo znati da u Hrvatskoj razvijamo nekretninski biznis. Mi možemo biti zemlja koja može postati i starački dom za ostale članice EU tako da i dalje ulažemo u nekretninski biznis da se grade apartmani na najvrjednijim dijelovima, da kupuju stranci i da to bude investicija za budućnost. Kroz dokumente koje imamo prilike vidjeti i koji nam dolaze mi ne vidimo ni strategiju, ni ideju, ni želju, niti energetske koridore i sve ostalo što to Hrvatska treba biti i kakova ona treba biti …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ne sutra nego 2050.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Mrak-Taritaš. Ne mogu se složiti sa vašom ocjenom da politika prostornog uređenja je nešto od čega je Vlada odustala, pa obrnuto. Evo upravo smo u zadnjih nekoliko tjedana imali ovdje veliku raspravu i to kroz dva čitanja zakona koje je predložilo Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja koje ima za cilj puno kvalitetnije i bolje urediti ovu važnu temu, važnu za sve građane, važnu za planiranje, važnu za izgled i uređenost Hrvatske i to sukladno strategiji koju smo donijeli 2018.g.. Dakle, ovi zakoni su dio onoga što se radi kroz protekle godine, neovisno o tome koliki je broj ministara se bavio tom temom.
Struka i arhitekti, arhitektonske, inženjerske komore, udruge, Gospodarska komora su se pozitivno očitovale o ovim zakonima, tu nismo imali nekakvu buku koja je otprilike trebala reći ovo su zakoni koji se rade za privatne investitore i za nekretninski biznis, ovo su zakoni koji s druge strane favoriziraju da ljudi na građevinskom zemljištu gdje su blokirani zbog izostanka aktivnosti lokalnih jedinca ili područne samouprave ništa ne mogu učiniti u smislu svog zemljišta. Pa zadaća je države da malo ubrza i uredi procese i mislim da smo s ovim zakonima napravili korake naprijed i kad je riječ o obveznim stručnim podlogama za prostorne planove i jačanju urbanističko-arhitektonskih natječaja, optimizaciji procedura zaštite okoliša, uvođenju ponovno urbane komasacije kao jednog nužnog alata za provedbu planova i koji nema za cilj da nekome otme njegovo vlasništvo nego obrnuto, da potakne rješenja koja su smislena, održiva i na način da se nečije vlasništvo kroz mehanizme koji postoje u drugim zemljama koji su institut koji je verificiran ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje naprave iskoraci koji su dobri i nužni.
Zato mi se čini da smo sa ovim zakonima napravili korak naprijed, a ne korak nazad. Razumijem da je izazvalo veliki interes, ali kad gledam reakcije oporbe nalazimo se u nekakvom vremenu gdje otprilike je situacija sljedeća gospodarstvo i dalje raste, zaposlenost je visoka, nezaposlenost je niska, međunarodno smo stabilni, politički smo stabilni, onda treba iskreirati neke kvazi izmišljene drame ili histerizaciju o povijesnom revizionizmu i ustaštvu koje jedanput jenjava, a danas to više nije tema. Sad do prije 15 dana je to bila glavna tema. Ja sve čekam kad će izaći netko tu iz '45. nazad, ne izlazi još nikako. Evo pola aktualca je prošla, zaboravili tu histeriju, pa smo se ulovili ove histerije koja se tiče zakona, tri Zakona o gradnji i o prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti koju je Branko, odnosno Vlada predložila pa smo se sada nadovezali ovih zakona u domeni. Stalno moramo imati neku dramu i histeriju kao da ne možemo normalno razgovarati o sadržaju, biti, sve mora biti upakirano u neku izvanrednost koje u biti nema, nemamo. Ja stalno idem po Hrvatskoj ja nigdje drugdje osim u ovom tu lijevoj bablu u Zagrebu ne vidim tu histeriju. Tu dramu koju vi projicirate to je nekako ono self propelt otprilike. Sami sebi to pušete da ne ugasite valjda vlastitu energiju, drugdje je sve o.k. Koja god tema svugdje su ljudi normalni i smireni, gdje god idemo. To samo ovdje postoji, a i ovdje moram priznati nije nekako kriza baš djelovala u vremenu blagdana nego obrnuto. U svakom slučaju zakoni su dobri, vi ste stručnjak za to, pomozite u provedbi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Dok ste bili ministrica nastojali ste učiniti nešto, što sad rade neki drugi nakon vas.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Vlade jednostavno se ne mogu sa vama složiti u vašim konstatacijama i probat ću to kroz ovih malo više, malo manje od dvije minute i konstatirati u čemu je stvar. Dakle, država mora pokrenuti stvar od sebe. Gdje je državni prostorni plan? Nigdje. U proteklih 10 godina nismo proizveli na području Hrvatske niti jednu novu generaciju prostornog plana, dakle niti jedna općina, niti jedan grad nije donesao novi prostorni plan razvojni. Govorim o prostornim planovima, dakle uređenje općina, gradova i GUP-ova zato što država nije donijela državni prostorni plan. To je bio zadatak države, dakle država treba krenuti od sebe.
Budući da država to nije napravila sad će dati po prstima svima onima i reći pec, pec zašto niste radili vi drugi, a država svoj posao nije napravila i to je bila odgovornost ministarstva. Zato i postoji Ministarstvo prostornog uređenja koji zapravo mora biti krovno ali i u odnosu na državu i to nije napravljeno.
Ali da se recimo radilo, moglo se je i nešto napraviti. Često se znate referirati na vladu Zorana Milanovića i da u toj vladi se nisu stvari napravile. Za vrijeme vlade Zorana Milanovića ovaj Visoki dom, odnosno Sabor je donio 7 prostornih planova nacionalnih parkova i parkova prirode od kad za vrijeme vaših vlada, dakle ovo je treća jedan, pa onda zapravo možemo vidjeti taj odnos kako se odnosimo prema prostoru.
Vi prostor ne cijenite kao neotuđivo dobro, ne cijenite ga kao prostor koji treba štititi za buduće generacije, nego hajdemo potrošiti što se potrošiti može a što iza nas bude nije važno i to su ovi zakoni i to je problem ovog zakona, a kako to u naravi izgleda točno možemo vidjeti i na Vjesnikovom neboderu nebriga je došla, dovela do toga da nešto nestane i da požar uništi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… a sad ćemo ići rješavati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
25. pitanje zastupnica Anita Curiš Krok postavlja ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike Marinu Piletiću.
Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre moram priznati da ste veoma hrabar i veoma samopouzdan čovjek koji evo u ovim situacijama i dalje ne vidi dramu u socijalnom sustavu.
Biti ministar tako kompleksnog sustava ne samo koji se tiče socijale nego i mirovine gdje danas svaki drugi umirovljenik na žalost nakon poštenog rada živi veoma teško naravno da je izazovno, ali vi se očito ne znate nositi sa tim izazovom.
Vi se ovdje danas veoma često ste pozivali na socijalne radnike. Samo se nemojte vi molim vas skrivati iza socijalnih radnika jer socijalni radnici to nisu zaslužili i mi ne želimo da se pozivate na struku. Ono što je bitno i vi to jako dobro znate da su socijalni radnici danas u ovoj državi preopterećeni administracijom i ne stignu se baviti korisnicima, ne stignu se baviti ono što je u njihovoj domeni. Vi ste ovdje pričali o nekoj definiciji što je to socijalni radnik, ja vas pozivam da kao ministar resornog resora to pročitate i naučite malo bolje.
Danas na žalost što god se desi u RH bilo da je riječ o nekom teškom slučaju ili zlostavljanog djeteta ili ubijene žene ili osobe sa invaliditetom uvijek imamo isti obrazac u pozadini da su Centri za socijalnu skrb preopterećeni, da socijalni radnici jednostavno zbog te papirologije na žalost ne vide korisnike i ono što je najbitnije svi vidimo rizik tek onda kada se desi nešto, pa vas pitam evo stvarno veoma konkretno. Koliko danas u prosjeku jedan socijalni radnik ima aktivnih slučajeva, koliko je maksimalni broj dopuštenih slučajeva po vašim pravilima i do kada ćete više to dopuštati. Željeli ste zaposliti socijalne radnike, ali oni na žalost ne žele raditi kod vas i u vašem sustavu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministre odgovor.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Curiš Krok nikad više socijalnih radnika u sustavu. Ne znam sa kojima vi divanite? Ali ja vam prvenstveno želim zahvaliti na komplimentu, na ovoj hrabrosti i vi ste danas isto tako hrabri i odlučili ste progovoriti o svojim kolegama. Međutim, niste bili hrabri kad su vaše kolege napadali. Lice ministra štiti socijalnog radnika, a ne da se ministar skriva iza socijalnih radnika. Ja od svoje bilo kakve vrste odgovornosti ne bježim, ali ono što smo napravili, napravili smo zajedno u sinergiji. Politika, propis, osiguravanje financijskih sredstava da bi se to moglo provesti u djelo i angažman socijalnih radnika kojima ja ne samo u ovoj sabornici nego na svakom njihovom susretu na koji me pozovu, vas nisam tamo vidio, zahvalim, zahvalim za više od 260000 riješenih predmeta inkluzivnog dodatka, zahvalim na više od 8000 rješenja za osobnu asistenciju, zahvalim za socijalnim mentorima na situaciji da iz godine u godinu zbog aktivacije na tržištu rada smanjujemo broj korisnika zajamčene minimalne naknade.
Zahvaljujem djelatnicima Obiteljskog centra što su toliko prisutni u svakoj našoj sredini, gdje djeluju preventivno, gdje upravo u suradnji sa zaposlenima u Hrvatskom zavodu za socijalni rad putem uputnica, putem neposrednog kontakta dolaze do korisnika. Ja mogu razumjeti da vi to više ne vidite s obzirom da ste ovdje u Hrvatskom saboru, ali nemojte podcjenjivati svoje kolegice i kolege ja vas lijepo molim. Kakva je to poruka da vi kao saborska zastupnica pristajete, pristajete na diskurs da ono ništa u sustavu ne valja, vašem sustavu a to je upravo nametnut stav od nekoga tko ja zaista mislim da ne vidi što se u sustavu događa. Pitajte i na komorama i u Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika, pitajte u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, obiteljski …/Govornik se ne razumije./… koliko je samo u 2025. zahvaljujući upravo našoj politici reforme sustava socijalnih radnika bilo na nekoj vrsti edukacije, koliko smo puta organizirali zajedničke simpozije na teme koji su od interesa javnosti. Koliko smo puta organizirali u svakom kutku Hrvatske pojedinačni nekakav simpozij ili radnu skupinu koja je bila educirana po nekakvim najnovijim standardima i vi prva idete sad komentirati da sustav se ne znam ni ja što raspada i da nitko neće raditi. Nikad više kolegice nikad više socijalnih radnika u Hrvatskom zavodu, u našim ustanovama, u obiteljskom centru nije radilo i pružalo svakodnevnu podršku svima kojima to treba.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Tako je i nikad više korisnika koji nisu riješeni. Niste mi odgovorili na pitanje koliko pojedinačno svaki socijalni radnik ima slučajeva. Ali znate ministre Piletiću koji je vaš problem? Vi imate dobre sastojke, ali ne znate skuhati. U tome je stvar, u tome je stvar. Znači problem je u tome da se cijelo vrijeme danas skrivate iza socijalnih radnika, a problem je naravno i u tome da sustav jednostavno puca, puca iznutra.
Ka ste zadnji put, koliko, da li vas nije sram prema kolegama socijalnim radnicima koliko ste povećali naknade za voditelje mjera nadzora? To recite narodu, to recite narodu. Koliko, u kojim situacijama socijalni radnici dolaze im korisnici, ugroženi su, što ste poduzeli? Ništa. Vi pričate o tome da ste zaposlili socijalne radnike. Pa koliko vam je natječaja ostalo upražnjeno zato jer se nitko nije javio na oglas, jer nitko ne želi raditi u sustavu. Svaka čast kolegama koji rade u sustavu i ja im ovim putem to i čestitam, ali ono što je najbitnije i na to sam mislila da ste hrabar zato jer ste pali u ovaj resor ko s Marsa nekompetentni i niste dio sustava i nikad nećete moći kvalitetno upravljati sa tim sustavom.
Možda sam danas trebala ovo zastupničko pitanje usmjeriti premijeru i premijera jednostavno pitati kad misli smijeniti ovog ministra?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković povreda Poslovnika, izvolite.

Bedeković, Vesna (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Članak 238. omalovažavanje i vrijeđanje članova Vlade osobito ministra Piletića na način da mu se spočitava da nije kompetentan za resor koji vodi i da je u resor pao sa Marsa. Prestrašno kolegice, prestrašno! Prestrašno da možete koristiti uopće takve riječi.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Bedeković./…
Uđite u sustav, budite ministrica mjesec, dva, tri, godinu …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… kao što sam i prije rekla, pa onda imate mogućnost nešto kritizirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bedeković to će se teško, teško će se to dogoditi osim ako kolegica ne pređe u HDZ možda.
…/Upadica Bedeković: Slažem se, potpisujem./…
Dobivate opomenu.
Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana kolegica povrijedila je članak 238. obzirom da ne može govoriti da ministar nije kompetentan, jer ova Vlada, ovaj ministar i ovaj predsjednik Vlade donijeli su zakona dva ključna za osobe sa invaliditetom koji se nitko drugi nije usudio donijeti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolegice Lukačić.
Hvala. Dobivate opomenu. To je treća opomena. I kolegici Bedeković je isto treća, tako da više ne možete sudjelovati u raspravi, a javila se ponovo kolegica Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
238. vrijeđanje zastupnika. Kolegice Bedeković ja vam garantiram da vi prije nego što ste postali ministrica nikad niste vidjeli korisnika, nikad niste bili kod njega doma i vodili mjeru nadzora, nikad niste imali priliku razgovarati sa zlostavljanom ženom. Ali govorim o tome što raditi i došli ste …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Curiš Krok!/…
… u taj resor, a vama predsjedniče hvala ako mislite da bi bila čak i bolja evo ministrica nego.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Nisam rekao da bi bila bolja, nego bi samo dobili šansu možda.
Dobivate opomenu.
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je članak 238. gospodine predsjedniče vi ste u ovom trenutku zapravo javno ušli u političku korupciju, vi ste ponudili gospođi mjesto ministrice ako prijeđe u HDZ. Pa dajte molim vas nemojte to na tako otvoren način, radite to kao i do sad iza skrivenih vrata kao što birate ove ustavne.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja sam mislio kolega Ledenko da ste vi malo pametniji. Ako ste vi ovo shvatili ovako onda možda sam ja u krivu.
Kolegice Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Članak 238. Sve o ministru što se treba znati je poručio Ustavni sud kada je srušio Zakon o osobnoj asistenciji temeljne odredbe, one na kojima je ministar Piletić branio cjelokupni zakon. To su njihove, njegove kompetencije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Vlašić Iljkić.
Isto tako replika je bila, dobivate opomenu.
Kolega Krstulović Opara, izvolite.

