Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

49

a) Prijedlog oduke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije b) Prijedlog oduke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, Predlagatelj: Odbor za informiranje, informatizaciju i medije

09.12.2025.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada idemo na sljedeću točku koja ima A i B:

- a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a i
- b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a

Predlagatelj je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o HRT-u. Molim predsjednika Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kolegu Josipa Borića da obrazloži prijedloge odluka. Izvolite.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepo. Uvaženi potpredsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici.
Želim dati uvodno obrazloženje na prijedlog dvije odluke Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a.
Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova, četri člana Nadzornog odbora imenuje i razrješava HS-a većinom glasova svih zastupnika na temelju javnog natječaja koji provodi Odbor za informiranje, informatizaciju i medije te HS-u predlaže imenovanje članova, jedan član Nadzornog odbora je predstavnik radnika koji se imenuje i razrješava sukladno Zakonu o HRT-u i Zakona o radu. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine. Za člana Nadzorni odbor HRT-a može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačeni studij, aktivno znanje najmanje jednog svjetskog jezika te najmanje deset godina radnog iskustva.
Budući da 15. prosinca 2025. ističe mandat tri člana Nadzorni odbor HRT-a, to gospođi Dajani Barbić, g. Zoranu Barcu i Damiru Rudešu Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na svojoj 16. sjednici održanoj 30. listopada 2025.g. pokrenuo je postupak izbora tri člana Nadzornog odbor HRT-a te je utvrdio tekst natječaja. Natječaj je objavljen 31. listopada 2025.g. u NN 235/2025 i na mrežnim stranicama HS-a. Rok za zaprimanje kandidatura bio je 15 dana od dana objave natječaja pa je tako zadnji dan roka bio 15. studenog 2025.g.. Na natječaj se prijavilo osam kandidata, odbor je na 17. sjednici održanoj 25. studenog 2025.g. razmotrio sve kandidature zaprimljene na natječaj te većinom glasova devet glasova za, jednim glasom protiv donio zaključak da svih osam kandidata ispunjava uvjete za izbor tri člana Nadzornog odbora HRT-a propisane Zakonom o HRT-u i natječajem. To su gospođa Snježana Bačić, g. Zoran Barac, gospođa Dajana Barbić, g. Paško Bilić, gospođa Nensi Blažević, g. Petar Bujas, gospođa Antonija Petičušić i g. Damir Rudeš.
Na 18. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije održanoj 2. prosinca 2025.g. u raspravi je bilo predloženo šest kandidata za članove Nadzornog odbora HRT-a te je provedeno glasovanje o svakom predloženom kandidatu. Sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o HRT-u odbor je većinom glasova sa sedam glasova za i šest glasova protiv odlučio predložiti HS-u imenovanje gospođe Dajane Barbić, g. Zorana Barca i g. Damira Rudeša za članove Nadzornog odbora HRT-a.
Gospođa Dajana Barbić je diplomirani ekonomist, doktorica znanosti iz znanstvenog polja ekonomije izvanredna profesorica na Katedri za financije, sadašnji je član Nadzornog odbora HRT-a. Gospodin Zoran Barac diplomirani ekonomist, završen doktorski studij iz menadžmenta direktor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta on je aktualni predsjednik nadzornog odbora još uvijek u mandatu itreći je prijedlog gospodin Damir Rudeš je diplomirani pravnik i odvjetnik i sadašnji je član nadzornog odbora tj. nadzornog odbora u sadašnjem mandatu. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala, imamo nekoliko replika. Prva je kolege Kralja.

Kralj, Denis (SDP)

…/Govornik naknadno uključen./… Je, čujemo se sad? Ok. Hvala predsjedavajućem.
Evo pitanje za kolegu Borića. Na odboru, na Odboru za medije znači nismo imali priliku članovi odbora čuti predstavljanje kandidata, bilo ih je 8. Nekad davno znači dok je SDP držao većinu to je bila praksa koja se provodila, znači moglo se čuti predstavljanje svih kandidata kako bi se normalno izabrali najbolji za tu časnu funkciju. Pitanje za gospodina Borića je zašto nije dozvolio tu demokratsku praksu, da čujemo predstavljanje svih kandidata. Također je još procedura skraćena, znači, znači u pravilu bi odbor trebao predložiti saboru više kandidata od onih koji se biraju. To također nije, nije bio slučaj. Mi smo glasali o 6 kandidata, samo njih tri su i izabrana. Znači velim procedura izbora kandidata za članove nadzornog odbora HRT-a je maksimalno skraćena, to je jednostavno bilo nekakvo silovanje demokracije od strane gospodina Borića, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Borić će odgovoriti.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa. Nema nikakvog silovanja demokracije, mi smo na vrijeme raspisali ovaj javni poziv, na vrijeme smo dobili kandidature. Što se tiče gospodina Kralja trebao bi razumjeti neke stvari što je imenovanje, a što je izbor. Sabor ovom odlukom imenuje članove, a kad imamo ne znam izbor članova programskog vijeća i tajno glasamo, onda imamo izbor članova. Tako da postoje razlike. Ako ste dobro slušali govorio sam o odlukama o imenovanju. Zato smo i predložili aktualna tri člana da i nastave dalje svoj ovaj posao u nadzornom odboru, a što se tiče toga da nije bilo saslušanja članova, upravo gospodinu Kralju, to sam već rekao i na sjednici odbora, SDP je uveo praksu na način da joj saslušao sve kandidate, a onda izabrao onoga koji nije pristupio saslušanju tj., izabrao čovjeka tj. gospođu koja uopće nije bila na saslušanju. Toliko o tome koliko oni drže do bilo čega.

Reiner, Željko (HDZ)

Kolega Sobota ima repliku.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala potpredsjedniče.
Pa kolega Borić, ne znam jel mi promaklo ali samo dakle ako sam dobro razumio od 5 biraju se 3 i njima je zapravo izašao mandat. Mene samo zanima od tih 3 koliko je novih u odnosu na ovih 5. Dakle koliko je zapravo novih, koji se ponavljaju, potvrđuju, a koliko je novih?

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Borić.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolega Sobota rekao sam da predlažemo izbor dosadašnja tri člana, znači nema novih. Oni su i sada bili u mandatu od 2021. godine, s time da je gospođa Barbić bila nešto kraće jer smo imali dvije zamjene u tom tijelu HRT-a tako da je ona ovdje od 2023., na ovom položaju tj. na u članstvu nadzornog odbora od 2023. godine. Mislimo da smo nakon analize i svega onoga što smo imali u protekle 4 godine, jasno utvrdili, a to sam i rekao na sjednici odbora da nismo utvrdili bilo kakve razloge koji postoje u zakonu da bi se isti razriješili. Njihova izvješća prihvatila je Vlada, prihvatio je Hrvatski sabor i mislim da možemo reći da nastavljaju svoj posao, naravno ako, u petak moramo glasati o prijedlogu ova tri kandidata i naravno na način da je potrebna većina od svih zastupnika u HS-u.

Reiner, Željko (HDZ)

Posljednji zastupnik Jurčević ima repliku.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo gospodine Borić na odboru smo imali dosta rasprava o ovome što sad, o čemu ste govorili, o čemu su evo i kolege, kolege pitali pa je skrenuta pozornost i to treba i ovdje naglasiti da ima dosta europskih prigovora, bilo od službenih institucija ili neovisnih na slobodu medija u Hrvatskoj, pogotovo vezano za, za HRT. Pa usprkos toga svejedno niste poštovali taj standard jel, da netko koga će sabor postavljati imamo pravo saslušati, razgovarati, vidjeti, procijeniti. Ako je bilo više kandidata pa da možemo kvalitetniju odluku donijet. Međutim vi ste to suspendirali pod evo nekim izgovorom koji može biti formalno pravni ali mislim da u demokratskom smislu i uopće u interesu Hrvatske, a pogotovo na važnost HRT-a to jednostavno nije bilo dobro. Pa evo, pa možete još jedanput ako hoćete detaljnije, ja vam pružam priliku da i hrvatska javnost pošto ovo gleda, čuje to vaše obrazloženje da može ne znam, na budućim izborima bolje procijeniti ovaj, što je to demokracija u Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)

Poštovani zastupnik Borić će odgovoriti.

Borić, Josip (HDZ)

Hvala lijepa.
Kolega Jurčević, mi, ja ne znam za bilo kakve primjedbe koje vi govorite pogotovo iz europskih nekakvih tijela koja nadziru našu ovaj neovisnost ili ne znam što ste već govorili o HRT-u. Malo me čudi vaš stav da vi sad baš držite do tih europskih koje izmišljate nekakvih stavova, inače ste veliki suverenist i vama Europa uopće ne treba ni u kojem obliku pa me to malo sad zbunjuje, na odboru to nije bilo tako. Mi smo glasali od ukupno 8 kandidata na odboru za 6 kandidata koji su bili predloženi. Postoji za to zapisnik sa odbora, postoji i video snimak, sve se može provjeriti. Na kraju smo predložili ono što sam ovdje i pročitao, odluku o imenovanju dijela članova nadzornog odbora koji su dobili potrebnih 7 glasova, tj. većinu od nazočnih 13 i predložili smo gospodina Zorana Barca, Damira Rudeša i Dejanu Barbić. Sve ostalo su vaše nekakve političke ocjene u koje ja ne želim ulazit.

Reiner, Željko (HDZ)

