Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

25

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 225
26.11.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na slijedeću točku, a to je

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 225.
Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85 Ustava RH i čl. 172, 204 i 206 Poslovnika Hrvatskog sabora. Sukladno čl. 204 Poslovnika Hrvatskog sabora hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave sukladno čl. 197 Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo te Odbor za financije i državni proračun. Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da. Poštovana državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici pred vama se nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji s konačnim prijedlogom zakona. Ovim prijedlogom zakona ponajprije se predlaže pojednostavljenje sustava te olakšavanje ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora s ciljem njegove učinkovitije i primjenjivije provedbe u praksi. Naime u skladu s odredbama važećeg zakona ovlašteni revizori imaju obvezu stalno stručno se usavršavati u području obavljanja zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od 3 godine, a prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija će mu ukinuti odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga. Kako bi se pojednostavio sustav stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i olakšalo ispunjavanje obveze stalnog stručnog usavršavanja za ovlaštene revizore, ovim prijedlogom zakona predlaže se da trogodišnje razdoblje u kojem ovlašteni revizor ima obvezu stalno stručno se usavršavati, počinje od dana izdavanja odobrenja za rad. Nadalje, predlaže se ukidanje obveze stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini, ukidanje obveze skupljanja 35 sati na godišnjoj razini kao i obveze skupljanja 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini. Na posljetku predlaže se pojednostaviti odredbe koje uređuju provjeru ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora na rodiljnom dopustu, dodatno rodiljnom dopustu, roditeljskom dopustu i pri korištenju drugih vrsta vremenskih potpora propisanih zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore kao i ovlaštenom revizoru za vrijeme neprekinutog trajanja privremene nesposobnosti za rad, duljeg od 6 mjeseci, a na način da se ukida proporcionalno smanjenje broja sati stalnog stručnog usavršavanja i propisuje mogućnost produljenja razdoblja stalnog stručnog usavršavanja za razdoblje trajanja navedenih okolnosti. Uz navedeno ovim prijedlogom zakona dodatno se razrađuje obveza za subjekte od javnog interesa koji na temelju javno objavljenih godišnjih financijskih izvještaja, naknadno postaju obveznici zajedničke revizije. Naime, propisuje se da su ti subjekti dužni imenovati revizorsko društvo i sklopiti ugovor o reviziji za tekuću poslovnu godinu najkasnije u roku od 3 mjeseca od isteka roka za javnu objavu godišnjih ili konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, a u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika. Također ovim putem prihvaćaju se amandmani Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora za ovaj prijedlog zakona. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Lalovca.

Lalovac, Boris (SDP)
Može, zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, pa može samo možda još jednu rečenicu. Znači ukupan fond sati ostaje 120 jel tako kolko, kolko? Tu se ne mijenja, nego mijenja se samo unutar strukture znači godišnje ovo što ste rekli da se mijenja. Znači na tem… znači šta se to pokazalo na tržištu i da li je možda revizorska komora reagirala i koji su to bili problemi da sad ovaj dio, znači ukupna razina kvalitete i usluga se ne bi trebala mijenjati nego se samo mijenjaju koliko sam dobro razumio taj dio, pa vjerojatno je to i u komunikaciji sa revizorskim ovaj komorom donešeno pa me zanima malo detaljnije o tome jel.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Je u komunikaciji sa revizijskom komorom pa ideja je jednostavno bilo računati u okviru trogodišnjeg razdoblja i izbjeći odnosno umanjiti ovo računanje na godišnjoj razini tako da se jednostavno, sad jednostavnije gledati u okviru cjelokupnog razdoblja nego po svakoj pojedinoj godini.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Barbir.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovana predlagateljice ako je glavni razlog hitnog postupka promjena modela stručnog usavršavanja revizora možete li jasno navesti na koji način će država osigurati nadzor nad kvalitetom tog usavršavanja i jednak pristup svim revizorima. U zakonu nisam našao odgovor pa ako mi možete samo odgovoriti tko to nadzire, kako ste osigurava kvalitetna edukacija i kako se sprječavaju moguće zloupotrebe?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala.
Nadzor je jednak kao i dosada, dakle nadzor provodi Ministarstvo financija u tom dijelu se ništa ne mijenja i tako je to od 2018. godine.