Krstulović Opara, Andro (HDZ)
Poštovani gospodine predsjedniče moram reagirati jer ne mogu trpiti da naše kolege vrijeđaju ad hominem druge kolege. To je malo prije gospođa kazala. Obrušivši se na kolegicu Bedeković, znate li vi što su peškaruše gospođo? Eto tako se ponašate kao najgora peškaruša gdje napadate ad hominem osobu bez ikakvih argumenata. Može vas biti sram!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Krstulović Opara dobivate opomenu i molim vas da biramo riječi.
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa.
238. Ovo je istinsko vrijeđanje cijele Vlade, ministra i svih nas. Evo ova Vlada zajedno sa ministrom i na čelu sa našim ministrom Piletićem je uistinu partner osobama sa invaliditetom i ljudima u potrebi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i vjerujem da će u mandatu ove Vlade sve, cijeli program biti realiziran.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Bila je replika.
Ponovo sada, a povlači kolegica Curiš Krok.
Hvala svima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada dalje.
Sada je na redu kolega Mato Franković koji pitanje postavlja ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.
Izvolite.

Franković, Mato (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre prema dostupnim informacijama i obraćanjima oštećenih strana već dulje vrijeme nije riješen problem imovine 51 hrvatske obitelji iz Tivta i Boke kotorske kojoj je tijekom proteklih desetljeća oduzeta imovina ili je nad njom izvršen sporan upis u zemljišne knjige i katastar u Crnoj Gori.
Unatoč tome što su pojedinim predmetima donesene sudske odluke u korist tih obitelji iste se u praksi ne provode jer se ne omogućuje upis vlasništva u katastar dok su u međuvremenu na nekretninama upisane treće osobe ili pravni subjekti. S obzirom da se radi o pitanju zaštite imovine prava hrvatskih državljana, vladavine prava i poštivanja pravomoćnih sudskih odluka molim vas da odgovorite na sljedeće pitanje koje konkretne diplomatske i političke korake Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poduzele u vezi sa slučajevima imovine 51 hrvatske obitelji iz Tivta uključujući upućene diplomatske note, bilateralne razgovore i kontakte sa nadležnim tijelima Crne Gore.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor ministre.

Grlić Radman, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Uvaženi zastupniče gospodine Franković upravo smo poduzeli te korake koje ste vi naveli, ali hvala vam na tom pitanju da ste ga emancipirali baš ovdje u Visokom domu, u Hrvatskom saboru. Mi ovo pitanje tretiramo kako Vlada, tako i ministarstvo vrlo ozbiljno i pravno, politički i vrijednosno, dakle s obzirom da se radi o hrvatskoj zajednici u Boki kotorskoj, odnosno Crnoj Gori, maloj zajednici, ranjivoj zajednici koja ima posebnu pozornost ove Vlade i ministarstva i svih tijela vladinih i naravno Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Ja sam se baš 13. siječnja na Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori našao sa predstavnicima ovih obitelji, tivatske obitelji, 51 tivatska obitelj koji traže upis, znači upis u katastar, uknjižbu u zemljišne knjige katastarske općine Mrćevac, jer su pravosudne odluke i suda u Kotoru i Višeg suda u Podgorici trebaju se provesti. Međutim, ta tijela koja trebaju provesti oni su se oglušili o te presude. I ja sam o tome razgovarao i sa ministrom Ibrahimovićem i to smo javno iskomunicirali i dogovorili smo nakon što smo, a prvi put ovo pitanje otvorili na Bledskom forumu, tada je predsjednik Vlade Andrej Plenković to rekao premijeru Spajiću. Mi smo onda uputili i notu iza toga i sada je dogovoreno da Ministarstvo vanjskih poslova zajedno sa predstavnicima ovih obitelji, tu nisu samo tivatske obitelji, tu naravno su i obitelji Tabinović, Tripković, tu govorimo o Dobroti, Kavač, Čkaljarima. Upravo tim obiteljima je oduzeto 90% zemljišta, kuća, palaca. Dakle, to je pitanje vladavine prava kako ste ga vi dobro identificirali i budući da je Crna Gora u pristupnom procesu za članstvo u EU ona je dužna ispuniti, zatvoriti zapravo mjerilo restitucije koje se odnosi na poglavlje 23. vladavina prava.
Budući da se ovdje radi o upravo hrvatskoj zajednici, jer su nekim drugima, drugim nacionalnostima to omogućeno uknjižba, ovdje smatramo da se ovdje radi o diskriminatornom činu prema hrvatskoj zajednici i u razgovoru sa ministrom Ibrahimovićem koji je naglasio kako manjine čine stup stabilnosti Crne Gore. Prema tome, ovdje je sada zadatak Vlade Crne Gore ispuniti i to pitanje. Ja se nadam pozitivnom rješenju.
Znači ja sam razgovarao u Hrvatskom nacionalnom vijeću, evo to je isto veliki naš rezultat upravo ove Vlade koja se u zadnjih 10 godina snažno postavila u zaštititi njihovog identiteta, zaštiti zapravo njihovog statusa. Oni se moraju osjećati kao svi građani Crne Gore, jer treba imati u vidu činjenicu da je to starosjedalački narod, autohtoni narod, hrvatski narod u Crnoj Gori dobio je konačno natrag hrvatski dom koji je njima i pripadao upravo zahvaljujući ovoj Vladi a niti jedna druga Vlada ranije nije toliko učinila za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao što je ova Vlada tako da nadamo se povoljnom rješenju. Tako mi je obećao kolega Ibrahimović.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Franković, izvolite.

Franković, Mato (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine ministre.
Prilikom vašeg zadnjeg boravka u Crnoj Gori dočekao vas je natpis na ćirilici „ako ne znaš što je bilo nek' ti kaže Boka, to je srpstvu zajednica iz oka. Vi kao što znate gospodine ministre Boka ima svoju tradiciju, ima svoju baštinu kulturnu koja je prije svega vezana za hrvatski narod i hrvatski živalj u Boki.
Vladavina prava je nešto što vidimo da se ne poštuje sa strane države. Crna Gora je u ovom trenutku u postupku pregovora za ulazak u EU i to je savršeno vrijeme da ih se upozori kako nije moguće proći poglavlje vladavine prava bez da se pritom ta ista vladavina prava u potpunosti poštuje.
Crna Gora mora biti svjesna kako njihov europski put je vezan uz Republiku Hrvatsku, isto tako kao što je bio vezan i put za ulazak u NATO. Njihovo okretanje i pokušaj iskrivljavanja povijesti, mijenja povijesnih činjenica sigurno ne može doprinijeti njihovom ulasku u EU.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 27 pitanje. To je i zadnje pitanje koje ide ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću a postavit će ga zastupnica Ivana Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Ja vam se zahvaljujem.
Evo cijelo jutro, odnosno najveći dio vremena slušamo kolege iz HDZ-a kako staju u obranu ministra Piletića, govore koliko je sposoban i dobar ministar, a zapravo sve o njegovom radu je rekao Ustavni sud zbog Zakona o osobnoj asistenciji. Poštovani ministre Piletić Ustavni sud vam je udrio ili opalio kako hoćete jedan veliki šamar jer ste se tim zakonom izblamirali i umjesto da podnesete ostavku Vlada odnosno vi iz resornog ministarstva krenuli ste u izmjenu Uredbe o Zakona o osobnoj asistenciji da bi zakrpali rupe koje je očito, na koje je očito ukazao Ustavni sud svojom odlukom.
I vi i ministar, i vi i premijer ste kazali da uredba nije instrument za rješavanje problematike što se tiče ovog zakona. To su rekle i udruge koje se bave ovim temama koje su u konačnici i pokrenule pitanje ustavnosti pred sudom, a ja bih samo pročitala jedan mali dio odluke Ustavnog suda koji zaista koristi oštar jezik i vrlo jasno opisuje odnos vašeg ministarstva i Vlade prema ovoj kategoriji stanovništva i to nije ono što govorimo mi nego Ustavni sud, te ističe da kod ovih kategorija tuđa podrška u osnovi najvećim dijelom odnosi se na podršku pri zadovoljavanju temeljnih životnih i zdravstvenih potreba, pa i održavanje samog života. „Izostanak ove vrste podrške za te osobe značilo bi zdravstvenu pa tako i životnu ugrozu odnosno nastavak životnih okolnosti koje bi kao zajednica smatrali nečovječnima.“
Eto to je rekao Ustavni sud.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
A ja vas samo pitam kad ćete napraviti cjelokupni zakon za rješavanje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…/Govornica se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Prije odgovora kolega Reiner, izvolite povreda Poslovnika.

Reiner, Željko (HDZ)
Ja znam da ću dobiti opomenu, neću ni govoriti o ovoj točki Poslovnika ali malo sam zbunjen. Ja bih volio da konačno se lijeva oporba odluči je li taj Ustavni sud u sadašnjem sastavu pod šapom HDZ-a kao što se stalno ponavlja ili on opaljuje šamare ministru i Vladi HDZ-ovoj?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolega Reiner.
To nije povreda Poslovnika, to je replika. Dobivate opomenu.
Izvolite ministre.

Piletić, Marin (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Šećer na kraju uvažena zastupnica Marković nakon čitavog niza tema o femicidu, o nasilju eto tko dijeli šamare. Tko bi htio društvo bez nasilja? Oni koji dijele šamare, oni koji su se u Saboru prije nekoliko vremena rugali mladiću kojeg su vidjeli u stožeru HDZ-a jer ima facijalne poteškoće sa mišićima i živčanim sustavom. Se sjećate toga?
Uvažena zastupnica Ikić Baniček ona se ruga od nekoga i proziva ga tko zna kakav je to čovjek koji stoji iza nekog političkog kandidata, jer gledajte on ima poteškoće u facijalnoj ekspresiji. Sad se ovdje dijele šamari, a mi idemo graditi tolerantno društvo u kojem ćemo svi zajedno raditi da kažemo da nasilje nema opravdanja i da nije prihvatljivo ni u retoričkom, ni u metaforičkom, a najmanje u fizičkom smislu. E to vam je to licemjerstvo gdje bi htjeli oni raditi na toleranciji društva. Hajmo lijepit šamare. To je isto uz epitet zvonki šamar na dan kad se donijela odluka Ustavnog suda ponovila i zastupnica Lugarić. Kaže ministar Piletić dobio je zvonki šamar, dakle mislio sam Zvonko šamara.
E sad Ustavni sud je nedavno pokrenuo postupak ocjenjivanja ustavnosti odluke SDP-ove Vlade da vojnim pilotima smanji beneficirani radni staž. Znate koliko je dugo čekalo to negdje u papirima i ladici da vaša vlada Milanovićeva u kojoj tu sjede brojni koji su podržavali bili u Vladi smanji zamislite kome? Vojnim pilotima beneficirani radni staž. Eto i to je došlo na Ustavni sud, jedva čekamo rezultat odluke Ustavnog suda pa ćemo onda vidjet tko će podnosit ostavke i tko će bit odgovoran i tko je zapravo dobio bilo kakvu metaforičku zaušnicu.
Što se tiče ovih ostalih stvari ja ću ponoviti dakle još jedanput, dakle još jedanput, dakle Ustavni sud nije dokinuo zakon nego je izmijenio određene odredbe 6 članaka. Zakon je i dalje na snazi. Mi ćemo primijeniti sve ono što je Ustavni sud rekao, poštivati odluku Ustavnog suda. Nećemo ustavne suce nazivati pogrdnim imenima, nego ćemo kao što smo omogućili sva ova prava omogućiti i ona prava na koja apelira i svojom odlukom upozorava Ustavni sud.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Marković, Ivana (SDP)
Poštovani gospodine ministre niste ništa odgovorili na pitanje koje sam vam postavila i kad nemate odgovor na probleme koji se tiče ove kategorije stanovništva onda ste govorili u potpunosti nešto nepovezano. Znači nije SDP nitko od nas zastupnika iz SDP-a vam ukinuo pojedine kako ste vi rekli dijelove zakona, nego vam je to napravio Ustavni sud i Ustavni sud je rekao da ste donijeli nečovječni prijedlog zakona. I kolege vam govore da ste vi dobar ministar? Pa mene bi bilo sram ministre. Ja sam vas pitala kada ćete donijeti cjeloviti zakon po kojem ćete ovoj kategoriji stanovništva pomoći da imaju normalne životne uvjete, a ne to pitanje rješavati pojedinim uredbama jer je i premijer i u konačnici vi ste rekli da uredba ne može riješiti cijelu ovu problematiku.
Što se tiče Ustavnog suda pa nije ovo prvi zakon koji vama ruši Ustavni sud. Rušio vam je odluku o raspodjeli i dinamici odlaganja, zatvaranja odlagališta pa mi danas evo slobodno na tri strane imamo pitanje problema otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, to su posljedice te odluke a vidjet ćemo što će se desiti sa zakonima o gradnji i prostornom planiranju i koje će posljedice toga biti? To su posljedice vašeg nečinjenja, nesposobnosti ove Vlade.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede Poslovnika.
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče povrijeđen je članak 238. Dakle, ne mogu se složiti sa kolegicom Marković, dakle da ministar Piletić ne radi ništa, dakle ova Vlada na čelu sa svim ministrima čuda čine donose brojne mjere kako bi svakom i najmanjem …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Salopek./…
… čovjeku u RH pomogli koliko se može.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Ovo je replika, nije povreda Poslovnika.
Dobivate opomenu.
Kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Kolegice Marković iznimno ste zločesti. Mi iz HDZ-a nismo branili …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šimić morate reći./…
238. ispričavam se.
…/Upadica predsjednik: Dobro./…
Nismo branili ministra Piletića, nema potrebe od čega se braniti. Mi smo samo branili sve ono što je napravila Vlada Republike Hrvatske, …

