e-doc

Saziv: XI, sjednica: 8

28; 29

Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, drugo čitanje, P.Z.E. br. 180
Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 183

28.11.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)

Poštovane zastupnice i zastupnici na temelju članka 247. sada Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu i Odbor za zakonodavstvo su predložili da se provede objedinjena rasprava o točkama 1. i 2. iz Plana redoslijeda rasprava za danas. To su:

- Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma, drugo čitanje, P.Z.E. br. 180.

I također u drugom čitanju

- Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, drugo čitanje, P.Z. br. 183.

Je li netko protiv tog prijedloga da se objedinjeno raspravlja? Ne.
Ako nije utvrđujem da ćemo provesti objedinjenu raspravu o navedenim točkama.
Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
I zato se odnose budući da su u drugom čitanju u onim točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona i amandmani se mogu kao i uvijek podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za poljoprivredu i Odbor za zaštitu okoliša i prirode.
Žele li predstavnici predlagatelja dati dodatno obrazloženje?
Sa nama je državni tajnik gospodin Željko Vuković i državni tajnik gospodin Marinko Beljo.
A prije ćemo izgleda imati nešto stanki.
Gospođa Draženka Polović, izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Dižem stanku kako bih ukazala da dva zakona o kojima danas raspravljamo u drugom čitanju Zakon o provedbi Uredbe o proizvodima povezanim sa deforestacijom i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HAPIH-u su dva akta koji govore o tome koliko smo spremni osigurati kvalitetan nadzor poljoprivrednih lanaca vrijednosti u Hrvatskoj s obzirom na ekološku dimenziju, zaštitu okoliša, očuvanje bioraznolikosti, regulaciju ekološkog otiska, te na inspekcijske i regulacijske mehanizme te provedbe.
Pa bih htjela ovdje danas skrenuti pažnju da se ova rasprava vodi u sjeni hapšenja državnog inspektora bivšeg predsjednika HDZ-a Zagreb pod dubokom sumnjom u korupciju, u instituciji koja bi trebala biti neovisna, nestranačka i naravno nekoruptivna i koja se baš odnosi zapravo čija se djelatnost i odnosi na ova dva zakona.
Mi ćemo raspravu danas provesti najodgovornije što znamo i možemo, ali je strašna spoznaja da se čini da nema uredbe, zakona, OECD-a, regulative koja nas može spasiti od duboko ukorijenjene korupcije, evo zahvaljujem. Ne treba mi fizička stanka.

Radin, Furio (Nezavisni)

Znači stanka ne mora bit fizička stanka jel da?
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro.
Gospodin Vuković i…
…/Upadica se ne razumije./…
… g. Vukušić, da, da i još jedna stanka g. Mate Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Dakle kako je kolegica Polović rekla danas raspravljamo o zakonima koji nepobitno nameću dodatne administrativne obaveze za naše proizvođače koji su i sada već na koljenima zbog uvoznih nekvalitetnih roba koje im rade damping cijenu s kojom se oni ne mogu nositi i izboriti.
Nakon jučerašnjeg uhićenja glavnog državnog inspektora, a pogotovo razloga zbog kojeg je uhićen, apsolutno imamo razloga sumnjati da to nije slučajno, na što smo upozoravali u više saborskih rasprava, koji je razlog da se naši proizvođači gledaju i kontroliraju pod povećalom dakle naravno nemamo ništa protiv kvalitetne kontrole i zaštite tržišta u RH, a s druge strane uvoz nekvalitetnih roba upitne kvalitete preplavljuje Hrvatsku bez ikakve kontrole i nadzora, a moglo bi se reći i pod posebnom zaštitom državnog inspektorata, pitanje je samo tko je spreman ponuditi više eura za nesmetani uvoz svojih proizvoda u RH.
Zakon o deforestaciji i Zakon o HAPIH-u nećemo podržati jer niti su jasno definirani načini na koji će se oni točno provoditi u RH, a i nakon rasprava na Odboru za poljoprivredu nismo dobili konkretne odgovore o rokovima donošenja i efektima istih osim suhog usklađenja sa EU, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Također virtualna jel da, dobro, hvala. Naravno obje stanke se prihvaćaju.
Gđa. Marijana Petir također traži stanku, izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Evo hvala vam potpredsjedniče.
Poštovani državni tajnici sa suradnicima, zastupnice i zastupnici.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a u trajanju od 10 minuta kako bi još jednom rekli da su i Zakon o deforestaciji kako ga kolokvijalno zovemo i Zakon o HAPIH-u nužni i da ih mi ne trebamo preuzet samo kao obavezu EU nego ih možemo pretvoriti u našu stratešku prednost jer ću podsjetiti da se Hrvatska ponosi sa 260.g. potrajnog i održivog gospodarenja šumama gdje imamo uređen sustav koji ima jasnu evidenciju, da je ovo zakonodavstvo doneseno sa ciljem kako bi se upravo zaštitili europski proizvođači i drveta i uzgajivači goveda i proizvođači soje i da sukladno tome naravno da i Hrvatska štiti i poduzima mjere kako bi olakšala administrativne zahtjeve koji proizlaze iz ovih odredbi i našim hrvatskim poljoprivrednicima. U tom smislu i u našem klubu smo prepoznali da je važno graditi koalicije na europskoj razini, u tom smislu smo i djelovali unutar naše političke grupacije Europske pučke stranke i izborili smo odgodu primjene ove uredbe kako bi dali dovoljno vremena i našoj agenciji HAPIH-u da se pripremi da osnuje centar koji je potreban, osigurali smo sredstva i u ovom proračunu da se zaposle novi ljudi, ali isto tako i pozvali Ministarstvo poljoprivrede koje je pozitivno odgovorilo da se podupru i privatna savjetodavna služba kako bi našim poljoprivrednicima omogućili da na što bezbolniji način ispune sve obaveze koje proizlaze iz ovog zakonodavstva, a u cilju da ostvare svoju stratešku prednost na tržištu jer u Hrvatskoj nema deforestacije.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala vam lijepa.
Također jel da ne fizička stanka?
…/Upadica se ne razumije./…
Hvala.
Znači odobravaju se tri stanke, a sada g. Vuković, državni tajnik je i g. državni tajnik Beljo upoznat će nas sa ova, sa ovim prijedlozima zakona objedinjenih, izvolite.

Vuković, Željko

Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, s ciljem rasprave u ovom visokom domu danas se pred vama nalazi Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma. Predlaže se donošenje jedinstvenog propisa koji u hrvatsko zakonodavstvo prenosi ovu uredbu, dakle kolokvijalno kako smo i čuli nazvanog Zakona o deforestaciji.
EU i njene države članice proaktivno poduzimaju mjere kako bi spriječile defo… kako bi se spriječila deforestacija i degradacija šuma globalno i na teritoriju EU-a, a koja je uzrokovana njezinom potrošnjom određenih roba i određenih proizvoda, te time nastoji smanjiti svoj doprinos emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti, te promicati održive obrasce proizvodnje i potrošnje u Uniji i svijetu. Naime, deforestacija i degradacija šuma su važni pokretači globalnog zagrijavanja i gubitka bioraznolikosti, što su dva najvažnija okolišna izazova našeg doba. Hrvatska i druge države članice su potpisnice međunarodnih sporazuma, Klimatskog pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti, te je za očekivati da će ovaj propis doprinjeti postizanju njihovih ciljeva.
Potrošnja u EU važan je pokretač deforestacije i degradacije šuma na globalnoj razini. Procijenjeno je da bi bez odgovarajuće regulatorne intervencije deforestacija povezana s potrošnjom i proizvodnjom samo 6 vrsta robe, goveda, kakao, kava, palma uljarica, soja i drvo, u Uniji do 2030.g. porasla do približno 248 tisuća hektara šuma godišnje. Stoga je cilj EU, EU uredbe i ovog prijedloga zakona spriječiti stavljanje na zajedničko tržište Unije, te izvoz iz Unije relevantnih proizvoda vezanih za goveda, kakao, kavu, palmu uljaricu, soju, kaučuk i drvo, a koji su nastali degradacijom i deforestacijom šuma u EU i globalno.
EU uredba potvrđuje pravila o stavljanju na tržište unije i stavljanju na raspolaganje na tržištu unije te izvoz iz unije relevantnih proizvoda, nadopunjuje postojeći zakonodavni okvir vezano za promet drva i proizvode od drva, obveze gospodarskih subjekata i trgovaca vezano za uspostavu sustava dužne pažnje te obveze nadležnih tijela uključujući nadzor. Ukratko gospodarski subjekti i trgovci u obvezi su podnijeti dokaze da relevantni proizvodi i roba od goveda, kakaoa, kave, palme uljarice, soje, kaučuka i drva nisu uzrokovali deforestaciju i degradaciju šuma te podnose tzv. izjavu o dužnoj pažnji koja sadrži informaciju o zemlji proizvodnje i geolokaciju svih zemljišnih čestica na kojima je proizvedena relevantna roba, a za goveda geolokaciju hrane od relevantnih proizvoda i geolokaciju objekata u kojima se, su se držala goveda, dakle uzgajala. Izjava se objavljuje u elektroničkom sučelju Europske unije, kojem imaju pristup sva nadležna tijela država članica i gospodarski subjekti te trgovci radi razmjene podataka. EU uredba ima određene olakšice za mikro, mala i srednja poduzeća i za one koji posluju s njima, koji imaju rok prilagodbe do 30. lipnja 2026. godine dok se velika poduzeća trebaju prilagoditi do 30. prosinca ove godine. Umjesto djelomičnih rješenja u vidu djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, izradili smo i pripremili posebni zakon koji omogućuje provedbu ove EU uredbe. Prijedlog ovog zakona utvrđuje nadležna tijela, ovlasti nadležnih tijela uključujući obvezu provjere i nadzora, obveze gospodarskih subjekata i trgovaca, prekršajne odredbe i sankcije za kršenje EU uredbe i ovog zakona, a kako bi se osiguralo da RH može provoditi ovu EU uredbu. Zakonom su određena tri nadležna nacionalna tijela za provedbu ove uredbe i ovog zakona, to su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu HAPIH kao nadležno tijelo koje preispituje i procjenjuje rizike u sustavu dužne pažnje koje izrađuje gospodarski subjekt ili ovlašteni njegov zastupnik. Pruža stručnu i tehničku pomoć, daje smjernice, određuje nacionalne kriterije rizika, evidentira situacije visokog rizika u informacijskom sustavu, provodi provjere sustava dužne pažnje, određuje korektivne mjere, vodi i javno objavljuje popis gospodarskih subjekata i trgovaca koji imaju zabrane zbog ponovljenog ili teškog kršenja zakona i uredbe, od inspekcije i Carinske uprave traži provođenje hitnih privremenih mjera, koordinira izradu nacionalnog izvješća i izvješćuje Europsku komisiju i javnost te predstavlja nacionalnu kontakt točku.
Slijedeće tijelo je Carinska uprava kao nadležno tijelo koje naređuje otklanjanje neusklađenosti i poduzimanje korektivnih mjera gospodarskim subjektima i trgovcima koji nisu usklađeni, određuje i provodi sankcije gospodarskim subjektima i trgovcima koji nisu usklađeni s EU uredbom, odlučuje o puštanju u slobodni promet ili izvoz sukladno ovlastima iz posebnih zakona koji uređuju carinsko postupanje, a na osnovu nadzora carinskih deklaracija. I slijedeće tijelo je Državni inspektorat tijela državne uprave nadležna za inspekcijske poslove prema relevantnoj robi i relevantnim proizvodima u svojstvu nadležnih tijela za provedbu EU uredbe i ovog zakona vrše kontrole i provjere na tržištu Hrvatske iz nadležnosti u suradnji s drugim nadležnim tijelima te poduzima hitne privremene mjere u nadzoru na tržištu, provodi provjere gospodarskih subjekata i trgovaca. Utvrđuje je li gospodarski subjekt prije stavljanja na tržište ili prije stavljanja na raspolaganje na tržištu relevantnog proizvoda podnio izjavu o postupanju s dužnom pažnjom te sadrži li izjava o dužnoj pažnji potpune i točne podatke, a naposljetku obavlja i inspekcijske nadzore relevantnih roba i proizvoda prilikom nadzora na tržištu te utvrđuje njihovu sljedivost pregledom dokumentacije.
Prijedlogom zakona se propisuje da gospodarski subjekti i trgovci trebaju osigurati nesmetanu provedbu provjera kontrola i nadzora službenim osobama nadležnih tijela iz ovog zakona. U glavi provjere i nadzor, prijedlog zakona propisuje se postupanje nadležnih tijela u svrhu provedbe EU uredbe u Hrvatskoj, a zakonom se određuju i prekršajne odredbe i novčane kazne u, usklađene s Prekršajnim zakonom. Za provedbu ovog zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH što je i urađeno, a uslijed povećanja kapaciteta tijela državne uprave odnosno za Državni inspektorat. Najveće opterećenje u provedbi EU uredbe i ovog zakona je na Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu koja će kroz zasebni propis izmjene i dopune Zakona o HAPIH-u prilagoditi organizacijsku strukturu i ljudske i financijske kapacitete za provedbu novih obveza, o čemu će vas detaljnije upoznati državni tajnik Beljo. Carinska uprava će povjerene poslove o provedbi ovog zakona obavljati u okviru svoje redovite djelatnosti. Za provedbu ovog zakona i EU uredbe je relevantan i rizik države iz koje dolazi relevantan proizvod. Hrvatska kao i sve države članice je svrstana u države niskog rizika od deforestacije, što nama evo pogoduje, a države pod međunarodnim sankcijama su u visokom riziku. Sve ostale države su u srednjem riziku. Prigodom procjene rizika Europska komisija je uzela slijedeći kriterij. Stopa deforestacije i degradacije šuma, stopa širenja poljoprivrednog zemljišta za relevantnu robu i trendovima proizvodnje, a evo isto će se ažurirati i s obzirom na nove dokaze. Također isto ima utjecaj na provjeru izjava o dužnoj pažnji koji se provode ovisno iz koje države dolazi relevantni proizvod. Za države koje su u niskom riziku najmanje 1% proizvoda i roba se provjerava, a za one iz standardnog rizika provjerava se najmanje 3% i iz zemalja visokog rizika provjerava se 9%.
Evo toliko što se tiče uvodne riječi, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Beljo, da. Izvolite.

Beljo, Marinko

Poštovani predsjedavajući i potpredsjedniče sabora, poštovane gospođe saborske zastupnice, poštovane gospodo saborski zastupnici, Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu uređuje djelatnost, ustroj i način rada poslovanje odnosi se, odnosi u vezi s upravljanjem i načinom financiranja agencije kao specijalizirane ustanove u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja u provedbi mjera ublažavanja i sprječavanja deforestacije i degradacije šuma u trećim zemljama i na teritoriju EU-a.
31. svibnja 2023. godine donesena je Uredba EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržište Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma kojom države članice imaju obvezu osigurati učinkovitu zaštitu interesa EU. Deforestacija i degradacija šuma povezane s potrošnjom i proizvodnjom određenim vrsta roba te se navedenom uredbom utvrđuju pravila o stavljanju na tržište i stavljanju na raspolaganje na tržište Unije te izvoz Unije relevantnih proizvoda koji sadržavaju relevantne robe ili su hranjeni relevantnom robom ili su proizvedeni uz upotrebe relevantne robe kao goveda, kakao, kava, palmino ulje, kaučuk, soja i drvo koje se koriste kao i sirovine i kao i u preranoj formi s ciljem smanjenja utjecaja EU-a na globalnu deforestaciju i degradaciju šuma kao i na emisiju stakleničkih plinova i gubitak bioraznolikosti.
Konačnim prijedlogom provedbe uredbe EU-a iz 2023/1115 Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu određena je kao jedno od nadležnih tijela za provedbu te je određeno da će agencija obavljati poslove u skladu s odredbama uredbe uključujući pružanje stručne tehničke pomoći gospodarskim subjektima obveznicima ove uredbe. Davanje smjernica, edukaciju u procesu prilagodbe, poslovanja, provođenja mjera sukladnosti, osiguravanju razmjernih, razmjene informacija, određivanja korektivnih mjera, gospodarskim subjektima ili trgovcima koji nisu usklađeni sa predmetnom uredbom, suradnju s inspekcijskim tijelima i carinskom upravom te nadležnim tijelima država članica Unije i trećih zemalja i druge poslove.
Kako bi omogućili obavljanje navedenih poslova koji su dodijeljeni agenciji u nadležnosti potrebno je izmijeniti odnosno dopuniti odredbe važećeg Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu stoga je cilj izrade donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu usklađivanje s konačnim prijedlogom zakona Uredbe EU iz 2023/1115. Oba navedena zakona uzajamno su vezane uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja.
Ovim konačnom prijedloga zakona uređuju se slijedeća pitanja. Dopunjuje se djelatnost agencije sa novom djelatnošću i to obavljanje poslova nadležnog tijela propisanih zakonom kojim se uređuje provedba Uredba EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržište Unije i izvozu iz Unije određenih roba i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma.
Ustrojava se centar za kontrolu roba i proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma sa sjedištem u Osijeku kao nova ustrojstvena jedinica u okviru koje će se obavljati specifični i složeni poslovi za koje konačnim prijedlogom zakona o provedbi uredbe određen da će ih agencija obavljati kao jedno od nadležnih provedbenih tijela.
S obzirom da se zbog specifičnosti, složenosti i opsega poslova koji proizlaze iz odredbe isti ne mogu obavljati u nekoj od postojećih ustrojstvenih jedinica za njihovo obavljanje nužno je ustrojavanje nove ustrojstvene jedinice, agencije. Ističemo pri tome kako će se bez obzira na dopune djelatnosti ustrojavanje novog centra obveze koje proizlaze iz navedene Uredbe EU 2023/1115 provoditi na način da se u agenciji neće povećati broj sistematiziranih radnih mjesta. Novom sistema… sistematizacijom će se u novom ustrojstvenom centru sistematizirati odnosno planira zapošljavanje 22 nova djelatnika.
Financijska sredstva za provedbu ovog zakona za 2025. osigurat će se preraspodjelom sredstava u okviru limita ukupnih prihoda utvrđen državnim proračunom za 2025., projekcijama za '26. i '27. unutar razdjela O60 Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ribarstva dok će se sredstva za 2026. i '27. godinu osiguravaju unutar razdjela ovog ministarstva u skladu s odlukom o proračunskom okviru za razdoblje '26.-'28..
Ukupno planirana financijska sredstva za provedbu ovog zakona za razdoblje od '25. do '27. iznose 3 milijuna 504 tisuće i 810 eura i odnose se na rashode za zaposlene koji će raditi na poslovima deforestacije te na troškove nabave opreme za provedbu zelene tranzicije.
Nakon provedbe rasprave u prvom čitanju u Hrvatskom saboru razmotreni su i upućeni komentari, prijedlozi i primjedbe i mišljenja. S obzirom da isti nisu sadržavali konkretne prijedloge za unaprjeđenje zakona u smislu njegovih dopuna, dorada ili korekcija pripremljen je konačni prijedlog zakona u kojem nema razlika u odnosu na prvo čitanje. Također, nadležna tijela u svojim mišljenjima nisu imala primjedbe na tekst konačnog prijedloga zakona.
Ističemo kako su izmjene odnos dopune zakona nužne kako bi se omogućilo poslovanje koje su agencije dodijeljene u nadležnosti konačnim prijedlogom zakona o provedbi uredbe te omogućilo agenciji da započne sa priprema svih aktivnosti potrebnih za provedbu navedene uredbe.
Slijedom svega prethodnoga predlaže se donošenje Zakona o izmjeni i dopuna Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Sada dok zauzme mjesto drž… gospodin državni tajnik ići ćemo na replike, hvala.
Prvu repliku ima gospođa Boška Ban.

