Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

41

  • Konačni prijedlog zakona o kontaminantima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 171
04.12.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad idemo na slijedeću točku, a to je:

- Konačni prijedlog Zakona o kontaminantima, drugo čitanje, P.Z.E. broj 171.
Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172, i 190. Poslovnika HS-a. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika. Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku.
Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana državna tajnica Marija Bubaš, izvolite.

Bubaš, Marija
Poštovani predsjedavajući, poštovane zastupnice i zastupnici HS-a.
Sada važeći Zakon o kontaminantima iz 2013. kojim su utvrđena nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela službene kontrole i načini postupanja izvještavanja nadležnih tijela i Europske komisije kao i obveze službenih laboratorija i subjekata u poslovanju sa hranom bio je usklađen sa tada važećom pravnom stečevinom EU. Međutim, od donošenja ovog zakona mijenjala se i pravna stečevina tako da se zakon uskladio i pristupilo se donošenju cjelovitog novog zakona kojim se uređuju pitanja utvrđivanja nadležnih tijela i njihovih zadaća, obveze subjekata u poslovanju s hranom, službenih laboratorija, službenih kontrola te upravne mjere i prekršajne odredbe. A ovim zakonom dodana je i nadležnost ribarske inspekcije u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i iskrcajnim mjestima.
Propisane su nove odredbe u odnosu na važeći zakon kojim se definiraju uloge nadležnih tijela za izradu godišnjeg plana kontrola prisutnosti kontaminanata u hrani kao izvještavanje o rezultatima, s time da se izrađeni plan kontrola prisutnosti kontaminanta ili skupina kontaminanata u hrani dostavlja Europskoj komisiji, a rezultati analiza službenih uzoraka Europskoj agenciji za sigurnost hrane.
Uređuju se i odredbe kojima se propisuje postupak i obaveza u odnosu na uzorkovanja, analizu, ispitivanja dijagnosticiranje i drugo stručno mišljenje u odnosu na uzorke koji se uzimaju tijekom službenih kontrola za provjeru sukladnosti s najvećim dopuštenim razinama kontaminanata u hrani.
Vezano uz razlike između rješenja koja su predložena ovim konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona te bih samo još elaborirala i razloge kako je došlo do tih razloga u odnosu na tekst prijedloga koji je prošao prvo čitanje u HS-u. Konačni prijedlog je dorađen u nomotehničkom smislu primjedbama Odbora za zakonodavstvo HS-a, osim toga čl. 2. konačnog prijedloga zakona kojim se navode akti EU čija se provedba osigurava ovim zakonom su dorađeni u pogledu najvećih dopuštenih količina anorganskog arsena u ribi i ostalim plodovima mora obzirom da je u međuvremenu došlo i do zanavljanja Uredbe 2005 u rujnu. Izričajno je dorađena odredba čl. 5. st. 3. konačnog prijedloga zakona s obzirom na to da ministarstvo nadležno za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo izrađuje planove službenih kontrola, a koje provodi veterinarska inspekcija Državnog inspektorata. I u konačnom prijedlogu zakona dorađen je čl. 8. na način da uzrok hrane za provjeru najveće dopuštenih razina kotaminanata uzet u okviru planova kontrola prisutnosti kontaminanta u hrani mora biti dostavljen u služben ili referentni laboratorij ovlašten sukladno zakonu kojim se uređuju službene kontrole u pravnoj osnovi čiji je osnivač RH ili jedinca područje regionalne samouprave odnosno Grad Zagreb. Zahvaljujem i predlaže se usvajanje Nacrta konačnog prijedloga zakona o kontaminantima.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Evo i na vaše kratko izlaganje bilo je javilo se više kolega za replike. Izvolite doći na mjesto. Prvi se javio kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani potpredsjedniče HS-a, poštovana državna tajnice.
Ovaj zakon vrlo jasno propisuje postupak uzorkovanja analize i drugo stručno mišljenje i to je važno zbog pravne sigurnosti i subjekata i inspektora, a sami troškovi uzrokovanja u službenim kontrolama ostaju na inspekciji. To pozdravljam i to je velika olakšica za male proizvođače.
Budući da je sada izvještavanje centralizirano na razini EU, a laboratoriji imaju strog propisane obveze, ovaj zakon podiže standard i domaće kontrole i domaćih laboratorija. Moje pitanje, planirala li možda ministarstvo dodatno jačati domaće laboratorijske kapacitete kako bismo dugoročno bili manje ovisni o vanjskim analizama i osigurali nacionalnu sigurnost u području hrane? Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa hvala vam najljepša na tomu komentaru i pitanju u konačnici s obzirom da je s ovim zakonom ionako predviđeno da Ministarstvo zdravstva određuje politike u sigurnosti hrane svakako u tom smjeru onda se je i išlo u ove izmjene da se službeni uzorci uzeti sukladno planu provode u javnim laboratorijima čiji je osnivač RH odnosno jedinica regionalne i lokalne samouprave odnosno i Grad Zagreb.
Naravno da takvi laboratoriji sami po sebi održavaju i moraju održavati određenu razinu kvalitete svoga rada i usluga. Naravno da nije jednostavno uvodit nove metodologije koje moraju biti usklađene sa standardima, ali sam sigurna da će i ovakav pristup dati određeni smjer koji je ovime prilično jasno i zacrtan da takve laboratorije moramo osnaživati .../Upadica Reiner: Hvala./... na čemu treba surađivati zajedno i Vlada i jedinice lokalne samouprave.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Milan.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice. Hoće li se ovim prijedlogom zakona unaprijediti ovlasti inspekcijskih tijela te hoće li novi instrumenti nadzora doprinijeti boljem uklanjanju nesukladnih proizvoda s tržišta? Zahvaljujem se.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa gledajte s obzirom da se definiraju odredbe postupanja sa uzorcima izrade homogeniziranih uzoraka i izvješćivanja o nesukladnostima koje se nađu u određenim uzorcima naravno da će to, da sve to doprinosi sigurnosti one hrane koja se nalazi na tržištu i naravno s obzirom da se radi o uređivanju nadležnosti određenih inspekcija koje su i dijelom u nadležnosti Državnog inspektorata, u nadležnosti ministarstva nadležnog za ribarstvo.
Naravno da se unaprjeđuje sigurnost i doprinosi se kroz ovaj zakon i sigurnosti hrane koja i ulazi iz trećih zemalja, a i koja se nalazi na tržištu EU.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice ovaj zakon važan je zato što usklađuje hrvatske propise sa europskim uredbama o kontaminantima. Time se osigurava da hrana u Hrvatskoj bude, ima jednake standardne sigurnosti kao i u svim državama članicama EU što je ključno za zaštitu potrošača ali i za konkurentnost naših proizvođača.
A recite mi prema zakonu koje sve mjere nadležno tijelo može izreći kada se utvrdi da je hrana kontaminirana ili opasna?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Dakle, konačni cilj bi bio da hrana koja nije za ljudsku upotrebu, odnosno koja je opasna s obzirom na razine kontaminanata prisutnih u hrani se povuče sa tržišta, tako da povlačenje sa tržišta i obavješćivanje potrošača pogotovo i kroz sustav brzog obavješćivanja i brzog alarmiranja to je konačni cilj u stvari, tako se doprinosi i sigurnosti onoga što se nalazi na tržištu, dakle sigurnosti potrošača.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Evo kratko samo, tvrdili ste da je ovo tehnička prilagodba bez novih tereta, međutim neke terete ipak imamo, sami ste u zakonu definirali veći broj obveza, strože zahtjeve za laboratorije, detaljna uzorkovanja, prekršajne kazne koje nisu male. To sve nosi određeni konkretni trošak i konkretne posljedice. Kako to komentirate?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Sva ova usklađivanja zapravo su očekivana i ovo nije prvi puta da radimo neko usklađivanje sa pravnom stečevinom EU. Planovi se rade na razini pet godina, onda se rade dodatno jednogodišnji planovi tako da u principu kao što piše i u dokumentu koji je došao do vas očekuje se zapravo da će svoja tijela provoditi svoje aktivnosti u sklopu svog redovnog rada. Poanta je zapravo da se štiti ljudsko zdravlje i da se štiti zapravo sigurnost i hrane za ljudsku potrošnju, dakle a da se na neki način osigurava i sigurnost svega što ulazi na tržište ne samo što se kreće na tržištu proizvedeno u zemljama EU nego i ono što dolazi iz trećih zemalja.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Kolega Herman ima repliku.

