Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

34; 35; 36; 37

  • Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 195
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 196
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, drugo čitanje, P.Z.E. br. 197
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 198
03.12.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovane zastupnice i zastupnici, kao što smo na početku sjednice dogovorili sad ćemo provesti objedinjenu raspravu o točkama 5, 6, 7 i 8 iz plana redoslijeda rasprava za danas, dakle to su da posjetim.

5. Konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 195.
6. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 196.
7. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, drugo čitanje, P.Z.E. br. 197., te
8. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 198.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172. i 190. Poslovnika HS.
Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovana državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani g. potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, predmetnim konačnim prijedlozima zakona nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i to u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke tzv. ESAP. Kroz ova 4 zakonska prijedloga koja danas predstavljamo ustrojava se jedinstvena europska pristupna točka za centralizirani pristup koja će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu. To bi u konačnici tržišta kapitala EU trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.
U sva 4 zakona uređuje se obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija, te se propisuje obveza adresata dostavljati HANFA-i javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu s obveznim meta podacima kako bi te informacije bile dostupne na ESAP-u.
Od važnijih razlika u odnosu na zakonske prijedloge pripremljene za prvo čitanje u HS za spomenuti je da su u Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju dorađene odredbe u vezi s trajanjem mandata revizorskog društva, te je kroz prijelazne odredbe razrađeno imenovanje revizorskog društva za poslovnu godinu 2026., hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo dosta replika na ovo kratko izlaganje, prva je poštovanog zastupnika Lalovca.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Budući da i ovi zakonski prijedlozi idu u korist poboljšanja tržišta kapitala u EU, moje pitanje odnosi se na zadnju namjeru ministra financija odnosno objedinjavanja tržišta kapitala u ovom dijelu regije i vidjeli smo onu blokadu što se tiče Slovenije, pa molim da li imate zadnje informacije u kojem smjeru, da li će se to realizirati i da li će se ipak uspjeti taj jedan dobar projekt zaživjeti sa Slovenijom ili bez Slovenije? Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Pa evo mogu reći da radimo na tome i da se zaista nadamo da će projekt zaživjeti, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Evo, poštovana državna tajnice u prijedlogu ovih zakona neki rokovi su usklađeni sa EU direktivama, ali hrvatski upravni postupci i sudovi znamo da često kronično kasne. Zakoni predviđaju rokove od 5, 14 i 30 dana koji su često u Hrvatskoj neostvarivi, pa me zanima s obzirom na poznatu sporost ja bih rekao upravnih i sudskih procesa u Hrvatskoj, hoćete li osigurati i dodatna sredstva odnosno digitalizaciju postupka kako bi se ti rokovi uistinu mogli ispoštivati?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa nije ovdje predviđena digitalizacija, ne i ne vidimo kako bi u ovom smislu digitalizacija utjecala u na rokove, dakle mi smo predložili skraćeni rok za prigovore u iznimnim situacijama u zakonu o osiguranju i vjerujemo da će se on poštovati budući da je riječ o klasičnom upravnom postupku. Dakle, jednostavno smo išli na skraćivanje roka, evo ne vidim kako bi tu digitalizacija mogla pomoći, ali možemo i to razmotriti. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Poštovana, ponovno danas kako vi navodite pogreške u očitovanju podataka su malo vjerojatne i nedostatak vjerojatnosti nije nedostatak rizika s tim se možemo složit. Dakle, uvijek čim je nešto malo vjerojatno rizik uvijek nekakav postoji, e sad možemo li ga otkloniti u sto postotnom smislu il ne ja to ne znam, ali jednom kad se pogrešan podatak učita u centralni sustav on postaje izvor „istine“, a korekcija tog istinitog u navodnicima podatka traje danima. U financijskome sektoru pogreška od jednog dana može proizvesti ozbiljne tržišne posljedice. Dakle, jesmo li napravili sve i je li postoji još dodatan prostor unutar kojega bi opet ono što definirate kao malu vjerovatnost pogrešaka sve možemo svesti na još, još puno, puno manje razine vjerojatnosti?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Mogu reći da su to već sve javno objavljeni podaci, dakle i da ih adresati sami dostavljaju u ovom slučaju u ova četiri zakona HANFA-i, a onda dalje to ide na europsku platformu za koju je odgovorna ESMA, pa evo mogu samo onda reći da svi skupa, dakle pogotovo adresati dostave podatak, a moraju još veću pažnju uložiti u smislu točnosti podataka koje dostavljaju. Dakle, to je evo napor na koji možda svi onda skupa možemo računati i djelovati u tom smislu.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana državna tajnice. U sva četiri zakona navodite da za provedbu nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu, istodobno obvezujete HANFA-u i niz drugih subjekata da s 2030.g. preuzmu nove tehničke, organizacijske, regulatorne procese. Moje pitanje je, možete li u ovome Saboru dati jasnu makar procjenu brojčanu troška koja će imati HANFA, subjekti nadzirani, krajnji korisnici? Ako ne možete onda vas molim da pojasnite kako se uopće onda može tvrditi da nema troškova ili ste izmjerili pa možete potvrdit da nema ili je niste napravili pa je onda i tvrdnja i zakona netočna?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Dakle, HANFA nije proračunski korisnik pa onda u tom smislu onda niti nema utjecaja na državni proračun. Ponavljam, to su već sve javno objavljeni podaci, dakle oni se već i sada rade jedino što se sada prikupljaju i distribuiraju na drugi način, dakle nema tu neke velike promjene i uistinu ne vidim zašto bi to bile toliko velike regulatorne i organizacijske promjene.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa. Moje pitanje ide u smjeru pitanja kolege Bože Petrova odnosno na onaj dio na koji mu niste odgovorili, a to je da li se procijenjena financijska, da li se procijenila financijski utjecaj i organizacijski utjecaj implementacije jedinstvene pristupne točke na mala i srednja društva, na osiguravatelje, na kreditne institucije odnosno na trgovačka društva na koje se sve to odnosi i kako će to utjecat na njih financijski i organizacijski?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Dakle, nema nametanja nikakvih novih obveza nijednoj kategoriji poduzetnika pa u tom smislu ovo ne predstavlja nikakav novi trošak i nikakvo novo opterećenje za poduzetnike. Znači ponavljam, radi se već o podacima koji se već javno objavljuju i prikupljaju samo što se sada distribuiraju na drugi način i objavljuju se na središnjem europskom portalu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Hrvatski financijski sustav danas je stabilniji nego ikada, a ovi zakoni o kojima danas raspravljamo dodatno podižu standarde nadzora i odgovornosti apsolutno svih dionika. Koliko i zašto je vama u Ministarstvu financija važno jačanje uloge HANFA-e koja će skupljati podatke na nacionalnoj razini i prosljeđivati ih u ESAP i koliko je to važno za cijelo europsko gospodarsko područje? Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa važno nam je utoliko što je HANFA regulator, dakle ona jednostavno u tom smislu točka koju ne možemo i ne smijemo zaobići tako da je tu ključna uloga HANFA-e koja proizlazi iz njezine primarne uloge regulatora. A koliko je važno da se to prosljeđuje na ESAP? Pa baš zbog razvoja tržišta kapitala, ali na jednoj europskoj razini. Dakle, mi u RH u okviru Ministarstva financija smo vrlo aktivni u razvoju tržištu kapitala, dakle imamo cijeli niz aktivnosti kojima sada oživljavamo tržište kapitala, uostalom to pokazuje interes za državne obveznice i trezorske zapise tako da nam je u tom smislu iznimno važno i utjecati na razvoj europskog tržišta kapitala. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Mandarić.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovana državna tajnice.