Ban, Boška (Nezavisni)

Poštovani državni tajniče ovaj zakon provodi Europsku uredbu o sprječavanju deforestacije i degradacije šuma. To je važan cilj ali govorimo o zaštiti tropskih šuma, a istovremeno toleriramo degradaciju vlastitog prostora.
U Međimurju godinama gledamo divlja odlagališta u šumama, ilegalne odbačene sanitarne uređaje, građevinski otpad pa i nelegalne sječe. Ništa od toga ne traži globalni sustav sljedivosti to traži samo elementarnu ope… operacionalnost države. Ako već uvodimo nove inspekcije, nove centre i nove ovlasti onda je legitimno pitati hoće li se ti mehanizmi koristiti i za zaštitu naših šuma i zemljišta ili samo za administrativni nadzor gospodarstva jer degradacija našeg prostora je stvarna pa tako i u Međimurju i nju ne rješava nijedan novi uredski centar u Osijeku.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor, sad samo da ovaj da objasnim jednu, jednu stvar jer sam vidio da gospođa Petir je imala zapravo u biti dvije replike što je onemogućeno. S time naravno svaki zastupnik može postaviti problem koji se odnosi na ono što je rekao i jedan i drugi državni tajnik ali odgovara samo jedan, u tome je cijela stvar, tako piše ovdje valjda i takva je praksa. Tko će odgovoriti? Gospodin Vuković izvolite.

Vuković, Željko

Poštovana saborska zastupnice da novi kapaciteti predviđaju da će se ako sam dobro shvatio, vršiti nadzor i ovoga o čemu ste vi pričali ali primarno popunjavaju se kapaciteti zbog provedbe ove uredbe odnosno Zakona o deforestaciji kolokvijalnog naziva, tako da držim da neće biti problema u tom smislu, a shvaćam vašu zabrinutost po pitanju problematike koju ste elaborirali. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Sanja Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)

Zahvaljujem. Iako bi moje pitanje zapravo bilo primjerenije za državnog tajnika Belju, meni je svejedno tko će odgovoriti. Dakle, ovdje nije uopće pitanje želimo li provoditi europsku uredbu, naravno da želimo i da trebamo, nego je pitanje može li ju provoditi institucija dakle HAPIH u sadašnjem sastavu odnosno u sadašnjem stanju ako hoćete. Naime, odgovorno rješenje bi bilo prvo osnažiti HAPIH, a tek onda širiti njegove ovlasti međutim mi radimo obrnuto, mi širimo ovlasti i onda ćemo probleme rješavati vjerojatno u hodu. Dakle ponavljam nije pitanje provedbe, nije pitanje zaštite šuma upitno ali činjenica je da ih treba provodi institucija koja je funkcionalna, koja je stabilna i koja je učinkovita. Prema svemu što čujemo iz medija, a ne samo iz medija to trenutno u HAPIH-u nije tako.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Beljo, Marinko

Poštovana saborska zastupnice hvala na ovom pitanju. Ja moram ovdje reći da HAPIH ima negdje 435 zaposlenih, da imamo novog ravnatelja HAPIH-a i da mi vjerujemo, ja sam predsjednik Upravnog vijeća HAPIH-a i da vjerujemo da je HAPIH staje na svoje čvrste noge i da je HAPIH sposoban provoditi i ove nove, novu uredbu koja je, ovaj novi zakon. Osnivanje novog centra u Osijeku, jedan dio ljudi će bit u Osijeku, jedan dio će ljudi bit ovdje u Zagrebu i da ne vidim razloga za zabrinutost bilo vas ili naših gospodarstvenika kojima i ovo je prilika, donošenje ovog zakona je prilika da oni osnaže sebe i na tržištu i u uniji, a i vani unije. Evo, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Darko Sobota slijedeća replika.

Sobota, Darko (HDZ)

Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani državni tajnici sa suradnicima, ja zapravo evo imam pitanje za državnog tajnika Vukovića. Kolegica Petir je i u svojoj stanci napomenula što se ja slažem s njom da RH ne vidimo da ima probleme upravo sa deforestacijom i degradacijom šuma al mene zapravo zanima situacija u EU. Da li imate kakova saznanja da li koja od članica EU ima tih problema?
…/Upadica Radin: Hvala./…
… Upravo sa deforestacijom i degradacijom šuma.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Izvolite.

Vuković, Željko

Prema našoj informaciji nemamo saznanja da neka od zemalja u EU ima problema s degradacijom kao što je to slučaj ne znam, sa zemljama Latinske Amerike, Afrike itd. I ja bih se složio sa cijenjenom zastupnicom Petir da ovo može biti naša zapravo i na neki način strateška ovaj, komparativna prednost i određene relaksirajuće mjere koje su sada već na stolu za donošenje i da se usvoje ima, već je upućen i jedan, jedan amandman idu u tom smjeru da se upravo naše države svedu u tu, u tu skupinu za koju bi se totalno olakšalo upravo zbog ovog gospodarenja, sustavnog gospodarenja i skrbi o šumama i zelenim površinama. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospođa Irena Dragić.

Dragić, Irena (SDP)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani državni tajniče Beljo ovim zakonom uvodimo stroge uvjete za domaće izvoznike dok istovremeno ne osiguravamo da se isti standardi primjenjuju na uvoz robe u Hrvatsku. Naši proizvođači moraju dokazati da njihova roba nije povezana sa deforestacijom, dok roba iz trećih zemalja nesmetano ulazi bez kontrole na naše tržište. Gdje je državni tajniče zaštita domaće proizvodnje u ovom slučaju? Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Izvolite odgovor.

Beljo, Marinko

Zastupnice hvala vam na pitanju. Prvenstveno sve što radimo u ministarstvu, a i naravno i donošenju ovih zakona i vi kao najviše zakonodavno tijelo u ovoj zemlji gledamo da zaštitimo svoje domaće proizvođače i naravno naše sve građane i ovaj uredba koja je EU i delegirala da je mi ovdje provedemo je u cilju toga. Naši proizvođači neće biti ugroženi obzirom da smo mi zemlja sa gotovo nemogućim ovaj, nemamo mogućnost za deforestaciju i to je naša jedna prednost ali da se štitimo od trećih zemalja koje ulazi sa svojim proizvodima na naše tržište i kontrola tih proizvoda odnosno sljedivost tih proizvoda je vrlo bitna i ona će biti ključna. Znači ni jedan proizvod neće moći ući sa trećih zemalja koji je sa deforestiranog područja što nama opet daje mogućnosti da naši proizvodi nađu svoje mjesto na tržištu jer smanjuje se jednostavno konkurencija. Mislim da je to evo, vrlo jednostavno ovako plastično obrazloženo, …/Upadica Radin: Hvala./… ovaj odgovor i hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Gospođa Petir.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Jasno je da je EU u dobroj namjeri predložila ovu uredbu kako bi zaštitila naše poljoprivredne proizvođače i naše tržište od nelojalne konkurencije koja stiže iz trećih zemalja, a gdje se proizvodnja odvija na način da se ruše šume kako bi se došlo do novog poljoprivrednog zemljišta gdje se eksploatira radna snaga bez da se poštuju njihova socijalna prava, gdje se koriste u proizvodnji supstance koje nisu dozvoljene u EU. U tom smislu i vidimo koji su to proizvodi detektirani za praćenje. U Hrvatskoj su to šume, goveda i soja i dok imamo GPS koordinate iz Hrvatskih šuma za naše šume, iz HAPIH-a za naše farme goveda, negdje vidimo poteškoće za proizvođače soje kojih ima 12 tisuća u Hrvatskoj pa me zanima državni tajnici kako ćemo njima pomoći da im smanjimo administrativni teret.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Izvolite.

Beljo, Marinko

Poštovana predsjednice našeg odbora i moram reć i zastupnice, pa naravno da, evo i da je to prepoznala i Europska komisija da, da je ostavila rok i parlament je ostavio rok do 4. mjeseca iduće godine, nadam se da će ona ovaj mjesec do kraja godine bit usvojena, znači odgoda u narednih godinu dana i da će tu dobiti vremena i naši proizvođači, isto tako i agencije da se ustroji, da se smanji opterećenje poljoprivrednika i da se smanji administracija i administriranje u odnosu na, radi se na pojednostavljenju ove uredbe koja je, koja se treba primjenjivati i vjerujemo da će te nove izmjene koje budu došle da će ići naravno na korist naših proizvođača, a tim da će olakšat rad samoj agenciji, evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gđa. Ribarić Marijanović, Majanović.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem.
Imam pitanje za državnog tajnika Vukovića.
S obzirom da uredba zahtjeva geolokacijske podatke i izjave o dužnoj pažnji tzv. DDS, molila bih vas da mi pojasnite konkretno u sektoru šumarstva za koju lo… za koju lokaciju će se DDS davati, da li za svaki pojedini kamion, da li za područje gospodarske jedinice, odjela, odsjeka, na koji način je predviđeno trenutno u sustavu i je li to ono što je najbolje i najprikladnije našim proizvođačima? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Vuković, Željko

Poštovana saborska zastupnice, vršit će se sljedivost odnosno kontrolirat će se sljedivost samo one drvne mase koja ide u proizvodnju, dakle i, i slijedeće aktivnosti koje očekujemo evo do kraja godine idu u smislu da se i to pojednostavi, pa da se ne mora za svaki kamion i za svako stablo već eventualno za šumsku, šumski odjel, odsjek ili gospodarsku jedinicu, a koja je trenutno u obradi i pripremi za gospodarsku proizvodnju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Damir Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Poštovani državni tajniče, imam pitanje vezano za izmjene i dopune Zakona o HAPIH-u. Rekli ste da će svi poslovi se i obavljati u okviru postojećih kapaciteta agencije. Na dokumentu jasno piše da su u provedbi zakonodavstva predviđeni novi i složeni poslovi uključujući i provjere sljedivosti, procjenu rizika i tehnička pomoć gospodarskim subjektima.
Zato vas pitam, možete li iznosom i brojkom jasno reći koliko će novih zaposlenika raditi u novom centru u Osijeku? Možete li garantirati da preraspodjele sredstava neće značiti rezanje nekih drugih programa agencije jer ako toga nema onda se radi samo o administrativnom proširenju, a ne o stvarnim kapacitetima za provedbu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Odgovor.

Vuković, Željko

Evo ja ću vam dati odgovor.
Planirano je zapošljenje 22 nova državna službenika.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala g. predsjedavajući.
Poštovani g. ministre, poštovana gđo. ministrice.
Državni tajniče Beljo, pa vi ste jako dobro obrazložili u svome izlaganju razloge zbog kojih se ovaj zakon donosi, ali nije loše ponoviti i nije na odmet zato što oporba i u ovome pokušava pronaći nešto loše, a zaista to ne može jer u Hrvatskoj, RH postoji Zakon o zabrani krčenja šuma i praktički do deforestacije odnosno do degradacije nije moguće doći. Ovaj zakon prvenstveno ima za cilj zaštitu poljoprivrednih proizvođača, naših poljoprivrednih proizvođača i potrošača od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja koje uvoze odnosno izvoze robu na europsko tržište, pa i u Hrvatsku, sa površina koje su bile iskrčene šumske površine i na kojima je došlo do deforestacije. Da toga ne bi bilo upravo zato se donosi ovaj zakon kako bi se osigurala sljedivost i zabrana odnosno sprječavanje uvoza …
…/Upadica Radin: Hvala./…
…takvih roba i zaštita naših proizvođača, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Odgovor.

Vuković, Željko

Poštovani i cijenjeni saborski zastupniče, da, točno ste i precizno objasnili što je imperativ ovoga zakona odnosno uredbe, ali ja bih samo još i nadodao da je to benefit za RH i za države članice EU. Ali donositelji ove uredbe imali su i nešto širi, širi, kako da se izrazim, širu namjeru da zapravo zaštite bioraznolikost našeg planeta jer otprilike stotinjak vrsta biljnih i životinjskih dnevno izumire s našeg planeta. Dakle ne samo da se ovim zakonom odnosno uredbom štiti konkurentnost naših država, ovim zakonom mi pokušavamo i spasiti bioraznolikost naše planete koja je ugrožena krčenjem šuma, a znamo da je…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…danas najveći uzrok izumiranja vrsta zapravo krčenje staništa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Državni tajnik Beljo, dakle svjedoci smo da već kod usklađivanja svih naših zakona sa EU uvijek imamo nekakvu dodatnu administraciju, tako i ovaj zakon predviđa obavezu uvođenja evidencija, izjava o sukladnosti, provjera podrijetla, ali ne predviđa, barem po onome što piše u prijedlogu, nikakvu digitalnu platformu koja bi to olakšala.
Možete mi reći da li ovih 22 koje moramo zaposlit da bi ta agencija funkcionirala, da li oni moraju radit nove Excel tablice koje će slati poljoprivrednim proizvođačima koji će onda imat i dodatni posao ili je moguće ovoga omogućit digitalna rješenja koja su dostupna i malim proizvođačima, a ne samo velikim korporacijama? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Beljo, izvolite.

Beljo, Marinko

Poštovani zastupniče vidite Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu naravno da će morati uposliti jedno 22 nova djelatnika, naravno da mora razviti i novu platformu za praćenje i provođenje cijeloga programa i da će novi uposlenici sudjelovati u tome. Mi imamo kapacitete unutar agencije i sada da kažemo i razvija se uvijek tehnologija i IT sektor, a vjerujemo ova prilagodba koju će nam dati Europska komisija u ovih narednih godinu dana da ćemo u tome svemu razviti sve alate koji su nam potrebni da ovaj posao radimo što učinkovitije i na korist ponovo ponavljam naših primarnih proizvođača.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Opće poznato je jel da su šume pluća svijeta što znači bioraznolikost i sve što znače za sva živa bića uključujući i ljude. Međutim, isto tako svjedoci smo desetljećima da od UN-a pa naniže do EU donosi se cijeli niz propisa koje to nastoje spriječiti i zaštititi međutim vidimo da to nekako ne uspijeva.
E kad se radi o Hrvatskoj poseban problem je i sa te globalne razine bioraznolikosti svjetske itd., kad se radi o šumama a ovdje smo više zakona donosili vidli smo da jednostavno sve te uredbe koje mi moramo donositi i pretvarati u zakone jednostavno ne postaju učinkovite zbog korumpiranosti našeg sustava uključujući i ovo što ste rekli da će se naši proizvođači biti zaštićeni. Međutim, mi dobro znademo u poljoprivredi i drugdje da je uvozni lobi toliko jak u Hrvatskoj ne samo nakon '90. nego i prije '90. jer smo sve te probleme naslijedili pa koliko možemo očekivati po vašoj procjeni evo da će ova uredba pridonijeti i zaštiti bioraznolikosti …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… u Hrvatskoj, devastaciji, sprječavanja devastacije šuma i svega ostalog.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Vlajčić, David

Hvala uvaženi zastupniče Jurčević na postavljenom pitanju, izražavanju zabrinutosti. Vjerujte dakle u svim promišljanjima i donošenjima odluka vodimo se isključivo interesima RH, svih naših i farmera, stočara, ribara. Tako i u ovom kontekstu, dakle razgovaramo o deforestaciji i sprječavanju uklanjanja šuma u Hrvatskoj. To na jednoj razini kako unutar EU se mogu druge države se ugledati u nas.
A što se tiče ovog dijela koji ste iznijeli, strateško upravljanje svim državnim resursima pa tako i šumama je nešto čime se vodimo. Ja kao ministar, kao skupština društva Hrvatske šume odgovorno tome pristupamo kao i dosada evo i s novom upravom ćemo i svim daljnjim tijekovima, postupcima pristupati na jednak odgovoran način.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Za fonogram odgovorio je potpredsjednik Vlajčić i nema više, nema više replika.
Želi li netko govorit u ime, da, u ime odbora? Gospođa Petir.
…/Upadica se ne razumije./…
A imate povrede, nisam vidio.
Izvolite povreda Poslovnika.