Razlog hitnog postupka je taj što je stručno usavršavanje uređeno direktivom pa svaku promjenu u ovom dijelu smo zapravo mi dužni notificirati Europskoj komisiji i napraviti usporedni prikaz. Tako da u tom dijelu nije izravno ujednačavanje sa europskim propisima, ali u širem smislu je budući da direktiva regulira stručno usavršavanje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana gospođo državna tajnice u ovom Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji pojednostavljuju se odredbe koje se odnose na razdoblje rodiljnog, roditeljskog i srodnih dopusta, dakako prije svega aludiram na rodiljni i roditeljski dopust iako ste vi to i sama iznijeli u svome izlaganju ja vas molim još jedanput malo po… objašnjenje te prednosti na ovaj novi prijedlog i dosadašnji zakon.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala.
Dakle, jednostavno je što će se prema postojećem prijedlogu produljiti obveza stalnog stručnog usavršavanja za ono razdoblje za koje je osoba bila na bilo kojoj vremenskoj potpori reguliranoj Zakonom o roditeljskim i rodi… rodi… rodiljnim potporama.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Ostrogović.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice sa suradnicom, podržavam ovaj zakon upravo što je donesen nakon što se jasno vidjelo da neka postojeća rješenja u praksi ne funkcioniraju na zadovoljavajući način.
Uklanjanjem nepotrebnih godišnjih kvota i složenih pravila rasterećuje se zapravo struka, a time se i poduzetnicima daje stabilniji okvir za planiranje i poslovanje. To je izuzetno važno u vremenima kada gospodarstvo treba sigurnost i neku vrstu predvidivosti.
Pitanje je kako gledate na činjenicu da ove izmjene osim što rješavaju trenutačne probleme struke dugoročno zapravo postavljaju sustav revizije kao stabilniji, efikasniji i bolje pripremljen za nadolazeće obveze osobito u području održivosti?
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnice.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa hvala, gledamo ga dobro, dakle u ovom dijelu postoji obveza usavršavanja u dijelu održivosti. To je ukupno 30 sati i smatramo da je ovaj, da će ovaj okvir biti puno prilagođeniji i poduzetnicima i tržišnim potrebama evo sve kao što ste i vi lijepo istaknuli u svom izlaganju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice pozdravljam odredbu koja preciznije određuje vrste nadzornih mjera koje Ministarstvo financija može izreći kada revizorski izvještaj ne ispunjava zakonske zahtjeve. Naime, dosadašnje rješenje bilo je malo nespretno jer je jedna točka upućivala na više različitih odredbi što je u praksi otežavalo postupanje i stvaralo nedoumice kod razgraničavanja pojedinih povreda.
Moje pitanje, hoće li ova jasnija podjela nadzornih mjera dodatno povećati učinkovitost nadzornog postupanja i smanjiti mogućnost različitih tumačenja u praksi te omogućiti dosljedno izricanje mjera?
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Vjerujemo da da, upravo je i to bila intencija ovog zakonskog prijedloga.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice važeći zakon već je jednom odgađao primjenu novog modela stalnog stručnog usavršavanja revizora jer se sustav pokazao nepraktičnim, a sada se taj model u potpunosti napušta i vraća se na ono staro rješenje, pa moje pitanje ide u smjeru da li možete pojasniti ili objasniti zašto je Vlada prvo dvije godine pripremala novi model stručnog usavršavanja, zatim ga odgodila i u konačnici ga sad potpuno ukida? Da li je to samo u biti potvrda da je prethodno rješenje bilo ili neučinkovito ili u potpunosti loše pripremljeno?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Ni jedno ni drugo, jednostavno se u praksi i u dodatnim raspravama sa Hrvatskom revizorskom komorom pokazalo da je sustav trogodišnjeg razdoblja koji počinje teći od trenutka izdavanja odobrenja za rad puno jednostavniji i praktičniji, da puno više odgovara i nekim drugim zahtjevima pogotovo u kontekstu izvještavanja o održivosti. Tako da je to razlog zašto se sada predlaže ovo rješenje, dakle jednostavno nove rasprave, neke nove okolnosti i neki novi razvoji u praksi su ukazali na potrebu drukčijeg zakonskog prijedloga.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Prema trenutnim propisima reviziji podliježu trgovačka društva ako su u prethodnoj godini zadovoljila dva od tri slijedeća kriterija.
