Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

54

  • Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 234
11.12.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
I sad idemo na slijedeću točku, a to je:

Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. 234

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Sukladno čl. 204. Poslovnika HS hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo.
Želi li predstavnik predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovani državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, izvolite.

Špehar, Vedran
…/Govornik naknadno uključen./… sabora, cijenjene saborske zastupnice i zastupnici.
Danas je nastavno na prethodno, a nastavno i na jučerašnju raspravu vođenu dugo u noć, pred vama prijedlog novog Zakona o energetskoj učinkovitosti. Ima sličan naziv kao i onaj koji ste jučer raspravljali, međutim on je imao nastavak u zgradarstvu. Ovaj za razliku od zgradarstva, prijedlog zakona definira energetsku učinkovitost koja se odnosi prvenstveno na poduzeća i javne ustanove. Dio je to cjelovite priče oko energetske učinkovitosti, energetskim uštedama i generalno zaštiti okoliša.
Zakon stoga nije baš jedan najobičniji pravni akt, to je već poluga reklo bi se promjene kaj se tiče svakog kućanstva, svakog poduzeća i svakog građana u RH. To je zakon koji bez imalo pretjerivanja ulazi u srž naših računa za energiju, naših konkurentnosti i u konačnici naše sigurnosti.
U posljednje 3.g. svi smo osjetili što znači neizvjesnost na tržištima energenata, volatilne cijene, pritisak na kućne proračune, pritisak na državni proračun i oprez investitora.
U takvom okruženju odgovorna država mora djelovati i poduzimati sve potrebne korake za smanjenje potrošnje energije, ja bi rekao neracionalne potrošnje energije jer se mi zalažemo u Ministarstvu gospodarstva za povećanje potrošnje energije u kontekstu povećanja gospodarskih ovaj aktivnosti. Dakle poduzimamo sve potrebne korake za smanjenje potrošnje energije kroz učinkovitost i cilja tamo gdje učinci najbrže rastu, a to su u domovima, poduzećima i javnim zgradama i prometu, tomove smo jučer pretpostavljam raspravili, a sada se fokusiramo na poduzeća javna, javna i javne zgrade, ali i dio koji se tiče prometa. Promet je da podsjetim, jedan od jako bitnih elemenata zagađenja okoliša, pa tako i svaka ušteda u prometu ili alternativa u prometu je nešto šta je fokus našeg ministarstva i Vlade. To je srž ovog prijedloga zakona kojeg vam danas predstavljam.
U proteklih nekoliko godina naučili smo, nadam se barem, jednu važnu lekciju, možda i dvije, a to je da je najskuplja energija ona koje nema odnosno da je najjeftinija energija i najsigurnija ona energija koju nismo morali potrošiti. Upravo zato energetska učinkovitost postaje okosnica politike koja spaja razboritost, održivost i solidarnost. U tome nas vodi naš nedavno usvojeni i revidirani i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH uz, uz koji je u ožujku donesen ove godine, ali i najnoviji Europski nacionalni propis iz resora energetike, ali i klime.
Europa je u fazi energetske transformacije ili bolje rečeno duboke transformacije. Paket „Spremni za 55“ o kome smo ovdje bilo više puta govora i Europski klimatski zakon zacrtali su jasan smjer, a to je smanjenje emisija u atmosferu do 2030., da podsjetim to je vrlo skoro, te klimatska neutralnost do 2050., ako ovo '30.-ta vrlo skoro to je sutra, ali ja mislim da je i 2050.-ta ako ne prekosutra, ali isto jako blizu, nemamo puno vremena i opet ponavljam ko i zadnji puta moramo djelovat, možemo razgovarat nije problem, ali moramo i djelovati. Hrvatska stoga nije samo promatrač, mi smo aktivni sudionik i preuzeli smo obvezu i ažuriranja i provođenja NECP-a odnosno Nacionalnog integriranog energetskog klimatskog plana kao provedbenog dokumenta našeg dugoročnog puta dekarbonizacije. Znači to nam je misao voditelja, u tom dokumentu sve piše i periodički svake druge godine ga ažuriramo.
Istodobno pritisci na kućne proračune i gospodarstvo, od volatilnosti cijene energenata do geopolitičkih poremećaja pokazuju da je učinkovitost uvjerljivo najbrža i najisplatljivija investicija. Svaka ušteđena jedinica energije smanjuje nam troškove, uvoznu ovisnost, rasterećuje mrežu i ostavlja nam više novaca građanima, ali i poduzećima, a prijedlog ovog zakona odnosno Zakona o energetskoj učinkovitosti je strateški dokument koji Hrvatsku stavlja na put održivog razvoja, nešto što isto često spominjemo, ali i gospodarske otpornosti i europske konkurentnosti, možda ne europske, možda i generalno konkurentnosti ciljajući da smo dio svjetskog tržišta. Ovaj zakon dakle nije samo propis, on nam je investicija u budućnost našeg gospodarstva i kvalitetu života naših građana bez imalo pretjerivanja. Energetska učinkovitost nam znači donosi manje troškove, veću sigurnost opskrbe i snažniju poziciju na tržištu, to su ciljevi. Svaka država koja je ozbiljno pristupila ovom pitanju ostvarila je dugoročne koristi i sada je vrijeme da i Hrvatska ubrza korak u tom putu. posebno ovdje ističem i zaštitu okoliša.
Zašto nam je ovaj zakon nužan?
Hrvatska je u posljednjem 10-ljeću poboljšala energetsku učinkovitost za 20% i to si moramo sami priznat, ali još uvijek trošimo više energije po jedinici BDP-a od prosjeka EU i to je činjenica. To znači da naši poduzetnici plaćaju više za energiju nego šta bi trebali, više nego njihovi konkurenti s kojima se bore na tržištu, a time i gube konkurentnost svojih proizvoda, svojih dobara. Zgrade nam čine oko 40% ukupne potrošnje energije, promet nam čini dodatnih 30%, znači ukupno 70% potrošnje energije dolazi iz ta dva segmenta. To su sektori u kojima možemo i moramo ostvariti najveće uštede. Pema podacima DZS-a potrošnja električne energije u srpnju prošle godine iznosila je skoro 1,9 gigavat sati dok je potrošnja prirodnog plina bila 4,8 odnosno skoro 9, 4,9 teradžula. Ako ne poduzmemo mjere ti će se troškovi samo povećavati, a gospodarstvo će trpjeti.
Ovaj je zakon usklađen sa prethodno spomenutim revidiranim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom i famoznim Paketom „Spremni za 55“. Ciljevi do 2030.g. su nam jasni, ponavljam, smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% u odnosu na '90.-tu godinu, udio obnovljivih izvora energije o kojima smo danas isto imali priliku govoriti u brutu neposrednoj potrošnji cilj nam je 42,5%, udio obnovljivih izvora u prometu 24,6%, te smanjenje neposredne potrošnje energije na fiksan iznos od 246,2 petadžula.
U 2024.g. 73,7% neto proizvedene električne energije u RH dolazilo je iz obnovljivih izvora energije. Moramo to naglasit da i mi budemo svjesni da nismo tako loši, a to je ponajprije zahvaljujući hidroelektranama i vjetroelektranama. Hidroelektrane ono šta smo opet kažem naslijedili iz prošle države, to je netko ranije napravio, u tom kontekstu i HEP radi dalje. Nije lako danas prema okolišnim zahtjevima sagradit jednu hidroelektranu, a kamoli više njih, a cilj je sagraditi ih više njih. Međutim ono što je novost, što je doprinijelo ostvarenju tog cilja su i vjetroelektrane i to ne smijemo isto zaboravit. Ovim zakonom osiguravamo da se taj trend ne samo nastavi nego i ubrza. Konkretno navedene brojke nisu deklaracija želja ovi ciljevi to su mjerila naše odgovornosti jer bez ovog i bez ovog zakona one će samo ostati mrtvo slovo na papiru. S ovim zakonom naši ciljevi postaju operativni plan s obvezama, praćenjem i rezultatima.
Što točno nam donosi ovaj zakon? Prvo, usklađujemo se najprije sa direktivom najnovijom aktualnom direktivom iz 2003., 2023. godine broj 1791 o energetskoj učinkovitosti i okvirom uredbe iz 2018. 1999 o upravljanju energetskom unijom. Dakle to znači jasne nacionalne obveze ušteda, jedinstven sustav praćenja, mjerenja i verifikacije ušteda famozni SMIV te transparentno izvještavanje.
Drugo, uvodimo obveze po sektorima. Javni sektor mora, dobiva obvezu duboko obnavljati zgrade i ugovarati energetske usluge radi uštede energije. Opskrbljivači distributeri doprinose uštedama kroz sustav obveze energetske učinkovitosti. Gospodarstvo pak provodi energetske preglede ili ima opciju, uvodi sustav upravljanja energijom ili sustav upravljanja okolišem. To su ISO standardi koje su napredne društva odmah da ih pohvalim već ranije i bez ove zakonske obveze, već implementirale, to je već nešto šta je jako bih rekao u, u ovim društveno odgovornim poduzećima već norma. Sada to i propisujemo onima koji nisu toliko do sad bili barem društveno odgovorni.