Glasovac, Sabina (SDP)

Točno, mislim meni je drago da su se ovoj sjednici pridružili ministri i oni kao predstavnici predlagatelja sigurno mogu u svakom trenutku uzeti riječ, međutim bojim se da onaj tko govori u ime predlagatelja iako se njemu replicira da samo on može odgovarati na repliku. Dakle, ministar Vlajčić dragocjen je ovo, ovaj vaš odgovor, ali s obzirom da vi niste u ime predlagatelja imali uvodnu riječ mislim da niste mogli odgovarati na repliku jer je replika upućena onome tko je u ime predlagatelja za govornicom u tom …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… trenutku iznosio stav.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Dobro mislim ovaj to je stvar za postaviti odboru, pitanje za postaviti Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav ili Odboru za poljopri… ne za, ovome prvome, samo ovome prvome. Ne, preći ćemo preko toga i vi, ja ne znam odgovorit na ovo pitanje pa onda najbolje da odbor odgovori.
Gospođa Ivana, na, gospođa Petir će govoriti u ime Odbora za poljoprivredu.
Izvolite, predsjednica odbora.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala vam potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažena ministrice, ministre, državni tajnici sa suradnicima, zastupnice i zastupnici ja ću samo kratko jer su oba izvješća dostupna na našim web stranicama sabora.
Odbor za poljoprivredu je kao matično radno tijelo raspravljao o Konačnom prijedlogu Zakona o provedbi Uredbi EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržište Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma kao i o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te je Odbor za poljoprivredu oba zakona podržao većinom glasova i predložio Hrvatskom saboru njihovo usvajanje.
Kad je riječ o Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu kojima se proširuje djelatnost agencije i na obavljanje poslova nadležnog tijela koje će nakon usvajanja prijedloga zakona o provedbi uredbe obavljati poslove provedbe spomenute uredbe nema razlika u ovom konačnom prijedlogu u odnosu na prvo čitanje. Ono što je vrijedno naglasiti jest da će se po usvajanju ovog zakona agencija moći akreditirati za obavljanje poslova koje uredba propisuje i iz tog razloga što zakon dosad nije bio donesen agencija je koristila ustvari demo verziju informacijskog sustava, a nakon akreditacije po donošenju zakona imat će potpuni pristup sustavu.
Kad je riječ o zakonu koji kolokvijalno zovemo Zakon o deforestaciji zahvaljujemo predlagatelju zakona što je prihvatio primjedbe Odbora za poljoprivredu za jasnije propisivanje ovlasti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu prilikom traženja povrata ukupnih sred… troškova u slučajevima neusklađenosti proizvoda sa Člankom 20. uredbe.
Obzirom da smo već tijekom rasprave na odboru imali najave i saznanja da će u Europskom parlamentu biti zatražena odgoda primjene uredbe, odbor je preporučio Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije da komunicira sa našim zastupnicima u Europskom parlamentu o stajalištu vezanom za potrebe relaksacije mjera za naše poljoprivrednike te da iste stavove zauzme na Europskom vijeću za okoliš kao i kroz suradnju sa drugim državama članicama. Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama. Iz drugih odbora? Da. Iz odbora. Ne oprostite još nisam otvorio raspravu. Znači ima, ima, ima i drugih odbora pa sam zato pitao.
A sada ću otvorit raspravu i zvat ću vas gospođo Ribarić Majanović da govorite u ime Kluba zastupnika SDP-a, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Ispričavam se na preranom dolasku.
…/Upadica Radin: Ne, ne u redu je./…
Zahvaljujem. Poštovani ministre, poštovana ministrice sa suradnicima iako je danas dan kada bi u sasvim novom svjetlu nakon uhićenja glavnog državnog inspektora mogli raspravljati o tome kako se našim poljoprivrednicima vrlo strogo kontroliraju administrativna opterećenja dok sa druge strane imamo dumping cijene nekvalitetne uvozne robe i kako je to moguće. Također dan kada po prvi put u povijesti Hrvatskih šuma, u upravljačkoj strukturi nemamo ni jednog imenovanog šumarskog stručnjaka. Ovakav zakon se po svemu, a ovakav zakon se po svemu dotiče šumarstva i upravo zbog poštovanja prema struci i prema agronomskoj i prema šumarskoj i svim onim proizvođačima, pričat ću danas upravo o samoj temi ovog zakona, a ne o političkoj situaciji.
Danas raspravljamo o zakonu koji se tiče naših 12 do 13 tisuća proizvođača soje, oko 18 tisuća uzgajivača goveda, hrvatskih šuma, privatnih šumoposjednika, dakle oko gotovo 50% površine RH, prerađivača drva, konditorske i mesne industrije, dakle vrlo širok spektar primjene ove europske uredbe. Danas raspravljamo o zakonu kojim se implementira uredba o proizvodima povezanim sa deforestacijom. Iako pozdravljamo svaku inicijativu koja štiti okoliš i šumske resurse, dužnost nam je upozoriti na ozbiljne izazove i nelogičnosti koje ova uredba donosi za hrvatske poljoprivrednike i šumare. Naime, naš sustav zaštite šuma strogo je reguliran. Zakonom o šumama krčenje je zabranjeno, u ARKOD sustavu u koji poljoprivrednici prijavljuju svoje površine za potporu nije moguće prijaviti proizvodnju na zemljištu koje se u katastru vodi kao šuma. Da bismo približili koliko smo napredni u zaštiti šuma u RH dovoljno je reći da se u Hrvatskoj šumom smatra površina veća od 0,1 hektar dok europska uredba taj prag postavlja na 0,5 hektara. Dakle naš sustav je stroži i time dodatno onemogućuje krčenje šuma. Već se time osigurava i da poljoprivredna proizvodnja ne ugrožava šumske površine. Stoga kod nas se događa upravo suprotan proces. Zbog napuštanja poljoprivrede u pojedinim područjima površine obuzima šumska vegetacija pa svjedočimo sukcesiji šumskih staništa, a ne deforestaciji i upravo vjerujem da će nacionalna inventura šuma koja je u završnoj fazi i dokazati i potvrditi ovakve podatke. Stoga rizik od kršenja ove uredbe u Hrvatskoj je iznimno nizak. Unatoč tome naši poljoprivrednici suočit će se sa dodatnim kontrolama koje će stvoriti administrativno i financijsko opterećenje. Uredba zahtjeva geolokacijske podatke, izjave o dužnoj pažnji tzv. DDS i procjene rizika iako svi naši poljoprivrednici kako sam već rekla, prijavljuju površine u već iskontrolirane, u iskontroliranom sustavu koji je učestalo praćen satelitskim snimkama i jasno dokazuju da obrađuju poljoprivredno zemljište. To dokazuju i svojom dokumentacijom. Nakon toga prijavljuju količine proizvodnje sa tih površina također u Agenciji za plaćanje. Isto vrijedi i za farmere, za proizvođače stoke koji su registrirani sa svojim farmama u HAPIH sustavu kao i za šumarstvo koje ima ustrojene gospodarske jedinice, odjele, odsjeke sa trajnim oznakama. Da malo pojasnim proces koji očekuje naše proizvođače. Dakle prvo će biti potrebno dostaviti izjavu o dužnoj pažnji dakle taj DDS kojom tvrtka mora podnijeti prije nego što drvo ili bilo koji drugi proizvod stavi na tržište EU ili ih iznese, izveze. To je službeni dokument koji unosi u Europski informacijski sustav. Nakon toga što se popuni ta izjava recimo konkretno za šumarstvo gdje se unosi vrsta drveta, količina, geolokacija, datum sječe, klikne se u sustavu predaja i sustav automatski dodjeli referentni broj DDS-a. Referentni broj znači da je izjava pohranjena u europskom sustavu, povezana sa brojem i povezana sa proizvodom koji se stavlja na tržište. Dakle na ovaj način se povezuje sa popratnicom, sa teretnim listom ili pratećim listom. Ali najveći teret snosit će oni mali proizvođači koji nemaju kapacitete za ovakvu dodatnu birokraciju, zato smatramo da se za hrvatske poljoprivrednike mora uvesti pojednostavljena procedura nadzora proporcionalna stvarnom riziku. Ključno je digitalno povezati HAPIH, Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, Šumarski geoportal i sve druge relevantne baze kako bi se automatizirala provjera podataka, smanjilo administrativno opterećenje i ubrzala obrada zahtjeva. Podsjetimo, Hrvatska je očuvala primarne šume autohtonih vrsta upravo onakve kakve se žele zaštititi ovom uredbom, dok su u mnogim državama EU primarne šume bile iskrčene i kasnije zamijenjene plantažama. Mi smo upravo zahvaljujući šumarskoj struci i tradiciji dugoj 260 godina održali šume prirodne i one danas služe kao primjer održivog gospodarenja. Uredba je donesena i neizbježno je da će se ona ugraditi u naše zakonodavstvo, međutim ono što nas zanima je sama implementacija iste i kako će biti tumačeno da naši proizvođači dokazuju sljedivost za svoje proizvode. Naime, o pojednostavljenju te implementacije ovisi koliko će ona koštati naše proizvođače, koliko će ljudi dodatno raditi na dokazivanju svega onoga što već samo provodimo. Naime, hoće li naši poljoprivrednici morati stvarno upisivati koordinate dodatno u neku aplikaciju, hoće li se ovdje priznati ARKOD parcela kao moguća koordinacija. Kako će se uredba primjenjivati na šumarski sektor. Šumarska struka površine dijeli na gospodarske jedinice, a njih na odjele i odsjeke, a drvna masa iz pojedinih odsjeka grupira se na zajedničkom pomoćnom stovarištu jer jedino do njega može doći transportno vozilo. Sve te površine sa svojim oznakama imaju trajno vezane koordinate, a njihovo dokazivanje je dodatan posao. Ovo vam je kao da adresa vaše ulice nije dovoljan dokaz iako je to službeni podatak RH i to morate dodatno dokazati svojom geotagiranom fotografijom. U RH etati oko 6 milijuna drvene mase godišnje. Znači da bi to ako bi se išlo po kamionu bilo oko 300 tisuća DDS brojeva odnosno izjava s tim da se tu može, mora napomenuti da bi to bilo u slučaju samo kad bi jedna vrsta drveta bila na određenom prijevoznom kamionu. U šumi se sve mora ispuniti, a mi sami znamo da na puno mjesta signala nema. Daljnje je pitanje tko će malim šumoposjednicima ispunjavati DDS. Ovdje će se otvoriti još jedan dodatan posao za savjetodavnu službu kao i za onaj dio za poljoprivrednike, proizvođače soje. Da ne spominjem dalje kako će pilanar kada njemu iz samo jedne gospodarske jedinice može doći 500 DDS brojeva ako se RH odluči da ide po, po tovaru, a onda on doprema robu sa više gospodarskih jedinica, kako će on dokazati sljedivost na svom namještaju pa će se dogoditi da je na stolu jedan dio napravljen od materijala sa jednim DDS brojem, noge stola sa drugim, a dio npr. sa furnirskim dijelom može doći od trećeg DDS proizvoda tako da je vrlo važno na koji način će RH odrediti ovaj zakonodavni dio okvira i na koji način će potači svoje proizvođače ili ih, ili im otežati njihov posao. Dakle vrlo je bitno kako će netko objasniti da u našem sustavu postoji način rada koji zadovoljava sve kriterije ove uredbe ali se ne zove koordinata nego se zove ARKOD parcela, registarski broj farme, dio gospodarske podjele šume i slično. Hoćemo li mi kao država uspjeti dokazati i argumentirati naš način rada i ishodovati najjednostavnije moguće administrativno opterećenje za naše proizvođače. Velik dio, velik sustav kao Hrvatske šume ima i informatičare i veliki broj zaposlenika i njima iako će to biti dodatno opterećenje ali će uspjeti odraditi taj posao ali veći problem će se naći pred malim i srednjim šumoposjednicima kao i pred poljoprivrednicima. Teret će velikim dijelom pasti na leđa savjetodavne službe. Ovim, u ovom trenutku ne usudim se ni razmišljati što će biti sa našim konditorskim industrijama koje uvoze kakao i ako se njihovi dobavljači ne budu željeli pridružiti ove, pridržavati ove uredbe te odlučili prodati kakao u neke druge zemlje koje nemaju ovu odredbu kako bez ovih dokumenata se neće smjeti uvesti u EU. Ovo će zasigurno dovesti do velikih povećanja cijena proizvoda koje koriste kakao i neke druge sirovine jer je usudila bih se reći, da je ovo jedan od najkompleksnijih sustava europske administracije koji EU uvodi i to ne isključivo samo radi zaštite svojih europskih šuma nego upravo radi zaštite svjetskih prašuma, pluća ovog našeg planeta. Tako da prolongiranje, moguće prolongiranje ovih rokova i mogući daljnji pregovori na razini EU su ključni za naše proizvođače i upravo je ključno hoće li u nadolazećem razdoblju RH uspjeti osigurati najblaže moguće zakonodavno opterećenje za naše proizvođače kako bi ova uredba RH i samim tim proizvođačima uistinu bila vjetar u leđa, a ne dodatno administrativno opterećenje koje dovodi do proizvodnje, do poskupljenja proizvodnje. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Miletić i gospodin Jurčević zastupat će Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića. Prvi je gospodin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Radin, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovana gospođo ministrice, poštovani ministre sa svojim državnim tajnicima, kolegice i kolege vladajući, kolegice i kolege poštovani iz oporbe.
Danas raspravljamo o konačnom prijedlogu Zakona o provedbi EU, propisu koji će imati dugoročan utjecaj na hrvatsku poljoprivredu, hrvatsko šumarstvo, gospodarstvo, međunarodnu trgovinu. Ja bih rekao da je isto tako važno da se radi o zakonu koji se tiče našeg odnosa prema stvorenom svijetu, našem suživotu s prirodom i odgovornosti koju mi imamo onda prema svim onim generacijama koje nam dolaze. Zašto je ovaj zakon potreban? Pa na stranicama obrazloženja čitamo kako je jasno navedeno da je deforestacija odnosno uništavanje šumskih površina, o tome ću nešto kasnije jedan od najvažnijih pokretača i globalnog zagrijavanja, gubitka bioraznolikosti itd. i zato Europska unija donosi ovu uredbu, žele smanjit vlastiti otisak na šume svijeta, osigurati da ne znam, čokolada koju jedemo, kava koju pijemo, drvo koje uvozimo ne nastaje na štetu dobrobiti je li cijele prirode ili naroda i to sve svatko razborit treba podržati ne. Hrvatska kao odgovorna članica EU isto onda uspostavlja takve mehanizme koji nam dolaze odozgora je li, a to radi ova uredba, mehanizme, nadzor, kontrole, provedbe tih pravila. Dakle zakon ide u tri ključne stvari, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Carinska uprava i Državni inspektorat. Državni inspektorat, o tome ću mrvicu kasnije. Njihove ovlasti su precizno propisane, provjere, kontrole, procjene rizika, razmjene informacija, suradnja s državama članicama EU, obvezuje, propisuje obveze gospodarskih subjekata, sustav dužne pažnje, dokumentacija, geolokacija, sljedivost, dokazi da roba nije povezana sa deforestacijom. Sve to treba podržati. Uvodi jasne, stroge, pravedne sankcije, prekršajne odredbe, podupiremo da kazne idu koliko do 4% ono godišnjeg prometa. To je dobro. Dakle, evo jasno sa ovog mjesta to podupiremo. Ako sam dobro shvatio iščitavajući do kraja iduće godine mi u stvari ćemo trebati imati potpuno funkcionalni sustav je li po ovom pitanju, zato ide sad zakon i to je sve, taj dio stvarno treba podržati.
Tu je naše odgovornost naravno gospodarska, moralna a ja bih onda rekao i duhovna jer je to neodvojivo je li za naše biće. Kao kršćanski demokrat, dakle mi imamo tu priču očuvanje šuma je li prirode koji je božji dar čovjek i to nije nikakav luksuz, nego to je naša moralna obveza. Imamo tu encikliku poznatu laudato si gdje papa upozorava pokojne da je ekologija neraskidivo povezana sa ljudskim i društvenim pitanjem, pa evo važno je uvijek to nekako si posvijestiti, a to ovaj zakon isto radi ako mogu tako se izraziti jer on govori kako je briga o šumama u stvari briga i o ljudima, je li? To je isto ono što podupiremo deforestacija nije zato samo ekološki problem, to je problem nepravde, nepravde.
E sad kad smo kod nepravde, onda evo malo o nepravdi. Italija je jedan od glavnih kupaca našeg drveta, našeg drva. Prema podacima Com tradea Hrvatska je 2024. u Italiju izvezla preko 100 milijuna dolara piljenog drva, sto milijuna dolara. Italija je istovremeno glavni dobavljač namještaja u Hrvatsku. I sad šta to znači? Analiza Instituta za ekonomiju kaže kako Hrvatska u trgovini sa Italijom ima najnepovoljniji odnos jediničnih cijena.
Prosječna cijena kilograma robe koju mi izvozimo u Italiju je 0,50 centi prosječno. E sad pazite mi istu tu robu plaćamo 1,50 centi po kilogramu, 1,50 centi. To plastično govori izvozimo sirovinu, vrhunsku sirovinu, a onda uvozimo skupi finalni proizvod. Zašto je to tako? Zašto je uništena drvna industrija u Gorskom kotaru? Zašto je uništena industrija u Vrbovskom? Bio sam tamo, dakle s tim ljudima. Koje su tu igre? Zašto mi ne možemo proizvoditi svoj namještaj? Zašto izvozimo vrhunsko drvo a onda ga kupujemo je li po znatno skupljoj cijeni. I taj naš Gorski kotar je simbol i žarište problema, sjećamo se još onog strašnog ledoloma koji je 2013., 2014. godine kad se dogodio stradalo je preko 2 milijuna kubika drva a onda je uslijedila ekspanzija potkornjaka, gotovo 400 000 kubika crnogorice je uništeno.
I Gorski kotar se tu stvarno susreo sa velikim izazovima. No, gledam ovdje kolegice i kolege, kaže jačanje institucija, uvođenje zakona je li, jačanje institucije, borba protiv nelojalne konkurencije. Podržavamo, podržavamo. I onda kaže zakon predviđa dodatna sredstva za Državni inspektorat.
A braćo moja i sestre kako možeš imati plaću 4200 eura toliko je imao uhićeni, 4200 eura i onda kaže ima kuću 500 000 eura, onda ima kuću na moru na Krku 400 000 eura. Onda ima dionice, puške, auto koliko 100 milja eura ne? Navodno. I sad vi meni objasnite kako? Koji čarobni štapić? Kako netko može, dakle imati plaću 4000 eura, a onda imati imovine ne znam milijon eura, auto od 50, 100 hiljada eura. Kako evo? Mi, dakle ja nisam biznismen, ja sam po struci teolog i filozof ali me jako zanima logičar sam ne kako? Kako evo, evo 30 godina da radiš i da imaš plaću 4000 eura. Kako možeš imati kuću od 500 tisuća vrijednu, drugu od 500 tisuća eura, auto od 100 tisuća eura? Ajde vi meni objasnite kako? Ja prvi put u svom životu sad sam digo kredit na auto i kupio Mazdu 3 ono, prvi put a radio sam 13 godina na radiju, paralelno u školi, dva posla. Dakle, 16 godina dva posla, prehranjivao svoju obitelj. Nisam si nikad mogao kupiti novi auto jer imaš prihode i rashode. Imaš djecu, školovanje jel' tako? Plaćaš djeci karate, školu, glazbenu. Znači prvo su djeca. I onda šta ti ostane onda s tim nešto, mislim šta možeš? I sad kako? Sad vi meni objasnite kako?
I mi onda ovdje predviđamo šta ćemo mi napraviti, osigurati. Dakle, morate postavljati na ključna mjesta poštene ljude, poštene ljude inače ništa nema smisla, ništa nema smisla. Onda ovi vokeri jedva dočekaju, pale baklje, slave. Kaže vidite ih to su oni lopine kradu ovo. Morate postavljate poštene ljude na ključna mjesta i ne one koji ne znam ni šta šalju poruke preko medija, ne znam jedva bi dočekali da zasjednu negdje, valjda da razvijaju dalje biznis. Poštene ljude, inače ćemo ostati bez Hrvatske, poštene ljude.
Dakle, poštovane kolegice i kolege Hrvatska je predivna zemlja, predivna zemlja, bogata zemlja i ima mjesta za svakoga tko hoće pošteno raditi, sebe ostvarivati. A lopovi koji god nosili stranačku boju dresa ne bi trebali biti na vodećim ključnim mjestima. Politika je služenje, to je čast, to je poziv, to je izgaranje. To je izloženost na vjetrometini i oni koji te razumiju i oni koji te ne razumiju. Ali to, ti si tu iz ideala. Politika nije uhljebljivanje matere, ćaće, kćeri, sinova, rodbine, gradnje nekih vila i to. I onda dođe Isus i kaže svako koljeno past će nice predame i položit će račun za svoj život.
Pa zar se bar malo boga ne bojimo? Bar malo? Nas se ne bojite, u redu. U redu, ne morate ali boga, bar malo jer ćemo svi tamo doći položiti račune. Gospodine Jurčević oprostite što sam uzeo dobrih 3 minute.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani predsjedavajući, poštovana ministrice i poštovani ministre sa svojim suradnicima, drage kolegice i kolege i naravno dragi hrvatski građani.
Čuli smo koliko je dobrih namjera sa ovom uredbom, odnosno sa ovim zakonom i sa njegovom implementacijom od onih planetarnih opće ljudskih razloga do čuli smo i u prvom ovdje izlaganju nekakvih problema koji će se pojaviti i za hrvatske proizvođače i za cijeli hrvatski sustav kako primijeniti i oživotvoriti da se načela te uredbe primijene.
Na koncu jel' prije mene kolega Miletić je zapravo sve rekao i postavio je pitanje, je li retoričko zapravo na koje je i odgovorio i otvorio je ono što je najbitnije u Hrvatskoj. Svaki dan usvajamo gotovo u Saboru uredbe koje su korisne načelno, formalno-pravno ali se suočavamo i sudaramo zapravo sa praksom u Hrvatskoj koja ima potpuno drugačije učinke.
Vezano za ovaj problem koji smo danas čuli, dakle opet se vraćamo onim općim stvarima, dakle korupciji koja postoji u Hrvatskoj. I kolega Miletić je otvorio na koncu vrlo konkretan primjer vezano na aktualno uhićenje. Dakle, kako je moguće da netko u Hrvatskoj, a on nije usamljen i mogli bismo ih nabrajati stotine i stotine ili u postocima negdje 0,5% stanovnika Hrvatske, dakle koji su ta vladajuća oligarhija koja krčmi, možemo baš tu riječ reći od devedesete godine ono što je sve bilo zajedničko i opće dobro. Valja podsjetiti da sve te probleme smo naslijedili u tranzicijskome procesu i da bez razumijevanja tog općeg polazišta, dakle nikada ni jedna uredba neće ovdje zaživjeti i donijeti korist koju od nje očekujemo i koja je ona formalno pravno, pa vjerojatno i sa nekom intencijom nosi.
Stoga valja podsjetiti više puta sam o tome govorio i to treba znati i naglašavati dokle god ne počnu promjene u tome smislu u Hrvatskoj. Doktorica Davorka Budimir je zapravo sve konkretno istražila taj temeljni problem i svi bi tu knjigu trebali, odnosno te dvije knjige pročitati. Jedna knjiga govori o upravljačkim elitama u Hrvatskoj od osamdeset, dakle u socijalističkoj Hrvatska '86. do '90-te, a druga govori o upravljačkoj eliti u samostalnoj Hrvatskoj, dakle od devedesete do dvije tisućite godine gdje je i brojčano i ostalo pokazano zapravo da se u Hrvatskoj ništa nije promijenilo osim nečega što pravnici zovu vlasničkih odnosa.
To znači u onom bivšem sustavu nešto najgore bilo je privatno vlasništvo. I to privatno vlasništvo je '45.-te pa nekoliko narednih godina na razne načine zakonskim i drugim terorom pa i bez zakona kad se radi recimo o zemljišnim zajednicama koje su vlasnici, pravi vlasnici iako formalno ne u Hrvatskoj zapravo velikih dijelova i šuma i poljoprivrednog zemljišta itd.
Dakle, radi se o tome da je ta struktura koja je pljačkala i upropastila tu državu koju je volila, je li iako je to bilo svetogrđe a onda kad smo ušli u kapitalizam gdje je privatno vlasništvo svetinja, dakle počelo je natjecanje tih naslijeđenih struktura, dakle te crvene buržoazije kako su već i u komunizmu opisivali te korupcijske pljačkaše tadašnji znanstvenici. Dakle, oni su se preselili u nove okolnosti gdje si najpametniji i najljepši i najugledniji što više imaš.
Odakle dakle ovaj slučaj da netko sa plaćom od 4200 eura može imati, dakle nevjerojatne količine imovine, novca i svega ostaloga. Valja podsjetiti osim toga i na činjenicu da je posljednji zakon kojeg je donio Sabor socijalističke republike Hrvatske bio ukidanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine. Tu se vidi dakle ta pripremljenost seljenja struktura koje su znale i bile dovoljno educirane što će se događati da i u novim okolnostima sačuvaju pozicije moći kako u politici, dakle tako i u svemu onome što govorimo upravljački sustav. To znači čvorišna mjesta unutar društvenog i državnog institucijskog sustava. I nitko tko želi dobro Hrvatskoj, a sudjeluje i participira u vlasti od ovih čelnih tijela uključujući i Sabora pa na niže ne može ništa korisno za Hrvatsku napraviti ukoliko ne uvažava ovu temeljnu činjenicu, dakle da smo ušli u novi svijet devedesete u svakom pogledu, ali sa starim ljudima jel' koji se onda kroz sustav obrazovanja i egzistencijalnu ucjenu itd. reproducira i sada nakon 35 godina imamo mlade ljude koji dakle žive u tome korupcijskom svijetu i isti čas kad ulaze u državni upravljački sustav, u politiku pitaju gdje će moći i oni pljačkati jer im je to na neki način čak rekao bih etičko načelo jel' koliko god je ono deformirano.
Evo u tome smislu kad se radi o ovim važnim resursima molim i vas mlađe ministre jel' da uvažavate to kada kadrirate i sa uvažavate ovo što je rekao vrlo jednostavno, ali zapravo vrlo složeno u Hrvatskoj kolega Miletić. Dakle, neće biti sreće u Hrvatskoj niti će biti Hrvatske u bilo kojem obliku ukoliko ne budemo na upravljačke položaje …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… postavljali poštene ljude, poštene ljude.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepo.
Gospođa Draženka Polović ispred Kluba zastupnika Možemo! Izvolite.

