Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

24

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 224
26.11.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na slijedeću točku, a to je:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 224.

Predlagatelj je Vlada RH temeljem čl. 85. Ustava RH i čl. 172., 204. i 206. Poslovnika HS.
Sukladno čl. 204. Poslovnika HS hitni postupak objedinjuje prvo i drugo čitanje, a amandmani se mogu podnosit do kraja rasprave sukladno čl. 197. Poslovnika.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovana državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem.
Poštovani potpredsjedniče HS, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici.
Pred vama se danas nalazi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s konačnim prijedlogom zakona. Ovaj prijedlog zakona izrađen je ponajprije s ciljem prijenosa europske direktive u pogledu datuma od kojeg države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje tzv. stop the clock direktive.
Podsjećamo kako je u važeći Zakon o računovodstvu prenesena europska direktiva u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti tzv. CSRD direktiva, čime je uvedena obveza izvještavanja o održivosti za određene skupine poduzetnika. Premda ova obveza predstavlja važan korak u jačanju održivosti i povećanju transparentnosti poslovanja, činjenica je da se poduzetnici suočavaju s nizom izazova u pogledu razumijevanja složenih zahtjeva koji proizlaze iz CSRD direktive, te europskih standarda izvještavanja o održivosti.
Slijedom toga Europska komisija je 26. veljače 2025.g. predstavila tzv. omnibus paket s ciljem pojednostavljenja regulatornih zahtjeva za izvještavanje o održivosti, posebno radi smanjenja opterećenja malih i srednjih poduzetnika. Istodobno okvir ostaje usmjeren na velike poduzetnike čije aktivnosti imaju najveći utjecaj na okoliš i klimu.
U okviru spomenutog omnibus paketa objavljena je stop the clock direktiva o odgodi primjene pojedinih zahtjeva za izvješćivanje o održivosti. Radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa spomenutom direktivom ovim se prijedlogom zakona predviđa dvogodišnja odgoda početka primjene obveze izvještavanja o održivosti za obveznike iz tzv. drugog i trećeg kruga.
Tako bi obveznici iz drugog kruga prvi put izvještavali za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2027. ili nakon tog datuma umjesto od 1. siječnja 2025., dok bi obveznici iz trećeg kruga obvezu imali za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma umjesto od 1. siječnja 2026..
Dodatno, s ciljem osiguranja razmjernosti i pravne sigurnosti a na tragu Omnibus paketa prijedlogom zakona propisuje se da poduzetnici koji tijekom poslovne godine postanu subjekti od javnog interesa nisu obvezni izraditi izvještaj održivosti za tu poslovnu godinu.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom ovim prijedlogom zakona preciziraju se obveze javne objave za poduzetnike koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja te za podružnice poduzetnika iz drugih država članica na način da su dužni dostaviti godišnji financijske izvještaje ako podliježu reviziji onda i revizorski izvještaj. Također se jasnije uređuje dostava odluke o uporabi dobiti ili pokriću gubitka.
Naposljetku ovim prijedlogom zakona uređuje se odgoda početka primjene obveze objave godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja poslovodstva u elektroničkom formatu za one poduzetnike koji primjenjuju međunarodne standarde financijskog izvještavanja pri čemu se rok pomiče s 1. siječnja 2026. na 1. siječnja 2028..
Zaključno, imajući u vidu vrlo kratak rok za provedbu ove obveze kako i činjenicu da je nužno osigurati pravovremenu odgodu primjene obveze izvještavanja održivosti za poduzetnike iz drugog i trećeg kruga predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku kako bi se spriječila pravna nesigurnost i osigurala potpuna usklađenost s pravnom stečevinom EU do propisanog roka.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo više replika, prva je poštovanog zastupnika Barbira.
Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Ma kratko pitanje. Ako se ovim zakonom uvedu nove obveze za poduzetnike i računovodstvene servise možete li reći na koji način će država ojačati nadzorne kapacitete kako bi se spriječilo da ovaj zakon ostane samo formalna obveza bez stvarnog učinka jer u prilogu ne vidimo dodatne resurse, nove strukture ili konkretne mehanizme kontrole, kako onda mislimo osigurati dosljednu provedbu?
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica Rogić Lugarić.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ovim se zakonom ne uvode nikakve dodatne obveze, dapače zapravo se ovim zakonom i regulira odgoda primjene pojedinih standarda izvještavanja. Tako da u tom smislu eto to bi zapravo bio odgovor, dakle nema novih obveza izvještavanja za poduzetnike.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Babić.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana državna tajnice ovim prijedlogom jasno je riješena jedna stvar koja je godinama stvarala konfuziju, a to je objava odluke o uporabi, dobiti ili pokriću gubitaka. Naime, dosada se u registru godišnjih financijskih izvještaja vidio samo prijedlog odluke ali ne i konačna odluka. Dakle, ovim izmjenama značajno se povećava transparentnost i točnost podataka koje javnost vidi.
Dakle, moje je pitanje hoće li se ovim prijedlogom napokon ukloniti razlike između onoga što se usvoji na skupštini društava i onoga što se vidi u registru?