Treće, digitaliziramo poslovanja ranije spomenuti SMIV dakle sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije postaje jedinstvena platforma koja sprječava dvostruko brojanje, znači statistiku i olakšava izvještavanje prema kome god. Nama, komisiji prema bilo kome tko je zainteresiran, prema znanstvenim institucijama, da imamo točne podatke koliko to mi trošimo i koliko mi toga štedimo. To nam je jako bitno da bismo onda pratili ostvarenje i onda korigirali daljnje naše akcije. U svakom slučaju manje papirologije, a više ušteda. Osim gore navedenih činjenica novi zakon donosi slijedeće. Prvo obveza znači moram naglasit taksativno jedno za drugim, obvezu energetske obnove za javne zgrade ali i poticaje za javni i za privatni sektor. Digitalizaciju sustava praćenja potrošnje, transparentnost i kontrolu, zatim poticaje za građane i poduzetnike za ulaganje u obnovljive izvore i energetski učinkovite tehnologije, uvođenje energetskih certifikata kao standarda u svim segmentima gospodarstva. Ove mjere nisu samo birokratska ovaj prepreka, da ne bi netko možda to doživio kao takvo, one su konkretan alat koji će omogućiti uštede i razvoj. Svaka energetski obnovljena znači zgrada znači manju potrošnju, niže račune i veću vrijednost nekretnine. To mislim da nema posebno naglašavat međutim volim naglasit i vjerujem da su već oni koji su energetsku obnovu svojih zgrada napravili, da su svjesni toga itekako. Žao mi je moram priznat kao građanin Zagreba kad se vozim, kad šećem Zagrebom i vidim da mnogi to još nisu napravili, a znam koliko je do sada barem novaca bilo na raspolaganju za u tu svrhu i znam nažalost svjestan sam naših neriješenih imovinsko pravnih odnosa u pojedinim višestambenim zgradama pa onda ću smatrat da je to jedini razlog takvog ponašanja, međutim vjerujem da ima i drugih razloga ali ne bi htio skretat s ove teme. U svakom slučaju svaka investicija u obnovljive izvore znači veću konkurentnost, nova radna mjesta i sigurniju budućnost. Konkurentnost ako se primijetili i više puta spominjem jer gospodarstvo jednako tako mora, mi ga barem moramo, mora se ono samo kako da kažem prilagodit realnosti jer je svjesno da ono konkurira na otvorenom svjetskom tržištu nekakvim tvrtkama iz drugih zemalja koji možda imaju puno liberalniji pristup. Navest ću samo dvije krajnosti, jedna su SAD, drugo su Kina. To su konkurenti nekim tvrtkama protiv kojih će se teško oni ovaj boriti odnosno da bi izborili svoje mjesto pod suncem odnosno na tržištu, moraju bit inovativni, uspješniji, bolji pa u tom kontekstu ih mi tjeramo.
Sličan regulatorni okvir imaju druge zemlje EU pa onda tu gledam da smo više-manje ravnopravni odnosno da su, da su naša poduzeća u istoj situaciji barem što se toga tiče. Gospodarske koristi dakle ponavljam energetska učinkovitost nije trošak. To je investicija i to je investicija u budućnost jer svaka kuna odnosno sada euro uložena u energetsku učinkovitost se vraća višestruko kroz smanjenje troškova energije i generalno kroz smanjenje računa. Tu procjenjujemo da će gospodarstvo, teško je procijeniti ali to su stotine milijuna eura godišnje. Nova radna mjesta samo po sebi se podrazumijeva jer energetska obnova i zelene tehnologije otvaraju tisuće novih radnih mjesta u građevini. Ako smo gdje napredovali zadnjih godina to je upravo taj sektor, upravo zahvaljujući nažalost potresima koje smo imali ali isto tako ulaganju u energetsku učinkovitost.
Privlačenje investicija, investitori pogotovo međunarodni traže zemlje koje ulažu u održivost. To je sada postao standard. Jačanje konkurentnosti kao što sam ranije rekao, niži troškovi energije znače veću profitabilnost i bolju poziciju na europskom tržištu i svjetskom. Poduzeća koja umjesto visokih računa za energiju ulažu svoje novce u inovacije i razvoj. To je naš cilj i to je nešto u šta ne prestajemo vjerovat odnosno u šta se, što želimo i šta, od čega ne odustajemo.
Koji su nam očekivani učinci? Dakle očekujemo smanjenje potrošnje za 15% do 2030. godine, potrošnje energije. Očekujemo smanjenje emisija CO2. Mi smo već smanjili emisiju CO2 isto vrijedi spomenuti za 25% u odnosu na 1990. Ako vidite koja je početna godina onda ćete shvatit, možda ne zato jer smo bili jako uspješni, možda zato što '90. se dogodilo nešto što je poubijalo onaj dio industrije koji je bio neprofitabilan, oni koji su preživjeli, oni su ti na koje računamo, a želimo dovest i novu industriju. Međutim cilj nam je još 55% ušteda do 2030. godine emisija CO2.
Treće, jačanje konkurentnosti i gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta u zelenim industrijama. Učinak na građane, poduzetnike i lokalnu samoupravu konkretno i mjerljivo šta da kažem. Građani to je duboka obnova ovojnice, zamjena stolarije, dizalice topline, fotonapon, pametna regulacija, oni svi skupa mogu smanjiti toplinsku potrošnju za 30 do 60%. Do sada bez toga doslovce ko da novce bacamo kroz prozor. To su niži mjesečni računi i povećanje kvalitete življenja. Taj dio isto nemojmo nikad zaboraviti jer dan danas ljudi žive u zgradama, u kućama pardon ali i usred Zagreba u zgradama bez fasade, vjerujem da znate šta to znači po zimi, pljesnivi zidovi, kondenzacija vlage, to nije po meni životni standard, životni uvjeti u kojim bi naši ljudi trebali živjeti u 21. stoljeću. Dakle sustav poticaja se nadovezuje na sustav obveze tako da tržište nagradi najisplativije uštede.
Opet gradovi i općine, mislim da isto ne treba, nema potrebe objašnjavati ali da naglasim, led rasvjeta i ESCO modeli ušteda već sada rutinski donose 50 do 70% ušteda električne energije u tamo gdje se ona troši ili u javnoj raspravi ili i dalje, u, u grijanju. Škole, vrtići, domovi zdravlja, dvorane dubinskim obnovama stječu A i B energetske razrede, smanjuju trošak proračunima. Znači jedinice lokalne samouprave, ne moram vam ništa posebno naglašavati. Pametno mjerenje omogućuje brzo prepoznavanje neučinkovitosti. Moram i također istaknuti da je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti ambiciozan plan i mislim da mi to možemo. Da jer učinkovitost nam nije luksuz nego je najbrže isplativija investicija. Administrativno ne vidim da će bit teško. Uvodi nove obveze da se mi razumijemo međutim uvodimo jedinstveno digitalno izvještavanje i standardnu SMIV metodologiju koju se ta famozna digitalizacija u mnogim drugim segmentima pokazala kao kvalitetno dobro rješenje. Očekujemo isto i tu. Smanjujemo birokraciju, povećavamo vjerodostojnost podataka, ubrzavamo isplatu samih potpora te u konačnici izvještavanje odnosno pripremu izvješća. Tko će to sve platiti? Učinkovitost se otplaćuje sama po sebe iz ušteda. Uz to naravno koristimo NPOO, EU fondove te privatni kapital kroz ESCO modele odnosno ESCO ugovore koji se isto tako pokazao kao dobra inicijativa odnosno dobro rješenje. Dakle ovaj zakon je prilika za gospodarstvo da bude konkurentnije, za građane da bolje žive u energetski učinkovitijim domovima.
I zaključno cijenjene zastupnice i zastupnici pred vama je zakon koji smanjuje trošak, povećava sigurnost i jača gospodarstvo. Zakon koji je u skladu s našim nacionalnim energetskim i klimatskim planom te ciljevima i europskim pravom. Koji je provediv i financijski je racionalan. Stoga vas pozivam da ga podržite zbog građana koji očekuju niže račune, koji zaslužuju niže račune, zbog poduzetnika koji traže predvidljivo okruženje i zbog Hrvatske koja zaslužuje biti bolja, biti proaktivna, učinkovita i pravedna u svojoj energetskoj politici. I sad prije nego što vam se zahvalim na pozornosti samo moram se ujedno izjasniti da predlagatelj prihvaća predložene amandmane. Prvo od strane saborskog, saborskog Odbora za zakonodavstvo P.Z.E. 234/1 te Kluba zastupnika HDZ-a br. 234/2. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika na vaše izlaganje.
Prvo je kolege Babića, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvaženi državni tajniče, evo želim istaknuti jedan važan iskorak ovog prijedloga zakona. Naime, načelo energetska učinkovitost na prvom mjestu, ovdje se po prvi put izričito i zakonski obvezujuće uvodi kao temelj za planiranje, donošenje odluka i upravljanje ulaganjima u javnom sektoru. To do sad nije bilo tako jasno propisano u našem zakonodavstvu zato ovaj iskorak smatram vrlo značajnim, osobito što se načelo sada mora primjenjivati i u postupcima javne nabave i koncesija.
Međutim budući da manji gradovi i općine često nemaju dovoljno stručnih kapaciteta, hoće li ministarstvo pomoći standardiziranim kriterijima da ovo načelo stvarno ugrade u dokumentaciju javne nabave kako bi se osiguralo da svi mogu provesti zakon u praksi? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Da, ministarstvo i Vlada će pomoći kroz dva načina. Prvo nakon donošenja ovog tj. donošenjem ovog zakona bit će propisana obveza uvođenja dodatnog donošenja pravilnika koji će nam pomoć, pomoći u tom kontekstu, ali jednako tako ćemo pomagat kroz smjernice koje ćemo davat prema građanima generalno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ledenko ima repliku.

Ledenko, Ivica (MOST)
Državni tajniče, vaše izlaganje je išlo u smislu, imamo novca kolko god treba, podržimo zakon i idemo obnavljati kako privatne tako i ove poslovne zgrade, no prije toga treba se probiti kroz labirinte propisa i zakona itd., ovaj zakon naime ne dolazi sam, on dolazi u paketu sa Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju, tri zakona, jedan paket, jedan udar na svakodnevni život građana. Ako ova tri propisa krivo posložimo građani završavaju stisnuti između tri škara, prostornog plana, građevinske dozvole i energetskih standarda. Mi u Mostu ne bježimo od ciljeva energetske učinkovitosti, ali tražimo da paket bude čitljiv, pravedan i da građani ne završavaju u procjepu između zakona, fondova i ministarstava. Također držimo i molim vaš odgovor na to pitanje, da li će biti uspostavljen svojevrsni One Stop Shop, dakle mjesto jedne točke gdje će se dobiti sve informacije i prave upute i ishodovati svi certifikati i sve dozvole kako bi se došlo …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… do one vreće pune para?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa ovaj One Stop Shop koji spominjete znači postoji Ministarstvo gospodarstva koje ime…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…postoji već Ministarstvo gospodarstva koja i jest točka centralna koja može pomoć u tom pogledu. Što se tiče novaca, nisam baš tako rekao da ima novaca ko u priči, uvijek fali novaca, vidjeli ste i na samom proračunu da fali novaca, međutim ono što je bila moja ovaj poruka, novce bacamo kroz prozor i bacat ćemo dalje i dokle god nešto ne napravimo o tome da prestanemo se razbacivat sa novcima odnosno energijom i onda će se pojavit novci koji će bit u konačnici izvor financiranja iste te obnove odnosno iste te energetske učinkovitosti. To nam je poanta, poanta nam je da se, da se kroz uštede sami sebe natjeramo da, da sebe natjerano ono što se nismo uspjeli dobrovoljno sada sa zakonom ćemo se natjerat da počnemo …
…Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepo./…
…štedit, a …/Govornik se ne razumije./….