Dobro, sada ćemo ovaj, otvoriti raspravu pa će prvi u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, govoriti kolege Miletić i Jurčević. Najprije poštovani zastupnik Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam akademiče Reiner, potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Ja ću dodat jedan uvod o Hrvatskoj televiziji i o smislu i djelovanju nadzornog odbora, a onda će kolega Jurčević uć u meritum tu problematike. Možda za javnost raspravu o nadzornom odboru HRT-a nije baš neka seksi tema i onda ljudi, radi čega bi mi sad o tome raspravljali, radi čega bi mi o tome govorili ali HRT jest naša najvećai najutjecajnija medijska kuća u Republici Hrvatskoj. Hrvatska televizija je naš javni servis, ona je naša zajednička institucija i mi je svi skupa zajedno financiramo. I upravo zato ona mora biti primjer i odgovornosti, profesionalnosti, transparentnosti, ja bih rekao i dopustite i sa što više programa koji odražava sliku većine hrvatskog naroda naravno ne umanjujući i manjine i različitu vjersku pripadnost i sve. Ali kad gledamo Hrvatsku televiziju volio bih da na njoj vidimo i što više programa dokumentarnog, igranog je li koji govori o vrijednostima Domovinskog obrambenog rata, o hrvatskoj kulturi itd. itd. I za sve to što vam govorim ključni mehanizam koji osigurava da to doista bude sve tako je nadzorni odbor, nadzorni odbor.
Dakle, zašto je nadzorni odbor toliko važan? Pa prvo jer je njegov primarni zadatak štiti javni interes, to radi nadzorni odbor. Dakle, ne interes politike, ne interes nekih ne znam uprava, ne interes struktura moći, ne interes wokera, ne interes ovih ili onih nego javni interes. Uloga nadzornog odbora je budno pratiti rad HRT-a posebno financijsko poslovanje. O tome će nešto profesor Jurčević di idu milijončeki, u koje produkcije, u koje priče i zašto idu na takav način? Dakle, mi govorimo o stotinama milijuna eura javnog novca, stotinama milijuna eura godišnje koji odu preko Hrvatske televizije i taj novac mora biti trošen racionalno, odgovorno i uvijek, ali baš uvijek u službi građana.
Drugo, nadzorni odbor je brana političkim utjecajima. Možda je utopistički reći da je to potpuno moguće tako posložiti, ali to je funkcija nadzornog odbora i u zemlji u kojoj često se medijski postav prečesto doživljava kroz neke stranačke naočale, neovisnost nadzornog odbora ključno je za očuvanje i slobode novinarstva i profesionalnog stvaralaštva. Ona mora bit sastavljena od stručnih, moralnih, neovisnih osoba koje imaju hrabrosti reći ne kada prepoznaju situacije da treba reći ne.
Treće, nadzorni odbor je zadužen za transparenciju i povjerenje javnosti. Ako želimo Hrvatsku radioteleviziju koja će našim građanima biti vjerodostojna, a povjerenje Hrvatske radiotelevizije u posljednjih godina drastično pada, drastično pada. Nekad ispadne nemojte mi zamjeriti na ovome da novinarima vjeruju samo njihove majke i djeca. Javnost im sve manje i manje vjeruje. Moramo imati tijelo koje će kontinuirano nadzirati kako se donose odluke, jesu li nabave transparentne, jesu li ugovori opravdani, jesu li resursi usmjereni prema onome što zakon propisuje kao temeljnu misiju javnog servisa i zato je važno da cijela priča nadzornog odbora skrbi i o neovisnom informiranju i njegovanju hrvatske kulture identiteta i o odgoju i obrazovanju i poštivanje naših duhovnih, moralnih, kršćanskih vrijednosti i proizvodnju programa koji čuva nacionalnu baštinu, a istodobno naravno otvara prostor pluralizmu i dijalogu. I mi danas govorimo o jednom tijelu koje je izrazito važno za funkcioniranje javnog servisa kao što je Hrvatska radiotelevizija.
I četvrto, nadzorni odbor ima popriličnu odgovornost u zaštiti radnika Hrvatske radiotelevizije od raznih pritisaka. Javna televizija okuplja tisuće zaposlenih. Mnogi od njih prave profesionalce, predane radnike, snimatelje, montažere, novinare, urednike, tehničare i ako oni rade u atmosferi pritiska i straha a progovorit će o tome nešto i kolega Jurčević onda cijela društvena klima u stvari s time na jedan način postane lošija. A ako imamo kvalitetan i neovisan nadzorni odbor on je jamac da će se nepravilnosti ispitati, zlouporabe neke će se spriječiti, a odgovorni bez obzira na određene položaje ipak će bit pozvani na neku odgovornost. Kažem možda je utopistički, ali mi vjerujemo da jedino tako sa visokim kriterijima, sa odgovornosti, sa predanošću može se graditi bolja, poštenija i pravednija Hrvatska i vjerujemo da ona ide ka tome.
Profesor Jurčević.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime istog kluba govorit će poštovani zastupnik Josip Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege nekoliko puta godišnje u Saboru je tema Hrvatska radiotelevizija bilo evo u ovakvim primjerima kada se biraju članovi nadzornoga odbora ili kad dolaze izvješća sa Hrvatske radiotelevizije koja na žalost nisu objedinjena nego posebno raspravljamo o upravi, a posebno o nadzornom odboru i slično što je jedna od stvari koja isto mislim nije dobra. I kao što je rekao kolega Miletić možda tema rasprave o HRT-u ne izgleda toliko popularna barem u široj javnosti, ne plijeni toliko pozornosti iako to nema nikakvo opravdanje za to jer mislim da se podcjenjuje uopće vrijednost, nacionalna vrijednost HRT-a i prije svega želim naglasiti riznicu sa kojom raspolaže HRT, a to je dakle njegova, to je njegova arhiva koja se nekad zvala indok služba i u kojoj se nalazi toliko stotina tisuća sati video zapisa, tonskih zapisa, umjetničkih djela od radio drama do raznih drugih emisija, dakle i programa koji se emitiraju na HRT-u, a gledajući sa historiografskog motrišta sve ono što je zabilježeno na trakama, audio vizualnim trakama HRT-a u proteklih 50, 60 godina nezamislivo je provesti nekakva objektivna historiografska i drugačija istraživanja o tom razdoblju hrvatske povijesti, to znači i nakon devedesete ali i nekoliko desetaka godina prije toga barem tamo od šezdesetih pa nadalje.
Ako se ne konzultira to gradivo mislim da histiografski rad ne može biti objektivan, jer svi drugi dokumenti kojima raspolažu državne institucije jesu ipak posrednički dokumenti, to znači određeni zapisnici, iskazi ljudi koji mogu biti ovakvi, onaki ali izvorni AV zapisi sa kojima raspolaže HRTo najvažnijim političkim i drugim događanjima u Hrvatskoj su zaista jedna neprocjenjiva riznica hrvatske baštine i suvremene povijesti. Iz tog razloga prvenstveno što isto nekako prolazi ispod radara kad se radi o vrijednosti HRT-a, previđamo jel da je i službeno sa puno opravdavanja, potpunim opravdanjem, HRT proglašen kulturnim dobrom. Ali izgleda da to ne uvažavamo nego je težište uglavnom nažalost produkcijski, politički, percepcijski itd. na tzv. informativnom programu u kojem zapravo politika koja vlada može o sebi pričati bajke i na neki način činiti neobjektivnu, neobjektivni pristup, a time i štetu hrvatskim građanima jer to bi trebao zapravo biti javni medijski servis kako je i definiran. To znači da objektivno prenosi i balansirano da prenosi sve što se događa u hrvatskoj politici, u hrvatskome društvu međutim nažalost, to HRT nije nego je zapravo propagandni servis i tu dolazimo do nevjerojatnog straha koji vlada na HRT-u od '91. godine surađujem sa ljudima sa HRT-a do današnjega dana i znam stanje svijesti ajmo to tako reći. U drugim državnim sustavima to znači od znanosti, kulture, nigdje nisam vidio toliko straha kao što je na HRT-u, tako da nekakvi režiseri ajmo to tako reći dokumentarnog programa, vrlo kvalitetni kada rade nekakve dokumentarne filmove ne usude se potpisati taj film svojim imenom i prezimenom nego stavljaju pseudonime iz straha kako će politika to procijeniti, hoće li to krivo shvatiti i onda će im biti ugrožena, ugrožena egzistencija. Nadzorni odbor je kao što je rekao kolega Miletić ključno tijelo koje bi trebalo zastupati interese javnosti dakle mi ih kao sabor dižemo ruke za njih, međutim nažalost po strukturi kako se oni imenuju, načinu kako ih biramo evo vidite i ovdje vezi ova tri člana dakle opet odlučuje korupcijska struktura odnosno izvršna vlast odnosno politika pa smo čak došli do razine da u Hrvatskom saboru eto nemamo pravo niti čuti niti razgovarati jel, mi koji dižemo ruke najprije na odboru, a onda kasnije u saboru dakle pojma nemamo koga biramo ali na neki način smo prihvatili tu mehaniku da biramo one koje postavlja vlast odnosno oni koji su trenutno na vlasti u Hrvatskoj, s time da oni naravno ne zastupaju interese zajednice nego zastupaju interese najprije svoje stranačke, a onda vrlo često zastupaju određene klanovske i ostale interese. Prema izvješću prije 10-ak godina kad je predsjednica nadzornog odbora na prijedlog HDZ-a, iako nije bila tada članica HDZ-a bila naša ugledna kazališna umjetnica Anja Šovagović, dogodilo se da je u toj stranačkoj ajmo to tako reći trgovini, da su bili časni ljudi koji su se dogovorili da će raditi pošteno pa su na temelju izvješća drugih nadzornih tijela o financijama, trošenju, programu itd., podnijeli jedno financijsko izvješće, dakle izvješće o djelovanju HRT-a, dakle i financijsko al prvenstveno financijsko gdje se vidjela golema razina kriminala dakle ne koji je tvrdio nadzorni odbor nego je on to tvrdio na temelju drugih egzaktnih nalaza tijeka novca i svega ostaloga na HRT-u da se radi o teškoj korupciji. I onda smo svjedočili tipičnom slučaju u Hrvatskoj. Dakle nije bilo reakcije da se to procesuira recimo na način politički i u saboru da se dogode neke promjene, da se dogode zakonske promjene o načinu izbora nadzornog odbora, nekih drugih tijela, ravnatelja itd., itd., nego je smijenjen nadzorni odbor. Nakon toga jel, slavni ravnatelj koji je bio postavljen, bio je tehnička osoba dakle inženjer na, i sigurno kvalitetan inženjer kad se radi o tehnici na HRT-u, međutim on je, da vidite tu cjelovitu rekao bih strukovnu nesposobnost, on nije postavljao savjetnike što je potpuno legitimno nego je uzeo čak i mentora dakle službeno je imao, imao mentore jer naravno sam jednostavno nije bio kapacitiran obrazovno dakle sa svojim školskim znanjem dakle, upravljati sa jednom takvom složenom osobom kao što je HRT.
S druge strane valja naglasiti i ovom prigodom da osim što je kulturno dobro sa tom zaista riznicom dakle naše kulturne identitetske baštine, ili čak određene dokumentaristike bez koje je nemoguće objektivno istraživati proteklih 50, 60 godina hrvatske povijesti po broju zaposlenih stručnjaka, po dakle tehničkom kapacitetu, a sve su to platili hrvatski građani putem pretplate ili na temelju ugovora koji HRT sklapa sa Vladom RH, to je izloženo tolikim količinama kriminala da bih ja ovdje samo na temelju svojih uvida, dakle znajući i surađujući sa tim ljudima u proteklih 30-ak ili 33 godine, mogao ovdje danima svjedočiti i pričati dakle kako se taj novac pere jel, na način recimo da HRT ima dovoljno studija itd. ali ih fiktivno drže popunjenima da bi mogli jel, vanjskim suradnicima koji su vrlo često i zaposlenici istovremeno jel ili tajni suvlasnici određenih privatnih studija, da onda iznajmljuju te privatne studije. Na to se nadovezuje cijela produkcijska skala poželjnih osoba uvezanih korupcijom i time zapravo pada u vodu sve ono što bi trebao biti taj, ta zapravo riznica ili dakle ta kultura dobra, ona zapravo namjesto da bude ono što se često znalo u samoreklami govoriti da je to katedrala duha, ja sam je nažalost često javno u proteklim desetljećima zbog ovih devijacija koje se tamo događaju, nazvao katedralom hrvatskoga zloduha jel. Dakle prvo vara se hrvatska javnost, to znači potpuno se pogrešno predstavlja tekuće događanje u tom informativnom programu u Hrvatskoj. To znači to je određen propagandni agitpropovski servis nekog klana koji vlada, a budući se radi o golemim sredstvima koja ta institucija raspolaže, naravno da je to onda po svim interesnim osnovama umreženo jel, horizontalno i vertikalno i zapravo taj javni servis sve više propada u tome produkcijskome smislu koji bi mogao biti ne samo glavni servis u Hrvatskoj nego obzirom na tu riznicu s kojom raspolaže, mogao bi biti zapravo glavni servis svih spoznaja, narativa koje bi se te spoznaje onda putem dokumentarnog i drugog programa mogle prezentirati o jugoistočnoj cijeloj Europi, ne smo o Hrvatskoj diljem EU koristeći te nekakve integrativnemehanizme koji postoje, dakle na razini tih javnih televizija. Međutim, sve se to ne događa i na ovaj način što nadzorni odbor, dakle biramo evo upravo na ovaj rekao bih skandalozan i sramotan način bez obzira što se uvijek može naći određeni izgovor formalno-pravni, za to nema potrebe da je poštivana procedura. Ali na žalost ta procedura kad se događa na taj zloupotrebljavački način ona zapravo nas vodi sve skupa u ponor.
I nadajmo se, jel' da će doći neko vrijeme uskoro kada ćemo odustati od tog samoubojstva koje se događa putem, dakle našeg javnog servisa koji se zove Hrvatska radiotelevizija i nadajmo se da će on od zloduha, dakle zaista postati pravi duh ili katedrala …/Govornik se ne razumije./…

