Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

52

  • Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217
11.12.2025.

Penava, Ivan (DP)
Prelazimo na skoro sam rekao posljednju točku dnevnoga reda za danas, u redu za jučer.
To je

-Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217.
predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske

na temelju članka 856. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za lokalnu i područnu, odnosno regionalnu samoupravu.
Želi li predstavnik predlagatelja dat dodatno obrazloženje? Želi.
Gospodine potpredsjedniče Vlade Republike Hrvatske, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.
Pred nama je Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i kao što sam već i u prvom čitanju rekao i jutros ponovio ovo je prvi puta da Hrvatski sabor raspravlja o ovome zakonu. Dakle, kada smo u prijašnjim mandatima donosili Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju u njima je bio sastavni dio u Zakonu o gradnji i ovaj Zakon o energetskoj učinkovitosti. I u pravilu je Hrvatski sabor uvijek raspravljao u objedinjenoj raspravi, u objedinjenoj raspravi i o jednom i o drugome. Evo danas nismo. Možda je i dobro, nije, svejedno je. Isto ćemo ja se nadam kvalitetno raspravljati sada i o ovom zakonu. Dakle, do sada je Zakon o energetskoj učinkovitosti bio sastavni dio Zakona o gradnji, ali kako sam to i jutros govorio energetska učinkovitost je jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu, pa onda nije imalo smisla da se baš samo jedan od temeljnih zahtjeva posebno razrađuje u općem zakonu lex generalis Zakonu o gradnji, pak smo onda izvukli iz tog Zakona o gradnji sve one odredbe koje se odnose na Zakon o energetskoj učinkovitosti, unaprijedili ga sa najnovijim direktivama EU koje se dotiču energetske učinkovitosti, a energetska učinkovitost koja doprinosi dekarbonizaciji Hrvatske i Europe jedan je od temeljnih ciljeva i u radu ove Vlade, ali i u radu Europske komisije nastojeći smanjiti emisiju stakleničkih plinova kako bi zaustavili dramatične klimatske promjene i u tom smislu smo i ovaj zakon donijeli. I kad smo ga već donijeli onda smo u njega intervenirali i sa odredbama koje su se odnosile na zgradarstvo, a bile su u zakonu koji je čini mi se sutra na raspravi Zakon o energetskoj učinkovitosti koju će predložiti ministar gospodarstva.
Dakle, sada smo na jednom mjestu u potpunosti objedinili sve odredbe postojećih zakona i sve ono što smo trebali provesti u našem zakonodavstvu, a temelji se na direktivama EU, odnosi se na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Ovaj zakon je iznimno bitan. On je bitan prvenstveno iz razloga što će njegovom provedbom se u značajnoj mjeri smanjiti potrošnja energije u Hrvatskoj, jer će on i planovi koji iz njega proizlaze nametnuti vrlo velike financijske obaveze Republici Hrvatskoj, vrlo velike financijske obaveze na način da ćemo već do kraja godine predložiti plan kako je to zakonom i predviđeno, Nacionalni plan obnove zgrada do 2050. godine. I jučer je gospođa Kiš Šelendić predstavila prvi nacrt tog Nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine kojim je planom predviđena izgradnja zgrada sa nultom emisijom i ta obveza izgradnje takvih zgrada već kreće od 2028. za javne zgrade, a od 2030. za privatne, za ostale zgrade. To podrazumijeva veću partitu građenja, veću energetsku učinkovitost zgrada i zbog toga smo i trebali između ostaloga ne samo zbog toga što smo donosili novi Zakon o gradnji nego zbog svih tih elemenata koje smo preuzeli iz europskih direktiva uvesti u sam zakon.
Ono što bih vam također želio reći da u ovom trenutku Vlada provodi i u planu je realizacija projekata iz energetske učinkovitosti na razini oko 3 milijarde eura. Od toga dvije milijarde eura smo osigurali u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Iz tog projekta se trenutno i …/Govornik se ne razumije./… obnavlja, odnosno tisuću lokacija je u postupku energetske obnove što je iznimno važno jer te zgrade koje se energetski obnavljaju više vrijede, ono što je još važnije manje troše i vrlo velika ušteda sredstava nakon energetske obnove postiže se u tim zgradama koje obnavljamo.