Evo kao čelnik jedinice lokalne samouprave i nekako zanima me i gdje smo mi gradovi općine uvijek u cijeloj toj priči, pa evo predloženim setom izmjena ovim setom zakona dolaze li neki novi benefiti za jedinice lokalne samouprave?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ne izravno, ne izravno, ali gledajte možda ćete i vi kao jedinice lokalne samouprave vidjeti iznaći neke prilike za ulaganja na europskoj pristupnoj točci, nikad se ne zna. Dakle i vi kao jedinice lokalne samouprave možete izdavati municipalne obveznice tako da evo iz te situacije možete biti aktivni sudionik na tržištu kapitala pa možda i na ovaj način pronaći neke nove prilike. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući. Ma evo kratko pitanje za državnu tajnicu vezano za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, naveli ste da ovim zakonom ne nastaje dodatni teret, na obrazloženju stoji da društva i HANFA moraju dostavljati strojno čitljive podatke uz propisane meta podatke. To zahtjeva nove IT prilagodbe i dodatni radni opseg, dakle veći obveznik operativno ipak ima učinak čak i ako je nužna radi EU usklađivanja da li se to može pokriti sa postojećim kadrom?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Radi se samo o drugom formatu podataka, dakle kažem to su već sve podaci koji se javno objavljuju, koji se prikupljaju, jednostavno samo se sad radi o drugom formatu kako bi oni bili strojno čitljivi i pogodni za analizu odnosno za objavu, jedinstvenu objavu na europskoj pristupnoj točci, dakle jednostavno se radi o unificiranju podataka kako bi za sve bili dostupni isti podaci, dakle isti set podataka.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Baričević.

Baričević, Danica (HDZ)
Evo hvala lijepa.
Evo poštovana državna tajnice, ja pozdravljam dakle ove konačne prijedloge zakona koje danas raspravljamo jer ćemo njihovim usvajanjem konačno i jačati i povjerenje građana i gospodarstva, unaprijediti nadzor i što je najvažnije otvoriti prostor za kvalitetniji razvoj hrvatskog tržišta i veću vidljivost naših poduzetnika u europskom financijskom prostoru.
Ono što mene zanima, možete li ovdje istaknuti zbog čega je bilo nužno upravo razraditi imenovanje revizorskog suda do 2026.? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa samo smo precizirali odredbe za imenovanje revizorskog društva u 2026.g., evo kako bi društvima pogotovo osiguravatelji… društvima u osiguranju bile jasnije odredbe u vezi s tim dijelom dakle ništa se posebno ovdje ne uvodi i ne razrađuje.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Još jedan lijep pozdrav državnoj tajnici sa suradnicom.
Pred nama je danas Konačni prijedlog zakona, znači drugo čitanje za ova 4 zakona koji smo već raspravili ne samo na Odboru za financije nego smo ovdje već imali u saboru prvo čitanje, tako da ćemo tu bit vrlo kratki, nema tu nekakvih većih promjena između dva čitanja. Znači ovim konačnim prijedlozima zakona nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i to u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke tzv. ESAP. Kroz ova 4 zakonska prijedloga znači ustrojava se jedinstvena europska pristupna točka za centralizirani pristup koji će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu. To bi u konačnici tržište kapitala EU trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im tako više mogućnosti i povoljnije izvore financiranja. U sva 4 zakona uređuje se obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija, te se propisuje obveza adresata dostavljati HANFA-i javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu sa obveznim meta podacima kako bi te informacije bile dostupne na ESAP-u.
Od važnijih razlika u odnosu na zakonske prijedloge u prvom čitanju u HS za spomenuti je da je u Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju dorađene su odredbe vezane za trajanje mandata revizorskog društva, te kroz prijelazne odredbe razrađeno je imenovanje revizorskog društva za poslovnu 2026.g..
Znači kao i kod prvog čitanja ono što je bila intencija i direktiva i da se to implementira je formiranje jedinstvenog tržišta kapitala kako bi, em što s druge strane oni koji se financiraju po ovom tržištu kapitala dobiju povoljnije izvore financiranja. Znamo da je europsko tržište kapitala bankoncentrično, da većina poduzeća izvore financiranja nalazi u bankama jel koji su kada se gleda u odnosu na tržište kapitala skuplji izvori financiranja od tržišta kapitala jel i zbog toga je i SAD puno konkurentniji na tržištu kapitala nego Europa i zbog toga se i danas radi da se na jednom mjestu ti podaci objedinjuju i da lakše dođe i za poduzeća da bude lakše, a s druge strane i za građane.