…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šimić./…
… što je napravio ministar Piletić …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… milijarda i sto milijuna eura za inkluzivni dodatak …
…/Upadica predsjednik: To je replika./…
… a vi iz SDP-a ste ga htjeli ukinuti …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šimić!/…
… i recite sad građanima da ćete ga ukinut …
.../Upadica predsjednik: Kolega Šimić molim vas!/…
… jednom, ali možda za 20 godina.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Šimić dobivate opomenu. I molim vas da uvažavate kada vas opomenem da prekinete.
Kolegice Benčić, izvolite povreda Poslovnika.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda članka 238. kolega nije problem u tome koliko je novaca dato, odnosno nije samo taj problem. Problem je da i kad ga imate vi ne znate postavit sustav da dođe do onih kojima treba. U tome je problem sa inkluzivnim dodatkom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam kolegice Benčić.
Isto tako replika, dobivate opomenu.
Idemo ponovo kolega Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Ali kolegice Benčić, članak 238. Dakle kolegice Benčić 200000 korisnika inkluzivnog dodatka je dokaz da se zna rasporedit sredstva koja smo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šimić./…
… dodijelili za tu namjenu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Replika je bila, ponovo dobivate opomenu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Prelazimo na 28 pitanje zastupnik Josip Dabro postavit će ga ministrici zdravstva Ireni Hrstić, izvolite.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo predsjedniče Sabora, uvažena ministrice zdravstva.
Danas moje pitanje ide u temi primarne zdravstvene skrbi. U Slavoniji, regiji koja se godinama demografski prazni i stari zamoljen sam u ime građana Vukovarsko-srijemske županije ukazati na ozbiljne i dugogodišnje, možda je teška riječ zanemarivanje primarne zdravstvene skrbi u ruralnim sredinama Vukovarsko-srijemske županije ali na žalost tako izgleda.
Navest ću jedan primjer u okruženju Otoka, mjesta iz kojeg ja dolazim. U krugu od dvadesetak kilometara da ili uopće ne rade ili na nekakvo periodično vrijeme rade opće primarne liječničke ambulante, a to su Privlaka, Komletinci, Lipovac, Andrijaševci, Slakovci. Znači to su ambulante koje već danas funkcioniraju na rubu održivosti.
Primjer govorim Privlaka mjesto s gotovo 2000 stanovnika nema osiguranu stalnu dostupnu primarnu zdravstvenu skrb. Stanovnici Lipovca koje je prvo selo na granici sa Srbijom putuju 40-tak kilometara do Vinkovaca i kao što sam najavio ambulante rade povremeno ili su zatvorene. Liječnici se često mijenjaju, a kontinuitet zdravstvene zaštite praktički ne postoji. Dodatno još zabrinjava i starosna dob liječnika koji su u velikom, u velikom dijelu još godinu ili dvije dana do mirovine i ako pogledamo sad ovaj problem kojim oni Vukovarsko-srijemsku županiju, ruralni kraj da sad već nema mladih liječnika.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Hrstić, Irena (HDZ)
Zahvaljujem na pitanju.
Poštovani zastupniče mislim da mogu objediniti više razina odnosno više potpitanja u vašem pitanju. Radi se o primarnoj zdravstvenoj zaštiti koju ste nominirali za vlastitu
Županiju kao problematičnu. Malo slično ću odgovoriti kao prethodno na dostupnost ljekarničke službe, to je sve primarna razina zdravstvene zaštite i pokušat ću vam kroz nekoliko mogućih rješenja ukazati kako možemo doskočiti ovom problemu o kojem govorite nedostatni broj liječnika na razini primarne zdravstvene zaštite. Dobro sugerirate kada kažete da je i dobna, životna dob trenutno zaposlenih liječnika rizična u smislu da kroz koju godinu su za mirovinu. Upravo poznavajući te probleme koji su u vašoj županiji nešto izraženiji u odnosu na druge županije Ministarstvo zdravstva zajedno sa Vladom Republike Hrvatske ide u nekoliko mogućih rješenja.
Prvo i kako ja volim naglasiti uvijek imate ad hoc rješenja, ali ono što je ključ mi moramo sustavno rješavati problem. Jedno od ad hoc rješenja su mobilne ambulante koje na sličan način funkcioniraju kao mobilne ljekarne. To je stvarno jedan od inovativnih projekata koje je bilo moguće osigurati kroz NPO u Republici Hrvatskoj, iako u startu možda su izazivali strah kako će funkcionirati. Ali danas je toliko dobro došlo na terenu da bi, da županije čak razmišljaju o uvođenju još mobilnih ambulanti i mobilnih ljekarni.
Naglašavam da se radi o rješenje koje može biti dostupno za primarnu zdravstvenu zaštitu upravo za ova udaljena mjesta za koja pitate. Drugi izazov koji imamo je dostupan broj liječnika obiteljske medicine koji će ići na specijalizaciju, pa smo i povećali broj specijalizacija. A treće i najvažnije je riješiti onaj problem koji je najveći izazov u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a to je mjesečni iznos sredstava koji je za standardni tim koji treba biti jednakoznačan i za one koji nemaju standardni tim ali se nalaze u ruralnim krajevima. I mislim da kroz tu mjeru možemo pomoći vašoj županiji.
I treće i najbitnije da tu specijalizaciju napravimo ponovno atraktivnom što kroz program mjera koji će uskoro izaći za liječnike, mlade liječnike mislimo da ćemo osigurati atraktivnost specijalizacije. Znači kroz nekoliko razina ja sam sigurna da možemo Ministarstvo zdravstva zajedno sa županijom osigurati ono što je potrebno, a to je dostupnu zdravstvenu skrb, najbliže mjesto stanovanja jer kako ste dobro rekli imamo na žalost veliki broj i starije populacije koja ima i svoje potrebe.
Treća stvar, odnosno četvrta kako nabrajam koja može zasigurno pomoći je omogućavanje sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite. To je ono nešto što može dopunsko pomoći, odnosno dodatno pomoći radu liječnika obiteljske medicine kako bismo i kroz preventivne mjere osigurali da ta zdravstvena skrb bude kontinuirana.
Zaključno. Nekoliko mjera imamo. Ministarstvo zdravstva zajedno sa jedinicama lokalne samouprave će rješavati, odnosno potencirat će onu mjeru koja je najprimjenjenija za vašu županiju, odnosno za mjesto gdje je nedostatan broj liječnika.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Dabro očitovanje.

Dabro, Josip (DP)
Hvala lijepo.
Ministrice evo ja sam iskreno zadovoljan sa vašim svim ovim odgovorima, ali i sami ste rekli bez ozbiljnih financijskih i životnih poticaja nema ni liječnika, a bez liječnika nema ni ostanka ljudi ne samo u Slavoniji. To se odnosi i na Dalmatinsku zagoru, na Liku i na sve ruralne krajeve.
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala i vama.
Idemo na 29 pitanje zastupnica Anamarija Blažević postavit će ga ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Mikuš-Žigman, izvolite.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala.
Poštovana ministrice Mikuš-Žigman od samog početka mandata politika ravnomjernog regionalnog razvoja, te gospodarske, demografske i socijalne revitalizacije svih dijelova Republike Hrvatske jedan je od ključnih i trajnih prioriteta ove Vlade. Poseban naglasak pritom je stavljen na područja sa razvojnim posebnostima, odnosno potpomognuta područja kao i na Slavoniju, Baranju i Srijem, te brdsko-planinska područja.
U tom kontekstu krajem prosinca Vlada je uputila i ovdje u saborsku proceduru novi Zakon o regionalnom razvoju kao ključni zakonodavni okvir za daljnje oblikovanje i provedbu regionalne razvojne politike. Molim vas recite nam koje novosti nam donosi taj zakon, novi Zakon o regionalnom razvoju, na koji će se način potpomognuta područja osobito Slavonija kao i brdsko-planinska područja pozicionirati unutar novog razvojnog okvira te kako će se dodatno razvijati regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj? Također, zanima me u kojem smjeru Vlada planira dalje razvijati politiku regionalnog razvoja osobito u pogledu ciljanih mjera, raspodjele razvojnih sredstava i učinkovitijeg korištenja nacionalnih ali i naravno europskih fondova kako bi se osigurao daljnji napredak upravo u područjima sa razvojnim posebnostima.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite ministrice odgovor.

Mikuš Žigman, Nataša
Hvala vam predsjedniče Sabora.
Uvažena zastupnice Blažević kao što je istaknuto doista ravnomjeran regionalni razvoj što podrazumijeva revitalizaciju kako gospodarsku, tako i socijalnu svih naših krajeva, poboljšanje kvalitete života naših građana, osiguravanje jednakih prilika za sve neovisno o tome u kom dijelu Hrvatske žive i nalaze se doista jest jedan od glavnih ključnih prioriteta Vlade od početka njenog mandata.
Sukladno načelu supsidijarnosti, odnosno uključivanja dakle svih razina upravljanja njegujemo kontinuirano dijalog sa općinama, gradovima i županijama i to kroz jedan otvoreni dijalog, iskren dijalog, kroz funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, kroz projektnu suradnju sa jedne strane korištenjem raspoloživih EU sredstava, a sa druge strane i doprinosom iz državnog proračuna.
Novim Zakonom o regionalnom razvoju koji je Vlada uputila u saborsku proceduru upravo dodatno osnažujemo ovaj višerazinski dijalog sa županijama, gradovima i sa općinama i to kroz međuresorna savjetodavna tijela. Konkretno govorim o Vijeću za regionalni razvoj Vijeću za lokalni razvoj i Vijeću za urbani razvoj. Međutim, specifično ćemo podržati, dakle taj dijalog i kroz savjete koji će obuhvatiti dionike iz određenih regionalnih područja primjerice odnosno konkretno Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjet za sjever, Savjet za središnju Hrvatsku i Savjet za jadransku Hrvatsku. I upravo će se dijalogom kroz ove formate, dakle moći razgovarati o specifičnostima pojedinih područja te uzeti u obzir njihove razvojne prioritete.
To je osobito važno obzirom da se trenutno nalazimo u procesu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru. Dakle, pregovaramo o zakonodavnom tekstu. Ali uz to pripremamo dakle i strateški dokument nacionalni i regionalni partnerski plan kroz koji će se definirati razvojni prioriteti i područja financiranja u budućem financijskom razdoblju EU. I upravo su ovo formati koje sam spomenula višerazinski dijalog ključni za prikupljanje doprinosa inputa sa razine jedinice lokalnih uprava, lokalne uprave, regionalne samouprave u postupku nastajanja ovog strateškog dokumenta.
Jedan od fokusa će svakako ostati na provedbi teritorijalnih programa sa kojima Hrvatska doista već ima iznimno iskustvo. Evo ja bih tu samo izdvojila do sada 500 milijuna eura ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, 530 milijuna ulaganja u industrijsku tranziciju hrvatskih regija, 680 milijuna eura za urbani razvoj, 150 milijuna eura za naše otoke. I u smislu prioriteta kojeg ćemo dalje zagovarati i za njih osiguravati sredstva to je nešto dakle da čime želimo nastaviti u smislu teritorijalnog pristupa.
Uz višerazinsko upravljanje, odnosno jačanje suradnje ovaj zakon detaljnije uređuje strateški okvir planiranja na regionalnoj razini, dalje unapređujemo politiku urbanog razvoja, jačamo ulogu regionalnih koordinatora i evo svakako ćemo imati priliku nadam se kroz narednih nekoliko dana i detaljnije razgovarati u ovom uvaženom Domu o Zakonu o regionalnom razvoju.
Hvala vam lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupnice.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Moram reći da sam jako zadovoljna sa vašim odgovorom prvenstveno jer ste naglasili tu suradnju i sudjelovanje i županija i gradova i općina u politikama regionalnog razvoja što je izuzetno važno i zbog samih razvojnih posebnosti.
Ravnomjeran regionalan razvoj je važan za sve dijelove Hrvatske jer omogućuje da svi građani bez obzira žive li u velikim urbanim središtima ili u ruralnim brdsko-planinskim i potpomognutim područjima imaju jednake mogućnosti za kvalitetniji život i sva ulaganja na tim područjima su ulaganja u dugoročnu i stabilnost i demografsku obnovu i uravnotežen razvoj cijele Hrvatske.
O tome je danas govorila i ministrica Hrstić, a to pokazuje i kako cijela ova Vlada, pa i ministar Piletić sa centrima za starije i ministar Medved sa braniteljskim centrima i veteranskim centrima za razliku od lijeve oporbe i partije koja se danas sjetila da u svom nazivu nosi onu riječ socijalno pokazuje kako prepoznaje razvojne posebnosti i koliko je važno kontinuirano ulagati u regionalni razvoj, ali i voditi dijalog sa svim nositeljima izvršne vlasti od regionalne pa sve do lokalne razine.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 30. pitanje zastupnik Josip Đakić postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.
Izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi potpredsjedniče hrvatske Vlade gospodine Božinoviću u posljednje vrijeme u medijima se primjećuje rjeđe pojavljivanje teme o pokušajima bezakonitog prelaska hrvatske granice, no unatoč tome kontinuirano postoji zabrinutost vezano za cjelokupnu migracijsku situaciju i sliku.
Molim vas možete li nam navesti bilježi li se u 2025. godini smanjenje ili povećanje broja nezakonitih prelaska hrvatske vanjske granice u odnosu na prethodnu godinu? Često se ističe da hrvatska policija uspješno razotkriva krijumčarske lance te počinitelje takovih krijumičarskih mreža. Koliko je u 2025. godini uhićeno krijumčara ljudi i je li taj broj u odnosu na 2024. godinu povećan ili smanjen? Također nerijetko su situacije koje brojne građane bune. Viđaju li na ulicama migrante koji su tražitelji azila ili su to strani radnici?
Raspolažete li podacima koliko je trenutno u Hrvatskoj tražitelja međunarodne zaštite a koliko stranih radnika, te iz kojih država bilježite najviše zahtjeva u oba slučaja? Kada se već spominje strane radnike u najavi je i novi Zakon o stranim strancima možete li kazati koje su ključne, koje su ključne promjene donosi taj zakon i u pogledu izdavanja novih radnih dozvola, integracije te na koji način planirate provoditi kontrolu tržišta rada? Obzirom da je nedavno u e-savjetovanju bio i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti hoće li se njegovim izmjenama nešto bitno mijenjati u postupanju sa tražiteljima azila?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.