Polović, Draženka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući i pozdravljam sve prisutne.
Dakle, pred nama su dva zakonska prijedloga koja na prvi pogled pripadaju različitim segmentima poljoprivredne i okolišne politike, ali su u praksi naravno duboko povezana. Oba ova akta neću ih stalno navoditi govore o jednoj ključnoj temi koliko smo zapravo spremni osigurati kvalitetan nadzor poljoprivrednih lanaca vrijednosti u Hrvatskoj i to u uvjetima sve strožih europskih pravila, ali i rastućih očekivanja potrošača i pritom i stvarno zaštititi okoliš i doprinijeti stvarno borbi protiv klimatskih promjena.
U oba ova zakona, o oba ova zakona već smo kao klub govorili i pritom naglasili moguće pozitivne strane, ali i oprez potreban u njihovu provođenju, pa ću ja evo danas ponoviti na onoj najopćenitijoj razini stvari koje smo mi kao klub, koje smatramo da su važna i o kojima treba voditi računa.
Prvi zakon odnosi se na provedbu europskog okvira koji želi zaustaviti globalnu deforestaciju uzrokovanu trgovinom. EU traži da ni jedan proizvod poput drva, kave, kakaa, gume, soje i govedine ne može na tržište ako nije dokazano da nije pridonio uništavanju šuma. To je velik i ambiciozan zadatak doista. Za Hrvatsku kao državu sa visokom šumovitošću i snažnim drvnim sektorom, ali i razvijenim stočarstvom i onim što želi biti ovo nije administrativna formalnost. To je strukturna promjena načina praćenja sljedivosti proizvoda od polja do izvoza osobito kada znamo da za sve probleme o kojima govorimo u načinu krčenja šuma, u stanju u Hrvatskim šumama itd.
Sama Uredba 2023/1115 ima potencijal da bude značajan instrument. Zabranjuje stavljanje na tržište EU-a robe i proizvoda koji su povezani sa krčenjem šuma ili degradacijom. To znači da bi EU doista mogao smanjiti svoj hajmo tako malo eufemistički reći udaljeni doprinos globalnoj deforestaciji, emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti u zemljama izvoza, odnosno pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena jednom riječju.

Prijedlog zakona koji je Vlada RH podnijela ovdje zapravo samo transponira tu uredbu u hrvatsko zakonodavstvo, definira nadležna tijela, ovlasti, mehanizme nadzora i sankcije te prekršajne odredbe. Kada su u igri pravilna implementacija, sustav i dužne pažnje, praćenje porijekla i transparentnost lanaca opskrbe ovaj zakon je mogao biti model kako regulirati ugljični i ekološki otisak potrošnje u EU.
U idealnom slučaju ta je regulativa primjer ekološke odgovornosti koja nameće korporacijama troškove i motive da prate usporedive i ambiciozne ciljeve i da se suzdrže od jeftinog pribjegavanja destruktivnoj opskrbi. Međutim, događaji tijekom 2024. i ove 2025., te nova verzija zakona odnosno prijedloga zakona, izmjena razotkrivaju važna popuštanja. Ti kompromisi ukazuju na strukturalni problem.
Zakonodavstvo koje je zamišljeno kao ekološki predvodničko konvertira se, mijenja se pod tim pritiscima u prilagođeno realnom tržištu sa olakšicama za korporacije i male privrednike. Pod jačanjem konkurentnosti i pojednostavljenjem regulatornog okvira zapravo se misli na slabljenje europskog zelenog plana bojimo se. Pod krinkom simplifikacije dešava se u stvari deregulacija. Dobar dio poslovnog sektora oni najodgovorniji koji su proteklih godina dio svog profita ulagali u prilagodbu zelenoj tranziciji sada su pomalo bijesni, jer sa ovim pojednostavljenjem išlo na ruku onima koji to nisu učinili. To znači sljedeće: Iako je regulativa formalno usvojena primjena je nekoliko puta odgođena. Prvobitno je Zakon o deforestaciji da ga tako nazovem kako ga popularno zovemo trebao stupiti na snagu 30. prosinca 2024. No, zbog zabrinutosti država članica trećih zemalja, trgovaca, gospodarskih subjekata, te navodno tehničkih problema oko IT sustava regulacija je prolongirana prvo do 30. prosinca 2025., a zatim je Vijeće u studenom 2025. predložilo novu jednogodišnju odgodu uz mogućnost dodatnog vremena do lipnja 2027. Taj manevar jasno pogoduje i industriji. Umjesto da se zakon učinkovito primijeni čim je usvojen daje se dodatno vrijeme da se prilagode i time se efekt hitnosti i svega onoga što on u bioraznolikosti znači donekle prigušuje.
Inspekcijske službe i nadležna tijela moraju biti kadrovski pojačane. Bez toga zakon će postojati samo na papiru, a upravo svjedočimo kadrovskoj devastaciji na razini cijele Hrvatske. Drugim riječima, Zakon o provedbi Uredbe o deforestaciji je bio i još uvijek jest potencijalno moćan zakon za smanjenje globalne deforestacije povezane sa potrošnjom EU-a. Međutim, kroz odgode, pojednostavljenja, dužne pažnje, institucionalne revizije pod pritiskom industrije zakon riskira da postane na neki način umrtvljen. Taj proces pomicanja roka, smanjenje obveza, oslobađanje dijela lanaca opskrbe funkcionira po logici zaštite bojim se korporativnih interesa, a ne globalne klime i prirode.
Time umjesto da bude paradigma ambiciozne i transformativne zelene politike riskira da postane još jedno pravilo koje se ignorira što šteti ne samo globalnim klimatskim i biološkim ciljevima nego i povjerenje građana u institucije koje su se deklarirale kao zelene.
S druge strane Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu kada govorimo o tome što ovdje vidimo kao pozitivno i u zakonskim izmjenama a o čemu moramo voditi računa i biti oprezni valja reći sljedeće. Jasnije definiranje djelokruga i financiranja agencije može značiti bolju institucionalnu stabilnost i dosljedniju provedbu agrarnih politika. To može pomoći da kontrola nad hranom, stočarstvom, primjenom standarda i potporama bude transparentnija i predvidljivija.
Usklađivanje s europskim propisima i nacionalnim strategijama može olakšati pristup EU fondovima, subvencijama, programima ruralnog razvoja, održivosti, standardima kvalitete i sigurnosti hrane i u tom smislu je pozdravljamo. Ako je agenciji omogućeno da djeluje učinkovitije i s jasno definiranim ovlastima može postojati jasni potencijal za bolje reguliranje i kvalitete stočarstva, zaštite okoliša, genetike životnija, zdravstvene i veterinarske standarde. To su prednosti kad institucija radi svoj posao.
Međutim, iščitavamo i potencijalne rizike pogodovanja i logike kapitala u ovim zak… u ovom zakonskom prijedlogu. Iako sam tekst zakona ne ukazuje eksplicitno na restrukturiranje u korist velikih poljoprivrednih igrača ili ograničavanja malih proizvođača moguće je predvidjeti nekoliko opasnosti pogotovo kad institucionalna reforma ostane netransparentna ili ako je ne daj Bože koruptivna.
S jedne strane jačanje ovlasti agencije može značiti jaču kontrolu nad poljoprivredom, kriteriji, standardi, regulativa, a u praksi to često pogoduje većim gospodarstvima i agrarno industrijskim subjektima koji imaju resurse da ispune sve birokratske, administrativne zahtjeve i zadatke dok npr. to su već i kolege danas spomenuli i u replikama dok primjerice manje obiteljska gospodarstva ili mali ekološki proizvođači mogu biti preopterećeni i procedurama i standardima i troškovima i na taj način time potencijalno biti marginalizirani.
Dalje, institucionalne izmjene radi usklađivanja sa strategijama i propisima često idu na ruku, idu pod ruku s liberalizacijom tržišta i standardizacijom proizvoda. To može dovesti u privilegirani položaj komercijalna industrijska, položaj komercijalna industrijska, industrijsku poljoprivredu a smanjiti prostor za lokarnu, lokar… lokalnu i malu poljoprivredu baziranu na održivosti, biološkoj raznolikosti i samodostatnosti.
Kada institucija regulira tko, kako i na koji način smije proizvoditi lako se može desiti da se poljoprivreda tretira kao industrija, a ne kao ruralna tradicija a rekla bih čak i kao jedna kulturna i važna aktivnost. Time se seljak posebno onaj manjeg opsega pretvara na neki način u poslovni subjekt a s obavezama u kontekstu kapitala, tržišta i profita.
Institucionalizacija standarda često implicira uniformnost standardizirane sorte, standardiziranu kontrolu. To može naravno ograničiti naše tradicionalne sorte, autohtone genetske resurse, ekološke metode, raznolikost proizvodnje i u sve ono što je u dugom roku štetno za otpornost i samodostatnost našeg eko sustava.
Dakle, dok formalno reforma izgleda neutralno ili tehnički korisno u okviru kapitala i profita može doprinijeti koncentraciji agrara, komercijalizaciji i marginalizaciji malih ekoloških proizvođača. Zato ono što trebamo pratiti i voditi računa je hoće li mali proizvođači, OPG-ovi, ekološki tradicionalni, ekološki i tradicionalni imati podršku da isprate promjene jer bez toga postoji rizik da ih reforma gurne u neravnopravan položaj u odnosu na velike investitore.
Treba pratiti i kakav je odnos prema ekologiji, biološkoj raznolikosti, autohtonim sortama i ruralnoj samodostatnosti. Postoji opravdani strah da će profitirati veći agrarni investitori a izgubiti mali poljoprivrednici i obiteljska gospodarstva.
Zbog svega rečeno a u svjetlu također i jučerašnjih zbivanja velik oprez je opravdan jer u društvenom i gospodarskom kontekstu kakav danas imamo i EU globalizacija, kapital, profit ovakve reforme lako postaju instrument centralizacije i profitnog agrarno industrijskog modela a ne zaštite ruralnih zajednica, male poljoprivrede, diversifikacije i održivosti.
Evo, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospođa Marijana Petir ispred Kluba zastupnika HDZ-a.
Izvolite.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Zastupnice i zastupnici, ministrice, ministre, državni tajnici sa suradnicima sve vas srdačno pozdravljam i drago mi je da danas raspravljamo o ovako važnim zakonima koji ustvari mogu Hrvatskoj pružiti konkurentsku prednost ako se dobro postavimo u njihovoj provedbi.
Pa krenimo redom, rekla bih da prije svega treba dati širi europski kontekst. Puno smo ovdje slušali o zelenim ambicijama EU, o tome kako na našem području nema deforestacije i to je sve točno, no rekla bih da ova regulativa nije samo vezana uz zaštitu okoliša, uz smanjenje ugljičnog otiska, da je ona itekako vezana uz tržište, uz suzbijanje nelojalne konkurencije i uz zaštitu naših i šumoposjednika ali i poljoprivrednika.
Obzirom da ovdje govorimo o šest proizvoda koji su regulirani Uredbom o deforestaciji, a tri proizvoda imamo u Hrvatskoj veću pažnju treba pokloniti njima i vidjeti što još možemo napraviti u ovom razdoblju kad je izborena odgoda primjene uredbe kako bi pripremili i naš administrativni aparat, prije svega HAPIH, ali i naše poljoprivrednike za primjenu ovih odredbi.
EU je ustvari ovom uredbom željela poslati i jasnu poruku trećim zemljama s kojima već ima sklopljene trgovinske ugovore i za koje poljoprivrednici često govore, europski poljoprivrednici da njihovi interesi tim trgovinskim sporazumima s trećim zemljama nisu dovoljno zaštićeni. Naime, što se događa? U trećim zemljama u kojima se proizvodi ovih 6 proizvoda dolazi do krčenja šuma kako bi se stvorile nove poljoprivredne površine, što sasvim sigurno nije dobro. Koriste se ona sredstva u zaštiti te poljoprivredne proizvodnje koja na području EU nisu dozvoljena i kad je riječ i o pesticidima i o herbicidima, ali i o antibioticima, antimikrobnim sredstvima kad govorimo o stočarskoj proizvodnji, te ono što također brine jest nepoštivanje socijalnih prava radnika koji u tim trećim zemljama se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Dakle, na to EU sasvim sigurno mora dati pravi odgovor i stvoriti mehanizme kako bi proizvodi dobiveni na ovakve načine koji su suprotni vrijednostima koje zastupa EU dobili, ako možemo tako reći, zapreku ulaska na naše tržište.
U Hrvatskoj je stanje okoliša izuzetno dobro, mi smo mala zemlja sa relativno dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač i u nekom lokalnom i regionalnom smislu. Hrvatska je GMO free zemlja i jedan od najvećih proizvođača i izvoznika GMO free soje u Europi, naš Jadran je najčišće more na Mediteranu, a naš poljoprivrednik još uvijek proizvodi hranu na tradicionalan način, tako da ta hrana ima okus i uz to što proizvode hranu za nas, naši poljoprivrednici čuvaju i naš hrvatski prostor i to je razlog zašto mi i njih stavljamo u prvi plan kad razgovaramo o ova dva zakona. Ako dodamo tome i činjenicu da je gotovo 50% Hrvatske zaštićeno u raznim kategorijama zaštite prirode, jasno je da imamo dobar način upravljanja resursima, ali isto tako da je u mentalitetu hrvatskog čovjeka, a posebice poljoprivrednika da živi u skladu sa prirodom i to je naša vrijednost. Više od 260.g. potrajnog i održivog upravljanja šumama jasan je znak da Hrvatska na svom području ne dozvoljava deforestaciju, čak govore podaci da nam se površine pod šumama povećavaju, no ono na što mi u klubu želimo upozorit bilo bi loše ako bi se to događalo na uštrb poljoprivrednih površina jer naš je cilj da poljoprivredne površine stavimo u funkciju, da ih obrađujemo i da na njima proizvodimo hranu.
Iz svega ovog što sam rekla proizlazi da nas čeka zahtjevan posao jer EU često u dobrim namjerama, kao što jest ova uredba, zna zakomplicirat stvari, pa i stavit dodatni administrativni teret i upravo u tom smislu je i naš klub zastupnika djelovao u okrivu svoje političke grupacije na europskoj razini Europske pučke stranke kako bi sa državama koje imaju slične poglede i razmišljanja stvorili koalicije i postigli odgodu primjene ove uredbe i dali još dodatno prostora za pregovore i fleksibilizaciju onih odredbi, posebice koje se odnose na obaveze malih poljoprivrednih proizvođača. U tom smislu ovu odgodu gledamo i kao prostor u kojem želimo ohrabriti i nadležna ministarstva da i na vijećima ministara, ali i u komunikaciji sa našim zastupnicima u Europskom parlamentu kroz amandmane i suradnju s drugim državama doista postignu to da taj administrativni teret za one koji će morat provodit ovu uredbu bude što manji.
Jasno je da kroz sustav Hrvatskih šuma imamo već GPS podatke o šumama, da kroz sustav HAPIH-a imamo GPS podatke o farmama goveda, ali trebamo uzet u obzir i to da imamo 12 tisuća proizvođača soje koji su uglavnom u skupini malih i srednjih proizvođača, da je starosna dob naših poljoprivrednih proizvođača jako visoka i da u tom smislu dodatno administriranje za njih će predstavljati problem. Iz tog razloga kapacitiramo HAPIH i zapošljavamo nove ljude za što je osiguran novac i u proračunu, a ova odgoda primjene uredbe daje prostor HAPIH-u da pripremi svoje kadrove na pravovremene aktivnosti koje će bit potrebno provest, te isto tako zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede koje je prihvatilo kroz naše dosadašnje razgovore savjet i potrebu da se u podršku našim poljoprivrednim proizvođačima osim javne savjetodavne službe uključi i privatna savjetodavna služba u vidu i agronomske komore, te vjerujem da će i za njih biti osigurana dostatna sredstva kako bi oni mogli pružit svu potrebnu pomoć našim poljoprivrednicima u prilagodbi provedbe ove uredbe.
Ono što nas veseli u klubu zastupnika jest podatak da raste broj malih i mladih poljoprivrednika, što znači da su mjere koje ulažemo dale rezultate no cilj je da ih snažnije podržimo kako bi oni ostali živjet na selu, kako bi za nas proizvodili hranu, na taj način jačali prehrambenu sigurnost ali i čuvali naš hrvatski prostor. Zbog toga smatramo da ova zakona jesu u potpori politika koje zastupamo i na razini Vlade i na razini vladajuće većine, ali u okviru europskih institucija. I u tom smislu možemo biti ponosni na način na koji Hrvatska gospodari svojim prirodnim resursima i kako ih čuva kao što možemo biti i ponosni na naše poljoprivredne proizvođače i njihov pristup proizvodnji koji je održiv i koji može biti primjer u Europi.
Kako ih ne bi previše opteretili stvaramo kroz ovu zakonsku regulativu potporu da se na njih smanji administrativni teret, a da mogu ispoštivati odredbe koje su propisane jer je ova uredba i zakoni koji iz nje proizlaze u cilju zaštite poljoprivrednih proizvođača u EU, a onda sukladno tome i hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i u cilju suzbijanja nelojalne konkurencije.
Voljela bih naglasiti da nam je tu također važno da pooštrimo zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi kako bi našim poljoprivrednim proizvođačima stvarno omogućili da prodišu, jer onog trenutka kad će oni imati adekvatan prostor i zastupljenost na tržištu bit će sasvim sigurno spremniji i proizvoditi više, dakle rast će im i produktivnost a onda ako će proizvoditi više bit će i konkurentniji što znači da ćemo se moći pohvaliti sa boljom zastupljenošću domaćih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na tanjurima naših građana.
Kako su ovdje i ministrica i ministar htjela bih i zahvaliti na prihvaćanju našeg prijedloga koji je proistekao iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, podržala ga je i vladajuća većina da se izmijeni Odluka o zelenoj javnoj nabavi kroz koju smo osigurali veću zastupljenost kratkih lanaca opskrbe hranom u zelenoj javnoj nabavi kroz koju smo osigurali veću zastupljenost kratkih lanaca opskrbe hranom u zelenoj javnoj nabavi, tj. stvorili obavezu za sve javne institucije da više prostora daju domaćim hrvatskim poljoprivrednim proizvodima i nada se da ćemo to osjetiti i u primjeni.
Prema podacima koje je FAO objavio u posljednjih 30 godina nestalo je 420 milijuna hektara šuma. To je područje veće od EU. EU kao odgovorna institucija mora poslati poruku onima koji rade takvu degradaciju šuma, devastaciju i uništavanje, da je to za nas neprihvatljivo i da proizvodi koji su nastali deforestacijom neće imati prostor u EU.
Hrvatska nema deforestacije, Hrvatska vodi brigu o svojim šumama, o svojim prirodnim resursima i svim onim institucijama, ali prije svega i poljoprivrednicima i malim šumoposjednicima. Stvorit ćemo dobar zakonodavni okvir, ali i dati jasnu podršku, institucionalnu podršku da mogu provesti odredbe koje se stavljaju pred njih i da im te odredbe ne budu prepreka već da im budu konkurentska prednost i podrška i nagrada za njihovo kvalitetno i dobro ponašanje i odličnu proizvodnju koju imaju.
Hvala lijepa.