Druga stvar koja je također propisana postupno se ukidaju kotlovi na fosilna goriva kako bi se potaknuo prelazak na moderne, održive i ekonomičnije sustave grijanja. Svi podzakonski akti koji proizlaze iz ovog našeg Zakona o energetskoj učinkovitosti bi trebali biti realizirani kako bismo mogli dohvatiti taj vrlo, vrlo izazovni cilj da se do 2050. praktično sve zgrade na prostoru Republike Hrvatske i obnove sukladno ovim direktivama.
Evo u tom smislu predlažem da Hrvatski sabor usvoji ovaj zakon kako je predložen od strane Vlade Republike Hrvatske u konačnom prijedlogu zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske gospodinu Branku Bačiću.
Imamo nekoliko replika.
Prva na redu je kolegica Dubravka Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem.
Zgrade troše trećinu sve potrošene energije u Hrvatskoj. Svaka deseta zgrada u Hrvatskoj je zaštićena zgrada, dakle kulturno dobro ali to istovremeno znači da je svaka deseta zgrada u Hrvatskoj energetski potpuno neučinkovito.
I umjesto da se eto u zakonu o toj problematici posvetila malo veća pažnja meni se čini da nije dovoljna, a ona pokriva mahom novu gradnju gdje propisujete nultu, odnosno gotovo nultu stopu emisije CO2. E sad, mislimo da se time propušta velika prilika. Možete li mi ukratko pojasniti na što ste mislili, što ste sve mislili što se odnosi na upravo ovu vrstu dakle starih zgrada, zgrada za kulturno dobro? Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Kad pitate i kad razgovaramo o zgradama koje predstavljaju u pravilu pojedinačno kulturno dobro ili dio su povijesnih jezgara imamo fenomenalno iskustvo. Na post potresnoj obnovi kroz cjelovitu obnovu zgrada javne namjene dižemo te, obnavljamo cjelovitom obnovom te zgrade što podrazumijeva i energetsku obnovu tih zgrada. Ali kad govorite o ovom drugom dijelu zgrada koje predstavljaju energetsko siromaštvo mi kroz naše ministarstvo provodimo obnovu 387 zgrada koje predstavljaju energetsko siromaštvo i obnavljamo diljem Hrvatske u pravilu su vam to potpomognuta područja za što smo već do sada uložili preko sto milijuna eura, a u toj prvoj fazi imali smo 197 takvih višestambenih zgrada diljem Hrvatske. Tim ćemo intenzitetom nastaviti i dalje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani ministre Bačiću evo sa suradnicima imam jedno konkretno pitanje ali nije direktno vezano za samo zgradarstvo, ali je vezano za njega, a to je znači puno privatnih zgrada još nije obnovljeno, odnosno nije energetski učinkovito i dobio sam informaciju da će biti odobrena dodatna sredstva i da bi uskoro trebao biti raspisan još jedan javni poziv da bi išlo sa rezervne liste, odnosno da bi se spuštalo pa me zanima čisto da li možete dati tu informaciju i kada bi išao taj javni poziv i da li se odnosi na primjer, zgrade mislim da se odnosi na privat.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani gospodine zastupniče.
Što se tiče obnove više stambenih zgrada, a i obnove zgrada javne namjene iz OPKK, dakle iz prijašnje financijske omotnice obnovili smo preko 1300 objekata. I u pravu ste, da mi smo bili raspisali natječaj za obnovu više stambenih zgrada u Republici Hrvatskoj i bilo je planirano negdje oko prvoj fazi oko 40 milijuna eura, pak smo došli na 100, pa na 200 iz istog poziva. Ostao je određeni broj višestambenih zgrada koje nismo mogli obuhvatiti sa našim sredstvima, iako smo dodatno osiguravali sredstva u ovom trenutku iz nacionalnih sredstava pokušavamo i ja se nadam da ćemo to realizirati, ići još dalje i obuhvatiti gotovo sve zgrade koje su ispunile kriterije iz javnog poziva a koji su bili ispod crte i predviđenih bodova da bi mogli ući u energetsku obnovu sada ćemo vrlo vjerojatno, gotovo sto posto osigurati još značajan broj zgrada sa rezervne liste.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeći je na redu za repliku je kolega Bugarin, izvolite.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre kako ste rekli iz postojećeg Zakona o gradnji prenosi se poglavlje broj tri energetska učinkovitost u zgradarstvu, dodaju se određene odredbe Zakona o energetskoj učinkovitosti koje se odnose na zgradarstvo. Hoće li ovaj zakon doprinijeti jačanju otpornosti gospodarstva na energetske i klimatološke izazove u konačnici?

