Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

50

  • Konačni prijedlog zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215
10.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10,15 SATI.
Poštovane zastupnici i poštovani zastupnici, nastavljamo s radom. Dakle pred nama je

- Konačni prijedlog zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215.

Predlagatelj je Vlada na temelju čl. 85. Ustava i čl. 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za regionalnu i područnu regionalnu samoupravu.
Pozivam sada poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da nam se obrati i obrazloži Konačni prijedlog zakona o gradnji, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici Vlada RH predlaže Konačni prijedlog zakona o gradnji kako bi tim zakonom omogućili provedbu reforme koja se odnosi na prostorno uređenje, graditeljstvo i energetiku u RH. Naime, prostorno uređenje i gradnja i energija su tri temeljna stupa održivog razvoja u Hrvatskoj i njihovo, njihova provedba je međusobno usklađena upravo kroz provedbu ova tri zakona. S obzirom da je bilo od Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo predložena objedinjena rasprava sva tri zakona, ja želim reći da je do 2013. godine problematika koju sada obuhvaćaju ova tri zakona, bila u jednom zakonu. Dakle bio je jedinstveni Zakon o prostornom uređenju i gradnji od 2013. godine i tek tada je od 1. siječnja 2014. godine pa do danas nastala su dva zakona. Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji međutim Zakon o gradnji je u sebi sadržavao i odredbe koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu što je bilo neprincipijelno zato što imamo 7 temeljnih uvjeta za građevinu, a zakonom generalnim zakonom samo je, osim općih odredbama o gradnji bilo regulirana i energetska učinkovitost, dakle samo jednog od temeljnih zahtjeva za građevinu i to nije bilo dobro uređeno i zbog toga smo krenuli u prijedlog odnosno ovaj prijedlog da se umjesto Zakona o gradnji sada odvoji poseban Zakon o energetskoj učinkovitosti. No o tom Zakonu o energetskoj učinkovitosti i ovaj Zakon o prostornom uređenju kako je evo odlučeno raspravljate ćemo odvojeno pa … onda sada u ime Vlade predlaže samo Zakon o gradnji.
Vrlo je važno da mi ovaj zakon donesemo i kao i ostale zakone od 1. siječnja 202… g. i Vlada na ovim zakonima radi pune dvije godine. Naime, mi smo u srpnju 2020,, '23.g. donijeli izmjene Zakona o prostornom uređenju i tada smo krenuli u donošenje potpuno novih Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti i tada smo sa stručnim komorama već u studenom 2023. utvrdili osnovna polazišta za donošenje ovih zakona, ta osnovna polazišta koja su sublimirana u deset načela, deset točaka za novo prostorno uređenje, a onda sa drugim komorama i za gradnju. Mi smo ih u 90% rješenja iz ovog zakona akceptirali, prihvatili i njima se vodili prilikom pisanja i Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, a i Zakona o energetskoj učinkovitosti.
Polazišna osnova za pisanje Zakona o gradnji bila je stvaranje suvremenog, pojednostavljenog i transparentnijeg zakonodavnog okvira koji će unaprijediti postupke izdavanje dozvola, povećati sigurnost gradnje, osnažiti odgovornost svih sudionika te dodatno potaknuti digitalizaciju i profesionalizaciju graditeljskog sektora u RH. Kao što sam rekao iz postojećeg zakona smo uklonili sve odredbe koje se odnose na energetsku učinkovitost i time kroz taj zakon definirali potpuno odnosno usklađeni sa novim direktivama postupanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.
Glavne novosti koje donosi Zakon o gradnji potpuni sustav eDozvola koji se provodi kroz naš informacijski sustav prostornog uređenja i koji omogućava projektantima samostalno elektronički da ishodi sve postupke, sve posebne uvjete priključenja.
Pojednostavljuju se postupci za manje složene zgrade i za višestambene zgrade s manje dokumentacije, kraćim rokovima i ono što je važno za naše sugrađane, nižim troškovima. Uvodi se BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model, jača se kontrola zakonitosti i učinkovitije sprječavanje nezakonite gradnje u RH.
Novi Zakon o gradnji donosi niz rješenja koji jačaju učinkovitost i transparentnost čitavog graditeljskog sustava. Jedan od najvažnijih novosti da ćemo kroz sustav eDozvola omogućiti projektantu prvi puta samostalno i elektronički ishoditi sve potrebne uvjete i uvjete priključenja za ishođenje građevinske dozvole, posebno za manje složene zgrade što sam maloprije spomenuo, tj. obiteljske kuće za koje se zgrade u Hrvatskoj od izdaje ukupno 90% svih dozvola. I ta će se dozvola izdati na temelju idejnog projekta što će značajno ubrzati postupak ishođenja same dozvole.
Zakonom o opće upravnom postupku je predviđeno da je dužno upravno tijelo donijeti rješenje u roku od 60 dana. Mi mislimo da ovim zakonom kako smo ga sada kreirali taj rok je itekako dohvatljiv i mislimo da je doista primjeren rok od 30 dana kad će upravno tijelo moći donijeti takav jedan takav akt koji je nužan za građenje. Na ovaj način uz ubrzavanje postupka direktno se smanjuje opterećenje upravnih tijela i povećava odgovornost projektanata.
Uvodi se obveza izrade izvedbenog projekta za sve građevine osim za manje složene građevine. Izvedbeni projekt odnosno ova je mjera ključna za povećanje kvalitete građenja, smanjenje tehničkih rizika te konačno za povećanje sigurnosti izgrađenih objekata. Smanjujemo dokumentaciju, prvenstveno za stambene kuće odnosno za manje složene kuće do 400 metara kvadratnih i poljoprivredne objekte do 600 metara kvadratnih i za koje građevine više za ishođenje građevinske dozvole ne treba glavni projekt već kao što sam rekao idejni projekt, a investitor je glavni projekt te manje složene zgrade, a to su reko sam u pravilu obiteljske kuće, dužan imati tek u trenutku kada prijavljuje početak građenja tog svog objekta.
Ono što bi još spomenuo, produžuje se rok važenja građevinske dozvole bez upravnog postupka kao što je to do sada bio slučaj i to na način da građevinska dozvola koju izdaje upravno tijelo velikog grada odnosno jedinice područne samouprave vrijedi šest godina, a građevinska dozvola koju izdaje ministarstvo osam godina. Time se uklanja administrativno opterećenje i povećava pravna sigurnost svih investitora.
Istovremeno zakon detaljno propisuje obvezu i odgovornost svih sudionika u gradnji i projektanata, i nadzora, izvođača, investitora i javnopravnih tijela te uvodi posljedice za nepridržavanje zakonskih i propisanih obveza. Time se podiže razina profesionalne i odgovornosti i sigurnosti u sektoru. Za ne postupanje ili kašnjenje javnopravnih tijela uvedena je odgovornost čime se dodatno osigurava učinkovitost sustava.
Među prvima u Europi uvodimo BIM model koji povezuje projektante, investitore, izvođače u zajednički digitalni 3D model. Taj BIM model omogućuje zajednički rad projektanata, investitora, izvođača, integrirano planiranje, projektiranje i građenje i upravljanje i održavanje objekta kroz pametni tzv. pametni 3D model.
U odnosu na prijedlog zakona koji smo imali u prvom čitanju uglavnom su izmjene minimalne u pravilu nomotehničke, a koje smo razlike praktično definirali i utvrdili između dva čitanja.
S obzirom da je u najvećem dijelu rasprave u prvom čitanju rasprava bila okrenuta Zakonu o prostornom uređenju, o tome ćemo kako je to već i definirano onda više kada dođe nakon ovoga zakona Zakon o prostornom uređenju.
Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade.
Idemo na replike, 31 je replika, prvi na redu kolega Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima i suradnicama, kao što ste i sami naglasili ovaj paket zakona je i dio reforme ali prije svega se donosi u interesu građana i drago mi je da ćemo danas imati priliku to dokazati i pokazati za razliku od nekih za čije je vrlo upitno u čijem interesu rade.
No, da se vratimo prema građanima. Dakle, sam ovaj Zakon o gradnji donosi i dvije novine ili dvije obveze. Jedna je da se ide u smjeru kao što ste rekli odvojenih postupaka za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola i time se i pojednostavljuje postupak ali se i smanjuje broj dokumenata. Naravno u interesu građana, a s druge strane se uvodi obveza izvedenog projekta za sve građevine osim za manje složene i time se stvaraju preduvjeti za povećanje kvalitete građenja ali isto tako i za sigurnost izgrađenih građevina što je jako bitno vidjeli smo nažalost i nakon onoga velikoga potresa.
Dakle, samo recimo ove dvije male stvari govore koliko se ide u smjeru upravo interesa za sigurnost građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem kolega Mažar.
Izvolite potpredsjedniče Vlade, odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mažar, tako je vi ste točno definirali bitne elemente donošenja ovog zakona. Mi ovim zakonom i zakonima koji čine ključnu reformu u hrvatskom prostornom uređenju i gradnji i energetskoj učinkovitosti želimo provesti potpunu digitalizaciju sustava prostornog uređenja i gradnje, želimo olakšati i ubrzati dinamiku donošenja izmjena prostornih planova, želimo ubrzati i pojednostaviti ishođenje građevinskih dozvola. Prije svega građevinskih dozvola za stambene objekte bilo da se radi o manje složenim zgradama, bilo da se radi o višestambenim zgradama. Za manje složene zgrade minimalizirali smo potrebnu dokumentaciju kako bi mogli relativno brzo u kratkom roku izdati građevinsku dozvolu za manje složene zgrade a to, te zgrade čine 90% ukupno svih dozvola u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovani ministre, još ću jednom ponovit, vrag odnija prišu. Možemo mi ovo i polakše, možemo i odgoditi i napraviti kako spada.
Moja dva pitanja vrlo su konkretna. Javnost sigurno zanima, jučer ste bili na okruglom stolu na raspravi na Arhitektonskom fakultetu je li struka suglasna s ovim zakonskim izmjenama s cijelim paketom ili i dalje traži odgodu i drugo konkretno oko ovih zakonskih izmjena kažete da ćete olakšati izdavanje dozvole, međutim brojni su nam se arhitekti požalili da ovo zapravo znači nešto drugo da će sav teret izdavanja dozvola preliti na njihova leđa, a u cijelom sustavu suprotno mišljenju mnogih oni su jedni od onih koji su najmanje plaćeni. Dosad su javnopravna tijela imala problema sa dobivanjem svih mogućih odobrenja, a kako onda očekujete da će jedan arhitekt kad je morao čekati njih da to ishode sam to moći učiniti brže i lakše.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Sustav bi se mogao slomiti i to upravo na njihovim leđima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa kolegice Selak Raspudić.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Selak Raspudić onaj prvi dio vašeg pitanja ćete doznati kad budemo govorili o tom zakonu koji kad bude o njemu raspravljano nakon Zakona o gradnji tada ću vam detaljno i precizno reći u čemu mi na ovom zakonu inzistiramo o prostornom uređenju i da bi on za tri mjeseca bio identičan jer je to stvar stava ove Vlade da se ubrzaju izgradnja projekata od državnog i županijskog značaja na području cijele Hrvatske. To je naš stav i to je naš legitiman stav na kojemu od prvog dana inzistiramo.
Ovaj drugi dio o kojem me pitate, pojednostavljen je postupak do ishođenja, do ishođenja građevinske dozvole na način da projektant treba izraditi idejni projekt kao najnižu razinu uređenosti određenog, određenog građevinskog dokumenta i priskrbiti uvjete priključenja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… od javnopravnih tijela a koju treba …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam potpredsjedniče./…
… samo u slučaju kada se govori o zaštićenim dijelovima …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… u gradovima i općinama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre u novom prijedlogu zakona povećana je i odgovornost projektanata, nadzora. Uvodi se precez… preciznija uloga stručnih osoba.
Možete li nam reći kako će ove izmjene u usporedbi sa prošlim zakonom doprinijeti kvalitetnijoj i sigurnijoj gradnji?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Milan kao što sam to rekao i uvodno pojednostavljujemo i ubrzavamo proces. Svakako da ćemo, da je u ovom trenutku i ovakvim zakonom podignuta odgovornost projektanata jer će oni morati napraviti idejni projekt, priskrbiti uvjete priključenja za taj objekt o kojemu se izdaju građevinska dozvola, govorimo o manje složenim zgradama i nakon toga kada se izda građevinska dozvola napraviti, napraviti glavni projekt.
Kvaliteta građenja će se provesti kroz obvezu izrade izvedbenog projekta što dosada nije bio slučaj. Na taj način doprinosimo sigurnosti gradnje i kvaliteti gradnje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zurovec, izvolite.

Zurovec, Dario (Dario Zurovec - NL)
Zahvaljujem.
Evo poštovani ministre nastavno na kolegicu čisto da vas pitam, prije koju godinu smo imali tu situaciju u zakonu da su praktički arhitekti išli prema nadležnom županijskom ili gradskom uredu da bi tražili posebne uvjete. To baš i nije ispala dobra praksa i vidimo da se sad opet ta praksa vraća. Drugim riječima ja kao arhitekta možda niti ne znam koja sve javnopravna tijela moram proći i opet ću zvati isti taj ured i opet ću ga opterećivati pa ne vidim kako se tu ubrzati taj dio.
Nastavno na ovu drugu raspravu vezano za Zakon o prostornom uređenju, evo kad bude o tome govora ali ne bi bilo loše da se dotaknete jedne rupe koja postoji, a to je rupa koja se veže za Zakon o katastru, Zakon o zemljišnim knjigama i izmjeri tim više što recimo geodeta može ispoštovati jedan zakon i recimo iscrtati, izdvojiti na nekoj čestici dio vezan za cestu a to možda ne mora biti u prostornom planu ili UPU, znači čovjek zadovolji jedan zakon drugi ne, pa me zanima kak ćete to preć?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovani zastupniče Zurovec. Pitali ste me i tijekom već rasprave je bilo zašto, čemu priša, dakle sustav je već potpuno prilagođen i u završnoj fazi je koji će omogućiti projektantu da putem eDozvole ima sve informacije za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Njega će sustav informacijski sustav prostornog uređenja i graditeljstva voditi kroz lokaciju za koju on radi projekt i znati će već kroz naš sustav koje tijelo mora pitati da mu izda uvjete priključenja ili da mu da posebne uvjete. Dakle, sve će to bit njemu njega će vodit kroz naš sustav i na taj način on može komunicirati zajedno sa upravnim tijelom i ministarstvom i kroz naš sustav eDozvola imat će potpune informacije.
Prema tome, mi mislimo da smo na taj način olakšali projektantima cjelokupni postupak ishođenja uvjeta odnosno pripreme dokumenata za …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… izdavanje građevinske dozvole.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Sobota izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala predsjedniče. Poštovani g. ministre. U ovom Konačnom prijedlogu Zakona o gradnji jedne jedna od osnovnih novosti u zakonu je i ta da se građevinska da građevinska dozvola važi šest godina za građevine za koju građevinsku dozvolu izdaje upravno tijelo i osam godina za građevine za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za graditeljstvo umjesto dosadašnjeg dodatnog upravnog postupka produljenja važenja građevinskih dozvola.
Dakle, konkretno moje pitanje da li će ta novost obuhvatiti građevinske dozvole koje su izdane prije znači unutar zadnjih godinu, dvije? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Da, uvodimo veliku novost pojednostavljujemo proces na način da nakon tri godine kao što je sada slučaj nije trebalo podnositi zahtjev za produžetak građevinske dozvole, sada smo ovim načinom praktično propisali ukupan rok koji je prije bio podijeljen na dva dijela i morao je sadržavati podnošenje zahtjeva dakle da se produži građevinska dozvola. Sada to više ne treba on će direktno dobiti rok od šest godina. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Auguštan Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Puno toga ću reć kada će bit na redu Zakon o gradnji, a moje pitanje će sad biti ono koje ste prošli puta vi ovdje spomenuli, a tiče se solarnih elektrana u Zaboku. Naime, vi ste ovdje kada ste imali naručeno pitanje rekli da je Krapinsko-zagorska županija kriva za izdavanje lokacijske dozvole, međutim prekjučer je stiglo rješenje ministarstva i niste napisali da su lokacijske dozvole dati protupravno odnosno niste ih povukli nakon vašeg nadzora.
Moje pitanje vama, da li su lokacijske dozvole izdane u skladu s propisima i da odgovorite da ili ne jer to tamo niste odgovorili i niste poništili izdavanje lokacijskih dozvole koje je stiglo evo 9.12.?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana zastupnice Auguštan Pantek kao što sam rekao prošli puta i sada to ponavljam, dakle mi smo u nadzoru utvrdili da je županijski upravni odjel povrijedio zakon i zatražili smo obnovu postupka, to vam piše u rješenju kojega smo donijeli naše drugostupanjsko tijelo po pravu nadzora, dakle za dio tih izdanih lokacijskih dozvola treba provesti obnovu postupka, a druge dvije čini mi se su još u rješavanju pa će se dobiti i za te dvije lokacije također gotovo identično rješenje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice povreda poslovnika izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Čl. 238. vi kao ministarstvo ako to tvrdite onda predmetne dozvole …/Upadica predsjednik: Kolegice što je povrijeđeno?/… Čl. 238. …/Upadica predsjednik: Što?/… obmanjivanje javnosti. …/Upadica predsjednik: Ne nije ne, ne, ne./… Omalovažavanje nas kao zastupnika. …/Upadica predsjednik: Kolegice ne možete koristiti povredu poslovnika./… Dozvole nisu poništene u rješenje koje ste prekjučer poslali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate prvu opomenu sada.
Kolegice Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče. Uvaženi ministre.
Evo oporba ovaj zakon pokušava prikazati kao prijetnju interesima građana, sve se želi ubrzati zapravo i pojednostaviti. Možete li pojasniti kako upravo suprotno ovaj zakon jača stručne standarde, profesionalnu odgovornost i nadzor te kako se njime štiti javni interes kroz sigurnu granju, veću kvalitetu projekata i veću pravnu sigurnost za građane umjesto da se šire sumnje i neutemeljeni strahovi, a naročito kroz pojednostavljeni proces kako ste rekli kroz, a naročito i kroz postupak izdavanje građevinskih dozvola. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana zastupnice Salope. Da, svi zazivamo reforme u kojim reformama tražimo ubrzavanje i pojednostavljenje postupka i sad kada ovaj zakon doista ide u smjeru da se izdavanje građevinskih dozvola pojednostavni i ubrza, sad vam je odjednom nastalo, e sada je veća odgovornost prema projektantima koji pripremaju dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole. Mi držimo da smo u tome uspjeli da ćemo pojednostavniti i ubrzati, a odgovornost će uvijek biti na onome ko je izradio idejno rješenje koje mora biti usuglašeno sa prostorno planskim dokumentima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Živković izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre.
Deset godina ste na vlasti i kažete da se sada više neće moći ilegalno graditi. Moje pitanje je da li to implicira da se do sada moglo ilegalno gradit? Deset godina ste na vlasti i kažete da svi hoteli mogu etažirati i da sada se više neće moći etažirati osim za one koji su to izlobirali. Deset godina ste na vlasti i obala je puna kampova sa izgrađenim objektima, koja je vaša isprika? Imate li u tih deset godina vi neku odgovornost zašto je stanje u prostoru upravo takvo kakvo je. Imam još jedno pitanje. Sada ste omogućili da se tzv. manji složeni objekti rade bez izvedbenog, a samo sa glavnim projektom. Arhitekti neki kažu da oni u pravilu ne, ne, ne rade projekte po glavnim projektima, da je to za birokraciju, da rade po izvedbenim projektima. Šta ne bi, šta ne bi cijeli proces zapravo ubrzalo kada bi bilo zapravo obrnuto?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče, dakle niste htjeli uvodno da raspravljamo o Zakonu o prostornom uređenju i sad vi mene uporno želite da vam odgovaram na zakon kojega nisam predstavio. Ja bi vrlo radio bio o tome govorio ali sam predstavio Zakon o gradnji. Što se tiče, ali ako me baš i pitate, da mi smo ovim zakonom spriječili daljnje etažiranje i betonizaciju i apartmanizaciju duž jadranske obale i zbog toga smo očekivali podršku vas, a vi biste ovaj zakon stavili van snage da se i dalje etažira, da se i dalje gradi bilo gdje suprotno, suprotno zakonima RH. To bi bilo kada bi mi taj zakon vratili, a što se tiče Zakona o gradnji kojega sam predstavio i zbog kojega sam očekivao da ćete mi dati, dati repliku, da pojednostavili smo procedure, …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ubrzat ćemo donošenje građevinske dozvole.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Barbarić izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, ministre.
Stalno slušamo kud žurite, predlaže se treće čitanje, pokušava se nametnuti teza kako se u ovo ušlo nespremno, na brzinu da je netko to za par dana napravio bez ikakvih priprema. Ovaj zakon ste najavili predstavljajući program priuštivog stanovanja. Smatrate li da su kvalitetne pripreme, primjerice program harmonizacije odnosno izjednačavanje gruntovnih i katastarskih knjiga, po meni iznimno vrijedan program. Smatrate li da su kvalitetne pripreme zaustavljanja bespravne gradnje kroz izmjene Zakona o gradnji, kroz mogućnost snimanja cijelog teritorija RH i na dnevnoj razini utvrđivanje eventualnih bespravnih zahvata, dogradnja jedinstvenog informacijskog sustava. Smatrate li da su kvalitetne pripreme e-dozvole odnosno ukupna potpuna digitalizacija sustava izdavanja dozvola. Jeste li razumjeli i možete li kazati šta to još treba uraditi za donošenje ovog zakona da bi se čekalo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Barbarić, vaše pitanje koje objedinjava sva tri zakona je bilo i predloženo da se raspravi u zajedničkom raspravi pa bi onda ovo vaše pitanje bilo u potpunosti usuglašeno s takvim našim prijedlogom da se raspravi sva tri zakona jer su oni međusobno povezana. Da, ne ovaj zakon se nije, nije ad hoc došao u sabor, on je pripreman od 2023. godine kad smo prvi puta sjeli sa Hrvatskom komorom arhitekata, kada smo raspravili o 10 načela za novo prostorno uređenje u Hrvatskoj, kada smo sa Hrvatskom komorom inženjera građevine razgovarali o novom Zakonu o gradnji, sa stručnom komorom elektrotehničara i strojara o Zakonu o energetskoj učinkovitosti i sa svim komorama raspravljali dugo o ovim zakonima i zbog toga nisu oni došli tu nepripremljeni dapače …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… na njih se pripremalo, a oni čine i dio provedbe naše nacionalne …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… stambene politike.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre, naglasili ste da je glavni motiv bio pojednostavljenje ubrzavanja, dobivanja građevinske dozvole s time isto tako da će glavni teret posla biti na projektantima, što je rekao bih sukladno europskim standardima i dobro je to. Međutim zanima me isto tako hoće li se na taj način budući ste rasteretili državne odnosno javne institucije koje su do sada obavljale taj posao, jeste li planirali da se ionako previše birokratizirana Hrvatska, da će se smanjiti broj zaposlenika, a time će se smanjiti i troškovi poreznih obveznika. Dakle, jeste li planirali i kakvo, u kojoj, u kojoj veličini će biti to smanjenje pogotovo kad se radi o ovim jednostavnijim objektima, a za koje ste rekli da je otprilike njih 50% kod izdavanja građevinskih dozvola. Prema tome trebalo bi očekivati da imate i projekciju manjeg broja birokrata koji su do sada radili taj posao pa me zanima jeste li to planirali i u kojoj mjeri.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Jurčeviću, prosjek ishođenja, prosjek potrebnih dana za ishođenje građevinskih dozvola vam je u Hrvatskoj negdje oko 200 dana dakle više od 6 mjeseci. To je dugačak period, jedan razlog je zato što smo imali kompliciraniju proceduru, a drugi je kronični nedostatak zaposlenika u tim upravnim tijelima. Danas građevinska struka i arhitektonska struka ima itekako dovoljno posla u realnom sektoru i nije baš da, da, da žarko žele ući u upravne odjele i izdavati građevinske dozvole. Dakle svjesni te činjenice i kompliciranosti i potrebne dokumentacije i s druge strane nedostatka kadra, a s druge strane važno je našim sugrađanima da brzo ishode građevinske dozvole. U tom smo smislu i koncipirali i kreirali ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče, poštovani ministre slušam ovdje kolege iz oporbe pa malo su u nesuglasju evo kolegi Jurčeviću zapravo odgovaraju ove izmjene vezano uz e-dozvole, kolegici Raspudić ne odgovaraju ali da malo pojasnimo. Dakle i po sadašnjem zakonu projektant bi za investitora uputio za dozvolu odnosno tražio bi uvjete. Dakle on bi to napravio i onda bi to došlo kod nekog referenta u županiju u grad koji bi to tamo kliknuo i poslao dalje. Sada će taj isti projektant u ime investitora napraviti istu stvar, ali napravit će direktno, neće poslati referentu nego će odmah poslati na javno pravna tijela koja daju dozvole, na HEP, na plin, na struju i na konzervatore, na Hrvatske vode i što li već. I ja sad ne vidim zašto je kolegici Raspudić to problem. Ja ne razumijem gdje je kvaka, ako se skraćuje lanac, a ne povećava nikome posao. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Zekanoviću u pravu ste, sve ste dobro rekli ali bi još dodao nešto da budete potpuno precizni.
Dakle neće on sada, taj projektant odlaziti u javno u neko, u neko komunalno poduzeća nego će on ući u naš sustav koji će ga voditi i preko tog sustava će doći njegovo pismo onome kome je on imao namjeru, od koga je on trebao dobiti uvjete priključenja. I ne treba čekati da po nekom rasporedu on dođe njegov, njegov zahtjev dođe na red već će to sustav raditi umjesto službenika i direktno će njegov, njegov idejni projekt odnosno njegov zahtjev upućivati javnopravno tijelu ili će ga dat uputiti nekom komunalnom poduzeću koji će mu izdati suglas… odnosno uvjeti kako priključiti taj objekt na komunalnu i prometnu infrastrukturu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mostarac, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, dobro i kod ovog pitanja samo je tema taj popis uvjeta koliko će on stvarno biti automatiziran za sve projekte i da li ćemo tu opet imat neko usko grlo, ali pitanje i dalje ide u tom smjeru tog ubrzavanja procedure. Da mi ubrzavamo proceduru izdavanja građevinske dozvole i ljudi će brže dobiti građevinske dozvole i to je super i tim rezultatom ćemo se pohvalit.
Međutim, glavni projekt je opet potreban za prijavu gradilišta. Znači nakon toga sva dokumentacija koja je prije bila potrebna za građevinsku dozvolu sad se mora napravit naknadno opet prije gradnje. Znači što se tiče samog izvođača odnosno samog investitora on mora odraditi one stvari koje su potrebne da bi se krenulo u gradnju objekta. I ja mislim da je građevinska dozvola upravni akt i tu trebaju raditi pravnici koji provjeravaju dokumentaciju, a mi moramo raditi na nadzoru i projektanata i kasnije gradnje, a to se ovim zakonom ne mijenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mostarac, znanje arhitekt ima, ima i ovlaštenje za izradu, za izradu projekata i jako dobro znaju kako i kome se obratiti za ishođenje građevinske dozvole. Ako kojim slučajem i ne zna ili mu nije jasno iz naše platforme pripitat će upravni odjel je li još nekome trebam dostaviti taj moj zahtjev kako bi ishodio, ishodio uvjete priključenja ili posebne uvjete, ali će mu, njega će sustav upozoriti, objasniti, uputiti gdje i kome će tražiti posebne uvjete u dotičnoj jedinici lokalne samouprave i kad se radi o priključku na ceste, ulice, na vodovod, odvodnju otpadnih voda. To će biti vrlo jednostavan sustav koji će tražiti od njega, a on ta znanja ima da to realizira. A ponavljam ako ne zna pripitat će taj upravni odjel.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče.
Gospodine ministre vi nam danas opet ponavljate kako je ovaj Zakon o gradnji pisan po mjeri građana, kako nema pogodovanja, kako nema lobija. Super, odlično.
Molim vas da onda konkretno navedene jednu jedinu odredbu u ovom zakonu za koju možete reći da stvarno jača sigurnost ljudi u njihovim stanovima i kućama a ne samo da ubrzava proces odnosno posao investitora, investitorima. Jednu, jer zasada kad čitamo tekst vidimo samo kraće rokove i jednostavnije procedure, ali ne vidimo ni jaču inspekciju, ni strože kontrole, ni veću odgovornost onih koji potpisuju dozvole a i onih koji izrađuju same projekte.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana gospođo zastupnice, ovaj zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u procesu građenja kako i projektanata jer se radi izvedbeni projekt za sve zgrade osim za manje složene zgrade. S druge strane temeljem ovog zakona izvođač radova je dužan na kraju i prije ishođenja uporabne dozvole dostaviti izjavu da su svi radovi izvedeni na toj zgradi sukladni izvedbenom projektu i sukladno pravilima struke čime se doprinosi sigurnosti izgradnje te zgrade. A mi smo još dodatno prošle godine donije Zakon o upravljanju i održavanju zgrada gdje smo propisali obvezu da zajednice stanara u pojedinim višestambenim zgradama donose planove održavanja tih istih zgrada kako ne bi bile godinama zapuštene, devastirane. A sada smo rekao sam još osnažili tu poziciju što izvođač mora dati izjavu da su svi radovi izvršeni sukladno građevinskoj dozvoli, sukladno izvedbenom projektu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Evo ministre molim vas da malo pojasnite izdavanje, izdavanje građevinske dozvole za manje zahtjevne zgrade na temelju, na temelju idejnog projekta, čime to ali taj segment, čime to ubrzava proces izgradnje. Dakle, mi ubrzavamo izdavanje građevinske dozvole ali za poštenog graditelja ne ubrzavamo proces gradnje jer on bez idejnog, bez glavnog projekta ne može započeti graditi.
Ali ono što time sigurno radimo a to smo vidjeli još iz zakona iz 2009. godine koji je imao upravo tu odredbu, imali smo tada to rješenje o gradnji jel tako da će mešetar zemljištem koji će na temelju idejnog projekta dobiti građevinsku, građevinsku dozvolu prodajom zemljišta sa građevinskom dozvolom za određeni objekt znatno dizat, dizat cijenu zemljišta.
Dakle, smatram da je ta odredba nepotrebna za poštenog investitora koji tu misli gradit kuću, dakle on niš… ničim neće ubrzati svoju izgradnju ali hoće pomoći mešetarima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Da, mi smo ubrzali ishođenje građevinske dozvole time što je nužan za manje složene zgrade idejni projekt do početka radova. To može biti za godinu, može biti za 5 mjeseci, može bit za 6, on ima dovoljno vremena izraditi njegov projektant taj glavni projekt.
Ali znate što se događa? Vi danas prema trenutno uređenom Zakonu o gradnji za manje izmjene glavnog projekta morate mijenjati građevinsku dozvolu i onda još dodatno upadati u probleme. Na ovaj način ukoliko vi mijenjate glavni projekt, a još uvijek ste u osnovnim postavkama građevinske dozvole, idejnog projekta ne trebate mijenjati građevinsku dozvolu i na taj način značajno skraćujemo troškove, skraćujemo postupak, ubrzavamo postupak, omogućavamo jednostavniju gradnju jer je to na ovaj način propisano i daleko i daleko je pogodnije za naše sugrađane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Milinković izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre u čl. 85 građevine i radovi koji se mogu graditi bez građevinske dozvole. U st. 4 navodi se građevine i radovi za koje nisu potrebne ishoditi građevinsku dozvolu i koje se izvode bez građevinske dozvole, propisuje ministar pravilnikom. Najavljujete da ćete zakon donijeti i da će stupit na snagu od 1.01.2026. Kad bi mogli očekivati onda novi pravilnik o takvim gradnjama jer to je za jedinice lokalne samouprave bitno radi nekih projekata poput izgradnje javne rasvjete, stupova javne rasvjete i slično. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče. Ispričavam se gospodine zastupniče nisam vas baš, baš u ovom zadnjem dijelu čuo što ste htjeli reći. Da mi smo zakonom propisali zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem za koje ćemo i pravilnikom, pravilnikom propisati za koje ne treba ishoditi građevinsku dozvolu. To vam je niz projekata koji se događaju, ne znam kavezi koje za marikulturu, to su vam sidrišta, dakle od različita, različiti broj zahvata za koje se ne izdaje građevinska dozvola i za koje se sukladno pravilniku izdaje potvrda da se mogu, da se mogu provoditi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Curiš Krok izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre, moje pitanje traži od vas samo jedan odgovor, to je da ili ne. Da li je ministarstvo poništilo izdane lokacijske dozvole u Krapinsko-zagorskoj županiji. Vi ste maloprije kolegici Auguštan Pentek, znači vrtili se u krug sa tim odgovorom, a pitanje je bilo konkretno. Da ili ne. U drugostupanjskom postupku kojeg ste i sami spomenuli nema odgovora gdje stoji da se te dozvole ukidaju pa me interesira da li ste stvarno donijeli rješenje o poništenju tj. da li su te lokacijske dozvole poništene, da ili ne.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana gospođo zastupnice, morate se malo bolje upoznati s tim postupkom. Dakle izdana je lokacijska dozvola, nezadovoljne stranke su zatražile obnovu postupka. Nadležni županijski upravni odjel je odbio njihov zahtjev za obnovom postupka. Tada dolazi ministarstvo i ministarstvo donosi rješenje gdje se nalaže upravnom odjelu da i poništeno je to rješenje o zabrani i nemogućnosti obnove postupka, da se vrati na početak i krene u obnovu postupka. Da, dakle mi smo poništili rješenje kojim je to tijelo spriječilo obnovu postupka žalitelja da se, da se postupak obnovi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem.
Ministre, rekli ste da će Zakon o gradnji ubrzati procedure. Hipotetski, ajmo reći da ste možda u tom dijelu u pravu ubrzat ćete, međutim arhitekti i urbanisti uporno ukazuju da se cijelim ovim paketom zakona investitorima dopušta da interveniraju u prostor, a da istovremeno lokalne jedinice nemaju mogućnost usmjeravanja tog razvoja i investicija i kaže se da zapravo ćete na neki način i oduzeti ovlasti lokalnih jedinica da upravljaju sa onim što bi trebao biti naš najvrijedniji resurs pored ljudi. Želim reći da ste ovim paketom zakona napravili dvije greške. Jedna je ta da ste obezvrijedili struku jer sve ono što je struka ukazivala pune dvije godine, vi ste zapravo u manjim mjeri uvažili, a cijelim paketom zakona oduzimate građanima ono što ste zapravo trebali sačuvali. Mislim da ste kao ministar …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… debelo podbacili u onom što vam je kao trebala biti stručna prednost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor potpredsjedniče.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Orešković ja razumijem vašu defokusiranost na ovaj zakon s obzirom da se bavite različitim temama pa niste dovoljno u temi. Ovo sve što ste pitali ne odnosi se na Zakon o gradnji, odnosi se na Zakon o prostornom uređenju i sve što ste rekli pričekajte poslije podne, vrlo ću vam rado na ta pitanja odgovoriti i pokazati koliku je stručnost ministarstvo htjelo pokazati na svom stavu da će se građevinske dozvole u RH za strateške projekte od strateškog značaja izdavati na temelju državnog plana prostornog razvoja kojega će donijeti ovaj sabor. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče, ministre evo vi ste rekli da se uvode i odvojeni postupci za manje zgrade, višenamjenske za obiteljske što su većinom se daju dozvole. Gdje će biti i brže kvalitetniji postupci, gdje će i građani koji to rade, a i sami investitori biti puno zadovoljniji i onda postavlja se pitanje u čemu je problem, zašto kolege osobito iz Možemo! imaju toliki napad na taj zakon i što im smeta ako će to biti bolje, brže, kvalitetnije što to gradsku ili lokalnu zajednicu sputava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodin predsjedniče.
Poštovani zastupniče Deur, svim su nam uvijek usta puna zahtijevanja odgovornosti za provedbu zakona, za izradu dokumenata dok ne dođe do nekoga od nas. E kad se ta odgovornost za napravljeno riješeno dođe do nas, e onda bi svi povukli malo ručnu, pomaknimo zakon, ajmo u treće čitanje, nemojmo, nismo se dogovorili tako i očekivanja od tog zakona očito nisu po mjeri onih koji bi te zakone trebali provoditi. Mi da tražimo odgovornost kao što tražimo odgovornost projektanata, tako tražimo i odgovornost onih koji izdavaju građevinske dozvole. Utvrđene su i kazne, dakle sve smo propisali kako bismo prostorno uređenje i gradnju uveli u jedan pravno, pravni okvir koji će od svih nas u tom procesu zahtijevati odgovornost.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre vi naime kao perjanicu ili jednu od perjanica ovog zakona navodite digitalizaciju. Međutim znamo da za provedbu digitalizacije trebamo i kadrovske i stručne odnosno tehničke kapacitete pa me zanima kako vi zapravo očekujete efikasnost kad resurse niste uskladili sa nadležnostima odnosno, vi ovim zakonom zapravo pojednostavljeno centralizirate moć, a decentralizirate odgovornosti. To je zapravo stara priča, to nije ništa novo. Naime, da pojasnim stvar, dakle kad pričate o digitalizaciji onda ne pričate u širem smislu kako vi to u medijima iznosite, već pričate isključivo o digitalizaciji postupka.
Dakle, ja ću vam ponoviti ono što je struka rekla na tu temu, ona struka koju ste ignorirali pri izradi ovih zakona, citiram: „To neće značiti zaštitu prostora i transparentnost nego olakšanje izgradnje pod utjecajem investitora.“. Kako vi to komentirate?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Uvažena zastupnice, to vam komentiram jednostavno da nije točno, to nije točno. Dakle, sustav informacijski sustav prostornog uređenja država financija i uređuje već dugi niz godina i trebalo je vremena da se prilagodimo. Radili smo pilot projekt, pilot projekt prostornog uređenja Primorsko-goranske županije, prostorni plan uređenja Grada Crikvenice, urbanički plan uređenja u Gradu Crikvenici sve smo to isprobali dok nismo išli u transformaciju. Sada ovim zakonom idemo korak dalje, donosimo potpuno planove nove generacije koji će planovi ujednačiti postupanje struke, projektanata, urbanista, arhitekata i svi koji sudjeluju na razini cijele Hrvatske. Neće više biti dvojbe za nikoga u ovoj državi što o istome govori plan u Vukovaru i plan u Dubrovniku, to će biti potpuno identični prostorni planovi svedeni pod tom sintagmom kako smo rekli nazvali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… planovi nove generacije koji će značajno doprinijeti i ubrzati …/Upadica predsjednik: Hvala./… proces … i planiranja … …/Upadica predsjednik: Hvala vam potpredsjedniče./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Mrak-Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovani ministre. Dakle, u ovom zakonu imamo odredbu koja kaže sljedeće da prije izdavanja dozvole referent će izaći na teren, ako ustanovi na terenu da je započela gradnja onda će onaj koji je započeo gradnju bez odgovarajuće građevinske dozvole snositi određenu kaznu, a jednako tako će se o tome obavijestiti građevinska inspekcija.
Dakle, mi danas imamo u prostoru da ljudi počinju sa zahvatima ranije nego što su dobili građevinsku dozvolu i to zasigurno je jedna ružna slika. Dakle, između ostalog jedan od razloga bespravne gradnje uvijek je bilo sporo izdavanje građevinskih dozvola, dakle to je bio jedan od razloga i argumenata. Mene zanima taj odnos između ureda inspekcija, zanima me da li cijenite da inspekcije ima dovoljno i što inspekcija treba i može napraviti?
Dakle, vi ćete ustanoviti da je započeta gradanja, on će dobiti odgovarajuću građevinsku dozvolu sukladno onom što može dobiti, a koja uloga i značaj inspekcije će biti u tom trenutku? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Uvažena zastupnice Mrak-Taritaš. Malo ste ipak taj članak površnije pročitali, naime nismo rekli da je obvezan očevid, on može se napravit očevid, dužan je službenik provjeriti, on to može na puno načina provjeriti, a može i očevid, slažem se može i očevid. I slažem se s vama apsolutno da su mnogi bespravni graditelji opravdanje za svoju gradnju tumačili kako je država spora odnosno upravna tijela su spora pa ne izdavaju građevinsku dozvolu 200 ili 300 pa ja ću početi graditi, dakle to nikako ne možemo prihvatit. Al sada ćemo kroz vi to jako dobro znate, kroz informacijski sustav prostornog uređenja uvesti novi model eProstorna inspekcija koji će modul stalno odnosno koja će platforma stalno pratiti promjene u prostoru i dostavljati i građevinskom inspektoru i komunalnom redaru pa i tijelu koje izdaje građevinske dozvole da li se na toj čestici dok izdaje građevinsku dozvolu obavljaju koji građevinski radovi što će značajno smanjiti …/Upadica predsjednik: Hvala, hvala vam puno./… bespravnu gradnju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedniče. Uvaženi ministre. Dakle, neosporna je činjenica, a mi koji dolazimo iz lokalne i regionalne sredine gledamo i na ovaj zakon na građane i malo sa druge strane. Ovdje od govornika nitko nije spomenuo da u zadnjih godinu, dva dana broj zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola je veći 10,20,30,40 ili više posto, razlog je pojačana investicijska aktivnost u svim dijelovima naše države što je dobro i to treba primijetiti. I B, točno je da u lancu onog ko prodaje zemlju, mogućeg investitora onog kojeg projektira i nadležnog tijela i oni koji projektiraju imaju sva potrebita znanja kako u kontekstu struke, a tako i od onoga što je potrebito dobit za građevinsku dozvolu. Time ubrzavamo proces i mi sa lokalne uprave dijelom skidamo sa leđa teret dugog vijeka trajanja izdavanja dozvola zbog sporosti birokracije …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ali i zbog velikog broja zahtjeva.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Slažem se s vama poštovani zastupniče Turk. Moj je dojam i uvjeren sam da bi najzadovoljniji ovime trebala biti struka. Zašto? Zato što oni rade projekt jedino oni rade projekte, jedino oni rade projekte, a građevinske dozvole, lokacijske dozvole vi znate i u vašem gradu i u brojnim gradovima i županijama u Hrvatskoj često puta izdavaju ljudi koji nisu završili niti arhitekturu, niti građevinu pa niti pravo, sudjeluju u postupku i na njima je odgovornost za krivo izdanu dozvolu, za nešto da je nešto promaklo što je investitor odnosno projektant nije dobro napravio.
Ovdje da, osnažujemo poziciju projektanta da pazi, vodi računa da idejni projekt ili glavni projekt bude u potpunosti usuglašen sa pozitivnim propisima, prije svega ovim zakonima koje danas donosimo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Blažina izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Poštovani ministre. Sa čl. 145. i 146. Zakona o gradnji odnosno vašeg prijedloga niste unaprijedili ništa vezano uz postupke legalizacije. Naime, svi objekti za koje se može dokazati ortofoto snimkama da su izgrađeni bili postojali prije 1968. i dalje će se temeljem uporabnih dozvola moći legalizirati.
U Istri, a i u ostatku Hrvatske, pogotovo u turistički atraktivnim područjima to je uzrokovalo do sada činjenicu da su se prostirale u šumi u zaštićenim područjima uz samu obalu mora plahte kako bi se snimkama dokazalo da su objekti i dalje postojeći. Ovaj zakon ne nudi nikakvo unaprjeđenje, mene zanima zašto niste detaljnije poradili na proceduri koja bi zapravo ograničila …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… legalizaciju nepostojećih objekata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Blažina malo ste moram reći pobrkali zakone. Vrlo brzo je će doć u sabor Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji zakon definira postupanje nezakonite gradnje nakon 21. lipnja 2011. godine i njime će se propisati sve. Ovaj članak i članke koje ste spomenuli odnose se na 1968. godinu kada je od već 50 godina omogućena opća legalizacija u Hrvatskoj i brojne su do tada zgrade bez građevinske dozvole legalizirane i moguće ih je i danas legalizirati ako su izgrađene prije 15. veljače '68., a ove plahte o kojima spominjete i koje bi navodno glumile objekte zgrade u tom prostoru, to ćemo rješavati Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji će vrlo brzo biti u saboru.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre hvalite se ubrzanjem postupaka ali bez paralelnog jačanja nadzora standarda i same kontrole. Nadalje, ovaj zakon ostavlja niz mogućnosti odnosno brojnih odstupanja od projekata i nižih standarda kontrole, što prvenstveno struka ocjenjuje rizičnim. Moje pitanje za vas je zašto u ovom prijedlogu zakona, samim tim onda i dopuštate proširena odstupanja i dodatne iznimke u fazi gradnje i opet ću naglasit kada prvenstveno struka upozorava da upravo takva rješenja vode nižoj kvaliteti gradnje, a samim tim i povećanom riziku za sigurnost građana. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče nikakvih dodatnih odstupanja nema za gradnju nema u ovom zakonu u odnosu na postojeće, postojeća rješenja iz važećeg Zakona o gradnji. Prema tome to, taj vaš, ta primjedba ne stoji, a o odgovornosti, o preciznosti, točnosti svih tih dokumenata itekako smo posvetili pažnju u pisanju ovoga zakona. Prema tome ne stoji ta tvrdnja da smo mi sada nešto omogućili ovim zakonom kako bi bila manja preciznost ili vrsnoća građenja u Hrvatskoj.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Štromar izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre, 2011. smo donijeli nekim konsenzusom odluku da više neće bit te bespravne gradnje u RH. Omogućili smo da sve što se izgradilo do 2011. u građevinskom prostoru se može legalizirati, a sada vidimo u ovom zakonu izuzetno se trudite da uopće onemogućite ili kad bih odmah krenula bespravna gradnja da ju sasiječete u, u korijenu. Koliko vama tu znači sam Državni inspektorat u tome kakvu komunikaciju imate jer znamo da je inspektorat, inspektori su otišli iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva i da li je komunikacija dobra i da li očekujete stvarno da profunkcionira da se više bespravno ne gradi u RH.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, vi ste u nekoliko vaših istupa u protekle 2, 3 godine se zalagali za definiranje bespravne gradnje do 2011. godine i najoštrije suzbijanje gradnje nakon 21. lipnja 2011. godine i na tom tragu su i ovi zakoni koje donosimo i zakon koji će, koji će biti pred nama. Ovaj će zakon omogućit olakšati posao građevinskim inspektorima i komunalnim, i komunalnim inspektorima. Mi smo izmjenama zakona o građevinskoj inspekciji prepustili određene poslove komunalnim redarima. Zašto? Iz razloga što u Hrvatskoj danas nema 50-ak građevinskih inspektora na cijeli prostor RH. Oni ne mogu jednostavno, nije to opravdanje ali nemamo tih građevinskih inspektora i zbog toga smo mijenjali zakon kako bismo određene ovlasti za najjednostavnije postupke bespravne gradnje prepustili komunalnim redarima, a sada ćemo s našim modulom e-prostorna inspekcija dodatno im dati alat …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… da brže reagiraju na svaku bespravnu gradnju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Hvala lijepo.
Ministre i građenjem i prostornim uređenjem zadire se, smanjuju se ovlasti jedinica lokalne samouprave. Pitanje je kršenja Ustava, međutim spomenut je inspektorat i druga ministarstva. Ja ću vam reć jedan primjer. Koliko držimo do građenja i do našega prostora i prostornog uređenja u Sinju nakon što je većinu digao ruku nositelj liste eksploatacijsko polje koje je bilo neaktivno po opisu znači ministarstva, postaje, postalo je aktivno kako bi se Krasić priko Mikulića omogućio da to eksploatacijsko polje dobije nositelj liste koji je u koaliciji sa HDZ-om. Imam za to dokaze, imam za to činjenice i zato je nepovjerenje ljudi. Ne samo zbog zakona koji su protuustavni, nego zbog inspekcija koje grade većinu kako u Sinju tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nezavisna lista poduzetnika Jadrijevića i HDZ-a. Dali ste mu …/Govornik se ne razumije./… ne teleće medaljone i meso i konzerve …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Bulj./…
… nego dali ste mu eksploatacijsko polje koje je bilo neaktivno od 2019.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor, potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Bulj, dakle Zakon o gradnji, govorimo o Zakonu o gradnji ne dotiče ovlasti lokalne samouprave prema tome niti smo ih mogli smanjiti niti povećati. Što se tiče eksploatacijskog polja, nema eksploatacije mineralnih sirovina bez prostornog plana, nema. Prostorni plan vašega grada, prostorni plan moje općine i bilo kog drugog, bilo koje druge jedinice lokalne samouprave donosi nadležno predstavničko tijelo i izvan toga upravno tijelo ne može ići. Ne može, niti, niti planirati niti eksploatirati bez, bez prostornog plana. Kakva je situacija sa prostornim planom uređenja grada Sinja, vi to najbolje znate i vi to možete ukoliko je bilo što krivo napravljeno pokrenuti proceduru nadzora nad izdavanjem takvoga mi ćemo se kao ministarstvo to se o tome očitovati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Povreda Poslovnika kolega Bulj.