Reiner, Željko (HDZ)

Hvala.
Sada će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Sabora, poštovane kolegice i kolege.
Evo pred nama je Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije gdje se razrješuju dužnosti članova Nadzornog odbora zbog isteka mandata doktorica znanosti Dajana Barbić, doktor znanosti Zoran Barac i Damir Rudeš, ali isto tako njih troje se ponovno i imenuju u sljedeći mandat Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.
Međutim, danas moram istaknuti da ne raspravljamo ovdje samo o imenima, nego danas ovdje raspravljamo prije svega o povjerenju, o odgovornosti, raspravljamo o stabilnosti jedne od najvažnijih javnih institucija u RH a to je o Hrvatskoj radioteleviziji. Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije nije samo formalno tijelo, nego je i čuvar zakonitosti, transparentnosti i odgovornog upravljanja javnim sredstvima. Zato je važno jasno reći da prijedlog koji je danas pred nama nije samo prijedlog dakle i rezultat improvizacije, nego ozbiljnog i odgovornog postupka, a u skladu sa zakonom i pravilima, dakle koji su nam dostupni.
Što se tiče same legitimnosti i zakonitosti postupka prije svega bih htjela naglasiti da postupak izbora članova nadzornog odbora je proveden u skladu sa važećim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. Dakle, javni poziv je bio raspisan, kandidati su ispunjavali zakonom propisane uvjete, njihove biografije, reference i stručnost razmatrale su nadležne saborske službe. Dakle, ne govorimo ovdje o stranačkom biranju, nego o institucionalnom procesu a u demokratskom sustavu to je uistinu i temelj, dakle vladavina prava, a ne vladavina dojma.
Zašto su predloženi kandidati dobar izbor? Smatramo da predloženi kandidati donose upravo ono što nadzornom odboru treba – iskustva u upravljanju, a i dobri su bili u proteklom mandatu, znanja iz financija, prava i javne uprave imaju, razumijevanje također javne funkcije medija, ali imaju i profesionalni integritet. To nisu ljudi bez iskustva, to su ljudi koji znaju što znači odgovornost prema javnom novcu, ali i prema javnosti. U vremenu brzih promjena, u medijskom prostoru Hrvatska radiotelevizija mora imati nadzorno tijelo koje razumije i tradicionalne, ali i nove medijske izazove.
Također se moram osvrnuti prije svega i na narativ koji se često čuje iz oporbenih redova da se ovim imenovanjima želi ostvariti politička kontrola nad Hrvatskom radiotelevizijom. To jednostavno nije istina. Hrvatska radiotelevizija je javna ustanova financirana sredstvima građana Republike Hrvatske i prirodno je da Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo građana ima ulogu u imenovanjima. Ali imenovanje ne znači upravljanje. Nadzorni odbor ne uređuje program, ne uređuje ni informativni sadržaj, a ne utječe ni na uredničke odluke. On nadzire zakonitost i odgovorno upravljanje i to je njegova ključna i upravljačka i jasna uloga.
Nadalje, izborom ovih kandidata imamo kontinuitet, stabilnost, ali i odgovornost. Hrvatska radiotelevizija je sustav koji naravno zapošljavanja veliki broj ljudi, ima obveze prema javnosti i mora funkcionirati stabilno. Neodgovorno bi bilo i neodgovorno je u takvom sustavu uvoditi nesigurnost, blokade i stalne političke sukobe. Ovi prijedlozi uistinu osiguravaju kontinuitet rada nadzornog odbora, funkcionalnost upravljačkog sustava, ali i pravovremeno reagiranje na pitanja financija i zakonitosti. Mi svi imamo obvezu osigurati da ključne institucije funkcioniraju ne u interesu politike, nego u interesu građana.
Čuli smo i argumente oporbe da se ne čuje javnost, da nema dovoljno transparentnosti. Ali postavljam jasno pitanje gdje je kršenje zakona, gdje je ovdje povreda procedure. Nismo ovdje da vodimo nekakav politički folklor, nego da osiguramo stabilan, institucionalni okvir. Sabor nije mjesto dojma, nego je Sabor mjesto odluke.
Također moramo istaknuti i istaknut ću da je uloga Hrvatske radiotelevizije u demokratskom društvu velika i stoga Hrvatska radiotelevizija mora ostati javna, mora ostati profesionalna, pluralistička i dostupna svim građanima. Ali upravo zato joj treba snažan, stručan i odgovoran nadzor. Bez snažnog nadzornog odbora nema ni financijske odgovornosti, ali ni stabilnosti sustava kao ni kredibiliteta prema građanima. Predloženi članovi smatramo da su jamstvo i da će ta uloga njihova i dalje biti uspješno ostvarena.
Mi kao parlamentarna većina ne bježimo od odgovornosti, ne skrivamo se iza floskula i ne peremo ruke već donosimo odluke i naravno stojimo iza tih odluka. Ovo imenovanje nije politička igra već je ovo institucijska odgovornost.
Zato na kraju moram istaknuti i ponovit ću da danas ne biramo naše ili njihove, vaše ili naše, danas se bira stabilnost sustava, danas biramo odgovornost i naravno dalje moramo birati funkcionalnost rada nadzornog odbora. Zato vas pozivam da podržimo ovaj prijedlog imenovanja članova nadzornog odbora HRT-a u interesu zakonitosti, u interesu stabilnosti i prije svega u interesu svih nas. Ponovit ću još na kraju da ne raspravljamo ovdje samo o imenima. Dakle tri imena koja su predložena u nadzorni odbor razriješila su se dužnosti zbog isteka mandata i ponovno isti članovi su se imenovali u nadzorni odbor na mandat u slijedećem razdoblju. Dakle danas raspravljamo isključivo o povjerenju, isključivo dakle raspravljamo o odgovornosti, o stabilnosti. Ponovit ću još jednom, jedne od najvažnijih institucija u RH, dakle HRT-a. Nadzorni dakle odbor HRT-a nije formalno tijelo nego je i čuvar zakonitosti i zato je važno jasno reći da će klub HDZ-a podržati prijedlog odluke o imenovanju članova nadzornog odbora HRT-a. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika SDP-a govorit će poštovani zastupnik Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)