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica Rogić Lugarić.

Rogić Lugarić, Tereza
Apsolutno mi vjerujemo da hoće. To, ta je praksa postojala i do danas, međutim evo sad je i izrijekom zakonski regulirana i vjerujemo da će onda svakako pridonijeti ovome što ste i sami naveli i evo zahvaljujem na konstruktivnoj sugestiji.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Sobota.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana gospođo državna tajnice prema trenutno važećem zakonodavnom okviru u RH oko 500 poduzetnika obvezno je izvještavati o održivosti pri čemu je njih 50 imalo obvezu izvještavanja za poslovnu godinu 2024..
Iako je Ministarstvo financija objavilo na svojoj internetskoj stranici popis obveznika koji je utvrđen na temelju pokazatelja na posljednji dan poslovne godine 2023. i taj navedeni popis je dostupan evo mene zanima da li su oni dosada i zapravo da li svi ti poduzetnici izvršavaju te svoje obaveze prema tom izvještavanju i ako ne koja je to brojka koji to ne rade?

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Da, da svih, svi ovi navedeni su u prvom krugu izvijestili tako da evo sve je dosada bilo uredno prihvaćeno i uredno izvještavano, ali se u budućnosti imajući u vidu rasprave o nekim zakonodavnim promjenama očekuje da će taj broj od 50 zapravo pasti na 20. Tako da u budućnosti ćemo imati svega 20 obveznika koji će onda biti obvezni izvještavati po ovom kriteriju.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice pa evo vi ste rekli da se ova direktiva temelji na ovim Omnibus paketu Europske komisije pa molim vas možda još koju rečenicu kako je pokrenut taj uopće, taj Omnibus paket komisije jer je dosta važan i ne samo zbog ovog Draghijevog izvješća nego evo zanima me dokle će ići ta Omnibus paket u koje, gdje će se još zadirati u pojednostavljenje poslovanja.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa Omnibus, ova Omnibus inicijativa dakle njezina ideja je ponajprije rasterećivanje i pojednostavljenje sustava. Znači pokazalo se da ovo izvješćivanje o održivosti ipak stvara preveliki teret za poduzetnike i dakle ideja je da se mali i srednji poduzetnici rasterete, međutim usredotočit će se ponajviše na velike poduzetnike koji, za koje se procjenjuju da najviše utječu na okoliš i klimu. Do kud će on ići daleko teško je reći jer su u tijeku rasprave o tome u EU, međutim činjenica je da će uglavnom se ticati obveznika. Dakle, on će i dalje ostati usredotočen na obveznike i na dalje rasterećenje, ali naravno da će jedan broj obveznika ipak ući imajući u obvezi njihov značaj i utjecaj.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovana državna tajnice evo vidimo da je bitna obveza obavještavanja, izvještavanja o održivosti i to je važan korak prema transparentnosti i izvještavanja odnosno održivosti bitno je transparentnosti poslovanja.
Vi ste i naveli u svom izlaganju da izvještavanje o održivosti uvodi se novi rokovi od ova četiri kruga poduzetnika za dva kruga. Mene zanima koji su razlozi za odgađanje tih rokova.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa pojednostavljenje, dakle evo upravo kao što sam i navela u prethodnom odgovoru pokazalo se da izvještavanje o održivosti možda stvara nerazmerte… nerazmjeran teret na pojedine skupine poduzetnike i upravo je onda ideja znači rasteretiti male i srednje poduzetnike i u tom smislu je onda uvedena ova odgoda izvještavanja za određene skupine poduzetnika, dakle kako bi ih se rasteretilo i kako bi se pojednostavio cijeli sustav, a opet kako se ne bi izgubio smisao, inicijalni smisao i ideja izvještavanja o održivosti.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovana, dakle moje pitanje je možda malo i drugačije. Kad bismo zakonske smjernice ovog zakona, dakle poglavito imajući u vidu Članak 47. i 51. primijenili na sve afere koje su se dogodile u Hrvatskoj u državi, dakle počevši još tamo od Fimi Medije pa do ove zadnje, mislite da bi trebao nam toliki protok vremena da one isplivaju na vidjelo ili bi ih ovakav zakonski prijedlog kad bismo ga primijenili na samu državu puno ranije detektirao i alarmirao da se nešto trulo događa.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ne vidim kakve veze bi imali spomenuti članci s ovim što vi navodite. Dakle, ne mogu odgovoriti na vaše pitanje u tom smjeru. Dakle, ne vidim povezanost između predloženih članaka i sprječavanja ovoga što ste naveli.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovana državna tajnice evo sličan upit kao i kolegica odnosno ovaj prijedlog zakona izričito ne traži objavu izvještava… izvještaja o održivosti za nove subjekte od javnoga interesa tijekom prve godine stjecanja statusa, a upravo ti izvještaji često znaju sadržavati informacije naravno o okolišnim emisijama, o klimatskim rizicima, radnim standardima i naravno lancima nabave odnosno to su možda i podaci koji najviše zanimaju javnost. Pa me zanima evo ovo što ste objasnili možda malo da pojasnite dodatno zašto je uzeta baš ta kategorija ovoga podataka koja je često po meni možda i najosjetljivija da je učinite privremeno ajmo reći neobaveznom za objavljivanje.