Bulj, Miro (MOST)
Ministar je povrijedio Članak 238. jer ja govorim istinu da je eksploatacijsko polje koje bilo neaktivno 2019. Koića greda u vlasništvu nositelja liste …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj …/…
… u Sinju poduzetnika doktora Andrijevića kad vam je digao ruku …
…/Upadica predsjednik: … kršite Poslovnik …/…
… za koaliciju da je oživila …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
… ovo je replika ovo nije povreda Poslovnika i dobivate, dobivate opomenu.

Bulj, Miro (MOST)
…/Upadica Miro Bulj: I to je istina, ne nalazi se u prostornom planu. Ne nalazi se u prostornom planu grada Sinja kao eksploatacijsko polje./…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Bulj molim vas dobivate opomenu.
Kolegice Miloš, izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre kako planirate ovakvim izmjenama zakona suzbiti nezakonitu gradnju kad se investitorima pogotovo na atraktivnim lokacijama naprosto isplati nezakonito graditi jer mogu višestruko zaraditi na nezakonitoj nekretnini na najmu u odnosu na malu naknadu koja je predviđena ovim zakonom i koju će onda morati platiti jer su započeli graditi bez dozvole.
Konkretno, smatrate li recimo da će naknada od 4 tisuće eura koje će morati platiti netko tko je započeo nezakonito graditi manje složenu zgradu biti dovoljna da ih odvrati od toga da nezakonito grade. Govorim sad neovisno je li o drugim mjerama.
Isto tako Komora arhitekata vas upozorava da se nezakonita gradnja neće moći suzbiti dok se onemogući prometovanje nekretninama, a vi kažete da se to prometovanje nekretninama ne uređuje ovim zakonom. Ok, u redu ne uređuje se ovim zakonom, međutim mene zanima jasan odgovor da li ćete vi i vaša Vlada zabraniti prometovanje nezakonitim nekretninama?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Miloš, jeste vi pročitali Zakon o građevinskoj inspekciji pa tamo vidite koje su kazne za bespravnu gradnju. To su vam kazne preko 30 tisuća eura u startu. Nadležni komunalni redar može dnevno dolaziti ako nije stao s mandatnim kaznama do 60 tisuća eura. Tamo su propisane kazne za bespravnu gradnju, a ovdje još dodatno ako mi utvrdimo i ako je to platio i 100 tisuća eura i još će platiti dodatno prilikom izdavanja građevinske dozvole.
Dakle, ovaj zakon definira kaznu u trenutku građevinske dozvole, a Zakon o građevinskoj inspekciji kažnjava ga u kontinuitetu od kad je počeo graditi. Da bismo tu gradnju primijetili i da bismo pomogli komunalnom redaru i građevinskom inspektoru da je spriječi radimo dodatan modul e-prostorna inspekcija koja će sama automatski iz sustava slati informacije komunalnim redarima tamo vam se događa bespravna gradnja, iziđite …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i počnite s naplatom te …/Govornik se ne razumije./… kazne koja je prihod jedinice lokalne samouprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Vlade.
Sada je na redu kolegica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre određen je rok od 30 dana za izdavanje građevinske dozvole ali to je rok za upravno tijelo nakon što je projektant prikupio sve potrebne posebne uvjete, uvjete priključenja i svu projektnu dokumentaciju.
Možete li potvrditi da rok od 30 dana obvezuje isključivo upravno tijelo nakon što je projektant dostavio potpunu dokumentaciju te možete li pojasniti na koji način ćete osigurati da projektanti koji sada nose najveći teret postupka imaju jednake standarde postupanja, jednaku podršku sustava i da zbog ovog modela ne dođe do neujednačenosti i pravne nesigurnosti u postupcima izdavanja dozvola.
A dodatni problem koji bi htjela istaknuti je problem izdavanja građevinske dozvole za obiteljske kuće do 400 četvornih metara i to samo na temelju idejnog projekta jer to drugim riječima znači da se dozvola izdaje bez uvida u sve ključne tehničke elemente sigurnosti, stabilnosti, instalacija i zaštite od požara.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Marijana Puljak, replika, a odgovor je prije da dobro odgovor.
Izvolite gospodine Bačić.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana gospođo zastupnice, da mi smo ovim zakonom propisali 30 dana za, za tijela koja izdavaju uvjete priključenja i posebne uvjete te 30 dana otkad, otkad preko naše platforme e-dozvola dobiju zahtjev projektanta da im izda te dokumente. A ja govorim da nakon što se to sve prikupi i projektant podnese zahtjev za građevinsku dozvolu da bi to trebalo se dogodit u 30 dana, ali još uvijek ostaje 30 jer je temeljni zakon za rješavanje Zakon o općem upravnom postupku. U tom postupku je definirano da je dužan donijeti rješenje u roku 60 dana ukoliko su ispunjene pretpostavke za, za ishođenje, izdavanje građevinske dozvole.
Dakle, 60 dana za izdavanje a ja mislim da to može biti puno brže jer smo pojednostavili smo dokumentaciju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Sada gospođa Marijana Puljak, replika.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem.
Evo poštovani ministre baš kad govorimo o ubrzavanju ovih procedura, dakle išli ste u izmjene ovih zakona radi ubrzavanja procedura ali niste napravili ništa na tome da zgrade koje se grade imaju minimalnu komunalnu infrastrukturu jer znate danas da, već danas grade se zgrade uz kozje putove. Dakle, uz kozji put možete napraviti stambenu zgradu danas, a u ovom zakonu dakle nema isto nikakve, nikakvog zahtjeva za minimalnu komunalnu infrastrukturu ne samo za priuštivo stanovanje je li koje je najveći problem je li, nego i za bilo kakvo, bilo kakve stambene blokove.
Dakle, je li vama normalno da se grade čitavi stambeni blokovi bez definiranja osnovnih uvjeta života, a sad ovim zakonima zapravo još gore evo šta kaže i struka, investitor će iskazati interes a onda gradovi su dužni u 2 godine donije plan jel što je kažu svi apsolutno nemoguće a onda ovaj investitor može po svom povući cestu i infrastrukturu a grad to onda odobriti i platiti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodine potpredsjedniče.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovana gospođo zastupnice nije mi ugodno reći zastupniku da nije pročitao, a sad pogledajte Članak 208., molim vas pročitajte. Dakle, mi smo sa 2 godine podigli na 3 godine to je sad prva stvar i druga stvar ne ide to po na način kako će to odredit investitor nego će mu to propisati s lokacijskom dozvolom kako će i na koji način graditi. A lokacijska dozvola u svim slučajevima u Hrvatskoj pa i za gradnju kuća se temelji na lokacijskim uvjetima koji proizlaze iz prostornog plana i taj prostorni plan definira kakva je cesta je li to nerazvrstana cesta, je li to možda neka županijska cesta, je li to državna cesta uvjeti priključenja se definiraju.
Prema tome to nije na volju ovoga zakona odnosno na volju nekog, nekog službenika koji izdaje građevinsku dozvolu nego je to sukladno prostornom planu. Ako je nešto sporno uloži se žalba i taj, takva će lokacijska dozvola ili građevinska dozvola pasti u vodu jer mora poštivati uvjete. To je osnovno pravilo, poštivati uvjete iz prostornog plana.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Evo dva kratka pitanja za uvaženog ministra. Znači uvode se prvo stroža pravila i veća kontrola gradnje. Moje pitanje glasi kako očekujete dosljednu provedbu ako mnoge jedinice lokalne samouprave već sada nemaju dovoljno inspektora ni stručnog kadra po tom pitanju i druga stvar je vezano za plan održavanja, uvodite obvezu predaje plana održavanja uz uporabnu dozvolu. Hoće li se ti planovi provjeravati ili će postati čisto formalni dokument bez stvarnog nadzora što se događalo kod nekih pojedinačnih prijašnjih propisa. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Barbir, ja mora bit nisam shvatio i znate da građevinska inspekcija nije u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, ona je u nadležnosti Državnog inspektorata. Jedinica lokalne samouprave ima komunalne redare. Njima smo za izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji dali puno značajnije ovlasti da u jednostavnim postupcima utvrde da li ta gradnja koja se događa na području jedinice lokalne samouprave ima, ima građevinsku dozvolu ili nema i sukladno tome će oni postupiti. Na taj način vodili smo računa i o činjenici da smo dali nove ovlasti komunalnom redaru ali smo mu isto tako, toj jedinici lokalne samouprave, njegovim postupanjem omogućili velike prihode koji su sastavni dio proračuna jedinice lokalne samouprave, ako dotični komunalni redar utvrdi da se događa bespravna gradnja, onda mandatnim kaznama dokle god tamo nije zaustavljeno, zaustavljena gradnja može priskrbiti sredstva jedinici lokalne samouprave za tog bespravnog …/Upadica Radin: Hvala./… graditelja koji se usudio graditi bez građevinske dozvole.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Kliman.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani gospodine ministre 70% građevinskih dozvola izdanih odnosi se na, na stambene zgrade dakle za do 400 metara kvadratnih i dobro je ovo što se propisalo da su kroz ubrzanje e-dozvole na neki način eliminiraju sve, svi rizici i sve nepotrebne, nepotrebne upravne stvari koje su se dešavale do sada, a veoma često svjesni smo sami toga i znamo iz, iz, iz priča, znamo iz iskustva, da su prvostupanjska tijela često tražila nepotrebne, nepotrebne stvari, nepotrebne uvjerenja, dozvole. Dakle ovim, ovim odmaknućem od toga će se zaista ubrzati ove, ovi procesi. Zanima me ovdje ste rekli i u svom izlaganju da kroz sustav e-dozvola će se ubrzati situacija, da će se veća ovlast projektantima ali da će biti i odgovorna i jače javnopravna tijela. Zanima me u kojem, u kojem smislu, da li ako se ne izda da li će onda bit šutnja administracije i tako i tome slično. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministre izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Kliman, dakle 70% od svih dozvola su manje složene i još 20% stambene, višestambene, dakle 10% svih građevinskih dozvola su one na koje smo ovim zakonom značajno pojednostavnili procedure i kao što ste rekli kako ne bi bilo slučajeva da upravno tijelo potražuje, traži nešto preko onoga što je zakon propisao, sad smo točno rekli koje to uvjete priključenja treba imati i posebne uvjete ukoliko su zaštićeni kulturni prostori, koji su pod zaštitom kulture moraju imat posebne uvjete i višestambene zgrade moraju imati posebne uvjete u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara. Dakle tamo smo propisali točno što projektant treba napraviti da bi podnio zahtjev za izdavanje građevinskih dozvola i nakon toga se moraju dozvole izdati, a točno je ako je javnopravno tijelo ne izda u roku od 30 dana, smatra se da …/Upadica Radin: Hvala./… su zadovoljeni uvjeti za izdavanje dozvole.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Komes.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, evo kao čelnik jedinice lokalne samouprave itekako sam svjesna da će prijedlog ovih zakona donijeti pojednostavljenje i ubrzavanje postupaka kako službenicima koji rade na izdavanju npr. građevinskih dozvola i ostalih akata, tako isto i građanima i poduzetnicima dakle u praksi. Znam da ste već puno puta odgovorili, više-manje se ponavljaju pitanja ali molim vas da samo još malo dodatno pojasnite korist koju će, a upravo zbog kojih se i pojednostavljuju procesi i donose izmjene zakona, koju će korist imat sami građani odnosno dakle fizičke osobe i poduzetnici u, u predmetnim postupcima o kojima je riječ u ovim izmjenama zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodine ministar.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Komes, da građani će moći brže ishoditi dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole. Pojednostavljujemo ukupan broj dokumenata koji trebaju za ishođenje građevinske dozvole što znači da će im biti i manji troškovi, manje vrijeme, brže će dobiti građevinsku dozvolu i brže će onda pristupiti izgradnji tih svojih objekata, a kao što je i zastupnik Kliman rekao to vam je kad su obiteljske kuće u pitanju 70%, a stambene sve skupa 90%. Dakle mi smo za najveći dio ukupnog fonda izdavanja građevinskih dozvola u novoj godini u RH smanjili uvjete za ishođenje tih građevinskih dozvola, njih ubrzali, pooštrili odgovornost i projektanata i svih sudionika u gradnji, izvođača i nadzora i jasno upravnih odjela koji te iste dozvole izdavaju.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Lacković.

Lacković, Željko (stranka Nezavisni)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre Bačić, cilj ovih zakonskih izmjena je ubrzavanje odnosno pojednostavljivanje postupaka izdavanje građevinskih dozvola pa na tu temu pozdravljam sve što je se u zakonu predlaže ali i postavljam jedno pitanje da li ste razmišljali da međuresorno se stvore uvjeti da svaka jedinica lokalne samouprave može sukladno Zakonu o jedinicama lokalne i područne samouprave preuzeti na sebe poslove izdavanja građevinskih dozvola. Znamo da su to sada upravni odjeli u županijama velikim gradovima ali postoji značajan niz manjih gradova i jedinica koje imaju fiskalne kapacitete koje same donose svoje prostorne planove i koje najbolje mogu tumačiti vlastite prostorne planove, a postoji mogućnost da kroz dobrovoljno funkcionalno spajanje nekoliko njih preuzme te poslove na sebe a sad naročito imajući u vidu …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… da nam kreće novi postupak legalizacije.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine potpredsjedniče izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi zastupniče Lacković kao što vidite u cijelom našem zakonu se govori da dozvole izdaje ministarstvo ili upravno tijelo. Nismo rekli čije upravno tijelo. U pravilu možda negdje u 70% slučajeva u Hrvatskoj izdaju županije i veliki gradovi, međutim u Zakonu o lokalnoj samoupravi u što mi ovime zakonom nismo ulazili ostavlja se mogućnost i propisana je mogućnost da jedinica područne samouprave, dakle županija ukoliko ocijeni da neka jedinica lokalne samouprave na njenom prostoru može donositi akte u provedbi prostornih planova prepustiti tu ovlast dotičnoj jedinici lokalne samouprave.
U mojoj županiji je čini mi se to spušteno Dubrovačko-neretvanskoj općini Konavle recimo a ja koliko imam informaciju u Istri je to Istarska županija u brojnim slučajevima prepustila lokalnoj samoupravi tamo gdje je ocijenila administrativno sposobnost da oni izdavaju akte za građenje …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… odnosno provedbu prostornih planova.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala vam lijepa, nema više replika.
Da li izvjestitelji odbora imaju, da, gospodin Štromar.
Izvolite, predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa predsjedavajući.
Kolegice i kolege, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora je na 14. sjednici održanoj 9. prosinca '25. proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogom Zakona o gradnji zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o prostornom uređenju i Konačnom prijedlogom Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu predlagateljice Vlade RH a kao matično radno tijelo.
U raspravi je vezano uz Konačni prijedlog Zakona o gradnji upozoreno da će se ovim zakonom dodatno admini… i administrativno opteretiti projektante koji su već sada preopterećeni. Izražena je zabrinutost kako će se u praksi primjenjivati odredbe vezane uz idejni projekt za manje zahtjevne zgrade te je naglašeno da će zakonom se postići ubrzanje postupka i brža realizacija projekta. Nije se puno govorilo o ovom zakonu nego o onom koji će slijedit.
Odbor je nakon provedene objedinjene rasprave većinom glasova 7 za i 3 protiv odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o gradnji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Otvaram raspravu i gospodin Štromar ako imate sve papire možete nastupat u ime HNS-a i nezavisnih zastupnika.
Izvolite, nezavisnog zastupnika valjda vi znate koji je.
…/Upadica Predrag Štromar: Nezavisnih zastupnika./…
Nezavisnih dobro.

Štromar, Predrag (HNS)
Da, hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Evo bili ste u pravu uzeo sam odmah i ove papire.
Poštovane kolegice i kolege, danas ponovo raspravljamo o reformskom paketu zakona iz resora prostornog uređenja i graditeljstva svjesni da se ovdje ne radi samo o tehničkim korekcijama već odlukama koje će u narednim godinama u velikoj mjeri oblikovati način na koji gradimo, planiramo prostor i usmjeravamo razvoj lokalne zajednice.
Vjerujem da ćemo se svi zajedno složiti kako je prostor naš najvjer… najvrjedniji resurs nakon ljudi, naših građana. On je taj koji definira gospodarski, socijalni a u konačnici i demografski razvoj zemlje. Nužno je stoga njime kvalitetno upravljati želimo li održivo koristiti njegove potencijale te ga čuvati za buduće generacije.
Politika upravljanja prostorom zahtjeva stalan angažman i zakonodavne i izvršne vlasti, naravno ne isključujući struku i javnost i to kroz donošenje i provedbu kvalitetnih zakonskih rješenja. Naime, sustav godinama pati od spore administracije, neujednačene prakse, nedostatka digitalizacije, ilegale gradnje. Nastavno na to i tromog inspekcijskog nadzora kao i sve veći pritisak na prostor.
Upravo ovaj Zakon o gradnji predstavlja konkretan iskorak prema uvođenju reda u sektoru graditeljstva. Smatram da je riječ o konkretnom i potrebnom zakonskom rješenju koje u potpunosti ispunjava svoj cilj, a to je uspostaviti moderan, digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostorom i gradnjom.
Ovaj prijedlog Zakona o gradnji donosi višestruke koristi za sve sudionike u procesu gradnje jer donosi stvarnu učinkovitost jer jasnim propisivanjem pravila pojednostavljuje i ubrzava postupke gradnje, jamči veću kvalitetu građenja i sigurnost izgrađenih građevina. Naime, godinama svjedočimo kako administrativne barijere i složeni spori procesi ishođenja raznih dozvola zadaju poteškoće i građanima i investitorima. Zato skraćivanje rokova, digitalizacija i povećanje transparentnosti u graditeljstvu jedan su od najvećih benefita koje ovaj prijedlog zakona donosi. U prilog tomu idu i nova pravila za nadzor gradnje te definiranje odgovornosti svih učesnika u gradnji.
Ovaj paket zakona je veliki korak za područje gradnje i planiranja ali je ključno da taj korak bude u pravom smjeru a to će ovisiti isključivo o njegovoj primjeni jer zakon na papiru vrijedi onoliko koliko vrijedi njegova provedba u praksi.
Očekujem stoga da će se vrlo brzo u praksi vidjeti efekti primjene ovih zakona. Prvenstveno tu mislim na bolje planiranje prostora, korjenito suzbijanje nezakonite gradnje, lakše i brže provedbe strateških projekata, poticanje ulaganja i gradnje i u konačnici razvoja gospodarstva u cjelini.
Ne zaboravimo tamo gdje je uređen sustav tamo su i ubrzane gospodarske i investicijske aktivnosti. Tamo se stvara dodatna vrijednost koja ima izravan učinak na povećanje kvalitete života i brojne ekonomske i socijalne prednosti.
Vjerujem da će ovaj set zakona ostvariti svoje ciljeve no isto tako smatram da tu ne treba stati. Ne treba čekati da prođu godine da bi se nešto mijenjalo već treba kontinuirano nastaviti unaprjeđivati procese upravljanja i planiranja prostorom, slušati i struku i javnost i u skladu s time predlagati i donositi zakonske izmjene, odredbe i rješenja.
Sukladno navedenom klub HNS-a i nezavisnih zastupnika podržat će donošenje ovog zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Selak Raspudić i gospodin Zurovec, dijelit će vrijeme Kluba nezavisnih zastupnika.
Gospođa Selak Raspudić izvolite.
Ovdje piše Selak Raspudić Zurovec, skoro sam rekao, skoro sam da je to jedna osoba.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Uvaženi predsjedavajući mislim da postoji i neki drugi saborski zastupnici kojima se ne bi svidjelo da je to jedna osoba, koji možda i trenutno nisu ovdje ali vjerojatno budno prate.
Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedavajući da ja sam bila jedna od onih koja je dala suglasje da o ovome raspravljamo odvojeno da bismo imali što više vremena da se osvrnemo na pojedinačne zakonske izmjene jer doista smatram da su sve od njih jednako vrijedne pažnje. Zato ću biti i vrlo konkretna oko ovih izmjena, a onda krenuti i na širu sliku. Dakle temeljna intencija izmjena Zakona o gradnji odnosno novog Zakona o gradnji je da dobijemo lakše dozvole za građenje i to je nešto što je našim građanima vrlo prijemčivo. Ja to razumijem, mi doista imamo sustav koji je spor, koji je trom i koji građane često onemogućava u raspolaganju njihovim vlasništvo, što sigurno nije dobro. Međutim moj načelni prigovor kada govorimo o svim ovim zakonskim izmjenama, uvijek je isti. Ako imamo kvalitetnog ministra graditeljstva, onda je njegova temeljna zadaća da sustav profunkcionira s obzirom na važeće zakone. Ako ti zakoni nisu dobri onda se u cijelosti moraju izmijeniti ali ako jesu dobri, onda ne možemo zbog toga što u praksi ne funkcioniraju raditi premosnice koje će činiti iznimke da bi neki projekti po nečijim idejama mogli brže dobivati dozvole i brže profunkcionirati za razliku od svih ostalih. Mi ćemo imati uskoro raspravu o Zakonu o prostornom uređenju gdje ću biti i konkretnija, međutim kada govorimo o ovom zakonu, o tome da će se lakše dobivati dozvole što svi žele i čemu se svi nadaju da sustav bude učinkovit, vrijedi istaknuti nekoliko stvari. Dakle intencija ovih zakonskih izmjena je da se rasterete tijela graditeljstva, a da sam projektant može odmah, ne čekajući da to učini službenik tijela graditeljstva pokrenuti postupak prikupljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Da bismo razumjeli što to znači, moramo se vratiti na kratko na to kako sustav trenutno funkcionira u praksi. Znači uvjet za napraviti glavni projekt je dobiti posebne uvjete na osnovu idejnog rješenja. To se radi kroz sustav e-dozvola i ne može se preskočiti taj korak. Zakonski rok je 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva, a često taj zakonski rok je mrtvo slovo na papiru i to zna trajati i preko mjesec dana, a ponekad i više mjeseci jer se čekaju posebni uvjeti javnopravnih tijela koja su, budimo realni zatrpana zahtjevima i podkapacitirana kadrovima. Znači referenti u graditeljstvu vrlo često, to je naša sumorna stvarnost, ignoriraju zakonske rokove. Dakle zakon je mrtvo slovo na papiru, a ti rokovi utječu uvelike na proces predaje dozvola odnosno projekta da bismo uopće mogli dobiti tu dozvolu. E sad, onaj problem koji se pojavljuje za projektante je da ne mogu kompletirati zahtjeve dok ne prikupe sve posebne uvjete i to je vremenski problem i to je samo jedan od problema jer je projektiranje složen višemjesečni, a nekad i višegodišnji proces i teško je napraviti rez između starih i novih uvjeta, starih i novih zakona posebno kada se rade neke dubinske izmjene jer kako to trenutno funkcionira. Npr. ako zbog razno raznih razloga često i usklađivanja s javnopravnim tijelima, kao što je sada slučaj i zato valjda imamo ove zakonske izmjene i zbog njihove neučinkovitosti, prođe 6 mjeseci dok se skupe ti posebni uvjeti i ti onda sve isprojektiraš, zakasniš jedan dan s predajom, sve ti propada ako se mijenjaju svi ulazni parametri jer se donose ne znam, novi GUP-ovi koji se sada i po zakonu trebaju donijeti i zapravo se potencira da se to brže i kvalitetnije učini. Dakle ono što je problem arhitekata u praksi je da oni moraju hvatati referente za ruke da propišu proceduru prikupljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, a to je tek preduvjet preduvjeta. I sad u tom sustavu gdje imate ljude koji poznaju sva potrebna tijela, koji su godinama bili zaduženi da ishode sve potrebne suglasnosti i dozvole i to nikako nije funkcioniralo. Vi kažete ovim zakonskim izmjenama ok, nema veze, sad ćemo ih spasiti, oni više nisu krivi ni za što bude to sve odradio projektant. Pa vas ja ovdje pitam kako će on to moći učiniti ako sva ona tijela koja su bila specijalizirana za to čitav niz ljudi koji je imao direktniju i konkretniju zbog prirode svoga posla komunikaciju sa svima od kojih su dozvole tražene, nije mogao to sve isposlovati na vrijeme i svi zakonski rokovi su bili mrtvo slovo na papiru. Sada bi jedan arhitekt namjesto svih njih trebao ući i sve to ishoditi. Dakle sustav nije olakšan. Primjedbe arhitekata koje smo mi konzultirali i s kojima smo se intenzivno razgovarali povodom svih ovih zakonskih izmjena pa tako i Zakona o gradnji, idu na slijedeće. Nije olakšavanje ako vi teret cijelog sustava prebacite na leđa jednog arhitekta. Arhitekti suprotno mišljenju mnogih nisu oni koji su u većini slučajeva preplaćeni i oni koji su na vrhu tog plaćenog lanca kada govorimo o bilo kakvim investicijama u graditeljstvu.
Oni su oni koju su često vrlo potplaćeni, njihove plaće se kreću od tisuću do tisuću i pol eura, da ima i iznimaka koje zarađuju višestruko više ali prosječan arhitekt, pogledajte primjerice arhitekte urbaniste kolike su njihove plaće a mi očekujemo toliko donošenje urbanističkih planova da bismo uhvatili ovaj rok od 3 godine. Tko se uopće više danas želi baviti urbanizmom?
Nije situacija puno bolja ni za prosječnog arhitekta. Dakle, oni su potplaćeni, odgovornost im je velika, investitor maksimizira svoju zaradu, nadzor još nešto i plati, a od arhitekta će se sada očekivati da isporuči sav onaj zadatak koji su prethodno radila javnopravna tijela. Je li to doista realno? I radi li se ovdje doista o tome da će dozvole brže stizati ili ćemo mi formalno imati dozvolu ranije, međutim da biste doista počeli graditi glavni projekt investitor će biti dužan priložiti u trenutku prijave početka građenja. Dakle, pustite vi dozvolu, ljude naravno zanima dozvola je jedan dio tog postupka kada će konačno staviti prvu ciglu, kada će konačno se ubrzati procedura da se njihova ideja na njihovom prostoru na koju imaju pravo jer je njihovo privatno vlasništvo realizira. E pa hoće li ovo ubrzati postupak ili ćemo dobiti privid ubrzanja postupka zato što će prije stići dozvole istodobno radikalno opteretiti potplaćene arhitekte a sam trenutak konkretnog građenja ostaviti jednakim ako ne i razduljiti zbog činjenice da će se sada arhitekti morati boriti sa svim tim tijelima, dozvolama i suglasnostima i svima ostalima na što nisu vični i što nije uspjelo ni onima koji su puno vičniji i umreženiji da to ishode na vrijeme.
Evo to ostavljam ovdje kao otvoreno pitanje, a bitan je dio cijelog sustava o čemu ćemo konkretnije razgovarati na krovnom zakonu, složit ću se s onim što je prethodno izrečeno koji je trebao doći ranije jer bez određenog i kvalitetno razrađenog prostornog uređenja mi uopće ne trebamo razgovarati o partikularnim zakonima kao što je Zakon o gradnji.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Zurovec.
Izvolite.