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnica Baradić.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče, pozdravljam ovaj prijedlog zakona, a mene zanima koje mjere se iz ovog prijedloga smatraju ključnima za ostvarenje ciljeva koje ste vi spomenuli u uvodnom izlaganju kao npr. pružanje podrške energetski siromašnim građanima i smanjenju troškova tvrtkama?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle glavna parola možda ovog zakona ako se to tako može reći, kroz uštede smanjenje potrošnje energije koja se ostvaruje posljedično kao tj. kao posljedica svih ovih radnji, trošak odnosno izdaci građana, ali ne samo građana, ovdje u konkretnom slučaju građana, se smanjuju, znači moramo štediti, jednostavno mi sada već samo imamo primjere, danas je isto neko spominjao solare, mislim poštovani zastupnik Zmajlović, da onaj ko stavi solar znači ne treba puno, financiramo ugradnju solara, onaj ko stavi solar na, na, na, na krov svoje obiteljske kuće ne plaća više račun za struju, do toga smo došli i to nam je cilj. Još ako na to stavi termo izolaciju živit će kvalitetno za male novce i još si može kupit električni auto i još se vozit besplatno i sa autom, a i jedno i drugo neće emitirat štetno ispuštanje u zrak.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Bugarin.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, znači mi imamo ciljeve koji su preuzeti i utvrđeni Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom 2021.-2030., hoće li se ovim prijedlogom uštede dodatno pratiti i hoće li sankcije biti povećane za opskrbljivače energijom u svrhu ostvarenja ciljeva? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa kratko i jasno da.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Poštovani g. državni tajniče, činjenica je da se ovaj zakon donosi zapravo pod pritiskom Europske komisije nažalost, prijedlog ovog zakona i sva načela koja ste i sami promovirali je nešto što treba podržati, no činjenica da donosite ovaj zakon pod pritiskom i po meni prekasno, govori zapravo o tome na koji način Ministarstvo gospodarstva i Vlada uopće gleda na, na ovaj sektor. Zato mislim da je to nešto što je vrlo, vrlo loše i na što se teško mogu prilagođivati određeni tržišni dionici i sa time ćemo siguran sam imati problema, pa me u tom kontekstu isto zanima na koji način je određena ova naknadan od 4,13 eurocenta po kWh koji bi opskrbljivači trebali plaćati ukoliko ne ostvare uštede dakle kao bajaut kao mogućnost uplate te naknade ako ne ostvare uštede u određenom, određenom roku. Je li ta naknada preniska i hoće li to se više koristiti …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…s obzirom na cijenu …/Govornik se ne razumije./…?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dakle ovo nije novina, slažem se da ima razlog zašto donosimo i u konačnici po hitnom postupku, međutim ovo je samo nadopuna onih koraka koje smo već dosad poduzeli i koji su već dali dobre korake, doba… dobre primje… dobre rezultate. Ja mislim da, maloprije sam i o njima govorio, situacija je dosta dobra što se tiče energetske učinkovitosti i generalno energetskih ušteda međutim mi nismo zadovoljni, mi smo ambiciozniji i mi moramo bit ambiciozniji. Postigli smo mi već neke ciljeve da se razumijemo međutim ne želimo. Mi želimo još jer se brinemo za konkurentnost gospodarstva. Sama ova naknada što ste rekli, ona je ako mene pitate premala, međutim tko sam ja da ovaj sudim. Stručne rasprave su dale taj, stručne analize su dale taj broj. Osobno ja nisam zadovoljan, ja bi ga povećao.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Ikić Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Zanima me da li će gospodin državni tajnik danas napokon biti iskren prema građanima i priznati da će de facto opskrbljivači trošak uvođenja ovog sustava kojeg predviđate s ovim zakonom prebaciti na njihove krajnje račune. Nije li ovo zapravo svojevrsni skriveni porez na energiju. Ako nemamo mehanizam, a definitivno ga nećemo imati jer ionako što HDZ-ova većina i žetončići usvoje ovaj zakon koji će osigurati da se taj novac vrati najsiromašnijima kroz drastično manje račune koje ste vi kroz svoje ružičaste naočale najavili sa ovim zakonom. Nije li zapravo ovaj zakon duboko socijalno nepravedan i baca teret na one najugroženije što su u Hrvatskoj u ovom trenutku definitivno naši umirovljenici.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Pa ako mogu bit iskren i ako se pričamo o građanima ja ne mogu reć ljepše nego električna energija koju hrvatski građani plaćaju je ispod tržišne razine. Ispod one razine koju bi trebali radit, plaćati. To je socijalna mjera koju ova Vlada provodi zbog situacije od prije par godina, dijelom koji još uvijek živimo, a to je energetska kriza. Međutim činjenica jest da električna energija mora ići, bit i veća. Međutim, ne za nas ovdje tj. za nas ovdje. Međutim oni koji imaju problema, koji imaju financijskih, drugih problema generalno odnosno koji su energetski ugrožena kategorija i socijalno ugrožena kategorija, za njih možemo i moramo i u konačnici i činimo druga rješenja koja rješavaju tu tematiku. Mi ne možemo tematiku energetske siromaštva rješavat na način da svi mi, oni koji moraju …/Upadica Reiner: Hvala./… plaćat kako, koliko energija košta da plaćaju niže.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Hvala. Evo ja čitam ovaj članak 19 javna tijela dužna su svake godine obnoviti 3% ukupne korisne površine, dijela zgrada u svojem vlasništvu do standarda zgrada nulte energije. Ne znam šta znači do nulte energije ali znam šta znači ovaj prvi dio kao čelnica jedinica lokalne samouprave to su nove obaveze koje idu prema nama. Mehanizmi u ovom zakonu financiranja ne vidim. Rekli ste rečenicu što se mogu složit s vama, napisala sam učinkovitost se isplaćuje sama od sebe kroz uštede. Međutim za to realizirat, mi se moramo financijski zadužit. Mi smo napravili npr. energetsku obnovu dječjeg vrtića, kredit otplaćujemo slijedećih 10 godina, energetsku obnovu javne rasvjete, a to vam sve ulazi u postotak zaduženja kojim vam Vlada odobrava. Znači mi više nemamo tog prostora za nova financijska zaduženja jer nećemo dobit suglasnost od Vlade …/Upadica Reiner: Hvala./… mi ovo nećemo moći realizirat. Morate i o tome malo vodit računa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Da u pravu ste to košta i dobro ste sad i dali primjer, pozitivan primjer šta ste već do sad učinili, međutim ne možemo na tome stati. Mi ako to ne napravimo, vi odnosno jedinica, vrtić ili tko god, ako ne napravi de facto plaća novce uzalud, baca ih u vjetar. Mi ovim želimo da se ti novci koji će se uštedit kroz mjere energetske učinkovitosti, financiraju iste te mjere energetske učinkovitosti. Uvažavam i ovo što ste rekli vezano uz zaduženost i, i, i obim svih tih radnji koje treba i rokove koje treba napravit. Podsjećam da postoje programi države koji su već mislim ne trebam ih posebno niti reklamirat. To je ono kako mi vidimo da država može pomoć. Pored toga ESCO model kojeg sam više puta ponovio, isto nešto šta možete naći investitora koji će vam odradit sve to za vas, od tih ušteda će si povratit investiciju plus pretpostavljam neku, neki interes …/Upadica Reiner: Hvala./… zbog kojeg to radi. Nakon toga već prvog dana koristite benefite.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Poštovani državni tajniče energetske zajednice građana ovdje su samo usput spomenute bez posebnih prava olakšica ili podrške. Europska direktiva jasno kaže da su energetske zajednice ključan instrument za mjere energetske učinkovitosti na lokalnoj razini, osobito za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva, a one u Hrvatskoj ne funkcioniraju. Iako ovaj zakon nije temeljni propis za energetske zajednice građana, mislim da ako smo već ovim zakonom uredili ciljeve uštede energije, planove županija i gradova, javnu rasvjetu, obnovu zgrada i programe fonda, onda je logično mjesto da jasno kažete u ovom zakonu da u svemu tome računamo na energetske zajednice građana, da im dajemo prednost u programima, da pojednostavljujemo procedure i da osiguravamo tehničku podršku.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
U pravu ste i u jednom i u drugom, dakle ovu tematiku energetskih zajednica rješava Zakon o obnovljivim izvorima energije. Tako da je to tematika koja je prepoznata i regulirana u drugom zakonu i vjerujem, po mom osobnom mišljenju, a opet kažem neko tržište će u konačnici pokazat, vjerujem da je dobro riješeno. S druge strane, ovo, ova tematika energetske učinkovitosti vrijedi za svaku individuu udružila se ona u zajednicu ili ne. Udruživanje u zajednice ima svoje razloge zato jer netko negdje ne može instalirat solarne panele pa se onda udruži s onim koji može, međutim oba dva kao potrošači moraju bit energetski učinkoviti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala vam potpredsjedniče.
Državni tajniče, spominjali smo i energetsko siromaštvo i pomoć i slažem se da tamo gdje je najteže prvo se pita ministarstvo za socijalu, a onda ovdje međutim spominjali ste i da ste gledali druge modele za oko je upao irski model u kojem se kroz ove naknade i budžet kojim se puni fond multipliciraju sredstva koja su se prikupila na način da sa Europskom investicijskom bankom se dobivaju dodatna jamstva i na taj način pomaže građanstvu na puno veći i bolji način sa kreditima i sa jamstvima i sa subvencijama.