Znači ukupna aktiva 2 i po milijuna eura, neto prihod od 5 milijuna eura i prosječan broj zaposlenih više od 25. Koliko vama u Ministarstvu financija pomaže rad revizora u revidiraju poslovanja upravo ovih tvrtki koje sam naveo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem, pa jako puno. Dakle revizija je iznimno važna djelatnost od javnog interesa, ona pomaže Ministarstvu financija ali rekla bih ona pomaže svima. Pomaže poduzetnicima u konačno i pomaže cijelom financijskom sustavu, građanima dakle rekla bih zaista cijelom društvu. Ona je iznimno važna djelatnost. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Baksa.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovana državna tajnice ove izmjene uvode obvezu da revizorska društva koja žele provjeravat izvještaje o održivosti moraju imati zaposlenog revizora s posebnim odobrenjem za tu vrstu provjere što otvaranja pitanje kapaciteta tržišta. Koliko revizorskih društava može ispuniti taj uvjet. Hoće li manje kuće moći ostati konkurentne i može li doći do koncentracije tržišta? Također može li manjak ovlaštenih revizora usporiti provjere izvještaja o održivosti kada se obveza proširi na veliki broj poduzetnika.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo. Pa neće biti veliki broj obveznika obuhvaćeno ovom obvezom. Dakle prema našim procjenama radit će se o svega 20 obveznika tako da vjerujemo da će oni uspjeti ispuniti sve ove zahtjeve i da će u tom smislu ispoštovati standarde izvještaja održivosti. Dakle prema našim procjenama radilo bi se o 20 subjekata.

Reiner, Željko (HDZ)
Želi li izvjestitelj odbora uzeti riječ? Ne. Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, još jednom lijep pozdrav državnoj tajnici sa suradnicom. Danas je pred nama isto Konačni prijedlog zakona o reviziji gdje se radi o olakšavanju ispunjavanja obveza stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora se predlaže zadržati postojeći model prema kome se trogodišnje razdoblje stalnog stručnog usavršavanja započinje danom izdavanja odobrenja za rad u cilju pojednostavljenja sustava. Predlaže se ukidanje obveze stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini te obveze prikupljanja 35 sati godišnje odnosno 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini. Istodobno se zadržava minimalna obveza skupljanja najmanje 10 sati godišnje iz područja, iz područja označenih oznakom A koji se odnose na nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene nadzorom ovlaštenih revizora i revizorskih društava te na druga područja od značaja za reviziju koju utvrđuje Ministarstvo financija. Nadalje, pojednostavljuju se odredbe koje se odnose na razdoblje rodiljnog, roditeljskog i srodnih dopusta te na dugotrajnu privremenu nesposobnost za rad dužu od 6 mjeseci na način da se ukida proporcionalno smanjenju broja sati stručnog usavršavanja, uvodi mogućnost produljenja trogodišnjeg razdoblja usavršavanja za vrijeme trajanja tih okolnosti. Vezano za stalno stručno usavršavanje u području održivosti ukida se godišnja obveza ostvarivanja sati stalnog stručnog usavršavanja u zadržavanju trogodišnjih obveza od ukupno 30 sati čime se povećava fleksibilnost, planiranje, edukacije i smanjenje administrativnog opterećenja ovlaštenih revizora. Cilj je pojednostavniti sustav zadržavajući istodobno potrebnu razinu stručnosti u području provjere izvještaja održivosti, a uzimajući u obzir reformu Europske komisije usmjerenu na pojednostavljivanje pravila EU u okviru omnibus paketa. Od ostalih izmjena jasnije se propisuje da provjeru izvještaja o održivosti u revizorskom društvu može obavljati isključivo ovlašteni revizor koji ima odobrenje za obavljanje poslova izvještaja o održivosti koje je izdalo Ministarstvo financija i također propisuje se iznimka od obveze imenovanja revizorskog odbora za društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima i upravljanja alternativnim investicijskim fondovima pod uvjetom da se poslovi revizorskog odbora povjereni drugim odgovarajućem tijelu ili funkciji unutar društva. Znači iako nisu ova dva zakona, Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji usklađeni da se mijenjajući jednu i drugu direktivu pa da jedno mijenja drugo, važno je ovdje također napomenuti da upravo ova, ovaj dio stručnog usavršavanja proističe iz direktive i sve ove promjene koje se zapravo donose današnjim olakšavanje ispunjavanje određenih uvjeta na tu direktivu i zbog toga i ono ima koliko smo tako i raspravili ima ovu oznaku EE europskog zakonodavstva. Vezano za reviziju razina komisije je propisala koji su to iznosi, koji su to fond sati, on