Zurovec, Dario (Dario Zurovec - NL)
Zahvaljujem.
Nastavno na izlaganje od kolegice treba tu naglasiti nekoliko i tehničkih ali možemo reći i društvenih problema ako bi gledali širu sliku.
Naime, pravih urbanista i pravnih arhitekata u urbanizmu u cijeloj Hrvatskoj mislim da ne možemo nabrojiti više od stotinjak. Ne zato što tu u principu nema interesa, interes postoji, no danas baviti se urbanizmom je postalo čak i na neki način nezahvalno, a raditi pravu arhitekturu i pravo planiranje pa čak i gledati malo oko cijele te gradnje postalo je još nezahvalnije.
Čovjek bi se ponadao da kako godine idu da ćemo biti nešto pametniji, da ćemo ići uistinu s ubrzanjem izdavanja građevinskih dozvola, no ispada da ćemo još više zatrpati naše službe. Pa kao što sam već i rekao na replici mi ćemo imati to da će projektanti opet zivkati taj sami ured koji im treba izdati dozvolu bez obzira na elektroničke sustave koji dosta često i padnu ili se ne ponašaju baš kako bi trebali i na kraju sami projektanti i sami arhitekti nikad ne znaju koje javnopravno tijelo trebaju pitati za, za mišljenje ili za suglasnost.
Recimo kod prostornog planiranja kad ćemo se toga dotaknuti vi znate da skoro 50 javnopravnih tijela vama treba dati suglasnost da bi uopće jedan plan išao na raspravu. Znači 50. E sad si vi zamislite da vi morate tu 50 ljudi uskladiti samo u ovoj sabornici da recimo daju mišljenje na neki projekt. Pa vjerojatno bi imali i 50 različitih razmišljanja i 50 sugestija. Dok vi to sve ukalupite, dok vi to sve izmijenite pa to traje taj cijeli postupak traje. Pa me zanima zašto su, zašto se išlo uopće u tom smjeru. Trebali smo samo možda postupak izdavanja potvrda na glavni projekt izdvojiti samo prije postupka ishođenja građevinske dozvole. A što je najbolje te građevinske će vam opet trajati dugo zato što novi zahtjevi koji se tiču potresa, što se tiče statike su stroži a uvijek i redovito vam se vraćaju zahtjevi i opet napominjem suglasnosti najviše zbog protupožaraca. E to je ono nešto što čovjek treba osjetiti na svojoj koži i onda bi naravno prilagodio zakon kako treba, onako kako funkcionira na terenu. Tako da je moj dojam da se teren maltene nije niti obišao.
To je jedan dio, a ono što treba također naglasiti makar je već lagano vezano i za drugu raspravu i ono što sam spomenuo i u replici. Imate Zakon o katastru, zemljišnim knjigama, o izmjerama, imate prostorno planiranje vi u prostornom planu nemate predviđenu nekakvu malu ulicu. I sada čovjek hoće graditi, investitor želi graditi, on zove svog geodetu, geodeta mu sukladno Zakonu o katastru i zemljišnim knjigama i izmjeri iscrta, odvoji mu česticu za javno dobro, čovjek čak i podnese zahtjev da se toga odrekne, otegne pravne procedure, ali ta ulica nije upisana u prostornom planu. Što sa takvim slučajevima? Mi godinama o tome pričamo i godinama to ne rješavamo.
Drugim riječima, geodeta i nadležne službe pogotovo katastar i zemljišne knjige odrade sve po zakonu, jednom zakonu ali taj zakon nije opet usklađen sa prostornim planiranjem i onda vas čovjek pita ok zašto ne mogu dobiti na kraju građevinsku dozvolu. Sad vi objašnjavajte nije u prostornom planu, a zašto sam onda dobio žig i suglasnost od katastra, zašto u zemljišnim knjigama mi je to provedeno, zašto je to prebačeno na grad, županiju ili državu. Taj dio umjesto da se riješio mi se sad tu bavimo oko toga da li ćemo imati dva ili tri klika mišem i usporavanjem uopće cijele te procedure za građevinske dozvole.
Tako da krenimo od sukusa problema i vratimo se opet na temeljne postavke. Obiđite teren pogotovo iz ministarstva i pitajte koji su tu točno problemi da ne pričam i o državnoj imovini koja spada pod isto ministarstvo i ostalo i da ne idemo previše u širinu. Na kraju opet se vraćamo na jednu kolokvijalnu poslovicu da praktički onaj koji u stranim državama gradi bez papira da je lud, a kod nas onaj koji gradi po papirima je također lud. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anka Mrak Taritaš, Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovane državna tajnice sa suradnicom, poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Kao što smo uspjeli ja ne pamtim kad se je to uspjelo ali da nemamo u čitanju objedinjenu odnosno sva tri zakona objedinjenu raspravu pa da onda sve zajedno onako bude obavijeno velom magle, uspjeli smo da svaki zakon ide u pojedinačno čitanje i ja mislim da je to važno. Da je važno iz jednostavnog razloga što svaki zakon ima potpuno pravo da se o njemu raspravi, da svaki zakon je jednako vrijedan i da treba o njemu raspraviti sa svim ostalim elementima koji su bitni i bilo bi neusporedivo bolje da prvi zakon koji je došao u raspravu je bio Zakon o prostornom uređenju iz jednostavnog razloga što tijek takav ide ali što je tu, tako da sad raspravljamo malo naopačke. Prvo raspravljamo o Zakonu o gradnji, a onda ćemo o Zakonu o prostornom uređenju ali što je tu je.
Mi smo inače skloni svašta nazvati reformom pa evo tako i u nekoliko navrata je rečeno da ćemo imati i evo reformu u postupku gradnje i da imamo nekakve velike iskorake. Ono što zaista se ja mogu složiti i mislim da se svi zajedno možemo složiti, da želimo imati kvalitetnu gradnju, da želimo imati što manje bespravne gradnje u prostoru, da želimo da svi sudionici u gradnji odgovaraju za svoj posao. Tu moram navesti da je izuzetno velika uloga nadzornih inženjera. Dakle nadzorni inženjeri su oni, onaj koji je investitor može biti neuk i u pravilu je i ne zna puno o tome ali onda je nadzorni inženjer. On uzme nadzornog inženjera koji za, u njegovo ime kontrolira ne samo kvalitetu gradnje nego i investiciju koja je i sve ostalo i to je velika uloga. Jednako tako neću se referirati na, mislim da je, da je dosta važno i da malo se povijesno vidimo. Neću se referirati na sve one zakone koji su bili u nekoj drugoj državi. Mi od kad imamo svoju državu, imali smo prvo odvojen Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju. Onda smo se 2007. godine odlučili imati zajednički zakon o prostornom uređenju i gradnji što se vrlo brzo pokazalo da nije dobro. Em je bio velik, em je bio nezgrapan, em je bilo teško s njim upravljati, em su to izuzetno važno da su to dva, dve različite teme i onda smo se odlučili tamo 2013. to razdvojiti i imati Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju kao dva zakona, a sad i od Zakona o gradnji je izdvojeni zakon koji govori o energetskoj učinkovitosti što principijelno mislim da je dobro.
Dakle nema niti jednog zakona, niti jedne izmjene koju smo donosili za vrijeme od kad imamo Hrvatske države da želje nisu bile iste, da omogućimo kvalitetniju gradnju, da kroz tu gradnju štitimo prostor i da nema bespravne gradnje, da postupci budu brzi i učinkoviti, da ljudi što prije dobiju građevinsku dozvolu i da oni za naše ljude budu odnosno za građane koji idu po građevinsku dozvolu, da bi postupci budu prihvatljivi. Tako je, tako je i u ovom, ovom zakonu to navodimo. Ovdje sad još radimo korak dalje i govorimo o digitalizaciji, govorimo o zelenoj tranziciji što sve kad imate napišete dobro zvuči ali ajdemo malo u stvarnost. Stvarnost vam izgleda ovakva. Dakle mi smo u nekoliko navrata se odlučivali i da li ćemo u postupku, to je bilo i postupak i lokacijskih dozvola i kasnije građevinske dozvole, da li ćemo se odlučiti za ono da traži ured sve što treba tražit ili da traži projektant pa da onda dođe sa kompletnom dokumentacijom u ured. I tu smo imali različitih varijanta. Dakle nije prvi put ovo varijanta da će projektant biti taj koji će tražiti sve potrebne uvjete prije izdavanja građevinske dozvole, a onda doći s tim svim na građevinsku dozvolu, a onda će na građevinskoj dozvoli referent samo štrigulirat imaš, imaš, nemaš, nemaš. To smo već imali pa se je pokazalo u jednom trenutku da je brže i učinkovitije za investitora da to bude u uredu jer se zaključilo da će ured brže dobiti, da će biti odgovorniji i sve ostalo. Sad se u ovom zakonu ponovno odlučilo vratit na staro.
Ajde da pojednostavim što to znači za manju, manju složen, dakle manje složena građevina vam je kuća do 400 kvadrata. On će, projektant će napraviti idejni projekt sukladno, ajmo vjerovati da postoje svi alati koji trebaju postojati, će se projektant ulogirati jer i danas projektant podnosi zahtjev za e-dozvolu koja sve više i sve bolje funkcionira i apsolutno je to dobro. Dakle ulogirat i vidjet će šta sve treba ishodit pa će on to ići ishoditi i sve to vrijeme će i kad to sve zajedno napravi će onda sa svim kompletnom dokumentacijom predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. E sad kad ministar kaže smanjit ćemo broj dana. Hoćemo, uredi će smanjiti broj dana ali broj dana za jednog investitora koji je odlučio u to sve zajedno ići se neće smanjit, neće se smanjit ni novci. Dakle sad kad to ured radi, projektant čeka da netko nešto napravi. Sad kad će raditi to projektant, kad će nekom, kad će od, kad će sklapati ugovor s nekom će reći u poslu koji je idejni projekt ti košta toliko, moje ishođenje svih ovih dozvola i ostalog košta toliko jer zapravo to on ishodi, a onda da bi ovaj mogao prijaviti gradnju mora imat i glavni projekt, a glavni projekt ti košta toliko. Dakle financijski za investitora nije ništa manje, čak štoviše.
Dakle, one dane koje smanjujemo smanjujemo u uredu. Ja se to znam često iskarikirat. Kad imate sve, kad imate projekt koji je napravljen sukladno planu, sukladno pravilima struke, kad imate sve suglasnosti, potvrde, posebne uvjete što morate imat ovaj može izdat građevinsku dozvolu u jedan dan, ištrigulira i kaže u jedan dan.
Prema tome, kad sve imaš građevinska dozvola se može izdat brzo samo ti treba doći do toga da to sve zajedno imaš. I to će sad raditi projektant, investitor. Investitor računa, svaki investitor računa svoju građevinsku dozvolu od kad je otprilike sklopio ugovor. Dakle, ono dane koji će se pisat u uredu će stvarno biti manje dana, ali stvarno neće biti manje dana s tim što za manje složenu građevinu, dakle to je ovo od 400 kvadrata za koju se ja mogu složiti da je manje složena, da treba imat manje dokumentacije, dakle fain sve super, sve pet, ali za nju morate imati idejni projekt i glavni projekt. Ja da sam investitor bih odmah naručila glavni projekt. Zašto da naručujem dva? Zašto da mi posebno naplaćuje jer da idem u investiciju naručila bi idejno rješenje i iza toga glavni projekt pa bi imala samo glavni projekt s kojim bi išla po dozvolu i kasnije prijavila početak radova. Zašto da idem u dva projekta? A jednako tako meni ko investitoru je i bolje i brže i učinkovitije da mi to radi ured koji već radi nego to što će mi raditi projektant. Dakle, mi smo to već imali, nije to već prvi put i pokazalo se da nam to nije baš najbrže i najbolje i najjednostavnije.
Izdavanje građevinskih dozvola nije samo da imate dobre kompjuterske programe i da u tim dobrim kompjuterskim programima možete dobro raditi. Izdavanje građevinskih dozvola traži i još određene stvari. Dakle, dakle mi sad pod formom digitalizacije imamo sve. Kad smo uvodili e-dozvolu je put bio vrlo težak i vrlo naporan. Danas to već puno bolje funkcionira. To su programi koje trebate dorađivat i programe koje trebate dalje nadograđivati da bi zapravo mogli dobiti što prije. U ovim, u ovom zakonu je sad uvedeno jedna novina koju dosad, imali smo, imali smo jednom prilikom i to pa smo od toga odustali samo se malo drugačije zvao program i način održavanja zgrada. Imali smo to u jednom času, pa se onda to kad sam, kad ste gledali građevinske dozvole pa ste onda vidjeli u svim građevinskim dozvolama je otprilike isto pisalo za sve jer je to bilo ljudima nekako dosadno pisati pa su copy paste pa ste imali isti program i za kuću od s 10 stanova i za kuću od 100 stanova ali o tom potom.
Dakle, taj program je način održavanja zgrada, odlično imat ćete ga, ali što dalje tko će ga kontrolirat, što će biti s njim dalje? Što dalje s njim jer to da vi imate više dokumentacije i da to sve zajedno bude je jedan par rukava, ali što dalje s tim? Postoji jedna stvar na koju sam ja ukazala i u replici ministru a na koju ću se sad referirati, a to je odredba Članka 72. koja kaže da prije izdavanja građevinske dozvole upravno tijelo dužno je utvrditi. Ja sam nekako mi se čini da je najlogičnije utvrditi očevidom, ali možeš utvrditi i na neki drugi način da li je investitor započeo gradnju prije izdavanja građevinske dozvole.
Kad idete i kad radite temu bespravne gradnje onda jedan od razloga koji su naši bespravni graditelji su imali a to je da su bile dugotrajne i spore izdavanje građevinskih dozvola i da čovjek kad krene u sve to zajedno i kad ne može dugo dobit građevinsku dozvolu kaže e pa sad stvarno si pretjerao i počne raditi prije građevinske dozvole. I sad ovim zakonom kaže utvrdit će se da li je započeta gradnja i za tu gradnju je definirana kazna koja je prihod jedinice lokalne odnosno područje regionalne samoupravne, samouprave i to je za manje složene građevine 4 tisuće eura, za višestambene 15 tisuća eura a za ostale 1% procijenjene vrijednosti radova. Sve super, dakle netko je išao imao zahtjev za građevinsku dozvolu prije toga je počeo raditi, ali to što je on radio može biti na dva načina. Jedan način da to što radi je sukladno onome što će ishoditi građevinsku dozvolu pa ono što je na terenu za to i zaista i traži građevinsku dozvolu, ali drugo je da ono što on na terenu ima i što je počeo raditi nije ono za što traži građevinsku dozvolu. On je počeo raditi kuću, referirat ću se uz kuću jer je to nama svima nekako jednostavnije. Čovjek je počeo graditi kuću recimo tlocrtnih dimenzija 10x10, a građevinsku dozvolu može dobiti za kuću 10x8. Što ćemo napraviti?
Dakle, ono što se ustanovilo da na terenu ima za to, što je počeo radit, za to ne može ishoditi građevinsku dozvolu. U tom trenutku bi trebalo napraviti slijedeće. Meni se čini ali to ovim zakonom nije definirano i o tome nije razmišljano ako želimo o tome razmišljat. Obustavit postupak izdavanja građevinske dozvole da on poruši, dakle da inspekcija poruši bespravnu gradnju 10x10 i onda ići u normalnu građevinsku dozvolu jer ovako se lažemo, jer ovako će on ishoditi građevinsku dozvolu a napravit će nešto za što nema, šta je protivno građevinskoj dozvoli.
Dakle, ako smo htjeli štititi prostor, a mislim da trebamo štiti prostor, ja sam jako se dobro sjećam perioda kad sam bila na s jedne druge opcije, s jedne druge varijante i tad sam rekla da zaista danas funkcioniraju digitalni sustavi odlično. Ja kad sam počela raditi onda vam je uloga komunalnog inspektora, komunalnog redara bilo da svaki dan obiđe jedan dio grada i da utvrdi gdje je netko građevinski materijal stavio i onda je odmah provjerio da taj koji je stavio građevinski materijal da li ima zahtjev za građevinsku dozvolu. I na taj način ste zapravo gledali što se dešava s bespravnom gradnjom.
Mi danas imamo satelite koji obiđu zemlju u 24 sata, neki od njih i nekoliko puta. Dovoljno je naručiti neke snimke i vi točno možete tim satelitima pratiti da je netko kupio građevinski materijal pa da je iskopao građevinsku jamu, pa da je počeo graditi dimenzija tih i tih pa kako to sve zajedno napreduje. Ja mislim da ako želimo imati kvalitetnu e-inspekciju koju smo govorili da bude i digitalna i inspekcija jer smo svjesni toga da nema dovoljno ljudi koji će biti inspekcija i obilazit teren ali teren mogu obilaziti sateliti i slika vam možemo gledati o čemu je riječ. Dakle ako želimo zaista voditi računa o prostoru i ako zaista želimo voditi računa o bespravnoj gradnji, onda je i ovo se moralo naći u Zakonu o gradnji. Dakle imate varijantu A, da to što gradi je počeo graditi prije građevinske dozvole i platit će kaznu jer je počeo graditi prije. Ali varijanta B to što je počeo gradit za to ne može dobit građevinsku dozvolu. Prema tome on to treba porušiti da bi onda išao u normalnu građevinsku dozvolu. Dakle ovim Zakonom o gradnji, ja njega čitam kao tehnički zakon. To je zakon kad riješite u prostornom, kad imate prostorne planove, kad ste sukladno svim tim zajedno možete ići u Zakon o gradnji. U ovom Zakonu o gradnji nema nekih novih velikih novina osim što smo otišli s digitalizacijom dalje pa možemo sve te sustave koristiti. Jednako tako smo se odlučili da oni koji počinju graditi bez građevinske dozvole već u fazi građevinske dozvole plaćaju kaznu ali o tome treba, trebalo je razraditi kako treba ali ono što smo imali, imali smo tu igranku da projektanti malo ishode ovako, malo onako, to smo već imali i ovo će samo. Neće se u postupku desiti apsolutno ništa, ured će brže izdavati građevinske dozvole pa će reći da ured brže izdaje građevinske dozvole ali investitor će to što će projektant sad sam ishoditi, a ne putem ureda, to će na kraju platiti onaj koji vodi investiciju, a to je investitor. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Hajdaš Dončić i gospođa Auguštan Pentek, zastupat će Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Hajdaš Dončić, Siniša (SDP)
Hvala vam potpredsjedniče sabora.
Dakle Bačić je ministar Bačić je upravo potvrdio ono što svi znamo, da će se u ministarstvu dogovarati i pregovarati na sastancima o zakonu ili zakonima. Srećom po nas na ovom zadnjem sastanku bili su dobri dečki pa su uspjeli neke stvari, a reći ću onako kolokvijalno ispeglat. No međutim poznavajući HDZ i jednu obrnutu proporcionalnost što će se dogoditi kad će doći na sastanak u ministarstvo loši dečki, ostavljam da vidimo. Zakon ili zakoni, moraju omogućit prije svega jednak pristup svima. Dakle zakoni ne mogu biti da za neke određene aktere se stvari rade na prečac, da se rade upravo za njih, a da ostali čekaju ili stoje. Znači to je ključno, ključna razlika u funkcioniranju sustava između uređenih demokracija i demokracija koja, koje plešu balkanski tango. Da točno je, neki su ovdje spominjali da je prostor u Hrvatskoj konačan, zadan, nedjeljiv i da prostor čine i ljudi, a ono što je bitno čine ga lokalni identiteti. Lokalni identiteti jer Hrvatska nije ista i upravo danas kad je Hrvatska više nego ikada izložena globalizacijskim procesima, izložena, da baš izložena ulasku različitih fondova i različitih investitora, dakle u nacionalnu ekonomiju, izvršna vlast mora biti toliko samosvjesna da u zakonska rješenja, dakle ugradi javni interes jer moraju biti svjesni duboke integracije dakle Hrvatske u prostor, a posljedice ovakvog nepromišljenog i reći ću čak i malo zlonamjernog procesa je da će krovni zakon zapravo još samo ubrzati negativnije društvene diobe hrvatskog prostora, osobito na lokalnoj razini. HDZ je definitivno ovdje ignorirao struku ali najveće odgovornost je ovdje, ne toliko na oporbi, najveća odgovornost je kolegice i kolege na HDZ-ovim gradonačelnicima i načelnicima koji sjede u saboru. Samo promislite malo, jer živite u lokalnom identitetu, živite i u Zaprešiću, živite i u Trilju, živite svugdje. Znači ovo nije pitanje stranačko pitanje, ovo je pitanje, a reći ću jednog dijela identiteta Hrvatske. Stoga smo mi generalno, dakle i pokrenuli ovu akciju Stop zakonu o prostornoj devastaciji i tražimo tri vrlo jednostavne stvari. Dakle povlačenje cijelog tog seta zakona, zaštitu prava privatnog vlasništva, zato što vam danas ministar Bačić pričao nije točno, a o tom drugom prilikom, to će se Kolar očitat. Dakle to je tamo na razini smijeha, no međutim čovjek koji je nosio crne torbe ja ne znam što bi mogli od njega očekivati. Druga je zaštita i očuvanje ovlasti lokalne samouprave što je bitno jer lokalna samouprava nevezano što ja mislim da ima previše općina u Hrvatskoj, to je nebitno sada. Dakle ona mora imat pravo da upravlja svojim prostorom jer je to lokalni identitet i naravno vratite prostorno planiranje zapravo i zadržimo ga u ruci gradova i općina. Dakle vrlo jednostavno, spriječimo otimačinu zemljišta. Hvala, izvoli Jasenka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Auguštan Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo poštovani predsjedavajući, poštovane suradnici ministra, poštovane kolegice i kolege.
Danas se desilo ono što se trebalo desiti prošli puta, a to da smo razdvojili ova tri opsežna zakona, kako bi kvalitetno mogli dati primjedbe na sva tri. Nažalost, svi smo se više oslanjali na Zakon o prostornom uređenju zato što je on najkritičniji, a i on prethodi ovim ostalim zakonima koji su u raspravi. Međutim moramo naglasiti da ni ovdje nije bilo puno bolja situacija. Ako se gleda savjetovanje koje je tada provedeno i ovdje je više od tisuću dvjesto i nešto bilo primjedbi, a samo je prihvaćeno manje od 15%. Znači ni u Zakonu o gradnji struka se nije pitala ama baš ništa.
Ovaj zakon je trebao pojednostaviti i ubrzati sustav gradnje, trebao je donijeti red, digitalizaciju i sigurnost. Međutim, nažalost ovaj prijedlog to ne čini. Ne donosi jednostavniji sustav, ne smanjuje administraciju nego je na mnogim mjestima povećava, stvara nove pravne praznine, prebacuje odgovornost na projektante i investitore bez alata i rokova, a u pojedinim člancima čak otvara i prostor zlouporabama i korupciji.
Mi u klubu smo jasno rekli već više puta ovi zakoni nisu dobro pripremljeni i nikako ih ne možemo podržati i po stoti puta i mi i struka apeliramo povucite ih kuda se toliko žurite. Zašto nije bitnije da donesemo kvalitetnije zakone koji će koristiti i našem prostoru ali i našim građanima.
Ministarstvo uporno tvrdi da pojednostavljuje postupke ali uvodi više nejasnih procedura. Npr. kao što smo danas čuli za manje složene zgrade predviđa se izdavanje dozvola samo na temelju idejnog projekta, ali idejni projekt kako ističu stručnjaci nikako ne može jamčiti onu sigurnost koju trebamo, mehaničku otpornost ali ni zaštitu od požara. Za, dakle pojednostavljujemo postupak tako da žrtvujemo šta sigurnost građana ili građevina, to ne može biti pojednostavljenje nego to je svakako pogrešan smjer.
Kažu oni administrativno opterećenje projektanata ovdje je sada veće bez naknade, bez rokova i bez odgovarajuće kontrole. Zakon prebacuje na projektante obvezu pribavljanja posebnih uvjeta i priključenja ali nikako ne propisuje rokove javnopravno tijelima niti naknadu za taj posao koji trebaju činiti. Rezultat veći zastoji, više frustracija na terenu i odgovornost je opet na onima koji nisu uzrok problema.
Ako je cilj bio ubrzati sustav onda rokovi moraju biti u tijelima koja kasne, a ne na stručnjacima koji ne mogu odgovarati za tuđa kašnjenja.
Članak 14. možda i najopasnija odredba odustajanje od temeljnih zahtjeva građevine. Znači ovaj članak omogućava izuzeća od temeljnih zahtjeva uključujući stabilnost i sigurnost ali čak i u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama kao što je recimo i centar Zagreba. To recimo znači da se zgrada može obnoviti i rekonstruirati iako možda ne zadovoljava osnovne zahtjeve sigurnosti. Tako to ispada po onom članku i to nikako ne može biti reforma nego prijetnja javnoj sigurnosti.
Kaže tu ministar hvali se sa uvođenjem BIM-a, ok možda je on nužan ali rokove koje su dali kažu svi stručnjaci da su nerealan skok bez nekih pravilnika, edukacija i nekog prijelaznog razdoblja. Propisivati način izrade projekta zakonom, a ne samo sadržaj to je nekakav presedan. Kako će ministarstvo to kontrolirati? Taj odgovor nismo dobili.
Za prijavu početka građenja zakon ne predviđa sankcije. Članak 89. otkriva ozbiljan propust ako investitor ne prijavi početak građenja što se događa, koja je sankcija za to, to zakon ne zna odgovoriti niti propisuje obveze tijela nakon zaprimljene prijave. Ako nema sankcija nema ni smisla postupka, znači sustav postaje šupalj.
Dostava akta također i tu imam nešto reći. Kasnimo 20 godina za digitalnim standardima. Znači problemi s dostavom građevinske dozvole ovim zakonom ništa se nisu promijenili nego i dalje ostaju isti. Ministarstvo nije ništa reklo o tome i kako onda možemo govoriti o digitalizaciji ako pristojnu dostavu još nismo uredili.
Članak 99. pravna nesigurnost i rizik korupcije. Možda je ovo i jedan od najopasnijih Zakona o gradnji. Javnopravno tijelo može na tehničkom pregledu dati drugačije mišljenje nego u fazi projekta i utvrditi da nešto nije u skladu s posebnim propisima iako je prethodno dalo potvrdu na isti taj projekt. Dakle, ono što želim reći brzopleto potvrde projekt a onda kod uporabne dozvole promijene mišljenje. To svakako stvara pravnu nesigurnost i materijal za daljnju neku korupciju kako su i upozorili stručnjaci u svojim savjetovanjima.
A onda se još predviđa da investitor može tužiti državu. Znači šta otvaramo, sezonu parnica, to nikako nije red. Zakon otvara prostor da se uporabna dozvola izdaje i kad nisu ispunjeni temeljni uvjeti. Znači u Članku 102. predviđa se iznimka koja se kod manje složenih građevina što smo danas ovdje i prije mene čuli ne provjerava dokumentacija, ne provjeravaju priključci, uređene čestice, usklađenost s planom, bespravne pomoćne građevine, ništa od toga. Ako su vanjske dimenzije smještaja u redu uporabna dozvola može biti izdana. Je li to pojednostavljuje, pojednostavljenje postupka? Ne, nego je to odustajanje od kontrole.
Investitor piše i mora plaćat putne troškove javnopravnih tijela koji predviđa Članak 105., međutim kako je to opravdano, da li je to dio njihovog posla a ne dodatna usluga koju investitor naručuje. Znači isto apsolutno nejasno.
Sustav nadzora ISPU opet bez rješenja. Predlaže se uspostava registra nadzora unutar ISPU-a ali zakon to ne uređuje. Bez nadzora nema ni reda ni ubrzanja sustava. Ono što mogu na kraju reći jedan zaključak da ovaj zakon ovakav kakav je danas pred nama i nažalost o kojem nismo u prvom čitanju mogli detaljno na članke sve dati primjedbe kako bi ga do ovog čitanja ono kvalitetno mogli urediti mogu samo reći da on niti ne pojednostavljuje sustav, niti ne ubrzava postupke, niti ne štiti investitore, niti projektante ali ono najvažnije niti naše građane. Nikako ne jača nadzor, niti ne povećava pravnu nesigurnost. U pojedinim člancima čak otvara prostor korupciji. I u najosjetljivijim područjima sigurnosti, stabilnosti, protupožarnoj zaštiti ide prema popuštanju standarda a što je svakako neprihvatljivo.
Mi iz Kluba SDP-a vjerujem i cijela oporba želimo jedan moderan sustav, jedan digitalizirani, učinkovit i siguran koji je usklađen sa EU standardima koji će biti jedan korak naprijed kako ga je ministar prošle godine još najavljivao kada su išle izmjene nekih zakona da će doći jedan zakon koji će sve to obuhvatiti i kvalitetno biti pripremljen kako ne bi bilo daljnjih nedoumica.
Međutim, ono što za kraj mogu reći ovaj zakon to svakako nije. To kaže i oporba, ali ono najvažnije od svega to kaže i struka i zato jedino što možemo reći da nikako nećemo podržati ovakav zakon, a ono što ministar treba još jednom razmisliti da uz ovaj, uz one ostale zakone povuče i ovaj zakon iz javne procedure.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika gospodin Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Kolegica Auguštan, povrijeđen je 238., dakle kolega obmanjujem javnost. Dakle, po novom zakonu projektanti su ti koji ishode sve suglasnosti javnopravnih tijela, projektanti su kolegice poduzetnici koji projektiraju, investitori žele što brže graditi i ovim će se znatno ubrzati ishođenje građevinskih dozvola.
Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, bila je replika pa mora ići opomena.
Gospodin Hrvoje Zekanović Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolegice i kolege, poštovani predstavnici ministarstva, dakle ako u hrvatskoj političkoj praksi možemo govoriti o nekakvom autogolu e onda su danas kolege iz oporbe zabile sebi jedan maestralan autogol. Dakle, maestralan autogol.
Dakle, oni su napravili jedan presedan. Danas su se okupili u najvećem mogućem broju njih čak 48, moram reći objedinjena oporba, dakle tu je bio i MOST i kolega Biloglav koje sebe deklariraju desnima i držu lojtrice lijevima i oni su danas tražili da nemamo objedinjenu raspravu i nemamo objedinjenu raspravu, imamo tri zakona koja ćemo svaki raspravljati zasebno.
Međutim, oni su se čak nešto i pripremili za Zakon o prostornom uređenju a ovaj prvi zakon to smo sada vidjeli jasno nisu ni pročitali. Dakle, oni o ovom zakonu pojma nemaju. I onda je zapravo meni čak i milo gledati vođu oporbe kolegu Hajdaša Dončića kako ovdje nije niti jednu riječ a govorio je 4 minute i 32 sekunde nije spomenuo Zakon o gradnji o kojem mi upravo sada raspravljamo. Niti jednom riječju.
Dakle, čovjek po imenu Siniša preziva se Hajdaš Dončić je nagovorio svoje kolege možda im je i uvjetovao moramo to razjediniti, a onda nije govorio o ovom zakonu. Pa čemu to kolega Hajdaš? Čemu to kolegice Taritaš? Al ja ne… čemu to kolegice Selak?
Dakle, niko ne govori o ovom zakonu. Pa zašto ste onda tražili da se raspravlja u tri točke? Samo me to zanima, evo tko slijedeći dođe za govornicu ili negdje posle Poslovni… povredu Poslovnika recite mi, ali ovdje mi najbolja stvar danas koju sam vidio kada kolega Hajdaš Dončić ovdje govori o ničemu kako kolegica Ahmetović klima glavom. To mi je ono top bilo. Nesvjesno je to, to je nesvjesno to je već kao u manirima velikog vođe kako on govori ona klima glav… to mi baš super ovako, to je jedna mala digresijica.
Dakle, govorite o krivom zakonu i od srca vam hvala što ste sebi zabili i znate zbog čega autogol? Gledajte da ste sada imali ovaj zakon koji je vama udaran iako je isto gluposti vaše vi bi sad imali prime time, imali bi taj zakon u udarnom terminu. Sad ćemo za koliko, za 20 minuta idu slobodni govori, kamere se gase, dnevnik je već bio i vi niste rekli ništa što ste trebali reći jel tako. I vi ste zapravo sebi napravili medvjeđu uslugu i onda ćete ovdje ako budete, pitanje hoćete li biti, kolega Biloglav koji je glasao za da se ovo ne objedini već je otišao, vidio sam ga u kaputu vani, dakle, dakle vi ćete biti sami ovdje. Sami samcati nitko vam neće ni YouTube gledati više u 11 sati navečer.
Dakle, vi jednostavno ne znate osnovne postavke parlamentarnog djelovanja, ako želite biti primijećeni napravite to u prime timeu a to je upravo ovo vrijeme, a vi govorite o Zakonu o gradnji koji vam, kojeg niste nit pogledali.
Dobro, al ajmo mi sada malo o zakonu. Dakle, jedini koji je spominjao točke zakona je kolegica Auguštan Pentek stvarno je kolegica, međutim ona je sve točke koje je nabrojala rekla je ovim se čak i slažem ili rekla je ovo nije dobro ali nije rekla što nije dobro, niti je rekla što bi trebalo promijeniti u tom članku zakona. Dakle, nije rekla za niti jednu točku što bi trebalo promijeniti nego je rekla to nije dobro, to ne valja jer vam to ja kažem.
A najjača mi je kolegica Selak Raspudić kad je došla ovdje i rekla ja ću sada konkretno govoriti, ja ću govoriti o meritumu, tu sam i zapisao zapravo što je rekla, poslije možda pronađem, teško je moram mijenjati dva para očala pa dok se koncentriram na papir, a onda na koncu je govorila 8 minuta o ničemu ali ako nešto ovdje zapravo oporbi sporno, onda je sporna ta famozna e-dozvola. E sad ajmo to malo pojasniti. Dakle evo npr. ja dobijem na lotu i idem gradit kuću i kažem projektantima ajde molim projektirajte mi kuću po starom zakonu i onda taj projektant meni napravi nekakav projekt i onda šalje to referentu u jedinicu lokalne ili regionalne samouprave na dozvole, na uvjete. Jel tako to ide, jel? A onda taj referent to šalje dalje. Onda projektant zivka referenta, a referent zivka ove. E sada više toga nemamo. Sada imamo situaciju da imamo jedan e-sustav elektronički sustav. Vi ste možemovci jako moderni, vi svi imate laptopove ispred sebe, računala. Dakle imamo sada elektronički sustav gdje taj projektant radi istu stvar samo više ne šalje referentu nego šalje direktno javnopravnim tijelima za dozvole HEP-u, ne znam Hrvatskim vodama, vodovodu, komunalijama, konzervatorima, zaštiti okoliša, ne znam nisam građevinar pa ne znam sve to ali otprilike to je to. On to šalje i u čemu je kvaka. I onda Selak Raspudić kaže, e to ne valja jer sad nema referenata, a da smo stavili dva referenta, a to ne valja jer ima dva referenta zašto nije jedan referent. Pa ljudi odlučite se, jeste li vi iz progresivne lijeve oporbe za modernizaciju, za unaprjeđenje, skraćenje metoda, za elektroničke sustave ili ste vi da idete s papirima ovako po uredima. Ja mislim pošto ste vi progresivci, naprednjaci da biste trebali biti za ovu drugu ideju, to bi po meni ovako bilo logično.
E čekaj šta je još ono bilo sporno. Dakle nitko nije spomenuo npr. kao sporno, a dobra je stvar što građevinske dozvole prije su trajale 3 godine vrijedile, pa si ih mogao nakon 3 godine produljiti 2 godine, a nitko nije rekao da je to sporno u zakonu što će sad biti 6 godina, ako ih izda država 8 godina. Je li to možda dobro? Ajde budite frajeri pa pohvalite, pohvalite taj dio. Nisam shvatio zašto je sporno ako se po izdavanju građevinske dozvole ustanovi da je investitor počeo raditi ako je manje složen objekat kazni sa 4 tisuće eura, ako je složen objekt za 15 tisuća eura. Pa u čemu je problem? Pa bar ste vi nominalno protiv bespravne gradnje pa ovdje ćemo to riješit na ovaj način. Ne vidim di je tu, di je tu kvaka. Mislim odnosno što vam je tu sporno. E i sada imamo još onu, onu situaciju koja je nova al ne vidim, nešto ste to spominjali ali nisam vas uspio shvatiti je li vi želite ovo još pojednostavit ili zakomplicirati, stvarno nisam uspio shvatiti al' slušao sam pozorno sve koji ste bili ovdje. Dakle mi smo sada ovaj prijedlog zakona, mi vladajući, vi niste jer vi ne radite ništa. Dakle mi smo stavili da više ove složene zgrade, da one mogu dobiti građevinsku dakle po idejnom projektu, a kasnije obvezan izvedbeni projekt. Za manje složene zgrade smo stavili da nije potreban izvedbeni projekt. E sad, jel to vama ok ili nije ok. Aj malo se odlučite samo dajte nešto, jel to vama sad prekomplicirano ili je prejednostavno, recite u čemu je kvaka. Ali s obzirom da vi niste govorili o meritumu zakona, a zakon očito donosi nekakve unaprjeđenja u funkcioniranju sustava, ja pa ne znam da li ima smisla govorit o meritumu ili ću sada možda imitirati kolegicu Mrak Taritaš koja njezina izlaganja otprilike izgledaju ovako. Osnovne novosti u zakonu su izdvajanje dijela postojećeg zakona koji se odnosi na energetsku učinkovitost u gradarstvu poseban zakon. Donose se dva posebna zakona, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u gradarstvu. To je jako važno. Redefiniranje temeljnih zahtjeva za građevinu umjesto dosadašnjih 7 propisuje se 8 temeljnih zahtjeva i ovo je jako važno, uvode se odvojeni postupci za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade koje će biti pojednostavljeni i za koje će biti potrebno priložiti manji broj dokumenata. Da i ovo vam je jako važno kolegice i kolege. Propisuje se da projektant sam bez sudjelovanja tijela graditeljstva putem elektroničkog programa e-dozvola ishodi posebne uvjete priključenja u roku od 30 dana. Ma razmišljam sad da li da ovo sad čitam ili ne, mogu vam poslat na Whats App-ovu promemoriju ali ovaj možda bi vam baš za dišpet pročitao jer ste vi napravili da sad mi svi moramo ovdje biti stajati do noći, a vi nemate što reći, vi nemate što reći. Vi nemate što reći. Dakle o ovom zakonu nitko ne raspravlja. Dakle hvala vam što ste zabili sami sebi autogol.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bulj i gospodin Kujundžić dijelit će vrijeme Mosta i Nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
Ostaje tako gospodin Bulj, vidim samo vas. Ostaje tako? Dobro. Izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Evo nadam se da narod, građani gledaju. Imamo vrlo bitne i značajne zakone koji se rade o našem prostoru, o uređenju našeg prostora to je drugi zakon i ovaj zakon koji imamo o gradnji. Ovim zakonima di se decentralizira 2016. sam javno govorio da Andrija Mikulić, donedavni šef inspektorata, da želi biti faraon inspekcija i to je 2019. tu želju mu je ispunio Andrej Plenković. Međutim ovdje imamo sad centralizaciju sličnu kao u inspekcijama što se tiče prostora i Andrej Plenković će ako kolegice i kolege za ovo glasate, također će dat Bačiću ono šta je dao Mikuliću po pitanju inspekcija, ovdje se radi o prostoru, a prostor je nešto najvridnije.
A kad govorimo o prostoru kao najznačajnijem nacionalnom resursu uz čovika na tome prostoru, a kad vidim da to sve skupa je spojeno sa ulaskom samim tim činom u OECD di je Turska, Amerika, Kanada i brojne druge države ovo je zakon jedan i drugi koji moramo nazvati švedski stol prostora Republike Hrvatske i to kolegice i kolege kada imamo godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika.
Najznačajniji prostor i prostorom se tezgari. Brojni nacionalni resursi, telekomunikacije, voda, svi izvori su u stranim rukama. Izvor Cetine 5000 kuna mjesečno plaća koncesiju stranim investitorima. To u jednom OPG-u koji ima dvi krave toliko potroši vode i plati vode račun vlasnik OPG-a, nositelji OPG-a.
Imamo problem, žao mi je što ministar nije ostao ovdje jer rudokop koalicija, rekao sam primjer Sinja gubitnici u Vijeću HDZ da bi dobio većinu a mi da bi u gradu ispoštivali Zakon o sanaciji eksploatacijskih polja dobili smo popis neaktivnih eksploatacijskih polja, popis neaktivnih. Išli smo u proceduru, tu se nalazila Kojića greda koji je ovlaštenik Hrvatska bila i jedina koja je postala aktivna nakon toga što je digao poduzetnik, nositelj liste Jadrijević ruku za HDZ tada je postalo aktivno eksploatacijsko polje, neaktivno Kojića greda u Sinju.
O tome je upoznat ministar gospodarstva, bio sam kad je bio kolega Dabro prolazio, pa sam tražio Krašića, još je radio tada pa je uteka. Jedino eksploatacijsko polje i nije u prostornom planu kao eksploatacijsko polje grada Sinja, ali je Krasić i Mikulić su to riješili. Imali smo i tematsku sjednicu u gradu Sinju, tematsku sjednicu. Bio je odvjetnik ispred firme koja je vlasnik. Taj odvjetnik i njegova supruga čini mi se šefica kadrovske službe inspektorata Mikulića. Kavu mu dali. Oni govore da je ono meso, dali malo para. Ovde su dali gips, brdo gipsa, milijarde da digne ruku u Sinju da imate većinu. Kolega Dabro, vi ste govorili o Hrvatskim šumama. I mi govorimo o prostoru. Tezgarite da gubitnice se imaju većinu u vijeću kojim ja ne želim pregovarati, imaju većinu u Sinju, imaju županije na isti način, a vi im ste dali kao eksploatacijsko polje …/Govornik se ne razumije./… kad digne ruku da će biti neaktivno postat aktivno, jer smo ga mi dužni kao lokalna samouprava sanirati, pokrenuti onu proceduru u roku od godine dana. I to vam je istina. Jer rudokop koalicija u Sinju, …/Govornik se ne razumije./…, poduzetniku ste dali eksploatacijsko polje da digne ruku za HDZ gubitnicima i nek' imaju većinu, eno ih, blago im se. Jer ovo što radite nema smisla, nema smisla! Pustite ovaj zakon jedan i drugi, poglavito ovaj drugi.
Koji je smisao da gradonačelnik i načelnik uvijek se kandidira neko. Ako u prostornom planu kao najrednijem resursu gradonačelnik, načelnik, vijeće i narod tog grada i te općine ne želi nešto u prostornom planu i dođe tu kod Bačića, kod činovnika njegovom, potpiše može. Dođe ukrajinski vlasnik farmi kokošiju, može. A koji je smisao bit gradonačelnik i načelnik i gradski vijećnik. Centralizirate i uzimate ovlasti lokalnoj samoupravi. Predsjedniče gradova Republike Hrvatske, gradonačelniče Zaprešića bogu hvala jedini Sinj je u toj udruzi, a nadam se da neće nikad ni ući. Jer ovolka šutnja gradova je katastrofa gradonačelniče, kolega. A ne morete sve kontrolirati i kave i rudokope i vjetro, a neću sad govorit o energetskim anomalijama koje se događaju koje se događaju. A sve smo dali. Još im dajemo malo prostora, dajmo im to što je ostalo.
Svi prirodni resursi koji su značajni za Republiku Hrvatsku da bi se dodvorili činovnicima u Bruxellesu smo dali u ruke stranim vlasnicima – telekomunikacije, najskuplje u EU, najveća dobit tele operatera stranih je u Hrvatskoj, najmanje plaće su tih radnika, tih tele operatera HT recimo Deutsche telekom je u Hrvatskoj. I mi sad raspravljamo o čemu? Dali smo poljoprivredno zemljište, izvore šta je ostalo još? Malo prostora za vjetroelektrane, malo prostora za solare, malo prostora kome? I od toga narod nema ništa osim skupih računa kroz nagradu za obnovljive izvore energije.
Zato ovaj zakon je švedski stol, izdaja nacionalnih interesa, švedski stol za kriminalne, kriminalce koji će preuzeti van volje naroda lokalne samouprave, lokalnih čelnika i vijeća, preuzet će taj prostor jednim potpisom činovnika iz Zagreba.
A kad se krši Ustav ovdje ga kršite naše pravo je da mi damo otpor. Ja ću dati apsolutni otpor i ne vidim više smisao da imamo izbore za gradonačelnika. Neka Andrej Plenković imenuje svoje doli pomoćnike umjesto izbora legitimni, legalni jer ovo stvarno više nema smisla a dokaz je ovaj švedski stol od Hrvatske koje dajete prostor strancima, stranom kapitalu i tko zna kome.