Božinović, Davor (HDZ)
Hvala lijepo.
Dosta toga pitate gospodine uvaženi zastupniče, ali probat ćemo. Dakle, nije ni tema koju prvi put otvaramo i u javnosti u Hrvatskom saboru. Ono što je bitno to je da je Hrvatska jedna od rijetkih država ili ako hoćete hrvatska Vlada je jedna od rijetkih Vlada koja je u zadnjih desetak godina od kad smo preuzeli odgovornost za Hrvatsku zapravo nije morala mijenjati kad govorimo o migracijama gotovo pa ništa ne samo u izričaju već i u načinu postupanju. To kako smo radili je svoju krunu smo dočekali naravno ulaskom u Schengenski prostor kad smo ispunili sve one kriterije koje jedna država mora ispuniti da bi ušla u taj privilegirani krug zemalja. U podlozi svega toga je, ja bih kazao neumoran rad na granici. Vi ste pitali, konstatirali da je manje vijesti. To ne znači da je manje posla, dakle policija u našem mandatu je 24 sata dnevno kroz cijelu godinu prisutna na vanjskim granicama i to daje rezultate.
Konkretni pokazatelji su da smo prošle godine imali 44% manje prelazaka, nezakonitih prelazaka hrvatske granice što je još jedan doprinos tome da je Hrvatska i po tom pitanju percipirana kao jedna od najsigurnijih zemalja. Mi upravo zbog te politike, a to je odgovor nekim kolegama koji su govorili mjesecima čak i iz ovog doma o tome da će Hrvatska plaćati nekakva velika sredstva za migrante koji dođu na područje EU. Dobili su demant i same Komisije koja je rekla da je Hrvatska u onoj skupini zemalja koja ne treba pokazivati solidarnost sa drugima jer ima dovoljno i svog posla.
Također smo govorili da evo i dan danas, sinoć u Hrvatskoj nije bilo više od 650 nezakonitih migranata i to smo puno puta ponovili. Moguće da ima i primjećujemo i mi miješanja stvari kad govorimo o stalnoj radnoj snazi i nezakonitim migracijama upravo smo i tu demantirali neke zloguke proroke koji su govorili da će ove godine u Hrvatskoj biti potrebno 500 tisuća stranih radnika. Na današnji dan ih je nešto manje od 102 tisuće, 101300. Dakle, to su ljudi koji de facto su ispunili uvjete da bi ovdje došli i radili i radili poslove koje naši ljudi ili ih nema dovoljno ili jednostavno se ne odlučuju za tu vrstu poslova, a bitni su nam zbog sveukupne ekonomske dinamike i u graditeljstvu i u turizmu i u ugostiteljstvu.
Ono što mi radimo mijenjamo zakon. Prošle godine u trećem mjesecu je promijenjen, do kraja ovog mjeseca bi na Vladi trebale doći nove izmjene Zakona o strancima gdje ćemo dodatno pooštriti određene kriterije. Naravno to radimo i u suglasju i sa udrugama poslodavaca, sa sindikatima i kad govorimo o hrvatskom jeziku to će postati jedan od uvjeta da bi netko nakon godinu dana u Hrvatskoj mogao se uključiti na hrvatsko tržište rada, dakle jedna vrlo složena problematika ali mislim po ovim konačnim rezultatima se vidi što i kako …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… radimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Đakić, očitovanje.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo na odgovoru gospodine potpredsjedniče hrvatske Vlade.
Vjerujem da tehničkom opremljenošću i stručnošću nadzora granice dolazimo do odličnih rezultata i totalno otklanjamo svaku onu mogućnost i potrebu da bi vojska trebala biti na granicama kao što su to neki željeli. Mislim da vaša tehnička dostignuća u praćenju granice i imigracija, imigranata na granici su daleko od onih koje i neke europske zemlje imaju, te su stručnošću vaših ljudi spriječeni svi daljnji imigrantski postupci koje pokušavaju i naši krijumčari koji se upuštaju u takve poslove prevesti preko Save ili Drave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
31. pitanje zastupnik Željko Lacković postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem predsjedniče.
Dakle, uvaženi ministre Bačić Zakon o priuštivom stanovanju je prošao savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 3. siječnja ove godine. Znamo da neki modeli ostaju kao što je to bilo i do sada da projekti će nositi APN, agenciji koje mogu osnivati gradovi i stambene zajednice a moje pitanje se odnosi odnosno usmjereno je prema činjenici da nekad etalonska cijena gradnje uvećana za onih 60% unatoč činjenici da grad daruje i općinu i općinsko zemljište i priključke probija taj iznos i potrebno je osigurati dodatna sredstva.
Da li ta sredstva preko cijene izgradnje etalonske gradovi će moći koristiti iz nekog specifičnog fonda kako bi im se olakšalo da ulaze u ovakve projekte. I druga stvar, da li je moguće ostaviti prostor da oni drugi koji ne mogu biti niti nosioci takvih projekata, niti sami u njima sudjelovati recimo poput bolnica, poput gospodarskih subjekata da oni sklope sporazum sa gradom i da oni budu nositelji tog preostalog dijela preko etalonske cijene gradnje i na taj način da si osiguravaju zaposlenike koji će trajno ostati kod njih.
I drugo pitanje se odnosi na mogućnost prijave u postupak za sudjelovanje u natječaju za priuštivo stanovanje mlađih od 18 godina. Vaš cilj je dosta ambiciozan 10000 stanova je najavljeno, a mnogi oni koji čekaju da navrše 18 godina da bi mogli ući u takav jedan program na početku tog programa nemaju 18 godina, a znamo da ti projekti traju dvije do tri godine do realizacije, pa da li se razmišljalo u smjeru da se recimo i osobama 15 plus godina omogući sudjelovanje u takvim natječajima?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Potpredsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani zastupniče Lacković.
Da, upravo prije 12 dana završilo je javno savjetovanje za Zakon o priuštivom savjetovanju koji je zakon praktično naslonjen na naš Nacionalni plan stambene politike kojega smo donijeli kao prvi srednjoročni krovni dokument u Hrvatskoj u oblasti stanovanja u ožujku ove godine.
Tim smo nacionalnim planom bili predvidjeli tri cilja. Prvi je bio priuštivo stanovanje, drugi održivo stanovanje i treći prostor u funkciji stanovanja, pa u tom kontekstu treba promatrati i Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti i sada na kraju tog dijela obveze donošenja zakona i Zakon o priuštivom stanovanju s time što je u pripremi i Zakon o najmu stanova gdje ćemo također doprinijet povećanju broja stambenih jedinica koje će poslužiti između ostalog i priuštivom stanovanju.
U 12. mjesecu je Europska komisija donijela također Europski plan priuštivog stanovanja. Ono što mogu podijeli s vama to je da u velikom dijelu, u velikom dijelu rješenja koja predviđa i planira komisija su praktično prenesena ili smo ih mi već anticipirali s našim Nacionalnim planom stambene politike kojega smo donijeli u ožujku. Između ostaloga rekao sam da je naš, jedan od naših ciljeva bio prostor u funkciji stanovanja zbog toga i jest ovako koncipiran Zakon o prostornom uređenju, a u nac… u tome Europskom planu priuštivnog stanovanja komisija predlaže državama članicama da pojednostavne procedure, ubrzaju donošenje prostornih planova, izmjena prostornih planova kako bi se mogle osigurati stambene jedinice za priuštivo stanovanje.
Također, kako bismo dostignuli taj cilj održivog stanovanja donijeli smo Zakon o gradnji to ste pratili gdje smo ubrzali donošenje proce… građevinskih dozvola i u funkciji održivog stanovanja je donesen i Zakon o energetskoj učinkovitosti koji će pružiti onda održivo stanovanje jer će smanjiti režije primjerice za energiju potrebnu za grijanje i hlađenje tih stanova koji su, koji su podloga odnosno u kojima se može pružati priuštivo stanovanje.
E sada dolazimo na taj krovni Zakon o priuštivom stanovanju gdje je jedini… gdje su nam jedinice lokalne samouprave partner na način da će jedinice lokalne samouprave morati donijeti svoje lokalne programe stanovanja kojim će lokalnim programom propisati koji je stambeni jaz odnosno nedostatak stambenog prostora za priuštivo stanovanje i morat će definirati i lokacije gdje bi onda oni putem svoje kako ste vi rekli ustanove za omogućavanje izgradnje objekata i zgrada za priuštivo stanovanje te iste zgrade graditi. Mogu one ako su jedinice lokalne samouprave administrativno slabašne ako tako mogu reći tu funkciju moguće preuzeti županija za tu jednu ili više jedinica lokalne samouprave ili ostaje uvijek tu država sa APN-om koji će onda za prema tom programu priuštivog stanovanja i programu koji čini Vlada graditi u toj jedinici lokalne samouprave takve stambene jedinice. I događa se, vi ste sami rekli da ponekad cijena koju postižemo na javnoj nabavi prelazi etalonsku vrijednost cijene kvadrata u Hrvatskoj plus ona margina od 60%, tada nastupa država koja može tu razliku nadomjestiti na tu stupa jedinica lokalne samouprave. Evo ne vidim tu sada gradonačelnika Osijeka koji je osigurao sada 3,5 milijuna eura kako bismo dosegnuli cijenu izgradnje 206 stanova u Osijeku i druge jedinice lokalne samouprave osiguraju sredstva pored komunalnog doprinosa kojega ne naplaćuju ili putem, putem osiguravanja kompletne komunalne i prometne infrastrukture.
A što se tiče ovog vašeg pitanja o osobama …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… mlađe od 18 godina to ćemo vidjeti s obzirom da koliko i na koji način …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… oni mogu imati pristup u zakonodavstvo RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem na odgovoru i smatram ovo pitanje i ovaj zakon je jako bitan i činjenica da se ovi mlađi uključe na vrijeme jer postoji ambiciozan plan od 10 tisuća stanova do 2030. godine i mnogi roditelji žele osigurati svojoj djeci stambeno pitanje čim uđu u punoljetnost, ali isto tako mislim da je potrebno vidjeti da li postoji prostor, nekad u onom prošlom sistemu su vam firme darovale odnosno davale stanove i to je bio jedan od ključnih momenata i razloga zadržavanje ljudi jer imati posao i dobiti stan znači da je će ljudi ostati na tom prostoru, da su riješili većinu problema radi kojih danas odlaze van. Tako da ostaviti prostor da ti zainteresirani gospodarski subjekti koji su spremni platiti preko etalonskog iznosa cijene gradnje taj dio koji sada otpada na gradove i općine i da oni budu partneri u takvom jednom postupku bi bila ne samo dobra mjera zbog rješavanja stambenih pitanja mladih nego i gospodarska ali isto tako i demografska mjera radi ovog ruralnog dijela Hrvatske gdje same općine i gradovi nemaju dovoljno kapaciteta fiskalnoga da nadomiruju kada cijena probije ovu etalonsku cijenu plus 60%.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
32 pitanje zastupnica Jelena Miloš postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani premijeru naš klub postavio je pitanje političke odgovornosti ministra Piletića i to zbog čitavog niza problema u sustavu na koje i mi i struka ministra upozoravamo već godinama i na vrijeme.
Kada se donosio Zakon o inkluzivnom dodatku upozoravali smo ministra da je sustav preopterećen i da će doći do velikog čekanja ako ne osigura dovoljan broj vještaka i socijalnih radnika. Ministar nas je tada uvjeravao da će sve biti u redu, a danas vidimo da je sustav zakrčen, da su radnici preopterećeni a donedavno je preko 100 tisuća ljudi i dalje čekalo na inkluzivni dodatak. Ministra smo isto tako upozoravali na vrijeme da osobnu asistenciju mora osigurati svima ovisno o njihovim potrebama, prije svega potrebama. Ministar nije slušao a Ustavni sud je srušio zakon odnosno neke njegove dijelove procijenio diskriminatornim. Govorili smo i da se mora osigurati dostojanstvena plaća za osobne asistente inače nećemo moći naći ljude za taj posao. Ministar je odredio satnicu za osobne asistente na 11 eura bruto i nije je mijenjao već 2 godine, a upravo zbog toga danas velik broj korisnika u praksi ne može doći do osobnih asistenata.
Ovo što nabrajam naravno nisu ni novi, ni jedini problemi i to su problemi koji su i vama vjerujem već duže vremena poznati, ali poanta je da su se mogli prije riješiti no ministar ih nije riješio evo već treću godinu za redom. Vi nakon toga i dalje smatrate da ministar koji dosad nije posložio sustav sada može riješiti ove nagomilane probleme. Znači li onda vaša čvrsta podrška ministru da vi i vaša Vlada jamčite, dakle jamčite da će se problemi s inkluzivim dodatkom i osobnom asistencijom konačno riješiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ove godine u najkraćem roku?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjena zastupnice Miloš, moram priznat nakon cijelog aktualca gdje je očito fokus lijeve oporbe danas bio na ministru Piletiću, malo je toga za dodati je li, ako mislite da je vaše pitanje da li ima on moju podršku, ima i zapitao bih se par vrlo jednostavnih teza, da li smo imali prije naše Vlade Zakon o osobnoj asistenciji, da li smo imali Zakon o inkluzivnom dodatku? Koliko često vi sjedite sa udrugama osoba s invaliditetom? Kakav je vaš dijalog s njima, da li se nalazite sa njima, da li ste saslušali njihove probleme, da li ste povećavali iznos naknada, da li ste povećavali proračunska sredstva, da li ste osluhnuli i prepoznali što je u Hrvatskoj bitno osobama s invaliditetom? Ja ne znam, možda imate neki dijalog, mi ga imamo stalno. Evo zastupnica Ljubica Lukačić sjedi na zajedničkoj stolici mene i nje u HS već 3.g.. Što mislite zašto baš ona sa liste HDZ-a u I. izbornoj jedinici baš ovdje sjedi, da li je to slučajno, da li je to zato što nemamo senzibiliteta za problematiku osoba s invaliditetom, da nismo svjesni da ih je i u Hrvatskoj preko 650 tisuća, da ih je skoro 200 tisuća sa najtežim oblicima invaliditeta i da li smo slučajno povećavali proračunska sredstva sve ove godine nastojeći olakšati položaj onima kojima je u našem društvu najteže, da li mislite da je to nedostatak senzibiliteta ili je možda situacija sa Zakonom o osobnoj asistenciji takva da kada se razgovaralo upravo sa tim udrugama procijenjeno da bi osobna asistencija s obzirom da postoje druge naknade, druga prava, drugi načini potpore roditeljima za djecu koja nažalost imaju neki oblik invaliditeta ovo pravo pripadalo onima koji imaju više od 18.g.? Ja poštujem odluku ustavnog suda, oni su svojim odlukama, tu se vidi da to nije neki HDZ-ov sud, je li dakle ustavni sud nije HDZ-ov sud nego sud uglednih pravnika koji odlučuju o meritumu, ljudi koji su pokrenuli inicijativu smatrali su da treba otvoriti polje primjene i na one koji imaju manje od 18.g.. U redu, mi u ovom trenutku ne znamo koliko će to proračun dodatno koštati, kolko bude koštalo mi ćemo to iznaći sredstva da se to riješi i s te strane to je u biti jedina bitna velika promjena koja se tiče ne ukidanja zakona nego samo nekih odredbi, a ovo drugo što se sada riješilo privremeno uredbom će naravno bit regulirano zakonom u redovitoj proceduri kako i treba.
Što se tiče inkluzivnog dodatka, ministar Piletić i cijeli sustav socijalne skrbi krenuo je u smjeru usvajanja ovoga zakona zato što smo htjeli pojednostaviti situaciju za osobe sa invaliditetom, umjesto 4 bivše naknade kompilirati ih u jednu. Svi oni koji su bili korisnici inkluzivnog dodatka prije stupanja ovoga zakona tj. tih naknada koje su bile jedna, dvije ili tri, niste mogli imat 4 nego maksimalno 3, su nastavili dobivati sredstva do izdavanja rješenja. Ako je zakon stupio na snagu recimo 1.1., a vi ste zbog velikog broja i opsega administrativnih poslova dobili rješenje 1. lipnja recimo, vi ste do 1. lipnja dobivali ono što ste imali prije, a 1. lipnja ste dobili retroaktivo i sav onaj top up da ga tako nazovem koji bi bili dobili da je bilo rješenje 1.1.. Problem je nastao sa novim zahtjevima kojih je više i nije nužno da će svi dobit inkluzivni dodatak, marketing toga je bio dobit ćemo svi više od 700 eura. To nije realno…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…to jednostavno nije realno i u tome je nastao cijeli problem. Ministar ima moju podršku, mlad je, elokventan, danas je bio sjajan, nema ga više i ja mu na tome čestitam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite očitovanje.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Pa zahvaljujem na odgovoru, da i ja vama odgovorim, da sastajem se i sa osobama s invaliditetom i udrugama i usuđujem se reći da pratim jako detaljno i mislim da pratim dobro ovaj sektor od samog početka i ono s čim ja imam temeljni problem, to sam vam i rekla u prvom izlaganju, je da smo na sve ove probleme upozoravali na vrijeme i mogli su se riješiti na vrijeme da je više bilo sluha, međutim nisu i tu leži temeljni problem. Zašto znači dati upravljanje nekome tko nije imao sluha da na vrijeme posluša i oporbu i struku i riješi probleme. Međutim, želim vam ukazati da nije to jedina reforma s kojom je bio problem u slučaju ministra Piletića. Evo sjetimo se reforme dječjeg doplatka, ministar je tada najavljivao da će pola milijuna djece primati dječji doplatak, a danas ga prima manje nego prije 7.g.. Onda smo imali niz reformi mirovinskog i socijalnog sustava nakon kojih se nije smanjila stopa rizika od siromaštva i danas svaki treći umirovljenik živi u riziku od siromaštva. Imali smo onda i Zakon o radu, tada su ministra upozoravali da mora zaštiti radnike, a danas imamo sustav sa stotinama i stotinama agregatora koji ubiru profite na izrabljivanju radnika. Mi smo na te probleme upozoravali na vrijeme, niste slušali i oni sada predstavljaju velik problem u sustavu i zato mi pozivamo na političku odgovornost, ne zbog političkih poena nego zato što cijenu nesposobnosti plaćaju radnici, osobe s invaliditetom, djeca i umirovljenici i zato političke odgovornosti u politici jednostavno mora biti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda, povreda Poslovnika kolega Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa, čl. 238., omalovažava nas kolegica Miloš. U Zagrebu je pao snijeg, 600 ljudi je završilo na traumi. Po iskustvu snijega iz Splita svi ti ljudi imaju pravo na odštetu, pa ću ih ja evo pozvati neka tuže Grad Zagreb i sigurno će…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…u nekom vremenu biti očito da vide koliko je njihova sposobnost sa sustavima kojima upravljaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Borić, to nije bila povreda Poslovnika nego replika, dobivate opomenu.
Kolega Herman izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Čl. 238., vežem se isto naravno na Grad Zagreb i postavljam pitanje, zašto su ukinute naknade osobama s invaliditetom u Gradu Zagrebu odnosno zašto su stečena prava reducirana i sve ono što je bilo prije je sada šaptom palo?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Herman, ovo isto tako je neko pitanje, replika, ne znam nije povreda Poslovnika, dobivate opomenu, treća je, ne možete više do kraja aktualnog prijepodneva sudjelovati u raspravi.
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Pa evo članak 238, čisto jer moram ispraviti netočne informacije. Nije istina da je ukinuta, u Zagrebu smo i proširili naknade za osobe s invaliditetom kao i izvaninstitucionalne usluge, a i evo uveli smo čak i prošle godine i proširili besplatan …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… prijevoz za osobe s invaliditetom.
…/Upadica predsjednik: Isto tako bila je, bila je replika./…
Hvala vam gospodine Borić na brizi za Zagreb ali ne trebate se brinuti za Zagreb, nama ide dobro i građani to prepoznaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu i vi kolegice Miloš.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje 33. pitanje zastupnik Goran Kaniški postavit će ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani ministre Habijan već ste u nekoliko navrata komunicirali brojne izazove u pravosuđu. Možete li nam reći koji su koraci poduzeti za rješavanje tih izazova ili koje korake tek kanite poduzeti. Ima li pomaka u učinkovitosti hrvatskih sudova i što se čini po tom pitanju. Postoje li neki projekti kojima planirate modernizirati hrvatske sudove, posebice digitalni projekti? Molio bi da …/Govornik se ne razumije./… na starosnu strukturu pravosudnih dužnosnika, njihov ulazak u sustav kao i kadrovska pitanja po sudovima i državnim odvjetništvima. Najavili ste preispitivanje funkcioniranja Državne škole za pravosudne dužnosnike u okviru Pravosudne akademije, dodatna stručna usavršavanja sudaca, što ste pod tim konkretno mislili? I na kraju možete li nam reći nešto veće o pravosudnoj infrastrukturi i materijalnom statusu pravosudnih dužnosnika, koliko se situacija poboljšala u odnosu na stanje od prije nekoliko godina? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor poštovanog ministra Habijana.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče zahvaljujem na vašem pitanju, konkretnom pitanju i interesu za, kao što ste sami rekli brojne projekte i izazove s kojima se nosimo u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prije svega kada govorimo o pravosuđu mislim da je itekako dobro dati jedan kontekst, jednu širu sliku i izreći određene brojke koje možda nisu toliko česte u javnosti. Prije svega ono što je interesantno za zemlju poput Hrvatske koja ima 3,9 milijuna stanovnika, mi na godišnjoj razini već nekoliko, ja bih rekao desetljeća, imamo 1 milijun 300 do 250 tisuća novih predmeta. Dakle to je brojka koja mislim da je izuzetno bitno da se čuje, pogotovo kada se stavi u korelaciju sa brojem sudaca odnosno pravosudnih dužnosnika, dakle pri tom mislim na državne odvjetnike koji rade u pravosudnim tijelima u RH. Ono što je bitno isto tako naglasiti pokazuje jedan kontinuitet u pravosuđu, a to je broj neriješenih predmeta o čemu se isto puno često govori. Ako uzmemo recimo 2013. godinu i dan ulaska RH u EU, tada smo imali gotovo 1 milijun neriješenih predmeta. Na kraju '24. godine bilo ih je 445 tisuća. Na kraju prošle godine dakle 31.12.2025. 435 tisuća. Prema tome ako usporedimo '24., '25. smanjenje od 3%. Ono što je također dobar pokazatelj, to je clean …/Govornik se ne razumije./… odnosno dužina rješavanja postupka, on je iznad 100 odnosno više predmeta se rješava nego što je priljev na sudove. Kada govorimo o dugotrajnosti postupka, prosjek svih dakle predmeta je 126 dana. Ono što su predmeti koji su najinteresantniji parnični i trgovački, tu smo u 2020. godini bili na 655 dana, prosjek trajanja mi smo došli na 480. Međutim ima nekoliko stupova na kojima, ja bih rekao da, svi ovi izazovi počivaju i na kojima radimo, a prije svega sami ste spomenuli pitanje digitalizacije. Dopustite da spomenem nekoliko projekata na kojima radimo u ministarstvu. Prije svega sustav Anon odnosno sustav anonimizacije i javne objave svih odluka samo u ovih zadnjih godinu dana od kad je sustav u funkciji imamo gotovo 500 tisuća odluka prvostupanjskih i drugostupanjskih koje su javno objavljene. Druga stvar koja je izuzetno bitna, a danas je upravo završna konferencija projekta Trgovački sudovi bez papira, projekta koji će se provoditi na 4 trgovačka suda u RH, u konačnici cilj da dobijemo cjelokupno dakle kada govorimo o trgovačkim sudovima postupak koji će biti digitaliziran. Treća stvar kada govorimo o digitalizaciji izuzetno bitno, tonsko snimanje koji sami znate u Zakonu o parničnom postupku, Zakonu o kaznenom postupku datum 1.07.2027. godine kada ga u potpunosti uvodimo. Ono što je bitno u ovom trenutku već uvodimo tehnologiju u 1500 sudnica diljem RH dakle na svim sudovima. Ono što je velik izazov to je pitanje dobne strukture sudaca. Mi od 1670 sudaca njih dvoje svega je mlađe od 30 godina, 28 do 34 godine, a 696 između 60 i 70 godina. Prema tome razmatramo promjenu ulaska u pravosudnu dužnost. Vi sada znate i sami ste spomenuli Državna škola za pravosudne dužnosnike izuzetno bitnu ulogu nosi. Ona je sada jedan od uvjeta, ona će po onome što u ministarstvu razmatramo, dobiti jednu novu ulogu, a to je daljnje usavršavanje i stručno osposobljavanje pravosudnih dužnosnika, međutim uvjeti za ulazak će se u određenoj mjeri promijeniti. Kada govorimo o kadrovskoj strukturi, nastavljamo sa i širenjem sistematizacije planom zapošljavanja pogotovo imajući u vidu dobnu strukturu naših pravosudnih dužnosnika. Ne treba reći da samo u dvije godine dodatnih 114 zamjenika što županijskih, što općinskih državnih odvjetnika je zaposleno. Kada govorimo o infrastrukturi i sami svjedočite, najveći je projekt infrastrukturni 149 milijuna eura Trg pravde u Zagrebu. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Uskoro projektiranje Trg pravde u Rijeci, Velikoj Gorici i niz drugih projekata na razini RH. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje kolega.