Herman, Mislav (HDZ)
Poštovana državna tajnice u svrhu što adekvatnije kontrole hrane mi imamo zapravo tri razine uzorkovanja, imamo one službene uzorke, pa onda pravni subjekt može zatražiti drugo mišljenje pa imamo taj drugi uzorak i onda ako dođe do nesklada između ta dva uzorka imamo tzv. uzorak, odnosno eferentni uzorak. Zanima me koliko se planira da će godišnje biti sve skupa uzoraka i koliko se očekuje otprilike da bi bilo tih nesukladnih nalaza kad će se tražit pomoć tog famoznoga referentnoga uzorka.

Reiner, Željko (HDZ)
Državna tajnica.

Bubaš, Marija
Hvala vam lijepo.
Otprilike imamo nekakvih 900 uzoraka i oko 1% je nesukladnih, a što se tiče dodatno je to vezano i na prethodno pitanje vezano uz troškove. Provedba se temelji, dakle na postojećem sustavu kontrole hrane i on funkcionira u skladu sa europskom regulativom.
Dodatne aktivnosti procjenjuju se racionalnima, a nisu takvog opsega da bi zahtijevale znatna dodatna sredstva. Financiranje laboratorijskih analiza inspekcijskih aktivnosti predviđeno je u okviru postojećih proračunskih linija nadležnih tijela, tako da zakon ipak ne stvara novi financijski teret, nego donosi samo jasnije standarde i smanjuje dugoročne troškove rizika po sigurnost hrane. S obzirom da se kako ste vi spomenuli imamo i to drugo mišljenje, ako drugo mišljenje ne bude traženo onda prethodni uzorak je taj koji i ako nije nesukladan ne snosi ga onaj koji je nadziran.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Sanader.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice interesira me koji su naši kapaciteti u laboratoriju, imamo dovoljan broj laboratorija i hoće li ova nova direktiva tražiti nova testiranja i u kojem roku mi to možemo postići u svojim laboratorijima i koliko takvih ima u Hrvatskoj? Hoće li biti dovoljni za sve preglede ove?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Bubaš, Marija
Pa evo ja bih samo rekla da sustav službenih kontrola kontinuirano jača. Državni inspektorat i referentni laboratoriji već provode kontrole kontaminanata sukladno EU propisima i ovim zakonom omogućavamo dodatno usklađivanje i jasniju raspodjelu nadležnosti. Naravno imamo laboratorije ove javne koji se nalaze pri nacionalnom, odnosno pri županijskim zavodima za javno zdravstvo a imamo i ove druge laboratorije koji su također javni, ali nisu državni, odnosno nisu, nego su već u privatnom vlasništvu. Tako da u svakom slučaju planiramo daljnje kadrovsko i tehničko osnaživanje laboratorija, nacionalnih laboratorija koji su u državnom, odnosno lokalnom vlasništvu i to će se naravno provoditi sukcesivno kroz financijske i kadrovske planove nadležnih tijela. Time osiguravamo da zakon neće biti deklarativan nego provodiv i operativan.
Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Krstičević replika.

Krstičević, Mišo (SDP)
Hvala. Evo za provedbu ovoga zakona i uredbe je zadužen Državni inspektorat, naravno osim ovoga dijela koji ostaje pri ministarstvu vezano za ribarstvo, međutim koliko i kako vi vodite računa o zapravo o tom koordiniranom radu vas sa inspektoratom odnosno konkretnije i jasno pitanje, koliki je zapravo godišnji kapacitet samoga inspektorata? Kolko godišnje oni uzoraka hrane mogu prekontrolirati da vide ima li tu ima li u njoj štetnih tvari ili nema?
I druga stvar, koliki je to postotak od plana koji je napravljen? I za kraj, taj plan jel vi smatrate da je on sam po sebi dovoljan ili možda bi trebao biti malo većeg opsega?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Bubaš, Marija
Pa dakle plan se svake godine unaprjeđuje, pratimo propise i pratimo ono što se propisuje da se mora pratiti. Naravno da Hrvatska sama po sebi sudjeluje zajedno kao država članica EU u jednom zajedničkom planu koji se izrađuje i zato se planovi i dostavljaju Europskoj komisiji i onda kroz sustav izvješćivanja sve države članice zajedno sudjeluju u tome da se osigurava sigurnost hrane koja se nalazi na tržištu EU.
Kroz uzorke vidi se da imamo od 533 pri Eurofins Croatiakontroli, Sample kontrola 460, a oba uzoraka obave 1623 analize, 2024. recimo na istom tom na 477 uzoraka 1800 analiza. Hrvatski veterinarski institut 2622 analize, dakle očito se napravi puno .../Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme./... analiza i uspije se to ovaj, oprostite, uspije se to obraditi kroz postojeći plan.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice. Život je najveća vrijednost, a odmah do toga je zdravlje, zdravlje je nezamislivo bez zdrave hrane, zdrave vode. Svjedoci smo proteklih dana vezano za glavnog državnog inspektora da jednostavno naš sustav ne funkcionira, to znači nitko nije protiv dizanja standarda, prihvaćanja cijelog niza pravila, uredbi europskih koje se odnose na taj problem. Međutim, isto tako vidimo da zagađenost našeg tla, to znači naših pitkih podzemnih voda i zagađenosti i zaštićenost nas u smislu hrane je u katastrofalnom stanju, pa me zanima na čemu vi temeljite, maloprije ste rekli da je taj zakon i ove dopune da su operabilne i provedive, dakle ne vidim razlog vašem optimizmu ako će isti ljudi, a to znači da nije u pitanju samo gospodin glavni državni inspektor nego je to kriza cjelokupnoga korupcijskoga sustava ne kvalitete kadrovske i sl. .../Upadica Radin: Hvala, vrijeme./... pa kako na čemu temeljite taj vaš optimizam?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Bubaš, Marija
Ma nije to optimizam to je samo konstatacija, to je pod broj jedan. Pod broj dva, ovaj zakon podsjetila bih da je Zakon o kontaminantima u hrani, a vi spominjete ono što ovaj zakon regulira. Hvala vam.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospođa Anka Mrak-Taritaš izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepo. Poštovana državna tajnice, ja ću imati pitanje na tragu inspekcije. Dakle, da bi zakon na kraju dana bio i provediv i da bi bili zadovoljni s tim svi zajedno moramo imati dovoljan broj inspektora koji su u stanju odraditi taj posao. Inspekcija je u jednoj ružnoj slici koja sigurna sam da nijedna državna inspekcija ne želi ovih dana u javnom prostoru. Mene zanima da li ocjenjujete da ima dovoljno inspektora? Da li je tu potrebno pojačati jer ono što mi želimo svi zajedno, želimo i kroz provedbu ovog zakona da imamo sigurnu hranu? Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor izvolite.