Radin, Furio (Nezavisni)
Izvolite kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Promišljajući o razlozima zbog kojih je prvo čitanje u odnosu na drugo doživjelo nikakve posebne izmjene osim nekakvog ljepšeg pakiranja pokušat ću nekako detektirati razloge zbog čega se to tako dogodilo.
Prvo, ovakav zakon kakav je on se ne piše slučajno. I mislim da smo tu više-manje bi trebali biti svjesni svi te činjenice. Dakle, slučajno se ovo dogodilo nije. Ovakav zakon piše se kada vlast želi centralizirati kontrolu nad ključnim resursom države, a ključni resurs države je prostor i građevinski ciklusi. U Hrvatskoj prostor jest jedan oblik najvrijednije valute, prostor je najvrijednije što mi imamo i tko drži prostor on drži ujedno i investicije na tom prostoru. Tko drži investicije on drži moć, a tko drži moć on drži faktički i politiku u svojoj šaci. I to je jedna jasna logična linija.
Ovakav zakon stoga je logičan proizvod vlasti koja želi maksimizirati vertikalu vlasti. Drugo, kada ministar dobije ovlasti da odobrava pravilnike drugih ministarstava preuzima državne projekte, on izdaje dozvole za sve bitne mega zahvate, određuje tko može pristupiti gradnji i pod kojim uvjetima i to je u najmanju ruku arhitektura koja je namijenjena ne da bi zaštitila prostor, nego je namijenjena da bi upravljala investicijskim tokovima. Drugim riječima, ako kontroliraš procedure kontroliraš kapital, ako kontroliraš kapital kontrolira tebe tko? Nitko. Treće, ovakvi zakoni dakle misleći na Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju ovakvi zakoni su idealan strateški razvoj za mega projekte koji se donose u tišini. Dakle, definiranje energetskih zona, solarni kompleksi, turistički rezori, marine, luke, mega građevine.
Kada se sve odluke sliju u samo jedan kabinet postupak je broj jedan brži, otpornost na lokalni otpor je puno veća, a transparentnost je manja. To je kulturni model u navodnicima. Dakle, ubrzavanje investicija kroz centralizaciju, a ne kroz reformu samih institucija što bi bio nekakav normalan tok.
Četvrto lobiji. Ne u smislu nekakvih skrivenih ljudi koji će ući negdje sada u sustavu i čekaju što će zgrabiti, nego strukturni lobiji koji u Hrvatskoj realno postoje. Nisu to izmišljeni likovi postoje. Prije svega građevinski sektor veliki developeri, energetski investitori, turistički kapital što domaći, što strani, infrastrukturni konzorciji. To su sektori kojima je u interesu da postoji samo jedan ulaz, jedno mjesto moći, jedna osoba koja može stvari ubrzati ili usporiti, potpisati, blokirati ili odblokirati određeni projekt. Jer što manje institucija to je manje i na kraju dana prepreka.
Što manje lokalne samouprave to je manje usporavanja, jer ne može taj netko koji negdje u gradu je čelnik određene jedinice lokalne uprave i samouprave osporiti nešto što je zamislio ministar da treba ići. Što manje javnosti to manje rizika od skandala. Zakon kao ovaj odgovara jer se ukida horizontalna disperzija i sve se svodi na vertikalnu odluku i to možda je najveći ili najveća opasnost koja proizlazi iz cijele ove priče.
Koja je stvarna namjera predlagatelja, nju možemo vidjeti zapravo iz strukture zakona, a ako iščitamo jedan i drugi zakon onda iz te strukture možemo vidjeti da predlagatelj želi biti svojevrsni oblik gate kipera, razvojnih projekata, želi maknuti lokalne razine iz bilo kakvog oblika nekakve jednadžbe, želi umiriti investitore obećanjem brzine i na kraju želi da se sve velike odluke donose u gradu Zagrebu, konkretno u ministarstvu i želi da se prostorni razvoj vodi politički, a ne nužno stručno.
To je model koji daje kratkoročni politički benefit, dakle investicije, gradilišta, slike razvoja itd. itd. Ali dugoročno razara sustav koji treba biti inkluzivan, transparentan i multi lokalan. To se ovdje ne događa. I kratko obzirom da mi je ostalo minuta i pol osvrnut ću se i na konkretno sami zakon. U Zakonu o gradnji formalno se definiranju svi temelji, zahtjevi prema europskim standardima, dakle mehanička otpornost, otpornost na požar, pristupačnost, akustika, zdravlje, energija, emisije i sve ono što s tim ide. I problem nije u tom što je on definirao sve, nego je problem u činjenici da zakon ne uspostavlja niti jedan jedini mehanizam provjere.
U praksi to znači da građevina može biti projektirana prema svim idealnim zahtjevima, ali nitko ne provjerava je li izvedena na takav način. Ne postoji neovisna statička verifikacija, ne postoji obavezan sustav akustičnih ili toplinskih ispitivanja, dakle sustav koji je neovisan, ne postoji obavezan nezavisni nadzor konstrukcije, ne postoji sustav kvalitete radova, dakle opet neovisan i ne postoji mehanizam provjere materijala na samome terenu.
Cijeli sustav sigurnosti građana počiva na dobroj volji investitora i projektanata. Kada se tome doda presedan da ozakonjena građevina čak i ako je protivna prostornome planu ne smije utjecati na izdavanje dozvole na susjednoj čestici mi dobivamo pravni okvir koji zahtijeva projektiranje kao da stvarnost ne postoji.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Gospođa Marijana Puljak, Klub zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjevera.
Izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo poštovane kolegice i kolege, dakle namjera je bila na početku da raspravljamo ujedinjeno na sva tri zakona, da odgovorim kolegi Zekanoviću evo zašto smo vas natjerali da sad do ponoći ovdje stojite, pa zato šta mislimo da je ovo prevažna tema i da vrijedi razgovarati o svakom zakonu pojedinačno. Dakle, nije to bio nikakav hir ili izvolijevanje, evo.
Ne slažete se s time pa ste slobodni napustit sabornicu i radit šta god hoćete, ali zaista mislimo da je hrvatski prostor ono nešto najvrijednije još što imamo i da je važno dodatno ga ne devastirati, jer on je već sada devastiran. Pa evo kad smo razdvojili te rasprave prva tema je, dakle Zakon o gradnji, zakon koji bi trebao čuvati red, sigurnost i kvalitetu prostora u kojem živimo. I kad bi gledali sad naslov i obrazloženje, obrazloženje Vlade mogli bi pomisliti da je riječ o reformi sa ova sva tri zakona koja će unaprijediti sustav, ubrzat procedure i pomoći građanima da lakše grade, ali pomoći evo i lakšoj gradnji priuštivog stanovanja. Je li to je bila neka namjera.
Međutim, kad otvorimo sam tekst zakona vidimo evo jednu potpuno drugačiju priču, priču o zakonu koji se predstavlja kao modernizacija, a zapravo stvara neke nove rupe ili nove iznimke, nove nesigurnosti. Dakle, evo stalno se ponavlja da je cilj ubrzat procese. Sve se ovo radi, dakle kako bi se ubrzala izgradnja priuštivog stanovanja. Međutim, evo Zakon o gradnji sa priuštivim stanovanjem zapravo i nema neke konkretne veze. Vidjeli smo da je u javnom savjetovanju sada i novi Zakon o priuštivom stanovanju koji će kaže evo ministar sve vezano uz priuštivo stanovanje riješiti se kroz taj zakon, onda je evo legitimno pitanje zašto se ovaj zakon poziva na priuštivo stanovanje kao opravdanje za daljnje olabljivanje procedura. Dakle, ako postoji poseban Zakon o priuštivom stanovanju zašto Zakon o gradnji koristi njega kao alat za ubrzavanje svega ostaloga. Dakle, ne smijemo miješati te dvije stvari, jer ono što ugradimo u Zakon o gradnji neće se odnositi je li samo na priuštivo stanovanje.
Dakle, evo malo prije smo razgovarali, gledam jel' došao ministar, nije, ali tu smo s njime razgovarali u hodniku gotovo evo pola sata o namjerama zakona o pojedinim člancima, točkama. Evo i sad mogu reći da zaista evo ministar je uvjeren, evo stekla sam zaista stvarno dojam da on iskreno vjeruje da ovim zakonima se radi nešto dobro, želi se ubrzati procese, ne želi se zaobići planiranje. Kaže da se ne želi niti zaobići jedinice lokalne samouprave već im pomoći da donesu svoje planove koje ne donose po 20, 30 godina i sve to razumijem. Razumijem da imamo dosta problema u tom dijelu i vjerujem zaista da on to misli, međutim evo kad otvorimo i ova i sve ostale zakone danas na repertoaru oni ga jednostavno na kraju demantiraju. Dakle, dok on govori o ubrzanju zakon širi iznimke, smanjuje kontrolu. Dakle, dok se govori o planiranju, kasnije o drugim zakonima onda oni otvaraju mogućnost i gradnje mimo plana ili dok kaže da ne kontrira lokalnoj samoupravi evo zakoni smanjuju prostor odlučivanja i prebacuju dio odgovornosti na investitore.
Dakle, uz svu dobru namjeru koju vjerujem da je postojala, međutim na kraju zakon ima lošu logiku, a ne glasamo evo. Složit ćete se da ne glasamo ovdje o namjerama nečijim već onome što vidimo u tekstu zakona i njegovim posljedicama, a oično se kaže da posljedice ovakvih zakona, Zakona o gradnji, o planiranju budemo ih svjesni tek nakon 10, 15 godina. Dakle, neki kažu je li da danas vidimo u prostoru loše stvari koje su došle iz zakona koji su doneseni desetke godina prije. Dakle, najveći problem Zakona o gradnji je što širi popis građevina koje se mogu graditi bez dozvole. Dakle, to se naziva pojednostavljenje procedura, međutim svi znamo šta to znači u Hrvatskoj. Dakle, privremeno nikad nije privremeno. Hrvatska je puna privremenih građevina koje su postale i ostale trajno u prostoru. Dakle, montažna nikad nije montažna, pomoćno nikad nije pomoćno. Dakle, što god se može graditi bez dozvole u Hrvatskoj se gradi i gradit će se i dalje i ostat će trajno u prostoru. Dakle, to nije neka pretpostavka ili procjenjujemo da će tako biti to je naša realnost dan danas vidljiva na tisućama primjera.
Ako je bespravna gradnja jedan od najvećih problema Hrvatske danas, dakle moramo se zapitati kako je moguće da zakonom koji bi trebao uvoditi red zapravo širenjem iznimki uvodimo još veći nered. Drugi problem je sigurnost. Hrvatska je prošla razorne potrese, ljudi su izgubili domove, školske zgrade su se srušile, bolnice, ispucali cijeli kvartovi, izbačeni iz funkcije i koju je lekciju Vlada naučila iz toga ako pogledamo ovaj zakon očito ni jednu jer nema jačanja nadzora, nema obveznih statičkih pregleda, nema nekih jasnijih odgovornosti ili novih standarda sigurnosti. Dakle, u zemlji koja je doživjela doslovno najveću građevinsku katastrofu u svojoj novijoj povijesti, dakle Zakon o gradnji nije ponudio ništa što bi nas dodatno zaštitilo od ponavljanja takvih situacija. Dakle, to je propust, a propusti u gradnji su uvijek opasni.
Digitalizacija poziva se je li na dodatnu digitalizaciju, uvijek podržavamo digitalizaciju i promoviramo vrlo snažno. Međutim, evo upozorili su nas oni koji korite te sustave sada, e-dozvole, e-građevinski dnevnik, e-planovi dakle upozorenje da ti sustavi, upozorenje od onih koji ih koriste ti sustavi jednostavno ne rade pouzdano u mnogim dijelovima Hrvatske uopće nisu stabilni, je li kao da uvodite sada električni automobil u državi koja nema niti jednu punionicu.
Dakle, ideja apsolutno podržavamo samo obratimo pažnju kako to izgleda u praksi. Isto tako dosta je ovdje zastupnika ja ću govoriti isto i o Građevinskoj inspekciji, govorila sam ovdje prije neki dan u raspravi o drugom Zakonu o kulturnim dobrima. Ne znam kako je u drugim dijelovima Hrvatske, ali evo u Splitu i okolici građevinska inspekcija kao da spava. Ponovo ću govoriti o Marjanu, zaštićenom području, park šumi, kulturnom dobru. Dakle, u registru kulturnih dobara Hrvatske 67 rješenja o uklanjanju nelegalnih građevina iz prostora koji su na snazi ha godinama, niti jedno do sada nije izvršeno.
Mislim da je jedan plastenik za voće i povrće je uklonjen, ali niti jedan čvrsti objekt nije uklonjen iz prostora. Dakle, ako se povećava broj iznimki u ovom zakonu, ako se ubrzava procedura, olabavljuju pravila onda treba pojačati nadzor. Dakle, zakon povećava rizike a nadzor ostaje isti, znači kao da povećate brzinu na autocesti, a ukinete policiju.
Prostor je javno dobro, to nije politički resurs, prostor pripada građanima a ovaj zakon kao i ovi ostali zakoni nekako sve više smanjuju mogućnost građana da reagiraju i da sudjeluju, da komentiraju. Dakle, sudjelovanje javnosti nije birokratska prepreka već demokratski standardi. Ako se taj standard urušava, onda se urušava i povjerenjem u institucije. Dakle, evo ne sumnjamo još jedanput ću reći u dobre namjere i ministra međutim zakoni zaista nisu dokumenti o dobrim namjerama već su dokumenti o učincima. Ono što je napisano na papiru, dakle učinci ovog zakona vode prema daljnjoj deregulaciji, većem neredu, većoj bespravnoj gradnji, manjoj sigurnosti, manjoj transparentnosti. Hrvatski prostor je već dovoljno devastiran i ne može podnijeti još jedan ili još ova sva tri loša zakona. Zato evo ustrajemo pri onom zahtjevu našem od ranije da se zakoni povuku iz procedure, dakle nema pomoći. Mi nećemo predlagati amandmane jer mislimo da zaista točkasto se ne može izmijeniti nešto što je u svojoj srži, srži ovoliko loše. Pozivamo da se povuku zakoni. Niti treće čitanje ih neće spasiti, nego zaista ih treba povući i proći cijelu proceduru ispočetka i uskladiti se sa svim onim stručnjacima koji su evo na ovaj komplet zakona podnijeli na tisuće, na tisuće primjedbi.
Dakle, sjednite ponovno sa svima njima i razmislimo o ponovnoj izradi ovog zakona i ponovnom donošenju u Saboru.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama.
Ja predlažem budući da fali jedna minuta do jedan da prelazimo na iznošenje stajališta i onda ćemo se vratiti na taj, na zakon koji je sada na dnevnom redu.

Radin, Furio (Nezavisni)
i prelazimo opet na naš dnevni red i na redu je Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a i govorit će g. Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege, dakle Zakon o gradnji je zakon koji prema riječima predlagatelja predstavlja iskorak prema modernijem, bržem i digitalnom građevinskom procesu, no želim rasvijetliti jedan problem i po meni jednu normativnu prazninu koja može proizvesti posljedicu u prostoru u suprotnosti s onime što zakon želi. Riječ je o odredbi prema kojoj se manje složene zgrade građevinska do… za manje složene zgrade građevinska dozvola izdaje na temelju idejnog projekta. Na papiru to izgleda kao administrativno ubrzanje, a u stvarnosti za investitora to nije ubrzanje, ali može prouzročiti niz problema koje ne bismo željeli.
Pogledajmo što zakon zaista propisuje, dakle članak koji uređuje postupak izdavanja dozvole kaže da se za manje složene zgrade podnosi idejni projekt, a glavni projekt se predočuje tek kasnije pri prijavi početka građenja, dakle investitor koji stvarno namjerava graditi svoju kuću ili poslovni objekt i dalje mora izgraditi glavni projekt, mora proći sve faze i sve posebne uvjete koje zakon kao takav propisuje. To je najduži, najskuplji i najzahtjevniji dio cijelog postupka, dakle nakon građevinske dozvole ishodovati glavni projekat i na kraju krajeva započeti gradnju. I tu mu ništa nije ubrzano jer onaj koji zaista gradi nekakvu kuću obiteljsku taj neće počet prije gradnju zato što je dobio prije građevinsku dozvolu, samo je dokumentacija razlomljena u nekoliko faza i u stvarnosti on ne završava svoj ili ne započinje čak ni ranije gradnju nego što je planirao, dakle dobiva papir, al ne dobiva mogućnost gradnje, ali postoji netko drugi tko od tog papira itekako profitira, a to su mešetari zemljištem koji bez stvarne namjere gradnje podnose zahtjev za građevinskom dozvolom uz nekakav idejni projekt, dobivaju građevinsku dozvolu i tada zemljište sa projektom i građevinskom dozvolom daju ovaj na prodaju. To bitno diže samu cijenu građevinskog zemljišta, a kupca tog zemljišta na neki način pomalo i zavarava jer smatra da kad ima građevinsku dozvolu može i početi gradit. Trebat će dosta vremena da naši ljudi shvate da ta građevinska dozvola ne znači baš puno prije nego se izradi građevinski projekat, prije nego se stvore svi oni preduvjeti koji su potrebni za gradnju.
Dakle zakon ovime ustvari nehotice na neki način, ali vrlo jasno stvara tržišni mehanizam koji diže cijene zemljišta i otežava gradnju, pa tu se često pozivamo na mlade obitelji i na priuštivo, na priuštivo stanovanje, i pogoduje onima koji ne grade nego ustvari trguju, trguju zemljištem, međutim još veći problem leži u ovom drugom dijelu, a radi se recimo o rekonstrukcijama. Zamislimo da radite nekakvu rekonstrukciju nekakve zgrade za koju je potrebna građevinska dozvola zato što dirate u statiku, požarnu otpornost energetsku učinkovitost, sigurnost ili nešto slično. Vi ćete napravit idejni projekat, dobit ćete građevinsku dozvolu, izaći će vam na teren netko tko će utvrditi ili će se utvrditi iz nekog drugog sustava da niste započeli gradnju i onda ćete započet gradnju ali bez glavnoga projekta, bez prijave početke gradnje i nitko to, s obzirom da se radi o rekonstrukciji koja možda ne dira u gabarite postojeće građevine neće ni u jednom trenutku niti shvatiti, niti znati niti moći iskontrolirati. Dakle idejni projekt u pravilu ne sadrži tehnička rješenja koja bi u stvari garantirala da će jedna takva rekonstrukcija biti provedena u skladu sa svim pravilima struke. Dakle čl. 72. propisuje da upravno tijelo prije izdavanja dozvole mora utvrditi je li investitor započeo gradnju i to će i na nekom greenfield investiciji vrlo lako utvrditi no što će se događat nakon dobivanja građevinske dozvole pri preprodaji zemljišta, pri nepoštenom investitoru koji će započeti, započeti gradnju dakle stvaramo si jedan cijeli niz problema koje mi se čini da sa ovom odredbom ne treba stvarati, a da ova odredba ne donosi ništa krucijalno važnoga niti ubrzava sam postupak.
Ministar je u odgovoru na moja, na moje pitanje u replici rekao da je to zato da se mogu, da se mogu napraviti manje izmjene unutar glavnoga, unutar glavnoga projekta, a bez da se mijenja građevinska dozvola. Pa u konačnici to je danas također već moguće, napraviti manje izmjene bez izmjene građevinske dozvole ali i može se na neki drukčiji način omogućiti investitorima da manje izmjene, izmjene unutar glavnoga projekta rade, a da ne moraju ići na novu odnosno na izmijenjenu građevinsku dozvolu. Dakle meni, meni se čini da bi trebalo vratiti ovo na ono što je u postojećem Zakonu o gradnji, da nema građevinske dozvole bez da se izradi glavni projekat jer time ćemo doći u jedan vakuum gdje za manje složene građevine imamo kontrolu na terenu. Prije izdavanja građevinske dozvole, a to je prije nego uopće je, da to tako kažem isprojektirano ono što će se graditi i uvjeti pod kojima će se gradit i time sam investitor, investitor koji zaista ima namjeru graditi ne dobiva apsolutno ništa. Ne ubrzava gradnju, ne ubrzava investiciju, ne ubrzava razvoj prostora. Ono što ubrzava, ubrzava samo promet nekretninama i to na način koji nije u interesu niti građana, a niti naše države.
Dakle ako je cilj zakon ubrzati procese, onda ubrzajmo tamo gdje se to može ubrzati, gdje se treba ubrzati. Ima i tih rješenja unutar, unutar ovog zakonskog prijedloga i pojednostavimo ono što se da pojednostaviti ali ova odredba to svakako nije i ova odredba pogoduje špekulantima zemljištem, a to smo u stvari već i imali i imamo ta iskustva jer i u jednom starom zakonu, onom Zakonu o gradnji prije zakona, Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji je kada je to sve bilo spojeno, je omogućavao u stvari rješenje o građenju koje je bilo u stvari građevinska dozvola na idejni projekt i na takvu građevinsku dozvolu je u stvari na neki način onaj koji je mešetario zemljištem zarađivao, a onaj koji je htio graditi ništa nije ubrzao. Dakle sa ciljem sigurnosti, sigurnosti građevina isto smo u problemu jer kao što sam rekao bit će cijeli niz rekonstrukcija, tome su i na kraju krajeva naši ljudi skloni da grade bez ikakvih papira, da preuređuju unutar svojih, unutar svojih postojećih objekata bez ikakvih dozvola, papira, projekata. Dakle ovime ćemo samo dati papir za nešto što će se odvijat izvan struke, izvan onoga što bi zahtijevala takva jedna rekonstrukcija, a to država neće imat model za iskontrolirati. Dakle ako je cilj zakona priuštivo stanovanje onda ne možemo donositi norme koje povećavaju vrijednost zemljišta na temelju špekulacija i time ga činiti još nedostupnijim. Zato zaista vas pozivam državna tajnice da razmotrite ovu odredbu, da sagledate cjelinu, da nije vrijedno, nije vrijedno riskirati da se dogode nekakve ovakve situacije koje sam ovdje opisao na uštrb toga da se, da se eventualno može načiniti neka manja izmjena unutar glavnoga projekta jer se to može i omogućiti na drukčiji način, a i već sada u zakonu u jednoj mjeri na neki, na neki način postoji. Nego da zaista vratite nazad malo taj kotač i vratite građevinsku dozvolu nakon glavnoga projekta. U svakom slučaju odbacivanje ovog prijedloga odnosno ili prihvaćanjem na kraju krajeva ovog mog prijedloga, nećete odnosno nećemo izgubiti na brzini ali dobivat ćemo sigurno na kvaliteti onoga što se gradi. Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Benčić i gospodin Živković dijelit će vrijeme Kluba zastupnika Možemo!. Izvolite gospođo Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Prije nego što krenem sa samom materijom Zakona o gradnji, želim iskoristiti ovu priliku da se obratim građanima. Mi smo jučer kao stranka krenuli sa informativnom kampanjom za građane o sva tri ova zakona. Naši volonteri i volonterke u različitim gradovima Hrvatske dijele letke i razgovaraju sa građanima o ovim zakonima. Također paralelno smo omogućili građanima da preko naše web stranice Možemo.hr pošaljete dragi ljudi mailove zastupnicima većine i apelirate na njih da ne glasaju za ove zakone kojima se ponavljam, onaj glavni resurs Hrvatske pored ljudi, zaista pokušava ne samo uništiti nego doći na taj put uništenja davanjem nekima onoga što pripada svima.
Samo da vas informiram o jednoj zabludi koja je jučer izrečena na Odboru za prostorno uređenje, a na koju je ja mislim da nažalost vi iz većine računa, a izrekla ju je kolegica Raspudić, da je teško ove zakone približiti građanima i da je građanima možda teško razumjeti o čemu se tu radi. To nije tako i reći ću vam zašto to znamo da nije tako.
Od jučer popodne kada smo omogućili građanima da sla… da šalju mailove vama zastupnicima većine poslano je više od 11 tisuća mailova zastupnicima. Više od 11 tisuća. Ja ću danas tokom dana na svakoj točci od ovo, ovog omnibusa Bačićevog vas obavještavati koliko taj broj raste jer možda shvatite onda da itekako građani Hrvatske razumiju o čemu se ovdje radi, da im je itekako stalo i da će zajedno sa nama iz opozicije napraviti sve da ne uništite zadnji resurs koji nam je ostao.
Kada govorimo o Zakonu o gradnji prvo treba reći da je Vlada ovo predstavila kao reformski iskorak, kao alat kojim ćemo ubrzati procese, povećati sigurnost, osigurati kvalitetniju gradnju i stati na kraj bespravnoj gradnji. No, kada pogledamo primjedbe koje su stigle u javnom savjetovanju od strane arhitekata i njihovih društava, krajobraznih arhitekata, udruga za zaštitu prirode, stručnjaka industrijskih postrojenja i samih službenika iz samog sustava vidimo da je ovaj zakon sve samo ne ono što deklarira kao svoj cilj.
Umjesto stvarnih rješenja pred nama je zakon koji je nedovoljno pripremljen, nedovoljno usklađen sa stvarnošću koju imamo na terenu i koji umjesto jasnih standarda, a koji su nam nužni donosi dodatne nejasnoće, pojednostavljenja na krivim mjestima, a kompliciranje dodatno i rizike za daljnje urušavanje kvalitete gradnje i prostora.
Prvi temeljni problem koji se ističe i koji ističe struka jest nedostatak sustavnosti i jasnih definicija. Dakle, Udruženje hrvatskih arhitekata upozorilo je na nešto što ponavljaju već godinama, naš zakonodavni okvir je neujednačen, pun nedorečenih pojmova, kolizija i odredbi koje se tumače na različite načine onda u različitim gradovima. Upravo ta nejasnoća, nedostatak jedinstvenih definicija koje osiguravaju jednaku primjenu zakona na sve građane RH vam je jedan od razloga zašto postupci dugo traju i umjesto da novi zakon to ispravi vi uvodite u nove nejasnoće. Struka kaže bez standardizacije pojmova, bez jasnih definicija i usklađivanja s pravilnicima i pratećim zakonima nema pravne sigurnosti niti za građane, pa niti za investitore koje, kojima kao pokušavate ovim zakonima izaći u susret.
Pravna sigurnost je ključ i ne samo ključ. To je naša ustavna obaveza da su svi građani RH pred zakonima jednaki, ali ako jedan zakon kaže jedno, a drugi drugo, a praksu vam određuje zapravo interpretacija pojedinog referenta u svakom pojedinom uredu ove zemlje onda dobivamo nered u prostoru, sporost u postupcima i beskrajne žalbene postupke.
Drugi problem, administrativno ubrzavanje bez stručne podloge. Jedan od najčešće ponavljanih komentara je da Vlada ubrzavanje postupaka pokušava ostvariti tako da smanji opseg projektne dokumentacije umjesto da idemo riješiti ono što je stvarno problem i što stvarno usporava postupke. To je prvo, nedostatak stručnih službenika, nedostatak stručnih kadrova, nejednaka praksa među različitim uredima, nepoštovo… nepoštovanje rokova od strane javnopravnih tijela i prebacivanje posla sa jednih na druge. I to prebacivanje odgovornosti je zapravo upravo ono što sam rekla kada imate nejedinstvene pojmove koji se tumače na različite načine onda imate i službenike koji ne žele preuzeti odgovornost i donijeti odluke nego se prebacuje s jednog tijela na drugo i to je ono što usporava postupke.
Također arhitekti i projektanti jasno kažu da brže nužno ne znači bolje, a brže bez stručne podloge uvijek znači skuplje kasnije, pa to smo naučili, to smo sto puta platiti i preplatili zbog takvih grešaka. Pa možemo li na nekoj od tih grešaka naučit i reći stop idemo sad raditi drukčije?
Ako se iz postupka izuzme provjera usklađenosti primjerice s prostornim planovima na idejno razini, ako se smanjuje dokumentacija za višestambene zgrade, ako se preskaču koraci koji su danas tu da bi se spriječile greške ti problemi neće nestati oni će se samo pojaviti kasnije. Oni će se pojaviti kasnije kod priključenja na infrastrukturu, kod tehničkog pregleda, kod sigurnosti objekta, kod šteta na susjednim parcelama kada će biti puno skuplje vratiti stvar u prvobitno stanje ili je uskladiti sa onime sa čime bi svaka zgrada ili svaka kuća trebala biti usklađena. Al ne samo to, taj teret usklađivanja će ponovo pasti na građane. Znači sami sebi radimo problem, sami sebi unaprijed radimo trošak.
Treći problem, potpuno ignoriranje krajobrazne arhitekture i zelene infrastrukture. Velik broj primjedbi odnosni se na nešto što je 2025. po nama apsolutni minimum europskih standarda a to je uređenje otvorenih površina, zelena infrastruktura i krajobrazno projektiranje kao sastavni dio projektne dokumentacije. Pa zašto? Pa dakle mi vidimo da nam se gradnjom najdrastičnije mijenjaju krajobrazne vrijednosti od reljefa, vegetacije, vodnih režima, mikroklime. To direktno utječe na kvalitetu života naših građana. To direktno utječe na našu otpornost na klimatske promjene i onda imate situaciju da iz NPOO-a ulažemo milijarde u klimatsku otpornost a sa zakonima smanjujemo našu klimatsku otpornost. Znači ulijevate te novce da bi ih zapravo zapalili, tak ih možemo i zapalit jel isti bi efekt bio. Struka traži tu logičnu stvar da se izrađuju projekti obaveznog krajobraznog uređenja kod višestambenih složenijih zahvata, da su krajobrazni arhitekti se uključe kao ravnopravni projektanti, isto tako usklađenje s krajobraznom osnovom RH i sa europskim, europskim konvencijama i pravnim okvirom koji EU određuje u tom pitanju. Ali to ne radimo zato da bi se uskladili s nekim, to radimo zato da bi se uskladili odnosno trebali bi napravit da bi se uskladili sa našim potrebama sada i posebno sa potrebama naših budućih generacija. I sami znate koliko toga je zbog zaista divlje gradnje u prošlosti i zbog propuštanja promišljanja svakog prostora, pa i mikro lokacije kao cjeline dovelo do smanjenja kvalitete života, do toga da ljudi nemaju hlada, da djeca nemaju parkova, do toga da gledaju susjedi susjedu u prozor, do toga da imamo zgrade koje nemaju parkirališta, do toga da imaju uličice kroz koje jedva prođu pješaci, a tamo je sada više od stotinu 50 automobila u jednoj maloj uličici, sve to znate i ponovno, ponovno dakle radimo iste greške, dapače ovaj puta još gore. Pozivam još jednom građane da vam pošalju mailove kojima jasno kažu ne ovim zakonima, povucite ove zakone.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo pitao sam ministra dok je još tu bio, čija je odgovornost stanja u prostoru u zadnjih 10.g. dok su oni na vlasti, čija je odgovornost ilegalna gradnja, ministar je izbjegao odgovor, a danas gotovo jedina ilegalna gradnja koja se nekako sankcionira je ona od strane nekih dužnosnika kada novinari nešto istraže, a i njima rijetko dođu neke posljedice.
Nakon 10.g. na vlasti kažete da sada više neće se moći ilegalno graditi. Vidjet ćemo, ja sam skeptičan po tom pitanju. Hoće li naš inspektorat u tome pomoći sa svojim kapacitetima i svojim problemima, a vidimo da je problema mnogo. Ta inspekcija, inspekcija koja za te poslove imaju jedno do dvoje zaposlenika po županiji, mogu vam ja ispričati i svoje iskustvo sa inspekcijom. Stanovnici jednog malog dalmatinskog, evo meni dosta dragog mjesta, su mi javili da su investitori počeli graditi zgradu u sklopu zapravo ne znam kako bi to drugačije nazvao nego turističkog kompleksa u kojem su bili pet zgrada, svaka zgrada je imala svoj bazen, u kojoj je svakoj od tih zgrada više apartmana, počeli su naravno graditi, da valjda stignu prije sezone, bez izdane građevinske dozvole, bez table gradilišta, bez obavijesti o početku radova, dakle 1/1 ilegalno su počeli graditi. Stanovnici su to prijavljivali inspekciji, ja sam to osobno i tad sam već i bio saborski zastupnik, ja sam to prijavio, ja mislim da je čak i općina bila prijavila i znate šta se dogodilo, svi to možete pogoditi, ništa se nije dogodilo, apsolutno se ništa nije dogodilo, to je nastavilo se graditi, danas se dio tog kompleksa prodaje, špekulativni kapital naravno, dio se iznajmljuje, a kazne, kazne nije bilo nikakve, mislim da nikada nisu izašli na teren, što sam siguran, inspekcija mi nikada nije ni odgovorila na moj mail.
Nakon 10.g. na vlasti kažete da ćete sada spriječiti nekretninsku špekulaciju iako se popustilo na prvi lavež stranih investitora, pa ćemo i to vidjeti kako će završiti. Amandmani pripadnika vladajuće većine su također zabrinjavajući, navode da ne možemo očekivati da gosti hotela od 5 zvjezdica pješače 100 metara od plaže do kafića i da se zato ovaj Zakon o prostornom mora mijenjati.
10.g. ste na vlasti i obala je puna kampova s izgrađenim objektima. Još sada dobivaju 10.g. za prilagodbu, vidjet ćemo i kako će i to završiti, hoće li se zakon u međuvremenu opet mijenjati da im se da još 10.g. kako to obično biva i ostaje pitanje, ima li ministarstvo, ima li ministar, ima li ova Vlada odgovornost za stanje u tom prostoru? Teško da smo vidjeli da je netko pokazao tu odgovornost.
Jedna arhitektica je jučer rekla da je sporost sustava u izdavanju dozvola gotovo jedini razlog zašto nam još prostor nije u potpunosti devastiran, dakle da je sporost izdavanja dozvola ono što je spasilo naš prostor od toga da se potpuno devastira. To je stvarno istina.
Posljedica ovih zakona će biti barem idejno, barem idejno, brže dozvole i manja ograničenja za gradnju, to je ideja ova dva zakona, brže dozvole i manja ograničenja za gradnju. Ne znam kako bi to ikako drugačije moglo završiti nego kaosom u prostoru.
Međutim, evo kao što je i kolega Paus govorio, moguće je da i ta namjera neće biti uopće ostvariva, moguće je da je brža dokumentacija, da brža dokumentacija neće značiti i bržu izgradnju projekata jer će i nakon dozvole, i nakon dozvole ostati izrada i izvedbenog i glavnog projekta, međutim malo tko danas gradi bez izvedbenog makar se ta sad opcija dala, malo tko danas stvarno gradi bez izvedbenog projekta. Kad neko napravi glavni projekt ne gradi, ne radi glavni projekt zato da bi po njemu gradio, to daje za predati za dozvole, glavni projekt ne služi u pravilu da se po njemu gradi, za to služi izvedbeni i sada kada imaju ispriku da ne rade izvedbeni pitanje je hoće li, hoće li se uopće toga držati ili će i dalje morati graditi ako želi, ako žele savjesnu gradnju.
I naravno još treba napomenuti vezano za ovaj zakon, to da je jedini kriterij što je to složeni zahvat i što je to složeni tj. manje složeni projekt kvadratura, to je također problematično i sigurno ne može biti jedini kriterij po kojem razlikujemo projekt, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Klub zastupnika DP-a i gđa. Dubravka Lipovac Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani kolegice i kolege.
Budući da ćemo danas u poslijepodnevnim satima raspravljati o Zakonu o prostornom uređenju, ja bi se vratila na Zakon o gradnji i istaknula bi one bitne stvari kojim se doprinosi ovim zakonom, što je Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine tijekom ove '25. godine uspjelo učiniti kako bi izradio ovaj novi zakon o kojem raspravljamo. Na njemu je radio tim, organizirana je radna skupina koja je naravno razgovarala o svim segmentima ovog zakona, koja je znala nedostatke i koja je naravno sudjelovala u donošenju ključnih, ključnih točaka koji su danas članci ovog zakona. Dakle sudjelovala je stručna, sudjelovale su stručne komore, institucije, nadležna tijela državne uprave. Na 8. sjednici Hrvatskog sabora 19. studenog ove godine, raspravljali smo i o ovom zakonu u prvom čitanju. Nakon toga je sabor 21. studenog prihvatio ovaj prijedlog zakona u prvom čitanju i danas ga evo imamo ovdje i u drugom čitanju i opet imamo istu problematiku. Dakle jedni su za ubrzanje postupaka, a jedni su protiv i ono što je dobro u ovom zakonu se prezentira kao da uopće nije dobro, a upravo tako da je suprotno napisano uvijek bi se pisalo što, što ne valja u zakonu. Prema tome, ja mislim i smatram i ispred kluba Domovinskog pokreta navodim i ističem da ćemo mi kao klub prihvatiti Zakon o gradnji jer smatramo da se ovim zakonom donose značajne i dugo očekivane promjene u području graditeljstva.
Prvo, dio odredbi o energetskoj učinkovitosti izdvaja se u poseban zakon pa umjesto jednog imamo dva jasnije strukturirana propisa Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Drugo, redefiniraju se temeljni zahtjevi za građevinu. Umjesto dosadašnjih 7 propisano je 8 temeljnih zahtjeva. Uvode se i pojednostavljeni su postupci izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene i višestambene zgrade s manjim brojem potrebnih dokumenata. Sad bih ja rekla ovo je jako važno, a je jako je važno jer u cijeloj ovoj zbrci dokumenata kada, koji su bili potrebni za izdavanje građevinske, građevinske i uporabne dozvole znalo se dogoditi upravo ono da vam, da vam fali jedan papir. Ključna novost je da projektant sam putem elektroničkog sustava e-dozvola pribavlja sve posebne uvjete i uvjete priključenja u roku od 30 dana. Time se povećava odgovornost projektanata ali i smanjuje administrativno opterećenje tijela graditeljstva. Takvo, tako tijela dobivaju više vremena za učinkovitije vođenje postupaka izdavanja dozvola. Novim se zakonom uvode obveze izrade izvan izvedbenog projekta za sve građevine osim manje složenih čime se podiže kvaliteta gradnje i sigurnost građevina. Uvodi se i obveza provjere je li se s građenjem započelo prije izdavanja dozvole uz plaćanje posebne naknade investitorima što će doprinijeti smanjenju nezakonite gradnje. Upravo je kolega maloprije govorio o kako je, kako će ubrzanje izdavanja građevinske dozvole upravo doprinijeti nezakonitoj gradnji. Ja upravo mislim suprotno da će se smanjiti nezakonite gradnje. Važna novost je i produženje važenja građevinske dozvole. 6 godina za građevine za koje, za koje dozvolu izdaje upravno tijelo te 8 godina za građevine koje odobrava ministarstvo. Time se ukida dodatni upravni postupak produljenja dozvole. Uz zahtjev za uporabnu dozvolu, izvođač će ubuduće biti dužan priložiti program i način održavanja građevine i ugrađene opreme što je ključno za dugoročno održavanje posebno kod zgrada.
Posebno ističem i uvođenje BIN modela kojim omogućuje suvremeni digitalni pristup projektiranju i građenju. Time se osigurava veća transparentnost, bolja suradnja svih sudionika i još jedan korak prema potpunoj informatizaciji građevinskog sektora. U odnosu na prijedlog zakona iz prvog čitanja, konačni prijedlog donosi brojna, brojna preciziranja. Jasnije se definiraju teže povrede dužnosti projektanata, glavnog projektanta i nadzornog inženjera, propisano je postupanje tijela graditeljstva ako je projekt izrađen protivno prostornom planu. Dodano su uređenje obveze inženjera gradilišta i nadzornog inženjera, uveden je obvezan kvalificirani elektronički potpis u dokumentaciji te su dorađene sve relevantne prijelazne odredbe radi osiguravanja pravne sigurnosti. Ovaj zakon poštovane kolegice i kolege je važan korak prema moderniziranju, jednostavnijem i učinkovitijem sustavu gradnje. Njegova svrha nije samo ubrzati postupke već povećati i sigurnost i transparentnost i kvalitetu izgrađenog prostora. Vjerujem da će ove promjene dugoročno doprinijeti i građevinskom sektoru i našim jedinicama lokalne samouprave, ali što je najvažnije našim građanima.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Nacionalnih manjina, govorit će poštovani zastupnik Vladimir Bilek, izvolite.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo poštovani gospodine potpredsjedniče.
Uvaženi predstavnici ministarstva, uvažene kolegice i kolege, evo raspravljamo već neko vrijeme znači o Konačnom prijedlogu Zakona o gradnji koji je dio možemo reći šireg zakonodavnog paketa usmjerenog na unaprjeđenje sustava prostornog uređenja i gradnje.
Ono što bi želio istaknuti je nekoliko elemenata zbog kojih ovaj prijedlog zaslužuje našu pažnju i određenu potporu uz naravno otvorenost za daljnja poboljšanja direktno u provedbi.
Prije svega cilj ovog zakona je povećati učinkovitost postupaka, smanjiti administrativna opterećenja i ubrzati realizaciju projekata od malih privatnih zahvata do velikih investicija. Znamo da su u praksi upravo administrativne procedure često najveća prepreka bržem razvoju jedinica lokalne samouprave a time i ravnomjernom regionalnom razvoju. Pozdravljam stoga dodatno pojednostavljenje procesa izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola kao i jasnije definiranje odgovornosti projektanata, nadzornih inženjera i drugih sudionika u gradnji. Jasniji proces znači i manji rizik za investitore ali i veću sigurnost za sve naše građane.
Pozitivnim ocjenjujem i to što se zakon dodatno usklađuje s pravnom stečevinom EU posebno u dijelu digitalizacije postupaka. Digitalni procesi ne samo da skraćuju vrijeme rješavanja predmeta nego i povećavaju transparentnost što je posebno važno u sektoru koji vuče značajne gospodarske učinke.
Važno je naglasiti da se ojačava sustav nadzora nad građenjem čime se povećava sigurnost i kvaliteta objekata. U praksi ovo znači manji prostor za improvizacije i sivu zonu, a više odgovornosti i direktnog stručnog rada.
Kao predstavnici lokalnih sredina znamo koliko je bitno da zakon bude provediv. Svako dodatno normiranje mora imati svoju podlogu u realnim kapacitetima lokalne razine ali i u jasnim procedurama koje ne ostavljaju prostor za različita tumačenja. Držim da je ovdje postignut određeni napredak iako će pravi ispiti biti direktno u implementaciji kad zakon stupi na snagu i kad se direktno po njemu počnu znači i graditi zgrade, projektirati i sve ono što je potrebno.
Stoga želim istaknuti da će potpora ovom zakonu imati smisla samo ako uz njega ide i praktična podrška, dodatne edukacije, tehnička pomoć jedinicama lokalne samouprave te daljnje ulaganje u digitalne sustave koje će omogućiti bržu i učinkovitiju obradu predmeta. Bez toga i najbolji zakon može ostati mrtvo slovo na papiru, a vjerujem da ministarstvo priprema upravo to odnosno da upravo to i radi na terenu koliko čujem već u priprema. S te strane hvala njima ali i zahvala svim onima našim referentima koji rade direktno u uredima različito po regijama RH ali i u lokalnim uredima.
No, uz sve napore ministarstva i uz partnerski odnos prema lokalnim jedinicama vjerujem da ovaj prijedlog može doprinijeti stabilnijem, transparentnijem i bržem sustavu gradnje. U konačnici to znači kvalitetniji život građana, više investicija i bržu realizaciju razvojnih projekata jer znamo da nam je evo sada u ovom vremenu iako se jako puno popravilo i došlo je do puno bržeg i izdavanja građevinskih dozvola i kontrola na terenu i gradnje možemo reći pogotovo uz ovaj sustav i mogućnosti NPOO-a koje su direktno možemo reći promijenile vizuru RH od velikih gradilišta pa do onim malih možda manjih gradilišta u jedinicama lokalne samouprave a koje su vapile upravo za takvim investicijama bez obzira da li se radilo o novim projektima ili se radilo o rekonstrukciji postojećih građevina.
Zbog svega navedenog uvažavajući sve primjedbe koje treba razmotriti ovaj prijedlog vidim kao korak naprijed i kao dokument koji možemo podržati u daljnjem jačanju sustava gradnje u RH.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu i prva se javila poštovana zastupnica Juričev Martinčev.
Izvolite.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicima, kolegice i kolege, danas tu raspravljamo trenutno o Zakonu o gradnji. Zanimljivo je bilo slušati kolegice i kolege koji su glasali protiv objedinjavanja točaka govorili su sada se dogodilo ono što se trebalo dogoditi prošli put, razdvojili smo raspravu o zakonskim prijedlozima, bitno je razdvojiti je jer je prostor bitan itd..
Najčešće su govorili o prostornom uređenju i takli su se te teme iako nju se i ne može odvojiti o Zakonu o gradnji ali on su toliko inzistirali na tome pa je to bilo zanimljivo slušati ili su pak svoju raspravu maksimalno smanjili.
Vidimo da je i čuli smo da SDP kaže ne možemo podržati ove zakonske prijedloge jer oni svu odgovornost prebacuju na investitore i projektante. To je isto jako zanimljivo jer svo ovo vrijeme slušamo posljednjih dana, tjedana kako ovi zakonski prijedlozi idu na ruku samo investitorima i sad oni ne mogu glasati za ovaj prijedlog Zakona o gradnji zato što se odgovornost prebacuje na te iste investitore i projektante.
Nadalje, druga kolegica iz istog kluba kaže ovaj zakon nudi sigurnost investitorima a ne našim građanima. Tako da ovaj morala sam se malo osvrnuti na to, a sad ću na zakonske prijedloge. To dovoljno govori o njihovoj vjerodostojnosti i što su samo željeli postići sa ovim razdvajanjem.
Naime, svi smo se složili ovi zakonski prijedlozi omogućavaju ubrzanje procesa. Njime se uvode odvojeni postupci za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola koji će biti pojednostavljeni i za koje će biti potrebno priložiti manji broj dokumenata. Propisuje se da projektant sam putem elektroničkog programa e-dozvola ishodi posebne uvjete i uvjete za priključenje itd., što znači da svim onim u lancu građenja ovaj zakon će biti bolji, kvalitetniji i omogućit će im brže građenje. Naglašavam da govorim da sada trenutno o Zakonu o građenju a kasnije ću govoriti o Zakonu o prostornom uređenju kad za to dođe vrijeme. Znači govorim o građenju koji je u skladu sa zakonom i sa prostornim planovima koji su na snazi.
Ajmo sad vidjeti tko su ti ljudi koji imaju koristi od Zakona o gradnji. Ja bi rekla gotovo svi. Znači svi u lancu građenja ili oni koji su naslonjeni na to. Govoreći o investitorima uglavnom se govori investitori su aludirajući na one investitore koji rade višestambene objekte za preprodaju itd. Međutim nemojmo zaboraviti što je sve investicija i tko sve može biti investitor. Znači investicija je i obiteljska kuća i cesta i željeznička pruga, vrtić, bolnica, proizvodni pogoni, farme, staje, sve su to investicije. Ugostiteljski i turistički objekti, vinarije, uljare, sve su to investicije i sve su to naši ljudi koji žele investirati i graditi ovim zakonom dobijaju brže, kvalitetnije rješenje nego što smo to imali do sada. E sad, ko je, tko sve dobija ovim u lancu. Znači imamo najprije vlasnika zemljišta, taj vlasnik može na svom zemljištu raditi kuću za svoje dijete i on je investitor. Taj vlasnik tog građevinskog zemljišta, on može prodati svoje zemljište i opet će dobiti nešto s čime će riješiti možda stambeno pitanje u nekom drugom gradu svom djetetu, sebi riješiti neki svoj socijalni problem i dalje. Onda imamo u lancu geodete pa projektante pa arhitekte pa građevinare, vodoinstalatere, električare, piture itd. I sad kad vidimo koliko je tu ljudi, koliko je tu naših građana, znači uvijek samo se proziva i govori o investitorima ali mi tu imamo naše građane koji nešto rade i privređuju. Tu su neki obrtnici ili firme koji zapošljavaju veliki broj naših sugrađana, svi oni dobijaju jednim ovakvim prijedlogom zakona. Kad govorimo o financijama, na sve to će se platiti porez na promet nekretnina, uplaćuje se mirovinsko, zdravstveno osiguranje i sve ono što treba po pitanju prijavljenih radnika. Puni se državni proračun, plaćaju se komunalni doprinosi, pune se gradski proračun itd. Znači ovakav prijedlog zakona je napredak za sve nas zajedno. Ne samo čitavo vrijeme se govori o tom investitoru i u jednom ja bih rekla negativnom kontekstu. Ja, ja mislim da je ovo prijedlog zakona za koji bi svaki zastupnik trebao podići ruku jer će omogućiti time nešto brže i lakše ishodovanje dozvole ali i bolju kontrolu građenja. Neću to izostaviti iako neki su se tu ovaj referirali pa se više odnosi ta kontrola na inspekcijski nadzor ali ono što može Zakon o građenju tu i stoji. Znači propisuju se i dodatne dužnosti i zadaće svih sudionika u gradnji i javno pravnih tijela kao i posljedice u slučaju njihovog nepridržavanja. Znači ako projektant preda referentu zahtjev za dozvolu, za ishodovanje neke dozvole koja je mimo zakona i prostornog plana, šta je bilo do sad, neću reći da li je na tome inzistira investitor ili ne, postoji mogućnost da izgubi licencu svoje komore. To nije tako mala stvar, netko se za to školuje, ulaže u svoje obrazovanje, u stručni ispit, otvori svoj mali ured, radi da bi tako nešto olako izgubio zbog investitora koji to zahtjeva. Nadalje kaže dopunjuje se i precizira odredba o načinu postupanja tijela graditeljstva nakon što se uočilo da projekt ne zadovoljava propisane uvjete, naročito ako građevina nije projektirana u skladu sa lokacijskom dozvolom. Znamo isto tako ako investitor zahtjeva ili mu građevinska tvrtka krene sa izvođenjem radova kad još nema dozvolu i zbog toga snosi sankcije i čuli smo od ministra i piše u zakonu, to može nadgledati komunalni redar. Znači nije problem da dođe on koji je tu na terenu, ne treba sad dolaziti građevinski inspektor i ta kazna će biti prihod jedinice lokalne samouprave. Nadalje, dopunjene su i odredbe kada su u pitanju dužnost i obveze inženjera gradilišta i glavnog inženjera gradilišta pa zatim dužnosti nadzornog inženjera itd.
Međutim unatoč svim naporima ministarstva, svi smo također svjesni da ima i problema na terenu. Npr. ja dolazim iz Šibensko-kninske županije i u posljednje 4 godine u prethodnom mandatu prethodnog župana, Ured za prostor je napustilo 14 djelatnika, 14 djelatnika. Konstantno je otvoren natječaj i nitko se ne prijavljuje. Mi znamo kolika primanja imaju u županijskim uredima ljudi visoke stručne spreme, za razliku koliko mogu imati kod jednog privatnika građevinara ili u projektantskom birou arhitekta ili građevinar i na te se natječaje nitko ne javlja. To ne može regulirati ministar, ni ministarstvo ni Vlada zakonima. To su problemi koje sigurno ja pretpostavljam možda nema u Slavoniji ali mi u Dalmaciji imamo takvih problema i unatoč tome što se jako trude, napretci su evidentni još uvijek kad je kompletiran sav, sva dokumentacija za ishodovanje dozvole, treba prosječno 77 dana. Znači još uvijek ne možemo ući u ovih 60 dana i sada kad imamo ja bih rekla i ozbiljne uvjete, što treba osoba u postupku izdavanja dozvola službena osoba kakve kvalifikacije imati, moguće da ćemo imati ponovno problem, da ne kažem i veći problem. Ali to je nešto što ćemo rješavati sigurno na terenu i ovaj zakonski prijedlog podržavam i vidim tu jako puno elemenata za koje očekujem i da kolegice i kolege iz oporbenih klupa unatoč tome šta su tu govorile ali to se po meni više odnosi na prostorno uređenje nego Zakon o građenju, podrže. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika na vaše izlaganje. Prvo je kolega Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana kolegice, sve ovo što ste vi rekli ja kako se to kaže potpisujem ili se slažem s vama i zapravo pozdravljam ovaj prijedlog Zakona o gradnji jer ću sada nešto reći s pozicije eto kako ste rekli investitora, ali investitora na način čelnika lokalne samouprave, točnije načelnika općine i zapravo sve ove probleme koje ste vi pobrojali, se svi mi čelnici lokalne samouprave s njima i susrećemo i pozdravljamo. Samo ću istaknuti dakle između ostaloga novinu pomakivanje s 3 godine na 6 godina važenje građevinske dozvole bez upravnih postupaka al zapravo mogo bi sada nabrajat puno toga, posebice i o projektantima, svi smo mi uvelike zahvaljujući i Vladi i EU i ovim sredstvima povlačili sredstva i znamo u građevini šta to znači bez obzira što nismo građevinari.
Kakva su još dodatno vaša iskustva u …/Govornik se ne razumije./…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…na ovaj zakon?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Sobota, istina, u ovim raspravama se moglo čuti nešto što svako onaj koji je ikad radio na bilo kojem projektu vidi da ta osoba nema ni znanja, ni iskustva, a nije uz to ni pročitala ovaj zakon, pa da nešto od toga shvati. Kao gradonačelnica Vodica imam također jako puno iskustva po pitanju tih dozvola i ovu odredbu, hvala što ste vi napomenuli, ja nisam stigla to posebno pohvaliti jer evo grad Vodice radi na aglomeraciji sustava odvodnje više od 10.g., davno smo ishodovali dozvole za neke ulice i još uvijek nismo krenuli u realizaciji. Ono 2+2 nam je omogućavalo nešto, a ovo je puno, puno jednostavnije, pa ja bi rekla i pravičnije, onako smo samo zatrpavali taj isti ured koji, već sam rekla, je kadrovski osakaćen, tako da ovo je za svaku pohvalu i vjerujem da će ovo posebno…
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa…/…
…/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)
…molim vas, molim vas sve da se držimo vremena striktno jer gledajući kolko ima prijavljenih ostat ćemo do jedno 6 ili 7 ujutro, pogotovo ako premašimo vrijeme.
Poštovani zastupnik Milan.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, na tragu replike kolege Sobote, kao čelnik JLS posebno pozdravljam izmjene koje se odnose na trajanje važenja građevinske dozvole jer su one u praksi imale veliki utjecaj na realizaciju projekata na lokalnoj razini. Prema dosadašnjem zakonu važenje dozvole bilo je kraće i strože definirano, što je stvarano probleme u provedbi projekata, evo spomenuli ste aglomeraciju u Vodicama, aglomeracija se provodi u Metkoviću i znamo koliko je važno imati mogućnost produljenja građevinske dozvole.
Poštovana zastupnice, slažete li se da će ovo produljeno važenje dozvole povećati pravnu sigurnost i olakšati provedbu projekata na lokalnoj razini? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Milan, istina, ovo najviše izlazi u susret velikim i značajnim projektima na kojima se godinama radi i to rade općine i gradovi i na samom početku čuli smo i znamo da i udruga gradova i udruga općina i udruga županija nije imala značajnih primjedbi, posebno ne na ovaj Zakon o gradnji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lipvac Pehar.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana kolegice, zanima me jeste li vi danas u ovoj cjelokupnoj raspravi koju smo evo dosada, o kojoj smo razgovarali, zaključili koja rečenica, koji članak ovog Zakona o gradnji je onaj kojim se pogoduje nekima, što je to točno što u ovom svemu ne štima jer mi samo slušamo da nešto ne štima, da se pogoduje, a što je to konkretno? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolegice Lipovac, istina, samo govorimo o nekim investitorima kao da su oni ne znam nekakve babe roge koje će uništiti naš prostor. Nismo čuli ništa konkretno, a i na kraju krajeva vidjet ćemo na, kad budemo vidjeli koliko je uloženo amandmana upravo na ovaj zakon, čime bi oni to pospješili i izašli u susret kako oni kažu građanima, a ne u susret investitorima za koje nas prozivaju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilek.