Kaniški, Goran (HDZ)
Zahvaljujem na odgovoru poštovani ministre. I kad smo već općenito kod digitalizacije hrvatskog društva svih segmenata života, nadam se da će ta digitalizacija pojasniti pojavljivanje raznih pozajmica i darova. Evo imali smo prilike svi čitati ovih dana o 70 tisuća eura dara u novcu čelnici stranke Možemo! za stan u centru Zagreba. Vidimo da u toj stranci vole ulagati u zlatne poluge, a još uvijek usprkos traženju gradskih vijećnika u Gradskom vijeću, nije do kraja objašnjeno iz kojih je to primanja dogradonačelnik Varaždina uložio novce u državne obveznice odnosno prijavljenoj strukturi izvora prihoda u imovinskoj kartici …/Govornik se ne razumije./… prilično 80 tisuća eura za kupnju tih obveznica. Pitanje da li ti prihodi, pozajmice ili darovi imaju svoj digitalni trag, svoj digitalni potpis odnosno s kojeg računa su isplaćeni i na koji račun su isplaćeni. Nadam se da će sveukupna digitalizacija u budućnosti ne samo pravosuđa nego i cijelog života u Hrvatskoj, u budućnosti rasvijetliti takve nazovimo ih pozajmice i darove. Zaključno, velika podrška radu ministarstva, ministru i digitalizaciji pravosuđa. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na 34. pitanje. Zastupnica Sanda Livija Maduna postavlja ga ministru turizma i sporta Tončiju Glavini, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, cijenjene ministrice i ministri.
Poštovani ministre turizma i sporta gospodine Glavina evo iza nas je još jedna turistička godina koja je prema relevantnim pokazateljima ostvarila rekordne turističke rezultate. Kako smo na početku nove godine držim da je dobro i korisno sumirati sve ono ostvareno u prethodnoj, pa me zanima kako ocjenjujete ukupnu uspješnost protekle godine u kontekstu održivog rasta i naravno konkurentnosti hrvatskog turizma, jer često ističete da je Hrvatska sve više prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija, pa me zanima gdje su po vama napravljeni najveći iskoraci te koje su ključne mjere i politike pridonijele ostvarenju upravo tog cilja.
S obzirom na početak turističke godine zanima me također koji će biti strateški prioriteti i područja fokusa u nadolazećem razdoblju? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ministre izvolite odgovor.