Da li nešto tako možemo razmotriti, a ne samo ove pojedinačne vaučere koje sad vidim opet u zadnje vrijeme dajemo na najbrži prst.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Znači kad spominjete vaučere, vaučeri su trajna mjera za najugroženije i oni ostaju do daljnjega. Međutim, ovo što pričate da li bi se neke druge kreditne institucije mogle uključiti pa uključuju se. Imamo i HBOR koji kroz energetske kredite preko komercijalnih banaka pomaže. Ja bih rekao da, neću reći sad kontekst prethodne rasprave koji ima novaca.
Šta se tiče financiranja ja bih rekao da financiranja u ovu svrhu nije problem, odnosno da novaca i izvora sredstava ima. Pomalo razočaravajuće. Moram konstatirati da mi je žao što nije veći interes pokazan. Ja vjerujem, tj. svjesni smo svi da postoje olakotne okolnosti na primjer ne znam sad koga spomenuti, a ne prozvati neka velika stambena zgrada u velikom gradu zašto nije obnovljena. Mislim da nije stvar u novcu, odnosno u ovome o čemu mi danas pričamo, nego da su neki drugi razlozi.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lipovac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani državni tajniče.
Hrvatska treba do 2030. godine ostvariti cilj od 42,5% u udjelu obnovljivih izvora energije, u bruto finalnoj potrošnji energije. Dakle do tridesete godine imamo još pet godina. Zanima me koliko nam treba do ostvarivanja tog cilja, hoćemo li ga moći ostvariti i koje su nam posljedice ukoliko ga ne ostvarimo?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Ciljevi su ambiciozni, ima i minimalni ciljevi i u pogledu generalno i obnovljivih izvora energije ali i u pogledu sada po novome i energetske učinkovitosti. Ciljevi su dostižni samo mi, ne netko drugi, mi se moramo malo pozabavit, zavrnut rukave i dostići taj cilj.
Ja sam uvjeren da mi možemo postići taj cilj. Posljedice ne postizanja cilja opet odgovornost koju već sada znamo. Pridruživanjem EU mi smo preuzeli određena pravnu stečevinu, određene stvari koje mi možda sada samo moramo još implementirati kroz naš zakonodavni sustav međutim one su već poznate. Ako ne ostvarimo postoje kazne za to. To su u pravilu financijske kazne na ovaj ili onaj način.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani državni tajniče slušali smo ovo što ste nam sve izložili i učinilo se jako prihvatljivo i razumljivo je i u ranijim slučajevima kad prihvaćamo ono što nam Europa nameće u vidu uredbi, pa tako i ovo da su to dobre stvari u smislu zakona, propisa i slično. Ali u Hrvatskoj se puno toga jednostavno ne može ostvariti iz raznih razloga korupcijskih i slično, zapuštenosti da sad ne nabrajam sve to što smo slušali ovdje u ovim pitanjima, u replikama.
Ja bih volio da malo objasnite kako mislite je li uopće razmatrano kad se radi o kulturnim objektima, znači od najvišeg stupnja zaštićenosti do one niže razine kako će se to provoditi vezano za konzervatore i sve ostale komplikacije, dakle kako ćemo moći primijeniti ovaj model eto do tridesete godine na dosta ili veliki broj objekata koji imaju taj nekakvu licencu jel' da su kulturno dobro u najvećoj, dakle općoj, svjetskoj mjeri do onoga najniže stambenih zgrada.
Jako puno u Zagrebu ima …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… zbog poreza zapravo …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani državni tajnik.

Špehar, Vedran
Dobro ukazujete.
E sad ne znam jesam li ja baš najbolji da odgovorim na to pitanje, ja ću se potruditi. Znači ima više razloga. Ove korupcijske mislim da postoje tijela koja to rješavaju i to čini mi se u zadnje vrijeme poprilično uspješno. Ovo što se tiče kulturnog dobra polagano je to resor ministrice kulture, pa onda ne bih niti njoj previše ulazio. Međutim, ovo što spominjete zadnje to je Zakon o energetskoj obnovi u zgradarstvu bi trebao riješiti. Ovaj dio naš što se tiče to je, vraćam se to su poduzeća, to su javne ustanove, to su famozni promet da njega ne zaboravimo ali hvala na naznaku koja je objektivna prepreka napretku barem onoj brzini napretka kojoj mi želimo, a to su kulturna dobra. Za to moramo naći rješenje, na to računam.
I druge kolege iz drugih ministarstava ali i na vas na maksimalnu suradnju kako bismo prvo …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Vlašić Iljkić.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani sve je više upita građana o povezanosti ugradnje liftova i energetskih obnova zgrada. Mnogi stanari godinama već čekaju ugradnju liftova, primjerice ja ću navesti primjer u Požegi, o tome sam pisala nekoliko već zastupničkih pitanja od 2022. pa nadalje, pa sam dobivala i sama različite odgovore.
No, činjenica je da se ništa po tome ne poduzima. Znači i dalje nemaju jednoznačan odgovor kako mogu ući u energetsku obnovu što se tiče i ugraditi lift i jednostavno upit je moj da li se može ugraditi kroz energetsku obnovu ili se planira uspostavu jednog posebnog programa kako građani više ne bi godinama čekali na rješenje. Primjerice evo u Požegi znam da je to jako dugo i veliki problem.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor na repliku.

Špehar, Vedran
Svjesni smo problema na kojeg ste ukazali, međutim tu se radi o problemu koji se rješava u okviru energetske ovojnice, tako da je to ovaj drugi zakon koji mi na žalost kroz ovaj zakon tematiku gradnje dizala jednostavno ne pokrivamo, niti smo ovlašteni. Koliko ja znam postoje programi, ali kažem nisam možda najbolji da sad to tumačim. Postoje programi za financiranje, ali opet uvijek dolazimo do situacije da se suvlasnici moraju dogovorit oko takve jedne investicije, dovoljno sada, sad su se smanjili pragovi za donošenje odluka, pa vjerujem da će u konačnici i to bit, krenut većom brzinom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Izvjestitelji odbora? Ne.
Otvaram raspravu, prvi g. Ivica Ledenko, Most i nezavisni zastupnik Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Dakle evo imali smo izlaganje državnog tajnika i kaže moramo štedjeti, moramo izgraditi. Naravno da bismo uštedjeli treba prvo izgraditi fasade, promijeniti stolarije, financirati solarne projekte, za to treba novca, neki ga nemaju. Ovaj zakon dio je sveobuhvatne, barem pokušaja reforme u kojem su i Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju. Ovaj zakon možemo reći da je lex generalis u odnosu na lex specialis koji je vezan uz zgradarstvo, pa ću sveobuhvatno ovaj napraviti raspravu sa moje strane obzirom je jučerašnja bila jako kasno i mislim da nije bila ni gledljiva, niti je iko o njoj vodio ovaj računa.
Dakle ključna poruka koju želim odmah na početku reći je vrlo jednostavna, mi u Mostu smo za energetsku učinkovitost, ali protiv energetske nepravde, za ciljeve ovog zakona, manju potrošnju energije, manje račune, obnovu zgrada, čišći zrak, možemo se složiti. Za put kojim se do tih ciljeva ide ovako kako su ovi zakon napisani možemo konstatirati da će teško se doći do cilja jer u ovom, ovim zakonskim prijedlozima premalo vidimo obitelj, premalo vidimo lokalnu zajednicu, premalo pravne sigurnosti sa previše centraliziranih ovlasti, labirinta procedura i sivih zona oko javnog novca. U najkraćem, smatramo da je zakon potreban i da je dobro što se energetska učinkovitost u globalu uređuje, pa i ova u zgradarstvu, posebnim propisom u odnosu na energetsku učinkovitost, ali ti prijedlozi nedovoljno štite obitelj, starije i energetski siromašne, gura građane u administrativni labirint umjesto kao što sam napomenuo imamo One Stop Shop dakle točku u kojoj ćemo dobiti sve informacije, upute, podići sve potrebne dozvole kako bismo išli u energetsku obnovu, previše moći i novca se daje centralnim tijelima i fondovima uz preslabu kontrolu i jasne kriterije. Ostavlja se otvoren prostor za loše radove bez zaštite potrošača i ne vodi dovoljno računa o onim specijalnostima, a specijalnosti u Hrvatskoj su primjerice Banovina, ruralne sredine, otoci i povijesne jezgre. Mi ćemo tražiti kroz ovu raspravu socijalnu i teritorijalnu pravednost da zakon prvo vidi one koji jedva plaćaju račune, koji ni ne pomišljaju o nekoj energetskoj obnovi jer oni čekaju kako će od prvoga do prvoga preživjeti, jasnu i jednostavnu proceduru za građane, One Stop Shop-ove, razmjenu koraka, rokove i žalbe, kontrolu moći i novca, dakle snažan parlamentarni nadzor nad fondovima i programima tražimo kako bismo zaštitili građane od šlampavih radova i zatvorenih krugova. Ako se taj okvir ne ugradi onda ovo neće biti nikakva zelena tranzicija nego još jedan prazan ček potpisan tuđim novcem.
U ovom zakonu se stalno spominje vlasnik dakle u ovom zgradarstvu vlasnik zgrade, energetski certifikat, pregledi sustava, ali iza tih pojmova stoje ljudi. Pitamo se što ovaj zakon znači za mladu obitelj u stanu od 60 kvadrata u zgradi '70.-tih s kreditom na 30.g., što znači stariji bračni par u staroj kući na selu sa dvije mirovine koji jedva pokrivaju režije, što znači za malog iznajmljivača ili OPG koji živi o dvije sezone i jedne male kuće za turiste, što znači za stanare u velikim zgradama gdje je pola ljudi u mirovini, a pola na kreditim?