Evo, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa radi rasterećenja, dakle cijela ideja ove zakonske inicijative je rasterećenje. Dakle, imamo primjerice ne znam poduzetnika odnosno subjekta koji će izaći na burzu u 12. mjesecu pa da mu se u tom trenutku ne stavlja prekomjerna obveza u smislu još i ovog izvještavanja. Dakle, to nije da će oni zauvijek biti izuzeti od tog izvještavanja nego samo u ovom određenom trenutku. Dakle, jednostavno zaista ideja rasteretiti poduzetnike u skladu s ovom inicijalnom idejom i zakonodavnom inicijativom.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Želi li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne, onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac.
Izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče, još jednom lijep pozdrav državnoj tajnici sa suradnicom.
Pred nama je danas hitni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu kojim se zapravo usklađujemo sa Direktivom znači 2025/794 Europskog parlamenta i vijeća od 14. travnja '25. godine o izmjeni Direktive 2464 i 1760 u pogledu datuma koji države članice moraju primijeniti određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinskoj analizi o održivom poslovanju koja je stupila na snagu 17. travnja '25., a rok za primjenu iste u nacionalno zakonodavstvo je 31. prosinca '25. godine.
Predmetna direktiva dio je Omnibus paketa Europske komisije usmjerenog na pojednostavljivanje propisa EU u području izvještavanja održivosti te se njome predviđa dvogodišnja obveza o odgodi izvještavanja održivosti za poduzetnike iz drugog i trećeg kruga. Tako će poduzetnik iz drugog kruga odnosno svi veliki poduzetnici koji ne izvještavaju u prvom krugu umjesto za poslovnu godinu '25. prvi put izvještavati o održivosti za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja '27., a poduzetnici iz trećeg kruga odnosno mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja '28. oni izvještavaju '28. umjesto '26..
Uz prijenos direktive usklađuju se odredbe o čuvanju knjigovodstvene isprave o Zakonu o fiskalizaciji, preciziraju se obveze vezane za javnu objavu te se pojašnjavaju postupak dostave odluke o upotrebi dobiti i pokriću gubitka i odgađa se još primjena obveze objave godišnjih konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja u elektroničkom formatu za poduzetnike koje se primjenjuju s 1. siječnja '26. na 1. siječnja '28. godine.
Znači sve je ovo tehnički u redu. Međutim moja kritika jel koja će ići ovdje ne vama jel nego Europskoj komisiji jel jer iskreno pojma nemaju šta rade. Pojma nemaju šta rade. I to vam je dokaz današnjih ovih izmjena i gdje je Europska komisija i gdje je Europa. Znate šta oni rade, prije par godina su nametnuli toliko propisa poduzetnicima, izvještavaj o ovome, onome nema samo izvještaji, mi smo to ovdje sve uredno izvje… uredno prihvaćali jer smo vjerovali da netko u Europskoj komisiji sa plaćom od 20 tisuća eura zna šta radi jel. I onda kada vide da su potpuno pogriješili, da potpuno nemaju pojma sa realnošću donose hitne izmjene direktive i kaže ma gledajte ajmo sad to odgodit za dvije godine jel. Pazite transparent… pazite ozbiljnosti institucije jel.
Znači poduzetnike ste prije 3-4 godine rekli morat ćete davati, nema, nema šta kakav izvještaj neću tražiti jel i mi smo rekli ok vjerujemo da znate šta radite jel i onda hitne izmjene, ma ne to sad odgađaj za dvije godine, za dvije godine jel, a o tome koliko imaju utjecaja, ima tu i fiskalni utjecaj za poduzeća šta je, šta trebaju sve primjenjivati i onda se dogodi da Europa prednjači u svemu prednjači a nismo konkurentni u ničemu. U ničemu nismo konkurentni gledajući Ameriku i gledajući Kinu jel kao globalne trgovinske partnere i gdje je koliko, koliko raste Europa. Znate koliko raste Europa jel? 1,4% prema novoj definiciji Europske komisije. Znate koliko raste Amerika? 3-4%. Kina? 6%. Ali je bitno da Europska komisija svako malo ajmo poduzetnik dođi sad ćeš dat ovaj izvještaj, ovaj izvještaj, ovaj papir, to je bitno gomilajte administraciju, gomilajte papire za poduzetnike europske jel u tom dijelu i Hrvatske jel i onda kad mi rastemo Europa u općenito po 1% jel e onda brzo, brzo Omnibus direktive donesite jel da onda sve križamo sve što smo donijeli i onda smo mi ovdje u sabornici, evo šta smo radili ponovo sad trebamo i govorit kako su se sada mudro sjetili da sad odgode sve ove zahtjeve prema poduzetnicima jel.