Glavina, Tonči (HDZ)
Hvala lijepo.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana uvažena zastupnice Maduna, uvaženi zastupnice i zastupnici.
Da, turistička godina nam je uistinu bila vrlo uspješna i unatoč okolnostima koje nam baš nisu išle u prilog uspjeli smo realizirati još jednu rekordnu turističku godinu po svim parametrima i ovim fizičkim što se tiče dolazaka i noćenja, ali naravno i ovim financijskim ali isto tako i učincima i rezultatima naše sveobuhvatne reforme.
Što se tiče samih ovih brojki vezano za dolaske i noćenja Hrvatska je po prvi puta u svojoj povijesti realizirala više od 110 milijuna noćenja, a po prvi puta u našoj povijesti taj rast nije generiran u dva ljetna mjeseca, dakle u srcu turističke sezone zato što smo čak u tom periodu i ove godine imali nekakav blagi pad od 1,2%. Međutim, imali smo snažan rast turističkih dolazaka i noćenja u predsezoni, postsezoni 5% odnosno 4%, a isto tako kad pogledamo evo i samo mjesec prosinac u kojem smo po prvi puta u našoj povijesti realizirali više od milijun noćenja u mjesecu prosincu, a samo ovi božićni i novogodišnji blagdani samo tad smo realizirali i više od 8% noćenja što potvrđuje da Hrvatska definitivno postaje cjelogodišnja turistička destinacija, a to je upravo na tragu svih naših politika jer osim što želimo stvoriti, pretvoriti Hrvatsku u destinaciju, jednu od najprepoznatljivijih destinacija održivog turizma u Hrvatskoj jednako tako to postižemo sa ravnomjernim razvojem turizma i u vremenskom i u prostornom smislu.
I evo ova godina nam je jako uspješna i po tom pitanju. Što se tiče samih prihoda mi smo evo po službenim podacima Hrvatske narodne banke za prva tri kvartala registrirali otprilike nešto više od 13,4 milijarde eura prihoda i to je otprilike nekih gotovo skoro 2% više nego za isti period prošle godine.
I kad pogledate malo duži vremenski period, dakle od trenutka ove Vlade, u tri mandata ove Vlade, odnosno od 2016. godine do danas, dakle prihod za ta prva tri kvartala je narastao za gotovo 85%. I vjerujem da smo 2016. godine bilo tko iz turističkog sektora ili makroekonomisti razgovarali o tome da ćemo potencijalno 2025. godine imati 85% više prihoda nego tada, da bi svi tada to smatrali nerealnim.
Međutim, itekako realno, itekako ostvareno. Pitali ste i koja su očekivanja za sljedeću godinu. Ovu sljedeću godinu najvažnija tema za turizam i cijeli turistički sektor je što opetovano ponavljamo već jako dugi period a to je cjenovna konkurentnost i apsolutno je potrebno da uskladimo dodatno i napravimo dodatne iskorake u odnosu cijene i kvalitete, jer ukoliko to ne napravimo teško će biti ponoviti ove rezultate koje imamo.
Međutim, isto tako u rezultatima naše reforme smo napravili jako velike iskorake. Dakle, podsjetit ću vas napravili smo reformu održive smještajne infrastrukture sa ciljem prvo da smanjimo nekontrolirani rast apartmanizacije koji je rezultirao manjkom i padom popunjenosti tih objekata, ali isto tako da zaustavimo iseljavanje iz naših gradova i destinacija i da omogućimo našim građanima da u destinacijama ostaju, da žive kvalitetnije, da im omogućimo stanove za dugoročni najam i naravno da utječemo pozitivno na cijene nekretnina i tu itekako možemo biti zadovoljni.
Mi smo ovih prvih godinu dana, dakle provođenja te reforme povećali broj ugovora o najmu za 14%, a jednako važno više od 3350 poreznih obveznika kratkoročnog najma je ili u potpunosti ili djelomično prešlo u dugoročni najam, dakle imamo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… jedan jako veliki iskorak po tom pitanju.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite zastupnice očitovanje.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Poštovani ministre zahvaljujem na vašem odgovoru i vašem pojašnjenju.
Zapravo ste nam na određeni način približili brojke, ali i jasno definiranu strategiju koju ima Vlada, odnosno Ministarstvo turizma i sporta.
Evo iskoristit ću priliku i istaknuti da me zapravo iznimno veseli što Hrvatska ima snažan rast kako u predsezoni, tako i u post sezoni. Zaista je važno da postanemo cjelogodišnja turistička destinacija, da nam rastu brojke i postoci dolazaka i dakle noćenja na kontinentu, te da smo zapravo na neki način postigli trend koji smo željeli.
Upravo županija iz koje ja dolazim, Brodsko-posavska županije je u 2025. godini ostvarila najveći rast dolazaka u RH prema statističkim pokazateljima turističkog prometa na što smo ondje naravno ponosni i nadamo se nastavku tog pozitivnog trenda koji bilježimo. Svakako na samom kraju bih iskoristila i priliku te zahvalila Vladi, vašem Ministarstvu turizma i sporta, Hrvatskoj turističkoj zajednici, ali i svim dionicima u turizmu na podršci i trudu koji ulažu za razvoj turizma diljem Lijepe naše ali posebno za razvoj turizma na prostorima turistički nerazvijenih područja poput naše Slavonije, Baranje, Srijema i Podravine.
Evo ja sam sigurna da će dionici turističkog sektora nastaviti ulagati u kvalitetu ponude čuvajući naše resurse, prirodu, kulturu i naslijeđe.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
35. pitanje zastupnik Stipan Šašlin postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade gospodine Anušić pa Vlada RH je u prošloj 2025. godini za potrebe obrane RH izdvojila negdje blizu oko dvije, dvije milijarde eura što je nikad više nego dosada odnosno negdje 2,08% BDP-a. Od toga je preko 30% odnosno negdje oko 34% ispravite me ovaj uloženo u opremanje i modernizaciju hrvatske vojske. To je između ostalog rezultiralo time, činjenicom da danas hrvatski zrakoplovi, hrvatski višenamjenski borbeni zrakoplovi Rafalei kontroliraju i nadziru hrvatsko nebo.
Moje pitanje prema vama odnosi se na buduća ulaganja odnosno dinamiku i plan budućih ulaganja u obranu RH. Kakva je dinamika odnosno koliko će ta buduća ulaganja utjecati na razvoj domaće vojne industrije i na taj način ukupno doprinijeti razvoju ukupnog gospodarstva RH u narednim godinama?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Anušić, Ivan (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Uvaženi zastupniče Šašlin, da Hrvatska je najavila i hrvatska Vlada provodi ono što je najavila a to je modernizacija, povijesna modernizacija ja bih rekao i prva modernizacija od samostalnosti RH Oružanih snaga RH.
Zašto to kažem? Zato što dosada Oružane snage RH su imale u svom sastavu i u svojoj uporabi naoružanje i opremu koje je bilo istočne proizvodnje koje smo tada '90.-tih godina zarobili, nešto preuzeli, nešto uzeli, nešto oteli kako god je tad bilo i od toga smo stvarali vojnu silu koja je '95. godine oslobodila Hrvatsku. Danas je 2025. godina, živimo u potpuno drugim i novim vremenima. Danas je Hrvatska članica EU, članica NATO-a i naravno da želi modernizaciju i želi opremanje svojih oružanih snaga u skladu s NATO standardima. Upravo to činimo i radimo.
Ove godine će Hrvatska dosegnuti 2,08% izdvajanja za opremanje i održavanje, a čak 34% od toga će ići na modernizaciju. Kao što vidite proces modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva je pri kraju, procesi modernizacije pješadije i kopnene vojske je u trenutno ovaj u realizaciji kao što je i priprema modernizacije Hrvatske ratne mornarice.
Vlada je na jednoj od svojih tj. na zadnjoj sjednici prošle godine donijela odluku o preraspodijeli sredstava te 235,7 milijuna eura preraspodijelila upravo za potrebe oružanih snaga.
Ono što je ključno naglasiti dinamika opremanja će se nastaviti i podizanja, izdvajanja do 3,5% do 2035. godine kada ćemo u potpunosti završiti i puno ranije ćemo praktički završiti naš proces modernizacije i opremanja Oružanih snaga RH.
Ono što je ključno za naglasiti kad govorimo o opremanju i modernizaciji to je da je u svakom segmentu uključena i naša vojna i obrambena industrija. Ona je kontinuirano aktivirana na svim našim sastancima, na svim bilateralnim sastancima koje odrađujem ja kao ministar i premijer, kao premijer Vlade i kao predsjednik Vlade svakako uvijek uključujemo pa i na zadnjem posjetu glavnog tajnika NATO-a gospodina Ruttea su bili prisuti sve naše, sve naše vojne industrije, obrambene industrije koje su organizirane u naš obrambeni klaster. Tako će to biti i ubuduće, vidimo ogromnu priliku za razvoj naše obrambene industrije koja se polako jača, snaži, snaži i razvija. Ogromne su prilike za gospodarstvo generalno hrvatsko i naravno da ćemo tu priliku iskoristiti.
Hrvatska je već sada kao što znate članica leading nations tj. vodećih nacije koja je zajedno sa Latvijom i zajedno sa Nizozemskom predvodnica proizvođača i isporučitelja FPV borbenih dronova koje je Hrvatska jedna od najvećih i najkvalitetnijih proizvođača FPV dronova ne samo u Europi nego i u svijetu. I definitivno odlične su vijesti kako za oružane snage tako naravno i za Hrvatsku i za hrvatski narod jer Oružane snage RH su temelj stabilnosti, sigurnosti naše države kao što je to i bilo u ovih proteklih 35 godina, biti će i ubuduće i vrlo brzo ćemo gledati naše oružane snage kao modernu kompaktnu vojnu silu koja je opremljena zapadnom tehnologijom u skladu i u skladu sa procedurama i ovaj planovima i strategijama našeg, našeg partnera a to su članice NATO saveza i NATO-a kao takvog.
Evo, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite zastupniče očitovanje.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre apsolutno sam zadovoljan vašim odgovorom prije svega iz dva razloga. Prvo, što ovakvim planom odnosno ovakvim izdvajanjima Hrvatska apsolutno ispunjava kriterije NATO-a kao članica NATO-a jer znamo da osim svih benefita koje donosi članstvo u NATO-u ono donosi i svim članicama određene i obveze. Toga se moramo držati.
I drugi razlog je taj što osim što takva izdvajanja osiguravaju odnosno daju jednu sigurnost u ovim vremenima značajno doprinose razvoju vojne industrije a time ukupnog gospodarstva RH i ukupnog boljitka za RH.
Hvala još jednom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
36 pitanje zastupnik Damir Barbir postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade gospodine Plenkoviću u Hrvatskoj danas imamo problem koji pogađa doslovno svakog građanina, a to je eksplozija cijena hrane. Hrana nije luksuz, nije potrošačka odluka nego osnovni životni trošak kojega je nemoguće izbjeći.
Prema službenim podacima Eurostata u prvih 11 mjeseci 2025. godine cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj rasle su prosječno 5,5% dok je ukupna inflacija iznosila 4,3%. U isto vrijeme u EU inflacija hrane bila je 3,4%, a ukupna inflacija 2,4%
To znači da u Hrvatskoj osnovne životne namirnice poskupljuju znatno brže nego u ostatku Unije i brže od, od cijena bilo čega drugoga. To posebno pogađa one najslabije i najpotrebitije naše građane. Prema Eurostat-ovoj anketi o potrošnji kućanstva, kućanstva s najnižim prihodima u Hrvatskoj na hranu troše oko 18% svojih ukupnih izdataka, dok ona sa najvišim prihodima troše oko 14%. Drugim riječima, što je neko siromašniji, to mu inflacija hrane uzima veći dio njegovog dohotka. Istodobno cijene u hrvatskim supermaketima danas su vrlo blizu cijena onih kojih nalazimo u Francuskoj, Luksemburgu, u Luksemburgu i Nizozemskoj gdje su plaće i kupovna moć građana višestruko veći. To znači da je stvarni udar poskupljenja hrane u Hrvatskoj veći nego u bogatijim državama, a vaše mjere očito nisu promijenile trend. Prema Eurostatu indeks cijena hrane u Hrvatskoj tijekom '25.g. nastavio je rasti i ostao znatno iznad prosjeka EU, što znači da administrativna ograničenja nisu zaustavila rast cijena.
Moje pitanje je jednostavno, kako objašnjavate da …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…Hrvatska danas ima jednu od najvećih stopa inflacije hrane u EU? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Hvala lijepa cijenjeni zastupniče Barbir.
Što se tiče cijena hrane evo upravo podaci za prosinac pokazuju da cijene hrane usporavaju u smislu inflatornih pritisaka. Što se tiče općenito suzbijanja inflatornih pritisaka mi smo tu kao Vlada donijeli niz odluka koje upravo idu prema onima kojima je najteže u hrvatskom društvu. U proteklih 5-6.g. paketi pomoći koje smo imali dosegnuli su skoro 8 i pol, 9 milijardi eura, odnosili su se upravo na one kojima je potpora bila najpotrebnija i danas imamo 100 proizvoda koji se najčešće konzumiraju u maloprodaji i koji su ili 30 svi iz kategorije ograničeni ili 70 po jedan iz kategorije, kako i potrošačka košarica uključujući i ključne namirnice, a to je hrana, bile priuštive onima koje inflatorni pritisci pogađaju najviše.
Mi smo uz ograničenja cijena smanjivali stope poreza na dodanu vrijednost, mi smo praktički osigurali da Hrvatska i Hrvati i svi naši sugrađani prođu kroz energetsku krizu bez da su osjetili rast cijena energenata, od subvencioniranja cijena naftnih derivata, plina, struje, posebnih potpora koje su išle poljoprivrednicima, ribarima, nezaposlenima, ugroženim kupcima energenata. Nema skupine koja je bila u potrebi da joj se pomogne, a da joj država nije pružila svoju ruku u ovim okolnostima koje su bile itekako zahtjevne.
Mi smo u proteklih nekoliko godina održali niz susreta sa proizvođačima, distributerima, velikim trgovačkim lancima, sa energetskim sektorom, bankarskim sektorom, hotelijersko-ugostiteljskim sektorom, sa svima i mogu reć da su mnogi od njih mogli voditi odgovorniju politiku. Mi nažalost u tržišnoj ekonomiji kao država ne možemo provodit politiku da baš određujemo cijene svega. Akteri na tržištu bore se između ostalih i za ono što je bit u sustavu koji se zove kapitalizam, a to je neka dobit njih i njihovih kompanija i s te strane nismo najzadovoljniji načinom kako su se mnogi ponašali u vremenima kada je država pokazala da su joj svi jednako važni, dakle mi smo bili jedini akter koji je o tome vodio računa.
Ono što vidimo u posljednje vrijeme, vidimo dakle smanjivanje na mjesečnoj razini stope inflacije, što je dobro. Procjena za iduću godinu je negdje oko 2,8%. Svejedno, bez obzira na tu inflaciju, rast plaća, rast mirovina, rast gospodarstva, zaposlenosti, veći je nego što su ti inflatorni pritisci, ali se s vama slažem da rast cijena hrane pogađa one koji imaju najviše i tu mislim da i dalje moramo kalibrirati mjere, zato i Vlada i osobito Ministarstvo gospodarstva, pa i sa onim čuvenim sidrenjem cijena, dakle sa 2. svibnja omogućuje potrošačima da dobro paze i biraju proizvode. Dio odabira mogu napraviti i potrošači, to su pokazali prije godinu dana i takve akcije su u biti dobrodošle, kako bi ljudi i sami poslali signal onima koji po različitim ocjenama drže cijene koje su prevelike, bilo da su to marže u tom lancu koji na kraju kreira finalnu cijenu, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Barbir, Damir (Centar)
Pa evo samo bi ponovio jedan ključni podatak, znači prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića u okviru EU bio je 3,4%, a u Hrvatskoj 5,5% u bazi od 11 mjeseci prošle godine. Znači cijena hrane i bezalkoholnih pića koja su ustvari nešto što je potrebno apsolutno svakom našem građaninu, duplo brže raste u Hrvatskoj, gotovo duplo brže raste u Hrvatskoj nego u prosjeku u EU. To je definitivno jedna od stvari po kojima se, za kojima se moramo pozabaviti kako bi našim građanima olakšali taj pritisak koji donosi se, događa se iz mjeseca u mjesec.
Država definitivno, slažem se sa premijerom, ne treba određivati cijene, ali mora osigurati konkurenciju, transparentnost i zaštitu onih koji su najugroženiji. U Hrvatskoj ponovit ću 18% dohodaka onih najugroženijih izdvajaju za financiranje svojih potreba za hranom i pićem, dok 14% to ugrožava one bogatije, znači onim siromašnijima trebamo pomagati daleko više.
Ako Vlada želi ozbiljno smanjiti pritisak rasta cijena hrane mora promijeniti i pristup. Prvo država mora poticati inflaciju vlastitom fiskalnom politikom, rast javne potrošnje i rashoda, bez rasta produktivnosti preljeva se u same cijene uključujući i ovu cijenu hrane. Drugo, umjesto propisivanja cijene država mora osigurati stvarnu tržišnu konkurenciju i učinkovitost nadzora nad tržištem. Treće, porezno i parafiskalno opterećenje proizvodnje i distribucije hrane mora se sustavno smanjivati jer visoki troškovi države na kraju završe u cijeni proizvoda. Četvrto, zaštita najugroženijih mora biti ciljana, umjesto općih mjera administrativnih cijena potrebno je uvesti prehrambene vaučere ili ciljane potpore kućanstvima s niskim dohotkom. Peto, bez stvarne borbe protiv korupcije i klijentelizma nijedna mjera u konačnici neće dat rezultate.
Gospodine predsjedniče Vlade, cijene se mogu trajno snižavati i dekretom, ne mogu se trajno snižavati dekretom, one se snižavaju odgovornom fiskalnom politikom…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…funkcionalnim tržištem i državom koja ne stvara dodatne troškove građanima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
37. pitanje zastupnik Krunoslav Katičić, postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, ministrice i ministri pa evo moje pitanje će ić potpredsjedniku Vlade Olegu Butkoviću kao što je predsjednik sabora kazao. Pa evo prije nekoliko tjedana bili smo svjedoci, a vidjelo se iz medija da je u posljednjoj godini javni prijevoz u gradu Zagrebu dobio nove tramvaje i čak se ugovaraju i nedavno je bilo i potpisivanje ugovora koji se ne samo tramvaji nego i autobusi dovode u grad Zagreb. Isto tako kao stanovnik ovog grada i rođeni Zagrepčanin znam da je dugi niz godina problem javnog prijevoza i tih javnih prometala u gradu Zagrebu dosta star, zastarjeli, imamo one čak i stare tramvaje još od Češke do onih pulfera na kojima se znalo vozit međutim da bi se to sve ostvarilo bitno je i ostvariti i sredstva za financiranje tih novih prometnih sredstava u gradu Zagrebu pa da bi se osiguralo financiranje to dolazi iz sredstava Europskih fondova pa vas molim da malo zbog građana ovog grada budete konkretni i kažete koji su sve planovi Vlade odnosno i vašeg ministarstva kako bi se ulaganja osiguralo financiranje svih novih prometala u gradu Zagrebu jer mislim da to građani grada Zagreba zaslužuju. Hvala vam unaprijed na odgovoru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.