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Bugarin, to je temeljna odrednica i cilj ovog zakona je smanjiti primarnu energiju odnosno potrošnju energije prije svega koja dolazi iz fosilnih goriva kako bi doprinijeli energetskoj samodostatnosti Hrvatske. Već je malo prije rečeno, taj podatak nisam prije rekao. 40% sve energije u Hrvatskoj se troši u zgradarstvu bilo za grijanje, bilo za hlađenje, bilo za ostale poslove u kućanstvima.
Ove zgrade koje energetski obnovimo imaju značajnu uštedu energije, puno manje troše a onda i puno manje je potreba Republike Hrvatske za nabavom energije koja dolazi iz fosilnih goriva i to je praktično i cilj i svrha samog zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za repliku je kolega Vladimir Bilek, izvolite.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre.
Pa iako sad možda nema toliko interesa, možda ljudi nisu ni svjesni koliko je ovaj zakon bitan, odnosno koliko je energetska učinkovitost bitna jer kao što ste rekli cilj je smanjenje potrošnje električne energije ali sami ton, smanjenjem potrošnje ne samo električne energije uopće smanjuju se i troškovi života naših građana, znači kojim povećava se standard i sve ostalo. Mene samo zanima, ovoga s obzirom da je ovo i dio europske legislative da li znamo možda u određenom omjeru koja će bit mogućnost kod povlačenja sredstava hajmo reći u nekim povratcima što se tiče javnih zgrada, a što se tiče ovih privatnoga. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, uvaženi zastupniče Bilek.
Mislim da sam rekao sam uvodnom, danas sam puno govorio pa više da sam rekao kako ćemo u narednom razdoblju imati tri milijarde eura za financiranje energetske obnove, dva milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti što što polako privodimo kraju. Vi znate da to moramo do kraja lipnja iduće godine, ali smo iz Socijalno-klimatskog fonda osigurali 680 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada.
I ono što mogu reći završeno je javno savjetovanje za pripremu jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave za obnovu zgrada javnog sektora. Novi je poziv pred nama. Ja evo tu sam pitao ravnateljicu, očekujem da bismo vrlo brzo mogli objaviti javni poziv za energetsku obnovu javnih zgrada. Koliki je bio interes prvi puta ja očekujem da će sada biti još veći, jer veliki broj jedinica lokalne samouprave, državnih tijela, institucija, ustanova čiji su osnivači županije, gradovi i općine praktično već imaju itekako, itekako previše projekata tako da ćemo se mi i u tom pozivu naraditi …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… u smislu zadovoljavanja tih kriterija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Kako nema nikog od izvjestitelja odbora otvaram raspravu.
Mislim da kolega Kukavica provocira.
Prvi na redu za raspravu u ime klubova zastupnika je kolega Predrag Štromar u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika kojega nema, pa gubi pravo po ovoj točki.
Drugi na redu u ime Kluba zastupnika SDP-a je kolega Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pozdravljam ministra i njegove suradnike.
Evo drago mi je, zapravo sam ponosan što SDP u ovom prime timeu šalje svoje najbolje snage i pohvaljujem ekipu sa desne strane što su u ovako velikom broju ovdje. Mislim da nam je svima žao što nas toliko nije bilo prijepodne, pa bi ovo već bilo gotovo.
Bit ću jako kratak, pa ću samo reći jednu stvar. Čitao sam kolumnu kolege Jurice Pavičića o ovim zakonima o kojim raspravljamo. Inače dosta se bavi urbanizmom, čak je sklon tome, dosta je hvalio gradonačelnika Splita bivšeg gospodina Oparu o tome koliko se on bavi sa urbanizmom, kako je pokušavao zapravo neke stvari tamo promijeniti a sad piše o ovim zakonima da se ponavlja zagrebačka kriza, znači HDZ još nije prebolio što je daleke '95. izgubio Zagreb i napokon sam osmislio i način kako da se tamo, napokon se dočepa Zagreba i da počne o Zagrebu krojiti neku sudbinu i planove po svom čefu.
