Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

7; 8; 9

  • Prijedlog zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215
  • Prijedlog zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216
  • Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217
19.11.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na dnevni red kao što smo i najavili, imamo objedinjenu raspravu o točkama prva, druga i treća iz plana redoslijeda rasprava za danas. To su:

- Prijedlog Zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 215
- Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 216.
- Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika HS.
Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Prije nego dam riječ poštovanom potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću imamo zahtjeve za stankom, prvi se javio kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Tražim stanku u ime Kluba Mosta kako bismo još jedan put vrlo jasno rekli ono što mislimo o ovom paketu zakona. Drugim riječima, ovaj paket zakona nije ništa drugo nego jedan oblik cementiranja svih problema u jedan armirano betonski sklop. Mantranje da će on riješiti probleme koji tište hrvatske građane, koji tište hrvatski prostor, mislim da je više-manje očito svima jasno da ni u kom slučaju do tog doći neće jer ovi, ovaj paket zakona nije ništa drugo nego jedan oblik improvizacije koja je ovog puta opasna i za državu i za njene građane, a onda na kraju i za samu struku jer mi smo umjesto jasnih pojmova dobili nekakav oblik kaotičnih dokumenata koji će proizvesti još veći nered od onoga kojega mi trenutno danas u Hrvatskoj imamo, mantranje i ubrzanje postupaka kao jednim nekakvim oblikom krpe za sve, no ovdje u niti jednom od tri dokumenta ih nema, tko god ih je pročitao. Mi svi znamo na koji način se postupci mogu ubrzati, dakle sa vrlo jasno propisanim rokovima, prije svega sa državnim inspektoratom koji rade svoj posao, s druge strane poštivanjem rokova, definiranjem redoslijeda rješavanja predmeta i službenika koji imaju jasno propisane ovlasti. To su mehanizmi koji mogu ubrzati postupke, nažalost u ovom paketu zakona mi to nemamo i ne samo da nemamo to, nego u ovom paketu zakona i dalje je državni inspektorat ostao jedno tijelo za sebe koji vlastito nečinjenje i vlastito pogodovanje drži pod tom jednom jedinom dakle stigmom tko je čiji, a ne tko u ovoj državi radi sukladno njenim zakonima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolegice Selak Raspudić, izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Tražim stanku u ime Kluba nezavisnih zastupnika.
Studeni je za nas doista poseban mjesec, '90.-tih smo pjevali „ima snagu zlatnog žita, ima oči boje mora“, tog zlatnog žita nažalost više nema, more je srećom još uvijek tu i nadajmo se da će ostati. Ovo ne govorim tek tako, govorim da uoči ove rasprave koja će mnogim našim građanima biti apstraktna, podsjetim da je prostor nešto vrlo konkretno i osobno, da je to naše ognjište, da je to naš dom, da je to naše more i naš pogled i zato nam je ova rasprava posebno važna. Ja razumijem, pa i pozdravljam napore ministarstva da se stvari ubrzaju, da se nešto konkretizira, međutim ministar Bačić isto tako zna da se unatoč tom legitimnom cilju stvari ne mogu lomiti preko koljena. Mi smo sada u situaciji da imamo struku koja se digla na noge, imamo preko 1700 primjedbi koje zahtijevaju odgovor i mi ovdje imamo obavezu tražiti da se vratimo korak nazad i da čujemo prije svega od ministra što će s obzirom na sve ove prijedloge i pisma struke on konkretno uvažiti da bi se ovaj zakon izmijenio. Problemi u upravljanju prostorom, budimo realni i objektivni, doista su ogromni, s jedne strane mnoge lokalne samouprave blokirale su gradove, međutim rješenje za to ne može biti otvaranje prostora El Dorada, da bilo tko može neovisno o lokalnoj samoupravi na državnoj razini odlučivati da se gradi što hoće i kako hoće. Apeliramo da se vratimo korak nazad…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam, hvala vam lijepa./…
…da još jednom razgovaramo sa strukom i donesemo rješenje…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa…/…
…u interesu svih.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…stanka je odobrena.
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče u ime kluba Nezavisne platforme Sjever i CENTRA želimo stanku. Naime, više od 3000 primjedbi je došlo na ovaj zakon, na ovaj paket tri zakona koja raspravljamo sad odjednom. To je došlo od strane struke, znači arhitekti, urbanisti, krajobrazni arhitekti, općine, županije, zavodi svi vide problem. Ako zastupamo javnost, ako zastupamo javno mnijenje onda moramo slušati tu javnost, moramo slušati tu struku na koju se stalno pozivamo.
Struka je gotovo jednoglasna i upozorava da bi donošenje ovih zakona urušilo sustav prostornog planiranja, oslabilo lokalnu samoupravu i otvorilo vrata nekontroliranoj i neplanskoj izgradnji. Nadalje, pozivam se članak 184. Poslovnika Hrvatskom saboru gdje se svaka točka može povući prije kraja rasprave. Zato apeliram na sve klubove zastupnika i na sve savjesne zastupnike u Hrvatskom saboru da se pozovu i također na ovu točku 184. i apeliramo da na temelju toga predlagatelj povuče ovu točku u ovom trenutku. To nije samo u bilo čijem političkom interesu, nego je to u interesu zaštite javnog dobra, javnosti, a i zaštite hrvatskih građana.
Ako smo za hrvatske građane otići ćemo korak unazad, zaustavit ćemo se i povući ćemo u ovom trenutku ovaj zakon koji ovdje dolazi preko noći na brzinu objedinjen. To se tako ne radi, to nije demokracija, ovo je udar na demokratska načela. Molim vas štitimo ljude, štitimo javni prostor. Njega ne možemo, kad se jednom on ošteti njega ne možemo vratiti, on nije obnovljiv. Jako je bitno štititi taj javni prostor, a u konačnici štititi i hrvatske građane, a štititi i demokraciju.
U ovom trenutku raspravljati o tome pogubno i za samu demokraciju i za ljude, tako da apeliram na sve savjesne zastupnike. Pozovite se na članak 184 i zahtijevajte da predlagatelj povuče ovu točku.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Idemo dalje, kolega Paus. Izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa poštovani predsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
I mi u klubu IDS-a također želimo istaknuti ono što mislimo da nije dobro, a mislimo da nije dobro sa se nastavlja u stvari sa koncepcijom važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji, vašeg zakona koji degradira hijerarhiju prostornog planiranja, strateškog planiranja i provedbenih prostornih planova. Sada su svi prostorni planovi u stvari provedbeni. Ovaj prijedlog zakona bitno zadire i u ustavna prava jedinica lokalne samouprave, dakle država obavlja poslove za koje je Ustavom određeno da ih obavlja jedinica lokalne samouprave poput uređenja naselja, stanovanja, prostornog i urbanističkog planiranja odnosno rekao bih da ili citirao jednu od osoba koja je u javnom savjetovanju rekla povodom ovog zakona da je ovo zakon kojim se uređuje da država ostane neuređena.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Tražim stanku u ime kluba Možemo! u trajanju od 10 minuta kako bismo još jednom istakli evo na tragu kolege kao što je i rekao ne radi se ovdje o Zakonu o prostornom uređenju, ovdje se radi o zakonima o prostornom neuređenju, ovdje se radi o privatizaciji dva nula.
Pratili smo i tokom ljeta i tokom jeseni koje su to aktivnosti Vlade koje se pokušavaju sakriti u magli koja se puštala i vrlo brzo smo vidjeli, dobili odgovor, odgovor na pitanje kako to HDZ voli svoju zemlju. On ne voli svoju zemlju, nego voli zemljište. Između zemlje i zemljišta je velika razlika, a posebno voli kada je to zemljište tuđe.
Predloženi zakoni predstavljaju osnovu za devastaciju prostora i za devastaciju struke. Predloženi zakoni predstavljaju protuustavnu intervenciju u isključivu nadležnost lokalne samouprave da uređenje prostora, prostorno uređenje, urbanizam sama određuje. Građanima ove zemlje ustavotvorac je zajamčio pravo na lokalnu samoupravu da bi ih upravo mogla zaštititi u onim pitanjima koja su najbliže životima naših građana. To je i pitanje uređenja prostora.
Međutim, nakon što je HDZ pokušavao mjesecima opstruirati donošenje zagrebačkog GUP-a nadajući se da će složiti neku drugu većinu od one koja je sada u zagrebačkoj Skupštini kada su izgubili te lokalne izbore osim gorkog okusa evidentno je ostao dug prema investitorima, dug koji je ugrađen u ovaj zakon koji pogoduje isključivo krupnom kapitalu, a oduzima svima nama i svim budućim generacijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo dalje.
Kolega Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, štovane kolegice i kolege zastupnici tražim stanku u ime Kluba zastupnika HDZ-a zbog konzultacija vezanih za ova tri zakona. Naime, ovdje smo i danas na ovoj sjednici a i tijekom proteklih dana mogli čuti svega i svačega, a u biti nismo čuli konkretno ništa osim nekakvih optužbi. Pa da vidimo koje su te optužbe.
Dakle, govorilo se o solarima i o tome kako se negdje nekome nešto namješta i kako se investitorima pogoduje. O solarima u postojećem zakonu, odnosno ovom novom zakonu nije dopisana niti jedna jedina riječ. Dakle, važeći zakon i propisi ostaju isti. Što se tiče priuštivog stanovanja i to je bitno za reći za naše sugrađane, ono ima sukno i škare u jedinici lokalne samouprave i nije istina da se jedinice lokalne samouprave izvlašćuju po tom pitanju, jer prvo se moraju zadovoljiti tri kriterija. Prvi kriterij je da mora biti u prostornom planu, drugi kriterij da mora bit u planu priuštivog stanovanja kojeg izrađuju jedinice lokalne samouprave i treći i najbitniji nema privatnih investitora i nema mutnog novca. Investitor u ovom slučaju za priuštivo stanovanje mogu biti isključivo jedinice lokalne samouprave, gradovi ili Republika Hrvatska putem svojih tvrtki koje osnuju i koje u sto postotnom vlasništvu.
Govorimo o nekakvim čudima u ovom zakonu, o razvlaštenju jedinica lokalne samouprave. Ne vidim tu gospođu Mrak-Taritaš, ona je tad bila ministrica, a živo se sjećamo rasprave 2013. kad je donesen Zakon o prostornom uređenju. I tada u tom zakonu do 2013. jedinice lokalne samouprave su imale sukno i škare u uređenju svoga prostora.
Upravo 2013. tim zakonom koji je sad na snazi država si je preuzela mogućnost da u pojedinim slučajevima može razvlastiti
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… JLS. Tražim stanku od 10 minuta.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Bulj, povreda Poslovnika, izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Kolega Klarić, povrijedio je čl. 238. jer je omalovažio saborske zastupnike, isključivo zbog toga šta na odboru drugačije govorimo kolega Klariću.
Financiranje komunalne infrastrukture investitorima koji se preskaču u demokratskoj proceduri lokalnih samouprava, koji će nametnuti država te investitore, nametnuti će im, komunalnu infrastrukturu će…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Bulj, dobivate opomenu…/…
…plaćati gradovi na teret građana, to je istina…
…/Upadica predsjednik:…nije bila povreda Poslovnika…/…
i ovo je pogodovanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
…nego replika.
Kolegice Ahmetović izvolite, stanka.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Tražim stanku u ime Kluba zastupnika SDP-a u trajanju od 10 minuta kako bih pozvala gradonačelnike i načelnike iz redova HDZ-a da ako neće SDP-ove primjedbe uvažiti, razmotriti, neka razmotre sve primjedbe koje su došle kroz 3000 primjedbi na javnom savjetovanju kroz desetke pisama komora, udruženja arhitekata, urbanističkih ureda, Zavoda za prostorno planiranje, kroz izravno obraćanje građana i to onih koji su birali i HDZ, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini.
Ovim zakonima prije svega krši se ustav i Europska povelja o lokalnoj samoupravi koje govore o isključivom pravu JLS da planiraju svoj prostor. Getoizira se one koji nemaju, a bogati se one koji imaju već suludo previše. Isto tako, otimaju se zemljišta građana, polja, drmuni, za privatne interese ne bilo koga nego moćnika, devastira se prostor i to nepovratno za kojekakve Pripuze, Vujnovce, Dalićke i njima slične, gura se JLS u bankrot i šutira se osnovno pravo građana da upravljaju svojim prostorom.
Za kraj želim reći da su zakonske odredbe koje nam stavljate na stol u mnogome nedorečene, manjkave, kontradiktorne i neprovedive. Provedba ovih zakona nerealna je i štetna, nije ga ni jednoga od njih moguće ni unaprijediti, niti popraviti već treba pristupiti izradi novog zakona, a sve ove zakone koje ste nam stavili na stol da o njima govorimo objedinjeno jer se bojite naših riječi, treba povući iz procedure, hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Đakić povreda Poslovnika, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo g. predsjedniče, povrijeđen je čl. 238., kolegica obmanjiva javnost i nas zastupnike iskazom da treba pozvati gradove i općine. Oni su to razmotrili, očitovali se, prihvatili ove zakonske prijedloge i slažu se s njima jer u njima oni imaju ovlasti da donose prostorne planove, a ne vi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić, dobivate opomenu, bila je replika.
Kolega Štromar, izvolite zahtjev za stankom.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa, tražim stanku u ime Kluba HNS-a i nezavisnih. Danas kada živimo u vremenima brzih promjena, izmjene zakona su neophodne. Nove tehnologije daju nam nove alate za rješavanje starih problema i naravno treba ih iskoristiti, pa bi samo naveo jedan slučaj, a to je da satelitski možemo pratiti sve promjene u prostoru i onda reagirati adekvatno i brzo i ne dozvoliti više gradnju koja nije dozvoljena, koja je bez dokumentacije, a koja se i čak nalazi u prostorima gdje se ne smije graditi i ovo su jako bitni zakoni, njima treba štititi prostor za naše buduće generacije, ali treba i poduzetnicima omogućiti poduzetničke inicijative, ali samo one koje dodaju vrijednost prostoru, a posebno onima koji ulažu nešto što nam je krucijalno potrebno. Naime, govorimo o turizmu, tvrdimo da nemamo dovoljno hotelskih kapaciteta, a previše apartmanizacije u centrima turističkih mjesta. Imamo manje od 12% svih kreveta u hotelima, a da o luksuzima da i ne govorimo, mjere se u promilima i kako onda biti konkurentan našim konkurentskim državama kao što su Španjolska, Portugal, Francuska, Italija, Grčka, uglavnom one koje su na Mediteranu. I ja mislim da trebamo donijet, danas zaključit prvo čitanje, da trebamo donijet odluku da idemo u drugo čitanje i imamo dovoljno vremena za sve što treba izmijeniti da se izmijeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Imamo povrede Poslovnika, kolega Domitrović izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo predsjedniče, riskiram sada opomenu, 238., da repliciram kolegi Đakiću.
Kolega Đakiću, gradovi su podnijeli ne znam točno koliko primjedba, 13% je samo usvojeno, udruga gradova kojom HDZ upravlja nije niti pisnula o ovim zakonima jer niko drugi ne može kroz udrugu gradova prigovarati na ovakve zakone, niti kroz javnu raspravu, niti na bilo koji način, samo 13% primjedaba gradova je prihvaćeno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Domitrović, dobivate opomenu naravno.
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa, ma samo bih rekla da je kolega Štromar povrijedio čl. 238.. Naime, ne, neće se moći vidjeti satelitskim praćenjem promjena u prostoru i ne, to neće biti zaustavljanje nereda i protuzakonitih gradnji kakve imamo po cijeloj Hrvatskoj. Naime, satelitsko snimanje ne podrazumijeva, barem ono koje se radi od ministarstva, snimanje pod kutem, pod kutem, nego vrlo nisku razlučivost, dakle neće se vidjet ama baš ništa…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
…ne obmanjujte ljude, znate to i vi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Ahmetović.
Kolega Turk izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala, 238., obmanjivanje.
Uvaženi kolega, apsolutno je netočno, u pisanom obliku udruga gradova je …/Govornik se ne razumije./… sudjelovala kako kroz svoje primjedbe, a isto tako i u, imamo ih ovdje i u drugim oblicima, ali vrlo jednostavno i kratko, i prostorni plan i GUP i UPU je u nadležnosti JLS o iznimnoj kvaliteti, snazi, o tome kako i dobro i kvalitetno su u pripremama i komuniciraju sa svojim građanima da će one biti donesene i temeljem toga…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… izgrađivane općine, gradove i županije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu.
Ovako, dakle sad ću dozvoliti da se ovako završi do stanke ali bit ću vrlo restriktivan kad krene rasprava s povredama Poslovnika jer nećemo uopće moći raspravljati nego će se sve svesti na povrede Poslovnika pa vas molim sada se ispucajte, a onda dozvolite prvo predlagatelju, a onda kroz replike možete reagirati, a nećemo kroz povredu Poslovnika jer to je kršenje Poslovnika.
Kolegice Benčić izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Povreda čl. 238. Dakle pa dragi kolege, udruženje arhitekata Hrvatske, Hrvatska komora arhitekata, sva udruženja arhitekata Međimurja, Splita, Zagreba, Karlovca, Istre, Varaždina, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Zadra, Šibenika jutros su vam poslala pisma moleći vas da ne radite ovo. Konsenzus struke je da je ovo za odbacit i radit novo. To je konsenzus struke.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa dobivate opomenu. Kolega Mostarac izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Čl. 238. Gospodin Turk znam nekoliko gradova, znam nekoliko pročelnika koji su osobno pisali mailove udruzi gradova da se očituju i da napravimo i formiramo stav oko ovog zakona. Nikad neki sastanak ili tema na tu, tu priču nije napravljen. Ako ste i sudjelovali, sudjelovali ste vjerojatno u osobnom svojstvu ili nekolicina vas, a ne ono za šta je udruga osnovana. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Idemo još jedan zahtjev za, molim vas kolegice. Još jedan zahtjev za stankom, kolegice Orešković izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Tražim stanku u ime kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Želim ukazati da smo mi iz jednog teatra apsurda, prešli u teatar diktature. Kaže predsjedavatelj da neće dozvoliti povrede Poslovnika jer onda nećemo moći imati raspravu. Pa nema ovdje rasprave, kakva rasprava. Mi smo ponovno u još jednoj od situacija u kojoj vladajući brane neobranjivo, apsolutno ih ne zanima to što smo ukazali da, da je zakon u suštini neustavan. Šta HDZ-u znači Ustav, ništa. To je slovo za gaženje. Ništa vam ne znače prigovori struke, sve stručne komore su ukazale na probleme ove, ove ideje vaše. Šta HDZ na to kaže, ma baš nas briga. Što kažete na, na replike, na stavove, na prijedloge opozicije, kažete ne zanima vas. Vama je u interesu da se dogodi ono što u ovom zakonu piše, a to je da će se ministar dogovoriti s investitorima, ministar će izdati dozvole. Kome će izdati? Pa onome tko je odabran od strane HDZ-ove elite s kojom već 30 godina devastira državu, a sad će još i ono zadnje. Zadnji čavao na lijes, ono malo prostora što još nije uzurpirano i devastirano, e sad će HDZ i to potaratat da iza vas ne ostane apsolutno ništa. Dakle ovakvo donošenje zakona pokazuje krajnju otimačinu države, krajnje nepoštivanje onih građana koji biraju svoja predstavnička tijela, a čiji GUP-ovi i prostorni planovi više neće značiti ništa. Sada je riječ ministra Bačića kojeg DORH i USKOK štite od preispitivanja njegove kaznene odgovornosti u zaštititi brojnih malverzacija, e sada će to postati i Ustav i zakon i provedba na terenu. Neodrživo stanje.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Stanka je odobrena.
Kolega Borić izvolite, povreda Poslovnika.

Borić, Josip (HDZ)
Čl. 238. Ova izgubljena zastupnica koja jednostavno s vremena na vrijeme vrijeđa svih, tako opet sada i nas pa i ministra i smišlja članke zakona. Nigdje to ne piše, to je izmišljotina i jasno neka iščita to ako ima gdje da to piše u ovom zakonu, ja ću se odmah s time složiti. Međutim, ona to ne može pročitati jer toga nema nigdje. Nema nikakvih dogovora, ni ministra, ni investitora. To je još jedan pokušaj prevare kao i kod Zakona o pomorskom dobru u kojem su pričali sada da su ga oni zaštitili na način da su glasali …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… protiv toga. To su …/Upadica predsjednik: Kolega Borić./… prevaranti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa. Dobivate opomenu. Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo zastupnica Orešković povrijedila je čl. 238. Kaže država otima od gradova uređenje prostora. Ali ti gradovi ako su sami sposobni donijet UP-u zašto se uopće brinu, neće trebat ni intervenirat ni investitor ni država. Pitanje je sposobnosti. To je pravo pitanje ovdi, a da ne govorimo o vama. Bože sačuvaj da vi tako nesposobni vodite državu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Baričević dobivate opomenu. Sada se javila i kolegica Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. 238. vrijeđanje zastupnika, vrijeđanje zdrave pameti i istine. Potpuno je jasno da ovaj zakon nije podržala struka konsenzualno zbog toga što u člancima ovog zakona jasno piše da se oduzima jedinicama lokalne samouprave njihovo ustavno pravo da određuju prostor zato što u ovom zakonu jasno piše da će se otimati …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… djedovina građanima …/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Raukar Gamulin./… za krupni kapital. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Kolegica Auguštan Pentek izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa. Povrijeđen je čl. 238. Gospođo Baričević kolegice pa UP-a ne može, UP-u se ne može donijet u dvije godine pa država nije svoj urbanistički plan, prostorni plan mogla u 10 godina i u roku koji si je zadala, a vi ne znate što to znači ako se i donese UP-u da jedinice lokalne samouprave u roku godinu dana moraju otkupiti zemljište za javnu i društvenu namjenu i jedinice lokalne samouprave će bankrotirati po vašemu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu kolegice Auguštan Pentek i došli smo do kraja. Sad ćemo napraviti, nećemo odmah imamo stanku. Nastavit ćemo u 11 sati i 15 minuta.