I pazite izvještavamo o održivosti, sve u redu ekolo… sve je to u redu jel, a znate kad se promijenilo kada se promijenilo svi ti izvještaji, kada je došao predsjednik Trum jel i koja je njegova ono jedna rečenica drill baby drill, ha, …/Govornik se ne razumije./… radi nema, nestalo, preko noći je nestalo nikakvih izvještaja o održivosti, o zelenoj energiji itd., jer se našlo da jednostavno ne mogu plaćati cijene energije jel za američko gospodarstvo koja je imala visoku stopu inflacije. Tko je nama gurao visoku stopu inflacije ponovo energetski gdje Europa apsolutno nema nikakvu energiju ali je bitno svim kompanijama dodati samo papirologiju, administrativno dodaj, dodaj, dodaj i u tom dijelu.
Znači koliko je Europska komisija izgubljena u poslovanju poduzetnika i zato sam pitao dokle ide taj Omnibus jel, zato sam i pitao. Odjednom se oni sjetili jel da se …/Govornik se ne razumije./… pazite kako su se brzo sjetili. Pazite ovo je stupilo na snagu 17. travnja '25., već u 6 mjeseci mijenjamo jel jer se netko tamo sjetio ipak je trebao poslušati gospodina Draghija gdje je rekao ljudi moji pa mi u Europi više nismo u ničemu konkurentni jel. Mi kao Europa nismo u ničemu konkurentni a treba isplaćivati plaće, treba puniti proračun, treba imati ovaj nadstandard šta Europa ima.
Tako da jednostavno apsolutno nekad treba reći i kritike na razini Europske komisije jel u odnosu i odnosno tko predlaže ovakve određene zakone jel, da a nažalost da u konačnici se moraju otrijezniti da na tržištu se događaju ozbiljne promjene koje možda i mi još ne vidimo jel. Ja neću uspoređivati gdje je Hrvatska sa umjet… ne Hrvatska nego Europa sa novim tehnologija umjetnom inteligencijom itd., itd., gdje je otišla Kina, gdje je otišla Amerika i gdje je Europa jel. O tehnološki nećemo ni spominjat koliko su ovaj, koliko smo, koliko smo u tom dijelu zaostali ali je bitno gomilanje izvještaja, razno raznih dokumenata itd., itd. i onda, i one kreće se, i onda se kreće sa sa zapravo u ovom izmjenama.
Tako da naše, naši prijedlozi mi ćemo naravno ovo podržati i to nije ovaj uopće sporno nego međutim jako je bitno da se, ja se nadam da tamo netko postoji i koji razumije u kojem ozbiljnom problemu se nalazi Europska komisija i da ovo što ste vi ovdje govorili o rasterećenjima jel o rasterećenjima određenog izvještavanja, jučer smo također i u odboru također razgovarali o određenim rasterećenjima. Vi ste napravili ovdje fiskalizaciju apsolutno sam vam taj dio rekao da, da svugdje gdje se ta papirologija ovaj rasterećuje određeni dio poduzetnika koji moraju zapošljavati ljude da ćemo to podržavati, ali ovaj i ove programe koje radite o popisu stanovništva znači sve će se to u jednoj razini kad se spoji dati određeni doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali bojim se da koliko god mi i radimo određene pozitivne propise ovaj da netko i u Europskoj komisiji i njima treba reći ljudi moji daj malo stanite, zastanite sa svim tim brojnim propisima, mi ovdje i donosimo ih, daj malo osvrnite se oko sebe ovaj vidite da gubimo konkurentnost jel da ne bi samo netko preko noći ugasio svjetlo u Europi i onda rekao gledajte imamo ozbiljan problem kako uopće stvoriti gospodarski rast i biti na svjetskoj, na svjetskoj razini konkurentan.
Tako da mi ćemo apsolutno ovo podržati i kažem u budućnosti ja se nadam da će biti više propisa o rasterećenju a ne o dodatnim, dodatnim izvještajima kojim svakodnevno su zapravo naši poduzetnici ovaj obuhvaćeni.
Hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika MOST-a i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Ante Kujundžić.
Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege ovaj zakon koji se danas pred nas stavlja po hitnom postupku nije prije svega tehnički akt nego je zapravo prije svega potvrda višegodišnjeg obrasca u kojem se hrvatsko zakonodavstvo ponaša reaktivno, neplanski i s kroničnim zakašnjenjem.