Uglavnom kad je u pitanju ovaj zakon koji sad raspravljamo, znači Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu taj nam je zapravo zakon najmanje sporan od svih ovih i možemo reći da postoje zbilja u tom zakonu nekvi pozitivni pomaci. Također postoje i prigovori struke u članku 7., 11., 12., 13., 31. i 32. O čemu se radi? Znači prigovori struke su da je tempo obnove prespor, da nema dovoljno stručnjaka, da je visok rizik loše provedbe, da su ciljevi neambiciozni, a mehanizmi slabi, te struka predlaže konkretno rješenje, a to je da se redefinira uloga fonda, da se preciziraju pojmovi i da se jača edukacija i da se osigura jamstveni fond za ESK modele.
Evo hvala vam puno. Čujemo se.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Kralj.
Sljedeća na redu u ime Kluba zastupnika HDZ-a kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, još jednom pozdravljam i ministra sa suradnicima.
Dakle, prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu predstavlja jedan od najvažnijih koraka u modernizaciji našeg stambenog i javnog fonda zgrada, te u ostvarivanju ciljeva energetske sigurnosti i klimatske odgovornosti Republike Hrvatske.
Zgrade su jedan od najvećih potrošača energije u EU, a Hrvatska sa velikim udjelom starijeg stambenog fonda ima poseban interes u tome da energiju koristi pametno, učinkovito i odgovorno. Ovim zakonom stvaramo stabilan, predvidiv i dugoročan okvir za sustavnu obnovu i unapređenje energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Posebno pozdravljamo činjenicu da zakon potiče energetsku obnovu postojećih zgrada ne samo radi uštede energije, nego i radi podizanja kvalitete stanovanja, sigurnosti i zdravlja građana. Bolja toplinska izolacija, moderniji sustavi grijanja i hlađenja, te korištenje obnovljivih izvora energije znače naravno i niže račune za kućanstva, veću otpornost na energetske krize i veću vrijednost nekretnina.
Ovaj zakon donosi važan iskorak u transparentnosti i standardizaciji kroz jasnije energetske certifikate, preciznije obveze za vlasnike i upravitelje zgrada, te bolju kontrolu kvalitete izvedenih radova. Time se jača povjerenje građana u sustav i osigurava da javna sredstva budu korištena odgovorno i učinkovito. Također želim istaknuti važnost povezivanja ovog zakona sa fondovima EU i nacionalnim programima.
Time se građanima, upraviteljima zgrada, jedinicama lokalne samouprave otvara realna mogućnost korištenja bespovratnih sredstava za energetsku obnovu što inače mnogima ne bi bilo financijski dostupno. Ovaj zakon nije samo tehnički propis, on je socijalna, gospodarska i okolišna mjera. Socijalna jer štiti kućne budžete i smanjuje energetsko siromaštvo. Gospodarska jer otvara prostor za nova radna mjesta u građevinskom i energetskom sektoru. Okolišna jer smanjuje emisije štetnih plinova i doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.
Zaključno. Smatram da ovaj prijedlog zakona daje Hrvatskoj snažan alat za pametno upravljanje energijom u zgradarstvu, donosi uštede, veću sigurnost, višu kvalitetu života naših građana i dugoročnu održivost našeg prostora.
Zbog svega navedenog, zbog svega navedenog Klub HDZ-a podržat će ovaj Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala zastupnici Komes.
U ime Kluba zastupnika Možemo!, da razmišljam oću reći kolegice ili zastupnice, Dubravka Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Dobro jutro kolegice i kolega.
Ajmo redom, Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti. Pozdravljamo donošenje posebnog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji se smatra evo ključnim korakom prema, prema smanjenju energetske potrošnje emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Zaista je on dobrodošao i eto nam ga.
Izrazito je važno posvetiti pažnju ovom pitanju kad znamo da se trećina potrošnje energije u Hrvatskoj događa upravo u sektoru zgradarstva. Kao dio Europskog zelenog plana Hrvatska je odabrala povećanje energetske učinkovitosti kao jedan od prioriteta što se odražava i u ovom prijedlogu zakona.