U ovim profilima vidimo lice Hrvatske, u ovom tekstu zakona nažalost vidimo ih premalo, kad govorim o zakonu govorim o svim ovim zakonima koji na neki način sudjeluju u zelenoj tranziciji, dakle zakon formalno spominje energetsko siromaštvo, ali ga ne čini polaznom točnom. Po nama pravo pitanje mora biti, tko je najugroženiji i kako njih štitimo? Jer ako red za subvencije počne od onih koji imaju najbolje projekte, najveće urede i najviše savjetnika, a završi, ako ikad dođe, na ruralnim kućama na Banovini ili siromašnim kvartovima onda smo promašili bit. Zato tražimo da se energetsko siromaštvo jasno definira u zakonu, da se odredbe o fondu ugrade obveze da programi prioritetno idu prema energetski siromašnima i najlošijim zgradama, da za starije i siromašne na ruralnim područjima vrijedi jednostavno pravilo, prvo program i pomoć, tek onda ako uopće dođe kolokvijalno kazna jer kazna je alat za one koji varaju sustav, a ne oni koji jedva plaćaju režije.
Drugi veliki problem koji vidimo je pravna nesigurnost i rizik od administrativnog labirinta. Imamo više zakona, prostorno uređenje, gradnja, energetska učinkovitost sa svojim lex specialisom, energetska učinkovitost u zgradarstvu, a građanin bi trebao biti siguran da se ako se drži plana i dozvola neće za nekoliko godina probuditi i shvatiti da je postao prekršitelj zato što je Vlada u međuvremenu donijela novi pravilnik. Zato se zalažemo za tri stvari, jasne šavove između zakona, tko ima prednost kad se propisi sudare, što se traži za uporabnu dozvolu, a što je dodatni standard koji se postiže poticajima, a ne naknadnim kažnjavanjem. Drugo, čvrste rokove i jasne žalbe, građanin mora znati u kojem roku fond odlučuje, kome se žali, ima li žalba ikakav stvarni učinak i treće, javno objavljena tumačenja da se pravila ne kriju u neslužbenim uputama nego da svaki građanin zna što ga čeka. Druga dimenzija je čisti birokratski labirint, za jednog malog čovjeka ovi zakoni znače, naći ovlaštenog certifikatora, organizirati preglede sustava, prikupiti dokumentaciju, prijaviti na fond, dobiti suglasnost suvlasnika, koordinirati s JLS, a pritom ako nema znanje, vrijeme i novac za platit projektante, savjetnike i odvjetnike vrlo brzo odustaje. Tu dolazimo do jedne rečenice koja je po nama savršeno opisuje administrativni problem, a ako je građaninu teže doći do obnove nego do kredita u banci, onda ovi zakoni administrativno su pogrešno napisani. Zato tražimo da se u zakon ugradi obveza, u zakone jer govorimo o ovoj skupini, obaveza uspostave digitalnog one stop shopa, jedno mjesto gdje građanin i mali poduzetnik rješava sve informacije, prijavu, praćenje. Obavezu ministarstva da izradi jasne, razumljive vodiče i obrasce, a uloga lokalne samouprave kao kontakt točke. Ona je najbliža, najpristupačnija svakom građaninu i tu su vrata na koja ona mi pokucati. To je razlika između reforme na papiru i reforme u stvarnom životu. Tu su također i pitanja moći novca. Znamo da će se kroz energetsku obnovu i ovaj i ove zakone vrtjeti veliki iznosi državni, europski, privatni novci. Znamo i da u ovoj državi prečesto pokazalo da veliki fondovi bez kontrole, brzo postanu privatni bankomati za uski krug ljudi. U ovom prijedlogu vidimo snažnu koncentraciju ovlasti u ministarstvu, fondovima, državnim agencijama. O lokalnoj razini se lijepo govori ali ona malo odlučuje. Dok jedni govori nek sve centralno odrade fondovi oni znaju najbolje, a drugi samo još više potpora, još više novca riješit će se sve. Mi kažemo bez parlamentarnog da se neće ništa dogoditi bez jasnog parlamentarnog kontroliranog fonda, bez javno objavljenih ugovora, bez jasnih kriterija tko, kako i zašto dobiva sredstva. Ovo nije zelena tranzicija nego rizik za novu rundu klijentelizma pod zelenom zastavom. Zato ćemo tražiti obvezna godišnja izvješća Fonda i APN u saboru, javnu objavu svih ugovora na jednoj platformi dostupnoj građanima i jasne kriterije koji sprječavaju koncentraciju sredstava u rukama par najvećih igrača i također jedna stvar je dosta važna, to je kontrola kvalitete radova i zaštita potrošača. Građani ulaze u obnovu, dižu kredite vjerujući da će država držati sve pod kontrolom. Ako radovi budu loše odrađeni, on ostaje sa dugom i vlagom u stanu dok izvođač nastavlja dobivati poslove. To je apsolutno neprihvatljivo. Država koja gura građane u obnovu mora stati iza kvalitetnog sustava, a ne iza leđa izvođača. Zato tražimo javni registar izvođača i certifikatora sa poviješću kontrola i pritužbi neovisne kontrole kvalitete, uzorkovanje projekata i stvarne sankcije za šlampavu obnovu. Jasna prava potrošača na reklamaciju, ponovna mjerenja i odgovornost onih koji su zaradili na lošem poslu. Ne možemo ozbiljno govoriti o ovim zakonima i energetskoj učinkovitosti ako ne spomenemo Banovinu, ruralnu Hrvatsku, otoke i zaštićene povijesne cjeline. Ne može isti standard, isti rok vrijediti za novu zgradu u metropoli, staru kuću na Banovini koja je već jednom stradala u potresu, kamenitu kuću u staroj jezgri, kuću na otoku gdje je svaki rad skuplji. Ako to ignoriramo onda ne gradimo pravednu tranziciju nego novu kartu nejednakosti. Zato tražimo posebne režime, fleksibilnije rokove, veće sufinanciranje i usklađenje sa Zakonima o obnovi za potresna područja, više sufinanciranja i jednostavnije programe za siromašne ruralne sredine, prilagođene standarde i dodatne fondove za otoke i kulturnu baštinu. Poštovane kolegice i kolege, nitko razuman ne može biti protiv toga da naše zgrade, stanovi i kuće, poslovni objekti troše manje energije, da računi budu niži, da djeca dišu čišći zrak u školama, da domovi budu sigurniji i ugodniji ali jednako tako nitko tko stvarno brani obitelj, lokalnu zajednicu, pravnu državu i javni novac, ne bi smio zatvoriti oči pred manama ovog prijedloga. Ovaj zakon može biti dobar sluga ali i loš gospodar. Bez socijalne pravednosti, bez jasnih procedura, bez kontrole fondova i kvalitetne provedbe more pretvoriti obitelj u dužnika, lokalnu zajednicu u pasivnog promatrača, a javne fondove u tihe hranilice za uski krug odabranih. Zato stavove Mosta sažimamo u tri zapravo rečenice.
Prvo da ciljevima energetske učinkovitosti, ali uz jasnu zaštitu obitelji, starijih, siromašnih i lokalnih zajednica. Da europskim standardima ali uz hrvatski put koji je pravedan, decentraliziran i transparentan, a ne centraliziran i zatvoren. I treće, da zakonima ali samo ako ugrađuju jasne mehanizme socijalne pravednosti, pravne sigurnosti, antikorupcije i parlamentarnog nadzora. Ne treba nam zakon i zakoni koji pod izlikom energetske učinkovitosti stvaraju energetske nepravde. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospodin Mihael Zmajlović, Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici Vlade pred nama je Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti. Dokument koji ne donosimo kao rezultat pravovremenog strateškog planiranja nacionalne energetske politike već kao rezultat administrativne nužde. Zakon je u hitnoj proceduri jer su rokovi za transpoziciju direktive odavno istekli, a RH se već suočava s postupkom zbog povrede prava EU. Takav modus operandi, donošenje sistemskih zakona pod pritiskom sankcija neizbježno dovodi do rješenja koja su normativno manjkava, a provedbeno rizična. Ovaj zakon definira okvir za postizanje vrlo ambicioznih ciljeva. Povećanje obveze uštede energije sa dosadašnjih 0,8% na 1,9% godišnje do 2030. godine. To predstavlja prilično radikalan zaokret koji zahtjeva mobilizaciju golemih financijskih i tehničkih resursa međutim analizom predloženog teksta Klub zastupnika SDP-a uočava strukturalne neravnoteže koje prijete destabilizacijom tržišta energije, socijalnom ugrozom najranjivijih i administrativnim kolapsom u provedbi i zato ću se fokusirati na tri ključna problema ovog prijedloga.
Prvo pitanje odnosi se na financijsku transparentnost i namjensko trošenje sredstava. Zakon u čl. 43 redefinira sustav obveze energetske učinkovitosti uvođenjem opcija plaćanja naknade. Opskrbljivači energijom mogu svoju obvezu uštede kompenzirati uplatom novčanih sredstava u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti i s obzirom na visinu kumulativnih ciljeva ovdje govorimo o potencijalnom slijevanju desetaka pa i stotina milijuna eura u fond. Zakon deklaratorno navodi da se ta sredstva moraju ulagati u mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima s naglaskom na suzbijanje energetskoj siromaštva i to načelno podržavamo. Međutim, zakonodavni okvir ostaje nedorečen u mehanizmima kontrole. Ključni dokument program suzbijanja energetskog siromaštva Vlada tek treba donijeti i mi danas glasamo o prikupljanju, raspravljamo o prikupljanju sredstava dok su kriteriji njihove distribucije ostavljeni diskrecijskoj ocjeni izvršne vlasti kroz buduće podzakonske akte. I zato upozoravamo da bez strogog zakonskog mehanizma, namjenskog vezivanja i bez javnog digitalnog registra ušteda u realnom vremenu, fond se izlaže riziku da postane proračunski bufer za krpanje rupa umjesto generatora investicija. Ako ne uspostavimo sljedivost svakog eura od uplate opskrbljivača do ugradnje izolacije na kući energetski siromašnog građana, ovaj zakon neće biti alat socijalne politike već novi parafiskalni namet koji će na kraju kroz cijenu energije platiti građani.