Evo hvala poštovani potpredsjedniče sabora.
Pa evo kolegica Salopek je maloprije tu uzviknula sa pozornice gdje je tu nezakonitost. Pa upravo je tu. Znači ovaj naš javni nacionalni medij HRT posluje nezakonito. Nije to izmišljotina opozicije ili svih nas nego je to upravo utvrdila njihova interna revizija. Sami su ju, sami su ju naručili, njihova interna revizija je u travnju 2023. znači otkrila da HRT posluje nezakonito. Tako da kolegice evo ako pitate gdje je nezakonitost, tu je na HRT-u. Naravno, taj nalaz revizije se pokušao sakriti od javnosti ali to nije uspjelo. Uz taj fakt da HRT posluje nezakonito, drugi fakt je da naša nacionalna televizija nije, nije nezavisni medij već služi vladajućoj stranci. Na HRT-u se guše medijske slobode, novinari koji misle svojom glavom su maknuti ili stavljeni sa strane, a HRT koji je jedna velika institucija sa 2,5 tisuće zaposlenih, nije uspjela otkriti niti jednu aferu vladajućih. Znači premijer Plenković je smijenio 30 ministara, smijenio je prije 2 tjedna, koliko jedno 10 direktora ali sve njih skoro nakon nekakvih afera korupcije niti jednu od tih afera nisu otkrili novinari sa HRT-a jer tamo nema istraživačkog novinarstva, to je na HRT-u zabranjeno.
Treća stvar koju moramo znat kad raspravljamo o HRT-u je da je HRT gubitaš. HRT je u minusu i Vlada upumpava novac svih nas u tog gubitaša. Znači građani Hrvatske kroz mjesečnu pristojbu plaćaju, daju HRT-u godišnje155 milijuna eura, a dodatno je na temelju aneksa koji je Vlada potpisala krajem '23. je HRT dobio u '24. godini 18 milijuna eura, ove godine 41 milijun eura, a slijedeće godine će dobiti još 23 milijuna eura. Znači sabor kad bira nadzorni odbor HRT-a bira nadzorni odbor gubitaša koji posluje nezakonito i kojeg Vlada upumpava novac kako bi joj mogao služiti. Dodatno, a to treba znati znači za članove nadzornog odbora se javilo 8 kandidata. Na Odboru za medije nismo imali njihovo predstavljanje, što je bila uvijek praksa kad je SDP imao većinu u saboru, a HDZ je to ukinuo i također prema Poslovniku sabora, odbor je u pravilu trebao predložiti saboru više kandidata od onih koji se biraju. Znači niti to nije uvaženo, znači procedura izbora članova nadzornog odbora HRT je maksimalno skraćena od strane HDZ-a. Kandidati koje HDZ gura su isti, znači reizbor. To su Zoran Barac, Dajana Barbić i Damir Rudeš. Kad su u pitanju ti ljudi, ponovit ću još jednom, oni nisu reagirali na nalaz revizije da HRT posluje nezakonito. Znači prema tome, oni nikako ne zaslužuju da ih se ponovno izabere. Na zadnjoj sjednici Odbora za medije, predsjednik nadzornog odbora HRT Zoran Barac je izjavio. Suradnja između ravnatelja HRT-a i nadzornog odbora prije svega mora biti suradnja, ona se temelji na dva sloja. S jedne strane mi zaista nadziremo rad ravnatelja, a s druge strane mora postojati određeno povjerenje koje je važno da se ne bi blokirao rad. Prema tome mislim da taj čovjek zapravo ne, ne razumije što je njegov posao odnosno ja mislim da on razumije ali ga ne želi raditi. Njegov posao nije suradnja s ravnateljem već njegov posao je da pazi da li se novac građana RH troši zakonito, to je njegov posao, a on ga ne shvaća ili ne želi ga napraviti.
Za kraj znači nema napretka HRT-a dok u nadzornom odboru sjede ljudi koji ne reagiraju na, nezakonitosti. Tražimo da sabor pokaže nepovjerenje za ovo troje ljudi koji se ne drže zakona i da se da priliku kandidatima koji su se prijavili, a koji očito nisu agenti vladajuće stranke. Evo, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika Možemo! govorit će poštovana zastupnica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem uvaženi predsjedavajući, kolegice i kolege.
Dakle treba ponovit jednu činjenicu da je 8. kolovoza 2025. godine, znači ove godine na snagu stupio akt o slobodi medija, europska uredba koja ima snagu zakona i kao takva se mora poštivati na teritoriju RH. Aktom slobode medija u točkama preambule konkretno od 27 do 31 naročito, izričito govori o riziku pretvaranja javnih medija u oruđe političkih ili privatnih interesa te potreba da države uspostave efikasne zakonske zaštite neovisnosti javnih servisa. Jednako tako čl. 5 uredbe, vrlo jasno propisujeda se mora osigurati neovisnost izbora za čelne ljude javnih servisa od politike. Da, ovaj natječaj je proveden po postojećem zakonu međutim treba naglasiti da je ovaj natječaj raspisan u trajanju od samo 15 dana. Zatim treba svakako naglasiti da smo ponudili i tražili da se u duhu akta oslobodi medija koji je ponavljam na snazi u Republici Hrvatskoj provedu razgovori sa kandidatima kako bismo mogli bolje i argumentiranije odlučiti i predložiti za imenovanje one najbolje. To je odbijeno.
Predložili smo također da na javnu raspravu, tj. na raspravu, plenarnu raspravu u ovoj sabornici ide više kandidata, a ne samo troje. I to je odbijeno. Sada imamo troje od troje što vrlo jasno podsjeća na ona neka vremena kada se biralo onoliko koliko ih je na listi. Nikakva mogućnost nije dana da se možda raspravlja i o drugim kandidatima osim onih koje su si vladajući zacrtali da ih žele, nikakva mogućnost nije dana da se možda ispoštuje duh i glavni ciljevi akta o slobodi medija koji ponavljam po ne znam koji put je na snazi u Republici Hrvatskoj u smislu zakona od 8. kolovoza 2025. godine.
Ovaj izbor, ova imenovanja su potpuno politička imenovanja, to su imenovanja koje je nametnula vladajuća većina. Ona po zakonu naravno to ima pravo, međutim po aktu o slobodi medija nema to pravo ni na koji način, a ponavljam peti put samo u ovom izlaganju akt o slobodi medija je na snazi od 8. kolovoza ove godine.
Kolega Kralj iz SDP-a je govorio o nezakonitom djelovanju kako ravnatelja, tako i uprave HRT-a koju nadzorni odbor nije sankcionirao i ni na koji način se nije na to pitanje osvrnuo onako kako je trebalo. Reviziju su tražili tek kada su mnogi članci u medijima ukazali na nezakonito poslovanje i kada je to i dokazano revizijom niti ravnatelj, niti uprava nisu snosili baš nikakve posljedice. To govori puno o nadzornom odboru, a podsjećam da u nadzorni odbor sada se žele imenovati isti ljudi, isto troje ljudi na čelu sa predsjednikom nadzornog odbora gospodinom Barcem.
Ja ću sada govoriti o onome o čemu nitko ne govori na televiziji, u nadzornom odboru, u Ministarstvu kulture, pa čak ni u ovom Saboru. Govorit ću o arhivu Hrvatske radiotelevizije. U članku 73. ugovora o, sa Vladom RH jasno piše da će HRT najkasnije 12 mjeseci nakon stupanja ovog ugovora na snagu predstaviti programskom vijeću i nadzornom odboru projektni plan zaštite očuvanja i korištenja arhivskih sadržaja, te reguliranja itd. A sredstva za realizaciju projekta osigurat će se iz EU ili nacionalnih fondova, te kreditnim sredstvima. Ništa od toga se nije dogodilo. Na moje direktno pitanje gospodinu Barcu kada je bila na dnevnom redu točka izvješće nadzornog odbora da li je o tome se raspravljalo na sjednici nadzornog odbora rekao je nije. Pitala sam ga da li ste zatražili po upravo ovom ugovoru sa Vladom i člankom 73. koji je naime tih godinu dana je isteklo negdje 19. listopada 2023. godine odgovorio je da ne. Znači gospodin Barac je izrijekom posvjedočio da ne obavlja svoju nadzornu funkciju kao predsjednik Nadzornog odbora HRT-a, da ne prati da li se izvršavaju točke iz ugovora sa Vladom RH. Dapače, on je rekao da nije i nije pokazao čak ni neki interes što se događa sa arhivom.
Jednako tako treba reći, da gospodin Barac i ovi ostali koje će se imenovati ponovno u nadzorni odbor osim što krše zakon krše ugovor Vlade sa HRT-om. Isto tako ne provode nikakvu kontrolu nad trošenjem javnih sredstava Hrvatske radiotelevizije o čemu želim to reći, za što govorim. Konkretno govorim za seriju Dioklecijan koja je u nekoliko tranši isplata dosegla nevjerojatnu svotu od 10 milijuna eura.
10 milijuna eura je više nego kompletna audio vizualna potrošnja za 2024. godinu, kompletna, znači kompletna proizvodnja cjelovečernjih dokumentarnih, dječjih, svih filmova jestserija Dioklecijan. Gospodin Barac i njegovi kompanjoni nisu smatrali potrebnim te tranše koje su se odobravale možda ponekad zbrojiti, pa bi došli do zastrašujuće brojke od 10 milijuna eura. 10 milijuna eura je svota sa kojom se može snimiti dva do tri cjelovečernja filma i to u jednoj jako dobroj produkciji u kojoj se može, sa kojom se može snimiti nebrojeno dokumentaraca, nebrojeno dječjeg programa, obrazovnog programa. To je svota sa kojom se ozbiljno mogla vratiti vlastita proizvodnja programa na Hrvatsku radioteleviziju, a dobio ju je samo jedan čovjek gospodin Burić koji usput budi rečeno niti nije redatelj i koji ima tu jednu nevjerojatnu povlaštenu situaciju na Hrvatskoj radioteleviziji da snima te svoje serije povijesne o uskocima, o Dubrovačkoj republici, sada o Dioklecijanu. Njegovi dosadašnji uradci nisu imali gotovo nikakve financijske dobiti za HRT. Uskoci su imali manju gledanost od dokumentarne serije na primjer o NDH. Recimo jedan dokumentarni film, jedna dokumentarna emisija je bila tražena, trebala je koštati 20000 eura, odbijena je zato jer je preskupa, a 10 milijona eura za gubitaša nije preskupo.
I da, u medijima se postavlja pitanje za što je taj novac otišao, je li on doista otišao u snimanje jer po svim podacima to kažu i producenti neki anonimni u tim člancima je to dosta upitno da tako kažem. I pitanje zbog čega gospodin Barac i ostali u nadzornom odboru nisu problematizirali taj ogromni novac koji se daje, a nije se nitko ni zapitao zašto to sve snima jedan te isti čovjek koji niti nema akademiju, koji nije redatelj, koji je priučeni redatelj i koji stvara serije koje nemaju neku gledanost, zašto se ponovno i opet daje tom čovjeku kraj svih zaista vrsnih redatelja koje mi u Hrvatskoj imamo.
Neću sad nabrajati imena da nekoga ne izostavim jer ih ima toliko puno. Ne, to se i dalje daje jednom priučenom redatelju da ima sad pod zadnje 10 milijona eura. Ni gospodin Barac, ni ostali predloženi nisu niti za nepoštivanje ugovora sa Vladom RH, niti za nezakonito poslovanje dokazano u reviziji, niti za nevjerojatnu rastrošnost jednog gubitaša, nisu se uopće zabrinuli. Dapače, gospodin Barac je rekao da oni sa ravnateljem surađuju sa povjerenje, sa povjerenjem, sa povjerenjem u nezakonito poslovanje, sa povjerenjem u kršenje ugovora Vlade RH sa HRT-om i s povjerenjem na nevjerojatno trošene 10 milijona eura za jednu jedinu seriju sa kojim se moglo tih, ponavljam tih 10 milijona eura je moglo pokrenuti kompletnu unutrašnju proizvodnju za kojom HRT vapi.
I mi ćemo sada takve ljude koji kršenje zakona, kršenje ugovora sa Vladom potpuno sumanuto trošenje novaca koje ima dovoljno sumnje da bi tamo i USKOK imao što možda za istražiti mi ćemo takve ljude sada ponovno staviti da s povjerenjem nadziru rad takvog ravnatelja i takve uprave. Nitko me neće uvjeriti, nitko da uništavanje Hrvatske radiotelevizije nakon ovakvog izbora nadzornog odbora nije zapravo plan.
Ja sam se godinama nadala da se radi o nebrizi, da se radi o nekim partikularnim interesima, da se radi o što se kod nas kaže snalažljivosti, to već dugo govorim da je u hrvatskom jeziku glagol krasti zamijenio izraz dobro se snaći. Ali sada kada imamo akt o slobodi medija, kada imamo mogućnost izabrati doista ljude koji će brinuti o poslovanju HRT-a, koji će ga doista nadzirati ne. Vladajuća većina odabire one koji su zatvorili oči na nezakonito poslovanje, na nepridržavanje ugovora sa Vladom i na sumanuto trošenje za samo jednu seriju.
Pa zar to nije namjerno uništavanje HRT-a? HRT-a koji će sljedeće godine slaviti stotu obljetnicu radija i sedamdesetu obljetnicu televizije. HRT-a, zagrebačke televizije koja je bila daleko najbolja u onim olovnim vremenima, a koja danas u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj državi propada. To je rezultat vladajućih.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

U ime Kluba zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)