STANKA U 11,03 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 11,15 SATI.
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s radom. Pozivam sada poštovanog potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića da predstavi navedene prijedloge zakona. Izvolite potpredsjedniče Vlade.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče. Poštovane zastupnice i zastupnici, Vlada RH predlaže donošenje triju zakona u Hrvatskom sabora i to Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti i zgradarstvu. Temeljni pristup Vlade Republike Hrvatske predlažući ove zakone bio je prije svega da se očuva prostor koji je uz naše sugrađane najvažniji nacionalni resurs. Drugi kriterij kojega smo si zadali da se digitalizira cjelokupni proces prostornog uređenja i gradnje u RH. Treći pristup nam je bio da pojednostavnimo postupke, smanjimo procedure i ubrzamo izdavanje dozvola za gradnju prije svega za gradnju obiteljskih kuća koje čine 30% svih građevinskih dozvola u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, pristup nam je bio da osiguramo, ubrzamo gradnju za priuštivo stanovanje u Hrvatskoj sukladno našem Nacionalnom planu stambene politike koji je plan donijela Vlada u ožujku ove godine. I još jedan važan kriterij želimo graditi održivu i samodostatnu Hrvatsku, zbog toga i predlažemo novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Dakle, riječ je o sustavnoj reformi koja spaja prostor, gradnju i energetsku učinkovitost tri temelja održivog razvoja konkurentnog gospodarstva i boljeg života svih građana Republike Hrvatske.
Najprije ću nešto, nekoliko riječi koliko mogu u ovih pola sata od tri zakona reći o Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Prije nego što smo krenuli u izgradnju novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a važeći zakon, a važeći zakon donesen i stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine kojega je donijela Vlada SDP-a. Dakle, postojeći zakon je donesen u 12. mjesecu 2012. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine pa bih molio gospodu zastupnice i zastupnike da o tome vode računa kada budem danas i govorio i odgovarao na pitanja i replike.
Dakle, donosimo niz važnih novina Zakonom o prostornom uređenju. Prva je vraćamo stratešku komponentu prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini. Drugo, uvodimo potpunu digitalizaciju prostornog planiranja. Svi planovi se u buduće izrađuju ili mijenjanju u sustavu e-planovi čime se uvodi jedinstveni, transparentan i učinkovit način planiranja na razini cijele države. Kontroliramo širenje građevinskog zemljišta uz obveznu analizu infrastrukturnih mogućnosti upravljanja i širenja, te studija koje će se morati donositi za širenje građevinskih zemljišta.
Uvodimo postupak urbanističko-arhitektonskih natječaja koji će se provoditi putem stručne Komore arhitekata Republike Hrvatske koji će napraviti prijedlog tog pravilnika, a onda ću ga ja kao ministar donijeti na njihov prijedlog. Uvodimo novi prostorno-planski dokument. To je urbanistički i infrastrukturni projekt. Omogućavamo planiranje priuštivog stanovanja u svakom prostornom planu.
Planiramo posebno i donosimo odredbe u zaštićenom obalnom području mora i prostornog ograničenja. Zabranjujemo etažiranje ugostiteljsko-turističkih područja osim u dijelu zona sa pet i više zvjezdica, o tome će bit kasnije riječi. Uređujemo kampove i kamping industriju, uvodimo urbanu komasaciju kao novi alat odnosno povrat postojećeg alata koji je izbačen iz zakona 2013. godine kojim će se racionalno koristiti zemljište i rješavati imovinsko-pravni odnosi i održivije i ekonomičnije raspolažemo građevinskim područjima u Republici Hrvatskoj.
E sada jednu po jednu ću nastojati objasniti ovih novina. Vraća se strateška komponenta državnim planovima. Državni plan je, državni plan razvoja Republike Hrvatske je u postupku donošenja, radimo stratešku studiju i on će biti vrlo brzo donesen. Tijekom ili krajem 2026. odnosno početkom 2027. a usput završila je i javna rasprava za državni plan isključivog gospodarskog pojasa koji će biti donesen do ljeta iduće godine.
Tim pristupom državni plan će biti strateški za prostor Republike Hrvatske ali će u onim projektima koji su od državnog značaja primjerice pruga Rijeka – granica sa Mađarskom ili neka autocesta ili neki objekt od državnog značaja bit će propisan u državnom prostornom, planu održivog razvoja. Županijski prostorni planovi također su strateški u dijelu pokrivanja namjene prostora na području županije, ali su i provedbeni za projekte od županijskog značaja i sve namjene prostora na prostorima jedinica lokalne samouprave koji nisu obuhvaćeni državnim i županijskim prostornim planovima će uređivati prostorni plan uređenja jedinice lokalne samouprave.
Kad govorimo drugu novinu to je potpuni novi sustav prostornog uređenja, odnosno prostornog planiranja kojim se putem našeg informacijskog sustava, prostornog uređenja potpuno digitalizira, potpuno digitalizira prostorno planiranje u Hrvatskoj čime će se kroz modul e-editor unificirati, ujednačiti cjelokupno planiranje na prostoru Republike Hrvatske što prema sadašnjim planovima nije bio slučaj pa ista oznaka primjerice u Dubrovniku nije automatski jednoznačna i ne znači isto primjerice u Krapini ili je u Puli. To se od sada ovakvim pristupom gdje planere taj modul vodi kroz cjelokupni proces prostornog uređenja definira i na taj način se ubrzava donošenje prostornih planova.
Novim zakonom se sprječava kontrola, odnosno uvodi kontrola širenja građevinskog zemljišta koje je sada moguće širiti ukoliko je sto postotno postojeće građevinsko zemljište izgrađena osnovnom infrastrukturom i pokriveno planovima nižeg reda, a onda ako se ide u eventualno proširenje, za to kad su ispunjene te pretpostavke moraju se izraditi studije što je bio izričiti zahtjev recimo Hrvatske komore arhitekata. Dakle radit će se stručne podloge da se može ići u proširenje građevinskog zemljišta ili se može kompenzirati. Dakle na jednom mjestu će se ukinuti građevinsko zemljište kako bi se mogle na drugom mjestu, na drugom mjestu uspostaviti građevinsko zemljište i to u isključivoj nadležnosti jedinice lokalne samouprave. Jedan od zahtjeva, a to nisam rekao uvodno to je vrlo važno reć. Naime, vidio sam da je Hrvatska komora arhitekata sada potpisala ovaj dokument. Ja moram reći slijedeću stvar. Moje je mišljenje bilo da će komora arhitekata odnosno Udruženje arhitekata Hrvatske ili njihove područne udruge, ministra graditeljstva i prostornog uređenja napasti alatima koje je dužna čuvati arhitektonska struka, a to je da će komora arhitekata reći ministarstvo devastira prostor, ne doprinosi vrsnoći građenja, ministarstvo ne propisuje kako će zaštititi obalno područje mora, kako će zaštititi prostor u Hrvatskoj. Ne, to nije napisala komora arhitekata niti, niti udruženje arhitekata, nego ja sam mislio da čitam dopis nadripravnika, a ne arhitekata. Oni se boje da će, da je Vlada oduzela pravo lokalnoj samoupravi na prostorno uređenje. Pa ja sam mislio da će to meni pravnici zamjerit, da će mi to zamjerit, zamjerit ustavno, profesori Pravnog fakulteta. Ja sam to očekivao, da će ovo, ovu Vladu i ministarstvo arhitekti napasti jer devastira prostor, jer ne čuva prostor. Nego gle čuda, nas se napada zato što mi oduzimamo pravo lokalnoj samoupravi. Gospodo draga, ja sam u ime Kluba zastupnika HDZ-a 2013. godine ovdje i žao mi što nema tadašnje ministrice, gospođe Anke Mrak Taritaš govorio kad je napravljen najveći upad u djelokrug rada jedinica lokalne samouprave i kad se govori o, o ustavnoj ovlasti jedinice lokalne samouprave da uređuje prostor na svom području. Onog trenutka kada je u pravni sustav RH i u sustav prostornog uređenja utvrđeno da ćemo eliminirati jedinice lokalne samouprave u donošenju prostornih planova, uređenja, urbanističkih planova i uređenja i da to može radit država odnosno županija. To tada prema zakonu koji je donijela HDZ-ova Vlada toga nije bilo. 2013. godine je prvi puta država preuzela ovlasti jedinice lokalne samouprave da ona može donijeti urbanistički plan uređenja, ne pitajući grad, detaljni plan ne pitajući grad niti općinu i mi smo od kad sam ja ministar donijeli urbanistički plan uređenja Medvednice ne bi li se izradila bob staza na Sljemenu. To nam je omogućio zakon da ne pitamo grad Zagreb da uređujemo na njegovom području država putem državnog urbanističkog plana uređenja kojega je predložilo, evo gle, ministrica tadašnja Anka Mrak Taritaš uz podršku jasno SDP-a. To je prva i druga stvar kako to tada nije smetalo SDP-u, zašto tada nije govorio stop zakonu i prostornom uređenju. U postojećem zakonu čl. 43. st. 6. pročitajte ga, uguglajte pa ćete vidjet što piše u tom zakonu, što smo mi odustali jer se time ne slažem kao ministar i prva prilika kad sam to mogao napraviti je sada, a to je da je ex lege temeljem čl. 43. st. 6. Zakona gospodo iz SDP-a, utvrđena Mirela Ahmetović, uvažena zastupnica i gradonačelnica Omišlja nije donijela urbanistički plan uređenja kojega je sama rekla da će ga donijeti, a nije ga donijela u 7 godina. Zakon izbacuje to građevinsko zemljište, to je donijela vladajuća većina. Dakle ukoliko vi ne donesete UPU, ja sam samo zbog toga mogao rušit GUP Zagreb, a nisam jer grad Zagreb je propisao 2005. godine kad je donio GUP da će donijet 143 urbanistička plana uređenja. Donio ih je 87, a i dinamikom kojom grad Zagreb donosi, donosi urbanističke planove uređenja, treba im 7 mandata da to riješe. 7 mandata treba ovoj upravi ili nekoj drugoj u gradu Zagrebu da realizira Generalni urbanistički plan. I sad kako je to vam u zakonu piše, prostorni plan je podzakonski akt. Temeljem podzakonskog akta građani RH imaju legitimna očekivanja da im je taj podzakonski akt omogućio da je njihovo zemljište građevinsko. I taj kojemu je GUP Zagreba 2005. godine propisao da je njegova čestica građevinska čekat će do 2055. da se ta, da se to zemljište realizira i sada je ova Vlada koja štiti interes građana, no nije samo štitenje lokalne samouprave zgrade u kojoj, u kojoj je predstavničko tijelo ili sjedi načelnik ili gradonačelnik jedinice lokalne samouprave, nego lokalna samouprava su i građani koji tamo žive i o kojima mora vodit računa često puta više nego što je interes pojedinog gradonačelnika ili kako ga neki nazivaju lokalnog šerifa to nikad nisam nazivao. Mi smo rekli ako jedinica lokalne samouprave donese prostorni plan, nek ga realizira. Što čeka, zašto je donijela, zašto je nešto proglasila građevinskim zemljištem ako ne želi realizirat. Može Vlada postavit pitanje i to ja postavljam pitanje sada. Jesmo li donijeli obvezu vođenja izrade UPU-a ne bi li se ponašali diskriminatorno prema našim sugrađanima. Pa oni građani koji su po našoj volji, koji su možda nam i politički podobni, njima ćemo napraviti UPU i njima ćemo i njima ćemo izgraditi osnovnu infrastrukturu. Ako mi se ta grupa građana ne sviđa, e oni će čekat do 2055. godine da se njima donese UPU kako bi onda oni mogli dobit građevinsku dozvolu. I ovo što smo mi napisali, ovo vam je u 10 stajališta Hrvatske komore arhitekata. Ovo što je u ovaj grad, ovaj zakon uključio je 2023. meni napisala Hrvatska komora arhitekata, ja se toga sjećam imam taj dokument ovdje. Ja ću vam ga vrlo rado pročitati i tu vam je i urbanistički projekt. Tu vam je arhitektonski natječaj, tu vam je urbana komasacija, tu je ubrzano uređenje građevinskog zemljišta, sve ono što ovaj zakon donosi, a sad smo odjednom protiv toga. Dakle mi smo izbacili iz zakona odredbu kojom se odredbom automatski ex lege ukida građevinsko zemljište koje je predviđeno u prostornom planu zbog toga što lokalna samouprava nije donijela urbanistički plan uređenja. To smo sada ukinuti i rekli smo ne slažem se s time jer bi to tek, jer je to zadiranje u, u, u stavove i volju predstavničkog tijela nego smo rekli, s obzirom da ste to vi donijeli, predstavničko tijelo da je to građevinsko zemljište, izvolite to, to realizirajte, a ne želite, e tada nastupa država, ne želite, okej, a imamo tamo investitore kojih može bit 70, 80, 2, 3, nema veze i spremni su platiti zemljište za izvlaštenje za ceste koje se tamo rade prema planu kojega je donijela JLS, spremni su financirati izgradnju osnovne komunalne infrastrukture i neće ni to JLS. Ugovorom to sve može realizirati i reći, taj trošak kojega ti investitori imaju za izgradnju osnovne infrastrukture ćemo prebiti sa komunalnim doprinosom i nema govora gospođe i gospodo da će ići u stečaj, u bankrot lokalna samouprava jer taj komunalni doprinos ne bi ni ubrala bez tog, ne bi ga ni naplatila ako se tamo ništa ne radi, a mi sad govorimo da, tamo će se raditi i izgraditi i to će vam morati investitor predati u vlasništvo kad dobije uporabnu dozvolu, ali za uzvrat jer je on napravio cestu, komunalnu infrastrukturu, vi ćete ga os… vi ćete ga za taj dio umanjiti ili ćete ga oslobodit plaćanja komunalnog doprinosa, doprinosa, dakle tu vam je i prihod i rashod na nuli i ne prihvaćam, apsolutno odbijam takvu jednu pomisao da će ići u bankrot, ne, vodili smo računa o lokalnoj samoupravi. Dakle, kad se, kad govorimo o tom institutu, institutu urbane komasacije, znate ko je predložio urbanu komasaciju, jel znate vi ko je predložio urbanu komasaciju? Najprije btw. ona je bila u zakonu do 2013.g., onda je Vlada odnosno ministrica tadašnja i Vlada SDP-a uklonila urbanu komasaciju. Ako je igdje urbana komasacija se pokazala kao ispravni Akt za uređenje i realizaciju građevinskog zemljišta pitajte, provjerite, izguglajte, nazovite njemačku administraciju, austrijsku, nazovite evo najbliže susjede naše, Ljubljana, Maribor, Kopar su izgrađene na urbanoj komasaciji dragi moji i nama je u svom načelu kako bi trebao izgledat Zakon komora arhitekata koji je potpisala ovo, navela, nužno je implementirati instrumente provedbe prostornih planova poput urbane komasacije. Ovo je načelo br. 10. za kvalitetan Zakon o prostornom načelu Hrvatske komore arhitekata i mi smo i mi bi i bez komore to bili, ja se ovdje ne pokrivam s komorom, nego vidim da je to njihov stav i to je naš stav i mi mislimo da bez urbane komasacije nema realizacije detaljnih odnosno urbanističkih planova uređenja, nema, nema, to je, to je pretpostavka, prethodno pitanje i laž je i obmanjivanje javnosti drage moje zastupnice da će 50% + jedna površina ili jedan vlasnik provesti urbanu komasaciju, o čemu vi pričate? Urbane komasacije nema bez UPU-a ili bez urbaničkog projekta. Urbanički projekt i urbani i plan uređivanja donosi lokalna samouprava i njeno predstavničko tijelo, to je prva stvar. Druga stvar, da u postojećem u zakonu do 2013. urbanu komasaciju je predlagala ili JLS ili Vlada RH, predlagala odnosno inicirala, sad smo rekli to mogu i građani i investitori odnosno vlasnici, ne investitori nego vlasnici zemljišta, mogu predlagati urbanu komasaciju, ali to što su o… što smo mi njima omogućili da oni nju prove… da oni nju predlože, neće se ona provesti bez odluke ili Vlade ili predstavničkog tijela odnosno njihovih povjerenstava koje oni imenuju. Nema urbane komasacije koliko god i 100% vlasnika to tražilo ukoliko to ne odluči država ili, ili, ili JLS, to je svugdje u državama, uređenim demokratskim državama i nakon toga i nakon toga smo omogućili sudsku zaštitu nezadovoljnim strankama koje mogu podnijeti tužbu protiv odluke JLS ili Vlade RH ukoliko oni ocjenjuju da su im povrijeđena, grubo povrijeđena prava iz zakona, prema tome urbana komasacija je i taj način riješila.
E sada onaj dio koji se odnosi na mogućnost, mogućnost da se investitor iskaže iskaz interesa. To je očito bila je velika, veliki prijepor ovdje. Ja sam vam rekao da urbanistički, urbanistički planovi uređenja su sjajan dokument, ali ga treba donijeti i realizirati. To što je on sjajan dokument to nikome ništa ne znači, on je tamo jedna, on je jedna obveza koju niko ne, koju se vrlo sporo realizira i zašto, zašto, evo to nek mi neko objasni zašto i kome to smeta ako vlasnici tog zemljišta kojega im je, kojim je građevinskim zemljištem proglašeno možda '96., '7., '8., 2004., 2005., 2010., 2015. kada je donesen prostorni plan i gdje im je ostvareno legitimno pravo da mogu graditi, koji je to razlog recite vi meni da ti ljudi to svoje zakonsko pravo koje smo im dali prostornim planom, ne može realizirati nego će čekati i čekati dok se ne donese urbanistički plan uređenja? I zbog toga je gospodo draga iz Možemo! rušen i nismo prihvatili GUP Zagreba, ne zbog izbora jer je Županija Splitsko-dalmatinska na čijem čelu je HDZ, i župan i predsjednik skupštine je bio predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, još je i duže čekala suglasnost ministarstva, prostorni plan županije, najveće županije u Hrvatskoj i to niko nije čuo, javnost nije to imala pojma, niti je ko problematizirao, niti su bili izbori u pitanju, nismo prihvatili jer nisu u skladu sa zakonom, bio on HDZ-ov gradonačelnik i župan, bio on SDP-ov gradonačelnik i župan, nećemo to prihvatit dok se ne uskladite, a u čemu je bio temeljni pristup i zbog toga je udruga arhitekata se pobunila, zbog toga što je SDP i ja se slažem, s tim se odredbom slažem, ali ga je predložila Vlada SDP-a, u sadašnjem zakonu vam to piše, taj zakon je donesen 2013.g., donijela ga je Vlada SDP-a, s time se slažem. Dakle ja ne govorim da je to SDP napravio nešto s nečim se ja ne bi slagao, ali danas se bunite protiv toga što ste i vi donijeli, a mi ostajemo na istim pozicijama, dakle o čemu se radi? Ako je na nekom dijelu grada gdje nas 30 imamo nekretnine, propisano građevinsko zemljište za stambenu namjenu, dok se ne donosu UPU-e na stavu sadašnje oporbe, a oni koji su to propisali, nema izdavanja lokacijske dozvole dok se ne donese UPU i zbog toga se buni Komora arhitekata, zbog toga što su ovi napisali, a mi zadržali. Dakle, rečeno je ako je na tom zemljištu gdje ste vi propisali donijeti urbanistički plan uređenja osigurana osnovna infrastruktura, a osnovna infrastruktura je pristup, kolni pristup čestici vašoj građevinskoj koja zadovoljava kriterij gradnje i ako vam je riješena odvodnja otpadnih voda sukladno mjesnim prilikama to vam više u zakonu vašemu onda je nadležno upravno tijelo ili grada, velikog grada ili županije tužno donijeti, tužno donijeti, dati, izdati lokacijsku dozvolu. Gle vraga grad Zagreb ne želi, neće nego ja ću ti dat dozvolu kad donesem UPU. Pa ga donesi! Neće donijeti UPU i neće izdati građevinsku dozvolu a to izrijekom piše u zakonu, to izrijekom piše u zakonu. I mi smo na tome ostali.
I da smo u pravu, ima vam niz presuda Upravnog suda Republike Hrvatske. Čak i naše ministarstvo moram reći jedno vrijeme bilo na toj poziciji dok smo utvrdili da to je apsolutno suprotno zakonu. I ja ću vam tu pročitati presude Upravnog suda gdje je rečeno da je u pravu ministarstvo danas kada govori nemate pravo na izdati lokacijsku dozvolu ako je moja čestica ima kolni pristup i ako ja imam riješenu odvodnju otpadnih voda sukladno mjesnim prilikama i to je to i gotovo.
To što se sada arhitekti bune ja mogu razumjeti, njihovo je pravo se buniti jer na taj način će netko dobiti dozvolu bez urbanističkog plana uređenja, a urbanistički plan uređenja ne rade pravnici, ne rade ekonomisti, rade arhitekti. Mi smo tu možda izbili iz ruku određeni iznos sredstava, ali nek' grad, jedinica lokalne samouprave napravi taj …/Govornik se ne razumije./… i nek' plati taj …/Govornik se ne razumije./… i nek' se onda, nek' budu svi zadovoljni i mi najsretniji i nas nema. I tu nas nema. Što bi tu Vlada radila? Prema tome, izvolite donesite.
Ako je jedinica lokalne samouprave odgovorna, ako želi rješavati svoje probleme svojih građana, ako je donijela prostorni plan, onda ga izvoli realizirati, a nemoj donositi prostorni plan kako bi nekome sudila po babi i po stričevima, nego da budu svi građani ovog grada, ove države, Splita, Zaprešića u istoj prigodi da mogu riješiti iako je netko sada čeka 20 godina da se na njegovoj građevinskoj parceli može graditi onda smo mi ovim zakonom dali alat tim ljudima da napišu iskaz interesa jedinici lokalne samouprave da će oni sve isfinancirati, sve ćemo isfinancirati. Ništa vas to gospodo iz grada i iz općine neće koštati. Sve ćemo mi to platiti ali ćete nas na kraju to ćete nam kompenzirati kroz ovaj, kroz komunalni doprinos.
Uveli smo urbanistički projekt, da uveli smo urbanistički projekt za priuštivo stanovanje prije svega, ali nema urbanističkog projekta dragi moji prijatelji to možete pročitati u svim člancima, mislim nemam vremena bez lokalne samouprave. Taj tko govori taj nije pročitao zakon i želi uporno obmanjivati javnost. Nema urbanističkog projekta, nema. Nema priuštivog stanovanja bez prostorno-planske dokumentacije, nema priuštivog stanovanja bez predstavničkog tijela. Nema priuštivog stanovanja bez lokalnog programa stanovanja. Nema lokalnog programa stanovanja bez predstavničkog tijela. Nema ovdje zaobilaska jedinice lokalne samouprave, nema! I nek' mi to netko dokaže evo ja ću povuć zakon. Nema! Taj tko to želi obmanjuje javnost, a usput to je gospodin Klarić rekao nema investitora u privatnom priuštivom stanovanju ako nije APN ili ako nije ustanova u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Pa tko onda može izigrat lokalnu samoupravu? Tko? Nema priuštivog, zapamtite nema priuštivog stanovanja to ću tisuću puta reći bez jedinice lokalne samouprave, nema gradnje naselja, nema gradnje zgrade bez investitora. Taj investitor je ili APN ili mali APN-ovi kao što ima Varaždin, kao što ima Dubrovnik. Izvolite organizirajte javnu ustanovu, donesite lokalni plan stanovanja i gradite tamo gdje ćemo vam reći. I gdje se tu bune još arhitekti zato što smo rekli da ćemo priuštivo stanovanje gle koji je to crimen ove Vlade da se može graditi na negrađevinskom zemljištu.
E sad ćemo i to ćemo objasniti. Što se tiče projekta, što se tiče gradnje priuštivog, stambenih jedinica za priuštivo stanovanje a) to pogledajte, to vam piše. Prvo, tamo gdje je predviđena prostornim planom bez …/Govornik se ne razumije./… temeljem lokacijske dozvole. Potpuno se uvažava volja jedinice lokalne samouprave, jer je ona donijela taj plan i rekla gdje je namjena. B) može se i na …/Govornik se ne razumije./… zemljištu, može se i na zemljištu gdje je bila predviđena društvena neka javna namjena, ali tada se radi urbanistički projekt kojega donosi tko? Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i to se ne može dogoditi ako prije toga nije donijela svoj lokalni program stanovanja kojeg opet donosi predstavničko tijelo. I c) ako baš u jedinici lokalne samouprave nema zemljišta niti na ovom prvom pa niti na drugoj varijanti onda smo rekli može, može iziđimo izvan građevinskog zemljišta ali ta zona mora biti vezana na osnovnu infrastrukturu to je a). I b) nema donošenja urbanističkog projekta bez strateške procjene utjecaja na okoliš čitate članak 113. koji vam govori o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, nema mogućnosti izmjene namjene, nema mogućnosti izmjene namjene u prostornom planu ukoliko, ukoliko nije izrađena strateška procjena utjecaja na okoliš i kad se ona donosi onda se ide u urbanistički projekt koji će se usvojiti, pa će se možda graditi i na tom zemljištu koje i do jučer nije bilo građevinsko.
I to je jedan od temeljnih razloga zašto nam pišu udruženja arhitekata, a ja sad postavljam pitanje koji će gradonačelnik jer to je na njima odgovornost kao inicijator cijelog tog procesa ići, ići tamo na zemljište koje nije građevinsko kad mu tamo treba radit stratešku procjenu, treba mu cijela ta procedura, a ovdje na građevinskom zemljištu to može realizirati u roku možda mjesec, dva, tri dana. Prema tome, ta mogućnost da se mijenja namjena je na jedinici lokalne samouprave i nek' onda odluči hoće li ili neće. Mi smo mu tu omogućili jer mislimo da ima jedinica lokalne samouprave koji bi taj dio da im je lakše tamo, jer im je tamo cijela osnovna infrastruktura, a nije građevinsko zemljište. To je što se tiče priuštivog stanovanja.
E također nemam previše vremena, ako neki zakon štiti i zaštićeno obalno područje mora to štiti ovaj. Ako ovaj zakon ne donesemo dragi moji prijatelji, koliko god vi tražili da se, da mi njega povučemo onda će vam se cijela obala izetažirati. Onda će se cijela obala, uključujući i hotele. U Zagrebu imate hotele koji se etažiraju kao da su višestambene zgrade i nek se to radi evo. Ja ću povuć. A jel se postavlja pitanje čiji je tu interes da se to, da se to ne etažira. Pa ja mislim da je interes arhitekata u prvom redu koji su crtali, planirali da te, da ti objekti budu u funkciji za koju su oni potpisali ugovor i te i te projekte radili i ako mi ovaj zakon ne donesemo, onda će se izetažirati sve, a mi smo rekli nema etažiranja osim tamo gdje se gradi i s obzirom na visinu investicije i povrat sredstava u, u prostorima gdje se, gdje je ta, ta kompleks pet ili više zvjezdica i ako je 70% tih istih smještaja u hotelima čime se izvršava realizira osnovni zahtjev razvoja turističke djelatnosti, a to, da to doista bude u funkciji turizma i ugostiteljstva, a ne da se ako ovaj zakon donesemo pod paravanom turizma, doživljava i događa nekretninski biznis i apartmanizacija u Hrvatskoj. I umjesto da, da nas podržite u tome, umjesto da nas podržite jer je vama, jer je vama interes nekretninski biznis, nama nije. Umjesto da nas podržite da zakon donesemo i da to spriječimo, vi nas prozivate da mi idemo in favore. Pa nas prozivaju, čitajte malo pratite tko proziva ministarstvo i Vladu zbog zabrane etažiranja. Tu je još i kamp ali bi će replika jako puno …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… pa ću o svemu tomu još Zakonu o gradnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniče Vlade. …/Pljesak./…
Dakle imamo 58 replika što znači dva sata minimalno. Ovaj, upozorio sam glede povrede Poslovnika da ću bit vrlo restriktivan s obzirom da ću štititi pravo zastupnika koji se ponašaju u skladu sa Poslovnikom, a to je da idu s replikom. Tako da evo od starta kolegice Marković izvolite, ali ako nije povreda Poslovnika upozorit ću vas odmah i dati opomenu.

Marković, Ivana (SDP)
238. povrijeđen je Poslovnik. Ministar je govorio samo o prvoj točci, on nije druga dva zakona od gradnje i energetski učinkoviti uopće nije spomenuo i toliko je koliko smo željeli …/Upadica predsjednik: Kolegice Marković./… da rasprava ne bude objedinjena.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dobivate opomenu. Dakle iznosite prvo neistinu, jel niste slušali il niste pazili nemam pojma ali nemojte to raditi, ljudi su se javili 58 njih da bi radili po pravilima i po redoslijedu. Dobivate opomenu.
Kolega Jurčević izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani predsjedavajući ja sam prošli tjedan pozorno slušao što ste rekli u vezi ovoga što ćete primjenjivati i rekli ste što ćete napravit, da ćete predložit promjenu Poslovnika i mislim da nije dobro za dignitet sabora da vi sada postupate na ovaj način dok nisu donesene promjene jer smo uveli praksu da se može ovaj povreda Poslovnika koristit, zlorabit itd.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Jurčević, ajde molim vas prvo pročitajte čl. 238. razlozi za isticanje stegovnih mjera pa 1, 2, 3, 4. stavak da će biti sankcioniran zastupnik ako započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika.
…/Upadica Jurčević: Ali ste vi sami rekli./…
Dakle, ajde izvolite se sjesti, nemojmo se sada ovako raspravljati. Izvolite sjesti.
Dakle ne možemo sada stavljati u podređeni položaj one koji su replicirali, onda ne treba nam replika. Onda se svi javite za povrede Poslovnika pa ćemo onda tako raspravljati. Ali to nije duh Poslovnika i ovo je sve skupa zlouporaba. I ako sada imamo 60 odnosno 58 ljudi koji su se javili korektno i pošteno, e pa neću onda ići na ruku onima koji krše Poslovnik.
Idemo redom, izvolite kolega Borić.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo. Poštovani potpredsjedniče još jedanput ćemo utvrdit gradivo. Ovo je jedan od najvećih političkih promašaja oporbe, a to tako izgleda od kad to vode gospođa Ahmetović, Benčić i ti ostali. Zašto? Čl. 43. st. 6. o kojem ste govorili. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od 7 godina od dana njegovog uređivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojeg nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko zemljište. Kad krenemo od toga da je za svakog našeg građanina važna njegova parcela u prostornom planiranju i on želi da ona ima vrijednost i ona je u urbanističkom planu. Što kaže oporba? Ostavimo ovaj zakon, ukinimo građevinska područja jer lokalna samouprava nije donijela urbanistički plan uređenja. Naša vrijednost nek čeka, nek čeka njihovu dobru volju. Mi ih samo tjeramo da rade ono što im je posao i što su rekli da će radit, najbolje za sve i građani su ih odabrali. Možemo li reći da su oni za to da ova odredba ostaje i da građani vrlo skoro ostanu bez svojih vrijednosti unutar tih građevinskih područja, a jesmo li mi ti koji ćemo ovo izmijeniti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Uvaženi zastupniče Borić, da povucimo zakon i ukoliko se želi inzistirati na tome da Vlada i moje ministarstvo poštuje zakon, ovog trenutka je Vlada ima alat ukinuti sva građevinska zemljišta na kojima je bila obveza donošenja UPU-a u roku 7 godina pa ćemo onda vidjeti kako će reagirati javnost, a nas koji to mijenjamo i koji kažemo ne, nećemo ukinut građevinsko zemljište jer je to volja jedinice lokalne samouprave nego ćemo ih reći, pokušat ćemo, nastojimo, prisiliti da to donesu u roku dvije godine i da ih to ne košta ništa nego da to košta one koji su tamo, koji tamo imaju i vlasnici su i koji imaju legitimna prava da se to što im je grad i općina propisala da je građevinsko zemljište i realizira i to je krimen Vlade. Dakle što ljudima, našim sugrađanima ostavlja mogućnost da ta njihova zemljište vrijedi i dalje, mi bi čitajući zakon kojega …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… je napisao SDP i kojega sada mijenjamo …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… moraju ukinut građevinsko zemljište.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas potpredsjedniče Vlade, držimo se vremena. Kolegice Selak Raspudić izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovani ministre, prostor je prvorazredni javni interes zato o ovim zakonima trebamo razgovarati konkretno i ozbiljno. Čini mi se da ste preskočili najbitniju stvar, a to je da se UPU-i ne izrađuju zato što to netko ne želi nego zato što nemamo kapaciteta i nemamo struke dovoljno koja ih može izraditi u količini u koja nam je potrebna. I umjesto da rješavamo uzroke, mi ovdje pokušavamo raditi prečice ovim zakonom i rješavati posljedice. Nije dobro i nije nam prihvatljivo da se ide na nož sa strukom i da se struku proziva zbog pravničkog jezika, ona se pravnički izražava jer je u pitanju zakon. Mene zato zanima koliko ovdje ima prostora da nešto od ovdje iznesenih primjedbi struke naknadno u široj raspravi prihvatite i što će biti ako se nakon 5.g. ne donesu novi prostorni planovi, kao što je propisano zakonom upravo iz ovih razloga jer ih ne možemo donijeti minimalno 2000…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
…na razini Hrvatske jer nema toliko struku.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Imamo povredu Poslovnika, kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa, čl. 238., ma na, na ovo što je kolega Borić govorio i, i ministar, dakle da, loša je ova odredba…
…/Upadica predsjednik: Što je povrijeđeno kolega Paus?/…
Čl. 238..
…/Upadica predsjednik: Što?/…
Dakle iznošenje, iznošenje neistina, a sad ću vam reć na koji način, dakle…
…/Upadica predsjednik: Kolega Paus, iznošenje neistina ne piše u Poslovniku da je povreda Poslovnika, izvolite si sjesti i…/…
…pa iznošenje neistina u saboru je vrijeđanje saborskih zastupnika, tako da…

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja vas, ja vas, ja vas molim, ajde dajte budite elementarno korektni i držimo se onoga što je, 60 se je zastupnika javilo i dajte da provedemo normalno raspravu bez destruiranja, svi ste dovoljno svjesni, dovoljno inteligentni da znadete i sami da kršite namjerno Poslovnik, ali važna je rasprava, puno je različitih stavova, puno različitih pogleda na, na ove zakone i molim vas da provedemo normalnu raspravu.
Izvolite potpredsjedniče odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovana zastupnice Selak Raspudić, bili ste kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Grad Zagreb je donio svoj GUP prije 18., 19., 20.g., u 20.g. je morao donijeti 143 UPU-a, u mandatu ove gradske uprave u 4.g. donijeli su ih 9, dva godišnje, dva UPU-a, UPU je najjednostavniji prostorni plan uređenja, ako je vama to puno onda ja ne znam kako biste vi obnašali dužnost gradonačelnice. Ima vam uspješnih malih JLS koje donose godišnje po 2-3 prostorna plana, 4 prostorna plana gdje nemaju nego možda jedan ili dva djelatnika i vi želite reći da moramo mi nać razumijevanja to što će se prostornim planom definirana potreba donošenja UPU-a iz 2005. tek donijeti 2055.g., jel to vi branite?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Ako vi to branite onda u redu…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…ja se onda, onda, onda mi ne govorimo o istoj stvari.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Kolegice Baričević izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče hrvatske Vlade, čl. 68. prijedloga novog Zakona o prostornom uređenju u st. 1. izrijekom tvrdi, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju nije dopušteno etažirati neovisno u kojoj se zoni nalazi i to je svakako za pozdraviti. Međutim, ono što je izazvalo zabrinutost dijela stručne javnosti jest slijedeći stavak prema kojemu se iznimno u zonama ugostiteljsko-turističke namijene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta pripada hotelskom smještaju, može etažirati preostalih 30 kapaciteta u vile ili apartmanima uz prethodno izdane uporabne dozvole za cijelu zonu. Temelj za etažiranje je u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz resora Ministarstva pravosuđa za ovo područje stanovanja.
Mene zanima, na koji način ćete omogućiti njegovu…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…primjenu po ovom članku za ugostiteljsko-turističke zone? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Baričević, ako sam nešto očekivao da će Komora arhitekata i udruženje arhitekata pohvaliti, ako im je stalo do prostora, ako im je stalo da obalno područje mora ne bude, ne bude mjesto gdje će cvasti, bit El Dorado nekretninskog biznisa, onda je to ovaj zakon i to su trebali podržati i tu im zamjeram i ja sam kao ministar i ovo i ova, i ovo ministarstvo i Vlada mogli pilatovski oprati ruke, to se nas ne tiče, to se nas ne tiče. Vlasništvo, međuvlasnički odnosi valjda nisu, valjda su problem Zakona o vlasništvu, a ne Zakona o prostornom uređenju. Nama je cilj i ja se nadam i arhitektima, da nešto što je planirano, da je ugostiteljstvo i turizam da to tamo bude, a ne da se pod paravanom tog ugostiteljstva i tog turizma tamo rasprodavaju male vilice koje i vile grade koje se ne bi mogle tamo graditi da nema turističke zone…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i mi smo to zaustavili…
…/Upadica predsjednik: Hvala potpredsjedniče./…
…mi smo to zaustavili.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ahmetović izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre, evo jedno konkretno pitanje i stvarno vas molim konkretan odgovor.
U slučaju da je prostornim planom propisana obveza donošenja urbanističkog plana, a urbanistički plan se ne donese u te 2.g., u smjernicama za donošenje urbanističkog plana ne piše odnosno nije propisana čak ni minimalna i maksimalna katnost objekta za koji se propisuje urbanistički plan, mene zanima kako ćete vi u ministarstvu odrediti koliko ćete katova dozvoliti tom nekom investitoru koji vam se obratio da digne na tom području? Molim vas konkretan odgovor, temeljem čega i kako ćete odrediti investitoru koliko katova da digne, a nema ni minimalne, ni maksimalne vrijednosti niti u prostornom planu, niti u smjernicama za donošenje urbanističkog plana? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice Ahmetović, to je obveza prostornog plana da u svojim tekstualnim odredbama propiše urbana pravila, propiše koeficijent izgrađenosti, koeficijent iskoristivosti i za prostor gdje se donosi UPU i za prostor gdje se donosi UPU i to vam ima, imamo mi tu i presudu upravnog suda, vi morate propisati jer onda UPU mijenja volju građana koji su usvojili osnovni plan, osnovni plan razvoja, a osnovni plan razvoja je prostorni plan uređenja JLS i ne možete vi sada s urbanističkim planom izlaziti izvan okvira UPU-a i graditi s UPU-om ono što vam prostorni plan ne dozvoljava i to je o… to je obveza i zato i tražimo i tražimo da se ide u e-planove kako bi se unificirali na području Hrvatske, da se što prije donesu, da se ovakve stvari, da nam upravni sud mora propisivati što mora raditi prostorni plan …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i kakve dozvole moraju izdavati upravna tijela.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Kliman izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Hvala lijepo.
Gospodine potpredsjedniče, evo…
…/Upadica Ahmetović se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Ahmetović, ja vas molim, pa kakav je to način?/…
…/Upadica Ahmetović se ne razumije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Dajte samo malo, pa dobacuje se ali tiho. Da, ima vas puno koji dobacujete ali tiho. Ali sad vi kad počnete vikati, onda počinjete ometati i dovodite mene u situaciju da moram vas onda upozoriti. Ali nisam vam dao ni, ali nemojte se svađati sada. Nisam vam dao opomenu, nego ste viknuli glasno i moram vas upozoriti. Njega nisam čuo jer je bio suptilniji i tiši.
…/Upadica sa strane, ne čuje se./…
Kolegice Ahmetović čemu sad ta nervoza? Čemu sad ta agresija? Hajde se smirite! Dobivate opomenu sad molim.
Idemo dalje.
Kolega Kliman, izvolite.