Drugo pitanje tiče se zaštite tržišnog natjecanja. Iako direktiva nalaže tržištu neutralnost, predloženi model penalizaciji kumulativnih obveza stvara asimetričan pritisak na različite sudionike na tržištu. Sustav favorizira velike, vertikalno integrirane energetske subjekte koji imaju diverzificiran portfelj i mogu interno prebijati uštede, a nasuprot tome su objekti koji se bave isključivo opskrbom plinom i nemaju vlastitu infrastrukturu za provedbu tehničkih mjera nameću se nerazmjerno visoke kumulativne obveze. Oni su de facto prisiljeni na plaćanje naknada jer nemaju kapacitet za provedbu mjera na samom terenu. Odbijanjem uvođenja zaštitnih mehanizama ili korekcijskih faktora za takve specifične tržišne pozicije, zakon riskira stvaranje oligopola. Manji opskrbljivači bit će istisnuti s tržišta ili preuzeti od strane dominantnih igrača i smanjenje konkurencije dugoročno uvijek rezultira povećanjem cijena za krajnje korisnike. Energetska učinkovitost ne smije biti alibi za tržišnu konsolidaciju u rukama nekolicine. Dodatno upozoravamo na pravnu nesigurnost koju unose odredbe sa retroaktivnim učinkom gdje se financijske obveze i penali vežu uz razdoblje kada regulatorni okvir nije bio ovako definiran i to je signal nestabilnosti svakom budućem investitoru u energetskom sektoru.
Treća točka odnosi se na provedivost propisanih mjera. Zakon propisuje prioritetno usmjeravanje sredstava fonda prema kućanstvima. U tom procesu potpuno je marginaliziran sektor malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva. Hrvatska obrtnička komora i poduzetnička udruženja s pravom su upozoravali u javnom savjetovanju da mali gospodarski subjekti su suočeni sa rastom cijene energenata i nužnošću tehnološke modernizacije. Isključivanjem njih iz sustava potpora Vlada prebacuje teret tranzicije na kičmu hrvatskog gospodarstva. Trošak te nebrige prelit će se u cijene proizvoda i usluga ponovno potičući inflatorne pritiske. Nadalje, čl. 19 propisuje obvezuje javnim tijelima da svake godine obnove 3% ukupne površine svojih zgrada do nZEB standarda i kolegice i kolege ovdje moramo biti zaista realni. S obzirom na trenutne kapacitete građevinskog sektora i stanje proračuna jedinica lokalne samouprave, ova je odredba bez snažnog centralnog mehanizma financiranja potpuno neoperativna i neprovediva. Gradovi i općine nemaju u ovom trenutku fiskalni kapacitet za takav investicijski ciklus i donošenjem ovakve obveze bez istovremenog osiguravanja jasnih izvora financiranja, država svjesno gura lokalnu samoupravu u kršenje zakona. Zakon spominje tehničku pomoć ali to je nedovoljno precizno za obvezu ovakvih razmjera.
Poštovane kolegice i kolege Klub zastupnika SDP-a nedvojbeno podržava smjer zelene tranzicije i povećanja energetske učinkovitosti. To je pitanje i nacionalne sigurnosti i zdrave ekonomske logike, međutim ovaj prijedlog zakona sadrži ozbiljne sistemske fizike. Donosi se u hitnoj proceduri što nam znatno sužava prostor za kvalitetnu parlamentarnu raspravu iako ćemo kroz ovu raspravu pokušati evo utjecati na korekciju ovih najspornijih dijelova, činjenica je da se prevelik dio regulativa prepušta podzakonskim aktima i diskreciji samog ministarstva. I ovim putem želimo jasno poručiti, ako provedba ovog zakona dovede do netransparentnog trošenja sredstava fonda i ako rezultira gašenjem malih, manjih tržišnih aktera i rastom cijena te ukoliko lokalna samouprava ostane blokirana nerealnim obvezama, politička odgovornost bit će isključivo na predlagatelju, na Vladi. Energetska učinkovitost mora biti poluga razvoja i alat za smanjenje siromaštva, a ne birokratski mehanizam naplate naknada i tržišnog gušenja. Nažalost ovaj tekst zakona koji je pred nama ne nudi dovoljna jamstva da će se izbjeći i ovaj drugi scenarij. Hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepo g. Zmajlović.
Ispred HDZ-a g. Goran Kaniški ili Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege zastupnici, državni tajniče.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a danas želim jasno i nedvosmisleno izraziti podršku prijedlogu Zakona o energetskoj učinkovitosti. Riječ je o zakonu koji je prije svega važan, usklađen s europskim propisima i usmjeren na dobrobit građana, gospodarstva i okoliša. Zašto je ovaj zakon potreban? Pa ovim zakonom Hrvatska preuzima direktivu EU čime ispunjavamo sve svoje obveze prema EU i osiguravamo da naš energetski sustav ide u korak sa energetskim standardima, no ovaj zakon nije samo domaća zadaća prema Briselu, on je korak prema manjim računima za energiju, čišćem okolišu, sigurnijoj opskrbi energijom, kao i jasnoj i poštenoj podršci onima koji su najviše izloženi energetskom siromaštvu. Po prvi puta uvodimo obvezu primjene načela energetska učinkovitost na prvom mjestu u donošenju državnih, regionalnih i lokalnih politika, kao i kod većih investicija. To nešto, to znači nešto vrlo jednostavno, kad god trošimo javni novac ili planiramo ulaganje prvo pitamo može li se potrošiti manje energije i to pametnije i učinkovitije. To je odgovorno, racionalno i dugoročno najisplativije. EU propisala je maksimalnu potrošnju energije za svaku državu članicu, za našu državu taj cilj iznosi 5,88 milijuna tona ekvivalentne nafte do 2030.g.. Da bismo to ostvarili, u javnom sektoru potrošnja se mora smanjivati 1,9% godišnje, svake godine mora se energetski obnoviti 3% zgrada u vlasništvu države, županije i veliki gradovi moraju donositi 3-godišnje akcijske planove, uspostavlja se registar svih javnih zgrada kako bismo znali gdje i koliko trošimo, drugim riječima uvodi se red, planiranje i praćenje stanja. Velika vrijednost ovog zakona je to što stavlja poseban naglasak na energetsko siromaštvo, dakle podrška građanima, posebno onima najugroženijima.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost morat će sva prikupljena sredstva ulagati u energetsku obnovu kućanstava uz posebne programe za najugroženije obitelji, to znači prije svega za njih toplije domove, manje troškove grijanja i bolju kvalitetu života, posebno za naše starije sugrađane, obitelji s nižim prihodima, kao i za sve oni kojima svaki euro na računu znači mnogo.
Novi zakon smanjuje i financijsko opterećenje tvrtkama odnosno poduzećima, uvodi se obveza energetskih pregleda, ali ona se ne odnosi više samo na sva velika poduzeća već samo na ona koja su energetski intenzivna, koja realno i troše najviše, znamo koja su to, industrije. Ta poduzeća dobit će financijsku i tehničku pomoć …/Govornik se ne razumije./…mjere štednje, što će im dugoročno smanjiti troškove poslovanja, dakle mjere su realne, pravedne i tržišno logične. Ovaj zakon ujedno potiče partnerstvo države i privatnog sektora, kroz kulminaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita otvara se prostor za bržu energetsku obnovu, ulaganja u obnovljive izvore energije, manju ovisnost o fosilnim gorivima, nove poslove ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Uvodi se vidimo i učinkovit sustav nadzora i izvještavanja, svake 2.g. Hrvatska će Europskoj komisiji podnositi izvješće o napretku, gradovi i županije imaju obvezu izrade vlastitih planova i transparentnog praćenja istih, drugim riječima, znat ćemo što radimo, koliko trošimo i gdje možemo bolje. Ovo je sustav koji uvodi red, odgovornost i dugoročno planiranje u energetskoj politici.
Uvažene kolegice i kolege, ovaj zakon tiče se svakog doma, svake tvrtke, svakog grada i općine. Njegove koristi su jasne, niži računi za energiju, manja ovisnost o uvozu, čišći okoliš, bolja zaštita najugroženijih, manje troškove za poduzetnike, bolja organizacija javnog sektora i snažna usklađenost s europskim standardima. Zato će Klub zastupnika HDZ-a podržati ovaj zakon i poziva sve zastupnike da ga podrže, hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gđa. Rada Borić, Klub zastupnika Možemo!, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Poštovani predsjedavajući, poštovani g. državni tajniče.
Sedmi puta od 2014.g. raspravljamo o Zakonu o energetskoj učinkovitosti, dalo bi se zaključiti da nismo najbolje energetski učinkoviti ni u segmentu čuvanja energije zastupnika. Ovaj novi Zakon o energetskoj učinkovitosti kojeg ćemo donijeti ponovo dakako nakon svih tih 7 rasprava u hitnom postupku, donosi neke značajne novine pri čemu se ističu vođenje načela energetska učinkovitost na prvome mjestu u zakonodavstvo. To naravno pozdravljamo, jednako kao što pozdravljamo i deklarativne ciljeve ovoga zakona, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, smanjenje ovisnosti o uvozu energije, uvozu fosilnih goriva, zadovoljavanje potreba potrošača, ispunjavanje međunarodnih obveza u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Ono što nas međutim izrazito brine jeste da odredbe ovog zakona nemaju baš velike šanse da, da te deklarativne ciljeve i ostvare.
Dozvolite da krenemo od teksta predložene definicije načela energetska učinkovitost na prvom mjestu gdje se očigledno loše i bez promišljanja o tome što načelo znači prevela definicija iz preporuke Europske komisije i smjernica za načela pri čemu se izostavilo naglasiti da je to načelo sukladno uvodnoj izjavi br. 64. da se ima primjenjivati prije donošenja odluka o planiranju, politici i ulaganju. Ponovo kao i u prethodnom zakonu imamo da se neke stvari donose prije no što se nešto uredilo što se već trebalo urediti. Druga bitna stvar na koju se u smislu implementacije zakona, na što se treba osvrnuti jesu obaveze koje se prenose na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama. Naime, na tu je agenciju prenesena obaveza utvrđivanja vrijednosti krajnje potrošnji energije za sva javna tijela, da prati ukupnu potrošnju, utvrđuje ostvareno, smanjenje potrošnje, odstupanje od ciljanih vrednovanja potrošnje i to na razini svih ponavljam javnih tijela, svih pojedinačnih grupa djelatnosti javnih tijela te za pojedinačna javna tijela.