Evo poštovane kolegice i kolege, danas raspravljamo o imenovanju članova nadzornog odbora HRT-a, u stvarnosti zapravo glasamo o tome hoćemo li ili glasat ćemo uskoro o tome hoćemo li još jednom legitimirati sustav u kojem je HRT javni servis građana samo na papiru, a u praksi sve više izgleda kao megafon Vlade.
Dakle, nema bolje ocjene stanja na HRT-u od odgovora glavnog ravnatelja Roberta Šveba, nedavno ovdje mislim da je bio izvještaj o radu HRT-a, dakle upitala sam ga ovdje u Saboru koliko je afera HDZ-a otkrio HRT. Njegov odgovor je bio kratak i porazan, ni jednu, ni jednu jedinu. Evo i kolega je tu spomenuo to već. Dakle, javni servis koji godišnje raspolaže sa stotinama milijuna eura javnog novca, koji ima tisuće zaposlenih, koji bi trebao prednjačiti u istraživačkom novinarstvu i biti prvo oružje u borbi protiv korupcije, dakle u mandatu HDZ-ovih Vlada nije otkrio ni jednu jedinu aferu, a bilo ih je bezbroj.
To više nije javni servis, to je politički štit vladajućih, a podsjetimo se je li što bi HRT trebao biti barem prema zakonu, a i po zdravom razumu. Dakle, javni servis bi svojim pravodobnim neovisnim i transparentnim informiranjem trebao biti moćno, ako ne i najmoćnije oružje u borbi protiv korupcije. Trebao bi informirati, obrazovati i zabaviti, trebao bi ohrabrivati kritičko mišljenje, štititi novinare koji postavljaju neugodna pitanja, otvarati teme koje vlasti ne odgovaraju. Jak javni servis znači i snažnu demokraciju. Da bi građani mogli donositi dobre odluke moraju dobiti potpunu, a ne filtriranu informaciju.
A kakav je HRT danas? Dakle, često spominjemo ovdje kad god se govori o HRT-u i kad imamo na rasporedu njihova izvješća spominjem se riječi novinarke koja je na pitanje zašto je otišla sa HRT-a rekla: „Bilo me sram reći da radim na HRT-u zato sam otišla“. Strani novinari isto tako, jedna njemačka novinarka je napravila reportažu o HRT-u, zaključila da na HRT-u vlada atmosfera kao u Sjevernoj Koreji. Njoj kao novinarki iz Njemačke bilo je potpuno neshvatljivo kako to da vladajuće stranke imaju toliko utjecaja na program javne televizije koju plaćaju svi građani? U njemačkim javnim medijima rekla je takvo ponašanje uprave i urednika bilo bi nezamislivo.
Dakle, to nije izjava oporbe ovdje u Saboru, to je pogled izvan, dakle pogled stranih novinara. Podsjetimo na to da je HRT jedina javna televizija u EU koja je tužila vlastite novinare i Hrvatsko novinarsko društvo tražeći visoke odštete zato što su javno govorili o cenzuri na HRT-u. Dakle, javni servis koji tuži novinare jer govore o pritiscima i cenzuri prestaje biti javni servis, postaje servis vlasti.
Podsjetimo još na eru slavnog Kazimira Bačića, glavni ravnatelj javne televizije završava u Remetincu zbog sumnje na zlouporabu položaja. Za vrijeme njegovog mandata Odbor za medije bavio se i slučajevima seksualnog uznemiravanja na HRT-u, ali umjesto neovisne istrage Bačić je sam istražio slučaj svog najbližeg suradnika, zaključio da se ništa nije dogodilo, a prijaviteljica je na kraju otišla sa HRT-a. Dakle, to je slika institucije koja ne štiti žrtvu već moćnika.
Imamo i pravomoćne presude u slučaju Zovko koje potvrđuju da je na HRT-u bilo cenzure i ograničavanja slobode govora u informativnom medijskom servisu. Što je HRT nakon tih presuda promijenio u kadrovima i uređivačkoj politici ništa bitno. Na čelu informativno-medijskog servisa i dalje je urednica koja je na tu funkciju došla na valu stranačke agende koja je simbol politike poslušnosti i deprofesionalizacije i koja je poslije sudskih presuda navodno izjavila nije istina da na HRT-u postoji cenzura, to je uređivačka politika.
Program HRT-a godinama je kontaminiran revizionističkim sadržajima, informativni program sami zaposlenici podrugljivo zovu Vladin bilten ili da, predsjedniče Vlade. Emisije od javne vrijednosti poput Labirinta guraju se u termine pred ponoć, dok u udarnim terminima gledamo kvazi putopisne zabavne sadržaje koji izazivaju opravdane prosvjede javnosti strukovnih udruga.
Usput rečeno, HRT danas ima tisuće zaposlenih, živi od više javnog novca nego sve ostale televizije zajedno ali nema ozbiljan odjel istraživačkog novinarstva niti pravi istraživački magazin. To se ne događa slučajno, to je svjesna politika. HRT danas ne otkriva afere, ne razotkriva strukturalnu korupciju. Prečesto samo prenosi tko je što rekao bez konteksta, bez analize, bez hrabrosti. A vidjeli smo kako to izgleda kad se HRT napokon i bavi strategijom dobijemo jednu novu razinu apsurda. Sjećate se ono kad je nedavno HRT, na HRT-u predstavljen strateški dokument menadžmenta. U tekstu se govori o ključnom koraku prema izgradnji budućnosti HRT-a, o ambicijama, o obnovi povjerenja publike, a onda smo saznali da je taj strateški dokument doslovno kopiran praktički prevedena verzija plana irskejavne televizije koja je objavljena nekoliko mjeseci ranije. Dakle niti budućnost HRT-a ne znaju sami osmisliti već preuzimaju tuđi dokument. Kad javni servis koji bi trebao biti kreativni i intelektualni motor društva, prepisuje tuđe strategije, to je znak duboke krize intelektualne vrijednosti. A što je o tome rekao nadzorni odbor ili možda ministrica? Ništa. I onda evo ovdje spomenuti ranije nalaz revizije iz travnja '23. godine. Dakle interna revizija koju je zatražio nadzorni odbor, utvrdila je da je HRT nezakonito isplatio milijune kuna, mimo javne nabave, uz račune koji nisu vezani uz ugovore, uz preplaćene usluge, uz radnike koji prema evidenciji nisu ni dolazili, a nadzorni odbor je napravio što. Proglasio je to poslovnom tajnom. Dakle javni novac troši se nezakonito i zataškava. Možemo spomenuti i sukob interesa aktualnog ravnatelja Šveba koji je godinama bio povezan s tvrtkama koje su radile višemilijunske poslove s HRT-om. Jednu od tih tvrtki osnovao je još dok je radio na HRT-u u razdoblju kada je prema javno dostupnim informacijama svojim odlukama pridonio tomu da HRT izgubi prava na važna sportska natjecanja i pretrpi štetu. Dakle to je čovjek koji bi trebao voditi odnosno vodi javni servis u borbi za povjerenje građana. Isti taj ravnatelj na pitanje o aferama HDZ-a mirno kaže, evo nismo ni jednu jedinu otkrili. Sve se to događa pod nadzorom tijela o kojem danas raspravljamo. Pod nadzorom nadzornog odbora, koji je uredno primao izvješća, prihvaćao financijske planove, šutio na afere, šutio na odlazak kvalitetnih novinara, šutio na presude o cenzuri, na kopirani strateški dokument i sada evo se ovdje očekuje da tim istim ljudima produžimo mandat.
Građani koji, drage kolegice i kolege dakle građani koji ne plate pristojbu nemaju izbora, država ih progoni, stižu opomene, ovrhe, odvjetnici, javni bilježnici. Prema građaninu država je vrlo stroga, a prema HRT-u, prema rukovodstvu HRT-a, prema nadzornim tijelima, ova dvorana, ovaj sabor je veoma blag, beskrajno blag. U isto vrijeme medijske navike se mijenjaju, naša djeca uopće ne gledaju televizijski tzv. linearni televizijski program, oni su na streaming platformama, danas na Tik Toku i ne znam kojim drugim alatima. Mi održavamo skupi politički zarobljen sustav kakav je postojao prije 20 godina umjesto da ga pretvorimo u moderan javni medijski servis koji proizvodi kvalitetan sadržaj i na novim platformama. Umjesto ozbiljne reforme dobivamo otpremnine i egzodus novinara, a HRT se pretvara u kuću iz koje se bježi. Istodobno EU usvaja europski akt o slobodi medija. Taj akt vrlo jasno kaže da se upravljačka i nadzorna tijela javnih servisa moraju birati u transparentnim, objektivnim postupcima, da urednička politika mora biti neovisna, da financiranje javnog servisa mora biti stabilno i zaštićeno od političkih pritisaka. Hrvatska je sve te obveze prihvatila na papiru, a u praksi nastavlja raditi sve kako bi očuvala politički utjecaj na HRT. Zato danas nije pitanje samo imena tri člana nadzornog odbora, pitanje je hoćemo li poslati poruku da smo zadovoljni ovakvim HRT-om. HRT-om čija je najbolja definicija da nije otkrio ni jednu aferu vladajuće stranke, HRT-om zbog kojeg novinari kažu da ih je sram reći gdje rade, HRT-om za koji strani novinari kažu da podsjeća na Sjevernu Koreju. Dakle ovoj zemlji treba javni servis koji radi za građane, ne za HDZ. Treba nam novi Zakon o HRT-u koji će osigurat stvarno neovisnost, novo vodstvo nam treba, novi nadzorni odbor koji će štititi javni interes, a ne status quo. Dok to ne napravimo HRT neće biti javni servis nego zaista vladin megafon plaćen novcem građana. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)

Idemo na pojedinačne rasprave. Prvi će govoriti poštovani zastupnik Denis Kralj, izvolite.

Kralj, Denis (SDP)

Hvala predsjedniče, predsjedavajući.
Pa zapravo sam sve rekao u raspravi u ime kluba pa ću samo još jednu stvar dodati. Znači ovaj, imamo nalaz revizije koja je jasno tvrdila da se na HRT-u posluje nezakonito. Imamo nadzorni odbor koji je tu reviziju ignorirao. I sad prijedlog je znači HDZ-a da te iste ljude ponovno izaberemo za koje znamo da nisu reagirali na nezakonitosti. Ono što ja apeliram je da, da probate se ne dovest u situaciju da ponovno smjenjujemo ravnatelje prije podne odnosno da ih smjenjujete vi kako biste ih mogli poslije podne uhititi. Prema tome poštedite svog premijera sramote, neugodnosti da bude ponovno blijed onako pred kamerama i da ga pitaju ljudi da li je znao za uhićenje kad je dao smijeniti ravnatelja. Prema tome spriječite korupciju dok vam na nju ukazujemo. Znate da imate nadzorni odbor koji ne radi svoj posao, prema tome vrijeme je da izaberemo neke druge ljude tamo. Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Imamo jednu repliku poštovane zastupnice Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)

Zahvaljujem.
Zapravo sam htjela evo i naglasili ste vi u svom govoru isto tako, da HRT nije odnosno novinari HRT-a, nisu otkrili niti jednu aferu do sada. Meni osobno taj podatak, mislim prvo odgovor ravnatelja kad sam mu postavila to pitanje bio je onako vrlo nonšalantan. Čovjek se smijao i rekao pa ono kao, zvučao je kao pa šta bi mi trebali otkrivati afere. A meni je osobno apsolutno neshvatljivo da zaista od ovolikog broja afera, od 30 ministara koje su u ove tri Vlade HDZ-a morali otići, da ni jednu aferu naš javni servis nije otkrio. Šta to vama govori i evo o cijeloj upravljačkoj strukturi ali evo i o nadzornom odboru kojega bi sada trebali, dakle takvom nadzornom odboru produžiti mandat. Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Odgovor zastupnika Kralja.

Kralj, Denis (SDP)

Evo hvala na ovom pitanju. Pa u pravu ste, znači da. Evo znači HRT je nacionalna televizija koju građani ove zemlje financiraju sa 200 milijuna eura ove godine. Oni jedini imaju zapravo resurse da se bave kao što promiču nekakve nacionalne manjine itd. ali bi se trebali baviti normalno i sa istraživačkim novinarstvom, to je njihova zadaća i oni zapravo, njima bi to bilo najlaganije.
Ali u pravu ste, znači sramotno je da znači oni zadnjih 8 godina nisu otkrili niti jednu aferu, a bilo ih je na žalost po sve nas jako, jako puno. Zato velim i opet biramo isti nadzorni odbor, biramo istog ravnatelja, biramo sve kako bi HRT ostao alat u službi vladajućih i kako se ništa tamo ne bi promijenilo.
Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)