Kliman, Anton (HDZ)
Ćemo vratit malo?
…/Upadica predsjednik: Vratite, vratite. Je, izvolite./…
Evo hvala lijepa.
Gospodine potpredsjedniče evo kolegica Baričević je jednim dijelom dotaknula moje pitanje, a to je bilo pitanje upravo o ovim turističkim zonama dakle gdje se uređuje stanje u samoj turističkoj zoni. Ali Zakon o prostornom planiranju je definirao i pitanje kampova. Dakle, to je ono što mislim da je jako bitno, a to je uređenje prostora i zaštita samoga obalnoga pojasa, dakle korištenja u samim obuhvatima kampova. Dakle, rečeno je da je 25 metara, dakle u zonama gdje već su sad postojeći kampovi će se moći obavljati djelatnosti, a u novim sto metara od obalnog pojasa i htio bih dakle otkloniti i zabrinutost nekih subjekata, dakle turističkih subjekata koji drže da je to možda malo prevelika distanca od same obalne crte za nove kampove, ali držim da bi se trebali prilagoditi zaista ovim trenovima …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koji kamp je a to je zelena …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… površina koja pruža …

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas držimo se.
Pola minute, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Kliman i to sam očekivao također da će se podržati od strane Udruge arhitekata. Dakle, mi smo danas u situaciji da kamping industrija nije ono što je bilo šezdesetih i sedamdesetih kada su u kampovima prevladavali šatori, kada su prevladavali kamping prikolice i eventualno kampovi. Danas ozbiljni kampovi u Hrvatskoj su ozbiljne složene građevine u kojima se pod krinkom mobilne kućice događaju male kuće ozbiljne sa bazenima i vilama i mi smo to primijetili i rekli smo da u građevinskom području naselja gdje je kamp, u tih 25 metara mogu i dalje biti šatori, mogu biti prikolice, mogu biti bazeni, mogu biti zajednički sadržaji ali ne mogu biti male kućice koje su u stvari praktično manje vile, a u izdvojenim područjima izvan naselja to su tzv. turističke zone gdje su predviđeni kampovi ni u sto metara to ne može biti, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… jer na taj način mi praktički izigravamo zakon i mobilne kućice gradimo mala naselja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas držimo se minute.
Kolegice Raukar-Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem uvaženi ministre.
Ja bih vas lijepo molila da nam pojasnite kako mislite da će županija, općine i gradovi moći u samo dvije godine odgovoriti na sve zahtjeve investitora za izradom UPU-a? Nadalje, ja bih vas lijepo molila da nam u odnosu na to pojasnite kako je moguće u pet godina donijeti 3500 planova što se tiče digitalizacije nakon koje ukidate sve prostorne planove i donosite totalni kaos. I treće pitanje kako vi vidite da je to što tvrdite da nije oduzeta ingerencija jedinica lokalne samouprave? Da, oduzeta je ingerencija jedinicama lokalne samouprave zato što će sve odlučivati ministarstvo nakon tako kratkih rokova. Ujedno podsjećam da ste za micanje objekata bez građevinske i lokacijske dozvole u obalnom pojasu dali čak 10 godina.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Ja sam u odgovoru uvaženoj zastupnici Selak-Raspudić rekao mi ćemo čuti raspravu u Saboru i nismo gluhi gospođo Raukar-Gamulin. Čut ćemo što govore zastupnici. Mi smo u jednom, ja sam u životu donio jako puno prostornih planova i u njima sudjelovao u ovih svojih bogu hvala dugom, bilo bi bolje da je kraćem radnom stažu pa znam što su prostorni planovi.
Ja znam i 2004. godinu kada je doneseno zaštićeno obalno područje mora, kada je u godinu dana trebalo uskladiti sve prostorne planove ili dvije godine, sad nije bitno. Ako je kratko pet godina mi ćemo to produžiti, a to radimo iz razloga da postojeće prostorne planove uskladimo potpuno sa ovim novim zakonom. Neće nitko ostati bez tog prostornog plana, mi smo dali taj rok, on je prekluzivan. Mi možemo ga promijeniti, sa tim nećemo imati nikakvog problema.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
To radimo iz razloga da bismo omogućili jedinicama lokalne samouprave …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da imamo kvalitetne digitalne prostorne planove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Đakić, izvolite.

Đakić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre sa suradnicima.
Pa recite mi da li generalni urbanistički plan grada Zagreba koji ste dvaput vratili na doradu je zbog toga što nije bio usklađen sa zakonskim odrednicama ili je neka drugi razlog koji bi mogao se osjetiti kao što tumače danas da je to podilaženje pojedinim poduzetnicima u stjecanju imovine ili izgradnji određenih objekata.
Današnja opstrukcija koja dolazi sa oporbenih redova mislim da je usko vezana baš sa tim GUP-om i da se očituje u njihovim nakanama kako bi ove vrijedne zakone koji dolaze u interesu hrvatskih građana jedinice lokalne samouprave opstruirali i govorili o tome da donošenje GUP-a je bilo politizirano i da je bilo politički obojano.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Đakić to sam sto puta rekao da je grad Zagreb tada donio UPU onako kako je to zakon propisao, kao što je Upravni sud u brojnim presudama to rekao. Tamo gdje nema UPU-a ima osnovna infrastruktura morate izdat lokacijsku dozvolu, vi taj zakon, mi taj GUP ne bi vraćali to je prva stvar.
Druga stvar, grad Zagreb na određenim lokacijama koje to zakonom nisu predviđene naložio izradu arhitektonsko urbanističkih natječaja. To u zakonu, postojećem zakonu to ne piše. A koliko je ovaj zakon loš barem prema stajalištu Udruge arhitekata, mi smo sada rekli da može grad Zagreb prepisivati, propisivati nadstandard u prostornom uređenju i grad Pula i grad Split mogu propisivati taj nadstandard nek definiraju provedbu arhitektonsko-urbanističkih natječaja ali za to moraju refundirati taj trošak investitoru koji …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… kad gradi svoju zgradu mora plaćati …/Upadica predsjednik: Hvala potpredsjedniče Vlade./… prvu, drugu i treću nagradu na tom natječaju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ja vas molim potpredsjedniče i zastupnike tražim da se drže minute pa molim i vas onda da se držite minute. Kolega Krstičević izvolite.

Krstičević, Mišo (SDP)
Evo jasno nama ne treba ovaj, Vakula da nam kaže od kuda svi ti vjetrovi pušu ali nas je strah gospodine ministre da se vi na tim vjetrovima i ne povijate jer dok god Vlada ne zaustavlja cijene i divljanje cijena stanova, poduzetnici građevinski dišu punim plućima, a svi drugi ljudi se guše od te njihove malverzacije. Zato mislim da je jako dobro da ta gradnja priuštivih stanova dobiva na nekoj važnosti da se omogući određena prenamjena poslovnih prostora u priuštive. Ali mene brine kako ćete vi onemogućiti zapravo da taj kapital da on upravo priuštivo iskoristi to stanovanje kao izgovor pa i da gradi sam van građevinskih područja jer gospodine ministre ako su vama ti priuštivi stanovi stvarno važni pa mogli ste do sad već definirat to priuštivo stanovanje. Mogli ste reći to su isključivo i samo javne investicije. Vlasništvo će uvijek bit javno, nema prodaje. …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… Do tada, ovo je sve na majke mi od HDZ-a.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Krstičević, do drugog čitanja bit će vam u javnom savjetovanju Zakon o priuštivom stanovanju. Ja sam vam rekao, ne bi će. Ja sam rekao malo prije da je isključivi investitor, isključivi investitor priuštivog stanovanja je ili APN kao državna agencija ili, ili javna ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave i kad vi govorite o priuštivom stanovanju vidite i kad govorimo o generalnom planu grada Zagreba, ja se slažem rješenjima, iz rješenjima kojima je grad smanjio koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti pa Trešnjevka neće bit preizgrađena ili neki drugi dio Zagreba ali znate što tim odredbama smanjen je 30% potencijalno izgrađenih stambenih jedinica u Zagrebu i to nisam navodio nikad, ali to bi kao stručno, kao netko tko malo poznaje rekao ok to je …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… poštivam imate pravo ali onda tu kompenzaciju tolikim …/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./… brojem stanova proširite građevinsko zemljište ne bi li došlo do povećanja …/Upadica predsjednik: Hvala ministre./… cijena stanova.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa, molim vas još jednom, upozoravam molim vas držite se vremena. Kolegice Lukačić.

Lukačić, Ljubica (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani ministre sa suradnicima sukladno ovom zakonu i projektant prije svega projektant dužan je projekt izraditi sukladno odredbama ovog zakona, a to je pristupačnost. Dakle imamo u naravi i danas problem i to je ono što mene zanima, utvrđene su i prekršajne kazne za projektanta koji to ne učini međutim moje osobno mišljenje je da su te kazne malo premale. Kazna je tu do 10 tisuća eura. Ja vas molim da razmislite o povećanju te kazne kako za projektanta tako i za investitora i za izvođača koji ne postupaju …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… po odredbama ovog zakona. Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Uvažena zastupnice Lukačić, nema građevinske dozvole bez ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. Mi smo vam napisali u čl. 5. koji su to temeljni zahtjevi za građevinu. Temeljni zahtjev pod točkom 4 sigurnost i pristupačnost građevini. Prema tome ako toga nema ne treba nikoga kažnjavati zbog toga što neće bit u prilici da taj svoj projekt koji je suprotan zakonu realizira. Tu vam nema potrebe kažnjavati jer ne može dobiti, bez temeljnih zahtjeva za građevinu nema građevinske dozvole. To projektanti jako dobro znaju i to znaju i naši službenici koji je izdavao građevinske dozvole. To uopće ne trebate brinuti da se može izdati građevinska dozvola, a da ne zadovoljava temeljne zahtjeve za građevinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovani ministre možete li nam pojasniti na koji će se način osigurati da ove izmjene ne dovedu do centralizacije upravljanja prostorom. Ako su rokovi za donošenje ili izmjene prostornih planova vrlo kratki, a posljedica kašnjenja i preuzimanja izrade plana od strane ministarstva, kako će se u praksi zadržati stvarna autonomija gradova i općina. Lokalna samouprava ipak najbolje poznaje potrebe svojih građana. Možemo li dobiti jamstvo da se ovim rješenjima neće oslabiti njezina uloga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodin predsjedniče. Pa evo gospodine Baksa, rekao sam maloprije. Čuli smo raspravu, čuli smo i evo i stav arhitekata, dijela arhitekata. Mi možemo produžiti to 7 godina, 10, 20, 30 što to znači da, da ćemo ovakve prostorne planove raditi ubuduće 30 godina da, da ih uskladimo sa zakonom u kojemu moramo proći na digitalne planove. S druge strane smanjili smo, pojednostavnili smo proceduru donošenja prostornih planova nižeg reda jer ako je donesena strateška procjena utjecaja na okoliš za temeljni prostorno planski dokument za sve niže prostorne planove više takva strateška procjena ne treba, a najduži period u donošenju prostornih planova jedinici lokalne samouprave pojela je strateška procjena utjecaja na okoliš, pojela mu je to vrijeme. Sad smo rekli kad se budu radili UPU-i urbanistički projekti, nema ako se ne mijenja namjena prema tome to može sada ići …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… brzo, vrlo, vrlo brzo. Ali kažem čut ćemo. Čuli smo, hoću reć.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolega Ostrogović izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre i potpredsjedniče Vlade, urbana komasacija zapravo stvara realne preduvjete za razvoj novih kvartova i uređenih urbanih cjelina koje zapravo građani očekuju. Kada vidimo oporbu sa i sa našeg odbora u petak, pričaju o nekoj otimačini zemljišta, krađi i sve ono kako oni definiraju zapravo HDZ, a ima jedna izjava, kaže planiranje javnih prostora i javnih sadržaja bez urbane komasacije je gotovo nemoguće. To niste izjavili vi nego Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, pa me sad zanima, da li je u pravu stručnjak koji je ravnatelj i ima podršku stranke Možemo! ili ovi politikanti koji zapravo žele parazitirati na, na donošenju ovih zakona? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani kolega Ostrogoviću, zastupniče Ostrogoviću, jako dobro znam g. Božića, surađujemo na brojnim projektima gdje Vlada zajedno s Gradom Zagrebom primjerice izgradnju Nacionalnog stadiona u Maksimiru i cijenim ono što g. Božić radi bez obzira što je bio jedan od onih koautora donošenja izmjena GUP Zagreba gdje se nismo na nekim stvarima složili, ali to što je on rekao, to je rekla i Komora arhitekata i ja se nadam da što se tiče urbane komasacije da smo tu priču zatvorili. Nema, ponavljam, nema urbane komasacije bez odluka Vlade ili, ili predstavnička tijela odnosno tijela koje je Vlada ili predstavničko tijelo imenovalo, samo smo rekli ako to nekome smeta ja ne znam u kom mi stoljeću živimo, da na nekom prostoru gdje će se provoditi urbana komasacija 50% + jedan, vlasnik ili vlasnika, može ih bit tisuću, može ih bit sto, može bit dva, može bit jedan i ako su ti ljudi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…koji …/Govornik se ne razumije./… 50% zainteresirani valjda samo mogu podnijet zahtjev…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…a odlučit će općina odnosno grad ili država.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban izvolite.

Ban, Boška (Nezavisni)
Poštovani ministre, požar u zgradi Vjesnika, jednog od simbola Zagreba pokazuje koliko su pitanja sigurnosti, održavanja i nadzora nad objektima važna.
Molim vas možete li mi pojasniti, kako predložene izmjene Zakona o gradnji i da li one uopće dovoljno adresiraju te rizike osobito kad govorimo o starijim zgradama i velikim kompleksima u javnom vlasništvu, te predviđa li se preciznija kontrola, jasnija odgovornost ili bolji mehanizmi intervencije kako bi se ovakve situacije izbjegle u budućnosti? Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovana zastupnice.
Projekt izgradnje Vjesnika je napravljen 1959.g., građen je '70.-te odnosno u sedmom 10-ljeću 20. stoljeća, danas taj objekt ne može, ne bi, ne bi mogao dobit uporabnu dozvolu, ne bi ispunjavao tri ili četiri temeljna zahtjeva za građevinu. Jedan od temeljnih je zaštita od požara, zbog toga se i požar širio vertikalno prema dolje, što je vrlo rijetko jer nisu bili uzvršeni na stubištima zatvori, vrata ili na bilo koji drugi način koji bi spriječio širenje požara, inače taj požar ima svog upravitelja kojega smo, kojega smo plaćali mi suvlasnici za zaštitu itd. i policu osiguranja od požara, sve to tu je izvršeno, ali to se više, takav se objekt više ne može graditi u Hrvatskoj, ne može se ni obnavljati, dakle mi sada obnavljamo diljem Hrva… diljem zagrebačkog i petrinjskog potresa ogroman broj projekata, nema obnove bez, bez tih temeljnih zahtjeva za građevinu, da danas kada gradimo i obnavljamo ispunjavamo…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…temeljne zahtjeve sukladno sadašnjim standardima.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Štromar izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa g. predsjedniče.
Poštovani g. potpredsjedniče Vlade i ministre, Zakon o prostornom uređenju, čl. 19., toč. 43., površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbom ovog zakona moguće graditi …/Govornik se ne razumije./… građevine sunčanih elektrana i to površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana neovisno o tome je li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisane prostornim planom. Naime, događa se na terenu da pročelnici i oni koji izdaju dozvole ne prihvaćaju ovaj članak nego tvrde da vrijedi prostorni plan ili županijski i općinski gdje su ograničenja ne znam do 2 MW ili 5 MW i onda oni ne izdaju dozvole, dal je to moguće?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Štromar, evo u pismu kojega sam dobio od udruženja arhitekata i komore piše, prihvaćanjem ovog zakona otvara se prostor za omogućavanje gradnje bez demokratske procedure odlučivanja o prostoru i izostavljanju donošenja prostornog plana gradnjom sunčane elektrane. Pa pozivam Komoru arhitekata, pozivam udruženje arhitekata da pročitaju postojeći zakon koji je od A do Ž prepisan iz odredaba postojećeg zakona. Dakle, što se tiče solara mi ne mijenjamo ništa, zadržavamo nešto što smo već raspravili, gdje smo htjeli kao država donijeti propise kojima ćemo omogućiti energetsku samodostatnost Hrvatske, prelazak iz fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, omogućiti da država brzo može realizirati i zato smo rekli da se na određenim područjima može temeljem zakona graditi solarne elektrane…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i to taj ko vam to priječi nije u pravu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Raspudić izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)
Poštovani ministre, u ukazivanju na manjkavosti ovog zakonskog prijedloga, one su mnoge, nećemo se koristit populističkim frazetinama tipa privatizacija 2.0 ili krupni kapital jer nama je svejedno devastira li prostor krupni kapital, srednji kapital, sitni kapital ili famozni mali hrvatski čovjek koji je isto dijelom sklon gricnuti od javnog. Ono što vidimo ko temeljni problem je nepoštivanje urbanističke struke. Ako, zašto niste ambiciozniji, dakle mi ovdje ponovo imamo nekakve izuzetke u odnosu na prostorne planove, bilo da se radi o njegovom visočanstvu golf terenu, njegovoj preuzvišenosti solaru ili njegovoj svetosti priuštivom stanovanju. Zašto zaobilaziti prostorne planove, budite ambiciozniji, mijenjajte zakonski okvir kompletan prostornog planiranja u Hrvatskoj, a ne da stalno tražimo zaobilaznice u odnosu na prostorne planove, čime se daljnje degradira urbanistička struktura.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Raspudić, pa ako to nije biti ambiciozan na način da nosite, donosite, uvodite u zakonodavni sustav RH jedan hibrid koji kroz jedan postupak objedinjava do sada tri postupka i to jedan iz domene zaštite okoliša i prirode, drugi iz domene izdavanja lokacijskih odnosno izrade urbanističkih planova, dakle koji slijede nakon toga i treći izdavanje lokacijske dozvole. Vi biste sada za tu jednu građevinu trebali ta tri postupka prelazit i mi sada mijenjamo, mi sada kažemo nismo zadovoljni, spori smo. Nas vrijeme pojede, dok mi to, dok mi napravimo ta tri dokumenta iz tri različite oblasti, proći će nam godine i godine, a mi sad kažemo idemo urbanistički projekt. Sve ćemo staviti u jedan postupak, nećemo izbacit sudjelovanje javnosti jer će se provoditi kroz urbanistički projekt …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… nećemo eliminirat predstavničko tijelo …/Upadica predsjednik: Hvala./… jer će sudjelovat u tome i donositi to sve zajedno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Klarić izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi ministre prije par sati dobili smo dopis udruga i komora arhitekata, piše u 5 točaka slabljenje nadležnosti lokalne i regionalne samouprave, gradnja protivno prostornom planu bez demokratske procedure, ukidanje svih prostornih planova, nastanak pravnog vakuma i prostornog kaosa, degradacija naših gradova i naselja. Gdje u ovom prijedlogu zakona i svemu ovom što ste rekli, oni su to mogli pročitat. Dakle ja ne vidim da se jedinicama lokalne samouprave oduzima nadležnost u kreiranju prostornih planova. Ja ne vidim da se gradnja će obavljat protivno i prostornom planu i bez demokratske procedure. Ne vidimo da se događa nekakav pravni vaukum. Degradacija naših gradova i naselja, u čemu. Mislim pojasnite to da li iti jedna od ovih točaka i ovog što su oni napisali ima snagu struke ili je jednostavno politički pamflet koji se evo čitav dan i sve ove dane kad raspravljaju o ovim zakonima koristi opozicija.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Klarić i gradonačelniče grada Bakra. Ako netko u ovoj dvorani uz dužno uvažavanje i drugih zastupnika gradonačelnika, može nešto reći o prostornom uređenju i realizaciji tih prostornih planova i stavljanjem zemljišta u funkciju razvoja …/Govornik se ne razumije./… da je to grad Bakar i da ste mi ovo predbacili onda bi se duboko zamislio jer bi rekao doista idemo i kočimo lokalnu samoupravu. Ali kad vi koji ste realizirali brojne projekte, najuspješniju jednu ili najuspješnijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Iza ovog zakona stojite to mi je osobno vrlo važno moram reć, dugo godina surađujemo i ono što mogu reć i sam sam bio načelnik jedinice lokalne samouprave i znam kolika je želja lokalne samouprave da njena samostalnost u odlučivanju o prostorom planu bude izražena u svim zakonima i protivio sam se puno puta zakonskim prijedlozima …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… koji su išli protiv toga. Ovim se zakonom ne umanjuje vrijednost i uloga jedinice lokalne samouprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala. Kolega, kolega Bulj izvolite.

Bulj, Miro (MOST)
Ministre mijenjaju se procedure. Dosadašnje procedure jer je činjenica nakon dvije godine da se određeni akti koji su donošeni za izgradnju u ovome slučaju zainteresiranih privatnih privatnika uglavnom koji su investitori, zakonom je definirano da vi to možete donijeti kao država i tu je delogirana u biti lokalna samouprava. To je činjenica da se mijenja i činjenica da solarne i vjetroelektrane temeljem ovoga zakona mogu biti postavljane na području bez donošenja odluka jedinica lokalne samouprave. To je činjenica i vidljivo je to na našem području poglavito Dalmatinske zagore i sadašnjim zakonom i ovim zakonom. Ovdje triba jedan cjelovit zakon koji će štititi prostor, prostor je bogatstvo jer je kaos u prostoru u ovome trenutku i kad ne prođu studije utjecaja na okolišu i dalje investitori preko ministarstva …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… okoliša se pokušavaju gurati te štetne …/Upadica predsjednik: Hvala./… financijske i …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Bulj./… ekološke projekte.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Bulj i gradonačelniče grada Sinja. Temeljem sadašnjeg zakona u vašoj neposrednoj blizini i meni dragom Cetinjskom kraju je Vlada propisala, sada već temeljem postojećeg zakona da će plan područja posebnih obilježja Parka prirode Dinara donijeti Hrvatski sabor, donijeti Vlada. Rekao sam uvodno, bez ovog zakona smo donijeli, Vlada je donijela prostorni plan Medvednice. 2013. godine poštovani zastupniče Bulj je izmijenjen na prijedlog SDP-a zakon u kojemu je dat alat Vlade RH da propiše projekte na području primjerice grada Sinja kojega će donosit Vlada, a ne gradsko vijeće grada Sinja. A mi smo sada rekli ne, idemo mi korak dalje, ako nam tamo u Sinju gradonačelnik ne donosi mi ćemo ga ovim mjerama potaknuti da …/Upadica predsjednik: Hvala./… donese taj plan i mi ćemo se iz tog posla izvući.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Radić izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovani ministre do sad se većinom raspravljalo o Zakonu o prostornom uređenju pa bih ja imao pitanje za iz Prijedloga zakona o gradnji. Naime, ono što muči gotovo sve velike gradove jesu izazovi s kojima se suočavaju vezano za administraciju i birokraciju posebno kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola. Pa ono što me zanima, možete li nam pojasniti na koji će način ovaj paket zakona utjecati na postupak izdavanja upravo tih građevinskih dozvola posebno kada su u pitanju obiteljske kuće te, te višestambene zgrade te hoće li sam postupak izdavanja građevinskih dozvola trajati kraće te hoće li on biti jeftiniji za građane kao investitore. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani zastupniče Radić i gradonačelniče grada Osijeka. Grad Osijek je sudjelovao putem svoje pročelnice u donošenju ovog zakona i posebno u dijelu koji se odnosi na donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgradama gdje smo propisali a pro po onog dijela što je bilo danas već zastupničko pitanje što to ovaj zakon, novi zakon koji donosimo rješava na sigurnosti grada. Mi smo propisali da u sve višestambene zgrade u Hrvatskoj pa i poslovne zgrade koje kao što je i Vjesnik ubuduće 1. siječnja ove godine morao bi donositi plan održavanja. Ali sad da se vratim na vaše pitanje, dakle da 90% svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj odnosi se na obiteljske kuće. Sada će naši građani, a kad ovaj zakon usvojimo u roku 30 dana dobiti građevinsku dozvolu, a cijeli taj postupak će provodit njihov projektant koji će morati imati dokaze donijeti, unijeti u e-građevinsku dozvolu putem našeg sustava, informacijskog sustava prostorno uređenje idejni projekt i samo idejni …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… projekt i samo dokaz pravnog interesa …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… i gotovo i uvjete priključenja.
Ispričavam se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala predsjedniče.
Evo poštovani ministre lokalna samouprava jedan je od uvjeta demokracije i pravne države. Vi ovdje imate proturječnost nekoliko pravnih propisa i zanima me da li možda ovim najavljujete i promjenu Ustava i promjenu Zakona o lokalnoj samoupravi gdje je jasno definirano da lokalna samouprava i područna samouprava imaju samoupravni djelokrug u prostornom i urbanističkom planiranju.
Osim što trenutno slabite nadležnost lokalne samouprave hoćete li uskoro slabiti i pravo na privatno vlasništvo?
Evo, poštovani ministre kažete da se ne bojite da će neka od jedinica lokalne samouprave bankrotirati ali ja vam mogu reći da ste upravo ovim zakonom, ovim prijedlogom zakona postali ovogodišnji Grinch za gradove i općine i preuzeli ste ulogu od ministra Primorca kada je prošle godine donio porezne reformu koja je jedinice lokalne samouprave bacila vidimo i prema proračunu u 800 miliona eura deficita.
Očekivala sam barem od vas …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… da ćete puno više očeki… slušati struku.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite, izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem gospodine predsjedniče, ovim zakonom su na dobiti naši građani zbog kojih ovo sve i radimo a jedinice lokalne samouprave ne gube ništa nego mi ovim zakonom, govorimo o jedinicama lokalne samouprave donosite prostorne planove koje ste u stanju realizirati ili ih ne donosite. To mi govorimo.
Poruka je lokalnoj samoupravi donosite prostorne planove koje ste u mogućnosti realizirati, a nemojte donositi podzakonske propise što su prostorni planovi kojim planovima dajete legitimno očekivanje tim građanima a onda ih razvlačite stoljeće, desetljećima ih razvlačite. A mi smo sad rekli našim građanima za ovaj Božić da dat ćemo vam mogućnost da to što vam je nadležna jedinica lokalne samouprave rekla da vam je građevinsko zemljište onda će vam ga i realizirati i vi ćete moći dobiti građevinsku dozvolu i nećete trebati čekati da se taj vaš, to vaše legitimno očekivanje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… prostornog plana realizira nakon par desetljeća.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa predsjedniče.
Poštovani ministre evo prijedlog zakona jasno ukazuje da sve što se radi na području jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi sami odlučuju donošenjem svojih prostornih planova, odlukama, aktima po kojima se dalje radi.
Nažalost, mi danas od strane oporbe slušamo neistine i krivo tumačenje tog zakona. Ja ću sada navesti primjer iz Krapinsko-zagorske županije, točno Pregrade i Zaboka kako oni jedno rade, a drugo govore. Investitor je planirao solarnu elektranu od snage preko 40 megavata ali ju podijelio na 5 manjih od 9,9 megavata i tako je zaobišao ministarstvo i nije zatražio energetsko odobrenje. Gradonačelnici iz redova SDP-a u svojim su prostornim planovima omogućili izgradnju solarnih elektrana, a županija Krapinsko-zagorska tom istom investitoru izdala je lokacijsku dozvolu i to bez …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… dokaznog pravnog interesa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Jembrih, evo taj vam je primjer vjerodostojnosti SDP-a. Ovdje meni drže lekcije da zaustavim zakon kojim to sprječavam, a na prv… dakle svojim prostornim planom Krapinsko-zagorske županije i grada utvrđuju to što vi sada govorite, a mi zakonom to sprječavamo. Dakle, grad Pregrada je donio prostorni plan, nije ga donijela Vlada, tamo su predvidjeli solarne elektrane i izdali su sami, ne Vlada nego jedinstveni upravni odjel, izdao je lokacijsku dozvolu za izgradnju solarne elektrane, protivno zakonu. Nema izdavanja lokacijske dozvole za elektrane bez dokaza pravnog interesa, a dokaz pravnog interesa je energetsko odobrenje. I još gore, išli su u izvlaštenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i daju zemljište nekome, tko tko zna da li će dobiti mogućnost gradnje solarne elektrane.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Uvaženi ministre već desetljećima u Hrvatskoj slušamo opravdane prigovore stručnjaka da se neprekidno bavimo lošim posljedicama, a ne bavimo se uzrokom. Tako i kad se radi o prostornom uređenju i svim drugim našim problemima, dakle temeljni problem jest golema količina nepotrebna, nerazvojna, štetna, golema količina lokalnih jedinica uprave ili samouprave. Znači trebalo bi napraviti preustroj teritorijalni Hrvatske isto tako smanjiti dramatično na petinu gotovo ako ne i više, a to su prijedlozi stručnjaka smo slušali proteklih desetljeća, dakle smanjiti taj broj lokalnih samoupravnih jedinica jer one zapravo proizvode i birokratizaciju, ne razvoj, samovolju, ne kvalitetu pa i ovaj problem prostornoga uređenja.
E sad rekli ste da postoji strateški plan razvoja Hrvatske, ima li se u vidu dakle u tom strateškom planu razvoja da se nakon 10 godina vlasti ili 9 godina vlasti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… uđe napokon ova Vlada i u taj ključni problem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gospodine Jurčević apsolutno se s vama ne slažem. Ako je netko pobornik ovakvog teritorijalnog ustroja to je, to sam ja recimo pa i HDZ. Dakle, demantiram ja to da je veliki broj jedinica lokalne samouprave pretpostavka bržem gospodarskom razvoju jer upravo s takvim, takvim navodno lošim teritorijalnim ustrojem Hrvatska ima među najvećim rast, među najvećim postotkom rasta BDP-a uopće u EU.
A druga stvar što ću vam reći, da nema jedinica lokalne samouprave diljem Hrvatske, pa i malih jedinica lokalne samouprave garantiram da bi ti prostori Hrvatske predstavljali demografsku pustoš. Da nema primjerice općine Cetingrad ili takvih malih općina diljem uz granicu nitko o tim prostorima ne bi vodio računa kao što to vodi tadašnji, tamošnji načelnik, gradonačelnik i njegovo predstavničko tijelo. I koliko god se velika jedinica lokalne samouprave koja bi taj prostor pokrivala, zalagala nikada se ne bi neki projekti u takvim općinama, spominjem Cetingrad …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… jer sam bio prošli tjedan, ne bi nikad se tamo ti projekti razvijali.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče evo ovdje je Danas je nekoliko puta spomenut Zakon o prostornom uređenju iz 2013. godine kojeg su između ostalog donijele SDP i ministrica tadašnja Mrak-Taritaš koji je između ostalog donio ovo što danas imamo u Zaboku i Pregradi da se lokacijska dozvola mogla izdati bez dokaza o pravnom interesu prije svega vlasništvu nad tim parcelama.
Pa mene zanima konkretno da li je po tom postojećem tada donesenom od strane SDP-a zakonu moguće i danas da država donese UPU u pojedinoj jedinici lokalne samouprave, dakle sa više razine? Isto tako, da li je moguća gradnja na obuhvatu gdje je propisan znači urbanistički plan uređenja bez da je taj isti UPU donesen. Ima li kakvih evo primjera iz prakse? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Kaniški i načelniče općine Gornji Kneginec ako me pitate najprije za ovo što je gospođa Jembrih me pitala taj potpuno protuzakonit postupak izvlaštenja jednog dijela naših sugrađana ne bi li se gradio solar na prostoru koji je predviđen prostornim planom provodila je nadležna jedinica lokalne samouprave i njen i Krapinsko-zagorska županija izdavanjem dozvole sukladno tom prostornom planu lokacijske dozvole.
Nije se smjela izdati lokacijska dozvola bez energetskog odobrenja, a čak da je i to napravljeno a nije trebalo i nije smjelo nema izvlaštenja bez energetskog odobrenja zato što potencijalni korisnik izvlaštenja možda nikad neće dobiti energetsku suglasnost i ljudi su izvlašteni, a onaj koji je dobio zemljište nije postao vlasnikom, …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… ne može graditi taj isti solar zbog kojega je i dobio lokacijsku dozvolu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre prema članku 48. Zakona o prostornom uređenju vangrađevinskih područja uključujući i park šume dopušta se niz građevina bez građevinske dozvole - privremeni objekti, turističko-posjetiteljska infrastruktura, montažni objekti ali i drugi sadržaji. Pitam da otklonim sumnje zabrinutih građana. Možete li jasno odgovoriti je li točno da će se po ovom zakonu park šumama poput Marjana moći postavljati takvi objekti bez građevinske dozvole?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Poštovani zastupniče jeste li vi pročitali što točno piše? Vi ste pročitali? Dozvoljava se planiranje i sada će predstavničko tijelo tamo planirati. Jesmo li mi time predstavničkom tijelu naložili da to mora napraviti? Nismo. To će predstavničko tijelo, to će planeri, ova Udruga arhitekata odrediti svojim stručnim znanjem, svojim stručnim pristupom hoće li to i doista se tamo dogoditi i u tim zonama postoje područja gdje za razvoj turizma ili očuvanja, čega god hoćete tog prostora moraju se napravit određene građevine i mi smo to zakonom omogućili.
Hoće li to projektant napraviti, hoće li to predstavničko tijelo napraviti neće to donijeti ova administracija ministarstva ne ulazimo u ovlasti jedinice lokalne samouprave. Izvolite gospodine Barbir planirajte ako vam se to dopada, ali će to biti u skladu zakonom i u dimenzijama i u izgrađenosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Barbarić, izvolite.