I ono moje pitanje što sam zapravo postavio ovdje državnoj tajnici i, i kroz cijele ove rasprave, što je bilo pokrenuto formiranje tzv. regionalnog tržišta kapitala od strane ministra Primorca gdje sam to podržao i gdje smo vidjeli vrlo grubo miješanje politike sa strane Republike Slovenije gdje je Zagrebačka burza vlasnica Ljubljanske burze jel i onda ulaze u privatno vlasništvo da kažu ne možete vi u Hrvatskoj zato, zato što im smeta jel, smeta im ovaj što će iza tog projekta stajati FINA kao jedna državna agencija je apsolutno nedopustivo na europskom tržištu kapitala jel. I ovo, ovo s jedne strane Europa ide prema ujedinjavanju tržišta kapitala, a onda ulazi se u političke obračune koji su, apsolutno nemaju veza sa, da su oni rekli vi ne možete zbog tehničkih uvjeta, vi ne možete zato što ovo ili ono, ali zato što im smetaju uloga FINA-e '90.-tih godina jel u sporovima apsolutno političko pitanje jel i zbog toga je to nedopustivo i mislim da su u tome dijelu trebale reagirati institucije Europske ovaj unije odnosno Europske komisije i svim onima koji idu prema tom integriranom dijelu tržišta, pogotovo zato što je Zagrebačka burza i vlasnica jel, mislim da je ovo apsolutno nedopustivo miješanje kolega iz Slovenije i mislim da u tom dijelu politizacija nema mjesta, mislimo da je to dobar projekt koji će probati taj jedan dio tržišta kapitala razviti na nekakve, na nekakve razine koji bi za nekoliko godina bile ovaj dopustive odnosno prijamčive za tržište kapitala, tako da apsolutno podrška tom projektu koji je europski projekt, koji je projekt ovog dijela Europe da se integriramo i svako takvo politikanstvo je nedopustivo i kažem, mislim da se tu i institucije Europske komisije trebaju vrlo jasno odrediti na takav stav pojedine države članice koji je nedopustiv ovaj jel onda ovo nema smisla ništa što tu radimo. Znači mi se sad tu integriramo, tražimo šta pokušavamo dati sve određene napore, a onda dođe neko i samo kaže zato što vam se Hrvatska ne sviđa itd., itd., znači to nisu dobrosusjedski odnosi pogotovo i zbog toga ja se nadam da će i tamo razum prevladati, da se maknu, a znam da tamo navodno dolaze neki izbori i da je to sad nekakva tema koja njima odgovara. Ali to nije tema koja je dobra za tržište kapitala, to nije dobra tema za tržište kapitala i stoga apsolutna podrška tom projektu, a ovo su tehničke stvari koje smo rekli da ćemo i u prvom čitanju smo podržali tako ćemo to napraviti i u drugom. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Petrov i Kujundžić. Najprije poštovani zastupnik Petrov.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Pa mislim da je puno preciznije formulirati da HANFA ima zakonsku mogućnost financiranja iz državnog proračuna, al da u ovome trenutku ona ne koristi ta sredstva nego vlastita sredstva. Zašto to naglašavam? Pa zato što ako prilikom uvođenja svih ovih promjena HANFA ne bude to mogla financirat, to je logično da će to financirati država i iz tog razloga sam i pitao jeste li napravili procjenu troškova. Po meni to nije bezazleno, po meni ovako ključne bitne stvari trebaju imati svoje procjene.
Dakle, vi jeste rekli nama trošak za državni proračun ne postoji, da, zato što HANFA trenutno ne koristi, al to ne znači da ne postoji uopće trošak uvođenja ovoga sustava. Ja bih volio da ste ga izračunali i da ste rekli i da ste u konačnici nakon toga rekli benefite koje isto tako postoje.
Dakle, mi danas raspravljamo o paketu od četri zakona koja će se raspravljati raspravljaju se objedinjeno i o financijskim konglomeratima i osiguranju, o pokrivenim obveznicama o preuzimanju dioničkih društava i sva četri proizlaze iz iste europske direktive, iste digitalne infrastrukture ESAP-a. O ESAP-u smo već prije raspravljali, dolazili ste i prethodno sa drugim prijedlozima zakona koji su uključivali implementaciju ESAP-a i tada smo rekli da je to dobro. Smatramo da u svakom slučaju se transparentnost treba podržati, jedinstveni europski sustav podataka također, digitalizacija također, al ono što ne mislim da jest pametno da se pod krinkom tehničkog usklađivanja u Hrvatsku uvede dodatni teret za male subjekte, da se razvodnjava odgovornost uprava, da se povećavaju nadležnosti agencija bez ikakve procjene učinaka, da se građane ostavlja u uvjerenju da će digitalni alati sami po sebi riješiti sve probleme. Je li smatram da je ESAP potreban? Da. On standardizira podatke, povećava dostupnost informacija, olakšava nadzor.
Drugo, smatram da domaća implementacija mora biti proporcionalna, ovi zakoni to još ne osiguravaju. Treće, najveći teret u praksi nosit će manji subjekti, a najveću korist veliki sustav. Četvrto, odgovornost uprava i holdinga ne smije se formalno gurati prema nižim razinama koji nemaju stvarnu moć i građane treba na kraju zaštititi konkretnim alatima, dostupnošću informacija, mogućnošću izlaska iz ulaganja i stvarnim nadzorom nad tržišnim praksama, a ne samo deklaracijom o povećanoj transparentnosti.
Neću ponavljati da je ESAP stvarno koristan, ali po meni Hrvatska mora ići malo dalje od pukog prepisivanja odredbi. Zašto? Ako ova digitalna infrastruktura omogućava lakši pristup podacima onda je odgovornost države osigurati da građani razumiju te podatke i da su onda zaštićeni kad se nalaze pred poslovnim odlukama. Ponovit ću vam primjer o kojem sam govorio u trenutku kad smo raspravljali o implementaciji ESAP-a u prethodnim zakonima. Je li država natjerala velike trgovačke centre da objave sve svoje cijene? Jest. Molim vas iskreno mi recite koliko posto građana u državi može pročitati izvorne podatke koje su ti trgovački centri stavili? Oni su ispunili dužnost države, mi smo to dali. U ovom slučaju ESAP ima zadatak da se ti svi podaci u svim europskim država klasificiraju na isti način strukturiraju na isti način da budu strojno čitljivi. Dobro. Hoće li građani moći koristiti i čitati te podatke? A ja mislim da bi se tu upravo trebala uključiti država i pomoći im u tome. Nije dovoljno samo reći evo vam na Internet stavljamo vam javno pa ako znate, znate. U interesu države je zaštititi svoga građanina, omogućiti mu time da bude konkurentniji ne samo na hrvatskom tržištu nego na europskom tržištu.
Druga stvar, tko plaća promjene? Vi kažete da nema troškova, složit ćemo se da postoje samo vi ste procijenili da ne treba ništa govoriti iz razloga što eto to će platiti HANFA pa nema utjecaja na državni proračun, al troškovi ljudi moji postoje, znači treba se uvesti infrastruktura. Nije to čisto prepisivanje podataka, vi to tako pokušavate predstavit. Po meni tu treba biti implementirana poprilična zaštita s obzirom na sve moguće prijevare koje se danas pojavljuju od zaštite do kompletne infrastrukture. Nije to jedan Excel. Nemojte molim vas banalizirati stvari.
Osim toga, smatram da u trenutku kada stavite stvari na Internet onda to nije cjelokupna transparentnost. Transparentnost je kada taj podatak ima smisao za građanina, ja vas želim na to ponovo upozorit. A ono na što želim se samo kratko osvrnuti, vi ste stavili ovdje da je hitni postupak u implementacija 2030. direktiva je došla još koju godinu prije, zbog čega je onda hitni postupak? Zbog toga što ministarstvo nije odradilo na vrijeme posao ili možda zbog toga što se pokušava progurati kroz raspravu poprilično važni zakoni, al da ne bude preduga i da se ne postavljaju preteška pitanja. Hitni postupak, pa on meni ima opravdanje kad postoji rat, kad postoji epidemija, kad postoji rizik koji zahtjeva hitnost. Ja ne vidim danas ni rata, ni epidemije, ni nekoga rizika koji će opravdati hitni postupak.