Radin, Furio (Nezavisni)

I vama.
Ispred Kluba zastupnika CENTRA i Nezavisne platforme Sjevera govorit će gospodin Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala predsjedavajući.
Pred nama je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, zakona koji naizgled se čini tehnički ali u svojoj biti otvara vrlo ozbiljno pitanje koliko Hrvatska zapravo ima kapaciteta za obavljanje sve većeg broja specijaliziranih poslova koje preuzima iz europskog pravnog okvira. Drugim riječima, zakon koji danas raspravljamo nije samostalan. On je nužan dodatak Zakonu o provedbi Uredbe o deforestizaciji i zato su ova dva zakona cijelo vrijeme pojavljuju zajedno što potvrđuje i zaključak Odbora za zakonodavstvo objedinjavanjem rasprave.
I zato kao klub CENTRA želimo naglasiti nekoliko ključnih problema. Prvo, uvođenje složenih europskih obveza bez sustavne izgradnje kapaciteta. Agencija za poljoprivredu i hranu već sada je jedna od najopterećenijih institucija u sustavu. Njen djelokrug je ogroman od sjemenarstva, GMO nadzora, stočarstva, analiza, sigurnosti iz hrane, senzorskih analiza do znanstvenih istraživanja i stručnih mišljenja. To se vidi u iscrpnom popisu djelatnosti na čak desetak stranica zakona.
Sada toj istoj agenciji dodajemo još jedan iznimno zahtjevan segment nadzor sljedivosti proizvoda povezanih sa deforestizacijom i zbog toga osnivamo Centar za kontrolu roba i proizvoda povezanih sa deforestizacijom i degradacijom šuma sa sjedištem u Osijeku. Međutim, problem je vrlo jednostavan. Vlada nije dostavila ni jedan podatak o ranim kapacitetima za provedbu ovih poslova. Drugo, financijski plan izgleda bolje na papiru, nego u stvarnosti. U obrazloženju se navodi da će sredstva za provedbu ukupno tri i pol milijuna eura osigurati preraspodjelom postojećih sredstava Ministarstva poljoprivrede. Dakle, ne ulaže se dodatno, samo se krpa iznutra. To znači jedno. Neki postojeći segmenti će ostati bez sredstava.
Treće, ovo je zakrpa a ne reforma. Agencija se dodatno opterećuje ali bez stvarne reorganizacije, bez jasne politike, kadrovskih stabilnosti, bez povećanja istraživačkih i inspekcijskih kapaciteta. To se vidi u točki 6. obrazloženja gdje se navodi da primjedbe zastupnika zapravo nisu uzete u obzir jer ne pripadaju predmetu zakona kako oni navode. Drugim riječima Vlada nije razmatrala niti jednu sugestiju do koje je došlo.
Četvrto, geografska centralizacija Osijeka kao centra može biti pozitivna ali otvara pitanje ravnomjernosti kadrova i infrastruktura jer inspektori, laboratoriji i nadzor neće raditi samo u Osijeku nego na svim graničnim prijelazima u cijeloj državi. I zato kao Klub Centra upozorava ovaj zakon je is… ovaj je zakon ispravan u smislu formalnog usklađivanja no on ne donosi ono što nama treba sustavnu reformu poljoprivrede, prehrambene kontrole u Hrvatskoj. Ne donosi resurse, ne donosi stabilnost, ne donosi stratešku viziju tek je nužan tehnički korak.
Zaključno, danas raspravljamo o zakonu koji je veći dio paketa vezanog uz EU Uredbu o deforestizaciji i dok se ta europska regulativa predstavlja važan korak prema održivosti Hrvatska implementacija ponovo je minimalna, tehnička pa možemo reći bez neke stvarne ambicije.
Agencija za poljoprivredu i hranu jedna je od najvažnijih institucija u državi. Ona je temelj sigurnosti hrane, poljoprivredne kontrole i znanstvenih analiza i zato svako njeno proširenje nadležnosti mora biti praćeno ozbiljnim ulaganjima ne tek preraspodjelama. U dokumentima se jasno vidi što se od agencije očekuje opsežni laboratorijski rad, provođenje provjera, izrade analiza, procjene rizika, suradnju s EU tijelima i praćenje tržišta. No nigdje ne vidim ono najvažnije plan kadrova, plan opreme, plan nadzora, plan financiranja.
Ovaj zakon je jednostavno preuzak, ne rješava probleme kapaciteta, ne jača sustav, ne pruža podršku ni poljoprivrednicima ni industriji. I zato Klub Centra zaključuje, podržavamo ciljeve EU a podržavamo, a podržavamo borbu protiv deforestizacije, podržavamo jačanje agencije ali ne podržavamo formalne zakone koji se donose bez stvarne pripreme sustava. Zbog toga ovaj zakon treba dodatno dorađivati.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Sanja Bježančević započinje sa pojedinačnim raspravama.
Izvolite.

Bježančević, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Danas zapravo raspravljamo o zakonu koji se možda čini tehničkim, ali u stvarnosti to je zapravo ozbiljno pitanje funkcioniranja jedne ključne institucije važne za poljoprivredu RH, onoga što bi trebala biti strateška grana našeg gospodarstva barem u dijelu naše zemlje, dakle Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Ovim zakonom agenciji se povjerava nova i to izrazito zahtjevna nadležnost, dakle kontrola roba povezanih sa deforestacijom, procjena rizika, suradnja s carinom, vođenje evidencija i nadzor proizvoda prema standardima EU odnosno konkretno ove europske uredbe. To nije uobičajen jednostavni administrativni dodatak. To je složen posao koji između ostalog zahtjeva i stručnost i kontinuitet ali isto tako i institucionalnu stabilnost. I zato se ovdje postavlja jedno vrlo objektivno ali i očekivano pitanje može li HAPIH to provesti jer nažalost činjenice su poznate. Agencija već godinama ima problem u ispunjavanju svojih dosadašnjih odnosno postojećih obaveza. Već sada kasne ključni procesi, laboratoriji rade pod opterećenjem, stručnjaci odlaze, imali smo i situaciju do nedavno unutar same agencije tada se mjesecima nisu rješavala kadrovska pitanja koja su zakonska obveza, ali isto tako postoje i javna upozorenja zaposlenika o ozbiljnim organizacijskim poteškoćama u agenciji. U medijima su se iznosile informacije o financijskim teškoćama, odlascima rukovoditelja, neprovođenju natječajnih procedura i kašnjenjima u redovnim obvezama.
Drugim riječima, institucija koja bi trebala biti temelj stupa nadzora sigurnosti hrane i poljoprivrede u ovom trenutku ne djeluje niti malo stabilno i mi joj sada ovim zakonom dajemo dodatnu izrazito tehnički zahtjevnu i međunarodno usklađenu obvezu.
Ono što je problematično i što se ovom pitanju pristupa onako paušalno kako ćemo lako ćemo. Ako agencija ne može pravovremeno i bez poteškoća provoditi postojeće poslove kako će onda provoditi još jednu zahtjevnu zadaću odnosno poslove uključujući i procjenu rizika od deforestacije?
Naime, ovaj prijedlog zakona potpuno zaobilazi stvarni problem a to je nepripremljenost institucije za ovu zadaću. Ono što je prije proširenja djelatnosti trebalo napraviti je slijedeće. Stabilizirati agenciju, popuniti ključna radna mjesta, osigurati upravljačku i financijsku održivost, ali isto tako provesti reviziju učinkovitosti postojećih zadataka i tek onda na temelju procjene kapaciteta dodijeliti nove zadatke.
Ovaj zakon nažalost čini upravo suprotno, dakle mi povećavamo odgovornost institucije a onda ćemo u hodu gledati je li ta institucija uopće u stanju provesti ono što se od nje očekuje. Time zapravo riskiramo dvije stvari. Prvo je ta da nova EU obveza se neće provoditi učinkovito što može onda dovesti i do kazni ali i do nekakvih reputacijskih rizika za Hrvatsku i drugo da dodatno opterećenje još više destabilizira sustav koji je ionako problematičan što je zapravo dugoročno izravni rizik i za potrošače i za proizvođače, ali i za izvoz. Ovo govorim isključivo dobronamjerno na temelju dosadašnjih iskustava sa tom agencijom, ali i nekim drugim agencijama u sustavu poljoprivrede tipa Agencije za plaćanje. Ovdje imamo situaciju da imamo čitav niz zaposlenih, obveze se ne izvršavaju pravovremeno. U Agenciji za plaćanje imamo drugi, drugu situaciju da nema dovoljno kadrova koji bi riješili tekuće obaveze. Svatko tko je ikad imao ikakva iskustva sa te dvije agencije to može potvrditi.
Ono što ne može biti argument, a što je državni tajnik danas rekao, citiram HAPIH staje na svoje noge, eto ja sam sad u upravi. Je li to uistinu argument ili je to samo teza koja potvrđuje sve ranije rečeno?
Ja vas molim da o tome itekako promislite.
I želim samo još jednu kratku napomenu o okretačima teza iz HDZ-a jednom za kraj. Nitko ne dovodi u pitanje provedbu i potrebu provedbe svih ovih obveza već isključivo učinkovitost jer ako nećemo o tome razmišljati na kraju će opet bit ona „džaba ste krečili“. A kad pogledamo jučerašnje događaje, a neću, ne želim smatrajući da je ovo ozbiljna i važna tema, pričati o Andriji Mikuliću i HDZ-ovim kadrovima, ali ispada da je to HDZ-u jedino bitno i to nažalost uvijek i samo preko leđa institucije repu… institucija RH, zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Imate jednu repliku od gđe. Ribarić Majanović.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, jučer smo na raspravi imali državni proračun, pa upravo sam u istome obratila pažnju na iznose u HAPIH-u predviđene za plaće zaposlenika. U njima je za slijedeće 2.g. u odnosu na 2025.g. svake godine za plaće osigurano tek 22 tisuće i 126 eura više. S obzirom da smo čuli da se planira veliko zapošljavanje, 22 zaposlenika, a da će sva ostala sredstva biti namijenjena preraspodjelom pitamo se, dok ovih ostatak od 3 milijuna 500 tisuća eura će biti utrošeni vjerojatno na informatizaciju i druge stvari, pitamo se je li moguće sa tom količinom novca odraditi takav obim posla i ako je, zašto ga nismo odrađivali i ranije? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama.
Odgovor na repliku.

Bježančević, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Pa odgovor je ne, naravno da ne, nije moguće zato što vladajućoj većini struka nikad nije bila bitna i nikad nije bio bitan rezultat, bitno je bilo zadovoljavanje forme i tako mi iz godine u godinu već 30.g. u svim područjima.
Ja ću ponovo povući paralelu sa Agencijom za plaćanje. Mi imamo ljude koji rade za mizerne plaće, a svi se dičimo poljoprivrednom proizvodnjom, važnosti poljoprivredne proizvodnje za RH, ljudima dajemo minimalne plaće ili nešto malo više od toga i očekujemo da rade od jutra, pa do sutra. E pa to tako ne ide.