se ne mijenja ostaje negdje na 120 sati ali vidite isto kao i kod prijašnjeg određenog zakona da se dodavaju stalno nekakve novi poslovi, a to je izvještaj o ovoj održivosti tako da je kažem nažalost nekad pretjerano administriranje i pretjerano, pretjerano ovaj dodavanje razno raznih poslova od strane komisije na kraju se ponovno preljeva i ovako i preko ljudi koji trebaju obavljati te poslove ove revizore, u konačnici i krajnju cijenu obavljanja svih tih poslova tako da evo apsolutno se podržavam i slažem se da se ovakav dio barem fleksibira taj …/Govornik se ne razumije./… fond sati. Ne mijenja se ukupna kvaliteta, barem kako ste vi govorili znači ne, ne, ne radi se o ukupnoj promjeni kvalitete usluga i ovdje je sigurno važno reći da je zašto je važna ova stalna stručno usavršavanje revizora, izuzetno važno, znate zašto. Zato što on daje zadnji potpis, znači on daje onaj zadnji potpis na cjelokupni financijski izvještaj i kada revizor, ako revizor pogriješi onda je, onda može doći do, do, do brojnih problema ne samo za to poduzeće nego za cjelokupni kasnije sustav na kojega je vezano to poduzeće i zbog toga je izuzetno, izuzetno važan, važan zadnje odobrenje revizora i zato je važno i ovi revizorski odbori da su tu iako ste ovdje rekli da kod ovih investicijskih fondova to ne mora biti revizorskim fondom ali bi trebala biti ta razina kvalitete ovaj kod njih da tu ne padne kod određenih razina kvalitete ipak revizorski odbor daje nekakva mišljenja. I nemojmo zaboraviti kod revizorskih odbora koja su bila vrlo važna kada smo donosili onaj zakon zbog usklađivanja poslova u OECD-u tu smo u revizorskom odboru davali dodatne određene ovlasti, davali smo mu određene, revizorskom odboru davali smo samostalnosti ipak da budu ta određena stručno osoblje i ta razina kvalitete pogotovo korporativnog izvještavanja i upravljanja mora prolaziti kroz revizorski odbor, tako da tu postoje određene dodatni mehanizmi kontrole jel' znači i kroz revizorski odbor i kasnije kroz revizorsko mišljenje kao vanjskog suradnika koji bi trebao pogledati ta izvješća. Tako da kažem tu nema nikakvih problema i oni su izuzetno važni zato što potpisuju, u konačnici daju odobrenja na sva ta financijska izvješća i to je u redu. I naravno da je u redu da se oni moraju stalno stručno usavršavati, ali svakako do određene granice normirati što se tiče izvještaja, što se tiče cjelokupnih svih tih procesa jer kasnije se, da kasnije pretjerano normiranje prema poduzetnicima kao što prethodnog zakona koči konkurentnost poduzetnika i zato kažem u ovome dijelu mislim da ste ispravno postupili.
Vidjet ćemo, sad će ponovo praksa pokazati da li će se to morati u nekom razdoblju mijenjati jer to je jedna živa materija pogotovo kada Komisija svako malo daje nekakve dodatne, da ne kažem namete prema poduzetnicima i gdje sve primijetite gdje to nešto opterećuje sustav, a ne gubi na kvaliteti. Najvažnije je da se ne gubi na kvaliteti, mislim da je to u redu.
Klub SDP-a će podržati ovaj zakon.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Dakle, ja isto neću koristiti cijelo vrijeme, kratko ću se osvrnuti na Zakon o reviziji koji je danas, dakle pred nama i on donosi nekoliko dobrih i potrebnih rješenja, ali i otvara brojna pitanja na koja ova Vlada uporno odgovoriti ali ono od čega ću krenuti je, dakle da neke odredbe ovog zakona predstavljaju realno poboljšanje sustava osobito u segmentu stručnog usavršavanja revizora i usklađenja sa europskim pravilima. Dokument je prije svega precizan u dijelu koji formalizira ulogu Ministarstva financija u vođenju registara, u nadzoru provedbe usavršavanja, te u određivanju jasnih sankcija, a onda samim time i prekršaja.
Dobro je što se uvodi stroža evidencija aktivnosti, jasniji rokovi i transparentniji postupci. Jednako je tako dobro što se uvodi certificiranje za provjeru održivosti. Dobro je i što se procesi pokušavaju učiniti praktičnijima bez onih birokratskih apsurda koji su revizorsku struku znali opteretiti više nego joj pomoći. Ali ono što prije svega želim, dakle reći postoje područja gdje se ne smije ostati nijem u Hrvatskoj. Ondje ili mogli bismo navesti da je to mjesto u kojem ne možemo šutjeti, u kojem ne smijemo, dakle ostati nijemi jest sadržano u jednome pitanju tko se usudi revidirati one koji upravljaju najvećim polugama moći u državi. Jer dok se ovaj zakon, dakle bavi satima usavršavanja i pravilima evidencija koje smo pozdravili jedna institucija ostaje sustavno izvan dosega stvarne suštinske revizije već cijeli niz godina. Kad kažem suštinske onda mislim na jednu dubinsku reviziju, a to je Hrvatska narodna banka.