Zakoni koje mi danas raspravljamo mogu donijet koristi ako se primijene odgovorno, odmjereno s jasnom sviješću da će se njihovi učinci osjetit tek u stvarnom životu građana. Ali da bi se to pokazalo na korist građanima onda vas ja molim iako to niste implementirali u zakonu da implementirate bilo kojim podzakonskim aktom da ćete pomoći građanima s aplikacijom, s tumačenjem, s čime god hoćete da znaju pročitati te podatke, da ih znaju koristiti da im date prednost samim time i na našem i na europskom tržištu.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba nastavit će kolega Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući. Evo nastavno na sve ovo što je izgovorio kolega Petrov, evo ja imam za vas državna tajnice, dobre vijesti, mi ćemo podržati ovaj paket zakona. Doduše ne znam čemu onaj istup kolege Mandarića, ali dobro vjerujem da nekad se svi ustanemo na ljevu nogu pa onda ovdje krenemo iskrenemo vreću smeća ispred nas ili je Zoltan Kabok na brzinu nešto poslao. Ali kakogod, ja nisam bio 2016. u HS-u, nisam bio niti u Mostu pa nisam imao te prilike tada niti glasovati za spomenuti zakon i što ćemo sad?
S druge strane nastojim unatoč što sam po struci nešto drugo, ali i u mojoj struci se može tumačiti svašta kakogod ko hoće tako i u ovom dijelu kad ste vi rekli o formalno pravnom tumačenju određenoga zakona, ali eto nekome je to dopušteno, a nekome nije.
Kakogod ja vjerujem da je vama i nama jednako stalo do hrvatskih građana, jednako stalo do svih onih koji će konzumirati ova četri zakona, kao i ova prethodna četri kao i sve ostale koje ovdje imamo, upravo u tom smislu svi mi zastupnici nastojimo iščitati i pročitati određene zakonske prijedloge, pokušati ih razumjeti, nać nekoga tko će nam pomoći i zapravo pokušati ukazati na određene pukotine koje kasnije mogu dovesti do apsolutnog nepovjerenja u sustav, ako uopće možemo doć do te razine, a opet imajući u vidu evo i nedavno Mikulića koji je se kleo u nekakve druge stvari ne tako davno, tako i s te dimenzije mi govorimo, ne ništa osobno.
Ono gdje ću se ja zadržati u ovoj raspravi jesu tri stvari, dakle prva je što to konkretno znači u pojedinim sektorima govora o ova četri zakona, gdje su rupe i rizici koje u ovom zakonu smo prešutjeli i što smo mi kao Most, klub Mosta spremni predložiti da se promijeni, izmijeni.
Dakle, financijski konglomerati tko je stvarno odgovoran, kod financijskih konglomerata uvodi se obveza da se određene informacije koje se danas objavljuju u izvješćima dodatno pripreme i šalju HANFA-i radi objave na ESAP. Te informacije nisu beznačajne jer se one odnose na kapital, odnose se na rizike, između ostaloga i odnose se na strukturu same grupe. To na papiru izgleda dobro, ali ovdje je ključno pitanje, tko je u konglomeratu odgovoran kad stvari krenu po zlu? To je pitanje koje možemo postaviti generalno na razini cijele RH.
Primjerice, mi imamo holding društva bankarske podskupine, društva za osiguranje, razne specijalizirane tvrtke, ovaj paket zakona traži od njih da šalju podatke, ali ne razrađuje dovoljno jasan lanac onoga što nam kronično nedostaje, a to je odgovornost. Ako smo mi išta naučili iz dosadašnjih kriza, iz dosadašnjih afera onda je to da se odgovorenost u velikim grupama voli sakrivati iza slojeva strukture. Dakle, formalno su svi odgovorni, a onda to u praksi znači da nitko nije odgovoran i to je ono što je ključni problem.
Smatramo da se u dijelu o konglomeratima jasnije treba definirati tko u vrhu grupe snosi osobnu odgovornost za istinitost, za potpunost i za pravovremenost podataka koji idu prema HANFA-i i ESAP-u jer ne želimo sigurno doć u jedan oblik situacije u kojoj se kazne naplaćuju, a ključni ljudi ostaju nedirnuti. Mislim da na kraju je to lose-lose situacija, lose-lose u kontekstu građana, em su ostali bez određenoga iznosa, em nitko za to nije odgovarao.
Glede samog našeg govora o osiguranjima što je sa građanima koji plaćaju police? U Zakonu o osiguranju radi se više stvari od puke ESAP integracije, s jedne strane pozitivno je što se pojašnjavaju pravila ulaganja tehničkih pričuva i naglašava se da društvo, da su društva ona koja moraju ulagati u najboljem interesu ugovaratelja, osiguranika ili korisnika i to je ono što mi pozdravljamo i s čime se slažemo vjerujem svi ovdje, međutim s druge strane uvodi se cijeli set novih obveza. Prvo, društva za osiguranje moraju svaku javnu objavu važnih informacija paralelno slati HANFA-i. Drugo, HANFA ih potom šalje u ESAP, a sve skupa treba biti u strojno čitljivome formatu s nizom meta podataka i to je na prvu ok, međutim pitanje koje mogu vam postaviti, je li ovo besplatno? Ovo faktički znači da nove IT sustave, nove procese, nove kontrole, a za velika društva to će biti nekakav oblik relativno lako primijeniti, apsorbirati ili štogod, međutim za manja lokalna društva ili posrednike to može biti ozbiljan udar i mislim da se s tim slažemo svi više-manje.
Istovremeno u poglavlju u objavi sankcija uvodi se obveza objave imena i podataka o prekršajima najmanje tri godine uz kasnije uklanjanje osobnih podataka. I to je korak naprijed, ali je i osjetljivo područje jer ono što vam sugeriramo, prvo da se vrlo jasno razradi kako će se štititi osobni podaci fizičkih osoba, posebno u manjim sredinama gdje je identitet lako prepoznatljiv i drugo da se napravi realna procjena troška za manja društva i da se gdje je to moguće pojednostave procedure kako bismo imali proporcionalnost, a ne jedinstveni „one size fits all“ pristup.
U smislu pokrivene obveznice postavit ću vam jasno pitanje, je li hrvatski građanin, prosječan hrvatski građanin razumije uopće što kupuje? Kod pokrivenih obveznica imamo klasičan primjer na papiru, riječ je o sigurnim instrumentima pokrivenim kvalitetnom imovinom, kvalitetnom imovinom, ESAP ovdje donosi veću transparentnost, više podataka o strukturi, portfelja, kolateralima, nadzornim mjerama itd., itd., ali prosječni građanin koji kupuje takvu obveznicu ne čita ESAP nego čita prospekt, čita oglas ili sluša savjet od određenog prodajnoga savjetnika ili predstavnika i zato je jasno pitanje, hoće li ova nova razina izvještavanja stvarno pomoći građanima da oni donesu bolju odluku i drugo, hoćemo li mi ako već nećemo ispuniti ovaj prvi uvjet, hoćemo li dobiti još jedan sloj podataka koje razumije samo uski krug stručnjaka?