Učestalo odgađanje rokova za primjenu obveza izvještavanja o održivosti, sad već dvogodišnje promicanje drugog i trećeg kruga obveznika u skladu sa već opjevanom direktivom naizgled se samo predstavlja kao usklađivanje sa europskim pravnim okvirom, ali suštinski otkriva nam duboko ukorijenjen problem a to je prije svega nesposobnost administracije da poštuje vlastite rokove, da izgradi stabilne procedure i da se nosi sa sustavima koji traže visoku razinu transparentnosti i revizijske discipline. Jer kad govorimo o računovodstvu, izvještavanju i nadzoru onda moramo govoriti o realnom stanju institucija koje bi trebale jamčiti financijsku prije svega transparentnost jer na jednoj strani imamo zakone koji sve preciznije definiraju obveze. Dakle, od čuvanja knjigovodstvenih isprava preko sadržaja javne objave do uložene dužnosti revizije i nadzora, a na drugoj strani imamo praksu u kojoj su ključne institucije u Hrvatskoj proizvele troškove reprezentacije, edukacije i protokola koji se broje u milijunima eura i to bez odgovarajuće javne kontrole i uz obrazloženje koje se svodi i na frazu sve ja bilo u skladu sa nekakvim pravilnicima. A ti neki pravilnici često su izrađeni tako da legaliziraju širok raspon potrošnje, a nikako nisu izrađeni da bi oni ograničavali što je u računovodstvenom smislu najbliže nekakvom mekanom proračunskom ograničenju situaciju u kojoj institucija zna da neće snositi stvarne posljedice prekomjerne potrošnje.
Ako dodamo i obrazac ne nadzornih institucija poput HANFE i HNB-a čije formalne nadzorne ovlasti ne znače nužno dosljednu i učinkovitu provedbu dobivamo sustav koji deklarativno inzistira na fiskalnoj disciplini dok u praksi reproducira mehanizme neodgovorne potrošnje.
Ono što sam pitao u svojoj replici, a želim dakle nastaviti u ovom daljnjem izlaganju jest da postavljam vrlo jasno pitanje pred sve nas. Da se ovaj zakon dakle doslovno strogo i bez iznimki primjeni na državne institucije, ministarstva i sve aktere iz poznatih afera država bi u roku od godinu dana prošla kroz najdublju administrativno političku reorganizaciju od svoje neovisnosti.
Budući da se većina već afera zadnji 15 godina temeljila upravo na manipulaciji prije svega dokumentacijom ili na njezinom nedostatku primjena ovakvog zakona dovela bi do toga da veliki dio tih postupaka ne bi mogao ostati skriven onoliko koliko je ostao skriven. Ne bi bilo skrivanja ugovora, dopuna, rebalansa i usklađivanja koja su se koristila za prikrivanje tragova. Primjerice afera Rimac bi bila razotkrivena godinama ranije jer bi sustav obvezne javne nabave, posebno člancima ovog zakona 47. i 51. o čemu sam vas pitao onemogućio prikrivanje pogodovanja preko pomoćnih uloga i utjecaja na javna sredstva jer svaka odluka povezana s financijskim dokumentima morala bi biti evidentirana, a njezina logika bi trebala biti opravdana interno ali i eksterno.
Afera Beroš bi vrlo vjerojatno bila otkrivena u samoj fazi pripreme jer informatički ugovori nabavne procedure i konsolidacija financijskih izvještaja spadaju u sustave koji podliježu reviziji i javnoj objavi. JANAF-ov model pogodovanja bi bio praktički nemoguć jer bi nepostojanje ili prikrivanje izvještaja u javnom registru bilo kažnjivo i vidljivo odmah nakon isteka zakonskog roka. Već davno opjevana Fimi Medija kao afera u kojoj je sustavno krivotvoreno, preusmjeravano i nepropisno knjiženo točnije retroaktivnim preknjižavanjima i manipulacijama prikrivali su se tokovi novca, bila bi tehnički neizvediva u okruženju u kojem se svaka isprava mora čuvati 11 godina i biti dostupna nadzoru a nedostavljanje bilo kojega dokumenta automatski bi generirali sumnju a onda samim time i sankciju.
Što je sa HNB-om kad bismo ovaj zakon primijenili na poslovanje HNB-a? HNB koji, kojemu su reprezentacija i protokolarni troškovi posljednjih godina bili višestruko uvećani bila, bio bi prisiljen objaviti sve rashode koji popadaju pod javu objavu, a svaki trošak koji nema knjigovodstvenu osnovu postao bi automatski neprihvatljiv. Ministarstva bi bila prisiljena voditi knjige onako kako se zahtjeva od velikih poduzetnika bez rupa, bez improvizacija i bez verbalnih naloga. To znači da bi veliki dio političkih odluka morao imati pisani financijski trag.
Stranačka kadrovska politika bi možda pretrpila i najveći udar jer sustav onog telefon zaduženja ne može funkcionirati u regulatornom okruženju gdje je svaki potpis, dakle svojevrsni oblik rizika. Afera softver i svi slični informatički projekti morali bi proći test objave u registru uključujući konzistentnost između nabavne dokumentacije, ugovora i samih financijskih izvještaja.
I ono što je najvažnije, ministarstva bi zbog strožih zahtjeva za javnu objavu izgubila manevarski prostor za političko prikrivanje nepravilnosti jer se prema Članku 47. predloženog zakona svaka naknadna promjena izvještaja mora javno objaviti zajedno sa razlozima što znači da se ne mogu retroaktivno prepravljati možebitni tragovi.