Bubaš, Marija
Pa mislim da sam već možda i odgovorila da se kontinuirano radi na kadrovskom i tehničkom osnaživanju ne samo laboratorija nego i pojedinih inspekcija Državnog inspektorata, a obzirom da je sustavom brzog izvješćivanja i alarmiranja prijavljeno najmanje nekoliko desetaka slučajeva povlačenja hrane zbog kontaminacije, ja bih na tome gradila i ovu činjenicu da sustav funkcionira. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sada nema više, nema više replika. Da li ima nekoga iz odbora ko bi htio izvijestiti? Ne, otvaram raspravu. Gospodin Krstičević Klub zastupnika SDP-a, izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
... 1. maja je 1981.g. bolnice u glavnom gradu Španjolske se pune nevjerojatnom brzinom, ljudi dolaze zapuhani, iscrpljeni sa osipima i bolovima, a najgore je što niko ne zna od kuda ta prijetnja dolazi. Nema krivca kojega možeš izbjeći. Ne radi se o vodi, ne radi se o zraku nego o nečemu što svi imamo doma, a onda se otkrije prava istina koja zvuči kao jedan loš kriminalistički roman, ulje koje se prodavalo kao jestivo, ono koje sipaš u tavu bez razmišljanja zapravo je bilo industrijsko ulje nikad namijenjeno prehrani. Neko ga je prepakirao i pustio na tržište jer je bilo jeftinije jel se eto moralo pobijedit konkurenciju cijenom jer je profit naravno bio važniji od sigurnosti. I tako je to kad se igra tržišna utakmica bez pravila, cijenu nažalost ne plaća tvrtka nego ljudi.
„Smrt je u loncu čovječe Božji“, to je citat iz jedne Starozavjetne Druge knjige o kraljevima koja zapravo govori da i kada su se ljudske zajednice proizvodile hranu samo za svoje potrebe također se događala kontaminacija.
Neka prirodna katastrofa ili nepažnja npr. arsen iz pepela vulkanske erupcije mogo je kontaminirati kompletnu poljoprivredu. Al tada su voda i zrak i zemlja bile kudikamo manje onečišćena, mogla se dogoditi ljudska nepažnja, npr. otrovne plijesni i mikotoksini mogli su završiti u samoj hrani, ali ljudi su tada bili motivirani da paze. Proizvodili su hranu za sebe i za svoje obitelji, ha gledaj ako bi bilo nekog viška onaj ko bi to kupio ili razmijenio mogo je biti siguran da je kupio upravo najbolje. Ali danas, danas se proizvodi za tržište i vjerojatno ste svi na nekoj boci maslinovog ulja u samoposluzi vidjeli onaj natpis mješavina ulja iz EU. Pazite, ako ulje nekakvog proizvođača u toj mješavini i sadržava mikotoksine pa neće se uopće znat od koga su došli ti mikotoksini. Motivacija ljudi da za paze je zapravo je mnogo manja, ali pravi problem je u onoj drugoj, drugačijoj motivaciji koja se pojavila upravo s tom proizvodnjom za tržište.
Kako danas razmišlja jedan kapitalistički proizvođač hrane? Pa gledajte, ako moj konkurent ne baca ulje sa mikotoksinima pa zašto bi ga ja bacio, čak i bez da razmišlja on se zapravo mora tako ponašati u suprotnom će ga konkurencija pomesti sa tržišta. I nije to samo problem morala europskih proizvođača hrane oni naprosto moraju svoju proizvodnju zadržat konkurentnom i profitabilnom u suprotnom naravno mogu one ograde koje su stavili oko svojih imanja suzit i vratit se proizvodnji samo za svoje potrebe. Ali takvi proizvođači hrane pa imaju barem jednu načelnu mogućnost izbora, znate kako se ono kaže u nas na selu, evo dok je zemlje tu barem nećemo bit gladni. Ali velika većina stanovništva danas nema tu mogućnost da se vrati proizvodnji za svoje potrebe. Naše preživljavanje već stoljeće do dva uglavnom ovisi o tržištu, ako nas ono potruje mi se možemo požalit eto Državnom inspektoratu ako stignemo, ali to bi uglavnom bilo to i sve što bi možda dobili od tog Državnog inspektorata je da nam Andrija Mikulić u stilu svog ćaće Ive Sanadera kaže hvala vam na suradnji i ....
E pa kako se zapravo hrana kontaminira? Gospodo draga uglavnom konkurencijom. Prvi način na koji taj konkurencija djeluje je već spomenuti pritisak da proizvođači manje paze, da manje ulaže u mjere zašite od kontaminacije, da manje mjere njenu prisutnost pa čak i ako utvrde konkurencija ih tjera da je ignoriraju i da tu kontaminiranu hranu pošalju na tržište u nadi da se neće baš veliki dio populacije potrovati odjednom.
Kao što znate kao što smo čili danas, većina za zdravlje štetnih sastojaka hrane pokrivenih ovom uredbom koja je predložak naravno ovoga zakona mikotoksini, olovo, žila, kadmij, kositar itd., uglavnom ne izazivaju zdravstvene probleme odjednom. Većina tih otrova se taloži u organizmu, stupa u interacije sa drugim otrovima, sa lijekovima i sa svime onim što u organizam unosimo iz okoliša i onda se odjednom zdravlje nađe u ozbiljnoj krizi.
E drugi način na koji konkurencija štetno djeluje je samo stvaranje tih toksina i zagađivača. Mnogi od njih su se u zraku, u vodi, u tlu našli zbog toga što ih je tamo ispuštala konkurencija ne samo proizvođača hrane pa nego i cjelokupne industrije koja proizvodi za tržište. I treća stvar naravno tu je ljudska potreba, nemar ili splet okolnosti. I pitanje zapravo koliko je ta ljudska pogreška naprosto nekakav peh, a koliko je minimalna plaća i neplaćeni prekovremeni za koji radnici rade u tom proizvodnom pogonu.
Ukratko, mi protiv sebe i protiv zdrave hrane imamo pod a) smanjenu motivaciju da se proizvodi dobro i pod b) one zdrave snage tržišne konkurencije. Tako je to u proizvodnji hrane al tako je to u proizvodnji svega drugoga, gdje te zapravo profit tjera da proizvodiš loše. A na našoj strani u toj utakmici je nekih desetak europskih uredbi, npr. ovaj zakon koji ćemo danas izglasati i vjerovali ili ne na našoj strani je Državni inspektorat koji je zadužen za provedbu ovog zakona.