Radin, Furio (Nezavisni)

Slijedeća rasprava g. Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala g. predsjedavajući.
Poštovana ministrice, poštovani ministri sa državnim tajnicima.
Pa evo ja ću u svojoj raspravi pokušat se držat merituma ovih uredbi odnosno ovoga zakona za razliku od kolegica iz SDP-a koje se drže samo kadroviranja odnosno govore samo o kadrovskoj problematici kao najvažnijoj, a nisu spomenuli niti jednom riječju deforestaciju ili, ili, ili drugi, druge probleme koji su ustvari bit ove, ovih uredbi.
Kao što znate i ovdje je već rečeno, RH slavi odnosno ovih dana ima 260.g. uređenog šumarstva u Hrvatskoj. To je zaista na ponos i to je rezultiralo sa preko 50% površina u RH pod šumama, ali i to mogu reći slobodno najkvalitetnijim, stabilnim, mješovitim sastojinama koje su i najstabilnije, ali i ono što je možda još bitnije, ukupnom drvnom masom preko 420 milijuna kubika jer nisu samo bitne površine nego je bitna i kvaliteta odnosno ukupna masa šume, preko 420 milijuna kubika i što je još važnije, u posljednjih 10.g. to je povećanje negdje oko 5%, znači negdje oko 20-tak milijuna kubika se ta drvna masa povećala, što je dokaz kvalitetnog gospodarenja sa tim, sa tim istim šumama jel.
Kao što znate, u RH već postoji zakon koji regulira odnosno zabranjuje krčenje šuma, tako da praktički ova uredba sa tog stanovišta i neće se tolko odnosit odnosno nije toliko važna, ali je ona u drugom pogledu nama vrlo, vrlo bitna jer predstavlja praktički zaštitu naših poljoprivrednih proizvođača, od nelegalne odnosno nelojalne konkurencije, uvoza poljoprivrednih proizvoda kao što su soja, meso, goveđe meso, govedina, kava, kaučuk, palmino ulje itd. iz trećih zemalja i dovođenje na europsko tržište na neki način nelojalno i na taj način ćemo zaštititi ne samo hrvatske proizvođače nego proizvođače, proizvođače u cijeloj EU. Ali, to je jedan, ali onaj još važniji cilj ove uredbe je što se s njome na neki način štiti cjelokupno svjetsko, svjetsko područje odnosno područje šuma u svijetu od degradacije odnosno deforestacije. Inače sama, sama riječ degradacija šuma, možda pojasniti malo što ona ustvari predstavlja, ona predstavlja prevođenje iz višeg u niži uzgojni oblik odnosno iz sjemenjača u panjače itd., drugim riječima predstavlja smanjenje ekonomske i biološke vrijednosti šuma. Mi kažem s obzirom na dugogodišnju tradiciju zaista možemo se pohvaliti da stojimo uz bok najrazvijenijih europskih država odnosno najuređenijih europskih država po tom pitanju poput Češke, Austrije i drugih.
Ova uredba je precizno definirala odnosno definira mehanizme i načine provedbe, provedbe iste. Za provedbu iste u RH bit će zadužena, zadužen HAPIH i neko je ovdje spomenuo da HAPIH nije ovaj ekipiran, da nema dovoljno sredstava itd., što apsolutno ne stoji. Za potrebe ovih dodatnih obveza i poslova bit će pojačano kadrovski, materijalno u svakom pogledu tako da će se nekih 20-ak mladih stručnjaka, mladih inženjera u Osijeku zaposliti sukladno potrebama, što također smatramo vrlo pozitivnim i dobrim u ovoj, u ovoj situaciji. Ono što smatram da ove, ove uredbe praktički apsolutno stoje iza provedbe odnosno iza strategije razvoja hrvatske poljoprivrede i iza strategije očuvanja hrvatskog sela, hrvatskih ruralnih područja poglavito malih OPG-ova koji su tu najizloženiji jer upravo zbog te tzv. nelojalne konkurencije oni su ti koji, koji najviše, najviše trpe i upravo ovom uredbom mislim da će se na neki način i njih dodatno zaštititi od, od, od nelojalne konkurencije. Tako da evo apsolutno podržavam sve, sve, ovo, ovo što je ovdje izneseno i mislim da će to biti jedan značajan iskorak u razvoju odnosno održanju i očuvanju našeg ruralnog prostora i sela. Jel, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Imate nekoliko replika. Prvu repliku ima gospodin Mate Vukušić.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Kolega Šašlin vi čini mi se niste danas ne pozorno nego nikako slušali kolegicu Majanović, a očito sad niste ni razumjeli kolegicu Bježančević. Sve rasprave su bile dobronamjerne ali vi to teško možete prihvatit da bi s ove strane moglo nešta tako doć. Dakle sve što je pričano u njihovim raspravama i uvodnome izlaganju od kolegice Majanović bilo je dobronamjerno sa ciljem da se nešta popravi, da se ukaže na ono što smatramo da nije dobro ako imamo uopće na to pravo, a naravno da su ukazali i na problematiku kadroviranja pa ljudi moji vama je iz strane uhapsilo u zadnjih 5 godina 35 ministara i sad vi se čudite zašto mi dovodimo u pitanje i stavljamo pod povećalo koga uopće kadrovirate i koga nominirate na određena mjesta, a pogotovo u svjetlu ova dva zakona o kojima pričamo danas pa jučer su uhapsili glavnog državnog inspektora koji je u stvari zadužen imati pod kontrolom sve ovo o čemu danas pričamo. Ne, jednostavno ne razumijem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala. Gospodin Šašlin, odgovor.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala. Pa nažalost ne razumijete vi puno toga što se tiče hrvatske poljoprivrede i, i poglavito šumarstva. Vi govorite stalno o kadrovskim rješenjima itd., problemima u kadroviranju. To je ali vidite to se vrlo lako, vrlo brzo riješi. Smijeni se jednog čovjeka, dovede se drugog ali vi niste govorili niti jednom riječju o stanju šuma, o meritumu problema. Gospođa Bježančević ja ne znam da li ona nekad ide od autoputom od Đakova prema Osijeku da vidi koliko su to kvalitetne, dobre, stabilne šume hrasta lužnjaka i graba. Ovaj, vi kad pogriješite u gospodarenju šumom posljedice su stogodišnje, sto godina je posljedica ako vi oplodnu sječu promašite. Kolegica to tamo zna možda malo bolje jel, jel. Prema tome to je, to je, to su problemi, a ovo ako netko nešto je napravio jednostavno njega se smijeni, doći će drugi čovjek, kvalitetniji i to je, to je puno lakši problem.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa Marijana Petir replika.

Petir, Marijana (Nezavisni)

Hvala lijepo.
Poštovani kolega Šašlin bili ste zajedno sa mnom u Austriji na sastanku u parlamentu sa odborima za poljoprivredu u oba doma gdje smo razgovarali o ovoj problematici i potrebi da se odgodi primjena uredbe o deforestaciji kako bi se još dobilo neko vrijeme i relaksirale mjere koje mogu stvoriti opterećenje i za šumoposjednike ali isto tako i za male poljoprivrednike. Pa evo rezultate tog sastanka vidimo kao i sastanke koje smo imali na razini Europske pučke stranke nedavno kolega Šimić i ja u Bruxellesu. Mene vesele ove informacije koje dolaze iz resornog ministarstva da se vodi računa o tome kako bi se pojednostavio administrativni zahtjev prema malim i srednjim proizvođačima, a u tom smislu se kapacitira i HAPIH za što smo osigurali financijska sredstva kako bi povećali broj zaposlenih. Vi ste iz Osječko-baranjske …/Upadica Radin: Hvala./… županije, jesu li ove kritike koje stižu …/Upadica Radin: Hvala./… na račun HAPIH-a točne.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Povreda Poslovnika gospođa Ribarić Majanović.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem.
Kolega je povrijedio čl. 238, vrijeđanje zastupnika. Kolega kako možete izjavit da nije bitno ako je netko napravio propust sa gospodarenjem onim što je raslo 140 godina i da to nije takav problem. Upravo ste to izjavili.

Radin, Furio (Nezavisni)

Da ali nije uvreda nego replika pa onda moram dati opomenu. Slijedeća replika gospođa …
…/Upadica: Ne, odgovor na, odgovor na repliku./…
… Odgovor na repliku imate pravo, gospodin Šašlin izvolite, na repliku gospođe Petir, izvolite.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Pa prvo da, da, da kolegici odgovorim na povredu Poslovnika. Možda vi mene niste dobro razumjeli, upravo sam rekao da to i je pravi problem ako vi pogriješite u jednoj oplodnoj sječi to su posljedice stogodišnje, to je problem, a ovi kadrovski problemi se relativno brzo mogu riješit i rješavaju se. Kao što vidite u RH nema nikoga zaštićenoga. Vjerojatno ste to shvatili ovih dana, vidjeli da jednostavno nema povlaštenih osoba. Nitko nije nedodirljiv i to, to očito vama smeta, a što se tiče odgovora gospođi Marijani Petir, ovaj ja osobno ne znam za ove probleme u HAPIH-u, dapače ovaj koliko znam HAPIH obavlja svoje zadaće sukladno svojim pravilnicima o radu i zaista evo ovo je prva, prva informacija da bilo kakvih problema tamo ima. Ja ne znam tko to, znate najlakše je olako ovako iznijeti nekakvu tezu, ono ništa ne valja …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… tamo ništa ne rade itd. i onda, a ne odgovarate za to izrečeno. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa, hvala lijepa. Gospodin Šašlin nije običaj odgovoriti na povredu Poslovnika, mislim to nije običaj samo za daljnje rasprave, nisam vas prekinuo ali nije običaj.
Gospođa Sanja Bježančević replika.

Bježančević, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Poštovani kolega bit uredbe je učinkovita provedba a ne zadovoljavanje forme, a vi jedino to radite, dakle uz naravno one recitacije kako je u Hrvatskoj sve bajno.
Jedina poanta ove priče nije kvaliteta šuma. Kako HDZ upravlja šumama to smo nažalost imali prilike vidjeti i ne nemamo problema s uhićenjima HDZ-ovaca samo dajte, što više to bolje.
Ja vas molim naime da mi elaborirate ovo da je HAPIH ekipiran. Ja naime s tom institucijom imam višegodišnje iskustvo, znam što pričam, ne govorim napamet i napominjem a već sam ranije rekla govorim u dobroj vjeri. Ono što je zabrinjavajuće u vašem izlaganju je to što ste vi u jednom trenutku rekli da će se u Osijeku zaposliti mladi stručnjaci. Zar vi već uistinu znate tko će se tamo zaposliti?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodin Šašlin odgovor.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala.
Evo ovo samo potvrđuje da ste vi opterećeni samo nekakvim kadroviranjem i to vas brine. Iskreno rečeno nemam pojma tko će se zaposliti ni kad će se zaposliti ali pretpostavljam da će se zaposliti mladi ljudi koji su završili Poljoprivredni fakultet u Osijeku i koji se školuju da bi se zaposlili tamo ovaj. Sigurno da se neće zaposlit neko, neko, nekakve sasvim desete struke vjerojatno poljoprivredne struke pretpostavljam jel. Tako da to je, to je, ali ta vaša opsjednutost kadroviranjem odnosno pronalaženjem nečega lošega to, to doista već više graniči sa nekakvom opsesijom. Ne znam zašto ste s time toliko, zašto nekada ne priznate i ne kažete da je nešto dobro i da nešto ide u dobrom smjeru jer na taj način gubite, gubite vjerodostojnost upravo kod ljudi. Ljudi vas ne doživljavaju ozbiljno kad o svemu, baš o svemu govorite da je loše. Vi nikad niste ništa rekli da je dobro pa čak ni za hrvatske šume …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… odnosno šume u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Slijedeća rasprava gospođa Dubravka Novak.
Izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Zahvaljujem predsjedavajući.
Današnju raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu nemoguće je započeti zapravo bez stanja naše poljoprivrede koja čini samo 3% našeg BDP-a. U današnjem turbulentnom globalnom okruženju važno je preispitati našu prehrambenu samodostatnost te izazove s kojima se suočavamo tim više što naša zemlja ima itekako kvalitetne resurse za dostatnu proizvodnju.
Zapravo je nevjerojatno koliko se nemarno odnosimo prema strateški jednom od najvažnijih zadataka svake države, osigurati hranu. No, Hrvatska se može pohvaliti samodostatnošću u proizvodnji samo određenih osnovnih žitarica kao što su pšenica, kukuruz, ječam te u proizvodnji voća poput mandarina, višanja i trešanja. Međutim, kada govorimo o prehrambenoj samodostatnosti situacija nije sjajna. Naša samodostatnost u mlijeku kreće se između 40 i 45%. Naši susjedi Slovenci su potpuno samodostatni u proizvodnji mliječnih proizvoda. I dok oni očito znaju što rade u Hrvatskoj se tijekom posljednjih šest godina broj muznih krava smanjio za 10 tisuća a otkupna cijena mlijeka je niža od prosjeka EU i također niža od cijena od zemljama poput Rumunjske i Bugarske.
Je li to stanje kakvo želimo? Zasigurno nije. Ima dakle primjera ali mi ili nemamo dovoljno znanja ili volje ili nešto sasvim treće. Iako imamo dovoljno pšenice za vlastite potrebe uvoz pekarskih proizvoda raste. U zadnjem desetljeću proizvodnja domaćeg brašna pala je za oko 34%. Moguće je primijeniti, primijetiti da dok su cijene pšenice i brašna pale cijena kruha u Hrvatskoj viša od prosjeka EU iznosi 15% viša. Nažalost, svaki četvrti kruh koji konzumiramo dolazi iz inozemstva čime se smanjuje kontrola nad kvalitetom i nutritivnim vrijednostima i ova agencija će imati posla.
U svjetlu ovih izazova danas raspravlja o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i ovaj zakon ima potencijal za značajne pozitivne promjene, no potrebno je jasno definirati ciljeve zakona kako bismo izbjegli nesigurnost u primjeni. Uspostavljanje jasne strukture i nadležnosti agencije može poboljšati upravljanje ali je važno osigurati potrebnu stručnost i resurse o kojima je danas bilo puno riječi.
Regulativa koja se uvodi trebala bi olakšati pristup sredstvima i podršci ali komplicirane procedure mogu stvoriti birokratske prepreke posebno za male poljoprivrednike o čemu je danas također bilo riječi pa eto i ja sam imala potrebu ovo istaknuti.
Također, raspodjela financijskih sredstava mora biti transparentna kako bi se osiguralo jednake uvjete za sve korisnike. Uloga agencije u zaštiti okoliša je također ključna, potrebni su jasni planski koraci za integraciju ekoloških načela.
Naši poljoprivrednici često se suočavaju s bacanjem svojih proizvoda poput grožđa, lubenica, jabuka jer nemaju adekvatnu podršku za plasman. Umjesto da iskoristimo naš razvijeni turizam kao platformu za promociju i prodaju domaćih proizvoda okrećemo se uvozu hrane što dodatno podriva našu poljoprivredu. Uza Ministarstvo poljoprivrede i drugih institucija odnosno agencija koje bi trebale pomoći našim poljoprivrednicima hoće li ova agencija o kojoj danas raspravljamo i u kojoj mjeri pripomoći vjerujem i nadam se sprječavanjem nelojalnih konkurencija kako je navedeno u zakonu koji je također problem.
Ova logika uvozne profitabilnosti i dalje utječe na naše tržište. Trgovački lanci često favoriziraju jeftine uvezene proizvode što povećava emisije CO2 i troškove povezane s transportom hrane. Situacija se pogoršava s problemom bacanja hrane dok se istovremeno suočavamo s nedostatkom lokalno proizvedene hrane na tržištu.
Na kraju, Prijedlog Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu predstavlja važan korak k reformi našeg poljoprivrednog sektora. Potrebno je kritički pristupiti njegovoj implementaciji, osigurati suradnju između Vlade, poljoprivrednika i potrošača te naglasiti prehrambenu samodostatnost kao nužnost za održivost i razvoj naše zemlje za koje imamo sve prirodne preduvjete, pa i zakonske, ali nam često unatoč zakonskim okvirima nedostaje kontrole. Tome bi svakako pridonijele stručne i nekorumpirane osobe koje imaju jasan cilj, pošteno, pravedno i zakonito djelovati na dobrobit svih građanki i građana Hrvatske, stvoriti sustave koji to osiguravaju i vratiti povjerenje građana u sustav, kako u sustav poticaja i njihove kontrole poljoprivredne proizvodnje i kontrole hrane, tako u očuvanju okoliša, kako bismo doprinjeli da jedemo kvalitetnu hranu i da …/nerazumljivo./… u ovim turbulentnim vremenima da imamo samodostatnost i tako doprinjeli svi zajedno sigurnosti, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Mate Vukušić govorit će završno u ime Kluba zastupnika SDP-a. Izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Poštovani i cijenjeni g. ministre i ministrice sa suradnicima.
Pa na uvodu kolega Šašlin moram vam se obratit, dakle rekli ste posljedice su 100-godišnje što se tiče šuma, a mi pričamo samo o kadrovima. Pričamo o stručnosti i moralnosti, posljedice su 100-godišnje, a ne bi možda bile da niste ovom čovjeku ovdje sad aktualnom ministru uvalili vrući krumpir ili bolje rečeno vrući žir u ruke što se tiče Hrvatskih šuma. Ne moram vam ponavljat, godinu i pol dana ova država se bori sa smjenom donedavno predsjednika uprave Dujića, sad ga se kao fol malo smijenilo, ali na fotelju niže ne, tamo gdje mu je bilo mjesto, a najvjerojatnije negdje gdje je i danas Mikulić. Ali evo toliko o šumama. Radio sam u šumama 8.g., pa mogu nešto o tome pričat, ne znam koliko ste vi u šumarstvu proveli.
Dakle, danas raspravljamo o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HAPIH-u koji nam predlaže Vlada RH. Smatram važnim u ovom završnom izlaganju iznijeti kritički osvrt na ovaj prijedlog, ali možda i ponuditi konkretna rješenja koja bi mogla unaprijediti sustav koji se tiče ne samo poljoprivrednika već i svih građana koji konzumiraju domaću hranu. Dakle, mi danas imamo preklapanje ovlasti ministarstva i HAPIH-a, ali kada bi i prihvatili ovaj vaš prijedlog izmjena i dopuna, a nećemo, upozorili bi na slijedeće. Ove izmjene djeluju kao tehničke korekcije bez jasne strategije za jačanje domaće poljoprivrede u kontekstu klimatskih promjena, sigurnosti hrane i tržišnih izazova. Agencija se dodatno administrativno centralizira dok se zanemaruje potreba za regionalnim centrima koji bi bili bliži proizvođačima i lokalnim specifičnostima. U prijedlogu nema jasnog definiranja kako će agencija reagirati u slučajevima krize opskrbe hranom, bolesti životinja ili ekstremnih vremenskih uvjeta, nema mehanizma odnosno mehanizama za javnu kontrolu rada agencije, niti obaveze redovitog izvještavanja o učinku i trošenju sredstava. U vremenu kada digitalna poljoprivreda postaje standard prijedlog ne predviđa nikakve mjere za digitalnu transformaciju agencije i njezinih usluga, nešta je državni tajnik Beljo danas rekao i na tu temu. I opet kada bi smatrali ispravnim ovaj prijedlog izmjena i dopuna onda bismo predložili da se zakonom omogući osnivanje regionalnih centara i agencije koji bi bili operativno povezani s lokalnim proizvođačima i znanstvenim institucijama. Agencija bi trebala biti zakonski obvezna objavljivati godišnje izvješće o stanju sigurnosti hrane u Hrvatskoj, uključujući analizu rizika i preporuke. Predložili bi razvoj digitalne platforme pod okriljem agencije koja bi omogućila proizvođačima pristup analizama tla, savjetima za uzgoj, tržišnim informacijama i edukacijama. U upravo vijeće agencije trebalo bi uključiti predstavnike udruga potrošača, ekoloških proizvođača i akademske zajednice. Zakon mora definirati protokole djelovanja agencije u slučajevima ugroze sigurnosti hrane, epidemije u stočarstvu ili poremećaja u opskrbi.
Poštovane kolegice i kolege, HAPIH morala bi biti više od administrativnog tijela, mora biti strateški partner našim proizvođačima, čuvar sigurnosti hrane i pokretač inovacija u poljoprivredi. Ovaj prijedlog zakona u svom trenutnom obliku to ne omogućuje. Ne tražimo savršene zakone, ali tražimo zakone koji služe ljudima. Ako već ulažemo sredstva u agenciju neka ona budu alat za razvoj, a ne samo još jedna birokratska struktura jer bitno je naglasiti, po prijedlogu ministarstva agencija mora zaposliti dodatnih 22 djelatnika, a koji je benefit za krajnje korisnike povećanjem administrativnog aparata, nije jasno naglašeno. Stoga nećemo podržati ove izmjene i dopune i ponovit ću još jednom, ono što je bitno bez obzira na sami sadržaj i funkciju ove agencije bitna je i stručnost, ali isto tako i moralnost, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Damir Barbir govorit će ispred Kluba zastupnika Centra i NPS, također završno.