U odnosu pak na specifične odredbe ovog zakona imamo dakako nekoliko primjedbi na načelnoj razini. Najprije o definiciji i načelima. Dakle, smatramo da načelo energetska učinkovitost na prvome mjestu treba biti obuhvaćena definicijama pojmova u zakonu kako bi se omogućila dosljedna primjena na terenu.
Što se pak tiče podzakonskih akata smatramo da je loše da se za provedbu ovog zakona mora donijeti čak devet podzakonskih akata. U obrazloženju ovog zakona naime navodi se problem velikog broja podzakonskih propisa a ipak se predviđa samo dva manje nego što je trenutno aktualno na snazi što može stvoriti dodatne administrativne komplikacije.
Uočili smo i određenu neusklađenost s važećim zakonima. U obrazloženju zakona navodi se da se energetska učinkovitost u zgradarstvu sada regulira Zakonom o gradnji i Zakonom o ekonomskoj učinkovitosti, ali nedostatak usklađenosti s tim zakonima može otežati primjenu i provođenje novih mjera odnosno nije u paketu izmjena predloženi Zakon o energetskoj učinkovitosti stoga je nejasno do koje mjere je ovaj zakon usklađen s još uvijek važećim odredbama koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu unutar Zakona o energetskoj učinkovitosti.
Što se tiče kulturnih dobara i moja replika je išla u tom smjeru, dakle prijeći ću na ono što izrazito jako strši u smislu toga da uopće nije obuhvaćeno ovim zakonom, a to je pitanje energetske učinkovitosti zgrada koje su kulturna dobra. Želim podsjetiti da je u Hrvatskoj preko 100 tisuća zgrada ili više od 13% ukupnog fonda zgrada koje su zaštićene kao kulturna dobra. Njih nešto manje od 5 tisuća su pojedinačna dobra dok ostatak od više od 95 tisuća čine zgrade unutar kulturno povijenih cjelina koje često ne daju dovoljno podataka o svojoj namjeni. Primjer za to je upravo Zagreb, dobar dio unutar kulturno povijesnih cjelina ima stambenu namjenu poput primjerice zgrada u Donjem gradu ili na Gornjem gradu. Nažalost ne mogu biti preciznija i rekla sam dobar dio njih jer mi nadležno ministarstvo nema podatke o namjeni pojedine zgrade unutar zaštićenih kulturno povijesnih cjelina.
Što se tiče administracije energetska obnova takvih zgrade je značajno skuplja i zahtjevnija, s tim se svi može o složiti, s ograničenjima u korištenju materijala i tehnologija što dodatno otežava procese zakonodavne prilagodbe. Novim smjernicama za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra koje su izradili Ministarstvo kulture i Ministarstvo graditeljstva naglašava se potreba za suradnjom s konzervatorima. Osim načelnih smjernica za bilo kakvu konkretnu intervenciju investitora i projektante upućuje se na konzervatore dok je količina dodatnih dokumenata koje je potrebno izraditi dokumenata, dozvola, mišljenja koje je potrebno ishoditi doista zastrašujuća.
Što se tiče fokusa na novu gradnju ili novogradnju možemo reći da je upravo to u fokusu ovog prijedloga. Dakle, zgrade troše trećinu sve potrošene energije u Hrvatskoj i svaka deseta u Hrvatskoj je zaštićena, dakle predstavlja kulturno dobro, ali to istovremeno znači da je svaka deseta zgrada u Hrvatskoj energetski potpuno neučinkovita. I umjesto da se u zakonu toj problematici posvetila veća pažnja zakon pokriva mahom novu gradnju gdje propisuje nultu odnosno gotovo nultu emisiju CO2. Zakon se dakle mahom fokusira na novu gradnju propisujući gotovo nultu emisiju CO2 ali zanemaruje postojeće energetski neučinkovite zgrade što predstava veliku priliku eto koju propuštamo.
Što se tiče trendova i smjernica baš u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju koji se mahom bavi širenjem građevinskog područja i novogradnjom premda po analizi ministarstva građevinskog prostora već sada imamo dovoljno. Ove stare zgrade one će i dalje gutati ogromne količine energije, ali će i dalje propadati jer si stanari uzevši u obzir cijenu obnove i nedostatak majstora obučenih za takav tip radova neće priuštiti, neće moći priuštiti nikakvu obnovu dok na kraju ne ostanu prazne ljušture i ruine, gradovi duhova koji će onda neki, neki investitori sa viškom kapitala kupiti za male novce, pretvoriti ih u luksuzne smještajne jedinice za kratkotrajni boravak.