Kao što ste rekli neke objave su ostale u domeni ministarstva, ali u osnovi sve naše nade da ćemo djeci na stol iznijeti koliko toliko zdravu hranu ovisi o Državnom inspektoratu, uistinu čovjek kad ovo čuje ono ostane mu samo da se uhvati za glavu i kaže mila majko i pomozi Bože.
Ja ću se pri tom stvarno usuditi reći da glavni problem tog inspektorata nije ova aktualna korupcija, ne zbog toga što odlaganje štetnih tvari u skladišta je mali problem nego zbog dva problema koja su od te korupcije još i veća.
Pod broj jedan, Hrvatski državni inspektorat je potkapacitiran za bilo kakav ozbiljan nadzor. Poznate su naravno anegdote o poduzetnicima koji namjerno i relaksirano krše propise jel znaju da nemaju gotovo nikakve šanse da im inspektori pokucaju na vrata. Osim što se onomad u stilu Sanadera i Plenkovića hvalio svojim moralnim vrijednostima, Andrija Mikulić je pri izvještavanju o radu inspektorata za 2024.g. rekao da ima 108 inspektora u području rada odnosno radnih odnosa i 77 u području zaštite na radu, sam navodeći da se o radi nedostatnim ljudskim resursima kolegice.
U području sigurnosti hrane kaže naš HDZ-ov Andrija kojemu je to bilo naravno posljednje izvješće, je obavljeno negdje oko 7,5 tisuća inspekcija, od njih pet tisuća otpalo na kontrolu ugostitelja pa ostaje da se godišnje provjeri negdje oko 2,5 tisuća uzoraka hrane sadržavaju ili one štetne tvari ili ne.
E upravo to ono o čemu mi danas ovdje razgovaramo. Pritom bivši inspektor je naravno dodao da postoje određena odstupanja. Mi to nekad vidimo i u medijima.
Ali on kaže da je nadzor na proizvodnji hrane realiziran svega 48% u odnosu na plan. Dobro znamo mi da je Andrija uvijek imao žestoke planove, ali postoji još jedan razlog i vjerojatno važniji razlog zašto nije problem u nekakvom Mikuliću, Berošu i Plenkoviću, a važniji razlog je upravo u tome što takvi slučajevi odstupanja nisu odstupanja, nego su zapravo jedno pravilo koje proizlazi iz logike konkurencije u proizvodnji za tržište.
E pa toj logici konkurencije u proizvodnji za tržište se malo koja inspekcija može oduprijeti, pa sve da ima šefove čeličnog morala i sve da ima dovoljne resurse, a naša Državna inspekcija kao što smo vidjeli i saznali prije par dana nema niti jedno, niti drugo. I o čemu mi tu sad zapravo pričamo? Mi očekujemo da će Državni inspektorat izmjeriti razinu dioksina u kokašama i zatvoriti neku farmu. Pa to će se dogoditi možda samo ako ga bude plaćala i potkupljivala mađarska ili slovenska konkurencija u peradarstvu.
Mjeru u Saboru evo i danas donosimo ovakve zakone koji na papiru provode neke europske uredbe kao da smo eto nekva kolonija, a zapravo sami znamo da od te provedbe neće biti ništa ili da će u najmanju ruku kao što kaže Mikulić bit nekih odstupanja. To što on više nije na dužnosti, što su ga smijenili pa uhapsili to zapravo neće ništa riješiti. I onda se postavlja pitanje šta bi tu trebalo napraviti? Pa trebalo bi na primjer poslušati ono što smo već više puta u ovom Saboru predlagali i državnu inspekciju, Državni inspektorat osloniti na sindikalne kadrove. I obično je povezati sa sindikalnom organizacijom.
Mi stvarno želimo Inspekciju rada i zaštite na radu. Mi želimo da to ne bude samo forme radi. E pa onda bi trebali dati te državne resurse i ovlasti sindikatima da nadziru svoje poslodavce. Ne samo da bi tako dobili jedan par očiju više na svakom radnom mjestu, nego bismo dobili inspekciju koja ne podliježe ili barem ne podliježe toliko nekoj nevidljivoj prisili kapitalističkog natjecanja. Stvarno želimo inspekciju koja će provoditi ovaj zakon. Jer mi hoćemo da u hrani koju dajemo djeci ne bude mikotoksina, ne bude arsena, ne bude dioksina, ni olova. E pa onda nadzor nad proizvodnjom hrane trebamo dati u ruke onim ljudima koji tu hranu jedu hrvatskim radnicima, seljacima, pa može to biti i poštena inteligencija umjesto da nadzor nad proizvodnjom hrane ostane u rukama onih koji gledaju samo profit, odnosno oni koji rade isto što i radi njihova konkurencija.
Evo mi u Hrvatskoj imamo institucije tzv. socijalnog partnerstva u kojima da budemo jasni nema nikakve ravnopravnosti, pa samim time nema ni nikakvog partnerstva. Pa neka se kroz upravo tu institucija da slabijoj strani da imenuje državne inspektore. E sad bi tu da je u sabornici kolega parfem, Pavić bi se uhvatio za glavu pa rekao jooj pa to je nečuveno, pa gdje to ima. Pa evo na primjer to ima u Francuskoj. Inspekcija i provedba zaštite na radu je u rukama sindikata i vjerojatno bi se tamo Francuzi u …/Govornik se ne razumije./… ovu temu i pitali u čijim bi rukama uopće ona bila. U na primjer nordijskim zemljama se naknadama za nezaposlenost rukuje i isplaćuje od strane posebnih osiguravajućih društava koji su pod kontrolom sindikata.
Velika poduzeća u Njemačkoj, to će vam reći svaki stariji gastarbajter imaju do polovice mjesta u nadzornim odborima rezerviranima za radnike. A gledajte vi ako ne vjerujete dobro, a onda ostavimo Plenkoviću da opet imenuje nekakvog Mikulićevog nasljednika na isti način na koji je imenovao i samog Mikulića, a i pustimo da se kontaminacijom hrane kao i sa kršenjem radničkih prava, kao i sa kršenjem urbanističkih planova i čega god hoćete bude sve kao do sad. Pogledajte jednu stvar? Hrana je kao i politika često na žalost kontaminirana i toksična, a ljudi ne mogu bez nje, gotovo isto kao što ne mogu ni bez politike. Ali pokušaj da se političkim sredstvima hrana dekontaminira shvaćam stvarno kao nekakav obzir, odnosno oblik političke samoobrane, ne kao oblik civilne zaštite.
I zato baš ona nikako ne bi smjela ostati samo na slovu papira Narodnih novina, nego nešto što stvarno možemo realizirati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Anka Mrak-Taritaš ispred Kluba zastupnika HSS-a, GLASA i DOSIP-a.
Izvolite.