Barbir, Damir (Centar)

Predsjedavajući, pred nama je Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe o sprječavanju deforestacije i degradacije šuma, dokumenta koji je na razini EU označen kao jedan od ključnih alata za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu biološke raznolikosti i uspostavu održivog lanca opskrbe. Radi se o iznimno važnoj temi, ne samo okolišnoj nego i gospodarskoj jer zahvaća naše poljoprivrednike, drvoprerađivače, izvoznike i cijeli sektor koji ovisi o pravilima i tržištima Unije.
U uvodnom izlaganju govorio sam o jednom zakonu, sad ću govoriti o drugom, iako su oni dosta komplementarni i uvijek idu zajedno.
Kao Klub Centra i NPS želimo istaknuti nešto vrlo jednostavno. Mi apsolutno podržavamo napore EU u borbi protiv deforestacije, podržavamo strože standarde, transparentnost, održivo korištenje resursa i sankcioniranje onih koji uništavaju šumski fond, međutim problem kao i uvijek nije u europskoj regulativi. Problem je u načinu na koji Vlada RH provodi tu regulativu. U obrazloženju koje smo dobili navodi se da je zakon u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom EU. To je lijepo za čuti ali nije dovoljno, usklađenost na papiru ne znači ništa ako provedbeni mehanizmi ne postoji, ako nadležne institucije nemaju kapacitete i ako naši gospodarski subjekti nisu pripremljeni za ono što ih se čeka. A što ih čeka? Čeka ih stroga obveza dokazivanja da proizvodi, bilo da se radi o drvu, govedini, kakaou, kavi i palminom ulju, gumi ili uljanoj repici nisu nastali na područjima povezanim sa deforestacijom. To znači složene procedure sladljivosti, digitalnu dokumentaciju, podatke i odgovornosti koja se preselila s države na poduzetnike. To je ogromna promjena i zato je legitimno pitanje što je Vlada učinila da naše proizvođače pripremi na to. U dokumentima to nažalost ne vidimo. Ne vidimo snažnu edukaciju OPG-ova, ne vidimo jačanje inspekcijskih službi, ne vidimo investicije u sustav geolokacijskog nadzora, ne vidimo plan za podršku malim proizvođačima koji nemaju logističke resurse za nove EU zahtjeve. Jedino što vidimo je da Vlada donijela zakon jer ga treba donijeti jer je rok, jer bi inače slijedile sankcije. To je provedba iz nužde, a ne iz vizije.
Nekoliko je ostalih problema. Problem kapaciteta institucija, zatim problem gospodarstva, u konačnici tu je i problem nedostatka strategije. U završnom osvrtu želim naglasiti ono najbitnije. Borba protiv deforestacije, degradacije šuma jedan je od najvažnijih izazova našeg vremena. Hrvatska kao zemlja bogata šumama i prirodnim resursima ima pravo i obvezu biti predvodnik u zaštiti okoliša ali predvodništvo se ne postiže deklaracijama niti se postiže čistim usklađivanjem zakona na papiru. Predvodništvo se postiže stvarnom pripremom, stvarnim ulaganjima i stvarnom odgovornošću, a ova Vlada ponovno radi suprotno. Donosi zakon ali ne gradi sustav, ispunjava formu ali ne ispunjava sadržaj. Stavlja teret na gospodarstvo ali ne stvara uvjete za provedbu. EU uredbe nisu problem, problem je kad država nije spremna na njih ali svejedno glumi kao da jest samo zato što to mora. Zato u ime kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever zaključujem, ciljevi su ispravni ali provedba nije, a bez kvalitetne provedbe zakon postaje još jedan dokument koji neće donijeti stvarne rezultata. Zbog toga ovaj zakon ne možemo podržati i za kraj predsjedavajući moje ime je Damir, a ne Danijel. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Pa rekao sam Damir. Gospodin Barbir, rekao sam Damir Barbir. Samo vas je zbunio gospodin Arsen Bauk što je ovaj, krivo čuo. Sve sam pratio.
Gospodin Stipan Šašlin, ispred Kluba zastupnika HDZ-a, završno.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući. Poštovana ministrice, poštovani ministre, kolegice, kolege pa evo ovim konačnim prijedlogom zakona određuje se nadležnost i odgovornosti za stavljanje na raspolaganje na tržištu unije i izvozu iz unije određenih roba i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma. Naime, 31. svibnja '23. godine donesena je uredba EU 2023/1115 koja ima za cilj ublažiti i spriječiti deforestaciju i degradaciju šuma u trećim zemljama i na teritoriju EU-a. Uredbom EU 2023/1115 utvrđuju se pravila o stavljanju na tržište i raspolaganju na tržištu unije te izvozu iz unije relevantnih proizvoda kao što su kaučuk, goveda, kakao, kava, palma uljarica, soja i drva, a u cilju svođenja na najmanju moguću mjeru doprinosa unije deforestaciji i degradaciji šuma diljem svijeta kao i smanjenju doprinosa unije emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti. 23. prosinca '24. godine u službenom listu EU objavljena je uredba EU broj 2024/3234 Europskog parlamenta od 19. prosinca o izmjeni uredbe 2023/1115 u pogledu odredaba koje se odnose na datum početka primjene sa 31. prosinca '24. godine na 31. prosinca '25. godine kako bi se upravo, ovo je odgovor kolegi maloprije koji je rekao da nismo pripremljeni odnosno da to neće biti učinkovito, kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i trgovci imaju dovoljno vremena prilagoditi svoje obveze i poslovanje u skladu sa zahtjevima uredbe.
Navedenom odgodom primjene uredbe istovremeno je osigurano da se u državama članicama osiguraju svi potrebni uvjeti za njezinu provedbu. Uredba EU 2023/1115 u cijelosti obvezuje i izravno se, u cijelosti je obvezujuću i izravno se primjenjuje u svim državama europske, članicama EU pa tako i u RH no potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima europske odnosno uredbe. Ovim konačnim prijedlogom zakona, uređuje se nadležnosti i ovlasti nadležnih tijela, provođenje provjera i nadzor nadležnih tijela, obveze gospodarskih subjekata i trgovaca, prekršajne odredbe, sankcije i ostalo za kršenje odredbi Uredbe EU 2023/1115. I sad nešto o agenciji vezano za ovaj drugi zakon, odnosno Zakonom o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu uređuju se djelatnosti, ustroj, način rada, poslovanje, odnosi u vezi sa upravljanjem i način financiranja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao specijalizirane i javne ustanove u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja.
Kako bi se omogućilo obavljanje unaprijed navedenih poslova u agenciji dodijeljene su nadležnost, dodijeljene su u nadležnost sa konačnim prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115. Nužno je, odnosno izmijeniti, dopuniti ovaj zakon. Ovim zakonom uređuju se težišno sljedeća pitanja: kao prvo djelatnost agencije dopunjuje se novom djelatnošću i to obavljanjem poslova nadležnog tijela propisanih konačnim prijedlogom zakona o provedbi uredbe i ustrojava se Centar za kontrolu roba i proizvoda povezanih sa deforestacijom, …/Govornik se ne razumije./… šuma sa sjedištem u Osijeku kao nova ustrojstvena cjelina agencije u okviru koje će se obavljati poslovi za koje je Konačnim prijedlogom zakona u provedbi Uredbe EU 2023/1115 određeno da će ih agencija obavljati kao jedno od nadležnih tijela za provedbu, za provedbu uredbe.
Za provedbu ovog zakona …
…/Upadica Radin: Hvala gospodin Šašlin./…
… planirana su i osigurana sredstva za razdoblje od 2025. do 2027 godine u iznosu oko 3 i pol milijuna kuna i klub …
…/Upadica Radin: Hvala. Vrijeme./…
… HDZ-a će podržati oba ova zakona s obzirom da su u skladu sa Strategijom poljoprivrede.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
I sada državni tajnik gospodin Vučković i resorni ministar …
…/Upadica Zadro-Omrčen, ne čuje se./…
Molim?
…/Upadica Zadro-Omrčen, ne čuje se./…
Aaaaaa ispričavam se. Ispričavam se. Ministrica gospođa Vučković i ministar i potpredsjednik Vlade gospodin Vlajčić imat će završnu riječ.
Hvala lijepa. Ispričavam se, Vučković, Vuković.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Najprije na početku želim zahvaliti svim saborskim zastupnicama i zastupnicima na sudjelovanju u raspravi, a u vezi sa ovim Konačnim prijedlogom Zakona o deforestaciji kojim se preuzima Uredba broj 1115 iz 2023. godine, a kojoj je cilj spriječiti degradaciju i deforestaciju šuma, te spriječiti trženje u EU proizvodima koji potencijalno su porijeklom iz deforestiranih ili degradiranih područja, odnosno isto tako spriječiti izvoz iz EU takvih proizvoda.
U raspravi smo čuli mnoge vrijedne komentare i one kojima evo možda nalazim određene primjedbe koje ću pokušati argumentirati. Rasprava je bila objedinjena i s pravom se ukazuje na povezanost cijelog ovog sustava brige o okolišu, brige za naš planet, brigu o razvoju, brizi o razvoju ruralnog prostora, poljoprivredi, proizvodnji hrane i mnogo čemu drugom povezanom.
Zato se slažem kao čelnik tijela koji je nadležan za okoliš i koji je predlagatelj ovog prvog propisa, a u tome imamo svesrdnu podršku i pomoć kolega iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i …/Govornica se ne razumije./… da mi danas ovdje razgovaramo o jednoj cjelovitoj integralnoj ekonomiji. To je pojam koji nam dolazi iz katoličke crkve. Prisjetila bih se opće audijencije Svetog Oca Ivana Pavla II kad je ukazao 2001. godine na degradaciju okoliša, na prirodu, da odnos ekološke krize i moralne krize. Zatim isto tako velikog mislioca crkve Benedikta XVI kojeg su zvali i „zeleni papa“, koji je poznat po rečenici „ako želiš njegovati mir, čuvaj prirodu“. Zatim je ovdje danas pomenuta enciklika koju smo, čijih smo 10 godina proslavili, Laudato si koji je, ta enciklika pape Franje i isto tako je i novi papa nedavno već u svom pismu u srpnju, a i sada prilikom organiziranja Konferencije stranaka o klimi naveo o potrebi čuvanja klime, čuvanja okoliša, čuvanja naših šuma što je bio poseban predmet i ovogodišnje Konferencije stranaka klim.
Počela sam sa ovim zato što cijeli naš rad počiva na ovim temeljima. Zatim bih isto tako se složila sa svima onima koji govore da je potrebno voditi računa o implementaciji, o primjenjivosti, o provedbi svake uredbe koja se preuzima. Bilo ih je mnogo koji su iziskivali prevelike administrativne napore. Ne bih se složila sa onima koji ukazuju na nekakvi tzv. zločesti kapital, jer naime i bez proizvodnje i bez stvaranja hrane i bez živog sela i bez industrije i bez očuvanja okoliša, bez takvog zdravog, normalnog odnosa čovjeka i prirode nema ni očuvanja šuma, ni očuvanja okoliša, ni zdrave proizvodnje.
Kako je ovdje nešto bilo rečeno, nemojte mi zamjeriti, o propadanju hrvatske poljoprivrede želim iznijeti temeljne podatke o proizvodnji biljnoj proizvodnji, o proizvodnji proizvoda životinjskog porijekla i sveukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji unatrag desetak godina i još nekim elementima osnovnim koji služe za ocjenu učinkovitosti pojedinih politika i Vlada. Tako vam je proizvodanja hrane u Hrvatskoj, ne hrane oprostite, nego proizvodnja osnovne hrane biljnog porijekla ili vrijednost biljne proizvodnje. Znači ne samo hrane u 2013. godini bila milijardu i 420 milijuna eura. 2014. je bila milijardu 122, ni manje ni više nego 300 milijuna eura manje, da bi polako počela rasti u godinama iza toga i u 2024. godine bila tis… milijardu 765 milijuna.
Što se tiče stočarske proizvodnje ona je 2013. godine bila 821 milijun, pa je pala 2014. na 755 da bi danas odnosno krajem 2004. prema zadnjoj procjeni Državnog zavoda za statistiku iznosila milijardu i 166.
Sveukupno 2013. poljoprivredna bez industrije ovo je prerađevina bila 2 milijarde 414 pala za 400 milijuna eura 2014., da bi krajem 2024. bila prema konačnoj procjeni 3 milijarde 89 milijuna eura.
U tom cijelom vremenu produktivnost rada u poljopri… odnosno produktivnost cijele poljoprivrede u tih 10 godina je narasla 47%, a vrijednost proizvodnje 51%.
Kad govorimo o potporama i učinkovitosti nažalost IPARD, a znamo u kojem razdoblju se upravljalo IPARD-om i tko, kako se koristilo i tko ga je nadzirao je iskorišten 59%, sredstva za poljoprivredu osnovna za razdoblje '14.-'20. sa krajem '23. bez ovih dodatnih sredstava koji se još uvijek troše 100%, ribarstvo 100%.
Mi dakle dalje isto tako govorimo o našim šumama pa bi zahvalila svima koji su prepoznali njegovanje šumarske struke u Hrvatskoj, razvoj prirodno pošumljavanje koje se, koje se priznaje u cijelom svijetu. 260 godina prepoznate struke odgovarajuće brige o hrvatskim šumama oni su u većem dijelu ostale i danas sačuvane pa predstavljaju jedan od naših najvrjednijih resursa. Da li pritom dolazi do grešaka? Da, katkad dolazi. Bitno je da li ih netko ispravlja ili ne, pa ću isto tako reći da je ovo Ministarstvo poljoprivrede 2021. godine pisanim putem pozvalo reviziju u Hrvatske šume koja je onda došla u Hrvatske šume i napravila nalaze na temelju kojih su se radili poboljšanja i preporuke. Ona revizija u Hrvatskim šumama koja je bila '16. ili '17. nije bila pozvana od nadležnog ministarstva.
Također ću dalje reći što se tiče odnosa između čuvanja okoliša, bioraznolikosti prirode i proizvodnje hrane jer danas su sve rasprave su se koncentrirale na to da ukoliko radimo ispravno i učinkovito podržajemo diverzifikaciju, čuvamo naše najvrjednije prirodne resurse, ne stvaramo kompromis oko toga ali ne bacamo novce na priču onda ćemo imat dovoljno novca i za potpore i za proizvodnju hrane i za diverzifikaciju našeg prostora.
No, netko je ovdje spomenu primjerice danas i mljekarstvo i pad proizvodnje koja je bila užasavajuća u 2013. godini nakon krize sa aflatoksinom na koju nitko nije reagirao, a mi smo na svaku krizu reagirali i za svaku napravili potporu koju je notificirala Europska komisija, da ne možemo uspoređivati Sloveniju i Hrvatsku jer u Sloveniji je primjerice gotovo 60% površina poljoprivrednih pod travnatim travnjacima, a u Hrvatskoj 27%. Potpuno je obrnuto Hrvatska je okrenuta oranicama, usjevima i bez dramatične promjene dakle korištenja poljoprivrednog zemljišta naravno da mi ne možemo imati iste odnose u stočarstvu i poljoprivredi. To je osnovi podatak, ali ono što radi naše ministarstvo pa i u okviru preuzimanja ovih svih regulativa jest obnova travnatih travnjaka. Naš je cilj 30 tisuća, potpisali smo prvih 8 ugovora koji pokreću obnove travnatim travnjacima u svim područ… zaštićenim prirodnim područjima i za nekoliko godina će naši stočari, mali stočari imati priliku koristiti i održavati takve dodatne hektare.
Zahvalila bih svima koji će podržati ovaj prijedlog zakona. Zahvalila bih kolegama u HAPIH-u i u Ministarstvu poljoprivrede, ovdje se govorilo o implementaciji, s pravom se upozorava na implementaciju ali kolege koji su govorili da nedostaje implementacija a pravnici su po struci trebali bi ipak malo vidjeti što se u ovoj godini kad implementacija još nije ni počela nego smo u pripremi, radilo pa bi vidjeli koliko je radionica održano sa onima koji će biti adresati ovog zakona, kakav je priručnik Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu napravila i još imamo godinu dana da sve ostalo završimo i da spremni dočekamo primjenu ovog zakona na dobro i hrvatskog šumarstva i hrvatske poljoprivrede i hrvatske konkurentnosti.
I na posljetku vezano za proračun i sredstva, a mala, prva lekcija koju učimo na studiju ekonomije jest da je novac ograničen i da ga treba prioritizirati i odgovarajuće upotrijebiti. Dakle, preraspodjela je pozitivna, njome pozivamo, poz… njome se poziva sve nas da učinkovito trošimo novac, da izvolimo riješiti svoje prioritete bez povećanja potrošnje novca poreznih obveznika jer ono što nekad socijalizmu nedostaje a znate to je tuđi novac i on ima svoju granicu, a mi ćemo u ovome na kraju uspjeti.
Evo hvala vam lijepa i zahvaljujem svima na sudjelovanju u raspravi.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodine potpredsjedniče, izvolite.