Barbarić, Nevenko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre emocije sa kojima ste predstavili u uvodu ove zakone kazuju da vam je stalo. S druge strane niz poboljšanja ovim zakonima o digitalizaciji, od svega želite napraviti nekoliko koraka naprijed, nikako korak unatrag.
E sad nama koji slabije razumijemo ovu oblast čini mi se da u raspravi dominira konstrukcije, a manje argumenti, pa nam je teže malo pratiti, pa ću vas upitati a već ste na dio toga odgovorili i ovi set zakona protuustavan jer se očitovao Ustavni sud. U kojim člancima je otimačina privatne imovine? U kojim člancima stoji da se degradira urbanistička struka i Komora arhitekata? Je li njihova primjedba vezana za zaštitu prostora kao najvažnijeg resursa, na ubrzanje, transparentnost, sve ostalo? U kojim člancima se razvlašćuje …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… lokalna samouprava?
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolega Barbarić./…
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče Barbarić.
Ako se ne varam vi ste diplomirani inženjer građevine? Pa ja mislim da biste vi mogli nešto valjano govoriti o tom zakonu bez obzira što koristite i svoje znanje provodite u susjednoj državi, ali su načela graditeljstva otprilike slična i kod nas i u BiH.
I gle čuda, vi se slažete sa rješenjima iz Zakona o gradnji jer ste svjesni činjenice da mi ovim zakonom ubrzavamo donošenje građevinskih dozvola, donošenje urbanističkih planova. Ako ova država želi biti prijateljsko okruženje da se mogu prostorni planovi i posljedično gradnja događati relativno brzo, a ne da naši sugrađani ili investitori svejedno nakon što se zakon donese, prostorni plan izgube volju i za graditi i zajednički investirati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… onda ova država ne vodi dobru politiku.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Mislim da smo to na ovaj način uspjeli realizirati.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam ministre. Molim vas!
Kolegice Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre postojeći Zakon o prostornom uređenju je loš i doveo je do ovog stanja u prostoru koje imamo, a ovaj novi koji predlažete je zapravo samo još degradacija ovog postojećeg. Ovaj novi zakon više nalikuje nekom priručniku za investitore nego reformi u javnom interesu. Ako se pita i struku i građane i lokalnu samoupravu ovaj zakon ide u korist investitorima na štetu prostora i zajednice.
Državne projekte želite implementirati mimo i kontra lokalnih prostornih planova. Ne sumnjamo da već imate poznate investitore na pameti čime se krši ustavno pravo lokalne samouprave na autonomiju. To nije razvoj, to je model koji otvara prostor nekontroliranoj apartmanizaciji, te novi val privatizacije preostalog javnog dobra. Imamo problem preizgrađenosti i pritiska na prostor. Imamo i vaše priznanje da su postojeće građevinske zone prevelike, pa onda pitam možete li navesti jednu odredbu u ovom zakonu koja stvarno ograničava gradnju? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Radojčić ima li neka odredba koja sprječava gradnju? Ja ne znam a koja nije, temeljna je, temeljna je odredba koja sprječava legalnu gradnju građevinska dozvola. Nema građe… nema građenja bez građevinske dozvole to je valjda poznato svima, a mi u Zakonu o gradnji radimo jedan veliki iskorak. Netko je rekao ne znam ili gospođa, netko je to rekao u traženju stanke ili u povredi Poslovnika da ćemo mi, nećemo prepoznati na terenu što se gradi.
Našim informacijskim sustavom prostornog uređenja uvodimo modul e-prostorna inspekcija gdje ćemo u ovom trenutku snimanjem cijele, u ovom trenutku dok ja stojim ovdje, snimamo cijelu Hrvatsku na razini 0,3 metra. I znat ćemo ne građevinu nego čim temelji krenu …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… da li se događa bespravna gradnja u prostoru …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… i reali… i obavijestit ćemo i općine i državni inspektorat.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala, ministre molim vas.
Kolegice Lipovac Pehar izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre novim zakonom uvode se odvojeni postupci za izdavanje građevinske i uporabne dozvole na način da će za izdavanje ove dvije dozvole biti potrebno izuzetno manje, manji broj dokumenata. Pa možete li nam reći budući da je to ključni dokument za gradnju građevinska i uporabna dozvola koliki je, koliko će se smanjiti vrijeme izdavanja ove dvije dozvole ovim novim zakonom u odnosu na stari zakon?
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvažena gospođo zastupnice, dakle 90% svih građevinskih dozvola odnosi se na obiteljske kuće. Mi smo toga svjesni. Izmijenili smo kategorizaciju građevina i stavili smo manje složene građevine. Za manje složenu građevinu čitaj obiteljsku kuću do površine 400 kvadrata odnosno poljoprivredni objekt do 600 kvadrata će cjelokupan postupak voditi vaš ili moj projektant, građevinar i arhitekt koji će izraditi idejni projekt i na temelju tog idejnog projekta zatražit će uvjete priključenja. To su dakle voda, struja, odvodnja itd.. Ukoliko je i eventualno ukoliko je taj, ta građevina u povijesnoj cjelini gdje je nužno zatražiti mišljenje konzervatora to će napraviti on sve sam, on sve sam još nema države nigdje. Kad on to pripremi i dokaz pravnog interesa to je, se podrazumijeva da ste vlasnik ili imate pravo građenja podnosi zahtjev. U tom trenutku mi smo uvjerenja da će država i upravni odjeli jedinice područne i lokalne samouprave u roku od 30 dana izdavati građevinsku dozvolu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Kolega Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre uz ubrzavanje izdavanja dozvola, veću pravnu sigurnost, pojačani nadzor, održiviji razvoj i bolju zaštitu prostora digitalizacija prostornih planova predstavlja jedan od najvažnijih iskoraka u novijim zakonskim rješenjima.
Možete li pojasniti koliko će prelazak na digitalne prostorne planove nove generacije konkretno ubrzati postupke izdavanja dozvola te na koji način će takav sustav olakšati rad investitorima, projektantima ali i jedinicama lokalne samouprave. Također, možete li navesti koji se dijelovi postupka po prvi put automatiziraju i koliko će se time smanjiti administrativna opterećenja u praksi.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Pušić, prelaskom na e-planove, digitalne planove napuštanjem klasičnih analognih planova prije svega ćemo u cijeloj Hrvatskoj uspostaviti jedinstven sustav prostornog uređenja i sve, sva prostorno planska rješenja koja se budu donosila od Konavala do Iloka bit će jedinstvena. Sve će to projektante naše drage prijatelje iz udruga arhitekata i komore vodit će modul e-editor u sustavu informacijskog sustava prostornog uređenja gdje ne dopušta se odstupanje od temeljnih postulata ovog zakona i moraju se svi uskladiti sa ovim našim informacijskim sustavom prostornog uređenja što će snažno ubrzati donošenje. Usput nema više strateških procjena kad se mijenjaju planovi i kad se rade planovi nižeg reda i ono što je na kraju najvažnije iz tog plana će se dati lokacijska informacija koja će ovo što sam maloprije govorito projektantu do detalja direktno iz plana reći što može što ne može …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i nema tu krivih tumačenja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Molim vas potpredsjedniče držimo se vremena.
Kolegica Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Halo sad se čuje, netko se nije isključio.
Ministre struka kaže da je zakon neprovediv, zavodi kažu da nemaju kapaciteta za te rokove koje ste vi dali, jedinice lokalne samouprave upozoravaju da su ti rokovi suludi. Jedino vi ovdje mislite da to može funkcionirati. Vi ste ti koji ste dali sad jedinicama lokalne samouprave iz NPO 17,5 milijuna eura za nove prostorne planove. Nisu se mogli izvršiti u roku do 12. mjeseca, produžili ste rok na slijedeću godinu. U slijedećoj godini ćemo donijet prostorne planove koji praktički ne vrijede jer u 5 godina moramo donijeti nove planove. Trebamo napraviti planove u 2 godine onda urbanističke planove.
Pa ministre tko će uzeti političku odgovornost ako se sve to ne izvrši? Vi kao država ste sebi propisali rok 10 godina za donesi prostorni plan i niste uspjeli u 10 godina to izvršiti. Zašto mislite da je …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… ovaj zakon ovakav provediv …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… i u tim rokovima?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovana zastupnice, zahvaljujem gospodine predsjedniče, ja sam 10 puta rekao i ponovit ću ponovno. Saborska rasprava u dva čitanja služi da se neke stvari poprave i vi mislite da ja od toga bježim.
Dakle, najprije što se tiče planova i 5 godina, planovi koji su doneseni na temelju pro… na temelju pravilnika o prostornim planovima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine ne… a koji su u postupku transformacije koji su rađeni u sustavu e-planovi neće podila… neće morati se donositi u roku od 5 godina. I to ćemo, to ćemo ispraviti i to vam zahvaljujem na tome vama i svima koji su to rekli. Ne nećete su… jer to rade temeljem pravilnika o prostornim pravilima koji je na snazi, kojega smo mi donijeli sada nakon izmjena zakona, tu nema problema, a čak ćemo i za one rekao sam otvoren sam na koje je malo 5 godina za donijet sada jednostavnije prostorne planove, pa nek bude 7 ali će ostati obveza …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… takva kakva je.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Glavić, izvolite.

Glavić, Željko (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre sa suradnicima iz današnje rasprave kroz ove replike i pisma stručnih udruženja koja su u zadnji čas poslana nekako netko bi mogao steći dojam da u ovom zakonu odnosno ovim prijedlozima zakona o kojima danas raspravljamo dosad nitko ništa nije znao niti je imao priliku poslat kakve primjedbe ii prijedloge. Naravno da to nije točno. Tijekom rasprave takva odnosno tijekom procedure takva mogućnost je bila predviđena.
…/Upadica predsjednik: Izvol… a pardon./…
Molim vas da možete reći koliko je bilo primjedaba i koliko ih je usvojeno …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… tijekom rasprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Glavić, da rekao sam uvodno da sam održ… da smo održali sastanak sa udru… sa Hrvatskom komorom arhitekata koju iznimno cijenim s kojom surađujem na početku pisanja zakona i da nam je, da nam je komora dostavila 10 zapovijedi i njihovo viđenje kako treba izgledati zakon.
Tvrdim da smo svih 10, svih 10 načela ovdje a to kad bude vremena, bit će vremena i na drugom odboru čuti detaljno jedan po jedan obrazložiti.
Što se tiče da bilo je 1.631 primjedaba na Zakon o prostornom uređenju, ali sam dugo u ovom poslu znate pa ja znam zakone 5, 6, 7 tisuća i u zadnjih nekoliko godina zakona po preko 5 ili 6 tisuća primjedaba pa su doneseni svi i u redu je.
Međutim, kad mi govorimo o tome kako nismo prihvatili, mi smo prihvatili ili djelomično prihvatili od 44% primjedaba. 44%. Evo toliko o tome kako mi …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ne čujemo glas javnosti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolegice Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, potpredsjedniče Vlade sa suradnicima u principu ste u svom uvodnom izlaganju naglasili najbitnije izmjene predmetnih zakona odnosno uvođenje instrumenata kojima je krajnji cilj zapravo brža, brži procesi i jednosta… pojednostavljenje postupaka ali i brže uređenje gradova i općina.
Molim vas da evo sad u duhu podrške unaprjeđenju sustava prostornog uređenja da dodatno pojasnite na koji način će provedbeni propisi odnosno podzakonski akti osigurati da se dobra rješenja iz zakona brzo primjene u praksi naročito u djelu ubrzanja postupaka i veće pravne sigurnosti za građane odnosno investitore.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana gradonačelnice Petrinje zastupnice Komes, ispričavam se gospodine Glaviću vama sam rekao da smo usvojili 44%, usvojili smo 56%, a 44% nismo prihvatili. Dakle, to je ipak razlika to sam krivo iščitao, ispričavam se da ne bi ostala dvojba da sam nešto krivo rekao. 56% primjedaba javnosti je usvojeno.
Da, gospođo Komes ovo će itekako ubrzati donošenje prostornih planova. Jednom kada se temeljem ovog zakona naprave ti planove koje je maloprije rečeno da smo dali kratak rok ili oni koji su sada u postupku donošenja temeljem ovog našeg, temeljem ISPU mehanizma kroz e-editor će imati stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Sama činjenica da svi podzakon… svi planovi nižeg reda koji nakon toga slijede nemaju potrebe, enormno ubrzava, enormno ubrzava donošenje prostornih planova ili ako se rade izmjene tih istih prostornih planova ne bitno se ne mijenja …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… naime opet neće imati stratešku procjenu …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… to će strahovito ubrzati donošenje planova.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre rekli ste zato imam dva pitanja, rekli ste na početku ovdje u jed… nekom od odgovora da urbanistički projekt ne može ići ionako bez prostornog plana odnosno plana na razini jedinice lokalne samouprave ili regionalne, a niste rekli da urbanistički projekt odobravate vi a ne jedinica lokalne samouprave. Zahtjev se podnosi vama, a ne jedinici lokalne samouprave.
Nadalje, rekli ste tražili su arhitekti urbanu komasaciju. Jesu, ono što nitko nije tražio i nitko ne želi jest da se ona inicira od strane investitora, a omogućili ste im to. U tome je problem, da niste to ostavili kao prerogativ tijela javne vlasti nego ste i to izručili investitorima.
I recite mi šta će biti sa 49% vlasnika zemlje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… koji ne žele u urbanu komasaciju. Recite šta će sa njima biti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvažena zastupnice Benčić, meni moram reći vi ste sjajni, dakle vi biste onemogućili 50% vlasnika jedne površine da se usude u demokratskom društvu predložiti urbanu komasaciju.
…/Upadica se ne razumije./…
…/Upadica predsjednik: Nemojte dobacivati molim vas./…
Pročitajte gospođo Benčić zakon, dakle odluku o komas… o urbanoj komasaciji donosi Vlada ili njeno povjerenstvo ili jedinica lokalne samouprave odnosno njeno povjerenstvo. Prema tome, nakon toga nezadovoljna strana ima pravo, ima pravo sudske zaštite i ako je tu vama suspektno da omogućimo ljudima o čijem se temeljnom životnom interesu radi da se, da uopće dođu u priliku nešto predložit vama je to sporno.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
Pa ja ne znam jel mi živimo u istoj državi, to meni nije jasno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo poštovani predsjedniče sabora.
Uvaženi ministre evo i moje je pitanje vezano za urbanu komasaciju kao postupka objedinjavanja odnosno preoblikovanja i racionalizacije građevinskih zemljišta u urbanim područjima ali sa ciljem da se prostori koji su rascjepkani, nepravilnih oblika ili infrastrukturno nepovezani, dakle da se pretvore u funkcionalne i planski uređene cjeline. Ali ono što je najvažnije pa molim vas ponovite još ljevici i kolegama sa strane, dakle ono što je najvažnije to neće ići bez odobrenja predstavničkog tijela, ali ne izdaje se ni lokacijska dozvola ako se ne donese urbanistički plan, odnosno nema izmjene namjene ako nema postupka, dakle strateške procjene utjecaja na okoliš.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Salopek jedna mala ispravka. Ima lokacijske dozvole ako nije donesen UPU, ali ono što mi je netko već ranije u replici osporavao a od kada je svijeta i vijeka a dugo sam u ovome nema prostornog plana, ne smije biti prostorni plan donešen ako u svojim provedbenim odredbama nije definirao temeljne elemente prostornog planiranja za UPU-e. Nema, taj prostorni plan nije u skladu sa zakonom, pročitajte sad ja ne znam na pamet pa ću kasnije pročitati. Prema tome tu kad nije donesen UPU, a ima osnovna infrastruktura mora se …/Govornik se ne razumije./… lokacijska dozvola a nema izmjene plana ako se mijenja namjena bez provedbe Studije utjecaja na okoliš, bez provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Prema tome, svugdje je tu lokalna samouprava.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala ministre.
Kolega Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Mene interesira država nije napravila državni plan koliko godina ministre? Jedno 8, 9? Trebala je to napraviti, međutim tako da su sve državne investicije od strateškog interesa Republike Hrvatske primjerice u Primorsko-goranskoj županiji napravljene temeljem prostornog plana županije uključivo i famozni LNG, uključivo prugu za Zagreb, uključivo sve ove cestovne pravce i prema Istri, prema Žutoj Lokvi, prema Zagrebu tako da ne stoji tvrdnja koju često čujemo od premijera da smo mi bili protiv LNG terminala, nego smo mi bili za …/Govornik se ne razumije./… ovaj kopneni, a ne za ovaj plivajući koji je trebao biti privremeno rješenje a postat će stalno.
I drugo, nije mi jasno ako ne napravi jedinica lokalne samouprave prostorni plan radit će ga država. A s kim će radit država? Di su kapaciteti? Jer do sad koliko ja znam država je samo prebacivala nama da onda mi u njihovo ime radimo te prostorne planove.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Komadina dali ste mi puno pitanja. Ako netko drugi može kasnije to ponoviti, pa ću vam ono što uspijem u ovih jednu minutu. Dakle da, država nije donijela 12 godina plan. Ta je obveza donesena za vrijeme Vlade SDP-a 1. siječnja 2013. godine. Prošli mandat nije donesen, razlog je bio nije donesena Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske koji bi trebao propisati bitnost kako će izgledati državni plan prostornog razvoja, pa je ova Vlada donijela tu strategiju. Ja ću se posuti pepelom po glavi i reći ću da, moj grijeh moj preveliki grijeh u ove dvije godine. Imao sam nešto posla na drugim aktivnostima, ali sam u međuvremenu, rekao sam tu voljno donijet ćemo prostorni plan isključivo gospodarskog pojasa kao državni plan i radimo u ovom trenutku državni plan prostornog razvoja i mi ćemo ga donijeti kraj 2026. i početak 2027. Evo to je na temelju ovog zakona.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
To je ono što vam mogu govoriti o ovom dijelu koji se odnosi na državni plan prostornog razvoja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Milan, izvolite.

Milan, Dalibor (HDZ)
Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade, poštovani ministre.
Jedinice lokalne samouprave su prve na udaru sporih i administrativno kompliciranih postupaka bilo da se radi o gradnji škola, vrtića, cesta, dvorana, javnih objekata ili privatnih investicija koje stvaraju nova radna mjesta. Zbog toga zaista pozdravljam činjenicu da ovaj Zakon o gradnji donosi bržu i jednostavniju proceduru, ali i veću odgovornost svih sudionika u procesu gradnje.
Poštovani ministre kako će stručna odgovornost projektanta koji mora pomagati investitoru tijekom cijele gradnje osigurati bolju izvedbu i smanjenje rizika od grešaka u izvedbi, te smatrate li da će se kroz obvezu očevida na licu mjesta prije izdavanja građevinske dozvole smanjiti nelegalna gradnja i povećati sama pravna sigurnost.
Evo zahvaljujem se.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani zastupniče i gradonačelniče Metkovića gospodine Milan što se tiče ovog dijela koji ste me pitali za prostorne planove. I Ustavni sud i pravnici, profesori ustavnog prava na Pravnom fakultetu i to je zakon prihvatio definiraju, definiraju prostorni plan kao podzakonski akt. I ima jedna odredba, to ću također spomenuti u Zakonu o lokalnoj samoupravi gdje se raspušta predstavničko tijelo ako uporno krši, krši propise. Evo na ovom primjeru nedonošenje prostornih planova nižeg reda je na određen način kršenje onoga legitimnog prava koji ti građani očekuju od tog podzakonskog propisa.
Prema tome, negdje u širokom tumačenju se moglo reći da je onda moguće raspustiti predstavničko tijelo što ne pada na pamet jer bi time čini mi se …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ulazili u domenu i djelokrug rada lokalne samouprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre slušajući kako ste replicirali pogotovo primjerice zastupniku HDZ-a Klariću može se zaključiti da na lokalnoj razini imamo uspješne HDZ-ove načelnike i gradonačelnike i neuspješne. Neuspješni su svi drugi koji nisu HDZ-ovi, pa oni nisu znali postupati.
Čini mi se da ako se podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti primjerice kršenja članka 135. Ustava koji propisuje djelokrug i ovlasti lokalne samouprave jel' da bismo mogli doći do one pozicije da imamo sposobne i nesposobne ustavne suce, pa ćemo opet dobiti onu podjelu, onaj rascjep na Ustavnom sudu između ustavnih sudaca koji sude po HDZ-ovom ključu i onih ostalih koji pokušavaju zaštiti ono malo ustavnosti što je ovoj državi preostalo, al sva sreća da vi imate i za izbor ustavnih sudaca pouzdanu većinu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice Orešković, nisam pravnik geodet sam, vi ste pravnica ali bi onda kad bi bio pravnik a nisam i nije mi žao što nisam nego što sam izabrao ovu struku onda bi u svojim nastupima pokušao dokaz svoju pravničku, svoju diplomu Pravnog fakulteta i rekao bih slijedeće. Nema ustavnog suca bez volje SDP-a. Bez 101 ruke nema Ustavnog suda, nema sudaca Ustavnog suda.
Prema tome, nema volje te HDZ-a koja se može ostvariti prilikom izbora Ustavnog suda bez potpore najveće oporbene stranke u RH. Valjda vam je to jasno i kao zastupnici i kao pravnici, a kada govorite o našemu Zakonu o prostornom uređenju pored vas sjedi moja kolegica uvažena bivša ministra pa nju priupitajte oko uvođenja određenih instituta u Zakon o prostornom uređenju koji se dotiču jedinica lokalne samouprave.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Bilo bi vam jako korisno.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Mandarić, izvolite.

Mandarić, Marin (HDZ)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre pitanje u vezi Zakona o gradnji konkretnije Članka 39. koji tamo govori o izvedbenom projektu pa stavku 3. koji kaže da se izvedbeni projekt obavezno izrađuje za sve građevine osim za manje složene građevine i građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola. Ovo je ok, ako ne treba građevinska dozvola jasno da nije potreban izvedbeni projekt. No, zanima me u odnosu na postojeće zakonsko rješenje širi li se sad ovaj krug građevina za koje je potrebno izraditi izvedbeni, izvedbeni projekt jer ako gledamo ono obrazloženje što su manje složene zgrade tu nije recimo a ja bih rekao jednostavna komunalna infrastruktura, znači li to za neke jednostavnije radove biciklističke staze, rasvjetu, vodoopskrbe mreže da ćemo ubuduće morat raditi, naručivati odnosno i izradu izvedbeni projekata.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani gradonačelniče Đakova, zastupniče Mandariću da vi ste pogodili čini mi se u pravu, pravo pitanje. Što se tiče građevinskih dozvola za izgradnju manje složenih zgrada to su obiteljske kuće trebat će idejni projekt, za građevinsku dozvolu ne treba glavni projekt, treba uvjeti priključenja u pravilu komunalnih poduzeća koji su na tom području i eventualno zaštitara, zaštitara kulturnog dobra a kojeg zemljište u prostoru koje je pod posebnom zaštitom. Sve drugo i to je sve i to sve radi projektant i dokaz pravnog interesa jasno bez toga nema gradnje i to je sve. I ja tvrdim da tijelo, tijelo vlasti to mora dati u roku mjesec dana. Nema razloga to ne dati.
No, da ne bi se dogodilo da se na temelju idejnog projekta koji je podstandard …/Govornik se ne razumije./… u odnosu na glavni projekt gradi nešto što ne može zadovoljiti temeljne uvjete građevine …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… morat će se napraviti do prijave gradilišta glavni projekt.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre vidim da kolege iz vladajućih svi ispravno tumače ove odredbe a ove kolege obično neispravno tumače ove odredbe koje su napisane u zakonu, pa se nadam da je ovo što ću ja sada reći ispravno protumačeno.
Znači neovi… kaže Članak 139. mislim da je zakona, kaže neovisno o uvjetima iz prostornog plana u postojeće i planirane proizvode građevine i elektrane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koja su određena prostornim planom a koja imaju manju emisiju CO2 te su ukupno manje štetne za okoliš.
Iako se kod promjene, iako se ne radi o promjeni goriva nego promjeni tehnologije volio bih od vas čuti eksplicitno da li sam ispravno protumačio da nikako npr. Termoelektrana Plomin ne može postati nuklearna elektrana mimo prostornoga plana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Paus u pravu ste, ali znate što mi smo članica EU, mi smo članica EU postoji direktiva koja a) to predviđa i nalaže s jedne strane i b) zakoni moraju biti usklađeni sa strateškim dokumentima RH pa smo mi ovaj naš zakon bili dužni uspostaviti uskladiti sa stra… Energetskom strategijom RH. Mi i ta je strategija donesena i ovaj zakon ne bi prošao da nije s njom usklađen a još manje bimo mi mogli provoditi zakon koji je protivan direktivi EU.
To što tamo piše je u ovaj zakon, mi nismo energetičari, mi smo građevinari i mi smo arhitekti, geodeti i mi smo tako to napisali jer su tako rekli oni kojima je to na određeni način core business koji time upravljaju i to smo mi po… mi smo apsolutno to inkorporirali u ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Izjavit ću gospodine potpredsjedniče u Zaprešiću sam u zadnjih 20 godina predložio a doneseno je čini mi se 5 prostornih planova a zadnji smo GUP donijeli prošle godine i gle čuda u tom smo GUP-u da kažem kolokvijalno i jednostavno pooštrili uvjete građenja. Dakle, išli smo kontra interesa investitora a u skladu sa planerima i sa željama politika Zaprešića za kvalitetim urbanističkim rješenjima. Iz toga što sam sada rekao, dakle siguran sam da ne postoji hrvatska ili bilo koja druga vlada koja može ići u konces… u konceptu a gdje nema donešenog UPU-a da se propišu bilo kakvi uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole a koji su pogodniji od UPU-a kojim smo mi urediti temeljne načine poslovanja. Da li je to točno, a to onda bitno određuje i što i na koliko lokalna uprava utječe.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Turk gradonačelniče Zaprešića, ovo što ste vi napravili i vaš ne znam tko vam je bio planer pozdravljam. Dakle, to što cijeli dan pokušavam reći u saboru i to je bio odgovor čini mi se gospođi Ahmetović uvaženoj kolegici.
Dakle, za donošenje UPU-a moraju se propisati u prostornom planu temeljni planerski instrumenti i alati i podaci itd.. I vi ste sad rekli sami ne znam da li ste toga svjesni, a svjesni ne bite to rekli ustvari da ste vašim UPU-om postrožili uvjete iz plana za koji donosite UPU protiv najboljih dokaza, da to možete napraviti to pozdravljamo. Vi ste još jače pritegnuli rekao bih mogućnosti da se tamo ne gradi nešto što je, što bi devastiralo prostor ili što bi išlo iznad onoga što je planom predviđeno.
Međutim, niste mogli ići sa UPU-om lakše širiti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… više nego što je prostorni plan definirao. To je najbolja potvrda ovom što sam govorio.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre na samu proceduru izrade zakona, a evo danas i na sadržaj zakona struka je jedinstveno digla svoj glas za zaštitu prostora i za zaštitu urbanizma. Jesam li vas dobro razumio dok ste odgovarali na pitanje i u vašem uvodnom izlaganju da sugerirate da se struka pobunila iz financijskih razloga. Tvrdite da su udruženja arhitekata reagirali za svoju osobnu novčanu korist i da su zato protiv vašeg zakona. Jel' sam ja to dobro razumio dok ste vi izlagali? Tvrdite istovremeno, a tvrdite da HDZ donosi ovaj zakon isključivo za javni interes iz nekih altruističnih razloga. Pa tko će vam ministre to povjerovati? Dok to tvrdite u isto vrijeme stvarate potpunu deregulaciju prostora i omogućavate svim investitorima da grade. Gradit će se sigurno samo je pitanje hoće li biti UPO-a ili neće, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ali investitori dobivaju garanciju.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Pa poštovani zastupniče Živković izvolite se vi u okviru kluba Možemo! dogovoriti što je ovaj zakon. Vaša kolegica Radojčić prije pola sata mrtvo hladno je rekla da je ovo prepisani zakon iz 2013. godine koji je donesen, a vi meni sad tvrdite da smo mi sada izmijenili i derogirali, uništavamo prostor. Dajte najprije se s time dogovorite, a druga stvar nisam ja to tako rekao. Ja sam rekao jednu stvar da mi na ovaj način poštujući pravni sustav Republike Hrvatske, poštujući upravni, Visoki upravni sud propisujemo u zakonu da bez izrade UPU-a tamo gdje su zakonom utvrđene pretpostavke i riješena osnovna prometna i komunalna infrastruktura tijelo uprave mora izdati lokacijsku dozvolu.
I onda sam rekao u nastavku, nemojte zaboraviti da to znači da će se neke lokacijske dozvole izdavati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… bez UPU-a, a to znači da se UPU neće napraviti i da neće biti on realiziran …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… a znate tko izvodi i tko te planove radi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Gregurović, izvolite.