Sada će govoriti poštovana zastupnica Urša Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, kolegice i kolege.
Budući da o temi arhiva i očuvanja kulturnog dobra i očuvanja filmskog arhiva, o tome nitko ne govori niti u ovom Saboru niti brine u ovom slučaju ni Uprava HRT-a, ni Nadzorni odbor HRT-a, pa ni sama ministrica kulture niti itko iz Ministarstva kulture. Zašto je tome tako ja zaista ne znam, ali da je to sramota a i kršenje Zakona o kulturnim dobrima, članak 121. koji predviđa da će se novčanom kaznom kazniti znači od 10 do 80 tisuća eura pravna osoba koja ne čuva ili ne održava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvrši određene mjere zaštite očuvanja kulturnog dobra, te mjere sigurnosno-tehničke zaštite. Radi se upravo o tome da se to ne radi. I onda imamo članak 5. to vrijedi za HRT, pa i za ovu gospodu koju ponovno se želi izabrati u nadzorni odbor, koja kaže ne obavijesti ministarstvo o svim promjenama na kulturnom dobru, oštećenju, uništenju, te o nestanku ili krađi kulturnog dobra odmah, a najkasnije sljedećeg dana.
Dakle da ponovim. Gospodin Barac, predsjednik nadzornog odbora kojeg sad ponovno se želi imenovati na moje direktno pitanje da li je ikada zatražio plan zaštite i očuvanja arhivskog gradiva HRT-a što je ravnatelj Šveb i uprava HRT-a bila dužna po ugovoru sa Vladom napraviti do 19. listopada 2023. godine on je na to pitanje vrlo jednostavno i izravno odgovorio ne.
Također, gospodin Barac ne zna u kojem je stanju arhiv Hrvatske radiotelevizije. Znači gospodin Barac i njegovi kolege koje mi želimo imenovati ponovno u nadzorni odbor priznaju da direktno krše Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Nadalje ne kontroliraju što im je primarna zadaća izvršenje ugovora Vlade i HRT-a.
Ja imam taj plan zaštite i očuvanja arhivskog gradiva Hrvatske radiotelevizije, jer očito to mene jedino zanima u ovoj zemlji, pa sam ga i tražila od ravnatelja Šveba i dobila prošle godine. Ono na što želim upozoriti jest da je, ja bih zapravo ću pročitati šta piše ukratko u tom planu koji nitko nije zatražio, koji nije izradio ravnatelj Šveb, a bio je dužan ga izraditi do 19. listopada 2023., koji ne zanima gospodina Barca predsjednika Nadzornog odbora, niti njegove kolege koje se želi sada ponovno izabrati, koji dakle ponavljam krše Zakon o zaštiti kulturnih dobara, pa kaže u tom evo planu zaštite koji je, kažem samo mene zanima, temeljem rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2012. godine cjelokupno arhivsko gradivo HRT-a steklo je status pokretnog kulturnog dobra. Mediji na kojima se nalazi arhivsko gradivo nisu više stabilni i ne mogu sačuvati sadržaj, već naprotiv zbog prirodne kemijske reakcije nastale uslijed proteka očekivanog vijeka trajanja fizički erodiraju što bi reklo nestaju. Jedini način da se sadržaj sa takvih nosača sačuva je digitalizacija, pretvorba sadržaja sa ugroženih medija u digitalni zapis. Pa kaže dalje: „Zaštita i očuvanje arhivskog gradiva predstavlja zakonsku obvezu i primarni cilj, pa kaže dalje trošak digitalizacije samo filmske arhivske kolekcije bez PDV-a iznosi 20 miliona, 245 tisuća eura, a cjelokupni arhiv Hrvatske radiotelevizije generalno gledano je u visokom stupnju rizika od propadanja sadržaja zbog dospjelosti vijeka trajanja nosača sadržaja prvenstveno filmaVPR-a i beta kazeta. Radi se o arhivskoj kolekciji koja je kulturna baština Republike Hrvatske, a trošak pretvorbe arhivskog gradiva Hrvatske radiotelevizije iznosi sve zajedno 38 milijona 306 tisuća 250 eura.
Što govori ta brojka? Govori vrlo jasno da se ne godinama, nego desetljećima nije brinulo o arhivu hrvatske radiotelevizije. To svjedoči da od kada je arhiv Hrvatske radiotelevizije 2012. proglašen kulturnim, pokretnim kulturnim dobrom svi, sve uprave pa i samo Ministarstvo kulture kojeo tome ne vodi računa krše Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Krši ga i gospodin Barac i njegovi kolege u nadzornom odboru jer niti jedan jedini put nisu pitali, a trebali su, jer ih na to obvezuje ugovor sa Vladom Republike Hrvatske kakva je situacija sa arhivom. I mi ćemo sada ljude koji krše pozitivne zakone Republike Hrvatske ponovno imenovati da bi ih dalje kršili. Ne samo da bi ih kršili, nego da bi dozvolili propast vrijednog arhiva Hrvatske radiotelevizije.
Evo kolege iz HDZ-a su zauzete nekim drugim temama, ne zanima ih arhiv Hrvatske radiotelevizije. Nikada se za to nisu zapitali, nikada nisam čula da je netko iz odbora od vladajućih, Odbora za informiranje, informatizaciju i medije postavio to pitanje, zainteresirao se za ovo što sam ja dobila od ravnatelja Šveba, nitko nikada. Nitko nikada! Smatra se da su to moja neka ludila, moja izvođenja, moje neke opozicijske politikantske igre, a ja govorim o činjenicama. Govorim o činjenici da ćemo izabrati ljude koji su kršili kontinuirano cijelo vrijeme svojeg mandata u nadzornom odboru Zakon o zaštiti kulturnih dobara cijelo vrijeme. I zato se ponovit ću se zaista izgleda da je, postoji neki plan o uništenju Hrvatske radiotelevizije kao javnog medija i svjedoka vremena. Očita je želja da se Hrvatska radiotelevizija pretvori u protočni bojler, u informativni servis dobro kontroliran od vlasti i protočni bojler za naručivanje projekata bez vlastite proizvodnje. I u tome ovaj nadzorni odbor, ovi ljudi koji se sada će se imenovati grubom voljom većine, kršitelji zakona će dalje davati svoj obol.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Na redu je gospodin Miro Bulj, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)

Ja bih želio da se Hrvatska radiotelevizija sve osim javnog servisa. Hrvatska radiotelevizija je politički bilten, netransparentan i politički instruiran. O tome možemo govoriti, evo ga ja to mogu svjedočiti imamo radio, imamo televiziju gradonačelnica grada Sinja nikad nisam cvilio kad sam bio na televiziji, ne sviđam se Hrvatskoj ni radio televiziji, ali znam da kao gradonačelnik Sinja radio Split koji je tu regionalno, a Sinj je značajan u tom splitskom bazenu, nikada, ne znam da li nam je jedan ili dva puta uopće pitalo nemam stranačku iskaznicu kao gradonačelnik po želji uredništva nadzornog odbora i ostalih upravljačkih tijela Hrvatske radiotelevizije.
Hrvatska radiotelevizija mora bit transparentna iz svih dijelova Republike Hrvatske pravovremeno informirati, a ne služi za informaciju sa terena, nego dezinformaciju, čast vojnicima. Nije krivnja ni novinara, ni djelatnika koji su potplaćeni, koji nisu motivirani raditi, koji su ponižavani i novinari i djelatnici. I kao jedan od saborskih zastupnika, a gradonačelnik Sinja duboko se ne protivim nego zgražam nad ovakvim javnim servisom. Ovakav javni servis koji je kontroliran, ponavljam prema stranačkoj iskaznici kako im politički biro ili kako ih nazvati komitet, komiterna centralna u ovom slučaju Vlade HDZ-a daje naloge i to vidimo svi da je ta televizija toliko, prvo tu govorimo o informativnim programima, o dokumentarnim programima, o ljudima na terenu koji žive sa svim problemima i vrlinama. Imamo mi puno dobrih tema koje može u tom stvarnom, današnjem trenutku, vremenu kojem živimo dobrih ljudi, plemenitih stvari prenijeti HTV, ali na žalost niti ti novinari, ljudi koji rade za tako mizerne plaće ni ostali djelatnici koji su poniženi, degradirani da jednostavno više na žalost od takvih informacija od Dubrovnika do Vukovara sve manje i manje. Hrvatska radiotelevizija se nekako centralizirala je moć kao da je ona u Zagrebu i sve oko Zagreba, nešto malo ajde neki veći grad, a ostalo ne postoji. Baš obrnuto, Hrvatska radiotelevizija u komercijalnom svitu, u medijima gdje imamo i bezbroj baš bi tribala bit orijentirana prema manjim sredinama, zaboravljenim sredinama, prema ljudima s tih područja i prikazat pozitivnu sliku o našoj Hrvatskoj u cijelosti i naravno o našim ljudima kako u Hrvatskoj, tako van Domovine.
Ja samo mogu zaključno kazati Hrvatska radiotelevizija je politička ispostava, produžena ruka HDZ-a, Domovinskog pokreta, SDS-a u velikoj većini također i sličnih trgovačkih udruženjai nije ona koja radi u interesu naroda, u interesu čovjeka, u interesu promocije cijelog teritorija Republike Hrvatske i svih ljudi na tom teritoriju. Ja govorim sad o informativnom programu, a imam pravo govoriti i o ljudima koji žive na tim terenima. Nije ravnopravna. Nama javna televizija mora jamčiti ravnopravnost, nebitno bilo to u Vrgorcu, Sinju, Iloku, Metkoviću nije bitno di. To nam ta televizija ne jamči i mi kao građani s tih područja smo neravnopravni.
Da nije društvenih mreža ti krajevi se ne bi ni spomenuli što se tiče HRT-a. Ja u potpunosti razumim novinare, sićam se emisija je bila Hrvatska uživo čini mi se. Tada sam istupio prije neki dan sam čak i našao taj prilog di sam rekao da Andrija Mikulić želi 2016. bit faraon svih inspekcija da im se fuzira 2019. i to je napravljeno, ali zbog te emisije, zbog mog nastupa tada je zabranjena emisija Hrvatska uživo, prekinuta. To možete vrlo lako provjeriti. Kakva je to onda Hrvatska radiotelevizija u jednom probranom demokratskom društvu. Ne, ona je dio, pipak i to narod vidi. Sve manje i manje se gleda ta televizija. Njen koncert se radi u stožeru Andreja Plenkovića, Božinovića i ne znam koga još. Stoga još jednom dragi kolegice i kolege koga god stavili u nadzorni odbor on će raditi po nalogu komiterne, uputa Andrije Plenkovića i naravno da ja prije svega kao čovik koji dolazi iz tih prekrasnih naših područja koja po Hrvatskoj televiziji kao i da ne postoje pa reći ću vam još jedan primjer.
Svi ste čuli za Sinjsku alku i većina vas je bila nematerijalna, pokretna kulturna baština Sinja, cetinskog kraja. Do mene između druge i treće trke Sinjske alke bio bi gost gradonačelnik ili gradonačelnica, do mene. Od kad sam postao gradonačelnik grada Sinja, e to više nije tako. Ne daju niti mogućnost da iskoristim nekoliko minuta dok je sinjska alka da promoviram vrijednosti grada Sinja. Ova ista, to morete slobodno provjeriti za vrijeme sinjske alke ima prostor gradonačelnik, izravan je prijenos, ali od kad sam ja gradonačelnik ni to ne daju. Dat će oni Tomaševiću bez problema, jer oni hrane jedni druge. Tomašević i Plenković su hrana jedan drugome, oni ne mogu ostati jedan bez drugoga, premda sve politike Andrej Plenković provodi koje Možemo! zastupa. Prije svega evo Istambulska konvencija, bljesak ljevice nemili. Tomašević ne salazi sa televizije o svojim sposobnostima vođenja grada i onda iza njega naravno tko? Plenković, debata, bitno da se ne vidi nitko drugi. Oni su hrana jedan drugomu Tomašević i Plenković, ostali su nebitni.
To je kolega iz SDP vidio negdje nemam pojma, ali to znam da je tako. …/Govornik se ne razumije./… Tomašević, ne bi reć' da mi je ostavljeno u amanet televizija i razvoj grada Zagreba. Stoga još jednom ova hranilica Plenkovićeve i Tomaševićeve politike jednog dana će možda biti javni servis, sad nije. Sad je marketinško sredstvo u rukama Andreja Plenkovića koji pomaže Tomaševiću da ne bi slučajno SDP se vratio naravno i …/Govornik se ne razumije./… politikama. Sad najedanput postaje ekstreman Andrej Plenković kome je Možemo! pljeskao kad je donio Istambulsku konvenciju.
Sve politike koje je propisa, tamo koje ima Tomašević Andrej Plenković je provodio. Oni su hrana jedni drugima, a najveći promotor takve politike i budućeg planiranja da te dvije političke opcije egzistiraju i parazitiraju na temama koje su bitne, na kojima se oni slažu ali trenutno Plenkoviću i HDZ-u odgovara taj ekstremni stav da se on vrati u nekakvu poziciju što misli desno centar, desno šta nikad nije bio niti će bit tako da u ovome trenutku HTV možemo prodati Tomaševićevom i Plenkovićevom promidžbenom mašinerijom.
Hvala lipo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević, replika.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani gospodine Bulj vi ste na konkretnim primjerima zapravo pokazali sve ovo što zapravo cijeli dan slušamo o protuzakonitostima tog javnog medijskog servisa i da on zapravo ne obavlja tu svoju temeljnu zadaću, a posebno da zapostavlja periferne, to znači rubne zapostavljene puste dijelove Hrvatske i di bi zapravo trebao najviše govoriti.
E pa sad mene zanima na vašem primjeru, dakle vi ste dugogodišnji saborski zastupnik ali još više rekao bih istakli ste se kao gradonačelnik Sinja gdje ste taj svoj suverenizam pokazali kao nitko u Hrvatskoj, a mislim ni u Europi u vrijeme covid terora kada ste se izravno suprotstavili izlažući se dakle i kaznenim zakonskim sankcijama, a isto tako Sinj za vrijeme vašeg mandata je zanimljiv u demografskom smislu što je ključni problem Hrvatske, pa vas molim evo da i hrvatska javnost čuje koliko je tome pozornosti i na koji način posvetila Hrvatska radiotelevizija?