Samo informacije radi javnih tijela u Hrvatskoj ima više od 6000, no to nije sve. APN treba uspostaviti, voditi i unapređivati informacijski sustav za gospodarenje energijom u javnim tijelima. Isto tako, APN treba provoditi postupke javne nabave za energetsku uslugu u zgradama i drugim građevinama javnih tijela u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika. No, ni to nije sve. APN bi trebao unutar navedenog informacijskog sustava voditi i registar zgrada javnih tijela, ali samo onih čija ukupna korisna površina poda kondicioniranog dijela zgrade veća od 250 kvadrata.
Postavlja se pitanje zašto samo tih, a ne i manjih jer i one manje troše energiju? A postavlja se i pitanje zašto se taj dio praćenja ne odrađuje unutar registra imovine Republike Hrvatske? Šlag na torti ove priče sa APN-om je da bi APN sve te poslove kako nam predlaže predlagatelj zakona trebao obaviti za 144 tisuće eura godišnje na ime novog zapošljavanja. Nije nam jasno zbog čega u projicirane troškove nije uključen i trošak izrade i održavanja tog istog informacijskog sustava? Jeste li ih zaboravili? Zakon propisuje i obavezu energetske obnove od tri posto godišnje ukupno korisne površine podkondicioniranih javnih zgrada što je naravno u skladu sa direktivom i sa nacionalnim ciljevima, no ne i sa realnošću baš kao i zakonom naloženo smanjenje potrošnje energije od 1,9% godišnje u odnosu na 2021.
Nadalje da kažem eto i nešto pozitivno za kraj. Pozdravljamo uvođenje načela energetske učinkovitosti u javnu nabavu, no smatramo da bi se te odredbe trebale unijeti u Zakon o javnoj nabavi, a ne u zakon o energetskoj učinkovitosti. Kako sam rekla na početku podržavamo ciljeve ovoga zakona, no ne vidimo kako će se oni ostvariti predloženim odredbama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
I sad prelazimo na pojedinačne rasprave.
Prva je gospođa Tanja Sokolić.

Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala.
Poštovane kolegice i kolege energetska tranzicija bez građana nije tranzicija. To je samo još jedan centralizirani projekt u kojem račune plaćaju svi, a koristi imaju rijetki. Govorit ću o ovom prijedlogu zakona upravo iz te perspektive, iz perspektive građana i energetskih zajednica građana koje su u EU prepoznate kao ključan alat, a u ovom zakonu su svedene na fusnotu.
Za početak da, energetska učinkovitost je nužna. Da, obaveze koje preuzimamo iz europske direktive treba ispuniti. Da, javni sektor mora trošiti manje energije, zgrade moraju biti učinkovitije, javna rasvjeta modernija. Ali način na koji Vlada to radi još jednom pokazuje isti obrazac sve polazi od vrha, od ministarstva, agencije, fondova a građani su na kraju tog lanca kao promatrači koji dobivaju ili nekakve upute ili samo račune, ali ne i priliku da budu stvarni partneri.
Energetske zajednice građana koje su u europskim dokumentima prepoznate kao demokratizacija energetike u ovom su prijedlogu zakona spomenute usput u jednom popisu dionika u dijalogu i ništa više od toga. A što su energetske zajednice građana i zašto su one važne? To nije egzotičan koncept, to je vrlo konkretna stvar. Susjedi u jednoj zgradi, mještani u nekom selu, stanari u kvartu ili u nekoj višestambenoj zgradi, to su građani nekog manjeg grada koji se udruže da zajednici proizvode, troše, pohranjuju ili razmjenjuju energiju. To može biti krov osnovne škole na kojem lokalna zajednica financira i koristi sunčanu elektranu. To može biti zajednička fotonaponska elektrana za nekoliko stambenih zgrada na primjer u Sesvetama ili Bjelovaru. To može biti manja toplana na biomasu u ruralnom području u vlasništvu lokalne zajednice a ne velikog energetskog koncerna.
Poanta energetskih zajednica je da prihod i uštede ostaju u lokalnoj zajednici, da građani imaju stavaran utjecaj na projekte, da tranzicija nije samo tehničko i korporativno pitanje, nego pitanje demokracije i lokalnog razvoja. Kad govorimo o energetskoj učinkovitosti to je idealan prostor za energetske zajednice građana, izolacije zgrada, zajedničke kotlovnice, sunčane elektrane na krovovima, škola, vrtića, višestambenih zgrada, domova zdravlja i slično.
Što piše u ovom zakonu i što nedostaje? Dakle, u ovom prijedlogu zakona energetske zajednice građana nisu definirane, nemaju posebno mjesto u mjerama energetske učinkovitosti, nemaju prioritetan pristup programima fonda, nisu eksplicitno prepoznate u akcijskim planovima županija i gradova. Nema obaveze da im se administrativno olakša put od projektiranja preko dozvola do priključenja na mrežu. Spomenute su tek kao jedan od dionika sa kojim će se voditi dijalog i koji će se eventualno pojaviti na internetskoj platformi za informiranje građana.
Svojedobno smo mi iz SDP-a u proceduru poslali izmjene dvaju zakona upravo sa ciljem da energetske zajednice građana dobiju stvarne operativne uvjete za rad, jednostavnije procedure, jasniji pristup mreži, prepoznatljiv položaj u lokalnim planovima. Vlada te prijedloge nije ozbiljno razmotrila, iako ih je sastavila struka. I sada u trenutku kad donosimo temeljni Zakon o energetskoj učinkovitosti energetske zajednice se ponovo guraju na marginu. U prijevodu, da lijepo zvuči kad ih spomenemo, ali nećemo im dati alate da stvarno zažive. Državni tajnik je na moje pitanje odgovorio da je regulacija energetskih zajednica građana propisana drugim zakonima i da vjeruje da to dobro funkcionira i da će tržište pokazati.
Rekao je i da ovaj zakon govori o energetskoj učinkovitosti neovisno o tome radi li se o pojedincu ili zajednici. Istina je da postoje sektorski zakoni koji uređuju dio pitanja energetskih zajednica građana, ali to ne znači da ih ovdje ne treba spominjati.
Ovaj zakon nije samo tehnički propis o uštedama energije, nego krovni okvir za to tko će i kako učinkovitost provoditi država, lokalna samouprava, privatni kapital ili građani organizirani u zajednice. Kad kažete tržište će pokazati? Znamo što to u praksi znači, pokazat će se da će prije doći oni koji imaju pravnike, konzultante, pristup kapitalu a ne stanari u nekoj zgradi na primjer u Dubravi ili mještani u nekom selu na rubu Zagreba.
A kad kažete zakon je neutralan vrijedi jednako za pojedince i za zajednicu. Zanemarite činjenicu da energetske zajednice građana imaju specifične prepreke, imaju složenije odlučivanje, nedostatak stručnih kapaciteta, manju pregovaračku moć. Nije bez razloga to što energetske zajednice u Hrvatskoj nisu zaživjele. Neutralan popis na papiru ne znači pravedan ishod u stvarnosti. Upravo zato je ovdje u Zakonu o energetskoj učinkovitosti trebalo jasno reći, da ovaj zakon računa na energetske zajednice građana, daje im prednost u programima, skraćuje im put do projekata i osigurava tehničku pomoć. To se ne može prebaciti na tržište i nadati se najboljem.
Ako se spustimo sa razine direktiva i zakonskih članaka na razinu stvarnog života to znači sljedeće. U na primjer Sesvetama ili Dugom Selu ima niz vrtića, domova zdravlja, stambenih zgrada, obiteljskih kuća koje bi mogle biti dio energetske zajednice. Krov škole koji danas samo prokišnjava mogao bi biti izvor energije za školu i dio okolnih kućanstava. Stambena zgrada u kojoj ljudi jedva plaćaju režije mogla bi kroz energetsku zajednicu zajednički urediti fasadu i postaviti solare, a uštede koristiti za snižavanje računa.
Umjesto da ovaj zakon jasno kaže da takve projekte želimo, takve projekte ćemo poticati, takvim projektima dajemo prednost. Građanima i lokalnim inicijativama se poručuje postoje negdje neki programi, pratite platformu, snađite se. To je nastavak logike da veliki igrači imaju pristup kapacitetima, znanju i procedurama, a građani će ako imaju sreće i znaju se snaći uhvatiti neki natječaj.
Ovim zakonom Vlada je mogla a nije: 1. Jasno ugraditi energetske zajednice građana u sustav mjere energetske učinkovitosti s posebnim poglavljem ili barem nizom članaka koji im daju jednostavniji postupak prijave i odobravanja projekata, prednost pri odabiru projekata koji se financiraju iz fonda, pravo na tehničku pomoć posebno u malim i siromašnijim jedinicama lokalne samouprave. 2. Propisati da županijski i gradski akcijski planovi energetske učinkovitosti moraju prepoznati energetske zajednice građana kao potencijalne nositelje projekata, a ne samo kao dionike u dijalogu. 3. Predvidjeti da se dio programa za energetsko siromaštvo provodi upravo preko energetskih zajednica građana kako bi ljudi sa najnižim primanjima dobili priliku sudjelovati, a ne ostati u ulozi pasivnih primanja jednokratnih pomoći.
Podržavam ciljeve energetske učinkovitosti, podržavam usklađivanje sa europskim direktivama i obveze koje smo kao država preuzeli, ali ne mogu prešutjeti činjenicu da je ovo minimalistički pristup koji energetsku tranziciju i dalje vidi kao nešto što se događa negdje gore u ministarstvima, agencijama i fondovima, a ne u stvarnim zajednicama među stvarnim ljudima.
Svojedobno je SDP uputio konkretne prijedloge izmjena zakona kako bismo energetske zajednice građana stavili u fokus, Vlada ih je ignorirala. Sada donosimo zakon koji taj propust ponavlja, a na pitanja o tome dobivamo odgovor da je sve već uređeno drugim propisima i da će tržište pokazati. Tržište će pokazati samo jedno, da će oni koji su već snažni, dobro organizirani i povezani proći još bolje, a oni kojima je energetska učinkovitost najpotrebnija, građani u energetskom siromaštvu opet će ostati na začelju. Ako želimo priuštivu energiju, manje račune, manje emisije i veću sigurnost opskrbe onda moramo građane iz fusnote zakona premjestiti u njegovo središta. Energetske zajednice građana nisu PR ukras. One su test koliko stvarno vjerujemo u demokraciju u energetici, a ne samo u velike projekte i velike igrače.