Gregurović, Zoran (HDZ)
Evo hvala predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče prvo drago mi je što ste evo što ste najavili produženje roka s obzirom da smo i mi u izradi novog prostornog plana vezanog za javni poziv za transformaciju, a nije završen obzirom da čekamo još konzervatorske podloge koje izrađuje Ministarstvo kulture. Drugo pitanje je vezano za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, dakle da li će se to možda još dodatno u zakonu obuhvatiti s obzirom da smo imali situaciju da u postojećem GUP-u imamo određene odredbe vezano za to koliko moraju biti udaljeni od određenih objekata, ali temeljem uredbe Upravni sud je poništavao, dakle naša rješenja koja smo odbijali. I još samo nešto vezano za arhitektonske natječaje koji su propisani člankom 91. i 92.
Naime, Društvo arhitekata koje se javilo i provodi, a često nisu rješenja koja odaberu u skladu sa onim što lokalna zajednica želi.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Greguroviću, načelniče Krapine htio sam reći jednu dakle stvar. Da, pa ja sam to rekao i evo zahvaljujem Udruzi arhitekata i komori. Čuli smo i njihov stav sada izražen, doduše u nekim dijelovima prilično načelan ali evo čuli smo, čujemo, doći će drugo čitanje pa ćemo vjerojatno i produžiti neke rokove. Ja s time nemam nikakvih problema. Naš je bio cilj da se planovi realiziraju i zbog acquisa. Mi sada ovim zakonom propisujemo da je obvezni sadržaj prostornih planova propisivanje lokacija za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Nas čeka vrlo brzo zakon, nismo mi nego Ministarstvo mora predlagatelj Zakon o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi gdje mi tvrdimo nema nje ako nije propisana u prostornom planu a do tada nema nje. Ako je protivna prostornom planu i ako u prostornom planu izričito piše da ona tu ne smije biti.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Ikić-Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.
Današnji prijedlog zakona će definitivno ući u hrvatsku povijest pod radnim nazivom privatizacija dva nula, a s obzirom da svi znamo koliko je privatizacija jedan nula bila uspješna za HDZ tko smo mi da sumnjamo da i ova privatizacija dva nula neće biti jako uspješna. Tako ste onima koji će postavljati kamp kućice ili raditi golf igrališta dali bolje i povoljnije uvjete, usklađenje sa prostornim planovima nove generacije i sa digitalizacijom dok ste gradovima dali samo dvije godine. Ali moram vam čestitati na tome što ste zaista sa ovakvim prijedlogom zakona uspjeli ujediniti i arhitekte i stručne komore i ljude koji rade po županijskim zavodima za prostorna planiranja i ljudima koji su obični građani zainteresirani da ne žive u običnoj kocki već da imaju i ono što se zove obrazovanje, kultura i sport i zaista ste puno napravili sa ovim prijedlogom ujedinivši sve te skupine.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče, poštovana zastupnice Ikić-Baniček.
Ovaj zakon brine o hrvatskim građanima da se njihova legitimna očekivanja temeljnih prostornih planova koje donose jedinice lokalne samouprave realiziraju i ispune u jednom razumnom i prihvatljivom roku, a to da ne traje, da ta njihova legitimna očekivanja ne traju desetljećima i to smo u tome uspjeli. I poruka je našim građanima kad vam jedinica lokalne samouprave propiše da vam je to vaše zemljište građevinsko, onda ćemo to napraviti da se to vaše legitimno očekivanje i provođenje zakona realizira.
Prema tome, ja tu moram vam reći ne vidim nikakav problem i mi ćemo rekao sam ako još ima mjesta do drugog čitanja popraviti ono što i mi mislimo da bi možda trebalo u tom zakonu promijeniti i izmijeniti i da još taj zakon bude bolji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Budalić izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedavajući.
Gospodine ministre, slušajući ovu raspravu i poznavajući dobrim dijelom probleme koji se događaju na terenu kod lokalnih samouprava, moje pitanje je da li će se ovim izmjenama zakona ubrzati sama procedura za izdavanje dozvola za gradnju našim sugrađanima? Isto tako kod planske gradnje, što je vidljivo u mnogim naseljima koja se nanovo grade, temeljem važećeg zakona kada niču objekti bez potrebne infrastrukture, kao što je širina prometnica, nogostupa, rasvjete, oborinske odvodnje, isto tako nagiba prometnica i širine zbog pristupa vatrogasnim vozilima i vozilima za hitne intervencije, da li ovi novi zakon, ovaj prijedlog omogućava odnosno sprječava takva…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…takve pojave u prostoru? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Poštovani zastupniče Budalić, vaše je temeljno pitanje hoćemo li, hoćemo li ubrzati. Pa ja sam uvjeren, siguran sam da ćemo ubrzati, da ćemo najprije ubrzati donošenje prostornih planova, da ćemo ubrzati izmjene tih istih prostornih planova, bilo da se radi o prostornom planu uređenja općine ili grada, bilo da se radi o GUP-u, da ćemo ubrzati izmjenu tih planova i da ćemo ubrzati donošenje planova nižeg reda, prije svega UPU-ova jer ćemo za planove koji uđu u sustav, temeljne planove, prostorne planove gradova i općina koji uđu u sustav e-planovi imat će stratešku procjenu i neće se morat raditi za izmjene ili za donošenje planova nižeg reda, što je apsolutno strašno ubrzanje, a onda smo Zakonom o gradnju omogućili kad su ti planovi doneseni, kad se donesu, sve pripremi, da se građevinske dozvole za…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…90% svih zgrada u Hrvatskoj značajno, značajno…/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Miloš izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, recimo da neka građevinska tvrtka u svom vlasništvu ima 51% zemljišta, nekog zemljišta u Gradu Zagrebu i baš tamo želi graditi luksuzne stanove, međutim da bi to mogla napraviti eh trebalo bi izvlastiti nekoliko građana Grada Zagreba koji tamo imaju svoju zemlju, a tu zemlju su oni ili njihovi djedovi teškom mukom stekli. Pa me zanima recimo što će tada biti sa 49% vlasnika, građana Zagreba koji ne žele dati svoje zemljište, dakle da li ćete vi njih prisiliti, a oni će se onda moći žaliti i tražiti sudsku zaštitu i jeste li predvidjeli da tužbama, tužba upravnom sudu odgađa dakle odgađa izvršenje rješenja o komasaciji ili će biti po onoj staroj, prvo komasiraj, pa se žali?
I drugo, zanima me tko će u ovom slučaju donijeti odluku o sudbini ovih građana Grada Zagreba, da li će to biti Grad Zagreb koji su građani izabrali na izborima ili ćete to bit vi…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…i vaša državna komisija? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Koje građani nisu izabrali, evo.
Izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Uvažena zastupnice, što se tiče priuštivog stanovanja tu ste pogriješili, taj neće uć u priuštivo stanovanje, prema tome taj ne može, ta građevinska tvrtka ne može to graditi.
Druga stvar, da bi se priuštivo stanovanje gradilo poštovana zastupnice slušajte me lijepo, da bi se priuštivo stanovanje gradilo morat će Grad Zagreb donijeti lokalni plan stanovanja i mislim da će to Grad Zagreb napraviti.
A treća stvar, tih 51% zemljišta da bi se gradilo mora se provest urbana, urbana komasacija, ako me pi… ako govorite o urbanoj komasaciji, mora se provest urbana komasacija, ako ne govorite nego o čl. 207. onda vam je to i sada taj instrument Gradu Zagrebu na raspolaganju da potpiše ugovor s tom tvrtkom da ona za potrebe, za potrebe izgradnje prometnica…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…osigura sredstva za cjelokupnu infrastrukturu.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
To vam je sad u zakonu.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Benčić.
Ja sam se nadao da neće biti kroz raspravu povreda Poslovnika, ali eto.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Povreda čl. 238. jer nas zaista vrijeđa kada ne odgovarate na pitanje, kolegica je pitala o luksuznim stanovima, nije ni spominjala priuštivo stanovanje nego luksuzne stanove, ne priuštive stanove. Nismo govorili o konceptu priuštivog stanovanja nego točno onog što nas čeka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Ali kolegice Benčić znadete i sami da ovo nije bila povreda Poslovnika od strane ministra, tako da dobivate opomenu.
Kolegice Miloš, a samo prije nego što, stvarno smo proveli, baš sam bio zadovoljan i zahvalan svima kako smo proveli raspravu bez povreda Poslovnika i stvarno je bilo informativno za građane i kvalitetno i sadržajno i šteta sad idemo to kvarit, ali izvolite.

Miloš, Jelena (Možemo!)
Hvala vam, 238., također govorila sam o luksuznom stanovanju, pa bih samo evo ljubazno molila ministra da odgovori na ovaj hipotetski scenarij s jedne strane i s druge da odgovorim vama pošto ste vi odgovarali meni. Da, građani Zagreba su odabrali nas, a ne vas da štitimo prostor i javni interes, a ne interese građevinskih lobija. Tako da smo mi, mi dobili na izborima u Zagrebu, a ne vi. Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Miloš, potpuno je jasno da ste vi dobili u Zagrebu, a mi na državnoj razini jel je vaša formulacija bila takva kao da nekome ko je izabran naređuje netko ko nije izabran, vrlo su to ljudi dobro shvatili. Ali dobro, nećemo sad ulaziti dalje, dobivate opomenu.
Idemo dalje, kolega Marković izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo poštovani ministre Bačić, s obzirom da je ovo čitanje, bit ću nježan za prvo čitanje jer se nadam da ćete zaista uvažiti puno primjedbi koje su ovdje izrečene i ja bih onako iz nekakvih praktičarskih razloga jer znate sami, čak ste i pohvalili grad Varaždin, vam skrenuo pozornost bez obzira na to sve da nama fali kadrova, isto pretpostavljam da fali i vama u ministarstvu kadrova za provedbu svega ovoga što ste vi možda i u nekoj dobroj namjeri, ali vidjet ćemo kasnije, dal ćete to i napraviti, fali nam urbanista, fali nam ljudi koji mogu to sve odraditi u tim rokovima koje ste vi zadali. Znači zaista mislim da bi trebalo razmotriti te rokove i trebalo bi vidjet na koji način motivirat ljude da dođu radit u JLS upravo kao urbaniste. U Sloveniji čak i privatni arhitekti mogu doći raditi u …/Govornik se ne razumije./… uz dakako onaj nekakvu zadršku Povjerenstva o sukobu interesa. Znači mogu raditi, kod nas to ne mogu. To bi trebao biti možda put da možemo ostvariti sve rokove koje vi pričate o tome.
Evo hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani predsjedniče, uvaženi zastupniče Marković.
Nisam ja pohvalio grad Varaždin što ja mislim o gradu Varaždinu nisam rekao. Ja sam rekao da grad Varaždin, ja sam rekao znam dobro što sam rekao da grad Varaždin je osnovao svoju agenciju za, kao što je na državnoj razini APN da je to napravio i grad Varaždin. Time nisam rekao da je to jako dobro, niti da je jako loše, samo sam konstatirao. Dakle, nisam pohvalio.
Što se pak tiče drugoga da, mi možemo krenuti kroz drugo čitanje da se neki rokovi produže. To je za mene prihvatljivo. Je li to pet, je li to sedam godina nek' se donesu planovi i zbog lokalne samouprave jedinice, odnosno upravnog tijela, zbog predstavničkog tijela ali i zbog tih građana nek' se to donese jel' to 7 godina? Nek' bude 7 godina, ne vidim tu razliku, evo ali ako je pet godina …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… baš malo mi to možemo i proširiti. Mislim to ćemo rado prihvatiti.
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
Ne vidim u čemu je tu problem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Poštovani ministre člankom 239. prijedloga ovog zakona definirali ste da se planovi koji su trenutno u izmjeni ili koji su na snazi poslije donošenja ovog zakona u roku od pet godina morat će se mijenjati. Trenutno je u izmjenama oko 800 planova ako se ne varam i na njih se troši oko 17 milijuna eura europskog novca, ali vjerujte mi toliko još novaca jedinice lokalne samouprave jer sve nabave su nam pokazale puno više jer je gužva u izmjenama i izvođača nema.
Isto tako strateške studije koje svaki treći ili drugi plan nalaže se i strateška studija, znači još toliko novaca. De facto nakon što donesemo izmjene jer trenutno moja jedinica lokalne samouprave u izmjenama šest planova. De facto nakon što donesemo te izmjene odmah ćemo morati krenuti u izmjene, ponovno izmjene istih planova. Tko će odgovarati za taj novac koji uzalud, uludo trošimo novac naših građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Uvaženi zastupniče nećete trebati ukoliko, a nećete, potpisali ste ugovor 1. siječnja 2004. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o prostornim planovima. Temeljem prostornog plana, temeljem podzakonskog akta se provodi digitalna transformacija. Nećete trebati, ali u buduće nakon ovog stupanja na snagu lijepo ste rekli i hvala vam na tome. Potužili ste se da vam veliko vrijeme odnosi strateška procjena utjecaja na okoliš i zato podržite ovaj zakon pa onda nećete trebati tu stratešku procjenu utjecaja na okoliš zato što ćete u novom planu uređenja grada i opčine napraviti stratešku procjenu i sad ovih vaših 6 prostornih planova ćete donositi iznimno brzo, jer više ne treba raditi stratešku procjenu. I ja mislim da bi to trebali podržati. Vidim da imate iskustva, zahvaljujem vam pa bi bilo dobro da takvo zakonsko određenje i podržite.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Dragić, izvolite.
Samo isključite se ministre, izvolite.

Dragić, Irena (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovani ministre.
Prostor je najvažniji resurs koji imamo. Nismo ga kupili da bismo mogli s njim raditi što hoćemo već smo ga naslijedili i naš je zadatak ostaviti ga generacijama koje dolaze na njihovu dobrobit.
Cijela struka se digla protiv ovog zakona, a samo je kako vidimo HDZ vrlo ushićen što je samo po sebi već znak za uzbunu. Kako biste vi ministre nazvali onoga tko vam može izvlastiti, onoga tko vas može izvlastiti sa vaše djedovine bi li to za vas bio investitor ili bi bio okupator? A onaj tko mu je to dozvolio je li po vama radi u interesu građana ili je izdajnik nacionalnih interesa?
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Uvažena zastupnice ja vas molim da ne obmanjujete javnost, da pročitate što u zakonu piše. Najprije ja nemam ništa protiv investitora. Za mene je investitor svaki hrvatski građanin koji gradi i koji radi na svom zemljištu. Radio on obiteljsku kuću ili radio tvornicu ili višestambenu zgradu. Ja ne znam zašto, čemu vi to tako imate takvu odioznost prema ljudima koji investiraju u ovoj državi? Vi imate odioznost i prema malom, najvećem čovjeku u ovoj državi koji gradi svoju obiteljsku kuću. A što se tiče, a što se tiče izvlaštenja o čemu vi govorite? Vi uporno odričete nekome pravo da podnese zahtjev o kojemu on ne odlučuje. Odlučuje Vlada ili jedinica lokalne samouprave i vi to uporno šaljete poruku javnosti kako će on izvlastiti nekoga. Nikoga on neće izvlastiti, nikoga neće izvlastiti on nego za to postoje komasacijska povjerenstva …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… imenovana od države ili od jedinice lokalne samouprave.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolegice Blažina, izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Ovim prijedlogom zakona jedinice lokalne samouprave u priobalju zapravo se stavljaju u nepovoljan položaj i nepravedan položaj, jer imaju nekoliko puta više planova, pod daleko su većim pritiskom investitora. Dodatno se ovim zakonom omogućava navodnim investitorima da pošto, poto proguraju projekte koji možda i nisu uvijek u interesu održivog razvoja jedinica lokalne samouprave, pa ću navesti samo neke od akata koji su po županijama započeti. Bjelovarsko-bilogorska 10, Brodsko-posavska 25, Šibensko-kninska 64, Splitska 100, Primorsko-goranska 134, Istarska 213 s time da je to samo vrh sante leda.
Neke jedinice lokalne samouprave imaju prostorne planove po starim zakonima gdje u pet godina treba donijeti više od 120 GUP-ova, više od 500 PP UG-ova. Vi kažete JLS-ovi su nesposobni i mičemo to. Na temelju čega mislite da ćete vi biti učinkovitiji? Opće je poznato da decentralizacija povećava učinkovitost, …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… demokraciju i participativno donošenje odluka.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Zaboravio sam gđo. Dragić vama jednu stvar reć, ne slažem se s vama, vi ovdje kao zalažete se za ljude, rekli ste da je prostor najvrjedniji resurs, nije. Koliko god ga cijenim, najvrjedniji resurs u ovoj državi su građani RH, tu vas moram ispraviti i zbog njih ovo radimo, a čuvamo prostor.
A vama poštovana gospođo bih htio odgovoriti, dakle da ne donosi, ne donosi, dakle donosi Vlada urbanističke planove uređenja na području JLS temeljem zakona kojega je predložio SDP. Zapamtite i pročitajte zakon i članke iz Zakona 2013.g., pa onda malo smanjite tenziju, pa onda malo promislite što govorite. Pročitajte zakon, pe ćete vidjet da je to tada doneseno, doneseno je to tada, a mi sad ne, ne mislimo mi donosit pod ovim zakonom urbanističke planove nego ćemo preselit…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…pritisnut JLS da rješava ono što je sama propisala, ne ulazimo mi u …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Piližota izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Urbana komesacija jedan je od najopasnijih instrumenata prijedloga ovog zakona jer investitor koji je u vlasništvu 51% zemljišta može pokrenuti proces koji završava u konačnici izvlaštenjem preostalih 49% vlasnika. Jedino kako ovo možemo nazvati je legalizirana otimačina.
Moje pitanje je, ne da odgovorite meni nego da odgovorite građanima, zašto ste u prijedlog zakona unijeli odredbu prema kojoj investitor koji skupi 51% vlasništva na česticama može uopće pokrenuti proces koji može završiti izvlaštenjem ostalih vlasnika i ako to nije pogodovanje krupnom kapitalu onda isto tako recite građanima kako ovo štiti malog čovjeka kojemu se oduzima pravo na vlasništvo zemljišta, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Ja vam više vama, vama više nema potrebe ni koristi išta objašnjavati, moram nažalost ako cijelo jutro vam to nije jasno i zašto ne bi na nekom prostoru 100 malih vlasnika, 50 malih vlasnika, pa i jedan poštovani i uvaženi zastupniče, imao pravo reć, JLS, ne Vlada, je propisala da se na mom zemljištu nešto može izgraditi i dok se to ne osigura u pretpostavki, ne može se graditi i tom istom čovjeku vi ste kadri reć, ne, nećeš ni predložiti jedan, jedan, jedan instrument uređenja građevinskog zemljišta kakvog poznaje cijeli civilizirani demokratski svijet nego ćete mu reć, ne, nećeš to graditi jer sam ja gradonačelnik, imam većinu u predstavničkom tijelu i nećeš gradit dok sam ja živ i dok sam na toj funkciji. Pa kako vam to nije neugodno, zašto ja to više uopće vama objašnjavam nije mi jasno?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolega Bauk izvolite.

Bauk, Arsen (SDP)
Zahvaljujem.
Gospodine ministre, nastavno na ovo što ste rekli u odgovoru. Dakle, ovdje je prijepor, koji je to prag kada će se, kada će intervenirati središnje tijelo, ministarstvo? Naime, u redovnoj zakonitoj situaciji primjenjuje se urbanistički plan uređenja, skraćeno UPU. Ako JLS to ne dođu, prisilit će ih ministarstvo, to je, to ste, sukus ste rekli, dakle to bi bila nekakva urbanistička prisila ministarstva, skraćeno UPM i sada vi ustvari želite nama reći da želite propisati zakon u koji ćete JLS poslati nešto što bi kratica bila UPM, a ja vas molim da to što ste rekli i što ste odgovorili kolegi Markoviću, napravite tako da to bude jedan soft prijelaz na način da se rokovi malo produlje, a ne ovako za 2.g. jer oni nemaju niti kadrovskih, niti financijskih mogućnosti to donijeti, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Da.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Gospodine Bauk, bili ste član Vlade koja je predložila da pošaljemo građanima jednu poruku koju bi ja sveo na, na kraticu BMK za vas znate jer ste, jer ste mi rekli ukoliko u 7.g. taj koji vi govorite …/Govornik se ne razumije./…donese prostorni plan, to mu više nije građevinsko zemljište, to je puno gore jer sad bi ja koristeći taj, to što ste vi predložili i donijeli vaša većina u saboru, sve naše građane koji imaju legitimna očekivanja da mogu gradit, a JLS nije donijela urbanistički plan, temeljem vašeg zakona poništiti i reć više nije građevinsko zemljište. Evo to, za to se vi zalažete, malo pro… malo ste kontradiktorni, vi ste donijeli zakon kojega bi trebalo ukinuti građevinsko zemljište, a nama osporavate da kažemo JLS to što si propisala…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…konačno više donesi, da ne bi trebali čekat ljudi 50.g..

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Marković izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ministre, kad ćete vi konačno donit Uredbu za gradnju na pomorskom dobru? Znači vi govorite o tome da JLS u 2.g. ne mogu napravit urbanističke planove, a ova Vlada je donijela Zakon o pomorskom dobru 2023., vi jednu običnu Uredbu za gradnju niste bili sposobni donijet.
Dalje, slušala sam vas pažljivo na odboru, non stop ste govorili o javnom interesu, međutim ministre to je jedna bitna razlika između HDZ-a i nas ostalih. Za vas je javni interes onaj jedan, 10 ili 100 investitora koji žele gradit na nekom području, a za nas je javni interes svi građani tog područja i upravo onemogućavanjem odnosno omogućavanje da se gradi mimo urbanističkog detaljnog plana, vi ste razvlastili sve građane tog područja da sudjeluju u postupku prostornog planiranja i otvorili ste vrata…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… točkastoj gradnji bez tog …/Govornik se ne razumije./….

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani g. predsjedniče.
Poštovana zastupnice i gradonačelnice Supetra, dakle taj podzakonski akt nije u mojoj nadležnosti i niti, i niti se s ovim zakonom rješava, ali ja ne bježim od odgovornosti ničije, niti jednog člana moje Vlade dijelim odgovornost svih članova ne moje nego Vlade čiji sam član. I ja sam, i ja kao što želim da drugi dakle gradovi i općine prenose svoje prostorne planove tako želim tu i ja i moje ministarstvo kojem sam trenutno na čelu i mi ćemo svoju obvezu donošenja tog plana kojega je Vlada SDP-a odredila 2013. donijeti vrlo brzo, rekao sam najkasnije početkom 2027. godine, a ja vam postavljam pitanje vaš je grad donio prostorni plan uređenja i naložio izradu 20 UPU-a, dva ste donijeli.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
Dva ste donijeli, toliko o vašoj efikasnosti kad druge napadate.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala.
Kolega Vukušić, izvolite.

Vukušić, Mate (SDP)
Zahvaljujem se predsjedniče.
Poštovani ministre Bačić, nemam nikakvu zgodnu kraticu kao kolega Bauk kako bi vam postavio pitanje, mada ovo kako ste odgovorili kolegi Piližoti mislim da nije u redu i ne znam što onda uopće radite ovdje ako ne znate što uopće odgovarate.
Dakle, ovaj zakon koji ste nam predstavili lijepo je upakiran sa puno fraza o razvoju, digitalizaciji, održivosti ali kad ga otvorite eksplodira u lice lokalnim zajednicama jer iza te mašne nema sadržaja samo pogodovanje, centralizacija i ignoriranje struke. Nećemo podržati zakon koji ljepotom skriva štetu. Ako je cilj spriječiti devastaciju prostora zašto se zakonom omogućava zaobilaženje lokalnih planova, zašto se investitorima daje mogućnost da ignoriraju lokalne potrebe. Ako želimo red moramo poštovati hijerarhiju planiranja. Ovakav zakon briše tu hijerarhiju i time briše odgovornost, a kako to kod vas iz HDZ-a inače biva …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ovim zakonom će se pokazati što je u sjeni.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Vukušić očekivao sam malo više inventivnosti osim doslovnog citiranja kolegice vaše Anke Mrak-Taritaš i o mašni i o zapakiranom paketu. Točno ono što je ona rekla vi ste citirali, jer pratim jasno, uvažavam gospođu Mrak-Taritaš pa znam što je rekla o ovom zakonu.
Dakle, ovaj zakon nikome ne gospodine Vukušiću ne uzima ništa. On samo želi voditi računa da su krajnji korisnici, konzumenti ovog zakona i najvažniji ego ja i vi i ovaj Sabor naši građani kojima lokalna samouprava nešto kao prividno omogućava a to ni vidjeti i doživit neće, pa onda samo želimo uspostaviti instrumente da to što naši građani očekuju jer im je to propisano konačno u svom, za svog života oni i njihova djeca dožive.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam.
Kolegice Borić, izvolite.