Vlajčić, David

Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene saborske zastupnice i zastupnici, kolegice i kolege sve skupa vas još jednom lijepo pozdravljam.
Budući da se kolegica već osvrnula na značajan dio vezan uz usporedbu i brojeve pada odnosno povećanja proizvodnje u proteklom 10-ljeću, ja ću se kratko osvrnuti vezano uz određene navode, a i sam Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HAPIH-u.
Dakle vezano uz obraćanje Kluba zastupnika SDP-a i njihovih nekoliko pojedinačnih istupa imali smo dvije slike rekao bih, jednu sliku koja potpuno zaboravlja u kakvu su stanju ostavili resor poljoprivrede kada su ga imali priliku voditi kao i državu rekao bih da se svi sektori, a ponajviše stočarstvo još uvijek oporavlja od toga. Imali smo dakle jedno razdoblje sumnjivih isplata potpora zbog kojeg su potpore poljoprivrednicima blokirane, dovedene u pitanje, a mi smo dakle već drugu godinu uzastopce počeli s isplatama potpora poljoprivrednicima 16.10. na prvi mogući dan isplaćivanja potpora za ovu godinu namjeravamo ih kompletno isplatiti do proljetne sjetve. Rekao bih dakle i onu nekakvu drugu sliku koja je bila nekim dijelom i konstruktivnija, no izvješćujem vas u tom dijelu kako HAPIH, s nama je ovdje danas i ravnatelj HAPIH-a g. Hefer, već u potpunosti na svim tragovima uspostavljanja svih fu… cjel… cjelokupnog funkcioniranja implementacije ove uredbe i funkcioniranja sustava da su u tijeku kako se izglasalo i pojednostavljenje zahtjeva za dubinsku analizu i svih obveza za mikro i male subjekte, da su zastupnici u parlamentu zauzeli stav da bi teret podnošenja izjave o dubinskoj analizi trebao pasti na poduzeća koja prva uvedu relevantni proizvod na tržište EU, a ne na operatere i trgovce koji ga potom komercijaliziraju, promjene će svakako smanjiti i obveze za sve mikro i male poduzetnike koji bi sada morali podnijeti samo jednokratnu pojednostavljenu deklaraciju.
Kada govorimo o upravljanju Hrvatskim šumama, dovoljno je izguglati SDP šume i isfrcaju svi brojni članici iz toga razdoblja da nas sve skupa glava zaboli. Dopustite nam našu priliku da upravljamo Hrvatskim šumama onako kako treba upravljati. Dijelom se Klub zastupnika Možemo! osvrnuo i na pozitivne učinke, a i one kako oni smatraju potencijalno opasne kada su govorili o zabrinutosti za male poljoprivrednike. Pa bih evo samo jedan primjer iznio kako se Ministarstvo poljoprivrede sada i HAPIH odnose prema svim našim poljoprivrednicima na ovome primjeru svinjogojcima, zajedno dakle sa savjetodavnom službom i njihovim i ovlaštenim veterinarima na terenu su od 30. rujna do 21. studenoga obišli 3007 ukupno dakle svinjogojskih farmi na području zahvaćenom zonom tri, dakle gdje nam je afrička svinjska kuga, kako bi osobno na terenu odradili tzv. VPR-ove, veterinarske posjete procjene rizika, pomogli svim našim svinjogojcima da uspostave biosigurnost onako kako treba kako bi na taj način pomogli svima u borbi protiv afričke svinjske kuge. Mislim da to dovoljno govori o samom pristupu i odnosu prema malim poljoprivrednicima.
Spomenulo se dijelom i da nismo dovoljno u kontaktu kao agencija. Pa dovoljno pretragom na njihovim stranicama možete vidjeti da postoji 38 područnih regionalnih ureda, 3 pokušališta, to dovoljno govori kolko su na terenu sa svim našim poljoprivrednicima, OPG-ovima koji mogu dobiti apsolutno sve informacije. Kada tu uzmemo savjetodavne služe, ministarstva, Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, nema doslovno sela, niti ruralnog prostora koje nema apsolutnu dostupnost sustavu.
Kad govorimo o samodostatnosti, povećanje nasada, površina pod nasadima, povećanja svih gospodarstava i novih subjekata koji će ući, to nam je svakako misija, zadatak, kratki samo 73.10 ulaganja u poljopriv… primarnu poljoprivrednu proizvodnju 90 milijuna eura, 73.11 prerada 70 milijuna eura, uspostava malih poljoprivrednika 50 milijuna eura, osobno sam dodijelio 104 ugovora, 75 tisuća eura bespovratnih sredstava svim mladim poljoprivrednicima, dakle 1,33 milijarde eura ulaganja u stočarstvo koje idu do 2030.g. s ciljem povećanja samodostatnosti za 20% u mlijeku i mesu, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, to je nešto na ono što se želimo osvrnuti, smjer u kojem ćemo ići i s ciljevima kojima se bavimo.
Svakako savjetujemo sve sektore da se udružuju. Jučer sam imamo priliku s povjerenikom Europske komisije za ribarstvo posjetiti naše ribare i ribarski sektor, 7 proizvođačkih organizacija, 5 iz područja ribolova, a njih 2 iz područja školjkara, dakle Križ LDC Logističko distributivni centar, proizvođačku organizaciju u području voćarstva dakle jabuke, njih 5 ukupno se otvaraju LDC do sredine sljedeće godine. To je nešto ono čemu se okrećemo i o čemu trebamo razgovarati, a pred nama su svakako ulaganja u preradbene kapacitete kako bi svi naši proizvodi dobivali dodatnu vrijednost i kako bi hrvatski narod zarađivao od hrvatske zemlje, a da ne izvozimo više sirovine.
Što se tiče Zakona o HAPIH-u, spomenuli su se ciljevi donošenja zakona i u prvom čitanju i danas ovdje, dakle radi se o implementaciji uredbe, omogućit će se usklađivanje s pravnom stečevinom EU, unaprijedit će se institucionalni uvjeti za provedbu zakonskih odredbi, uvest će se provjere praćenja i korektivne mjere, tehničke pomoći gospodarskim subjektima obveznicima uredbe, provjere sustava dužne pažnje, evidencije i izvještavanje Europske komisije o rezultatima, sve navedeno omogućit će dakle provedbu obvezujuće uredbe koju kao država članica moramo implementirati. Još jednom se dakle svim saborskim zastupnicima i zastupnicama zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi, svima onima koji će podržati ovaj zakon, hvala vam lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. I sada idemo na replike. Najprije replike ministrici Vučković. Prvi je gospodin Krpan. Gospođa Krpan, pardon.

Krpan, Sandra (SDP)

Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče.
Poštovana ministrice vi ste u svom izlaganju iznijeli podatke o rastu proizvodnje hrane u RH. Ja vas pitam zašto onda u trgovačkim centrima na policama nalazimo jako malo svježeg voća, povrća koje je proizvedeno u Hrvatskoj. Zašto je hrana u Hrvatskoj tako skupa i što ćete učiniti da se to promijeni? Drugi dio mog pitanja odnosi se na to jeste li kao ministrica zaštite okoliša zabrinuti što će biti sa tlom, rijekama na području Like kad je očigledno da je glavni državni inspektor dozvolio da se ilegalno zakapa otpad koji nije za to imao dozvole. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala i vama. Izvolite ministrice.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepa. Evo krenut ćemo sa sadašnjom nadležnosti. Dakle za razliku od nekih prethodnih situacija recimo kad se slagao nelegalno otpad do 2011. u Biljani donji pa nije bilo inspekcija do 2015. godine kad prije nego što je otkrivena situacija, što možemo dokazati dokumentacijom i pozivima na sastanke, ministarstvo je, dakle prije nego što je otkrivena ova situacija u Gospiću u početkom godine, naše ministarstvo je zatražilo podatke o svim rješenjima za koje dokazuju nelegalno gospodarenje otpadom, pozvalo na sastanke jedinice lokalne samouprave, pokrenulo proces izmjene višegodišnjeg plana gospodarenja otpadom, uvrstilo novu točku osim dotadašnjih crnih točaka za koje smo se isto počeli brinuti pa možete na našim stranicama vidjeti Kaštelanski zaljev, Dugi rat, korak Biljane Donje, korak po korak, a vrlo je kompleksno kako se radi, osigurali dodatna sredstva u Fondu za zaštitu okoliša preraspodjelom, nismo povećali troškove …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… 30 milijuna eura i još 6 za ostalim. Brine me i učinit ćemo sve da do toga više ne dolazi, a da ove razriješimo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Druga replika od gospođe Sanje Bježančević.

Bježančević, Sanja (SDP)

Zahvaljujem.
Poštovana ministrice podaci Eurostat-a kažu da nam je produktivnost rada u poljoprivredi u '23. godini bila na 37,2% prosjeka EU, da je u '24. godini pala za oko 12%, da od '20. godine dakle 2020. bilježimo pad proizvodnje gotovo svega što jedemo. Manje proizvodimo žitarica, povrća, voća, meso, mlijeko, proizvodnja kruške nam je pala 50%, mandarina 23, mlijeka 20%, poljoprivreda nam je ranjiva, jednostavno ne reagira na svaki pravovremeno vanjski šok, uvozimo sve više. Što nam je sa prehrambeno-prerađivačkom industrijom? Pa na tragu toga možda bi Vlada RH konačno trebala razmisliti o nečem što ja mislim da je iznimno bitno, to je strategija prehrambene sigurnosti, a ministru Vlajčiću koji je prespavao posljednjih 10 godina, samo kratko. Romić, Tolušić, Vučković, Dabro prije vas.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođa ministrice izvolite.

Vučković, Marija (HDZ)

Evo dakle kad govorimo o povećanju uvoza, onda nemojmo zaboravit da smo recimo 2015. godine imali 60 i nešto milijuna noćenja u Hrvatskoj, danas imamo 110. To apsolutno treba uć u metodologiju, a koliko znam ja još nije. Kad govorimo o padovima proizvodnje u nekoj godini količinski pa kad vi imate državu u kojoj je kukuruz na gotovo 300 tisuća hektara ili pšenice na 200 tisuća hektara. Jedan poremećaj u jednoj od te dvije kulture neminovno dovodi do ukupnog pada. Bitno je da rezultat i financijska vrijednost pada manje i kad govorimo o produktivnosti dobro ste rekli da je produktivnost u Hrvatskoj ispod 40% ali smo krenuli s 29. Ni jedna država vam ne može reći postotak, nađite mi jednu u Europi koja je veći, brže povećala produktivnost u desetogodišnjem razdoblju.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Šašlin replika.

Šašlin, Stipan (HDZ)

Hvala gospodine predsjedavajući.
Poštovana ministrice pa u svom izlaganju ste vrlo precizno iznijeli ukupne rezultate vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u posljednjih godina koji su znatno u porastu i koji su zaista pozitivni za razliku od oporbe koja evo i sada vidimo pokušava po pojedinim segmentima prikazati da je negdje nekakav pad ako se, ne znam dogodi da, da, da mandarine jedne godine slabije urode, onda kažu da smo nedostatni itd. i onda to pokušavaju prikazati kao ukupno stanje loše stanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Zaista mislim da bi trebali biti realniji u svemu tome i ovi pokazatelji koji ste vi iznijeli govore o tome da je stanje dobro, a poglavito kad tome pridodamo izlaganje i ministra sada o planiranim ulaganjima poglavito u sektor stočarstva kao osnove za cjelokupan razvoj poljoprivrede, zaista mislim da možemo biti optimistični. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospođo ministrice izvolite odgovor.

Vučković, Marija (HDZ)

Hvala lijepa.
Dakle doista se svi možemo složiti da je poljoprivreda ranjiva, da imamo puno situacija na kojima je potreban dodatan rad i mogući napredak no ja sam iznijela točne i temeljne pokazatelje po kojim se sudi uspješnost politika u bilo kojoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Mate Vukušić, replika.

Vukušić, Mate (SDP)

Zahvaljujem se predsjedavajući.
Žao mi je što danas na početku sjednice nije, uz dužno poštovanje državnom tajniku Belji i državnom tajniku Vukoviću ovoga, koji su naravno iznijeli cijelu situaciju oko zakona, što nisu bili ministri ovdje. Lakše bi bilo postavljati im pitanja i ovo sad na kraju ali pošto sam postavio odnosno javio se za repliku ministrici Vučković, morat ću to napravit ipak u pisanom obliku jer ovo što ste vi danas napričali stvarno sam posumnjao u kojoj zemlji ste vi ministrica, da li mislite da smo u Švicarskoj, Austriji, Belgiji ili negdje. Bili ste ministrica 4 godine poljoprivrede, vidjeli smo što ste iza sebe ostavili, to se zove kad je bio rat između Iraka i Irana, spaljena zemlja ali dobro, vi ste sve pročitali ovdje, ne znam od kud ste zbilja izvukli ovo. Da li iz rukava ili iz čega, a obzirom ste se pozvali na 3, 4 pape u zadnje vrijeme mislim da vam čak ni Bog ne može pomoć u ovome što vi radite u Ministarstvu zaštite okoliša …
…/Upadica Radin: Hvala, vrijeme./…
… čak ne odgovarate ni na zastupnička pitanja što sam vas pitao baš o zaštiti okoliša, ne o poljoprivredi niste odgovorili, …
…/Upadica Radin: Hvala. Hvala./…
… prebacili ste na Državni inspektorat …
…/Upadica Radin: Vrijeme, vrijeme na žalost./…
… koji je odgovorio da je nešta poduzeo, nije. Pitat ću vas to.

Radin, Furio (Nezavisni)

Na žalost vrijeme.
Izvolite ministre, gospođo ministrice.

Vučković, Marija (HDZ)

Ja vjerujem da će se gospodin Vukušić ispričati ako podaci koje sam ja iznijela budu točni. A što se tiče odgovora, što se tiče odgovora meni se čini da smo mi odgovorili, ali da vam se odgovor nije svidio. Morate naučiti govoriti točno u SDP-u.

Radin, Furio (Nezavisni)

Sljedeće replike su ministru i potpredsjedniku gospodinu Davoru Vlajčiću.
Prva replika gospođa Ivana Ribarić Majanović.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani svi imali smo priliku čuti razne podatke o usporedbama osim onih brojki koliko to ljudi u, koliko obitelji živi od poljoprivrede pa ako ćemo se već uspoređivati u posljednjih 10 godina od kada kako kažete SDP nije na vlasti pa je bilo vremena za tzv. procvat poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.
Međutim od 2015. do 2025. broj OPG-ova se smanjio i to sa 184511 na 154980. Dakle, 29531 obitelj odustala je od poljoprivrede i to je velikim dijelom i razlog zašto su nam sela prazna. Ministre ne znam zašto želite preuzeti odgovornost za ovakvo stanje koje je bilo, se dogodilo prije nego što ste vi došli na vlast. Ali evo, ako sada možete i prokomentirati Hrvatske šume tako su došle od suficitarnog poduzeća do poduzeća koje za mjesečno isplaćivanje mirovina …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… dižu kredite. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Vlajčić, izvolite.

Vlajčić, David

Hvala lijepo uvažena zastupnice.
Kako sam rekao vama je čak i na Odboru za poljoprivredu u jednom trenutku mi smo imali dva vala afričke svinjske kuge, proizvodnja svinja nam raste, ulažemo značajna sredstva u obnovu stočnog fonda, a za vrijeme SDP-ove vlasti smo imali kugu nesposobnosti koja nas je dovela na ove razine.
Gospodin Vukušić je izašao sad u jednom trenutku, nama je na saborskom Odboru spomenuo da ukoliko stavimo kugu pod kontrolom da će nam on osobno napisati jednu pjesmu, a ja još uvijek očekujem da to opjevamo, tako da toliko samo za sad.

Radin, Furio (Nezavisni)

Gospodin Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Poštovana ministrice, moje pitanje se ne odnosi na zbrinjavanje opasnog otpada …
…/Upadica Radin: Gospodin Jurčević pitanja su sada gospodinu potpredsjedniku, tako ide./…
Dobro onda evo budući je potpredsjednik Vlade, dakle poštovani ministre silna ugroza u Hrvatskoj jest dakle od neadekvatnog zbrinjavanja otpada, a pogotovo opasnog otpada. Moje pitanje se ne odnosi na otpad koji je porijeklom iz Hrvatske, nego svjedoci smo i bilo je niz upozorenja, istraživanja zdravstvena pokazuju štetu od otpada koji smo od ranih devedesetih zbog tek ustrojavanja države ratnih okolnosti uvozili u Hrvatsku što je ostvarilo velike profite za razne ljude i vidimo da je to institucionalizirano.
Dakle, koliko u Hrvatskoj postoji saznanja i svijest o tome dakle najopasnijem otpadu koji smo uvozili uglavnom iz EU koje je imalo negativne zdravstvene posljedice to pokazuju istraživanja regionalno u našim kraškim područjima. Dakle, koliko se hrvatska država i Vlada …
…/Upadica Radin: Hvala./…
… s time suočava i koliko ima podataka u vezi toga.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodine ministre.

Vlajčić, David

Hvala lijepo.
Pa dakle zabranjen je uvoz opasnog otpada u Republiku Hrvatsku to je mislim poprilično jasno svima. Što se tiče otpada, evo osvrnuo bih se na Konferenciju o biogospodarstvu koju smo imali, gdje je 5 ministarstava sudjelovalo, gdje smo predstavili Strategiju razvoja biogospodarstva do 2035. godine, resor poljoprivrede, resor zaštite okoliša, znanosti i obrazovanja, regionalnog razvoja i gospodarstva gdje je zaista podržano sa znanstvene, stručne strane tako na tom tragu bih se osvrnuo i odgovorio na ovo pitanje.
Hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
I na kraju gospodin Damir Barbir.

Barbir, Damir (Centar)

Hvala.
Rekli ste da je zakon u potpunosti usklađen sa EU uredbom, ali to ne odgovara na ključno pitanje, usklađenost nije problem, problem je provedba. Zato da pitam konkretno možete li jamčiti da Hrvatska ima inspekcijske, tehničke i administrativne kapacitete, …/Govornik se ne razumije./… sljedivost proizvoda prema zahtjevima uredbe i možete li garantirati da mali proizvođači neće bit zakopani u birokraciji koju ne mogu ispuniti.
Jer ako toga nema, ovaj zakon onda nije priprema nego alibi.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala.
Gospodine ministre, izvolite.

Vlajčić, David

Hvala lijepa.
Pa sljedivost je jedan od ciljeva temeljnih našeg programa NPO-a tako da na tom tragu vjerujem da smo u skladu i sa vašim pitanjem i da nema razloga za zabrinutost. No, upravo zato se u HAPIH-u otvara centar upravo zato HAPIH cijelu već godinu razvija ovaj sustav, zaposlit će određeni broj ljudi. Neke ljude će preraspodijeliti i u skladu i u granicama mogućnosti u usporedbi i s drugim državama EU će se sustav osposobiti i uhoditi, uhodati.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Zaključujem raspravu i glasat ćemo kada se steknu uvjeti, hvala.

28

Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma, drugo čitanje, P.Z.E. br. 180

05.12.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma, drugo čitanje, P.Z.E.br. 180. Predlagatelj je Vlada. Rasprava je zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
123 glasa, 93 za, 30 suzdržanih i donesen je Zakon o provedbi Uredbe EU 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije, izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih sa deforestacijom i degradacijom šuma.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

28; 29

Radin, Furio (Nezavisni)

Polović, Draženka (Možemo!)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vukušić, Mate (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Beljo, Marinko

Radin, Furio (Nezavisni)

Ban, Boška (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Bježančević, Sanja (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Beljo, Marinko

Radin, Furio (Nezavisni)

Sobota, Darko (HDZ)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Dragić, Irena (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Beljo, Marinko

Radin, Furio (Nezavisni)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Beljo, Marinko

Radin, Furio (Nezavisni)

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Barbir, Damir (Centar)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Šašlin, Stipan (HDZ)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vuković, Željko

Radin, Furio (Nezavisni)

Vukušić, Mate (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Beljo, Marinko

Radin, Furio (Nezavisni)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vlajčić, David

Radin, Furio (Nezavisni)

Glasovac, Sabina (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Miletić, Marin (MOST)

Radin, Furio (Nezavisni)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Polović, Draženka (Možemo!)

Radin, Furio (Nezavisni)

Petir, Marijana (Nezavisni)

Radin, Furio (Nezavisni)

Barbir, Damir (Centar)

Radin, Furio (Nezavisni)

Bježančević, Sanja (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Bježančević, Sanja (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)

Šašlin, Stipan (HDZ)

Radin, Furio (Nezavisni)

Vukušić, Mate (SDP)

Radin, Furio (Nezavisni)