Ono što ovdje tražimo je da se uz tehničke odredbe o ESAP-u razradi i obveza jasnog razumljivog informiranja ulagatelja na hrvatskome jeziku s konkretnim scenarijima rizika i mogućnosti izlaska. Ako već od banaka tražimo strojno čitljive podatke za Brisel onda možemo tražiti i ljudski čitljive informacije za građane u RH jer bez toga cijela nam priča pada u vodu.
I zaključit ću obzirom da nam vrijeme izlazi. Mi ne živimo u svijetu u kojem se građani štite tako da im se kaže ne brinite, sve je po europskim standardima, mi živimo u svijetu koji se na dnevnoj bazi mijenja i u takvom svijetu mi trebamo i ne smijemo zaboraviti one…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…kojih je najveći dio, a to su hrvatski građani ako pričamo o Hrvatskoj.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Petar Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovana državna tajnice sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege saborski zastupnici.
Danas pred nama imamo paket od 4 zakona koja su međusobno povezana i čine važan korak u daljnjem jačanju stabilnosti hrvatskog financijskog sustava, ali i iznimno važnima za daljnji razvoj gospodarstva. Radi se o Zakonu o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, Zakona o izmjenama Zakona o osiguranju, Zakona o izmjenama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Zakona o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Ovaj paket zakona nije samo formalno usklađivanje s europskim pravom već predstavlja daljnje jačanje sigurnosti sustava zaštite potrošača, transparentnost tržišta kapitala i otpornosti bankarskog sustava, što je posebno važno u vremenu globalnih financijskih neizvjesnosti.
Ovim konačnim prijedlozima zakona nastavlja se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i to u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a.
Kroz ova 4 zakonska prijedloga ustrojava se jedinstvena europska pristupna točka ESAP, za centralizirani pristup koji će omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu. To bi u konačnici tržište kapitala EU trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja. U sva 4 zakona uređuje se obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija, te se propisuje obveza adresata dostavljati HANFA-i javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu s obveznim meta podacima kako bi te informacije bile dostupne na ESAP-u.
Nacrtom konačnog prijedloga sva 4 zakona predviđa se usklađenje važećeg zakona s novim pravim aktima EU i to prvenstveno s Direktivom EU 2023/2864 i Uredbom EU 2023/2859. Riječ je o zakonodavnom paketu kojim se uvodi jedinstvena europska pristupna točka za centralizirani pristup informacijama važnim za financijske usluge, tržište kapitala i održivost. Svrha izmjena je omogućiti da regulirani subjekti, uključujući i kreditne institucije društva za osiguranja, investicijska društva i druge subjekte obuhvaćene zakonom dostavljaju određene javno objavljene informacije HANFA-i koja će ih dalje učiniti dostupnima putem ESAP-a. Time se potiče digitalizacija, transparentnost i konkurentnost europskog financijskog tržišta, a istovremeno omogućuje jedinstveniji, jednostavniji i pravovremeni pristup informacijama ulagateljima i nadzornim tijelima. Probleme koje će post… koje, koji postoje naglasit ću, prema važećem zakonu zbog kojih se zakon i mijenja, znači problemi koji trenutno postoje. Važeći zakoni ne sadrže mehanizme koji bi omogućili provedbu europskog regulatornog okvira za uspostavu ESAP-a. Informacije koje su od važnosti za financijsko tržište trenutno se objavljuju u različitim formatima, na različitim platformama i bez ujednačenih tehničkih specifikacija. To znatno otežava njihovu dostupnost, usporedivost i korištenje. Takva fragmentacija stvara prepreke učinkovitom nadzoru ulagačkim, u ulagačkom odlučivanju i prekograničnom poslovanju. Osim toga, financijski subjekti iz država članica nisu ravnopravno vidljivi na europskom tržištu, što može negativno utjecati na njihov pristup investitorima i financijskim sredstvima. Potrebno je stoga u zakon unijeti odredbe koje će omogućiti sustavno i tehničko usklađeno prikupljanje i objavljivanje relevantnih podataka.
Kako bi se osigurala provedba europske regulative i omogućilo funkcioniranje ESAP-a predlažu se konkretne mjere na strani regularnih subjekata i HANFA-e. Regulirani subjekti će biti obvezni prilikom javne objave određenih informacija iste informacije istodobno dostavljati i HANFA-i. Dostava mora biti izvršena u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci ili strojno učitavanjem forma… formatu kada je to propisano pravom EU. Uz to, obvezna je dostava propisanih meta podataka, uključujući sve nazive subjekata, identifikacijsku oznaku, veličinu prema kategorizaciju, vrstu informacija, te oznaku sadrže li informacije osobne podatke. HANFA će kao tijelo za prikupljanje podataka na nacionalnoj razini biti zadužena za osiguranje tehničke usklađenosti i prosljeđivanju informacija u ESAP na automatiziran način.
Odredba kojom se uvodi obveza dostave informacija na ESAP stupit će na snagu 10. siječnja 2030.g., što je u skladu s trećom fazom predviđene implementacije ESAP-a, zakonodavnog paketa na razini EU. Time se subjektima osigurava odgovarajući prijelazni period za tehničku pripremu i prilagodbu.
Zakonom se doprinosi povećanju dostupnosti i kvalitete informacija za građane, ulagatelje i druge sudionike tržišta. Omogućavanjem centraliziranog besplatnog i jednostavnog pristupa znači naglasit ću, besplatnog i jednostavnog pristupa javno dostupnim podacima potiče se transparentnost, financijska pismenost i informirano donošenje odluka. Ulagatelji više neće biti prisiljeni tražiti informacije na različitim platformama već će imat pristup svim relevantnim podacima iz područja financijskih usluga i održivosti putem jedinstvene pristupne točke. Osim toga, zakon doprinosi većoj vidljivosti hrvatskih financijskih subjekata na europskom tržištu i omogućuje im konkurentniji nastup prema međunarodnim investitorima. Implementacijom ESAP-a Hrvatska dodatno usklađuje svoje zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom i doprinosi razvoju digitalnog, transparentnog i održivog financijskog sustava, jačanje transparentnosti, vidljivosti i strukturna vlasništva, posebno kod inozemnih vlasnika čime se smanjuje rizik neprijavljenog utjecaja na sustav.
Cijenjene kolegice i kolege, ova 4 zakona zajedno predstavljaju važan korak naprijed u izgradnji stabilnog, transparentnog, konkurentnog i sigurnog financijskog sustava i time dodatno jačamo otpornost bankarskog sektora, sigurnost osiguranika, povjerenje ulagatelja, usklađenost sa EU-om, trgovanje na tržištu kapitala, zaštitu građana i poduzetnika. Hrvatski financijski sustav danas je stabilniji nego ikada, a ovi zakoni dodatno podižu standarde nadzora i odgovornosti svih sudionika.