Bilek, Vladimir (Nezavisni)
Hvala lijepo.
Poštovana kolegice, znači evo čuli smo i sad na ovo vaše zadnje, odjednom je došlo sa određenih strana da su investitori neki bauk, neki tamo zločesti ljudi. Ja bi samo htio podsjetit da investitori su u biti u većem dijelu i najvećem dijelu naši građani jer to su oni koji, svi mi koji gradimo obiteljske kuće, poljoprivrednici koji grade farme, proizvodne pogone, naši obrtnici i poduzetnici, a isto tako JLRS što se tiče izgradnja znači vrtića, škola i ostalih građevina javne namjene, pa mene isto zanima, pa kako i na koji način onda to pogodujemo kad pogodujemo našim građanima?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Bilek, baš mi je drago da ste ovo spomenuli jer i ja sam zaboravila u svojoj raspravi istaknuti to njihovo prozivanje da mi to radimo u korist stranih investitora. Tu su svi investitori jednako člancima obuhvaćeni, što znači investitor je i neki naš sugrađanin koji treba, koji gradi svoju obiteljsku kuću i grad ili općina koji je radio vrtić ili starački dom i bolnica, sve su to investicije i sve su investitori bilo gradovi, općine ili naši sugrađani. Stalno ističu i mantraju to su strani investitori kako bi dobili javnost protiv ovih zakonskih prijedloga.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući.
Poštovana saborska zastupnice, da, interesantna je ta poveznica investitor, projektant, te tijelo županijsko ili državno koje nešto rješava. Činjenica je i to je neosporno točno da su kroz prijedlog ovog zakona zapravo projektanti dobili novu ulogu i novu težinu da sa svojim žigom ili kažem i to po domaće svojim štambiljom dakle garantiraju nešto što ide u daljnju proceduru i za razliku od dosadašnjeg pristupa gdje je to završavalo na nivou gradske ili županijske uprave, onoga tko izdaje građevinsku dozvolu, sami arhitekti ili sami urbanisti ili sami inženjeri nisu imali reko bih neke prevelike obaveze, ja strašno cijenim tu struku, ali jasno oni ne rade zabadava, za to dobivaju novce i zato moraju odgovarat za ono za što rade.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Istina kolega Turk, projektanti su sad dobili nove obveze, dobili su još veću odgovornost i zaista moraju pripaziti kakav će prijedlog i, i projekt predati, time će sigurno i olakšati službama koji izdaju dozvole kad imaju i cjelokupnu dokumentaciju i sve što je u skladu sa zakonom odnosno prostornim planom jer u protivnom ulaze u veliki rizik da taj projekt, projektant može izgubiti licencu svoje komore. Vi koji ste sigurno radili na jako, jako puno projekata vi jako dobro znate kako morate i balansirati i kolko sastanaka imati da se određeni projekt uskladi i sa prostornim planom i sa zakonom i dobiju sve ove …. Sad to radi sve projektant. Projektanti su privatni, privatnici bilo tvrtke, bilo obrtnici i oni će sigurno to adekvatno znati i naplatiti, ali ovim će i rasteretiti sustav i ubrzati postupak.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče. Poštovana kolegice, kada oporba straši javnost sa tim zločestim investitorima jer oni imaju na umu investitore poput npr. kolegice Kekin koja investira u nekretnine sa kuće s bazenom ili npr. investitore u zlato npr. poput kolegice Raukar koja skuplja zlatne poluge?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Pa hvala kolega Zekanović, možda upravo i te kolegice nisu sad tu pa i ne raspravljaju na tu temu vjerojatno su oni unutar kluba dobro razmislili i odlučili ko bi trebao u ime kluba govoriti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice, vidim da ste iznimno upućeni u sam zakon, ali isto tako i u praksu kao gradonačelnica i naglasili ste da će zbog ovlasti, a i odgovornosti projektanata biti državna uprava značajno rasterećena. Čuli smo to u izlaganju ministra koji je naglasio da i jednostavnost i ubrzanje ide zahvaljujući upravo tome.
Međutim, ja kad sam postavio pitanje nisam dobio čak ni naznaku odgovora kod takvih ozbiljnih stvari kad se radi u državi i kod svih zakona dobivamo procjenu koliko će to koštati državu, a u ovom slučaju budući će to dosta u velikoj mjeri rasteretiti državu upravu ja sam postavio pitanje, pa molim vas da odgovorite, dakle koliko ćemo tu osloboditi radnih mjesta znači koliko će tu uštedjeti državni proračun i građani troškova na državnoj upravi budući je puno ljudi odrađivali ovo što će odraditi projektanti?
Međutim, postoji li negdje u zakonu predviđeno da ćemo ne znam 50% tih koji su se bavili građevinskim dozvolama, budući je sad to preuzeo …/Upadica Reiner: Hvala./… ako možete na to.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev. …/Upadica Jurčević: I zbog javnosti./…

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolega Jurčević. Ja evo mogu reći iz primjera svoje županije, ja sam maloprije rekla da u posljednji četri godine 14 je djelatnika napustilo ured i da nam treba nakon cjelokupne dokumentacije 77 dana. Ja pretpostavljam da ovaj prijedlog zakona će doprinijeti da više nam neće trebati 77 dana nego možda 50 dana, da nam neće biti manjak tih 14 djelatnika nego možda 10 djelatnika, to ja procjenjujem. Al u svakom slučaju to će umnogome doprinijeti brzini izdavanja dozvole.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Bilić.

Bilić, Dubravko (NPS)
Poštovana kolegice, evo drago mi je zapravo da ste kao praktičar skrenuli pozornost na sve ono dobro praktično u ovom zakonu koji se najviše tiče jedinica lokalne samouprave i naravno samih građana koji u tim jedinicama lokalne samouprave žive. Evo ja sam cijelo vrijeme danas ovdje i stvarno sam se uplašio za sebe jer nisam zapravo mogao razumjeti što su to investitori. Cijelo vrijeme govorimo o investitorima sa ljudima koji dolaze sa vrećama novca i žele nešto promijeniti u našim sredinama. Međutim, nemojmo zaboraviti da smo kroz europske projekte gotovo najveći investitori u lokalnim jedinicama upravo mi gradovi, županije, sama država i zapravo svjesni smo hrpe problema s kojom se suočavamo s ovim zakonom kojega sad imamo i svaka promjena je zapravo dobrodošla. I evo zahvaljujem zapravo što ste razjasnili tko su to investitori.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo. Kolega Bilić drago mi je čuti da vi kao čelnik pohvaljujete ovaj prijedlog zakona da ste i vi uočili kako i u kojoj mjeri doprinosi brzini i lakoći ishodovanja dozvola, posebno kad su u pitanju općine, gradovi i županije.
U posljednje europski fondovi su upravo doprinijeli tome da sve veći broj investitora su upravo jedinice lokalne i područne samouprave i pretpostavljam da bar oporbene kolege zastupnici koji su čelnici jedinica lokalne samouprave da će oni podržati ovaj zakon jer će i njima umnogome olakšati rad.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Miloš.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Poštovana kolegice Juričev-Martinčev, pa moram reagirati već nekoliko puta prozivate oporbu da je glasala protiv objedinjene rasprave što smatram neprimjerenim i to pogotovo nakon što ovaj zakon pokušavate prelomiti preko koljena, donesite ga u nevjerojatno kratkom roku uz veliko protivljenje i struke i oporbe i onda bi još htjeli da zastupnici ne koriste vrijeme za kvalitetnu javnu raspravu. Mislim da to nije u redu i podsjećam vas da upućujete u drugo čitanje zakon tek nakon dva tjedna i još odbijate treće čitanje iako se cijela oporba njemu protivi, dakle imamo pravo tražiti tu raspravu.
A što se samog glasanja tiče vašeg izgubljenog glasanja, ja ću bit poštena prema vašem kolegi Ćosiću, nije on zakasnio nego sam ja ušla u sabornicu nakon što ste se vi prebrojili, a prije nego što ste započeli glasanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Miloš. Ja nemam ništa protiv toga se to razvoji, ali sam naglasila kako uglavnom svi koji su tražili stanku za Zakon o gradnji više su govorili o prostornom uređenju, na taj dio dala primjedbu na neki način. E prema tome sad mi raspravljamo ovako … ali zašto onda se samo ne usredotočimo na Zakon o gradnji nego upravo vi govorite više o prostornom uređenju, a o tome ćemo govorit za koji minut.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovana zastupnica Anita Curiš Krok. Neće baš biti za koju minutu nego čini mi se za koji sat, ali dobro. Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Ja ću danas također govoriti isključivo samo o Zakonu o gradnji, iako evo ovdje i kolegica je sada navela da svi pričamo o Zakonu o prostornom planiranju, mislim da itekako treba govoriti o ovom zakonu koji je na kojem smo trenutno sada.
Prije nego što krenem sa svojom pojedinačnom raspravom moram radi javnosti navesti da nisu svi načelnici i gradonačelnici, svi mi koji vodimo jedinice lokalne samouprave zadovoljni sa ovim Zakonom o gradnji i nije istina da će ovaj prijedlog Zakona o gradnji omogućiti bolje i kvalitetnije investicije nama kao investitorima tj. kao lokalnoj samoupravi.
Kada se spominje riječ investitori, investitor nije samo jedinica lokalne samouprave, investitor nije sad kako je tu maloprije netko rekao neka babaroga nego su investitori obični ljudi, obični građani svi oni koji žele osnovati možda svoj dom u ovoj državi u kojoj je to jako teško, ali i oni koji jednostavno žele zaštiti svoju djedovinu.
I ovaj Zakon o gradnji u biti i prije prvog čitanja jednostavno mogli bi sažeti tako da do građevinske nikad lakše, a zakonite gradnje nikad teže i nesigurnije. To je moje osobno mišljenje ovog zakona, a sad ću u biti i navesti zašto.
Kad analizirate ovaj novi prijedlog Zakona o gradnji vidljivo je da se uvodi i dodatna faza znači idejni projekt koja dosad nije bila obavezna za obiteljske kuće 3B skupine. Tu pričamo znači o običnim građanima, o običnim ljudima koji žele sagraditi svoj dom. Time se postupak do građevinske dozvole formalno ubrzava, znači ono što upravo i govorimo cijelo vrijeme da i pokušavate nam isprezentirati da neke stvari postaju brže ali put do samog početka gradnje se istovremeno produžuje.
Istodobno se ukida i dosadašnja kontrola glavnog projekta od strane izdavatelja dozvola i u tome vidim jako veliki problem jer kad nemate nekoga tko kontrolira, znači kad izdavatelj dozvola ne kontrolira ono što je u projektu uvijek dolazi na terenu i u samoj praksi do problema. Građevinska dozvola izdavat će se isključivo na temelju idejnog projekta bez ikakve provjere glavnog projekta. Glavni projekt koji je ključan dokument za sigurnu i kvalitetnu gradnju izrađivat će se i prijavljivati bez ikakvog upravnog nadzora, a potvrde glavnog projekta posta… postojat će samo ako ih projektant sam ishodi, a što znači da sustavna kontrola nije osigurana. Spremnost projekta za gradnju neće provjeravati nitko osim nadzornog inženjera i to tek onda kad gradnja već krene.
U tom slučaju smatram da eventualni problemi postaju skupi, rizični i često nepopravljivi. Otvara se i nova siva zona. Što se događa kad su recimo izdani posebni uvjeti npr. uvjeti HAKOM-a a potvrda glavnog projekta ipak nije obavezna. Moguće je da projekt bude i u koliziji s izdanim uvjetima a da se to ne otkrije na vrijeme nego tek u nekom toku gradnje. Naravno da u praksi do građevinske dozvole dolazi se lakše nego ikad prije kako sam već i navela, a sam početak gradnje postaje teži, nesigurniji i rizičniji.
Odgovornost se sa administracije seli na nadzorne inženjere i da se razumijemo ja podržavam to da nadzorni inženjeri i bilo sudjeluje u tome ima odgovornost, ali mi u sustavu moramo jednostavno znati apsolutno sve.
Također, ono što još u prvom čitanju sam bila istaknula istaknut ću sada i u drugom i što sam apelirala u prvom čitanju, međutim vidim da ništa nije ušlo. To je dodatni rad inženjera. Imate inženjera koji rade u nekoliko firmi, ne na nekoliko gradilišta, u nekoliko firmi putem dodatnog rada. Znači taj čovjek ne vjerujem da kvalitetno obavlja posao na nekih 30 gradilišta. Mislim da se je to trebalo ograničiti, pozdravljam dodatni rad ali dodatni rad na nekoliko gradilišta. Kad taj inženjer ne zna na kojem je gradilištu danas, na kojem je gradilištu sutra i da je on praktički samo netko tko lupa pečate nije dobar.
Također, naveli ste da ubrzavate javnopravna tijela, pa mene baš interesira kako ćete ubrzati javnopravna tijela iako ste vi stavili u Članku 127. zakona prekršajne odredbe ali me zanima da li ćete tu kaznu naplatiti HEP-u, da li ćete tu kaznu naplatiti Hrvatskim vodama koji vrlo često kasne naravno i sa određenim dopuštenjima prema investitorima.
Također ono čime ću i završiti, a opet se tiče onoga čime sam i započela to je idejni projekt kojeg se prije nije trebalo. Naravno da je idejni projekt u svakoj investiciji dobro došao i da na kraju krajeva nije dobro što se ta građevinska izdaje bez kontrole glavnog projekta od upravnih tijela, ali ostaje siva zona što ako su izdani posebni uvjeti recimo konzervatorski. Znači država smo koja ima stvarno prekrasnu kulturnu baštinu, imate u svakoj općini i u svakom gradu nešto što je pod kulturnom zaštitom na koje se treba evo recimo izdati i potvrda glavnog projekta. Kad se to izdaje, tko će to izdavati? Mislim da će to ostati siva zona.
Ne bih željela da se i dalje komunicira u javnosti da načelnici i gradonačelnici su svi suglasni sa ovim zakonom. Znači i dalje je ono što pozivam da zakon u ovakvoj mjeri stvarno treba ga povući i treba jednostavno sagledati što je dobro ne samo za jedinice lokalne samouprave nego upravo i za građane RH. Znači za malog čovjeka koji će poželjeti napraviti svoj dom, zadržati svoju obitelj u RH, a ne da ga u tome apsolutno koči građevinski lobij ili nekakve administrativne evo poteškoće.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Opet imamo više replika, prva je kolege Milana.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice u prijedlogu zakona, složit ćete se sa mnom, jasno se vidi pomak prema digitalizaciji samih procedura. Slažete li se da će novi sustav digitalnih rješenja povećati transparentnost i smanjiti opterećenje lokalnih samouprava?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Poštovani pa evo ja ću vam reći iz svojega primjera. Prilikom vađenja posebnih uvjeta za jedan kapitalni projekt u svojoj jedinici lokalne samouprave iako je bilo moguće to samo kliknuti tako dugo dok 30-i dan pročelnik jedinstvenog upravnog odjela nije nazvao javnopravno tijelo znači koje je u vlasništvu RH da jednostavno se očituju do tada, ta digitalizacija nažalost nije značila ništa. Mi se svi volimo pozivati na digitalizaciju, nažalost digitalizacija još uvijek u nekim jedinicama lokalne samouprave, ne samo u jedinicama lokalne samouprave nego i u javnopravnim tijelima, naravno u javnim firmama koje su u vlasništvu RH nažalost nije moguća. Ja također kao i vi zagovaram da se to stanje popravi i nadam se da će se popraviti ali to nije jedina, jedina tema ovog zakona i ta digitalizacija najmanji je problem ovog.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Uvažena kolegice slušao sam vašu raspravu i danas smo imali u nekoliko navrata prilike čut kako se vladajući konstantno hvale ubrzanjem samih postupaka ali ne naglašavaju da ne dolazi do paralelnog jačanja samog nadzora, standarda i kontrole. Pa moje pitanje za vas kao čelnici jedinice lokalne samouprave, smatrate li vi da će ubrzanje procesa izdavanja dozvola biti sigurno. To kažem u kontekstu kada sustav nadzora i dalje ostaje u potpunosti nepromijenjen odnosno mislite li da brža procedura neće ujedno i potencijalno značiti više pogrešaka te više rizika odnosno veće rizike. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa kolega ovo je stvarno pitanje na mjestu i u svakom slučaju odgovor je taj da bi mi svi i čelnici lokalne samouprave i svaki građanin RH kad čekate neke dozvole da bi željeli da se to naravno riješi u zakonskom roku, da čim prije počnete raditi, rokovi teču, teču rokovi vezano za europske projekte međutim vjerujte, nekad je bolje pričekati i treba stvarno sve po kak se to veli onak kak treba napraviti jer u čemu je problem. Problem je u tome da ćete dobiti gradnju koja ne da, bit će zakonita ali ćete dobiti gradnju da jednostavno nešto neće biti napravljeno po pravilima struke, bit će nekvalitetno, bit će rizično i onda ćete biti u problemu. Onda vjerojatno ćete imati i problem sa ishođenjem uporabne dozvole, sa ishođenjem svih ostalih dozvola, a i na kraju krajeva sa samim korištenjem navedene čestice.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Budalić ima repliku.

Budalić, Ivan (HDZ)
Poštovana kolegice akt za gradnju temeljem prijedloga ovog novog zakona je idejni projekt. Taj idejni projekt da li prolazi javnopravna tijela, prolazi. Ako smo ubrzali proces znači akt o gradnji je već legalan. Zašto ne bi samim tim postupkom se omogućila i ubrzala gradnja mladim obiteljima i njihovim, njihove nove objekte koji su u postupku izgradnje. Zašto vi to problematizirate?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Kolega Budalić ja vam želim, vi ste isto čelnik lokalne samouprave, želim vam uskoro na vašim vratima jednu mladu obitelj koja će graditi dom po upravo po idejnom projektu kad vam dođe i pokuca vam i kaže da im se narušila statika, da jednostavno kosina bilo kakvog potpornog zida nije dobro. E baš me zanima što ćete im onda odgovoriti. Šta ćete im reći onda, e trebali ste si možda sami platiti glavni projekt i radit prema glavnom projektu. Glavni projekt je za zaštitu i struke i za zaštitu na kraju krajeva i same te građevine. Mislim da se svim drugim stvarima može ubrzati procedura ali ako ju je se i ubrzava procedura što nitko nije rekao da ne pozdravlja ali ne, ne potiče se time kvaliteta i sam ishod.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kralj.

Kralj, Denis (SDP)
Hvala, hvala predsjedavajući.
Evo pitanje za kolegicu Krok, pa bili smo zajedno smo bili jučer na odboru i tamo smo suočili ministra Bačića sa brojnim prigovorima struke koje imaju na ovaj zakon. On je svejedno rekao da je ovo odluka ove većine da ovaj zakon se izglasa pa me zanima šta mislite vi zašto se sad taj zakon gura iako je jasno da je struka protiv? Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Curiš Krok.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Pa vidite kolega, ja sam to i u prvom čitanju veoma me iznenadilo za ministra Bačića koji dolazi iz struke i za kojeg sam stvarno mislila da možda neće ali evo, vjerojatno je većina i pritisak puno veći od onoga što misli struka. Uvjerili smo se posljednjih dana da struka nažalost ne podržava jednostavno ovo što se predlaže. Vidjet ćemo što će se dešavati narednih mjeseci i narednih godina što se tiče samog i tog građevinskog sektora. Što će se događati sa arhitektima, inženjerima i na kraju krajeva ako se ne sluša struka, ako se ne sluša znanje, mislim da i u ovom segmentu ne možemo se pozivati na to da smo zemlja znanja ako nam ne trebaju evo takvi stručnjaci. Ali mi to radimo u svemu, na svakom zakonu. Nije to samo na Zakonu o gradnji, mi radimo to apsolutno sa svakim zakonom koji se donosi u ovom visokom domu. Ne sluša se struka.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovana kolegice meni je u vezi ovih zakona najzanimljivije slušati i vas koji ste u lokalnoj upravi, samoupravi pa onda imate iskustva, isto kao i gospođu Juričev Martinčev jer mi se čini da ste najbolje upućeni. Međutim čini mi se da niste dobro čuli sve i da prenaglašavate tu nesigurnost. Ja naime mislim, obzirom i na neka iskustva moja osoba sa građevinskom ali i drugih da zapravo veća će biti odgovornost projektanata i nadzora koji je u privatnim rukama, dakle i njegova egzistencija ovisi o tome. Mislim da će on kvalitetnije i bolje raditi taj posao nego što su radili dosadašnji dakle birokrati u državnoj ili lokalnoj, lokalnoj upravi jer i tu je osim toga kad je to u rukama ljudi koji su iz stranaka u lokalnoj upravi i slično, onda tu ide i korupcijski lanac, a privatnik je zainteresiran da ne izgubi svoju dozvolu, egzistenciju, licencu itd. Tako da mislim da tu ipak prenaglašavate taj problem s time da je razumljivo da mi imamo generalni problem …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… dakle sa …
…/Upadica Reiner: Poštovana zastupnica Curiš Krok./…
… birokracijom, ljudima, odgovornosti i slično.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Kolega, kao prvo ti birokrati kako ih vi nazivate u tim upravnim odjelima su moraju biti određene struke prema naravno određenoj strukturi, to su obično inženjeri građevine i vrlo dobro znaju o čemu se radi. Što se tiče drugog vi niste slušali dobro moju pojedinačnu raspravu gdje sam ja naglasila da je nužna odgovornost projektanta i nadzornog inženjera i napokon spominjemo te projektante jer mnogi put se nama u JLS dešava da dobijemo nekakav projekt i na kraju uvijek je sve na investitoru, na nadzornom inženjeru, a nitko ne pita projektanta.
A ovo što me pitate zašto smo mi iz JLS evo bili ovoga pričali o tome, pa i zašto to tako pričamo, pa evo kolega lokalni izbori kad budu kandidirajte se, osvojite mandat i onda komentirajte iz svog osobnog iskustva.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Jurčević dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Jurčević, Josip (Nezavisni)
238., barem što sam slušao raspravu ministra odnosno njegovo uvodno izlaganje, tamo je bilo rečeno…
…/Upadica Reiner: Što je, što je povrijeđeno u Poslovniku?/…
238..
…/Upadica Reiner: U kom smislu?/…
Netočna informacija, neto…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dobro, dobijate opomenu, nije tako./…

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Netočna informacija.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala potpredsjedniče HS.
Dakle ja bih prije svega bez obzira što je neko čudno doba dana, ali evo sami smo izabrali da ostajemo dugo u noć danas, ali bi prije svega građanima RH htio, htio pojasniti ovaj igrokaz oporbe u HS. Dakle, i mi i evo kolege iz oporbe koje imaju ovaj natpis pred svojim sjedištima slažemo se da godinama svjedočimo sporosti sustava, oni žele da taj sustav ostane takav, a definitivno mi koji smo za donošenje ovog novog zakona želimo da se taj sustav ubrza.
Zakon o građenju o kojem danas raspravljamo i prijedlog novog zakona donosi ubrzavanje donošenja građevinskih dozvola. Siguran sam evo da većina kolega iz oporbe nikada nije išla ishoditi građevinsku dozvolu i da, i da, i da, kolegice vama se ispričavam, rekli ste da ste čelnica JLS, opet vi niste išli po građevinsku dozvolu, išao je neko od vaših djelatnika. Dakle po ovim važećim zakonima, dakle to je stvarno mukotrpan posao i iscrpljujući i sve i zbog toga se upravo i krenulo u donošenje novih zakona. Ono što vas boli, te nove zakone donosi Ministarstvo graditeljstva, ministar Bačić koji je HDZ-ov ministar, kojem isto tako svojevremeno niste vjerovali da kada je preuzeo Ministarstvo graditeljstva da će uspjet iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti vezano za obnovu i pogotovo vezano za obnovu za Grad Zagreb, a evo čovjek je pokazao da je uspio i sad su pred nama njegovi zakoni jel kolokvijalno znamo reći Bačićevi zakoni.
Ono što i kako danas izgleda ishođenje građevinske dozvole to je da uzmete glavni projekat vi ili vaš projektant, odnesete u Zavod za urbanizam i zatražite izdavanje građevinske dozvole. Tada referent koji je tamo je zadužen da ishodi za vas sva potrebna, sve potrebne suglasnosti javnopravnih tijela i naravno zbog malog broja ljudi koji rade u lokalnim urbanizmima i zbog evo procedura koje traju i unutar javnopravnih tijela, ti postupci znaju trajati i do 8-10 mjeseci, u Dalmaciji i do godinu, godinu i po dana. Ovaj novi zakon, dakle koliko god da ga vi osporavate, ako ga dobro proučite i pogledate gdje ja koji sam evo možda jedan od rijetkih ovdje čak taj investitor za koje se vi kunete da hoćete da imate investitore koji hoće graditi objekte, naravno legalno graditi objekte sa svim potrebnim dozvolama, dakle mi sada naravno da podržavamo ovaj prijedlog u kojem će moj projektant kojega ja angažiram, koji je također privatnik, koji će ishoditi sve potrebne suglasnosti javnopravnih tijela i predati ih bilo elektronskim putem, bilo ako je to manja lokalna sredina, odnijeti u lokalni urbanizam i da se ta dozvola onog trenutka kada je referent dao sve ono što je moj projektant dužan dostaviti, kad je moj projektant sve to skupa dostavio, ona je dužna u roku od 30 dana izdati građevinsku dozvolu. Ukoliko ona to ne učini, znači novim zakonom odgovara čelni čovjek te ustanove.
Dakle, onaj dio koji je možda još važan za, za naglasiti, ishođenje je temelj početka gradnje na temelju idejnog projekta na kojeg se stalno pozivate znači za jednostavne građevine, u pitanju su obiteljske kuće i taj idejni projekat radi i potpisuje projektant koji stavlja svoj potpis i svoj žig na taj idejni projekat i dužan je kad je dobio građevinsku dozvolu, na temelju tog idejnog projekta napraviti glavni projekat, ponovo se na to sve skupa potpisati i prevelik je rizik za njega, naravno ko bi bio spreman riskirati onoga ko će investirat odnosno gradit tu obiteljsku kuću u kojoj treba živjet obitelj sa djecom i sve da bi se napravila neka loša gradnja. Tako da lanac je zatvoren u onom segmentu odgovornosti od projektanta, naravno investitora, a evo sve u biti u korist hrvatskih građana jer svima nam je dakle i ponavljam i na početku sam rekao svi smo suglasni u tome da procedure ishođenja građevinskih dozvola temeljem ovog zakona traju predugo, ovaj zakon će ih skratiti, taj segment digitalizacije i informatizacije je iznimno, iznimno bitan, dakle u novom zakonu i u novim alatima koje je Ministarstvo graditeljstva priskrbilo dakle u svakom trenutku kad otvorite bilo koji dio Hrvatske i izaberete bilo koju česticu i na nju kliknete dobit ćete informaciju da li ta čestica na kojoj je nešto sagrađeno ima ili nema građevinsku dozvolu bilo iz prijašnjeg vremena, bilo da neko pokušava sada gradit. Kad je u pitanju i ilegalna gradnja o kojoj stalno pričate gdje želimo stvarno svi želimo zaustaviti bespravnu gradnju i ponovo ovaj zakon najviše pridonosi tome da nestane ta bespravna gradnja. Na koji način? Dakle, angažiraju se komunalni redari koji najbolje poznaju svoj prostor i vide da se tamo nešto zida, da se tamo nešto betonira, izađu na teren, zatraže od izvoditelja građevinsku dozvolu, on je nema piše mu istog trena kaznu od četiri tisuće eura. Taj isti komunalni redar dolazi i sutra i ponovo oni rade i ponovo piše istu kaznu, to on može ponavljati bezbroj puta doklegod investitor odnosno izvođač ne prestane sa radovima. Naravno ako je o višestambenom objektu riječ to je tada 15 tisuća eura i da ne bude da je to opet harač države evo ljudi koji nas slušaju trebaju znat, sav taj novac koji dođe od tih kazni koje piše komunalni redar i dolaska građevinske inspekcije ide jedinici lokalne samouprave. A i ovaj novi zakon opet pridonosi budžetu odnosno proračunu jedinice lokalne samouprave jer će ubrzat donošenje građevinskih dozvola odnosno taj priliv od komunalnog doprinosa gdje im sada zna stajat recimo u Dalmaciji tamo u području u kojem se i ja nalazim, zna stajati i po godinu dana zakočeni projekti gradnje znači unutar građevinske zone, predana dokumentacija za građevinsku dozvolu međutim građevinska dozvola još nije izdana. Tako da ja osobno mislim da što dublje idemo u ovu raspravu u HS-u da vi postajte sve svjesniji činjenice da se pozivate na nešto da nešto u ovom novom prijedlogu zakona ne valja, a u biti ni sami ne vidite gdje je to greška.
Ponavljam, postojeći zakon vrijedi već duže vrijeme jednostavno došlo je vrijeme da ga se promijeni. Nema pogodovanja nikakvim investitorima jer činjenica je da svaki pravi investitor želi da dobije legalnim i legitimnim putem građevinsku dozvolu, da svoj zamišljeni projekat izvede do kraja iako prvenstveno ovdje kad kažem investitor, mislim na ljude koji žele graditi obiteljske kuće, a pre, pre, predugo po starom zakonu čekaju na građevinske dozvole ovim novim zakonom to će bit drastično ubrzano. Tako da evo ja sve vas kolege saborske zastupnike razumijem kad niste spremni prihvatit prijedlog koji dolazi od pozicije, koji dolazi od ministra koji je HDZ-ov ministar, međutim razmislite i vidjet ćete da je zakon za dobrobit svih građana RH. Evo hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Kujundžić je dignuo povredu poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Samo kratko, vi ste povrijedili čl. 236., dakle kolega Jurčević je podigao povredu poslovnika pozvao se na članak što i piše u poslovniku u čl. 236., al mu niste dopustili da uopće iznese sadržaj nego ste mu odmah dali opomenu, samo čisto na znanje. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
Da, prvo jer ste pogriješili 238., ali ono …/Upadica Kujundžić: Vi ste 236. povrijedili to kažem./… Ne, ne, da, ali nije dovoljno pozvati se na članak i počet govorit o nečem drugome zašto sam dao opomenu kolegi i prekinuo ga zato jer je počeo pričat šta je govorio ministar Bačić. Prema tome zato sam mu dao opomenu, vama naravno neću dati jer ste govorili u smislu poslovnika, ali sam vam objasnio nadam se zbog čega ste dobili. Vi ste opet digli povredu poslovnika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Jesam samo da bih nadopunio riskiram opomenu, dakle poslovnik nam tu vrlo jasno kaže što kolega i mogu vidjeti. Dakle, govor tog zastupnika ne može trajati dulje od pola minute, a zastupnik odmah mora navesti članak poslovnika o čijoj povredi govori. Dakle, kolega je naveo čl. 238. …/Upadica Reiner: DA i počeo govoriti o drugim stvarima nije.../… al je naveo povredu čl. 238. vi ga, kaže predsjednik je dužan nakon iznesenog prigovora dati objašnjenje. Ništa samo to ja nemam ništa protiv da to … primjenjivat ali na sve, ja sam prvi da se ovo mijenja, ja rijetko dižem povredu poslovnika to znate evo.