Mrak-Taritaš, Anka (GLAS)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege.
Pred nama je u drugom čitanju Zakon o kontaminantima. Bilo koji zakon zapravo, neću reći bilo koji jer tako vrijeđam pojedine zakone, ali zakon gledam sa tri aspekta. Jedan aspekt je onaj tehnički, formalni, da li je tehnički i formalno odrađeno sve kako treba. Drugi aspekt je koji je cilj i smisao tog zakona i treći aspekt je što u stvarnosti imamo i što u stvarnosti želimo promijeniti.
Prvi aspekt kad gledate tehnički zakon je bio u prvom čitanju, išao je u drugom čitanju. Vidjelo se da već u prvom čitanju nije bilo nekakvih suštinskih primjedbi na ovaj zakon koji bi tražio neke velike intervencije. Državna tajnica kad je govorila u ime predlagatelja je rekla da izmjene koje jesu su izmjene koje su bile usklađenje Odbora za zakonodavstvo i ostalo i dobili smo zakon u drugom čitanju koji već vidite od rasprave u kojem smjeru će to sve zajedno ići. Drugi aspekt je što želimo s ovim zakonom postić. Sigurno želimo postići da nam hrana bude sigurnija. Dakle nema nikakvih tu ni loših ni krivih namjera. Želimo definirati koje su obveze u poslovanju s hranom. Želimo da imamo službene laboratorije koji rade to kako treba i želimo da kontrole jednako tako budu kako treba. U odgovoru na jedno od jedne od replika kad se pitalo državnu tajnicu, onda je ona rekla dakle bilo je pitanje ova tri uzorka, onda je rečeno da je taj treći uzorak otprilike na 1% hrane i sad dolazimo do treće teme koju trebam otvoriti, o kojoj valja raspravljati i detektirati je stvarnost. Mi koji smo malo duže na ovom svijetu i malo duže njim hodali smo se u životu najeli svakakve hrane, svega i svačega. Od kad je svijeta i vijeka jednako tako je bilo niz kontaminiranja. Ja se sjećam, ne trebam ić jako daleko u sjećanje dakle kad je riječ o Italiji onda je rijeka Po i cijeli sliv rijeke Po bio plodni, plodno područje i dosta hrane se u Italiji proizvodilo tu. Dakle prostor koji je kontaminiran, koji je zagađen, gdje je u toj hrani bilo svega i svačega. Vi u Zagrebu kad dolazite na tržnicu onda možete pitati da li je nešto domaće i onda dobijete i onda pitate od kud ste i onda kad vam ovi kažu od kud je onda vam isti čas nekakvi u glavi se upale lampice i kažete ček malo tu u blizini je neko odlagalište otpada, ček malo tu se dešavaju bilo šta. Dakle imamo niz konzumiranja hrane koju smo konzumirali i u kojoj je bilo svega i svačega. Ovim se definiraju što su kontaminanti, što činiti ali jednako tako kad vidimo na tržištu što se događa, zaista tu ima i podmetanja i ima svega. Ali sad ajdemo vidjeti u stvarnom životu kako se mi tome možemo domisliti. Možemo se domisliti i voditi računa da zaista pojačamo službene kontrole da budu, dakle da rad službenih laboratorija budu još veći i da što više dođe na pregled i ono što je svi govorimo u posljednje vrijeme o toj velikoj ulozi medija, što je velika uloga medija svaki dan da zaista kad imamo neki proizvod i kad utvrdimo da je taj proizvod kontaminiran da se jasno, ne samo povlači sa polica, da jasno znamo i koji je proizvođač i sve ostalo.
Dolazimo između ostalog u odgovorima na naše replike, je državna tajnica onako olako rekla da otprilike u Hrvatskoj cveta cveće, da imamo laboratorije, da su laboratoriji dobro kapacitirani i da tu sve zajedno je u redu, da inspekcija dobro radi svoj posao i tu sve zajedno u redu. Mislim da je tu stvarnost malo drugačija. Da ono što trebamo raspravljati je zaista raspravljati o tome tko su nam, da li imamo dovoljno radne snage i da li na natječaje koji se raspisuju želimo dodatno ekipirati laboratorije, dodatno ekipirati inspekciju, nam se javljaju ljudi koji svojim znanjima i iskustvima mogu raditi taj posao. Naravno da ne možete čim se, čim vam je u bilo kojem prijedlogu Državni inspektorat, ne možemo ne referirat se na Andriju Mikulića. Ja sam jedna od onih koja Andriju Mikulića zna iz nekih drugih opcija i neke druge varijante ali to je nekakva druga priča. Kad je išao formirati Državni inspektorat, onda sam jednako tako raspravljala s jedne druge govornice na drugoj lokaciji sabora i rekla sam vodite računa kako definirate Državni inspektorat, čini mi se da ćete nered u prostoru odnosno nered, ja govorim nered u prostoru nije onaj koji je vezan uz prostorno planiranje, a to je posebna tema, rješavati novim neredom. Jednako tako sam jasno rekla da Andrija Mikulić nikako ne smije biti glavni državni inspektor jer je on imao iza sebe toliko raznih repova i toliko potputpine da on to nije trebao bit. Ali jasno ću i reći u ovoj, za ovom govornicom, a to je da Plenković voli takve. Voli koji imaju nekakve utege oko nogu jer su onda oni isključivo vezani direktno na njega i njihova sudbina ovisi o volji Andreja, Andreje, Andrija, Andreja Plenkovića. Pri tom, Državni inspektorat i ljudi koji rade inspekciju nisu Andrija Mikulić. Tamo ima ljudi koji dobro i kvalitetno rade svoj posao ali ono što znamo, znamo da ih je sve manje i u toj inspektoratu ima jedan od velikih grijeha kao što ima i u, inače u grijehu. To vam je grijeh nečinjenja i to vidimo iz svega onog što sad ide. Dakle radi na minimumu, ne izlazi van. Pogotovo ako te, ako netko nešto i sumnja, pravi se da to ne postoji. Nećeš ići van, nećeš utvrditi nepravilnost, nećeš se nikom zamjeriti. To je bila politika koju je razvijao Andrija Mikulić i to je bila politika Državnog inspektorata i kad vidite broj inspektora koji je radio na početku, koji su došli u Državni inspektorat i kad vidite sad, vidite da ih je manje. Da ih je sve manje i manje, nešto je otišlo u mirovinu ali ne uspijete to riješiti novim zaposlenjem i novim, novom radnom snagom. Ja vas pitam nakon ovog sveg što imamo vezano uz Andriju Mikulića i kad se raspiše natječaj u Državni inspektoratu, tko će se od mladih ljudi ići javiti. Pa ne želi tamo uopće radit, ne želi u tome sudjelovat i to je jedan od naših problema koji imamo. Jedan od problema koji se vidi i u ovom zakonu, a koji će se vidjeti i u nekom drugom zakonu. Zaista tehnički korektno zakon postavljen, u stvarnosti imamo puno problema. Cilj zakona sigurnost hrane, apsolutno se za to zalažemo. Da li ćemo to ostvarit, to ćemo imati prilike vidjeti ali ono što je državna tajnica rekla da zapravo nema nikakvih problema, da imamo svega dovoljno, da sve super funkcionira, bojim se da u stvarno je to daleko od stvarnosti. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Sada će nastupat gospodin Zvonimir Troskot u ime Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, ovdje prisutnoga. Izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege, evo zanimljivo je danas je ovdje ministarstvo pa bih volio zapravo današnju raspravu krenut od same definicije da je voda za potrošnju zapravo također prehrambeni proizvod o čemu govori EU direktiva 178, 2002. godine donijeta, a naša legislativa i to bi trebalo znat ministarstvo jest usklađena sa EU direktivom koja to definira kao prehrambeni proizvod. E sad, ajmo redom. Voda u Karlovcu, nedavno testirana, nedavno testirana 55 puta ima više olova nego što je dozvoljeno u službeni, po službenim kriterijama, kriterijima i 30 puta više mangana, u Karlovcu. Kada je takva količina olova u samoj vodi koja se definira kao prehrambeni proizvod, to dugoročno ima za posljedicu oštećenje živčanog sustava, bubrega kao i za problem za razvoj djece, to je službena nomenklatura odnosno gdje to može odvest s obzirom na količinu teških metala u vodi u Karlovcu.