U konačni prijedlog sva 4 zakona prenesene su odredbe Direktive EU i Europskog parlamenta i vijeća od 13. prosinca 2023.g. izmjenama određenih direktiva zbog uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a, a što je od iznimnog značenja za europsko gospodarsko područje gdje pripada naravno i Hrvatska.
Lijepo je danas u HS bilo čuti da će i oporbeni zastupnici i SDP-a, a evo i Mosta podržati ove izmjene zakona, što je potvrda kvalitetnog rada vas u Ministarstvu financija i ministra Primorca, a Klub HDZ-a će podržati ovaj predloženi paket zakona i vjerujemo i sigurni smo u konačnici da će doprinjeti jačem gospodarskom rastu RH, a evo stvarno budem sretan i zadovoljan kad u HS nađemo jedan konsenzus, kada svi skupa bez obzira na stranačku pripadnost, bez obzira opozicija ili pozicija, vidimo da ono za što glasamo da donosi dobrobit cijelom društvu, evo hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Sad je jedan sat, pa ćemo prekinuti na neko vrijeme sa ovom točkom, naravno da ćemo se vratiti i ići na iznošenje stajališta .........

Reiner, Željko (HDZ)
Mi ćemo se sada vratiti našoj točki i sada će u ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, da se vratimo evo raspravi o 4 zakona koji svi pripadaju istoj regulatornoj cjelini, to su zakoni iz područja financijskog sektora, a svrha im je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s novim europskim pravilima o transparentnosti i digitalnom izvještavanju. Dakle sva 4 zakona preuzimaju istu europsku direktivu, referenciraju uredbu koja uspostavlja jedinstvenu europsku pristupnu točku tzv. ESAP.
Evo samo par riječi što je to ESAP, veliki europski projekt stvaranja jedne centralizirane i javno dostupne baze podataka o svim bitnim informacijama iz financijskog sektora, od izvještaja osiguravatelja do podataka o preuzimanju društava, objava regulatornih subjekata, izvještaja o solventnosti, dakle umjesto da investitori lutaju po desecima raznih nacionalnih baza podataka, ESAP omogućuje da svi podaci budu dostupni na jednom mjesto u strojno čitljivom formatu. Dakle za nas je, za Hrvatsku ovo je prije svega tehničko usklađivanje, korak prema većoj transparentnosti, boljoj dostupnosti podataka i modernijem regulatornom okviru, dakle niti jedan od ova 4 zakona ne donosi nekakve suštinske materijalne promjene u pravima građana ili poslovnih subjekata jel, čito usklađivanje, dakle ne mijenjaju se ni uvjeti poslovanja osiguravatelja, niti sustav pokrivenih obveznica, niti se mijenjaju pravila o preuzimanju društava, to je zapravo samo dodatno preciziranje procedura, dopuna definicija i prilagodba tehničkim zahtjevima EU, međutim evo iskoristit ću priliku i možda naglasiti neke stvari. Prvo, hrvatski financijski sektor i dalje trpi zbog spore modernizacije regulatornih institucija, dakle danas govorimo o obvezama slanja podataka u strojno čitljivom formatu do 2030., ali istovremeno u praksi imamo slučajeve gdje tijela javne vlasti, evo razne agencije čak, još uvijek ne objavljuju osnovne podatke u digitalno pretraživom formatu, dakle ako želimo biti dio europskog tržišta kapitala ne smijemo ostat na razini PDF-ova je li iz ne znam '90.-tih godina, '97.g.. Drugo, investicijska klima u Hrvatskoj ne ovisi samo o formalnom usklađivanju s europskim direktivama nego prije svega o povjerenju. Transparentnost je izuzetno važna, međutim povjerenje se gradi dosljednošću, predvidljivošću i profesionalnošću institucija i tu sigurno Hrvatska ima prostora za napredak, od brzine postupanja HANFA-e do sudskih postupaka u gospodarskim sporovima i zaštite manjinskih dioničara. Dakle iako ovi zakoni su jel tehničkog karaktera, naravno podržat ćemo ih, oni nas na kraju podsjećaju da modernizacija financijskog sektora je dug proces, da su podaci, algoritmi i digitalni standardi samo jedan dio priče, drugi dio je politička volja za izgradnjom uređenog, predvidljivog i profesionalnog sustava. Dakle evo, ovo je samo kratko izlaganje, kažem podržat ćemo u ime kluba ove zakone, potrebni su za europsko usklađivanje, ali evo i dalje pozivamo i upozoravamo formalna usklađenost nije dovoljna bez stvarne modernizacije i na kraju krajeva većeg povjerenja građana u institucije, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačnu raspravu, pa će govorit poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Evo danas također po drugi put raspravljamo o drugom paketu zakona kojima Hrvatska pokušava uskladiti svoje tržišno, financijsko i korporativno zakonodavstvo sa zadanim europskim okvirom. U sva 4 prijedloga postoji jedna zajednička nit, a to su digitalizacija, transparentnost i veća sigurnost tržišta, naravno uz ispunjavanja obveza prema EU, osobito prema ESAP-u kao jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki za financijske i nefinancijske informacije. Međutim, sami zakoni mogu biti usklađeni, ali to ne znači da je i naša država usklađena s najboljim praksama, niti da će ovi zakoni riješiti kronične probleme koje imamo, a oni su svima nama već dobro poznati, to su netransparentnost, sporost institucija i neravnoteža moći između velikih i malih dioničara, između kapitala i građana.
Nešto ću prvo reći o samom ESAP-u. Sva ova 4 zakona vode prema istom cilju, a to je da Hrvatska sudjeluje u stvaranju europske baze podataka koja bi trebala omogućiti lakši pristup informacijama o tržištu kapitala, financijskim izvještajima, održivosti, korporativnim strukturama i naravno procesima samoga preuzimanja. To je veliki europski projekt i to je dobar projekt jer hrvatsko tržište kapitala pati od jednog ključnog problema, a to je da nije previše malo nego je previše nevidljivo. Investitori, tu mislim i na domaće i na strane, teško dolaze do samih podataka, a još teže do jasnih, usporedivih i pouzdanih informacija. To u konačnici destimulira ulaganja, usporava rast i čini naša tržišta manje konkurentnima. U tom smislu ovaj zakonodavni paket uistinu je korak naprijed, ali naglasit ću da niti jedan portal, niti jedan sustav, niti jedna europska baza podataka ne može riješiti ono što je stvarni hrvatski problem, a to je povjerenje. Ako same institucije nemaju kapaciteta, ako se postupci odugovlače, ako se nepravilnosti toleriraju, tada ni ESAP, ni digitalizacija neće riješiti problem.
Drugo je jačanje zaštite dioničara i transparentnosti. Kroz ove zakone vidim nekoliko uistinu pozitivnih pomaka, to su modernizacija definicija uključujući elektronički novac, zatim jasnija pravila u postupcima preuzimanja društava, uvođenje digitalnog prihvata i opoziva u procesima depozita dionica, zatim šira ovlaštenja HANFA-e o nadzoru, strože obveze izvještavanja i dostupnosti samih informacija, obvezni meta podaci za bolju usporedivost kompletnih podataka zatim sankcije usklađene s eurom i na kraju veću odgovornost ponuditelja prema manjinskim dioničarima uključujući i isplatu razlike u cijeni ako se sudski utvrdi da je ponuda bila nepravedna.