Reiner, Željko (HDZ)
Ako počnete govorit o desetoj stvari mislim onda naravno to nema veze sa povredom poslovnika ajmo svi svatiti to, a tim više što već sam rekao jedanput uzevši u obzir broj prijavljenih ovisno o replikama mi ćemo ovdje negdje do između pet i šest ujutro, ako ćemo pseudo oliti lažnim povredama poslovnika još intervenirati želeći zapravo replicirati jer kolega je zapravo svima nam je jasno replicirati kolegici Curiš Krok, ne slažući se s nečim što je ona rekla, ako ćemo tako postupati ostat ćemo vjerojatno koji sat još duže, pa toplo savjetujem da to ne činimo jer ću svaki put isto reagirati ma o kom se radilo.
Idemo na prave replike, kolega Bugarin prvo.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem. Poštovani kolega Šimić kolko je opravdan strah da se komplicira izdavanje građevinske dozvole obzirom da se ovim zakonom propisuje da projektanti ishoduju posebne uvjete kao i uvjete priključenja u roku od 30 dana? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala kolega Bugarin. Dakle, strim po starom zakonu jedinica lokalne samouprave odnosno njen ured za urbanizam odnosno netko tko je tamo zadužen za izdavanje građevinske dozvole trebao je skupljati svu tu potrebnu dokumentaciju javnih pravnih tijela. Ovaj dio drastično ubrzava taj postupak jer će projektant kojem je interes da što prije ishodi građevinsku dozvolu jer on će sigurno bit i onaj koji će bit nadzorni inženjer na tom objektu tako da onaj momenat u kojem se pokazuje da će projektant ishoditi sve potrebne suglasnosti javno poravnih tijela drastično će ubrzat donošenje građevinskih dozvola. Evo hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Turk.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Uvaženi kolega saborski zastupniče, još jednom zapravo želim skrenuti pažnju, a vezno je na vaš govor kada govorimo o projektantima i onima koji rade projekte za nas ili naše investitore i tijela županijskih službi, dakle oni koji donose odluke.
Činjenica je da ne bježe projektanti inženjeri iz privatnog biznisa u društveni dio pa je gužva na mjestima za inženjere i za zapošljavanje u javnim službama, čak štoviše nema trenutno županije koja nema raspisani natječaj za prijem u novu službu i ljudi ne hrle. Želim zapravo reći da je taj posao i danas iznimno naporan, da su ljudi opterećeni i da kada govorimo o ovom dijelu preraspodjele posla kako i projektanti, a za to dobivaju novac jače pripreme projekti uz ovo traženje i samih ovih raznih suglasnosti je nešto što svakako ubrzava proces, a u odnosu na stanje na tržištu rada.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Evo hvala lijepo. Dakle, kolega Truk sami ste rekli jednostavno na tržištu rada nema diplomiranih inženjera građevine, nema diplomiranih inženjera vezano za urbanističko planiranje ti ljudi su svjesni toga da svoja znanja mogu daleko kvalitetnije oplemeniti radom u privatnoj tvrci za investitore koji jesu u svakom slučaju i jedinice lokalne samouprave, regionalne samouprave pa čak i država, rečeno je ovdje u jednom trenutku da je u Hrvatskoj u ovom trenutku u biti najviše projekata koji se financiranju iz fondova EU, a to su uglavnom projekti jedinica lokalne samouprave.
I definitivno ostajem kod toga, a evo i vi potvrđujete, da je važnost ovog zakona velika upravo zato što će sve suglasnosti do ishođenja građevinske dozvole prikupljati projektanti i projektanti koji su isto tako privatno vezani za taj projekat, a to nama …/Upadica Reiner: Hvala./… investitorima olakšava posao. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani g. Šimić, pa evo ja sam jedan od investitora trenutno i nedugo mi je izdana građevinska dozvola i ajde ja ću reći sva sreća mi smo u uređenom gradu u kojem relativno brzo dolazimo do dozvola u principu u nekakvom razumnu roku u principu bih rekao u odnosu na Hrvatsku, tako da nemojte molim vas onak paušalno govoriti da oporba nikad nije izdala nikakvu građevinsku dozvolu. Ali ono što mi govorite mi nismo u oporbi protiv gospodina ministra Bačića protiv njegovog donošenja zakona nego smo protiv ne brzinskog, ne sustavnog donošenja zakona u situaciji kada su godina i desetljeća devastacija prostora napravljene upravo zbog lošeg gospodarenja prostorom u kojemu je ipak većinski dio vlasti bio u rukama HDZ-a, manjim dijelom u rukama SDP-a i na to upozoravamo. I zato ljudi pušu i na hladno nažalost.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šimić će odgovorit, ali samo skrećem pozornost ne pričamo sada o Zakonu o prostornom uređenju nego o gradnji. Izvolite kolega Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Ali evo, dakle evo moram kolegi odgovoriti, slušamo cijeli dan evo raspravu, ali nijednog trenutka vi niste konkretno iz oporbe rekli šta je to što vama ne valja u ovome zakonu. Dakle, vi govorite treba zakon mijenjati, dugo se čekaju građevinske dozvole, spore su procedure, administracija, birokracija, nezadovoljni investitori, nezadovoljni čelnici jedinica lokalne samouprave, sad se ide u mijenjanje zakona, a vi nijednog trenutka argumentom ne kažete što to u zakonu točno ne valja. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Kolega Šimić, mi smo tu danas i spomenuli nekoliko vrsta investitora od čelnika lokalne samouprave zapravo jedinica lokalne samouprave pa obiteljskih građevina, obitelji, kuća, a vi ste odličan primjer zapravo investitora jel dolazite iz gospodarskog sektora, pa samo nekoliko rečenica o prednosti ovoga zakonu u odnosu na dosadašnje zakone baš u vezi investicija u gospodarstvu. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Pa ja sam rekao i stojim kod toga da je kompletan zakon vidi se ovo što kolege iz oporbe kažu da nije konzultirana struka to nije istina. Zakon je već godinu dana u proceduri donošenja, znači bila je osnovana i jedna radna skupina koja je radila na tom zakonu, konzultirana je struka, a mislim da je ministar jednom prilikom rekao da je preko 30% primjedbi u javnoj raspravi na novi zakon i prihvaćeno. Tako da po meni znači ključna je stvar ubrzanje procedura i to ponavljam dakle u procedura od gradnje obiteljskih kuća do gradnje višestambenih objekata pa čak i ovog dijela gdje je propisuju se određene kazne od 1% vrijednosti projekta ako se ide u neku bespravnu gradnju i to mi je nešto što prihvaćamo jer svi trebamo radit u okviru zakona. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kaniški.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani zastupniče Šimić, pa evo na tragu vašeg izlaganja mislim da ste premalo naglasili ovaj dio vezano … ureda za prostora uređenje koji izdaje dozvole i važnost prebacivanja određenog dijela posla na projektante koji u konačnici i naplaćuju te svoje usluge i smatram da će to doprinijeti da se čim više ubrza rad tih tijela, naročito evo gdje se ponovo … zakona ponovo uvodi i legalizacija svih tih objekata. A ono što mogu i sam istaknuti potrebno je da kolege načelnici, gradonačelnici vezano uz Zakon o gradnji ali paze da u svoje prostorne planove zaista stavljaju ono što treba da ne stavljaju sve i svašta, a nakon što nadležno tijelo temeljem tih njihovih prostornih planova izda građevinsku dozvolu da onda ne urlaju i govore da zašto je nešto izdano, upravo su oni ti koji … bolje paziti kroz prostornog planiranja. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala lijepo. Dakle, niti jedna građevinska dozvola neće biti izdana, a da javnopravno tijela ne daju sve potrebne suglasnosti. Javnopravna tijela su tijela sa područja te jedinice lokalne ili regionalne samouprave, dakle naravno da čelnici ljudi jedinica lokalne i regionalne samouprave u konačnici kada se to pogleda su ti koji odobravaju određeni projekat. A ovim zakonom samo uređujemo ono što ponavljam, ono što je najvažnije, to je hodogram donošenja akta o građenju, dakle građevinske dozvole i sprječavamo nelegalnu gradnju na način da se komunalni redari koji najbolje poznaju svoj teren mogu nastupiti na način da svaki dan ako je u pitanju obiteljska kuća ponovit ću 4000 eura pišu kaznu, ako se radovi nastavljajuu 10 dana, 10 dana radovi traju 10 se ponovi ista kazna onome koji je prekršio tekst zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovani kolega Šimić pa vi ste gospodarstvenik, vi ste investitor i kao takav sigurno ste imali puno iskustava sa ishođenjem projektne dokumentacije, građevinske dokumentacije za vaše projekte, za brojne projekte koje ste do sada realizirali.
Ako slušamo oporbu vidimo da ona i sada kao i inače uvijek iznosi primjedbe na sporost, na dugotrajnost postupaka, na sporost, odnosno na veliku birokraciju, na prenormiranost na neki način. Ali evo ako sam ja dobro razumio vas a i vi ste to istakli da zaista niste uspjeli, ja barem isto nisam uspio razumjeti što to konkretno oporba traži, odnosno sa čime ona to konkretno nije zadovoljna u ovome zakonu, u ovim izmjenama zakona jer sve, sve ove izmjene upravo idu u tom smjeru ubrzanja tih postupaka pa bih molio vas da vi to prokomentirate.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šašlin, Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Pa ja jedino što sam čuo to je da se spominje devastacija prostora, a ponovit ću evo dakle na primjeru grada Zagreba grad Zagreb upravlja svojim prostorom unutar kojeg se može gradit ono što je određeno GUP-om, ono što je određeno prostornim planom ili nekim detaljnim planom uređenja. Tako da ja nisam shvatio iz dosadašnjih rasprava na šta to oni stavljaju akcent.
Devastacije prostora nema ako o tome odlučuje upravo jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Ako idu prema tome da se dozvoljava gradnja van građevinskog područja, dakle rečeno je i to svi trebaju znati. Dakle, to su posebni slučajevi objekata od posebnog državnog interesa, parcela mora biti spojena sa građevinskom zonom, mora imati dostupnu infrastrukturu i sve ja vjerujem da je to jedini put i jedino mjesto gdje evo oporba nailazi na taj dio da osporava donošenje ovog zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Podsjećam da govorimo o Zakonu o gradnji.
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega, poštovani ministre evo govorim o Zakonu o gradnji.
Pa evo ja vas pitam što vi kolega mislite o onom maestralnom govoru kolege Hajdaša Dončića od 4 minute, 32 sekunde gdje je govorio sjajno, samo je govorio o krivom zakonu. Dakle, on je govorio o Zakonu o prostornom uređenju, a taj isti Hajdaš Dončić je par minuta prije ili par sati prije inzistirao da raspravljamo odvojeno o ovim zakonima. I možemo li to nazvati političkim autogolom, odnosno ono što su htjeli pozornost medija zapravo su izgubili, jer će tek u kasnim večernjim satima reći u kameru ono što imaju, odnosno neće imati priliku. Jesu li oni danas sebi zabili jedan veliki politički autogol?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… netko nije ugasio.
…/Upadica Reiner: Sve u redu, sad je u redu./…
Sad je o.k. da. Dakle, nogometnim rječnikom da, zabili su si autogol. Meni je žao, dakle da nismo našli taj neki koncenzus kad je u pitanju i donošenje ova tri nova zakona. Međutim, evo vladajući stvarno nemamo problem razgovarati i raspravljati i pojedinačno o sva ta tri zakona jer smo svjesni da su sva tri zakona donešena, odnosno da su pitana u korist hrvatskih građana. Dakle, onaj tko pokušava tražiti u ovom zakonu ono što ne valja treba se samo osvrnuti na trenutno važeći zakon, birokraciju koja zatrpava donošenje, ishođenje građevinskih dozvola …
…/Upadica Reiner: Hvala./…
… što drastično usporava gradnju.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega vi ste u vašoj raspravi nekoliko puta spomenuli kako će se ovi zakonom omogućiti drastično brža gradnja. Možete li molim vas još jednom objasniti kako to i na koji način će se to dogoditi radi naših građana koje sigurno tako nešto zanima obzirom da cijeli dan slušamo od oporbe kako su zakoni loši, kako ne valjaju, da ih treba povući iz procedure pa vas molim dajte objasnite da naši građani čuju tj. ono što je u ovom zakonu pozitivno.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala kolegice Lukačić.
Dakle, gradnja počinje onog trenutka kad krećete ishoditi građevinsku dozvolu. Znači ovaj dio priče vezano za administrativni dio građenja će bit sigurno drastično ubrzan ovom činjenicom da je projektant taj koji donosi i prikuplja sve suglasnosti javno pravnih tijela, da će bit ubrzano i na samom gradilištu, dakle onog momenta kada izvoditelji, odnosno investitori imaju pred sobom sve ono što im je potrebno za gradnju određenog objekta, a prije toga je naravno prvenstveno brzo ishođena građevinska dozvola naravno da dolazi do ubrzanja postupka, a znamo da je građevina, dakle multiplikator je 16 kad je u pitanju doprinos građevine u segmentu prihoda jedinice lokalne samouprave jer se vežu i električari i zidari i tesari, znači puno velikih i drugačijih zanimanja.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Šimić, dakle generalno nije dobro kad zakon mnoštvo stvari prepušta podzakonskim aktima koje ministar treba donijeti naknadno. To je ono što ja smatram da unutar ovog zakona nije dobro između ostaloga. Dakle, konkretno citiram vam u zakonu piše: „sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta taj itd. propisuje ministar pravilnikom.“ Dakle, mi imamo situaciju u kojoj zakon ne propisuje što se kontrolira, ne propisuje opseg onoga što kontrolira, ne propisuje koje struke kontrolira i ne propisuje kriterije. To je ono što nije dobro jer dakle cijeli niz stvari bi trebao dig… trebao bi se dignuti na razinu zakonskoga propisa, a nikako ne podzakonskog akta upravo radi jasnoće i radi određenog kontinuiteta i argument nije okej, nešto smo pogriješili, pa nam je zgodnije izmijeniti argument ka… izmijeniti pravilnik kad mi imamo faktički rasprave o istim zakonima svaku godinu ili dvije.
Ono što sigurno u Hrvatskoj imamo je da imamo neujednačenu praksu i to je možda cijeli ključ ili kamen spoticanja govora o ovom zakonu i onome zakonu koji dolazi iza ovoga, dakle trebaš negdje nekoga znat da bi nešto dobio, to je ono što je činjenica, niste za to krivi vi, niti ja…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…niti mi iz oporbe.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala kolega Kujundžić, dakle podzakonski akti i novi pravilnici vezano onog trenutka kad usvojimo ove zakone u ovoj proceduri pustit će se i pustimo da vrijeme pokaže svoje. Normalno je dakle da nakon određenog vremena ako se ustanovi da nešto u segmentu zakona može bit poboljšano određenim podzakonskim aktom da ćemo to napravit, ako će trebat donijet određeni pravilnik, sigurno da će ministarstvo donijeti određeni pravilnik. Ali, da bi zakon stupio na snagu, da bi zakon mogli svi skupa apsorbirat, trebamo ga kao takvoga usvojit odnosno u ovim raspravama ako stvarno imamo argumentirane primjedbe, zatražiti odgovore od ministra, od evo njegovih suradnika koji će nam sigurno znat dati kvalitetan odgovor, evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Šimiću, opisali ste postojeću proceduru kao da je iz kamenog doba, mi nosimo u registratorima u urede za izdavanje građevinske dozvole i dajemo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a e-dozvola postoji već godinama, sve ide kroz sustav e-dozvole. Da li klikne referent ili klikne, ili klikne unutra projektant neće bitno ubrzati, ubrzati proceduru, ubrzat će možda zato što treba manje potvrda odnosno manje uvjeta za, za građenje, ali vrlo, vrlo konkretno, pitat ću vas isto što sam pitao, što sam pitao i ministra, ministra Bačića. U čemu će time što će se građevinska dozvola izdati nakon idejnog, na temelju idejnog projekta ubrzat se procedura za nekoga tko stvarno ima namjeru građenja, dakle nikako u odnosu na ovaj novi zakon koji jest, sve drugo je isto, samo zamislite da se izdaje građevinska dozvola nakon glavnog projekta, a sad ide nakon idej… a ovdje ide prijedlogom nakon idejnog, u čemu će bit brže, a dobit ćemo…
…/Upadica Reiner: Hvala, poštovani zastupnik Šimić./…
…/Govornik se ne razumije./…krivih postupanja.

Šimić, Petar (HDZ)
Dakle ovako, kada je u pitanju idejno rješenje za gradnju obiteljske kuće, radi ga projektant i na temelju toga on dobija građevinsku dozvolu s kojom ide gradit. Za to vrijeme, dakle po tom idejnom projektu kojeg ponavljam je ovjerio projektant i potpisao, radi se i glavni projekat, znači ovdje je spominjana i statika, dakle u tom projektu je onda i statika. Dakle ovo je ubrzanje samo u onom segmentu da se ne mora čekat administrativno prikupljanje ovoga, prikupljanje onoga i odvuče se to, jel to mjesec dva dana, tri, čovjek hoće i odlučio je gradit odmah na temelju idejnog projekta. Tako da evo ja ne mislim da bi tu trebao nastati problem zato što vjerujem da su projektanti svjesni da gubljenje licence znači njima prestanak posla kojeg rade, a ja vjerujem da to sebi niko ne bi htio priuštiti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče Šimić, evo lijepo ste u vašoj raspravi istaknuli ove kvalitetne iskorake koje nudi ovaj Zakon o gradnji, kako se ubrzavaju postupci za gradnju, povećava sigurnost građenja i potiče se digitalizacija i upravo danas slušamo cijeli dan oporbu kako svodi ovo na teoriju zavjere i dakle mislim da su potpuno politički promašili, oporbi su svi investitori zločesti investitori, investitori su i građani i većina investitora je dobronamjerna.
Evo želim vas pitat što vi mislite kako oporba zamišlja gospodarski razvoj bez investicija?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Pa ne vjerujem baš da mogu zamisliti gospodarski razvoj bez investicija odnosno bez investitora s tim da je ovdje jasno kad je u pitanju Zakon o građenju u pitanju je preko 70% je u biti unutar njega satkano za obiteljske kuće, znači u pitanju su naši građani, naravno i oni su čim grade investitori u te objekte i ja vjerujem da kada kolege iz oporbe bolje pročitaju zakon, imamo i cijeli vikend pred nama, da će i oni shvatiti da trebaju prihvatit ova sva tri, sve tri izmjene i dopune zakona jer činjenica je da postojeći zakon je nešto što je predugo trajalo kad je u pitanju ishođenje dozvola, a kolegi Pausu ću evo iskoristit priliku, naravno da znam da postoji već duže vremena e-dozvola, međutim sve za e-dozvolu je išlo jednom referentu, znači za više objekata…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…a ovako će to biti ipak napravljeno prema projektantu.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)
Evo hvala predsjedavajući.
Pa čuli smo tu sa lijeve strane ove sabornice dosta danas argumenata, prvo da smo si zabili…/Govornik se ne razumije./…prvo da smo si zabili autogol, ne znam kako smo si mi zabili autogol ako smo pokazali da HDZ ne zna vladati saborom, da HDZ je tu samo kad treba skupit većinu i dić ruku, a inače zapravo niste baš zainteresirani za dolaske u sabor i za rasprave, al tu vas ja i razumijem, al kad bi ja morao samo sjediti i ne imat svoje mišljenje i morao bi braniti ovakav zakon i ja ne bi zapravo imao interesa dolaziti u sabor, tak da tu ste, opravdano ste danas izostali sa, sa rasprave.
Pa onda je bilo kao nemamo konkretnih primjedbi. Ne znam zapravo jeste vi slušali raspravu sa ove strane, evo maloprije je bila tu kolegica Curiš Krok koja je vrlo argumentirano objasnila šta je sve loše u ovom zakonu, al također i ostale kolege, normalno čak smo mi, znači mi smo protiv ovog zakona samo zato, zato kaj smo opoziciji i podupiremo nekakve teorije, teorije zavjere. Moram reć da on neće, zapravo da nije samo opozicija protiv ovog zakona, što jako dobro znate je i struka, struka koja se javlja već mjesecima, ali to nije ništa novo HDZ je već puno puta išao kontra struke, kontra javnosti, no ono kaj je novo ovaj puta, a to je HAZU. Znači HAZU se nije oglasio kolko se ja sjećam u zadnjih 30 godina nikad ni po pitanju privatizacije, ni po pitanju korupcije, ni po pitanju klijentelizma, ni po pitanju bilo koje pljačke koju je HDZ proveo u ovoj zemlji.
HAZU je uvijek bio na strani partije na strani HDZ-a zato ja osobno nemam nikakvog poštovanja prema toj instituciji jel mislim da je dužnost akademika da reagiraju na nekakve pojave u društvu. Ali evo ovaj put ti ljudi koji uvijek šute su reagirali tak da je jasno da ovaj put sa ovim zakonima nešto nije u redu jel ti ljudi koji šute, a trebali bi pričati su napokon odlučili nešto reći. Prema tome, ne znamo šta je posrijedi, ne znamo šta se krije iza brda, zašto se ovo gura ovako brzo, tko vas stišće iz kojih interesa, ali jasno velim po odlukama po reakciji i HAZU-a da nešto s ovim zakonima nije dobro i jasno da se ovi zakoni trebaju povući i staviti na ponovnu raspravu. Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govorit poštovani zastupnik Hrvoje Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege.
Evo slušo sam kolegu Kralja moram reći da mi neka jeka od tamo nisam ga baš dobro razumio, ali ono što sam čuo da on baš ne poštuje HAZU, da je to njemu institucija koju on zapravo kao jedan vrsan intelektualac zapravo i prezire, mislim da je tu riječ iskoristio.
Dakle, što se tiče vaših pozivanja na struku osim vaših pozivanja na struku tu nema ništa stručno. Dakle, vi ste tisuću puta izgovorili riječ odnosno tezu mi smo pametni, mi smo stručni, struka ovo, struka ono, a zapravo vi niste rekli niti jedan konkretan, niti jednu konkretnu primjedbu na ovaj prijedlog zakona, a ono kad bi i spomenuli neki članak zakona rekli bi vaša objekcija bi bila taj članak zakona ne valja i na tome stane. Tako da i vi kolega Kralj niste ništa drugačije rekli od svih vaših kolega, ali ja ovdje moram malo za razliku od vas o meritumu i napomenuti hrvatskoj javnosti koje bitne izmjene, dobre izmjene donosi ovaj prijedlog zakona, Zakona o građenju, on je sada tema, a onaj za koji ste vi željno čekali doće malo kasnije.
Dakle, jedna od izmjena da kod viših složenih građevina treba danas glavni projekt da bi se dobila građevinska dozvola, a kod manjih koji imaju samo zapravo dva stana može se dobiti građevinska dozvola odnosno tražiti građevinska dozvola i samo po idejnom projektu, s tim da smo stavili da kod ovih složenih građevina treba kasnije i izvedbeni projekt, mislim da sam to dobro iščitao.
Druga bitna izmjena je ta famozna eDozvola koja vama koji ste informatički tobože obrazovani koji idete na laptopovima na govornicu odjednom smeta. Dakle, i danas, a već sam to govorio u raspravi ispred kluba kada investitor dođe kod projektanta, projektant se obraća referentu u nekakvoj regionalnoj lokalnoj samoupravi koji traži uvjete za njegov projekt kod javnopravnih tijela. Danas ta stvar ide digitalno, pa vi ste barem svi informatički obrazovani, vi ste moderni, napredni, vi ste naprednjaci. Nama fali zubi i imamo kockaste glave, ali vi ovo ne razumijete, vi biste dalje referenta koji tamo to zaprima, a mi bismo vidi čuda, mi bismo da projektant pošalje klikom na tastaturu svoje tipkovnice odnosno tipku svoje tastature tipkovni ovaj svatili ste lapsus, dakle to vam ne odgovara. Sad meni nije jasno kako to koji ste jako napredni ne želite uvođenje modernih tehnologija?
Neko je čak spomenuo, ali ja nisam svatio zapravo gdje je tu problem, da je problem i onaj članak zakon koji danas kaže ok ako neko prije dobijene građevinske dozvole krene radit svoj objekt ako je manje složena građevina dobit će kaznu četri tisuće eura, ako je složenija građevina 15 tisuća eura. Pa niste rekli jel vam to možda prejeftino, jel to preskupo il bi trebalo, ali ste rekli to ne valja. I sad ja ne znam jeste li vi tu na strani investitora, a stalno ste govorili protiv njih ili ste na stranu inspekcija koje bi to trebale odrađivati? Dakle, vi se morate usuglasiti prvo je li vama ovaj zakon ne valja, ako vam ne valja recite što ne valja, a ako vam valja onda šutite. Ponekad je bolje šutjeti nego govoriti i otkloniti svaku sumnju, znate na što mislim. Dakle, vama je po pitanju ovog zakona bilo bolje šutjeti, ali vi niste šutjeli.
Maestralan je već sam spomenuo govor našeg vođe oporbe Siniše Hajdaš Dončića koji je četiri minute i 32 sekunde uz veliku muku govorio, ali o krivom zakonu, on nijednom riječju nije spomenuo Zakon o građenju i ako vam je to vođa oporbe koji ne može pripremiti jednostavnu raspravu o zakonu koji je tema na sjednici, a onda je nama super, onda je nama super. Vi se zapitajte kolege iz SDP-a tko vas vodi. Onaj ko nas vodi ne bi to napravio, mi se ne crvenimo, a vi se crvenite. Vi se itekako crvenite tko vas vodi jer ako čovjek koji vodi oporbu promaši rekli bi oni malo istočnije od Dunava ceo fudbal, a brate mili onda ste vi u velikom problemu, a mi smo mirni jer na ovaj način ja mislim da ćemo da će ova većina vladati još dugo, dugo, dugo, dugo.
I na kraju opet bi napomenuo maestralnu stvar koju političku koju je oporba danas pripremila. Dakle, autogol oni su htjeli da se govori o prostornom uređenju kako tamo nešto ne valja, a rekli su mi ćemo o tome govoriti znate kada, kad svi legnu, kad svi legnu, da, da. Pa vi ćete ići leći nema vas pola tu, jutros vas je bilo 48 sad vas ima 15 tu i vama je već dosadilo. Di je Hajdaš? Kuha ručak, rižot kuha je li i vjerojatno pjeva snima se za Tik-Tok.
Dakle, dragi kolege danas što ste napravili vi ste sebe politički upropastili, ono što vam je bila tema bacili ste u zapećak, tobože ste politički pobijedili, a zapravo ste poraženi, a ono što je najkomičnije pokazali ste cijeloj hrvatskoj javnosti i svima koji imaju imalo soli u glavi, da vi niste pročitali, nitko od vas, ajde da ne kažem, rijetki jesu ili gotovo nitko od vas zakon koji raspravljamo, a o njemu gotovo nitko nije ni govorio, hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo više replika, prva je kolege Bugarina.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Evo zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Zekanović, kolko i kako pozitivno ocjenjujete dodatno preciziranje koje se odnosi na dužnosti projektanata, glavnih projektanata i nadzornih inženjera u slučaju da se ne pridržavaju propisanih odredbi? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Bugarin, sada će kolegica Auguštan Pentek i kolega Rada Borić će reći evo opet ni Bugarin nije govorio o temi, a kolega Bugarin je govorio o temi, kao što sam i ja govorio o e-dozvolama…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…da, da, to je tema, to je tema kolegice, kolegice Borić, tema su e-dozvole, jel me razumijete? To je tema, a nije tema s govornice ovdje naglasiti 20 puta da si stručan, a potpuno si nestručan. Dakle uz politički obračun s vama u kojem uvijek guštam jer ste smiješni, dakle ja sam itekako govorio o temi, samo vi temu, niste zakon otvorili, pa i ne znate da sam ja govorio o temi, a 4 članka zakona sam itekako dobro obrazložio ovdje, itekako za razliku od vas koji ste rekli to ne valja, a niste rekli što valja kolegice Auguštan Pentek, niste rekli što valja i što biste vi jer ne znate.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Živković.
…/Upadica se ne razumije./…
A oprostite, kolega Mostarac dignuo je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Mostarac, Matej (SDP)
Pa 238., zastupnik nije odgovorio na pitanje od replike, a volio bi čut taj odgovor.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik ni nema šta odgovarat, il može il ne mora odgovarati, to je njegova stvar, svakog od vas, to nema veze sa povredom Poslovnika, dobijate opomenu.
Ovaj idemo dalje, sad izvolite kolega Živković.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo kolega Zekanović, vi često ovak uzimate mobitel u ruke i kažete što vam ljudi pišu. Možete li možda danas pogledati što vam ljudi pišu, pogledajte svoj mail i vidite koliko vam je ljudi danas napisalo mail i obavijestilo vas o tome što misli o vašem prijedlogu zakona, pogledajte si to, često to radite.
Između ostalog tu prozivate da ljudi ne znaju, da, da ljudi ne raspravljaju o zakonu o kojem danas raspravljamo. Pa vi ne znate ni naziv tog zakona, ne zove se Zakon o građenju nego Zakon o gradnji, toliko o tome.
I treća stvar kolega, tu nas očito ima više od 15, međutim da znate brojati imali bi danas vjerojatno objedinjenu raspravu.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Živkoviću, evo ga maloprije stigao mail od gđe. Ksenije, kaže bravo g. Zekanoviću, čisto…/Smijeh./…toliko, e. A da vi znate čitati vi biste pročitati zakon, dakle to je jedna mala razlika, eto ja slabo brojim odnosno nismo se dobro jutros prebrojali, a vi ne znate čitati. Doduše, al imate vi dobru fintu, dakle vi ste totalno nepismeni i sada, ali imate fintu, a to je finta laptop, laptop, dakle oni su vam informatički obrazovani, dakle pogledajte malo, dakle oni vam imaju laptopove i šta je najbolja stvar i najkomičnije, oni s njima paradiraju ovdje i dođu na govornicu. Dakle to je isto interesantno kako niko sa desnice ne ide sa računalima okolo, a kako oni idu jer su oni informatički pismeni, pismeni, pogotovo kolegica Borić koja vjerojatno nikad u život nije upalila čak ni laptop.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Zekanović, ja sam po struci informatičar, projektant informacijskih sustava i logično je…
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
…samo malo, nemojte dobacivat, znači bilo bi dobro da ne vrijeđate zastupnike i da im ne govorite da su nepismeni. Ljudima je, ljudima je to sredstvo za rad isto kao što je vama vaša jezičina preduga i bez uvreda i molim da bi, zaista bi trebalo to sankcionirat.
Druga stvar, dajte vi meni recite jel se ovim Zakonom o gradnji uvode e-dozvole jer ja sam vas tako shvatio?
Znate vi kad su uvedene e-dozvole i sustav e-dozvola u ministarstvo? Pa dajte se vi malo informirajte prije nego pričate gluposti, e-dozvole su, evo g. Bačić zna, neću reći sad 10.g., a '14. su tek krenule, pa su i svi ih koristimo, i ja ih mogu koristiti kao investitor za svoju kuću, mogu kroz sustav e-dozvola ako imam digitalnu osobnu iskaznicu mogu prilagati papire i vidjeti u kojemu je stanju moja dozvola. Dajte, dajte svladajte osnove, a ne samo da vrijeđate bez argumenata ovdje saborske zastupnike i zastupnice.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Zekanović odgovor.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Dakle poštovani kolega Markoviću, da ja vama kažem da imate glavinu ja bi vas uvrijedio, al vi imate glavicu, malu glavicu, slatku glavicu imate. Da ja vama kažem da ste glup, kao što ste vi rekli meni, neću vam reći, vi ste pametnjaković, vi ste pametnjaković. Ja ne znam gdje ste vi kolega studirali, niti procjenjujem vaše kompetencije po tom pitanju, nit me to zanima, ali ste politički danas sebi zabili autogol. Možda ste dobar informatičar, ali ste političar loš. Prvi argument, u oporbi ste, drugi argument, u oporbi ste tri mandata, treći argument, danas ste sebi zabili maestralni autogol, četvrti argument, vodi vas Siniša Hajdaš Dončić.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnica Dragić dignula je povredu Poslovnika, u čem je povrijeđen Poslovnik?

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem, čl. 238., vrijeđanje zastupnika, da smo mi sebi danas zabili autogol onda Hrvoje Zekanović u ovoj sabornici ne bi ni bio, kao što nikada nije. S obzirom da je HDZ odmah ujutro sebi zabio autogol i osramotio se, Hrvoje Zekanović ima zadatak cijeli dan ovdje sramotiti samoga sebe, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to znate i sami da nije povreda Poslovnika pa moram dati opomenu.
Kolega Paus će sad imati repliku.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Zekanović slušajući vas sam sebi ispadam da ništa ne znam od onoga što znam, pa me zanima s obzirom da ste vi ušli u meritum za razliku od većine nas ovdje cijelog ovog zakona i ove problematike, zanima me da mi objasnite malo kako je po današnjem zakonu definirano ishodovanje građevinske dozvole, točno da mi malo proceduru objasnite kako to ide danas u odnosu na to kako je to, će ići po novome zakonu jer budući ne znam ono što znam tražim od vas da mi to objasnite.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega ja se ne sramim reći da ne znam kao što i ne znam jeste li vi u vladajućoj većini ili u oporbi?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica, povredu Poslovnika kolega Paus izvolite. U čemu je povrijeđen Poslovnik?

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa.
Članak 238. Dakle, samo ću još jednom potvrditi i konstatirati kolega Zekanović ne zna što priča najčešće.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, to nije povreda Poslovnika pa vam moram dati opomenu.
Kolegice Juričev-Martinčev.

Juričev-Martinčev, Branka (HDZ)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče.
Kolega Zekanović vi koji ste govorili u ime kluba HDZ-a, pa onda itekako zna o čemu govori. Spomenuli ste između ostalog kako to naše oporbene kolege nisu rekli što to ne valja. Ja bih pitala kako to da naše kolege načelnici, gradonačelnici pa i svi oni ostali koji su ikad trebali ili željeli graditi bilo vrtić, sportsku dvoranu, cestu, starački dom ili pak sebi kuću ne vide koji je napredak u ovom zakonu, koliko on pojednostavnjuje postupak, koliko će se skratiti ti postupci kako će i ovim postrožiti neke zadaće i dužnosti svih sudionika.
Kako to oni ne vide i ne vide koja je dobrobit ovoga zakona?

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice mi smo donijeli nebrojeno u ovih zadnjih evo već 10 godina u Saboru i zajedno nebrojeno mnogo zakona. I neću reći da su svi bili idealni, da su svi bili točno ono što smo trebali donijeti. Bilo je tu i greškica, bilo je poneka greška. Međutim, bila je situacija kada bi nas kolege iz oporbe čak i upozorili na konkretnu grešku, pa bi mi to možda malo i ispravili.
Međutim, danas ja gledam ovu raspravu, a takva će biti i za sljedeća dva prijedloga zakona i ja stvarno ali siguran sam da i hrvatska javnost još nije čula niti jedan članak zakona i konkretni prijedlog izmjene tog članka zakona na dobrobit građana Hrvatske. Jel' to onda ovaj zakon valja ili se oni nisu stigli pripremiti? To meni sad nije jasno.
Nešto je kolegica već sam spomenuo Auguštan Pentek spominjala neke članke zakona, ali nikada nije rekla što to ne valja u tim člancima zakona? Dakle, ono što bih ja volio od oporbe stvarno, iskreno budete malo konstruktivniji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani kolega Zekanović evo mene isto muči to pitanje kao i vas i kolegicu Branku i još neke zastupnike što nije dobro ljevici, što nije dobro u ovom zakonu, pa sam pokušala naći par stavki. Možda im se ne sviđa što se propisuju dodatne dužnosti, zadaće svih sudionika u gradnji i javno-pravnih tijela. Daju se dodatne odgovornosti. Možda im se ne sviđa što se povećavaju novčane kazne, novčani iznosi za prekršaje ako se gradi bez građevinske dozvole, znači za sve sudionike u tom procesu.
A što se tiče današnje rasprave i objedinjenja i neobjedinjenja ovih točaka zanimljivo je na svim odborima da su te točke raspravljane objedinjeno i svi su zastupnici oporbeni glasali za to, onda su preko noći se sjetili da je to jako bitno pa sad možemo razdvojeno.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovana kolegice da evo vi ste opet spomenuli neke konkretne primjere. Ja ih opet mogu ponoviti. Dakle, e-dozvola je nešto što je dobro i što će skratiti postupak izdavanja građevinske dozvole, što će znači bajpasirati odnosno mimoići referente u jedinicama lokalne (regionalne) samouprave.
Da, dobro je da se kažnjavaju i oni koji požure malo, da čovjek ne misli da će 100 posto dobiti građevinsku dozvolu pa je onda napravio štetu prostoru, jer je možda ne dobije pa neka se kazni ako je radio prije. I to je dobro. Kao što je dobro da se manje složene građevine da se za njih vadi samo idejni projekt, a da se za složenije građevine vadi znači glavni projekt i kasnije obvezno izvedbeni projekt. Dakle, to su benefiti ovog zakona i ja bih volio čuti ako to ne valja zašto ne valja i koji bi bio drugi alternativni prijedlog?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Kolega Zekanović evo slušao sam vašu pojedinačnu raspravu, otprilike nisam stigao točno pogledati ali negdje pet minuta. Od tih 5 minuta 10 do 15 sekundi ste pričali o samom zakonu, doduše o krivom zakonu. Pogodili ste dvije i pol riječi i zapeli ste na žalost na samom kraju.
S obzirom da vas često nema očigledno ste i sjedili na ušima jedno zadnjih par tjedana, imali ste priliku biti na sjednicama Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, poslušat, čitat, dovoljno ste informatički pismeni da pročitate šta stručna javnost kaže, odnosno za sve te članke što ste vi prečuli da ništa ne valja. No, ono što želim poručiti u HDZ-u ima zastupnika koji bi mogli pokušati braniti ovaj zakon i to jako dobro, bolje od vas ali u kolikoj su panici pokazuje da se upravo vas po zadatku danas poslali da govorite i u ime kluba i pojedinačno, a o samom zakonu ste jednu izgovorili petnaestak sekundi i to greška za greškom.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega pošto ste vi informatički pismeni vratite raspravu, pa malo nešto i naučite.
Što se tiče mog sudjelovanja u saborskim raspravama pogledajte i statistiku ako se baš želite natjecati tko je aktivniji zastupnik u Hrvatskom saboru, pogledati nazočnost zastupnika na sjednicama Hrvatskog sabora, pogledati nazočnost zastupnika i na odborima.
Dakle, ako vam je to problem samo ja ne vidim sada u sabornici one koji su tražili da se ne objedine točke rasprave, oni su sad kući. Ja sam pretpostavio da Hajdaš mora djeci skuhati ručak. Dakle, oni su tražili da ne ide objedinjeno, a sada ih nema tu.
Dakle, to je problem, to je to licemjerje. A što se tiče vaše stručnosti isključivo vaše stručnost se isključivo oslanja na samohvalu da ćete vi s tisuću puta ponovili da ste vi stručni, a zapravo niste.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem. Povreda čl. 238. ponovo omalovažavanje zastupnika, da zaboravio sam reć odnosno nisam imo vremena, je vi ste aktivni i možda po nečemu i vrlo vjerojatno najjači u HS-u, a to je po neprimjerenom ponašanju i vrijeđanju zastupnika, po kvaliteti i stručnosti rasprava i meritumu tu ste ravni nuli.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro to nije bila povreda poslovnika dobijate opomenu. Ja vas lijepo molim držimo se poslovnika, a ne kršimo poslovnika nečim što nisu povrede poslovnika. Ponavljam opet dovoljno je prijavljenih za sva tri zakona da ćemo ostati do jutra, nema potrebe to produljivati.
Kolega Zekanović vi inzistirate na povredi poslovnika? Dobro, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Dakle, poštovani predsjedniče čl. 238. vrijeđanje kolega. Dakle, ja sam vas poštovani kolega Piližota oslovio sa poštovani vi ste meni rekli da sjedim na ušima i da sam nula i vi mene prozivate za vrijeđanje …/Upadica Reiner: Dobro./… čekaj i vi mene prozivate za vrijeđanje i sad još recite da ste vi stručni, pa ljudi moji ja ne znam ovdje ovo su.

Reiner, Željko (HDZ)
Ajde, ajde, to nije povreda poslovnika dobijate opomenu. Kolega Piližota vi inzistirate na povredi poslovnika?

Piližota, Boris (SDP)
Da. 238. iznošenje neistina, ja nisam rekao …/Upadica Reiner: To nije iznošenje neistina nije povreda poslovnika dobijate opomenu./…

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: To nije iznošenje neistina nije povreda poslovnika dobijate opomenu.

Piližota, Boris (SDP)
… da ste vi nula, ja sam rekao da je kvaliteta vaših rasprava po meritumu jednaka nuli.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Šašlin izvolite repliku.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani kolega Zekanović, pa ne znam dal ćete se složiti sa mnom, ali moj dojam je doista s obzirom na to kolko imamo sada saborskih zastupnika oporbe u sabornici da su oni jutros glasovali protiv objedinjavanja točka samo zbog saborske statistike, samo zbog toga. Tri zakona odnosno tri točke puta, tri replike, puta onda pa onda još tu povrede poslovnika itd. da bi prikazali svojim igračima kako oni nešto rado. I onda se događa da u svojim raspravama praktički oni objedinjuju odnosno preskaču sa teme na temu iz zakona u zakon brkaju pojmove itd., ja ne znam da li ćete se složit sa mnom s tim al moj doista je dojam takav da su oni samo ovo htjeli evo ovako malo iscenirati da pokažu kako oni nešto rade i nešto znaju. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Kolega Paus je dignuo povredu poslovnika.

Paus, Dalibor (IDS)
Čl. 238., kod prebrojavanja saborskih zastupnika dakle samo ću podsjetiti na situaciju

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: To nije povreda poslovnika dobijate opomenu./…

Paus, Dalibor (IDS)
kod branjenja amandmana na državni proračun kada je nas 30 objašnjavalo

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Kolega Paus zaustavite se dobit ćete drugu opomenu./…

Paus, Dalibor (IDS)
kolegici Šimiću za što treba glasati jer je jedini HDZ-ovac …

Reiner, Željko (HDZ)
…/Upadica Reiner: Dajem vam drugu opomenu./

Paus, Dalibor (IDS)
.… bio ovdje.

Reiner, Željko (HDZ)
To vam je treća opomena vodite o tome računa. Kolega Barbir inzistirate na povredi poslovnika.

Barbir, Damir (Centar)
Pa moram inzistirati predsjedavajući jer kolega nas sve vrijeđa i govori da smo tu zbog produljenja rasprave. Stvarno nam to nije cilj, cilj nam je da imamo jasnu raspravu i da raspravimo …/Govornici govore u isto vrijeme./…

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro znate i sami da to nije povreda poslovnika pa dobijate opomenu.
Sad će odgovoriti na repliku kolega Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega Šašlin. dakle, njima je cilj raspravljat o zakonu kojeg niste spomenuli, dakle ovo je ja evo ja ipak vjerujem da svi oni koji gledaju na YouTubu ili ne znam jel se prenosi na 4. programu HRT-a da oni ovo čuju, a zapravo čuju pa vidim po izbornim rezultatima da smo mi na vlasti, a oni u oporbi.
Dakle, ja bi njima zapravo savjetovao da oni smanje svoju aktivnost u Saboru jer ako budu manje radili možda budu bolje politički prosperirali, što više rade mi smo zapravo mirniji.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Klarić ima repliku.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega Zekanović slušajući vašu slikovitu raspravu pročitao sam jedan i slikoviti naslov, „Nećemo vam dati naše gradove pružit ćemo vam otpor“, citiram i kolege iz Možemo! pa da vas ja pitam koje njihove gradove nam neće dati i kakav otpor možemo očekivat s obzirom da je tako intoniran taj njihov nastup pa dal nam može to ulit nekakav strah.

Reiner, Željko (HDZ)
Zastupnik Zekanović.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani kolega. Dakle, interesantna je ta množina je li to je baš interesantna množina činjenica je i ja im čestitam na tome, oni stvaraju našim glavnim gradom Gradom Zagrebom, međutim u Hrvatskoj ima ako se ne varam 125 gradova ima još koliko 300 sve skupa 500-tinjak jedinica lokalne samouprave gdje on ja ne znam je li igdje još vladaju. Evo nek me isprave jel vladaju još negdje. Dakle, oni i tu ne znaju statistiku, ne znaju prebrojati odnosno pokušavaju krivim podacima i manipulacijom doći do simpatija javnosti.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro jako zanimljiva rasprava o Zakonu o gradnji. Kolegica Miloš povreda poslovnika. U čem je povrijeđen poslovnik?