Butković, Oleg (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora.
Gospodine zastupniče točno je da je evo RH poglavito grad Zagreb ušla u novu fazu razvoja javnog prijevoza usmjerena na smanjenju emisija, modernizaciju voznog parka i unaprjeđenje ukupne kvalitete usluge i u tom smislu smo mi kao ministarstvo odnosno Vlada RH koristeći nekoliko mehanizama pokrenuli taj veliki investicijski ciklus obnove, modernizacije javnog prijevoza. Do sada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz svoje instrumente odnosno koristeći Europske fondove, tu mislim na koheziju, na CEF na NPOO realizirao brojne projekte u gradu Zagrebu. Mi smo evo i sami ste spomenuli prije mjesec dana imali jedan događaj na kojima se završio jedan projekt, nabavke 20 novih niskopodnih tramvaja koji je prije nekoliko godina dodijeljen i potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima gradu Zagrebu odnosno ZET-u i taj projekt je uspješno završen. To je negdje oko 50 milijuna eura, a prije mjesec dana smo potpisali dva ugovora ukupne vrijednosti 111 milijuna eura što podrazumijeva nabavku dodatnih 20 niskopodnih tramvaja za ZET odnosno grad Zagreb i nabavku 62 nova električna autobusa što predstavlja značajna ulaganja, najveća u posljednje vrijeme i najveću dodjelu Zagrebačkom električnom tramvaju. To su, to su projekti koji se ne provode samo u gradu Zagrebu. Kad govorimo o električnim autobusima ukupno preko 200 autobusa će bit nabavljeno za cijelu Hrvatsku, to je projekt vrijedan 163 milijuna eura i mi smo diljem Hrvatske u gradovima i u Rijeci i u, uskoro ćemo imati i u Splitu i u Osijeku i u drugim gradovima, potpisali takve ugovore i ti projekti se provode. Kad govorim o drugim projektima vezanima za grad Zagreb, govorim o cestovnoj infrastrukturi, gradi se novi vijadukt preko Ranžirnog kolodvora. To provode Hrvatske autoceste, to je novi spoj na Sarajevsku. Grad Zagreb radi jedan dio, mi se spajamo svoje obilaznice Zagreba, a u javnoj nabavi su i rekonstrukcija čvora Zagreb-Zapad Rakitje, druga faza odmorišta Plitvice i treća traka Jankomir – Lučko. To je projekt vrijedan preko 40 milijuna eura i Hrvatske autoceste su u fazi odabira izvoditelja. Kad govorimo o željezničkoj infrastrukturi, onda je i kroz sam grad Zagreb kroz NPOO ali uključujući čitav ovaj prigradski dio, kompletno je obnovljena željeznička infrastruktura znači i kroz sam Zagreb i Zagreb-Savski Marof i ovaj dio prema istoku, prema Bjelovaru tako da je kad govorim o tom prigradskom željezničkom prijevozu uz nabavku novih vlakova gdje HŽ-Putnički prijevoz ima u voznom parku novih 70 novih vlakova, uključujući i prvi elektrobaterijski i baterijski vlak koji također prometuje ovdje oko Zagreba, mislim da su to velika postignuća i veliki iskoraci u modernizaciji javnoga prijevoza. Evo, hvala vam lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Katičić očitovanje.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Uvaženi potpredsjedniče pa iako je pitanje bilo samo o javnom prometu dali ste i jednu širu sliku grada Zagreba što mislim da će vam građani Zagreba, grada Zagreba honorirati tako da moje izražavanje stajališta odnosno zadovoljstva nije toliko bitno koliko je bitno ono što će reći građani grada Zagreba. I upravo iz tog razloga želim napomenut neke stvari koje su izuzetno bitne. Činjenica je da se u grad Zagreb kao i ostale dijelove RH ulaže jer i na ovom čelu ove Vlade je također jedan rođeni Zagrepčanin koji vodi brigu i o rodnom gradu gdje se nalazi. E upravo je ta razlika između vladajućih i oporbe jasno vidljiva. Jer mi ulažemo u sve dijelove i vodimo brigu o građanima iako nam žele pomenut da su oni odnosno lijeva oporba upravo ono oni znaju što građani žele. Ja mislim da konkretnim aktivnostima koji se poduzimaju građani vide tko ima jasnu političku viziju. Mi se ne bavimo zabranama, mi se ne bavimo onim nekim perifernim stvarima nego vodimo brigu da građanima bude bolje i današnji aktualac je upravo dokaz toga. Napikiralo se jednog ministra misleći da će time ostvariti političke poene. Ne, mi se zato ponavljam ne bavimo zabranama, a najbolji primjer da se bavimo onim što je korist građana je činjenica da ne kao lijeva opcija koja je na vlasti u gradu Zagrebu imenujemo upravna vijeća gradskih ustanova u vlasništvu grada Zagreba bez konzultacije sa oporbom i to 24. na Badnjak. A što ćemo sad onda svi skupa?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolegica Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238. Vrijeđanje, omalovažavanje. Važno je što misle građani. Građani su rekli što misle na lokalnim izborima prije 8 mjeseci. Vrlo jasno i precizno u gradu Zagrebu …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Raukar-Gamulin znadete i sami da nije./…
… a ja vas pitam kolega Katičić zašto to HDZ …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Kolegice Raukar-Gamulin dobivate opomenu jer nije povreda Poslovnika nego je replika kolegice Raukar-Gamulin./…

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
… sve nije radio dok ste bili u koaliciji sa Bandićem. Tada ulaganje iz EU je bilo 12 milijona, …
…/Upadica predsjednik: Izvolite si sjesti!/…
… pa hajde odgovorite zašto to sve tada niste isto radili i zašto je …

Jandroković, Gordan (HDZ)
…/Upadica predsjednik: Dobivate sada drugu opomenu kolegice Raukar-Gamulin./…

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Neka i treću, potpuno mi je svejedno!

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite sjesti!
Kolega Deur, izvolite.