Drugim riječima Državna revizija može, ali ne smije dovoljno daleko i dovoljno duboko ako je riječ o Hrvatskoj narodnoj banci. Državni ured za reviziju može obaviti reviziju određenih dijelova poslovanja Hrvatske narodne banke i to je učinio, to je učinio i dao je jedan oblik bezuvjetnoga mišljenja. Dakle, drugim riječima dao je čistu peticu na one segmente koji su mu zakonom dostupni, a ono što mu je zakonom dostupno jesu administrativni troškovi, računovodstvo, javna nabava, materijalni rashodi i to je ono što je legitimno i dobro napravljeno.
Ali poštovane kolege svi mi znamo da pravi problemi Hrvatske narodne banke ne leže u tome koliko su oni kupili tonera i jesu li pravilno arhivirali račune. Pravi problemi leže tamo gdje revizija zakonski ne smije kročiti. Državna revizija ne može pregledati monetarnu politiku, ne može ocijeniti je li politika kamatnih stopa bila opravdana, ne može ispitati nadzor nad bankama, ne može analizirati odluke koje su utjecale na inflaciju, ne može ući u same temelje odluka koje određuju cijenu novca, stabilnost kredita i financijsku sigurnost građana. Drugim riječima, revizija može vidjeti papire ali ne i odluke, može vidjeti rashode, ali ne i posljedice, može vidjeti administraciju, ali ne i ono što nam u Hrvatskoj nedostaje kronično, a to je odgovornost. I onda Vlada, ona ista vlada koja imenuje guvernera izađe nedavno pred kamere i kažu da je za inflaciju kriv HNB, a znamo da jedina institucija koja bi mogla nešto ozbiljno reći o monetarnoj politici zakonski spriječeno da to uradi.
Jer ako mi pogledamo širu sliku tko je tu kome nadređen. Državna revizija je jedan oblik ustavne institucije, čuvar jednog oblika ili one kategorije koju često puta nazivamo javni novac, neovisna profesionalna i ona je temelj demokratskog nadzora, a Središnja banka je isto tako neovisna institucija ali sa ogromnom moći. Neovisnost nije i ne smije biti imunitet, neovisnost znači slobodu od politike a ne slobodu od odgovornosti. I zato je ključno pitanje tko, kada i kako smije preispitati odluke Hrvatske narodne banke koje imaju utjecaj na živote milijuna građana. Jer po današnjim pravilima Državni ured za reviziju smije vidjeti samo oblik, ali ne smije vidjeti sadržaj, smije vidjeti red, ali ne smije vidjeti smisao. Smije ući u zgradu, ali ne i u samu srž odluka. To je neprihvatljiva rupa u jednome sustavu nadzora jedne moderne države.
Ne pozivam ja ovdje govoreći ovo na rušenje HNB-a, na rušenje njegove neovisnosti. Neovisnost monetarne politike jest civilizacijska stečevina, ali ono na što pozivam je jednako tako ono što zovemo civilizacijski standard, a to je institucionalna transparentnost i odgovornost. Jer ako revizija Središnje banke u Sloveniji primjerice može ući i vidjeti ono što je potrebno, zašto mi to u Hrvatskoj ne možemo napraviti. Ako u nekim državama Europe postoji model nadzora koji ne ugrožava monetarnu politiku ali ipak osigurava odgovornost, zašto je u Hrvatskoj jedina kontrola samo formalna, površinska i u kategoriji administracije. Zašto smo zadovoljni time da revizija HNB-a ne smije reći samo računi su u redu ali ne smije reći ništa o tome jesu li odluke koje utječu na inflaciju, na kredite, na štednju i na financijsku stabilnost bile dobre ili su možda bile loše ili su možda bile štetne. Ovaj zakon kao što rekoh radi nekakve dobre stvari ali istovremeno nas podsjeća na ono što nedostaje, a to je sustavna dubinska revizija najvažnijih institucija u ovoj zemlji. I mi ne tražimo povratak političkog uplitanja u HNB, mi ne tražimo rušenje nezavisnosti. Tražimo nešto sasvim drugo. Da neovisnost ne postane paravan za nedodirljivost, a to je postao jer institucija koja kreira politiku novca ne smije biti izvan dosega institucije koja štiti interes građana. To u ovom zakonu nije vidljivo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući, kolegice i kolege zastupnici. Pred nama su izmjene Zakona o reviziji, još jedan u nizu zakona koji se donosi po hitnom postupku zato što je Vlada kasno reagirala, kasno planirala i sada sabor ponovno stavlja pred gotovo čin. U ovom slučaju opravdanje je promjena modela stručnog usavršavanja revizora koja mora stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine no kao i u mnogim prethodnim situacijama hitnost nije posljedica objektivne nužde nego posljedica neorganiziranosti sustava. Kao klub Centra i Nezavisne platforme Sjever, želimo jasno naglasiti da podržavamo jačanje revizorske profesije, profesionalnog standarda i usklađivanja sa europskim okvirom. Revizorska struka ključan je stup transparentnosti, borbe protiv nepravilnosti i izgradnje povjerenja u financijske sustave. Zbog toga svako mijenjanje standarda revizije mora biti promišljeno, pravovremeno i provedivo. Ovaj zakon određene probleme rješava, ne treba bježati od toga, mnogi kolege su to rekli ali mnoge izazove također otvara. Vlada ponovno mijenja pravila u zadnji trenutak što stvara nesigurnost i za same revizore i za subjekte na kojima se provodi revizija. Kada se standardi usred godine mijenjaju, kada se ukida jedan model usavršavanja i uvodi novi bez jasnih smjernica onda će posljedice osjetiti svi dionici sustava. Glavni problem nije sadržaj, nije sadržaj izmjena nego načina na koji se sve provodi. Nema prave analize učinka, nema procjene kapaciteta institucija, a posebno nema jasnog plana kako će novi model u praksi se nadzirati. Ako se uvodi obvezno stručno usavršavanje u drugačijem obliku onda se mora osigurati i nadzor na svrhovitosti tog usavršavanja, kvaliteta edukacije i jednakog pristupa svim revizorima. U suprotnom novi sustav može postati forma odnosno sama forma bez ikakvog sadržaja. Treba naglasiti da revizija nije tehnička radnja nego ključni alat u sustavu transparentnosti poslovanja, borbi protiv korupcije, sprječavanju nepravilnosti i zaštiti javnog interesa. Ako revizijski sustav ne funkcionira snažno, ne funkcionira ni kontrola nad javnim novcem ni povjerenje investitora ni financijska sigurnost. Ove izmjene otvaraju i pitanje kapaciteta Hrvatske revizorske komore i drugih tijela koji će provoditi nadzor nad stručnim usavršavanjem. Ako se obveze šire, onda se moraju širiti i sami resursi. Ni u jednom dijelu prijedloga ne navodi se kako će se dodatne obveze provoditi bez dodatnih sredstava, ljudi i nadzornih mehanizama. Posebno zabrinjava činjenica da se promjene uvode bez ozbiljne komunikacije sa samom strukom. Revizori su izrazito specijalizirana profesionalna skupina, a njihova struka je ključna u svakom sustavu ne samo u ovom. Ako se njima ne pruži jasna pravna sigurnost onda će cijeli revizorski lanac trpjeti. Stoga zaključno naglašavamo da je usklađivanje s europskim standardima dobro i nužno ali način na koji se te obveze provode, morao bi biti kvalitetnije i transparentnije. Postojeći model hitnih procedura i improviziranih zakonskih rješenja dugoročno šteti struci, a i samom sustavu. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
…/Govornik naknadno uključen./… Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnikom, kolegice i kolege zastupnici sve vas lijepo pozdravljam na početku. U ime Kluba zastupnika HDZ-a iznosim uvodno izlaganje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji s konačnim prijedlogom zakona. Na papiru ovo je jedan od onih zakona koji se često smatraju tehničke prirode, no svi koji prate rad financijskog sustava, nadzornih institucija, revizorskih društava i poduzeća u RH dobro znaju da se iza ovakvih zakona krije snaga i stabilnost sustava koji omogućuje uredno funkcioniranje gospodarstva, sigurnost investicija te povjerenje hrvatskih građana. Revizija i nadzor financijskih izvještaja nisu dekoracija, oni su temelj povjerenja u brojke, a brojke su temelj povjerenja u državu. Kada sustav revizije radi dobro cijelo gospodarstvo diše punim plućima.
Kada se pojavi nesigurnost, kada su pravila nejasna ili nedovoljno prilagođena praksi posljedice se lančano osjećaju u poslovanju, u investicijama, u kreditnom rejtingu pa na kraju i u životima građana. Zato današnji zakon treba promatrati kao dio šire arhitekture stabilnosti države. To nije zakon koji mijenja smjer, to nije zakon koji ruši postojeće temelje. Ovo je zakon koji nadograđuje sustav i precizira pravila kako bi struka mogla raditi kvalitetno, kako bi poduzeća znala svoje obveze i kako bi financijski sustav ostao stabilan i vjerodostojan.