Miloš, Jelena (Možemo!)
I pazim evo hvala na prilici da kažemo da upravljamo Zagrebom i pazim. Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Odlično, dobijate opomenu jel to naravno nije povreda poslovnika. Kolega Marković će sada govoriti.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Evo razdvojili smo raspravu da bi ja bih rekao argumentirano ako treba i do jutra i do prekosutra raspravljali o ova tri zakona od kojih je jedan Zakon o energetskoj učinkovitosti i zgradarstvu razdvojen i to je pozitivno u ovom dijelu da se razdvojio i mi s tim nemamo nikakav problem što se tog dijela tiče, ali imamo problem sa ova dva zakona koji bez obzira na tvrdnje da se dugo pekao ajmo reći i kroz javnost i kroz sve to skupa je sad u nekakvoj ekspresnoj proceduri gdje se zaista i ovaj Zakon o gradnji na neki način ubrzava iako nije krovni, krovni zakon je ipak Zakon o prostornom uređenju pa sad raspravljamo prvo o ovome, ali bi bilo zaista dobro da se vratimo na meritum tog zakona i da možda kolege iz HDZ-a ipak razmisle kad koga određuju da im brani zakon jer evo ministar je došao i na Odbor za gradnju, odgovarao na pitanja, tu sjedi odgovara na pitanja ako ništa drugo možemo cijeniti to kod njega da je stao pred nas i da odgovorno, slagali se mi s njim ili ne odgovara, ali da se ovak ovaj dom, zastupnički dom omalovažava, da se ljudi koji neargumentirano raspravljaju nego imaju samo floskule i napadaju oporbe zbog organiziranja ili glasanja mislim da to ipak da bi sam, sam, sama vladajuća većina odnosno stranka trebala voditi brigu da se vratimo u nekakve normalne razgovore, normalne argumente, a sigurno da je ovaj Zakon o gradnji jedna od bitnih, bitnih zakona koji će isto tako odrediti ja bih rekao i sudbinu ne samo prostora nego i svega onoga što čini ovaj drugi Zakon o prostornom uređenju slijedećih 20-30 godina.
Bilo bi dobro da smo imali možda i više vremena između prva dva čitanja, da je ta famozna struka o kojoj svi govore a svi znamo i znamo točno možemo identificirati tko je struka jer smo imali i dopise i otvorena pisma i od strane akademika iz HAZU-a i od strane društava arhitekata iz cijele Hrvatske i krovnih udruga su dale ozbiljne, ja ću reći vrlo ozbiljne primjedbe na ovaj zakon i dobro je da se o tome razgovara u javnosti, dobro je da se o tome razgovara na okruglim stolovima, dobro je da je ministar Bačić na neki način referirao malo i poslušao odnosno čuo glas zaista onih koji su mjerodavni da o tome govore.
Ja nisam građevinski inženjer, mogu govoriti, mogu govorit o ovom Zakonu o gradnji s iskustva evo reći ću investitora jer sam baš u postupku gradnje montažne kuće, mogu govoriti kao zastupnik sa zakonodavnog djela, a mogu govoriti kao predstavnik izvršne vlasti kao zamjenika gradonačelnika grada Varaždina. Znači sa tih aspekata ja mogu biti vrlo konkretan i ne bacati floskule kao što bacate vi iz op… vi iz vladajuće većine da oporba ovo, da oporba ono.
Znači vrlo konkretno neke stvari mogu skrenuti pažnju kao što sam i skrenuo. Ne dobacujte gospodin Zekanović.
Znači ako gledamo izdavanje dozvola ja osobno ne vidim na koji način će se to ubrzati. Volio bi da mi netko to objasni da li ste napravili algoritam recimo postupaka vremenski jer ako gledamo samo da za javnopravna tijela produžujete rok s 15 na 30 dana mi kad smo u gradu tražili, kad smo isprojektirali neku građevinu da li je to vrtić ili nešto mi smo molili Boga da nam se ne jave sa posebnim uvjetima 15 dana, znači nakon isteka 15 dana automatski vam javnopravno tijela nisu odgovarala i smatralo se da je, da nemaju posebnih uvjeta na vašu, na vaš projekt. E sad, sad ćemo to čekati 30 dana i onda će se u 28 danu javiti s posebnim uvjetima znači umjesto da su se javili u 14 danu. Ja ne znam možda sam, možda nisam nešto dobro pratio ali jednostavno mi nije jasno po čemu je to ubrzanje postupka taj dio.
Druga stvar, smatram da ćemo ljudima koji grade obiteljske kuće recimo poskupiti postupak. Znači platit će više novaca za svoju dozvolu u konačnici jer će morati, projektant će mu zaračunati i taj idejni projekt pa će mu poslije zaračunati i glavni projekt. Hoće li projektant kao moj otići na godišnji 3 tjedna pa vam neće moći predati papir pa će opet čekati građevinsku dozvolu malo duže, ne znamo, jer ima projektanata kojima se ne žuri. Itekako su dobro plaćeni projektanti. Nije točno da nisu dobro plaćeni. Meni, ja ne znam odakle vam to. Ljudi imaju posla preko glave jedva ih možeš dobiti. I zaista mislim da bi trebalo realno sagledavati neke stvari.
Naravno, gospodine Zekanoviću e-dozvole postoje već desetljeće. Vi o njima govorite kao o nekakvom sad tu ne znam doprinosu ovom Zakonu o digitalizaciji, pa mi smo već davno otišli, prohujalo s vremenom je ta, taj, te dozvole one su itekako u upotrebi i dobro je da su upotrebi. Vrlo pozitivno je da o njima ne raspravljamo nego da ih koristimo.
Što se tiče, zato velim trebalo bi biti vrlo oprezan i govoriti da se nešto ubrzava jer ne znamo kako će to u praksi izgledati. Mi možemo govoriti da kada dođe zahtjev vi morate, vi morate izdati građevinsku dozvolu u 30 dana, pa ajmo biti realni koji gradovi uz iznimke recimo čak i Varaždina koji to uspijeva ali neki drugi ne izdaju dozvole u roku 30 dana. Opet će se čekati zbog, znate zbog čega? Zbog nedostatka kadrova u gradovima koji izdaju te dozvole. Zbog nedostatka ljudi koji znaju napraviti tehnički pregled i izaći na teren. Nemamo ljudi, nemamo kadrova.
I ok, gurate jer želite ubrzati proceduru i iz tog razloga ali to je desetljeća nebrige upravo o tome. Vi sad govorite kaznit ćemo ljude s 4 tisuće eura, izaći će prvi dan, drugi, treći dan, pa onda smo to trebali napravit prije 20 godina pa ne bi imali dvije legalizacije objekata. I legalizirali smo ljudima koji su zloupotrijebili sustav. Nismo ih ni kaznili ničim, doslovno smo im dali priliku i dan danas imate takve ljude koji će opet iskoristiti priliku da legaliziraju, a pošteni ljudi rade pošteno i onda duplo plate na kraju.
Znači sve to je razlog da se o takvim zakonima gdje želimo da se ubrza procedura, gdje želimo stvarno i mi kao grad i vi kao investitor, kao običan mali čovjek koji gradite obiteljsku kuću, ali investitori koji itekako koriste gužvu, znači govorimo o developerima koji će iskoristiti svaku priliku a Hrvatska nažalost u ovih 30 godina je naučila da ti ljudi sa novcem misle da mogu kupiti sve pa i prostor pa i ljude i sve ostalo. I nažalost to vidimo po raširenoj korupciji u našem društvu. U svim porama je. I tko nam garantira da i najbolja, najbolja želja, najbolja volja, najbolji zakon neće zaustaviti upravo to što se i dalje dešava. Da govorim o devastaciji prostora, govorim o svemu tome. Imat ćemo danas prilike i na drugom zakonu o tome govoriti.
Znači to su konkretne stvari i zaista mislim da je trebalo dobro napraviti nekakav hodogram vremenski, vidjeti kako riješiti i kadrove, kako pomoći gradovima a ne da se samo dodatno prebacuje ili im se oduzima na neki način samostalnost pa će to ministarstvo, a ni ministarstvo nema dovoljno ljudi. Ja ne vjerujem da će išta ubrzati s ovime, zaista ne vjerujem. Nadam se da hoće.
Evo ja, ja bi želio da se ubrza gradnja bilo kojeg objekta na ovaj način ali sam skeptičan jer imamo puno problema koji nisu lako rješivi ali ih je trebalo kroz stručne rasprave, kroz slušanje ljudi pa ne želimo mi bit, dokazat da smo u pravu u smislu da ste vi u pravu ili mi smo u pravi koja, čija je veća istina nego da dođemo do kvalitetnog rješenja za dugotrajno, dugotrajne probleme koji muče ovu Hrvatsku vezano za prostor, za građenje i za sve što ide skupa, a to su temeljni zakoni, temelj ove RH.
I ako sad popustimo to ćemo teško vratiti natrag i toga morate i vi biti svjesni, svoje odgovornosti o tome. I ne znam zbog čega se žurimo zaista smo mogli ići u treće čitanje, mogli smo još i eventualno nekakve primjedbe struke je moglo ministarstvo uvažiti, ali imam osjećaj evo da gospodin Bačić zaista u želji da se ubrza neke stvari, da donese zakone tako kao što je ubrzavao i onu katastrofu od obnove potresa, isto sad želi na neki način i na brzinu to napraviti da se ubrzaju ti svi nekakvi svi procesi jer jednostavno kapital, novac ima ga previše svi žele uložiti u nešto, a gdje žele uložiti, žele uložiti u nekretnine, ali moramo biti vrlo oprezni ima tu ljudi koji žele uložiti u nekretnine pa čak i oprati novac kroz nekretnine i moramo vrlo dobro paziti da nećemo rasprodati ono malo zemlje što nam je ostalo.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Hrvoje Zekanović hoće povrijediti Poslovnik.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani 238., ma samo bi evo ga iskoristio priliku pa pitao kolegu Markovića je li bolji ovaj model e-dozvola ili je bolji onaj model Bosilj, Gotić, Marković, šta je bolje, šta brže ide? On tu ima dobro iskustvo. Šta je brže to da se to dogovara onako ili da se ide nekakvim elektroničkim putem?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, bila je replika pa ide po defaultu opomena, a ali ima još jedne povrede Poslovnika, a još se ne ukazuje se ime.
Gospodin Miroslav Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Gospodine Zekanović imate saborski imunitet ovdje. Spomenite, izađite van pa recite moje ime u bilo kojem kontekstu bilo koje afere. Samo to vam velim. Znači pazite dobro, zaista pazite kaj govorite.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga i, samo malo, samo malo, samo, samo, samo malo, iz istih razloga opomena. Samo malo da vidim, ne, ne samo gospodin Zekanović za vašu korist da vidim koja je to?
…/Upadica se ne razumije./…
Ova će biti treća znate, gospodin Zekanović a bit će, bit će treća.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Bogu hvala.
Dakle, evo ovako poštovani 238., dakle ovako. Nakon što je SDP-ovog gradonačelnika Jutarnji list Neven Bosilj osumnjičen je da je iskoristio svoju poziciju s Robertom Gotićem sumnja se da je okoristio svoju poziciju pade ovih dana na njegovog zamjenika saborskog zastupnika Miroslava Markovića. Marković, Gotić, Bosilj, Marković, Gotić, Bosilj korupcija, Jutarnji list, datum, datum 5. travnja 2025..

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena treća sa oduzimanjem riječi za ovu točku.
Gospodin Zlatko Komadina, replika.

Komadina, Zlatko (SDP)
Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege, uvaženi gospodine Bačiću vi ste vjerojatno svima nama …/Govornik se ne razumije./… da se zalažete u dobroj namjeri za donošenje ovih zakona. Međutim, kao što kaže ona narodna put u pakao je popločen dobrim namjerama. Naime, kvaka 22 ovoga vašeg zakona je da vi si dajete pravo razvlastiti lokalnu samoupravu od njegove temeljnog prava a to je upravljanje prostorom.
Drugim riječima kada neki investitor za bilo što pa i za obiteljsku kuću nije zadovoljan što nije dobio papire u nekoj općini ili gradi netko će diskrecijski u vašem ministarstvo odlučiti da ima pravo i dat će mu dozvolu. Znači tu je suštinska nerazumijevanje nas koji poštivamo samoupravu i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja je dala pravo i hrvatski Ustav i zakoni su dali pravo upravo gradovima, općinama pa i županijama da upravljaju prostorom.
Nije sporno da napravite svoj plan državni koji je trebao odavno se napraviti da definirate strateške državne projekte i objekte, a ne da to rade županije …
…/Upadica Furio Radin: Hvala, vrijeme./…
… umjesto RH. Vrijeme, dobro, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, nažalost da, hvala.
Odgovor.

Marković, Miroslav (SDP)
Kolega Komadina evo mislim da ministar Bačić dobro zna što je propušteno u ovim silnim godinama prije nego je on postao ministar imovine. Ako se sjetite onih Paladina i onih ministara koji su pa ja bih rekao u startu bili u sukobu interesa jel, znači i svih prijašnjih ekipa koji su završili u Remetincu onda zaista nije čudno da smo došli do situacije u kojoj imamo tisuće, tisuće, tisuće nelegalnih objekata, gdje imamo bespravnu gradnju jer se može i gdje sad pokušavamo sa 4 tisuće eura kazne to riješiti. Mislim da to nije rješenje, mislim da je rješenje jedan sveobuhvatan Zakon o gradnji koji će uzeti struku koja je dala prijedloge, koja je dala primjedbe, koja želi poboljšati ovaj zakon iako mnogi traže potpuno novi zakon. Ja smatram isto da se i ovaj zakon može dovoljno poboljšati da bi se moglo razgovarati o njegovom usvajanju i s naše strane.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Barbir, replika.

Barbir, Damir (Centar)
Evo prvo bi se htio zahvaliti gospodinu Markoviću na jednoj vrlo konstruktivnoj raspravi o ovom zakonu koje da je pitat kolege iz, dio kolega iz vladajućih ne bi ni bilo jer eto opozicija je htjela ovo protegnuti na više rasprava a ja smatram da je ovaj paket zakona izuzetno važan za sve građane države i treba se o njima raspravljati i pozdravlja što u konačnici se raspravlja u tri nivoa. Čak pozdravljam i ministra koji je veći dio ove rasprave bio ovdje i slušao to, evo u ovom trenutku ga nažalost nema da potkrijepi moje, moje teze. Međutim, oduzimati demokratska prava i govoriti da se ovo sve skupa radi da se prolongira rasprava je zaista nedemokratski i odustanimo od toga.
Kolega Marković imali ste zaista jednu konstruktivnu raspravu o ovom točno zakonu koju ne bi imali da je objedinjeni zakon tako da apsolutno to pozdravljam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Marković.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo kao što sam rekao i u raspravi imam sreću možda čak nekad i nesreću da imam iskustvo primijenjeno isto kao što ima Split, primjenjivo iskustvo iz prošlog mandata gospođa Puljak odnosno njen suprug koji je bio gradonačelnik jednog grada koji je urbanistički ja mislim još puno, puno nesređeniji nego Varaždin koji je zaista apoteka u smislu ako gledate i nekakve druge grade u RH i nažalost problem je u tom velikoj razlici u dokumentima u divljoj gradnji na neki način jer naravno obala je kao takva puno privlačnija investitorima, puno brže se zaradi i okrene taj kapital odnosno zaradi novac i zato je itekako bitno da pogotovo gradovi na obali budu spremni i sigurni da se nakon usvajanja ovih zakona neće devastirati ono malo prostora koji je ostao ne devastiran.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, vrijeme. Gospođa Puljak replika.

Puljak, Marijana (Centar)
Evo zahvaljujem. Evo poštovani kolega dat ću vam možda priliku da komentirate još neke stvari koje je koje smo čuli od kolege Zekanovića, a ja ću podsjetit ono posebno to da evo nismo stručni da stručno raspravljam o ovim zakonima da se pozivamo na struku, a mi struke nismo vidjeli. Evo ja sam po struci IT inženjer znači ni ja ne smijem komentirati ove zakone, ali i podsjetit ću na izjave g. Zekanovića o premijeru koji je govorio u neka doba kaže evo sad ću citirat jednu rečenicu, kaže premijeru se obraća u to doba „Između vas i mene je sanitarni kordon niti sam niti ću vam ikad pružiti ruku“, dakle tako je govorio Zekanović davnih dana, a onda je najednom sada zaljubljenik u našeg premijera i ovu Vladu. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa dobro ne znam evo iskreno pokušavam se zadržat na Zakonu o gradnji, ali zaista taj ti preokreti kod pojedinih ljudi, a usko su povezani sa ne znam sa saborskim mandatom i očito nekakvim dobrim plaćama su zanimljivim, ali i dalje smatram da bez obzira o kome se radi da mi ovdje trebamo poštovati jedni druge, barem u ovom domu Sabora, da ne možemo vrijeđati neosnovano ljude bez obzira na bilo kojoj razini, da moramo argumentirano govoriti o onome naravno uz političke sve nekakve te konotacije kakve i imamo između oporbe i vladajućih i mislim da je dobro da raspravljamo. Mislim da većina zastupnika u ovom cijenjenom domu je itekako kvalificirano da argumentirano raspravlja o svim zakonima koji se donose u Saboru, ali nažalost zbog ovakvih …/Upadica Radin: Vrijeme./… ispada g. Zekanovića ovaj dom i …/Upadica Radin: Hvala./… gubi na vrijednosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da sami ste rekli da ja sam vas pustio da govorite do kraja, sami ste rekli dajte se držimo zakona tako da i nećemo pogriješiti.
Gospodin Šimić. …/Upadica Marković: aha ispričavam se./…

Šimić, Petar (HDZ)
Evo ga, hvala. Kolega Marković, ja mislim da se mi u jednom slažemo u vašem izlaganju, rekli ste da zbog nedostatka kadrova unutar urbanizama na lokalnoj razini je jedan od osnovnih razloga zašto toliko se čeka izdavanje građevinske dozvole. Znači tu se slažemo s tim da novi zakon donosi taj dio priče gdje se njih rasterećuje za postupak prikupljanja odobrenja javnopravnih tijela suglasnosti i dal se tu slažemo da će sad to prenošenje unutar tog novog zakona ipak ubrzati postupak izdavanja građevinskih dozvola jer su osobe koje su na tome do sada i koje su bili referenti koji su za to bili zaduženi sada će toga biti rasterećeni. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Konstruktivna replika i konstruktivan odgovor …

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani kolega ja mislim da neće znate zbog čega jer u sustavu eDozvola to i ovako ide dal je projektant kliknuo ili referent on to poklika znači da pošalje zahtjev javnopravnom tijelu u roku par sekundi, znači tu ne dobivamo nikakvu brzinu evo iskreno barem koliko ja sam upućen u tu cijelu proceduru. Ali da, ali znate u čemu je problem općenito ja bih rekao i Hrvatske kao takve, u rekativnosti u tome da mi prvo vidimo znači na tim primjerima jako negativne prakse pokušavamo nešto sad promijeniti vidimo da nema kadrova jel nismo radili na vrijeme da tih kadrova bude. Znači i predložio sam ovdje da razmisle evo i ministarstvo i svi da daju ne da damo sad projektantima još veće ovlasti pa nas budu oni reketarili još više, mislim ne velim da svi reketare ajde da ne budem nekog uvrijedio projektanta, nego da damo recimo mogućnost ko Slovenci da štambilj mogu koristiti, al da rade u gradu i da imaju ili negdje u uredu, ali da ga koriste točno po pravilima Povjerenstva za sukob interesa da mogu raditi i jedno i drugo, to je možda rješenje, a ne da im prebacimo …/Upadica Radin: Hvala./… još dodatne ovlasti da još teže da nam još više naplaćuju …/Upadica Radin: Hvala lijepa g. Marković./… i sve ostalo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Vrijeme. Idemo dalje sa raspravama g. Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege. Evo nakon nekoliko tjedana ponovo u Saboru raspravljamo o Zakonu o gradnji ovaj puta pojedinačno i ja ću reć svoje mišljenje prije nego što počnem sa samom raspravom, svi smo ovdje različite struke, imali smo evo maloprije slušati salve uvreda i jednostavno nerazumijevanje i nepoštovanje prema drugim zastupnicima, ali svi smo ovdje izabrani da bi komentirali, da bi elaborirali i sudjelovali u raspravama o svim zakonskim prijedlozima.
Naravno da svi ne možemo biti liječnici ako se radi o nekom zakonu iz tog područja ili ekonomisti ili pravnici, ali svi smo dužni dati svoj obol, pogotovo ako se bavimo određenim područjima. Prema tome, ja bih volio kad bi svi jedni druge međusobno po tom pitanju makar uvažavali, tako da ovu raspravu što ću reći, reći ću da sam bio na odborima, slušao ono što govori javnost po svim pitanjima, a i bio sam zamjenik gradonačelnika tako da imam evo neka znanja i kompetencije po tom pitanju.
Zakon ovaj bi trebao prvenstveno donijeti određeni red, transparentnost, ja bih rekao i sigurnost u hrvatski prostor, ali na neki način možda na mala vrata otvara u početku prostor za kaos, za pogodovanje ili za određeni dio interesnih projekata koji će Hrvatsku gurnut u tom slučaju u smjer koji nije održiv, koji nije pravedan i koji nije nikako u javnom interesu.
U prvom čitanju upozoravao sam da je ovaj zakon pa ja bih rekao pomalo i opasan, a danas, evo u drugom čitanju nakon svih analiza, nakon stručnih upozorenja, izjava urbanista, arhitekata, pa čak i evo i akademskih institucija, mogu reći da zakon nije popravljen i da je ostao jednako loš kao i u prvom čitanju. Probat ću to elaborirati, za mene je tu problem rekao bih jednostavan jer zakon i dalje ne rješava nijedan ključni problem gradnje u Hrvatskoj, a to je da ne donosi sigurniju gradnju, da ne donosi kvalitetnije nadzore, da ne donosi bolje standarde, niti učinkovitiji sustav, ali zato donosi mogućnost više iznimki, više netransparentnosti, više potencionalnih prečica i više mogućnosti za zlouporabe, a svi jako dobro znamo da je gradnja u Hrvatskoj već sada sektor sa visokim rizikom neredovitosti, improvizacije, prekomjernih odstupanja i reći ću slabe kontrole, a ovaj zakon ne rješava niti jedan od tih problema, ponovit ću, niti jedan.
Kada govorimo o inspekcijskom sustavu, umjesto jačanja zakon nastavlja, pa reći ću politiku prebacivanja odgovornosti jer godinama slušamo kako se inspekcijski nadzor treba ojačati, kako će država navodno konačno stati na kraj bespravnoj gradnji, a što po tom pitanju donosi ovaj zakon? Ništa od toga, inspekcijski sustav ostaje preopterećen, nedovoljno kadrovski opremljen i bez stvarnih instrumenata za brzu i učinkovitu reakciju, a paralelno se stvaraju dodatni administrativni slojevi koji više služe izbjegavanju odgovornosti njezinu preuzimanju ili možemo reć drugim riječima, kada investitor pogriješi odgovoran je netko drugi, kada sustav zakaže kriva je administracija, ali nikad nije odgovoran zakon i naravno to je jednostavan recept za jedan dugoročan kaos.
Zakon također ne donosi višu kvalitetu gradnje, nego otvara prostor nižim standardima, a to sve govorimo u kontekstu kada se u Europi raspravlja o kvaliteti stanovanja, o otpornosti konstrukcija, energetskoj učinkovitosti i sigurnosti zgrada, a ovaj zakon evo uvodi iznimke, snižava standarde nadzora, omogućuje odstupanja tijekom gradnje i slabi kontrolne mehanizme. Kad država dopusti iznimku kao pravilo tada se ne dogodi fleksibilnost nego se može dogodit samo jedno, a to je katastrofa. To smo vidjeli i u urbanizmu i u održavanju infrastrukture i u načinu na koji su se provodili planovi proteklih godina.
Još ću ponoviti, znači ovaj zakon ne poboljšava kvalitetu gradnje i ovaj zakon možemo reći da uvelikom pridonosi samoj improvizaciji.
Što se tiče građana, građani i dalje ostaju nezaštićeni pred lošim investicijama jer je upravo najveća slabost zakona što ne štiti građane i to pogotovo one koji kupuju stanove, koji žive uz gradilišta, koji se suočavaju sa lošom infrastrukturom, sa bukom, prašinom, odstupanjem od projekata, povećanjem volumena građevina mimo bilo kojega plana. Građani i dalje nemaju brze mehanizme za prigovore, zatim jasnu zaštitu odstupanja, transparentne postupke nadzora i instrumente kojima mogu reagirati na neredovite radove. Tako da su građani i dalje najmanje zaštićeni akteri u samom procesu i zato je moja poruka jednostavna, Zakon o gradnji koji ne štiti građane nije zakon u javnom interesu.
Također ovaj zakon se donosi paralelno s najspornijim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i tu ne možemo ignorirati kontekst. Dok ovdje raspravljamo o Zakonu o gradnji, istovremeno se kroz drugi zakon otvaraju vrata investitorima da postanu planeri, uvodi mogućnost gradnje u parkovima, iza škola ili u prostorima koji nikada nisu bili predviđeni za takve zahvate, uvodi urbanu komasaciju koja slabi zaštitu vlasništva i u konačnici koje slabe lokalne samouprave i sada u tom kontekstu dobivamo i Zakon o gradnji koji ne jača kontrolu nego je dodatno po meni slabi.
Ova dva zakona zajedno mogu stvoriti uistinu opasan sustav, a to je brže izdavanje, ali slabija kontrola, više iznimki i u konačnici manje zaštite. To je po svemu sudeći sustav za investitore, ali i ne sustav za javni interes.
I zaključno poštovane kolegice i kolege, Hrvatska može imati zakon koji ubrzava postupke i treba, zakon koji štiti prostor, koji štiti građane, koji smanjuje bespravnu gradnju, koji povećava kvalitetu i stvara jasna i pravedna pravila, ali nažalost ovaj prijedlog zakona to nije i zato evo na kraju vrlo jasno i nedvosmisleno želim poručiti da ovaj zakon ne gradi sigurniju Hrvatsku, on gradi novu razinu rizika, ne štiti građane, nego ih izlaže neizvjesnosti. I iz svega ovog što sam rekao, ne mogu ga, ne smijem i neću podržati ovaj zakon, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Kujundžić replika.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega Piližota, ja mislim da ovdje u HS svi mi i sa lijeva i sa desna i sa centra znamo da živimo u državi koja je jedan sustav unutar kojega trebaš nekoga znati, mislim ako ćemo biti iskreni jedni prema drugima i sami pred sobom i to je ono što je činjenica.
U vašoj raspravi i spomenu inspektora, podsjećam da je 1. dakle travnja 2019. građevinska inspekcija je ušla pod nadzor Državnog inspektorata dakle koja djeluje sektorski.
E sad, znate u čemu je paradoks? Unatoč činjenici da je Ministarstvo graditeljstva i Državni inspektorat ako pričamo o građevini, bi trebali biti principi spojenih posuda, to su, to nije slučajno. Dakle ja osobno sam slao nekakve upite Ministarstvu graditeljstva, oni su me proslijedili na sada već bivšeg Andriju Mikulića itd., itd. Koliko vam je normalno da rodna kuća Vlade Gotovca u Imotskome dakle dolazak k njoj je zapriječen ilegalnim objektom. 2009. je dobiveno rješenje o uklanjanju, isteklo je, doneseno je novo i još uvijek taj ilegalni objekat priječi pristup zgradi koja je kulturno dobro.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Piližota, Boris (SDP)
Pa ja mislim da ste sami dali odgovor evo, to vam govori sve o trenutnom stanju i ono što sam ja rekao i u raspravi. Ali još ću reć možda jednu činjenicu. U proteklih godinu i nešto od kad sam ja u ovom sazivu sabora, raspravljali smo i donosili smo niz novih zakona u kojima se upravo Državnom inspektoratu dodjeljivale nove ovlasti, nove ovlasti i pravilo, u pravilu u obrazloženju tih zakona je stajalo da nisu potrebna dodatna sredstva za rad inspektorata. E sad ako inspektorat do prije 2, 3, 5 godina nije mogao svojim kapacitetom kadrovskim, financijskim i svim ostalim izvršavati svoje obveze sukladno nadležnosti, moje pitanje je kako će to izvršavati u budućnosti ako mu se stavlja niz obaveza, jednostavno kapaciteta nema. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Puljak replika.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Evo, poštovani kolega govorili ste o snižavanju standarda koji dolaze ovim zakonom, evo pa kako gledate na to da se možda nastavim i na kolegu da u trenutku kad u državi zapravo imamo pošast nelegalne gradnje i, i borimo se sa bespravnom gradnjom, a kako gledate na to da ovaj zakon zapravo širi broj iznimaka ili širi broj građevina koje će se moć gradit bez građevinske dozvole. Zar ne bi trebalo raditi suprotno je li da se taj broj iznimaka smanjuje, a ne povećava i još pogotovo što će se one uvesti nekakvim pravilnikom, jel, a ne zakonom. Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Piližota, Boris (SDP)
Uvažena kolegice to je točno. Ono što sam i u raspravi rekao, dok se u Europi raspravlja o kvaliteti stanovanja, otpornosti samih konstrukcija, energetskoj učinkovitosti i sigurnosti zgrada, ovaj zakon uvodi te nove iznimke. I to je upravo to, sve se radi po meni pod krinkom ubrzanja samog postupka i na neki način da investitori mogu puno brže odrađivati svoje poslove, a onda se postavlja pitanje što je, što će se radit po pitanju sigurnosti koje se odnosi upravo na građane, odnosno na one ljude koji će živjeti u tim nekretninama.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mostarac.
Jel ste završili, da ili je samo pao ovaj. Ne. Dobro ali gotov. Izvolite gospodin Mostarac.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa poštovani kolega evo jedno hipotetsko pitanje. Znači sad smo ovim zakonom smanjili potrebnu dokumentaciju za izdavanje građevinske dozvole ali je ona ostala na istoj razini da bi prijavili gradilište i počeli ugradnju. Znači treba nam sada idejni projekt da dobijemo građevinsku dozvolu, a onda glavni projekt da prijavimo gradilište. Do sad ste samo morali napravit glavni projekt i time sa projektantom ići na građevinsku dozvolu. Da li smatrate da će se ovim otvoriti prostor da projektantima kojima smo sad povećali odgovornost i tražimo od njih dva gotova dokumenta, možda čak i povećaju cijenu prema, prema našim građanima koji grade obiteljske kuće.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Vidite, ne mogu sa sigurnošću vam to odgovorit ali logika nalaže ako će dobiti više posla i ako će morati dodatne radove izvoditi ili pisat dodatne projekte, naravno da se i to ukalkulira u cijenu pa samim tim može doći do poskupljenja cijene nekretnina, odnosno cijene kvadrata.

Radin, Furio (Nezavisni)
I sada gospodin Ivan Račan ima svoju raspravu.

Račan, Ivan (SDP)
Hvala lijepa.
Puno se govori kod Zakona o gradnji o usklađivanju s hrvatskim standardima pa sam ja pogledao kako su taj Zakon o gradnji provele u svojim državama Njemačka, Austrija i Slovenija. Odabrao sam te tri države zato što smatram da nam je Slovenija najbliža po povijesnom naslijeđu, a zatim Austrija i Njemačka na koju smo suštinski najviše naslonjeni u smislu standarda i praksi. I mislim da je vrlo važno jasno reći da je filozofija svima zajednička, zajednička, sigurnija energetski učinkovitija i održiva gradnja ali način kako do toga dolazimo bitno se razlikuje, nažalost ne u korist Hrvatske. Prva razlika je razina centralizacije. U Njemačkoj i Austriji ključna pravila gradnje donose se na razini pokrajina, a općine imaju vrlo snažnu ulogu u planiranju prostora i u izdavanju dozvola. Njihovi propisi su regionalni, a u praksi grad ili općina stvarno drži polugu odlučivanja što se gradi u njihovoj sredini. Kod nas ovim paketom jačamo centralno ministarstvo, a lokalnu samoupravu guramo sve više u ulogu izvršitelja procedura koje je netko drugi zacrtao. Struka upozorava da se za ubrzanje procedure uvodi nered i razgrađuje hijerarhija planova, a to nije put Austrije ili Njemačke, to je naš vlastiti eksperiment. Druga velika razlika je položaj građana i susjeda u postupku. U Austriji susjedi, doduše u okviru jasno definiranih pravila, imaju pravo sudjelovati u postupku, ulagati primjedbe i osporavati dozvolu ako se ne poštuju odredbe koje štite njihova prava. U Njemačkoj, vlasnik susjedne nekretnine može, ako su mu povrijeđena javnopravna susjedska prava, pokrenuti upravni spor protiv građevinske dozvole i taj institut je živ u praksi. U Sloveniji novi gradbeni je zakon GZ1 uvodi integralni postupak u kojem se u jednom procesu rješavaju i okolišni i građevinski aspekti uz sudjelovanje zainteresirane javnosti, a što radimo mi. Mi u obrazloženju govorimo o digitalizaciji i skraćivanju rokova ali ne jačamo položaj građana, susjede i lokalne zajednice u postupku. Građanin postaje promatrač koji će naknadno gledati kakva je zgrada nikla pred njegovim prozorom umjesto da bude stvarni sudionik procedure. U europskim sustavima moglo bi se raspravljati rade li ta prava savršeno, ali ona postoje. Kod nas ovim prijedlogom ne vidim ozbiljno pomicanje u tom smjeru.
Treća razlika je kontrola i građevinska inspekcija, u Austriji i Njemačkoj kazne za gradnju bez dozvole ili protivno dozvoli idu do desetaka tisuća eura, a građevinska inspekcija ima jasne ovlasti i kapacitete. U Sloveniji zakon ide toliko daleko da traži čak građevinsku dozvolu i za uklanjanje određenih objekata u blizini susjednih nekretnina, a upravo zato da bi se zaštitila stabilnost i sigurnost. Kod nas međutim u prvom planu je ubrzavanje i pojednostavljenje, a jačanje inspekcije kontrole kvalitete radova ostaje u drugom planu. Nakon svega što smo prošli s potresima to je ozbiljan propust.
Ministar nam priča o eDozvolama, ali građani ne žive u PDF-u nego u zgradi čiju statiku i izvedbu netko mora provjeriti i nadzirati, potpisati, a da to nije samo na papiru.
Četvrta točka je odnos prema prostoru kao strateškom resursu. Slovenski zakoni i prateći propisi eksplicitno povezuju gradnju s prostornim planiranjem i zaštitom okoliša, integralni postupak znati da ne možete gurati građevinsku dozvolu preko reda, bez da riješite okolišne aspekte. Kod nas struka je poslala oko 1700 primjedbi na ovaj paket upravo zato što se bojimo da ubrzanje ide preko leđa prostornog planiranja i zaštite prostora. Arhitekti, urbanisti, HAZU svi upozoravaju da se razgrađuje sustav koji je godinama građen i da se otvara Pandorina kutija u gradnji izvan gradnje izvan građevinskih područja.
Nakon sastanka sa HAZU-om ministar najavljuje dvije izmjene i pokušava ublažiti najspornije odredbe. To samo potvrđuje da je prvotni prijedlog bio problematičan, a ne da je sustav dobro postavljen. I unatoč svim tim upozorenjima i dalje se odbija treće čitanje i dodatna rasprava.
Petka točka je politička kultura donošenja ovakvih zakona. U Austriji, Njemačkoj i Sloveniji promjene građevinskih zakona pripremaju se mjesecima, često i godinama uz više krugova stručnih rasprava i snažan angažman komora. Kod nas imamo situaciju koji arhitekti, urbanisti, fakulteti i HAZU javno govore da im nije jasno zašto se žuri, da je broj primjedbi ogroman i da se prijedlog pegla u hodu pod pritiskom roka od 1. siječnja. Ako već tvrdimo da se ravnamo prema najbolje uređenim državama EU, onda bismo trebali preuzeti njihov model, snažnu ulogu lokalne samouprave, jasna i provediva prava susjeda i javnosti te paralelno ubrzavanje procedura i jačanje kontrola i inspekcija. Mi od svega toga biramo samo jedno, ubrzanje.
Moja poruka nije da se ništa ne smije mijenjati, naprotiv, treba nam moderniji Zakon o gradnji usklađen sa EU, ali ako već radimo reformu onda uzmimo najbolje iz Austrije, Njemačke i Slovenije decentralizaciju, stvarna prava građana, jaku inspekciju i povezanost s prostornim planiranjem, a ne samo PR poruku da smo europski dok u stvarnosti gradnju pretvaramo u brzi servis za investitore.
Ovaj prijedlog u ovom obliku ne bismo trebali usvojiti nego ga vratiti na doradu, otvoriti vrata stvarnom dijalogu sa strukom i lokalnom samoupravom i tek onda reći da smo doista napravili iskorak prema standardima kakve su ostvarili primjerice Austrija, Njemačka i Slovenija, a ne samo prema njihovom marketingu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Imate jednu repliku g. Živkovića.

Živković, Marin (Možemo!)
Kolega Račan evo volio bi čuti vaše mišljenje, što mislite zašto se vladajući toliko žure s ovim setom zakona? Koji je glavni motiv da se ovako žure? Mi nismo čuli argumente što je toliko važno da se ne može pričekati, čuli smo od ministra da je reko može on donijeti taj zakon za tri mjeseca i ništa se neće promijeniti, ali nismo čuli zašto je toliko bitno da to bude što prije. Što vi mislite zašto je to tako?

Račan, Ivan (SDP)
Kolega Živković to je vrlo hipotetsko pitanje odnosno svaki moj odgovor je nagađanje, a s obzirom da naprosto nemam saznanja da uopće mogu nagađati onda ću se suzdržati od toga, ali ću reći sljedeće, ministar je jutros u obrazlaganju zakona rekao da se na njemu radi već dvije godine što je za pohvaliti, ali ako nakon dvije godine u proceduru dođe zakon koji ovoliko javnoga zadovoljstva izaziva i toliko prijepora iza sebe ostavlja onda bi trebalo jako dobro vidjeti šta se zaista radilo u dvije godine, ko je na tome radio i kako. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bilić ima sljedeću raspravu.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Evo ja bih rekao nekoliko riječi o ovom zakonu iz perspektive osobe koja većinu ovih sijedih na glavi imam upravo zbog Zakona o gradnji, izdavanja građevinskih dozvola, produljivanja građevinskih dozvola i svega što je zapravo vezano u gradnji u lokalnoj samoupravi.
Drago mi je da o ovom zakonu raspravljamo posebno isto tako da ćemo razgovarati o prostornom uređenju, ali i isto vrlo važnom Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu nešto malo kasnije. Kolega Ivan Račan je spominjao Austriju koja zapravo nam može biti primjer u tome dijelu.
Ono što bih htio na početku reći da mi je žao da se prvo nije raspravilo o prostornom planiranju s obzirom da je prostorno planiranje i prostorni plan sa urbanističkim planovima zapravo Biblija na temelju koje lokalna ili regionalna samouprava radi kada se govori o gradnji. Svi gradovi, općine, županije imaju prostorne planove koje su sami donijeli, koje su sami izglasali i koje su sami zapravo razumijevajući svoje potrebe za prostorom unijeli u taj prostorni plan i dozvole bilo tko da izdaje, da li županija ili lokalna zajednica zapravo izdaju se prema pravilima koja su donesena u prostornim planovima. To je ono zbog razumijevanja i same priče o Zakonu o gradnji čije donošenje ja pozdravljam zapravo iz jednog velikog razloga, a to je što se u zakon vraća evo čl. 52. odnosno 54. koji je u prethodnom zakonu bio ispušten, koji regulira zapravo decentralizacijske procese i ja ću, već sam predao zapravo amandman na zakon upravo radi dodatnog pojašnjenja 52-og i 54-og članka da bi se to uredilo puno bolje i da bi se zapravo ta priča oko decentralizacije izvukla zapravo na čistac i pružila prilika i ministru, ali i Vladi da zapravo decentralizira ovaj proces donošenja građevinskih dozvola i na taj način zapravo uvede tu samostalnost gradova ili općina za donošenje građevinskih dozvola.
Vi znate da je dosad, zapravo su građevinske dozvole po ovom sadašnjem zakonu izdaju županije, jedinice regionalne samouprave i gradovi koji su ili općine koje su to pravo stekle temeljem ranijih zakona, primjer nam može biti Istra koja je, čija je županija odnosno Istarska županija dodijelila tu mogućnost gotovo svim gradovima i nekim općinama koje su to zatražile, ali evo grad Ludbreg je već tražio dva puta da mu se to dopusti, pa nije dobio suglasnost županije, kako bismo sami zapravo uređivali ovaj dio, ovaj dio uprave.
Pozdravio bih također i ovu promjenu trajanja građevinske dozvole jer je zapravo u ovim neizvjesnim vremenima i nedostatka građevinske operative i općenito neizvjesnosti financijske jako važno da je dozvola produljena na 6.g., u tom periodu se zapravo stigne puno toga, puno toga i napraviti.
Volio bih isto tako da evo ministar donese i Pravilnik o jednostavnoj gradnji relativno brzo s obzirom da taj zapravo pravilnik sadašnji po kojem se radi unosi onu nejednakost o kojoj su mnogi zastupnici govorili. Naime, u nekim, nekim gradovima ili nekim regijama nešto se ne može izvoditi kao jednostavna gradnja, u nekim gradovima ili regijama to je zapravo uobičajeno i to je ta nesigurnost koja se je stvorila prigodom izdavanja građevinskih dozvola. Bilo bi dobro da se taj pravilnik detaljnije uredi jer evo, evo sad smo svi gradovi ili općine pred predajom projektnih prijava na natječaj upravo ministarstva, ovoga ministarstva i suočavamo se zapravo sa velikim problemima u tumačenju samog Pravilnika o jednostavnoj gradnji i siguran sam da evo svi koji pišu te prijave do petka u 12 znaju zapravo o čemu, o čemu govorim.
Ono što bi trebalo isto tako razjasniti, pa ja ću i pozdraviti, je prebacivanje zapravo odgovornosti na arhitekte koji su partneri investitora u cijelom ovom procesu gradnje i tu vidim možda priliku za malo rasterećeniji rad samih ureda za izdavanje građevinskih dozvola s obzirom da će onaj dio komunikacije sa javnopravnim tijelima zapravo za investitora odraditi arhitekt i zapravo preuzeti odgovornost za ispravnost samoga projekta i mogućnost da projekt zapravo dobije građevinsku dozvolu. Dosad smo se suočavali zapravo sa projektima koji nisu dobivali građevinsku dozvolu iz razno raznih razloga, investitori su ostali bez mogućnosti da realiziraju projekt jer evo po nekakvim pričama referenti ne razumiju projekt, nisu htjeli izdati dozvolu ili nešto slično. Na ovaj način zapravo se štiti investitor koji točno zna tko je odgovoran za njegov projekt, za realizaciju zapravo toga projekta, a s druge strane javnopravnim odnosno Uredu za građenje se ostavlja prostora da sa kapacitetom ljudi koje ima vrlo zapravo lakše i brže pokuša riješiti donošenje građevinskih dozvola u odgovarajućim rokovima. Ja moram reći da u Varaždinskoj županiji nemamo iskustva od 270 ili 300 dana za izdavanje građevinskih dozvola, to ide puno, puno brže, međutim nadam se ovoj kao što sam rekao decentralizaciji gdje bi se omogućilo i gradovima koji to žele zapravo da preuzmu taj posao i da ga obavljaju za svoje sugrađane ili za sugrađane susjednih općina s obzirom na ovo funkcionalno spajanje puno brže i puno učinkovitije.
Evo još jednom ističem da ima sigurno dobrih elemenata u ovome zakonu koji su unaprjeđeniji u odnosu na zakon koji trenutačno je na snazi. Naravno da nijedan zakon nije savršen i da se uvijek može bolje, ali u ovom trenutku za sve one koji grade čini mi se da će pomoći na neki način da se, da se gradi brže ili da se gradi lakše.
Ne smije se također zaboraviti da investitor je odgovoran za nadzor, investitor angažira nadzorne inženjere koji prate samu gradnju i da li je u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom. Isto tako zgrade se na kraju toga procesa moraju certificirati i moraju dobiti i energetsku, energetsko uvjerenje tako da je tu puno zapravo stručnih ljudi koji prate samu gradnju i tu osim nedostatka samih ljudi koji to rade ne vidim nekakav ozbiljniji, ozbiljniji problem. Evo još jednom se nadam da će moj amandman biti usvojen koji dakle ide malo okreće tu decentralizacijsku priču. Sad u sad u predviđenom odredbi 52. i 54. članka je predviđeno da građevinske dozvole izdaju ministarstvo, grad Zagreb, jedinice regionalne samouprave i gradovi naravno koji do sad već obavljaju tu djelatnost te gradovi i općine kojima županija da suglasnost za to. Ja sam amandmanom to malo okrenuo da zapravo gradovi i općine jedinice lokalne samouprave preuzmu odgovornost za izdavanje građevinskih dozvola, a ukoliko to ne žele odlukom gradskom vijeća ili općinskog vijeća to prebace na samu županiju i time zapravo spuštamo tu priču u gradove i općine prema ljudima koji u tom prostoru žive i koji imaju pravo donijeti bilo kakvu odluku o svome prostoru.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Barbir replika.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Ma evo čisto pitanje, spomenuli ste te upravo članke 52 i 54 koji su se vratili nazad u sami zakon di im se povećavaju odgovornosti lokalne samouprave kao jedan dodatni mehanizam, međutim rekli ste da bi vi to dodatno doradili i, i na neki način da ćete podnosit neke amandmane pa evo možete li reći samo u čemu bi točno bila ta dorada.