Nadalje kad imamo mangan u takvim količinama, to su neurotoksični učinci na naše tijelo. Prema tome dakle mi govorimo dakle po službenim parametrima u samom Karlovcu po vodi koja je prehrambeni proizvod, riječ je o sanitarnom incidentu, znači o sanitarnom incidentu već sada po ovim parametrima. Ne trebaju nam sada dodatna proširivanja zakona koji nisu loši ali mi suštinski ne rješavamo problem za ovakvu količinu zapravo teških metala u vodi u samom Karlovcu 50 km od glavnog grada Hrvatske. Nadalje, kada se krene u objavljivanje istine o tome, tada vodeći ljudi nazivaju dakle takve ljude Pinokijom, međutim ovdje se ne skriva zapravo nije tu problem nosa kao takvog nego je problem istine jer ako vi skrivate činjenicu da je tako toksična voda u gradu u kojem ti zapravo si dobio mandat vladat odnosno služit kroz vladanje, onda zapravo imamo problem zapravo vodstva koji skriva činjenicu i šalje vodu na testiranje u Zavod, znate kada, kada ispire cijevi ranije, a onda tako isprane cijevi odnosno vodu iz tako ispranih cijevi šalje u Zavod koji kaže nema nikakvih problema, a s druge strane imamo problema zapravo ljudi koji su sami platili u Karlovcu testiranje vode koja ima veliku količinu tehničkog zapravo, teških metala.
Već smo govorili o problemu Like, već smo govorili o problemu Like. Dakle ja se ne slažem sa gospođom tajnicom da je tako sve super i odlično, evo vodeći portali u Hrvatskoj su izašli sa izvještajem da je u Senju, govorimo sada o naslovnicama portala, više oboljelih od raka od prosjeka Hrvatske. A zašto je to tako? Zato što je u blizini odlagalište smeća koje ima povezanost sa Šincekom koji se sada nalazi u zatvoru odnosno na ispitivanju. Da li mi govorimo da je on odgovoran direktno za to? Ne to je posao inspektora koji bi to trebali provjerit ali da je povećano zapravo oboljenja od raka, pokazuju i izvještaji na temelju kojeg su i, i, i glavni državni inspektor i završili zapravo u istražnom centru su zapravo izvještaji Štampara, ja ću sad citirat 0580038382/24 znači testirano 29.04.2023. i drugi test koji je bio 03.05.2024. na otpad koji se događa u Lici, ponovno teški metali, bakar, cink, antimon i olovo. To se nalazi u otpadnom, u otpadima da ne govorim o medicinskom koji tek treba istestirat od Corone još koje je iskipano od talijanske mafije i Slovenije i Njemačke završava u Lici i nije 35 tisuća tona nego je puta 30. Znači otprilike po našim proračunima oko milijun tona otpada se nalazi između Velike Kapele i Velebita gdje su škrape, škrape iskorištene za iskipavanja otpada gdje je Šincek ma minorni igrač i već smo govorili o tome da je 500 tisuća eura koji se spominje kao mito ništa u odnosu na novac koji se oprao na taj otpad. Ono šta je u igri toj cijeloj kako je postavljeno, evo vam sad i inspe… i to smo govorili, onaj koji je glavni naručitelj toga otpada, onaj koji je glavni naručitelj toga otpada sada čeka u tome cijelom procesu sanacijski proces koji će se financirat iz europskih fondova, što znači dvostruka zarada. Jedna je kod uvoza otpada gdje je sa Šincekom dogovoreno, sa Šincekom je dogovoreno da ista struktura otpada bude uvezena iz Italije i Šincek zajedno sa ministricom okoliša će morat hrvatskoj javnosti objasnit sve rute koje su išli od Siska prema Gospiću i prema Benkovcu gdje je iskipan taj otpad. Ministrica okoliša treba izać van i reć, …/Govornik se ne razumije./… on to karticama, koji su to kupci bili kojima je zapravo Šincek naplaćivao fakture, dali smo iznos koji jest, dali smo iznos PDV-a što znači da Ministarstvo financija zna koja je to firma i koji su to igrači koji su zajedno sa Šincekom kreirali cijelu ovu shemu na temelju koje se pod broj 1 zarađuje na otpadu ali se zarađuje i na našem zdravlju jer ne može se više otklonit činjenica da imate otpad smeća koji se nalazi u zaleđinama, zaleđu Senja, gdje kada se pogleda struktura toga otpada, potencijalno to može biti jedan od uzroka da Senj ima povećanu, povećani broj oboljelih od raka u Hrvatskoj.
Ovo nije zafrkancija jer je voda kao takva, dakle prehrambeni proizvod da ne govorimo da kada tako iskipate u to kršno područje toliku količinu otpada da se svi ti metali teški, dakle ponornicama spuštaju u rijeke Like, Gacku, Liku i ostale sa kojim se napaja cijela Gacka, cijela Lika ali ne samo oni nego i sjeverni Jadran, dakle jer se od tunela, dakle od Šumećice se dole spušta tunel koji ide prema sjevernom Jadranu i napaja i opskrbljuje cijeli Rab i ostale otoke, da ne govorim o Vrhovinama, da ne govorim o drugim selima tu sad Pupovca nema. Ja ga nisam čuo da je istupao i da štiti Srbe koji žive u Lici. To nisam čuo, ali sam ga čuo kad treba udarat po Domovinskom ratu. Znači tu ne štitiš zapravo one ljude koje bi trebao štititi, ja ga nisam čuo ni za Karlovac a i tamo ima i pravoslavna crkva i Srbi koji tamo žive kao što ima i u Lici ja to nisam čuo. Voda je u izrazito opasnom stanju u Lici i u Karlovcu. Jedan od produkata u Lici je sigurno vezano za smeće koje smo potegnuli.
Ono što se događa u Senju povećani broj oboljelih od raka će se odraziti vrlo potencijalno i na ostale dijelove Hrvatske, jer se prešućuju stvari. Ja sam sad dao izvještaje 29.4.2024. i 3.5.2024. na temelju kojih su zapravo i uhićeni i Šincek i Mikulić, jer su otkrivene koliko su to opasni izvještaji i koliko su to opasne stvari da tako teški metali se nalaze po hrvatskim planinama, hrvatskim škrapama i da po tim škrapama to završava u rijekama.
Tu su osnovne stvari, da ne kažem da se te rijeke i ta voda koristi u povrtlarstvu, u voćarstvu i da ti proizvodi finalno onda završavaju na policama tko zna kojih distribucijskih centara da bi došli do finalnih korisnika, a to su naši ljudi. E to je ono što vi trebate istražiti. Lijepo je proširivati zakone. Mi ćemo za dobre stvari uvijek to podržati, ali ovdje je ključna stvar da vi zapravo imate dijelove Hrvatske, dakle koji se koristi za iskipavanje vrlo opasnog i toksičnog otpada. Teški metali itd. bakterije se vrlo vjerojatno i skrivaju, jer bi to onda značilo za Karlovac da ljudi piju fekalije, a da su to u blizini i bolnice i vrtića itd.
Svi koji ste roditelji ćete se zapitati, jer ako se te stvari dopuste danas u Karlovcu, u Sisku, u Lici itd. tko kaže da nećete vi biti sljedeća meta takvima, da neće netko doći i iskipati smeće zato što mu to netko dozvoljava bez ikakvih posljedica za to. Pustite vi Mikulića. On treba odgovarati, on je samo jedna ribica, ali doslovno ribica dok je ribetina još uvijek na slobodi. Ribetina je još uvijek na slobodi. I onda se postavlja pitanje tako novac gdje završava? Danas smo nešto imali nekakav Zakon o prostornom uređenju itd. Gdje se taj novac kanalizira? Kako to da se svi stanovi u Hrvatskoj grade oko najvećih gradova i to od firmama koje su otvorene prije par godina. Kako je to moguće? Kako to nitko ne povezuje? Kako ne povezuje da se stanovi kupuju sa gotovinom? Od kud taj novac? Tko to ne kontrolira?
Znači 70% stanova u Hrvatskoj, a njihova izgradnja i takva kupovina dolazi do inflacije ne osnovne košarice, ali stambene sigurno. Dakle, to je višestruko. Vi kad pogledate nešto što ekonomisti nazivaju negativna eksternalija, odnosno to je posljedica konkretno sada i smeća i vode i zdravlja itd. Koliko to ima, a da inspektori kada nisu napravili svoj posao šta to može imati za društvo i koju posljedicu? Stradat će i Koprivnica, stradat će i Hrvatsko zagorje sljedeće i onda ćemo doći na grad Zagreb jer to nas se ne tiče, to je tamo negdje, Senj je tamo negdje daleko, Lika je tamo negdje daleko, Karlovac je tamo negdje, Benkovac, Dalmatinska zagora, to je tako negdje daleko. A te sve rijeke da ne kažem Zrmanja, Cetina itd. sve to dolazi do mora, sve to dolazi da napaja recimo dalmatinske gradove o tome nitko ne razmišlja.
Ali kad netko uzme pinku i to sve i to prođe bez ikakvih problema to može. To je ono što mi strateški trebamo razmišljati, jer je naš život stvarno doveden u pitanje sa ovim potezima gdje je nekome dozvoljeno da dvostruko zaradi pod broj jedan uvozom otpada. I drugo, ista ta osoba, ista ta velika ribetina čeka sanaciju tog otpada.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mislav Herman, Klub zastupnika HDZ-a, izvolite.