I zato pozivam Vladu da konačno otvori ozbiljan dijalog o energetskim zajednicama građana, da na stol stavi paket izmjene sektorskih zakona koje će građanima, zgradama i lokalnim zajednicama dati prostor i alate da sudjeluju jer sada je to sudjelovanje gotovo nemoguće. Da sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energije usmjeri tako da energetske zajednice građana postanu jedan od glavnih kanala za suzbijanje energetskog siromaštva. Mi ćemo kao Socijaldemokrati nastaviti inzistirati na tome da energetska tranzicija bude pravedna i uključiva, jer ako u njoj nema građana onda to nije tranzicija u korist većine, nego još jedan projekt u korist manjine.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Imate nekoliko replika.
Gospođa Ikić-Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Članak 43. zakona o kojem danas raspravljamo predlaže, odnosno nalaže opskrbljivačima koji ne ispune zahtjeve koje im fond ovim zakonom nalaže da mogu svoje neispunjavanje obveza platiti sa penalima. Sva ta sredstva naravno završavaju u fondu i moja bojazan i kolegice da zapravo sva ta sredstva koja nisu mala ne završe namjenski i namjenski se ne utroše upravo za ono o čemu ste vi pričali, a to je suzbijanje energetskog siromaštva, nego da recimo u nekakvim crnim fondovima, crnim kutijama fonda se rasplinu na neke druge stvari.
Smatrate li da ovaj zakon pretpostavlja dovoljno jak ne samo zakonski okvir, nego i kontrolu da se takve situacije koje su bile već u prošlosti u sustavu kojim upravlja HDZ više nikada ne ponove.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Ne, ne smatram. Dakle, nekoliko nas ovdje je već spomenulo, odnosno izreklo bojazan da ovaj zakon nedovoljno definira ulogu građana u energetskoj tranziciji i ulogu zajednica, odnosno onih kojima je energetska tranzicija u stvari najpotrebnija kako bi se suzbilo energetsko siromaštvo. Dakle, nekoliko nas je danas to već ustvrdilo i smatram da ovaj zakon propušta, još jedanput propušta priliku da se ove promjene adresiraju na prave adrese, odnosno onima kojima će to biti od najveće koristi. Primjer sa energetskim zajednicama to zorno predočuje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Dušica Radojčić.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Slažem se u potpunosti s vama sa odnosom prema energetskim zajednicama i građanima, ona se podcjenjuje, a ja ću samo podsjetit da 2021. Hrvatska je u svoje zakonodavstvo unijela obavezu ne samo osnivanja nego osiguranja preduvjeta za rad energetskih zajednica i do danas, dakle 5.g. to nije učinila i zato sam ja postavila pitanje i Ministarstvu gospodarstva i HEP-u kada će osigurati preduvjete za rad energetskih, za funkcioniranje energetskih zajednica i dobila sam odgovor od HEP-a da će to učiniti u prvom tromjesečju 2026., živi bili pa vidjeli, nemamo razloga da imamo povjerenje u takve odgovore budući da smo tako dugo čekali da se bilo šta pomakne s mjesta. Moram još reći da su u međuvremenu osnovane tri odnosno u posljednje vrijeme i četvrta energetska zajednica, da su one svo vrijeme od osnivanja imale velike troškove jer prema zakonu moraju čak osigurati i plaću nekoga osim što su uložili u opremu, u plaćanje troškova, znači jednostavno takvo podcjenjivanje…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…tog truda ljudi nije u redu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Hvala na pitanju.
Znači prije nekoliko mjeseci smo mi iz SDP-a uputili prijedloge izmjene dvaju zakona koji su ustvari napisani tako da uvelike ograničavaju mogućnost uspostavljanja i rada energetskih zajednica. Ovaj podatak koji ste maloprije izrekli da je svega 4 odnosno 5 energetskih zajednica dosad osnovano u nekoliko godina je podatak koji bi trebao zabrinjavati. Niz je prepreka koje su postavljene u tim zakonskim okvirima osnivanju energetskih zajednica, a ono bi trebalo biti vrlo jednostavno, znači želimo da zakonski propisi budu uspostavljeni tako da jedna višestambena zgrada može uspostaviti svoju energetsku zajednicu kako bi npr. na svoj krov postavila solare odnosno solarnu elektranu i kako bi cijela ta zgrada od toga imala koristi. Zakoni su tako uspostavljeni da je to gotovo nemoguće.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice, stvarno sam vas pozorno slušao, iznijeli ste puno opravdanih prigovora glede ovoga, problema zajednica energetskih, međutim mislim da nije dobro da se njima dade određeni povlašteni položaj, puno bi bolje bilo ono što smo mi iz Mosta predložili dakle da se uspostavi jedan punkt ako je potrebna pomoć, di će moći sve dobiti u ovome ministarstvu odnosno povodom ovoga, povodom ovoga zakona. Ali htio bih kako ste dosta kritički govorili o ovome zakonu, nedostacima i da je zapravo potpuno zapostavio energetske zajednice, da možda malo ovu minutu iskoristite, pa da navedete slabosti, konkretne slabosti postojećeg Zakona energetskih zajednica, pa da onda evo javnost to čuje, pa da možda se neko potakne da ovaj poduzme neke druge radnje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Odgovor.

Sokolić, Tanja (SDP)
Dakle postoji niz prepreka u sadašnjim zakonskim okvirima koje onemogućuju efikasno, brže i jednostavnije osnivanje energetskih zajednica, evo ja ću vam dat samo jedan primjer. Energetska zajednica treba zaposliti stručnjaka koji mora biti na plaći kako bi funkcionirala i kako bi mogla provoditi, izvoditi te poslove kojima se ustvari bavi. Znači sad zamislite jednu višestambenu zgradu gdje postoje stanari, nekoliko desetaka njih, koji moraju osnovati zajednicu koja mora zaposliti jednog čovjeka da bi vodio brigu, administrativnu brigu o svemu tome. To ne mora biti tako. Recimo, neko ima kuću u jednom dijelu Zagreba, a ima stan ili vikendicu na nekom drugom mjestu, mogao bi zajedno sa svojim rođacima osnovati energetsku zajednicu građana i postaviti solare na tu kuću, a koristiti ih i u tom stanu odnosno koristiti pogodnosti te energije koju, koja se proizvodi tamo i u tom stanu. To je sad nemoguće jer ta mala skupina ljudi …
…/Upadica Radin: Vrijeme./…
…ne može zadovoljiti sve uvjete koje ti zakoni postavljaju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, nemate više replika.
I sada g. Ivan Bugarin govorit će završno u ime zastupnika HDZ-a, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovani državni tajniče, poštovane kolegice i kolege.
Obraćam vam se završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a o Konačnom prijedlogu Zakona o energetskoj učinkovitosti s konačnim prijedlogom zakona koji se razmatra u hitnom postupku, prvo i drugo čitanje pod oznakom P.Z.E. 234.
Ovaj zakon donosi se radi prenošenja odredbi Direktive EU 2023/1791 u područje energetske učinkovitosti. Kako jasno stoji u tekstu zakona, njegova svrha je smanjenje negativnih utjecaja energetskog sektora na okoliš, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, smanjenje korištenja fosilnih goriva, pomoć energetski siromašnim građanima u energetskoj tranziciji, smanjivanje troškova poduzećima, te ispunjenje međunarodnih obveza RH. Prvi put se ovim zakonom propisuje obveza primjene načela energetska učinkovitost na prvom mjestu i to u osmišljavanju politika, u strateškom planiranju i upravljanju razvojem, u nacionalnim, regionalnim i lokalnim planovima energetske učinkovitosti, kao i pri donošenju odluka o ulaganjima u velike investicijske projekte vrijedne iznad 100 milijuna eura. Ovo načelo uvodi se u postupke javne nabave pri sklapanju koncesijskih ugovora. Direktivom EU 2023/1791 definira se i cilj maksimalne potrošnje energije u EU do 2030.g., a RH preuzima cilj od 5,88 milijuna tona ekvivalentne nafte. On je utvrđen u Integriranom nacionalnom, energetskom i klimatskom planu 2021.-2030.g.. Važan je podatak da se zakonom pretpostavlja da će do 2035.g. biti energetski obnovljena sva javna rasvjeta u RH, što je značajan iskorak u smanjivanju potrošnje, ali i u povećavanju kvalitete javnog prostora. Novitet je i uvođenje kaznenih mehanizama za opskrbljivače energijom koji neće provoditi mjere uštede, u tom slučaju naknade za neostvarene uštede bit će pet puta veće od dosadašnjih. Zakon potiče i uspostavu financijskim mehanizama koji će se kombinirati javnim i privatnim izvorom financiranja uz korištenje bespovratnih sredstava i komercijalnih kredita kako bi se omogućilo što šire provođenje projekta energetske učinkovitosti. Donošenjem zakona postižu se i ključne promjene. Povećanje nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti do 2030. godine praćenje primjene načela energetske učinkovitosti na prvom mjestu, jačanje zaštite građana u riziku od energetskog siromaštva, pojednostavljuje se i proširuje prihvatljivih, proširenje prihvatljivih ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, smanjenje opterećenja poduzeća pri njihovoj provedbi te povećanje dostupnih mogućnosti financiranja projekata.
Zaključno, svrha ovog zakona jest razvoj održivog energetskog sustava RH, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, povećanje i sigurnost opskrbom energije. Stoga kao, kao što smo već i naveli u ime kluba zastupnika klub HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Time zaključujem raspravu i glasat će se kada se već ritualno steknu uvjeti.

54

  • Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 234
15.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje, Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 234, predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena. Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo i Klub zastupnika HDZ-a. Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja je prihvatio te amandmane i oni postaju sastavni dio konačnog prijedloga zakona. Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti.
131 glas, 115 za, 15 suzdržanih i 1 protiv što znači da je donesen Zakon o energetskoj učinkovitosti.
PDF