Bilić, Dubravko (NPS)
Evo zahvaljujem kolega.
Zapravo nešto sam već rekao u tom smjeru. Ja bih stvarno volio da taj decentralizacijski proces krene od gradova i općina. Istina je da u Hrvatskoj ima jako puno i općina skupa sa gradovima kojih je 128 dakle preko 500 jedinica lokalne samouprave, međutim moramo vjerovati kapacitetima gdje god postoje da gradovi i općine preuzimaju odgovornost u svakom pogledu za upravljanje i za život na svom, na svom, na svom području. Tu se ne radi samo o ovome, tu se radi isto tako o preuzimanju odgovornosti za upravljanje osnovnim školama što sad u većini slučajeva zapravo rade županije za gradove i nikako zapravo da se taj sustav konačno decentralizira. Vidimo da su i bolnice i županije otišle u državu pa se to dodatno centraliziralo ali trebalo bi krenuti obrnutim putem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Bugarin replika.

Bugarin, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Bilić kako komentirate produženje roka za važenje građevinskih dozvola na 6 godina za one koje izdaje upravo tijelo, a 8 godina za građevinske dozvole koje izdaje ministarstvo, koje se ovim promjenama zakona propisuje. Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem.
Iz osobnog iskustva zapravo mogu reći da za projekt aglomeracije Ludbreg koji je skoro propao jer je građevinska dozvola bila na tri godine, produžena je još jednom zapravo u zadnji čas smo uspjeli spasiti taj projekt. U svakom slučaju za ozbiljne investicije, ozbiljne projekte dobro je da se aktivacija građevinske dozvole zapravo produljuje pogotovo kada se radi o nekim infrastrukturnim projektima koji zahtijevaju i malo ozbiljnije financiranje odnosno predfinanciranje i nije danas gradovima i općinama jednostavno pronaći sredstva za financiranje tako velikih projekata. Ono što je dobro da postoji i HBOR, da postoje krediti međutim za njih treba dobiti odobrenje od Vlade. Ta procedura je prilično duga, a ovaj rok od 6 godina daje dovoljno vremena da se projekt realizira.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Blažević replika.

Blažević, Anamarija (HDZ)
Hvala. Poštovani kolega moram reći da evo vaša rasprava mi se stvarno svidjela jer ste uspjeli iz iskustva sažeti prednosti ovog zakona i ono što ste podcrtali, ja ću to nazvati profesionalna odgovornost kao i jasnoća odgovornosti. Slažem se da su izuzetno važne. Dakle navodi se i tko je odgovoran za ispravnost, tko jamči da je građevina, građevina izvedene prema propisima, obveze nadzora, izvođača itd. Da li to u stvari nije onda i jača zaštita naših građana u koje smo slušali kao investitora ali i građana kao korisnika, po vašem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bilić, Dubravko (NPS)
Zahvaljujem. Osobno mislim da je zapravo …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Moram vam dat riječ, moram. Oprostite, oprostite, moram vam dat riječ. Izvolite odgovor./…

Bilić, Dubravko (NPS)
… a pardon, pardon.
Meni se čini zapravo da se na ovaj način štite i investitori ali naravno i sami građani s obzirom da puno je elemenata u tom postupku koji se kontroliraju. Ono što, čemu smo mi kao državljani skloni je zaobilaziti naravno na sve moguće načine pravila. Jedan od tih problema je i bespravna gradnja i započinjanje zapravo gradnje prije same, prije samog ishođenja dokumenata. Ja mislim zapravo da je posebno važno da se za investitora točno zna odgovornost za recimo nerealizaciju projekta odnosno nedobivanje građevinske dozvole, što se je znalo događati u praksi, a i mi smo to doživjeli sa našim, našim projektima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Sada je na redu gospodin Damir Barbir koji će govoriti završno u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera. Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Ma za početak bi htio reći da je dobro što smo imali razdvojenu raspravu po ovim pitanjima. Dosta je tu argumenata bilo s obje strane i možemo reći da neke stvari imamo i dobre u ovom zakonu, a neke naravno imamo i s kojima se ne slažemo i upravo zato jedna konstruktivna rasprava je nešto što je nužno u ovom tijelu. I zato me zaista iznenadili neki komentari iz vladajućih da oporba želi s ovim oduživat. Smatram da nitko tu ne želi oduživat ništa nego da zaista ovakav set zakona koji trajno mijenja naš javni prostor morao je biti stvarno dobro i raspravljen i definitivno iako nećemo podržat mi iz Centra ovaj set zakona jer smatramo da je javni prostor nešto što je neobnovljivo. Jednom kad ga se uništi ne može se ga više nikako obnoviti.
Zaista bi pozdravio što je ministar cijelu raspravu tu stoji kao jedan primjer dobre demokratske prakse za razliku od većine ministara koji šalju državne tajnike da izlažu u njihovo ime. To je definitivno jedan dobar primjer prakse.
Ono što treba reći da je ovaj zakon prošao i Odbor za zakonodavstvo i Odbor za lokalnu i područnu odnosno regionalnu samoupravu, međutim bilo je tu puno pitanja po pitanju Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. I glavno pitanje koje se nametnulo tamo je bilo zašto žurimo? Zbog čega tako brzo donositi ovakve zakone koji trajno mijenjaju ili će trajno mijenjati naš javni prostor jel? Bilo je postavljeno nekoliko pitanja hoćemo li ići u treće čitanje, ministar je rekao da o tome nema smisla jer da će zakon proći i nakon trećeg čitanja a ja smatram opet čak i da je išlo na treće čitanje i čak i da će proći smatram da je svaka nova demokratska rasprava dobra za demokraciju u konačnici za odmjeravanje različitih stavova, različitih argumenata jednu konstruktivnu demokratsku raspravu.
Što se tiče samog Zakona o graditeljstvu vidjeli smo nomotehničke dorade Odbora za zakonodavstvo gdje su se priložili amandmani na Članka 14. i 139. odnosno ukidanje izraza i/ili radi veće pravne jasnoće. To djeluje ovako dosta benigno, međutim u nekim situacijama i to zna predstavljati trajnu razliku u smislu samog zakona.
Drugo, posebne odredbe za stanove i manje složene zgrade. Predlagatelj uvodi posebna pravila za višestambene zgrade, obiteljske kuće do 400 kvadrata i poljoprivredne zgrade do 600 kvadrata. Cilj je ubrzati postupke i povećati sigurnost no postavljaju se tu dva vrlo važna pitanja. Jesu li javnopravna tijela kapacitirana provoditi stroža pravila i drugo hoće li postupci biti ujednačeno primjenjivani u svim jedinicama? Bez kapaciteta i edukacije postoji rizik različite prakse od grada do grada i da imamo jednu trajnu nestabilnost.
Drugo je suzbijanje nezakonite gradnje. Pozdravljamo odredbu prema kojoj prvostupanjsko tijelo mora provjeriti je li investitor započeo graditi prije izdavanja građevinske dozvole. Ako jest određuje se posebna naknada i obavještava inspekcija. Namjera je dobra ali ostaje ponovno pitanje imaju li tijela dovoljno ljudi i resursa da tu obvezu dosljedno provode ako pojačavamo nadzor a ne pojačavamo kapacitete koji će i taj nadzor provoditi mjera može ostati samo formalna kao neka dobra, lijepa riječ na papiru.
Četvrto bi bilo obveza predaje plana održavanja. Izvođač mora uz zahtjev za uporabnu dozvolu priložiti plan održavanja zgrade to je standard koji podržavamo. No opet hoće li nadležna tijela zaista provjeravati sadržaj tih planova ako planovi ostaju samo forma bez nadzora gubi se i smisao ove obveze.
Nakon toga imamo i pitanje izdavanja računa, to je otvorena tema. Članovi odbora otvorili su pitanje izdavanja računa za izvedene radove. Odgovor predlagatelja je bio da je to uređeno drugim propisima. To u konačnici vrlo vjerojatno i je točno ali građani ne razmišljaju o tome u kojem zakonu se što nalaze, oni žele sustav koji funkcionira. Stoga pitanje ostaje kako će se osigurati da investitori i izvođači radova u skladu sa fiskalnim propisima, hoće li građani imati jasnu pravnu sigurnost kada dođe do pravnih sporova do kojih će svakako dolaziti.
Šesto bi rekli usklađenost namjera i mogućnost sustava. Ciljevi ovog zakona su ubrzati postupke, povećati sigurnost, jasnije odrediti odgovornost. To je legitimno no ističemo ove mjere neće biti učinkovite ako se paralelno ne jačaju institucije koje provode zakon.
Međutim, ono što je važno za kraj istaknuti ovaj zakon ipak širi čitav niz iznimaka za izdavanje građevinskih dozvola i tu poznavajući naš sustav tu i uvodimo veći nered u naš prostor. Nema jačanja nadzora, nema statističkih pregleda, nema odgovornosti i nema novih standarda sigurnosti stoga naše je mišljenje u prvu ruku je to trebalo ipak demokratski ići u treće čitanje, a u konačnici po meni je trebalo čitav ovaj set zakona povući iz procedure.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Matej Mostarac, SDP završno.

Mostarac, Matej (SDP)
Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima pa evo u 10 do 5 završne riječi o prvom zakonu danas dokazuju da smo trebali imati pojedinačnu raspravu jer vidimo da je i ovaj prvi zakon trajao danas cijeli dan i da smo danas u biti imali prvo čitanje ovog zakona jer mu nismo pridali dovoljno važnosti na onoj prvoj sjednici kad je bio objedinjen i time opravdavamo ovo što danas radimo i rekao bih da baš zato ponavljamo ono šta smo rekli jutros da ovo treba pomaknut, odgodit ili bar sad stavit u treće čitanje što bi rekao da bi bilo drugo čitanje ovog zakona jer danas smo čuli puno toga. Neke stvari ću naravno pokušat ovdje ponoviti ali sigurno je da volje i teško da će sada amandmani doći od samih predstavnika na ovaj zakon jer će današnji dan proć, ali vjerojatno ćemo se i mi potrudit da tako, da tako bude.
Najveća i najčešća rasprava u kontekstu ovog Zakona o gradnji bilo je ubrzavanje procesa izdavanja građevinske dozvole. I da tu ste u pravu, ali ubrzavanje procesa izdavanja građevinske dozvole ne znači da imamo ubrzavanje procesa gradnje i ne znači da imamo kvalitetniju i sigurniju gradnju negoli što smo imali dosad. I tu je bio najveći sukob. Vladajući cijelo vrijeme ponavljaju brže ćemo dobiti dozvole, a oporba cijelo vrijeme govori to što ćemo brže dobiti dozvolu ne znači da ćemo postići cilj. Cilj je izgradnja sigurnog doma jer u kontekstu ubrzanja govorimo o manje zahtjevnim objektima.
Zašto je tome tako? Zato što smo samo pomaknuli onaj dio odgovornosti koje je dosad imala, koje je dosad imalo javno tijelo u izdavanju tog akta.
Sva dokumentacija više-manje je potrebna jednaka, samo će se ranije izdati akt u kojem će javna tijela moć reć to više nije naša obveza, sad se vi s projektantima dogovarajte sve dalje i tu je problem do kojeg dolazimo u ovom zakonu i tu je detalj koji traži dodatnu razradu jer nakon što predamo idejni projekt svi se slažemo objekt nije spreman za gradnju, trebamo glavni projekt, taj glavni projekt će onda vrlo vjerojatno provjeravati pri prijavi gradilišta ili na tehničkom, tehničkom pregledu objekta. E sad dolazimo do pitanja, da li će onda u tom trenutku ponovo javna tijela ulaziti u srž tog dokumenta i provjeravat da li je sve bilo u redu, znači radit ono što su činili prije nego što su izdali gradnju ili će sve skupa spast na odgovornost projektanta koji je svojim potpisom rekao da da, sve je usklađeno sa projektom i onda eventualne probleme rješavat inspekciji i nadzore koje smo deset puta i više danas ponovili da nema. U Primorsko-goranskoj županiji mislim da je oko 1800 neriješenih predmeta vezani su uz građevinsku inspekciju. I, i zato, zato, zato imamo sve ovo danas da, da raspravljamo i da pokušamo poboljšat jer tijekom replike čuli smo i govorili smo izdavanje dozvole bi u biti trebao bit upravni akt, pregledat da li je sva dokumentacija stigla, potvrdit primitak dokumentacije, sva radna tijela i izdat i izdat dozvolu, a onda je odgovornost na projektantima koja ja se slažem treba biti još tri puta veća nego što je sad, al da bi tome bilo tako mi moramo imat alat nadzora inspekcije nad projektima koje projektanti naprave. Mi sad činimo jednaku stvar, mi prije nego što dobijemo, što prihvatimo povjerenje da su projektanti napravili dobar projekt, naša upravna tijela pregledavaju te projekte do sitnih detalja, to su sad radili prije izdavanja građevinske dozvole, a sad će vrlo vjerojatno radit prije prijave gradilišta, barem u nekim županijama ako to tako savjesno rade, al tu je tila tema da se ta odgovornost mora pomaknuti, al za to je potreban nadzor i kvalitetna inspekcija onoga što radimo i povjerenje u, u, u ovo društvo i zato smo rekli da o ovom dijelu treba raspraviti i evo završna je, moj govor je otišao praktički cijeli samo na tu jednu stvar koju smo danas problematizirali.
Čuli smo u našem uvodnom izlaganju i o čl. 14. gdje se kasnije, gdje se može mijenjat, odustat od temeljnih zahtjeva građana, slušali smo o tome da uvodimo BIM koji podosta projektanata još uvijek nema, a čak kad smo u neke javne natječaje stavljali taj BIM kao uvjet da projektanti to moraju koristit, imali smo žalbe i nepovjerenje ostalih projektanata zašto ih se to tjera da rade. Imali smo još niz onih stvari od, mislim da je i na ovaj zakon stiglo preko tisuću primjedaba od strane struke na koje nismo odgovorili i nismo stigli danas odgovoriti i zato vas molimo da odgodite ovaj zakon ili da stavite u treće čitanje, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gđa. Magdalena Komes, HDZ završno, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Pa evo budući da smo se danas više-manje svi u raspravi o Zakonu o gradnji dotaknuli i ostalih zakona jer su jednostavno, neminovno je da su povezani jedan s drugim, pa ću se i ja u svom izlaganju isto tako dotaknuti cijelog paketa zakona. Dakle, zakoni koji su danas na dnevnom redu možemo ih objediniti po nekoliko ključnih detalja. Isti predstavljaju važan iskorak u modernizaciji sustava planiranja i gradnji. Riječ je o zakonodavnom okviru koji odgovara na dugogodišnje probleme neujednačenih procedura, dugotrajnih administrativnih postupaka i nedovoljne transparentnosti u prostornom razvoju. Zakon o gradnji nije propis koji se donosi ad hoc kako je danas tijekom rasprave isticala oporba nego je pripreman detaljno od 2023.g., ali uz komunikaciju i savjetovanje sa širom javnošću uključujući i struku. Ovim se zakonima snažno naglašava digitalizacija procesa, čime se uvodi veća pravna sigurnost, jasnoća postupaka i smanjenja mogućnosti netransparentnog odlučivanja. Sustavi elektroničkog vođenja postupaka, e-dozvola i digitalnih planova predstavljaju važan iskorak prema učinkovitoj i modernoj generalno javnoj upravi. Posebno je važno istaknuti da se ovim rješenjima ubrzava izdavanje građevinskih dozvola, što stvara povoljnije okruženje za građane, poduzetnike i investitore, ali i povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Po ovom prijedlogu zakona za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prilagati glavni projekt već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnji. Uvodi se obveza izrade izvedbenog projekta za sve građevine, čime će se osigurati kvaliteta građenja. Zakoni istovremeno naglašavaju zaštitu javnog interesa i prostora kao ograničenog i vrijednog resursa, jača se inspekcijski nadzor, uvode strože sankcije za bespravnu gradnju i osigurava se bolja kontrola nad provedbom prostornih planova. Na taj način stvara se ravnoteža između razvoja i očuvanja prostora, o čemu smo danas zaista u mnogim raspravama mogli čuti. Važan iskorak predstavlja i jačanje strateškog planiranja prostora uz veću usklađenost lokalnih i nacionalnih razvojnih ciljeva. Time se osigurava ravnomjerniji i regionalni razvoj, bolja povezanost infrastrukture i održivo korištenje prostora. Ovi prijedlozi zakona nisu usmjereni samo na ubrzanje procedura nego na stvaranje sustava koji je transparentniji, predvidljiviji i pravedniji za sve sudionike, građane, jedinice lokalne i područne samouprave, struku i investitore. Smatramo važnim i to što zakon uz ubrzanje procedura ne odustaje od temeljnih ciljeva, sigurnost gradnje, zaštita okoliša i zaštita javnog interesa. Jačanje nadzora i odgovornosti sudionika u gradnji stvara se, jačanjem nadzora i odgovornosti sudionika u gradnji stvara se povjerenje u sustav i podiže ukupna kvaliteta gradnje. Zakon također doprinosi boljoj povezanosti prostornog planiranja i gradnje, što je ključno za održivi razvoj naših gradova i općina, omogućuje se brža realizacija infrastrukturnih projekata, školskih, vrtićkih i zdravstvenih objekata što izravno podiže kvalitetu života građana. Ono što bih osobito naglasila kao važno jest da se ovim zakonom ne ide u korist samo velikim projektima bez obzira o kakvom se odnosno kojem investitoru radi već se pojednostavljuju postupci za građane koji žele graditi ili samo urediti vlastiti dom, čime se zakon približava građanima. I zaključno klub HDZ-a podržava prijedlog Zakona o gradnji jer donosi veću učinkovitost, pravnu sigurnost i transparentnost sustava gradnje ali uz očuvanje javnog interesa i prostora kao zajedničke vrijednosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Potpredsjednik Vlade i ministar gospodin Branko Bačić imat će završnu riječ, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovane gospođe zastupnice i zastupnici, evo na kraju ove rasprave o Prijedlogu zakona o gradnji zahvaljujem se svima zastupnicima koji su sudjelovali u ovom, u ovoj raspravi. Bila je rasprava po meni dobra, većim dijelom je odstupala od ovog zakona, a više se, više je bila usmjerena na Zakon o prostornom uređenju ali to je, to je tako. Nekad su to da bi bila, bio jedinstveni zakon, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji.
Ono što bi samo kratko rekao dakle gotovo svi ste podržali i rekao bih pohvalili ubrzavanje izdavanja građevinskih dozvola ali ste neki iz oporbenih redova iskazali dvojbu, sumnju hoće li sada objekti koji se budu gradili i izdana dozvola na temelju glavnog, idejnog, idejnog projekta biti nesigurna. Ono što vam želim reći, ja mislim da ste svi vi svjesni da i danas u jedinica područne samouprave ili velikim gradovima ili jedinicama lokalne samouprave na koje su jedinice lokalne samouprave županije prenijele ovlasti za izdavanje akata za građenje, često puta te, te građevinske dozvole izdavali službenici koji su bili društvene, društvenog usmjerenja, pravnici u velikom dijelu koji nisu imali temeljnu izobrazbu u dijelu koji se odnosi na statiku, na projektiranje. I ni do danas niti jedan objekt koji je manji od 800 kvadrata nema provjeru od upravnog tijela u smislu statike, nosivosti, ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Prema tome to je do sada bilo tako će i biti na odgovornost projektanta, statičara i ne može se niti očekivat da netko tko je završio Filozofski fakultet, tko je završio Ekonomski fakultet, tko je završio neki drugi fakultet, a nije baš tehničke izobrazbe da može ocjenjivati kvalitetu statičkih proračuna u pojedinom glavnom projektu. Tek nakon 808 nakon objekta čija je površina od 800 kvadrata ta se odgovornost dijeli na revidenta, jel tada revident nastupa i revidira projekte statike, proračuna i sve ono što čini sastavni dio glavnog projekata prilikom ishođenja građevinskih dozvola. Tako da ne trebamo brinuti što se toga tiče. Mi ovime ubrzavamo, ovime mi ubrzavamo i podižemo kvalitetu građenja u Hrvatskoj s obzirom da uvodimo obvezu iz izrade izvedbenog, izvedbenog projekta i time, time će se značajno doprinjet gradnji, odgovornost je na projektantu, odgovornost je na nadzornom inženjeru, jasno i na investitoru. Prema tome ono što ta, ta odgovornost je i danas prisutna pa će tako biti i ubuduće. Evo ja zahvaljujem na raspravi i nastavit ćemo ubrzo s drugim zakonom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Čekajmo samo da ministar zauzme mjesto svoje.
Gospođa Selak Raspudić prva replika.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovani ministre evo kao netko tko je, tko se trudio raspravljat o meritumu odnosno izdavanju dozvola upravo sa aspekta arhitekata s kojima smo raspravljali o ovim zakonskim izmjenama, zanima me evo kako komentirate činjenicu ja pamtim vremena dok ste još vi bili šef kluba HDZ-a i kada bi onda ovako bitni zakoni došli na dnevni red, vi ste kao netko tko je bez obzira na naša politička razilaženja ipak stručan i ozbiljan, govorili o njima u ime kluba, a danas kada se u Hrvatskom saboru raspravlja o Zakonu o gradnji, u ime kluba HDZ-a nema više ljudi poput vas nego raspravlja ni više ni manje nego Hrvoje Zekanović. Evo kako vi to objašnjavate?

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodine ministar jel želite odgovoriti?

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Zahvaljujem na ovom doprinosu i raspravi u meritumu o ovom zakonu gospođo Selak Raspudić, međutim kad bi se vodio vašom, vašom logikom onda biste vi i vaš klub i brojni drugi klubovi u ovom saboru trebali šutiti barem na 70% rasprava jer u tim zakonima gdje vi danas sudjelujete niste tako baš jako upoznati i familijarizirani. Prema tome ne ulazite vi u rad Kluba zastupnika HDZ-a, on je dobar, odličan, posložen i sigurno su odredili i znali što su napravili kad su predložili da u ime kluba govori gospodin Hrvoje Zekanović.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Povreda Poslovnika gospođa Selak Raspudić.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Čl. 238. Ma ja nisam ulazila u kompetencije gospodina Zekanovića Bože sačuvaj, ja sam se samo prisjetila onih trenutaka kada vam je on isto dok ste vi bili šef kluba, ne samo vama nego i svim HDZ-ovcima spominjao komunističke pretke do 7. koljena, a sada evo u ovako stručnim zakonima je vaš prvotimac. Njegovu kompetenciju sigurno ne bih dovodila u pitanje.

Reiner, Željko (HDZ)
Dobro, opomena jer u najmanju ruku nije bilo, nije bilo povreda Poslovnika nego je bila replika uostalom.
Gospođa Baradić povreda Poslovnika.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Povrijeđen je čl. 238, ovo je samo dokaz ministre Bačić da kolegica Selak Raspudić je jutros bila kratko na uvodnom izlaganju na replici i sad se vratila, zato ne može raspravljati o zakonu jer ne zna što se govorilo dosad ovdje jer je tek sad došla.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga opomena.
Gospodin, još jedna povreda Poslovnika, gospođa Barbira, ne, da …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Barbir, Damir (Centar)
Što se tiče dolaska na sjednice vidjeli smo vrlo jasno na početku sjednice …
…/Upadica Furio Radin: Gospodin Barbir, oprostite, oprostite, vratite, vratite, izvolite./…
Hvala, hvala predsjedavajući.
…/Upadica Furio Radin: Izvolite, s vama imam nekakvih problema u zadnje vrijeme ali nisu namjerni, izvolite, izvolite./…
Što se tiče povrijeđen je Članak 238. jer evo kolegica govori i o dolasku određenih zastupnika na vrijeme. To nije ni vrijeme ni mjesto za raspravljat o tome, a što se tiče dolaska na vrijeme vidjeli smo na prvom glasanju kako je HDZ prošao i kakvi su njihovi dolasci na vrijeme bili.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Iz istih razloga ide opomena i isprika, ne iz tih razloga nego iz drugih razloga.
Gospođa Miloš povreda Poslovnika.

Miloš, Jelena (Možemo!)
238., pa po kriterijima gospođe Baradić ni ministar ne bi trebao sudjelovati u raspravi jer nije ni sam bio na većini rasprave, a ipak ćemo pustit da nešto kaže jel tako.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga opomena.
I sada replika gospodin Ante Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Evo poštovani ministre evo nakon 5 sati rasprave i kvalitetne i vašeg izlaganja o samom Zakonu o gradnji čuli smo od oporbe meritum struke, cijelo vrijeme struka ali nismo čuli ni jedan argument što je to struka rekla i što njih smeta u ovom zakonu osim što dobivam dojam nakon svih ovih rasprava osobito od kolega iz Možemo! da možemo danas jasno reći da su oni samo jedan instrument određenih interesnih skupina koje oni predstavljaju da bi ovaj zakon obezvrijedili. To je jedino što nakon ove rasprave možemo reći da je glavna skupina u saboru kojoj smeta ovaj zakon ovako kvalitetan koji je jako dobro napravljen uistinu sa strukom ni jedan drugi argument nismo čuli danas. Nećemo računat SDP ali Možemo! možemo jasno reći.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor gospodine ministre.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Deur, Zakon o gradnji ili bolje rečeno Prijedlog Zakona o gradnji podržala je Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera strojarstva, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike i Hrvatska komora inženjera geodezije. Dakle, pet strukovnih komora su sudjelovali s nama u pisanju ovog zakona. Svih pet je ovaj zakon podržalo.
Prema tome, mislim da su možda oporbeni zastupnici mislili o nečemu drugome kad su govorili da ovaj zakon nije podržala struka.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospođa Mrak Taritaš replika.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo.
Poštovani ministre, dakle vi ste u uvodnom izlaganju i kroz raspravu i u nekoliko navrata rečeno nekoliko činjenica. Činjenica koja je zasigurno a to je da se vrlo teško mogu dobiti novi zaposleni u uredima što na razini ministarstva ili što na razini u uredima za izdavanje dozvola da je to između ostalog problem i vi ste rekli da je jedan od razloga zašto ste odlučili se ići na opciju da projektanti ponovo skupljaju posebne uvjete odnosno sve što je potrebno za izdavanje građevinske dozvole kroz aplikaciju ministarstva, ali mene zanima jedna druga stvar.
Da li je uopće razmišljano, dakle neke zemlje što EU, a izvan EU i više imaju određene projektante koji dobiju posebna ovlaštenja da mogu izdavati pojedina odobrenja? Da li je razmišljano da se ide tom smjeru jer ako imamo problem ljudi, a problem ljudi će biti i ubuduće onda možda je došlo vrijeme i da se razmišlja i o tom smjeru. Dakle, smjeru da pojedini projektanti uz određene uvjete imaju ovlaštenja …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… za izdavanje pojedinih dozvola.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor gospodine ministre.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana zastupnice Mrak Taritaš, u ovom prvom vašem dijelu vaše replike ja želim poslati poruku da ne ispade da će projektanti trčkarati od upravnog tijela do javnog poduzeća kako bi ishodili nekakvu, neke uvjete priključenja ili posebne uvjete. To će za njih raditi platforma koja će odrađivati putem našeg informacijskog sustava prostornog uređenja, oni će samo uputiti svoje dopise koji će onda isti, istim se putem vratiti u taj isti sustav. Prema tome nema trčkaranja, neće sada projektanti gubiti vrijeme odlaziti od jednog do drugog ureda ili kancelarije.
U ovom drugom dijelu da to što vi govorite može ovako djelovati na prvu dosta, dosta dobro, međutim nama to vi znate dobro u gradnji nedostaje i projektanata i urbanista i arhitekata i građevinara. Danas je hrvatska građevina u vrlo velikoj konjunkturi, nedostaje ih svugdje pa onda imaju jako puno posla na svim osnovnim poslovima da bi onda ulazili u sustav izdavanja akata za građenje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Gospodin Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre ja sam se javio za repliku koju ste vi već djelomično odgovorili ali htio sam replicirat na onaj dio kad ste vi rekli da su građevinske dozvole izdavali ljudi koji imaju društvene djelatnosti a što je pokazalo da baš bilo najbolje. Normalno ljudi ne znaju struku duboko kao ljudi koji su iz ove struke pa sam tada mislio replicirati a šta mislite na sve ove ovdje koji nemaju pojma o građevini, kojima je netko nešto napisao ili kojima uopće nije nitko ništa napisao nego su samo floskule bacali, ništa pametno ni stručno nisu rekli ali se javljaju. Samo sam to htio usporedit, vi ste me povukli kad ste rekli da je nezgodno oni koji izdaju, a promislite ovi koji donose zakone kolika je to njima odgovornost a ne znaju ništa, a javljaju se u raspravi, javljaju se u pojedinačnoj. To je naša tragedija.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Želite odgovoriti? Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Sanader, mi smo ovim zakonom i ovim i Zakonom o prostornom uređenju htjeli doista postignuti da u prvom redu službenici koji vode postupak, koji potpisuju rješenja budu oni kojima je ta znanost i djelatnost kojom se bavi praktično dio njihova obrazovanja i s obzirom na nedostatak, kronični nedostatak takvih kadrova situacija vam je diljem Hrvatske takova da brojne dozvole izdaju kao što ste rekli visoko obrazovane osobe često puta i ni to nije slučaj, koji nemaju tehnička znanja. Toga smo svjesni i to i to na taj način nastupamo. A što se tiče rasprave, to je Hrvatski sabor, to je svaki parlament. Svatko može govoriti o onome što hoće neovisno o tome koliko o tome zna više ili manje.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Dubravka Lipovac Pehar, replika.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre Konačnim prijedlogom zakona o gradnji doprinijet će se smanjenju nezakonite gradnje. Možete li nam evo sad za kraj još reći na koji način će se smanjiti nezakonita gradnja s obzirom da oporba ne misli tako. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodine potpredsjedniče.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana gospođo zastupnice, slušajući danas raspravu i vidim da se oporba jako vezala uz struku što je dobro pa onda očekujem da će na isti način podržati ovaj zakon kad budemo o njemu odlučivali idući ponedjeljak jer ako je struka presudna onda kad se napada zakon, onda bi valjda to bio kriterij da struka, da oporba podrži onaj zakon kojega je podržala struka. Rekao sam da je ovaj zakon podržale su sve stručne komore u Hrvatskoj, a da što se tiče povećanja odgovornosti suzbijanja gradnje mi ćemo. Mi smo već Zakonom o građevinskoj inspekciji, a pogotovo ćemo Zakonom o prostornom uređenju kasnije koji će doć kroz informacijski sustav prostornog uređenja uvesti e-prostornog inspektora, novu, novu platformu, novi modul u informacijskom sustavu prostornog uređenja koji će u realnom vremenu izvijestiti komunalnog redara i građevinskog inspektora da se nešto gradi bespravno …/Upadica Radin: Hvala./… pa će onda moći reagirati, a posebno se prije izdavanja građevinske dozvole će se kažnjavat svi oni koji su eventualno započeli gradnju prije ishođenja građevinske dozvole.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Time zaključujem raspravu, glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
Zahvaljujem se svima koji su, koji su ovaj sudjelovali u raspravu, ajde dobro reći ću ono što sam mislio oko teme prije o kojoj se govorilo o tome tko ima pravo govorit o nečemu. Ja smatram da parlamenti i društvene mreže su mjesta gdje može, gdje svatko može reć što god hoće i ostat živ. To su, to su sigurne stvari, to su dva mjesta na svijetu gdje svatko može reć što god hoće i ostat društveno živ kao što je rekao Umberto Eco, to. A, ovaj, a o ostalim stvari, ovaj, a ima pravo to reć ne. A o ostalim stvarima ćemo govorit kad dođe vrijeme. Konačni prijedlog, ne. 5 minuta pauze radi tehnike. To me, već, već me pola sata pitaju. Hvala. Do 17,25.

STANKA U 17,20 SATI.

50

  • Konačni prijedlog zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215
12.12.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Slijedeći zakon je Konačni prijedlog Zakona o gradnji koji je, naravno rasprava je zaključena, amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, zastupnik Dubravko Bilić i Klub zastupnika HDZ-a.
S nama je državna tajnica gosp… u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, gospođa Dunja Magaš koja će se izjašnjavati o amandmanima.
Znači 1. amandman je Odbor za zakonodavstvo na Članak 14..
Izvolite, znači Odbor za zakonodavstvo Članak 14..

Magaš, Dunja
Hvala lijepa poštovani predsjedavajući.
Prihvaća se.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ulazi u zakon, u prijedlog zakona pardon.
2. je na čla… 2. amandman je na Članak 139..

Magaš, Dunja
Prihvaća se.

Radin, Furio (Nezavisni)
I ulazi u zakon koji ide na glasovanje.
Molim?
…/Upadica se ne razumije./…
A dobro, gospodin Grmoja traži stanku ko… i izvolite.

Grmoja, Nikola (MOST)
Tražim stanku u ime Kluba MOST-a i molim vas fizičku stanku.
Mi ćemo danas cijeli dan svjedočiti raspravi o amandmanima gdje je Klub SDP-a uputio amandmane praktički brisanje svih članaka, a mi s ovog mjesta želimo poslati jednu poruku.
Branko Bačić i Andrej Plenković nakon što su izmijenili Zakon o poljoprivrednom zemljištu zbog ulaska u OECD pa stranci sada mogu nasljeđivati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj i kupovati i nasljeđivati dok Hrvati ne mogu u tim drugim zemljama. Dakle, za Hrvate vrijede nekakva druga pravila.
Imamo sada niz ovih zakona koji praktički daju, rekao je naš kolega Bulj naš prostor na švedskom stolu za raznorazne investitore. Prostor postaje valuta za energetske i razne druge lobije dok istovremeno mi pred svojim očima gubimo našu zemlju, gubimo poljoprivredno zemljište i predajemo prostor kao najvažniji resurs.
Isto tako s ovog mjesta želim reći da se pribojavam da ova diverzija SDP-a sa amandmanima nije samo priprema za veliku izdaju koja će se dogoditi putem Ustavnog suda gdje će dakle Ustavni sud koji su skupa sklopili HDZ i SDP dati Bačiću za pravo. Pa uostalom sjetite se ove situacije sa Zabokom gdje su SDP-ovci prosvjedovali napali Bačića na kraju ispalo da je njihov župan u tome svemu sudjelovao i da je odgovornost jednaka.
Zajedno ste rasprodali ovu Hrvatsku od telekomunikacija počeli ste jedni, završili drugi, isto ste napravili s INA-om započeo Račan i SDP dovršio HDZ, zajedno ste uveli euro i ukinuli hrvatsku kunu zbog čega sada imamo neizdrživu inflaciju i zajedno ćete sada, samo ovaj put .../Upadica Radin: Hvala lijepa, vrijeme./... uz malu diverziju predati i hrvatski prostor.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također stanku, ne to je bila povreda poslovnika prvo, gospođa Jasenka Auguštan Pentek izvolite. .../Upadica se ne razumije./... Molim? .../Upadica se ne razumije./... Prvi g. Marković da, ima dvije povrede poslovnika, g. Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Čl. 238., g. Grmoja obmanjuje i zastupnike i govori neistine. Prvo, nije SDP rasprodao Hrvatsku nego ste vi odbili ić s SDP-om promijeniti Hrvatsku i otišli ste HDZ-u, dva puta. Kad govorite onda govorite do kraja istinu, ne samo svoju istinu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda poslovnika g. Grmoja.

Grmoja, Nikola (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., Most je za razliku od vas pokazao što je integritet, a u svim ključnim odlukama koje su išle nauštrb hrvatskih građana ste sudjelovali vi iz SDP-a i vi ste ti koji im cijelo vrijeme držite ljestve i vi ste ti koji nas sada vraćate u Drugi svjetski rat umjesto da se bavimo stvarnim problemima hrvatskih građana i time ponovno pomažete HDZ-u i držite im ljestve.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ne ulazeći u predmet povrede poslovnika u obadva slučaja naravno idu opomene u obadva slučajeva.
Gospodin Jurčević povreda poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Očigledno da je teško prihvaćati osnovne elementarne činjenice. Kolega Grmoja je iznio vrlo konkretne podatke koje znaju hrvatske koje jako dobro znaju hrvatski građani, ali valjda podsjetiti da je u HDZ ušlo oko sto tisuća članova SDP-a, drugo isto tako valja podsjetiti da je g. Hajdaš Dončić bivši član HDZ-a, a da je komunjara Andrej Plenković postao predsjednik HDZ-a. Tu se vidi ta simbioza ideološka, ali i ova pljačkaška.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također je bila replika i .../Upadica se ne razumije./... Molim? .../Upadica se ne razumije./... Čekajte samo malo, čekajte samo malo, to je bila povreda poslovnika. Ide opomena.
Još jedna povreda poslovnika g. Deur, imaju prednost povrede poslovnika .../Upadica se ne razumije./... Molim? .../Upadica: Prvo je g. Ledenko./... Prvo je gospodin Ledenko, ne g. Ledenko povreda poslovnika.

Ledenko, Ivica (MOST)
Povrijeđen je čl. 238. g. Markoviću digli ste povredu poslovnika i mislio sam da ćete opovrgnuti i jednu jedinu riječ koju je naš predsjednik Grmoja ovdje iznio. Niste opovrgli ništa, vaše saučeništvo u zločinu nad Hrvatskom se nastavlja, a ova farsa je samo jedna u nizu zapravo smokvinog lista za ono što će uslijediti na Ustavnom sudu gdje ste saučesnici sa HDZ-om u zločinu nad Hrvatskom.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Također iz formalnih razloga ide budući da je bila replika ide opomena. Gospodin Ante Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče. 238., kolega Jurčeviću vi se morate sami sa sobom dogovorit što hoćete, vi ste vrlo zbunjen nekad ste kao IPD-ovac u Ministarstvu obrane al ste tad bili zbunjeni pa nemojte sad biti zbunjen u HS-u. Sjećate se zašto ste smijenjeni? Jel ste bili zbunjeni.

Radin, Furio (Nezavisni)
Iz istih razloga opomena. Gospodin Jurčević povreda poslovnika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo ja pouzdano znam da g. Ante Deur ne pije, al me začuđuje da mene dvostruko vidi pa kaže da se sam sa sobom dogovorim.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ide opomena naravno jer je bila replika. I sada sve povreda poslovnika g. Deur.

Deur, Ante (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče. Kolega Jurčeviću možda bi za vas bilo bolje i da pijete jer kad su vas odstranili iz Ministarstva obrane ja ne znam zbog čega, možda i znam, ali bilo bi dobro da kažete vjerojatno nije zbog alkohola.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, također iz formalnih razloga ide opomena.
I sve se stanke odobravaju. Gospodin Grmoja tražite fizičku stanku jel da?

Grmoja, Nikola (MOST)
Tražim fizičku stanku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, deset minuta 9,53 u 10,05 nastavljamo.

STANKA U 09:53 SATI

Radin, Furio (Nezavisni)
NASTAVAK NAKON STANKE U 10:05 SATI

Dobro u 10,05 smo rekli da ćemo nastaviti i mi u 10,05 nastavljamo.
Sljedeći amandman je zastupnika g. Dubravka Bilića i prvi amandman je na čl. 52.

Magaš, Dunja
Ne prihvaća se.
Konačni prijedlog Zakona o gradnji usklađen je s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj regionalnoj samoupravi kojim su definirani poslovi koje obavljaju upravna tijela županija, gradova i općina koje se odnose između ostaloga i na poslove izdavanja dozvola.

Radin, Furio (Nezavisni)
Ide na glasovanje jer gospodina Bilića nema.
2. amandman na Članak 54..

Magaš, Dunja
Odgovor je isti kao na prethodni amandman.

Radin, Furio (Nezavisni)
Također ide na glasovanje.
3. amandman je na glasi iza Članaka 154. uvodi se novi Članak 154., znači 154..

Magaš, Dunja
Ne prihvaća se.
U Članku 154. stavku 1. prijelaznih odredbi Konačnog prijedloga Zakona o gradnji dovoljno jasno je propisana dužnost tijela graditeljstva da usklade svoje pravilnike o unutarnjem redu i sistematizaciju radnih mjesta upravnih tijela koja izdaju dozvole s odredbama o uvjetima za obavljanje poslova propisanim Člankom 55. stavkom 1. konačnog prijedlog zakona.
Sukladno prethodno navedenom ovaj novi članak koji se predlaže nije potreban.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, također ide na glasanje.
Sada smo, sada je amandman na Kluba zastupnika HDZ-a na Članak 137..

Magaš, Dunja
Prihvaća se.

Radin, Furio (Nezavisni)
I postaje dio prijedloga zakona.
Dovoljno brzo gospodin Račan? Dobro, hvala.

50

  • Konačni prijedlog zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215
15.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo na Konačni prijedlog Zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215.
Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Amandmane su podnijeli Odbor za zakonodavstvo, zastupnik Dubravko Bilić i Klub zastupnika HDZ-a.
Izjašnjavanje o amandmanima proveli smo ranije na sjednice. Tijekom izjašnjavanja o amandmanima predsjednik predlagatelja je prihvatio amandmane Odbora za zakonodavstvo i Kluba zastupnika HDZ-a, te oni postaju sastavni dio Konačnog prijedloga zakona, pa ćemo sada glasovati o amandmanima koje predlagatelj ne prihvaća.
To su amandmani od kolege Bilića, Vlada ne prihvaća, imamo ih, koliko…
…/Upadica: Tri./…
…tri.
1. amandman kolege Bilića, glasujmo.
Nije prošao. 2. amandman kolega Bilić, Vlada ne prihvaća. Nije prošao i 3. amandman kolege Bilića, Vlada ne prihvaća. Nije n ovaj amandman prošao, pa dajem na glasovanje Konačni prijedlog Zakona o gradnji. Molim glasujmo.
136 glasova, 77 za, 2 suzdržana i 57 je bilo protiv što znači da je donesen Zakon o gradnji.
PDF