Ove izmjene Zakona o preuzimanju dioničkih društava posebno su važne jer manjinski dioničari u Hrvatskoj tradicionalno možemo reći da nisu zaštićeni i zato je dobro da sudska zaštita dobiva veći opseg i automatski učinak prema svim dioničarima, no problem nije u samom zakonu, problem je u kapacitetima naših sudova, u sporosti upravnih postupaka i u neujednačenoj primjeni, pa se nameće pitanje, kako možemo očekivati ili kako očekujemo da ovaj skup zakona ojača povjerenje u tržište ako istovremeno nismo ojačali institucije koje ih trebaju provoditi.
Zatim digitalizacija bez na neki način prave digitalizacije, što postaje u nizu slučajeva i hrvatski paradoks jer ovi zakoni uvode obveze strojno čitljivih podataka, digitalnih formata i preciznih meta podataka i to stvarno na papiru djeluje možemo reći izvrsno, ali ono što se dešava u stvarnosti, a to je da mnoga društva, općine i institucije i nadzorna tijela nemaju dovoljno kapaciteta za obradu, niti za objavu čistih profiltriranih podataka. HANFA će dobiti nove nadležnosti, ali neće dobiti i nove resurse i ako uistinu želimo da ovaj paket zakona ima stvarni učinak onda mora doći do stvarnog ulaganja u digitalnu infrastrukturu, edukaciju i jačanje kompletno svih nadzornih tijela.
No dotaknuo bih se i političkog aspekta, pa trebamo razmisliti štitimo li javni interes ili samo formalno provodimo EU direktive. Zakoni su nastali isključivo zato što EU od nas to i zahtjeva i tu po meni nema apsolutno ništa sporno, ali postoji jedna politička dimenzija, a to je da ako se samo i jedino prilagođavamo europskim direktivama bez stvarne vizije razvoja domaćeg tržišta kapitala, mi jednostavno stalno gasimo požare umjesto da počnemo i da detaljno planiramo, a činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji nacionalna strategija za razvoj tržišta kapitala. Po meni bez nje nećemo imati više inicijalnih javnih ponuda dionica, neće znatno rasti ulaganja, neće se razvijati željenom brzinom mirovinski fondovi, neće se otvarati nova radna mjesta, a u konačnici mali dioničari ostat će prepušteni dobroj volji većinskih.
Ovaj paket zakona kao što sam već i na početku rekao je potreban, ali nisam siguran da li je uistinu dovoljan da sve provedemo onako kako želimo, pa ću isto tako iznijeti nekoliko prijedloga, a to je da je potrebno donijeti Strategiju razvoja hrvatskog tržišta kapitala, barem za razdoblje od 2025. do 2035., zatim nastaviti jačati, jačati HANFA-u i to kadrovski i financijski, zatim provesti usklađivanje sudskih rokova sa onim što je realno u stvarnom vremenu, definirati jasnije obveze same transparentnosti kod preuzimanja i u konačnici standardizirati digitalna izvješća za sva društva, a to mislim na ono, ne na samo ono što sam zakon traži nego sustav koji je jednak za sve sa automatskom validacijom samih podataka. I na kraju, javni interes mora biti ispred interesa kapitala jer iako možda opet ćemo ponovit košto je većina kolega danas i rekla da raspravljamo o tehničkim zakonima, ali njihov učinak nije tehnički jer on određuje koliko će hrvatsko gospodarstvo hiti pouzdano, koliko je transparentno, kolko je pravedno i u konačnici kakvu poruku šaljemo mladima, ulagačima, radnicima i dioničarima. Je li ovo zemlja u kojoj se pravila poštuju ili zemlja u kojima se pravila zaobilaze?
Ovaj paket zakona je potreban, osobno ih podržavam, ali evo istovremeno inzistiram na tome da se ne stane na formalnom usklađivanju sa EU direktivama nego da se počne stvarno razvijati hrvatsko tržište kapitala, tržište koje neće samo raditi za velike igrače, nego će raditi i za male dioničare, za građane jer tržište nije samo kapital, tržište je prvenstveno povjerenje, a povjerenje svima nama mora biti i politički prioritet, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Slijedeća će govoriti poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice, poštovane kolegice i kolege.
Evo pred nama je 4 konačna prijedloga zakona kojima dodatno usklađujemo naše financijsko i nadzorno zakonodavstvo s europskim standardima, posebice u dijelu koji se odnosi na jednostavnu uspostavu europske pristupne točke tj. na ESAP-u. Isto tako dobro je što ovim zakonima jačamo transparentnost, potičemo digitalizaciju, otvaramo ravnopravniji položaj hrvatskih poduzetnika i ulagatelja upravo na jedinstvenom europskom tržištu i ESAP kao projekt EU, on predstavlja izuzetno značajan korak prema unaprjeđenju pristupa informacijama upravo ključnima za financijske usluge, tržište kapitala i pitanja održivosti jer se upravo ulagateljima na taj način omogućava lakši pristup javno dostupnim informacijama koje su im važne za financijske usluge, za tržište kapitala i za samu održivost. I upravo takvi podaci trenutno su fragmentirani i teško su dostupni, što zaista predstavlja izazov za ulagatelje, otežava donošenje informiranih i učinkovitih investicijskih odluka, osobito ovim malim ulagateljima. Informacije koje su od važnosti za financijsko tržište trenutno se obavljaju u različitim formatima, na različitim platformama i bez ujednačenih tehničkih specifikacija što znatno otežava i njihovu dostupnost i usporedivost i korištenje, a takva fragmentacija stvara prepreke učinkovitom nadzoru ulagačkom odlučivanju i prekograničnom poslovanju. Uvođenjem ESAP-a uspostavit će se centralizirani digitalni sustav koji će omogućiti jednostavno pretraživanje, pristup i korištenje standardiziranih podataka kako financijskih tako i nefinancijskih uključujući i podatke o održivosti. Drugim riječima ESAP će osigurati tzv. jednu točku pristupa odnosno besplatan i sveobuhvatan pristup relevantnim informacijama sve na jednome mjestu. I ono što je bitno da predložene izmjene ne uvode nove obveze izvještavanja već one usklađuju te formate standarde i tehničke zahtjeve kako bi se podaci već i, i subjekti koji se sada pružaju oni mogli jednostavnije uspoređivati, pretraživati i koristiti. Time se značajno smanjuju administrativni troškovi, a ulagateljima osobito onim malim, omogućuje se pouzdaniji, brži, jednaki pristup informacijama koje su bitne kako bi donijeli odluku o usmjeravanju svojih ulaganja i to je, to je zaista bit reforme koju je EU usvojila, a RH upravo je kroz ove zakone u potpunosti prenosi u naše zakonodavstvo.