Borić, Rada (Možemo!)
Gospodine ministre budući da mi na odboru niste odgovorili na pitanje ja ću ga ponoviti. Prema ovom zakonu moći će se proširiti u srhu priuštivog stanovanja građevinsko područje. I danas smo čuli ukoliko ne uvažavate primjedbe struke zanima me zašto niste uvažili analizu koju je naručilo vaše ministarstvo i prema toj analizi pokazalo je da već sada imamo dovoljno građevinskoga područja koje bi zadovoljilo potrebe priuštivoga stanovanja, a ne da sada proširujete područje na poljoprivredna i čak i šumska područja i to sve ispada onda da je možda i pod krinkom priuštivog stanovanja.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani gospodine predsjedniče, uvažena zastupnice Borić.
Da mi smo u procesu donošenja zakona i Zakona o priuštivom stanovanju izvršili analizu prostornih planova u Republici Hrvatskoj i utvrdili smo da je dovoljno građevinskog zemljišta ali je to građevinsko zemljište pokriveno UPU-ima i kada bi se UPU-i donijeli onda ne bi trebalo izlaziti iz okvira prostornih planova, ali mi nemamo. Evo vidite sad kad mi vas guramo da se ti UPU-i donose vi nam kažete ne, to je naše pravo. E a mi sad govorimo donesite UPU-e. Ako te UPU-e ne donesete onda vam mi omogućujemo ili zahtjev da se temeljem lokalnog programa stanovanja, lokalnog programa stanovanja može promijeniti prostorni plan ali izmjena prostornog plana ne ide bez Gradske skupštine Grada Zagreba ako vam je to sada problem. Ići će u Gradsku skupštinu i tamo se mora donijeti …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… tamo se mora donijeti i strategija, strateška procjena utjecaja na okoliš jer se mijenja namjena u prostornom planu i neće se moći ništa raditi bez toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Mostarac, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Poštovani predsjedavajući, ministre dolazim iz Kastva i samo ću reći da smo 14 od 17 UP-ova donijeli i da bih isto tako rekao da je možda nedonošenje nekog UP-a isto tako znači upravljanje prostorom ili odgađanjem ili privremeno stavljanje sa strane ali naravno da se ono što se treba napraviti treba završiti.
Ali ja sad ne bih išao u ovom smjeru, ja bih postavio ovakva dva pitanja. Ja bih postavio pitanje zašto bismo dozvolili 30% izgradnje u kampovima i to je sad puno više nego što je bilo dosad i ignorirajući ove kamp kućice koje su problematične i zašto ostavit tri posto izgrađenosti na golf terenima, na ne stavit nekakvu maksimalnu vrijednost. Golf tereni mogu biti ogromni, a onda tih 3% može biti jednako ogromna količina kvadrata.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mostarac čestitam vam što ste donijeli 14 od 17, vi ste pokazali da se može jel' tako i da ima dovoljno struke da se to napravi. Ako je mogao Kastav od 17 donijet 14 onda mogu i drugi i tu vam na tome čestitam.
Što se tiče kampova 30% je strašno ograničenje u odnosu na postojeće rješenje. Zašto? Zato što je do sada bilo 10%, a onda su se moglo sto posto postaviti mobilne kućice gospodine Mostarac i izigravat zakon i izigravat jedinicu lokalne samouprave kao mobilna kućica nije građevina. A mi smo sad rekli nećete to napraviti više, nego će i mobilne kuće, kućice kako god hoćete ući će u izgrađenost kampa pa neće biti sto posto nego 30%. To je enormno, enormno ograničenje a golf ste promašili. Nema nego jedan posto na golfu, može se na kontaktnom području i golf igrališta napraviti, jedinica lokalne samouprave …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… zemljište za gradnju …
…/Upadica predsjednik: Hvala ministre./…
… popratnih objekata.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I zadnja replika kolega Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre, vezano za izgradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu P-3, treće kvalitete zemljišta. Nikad nisam bio za da se solarne elektrane mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, ja dolazim iz poljoprivrednog kraja, međutim rekli ste da ćete do drugog čitanja razmisliti o konkretnim prijedlozima. Ja vas pozivam da razmislite o prijedlogu gradnje solarne elektrane na poljoprivrednom zemljištu P-3, da razmislite u onome smislu da vjerojatno jedna do dvije manje solarne elektrane nisu problem, ali je problem ako pola poljoprivrednog …/Govornik se ne razumije./…postane solarna elektrana. Zašto ne razmislite o nekom maksimalnom postotku izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, kao recimo postotku izgradnje za krampove jer imam osjećaj da investitori za solarne elektrane ništa ne pitaju JLS već na poljoprivrednim česticama privatnim grade vlastite solarne elektrane, vlastite trafostanice i direktno se spajaju na dalekovode, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.
Izvolite odgovor ministre.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem g. predsjedniče.
Dakle to je već u postojećem zakonu, to valjda znate da nismo mijenjali. Mi nismo što se solara tiče, solara tiče mijenjali ništa. Dozvolu o tome, mi smo rekli da se temeljem zakona bez izmjene prostornih planova, to je u postojećem zakonu takva formulacija, mogu postaviti solari na, na, na P-3. E sada neke jedinice lok… odnosno područne samouprave, njezin upravni odjel utvrdi, zatraži i vidi što i na koji način može. Mi mislimo da sukladno energetskoj strategiji, sukladno stavu RH, da što manje budemo ovisni, ovisniji o fosilnim gorivima, prelazimo na obnovljive izvore energije i da solari na tom najnekvalitetnijem poljoprivrednom zemljištu jesu u funkciji energetske samodostatnosti Hrvatske. Evo, to vam je jedino što vam mogu reći, nisam ja s time najsretniji, ali to je bio naš prijedlog, prijedlog je da se Hrvatska maksimalno osloni na obnovljive izvore energije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala vam lijepo.
Ovim smo došli do kraja s replikama i hvala svima koji su sudjelovali u raspravi, mislim da je bilo vrlo kvalitetno i da su i građani mogli dobro popratiti ono o čemu smo razgovarali.
Sada ću pozvati predstavnike odbora, izvjestitelje odbora, žele li uzeti riječ?
Da, javlja se poštovani kolega Štromar, predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala vam lijepa g. predsjedniče.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo HS na 13. sjednici 14. studenog proveo je objedinjenu raspravu o Prijedlogu Zakona o gradnji, prvo čitanje, Prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje i Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje.
Predlagateljica Vlada RH, a kao matično radno tijelo.
U raspravi je izneseno niz različitih stajališta o predmetnim prijedlozima zakona.
Što se tiče Prijedloga Zakona o gradnji, članovi odbora pohvalili su niz odredbi koji će rezultirati većom sigurnošću i kvalitetom gradnje, administrativnim rasterećenjima i ubrzavanjem postupka izdavanja dozvola i većoj odgovornosti stručnjaka. Istaknuta je nužnost kvalitetne edukacije službenika u tijelima graditeljstva kako bi se zakon učinkovito provodio.
Vezano za Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, u raspravu izražena zabrinutost zbog uvođenja urbane komasacije, kao i zbog mogućnosti širenja područja građevinskog zemljišta radi potrebe izgradnje zgrada za priuštivo stanovanje. Članovi odbora izrazili su bojazan da zakon pogoduje privatnim investitorima, te da će oduzeti ovlasti JLS da upravljaju svojim prostorom. Zakon je pohvaljen u dijelu koji donosi pojednostavljenje procedura i ubrzava procese prostornog planiranja, a time i razvoja JLS i RH, te je naglašeno kako će se njime napraviti značajan iskorak prema učinkovitijem, transparentnijem i sigurnijem upravljanju prostornim građenjem.
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, većina članova odbora ocijenila je nužnim za donošenje jer je, to prinosi unaprjeđenju i ubrzanju procesa o gradnji. Odbor je nakon provedene objedinjene rasprave kod glasanja za svaki prijedlog zakona pojedinačno većinom glasova, 7 glasova za i 2 protiv, odlučio predložiti HS da prihvati Prijedlog Zakona o gradnji, Prijedlog Zakona o prostornom uređenju i Prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Također odbor je sukladno čl. 247. st. 4. Poslovnika HS većinom glasova donio zaključak kojim predlaže HS da provede objedinjenu raspravu o ova tri predmetna prijedloga zakona zbog njihove uzajamne povezanosti, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Zahvaljujem kolegi Štromaru.
Sada otvaram raspravu, klubovi dakle mogu govoriti 20 minuta sukladno najavi na početku točke i druga stvar je, radit ćemo danas dok ne iscrpimo sve s obzirom da je glasovanje u petak, tako da ovaj i danas i sutra radit ćemo onda dok ne budu gotove rasprave po svim točkama.
Sada otvaram dakle raspravu i pozivam u ime Kluba zastupnika SDP-a poštovanu kolegicu Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege.
Mi smo već više puta i pokušali i na odboru, ali i danas prije same rasprave reć kolko su ovi zakoni važni za Hrvatsku, kolko su važni da očuvamo naš prostor i koliko utječu na naše sugrađanke i sugrađane. Međutim, niste nas htjeli slušati i niste htjeli povući ove zakone, analizirati sve ono što su stručnjaci rekli, sve ono što danas mi možemo reći i da u interesu svih napravimo zakone koji će stvarno biti na korist našoj, našem prostoru, nečem najvrjednijem što imamo, a to je prostor u kojem živimo.
Žalosno je da raspravljamo o zakonskom paketu, o objedinjenoj raspravi koja svakako će ostaviti posljedice na hrvatski prostor i to od njene samostalnosti.
Zakoni koje danas, o kojima govorimo, a to je o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti nisu nikako reformski, oni su regresivni, rizični su, neodgovorni, ali svakako ono što je najvažnije, oni su i štetni i to nikako nije modernizacija ovih zakona nego je to centralizacija, devastacija prostora, izgleda i pogodovanje kao nekim pojedincima, ali i izravni udar i na našu lokalnu demokraciju. E-savjetovanje je dokaz tome jel vi ste, ne slušajući stručnjake na e-savjetovanju, kada odbijete više od 1700 primjedbi, kada prihvatite tek manje od 15% prijedloga komora, zavoda, kada ignorirate sve ono što smo vam govorili, znači ignorirate i županije i stručnjake, to znači samo jedno, da vas ne zanima ono što struka kaže i vi danas ovdje govorite kako ćete, ste svjesni i da ćete do drugog čitanja poboljšati neke prijedloge koje smo ovdje danas izrekli, međutim nama je u to teško vjerovati budući da 15% primjedbi koje je uvaženo ne daje nimalo nadu da danas ono što mi ovdje govorimo da će biti uvaženo.
Zakoni nikako nisu bili pripremljeni u javnom interesu, a to znači u interesu naših građana. Nismo važni ovdje mi, nisu možda važne ni JLS kao čelnici, međutim važni su naši građani. Savjetovanje vam je bilo samo proforme, da zadovoljite neku formu koja je zadana, da savjetovanje se mora održati, međutim ako se ne uvažavaju primjedbe sa savjetovanja onda takvo savjetovanje nema apsolutno nikakvi interes.
Ovdje su danas kolege, predsjednik udruge gradova rekao da su oni bili složni. Pa ja sam članica predsjedništva te udruge gradova i nisam bila pozvana da dam svoj nekakav stav, primjedbu, niti je održano predsjedništvo, pa da možda i o tome raspravljamo. I danas uspjeli ste progurati tri važna zakona u objedinjenu raspravu, a zašto? Nego jednostavno da se manje čuje, da prođe što brže i da se o tome ne govori. Interesantan je i dan nakon pada Vukovara, kada smo obilježavali Vukovar, Škabrnju, da baš danas brzo objedinimo ta tri zakona i stavimo to u raspravu jer vjerojatno će fokus naših sugrađana bit na nekim drugim temama. To se zove operacija tihe devastacije.
Najviše prijepora smo danas čuli o Zakonu o prostornom uređenju i gdje upozoravamo, ako se ne odredbe ne promijene, ovo je najopasniji zakon koji je Vlada donijela. Ako prođe ovakav Zakon o prostornom uređenju, Hrvatska može slijedećih godina, 10-ljeća trpjeti posljedice koje se neće moći ispraviti. Puno smo govorili danas i o priuštivom stanovanju, ali ovakvim načinom kako je napisan članak, ispada da je on paravan za legalizirani urbanistički kaos jel pod krinkom priuštivog stanovanja otvaraju se vrata gradnje na poljoprivrednom i šumskom površinama, gradnji izvan građevinskih područja. To su zone koje nemaju niti drugu javnu infrastrukturu, ne samo cestu koja se može izgraditi ili neki javni prijevoz, nego neće imati ni vrtiće, škole, sve to nešto što će se naknadno moći ugraditi na prostor koje JLS nisu predvidjele za tu namjenu i to onda ne može biti priuštivo stanovanje, to može biti priuštiva prilika za investitore i katastrofa za naše građane. Država koja zanemaruje prostor poručuje da zanemaruje i budućnost, a to da se prostor pretvara u tržišnu robu. Tim zakonom se ne stvaraju priuštivi stanovi za stanovanje nego izolirane zone u nekom polju bez adekvatne infrastrukture. Time čak i da to napravimo i da napravimo infrastrukturu i da služi isključivo samo za priuštivo stanovanje, pa vi getoizirate onda ljude koji moraju živjeti u priuštivom stanovanju.
Došli smo i do urbane komasacije, legalizirano izvlaštenje građana i vi kažete da to ne znači to, međutim odredba govori da investitor koji kupi 51% površine može pokrenuti postupak koji završava izvlaštenjem onih koji ne žele prodati. Što to znači? Otimanje zemlje vas građana jel ako se pojavi neki investitor i otkupi 51% zemljišta, njegov cilj je strateški interes i to znači po ovome da on može vas izvlastiti sa ostalih 49% i kad ste tu govorili da to ne piše u članku, piše u čl. 138. st. 3. toč. 4. Prijedloga Zakona o prostornom uređenju. Po toč. 4. točno piše, vlasnika odnosno nositelja drugih stvarnih prava na katastarskim česticama unutar komasacijskog područja čija površina predstavlja najmanje 51% površine komasacijskog područja, može se izvlastiti. Isto tako, više nije dovoljan ni samo urbanistički plan uređenja nego urbanistički projekt. Što to znači urbanistički projekt? Kako i na koji način će se on izraditi nije detaljno definirano.
Tom odredbom država samo ono što poručuje ako se investitor snađe a mi znamo kako je to sa krupnim kapitalom i investitorima građani će ostati bez dijela svog zemljišta i to je kršenje Ustava gdje jasno se govori da je zemljište, da zemljište mora, vlasnici raspolagati. Znači to je udar na Ustav i na privatnost vlasništva. To je mehanizam kojim se interes kapitala stavlja iznad interesa građana i to je najopasniji alat pogodovanja u modernoj hrvatskoj povijesti.
Došli smo i do centralizacije. Što to znači? Da će ministarstvo odlučivati umjesto vašeg grada ili općine? Znači ako jedinica lokalne samouprave ne donese urbanistički plan u dvije godine investitor gdje ide? Direktno u ministarstvo. I tada će ministarstvo umjesto onoga koga su građani odredili da ih vodi, da ih brani oni će odlučiti da mu izdaju dozvolu.
Što to znači? Da će ministarstvo izdati dozvolu možda ako nema odredbe koja to sprječava recimo u kvartu obiteljskih kuća. Hoće li tamo niknuti zgrada sa 50 stanova? Ne znamo jer nije jasno definirano. Da li je to projekt koji možda jedinica lokalne samouprave nikad ne bi odobrila bez javne rasprave, bez gradskog vijeća i bez neke lokalne odluke. I to je svakako napad na lokalnu demokraciju.
Međutim ako jedinica lokalne samouprave i donese takav urbanistički plan u tom roku gdje svi zavodi, stručnjaci koji se bave prostornim planovima kažu da je to nemoguće onda tjera jedinice lokalne samouprave da u godinu sljedećih dana kupe sve potrebno za javno društvenu infrastrukturu. Znači ako vi donesete urbanistički plan na nekom području gdje želite širiti svoj grad vi ste dužni u godinu dana kupiti sve ono u budućnosti ulice, ceste, parkove, prostor za vrtiće i to je ono nešto dašto smo govorili da jedinice lokalne samouprave takva odredba i ti rokovi mogu dovesti do bankrota.
I to nije nikakva reforma, to je prisilna financijska likvidacija jedinica lokalne samouprave. Članak 114. stavak dva zakona o prostornom uređenju govori protivno članku 48. točki 1. Zakona o lokalnoj samoupravi. Vi ste stavili da prostorne planove pokreću gradonačelnici i župani, pa u Zakonu o lokalnoj samoupravi stoji da to moraju biti predstavnička tijela i to je suprotno onome što je zakonski i što je točno i treba biti.
Međutim, rokovi ti je ono što sam i govorila nikako nisu realni i posljedice takvih rokova mogu izazvati kaos i pravni vakuum. Ni jedan zavod, ali ni jedan ne može se izdržati rokove. Planovi iz NPO-a, evo danas smo se čuli da će tu se ipak promijeniti i da će se produžiti rokovi. Postat će bezvrijedni, međutim mi trošimo 17 i pol milijuna eura sredstava, 11 i pol milijuna eura europskih sredstava, a sada mijenjamo nešto prostorne planove.
Ostatak države, ne države to su sredstva naših sugrađana i sugrađanki koje trošimo za prostorne planove koji su sad u tijeku u jedinicama lokalne samouprave. I rokovi su se premašili i morat će se produžiti u sljedećoj godini, a u sljedećoj godini imat ćemo nove zakonske odredbe za nove prostorne planove. Međutim, najgore je ako ne donesu se planovi građenje se može nastaviti graditi bez njih. I to je recept za urbanistički rat na terenu.
Obalni pojas kažete da je on bolje definiran, međutim i struka i ovdje svi oni koji dolaze gradonačelnici i čelnici s morskih gradova vam kažu da ta odredba, ovaj zakon za obalu donosi parcijalne odredbe, pogrešne definicije, miješanje ključnih pojmova i pravnu nesigurnost oko granica pomorskog dobra.
Ponovo donosi mogućnost manipulacije koja se htjela spriječiti i selektivne primjene. Pomorsko dobro nije namjena prostora, a vi ga tako tretirate. To je pravno pogrešno, a stručno neprihvatljivo i politički opasno. Stvarate prostor novi za betonizaciju, ruši se integritet obalnog pojasa i otvaraju se opet vrata pogodovanjima kakvih Hrvatska nije vidjela. Zaštita obale postaje slaba, labava i podložna interesima kapitala. Zakon o gradnji ima brojne rupe, rizike i pravnu nesigurnost. Vi ste bombastično prošle godine na izmjenama Zakona o gradnji najavljivali novi Zakon o gradnji koji će biti dobar u korist i investitorima i građanima i svima koji žele graditi. Međutim, taj zakon možda ima nekoliko pozitivnih elemenata, ali ga svakako ruše one opasne odredbe koje ste ovdje naveli. Nema izuzeća od temeljnih sigurnosnih zahtjeva i evo ono što smo rekli objedinjavanje neću stići po člancima točka ali nadam se da ću stići još članke vam navesti u zakonu i u pojedinačnoj raspravi. Znači izuzeće od temeljnih sigurnosnih zahtjeva, prostor za korupciju jer tijelo može mijenjati vlastitu potvrdu ako da uporabnu dozvolu, pa se poslije stručnjak predomisli i on može ovoga vratiti i reći da to nije dobro što stvara pravnu nesigurnost i arbitrarnost. Ostali članci kao preopterećenje, nerealni zahtjevi kao za investitore i građane. Zakon o gradnji u ovakvom obliku kojeg vi ovdje predstavljate je nedovršen, neusklađen a ono što je najvažnije je i rizičan.
Zakon o energetskoj učinkovitosti je također zakon pun rupa. Pozitivna je bila njegova namjera ali na žalost slaba provedba. U tom zakonu nedostaje i ambicije, ali i poticaja koji su potrebni, jasnije i čvršće kontrole, nedostaje odredba za sredstva, možda jedinstveni jamstveni fond, zaštita od korupcije koja je jako važna stvar nedostaje i jasno definirane obveze. Ovo nikako nije zakon koji će ubrzati energetsku obnovu, ovo je zakon koji će možda samo još više opet usporiti. I zaključak svega ovoga je da ovo nikako nije reforma, ovo je devastacija kao što smo i danas ovdje u oporbi rekli stop Zakonu o prostornoj devastaciji. Zakoni vam poručuju da vi centralizirate moć, da gazite lokalnu samoupravu, da pogodujete nekome vjerojatno krupnom kapitalu, da marginalizirate struku koja vam je jasno govorila što nije dobro, da ćete napraviti pravni kaos umjesto onoga što smo željeli pravno sređivanje, da radite na urbanoj i prostornoj devastaciji, da je to opasnost privatnog izvlaštenja zemljišta i da labavite zaštitu naše obale.
Ovim zakonima Hrvatska ulazi u razdoblje najvećeg prostornog kaosa od devedesetih i zato smo govorili zakone treba povući na dodatnu doradu. Ovaj paket zakona koji ste danas ovdje stavili je za nas neprihvatljiv i nikako ne služi građanima nego interesnim skupinama. Zato sada kažem da će SDP biti protiv ovih prijedloga, jer prostor koji želimo zaštiti je javno dobro svih nas. Prostor je od nacionalnog interesa i prostor je koji mora služiti za budućnost naših naraštaja, a vi ovim prijedlozima zakona nanosite štetu koju će teško biti popraviti i zato ćemo se svim snagama boriti da ovakvi zakoni ne budu izglasani, a i vi čelnici oporbe koji ste na čelu jedinica lokalnih samouprava razmislite da ste ovdje kako bi štitili građane koji su vas i za to izabrali.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnici Kujundžić i Miletić.
Najprije poštovani zastupnik Kujundžić.

Kujundžić, Ante (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege ako se vratite u 2019. i pogledate Zakon o gradnji i pogledate opis stanja i razloge zbog kojih se donosi onda ćete vidjeti zapravo ono što možete vidjeti i u onom što imamo danas ovdje pred sobom. Tada 2019. dakle u opisu i navođenju razloga zašto se određeni zakon donosi imate, dakle rečenice koje nam, a doslovno jamče da će upravo taj zakon iz 2019. učiniti stanje drastično boljim, da će se otkloniti određene negativne pojave itd. itd.
Ono što nam je uslijedilo u godinama iza je zapravo prepuno činjenica koje su demantirale tu ocjenu stanja i razloge donošenja tog zakona iz 2019. Isti ili slični razlozi navode se i u sva tri ova zakona ako pročitate pomno ocjenu stanja i razloge zbog kojih se donosi, a onda možemo obzirom da živimo u Hrvatskoj, a onda opet imajući u vidu ako na to nadodamo i činjenicu da zakone očito ne donosimo radi građana, jer da ih donosimo radi građana onda sljedeći logičan korak bi bio i da prihvatimo ono što nam ti isti građani sugeriraju. Obzirom da se to nije napravilo možemo zaključiti da i ova ocjena stanja i razlozi koji nam stoje u ovim zakonima da će evo ne daj bože ali polučiti isti rezultat koji spada u kategoriju nikakvoga nakon primjene samog ovog zakona. Još jednu interesantnu stvar ste napravili konkretno u Zakonu o gradnji u kontekstu ocjene stanja i razlozima zbog kojih se donosi. Ako usporedite sve ono što ste napisali, dakle u samoj ocjeni stanja i razlozima zbog kojih donosite i usporedite sa člancima zakona onda ćete naići na neću apsolutnu, ali na relativno odudaranje onoga što ste najavili i naveli kao razloge u odnosu na ono što ste i propisali.
Ali sve to možemo ostaviti po strani obzirom da prvo je čitanje. Hoće li ministar do drugoga unatoč određenim najavama išta izmijeniti ostaje nam za vidjeti. Mi ćemo sigurno kroz amandmane tražiti, tražiti izmjene i poboljšanja jer po nama ima cijeli niz razloga upravo za to. Dakle, raspravljamo o zakonu koji se predstavlja kao temelj modernog graditeljskog sustava, a zapravo nije ništa drugo, nego najskromniji pokušaj modernizacije koji se boji sebe same, boji se svoje vlastite sjene, jer ovaj zakon je odbio sve što bi građanima donijelo više sigurnosti, a struci prije svega više jasnoće i zato ovaj zakon ne rješava probleme nego ih ostavlja za neku drugu godinu i neki drugi zakon ili neke druge buduće izmjene. Jer ono što se kroz komentare struke, komora i udruženja vrlo jasno vidi a to je činjenica da ovakav zakon zanemaruje temeljne pretpostavke svakog uređenog graditeljskog sustava, a to je standardizacija pojmova, dakle to je jasnoća zakonodavnoga okvira i stvarna suradnja svih sudionika u tom postupku.
Bez toga ako bilo koja od ovih varijabli nedostaje sve postaje jedan oblik improvizacije ali improvizacija u gradnji nikada nije ubrzala određenu stvar nego je uvijek bila izvor budućih problema do kojih ćemo doći. Udruženje arhitekata i komora vjerojatno se ljudima štuca koliko su od jutra spomenuti ovdje upozorili su i na ključni problem, dakle ubrzavanje postupaka gdje su vrlo jasno rekli da je ubrzanje moguće jedino ako se propišu rokovi i osigura se njihovo poštivanje. Jasno jednostavno i potpuno logično.
Rokovi za urednost zahtjeva, rokovi za postupanje, rokovi za izdavanje dozvola, rokovi za dopune to je jedini način da sustav stvarno bude predvidiv. U nikakvog drugačijem slučaju svi mi to znamo iz osobnog iskustva neće biti, jer često puta trebamo imati negdje nekakvog rođaka ili negdje nekoga znati da bi nam određeni predmet došao na red i to je fakt, ne trebamo mi bježati od toga, događa se to svagdje. Ali valjda je naš zadatak pokušati eliminirati to. Uvijek će ostati netko i uvijek će netko nekoga zvati, to je potpuno jasno i oni koji žugaju protiv toga da imaju koga zvati vjerojatno bi i oni zvali, dakle ali je stvar da zakon to treba sam predvidjeti.
Umjesto toga zakon se oslonio na obećanja administracije da će sve ići brže kako vi to navodite, ali bez pravnoga okvira koji to ubrzanje čini mogućim. I ne samo da čini mogućim, nego da bi vam netko povjerovao ne vama osobno koji ste ovo napisali, nego sustavu koji je ogroman i kojega je vrlo teško kontrolirati. To je svima nama jasno.
Ali baš zato što ga je teško kontrolirati jer je ogroman, baš iz tog razlog gdje smo eksplicitno trebali stvari vrlo jasno propisati jer bez rokova iskustvo nam govori da ništa, apsolutno ništa neće ići brže. Nadalje, upozoreno je da je nužno jasno definirati ovlasti službenih osoba. Danas službenici u nekim jedinicama lokalne samouprave ulaze u sadržaj projekata, preskaču redoslijed kako već rekoh rješavanja predmeta, interpretiraju zakone proizvoljno jer mi jesmo država sa tri milijuna osamsto tisuća izbornika, jednako tako pravnih stručnjaka i svega ostaloga. Dakle, interpretacija zakona kako je njih volja, a sustav e-dozvola uopće ne sprječava nasumično rješavanje predmeta.
Struka je dakle sa jedne strane tražila samo jedno, a to je standardizacija i to nije dobila. Tražena je jasna kontrola usklađenosti sa prostornim planovima već u idejnoj fazi kako bi se izbjegle kasnije pogreške, kasnije dopune ili eventualni zastoji, ni to nije prihvaćeno, a dokazano je da se najveći problemi događaju upravo kasnije kada se naknadno pokaže da projekt nije u skladu sa planom ili da nedostaju uvjeti javno-pravnih tijela i tada započinje kriminal.
Mi svi ga možemo svjedočiti u nekakvome dijelu svoga kraja. Upravo tada započinje. Upozoreno je također i na poseban rizik vezan uz manje složene zgrade. Zakon predviđa pojednostavljenje i to je ono što je dobro ako je provedeno promišljeno. Ali kada pojednostavljenje znači da se za određenu vrstu zgrada ne traže posebni uvjeti od svih nadležnih tijela otvara se prostor za ugrozu sigurnosti, jer prostorni planovi nisu dovoljno detaljni da bi sami po sebi zamijenili potvrde koje izdaju specijalizirana tijela.
Upozoreno je i da je iskustveno bolje bi bilo kada su se ili bolje je bilo vrijeme kada su se te potvrde morale pribaviti i unaprijediti. Istina je da je taj postupak tada trajao malo duže, ali se izbjeglo kasnije rušenje, dopunjavanje ili određena obustava radova. Jer kome je u interesu kad se sredstva ulože, kad određena osoba uloži vlastita sredstva radovi se obustave. Kome je to u interesu? Pa ne bi trebalo biti u interesu niti državi. Valjda nam je cilj spriječiti takve situacije. Ono što nadalje vas je struka upozorila na nešto što bi trebala biti prva obveza svakog zakonodavca, a to je dakle da se javno definira sadržaj obveza koje se propisuju. Ako se propisuju nove obveze, a ne definira se njihov sadržaj, mehanizam provedbe i minimalni standardi tada se u praksi uvodi ono što mi zovemo pravna nesigurnost, a pravna nesigurnost nije samo administrativni problem, ona je izravna prijetnja kvaliteti, sigurnosti i ono što je najvažnije pouzdanosti gradnje.
U konačnici struka vrlo jasno poručuje da je ovaj zakon previše neodređen ondje gdje bi trebao biti izrazito precizan i previše je pojednostavljen ondje gdje bi trebao biti jako oprezan. Jer ako želimo ubrzati kako rekoh postupke logično je da ćemo uvesti rokove. Ako želimo sigurniju gradnju mi moramo definirati standarde. Ako želimo suzbiti nezakonitu gradnju, mi moramo udariti na njenu ekonomsku isplativost i ako želimo da struka preuzme odgovornost mi joj moramo dati alate, a ne ono što smo joj dali, a to je jedan oblik tereta bez pokrića.
Također sa potpunim pravom upozoreno je da propisane mjere za suzbijanje nezakonite gradnje nisu dovoljne, jer dokle god postoji promet nezakonitim nekretninama, dok god je ekonomski isplativije bespravno graditi nego poštovati zakon svaka mjera ostaje mrtvo slovo na papiru, a upravo u ovom zakonu takvih mjera nema, jer ne jačaju se inspekcijski kapaciteti, ne uvode se strogi rokovi postupanja, ne propisuje se obvezna kontrola niti se osigurava onemogućavanje prometa bespravnim objektima. Jer ako je investitoru i dalje isplativije kršiti zakon nego ga poštivati onda mi nismo riješili problem, samo smo ga administrativno uljepšali.
U svom osvrtu kratkom, pa ću prepustiti kolegi Miletiću prije nego što uopće krenem u Zakon o prostornom uređenju dugo sam promišljao iščitavajući ga preko vikenda na koji način će ministar Bačić pokušati obrazložiti same razloge donošenja zakona. I danas slušajući ga faktički sam shvatio jednu jedinu stvar, možda sam i u krivu. Jer Zakon o prostornom uređenju faktički postiže svoj ključni cilj, ključni cilj koji nam nije vidljiv u samom opisu zakona, a taj ključni cilj znate li koji je? Centralizacija ovlasti ministarstva, dakle ministarstvo drugim riječima centralizira svoje ovlasti. Na koji način? Povećava svoje ovlasti, ministarstvo postaje glavni arbitar u prostornome planu i treće, uvodi obvezu da pravilnici drugih resora vrijede samo uz suglasnost ministra. A obzirom i ako je ova premisa točna da ministarstvo centralizira ovlasti onda imamo jedan jedini razlog zašto to radi, a to radi da bi lakše kontrolirala investicijske procese, velike projekte, poglavito u smislu energetike, lokalne odluke koje inače mogu biti neprovedive ili nepredvidive za određene investitore itd., itd. jer mi trebamo imati na pameti činjenicu da su se nama prostorni planovi sa razina županije i lokalnih jedinica uprave i samouprave mijenjali kako bi se pretvorili u zone unutar kojih će doći vjetroturbine i to se sve događalo preko noći gdje su se Studije utjecaja na okoliš copy pastale i gdje je HEP bio onaj koji je bio isturen kao nositelj određene priče da bi se na kraju ispostavilo da je on onaj koji je samo tu reda radi. I činjenica je što smo vidjeli u godinama koje su prošle da postoji energetska mafija i upravo da ako je točno da ministarstvo centralizira ovlasti onda to radi iz jednog jedinoga razloga i ponovit ću ga, a to je da lakše kontrolira investicijske procese, a poglavito velike projekte u energetskom smislu i ako na to dodamo bogatu obalu i sve ono što će nam ovakav zakon ako prođe u ovakvom obliku omogućiti samom ministarstvu, a imajući u vidu prakse hrvatske politike, jadna nam majka.
Načelo dinamičnog planiranja, kako ga nazivate, omogućuje brže izmjene planova bez ponavljanja kompletnih procedura i uz manji utjecaj javnosti i stručnih tijela. U praksi to znači lakše i brže prilagođavanje planova interesu određenoga investitora i s druge strane zaobilaženju dugih javnih rasprava, prosvjeda i ne znam ni ja čega jer ovakvi mehanizmi dakle često, vrlo često ćete ih obraniti kao jedan oblik nečega što je moderno, ali zakulisno ovakvi mehanizmi dakle mogu prenamijeniti zemljište, oni mogu odstupiti od ograničenja i oni mogu odobriti ulaganja koja inače ne bi sigurno pošla, prošla.
Što se tiče i s tim završavam, sunčanih i agrosunčanih elektrana, one imaju golemu ekonomsku vrijednost, golemu ekonomsku vrijednost i daje se mogućnost gradnje na P-3 poljoprivrednim zemljištima. To su područja sa velikim ekonomskim potencijalom, a tada sve kontrolira centralna država, točnije centralno ministarstvo.
Mi u svakom slučaju u prvom čitanju nećemo podržati niti jedan od predložena tri zakona. Kolega Miletić će nastaviti.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime istog kluba govorit će poštovani zastupnik Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani potpredsjedniče HS g. Reiner, poštovane kolege iz nadležnih tijela iz ministarstava, kolegice vladajući, kolege vladajući i kolegice, a ustvari nema kolegice iz oporbe nego su tu kolege iz oporbe, jedan, dva, tri, četiri, pet i ja šesti, blago nama, majci koja nas rodi i ovima koji su nam omogućili 4 hiljade eura plaću.
Dakle raspravljamo o Prijedlogu Zakona o gradnji, akti koji će ako ga se usvoji po našem stavu, ja ću argumentirat neke stvari bez izmjena, otvoriti vrata, a to su ustvari najdublje promjene u upravljanju prostoru u Hrvatskoj u posljednjih 20-tak godina.
Ako govorimo o zemlji koja ima samo jedan prostor jer mi nemamo neki drugi prostor, mi imamo ovaj prostor za koji su ginuli naši branitelji, mi imamo ovaj prostor radi kojeg smo jučer bili domoljubi u Vukovaru, kao i svih proteklih godina, mi nemamo drugi prostor nego ovaj koji nam je dan, koji je izboren u žrtvi i koji treba čuvati, dakle jedan obalni pojas, jedan Kvarner, moram govoriti kao Riječanin, jednu Istru preko Učke je li našu, jedno Jadransko more i takav prostor ne može se više uvoziti ako ga se uništi i ja sad moram pitat, dakle ministar je ovdje cijelo vrijeme i vjerojatno je sad u nekim obvezama, pa molim da mu prenesete. Ovdje je bio ministar turizma, ja sam ga javno pitao kako je moguće da hotel Hilton na Costabelli u Rijeci fizički onemogući prilazak na pješčanu plažu? Dakle meni je jasno da privatni investitor dođe i da kaže, u bar ne možete, u moj bazen ne možete, jasno uloži čovjek novac i to mi je jasno, al kako je moguće da vi ako plivate morem i s tim Riječanima ću doć jer ja ću tu ogradu prepilit, oni misle da sam se ja šalio, ja se nikad ne šalim, osim kad se šalim, al sad ovo su ozbiljne stvari i preozbiljne stvari da bi od njih govorili na bilo koji način nego ozbiljno, dakle kada plivate morem, s tim Riječanima ću imat pressicu i ljudi su preko mora pokušali doplivat na pješčanu plažu, zaštitarske službe ih tjeraju. To je hrvatsko more, to je more naših pradjedova i grdno se ekipa prevarila ako misli da ćemo im to pustiti, imat će nerede usred turističke sezone i to ozbiljne nerede, ja vam to obećajem ovdje sa saborske govornice.
Ministar turizma, pustit ću njegov video na pressici, je ovdje rekao nedopustivo, to je nedopustivo i ne može se dakle ući, ne može se nekom onemogućiti da uđe na pješčanu plažu, to je protuzakonito. To je rekao ministar turizma, ja ću pustit njegov video na Konferenciji za medije u Rijeci koji ću održati. I kakav to zakon štiti prostor gdje strani investitor dođe i kaže zagrađujem pješčanu plažu, vrlo sam jasan, pješčanu plažu i ne dopušta mojim Riječankama i Riječanima da dođemo kupat se na pješčanu plažu. Ja ću to prepiliti kao saborski zastupnik jer ako država ne radi svoj posao, mi ćemo ga radit, mi ćemo ga radit.
Dalje, molim vas pitanje za ministra Bačića, sačuvat ću sad ovdje ove žitelje, s njima ću imat pressicu na Čižićima na otoku Krku, to vam je isto kod mene pa mu molim vas prenesite.
Dakle, ovako izgrađena zgrada u Čižićima na otoku Krku to vam je stan s 9 stanova na samo 800 metara kvadratnim, kvadratnih protivno prostornom planu općine Dobrinj. Dakle, 9 stanova na 800 kvadrata protivno prostornom planu općine Dobrinj. Sve je prijavljeno Državni inspektorat i službe imaju prijavljeno, ljudi su se potpisali imenom i prezimenom više puta, situacija je ostala nepromijenjena. Svi stanovi su prodani, a načelnik općine Dobrinj prema svim informacijama koje ja posjedujem izgradio si je, halo Bing, izgradio si je nekretninu s bazenom. Pa to je, to je nevjerojatno. Što ćeš zašto ne bi čovjek. Malo tamo, malo vamo, halo Bing evo i meni kuća, vila za odmor s bazenom u Dobrinju.
Pa evo ja molim gospodina Turudića, naravno da ću mu se ja i pismeno obratit dajte malo uhićujte svu tu ekipu. Uhićujte svu tu ekipu.
Kolegice Ahmetović vas sad ovdje nema, ali nije problem jedan kolega cijenjeni i poštovani kolega Lauc je ovdje pa vjerujem da će vam on prenijeti, javljaju mi se i odozdola a kažu mi ljudi da su postavljene žice na šetnicu u vašoj općini i kaže možete li doći dolje rezat ograde. Sad ne mogu vam baš kao zastupnik ići po Hrvatskoj rezat ograde, bilo bi dobro i da službe rade svoj posao ali doći ću kod kolegice Ahmetović, pitat ću je u čemu je problem, vidjet ću što se dogodilo kako se sad i dolje ljudima onemogućuje da dođu na plažu pa ako baš bude trebalo organizirat ćemo jednu građansku aktivističku ekipu za rezanje valjda ograda. Do čega smo mi došli da mi ovdje pričamo o nekom zakonu, mi ovdje pričamo o čuvanju prostora, o čuvanju prostora granica preko koje nam je li migranti ulaze kako hoće a onda kad policija radi svoj posao onda ovi ljevičari plaču i tužakaju državu je li po Bruxellesu i onda vidimo ovdje što se događa.
Dakle, ne mogu se oteti dojmu da ovakav zakon nažalost ne ide u dobrom s mjeru, da ne ide u zaštitu hrvatskog čovjeka, hrvatske obitelji, hrvatskog identiteta, našeg zajedničkog dobra nego ipak u smjeru pogodovanja kapitalu često onom stranom kapitalu, ne našim ljudima, malom čovjeku, a taj kapital agresivno kupuje hrvatsku obalu, našu zemlju ono što je naših pradjedova i tome moramo stati na kraj. Moramo štitit prostor, štitit našu državu.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika HNS-a i nezavisnog zastupnika govorit poštovani zastupnik Predrag Štromar.
Izvolite.