Krenimo od najvažnijeg seta izmjena, stalog stručnog usavršavanja revizora. Revizija je struka koja se mijenja iz godine u godinu. Novi standardi, nove obaveze, nova europska pravila, nove tehnologije i novi rizici. Zato je stručno usavršavanje ključno. Prethodni zakon postavio je čvrsti okvir ali praksa je pokazala da je godišnja struktura bila previše rigidna i administrativno opterećujuća. Bila su postavljena pravila o 35 sati godišnjeg usavršavanja uz dodatnih 30 sati iz osnovnih aktivnosti. No, upravo ta krutost stvarala je poteškoće u situacijama u kojima revizori nisu mogli realno ispuniti sve svoje godišnje obaveze.
Novi zakon to rješava kroz trogodišnji model od 120 sati gdje se naglasak stavlja na sadržaj a ne na formalno ispunjavanje zadane godišnje brojke. Zadržava se ključni element da svake godine revizor mora odraditi najmanje 10 sati iz područja označenih oznakom A, dakle iz tema koje se bave nepravilnostima, nezakonitostima i pitanjima koja najviše utječu na sigurnost sustava. Time se čuva kvaliteta ali se uklanja nepotrebna birokracija. I to nije samo tehnička izmjena to je promjena koja omogućuje da revizori rade svoj posao bez opterećenja koje zapravo ne doprinosi kvaliteti.
Važna izmjena odnosi se i na situacije rodiljnog, roditeljskog dopusta ili dugotrajne privremene nesposobnosti za rad. Prethodni sustav morao je smanjivati kvote sati proporcionalno vremenu što u praksi nije uvijek bilo logično. Sada se uvodi daleko razumnije rješenje, ciklus stručnog usavršavanja se jednostavno produljuje i to je primjer kako se zakonodavac prilagođava realnim životnim situacijama.
Druga velika skupina izmjena odnosi se na europski sustav izvještavanja o održivosti. Cijela EU ulazi u novo razdoblje u kojem poduzeća moraju pokazivati ne samo svoj financijski rezultat nego i odgovornost prema okolišu, radnicima, ljudskim pravima i društvu. To postaje obaveza, to postaje standard ali to ima smisla samo ako te podatke netko provjerava a taj netko mora biti stručan, ovlašten i educiran. Zato ovaj zakon uvodi obvezu da svako revizorsko društvo koje želi provoditi provjeru izvještaja o održivosti mora imati posebno educiranog ovlaštenog revizora sa odobrenjem za to navedeno područje. To nije dodatni teret struci to je europski standard kvalitete i to je standard koji Hrvatska mora zadovoljiti ako želi ostati ravnopravna članica europskog tržišta, ako želi privući investicije i ako želi da izvještaji naših tvrtki budu prepoznati kao vjerodostojni.
Slijedeće važno područje odnosi se na zajedničku reviziju posebno za velike sustave. U praksi su se pojavile situacije u kojima tvrtka tek nakon predaje financijskih izvještaja ispuni uvjete za obvezu zajedničke revizije. Dosada zakon nije precizirao što se događa u tim situacijama, a zato se sada uvodi jasno i nedvosmisleno pravilo. U takvim slučajevima tvrtka mora imenovati drugo revizorsko društvo u roku od 3 mjeseca od isteka roka za javnu objavu financijskih izvještaja. To uredno, jednostavno i precizno rješava dilemu koja je godinama postojala u praksi.
Tu je i pitanje leasing društava zbog kolizije između Zakona o leasingu i Zakona o reviziji. U praksi se pojavio problem u roko… u rokovima imenovanja revizora. Ove izmjene to usklađuju i uklanjaju pravnu nedosljednost koja je stvarala poteškoće u nadzoru leasing industrije.
Slijedeća važna promjena odnosi se na revizijske odbore u društvima za upravljanje fondovima. Ako tvrtka već ima tijelo koje obavlja poslove revizijskog odbora ne mora osnovati dodatno posebno tijelo. To je racionalizacija, to smanjuje administrativni teret i ostaje u skladu s europskim praksama.
Još jednom cilj ovog zakona nije stvoriti dodatne prepreke nego ukloniti one prepreke koje nisu potrebne, a ne doprinose kvaliteti samog nadzora.