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Bulj, Miro (MOST)

Za vrijeme korone fašizma, kada je HDZ zajedno sa Možemo!i SDP-om, Miloradom Pupovcom ovdje donosio te zakone ukidajući slobode i prava ljudi na izbor cijepi se, ne cijepi se, hodati, šetati, dok se je ministar Beroš kao heroj prikazivao, a grlio se sa zvijezdama, nas je ovdje prikazivalo kao lučonoše smrt Milorad Pupovac, Možemo!, SDP. Da, u Sinju nisu uvedene mjere, covid mjere, bio je slobodan grad Sinj, normalno je funkcioniralo sve, međutim ove jake mainstream stranke Možemo! i HDZ su dobile ogromnu promociju, a mi smo bili degradirani na javnom servisu kao neko nazadan. Ako neko daje pravo slobodi i ne želi fašističke mjere ukidanja sloboda koje je uveo Možemo! i HDZ, ja sam se tome suprotstavio i na to sam ponosan, imam kazneni postupak…
…/Upadica Bulj: Vrijeme, hvala, hvala./…
…/Govornik se ne razumije./… 50-tak, a što se tiče demografskih mjera grad Sinj je među 5 gradova koji imaju više rođenih nego umrlih već dugi niz godina.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Ivan, Ivan Račan ima, ima riječ, izvolite.

Račan, Ivan (SDP)

…/Govornik nije uključen./… Okej, da idem ispočetka ili što da radim?
…/Upadica se ne razumije./…
Samo da nastavim ili da odmah završim?
…/Upadica Radin: Mene pitate, mislim ja sam vam dao riječ, ne./…
Pa ja čekam da neko dovikne otraga.
…/Upadica se ne razumije./…
Okej, ovaj dakle nalazimo se u trenutku u kojemu hrvatsko zakonodavstvo prenosimo, europski zakon, Europski akt o slobodi medija koji upravo pokušava regulirati i pokušava postati svojevrsni ustroj EU za medije koji upravo treba pomoći da riješimo ove nedoumice i ovu lošu situaciju koju imamo u Hrvatskoj. I prenosimo taj europski akt u njegovoj nužnosti da kažemo da ga provodimo, a da zapravo ne uvodimo u hrvatsko zakonodavstvo sve ono što je potrebno da bi ga zaista mogli poštovati i biti usklađeni. Ministrica kulture je tu jasno rekla da u ovom trenutku njeno ministarstvo nema kapacitet mijenjati veliku količinu zakona koje mora promijeniti, al da to dolazi na dnevni red, da će to dakle sve biti napravljeno u slijedećih godinu dana i to je situacija u kojoj se nalazimo. I sada je prilika bila da HDZ pokaže nekakav barem mali korak naprijed u poboljšanju ne samo percepcije nego stvarne situacije koju imamo kod izbora 3 člana Nadzornog odbora HRT-a, ali HDZ je odlučio šta, odlučio je da samo produži mandat za troje članova koje istovremeno razrješavamo i ponovo imenujemo. To je naprosto loše, loše, loše i neće popraviti ništa, niti u percepciji HRT-a, niti u stvarnom stanju, kao niti u poštivanju svega onoga što bi morali i kao zastupnici i kao društvo i kao javnost težiti da ostvarimo, a to je daleko bolja situacija sa javnim servisom nego što je imamo sada, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Replika od gđe. Ikić Baniček.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)

Hvala.
Kolega, imali smo prošli tjedan na dnevnom redu Zakon o Agenciji za medije i ministrica kulture koju ste maloprije spomenuli je dala jednu zanimljivu izjavu koja je bila toliko frapantna da sam je morala zapisati, citiram „meni se legitimno čini, dapače uvjerena sam da HRT nije pod političkim utjecajem“, što kažete na tu izjavu resorne ministrice.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Račan, Ivan (SDP)

Pa to je jedan od temeljnih prigovora Europske komisije, dakle svi vide da je tu problem, svi vide da ako tijela koja upravljaju HRT-om ovise isključivo o političkoj većini u saboru onda je jasno da se tu radi o političkom utjecaju, da je tu potrebno naći dakle drugi model. Imali smo pokušaje u prošlosti, trenutno imamo ovu situaciju dakle da kolege iz HDZ-a naprosto odabiru ljude koji oni hoće bez konzultacije, čak i bez mogućnosti da saslušamo, saslušamo kandidate. Tako da mislim, mislim ministrica tu samo ulazi nepotrebno u i neuspješno pokušava obranit nešto što je neobranjivo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