Herman, Mislav (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Mislim da je vrijeme da se vratimo na temu ovo tu ovih proteklih nekoliko izlaganja pogotovo ovo posljednje od gospodina Troskota, da se u Gradskoj skupštini grada Zagreba ovako govorili o ovoj temi već bi bili davno prekinuti jer ovo o čemu ste vi govorili nema apsolutno nikakve veze, odnosno jako, jako je na rubu onoga o čemu mi danas ovdje pričamo.
Prema tome, evo ja vas sve molim da se resetiramo i da se vratimo na ono što je tema danas ovdje tu. To nije čišćenje vaše duše, nego tema je ovdje Konačni prijedlog zakona o kontaminantima u drugome čitanju. Zakonu koji ima ključnu ulogu u zaštitu zdravlja građana, sigurnosti hrane na hrvatskom tržištu i usklađivanju zakonodavstva Republike Hrvatske sa europskom pravnom stečevinom. To nema veze niti sa Andrijom Mikulićem, niti sa Karlovcem, niti sa Senjem, niti sa Zagrebom. Potpuno ste fulali nogomet.
Novi Zakon o kontaminantnima, dakle predstavlja cjelovitu modernu i usklađenu reformu koja prati europske standarde zaštite hrane i javnoga zdravlja. Njegovo donošenje nužno je, nužno je kako bismo osigurali potpunu usklađenost sa europskim zahtjevima. Podsjetit ću vas sve ovdje, mi smo članica EU, unaprijedili sigurnost hrane, pojačali učinkovitost službenih kontrola i jasno definirali nadležnosti svih tijela koji su uključeni u sustav. Konačni prijedlog uređuje ključna pitanja, a to su utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, propisuju se obveze subjekata u poslovanju s hranom, definiraju se obveze službenih laboratorija, uređuju službene kontrole te postupci uzorkovanja analize i ispitivanja i propisuju se upravne mjere i prekršajne odredbe. Ovakvim novim zakonskim okvirom za regulaciju kontaminanata implementiraju se bolja rješenja kroz kombinaciju EU direktiva i nacionalnog zakonodavstva. Naime zakon će prenošenjem uredbe EU o gornjo dozvoljenim graničnim vrijednostima za kontaminante, omogućiti veću transparentnost i efikasniju suradnju između nadležnih institucija, znanstvene zajednice i građana, otvorenost u pogledu rezultata ispitivanja i mjera koje se poduzimaju svakako će jačati povjerenje u sustav kontrole i potaknuti veću javnu odgovornost. Stavljanje izvan snage stare uredbe i uvođenjem nove uredbe, postiže se potpuna pravna usklađenost i olakšava međunarodna trgovina i nadzor. Jasno definirane nadležnosti obveze i nadzor smanjuju rizik propusta u kontroli hrane, stroža i preciznija pravila smanjuju mogućnost da kontaminirana hrana ugrozi zdravlje građana što je temelj odgovorne javne politike, također povećava se transparentnost i odgovornost svih sudionika u lancu hrane.
Stoga vas pozivam da podržimo ovaj zakon jer njime štitimo one koji su najvažniji, a to su potrošači i jačamo povjerenje u domaće tržište, podupiremo hrvatsku proizvodnju i osiguravamo da Hrvatska ostane u skladu sa europskom regulativom. Naravno da novi zakon donosi izazove, kao što svaki novi zakon donosi izazove ali u konačnici će donijeti i bolje prilike za male proizvođače hrane. Iako početni troškovi mogu biti i nešto povećani, usklađivanje s EU standardima donosi dugoročne koristi u smislu sigurnosti i pristupa većim tržištima hrane. Ključno je pravovremeno planirati prilagodbe i potražiti financijsku pomoć jer se mogu osloniti na subvencije i poticaje za poboljšanje proizvodnih standarda. Usvajanjem ovog zakona šaljemo jasnu poruku da zdravlje i sigurnost građana imaju prioritet nad svim drugim interesima pa će biti i manje raka. Posebno je važna i nadležnost ribarske inspekcije u dijelu koji se odnosi na higijenu i sigurnost hrane na registriranim ribarskim plovilima i iskrcajnim mjestima. U odnosu na tekst koji je prošao prvo čitanje, isto smo bili u ovoj dvorani, konačni prijedlog zakona je dorađen nomotehnički i usklađen sa svim primjedbama našega saborskoga Odbora za zakonodavstvo, posebno je dorađen čl. 8 koji osigurava da uzorci hrane uzeti u okviru planiranih kontrola moraju biti dostavljeni službenim ili referentnim laboratorijima ovlaštenim prema zakonu u pravnim osobama čiji je osnivač ili RH ili jedinica lokalne i regionalne samouprave ili grad Zagreb. Na taj način uspostavljen je zakonski okvir koji precizno propisuje metode, obveze uzorkovanja analize te kaznene odredbe za nepridržavanje što znači jasno definiranje nadležnih laboratorija i inspekcijskih tijela prema EU standardima. Iz svega navedenog možemo zaključiti da je Zakon o kontaminantima investicija u javno zdravlje, u sigurnost prehrambenoga lanca, poštenu tržišnu utakmicu i povjerenje građana. Njime uvodimo strože, jasnije i učinkovitije kontrole te ispunjavamo svoje obveze prema EU, podsjetit ću vas članica smo ove europske obitelji ali također i prema vlastitim građanima koji su građani EU. Ako želimo biti odgovorna država, donošenje ovog zakona nije opcija već nužnost i zbog svega navedenog mislim da nam je svima jasno kako će klub HDZ-a podržati njegovo donošenje. Zahvaljujem lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Povreda Poslovnika, gospodin Troskot.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Čl. 238, obmanjivanje javnosti. Meni je žao da doktor Herman, evo doktor Herman naglašavam, da njemu nije jasno da po EU legislativi je voda prehrambeni proizvod i da tolike količine olova i mangana, a svakodnevno bi on trebao znat čitat izvještaj, očito da ne zna, je zapravo posljedica to da ljudi obolijevaju zbog toga. I točka broj 2, nećete vi gospodine Herman nikoga ušutkavat, a po toj vrijednosnoj strukturi ste jednaki kao i Možemo!.