Ukratko, da se ovaj zakon primjenjuje na državu kao što se primjenjuje na poduzetnike Hrvatska bi imala manje afera, manje prostora za manipulaciju, znatno veću odgovornost dužnosnika i mjerljivo manji opseg koruptivnih shema. On bi doslovno pretvorio državu iz političkog sustava u jedan financijski sustav. A u financijskim sustavima istina se ne može sakriti nikada jer Hrvatska generalno gledano ne treba još jednu odgodu, još jedan tehnički zakon i još jedno usklađivanja na papiru. Ono što Hrvatskoj treba jesu institucionalni mehanizmi koji će onemogućiti političko kadroviranje u nadzornim tijelima, digitalni sustav javne objave koji će automatski prikazivati sve rashode institucija u roku od 72 sata. Hrvatskoj treba obvezna mjesečna objava troškova reprezentacije svih tijela javne vlasti i treba nam ujednačena metodologija revizije u skladu sa standardima i automatizirano praćenje rokova izvještavanja bez mogućnosti političkog utjecaja.
Treba nam računovodstvo istine, a ne računovodstvo privremene urednosti jer doklen god u Hrvatskoj postoji prostor da se rokovi prvo donose, zatim ignoriraju pa potom retroaktivno prilagođavaju dotle će svaki zakon pa i ovaj biti tek papir koji daje privid da sustav funkcionira dok zapravo prikriva strukturalnu slabost koju su afere godinama razotkrivale.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir.
Izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege zastupnici pred nama su izmjene Zakona o računovodstvu kojima se RH usklađuje s direktivnom EU.
Na prvi pogled radi se o tehničkim izmjenama, no kada se uđe dublje u sadržaj postaje jasno da se ovim zakonom uređuje područje od iznimnog značaja za transparentnost poslovanja, antikorupcijske standarde i vjerodostojnost financijskog izvještavanja.
Upravo zato kao Klub Centra i Nezavisne platforme Sjever želimo dati uravnotežen ali vrlo jasan osvrt. Ne bježimo od obveza preuzimanja europskog prava, naprotiv to je nužno kako bi hrvatsko poslovno okruženje bilo predvidljivo, vjerodostojno i usklađeno s najboljim praksama EU, međutim problem nastaje ondje gdje Vlada pokušava zakonom riješiti samo minimum zahtjeva dok izostavlja najvažniji dio stvarnu kontrolu i institucionalnu odgovornost.
Ove izmjene donose određena poboljšanja poput preciznijeg definiranja obveznika izvještavanja te obveze čuvanja i dostave računovodstvenih podataka. Time se žele spriječiti manipulacije i izbjegavanja zakonskih obveza što svakako pozdravljamo. Dobro je i to što se usklađuju pragovi i kriteriji kojim će se olakšati rad malim i srednjim poduzetnicima.
Međutim, opet dolazimo do ključnog pitanja. Što ova Vlada radi kada treba osigurati provedbu zakona? Bez jasnih nadzornih mehanizama i bez institucija koji su kadrovski i operativno osposobljene svaki zakon ostaje samo mrtvo slovo na papiru odnosno samo još jedno usklađivanje bez ikakvih zakonskih osnova koje ostaju u praksi. U praksi i dalje vidimo da se računovodstveni standardi ne primjenjuju jednako, da revizijski sustav ima ozbiljne slabosti i da ne postoji dosljedna sankcijska politika.
Ovaj zakon proširuje obveze ali ne proširuje resurse. Uvodi nova pravila ali ne osigura nadzor. Dodaje administrativne zahtjeve ali ne rješava dugogodišnji problem preopterećenosti malih poduzetnika koji su već sada pod velikim pritiskom zbog složenog regulatornog okvira.
Kao klub naglašavamo da transparentnost podataka nije sama sebi svrha. Ona je temelj borbe protiv korupcije, temelj povjerenja investitora i temelj stabilnosti poslovnog okruženja. Ako se transparentnost poboljšava samo na papiru bez stvarnog nadzora onda se stvara iluzija reda a ne red sam po sebi.
Na kraju želim posebno naglasiti da ponovno vidimo donošenje zakona pod pritiskom rokova. Ne prvi put. Radne skupine počinju raditi kasno, a sabor dobije zakon koji se mora usvojiti u kratkom roku. To je loša praksa i dovodi do manjkave rasprave i upravo zato smo opozicija da na to upozorimo.
Kao Klub Centra i Nezavisne platforme Sjever pozdravljamo usklađivanje s europskim standardima, ali upozoravamo da to nije dovoljno ako se ne mijenja način na koji se nadzor provodi kako institucije funkcioniraju i kako se osigurava odgovornost.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Danica Baričević.
Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Uvažene kolegice i kolege pred nama je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s konačnim prijedlogom zakona, donošenje kojeg se predlaže po hitnom postupku sukladno Članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora kada je u pitanju usklađivanje s europskom, s dokumentima s EU.
Izmjene i dopune važećeg zakona u ovom zakonskom prijedlogu odnose se na prijenos odredbi europske Direktive 2025/794 koja je stupila na snagu 17. travnja ove godine a rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo zemlja članica je do 31. prosinca.