Prijedlog zakona također bi trebao biti usklađen s najnovijim europskim smjernicama za energetsku učinkovitost uključujući Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada koja naglašava potrebu za postavljanjem zahtjeva za obnovljive energije u zgradama. Također, energija i digitalizacija u zgradarstvu predstavljaju nove potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti …

i baš zato je potrebno unijeti prijedloge koje vam predlažemo da budu što konkretniji i što kvalitetniji. Zaključno, dok se Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti nametnuo kao nužno rješenje važno je da se između, da se iznađu održiva i inkluzivna rješenja koja bi obuhvatila cijeli spektar zgrada, dakle i novogradnju i kulturna dobra, posebno ona koja predstavljaju kulturnu baštinu, što ovim prijedlogom eto mi nismo našli da je posvećeno dovoljno pažnje.
Također potrebna su konkretnija rješenja za administrativna rasterećenja i usklađivanje s postojećim zakonodavstvom kako bi se potaknula stvarna energetska tranzicija. Dakle ovakvim prijedlogom, a i o ova dva o kojima smo raspravljali eto do, do, do dugo u noć, struka, HAZU i mnogi drugi se čvrsto protive i ovih 18 prihvaćenih dogovora ili amandmana od 3 tisuće prijedloga zaista ne smatramo da je dovoljno da bi ove zakone učinili kvalitetnijim. Povucite sva tri zakona, uvažite njihove prijedloga, doradite iz za dobrobit javnog interesa, hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Novak.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Dubravko Bilić kojega nema.
Stoga prelazimo na slijedećeg na redu, a to je kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa evo poštovani potpredsjedniče sabora, poštovani ministri i suradnici, poštovane kolege iz HDZ-a koji ste nam omogućili ipak da, da odradimo sve rasprave po svim zakonima i na neki način iznesemo mišljenja o svakom pojedinom zakonu. Je da nas je to zadržalo malo, ja sam stigao čak do Nedelišća na svečanu sjednicu, pa se vratil u sabor da, da, da ne, da ne ostanemo bez ovoga i ne, neću dugo raspravljat, nema smisla. Evo u prvom čitanju sam rekao pozitivne stvari o ovom zakonu, naravno da može biti i bolje i mislim da je ovaj zakon najbolji od ova tri bez daljnjega i nije, mislim i nije najbitniji, ali u svakom slučaju ima dobre pomake i u skladu je s onim za što se zalažemo, a to je ta zelena tranzicija i reći ću, sad sam slušao kolegicu Novak, imamo ja ću reć kao grad Varaždin dobru suradnju, čak smo uspjeli, mislim da smo oko kulturnih dobara i energetske obnove kulturnih dobara, mi imamo sad obnovu HNK, obnavljamo Stari grad, imali smo susretljivost kod ministarstva, moram to priznati, nemam problema to priznati, čak smo, mislim da smo kroz savjetovanje uspjeli posložit javni poziv jer mislim da je svima nama cilj, evo tu je g. Turk, svim gradonačelnicima da uzmemo što više novaca iz europskih fondova, da sad iskoristimo tu priliku da energetski obnovimo što više zgrada, što više kulturnih dobara jer ovakve šanse više neće biti i to je činjenica, to znamo, novci će jednostavno prestati dolaziti u tom smislu, bit će smanjeni, dolazit će još nešto, ali na dugo, na duge staze mi jednostavno nećemo imat više prilike napravit ovo što sada radimo i mislim da je zato jako bitno da potrošimo sve do zadnjeg centa, da iskoristimo tu priliku da imamo energetski učinkovitu od zgradarstva i svih ostalih i evo u svakom slučaju da ne čitam sad načela i sve ovo ponovo, kako je neko rekao rano ili pozno je, kako god hoćete, želio bih zaista reći da uvijek može bolje i mislim da ćemo i na glasanju mi pokazat svoj stav, ali u svakom slučaju ja sam s ovim zakonom relativno bio zadovoljan, evo hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Markoviću.