Štromar, Predrag (HNS)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovane kolegice i kolege koliko vas ima, poštovani predstavnici ministarstva, danas je pred nama paket tri izuzetno važna reformska zakona iz resora prostornog uređenja i graditeljstva. Zakona koji će u narednim godinama u velikoj mjeri oblikovati način na koji gradimo, planiramo prostor i usmjeravamo razvoj lokalne zajednice.
Više sam puta za ovom govornicom isticao kako je prostor naš najvredniji resurs nakon ljudi i koliko je važno njime odgovorno upravljati želimo li održivo koristiti njegove potencijale te ga očuvati za buduće generacije.
Isto tako, prostor je taj koji definira gospodarski, socijalni u konačnici i demografski razvoj zemlje. Nužno je stoga njime kvalitetno upravljati želimo li ostvariti ujednačeni regionalni razvoj, rast gospodarstva te veću kvalitetu života. Politika upravljanja prostorom zahtjeva stalan angažman i zakonodavne i izvršne vlasti naravno ne isključujući struku i javnost i to kroz donošenje i provedbu kvalitetnih zakonskih rješenja.
Upravo ovaj paket zakonodavnih odredbi predstavlja važan iskorak u tom smjeru. I dok će jedni reći da su ovo politički zakoni koji nekome pogoduju, drugi pak da su tehnički ja bih naglasio kako je prije svega riječ o konkretnim zakonskim rješenjima koja dosta ispunjavaju svoj cilj, a to je uspostaviti moderan, digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostorom i gradnjom.
Posebno bi se osvrnuo i na Zakon o gradnji koji jasnim i učinkovitijim propisivanjem pravila pojednostavljuje i ubrzava postupke građenja. Godinama svjedočimo kako administrativne barijere i složeni i spori procesi ishođenja raznih dozvola zadaju poteškoće i građanima i investitorima i zato skraćivanje rokova, digitalizacija i povećanje transparentnosti u graditeljstvu jedan su od najvećih benefita ovog prijedloga zakona koji se donosi. Prilog tomu idu i nova pravila za nadzor gradnje te definiranje odgovornosti svih učesnika u gradnji.
Danas kada živimo u vremenima brzih promjena izmjene zakona su neophodne. Nove tehnologije daju nam nove alate za rješavanje starih problema. To treba iskoristiti. Samo jedan primjer da dam, a to je satelitsko praćenje promjena u prostoru na terenutačnoj bazi sigurno će se iskoristiti za suzbijanje bespravne gradnje.
Ovo su izuzetno bitni zakoni, njima treba štititi prostor za naše buduće generacije, ali treba i poduzetnicima omogućiti poduzetničke ideje koje dodaju vrijednost prostoru, a posebno onima koji ulažu u nešto što nam je krucijalno potrebno. Naime, govorimo o turizmu, govorimo o elitnom turizmu, govorimo o turizmu koji donosi nove investicije u hotele pet i više zvjezdica. Tvrdimo da nema dovoljno hotelskih kapaciteta, a previše apartmanizacije u centrima turističkih mjesta. Imamo manje od 12% svih kreveta u hotelima, a da o luksuznima i ne govorimo mjere se u promilima. Dokazano je da vanpansionska potrošnja puno više doprinosi gospodarstvu kada gosti odsjedaju u hotelima sa većim brojem zvjezdica i višom kvalitetom turističke ponude, a i vidimo našu konkurenciju na Mediteranu oni imaju puno više hotelskog smještaja netko u samim apartmanima u centrima naselja. Pa bih ja danas samo nekoliko riječi o prijedlozima za omogućavanje razvoja održivog turizma i zaštite poduzetnika koji su već mnogo uložili u razvoj investicije po dosadašnjim zakonima i dosadašnjoj pravnoj regulativi.
Moramo brinuti i o pravnoj sigurnosti svih koji sudjeluju u procesima investiranja u našoj državi. Predlažem da se u drugom čitanju razmotre slijedeći prijedlozi: U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o prostornom uređenju ne samo za članak 68. već sve članke zakona na sve započete projekte koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ispunjavaju barem jedan od sljedećih uvjeta – imaju izdanu lokacijsku dozvolu ili imaju izdanu građevinsku dozvolu ili imaju donesen urbanistički plan uređenja ili već imaju započete radove na izgradnji infrastrukture i pristupne ceste, a na temelju ishođenih dozvola primjenjuje se dosadašnji zakon. Takvi projekti nastavljaju razvoj i realizaciju prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 57. izmijeniti tekst. Povećava se najviše dopuštena površina ovog građevinskog područja koja se može izdvojiti iz površine golf terena za potrebe turističkih kapaciteta. Hoteli, turistički apartmani i vile s tri na deset posto ukupne površine golf terena. To možda izgleda puno, ali u stvari na taj način zadržavaju se vrijednosti …/Govornik se ne razumije./… kao u važećem zakonu budući da se ti pokazatelji primjenjuju isključivo na izdvojeno građevinsko područje koje sada može obuhvatiti do 10% ukupne površine golf terena. Članak 52. stavak 2. treba dodati smještajne građevine moraju biti udaljene najmanje sto metara od obalne crte, a u pojasu od 25 do 100 metara na obalne crte dopušta se izgradnja i postavljanje sljedećih sadržaja: otvorenih i zatvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, te ugostiteljskih sadržaja, trgovina, SPA centara i sličnih pratećih sadržaja. U članku 65. stavak 7. dodati: „Dozvoljava se ekološki sustav odvodnje sa biopročišćivaćem ili sličnim metodama u turističkim …/Govornik se ne razumije./… izvan naselja ali samo za prvu fazu gradnje u obuhvatu do maksimalno 20% ukupne površine turističke zone. Dopušta se primjena decentraliziranih sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, ali sukladno EU standardima i na čelu najboljih dostupnih tehnologija. Predlaže se provedba pilot projekta sa automatiziranim monitoringom radi dokazivanja učinkovitosti i mogućnosti daljnje primjene ovakvog sustava bez ikakvog rizika za okoliš, za energetsku učinkovitost primjer u 21. stoljeću.
Da obrazložim izgradnja klasične kanalizacijske mreže i podmorskog ispusta ne smatra se ekološki, niti ekonomski održivim rješenjem. Decentralizirani sustav omogućuje neovisan rad, učinkovitije upravljanje i ponovno iskorištavanje vode, te višu razinu zaštite mora od mikroplastike, kemikalija i nutritivnog zagađenja što klasični sustav ne osigurava.
Članak 68. izbacite ograničenje korištenja nekretnine do 60 dana. Uvjet za etažiranje nije uporabna dozvola za cijelu zonu već isključivo uporabna dozvola za hotel u čijem se sastavu nalaze rezidencijalne jedinice, turistički apartmani i turističke vile. Etažne jedinice u turističkim vilama, apartmanima i srodnim objektima određuju se prema bruto površini a ne prema broju kreveta. Etažiranje je dopušteno isključivo u zonama visoke kategorije, odnosno objektima kategorizacije pet i više zvjezdica, eventualno 4 zvjezdice.
Kapacitet koji se može etažirati određuje se prema bruto površini uz obvezni omjer 50:50 sukladno standardu koji se primjenjuje u državama članicama EU. Upravljački sustav mora biti centraliziran putem licenciranog operatera na temelju ugovora o pružanju usluga. Korištenje etažnih jedinica može se odvijati za osobne potrebe vlasnika ili isključivo putem licenciranog operatera. Vlasnici nisu obvezni iznajmljivati svoje jedinice, ali ako to žele iznajmljivanje je moguće isključivo preko licenciranog operatera.
Osim toga, upućujem na jednu problematiku konkretno a radi se o sunčanim elektranama na ribnjacima, imamo jedan slučaj, pa bih evo zamolio isto predstavnike ministarstva da saslušaju ovo i da prihvate prijedlog. Trenutnom formulacijom budućeg Zakona o prostornom uređenju projekti sunčanih elektrana mogu se razvijati na vodenim površinama, jezerima nastalim eksploatacijom mineralnih sirovina kao i na ribnjacima i drugim aquakulturama na kopnu izvan područja ekološke mreže NATURA 2000.
Uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom. Smatramo važnim naglasiti kako formulacije koje se sada nalaze u prijedlogu novog zakona o prostornom uređenju, a koje onemogućuju gradnju sunčevih elektrana na vodenim površinama, a prije svega ribnjacima a koji se gotovo svi nalaze u području zaštićene ekološke mreže NATURA 2000 nisu sadržane u trenutno važećem tekstu Zakona o prostornom uređenju, ali nisu niti bile sadržane u Prijedlogu nacrta teksta novog zakona koji je prošao postupak javnog savjetovanja, niti prilikom javnog savjetovanja nije nigdje navedeno da bi se to trebalo uvesti mreža NATURA 2000.
Promjene koje su naknadno unesene nakon završetka savjetovanja bitno mijenjaju smisao i primjenu zakona, te otvaraju pitanje povrede načela pravne sigurnosti i zaštite dosadašnjih ulaganja investitora, te ozbiljno utječu na sve započete procese i poduzete radnje u razvoju takvih projekta koji sadrže aquasolare.
Kako bi se omogućio nastavak započetog projekta koji se provodi sukladno svim važećim pozitivnim propisima Republike Hrvatske predlažemo zadržavanje postojeće definicije Zakona o prostornom uređenju koje omogućava gradnju sunčanih elektrana na vodnim površinama, te rješavanje pitanja postizanja sukladnosti i konkretnih projekata sa zahtjevom zaštite prirode i ekološke mreže prepušta se u nadležnost mjerodavnih zakona, institucija u postupcima propisanim posebnim propisima. U slučaju da to nije moguće kao rezervnu opciju predlažemo uvrštavanje prijelazne odredbe kojim bi se projektima koji su do sada, do dana stupanja novog Zakona na snagu ishodili energetsko odobrenje da se omogući da postupke ishođenja dozvola i dalje provode prema važećem zakonu.
Još jedanput vas molim da navedeno uvrstite u prijedloge zakona koji će ići u drugo čitanje i klub HNS-a i Nezavisnih zastupnika će podržati ove zakone u prvom čitanju sa očekivanjem preciznih promjena koje sam naveo u da uđu u drugo čitanje. Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HSLS-a i Nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, govorit će poštovani zastupnik Darko Klasić. Izvolite.

Klasić, Darko (HSLS)
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene kolegice i kolege. Prijedlog Zakona o gradnji sigurno je novi iskorak u pojednostavljanju i izdavanju građevinskih dozvola za manje složene zgrade što su u najvećem broju obiteljske kuće. Ovim se ujedno i olakšava provedba stambenog zbrinjavanja svih stanovnika RH kao jednog od gorućih problema naših građana. Smanjuju se odvojeni postupci za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za višestambene zgrade koji će biti pojednostavljeni i koji će se također biti potrebno priložiti manji broj dokumenata i što je svakako za pohvaliti u ovom administrativnom bujanju propisa kod nas. Administrativno rasterećenje je glavno obilježje ovog zakona, od izdavanja građevinske dozvole gdje je potrebno priložit samo idejni projekt do nadzora nad građenjem gdje je propisana samo provjera ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti za manje složene građevine, tu prvenstveno se misli na kuće, a nije potrebna izredba izvedbenog projekta niti plana održavanja zgrada. Pozitivnom se također što je jasno se propisuje od kojih javnopravnih tijela je potrebno ishoditi posebne uvjete za izradu idejnog projekta za manje složene zgrade i glavnog projekta za višestambene zgrade gdje se izbjegavaju nepotrebna lutanja po raznim institucijama. Zakonom se također nastoji suzbiti nezakonita gradnja. U tu svrhu uvodi se obveza prvostupanjskom tijelu da prije izdavanja građevinske dozvole provede se očevid na građevinskoj čestici te da se ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade i da se o tome obavijesti građevinska inspekcija. Do sada niti jedan propis nije sadržavao obvezu izrade plana održavanja zgrada što je iznimno važno i značajno za buduće održavanje zgrada, sami smo svjesni u kojem stanju su nam nekretnine i mislim da je u ovom prijedlogu zakona odgovarajuće to riješeno. Smatramo da će u završnici ovaj prijedlog zakona olakšati i ubrzati samo građenje i smanjiti troškove te samim time i omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu.
Sad ću se zapravo isto i osvrnuti na prostorno uređenje na sličnom tragu kao i kolega Štromar. U trenutnoj formulaciji Zakona o prostornom uređenju projekti Sunčanih elektrana mogu se razvijati na vodenim površinama, jezerima nastalim eksploatacijom mineralnih sirovina kao i na ribnjacima i drugim aqua kulturama, na kopnu izvan područja ekološke mreže Natura 2000 uz suglasnost davatelja koncesije odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom odnosno zakupom. Smatram važnim naglasiti kako formulacije koje se sada nalaze u prijedlogu novog Zakona o prostornom uređenju, a koje onemogućuju gradnju sunčanih elektrana na vodenim površinama, a prije svega ribnjacima koji se gotovo svi nalaze u području zaštićene ekološke mreže Natura 2000, nisu sadržane u trenutnom tekstu Zakona o prostornom uređenju niti su bile sadržane u prijedlogu nacrta teksta novog zakona koji je prošao postupak javnog savjetovanja. Promjene koje su naknadno unesene nakon završetka savjetovanja bitno su mijenjao smisao i primjenu zakona te otvaraju pitanje povrede načela pravne sigurnosti i zaštite dosadašnjih ulaganja investitora te ozbiljno utječe na sve započete procese i poduzete radnje u razvoju takvih projekata koje sadrže aqua solare. Kako bi se omogućio nastavak započetog projekta koji se provodi sukladno svim važećim pozitivnim propisima, predlažemo zadržavanje postojeće definicije Zakona o prostornom uređenju koji omogućuje gradnju sunčanih elektrana na vodenim površinama te rješavanje pitanja postizanja sukladnosti konkretnih projekata sa zahtjevima zaštite prirode i ekološke mreže prepušta se u nadležnost mjerodavnih zakona i institucija u postupcima propisanim posebnim propisom. U slučaju da to nije moguće kao rezervnu opciju predlažemo uvrštenje prijelazne odredbe kojima bi se projekti koji su do dana stupanja novog zakona na snagu ishodili energetsko odobrenje, omogućilo da postupke ishođenja dozvola i dalje provodi se prema važećem zakonu. U današnje vrijeme kada se svijet suočava s posljedicama klimatskih promjena zaštite okoliša i racionalnog korištenja energije, postali su prioritet svake države. Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu uređuje način na koji se grade i obnavljaju zgrade kako bi se trošilo što manje energije i što manje zagađivalo okoliš i kako bi se time ostvarili ciljevi uspostave fonda zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. To znači poticanje i smanjenje potrošnje energije u zgradama uz pomoć kvalitetne izolacije i pametnim sustavima grijanjima, boljeg planiranja prostora. Iako je ovaj zakon u svakodnevnom životu donosi niz koristi od uštede novaca i potrebne energije za grijanje i hlađenje stambenog prostora do otvaranja novih radnih mjesta i doprinosa gospodarskom rastu, njegova provedba sa sobom i nosi niz ozbiljnih izazova i poteškoća. Najveći problem ovog zakona su veliki početni troškovi, obnova zgrada, ugradnja solarnih sustava i toplinskih pumpi zahtijevaju skupu opremu i stručne radove. Mnogi građani posebno u starijim zgradama ili u ruralnim područjima, nemaju dovoljno sredstva za takva ulaganja čak i uz državne potpore. Provedba zakona kod nas je često spora zbog birokracije i složenih postupaka prijave za sufinanciranje. Ako se energetska obnova ne provodi pravedno postoji opasnost da siromašniji građani ostanu bez mogućnosti obnove svojih domova i tako budu još više pogođeni rastom cijena energenata. Država će zato morati tu nešto učiniti. Osigurat posebne programe pomoći za ranjive skupine stanovništva ako želimo da ovaj zakon ima primjenu u svim slojevima društva i ono možda najvažnije, Hrvatska ima mnogo starih zgrada osobito u središtima gradova i na potresom pogođenim područjima. Hrvatska je tu u posebnoj situaciji jer je imala potres i one zgrade koje imaju energetski najgora svojstva imaju i mehanička najgora svojstva i onda nas obnova puno više košta nego druge europske zemlje koje moraju provoditi samo energetsku obnovu. Obnova takvih naših zgrada je tehnički složena i skupa jer zahtijeva i seizmička ojačanja a ne samo energetsku sanaciju što predstavlja veliki financijski izazov kako za građane tako i za državu i veliko je pitanje koliko ćemo isto moći učinkovito provesti.
Zaključno, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu nije samo skup pravila o gradnji on je i dio šire promjena koje vodi prema održivoj budućnosti i donosi nam veliki broj benefita od zaštite okoliša i smanjenja troškova energije do otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja kvalitete života. Ipak njegovo provođenje neće biti jednostavno, potrebno je osigurati dovoljno financijskih sredstava, pojednostaviti administrativne postupke i pomoći onima koji sami ne mogu ulagati u obnovu. Od ovih planova očekujem da budu više provedbeni i da na kraju daju financijski okvir sa jasnim mjerama i ciljevima koje možemo mjeriti kako bi Hrvatska postala zemlja sa energetski sigurnijim domovima i koji će samim time utjecati na naš okoliš.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Mi ćemo sad morati napraviti 5 minuta stanku tehničku, pa ćemo se vidjeti u 14 i 56 minuta.

STANKA 14,50 SATI.

Reiner, Željko (HDZ)
NASTAVAK NAKON STANKE U 14,56 SATI
Kolegice i kolege 14,56 je pa ćemo nastaviti.
U ime Kluba nezavisnih zastupnika govorit će poštovana zastupnica Marija Selak Raspudić.
Izvolite.