Ista ova direktiva dio je Omnibus paketa zakonodavnih prijedloga Europske komisije predstavljena početkom veljače kojom je glavni cilj smanjiti složenost regulativnih zahtjeva za poduzetnike u EU odnosno smanjenje administrativnog opterećenja od najmanje 25% do 2029. godine.
Nadalje, pojednostavljenjem propisa i pravila za investicije želi se potaknuti rast i konkurentnost europskog gospodarstva a promjenama u obvezi izvješćivanja o održivosti olakšavanje je procesa i njegova prilagodba stvarnim potrebama. Iako je poseban naglasak na olakšice za male i srednje poduzetnike regulativni okvir i dalje će biti usmjeren na one velike koji svojim poslovanjem imaju najveći utjecaj na okoliš i klimu.
Pojednostavljenje pravila koje se sada prenose u ovi zakonski prijedlog odnose se na izvješćivanja o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje tzv. stop the clock prijedlog u pogledu izmjena datuma i rokova za njihovo podnošenja.
U važeći Zakon o računovodstvu koji je na snazi od srpnja 2024. godine obveza izvješćivanja o održivosti unesena je njegovim izmjenama i dopunama u prosincu iste godine a kojima se propisuje postupno uvođenje obveze sukladno jasno definiranim rokovima i četiri kruga primjene. Ta se obveza prema trenutno važećem zakonodavnom okviru odnosi na oko 500 poduzetnika u RH pri čemu je njih 50 imalo obvezu izvještavanja za poslovnu 2024. godinu.
Naime, u prvom krugu obveza izvješćivanja primjenjuje se na velike poduzetnike te na matična društva velikih grupa koji su subjekti od javnog interesa koji na datum bilance prelaze prag od prosječno 500 zaposlenih tijekom prethodne poslovne godine. Ta skupina poduzetnika svoja prva izvješća o održivosti bila je dužna sastaviti za poslovnu godinu koja započinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma. Izvješća su se objavila u 2025. godini sukladno rokovima za javnu objavu iz važećeg zakona.
Izmjene koje se predlažu ovim zakonskim prijedlogom odnose se na sve ostale velike poduzetnike i matična društva koja nisu bili obuhvaćena u prvom krugu. Njihova obveza izvješćivanja u važećem zakonu stoji za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma s objavom izvješća u 2026. godini i sada se predlaže odgoda početka primjene obveze za dvije godine odnosno za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2027. godine.
Ista odgoda se predlaže i za male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU kao i mali i jednostavne kreditne institucije te vlastita društva za osiguranje i reosiguranje pod uvjetom da ispunjavaju propisane kriterije veličine. Oni su sukladno važećem zakonu obuhvaćeni trećom fazom ili krugom prilagodbe. Tako se za njih obveze sastavljanja i objave izvješća održivosti umjesto za poslovnu godinu od 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma odgađa na razdoblje od ili nakon 1. siječnja 2028. godine s tim da će prva izvješća objavljivati u 2029. godini.
Isti datum i rokovi ostaju sukladno četvrtoj fazi iz važećeg zakona za poduzetnike iz trećih zemalja koji prema utvrđenim kriterijima ulaze u obuhvat obveze izvješćivanja održivosti. Uz prijenos direktive EU 2025/794 u nacionalno zakonodavstvo prijedlogom izmjena i dopuna važećeg zakona uređuju se i pojedina pitanja od nacionalnog značaja. Tako se posebno usklađuju odredbe o čuvanju knjigovodstvenih isprava sa Zakonom o fiskalizaciji radi osiguranja pravne dosljednosti i pojednostavljene provedbe, te smanjena administrativna opterećenja za obveznike. Preciziraju se obveze koje uređuju obvezu javne objave za poduzetnike koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja, te za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici. Jasno se propisuje da svi poduzetnici koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja, te podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici radi potrebe javne objave moraju dostaviti svoje godišnje financijske izvještaje.
A ako njihovi izvještaji podliježu reviziji dodatno su obvezni dostaviti i revizorski izvještaj. Na taj se način precizno razgraničavaju obvezne i uvjetne obveze dostave dokumentacije. Nadalje, prijedlogom zakona dodatno se preciziraju obveze poduzetnika u vezi sa dostavom odluke o uporabi dobiti ili pokriću gubitka. Pri tome se uzima u obzir da odluku donosi glavna skupština na prijedlog uprave, te da se sukladno zakonodavnom okviru kojim se uređuju trgovačka društva skupština može održati i nakon isteka roka propisanog za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja. I budući da važeći zakon propisuje raniji rok za podnošenje dokumentacije za javnu objavu u praksi je nužno omogućiti prethodnu dostavu prijedloga odluke, a po njezinu usvajanju i naknadnu dostavu naknadno konačne odluke.
Uz to predloženim izmjenama propisuje se da se u registar godišnjih financijskih izvještaja dostavlja konačna usvojena odluka čime se ispravlja dosadašnja praksa objave samo prijedloga i osigurava se veća pravna sigurnost i transparentnost.