Sve ove izmjene zajedno čine zakon koji donosi jasnoću, preciznost i bolju organizaciju sustava. One nisu revolucija ali su svakako nužna evolucija. One ne mijenjaju smjer nego ga potvrđuju. One ne ruše postojeći okvir nego ga nadograđuju kako bi služio praksi a ne obrnuto. To je princip na kojem se gradi moderno zakonodavstvo, ono koje prati europske trendove, koje se prilagođava struci i koje osigurava da poduzeća i revizorska društva mogu raditi u predvidivom, stabilnom i kvalitetnom okruženju.
I na kraju nekoliko riječi o hitnom postupku. Donošenje zakona po hitnoj proceduri nije stvar prestiža već stvar potrebe. Ako se ne bi reagiralo sada 1. siječnja iduće godine stupila bi na snagu pravila koja bi zapravo u praksi bila neprovediva. To bi otvorilo pravnu prazninu, stvorilo nesigurnost u revizorskoj profesiji te dovelo u pitanje provođenje novih europskih zahtjeva. A kada govorimo o sustavu koji čuva financijsku stabilnost države nedostatak pravne sigurnosti jednostavno za nas nije opcija. Pravovremeno donošenje zakona je odgovornost i zato je hitni postupak opravdan.
Ovaj zakon dakle ide u smjeru stabilnosti, ide u smjeru modernizacije, ide u smjeru jačanja povjerenja u sustav. To je temelj funkcionalne države, temelj zdravog gospodarstva i temelje odgovorne politike. Upravo zato u ime Kluba zastupnika HDZ-a najavljujem podršku ovom prijedlogu zakona.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na završna izlaganja, pa će u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Petar Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege saborski zastupnici.
U završnom dijelu rasprave želim naglasiti najvažnije elemente Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, zakona koji je ključan za povjerenje u financijske informacije, stabilnost tržišta kapitala i sigurnost našeg gospodarskog sustava. Revizori su temelj povjerenja u financijsko izvještavanje, njihov rad smanjuje rizik, nepravilnosti, povećava transparentnost, štiti tržište kapitala i osigurava sigurnije funkcioniranje gospodarstva i države. Upravo zato je važno da revizori imaju moderan, učinkovit i profesionalan regulatorni okvir.
Ovim izmjenama kao što su i prethodnici rekli smanjujemo administrativni teret ali baš za sve dionike u sustavu, pojednostavljujemo sustav stalnog stručnog usavršavanja, jačamo kvalitetu i sigurnost ISG provjera, usklađujemo hrvatski okvir sa europskim smjernicama i omnibus paketom, moderniziramo revizorsku profesiju u skladu sa zahtjevima tržišta i EU standardima. Sve to čini sustav učinkovitijim, a struku snažnijom i kvalitetnijom. Najvažnije promjene Zakona o reviziji prvo uvodi se fleksibilniji model stručnog usavršavanja, ukida se godišnja obveza 35 sati, zadržava se trogodišnji ciklus i minimalno 10 sati iz ključnih područja godišnje. Manje je administracije, više profesionalne slobode.
Drugo u slučaju rodiljnih dopusta ili dugog bolovanja rok se jednostavno produljuje, pravedno i logično rješenje umjesto smanjenja sati.
Treće, ISG područje ostaje prioritet 30 sati u trogodišnjem razdoblju u skladu sa novim europskim okvirom. I četvrto, provjere izvještaja o održivosti mogu raditi samo ovlašteni revizori sa posebnim odobrenjem Ministarstva financija kao garancija kvalitete i zaštite tržišta od nelojalne konkurencije. Pozdravljamo partnerski odnos komore i ministarstva, jačanje nadzora, digitalizaciju alata za reviziju, te podizanje regulatornih i profesionalnih standarda. To je u interesu države, poreznih obveznika, ali i svih koji posluju u Republici Hrvatskoj.
Ovaj zakon stvarno nije samo tehnička dopuna, on je dio šire modernizacije hrvatskog financijskog sustava. Jačamo povjerenje investitora, olakšavamo poslovanje, unapređujemo kvalitetu financijskog izvještavanja, osiguravamo usklađenost sa europskim standardima, štitimo integritet našeg gospodarstva. Klub HDZ-a smatra da ovaj prijedlog doprinosi stabilnosti i transparentnosti, profesionalizaciji revizorskog sektora. Zbog toga ćemo zakon podržati, a koliko sam vidio iz prethodnih izlaganja i oporbenih zastupnika vjerujemo da ćemo tu imat jednoglasan koncenzus.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time zaključujem raspravu o ovoj točki.
O njoj ćemo glasovat kad se steknu uvjeti. I evo sad ćemo sačekati još koju sekundu da bude jedan sat, evo upravo je jedan sat, pa ćemo ići na iznošenje stajališta u ime klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika.
PDF