Radin, Furio (Nezavisni)
Da, bila je replika pa ide opomena. Iako priznajem ja sam 5 dana u bolnici jeo samo vodu jedanput, ovo je kao dijetu sam imao tako da je, to je prehrambeni proizvod.
Ovaj, gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Dobro evo, potpuno sam suglasan sa kolegom, sa kolegom Troskotom ali osim doktora Hermana jel i državna tajnica, ovaj ne zna da je voda prehrambeni proizvod tako da to nije čudno ali se ipak čudim gospodinu Hermanu koji je položio Hipokratovu zakletvu jel, da ne razumije koliko je puno važnije od ispunjavanja formalnih uredbi itd. Europske unije koje i mi podupiremo ali koliko je važno kritizirati ovu praksu koja je zastrašujuća pogotovo nakon ovog skandala sa Andrijom Mikulićom gdje vidimo da smo u krizi sa tim …
…/Upadica Radin: Dobro, vrijeme, vrijeme. Hvala./…

Radin, Furio (Nezavisni)
Bila je treća pa moramo oduzet, opomena s oduzimanjem riječi za ovu točku. Gospodin Herman.

Herman, Mislav (HDZ)
Hvala. Čl. 238. …

Radin, Furio (Nezavisni)
…/Upadica Radin: Povreda Poslovnika./…

Herman, Mislav (HDZ)
… povreda Poslovnika po čl. 238. Vi nažalost niti jedan niti drugi niste svjesni koliko toga ne znate i koliko to sve što govorite je čista politizacija ovoga časnoga doma, a koliko je to što govorite ispravno, to vam svake 4 godine pokazuju građani na izborima.

Radin, Furio (Nezavisni)
Dobro, ja mogu reć samo da je bila replika pa onda, pa onda ide opomena.
Gospodin Troskot, treća isto. Da izvolite.

Troskot, Zvonimir (MOST)
Čl. 238. Kolega Jurčević je rekao da je kolega Herman pod Hipokratovom zakletvom, ja bih rekao da je pod partijskom zakletvom iz razloga što štiti zapravo stranku, a i svoje nadređene, a ne štiti istinu koju su zapravo platili građani, konkretno sada Karlovca koji su izašli sa izvještajem da je voda itekako kontaminirana. A što se tiče izvještaja po Štamparu sam točno naveo koji su izvještaji koji su vašeg kolegu doveli do istražnog zatvora, pa prema tome ako ne znate čitati izvještaje možete se barem konzultirat.

Radin, Furio (Nezavisni)
Opomena je jer je bila replika. I sada idemo na završe riječi, g. Damir Barbir ispred Kluba zastupnika Centra i NPS-a. Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Pred nama je Prijedlog zakona odnosno Konačni prijedlog Zakona o kontaminantima. Prijedlog koji se Vlada trudi prikazati kao tehničku prilagodbu europskim pravilima koji je u svojoj stvarnosti i politički i operativno ipak daleko ozbiljniji. Ovaj zakon mijenja način na koji RH provodi kontrolu sigurnosti hrane, definira obveze subjekata u poslovanju s hranom, opterećuje laboratorije i inspekcije te uvodi stroge prekršajne odredbe.
Broj jedan odnosno prvo, zakon formalno preuzima zahtjeve iz provedbe EU 2022/932 uključujući planove kontrola, uzorkovanja i praćenja kontaminanata u hrani, to znači da će proizvođači, distributeri i trgovci morati uskladiti svoj proces uzrokovanja, vođenja evidencija i planiranja analiza prema novim europskim standardima.
Drugo, zakon definira jasne obveze laboratorija, a posebice ovlaštenih laboratorija koji moraju provoditi analize kontaminata prema vrijednim metodama i europskim reflektnim pravilima. To od laboratorija zahtjeva dodatnu opremu, validaciju postupka i kapacitete koje Vlada u obrazloženju nije ozbiljno čak niti sagledala. Ta tvrdnja da nema novih troškova jednostavno nije dovoljno uvjerljiva, a takva nam je pred očima.
Treće, zakon značajno povećava operativni teret inspekcijskih službi. Uloga sanitarne inspekcije i veterinarskih službi u provedbi ovog zakona zahtijevat će dodatne resurse, ljude i organizaciju što Vlada ponovo ignorira. Inspekciji nadzor nad kontaminantima jedan je od najzahtjevnijih nadzora u sektoru hrane i za našu je državu iznimno važan.
Četvrto, prekršajne odredbe odnose odnosno iznosi od tisuću eura za najmanji prekršaj pa do čak sto tisuća eura za pravne osobe. To je ozbiljan financijski udar na subjekte, osobito male proizvođače koji neće imat kapacitete za brzu prilagodbu, a zakon to ne prepoznaje.
I peto, ne postojanje analize učinaka. U dokumentu nema stvarne procjene resursa potrebnih za inspekcije, laboratorije, proizvođače i nadležna tijela, nema financijske projekcije, nema analize rizika, nema prikaza troškova, prelaska na nove metode, a bez toga Sabor nekako donosi tu odluku u relativnom mraku.
Zbog toga smatramo da ovaj zakon iako ide u smjernicama nekog europskog pravnog poretka i prati smjernice same EU i podiže standarde po pitanju hrane ipak nije pripremljen na način na koji je trebao bit pripremljen, nismo imali neku ozbiljnu raspravu oko toga svega i u konačnici nisu našli modele kako da zaštite one koji bi trebali se prilagoditi novom sustavu djelovanja. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Klub zastupnika HDZ-a završno.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, poštovana državna tajnice sa suradnicima.
Zakon kojem o kojem smo danas raspravljali utvrđuje nadležna tijela, zadaće nadležnih tijela, službene kontrole, načine postupanja te izvještavanja nadležnih tijela i Europske komisije kao i obveze službenih laboratorija i subjekata u poslovanju s hranom za provedbu propisa EU kojima je uređeno područje kontaminanata u hrani.
O prijedlogu je osim rasprave ovdje danas u sabornici, provedena i rasprava na matičnom odboru. Ne bi bilo smisla, ne bi bilo ni normalno ponavljati sve ovo što smo u raspravi čuli, sve je vrlo jasno rečeno, pogotovo ovdje u sabornici u raspravi. I ja se slažem s konstatacijom da je bilo tematski promašenih rasprava dosta, ali takvo je vrijeme, to međutim nije nimalo umanjilo kvalitetu ovog prijedloga Zakona o kontaminantima.
Posebno želim naglasiti činjenicu da je predlagatelj primjedbe iz prvog čitanja u većini slučajeva potpuno ili djelomično usvojio što je doista pohvalno. Klub HDZ-a zadovoljan ovim prijedlogom iz područja reguliranja propisa o hrani podržat će ovaj zakon na njegovom donošenju. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Zaključujem raspravu i glasovat ćemo kad se steknu uvjeti.
Nastavljamo sutra u 9,30 sa izjašnjavanjem o amandmanima i sa iznošenjem stajališta klubova zastupnika. U 12 sati je glasanje. Hvala lijepa. Imate dosta vremena da danas uživate.

SJEDNICA PREKINUTA U 15:02 SATI

41

  • Konačni prijedlog zakona o kontaminantima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 171
05.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o kontaminatima, drugo čitanje, P.Z. br. 171., predlagatelj Vlada, rasprava zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
Jednoglasno, 119 glasova za donesen je Zakon o kontaminatima.
PDF