Za repliku se javio kolega Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Evo kratko, a da ne koristim mehanizam ponovo ovaj osobnog javljanja.
Uvaženi kolega zastupniče, nažalost il na sreću Zaprešić je imao priliku sudjelovati u energetskoj obnovi kako javnih zgrada, prvo konstrukcijskoj, pa energetskoj, a onda privatnih zgrada stradalih u potresu i to starijih od 1960.g., dakle veliki, veliki izazov i konačno veliki dio dakle zgrada, velikih stambenih, čak jednih od najvećih u Hrvatskoj koje su sada u obnovi kao takove, te zaista dakle mogu reći, ovdje i ulogu lokalne uprave prije svega u vlastitim projektima temeljem iskustva, ali kod nas je kao savjetodavna pomoć i dakle privatnim suvlasnicima onim modelima koji su bili vezani kako se, a posebno oni koji su stradali u potresu, da li samoobnova ili preko ministarstva, mi smo se odlučili za samoobnovu kao takovu i sve zgrade u tom međuvremenu obnovljene, dakle stradale u potresu kako javne tako i privatne i dobro je da mi sada o energetskoj obnovi, g. ministre zahvaljujem…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…na jednom izuzetno kvalitetnom radu, poimanju i korištenju sredstava i ne sumnjam da će…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
…ova nova tak bit iskorištena.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo za kraj ću iskoristiti ovaj odgovor na repliku da ipak napomenem da je, vi ste govorili o protupotresnoj obnovi, da je protupotresna obnova bila ipak daleko, daleko sporija od onoga šta bi se očekivalo i mislim da je tek dolaskom ovog ministra u stvari se pokazao ipak kvalitetan pomak, al to je ipak vaša odgovornost, znači vi ste izmijenili dva ministra prije nego ste doveli treću sreću da čovjek riješi pitanje protupotresno i da ubrza procese, a u Hrvatskom zagorju ima jako puno još stvari koje nisu riješene protupotresnom obnovom, tako da u svakom slučaju g. Turk, evo je djelomično ste u pravu i slažem se, ali ne baš, ne baš do kraja. I još jedna stvar za sam kraj, a to je hvala, idemo doma, evo još gospodin ministar veli svoje i to je to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Marković.
Kako, kako ste i najavili evo u ime predlagatelja potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine g. Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici, želim vam se zahvaliti na raspravi i o ovom zakonu. Javio sam se kako bi prihvatio amandman Odbora za zakonodavstvo s jedne strane, s druge strane bi rekao da ne bi ostalo u javnosti kako zakon nije usklađen, zakon je usklađen sa direktivama a usklađen je i posebno važno sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti koji je sutra druga točka dnevnog reda u plenarnoj sjednici po hitnome postupku i jedan i drugi zakon kako ne bi bili neusklađeni će stupiti na snagu ako ga Sabor usvoji u ponedjeljak, a ja se nadam da hoće, stupit će na snagu 1. siječnja tako da neće biti tog praznog hoda između dva zakona.
I zahvaljujem se što ste u ovim radnim jutarnjim satima u broju koju bi nekad zavidio u ranim poslijepodnevnim, evo drago mi je i da sam bio s vama cijeli dan. Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala potpredsjedniku Vlade sa državnim tajnicima.
S ovim smo došli do kraja rasprave, stoga zaključujem raspravu i najavljujem glasovanje kada se za to steknu uvjeti.
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade sa suradnicima, a jednako tako vama kolegice i kolege na konstruktivnoj raspravi i najavljujem sutrašnji dan sukladno planu, dakle s prvom točkom dnevnog reda Konačni prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanjem radioaktivnog otpada u hitnom postupku, prvo i drugo čitanje.
Hvala vam lijepo i laku vam noć.

SJEDNICA PREKINUTA 01:26 SATI

52

  • Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217
15.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217, predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena. Amandman je podnio Odbor za zakonodavstvo. Tijekom rasprave predstavnik predlagatelja je prihvatio amandman Odbora za zakonodavstvo i on postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona. Dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Molim glasujmo.
Glasovalo je 134 zastupnice i zastupnika, 79 za, 4 suzdržana, 51 protiv što znači da je donesen Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
PDF