I zaključno, prijedlogom zakona uređuje se odgoda početka primjene obveze objave godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i konsolidiranih izvještaja poslodavstva u elektroničkom formatu za poduzetnike koji primjenjuju međunarodne standarde financijskog izvještavanja pri čemu se rok pomiče sa 1. siječnja 2026. godine, na 1. siječnja 2028. godine. I klub Hrvatske demokratske zajednice podržat će donošenje Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu po hitnom postupku.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada idemo na završna izlaganja, pa će u ime Kluba zastupnika CENTRA i nezavisne platforme Sjevera govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Kolegice i kolege u završnom govoru želim istaknuti da Zakon o računovodstvu nije samo tehnički propis. On je temelj financijske transparentnosti svake zemlje, on je temelj antikorupcijskog okvira, on je temelj vjerodostojnosti poslovnog sektora. Zato nas brine što Vlada ovaj važan zakon promatra samo kao obvezu prema EU, a ne priliku za modernizaciju sustava, jačanje nadzora i smanjenje administrativnog pritiska na male poduzetnike. To je propuštena prilika. Uvođenje obveze mora biti popraćeno uvođenjem i odgovornosti, proširenje obveza mora bit praćeno osnaživanjem institucija, a usklađivanje sa europskim standardima mora biti više od pukog administrativnog ispunjenja, mora imati stvarni efekt u praksi.
Kao klub CENTRA i Nezavisne platforme Sjever podržavam europske standarde i želimo jači i transparentniji i uređeniji sustav, ali ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da se zakoni često donose bez dovoljno rasprave, bez sustavne pripreme. To nije dobro za poduzetnike, nije dobro za investicijsku klimu i nije dobro za državu. Zbog toga ćemo biti kritični, konstruktivni i dosljedni u traženju boljih rješenja.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a završno će govoriti poštovana zastupnica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicom, kolegice i kolege zastupnici.
Pred nama je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu sa konačnim prijedlogom zakona. U današnjim raspravama imali smo priliku čuti zastupnike i zastupnice kako razmišljaju o ovom zakonu, odnosno zahtjevima i rasterećenjima za poduzetnike koja su propisan ovim zakonom. Dozvolite mi stoga da se i ja završno kratko osvrnem i iznesem konačni stav našeg kluba zastupnika.
Naime, ovim zakonom Republika Hrvatska kao država članica EU prenosi u svoje zakonodavstvo Direktivu EU 2025/794, te time ispunjava obvezu propisanu člankom trećeg spomenute direktive, te sukladno kojem su države članice dužne do 31. prosinca 2025. godine donijeti i objaviti mjere potrebne radi usklađivanja sa spomenutom direktivom. S obzirom na vrlo kratak rok za provedbu predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku kako bi se spriječila pravna nesigurnost i osigurala potpuna usklađenost sa pravnom stečevinom EU do propisanog roka, Kako bi se hrvatsko zakonodavstvo dakle uskladilo sa tom direktivom EU, ovim prijedlogom zakona propisuje se odgoda početka primjene obveze izvještavanja održivosti za dvije godine za drugi krug i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti kao što smo već to i spominjali u današnjoj raspravi. Cilj odgoje je spriječiti da određeni poduzetnici budu obvezni izvještavati za poslovnu godinu 2025. ili 2026., a potom budu oslobođeni te obveze kako je Europska komisija predložila kontekt prijedlogom. Prvo izvještajno razdoblje stoga bi bilo 1. siječnja 2027. ili nakon tog datuma za obveznike izvještavanja iz drugog kruga odnosno 1. siječnja 2028. godine ili nakon tog datuma za obveznike izvještavanja iz 3. kruga. Dodatno s ciljem osiguranja razmjernost i pravne sigurnosti, a na tragu omnibus paketa, prijedlogom zakona propisuje se da poduzetnici koji su tijekom poslovne godine postali subjekti od javnog interesa da nisu obvezni izraditi izvještaj o održivosti za tu poslovnu godinu. Također prijedlogom zakona preciziraju se odredbe koje uređuju obvezu javne objave za poduzetnike koji nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja te za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici. Nadalje, prijedlogom zakona se dodatno preciziraju obveze poduzetnika u vezi s dostavom odluke o uporabi dobiti ili pokriću gubitka. Kako je kolegica Baričević u svojoj raspravi i spomenula, budući da važeći zakon propisuje raniji rok za podnošenje dokumentacije za javnu objavu u praksi je nužno omogućiti prethodnu dostavu prijedloga odluke, a po njezinu usvajanju i naknadnu dostavu konačne odluke. Uz to predloženim izmjenama propisuje se da se u registar godišnjih financijskih izvještaja dostavlja konačna usvojena odluka, čime se ispravlja dosadašnja praksa objave samog prijedloga i osigurava veća pravna sigurnost i transparentnost što posebno pozdravljamo. Sukladno svemu navedenom Klub zastupnika HDZ-a će podržati ovaj prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s konačnim prijedlogom zakona te pozivamo sve zastupnice i zastupnike da učine isto. Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Time zaključujem raspravu o ovoj točki. Glasovat ćemo o njoj kad se steknu uvjeti.
PDF