Evo ovaj paket zakona utvrđuje HANFA-u kao središnje nacionalno tijelo koje je odgovorno za zaprimanje i prosljeđivanje podataka u sustav ESAP-a što svakako osigurava jedinstvenu provedbu i visoku kvalitetu informacija. Tako se dodatno jača integritet, transparentnost i stabilnost našeg tržišta kapitala. U dijelu koji se odnosi na osiguranje doradom nadzornih postupaka, postiže se veća pravna sigurnost i veća efikasnost nadzora, a u području preuzimanja dioničkih društava preciziraju se pravila, otklanjaju se dvojbe i uvodi se mogućnost digitalnog sudjelovanja u postupku. Isto tako uređuju se i rokovi objave nadzornih i prekršajnih mjera te se uklanjaju nejasnoće tehničke nedorečenosti u preostala ova dva zakona i osim tih usklađivanja s europskom pravnom stečevinom u ova sva 4 zakona ugrađene su i nomotehničke dorade, a u Zakonu o osiguranju prihvaćene su i međuresorne prilagodbe, uključujući usklađivanje trajanja mandata revizorskih društava i rokova za postupanje u nadzoru.
Malo bi se osvrnula i na prvom čitanju u kojem su otvorena i važna pitanja tada o fiskalnim učincima, opterećenju malih subjekata, zaštiti malih ulagatelja i rizika digitalizacije. Vlada RH se kao predlagatelj osvrnula na svako od njih i jasno istaknula kako glavni troškovi uvođenja ESAP-a ne terete državni proračun. Također pojašnjeno je kako se ne uvodi nova izvještajna obveza već se standardizira postojeća, a HANFA već i danas raspolaže podacima o kojima govorimo, samo će se pristup istima strukturirati upravo na učinkovitiji način. I evo mogli smo čuti i danas da zaštita ulagatelja i dalje je jedno od temeljnih načela nadzora, a nove tehnologije uključujući i pitanja kripto imovine razmatraju se pažljivo i s nužnom razinom opreza, a da pritom ne zaustavlja se njihov, njihov razvoj. Evo kada u Hrvatskom saboru u petak usvojimo ove zakone, šaljemo jasnu poruku da RH ostaje predana izgradnji transparentnog, sigurnog i konkurentnog financijskog sustava usklađenog upravo s najnovijim europskim pravilima prilagođenim izazovima digitalnog doba. Evo tako da evo sa zadovoljstvom ćemo, ću prihvatiti ove konačne izmjene zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na završno izlaganje. U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera završno će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Evo ja ću samo pojedinačno analizirati zakon i reći neke naše primjedbe, po tom pitanju neke analize. Znači prvo što se tiče Konačnog prijedloga zakona o financijskim konglomeratima, tu smo u završetku rasprave, naglašavamo da je ovaj zakon dio europske regulative kojom se uvodi jedinstvena europska pristupačna točka EESP. To povećava transparentnost, smanjuje informacijske barijere i otvara javni pristup ključnim financijskim podacima što definitivno podržavamo. Ipak u obrazloženju stoji da se ne očekuje dodatni administrativni financijski teret iako je jasno da će novi sustav zahtijevati dodatne kapacitete i radne procese. Bez jasne procjene troškova i tehničkih zahtjeva, Vlada ostavlja otvorena pitanja koja mogu utjecat na nadzorna tijela i na brojne subjekte.
Što se tiče drugog zakona odnosno Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, tu zakon on je uglavnom tehničke prirode i usklađuje hrvatski sustav s osiguranjima, osiguranja s europskim propisima uz osobito uspostovan jedinstvene europske pristupne točke ESAP to pozdravljamo odnosno tu se povećava kompletna transparentnost i jednostavan pristup informacijama. To je nešto što je izuzetno nužno, bitno i zbog toga je ovaj zakonski prijedlog dobar.
Ipak iako se navodi da ne nastaju dodatni troškovi jasno je da će provedba zahtijevati i IT prilagodbe i nove procese dostave podataka u standardiziranom formatu iako je državna tajnica rekla da ne postoje novi troškovi, ajde nadajmo se da će to u konačnici tako biti.
Što se tiče zakona o izmjenama dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, kroz raspravu smo istaknuli da ovaj zakon iako tehnički, ima značaj praktički učinak o radu tržišta kapitala i na zaštitu dioničara. Usklađivanje s europskim pravilima nužno je i dobro došlo ali mora biti praćeno transparentnim objašnjenjima, kvalitetnim nadzorom i dostupnim informacijama sudionicima tržišta. Ovim izmjenama stvaramo sustav koji će biti jednostavniji, jasniji i pravedniji. To apsolutno pozdravljamo ali istodobno važno je upozoriti da je tržište kapitala senzitivno područje koje traži stalnu pažnju zakonodavca i regulatora. Naše primjedbe išle su u smjeru jačanja nadzora, osiguravanju resursa i sprječavanje bilo kakvog, bilo kakvih prostorija za bilo kakvu zloupotrebu. Očekujemo da nadležna tijela osiguraju jednako postupanje prema svim subjektima bez iznimke i bez odgode. Inače u globalu podržat ćemo se ove zakonske prijedloge.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege.
Evo u ime kluba još jedanput želim istaknuti da je pred nama paket od 4 konačna prijedloga izmjena i dopuna zakona kojim se nastavlja usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU upravo radi uvođenja jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a. Evo podsjetila bi kratko da je riječ o ustrojavanju jedinstvene europske pristupne točke kako bi se pristup centralizirao i omogućila dostupnost da na jednom mjestu imamo sve informacije nužne za donošenje utemeljenih odluka ulagača i na taj način tržište kapitala EU će biti atraktivnija, a europska društva i novi financijski proizvodi vidljiviji u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu. Dobro je bilo danas čuti sve klubove i zastupnike koji su raspravljali kako će podržati sve ove izmjene koje idu u smjeru i šalju jasnu poruku kako RH kroz ove izmjene i dopune zakona ostaje predana izgradnji transparentnog, sigurnog i konkurentnog financijskog sustava usklađenog s najnovijim europskim pravilima i prilagođenog izazovima digitalnog doba i kako će se kada ga u petak usvojimo ojačati, jačati i povjerenje građana i gospodarstva, unaprijediti nadzor i otvoriti će se prostor za kvalitetniji razvoj hrvatskog tržišta, veća vidljivost naših poduzetnika u europskom financijskom prostoru i stoga klub HDZ-a sa zadovoljstvom će podržati donošenje ovih četiriju konačnih prijedloga zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa. Sada idemo na. Zaključujem raspravu o ovoj točki i o njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti.

35

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 196
05.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 196. , predlagatelj Vlada, rasprava zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
115 glasova za.
Jednoglasno je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.
PDF