Deur, Ante (HDZ)
238. Hvala poštovani predsjedniče.
Kolegice Raukar pa građani su već tri put za redom rekli što misle o vama svima, što misle o HDZ-u na parlamentarnim izborima. Pa vi već tu zajedno pokušavate uvjeriti sami sebe da to nije istina.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala kolega Deur.
Dobivate i vi opomenu, jer je bila replika.
Kolega Katičić, izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče Sabora.
Povreda Poslovnika 238. Također omalovažavanje svih zastupnika Hrvatske demokratske zajednice. Niste kazali što nije istina što sam kazao u svom govoru. Ja mislim da su upravo građani …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam gospodine Katičić./…
… prepoznali istinu koju govorimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Isto tako bila je replika, dobivate opomenu.
Sada ponovo kolegica Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238. uporno omalovažavanje. Ja sam gospodine Katičić pokušala ukazati na činjenicu da dok ste bili u koaliciji sa gospodinom Bandićem u Zagrebu ništa od svega toga niste radili. Da bi se ta EU sredstva mogla …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Gamulin!/…
… koristiti moraju se napraviti dobri projekti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu još jednu jer isto tako ste replicirali. Više ne možete sudjelovati tijekom aktualnog prijepodneva u raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na zadnja dva zastupnička pitanja. Oba idu od Kluba zastupnika Mosta.
Prvi na redu kolega Marin Miletić postavlja pitanje gospodinu predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Jandroković, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade gospodine Plenkoviću sa svojim ministrima, poštovane kolegice i kolege iz oporbe i isto tako poštovane kolegice i kolege vladajući.
Premijeru pitat ću vas o blokiranima, o ovršenima i naravno da svatko tko napravi dug, dug mora vratiti. Ako netko kupi stan mora vratiti taj dug, ako netko kupi automobil na kredit mora vratiti taj dug i to nije sporno. Ono što je sporno premijeru da nama u klubu Mosta javljaju se naši građani i žena mi kaže ovako, preuzela je dug, glavni dužnik je na žalost dogodila mu se velika tragedija. Dug je bio veći, ostalo je 13000 eura tog duga koji je preuzeo jamac. I gospođa kaže zastupniče ja sam otplatila 13000 eura još tog duga što je ostalo, ali onda su mi, onda mi je Agencija za naplatu potraživanja rekla dužni ste još 17000 eura.
To je lihvarenje, to je mrcvarenje građana naše države, a država služi ljudima i država treba štititi svakog čovjeka. Predsjedniče Vlade vi imate u svojim rukama sve mehanizme i ja razumijem da vi ne morate možda ni sve znati, ni biti u sve upućeni, ali imate ljude oko vas i ako vi nekom kažete da ovaj napravi to i to, on to ima napraviti. Vaši ministri vi ste tu postavljeni, imate legitimitet i ako vi kažete na primjer ministru Habijanu da riješi sudsku priču oko Ovršnog zakona uostalom on to mora napraviti. I ja vas molim da se ovim ljudima pomogne, dakle 200 tisuća imamo ovršenih, a da je jedan jedini koji je u raljama, baš u raljama Agencija za naplatu potraživanja vi možete tim ljudima pomoći.
Molim vas da to napravite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Zastupniče Miletić mi smo ovu temu blokiranih rješavali negdje sredinom našeg prvog mandata, ne znam da li se sjećate tih svih aktivnosti gdje smo smanjili broj građana koji su bili blokirani za više od 100 tisuća, negdje sa 300 i recimo 20, nemam sad te podatke u glavi ali pokušavam se sjetiti na oko 200 tisuća i regulirali smo Ovršni zakon i nastojali smo jednako tako staviti pod bolji pravni okvir Agencije za naplatu potraživanja.
Ja moram priznati da razumijem otprilike ovaj slučaj gospođe koja vam se javila. Ja ću zamoliti Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija da vide o čemu se radi. A ljudi moraju biti jako oprezni, oprezni kad preuzimaju vlastite pravne obaveze, koji imaju svoju financijsku reperkusiju, a još više moraju bit oprezni kada eventualno preuzimaju neku vrstu solidarne dužničke uloge prema nekome tko im naizgled djeluje da je o.k. i tada nastaju različite komplikacije poput ove.
Ja ne znam što je gospođa točno potpisala, kako izgledaju ti papiri. Malo stavljam jednu ogradu kako bih rekao Hajdaš Dončić kao pravnik, ali sam siguran da je gospođa u velikom problemu. Ne djeluje mi normalno da isplati 13, a da je toliko narasla kamata ili nekakvi penali ili ne znam što se već tu dogodilo, pa ćemo ako vi budete ljubazni nama pošaljite taj konkretni slučaj. Ja ću zamoliti Ministarstvo pravosuđa i financija da vide, pa ako možemo sistemski iskoristiti taj primjer da se još stvari poboljšaju bilo kroz Ovršni zakon, bilo kroz reguliranje aktivnosti Agencija za naplatu potraživanja u budućnosti izbjegavati takve situacije. Da smo pokazali osjetljivost na tu temu jesmo. Najčešće su vam to bili koliko se ja sjećam prije računi za režije, ne biste vjerovali režije, računi od mobitela, stvari koje nam djeluju možda banalne ali su se kumulirale. Ljudi su imali problema.
Otkup potraživanja i metodologija kako su te agencije djelovale bio nam je potpuno neprihvatljiv i tu se u biti slažem s vama gdje ljudi onda imaju dojam da ih progoni neko za koga nikad nisu čuli i nisu shvatili kako je neko prodao svoja potraživanja i s te strane sve što možemo poboljšat ako ima takvih situacija spreman sam to razmotrit i učinit. Evo hvala vam na toj sugestiji, pozdravite ovu gospođu žao mi je da se to dogodilo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedniče sabora. Hvala vam na odgovoru predsjedniče Vlade g. Plenkoviću. Ovdje ustvari ovo je vrh sante leda, a problem je kolko su mene upozorili ljudi blokirani i sve u tim ništetnim kamatama, to su ti ništetni ugovori. Europski sud je zabranio službeno sudovima da se dug računa temeljem ništetne kamate, čak je rečeno da ovrha ne smije bit dopuštena ako je temeljena ništetnom kamatom i sad tu imamo problem, ministar pravosuđa će znat točnije o čemu je riječ, jednu diskrepancu. I evo ja vas molim kao predsjednika Vlade sa svojim ministrom da se to taj dio uredi jer mi da imamo jednog jedinog čovjeka koji je u problemima i kojem ovi lihvari jer ja ne znam kako drugačije, to su legalni kamatari, ako dakle ti ostane ti dug nekih deset tisuća eura i ti ga isplatiš i neko od tebe traži da isplatiš još sedam tisuća eura to je legalno kamatarenje i to treba zaustaviti.
Mi kao država moramo štititi svakog svog čovjeka, svakog građanina RH i naravno kažem dug nije sporno ko napravi dug, dug treba napraviti trebalo bi ići kroz obrazovni sustav osvještavati našu djecu i mlade da znaju što znači zaduživanje, što znači da nekom ostaneš dužan itd..
Ja bi na samom kraju malo se našalio neću previše, računao sam matematički kolika je vjerojatnost da od 39 zastupnika ja budem predzadnji sa postavljanjem zastupničkog pitanja, kolega Troskot zadnji. Onda kaže matematika 0,13 dakle 0,13% je mogućnost da je draga mi kolegice poštovana Kristina Zadro Omrčen izvukla baš mene predzadnjega, a kolegu Troskota zadnjeg 0,13. Možda ste nam vi i vi predsjedniče Vlade nekada toliko prognozirali da ćemo mi opstat kao Most, ako evo nas dakle mačka s devet života i dalje smo tu i borit ćemo se za sve naše građane za naše ljude da živimo u pravednijoj …/Upadica predsjednik: Hvala./… i poštenijoj državi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na zadnje pitanje zastupnik Zvonimir Troskot ponovo ga postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani predsjedniče Vlade i sve osobe koje je prethodno pozdravio moj kolega Marin Miletić. Dakle ovako, prije nekoliko mjeseci američka administracija je prije službenom odlukom proglasila cijelu Antifa domaćom terorističkom organizacijom i slijedom toga dakle određene europske zemlje su Ustavom svoje građane i posebnim zakonom zaštitili ljude od Antifa i dakle njihovog ponašanja. Kod nas kada se pogleda službeno registar u službenu Antifa ulazi u organizacije poput paraobavještajne organizacije dokumente i REKOM-a koji su u kriminalizaciji Domovinskog rata otišli najviše Srpsko narodno vijeće, Centar za mirovne studije, a na kraju dana i cijeli Antifa pokret u Hrvatskoj kulminirao sa komunističkim prosvjedom u centru Zagreba gdje su se koristili simboli koji direktno udaraju na ustavnopravni poredak RH. Taj napad što smo spomenuli što ide preko ovih udruga koje sam spomenuo, što preko vojnika koji su se našli na Trgu bana Jelačića udaraju na temelje Ustava RH, a to je Domovinski rat.
Moje je pitanje predsjedniče Vlade stvarno jednostavno, kada će Vlada RH dati na prijedlog HS-u da se spomenute udruge i spomenuti vojnici na Trgu bana Jelačića i njihovo ponašanje proglasi unutarnjom odnosno domaćom terorističkom organizacijom? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Plenković, Andrej (HDZ)
Cijenjeni g. Troskot, zastupniče Mosta zanimljivo zadnje pitanje moram priznat. Usput sam provjerio ovdje sa tajnicom plenarne sjednice ovo je bilo namjerno da vas dva budete zadnji. Malo da se našalim jer vidim da kolegama tu iz Možemo! nije baš sjelo ovo što ste vi rekli, nekako su mi djelovali iznenađeni.
Ja sam neki dan u jednoj raspravi rekao da politika koju mi vodimo kao Vlada, kao parlamentarna većina kao HDZ nastoji braniti koncepciju jedne normalne tolerantne Hrvatske i hrvatskog društva. Ja sam a priori protiv svih zabrana, a priori sam protiv njih, demokracija je pravo na izbor. Jako su tanke linije kada neko poput Možemo! u Zagrebu krene nešto zabranjivat. Mi sad kad bi poslušali ovo i ovih udrugama koje ste vi spomenuli pa i nekim centrima iz kojeg su se razvili bivši aktivisti u nevladinim udrugama u političare, neki čak i u europske zastupnike bili su glavni zagovornici i pobornici i pomagači Vladi ili našeg puta prema šengenskom prostoru, nismo mogli od te potpore disat kad bi mi krenuli zabranjivat, ja osobno mislim da bi to bila strateška pogreška, to bi bilo jako loše, to bi bilo jako loše.
Ja mislim da svako ko je informiran, obrazovan, dobronamjeran zna da je temelj suvremene moderne Hrvatske Domovinski rat i vrijednosti koje su iz njega izašle. Ja mogu razumjeti neke političke opcije, a naročito ljeve da bi se oni rađe vraćali na razdoblje '45. i otprilike ignorirali ovo što se dogodilo početkom devedesetih i uloga i predsjednika Tuđmana i HDZ-a i praktički renesanse hrvatskoga naroda i koncepta pomirbe i demokracije, ali ne bih zabranjivao, ne biz zabranjivao. Mislim da će vam takve inicijative naići na reakcije, kao što svaka akcija naiće na reakcije. Nije to dobro. Ja mislim da to nije dobro i držimo se mi rađe obrazovanja, tolerancije, kulture, prava na neslaganje, suprotstavljanje argumentima, a manje zabranama. Što više zabranjujete imat ćemo pod navodnicima više otpisanih. Sjećate se te serije, vi ste mlad možda se i ne sjećate. Možda ćete se sjećati ne znam Allo Allo ako se ne sjećate toga ili silent opposition iz Krojača iz Paname bilo kojih ovih simpatičnih štoseva koji će vam ukazati na to da tendencije zabrana nisu dobre. Ja mislim da zabrane djeluju loše na društvo, da ljudi imaju pravo reći što misle ako i nose neke simbole oni šalju poruku. Znate možda je to što su oni nosili tada jednom najvećem dijelu hrvatskoga naroda odiozno. Možda im je to odiozno, možda su i učinili medvjeđu uslugu da nisu stavili to i nosali ljudi bi možda mislili da su ok. Ima i to.
Zato moj savjet vama, mi to sigurno nećemo podastrijeti Hrvatskom saboru barem dok sam ja predsjednik Vlade i HDZ-a to se dogodit neće, nećemo tolerirati nešto što je protuzakonito ali to nećemo određivati mi, to će određivati tijela kaznenog progona ali što manje zabrana. Mislim da bi to bilo blagotvorno na razini zemlje, što više uvažavanja respekta a ne bi to bilo loše ni u Zagrebu. Evo tu recimo ako se mogu izvući neke pouke za budućnost, slijedit primjere Varaždina, Poreča ja vidim i Rijeke dva puta od danas, nije to tako loše. Možda narod se prosvijetli.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite očitovanje zastupniče Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade nisam zadovoljan s odgovorom. Ja ću vas zamolit da se pismeno očitujete jer ću se ja pismeno očitovat upravo prema vama jer iz vašeg odgovora, smatram vas da ste pametna osoba da vi zapravo ne uviđate da vam se pojavljuje ista situacija kao '90.-tih godina kada je bila operacija Labrador ili Opera, to vam mogu objasnit dakle kolege koje se nalaze pored vas, gdje se radila direktna agresija na Hrvatska pomoću informacijsko obavještajnog aparata i da je netko '90.-tih na ovakav način bio uključiv mi nikad danas ne bismo imali državu. To je točka broj jedan.
Točka broj dva, dakle ako nećete već ići u zabranu nečega što već zapadni svijet terminologijom službenom gleda kao terorističkim činom, znači domaćom terorističkom organizacijom onda ću vas pitat zašto vi to financirate predsjedniče Vlade jer upravo strane obavještajne službe čiji su neki ovdje saborski zastupnici eksponenti vas doživljavaju kao logističko operativnim centrom za financiranje unutarnje agresije koja se provodi na RH što kroz agencije koje sam spomenuo, što kroz dakle antife koje se nalaze na Trgu bana Jelačića koje direktnim simbolima vrijeđaju 15 tisuća imena koja su zapisani na zidu u Sveta Mati Slobode u crkvi tamo koji su dali živote za našu domovinu.
Druga stvar odnosno treća stvar, dakle mi ćemo vas stvarno zamoliti da uzmete to u obzir. Jedna stvar je uključivost ali s druge strane geopolitičke tendencije vam pokazuju zapravo u kojem to smjeru ide pa ako nećete već iz vlastitog uvjerenja šta ste rekli da bi to trebalo proglasit onda možete to napravit zbog pragmatičnog oportunizma jer sam naveo zemlje koje će dolazit do razvoja i gdje je predsjednik Hrvatskog sabora sam poslao, pozvao zemlje u posjed unutar recimo inicijative Tri mora koje će doći u RH. Mislim da bi to bio jedan od …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… takvih poteza koji bi nas još bolje pozicionirao.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Troskot iznijeli ste vrlo ozbiljnu ha optužbu da među saborskim zastupnicima ima agenata stranih obavještajnih službi. Malo je to ovaj neobično i ako postoje takvi, takve informacije ja mislim da ste ih dužni onda prijaviti nadležnim državnim institucijama.
Kolegice Jeckov povreda Poslovnika, izvolite.

Jeckov, Dragana (SDSS)
Zahvaljujem.
Povrijeđen je Članak 238., zaista se čudim i žao mi je što na kraju ovoga aktualca imamo ovakvu, ovako ozbiljne optužbe posebno kada su u pitanju pojedine organizacije kako manjinske tako i antifašističke pre svega mislim na ove manjinske. Nazivati nas terorističkom organizacijom to je u najmanju ruku gnjusno i odvratno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite kolega Troskot, povreda Poslovnika.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Članak 238., obmanjivanje javnosti. Mislim da je uvođenje Medakovića kao osobe koja je zapravo bila jedan od ne samo intelektualnih arhitekata zapravo cijelog programa SANU nego i operativnog izvođača tog projekta, dakle u mjesecima kada se sjećamo žrtvi e to je gnjusno, to je gnjusno i to je podjarmljivanje i potkopavanje Ustava RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Troskot ovo je bila replika ali vas molim ovako, prošao je danas aktualni sat odnosno aktualno prijepodne, bavili smo se drugim temama, sad se malo otvorilo opet ono nešto što možda i nije najbolje da na taj način o tome govorimo, ali dobro to je naravno pravo saborskih zastupnika ne mogu biti kažnjeni zbog onog što izgovaraju, ali vas pozivam tu na odgovornost.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., sve što mi izgovorimo u saboru državna tijela su dužna postupiti po tome bilo da smo mi rekli ili da je netko rekao u medijima, ali podsjećam na jednu osnovnu činjenicu vezanu za SDSS i SNV, dakle i to su javne informacije iz njihovih medija na okupiranom području uoči mirne reintegracije oni koji su organizirali teror i agresiju na Hrvatsku su odlučili da se ujedine …
…/Upadica predsjednik: Kolega Jurčević …/…
… i da dalje djeluju u RH i to je osnova.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, dakle ako netko ima informacije da netko djeluje u suradnji sa stranim obavještajnim službama to je dužan prijaviti. Ja takvu informaciju nemam, a vi ako je imate izvolite ju prijaviti.
Kolegice Jeckov izvo… odustajete, hvala vam lijepa.
Hvala vam svima na sudjelovanju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Samo dvije informacije prije nego što pređemo na iznošenje stajališta. Nastavit ćemo dakle u 16 sati, jel predsjedniče Vlade 16 sati je u redu jel, 16 sati provest ćemo raspravu o Izvješćima predsjednika Vlade o održanim redovnim sastancima Europskog vijeća, pa predlažem odmah sada da donesemo odluku i da ta rasprava bude objedinjena. Slažete se svi? Tako da evo sada stanka par minuta da se isprazni ovaj dvorana. Nakon toga imamo iznošenje stajališta i u 16 objedinjena rasprava.
Kolegice Lugarić izvolite, povreda Poslovnika.
Samo malo molim vas.

Lugarić, Marija (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Povrijedili ste Članak 144. Poslovnika po kojem na kraju aktualnog prijepodneva trebate nas zastupnike izvijestiti o pitanjima na koja Vlada ili pojedini član Vlade nije dostavi odgovore i to su ona naša pisana pitanja, pa vas molim da nas izvijestite o tim pitanjima na koja nismo dobili odgovore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Evo izvijestit ću vas, hvala vam na tome.
U skladu sa odredbom članka 144. Poslovnika Hrvatskog sabora obavještavam vas da je u 11. sazivu Hrvatskog sabora ukupno postavljeno 410 zastupničkih pitanja u pisanom obliku, Vlada Republike Hrvatske odnosno pojedini članovi Vlade nisu odgovorili na 59 zastupničkih pitanja, pa pozivam Vladu odnosno članove Vlade koji nisu dostavili odgovore da to učine u roku od 8 dana.
Izvolite kolegice Lugarić.

Lugarić, Marija (SDP)
I dalje gospodine predsjedniče uz dužno poštovanje povreda članka 144. Vi ste nas izvijestili o broju tih pitanja.
…/Upadica predsjednik: Dobro./…
Ali Poslovnik je vrlo jasan, on govori citiram: „Nakon određenog vremena za postavljanje pitanja izvijestiti zastupnike o pitanjima za koje Vlada ili pojedini član Vlade nisu dostavili odgovor.“ Dakle, ne o broju, nego o konkretnim pitanjima. Ako za sada to niste spremni molim vas da nam to dostavite pisano, a za idući aktualni sat da se pripremite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.

STANKA U 14,57 SATI
PDF