I sada idemo prema završnim razmatranjima, prvi g. Damir Barbir, Klub zastupnika Centra i NPS, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Nekoliko stvari bi trebalo reći vezano za samu temu, a onda ću se prihvatiti i HRT-a u cjelini ako za to ostane dovoljno vremena jel. Ipak riječ je o ovoj proceduri razrješenja i imenovanja dijela članova Nadzornog odbora HRT-a, riječ je o proceduri koja na prvi pogled čini se formalna, no ona je suštinski za funkcioniranje HRT-a kao javnog medijskog servisa odnosno onoga što bi on trebao biti jer Nadzorni odbor ima posebnu odgovornost u kontroli financijskog poslovanja, zakonitosti i transparentnosti samog HRT-a. Sabor razrješuje i ponovno imenuje 3 člana Nadzornog odbora, Dajanu Barbić, Zorana Baraća i Damira Rudeša, uopće neću govorit o pojedinačnim imenima, niti o tome, niti je to moja neka uloga, međutim kada nekoga razrješujete i ponovo imenujete tada stavljate pretpostavku da je sve što je bilo u prethodnom mandatu HRT-a bilo dobro, a nije bilo dobro. Postavlja se pitanje samog glasanja za ove ljude jer ako se podrži glasanje o Nadzornom odboru daje se na neki način legitimitet samom sustavua sustav kao takav pokazuje da ipak nemamo javnu televiziju nego imamo jednu vrstu privatnog megafona Vlade kako bih ja to nazvao jel.
Zašto bi rekao da to nije javni servis nego privatni megafon Vlade pa i jedna činjenica je dovoljna da to obrazloži a to je da je HRT otkrio ravno nula afera vladajućih, a te afere su se nizale iz mjeseca u mjesec, čak iz dana u dan, iz godine u godinu. S obzirom da on nije otkrio ni jednu aferu ne možemo reći da je javni servis jer drugi novinari su otkrivali nizom afere po pitanju vladajućih a on nije otkrio nijednu.
Što se tiče emisija i nekih revizionističkih stavova, bilo je dosta revizionističkih stavova na HRT-u on ne samo da je privatni servis Vlade nego na neki način je i produkt jedne revizionističke politike koju zagovara u ovom trenutku Vlada i to po meni stvara taj javni tzv. javni servis u jedno političko tijelo koje svi plaćaju građani. Znači to je problem kada promociju i promidžbu jedne političke stranke odnosno jedne Vlade plaćaju svi građani. Kod privatnika, privatnih servisa je to ok da se plaća ono što se želi da se objavi, a na njima je i na njihovoj osobnoj odgovornosti da li će to raditi ili će to raditi na drugi način. Međutim, kod javnog servisa to ne bi smjelo biti tako da novcem svih građana plaća se određena vrsta političke propagande jer to nas svrstava u neke autoritativne režime što definitivno ja vjerujem i svi u sabornici odbijaju da budemo stoga smatram da je nužan zaokret HRT-a po tom pitanju jel.
Da se, da se vratim na samu bit i na samu temu reći ću samo par rečenica vezano za sami postupak razrješenja i imenovana, imenovanja, imenovanja kandidata. Prvo treba se poštovati transparentnost i procedura izbora. Postupak izbora proveden je temeljem jasnog poziva uz jasne formalne kriterije. Ipak potrebno je razmotriti može li se proces bit dodatno transparentan primjerice objavom svih pristiglih prijava ili zapisnik ocjenjivanja kako bi ljudi vidjeli da dobiju pravi uv… uvid u ono što u konačnici se bira.
Uloga nadzornog odbora, nadzorni odbor kontrolira financijsko poslovanje, zakonitost i zakonitost jer sam rad HRT-a s obzirom da smo ukazali na niz propusta u radu HRT-a ponovnim imenovanjem istih ljudi nadzorni odbor ne vjerujemo da moguć…da postoji mogućnost da se promjeni išta, da je bilo da je riječ o nekim novim ljudima možda bi se u konačnici neke stvari i pokrenule s mrtve točke.
Odgovornost HRT-a, javnost očekuje veću transparentnost trošenja sredstava, javni uvid u ugovore te učinkovit nadzor nad investicijama. Zato je važno razumjeti dosadašnje rezultate rada nadzornog odbora i planove za buduće razdoblje.
Što se tiče kontinuiteta, obnavljanje mandata osigurava kontinuitet, to je činjenica ali potrebno je uvesti praksu formalne evaluacije rada nadzornog odbora prije svakog imenovanja kako bi odluke bile temeljene na rezultatima. Ovdje nekih jasnih rezultata nemamo osim toga da po nekim našim tumačenjima javni, javni instrument odnosno javni servis postaje privatni instrument vlasti što za slobodu medija apsolutno po meni je loše i zato ćemo glasati protiv ovoga.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Urša Raukar Gamulin ispred Kluba zastupnika Možemo! završno.
Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Kolegice i kolege ja ću još završno jednom ponovit zbog čega smatramo da je izbor i imenovanje ovo troje ljudi potpuno krivo.
Prvo, ono o čemu sam govorila i navela i točka preambule i članke samog akta o slobodi medija da ovaj izbor i ovaj natječaj je proveden po postojećem zakonu ali je imao šansu da se osjeti duh akta o slobodi medija. Mogao se organizirati razgovor sa kandidatima i moglo je na listu ići više kandidat, ali vladajuća većina je smatrala potrebnim vrlo jasno i precizno nam dati do znanja da se akt o slobodi medija u Hrvatskoj poštivati neće. To je bila jedna izuzetno dobra pokazna vježba tako da nam svima odmah bude jasno koliko oni drže do akta o slobodi medija.
Nadalje, zbog nebrige o arhivu HRT-a i to dokazane nebrige, ponovit ću ja sam predsjednika odbora Bar… gospodina Barca izrijekom pitala da li je ikada tražio izvještaj o stanju arhiva što je bio dužan zbog ugovora sa Vladom RH i kontrole da li se izvršavaju članci tog ugovora. On je vrlo jednostavno odgovorio ne. Da li ima saznanja? Ne. Po Članku 121. stavak 3. i 5. izvršio je krivično djelo, pardon prekršio je zakon, ispričavam se, zakon direktno ga je kršio kontinuirano cijelo vrijeme svog mandata Zakon o zaštiti kulturnih dobara.
Nadalje, nije nadzirao rad ravnatelja i uprave HRT-a ni on ni njegovo dvoje kolege koji su nam će se sad očito drastičnom voljom većine njihove kompaktne većine imenovat ponovo, nije kontrolirao izvršenje ugovora sa Vladom RH, konkretno govorim o Članku 73. u kojem je vrlo jasno napisano što se treba raditi sa arhivom HRT-a precizno i jasno, niti je se uopće u peti mu to nije bilo niti zna da to postoji.
Treća stvar, gospodin Barac i njegova kolegica i kolega koji su danas tema naše rasprave dozvolili su nevjerojatno, nevjerojatno trošenje 10 milijuna eurakoje su u tranšama odobravali bez da su se zapitali možda da zbroje pa da vide koji je to novac otišao jednom redatelju amateru zaposleniku HRT-a za seriju o Dioklecijanu, a serije koje je do sada radio taj dotični niti su imale neku gledanost niti su ostvarile financijsku dobit za HRT. Nisu kontrolirali ni protuzakonitost u slučaju javnih nabava. Tek nakon pisanja medija i reakcija opozicije onda su tek tražili reviziju. Revizija je pokazala da se poslovala protuzakonito. Gospoda iz nadzornog odbora nisu imali na to apsolutno nikakvu reakciju. Za njih, tako je rekao gospodin Barac, treba imati povjerenja u ravnatelja. I da se još osvrnem na početak kada je kolegica iz HDZ-a rekla da će to biti nastavak stabilnosti. Da, bit će nastavak stabilnosti kršenja Zakona o kulturnim dobrima, bit će nastavak stabilnosti o nekontroliranju rada uprave i ravnatelja Šveba i da bit će nastavak potpuno sumanutog trošenja 10 milijuna eura za jednu seriju. Naravno mi ćemo biti protiv.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospođa Mirela Ahmetović, Klub zastupnika SDP-a, završno izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici želim završno se očitovati u ime Kluba zastupnika SDP-a o prijedlogu da se za dio članova nadzornog odbora imenuju HRT-a, imenuju Zoran Barac, Damir Rudeš, Dajana Barbić. Naime za one koji ne znaju ali prvenstveno to ne znaju upravo ovi ovdje predloženi, posebno predsjednik nadzornog odbora dosadašnji, a očito i budući Zoran Barac, a kojem sam i rekla jer ne zna što je njihova zakonska obveza i za što oni uopće postoje i zašto se imenuju, a to je, dakle osnovna im je zadaća da nadziru poslovanje HRT-a i usklađenost tog poslovanja sa zakonima. Dakle jel nekome nešto tu nejasno, ja mislim da je svakoj zdravorazumskoj, prosječno inteligentnoj osobi potpuno jasno i pazite za taj nadzor oni primaju i zakonom utvrđeno pravo nagrade, pazite nagrada za rad. Tako se definira ona naknada koju članovi nadzornog odbora dobivaju redovito da bi nadzirali poslovanje HRT-a i usklađenost poslovanja sa zakonima. I sad se ja pitam, s obzirom da ja predstavljam nešto građana koji su me izabrali da ih predstavljam ovdje u saboru, koji građanin bi pristao da ljudi koji trebaju nadzirati kako se troše njihovi novci koji oni plaćaju putem rtv pristojbe kažu, to nema veze što oni moraju nadzirati kako se troše ti novci. Da kažu pa gledajte je, ravnatelj je prekršio zakone, dodijelio je milijun eura nekoj firmi koja se eto njemu svidjela ali nema veze mi moramo znate graditi međusobne odnose, imati povjerenja jedan u drugoga itd. E upravo tako se ponašaju ovi ovdje predloženi članovi nadzornog odbora HRT-a Zoran Barac, Damir Rudeš i Dajana Barbić tijekom obavljanje te dužnosti za koji, za koju primaju nagradu naravno u novčanom obliku. Koji se građanin evo sad ovog trenutka ne slaže sa mnom da takvi ljudi ne mogu to raditi jer ne žele to raditi. Neću ulaziti u to zbog čega ne žele da li imaju nekakvu naknadu za koju mi ne znamo. A gledajte milijun eura nije malo, nije malo. Zašto bi onda oni radili ovaj posao? Koji, koji zdravorazumski čovjek će podržat te ljude da i dalje omogućuju da ravnatelj HRT-a bez provedbe Zakona o javnoj nabavi odabere neku firmu kojoj će eto potpisat ugovore u vrijednosti od milijun eura. Za novac iz džepova građana RH, evo ajde da vidim koji će to zdrav čovjek podržati. Ja neću. Dakle radi se o tome da je nadzorni odbor potpuno svjestan, ovaj tri člana potpuno svjesni da je ravnatelj Šveb tvrtci Kroatel dodijelio posao u vrijednosti od milijuna eura, da su organizirali, naložili internu reviziju koja treba to dokumentirati i utvrditi i reći jel to zakonito il nije zakonito. Da je interna revizija rekla nipošto nije zakonito, točno i da je nadzorni odbor što učinio. Ama baš ništa. Znate šta je rekao? Kaže nadzorni odbor pa dobro to su radili i drugi ravnatelji i prije Šveba, ravnatelj Kunić, ravnatelj Bačić, da onaj USKOK-ov optuženik koji je nosio 50 tisuća eura Milanu Bandiću i koji by the way i dalje sjedi na lukrativnoj poziciji na HRT-u i smije se građanima RH, smije se poštenim i radišnim zaposlenicima HRT-a. Da Zoran Barac, Damir Rudeš i Dajana Barbić su rekli pa što to su i prije su neki drugi kršili zakone pa možeš i ti kršit zakon. Znači kad lopov ukrade nešto danas, treba doć pred sud, sud mu kaže ma dobro ajde ukrao si, ukrao si, a krali su i prije tebe ajd. Ajd nema veze nastavi i dalje. Koji normalan čovjek to može podržati, koji normalan čovjek za takvog suca, takav nadzorni odbor može iz džepa dati još i nagradu za takav rad. Ja ga ne poznajem. Ja ga ne poznajem. Pretpostavljam da postoje neki ali to nisu moji poznanici.
…/Upadica Radin: Hvala./…
… DakleKlub zastupnika SDP-a nipošto neće podržati ovakav prijedlog imenovanja članova nadzornog odbora.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Gospodin Josip Jurčević Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika koji nosi isto ime Josip Jurčević. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege.
Evo došli smo i do kraja ove današnje točke, čuli ste u ime kluba Mosta i moje malenkosti očitovanja o kojima su govorili g. Miletić i g. Bulj i veoma široko smo govorili od općeg konteksta koji se događa u Hrvatskoj, ali smo govorili i konkretne primjere pa tko je htio mogao je o tome čuti.
No kad se radi o HRT-u čuli smo niz opravdanih kritika na ovaj nadzorni odbor i način funkcioniranja, ali nikako od oporbe, pogotovo od SDP-a nismo čuli zapravo cjelovitu istinu, a to je da taj model upravljanja HRT-om seže još u duboko komunističko razdoblje i da su na isti način ili još gori upravljali u dva mandata SDP-ove vlade.
Sjetimo se samo zloglasnog Radmana, da ne nabrajam što se sve događalo. Taj model se do današnjeg dana nije promijenio što nikako nije opravdanje HDZ-u koji nastavlja dalje sa tim načinom koji upropaštava to kulturno dobro, a to kulturno dobro ne znači samo kao što smo i naglasili i malo detaljnije obrazložili u izlaganjima, dakle ono nije samo riznica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture nego je to jedna poslovna riznica, kapital koji ima silnu novčanu vrijednost tako da se gradivo, audiovizualna i druga s kojima raspolaže, a radi se o stotinama tisuća sati, s kojima raspolaže HRT je toliko dragocjeno da se sekunde mjere u tisućama eura. I to bi trebala bit produkcijska, ali i komercijalna baza, međutim to se ne događa zbog ovog katastrofalnog načina upravljanja sa tim dobrom.
To kulturno dobro je prvenstveno se nalazi u arhivu HRT-a i ovdje slušamo također od kolegice Gamulin žalopojke o tome kako ona jedina o tome govori, naravno u tom sljepilu koje je razumljivo od crvenoga fašizma u Hrvatskoj je previđeno da o tome ja govorim 30 godina uz pomoć ključnog čovjeka tada početkom devedesetih i nadalje gospodina Branka Bubenika, a tada se to zvalo INDOK služba i on je inače prvi koji je u Hrvatskoj doktorirao na digitalnim arhivima, ali to neodgovarajuće postupanje sa arhivom seže još tamo u razdoblje od komunizma, nastavilo se dalje i usprkos nizu ljudi od gospodina Bubenika pa do Markote koji upravljaju sa tim arhivom oni su nemoćni da bi to standardizirali na odgovarajući način.
Znači radi se o jednom modelu kao i u drugim sektorima u Hrvatskoj, o modelu načina upravljanja koji je naslijeđen iz totalitarnog razdoblja, a ovdje se ništa apsolutno ništa ne mijenja. O toj riznici kulturnog dobra u nekoliko prethodnih govora kad je bila prigoda izvješće s HRT-a u proteklih godinu i po barem sam četri puta iznosio brojčane pokazatelje vrijednosti toga kulturnoga dobra. Naravno da je to ostalo evo ga zapisano i tonski i drugačije, ali se ništa nije moglo promijeniti.
U tome smislu postojala je nadala da ćemo evo nakon kolovoza ove godine kada smo u tom silnom stampedu prihvaćanja svih pravnih i vrijednosnih stečevina EU preuzimanju, ali to je uvijek ostalo kad se radi o HRT-u i drugim sektorima mrtvo slovo na papiru i to je ono što nas najviše treba zabrinjavati.
Evo i g. Borić je ovdje ostao među rijetkima pa mislim da će razumjeti ovo što ja govorim i da bi ipak trebalo činiti neke pomake o načinu upravljanja Hrvatskom uključujući sa HRT-om i da bi bez obzira što postoje zakonska određena uporišta da se može procedura događat i na ovaj način, ali mislim da bi bilo puno manje tenzija i bio bi znak dobre volje da će se nešto mijenjati u našoj svijesti u Saboru, a onda i u Hrvatskoj da je se omogućilo eto i da ova tri člana koja zaista jesu prema nalazima revizije zapravo sudjelovali u tim protuzakonitostima, a mi im daje ponovno prigodu, ponovno ih biramo s time da čak ne trebaju ni odgovarati na određena pitanja na Odboru za medije odnosno odboru koji je nadležan njih saslušati i zapravo izlučiti tih troje koje smo predložili.
Mislim da bi na saborskoj sjednici ne bi trebalo prihvatiti to imenovanje, na sjednici odbora ja sam bio za razrješenje tih troje, ali kad je bilo drugo glasovanje za davanje njima mandata ja sam bio protiv toga i naravno zbog svih tih razloga koje smo čuli klub Mosta i moje malenkosti neće poduprijeti reizbor ove tri osobe iz razloga koje smo detaljno obrazložili u današnjim svojim raspravama. A ponovno apeliramo na vladajuće, prvenstveno na HDZ, da pokaže određene znake da će promijenit način upravljanja sa Hrvatskom, a to znači i sa HRT-om. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama. Time zaključujem raspravu glasat ćemo kada se steknu uvjeti.
I uz pozdrave četvorici zastupnika koji su ostali do kraja, informiram vas sada o dnevnom redu sutra, ne o cijelom nego uvijek se kaže samo prva točka, prva točka je Konačni prijedlog Zakona o gradnji. Gradite dobro sutra, a danas se odmorite.

SJEDNICA PREKINUTA U 15:50 SATI

49

a) Prijedlog oduke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije b) Prijedlog oduke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, Predlagatelj: Odbor za informiranje, informatizaciju i medije

15.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sada imamo pod A i pod B, pod
a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a i pod
b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a, predlagatelj je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, rasprava je zaključena. U skladu s odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o HRT-u HS imenuje i razrješava članove NO HRT-a većinom glasova svih zastupnika, dakle 76. Dajem na glasovanje prvo pod a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a. Glasujmo.
122 glasa, 86 za, 36 protiv pa je donesena odluka kako je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. I pod b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora HRT-a. Glasujmo.
132 glasa, 76 za, 56 protiv pa je donesena odluka kako je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.

PDF