Selak Raspudić, Marija (Nezavisni)
Poštovane kolegice i kolege kao što sam i ranije naglasila i kao što sam u cijelom svom prethodnom saborskom djelovanju pokazivala doista smatram da je prostor temeljno javno dobro RH i naš temeljni zajednički interes. Nešto što nas sve povezuje.
Upravo zato svaki put kad razgovaramo o prostoru i kad razgovaramo o izmjenama Zakona o prostornom uređenju ili Zakona o gradnji, bilo kojeg zakona koji se odnosi na ono što je naš dom, što nas neposredno okružuje moramo biti posebno pažljivi. Ovo nije tek jedan apstraktni zakon u nizu. Ovo je zakon koji će dugoročno odrediti našu budućnost. Ovo je zakon koji će nas svakodnevno okruživati. Hoće li taj pogled biti na nešto što želimo ili će nam biti spriječen? Hoće li to biti na mjestu gdje želimo biti ili tamo nećemo moći opstati? Puno toga doista ovisi o ovom zakonu.
Politički gledano kada bi me netko pitao da sažmem što se sve ovdje točno događa i odakle ovolike tenzije moja bi procjena bila slijedeća. Mi doista imamo ozbiljan problem u glavnom gradu, imamo one koji upravljaju gradom koji nisu u stanju pametno planirati prostor niti realizirati svoje planove. Isticala sam to prethodno i za vrijeme zagrebačke kampanje. Neprihvatljivo je da imamo vlast koja za vrijeme svog mandata donese, ranije su procjene bile 7 a evo sada ministar kaže 9 urbanističkih planova od kojih su 3 za groblja što se mora po zakonu, a da stvar bude zanimljivija neki od tih planova koji ipak jesu počeli postojati vezani su uz određene ljude koji su bliski tadašnjem SDP-ovom šefu gradske skupštine, njegov urbanistički plan je ipak prošao.
Nema opravdanja za to da bilo kojem građaninu, bio on obični građanin, bio on investitor imovina nije upotrebljiva. Međutim, isto tako koliko god ja bila kritična prema aktualnoj zagrebačkoj vlasti, koliko god za mene legitiman i opravdan cilj bio da ta vlast na idućim izborima bude smijenjena to se ipak može i mora dogoditi isključivo demokratskim putem.
Mi smo ovdje u poziciji zakonodavca, to je najodgovorniji mogući položaj kada govorimo strukturu naše vlasti u RH. Kažem da je najodgovorniji zato što je on baš kao i Zakon o prostornom uređenju temelj čitave države. I ovdje moramo očekivati da stvari na normativnoj razini budu uređene tako da funkcioniraju u idealnom svijetu jer je to pravilo koje važi za sve. Nije pravilo koje se mijenja svakih 5 minuta i prilagođava trenutnoj vlasti. Kada bi tako bilo, a nažalost prečesto i jest onda bismo imali ovo što imamo danas, a to je da se zakoni mijenjaju svakih 5 minuta, da presvučemo čitavo zakonodavstvo i to je naš dubinski problem u jednom saborskom mandatu i da onda nemamo investicije jer imamo pravnu nesigurnost na razini RH. Mi zakone uvijek trebamo pisati kao da traju za vječnost.
I zato bez obzira koliko god se ja slagala sa konstatacijom koju sam prethodno sama iznijela kada sam digla ruku za stanku, koju je i ministar na drugi način potvrdio a to je da gradska zagrebačka vlast neopravdano blokira grad, ne samo investitore ili krupne investitore nego i obične građane. Bez obzira koliko i sama tvrdila da kada je radila izmjene GUP-a nije napravila dovoljno dobar posao jer je predvidjela previše urbanističkih planova, neke stvari je mogla riješiti kroz GUP i sada te planove neće donijeti pa će grad, glavni grad RH i dalje biti blokiran što je nedopustivo.
U ovom zakonu ne možemo se voditi time da jedna politika na državnoj razini preskače drugu politiku na lokalnoj razini zato što ta politika ne radi, a ja to odgovorno tvrdim i mogu argumentirati dobro svoj posao, zato što dobro ne raspolaže prostorom.
Sutra će nadajmo se biti neka druga vlast koja će možda bolje raspolagati prostorom i ona će trebati donositi na lokalnoj razini prostorne planove jer je to jedini pametan način da se upravlja prostorom koji pozdravlja struka, koji uključuje sve potrebne dionike u javnu raspravu koju producira dokument koji je presudan za stanovnike tog istog grada te JLS i mi moramo ovdje paziti, ne o našim političkim simpatijama, pa i argumentiranim animozitetima, nego normi koja vrijedi za sve, zato i jesmo saborski zastupnici. I zato ja ovdje u nastavku neću razmišljat o tome da je ovo predložio HDZ, nit se planiram baviti jeftinim politikanstvom, koliko mogu pokušat ću biti argumentirana da vidimo imamo li prostora da napravimo korak unatrag sa nekim konkretnim prijedlozima i da se do drugog čitanja vratimo drugačiji, da se još jednom otvori rasprava sa strukom i stručnim institucijama, da se na kraju razvije prijedlog zakona koji će uz jedan dio nužnih kritika ipak ne pozdraviti svi, ali pozdraviti većina.
Dakle što se tiče samih zakonskih izmjena jasno je da negdje stvar zapinje. Ako u javnom savjetovanju imate gotovo 1700 primjedbi na Zakon o prostornom uređenju, to govori da postoji problem. Većina primjedbi kao što je i ranije rečeno, nije usvojena il je komentar „primljeno na znanje“, dakle ne govorimo samo o običnim primjedbama, govorimo o primjedbama ozbiljnih ljudi koji su relevantni u tom području.
Ono što predlažem je, i to sam rekla jutros i ponovit ću sada, da imamo još jednu raspravu, još jedan krug sa strukom i stručnim institucijama jer i jedna druga praksa koja se počela ovdje događat u HS također smatram da nije dobra, a to je da mi, naravno zbog veće medijske pažnje pretpostavljam, u zadnji čas dobivamo ključne dokumente od relevantnih institucija i onda služimo kao njihovi glasnogovornici, kolokvijalno bi se to moglo iskazati anglizmom „talking heads“, ali nije smisao ovoga da mi prenosimo tuđe prigovore, pa i kada su utemeljeni ako ih ne razumijemo, smisao je da sa strukom popričamo, razjasnimo nejasnoće i da struku vidimo u polemici sa ministarstvom i da nakon toga možemo razaznati što je od toga bilo argumentirano i ispravno. I osobno ću se potruditi, a nadam se da će ministarstvo učiniti ono što treba sa svoje strane da do idućeg čitanja u HS imamo okrugli stol na kojem će se sučeliti struka i ministarstvo jer jedno je kada vam prigovaraju saborski zastupnici koje uvijek možete optužiti za politikanstvo, a drugo je kada razgovarate sa ozbiljnim stručnjacima, pa ćemo mi pri punoj svijesti, nadajmo se i zdravoj pameti, na temelju toga donijeti neki sud o ovom zakonu. Bez toga sa ove točke kada se struka dočekuje na nož, mi ne možemo ozbiljno dalje i to jest problem, ali tu moram istaknuti i ministru da nije svaki prigovor i svako pitanje destrukcija nego pokušaj razgovora o nečemu što nas sve određuje, a to je naš prostor koji doista želimo sačuvati.
Preći ću sada neke od ključnih prigovora i neke potencijalne prijedloge poboljšanja, da eto ostane zabilježeno, možda se nešto doista i usvoji do drugog čitanja.
Što se tiče prijedloga komasacije, urbana komasacija se razlikuje od poljoprivredne komasacije, poljoprivredna služi da se okrupni vlasništvo, a urbana da se implementira urbanistički plan, vrtić, škola, park i slično. Dakle komasacija da, ali bi pravilnik morao biti poznat, kada se donosi zakon da se zna na koji način i pod kojim uvjetima se provodi komasacija. Upitan je Prijedlog Zakona o prostornom uređenju da jedan vlasnik koji je privatni, koji ima 50% zemljišta može pokrenuti postupak komasacije, upitno je da li ima jednu parcelu ili desetine parcela koje želi krupniti i to u kojoj namjeni, to zakon ne definira. Pravedna raspodjela bi trebala biti prisutna na način da svi koji uđu u obuhvat prostora za koji se provodi postupak komasacije izlaze van s istom cijenom zemljišta bez obzira što je gore planirano, je li to višestambeno, je li to park, je li to škola. Komasacija može biti i to je prijedlog samo temeljem detaljnog plana, ne bi se smjela provoditi temeljem državnog ili županijskog plana. Za provođenje komasacije potreban je plan s ucrtanim katastarskim česticama i poznatim vlasničkim udjelima, to nije urbanistički plan uređenja nego detaljni plan uređenja.
Što se tiče pitanja koje je ovdje često postavljano, a odnosi se na paralelni put provedbe mimo prostornih i urbanističkih planova. Da, kao što sam i postavila kroz pitanje ministru, mi imamo ogroman problem sa aktualnom vlasti u Zagrebu za koju nema opravdanja da ne donosi urbanističke planove odnosno da je toliko spora u njima, međutim isto tako ako se svi slažemo da su urbanistički planovi ono najbolje što struka u dijalogu sa svim potrebnim sudionicima može pružiti onda se moramo vratit ne na posljedice nego na uzrok problema i naći neki zakonski mehanizam, a ovaj ovdje nije dovoljno dobar i može otići u potpuno krivom smjeru, da stvorimo rješenje uzroka problema, da imamo dovoljno ljudi, da i lokalna jedinica bude primorana osigurati dovoljno ljudi koji će riješiti urbanističke planove na njezinoj razini jer ovako mi pokušavamo preskočit urbanistički plan zato što se on ne donosi, ali smo time poništili i cijelu struku, to nije rješenje, to je možda pokušaj gašenja požara, hajmo bit optimistični pa reć da je želja da građani ne budu zakinuti, ali budimo realni, koji će to investitori doista moći, svaki investitor, običan čovjek koji gradi svoju kuću, je li krupni investitor osigurati sve komunalne preduvjete i infrastrukturu da bi mogao dobiti dozvolu? Investitor ne smije biti pogrda, niti pokušaj vrijeđanja ikoga, kamo sreće da u Hrvatskoj imamo više kvalitetnih investitora, oni su oni koji su u krajnjoj liniji i nakon prvog potresa izgradili Zagreb, međutim ono što građane opravdano smeta je kada nisu svi investitori jednaki pred zakonom, a vrlo često, evo sada imamo primjer Vjesnika nije ni država jednaka pred zakonom jer za zapuštanje Vjesnika koje ćemo sada platiti svi mi građani i trenutno ga ljudi konkretno plaćaju jer ne mogu prolaziti Slavonskom, a kamoli taj ogromni materijalni trošak nečega što će se vjerojatno srušiti, nitko neće odgovarati. Netko je taj prostor zapustio, netko ga nije upogonio, netko nije na njemu stvorio dobit. Gdje su inspekcije, nikome ništa. Tako ni ne želimo jednakije investitore, investitore da ali ne one kojima će se moći kroz ovakve zakonske izmjene pogodovati. Ne može se dopustiti provedba direktno iz zakona, a suprotno prostornim planovima. Trebamo naći način da jednostavno te prostorne planove napravimo. Dobra je namjera za priuštivo stanovanje ali taj model bi se mogao uskoro koristiti i za nešto drugo. Super, kažemo fali nam stanova, nećemo mi upogonit svih onih 50 tisuća u Zagrebu ili koliko negdje drugdje koje bismo željeli da se tržište dinamizira i cijene padnu. Ali danas je to priuštivo stanovanje, hoće li sutra biti telekomunikacije, hoće li sutra biti nešto drugo, solari itd. što je suprotno prostornim planovima, hoćemo li uvijek pronalazit neku iznimku za koju prostorni plan ne vrijedi. On je osnova i mora vrijedit za sve. Prostorni ili urbanistički plan je jedini demokratski donesen akt o prostoru u kojem sudjeluju građani, lokalna samouprava, investitori i stručne institucije i ne bi se smjelo raditi suprotno od toga. Ono što je prijedlog je onemogućiti paralelni sustav provedbe suprotno demokratski donesenim prostornim i urbanističkim planovima. Omogućiti brži postupak izmjene i dopune važećih planova umjesto paralelnog sustava novog urbanističkog projekta suprotno prostornim planovima, omogućiti ciljane izmjene plana, lakši i brži postupak koji je prihvatljiv regularni postupak. Omogućuje se povećanje građevnog zemljišta iako samo ministarstvo tvrdi da su nam prevelika građevna područja. Povećanjem građevnog područja ne bi se smjelo graditi priuštivo stanovanje na rubu naselja tzv. getoiziranje određenih društvenih grupa. Priuštivo stanovanje samo na prostorima društvenog uključivanja prostora sa svim potrebnim sadržajima uključivanjem u društvenu zajednicu. Ono što je prijedlog je da se ne dopusti građenje priuštivog stanovanja na rubovima naselja nastalim povećanjem građevnog zemljišta niti na izdvojenim građevnim područjima van naselja. Što se tiče pitanja na koje nisam dobila odgovor, a odnosi se na 5 godina za izradu novih prostornih planova. Ponovno se vraćamo na uzrok problema. To je nemoguće provesti. Ako imamo otprilike 550 općina i gradova, da svaka jedinica ima 2, 3 plana, a mnoge imaju puno više, gradovi 20, 50 planova i UPU-a, znači preko 2000 planova za 5 godina. Tko će to izraditi. Ne postoji infrastruktura za to. A što će bit nakon tih 5 godina ako se to ne donese? E to nitko ne zna. To je ono što sam htjela zapravo od ministra čuti, možda čujemo nešto više o tome u završnom obraćanju. Izmjene i dopune planova nije dozvoljeno raditi, vrijede 5 godina. Ako se ne izradi tisuće planova više se ne smiju raditi izmjene i dopune postojećih planova. Što će se dogodit, kakva je to pravna praznina, svaki zakon vrijedi dok se novi ne donese što će ovdje biti slučaj. Dakle, da sažmem tu su još brojni problemi, neću stić od etažiranja u zonama turističko-ugostiteljske namjene do mobilnih kućica u kampovima. Problem postoji, možda svi djelujemo neuvjerljivi jer u politici često koristimo radikalne epitete da bismo zadobili pažnju javnosti i što sam duže u politici to više razumijem da ta metodologija iz pozicije oporbe ne polučuje nužno uspjeh. Međutim doista vratit ću se na početak. Prostor jest naše osnovno dobro. To je, to je naš dom. Ne prostor, prostor je jedna čudna i apstraktna kategorija, vrijeme i prostor u koji se krećemo, koja je i vezana za fiziku možda i za filozofiju. To je naš dom, u osnovi to je naš dom i naravno da nam je stalo i da o tome trebamo razgovarat ali trebamo počet razgovarat drugačije. Da se maknemo i od svih ovih argumenata i od svih ovih prijedloga rješenja i od konkretne političke situacije na koju sam se također osvrnula, pogotovo s obzirom na blokadu Zagreba. Nešto je zapelo. Mi sebi kao saborski zastupnici ako želimo bit uvjerljivi prosto ne možemo priuštiti da lomimo preko koljena ovako bitne zakone. Zato još jednom sugeriram i nadam se da će se otići korak unazad, koji je zapravo i korak unaprijed, da će se otvoriti dijalog sa strukom, da ćemo ju ćut i u Hrvatskom saboru i da ćemo izvan ovih politikantskih podvikivanja međusobnih koji služe isključivo da bi se drugog prokazalo kao apsolutno zlo, doći do toga da imamo neki konsenzus o prostoru RH. A što se svega ostaloga tiče, iz pozicije nekoga tko želi promjenu i na državnoj i na lokalnoj razini Zagreba u kojem sudjelujem, moja poruka građanima uvijek ostaje ista. Ne birate jedino između aktualne državne vlasti koja želi preskočiti jedinice lokalne samouprave i samostalno upravljati prostorom i s druge strane nesposobne gradske vlasti u glavnom gradu RH. To nije vaš jedini politički izbor. Ja ću se kroz čitav ovaj mandat boriti za to da pokažem da postoje i drugačije političke opcije koje uvažavaju struku, a koje imaju dovoljno kapaciteta bit i konkretne i praktične i nešto provesti u djelo jer to je jedini suvisao politički put za koji smatram da može revitalizirati prostor RH ali i Hrvatski sabor što nam je očito svima, ako smo se već sveli na ovakve pamflete, prijeko potrebno. Hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Tomislav Klarić. Izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Štovane predstavnice i predstavnici ministarstva, kolegice i kolege zastupnici jučer smo se prisjetili žrtve Vukovara, gledali smo snimke razorenog grada, žrtve Škabrnje, vidjeli smo kako je na snimkama sve to izgledalo '91. i u promišljanju i današnjem slučaju ovog zakona prisjetio sam se '93. godine tada sam bio na ličkom ratištu, u kolovozu točnije 19. kolovoza '93. dr. Franjo Tuđman je svečano otvarao radove na portalu tunela Sv.Rok s morske strane. Tada u medijima je posprdno taj potez nazivan da će se tamo uzgajati šampinjoni. Ni mjesec dana kasnije bila je akcija Medački džep i ova lička strana ulaza u tunel današnji Sv.Rok je bila oslobođena.
Ovo govorim iz razloga jer ovdje gledam ove parole, stop zakonu o prostornoj devastaciji i govorim nešto što se rijetko u hrvatskoj javnosti spominje u tome da je od '95. nakon Oluje do današnjeg dana u Hrvatskoj stvoreno čudo. Izgrađeni su deseci kilometara autocesta, mostova, obnovljeni porušeni gradovi, vidjeli smo jučer na snimkama kako izgleda Vukovar, kako izgleda Škabrnja. Izgrađen je Pelješki most upravo u ovom trenutku radi se cesta od druge cijevi tunela Učka prema Matuljima, priprema se izgradnja ravničarske pruge, kreću prve dionice ceste od Rijeke Križišće prema Žutoj Lokvi. I to je jedna vizija razvoja koja u kontinuitetu traje svih ovih 30 godina. I proteklih 10 godina nikada nije zabilježen toliki rast i toliki i toliko veliki broj investicija diljem Hrvatske u svim jedinicama lokalne samouprave u svim gradovima i općinama.
I danas kad raspravljamo ova tri zakona, Zakonu o gradnji, Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o energetskoj učinkovitosti koji je izdvojen iz osnovnog zakona kako bi se na jednom mjestu našli sve ono što je vezano za energetiku i rasteretio ovaj drugi zakon, ja ne vidim koji bi čelnik jedinice lokalne samouprave i dobronamjerni čovjek koji promišlja o viziji razvoja bio protiv ovakvih zakona koji ubrzavaju ono što nam je svima cilj. Ubrzavaju izgradnju, ubrzavaju razvoj, omogućavaju investitorima da pokrenu investicije.
Na odboru mi je rečeno da sam 3 mjeseca radio urbanistički plan Montkemije u Bakru, da i to je jedan od razloga zbog čega podržavam ovaj zakon jer ukoliko se pojavi investitor a birokracija ne omogućava da se završi u datom roku od dvije godine imamo mogućnost urbanističkog projekta pokretanja investicije na tom prostoru koji jedinica lokalne samouprave, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odredilo namjenu i odredilo da se na tom prostoru može graditi.
Govorimo o komasaciji, tu čujemo kritike. Dakle, struka je predložila komasaciju.
Gospođo Benčić ja vas molim da pustite govornika da govori, a predsjedavajući vas da me zaštite.
Dakle, za privatne investitore imam na stotine primjera gdje i jedinica lokalne samouprave u poslovnim zonama priprema terene za investitore, dakle za one koji su spremni uložiti svoja sredstva, koji kreću u poslovni rizik izgraditi pogon, zaposliti ljude, plaćati države, državi poreze, jedinici lokalne samouprave komunalne naknade i komunalne doprinose. Imamo situaciju da je na prostoru industrijske zone 60 tisuća kvadrata zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, samo 600 kvadrata u vlasništvu privatne osobe. Privatna osoba blokira tih 60 tisuća kvadrata i ne može se pokrenuti investicija. I upravo ovo je model i ovo je put kako će se taj postupak ubrzati.
Govorilo se ovdje i solarima, o solarima kao nečemu što je silno negativno i što silno ne valja. I to su upravo govorili oni koji su donijeli zakon na osnovu kojeg se provode solari a ovo ministarstvo nije niti jednom riječju promijenilo tu odredbu koja je u zakonu iz 2013. i koji je donio SDP.
Tu govorimo o tome da se ne poštuje struka. Kolegica Selak Raspudić je malo prije dobru stvar rekla, ne može se zadnji dan, zadnji sat prije ovakve rasprave dostaviti ovakav pamflet jer ono nije struka. Ovo mogu slobodno reći po mom mišljenju da je jednostavno pamflet, ne govori ništa o konkretnom po ovome zakonu, a sve što je tu napisano i sadržano u ovih pet točaka slabljenje nadležnosti lokalne i regionalne samouprave u planiranju svog prostora, u čemu, jedinice lokalne samouprave pokreću izradu urba… prostornih planova, urbanističkih planova za svoje područje, određuje namjenu tog prostora, provodi se javna rasprava i taj, to je proces koji traje. U to su uključeni svi, ne može nitko reći da je iz tog procesa odlučivanja i donošenja odluka bilo tko izbačen.
Govorimo o gradnji protivno prostornom planu i bez demokratske procedure. Di je tu izbačena demokratska procedura? Pa da samo gradsko vijeće donosi odluku odnosno izglasava prostorni plan, na njega daju suglasnost i županija i ministarstvo, uvjete za izradu prostornog plana podnose sve, sve moguće institucije od HEP-a, MUP-a, Hrvatskih voda, ne znam koga sve ne. I struka je tu maksimalno uključena oni to rade.
Ukidanje svih prostornih planova u roku od 5 godina. Možda je taj rok prekratak ali ministar je sam rekao da je spreman produžiti ga na 7, 8, 10 godina. Može, zašto ne, ali zašto ne stavit neki konkretan rok da imamo svi smjerokaz kako se moramo i čega se moramo pridržavati.
I ono što je sad u važećem zakonu, a ovdje smo čuli kritike upravo na taj urbanistički projekt, u Zagrebu nisu donijeli urbanističke planove, one koje su si sami propisali u prostornom planu, dakle koja je poruka s ovoga mjesta građanima jer ove zakone pišemo prvenstveno za njih, za naše građane kojima odgovaramo i na ovome mjestu? Da im se olakša procedura, da njihovo zemljište koje je JLS stavila u građevinsko područje doista je takvo da je građevinsko i da na njemu taj naš stanovnik bilo kojeg grada i općine na području RH ako je u prostornom planu njegovo zemljište građevinsko može izgradit svoju obiteljsku kuću, prodati to zemljište kao građevinsko zemljište, ne ko investitor koji će na njemu gradit. Time što nismo donijeli urbanistički plan, spriječili smo i obezvrijedili smo njegovo zemljište i na njemu ne može ništa gradit i upravo ovaj zakon je na tragu toga da se takvom vlasniku takvog zemljišta omogući ono što mu je JLS dala, omogućila donošenjem prostornog plana. A svih nas koji izrađujemo prostorne plane, ovo što je ovdje propisano, ovo u novom prijedloga zakona navodi na to da dobro promišljamo što stavljamo u prostorni plan, da ne ispunjavamo muzičke želje da to tako kažem našim žiteljima zbog ne znam kakvih poena prilikom izbora, pa im stavimo u građevinsko područje zemljište koje nema ni, ni ceste, ni puta, ni vode, ni struje, ni oborinske odvodnje, ničega i ovaj zakon i to regulira. Dakle govorimo o nečemu što je vizija razvoja, a prostorni planovi po meni jesu vizija razvoja i to je ono što je parafrazirajući kad sam govorio o svečanom otvaranju, početku radova na Tunelu sv. Rok za vrijeme najžešćeg rata, bila ta vizija koja je generirala sve ovo što se poslije pobjedom u Domovinskom ratu dogodilo, generirala ovo da smo u EU, generirala to da se prokopala druga cijev Tunela Učka, da se gradi cesta Križišće-Žuta Lokva, sada ovaj prvi dio od Selci do Povila. Na osnovu čega se to gradi ako ga nema u prostornom planu, ako nisu doneseni strateški dokumenti JLS, županije i države? Ja ne znam zbog čega tolika negativa na ono što jednostavno život znači svakom našem građaninu. Županijski plan imat će stratešku razinu za cijelu županiju i za sve projekte od strateškog značenja za županije, ko je tu koga razvlastio. Prostorni plan JLS ima stratešku razinu za prostore, prostor toga grada ili te općine i prvi puta strateški dokument, projekti su projekti od državnog značaja su direktno idu putem ministarstva. O ovome bi mogli zaista puno govoriti.
Govori li se o priuštivom stanovanju i o tome koliko su naši kuće, domaćinstva, stanovi, koliko ovi koje nazivaju pogrdnim imenom, investitori i ne znam kakvi, skupo prodaju kvadrate. Da, odlučili smo se da ćemo omogućiti stambeno zbrinjavanje našim i najranjivijim skupinama i mladim obiteljima. Za to opet je ovdje bilo govora da se to uzima lokalnoj samoupravi. Kako, ako je obveza grada ili općine da izradi lokalni program priuštivog stanovanja, ako je za to namijenilo površinu u svom prostornom planu i ako na osnovu tog prostornog plana može se dobit građevinska dozvola i ako taj objekt te stanove može graditi isključivo JLS putem svoje tvrtke ili država putem svoje, gdje je tu isključeno, isključena JLS? Dakle, izgrađuje lokalni program priuštivog stanovanja, određuje u prostornom planu lokaciju na kojoj će se to događat i ovaj gradi te stanove putem tvrtke u svom 100%-tnom vlasništvu ili država i u čemu je tu sad izvlaštena JLS, pa nema onda ingerenciju na, na tom dijelu što će i kako, kako radit, pa se tu baca da, da, da se to nekome, nekome ovaj pogoduje? Dakle ova razina prostornog planiranja koja nam govori u tom dijelu o poticajnoj odnosno priuštivom stanovanju, odredila je da se to može gradit na prostoru koji je namijenjen stambenoj izgradnji. Ukoliko nije moguće izgradit na tom prostoru, omogućava se ovim zakonom da se to može izgradit na prostoru koji je isto tako građevinski, ali za neku drugu namjenu jer je ovo bio, jer bi ovo prema Strategiji JLS trebao bit veći prioritet i omogućava se ukoliko nema prostora u prostornom planu da se to izgradi, da se izgradi i van onog što je prostorni plan omogućavao, ali opet ne na volju bilo koga nego isključivo u nadležnosti JLS odnosno predstavničkog tijela JLS.
Kad govorimo o tome da je degradacija naših gradova i naselja, u čemu, u čemu je degradacija naših gradova i naselja? Ovdje imamo i Zakon o komunalnom gospodarstvu koji propisuje što su namjenska sredstva, namjenska sredstva komunalnog doprinosa za gradnju infrastrukture, komunalna naknada za održavanje te iste infrastrukture, izgrađeni su kilometri i kilometri, stotine kilometara te i takve infrastrukture, evo sad se polaže diljem Primorsko-goranske županije Optika i uvodi 5G, dakle u čemu je devastacija, to što nam piše netko? Ne mogu vjerovat da je ovo isključivo struka napisala na ovaj način, da nam govori o degradaciji naših gradova i naselja. Koliko dječjih vrtića je napravljeno proteklih godina, koliko sportskih dvorana, koliko parkova, koliko cesta i nogostupa i koliko svekolike infrastrukture? Iz dana u dan sve više i više gradimo i radimo. Pogledajte naše industrijske zone, poslovne zone, pogledajte na prostoru Primorsko-goranske županije, evo Marin je tu, imamo Rijeka Gateway, nije pao s Marsa, imamo onu cestu koja je najskuplja dionica, ispod pola Rijeke prolazi tunel da bi se došlo i da bi se, da bi se otvorio taj logistički centar žila kukavica, kucavica toga našeg kraja. Ovdje je bilo isto ovakvih tabela i, i prijepora oko LNG-a na Krku. Da nije napravljen LNG na Krku sad u ovo vrijeme ruske agresije na Ukrajinu što bi imali, kojim plinom bi se opskrbljivali. Da nije 2009. rađen magistralni plinovod Pula-Karlovac sa MRS-ima na prostoru industrijske zone Bakar na Kukuljanovu, na Zlobinu na Bosiljevu, gdje bi bili sa plinom. I da toga nije bilo u prostornom planu i da netko nije gurao te projekte. To nismo čuli ovdje i sve je to negdje urisano u nekakvoj strategiji, u nekakvom planu i sve je to odrađivala struka. Nije projektirao ni izrađivao urbanistički plan gradonačelnik, predsjednik gradskog vijeća ili netko od vijećnika, izrađivala ga je struka. Putem javnog natječaja izabrani su urbanisti koji su nam izrađivali urbanističke planove. Sklopili smo ugovore s njima i platili im za to što su napravili. I zašto nekome smeta da mu se nadoda u tu, u nadležnost prilikom dobivanja uporabne dozvole, da on odgovara za nešto što je napravio i nacrtao. Da li je bit ovih primjedbi i to između ostalog. Ovi zakoni, ovi zakoni znače poboljšanje u odnosu na postojeći. Da li je idealno, nikad ne može bit idealno uvijek može biti bolje ali da je korak naprijed u ubrzavanju postupaka, jeste jer toliko prostornih planova je prošlo kroz moje ruke i zato to govorim na ovaj način. Od prvog kojeg smo izradili 2004. pa do danas, sa već 6, 7 izmjena i masom urbanističkih planova koje smo čitavo vrijeme izrađivali i ne samo to nego i promjene u tim urbanističkim prostornim planovima i sadašnjim zakonom su bile moguće putem točkastog, prilikom točkaste izmjene urbanističkog plana. Pojavi se investitor koji želi obavljati određenu djelatnost na točno toj određenoj lokaciji. U urbanističkom planu to nije predviđeno, točkasto smo mijenjali. Brzo smo to odrađivali da bi izašli u susret tom investitoru. Ne zato što je zločest, ne zato što je pokvaren, ne zato što je lopov ili kriminalac, zato ove riječi koje smo ovdje sve čuli i na odboru i sada su zle i nemaju veze sa poštenjem niti pravdom jer investitori koji dolaze, koji su spremni riskirati, uložiti svoja sredstva, uzeti kredite, izgraditi halu, pokrenuti poslovni proces, za mene nisu kriminalci. Za mene su ljudi koji će stvarati novu vrijednost, koji će zapošljavati djelatnike, koji će državi i gradu i općini na kraju krajeva, našem stanovništvu davati sredstva da bi mogli bolje živjeti i mislim da im moramo u tom obliku dati podršku i omogućiti da realiziraju što više tih takvih projekata, daj Bože da ih je što više kako bi nam se mladi mogli vraćati, kako bi mogli nalazit što bolja zaposlenja i kako bi Hrvatska se razvijala upravo ovako kako se počela razvijat nakon '95. Nakon onih krvavih borbi, nakon ovih silnih potraga za još uvijek nestalima, pokopanih tko zna gdje i dužni smo to, dužni smo graditi ovu zemlju i dužni smo planirati ono što gradimo za dobrobit čitavog našeg stanovništva. Ova cesta, ceste kojima se danas vozimo iz Rijeke smo u Zagrebu do Lučkog za, za sat i nešto. Sjećam se kad sam u školu išao u Zagreb čitavu noć sam putovao vlakom. Gledamo cestu za, za Dalmaciju i ovaj Sveti Rok koji sam spomenuo, buduću Žutu Lokvu, što će to značiti u geostrateškoj poziciji za RH. Uz LNG na Krku, uz ravničarsku prugu koja se sad planira do, do Rijeke. Žuta Lokva, poveznica svega ovoga. Hrvatskoj je suđeno da bude ovdje logistički centar ovog dijela Europe i možemo samo promišljati o njenom razvoju i u boljoj budućnosti za svih i zato zaista ne vidim razloga ovolikom napadu na toliko banalne promjene u ovom zakonu. Ne može se nitko reć da, da su ove, ove izmjene odnosno ova tri nova odnosno dva zakona i ovaj novi o energetskoj da bilo koga ograničava da bilo kome oduzima nešto u nadležnosti kako je čitavo vrijeme povika da se jedinicama lokalne samouprave ukidaju nekakva prava. Koja prava se ukidaju jedinici lokalne samouprave. Bila je povika i zašto, kako to da gradonačelnik donosi sam odluku o izradi prostornog plana, pa nego što. On mora to donijet, on se kandidirao svojim imenom i prezimenom, on je imao program kako će realizirat svoje projekte. Ali neće on donijet urbanistički plan niti prostorni plan. Donosi ga jedinica lokalne samouprave na način da ga izglasava gradsko vijeće i zadovoljena je demokratska procedura koje ovi pišu da nije zadovoljena u onom dijelu što je u njega uključena svekolika javnost. Kad pokrenete prostorni plan, pogledajte samo malo po gradovima, općinama koliko zahtjeva imate građanstva da se njihova čestica uvrsti u građevinsko područje, na stotine, na desetki, na desetke da ne kažem tisuće na nivou države ali svaka jedinica lokalne samouprave, garantiram vam da ima na desetke, stotine takvih zahtjeva. Da se njegova, baš njegova čestica uvrsti u prostorni plan u građevinsko područje. Zbog čega, ako je realno da se uvrsti u redu ali ako nije onda nek si postavi pitanje onaj koji ga stavi u građevinsko područje zbog čega je to stavio ali tu je onda i javnost koja to sve može ocijeniti …/Upadica Reiner: Hvala./… je li bilo ispravno ili nije bilo ispravno. Klub zastupnika HDZ-a podržava ove prijedloge zakona.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera ISU-PIP-a, govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa poštovani potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicima, poštovane kolegice i kolege. Evo najprije moram reć da zaista vjerujem da je i predlagač ovaj zakon predložio sa najboljima namjerama, sa onom namjerom sa kojom je i ministar u svom izlaganju započeo da se sačuva ovaj prostor, da jednostavno zaštitimo ono što je najvrijednije pored …
…/Upadica Reiner: Molim vas tiho u klupama, molim vas./…
… ljudi, što je najvrijednije pored ljudi u RH. Ali morat ću se evo ovdje nadovezat na g. Klarića koji upravo ide u suprotnom, u suprotnom smjeru. Ja znam da ponekad padnu teške riječi od strane oporbe i da se možda na neprimjereni način izražavaju primjedbe, prijedlozi pa i, pa i kritike ali i predlagači je tu da ih čuje kad su i tako, kad su i tako izrečene.
A konstatacija vaša kolega Kariću da koji bi čelnik ili dobronamjerni čovjek bio protiv ovakvog zakona zaista mislim da nije na mjestu, da je jednako omalovažavajuća prema svima, svima nama, ja i meni na kraju krajeva koji sam bio čelnik jedinice lokalne samouprave jer ja jesam dobronamjeran, bio sam čelnik. I upravo zato što jesam dobronamjeran komentiram ovaj prijedlog i želim dat, želim dat svoje i primjedbe i kritike ali i prijedloge kako eventualno se nešto može bolje riješiti. I mislim da nitko nije protiv zakona koji ima deklarativno one ciljeve koje je i ministar spomenuo na početku nego smo ovdje da svi zajedno razmotrimo na koji način doći do tih ciljeva, a u ovom prijedlogu zaista ima možda i prijedloga koji ne vode u najboljem, najboljoj dinamici ka tim ciljevima.
I u tom kontekstu mislim da svi mi moramo davati primjedbe i moramo jedan dru… jedni druge uvažavat, a i kad smo ponekad možda i izrazili svoje mišljenje na neprimjeren način, a često ima toga upravo u našem saboru.
Dakle, da pređem malo na konkretnije, dakle ono što možemo o ovome zakonu reći da je nažalost zadržao smjer zakona koji je bio donesen 2013. godine odnosno ovog važećeg zakona koji nije donijela ova, ova politička opcija nego ova druga politička, politička opcija ali je imao zaista loših odluka, a to je da su sve razine bile provedbene, da nismo, da nisu imali, da nismo tu hijerarhiju unutar prostornog planiranja kakvu nalaže, nalaže struka. A struka je te iste primjedbe dala i na kraju krajeva za ovaj prijedlog odnosno rekao bih da je osnovni nedostatak ovog prijedloga što je upravo išao i dalje u tom smjeru možda čak i većom dinamikom nego sam postojeći i važeći zakon.
Dakle, ustanovili smo da je rezultat ovog zakona loš, na kraju krajeva to je rekao i ministar zato idemo u izmjenu, izmjenu zakona pored usklađivanja sa nekakvim propisima EU i nekih novih elemenata, da nije polučio ono što smo htjeli brže ustvari da to tako kažem izdavanje akata za gradnju, brže realizacije investicija ali smo i dalje zadržali taj smjer da imamo sve razine prostornog planiranja koje su provedbe da se razine jedna drugoj miješaju u prostorno planiranje što urbanistička struka naglašava da nije dobro i ja zaista isto kao bivši čelnik jedinice lokalne samouprave mislim da nije dobro.
Ja ću se ovaj osvrnuti na nekoliko točaka unutar, unutar ovog prijedloga Zakona o prostornom uređenju koje su i mnogi ovdje spominjali. Krenut ću sa kampovima, sa problemom tzv. mobilnih kućica. Dakle, tko god je od nas pa ne samo prošetao po nekom od kampova pa i u Istri između ostaloga može vidjeti o čemu govorim. Dakle, mi na terenu nemamo više one klasične kampove kako ih doživljavamo u našoj gla… u našim glavama nego imamo ustvari turistička naselja. Onaj koji je planirao kamp nije planirao turističko naselje.
Dakle, te mobilne kućice koje su tamo postavljene sve su osim onoga što vlasnici kampova tvrde da su jednake šatorima, jednake kamperima, jednaki, jednake kamp kućicama. Dakle, i oni su jako dobro svjesni da tome nije tako, da se radi o fiksnim građevinama koje su postavljene na čvrste temelje, priključene na komunalnu infrastrukturu, vodu, odvodnju, struju koje se ne uklanjaju sezonski ne mijenja im se položaj godinama. Ako su mobilne pa ja bih volio vidjeti da ih oni recimo premjeste svake godine na drugo mjesto.
Njihov utjecaj na prostor tih mobilnih kućica jednak je kao i klasične kuće u klasičnoj gradnji ili u montažnoj gradnji. Dakle, ispred njih se često nalaze zidani bazeni, terase, nadstrešnice, dakle sve u svemu imamo jedan objekat koji se u ničemu ne razlikuje od klasične kuće za odmor ili čvrste građevine.
U nekoliko godina mi smo stvarno umjesto kampova dobili turistička naselja a to je sigurno protivno prostornim planovima koji su na snazi. Dakle, kad je ministar branio ovaj zakon ili izlagao ovaj zakon na Odboru za prostorno planiranje i gradnju rekao je da su postojeće mobilne kućice tamo postavljene sukladno pozitivnim propisima RH koje omogućava postavljanje i koji su nakon ishodovanja i koji su nakon toga, dakle ako ne donesemo ovaj zakon bit će sa tim kamp kućicama kud koji mili moji odnosno neće se, neće se uvesti reda u postojeći sustav. I možda je zaista tome tako ako to zakonski ne reguliramo na neki stroži način, možda se zaista nikad neće dovesti u red stanje sa mobilnim kamp kućicama. I to će biti, opet ću citirat ministra tako od sada pa dovijeka.
No, rekao bih ovdje da se slažem da je stanje takvo sa kamp kućicama odnosno mobilnim kućicama kako je rekao ministar no ne slažem se sa onime što je rekao a to je da se oni, da se ministarstvo po pitanju mobilnih kućica nije pomaklo niti centimetra od onoga što je tvrdilo prije i ne slažem se da su one postavljene sukladno pozitivnim propisima. Da je tome tako ustvari dokazat ću sa mišljenjem ministarstva.
Dakle, naše je ministarstvo a to ću čak reći i ove godine dalo mišljenje o kamp kućicama odnosno mobilnim kućicama. To naše ministarstvo odgovorilo je jednoj našoj jedinici lokalne samouprave na postavljeni, na postavljeni upit na slijedeći, na slijedeći način i to je potpisano državna tajnice upravo s vaše, s vaše strane.
Dakle, prema mišljenju ovog ministarstva u slučaju u kojem se mobilna kućica trajno postavlja na određeno mjesto ista predstavlja građevinu pa je njezino postavljanje tj. građenje, za njezino postavljanje tj. građene potrebno ishoditi građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji, misli se na ovaj važeći. Isto se odnosi i na gradnje montažnih građevina kao i drugih građevina gotove konstrukcije. Dakle, naše ministarstvo smatra da po važećem zakonu su mobilne kućice građevine.
E sada ako vidimo što piše u prijedlogu zakona, vidimo da ne postavljamo strože uvjete, mi sad postavljamo blaže uvjete. Sada za postavljanje građevinske kućice, mobilne kućice neće trebat građevinska dozvola kao prema mišljenju ovog ministarstva iako se pitam gdje je bila inspekcija ako je tako, ako se to da iščitati iz ovog mišljenja da je trebala građevinska dozvola. Dakle mi nismo radili svoj posao i to je inače naš problem sa provođenjem zakona što mi ne kontroliramo propise koje donosimo. Dakle mi sada više ne moramo imat građevinsku dozvolu za postavljanje mobilne kućice po ovom novom prijedlogu nego samo lokacijsku i dozvoljavamo vlasnicima odnosno investitorima u kampu 10 godina da se zadrži postojeće stanje odnosno da budu u pojasu od 25 do 100 metara što zakon inače, prijedlog zakona ne dozvoljava. E sada, ja stvarno mislim da treba dati prijelazni rok da se dovede prostor u red, imamo taj nered koji imamo i nešto treba, nešto treba poduzeti i ja mislim da u tom nekom prijelaznom roku se to da, da dovesti, da dovesti u red ali mislim da su vlasnici kampova bili jako dobro svjesni da se ne radi o šatoru, da se ne radi o kamp kućici, da se ne radi o kamperu i da mobilna kućica nije ono što se izjednačuje sa time i da su bili jako dobro svjesni što rade jer te mobilne kućice imaju bazen ispred, imaju terasu ispred, imaju čvrsti temelj, povezane su za tlo i ne miču se godinama. Ja mislim da moramo na neki način uzet u obzir i tu bahatost naših vlasnika kampova i skratiti taj rok i to predlažem, molim da mi se odgovori do drugog, do drugog ovaj čitanja što ministarstvo misli o tome, na 5 godina i mislim da se mora propisati budući se i po mišljenju ministarstva radi o građevinama da općine i gradovi na čijem područjima se nalaze moraju od toga imat nekakvu korist ako smo već dozvolili mobilne kućice koje se izjednačuju sa građevinama, a to je komunalna naknada i komunalni doprinos. Neka lijepo se plati na to komunalna naknada i komunalni doprinos jer to je građevina. Dakle toliko o mobilnim kućicama. Nadalje, puno je ovdje bilo riječi o tzv. iskazu interesa za gradnju odnosno govorim o čl. 208 kada investitor iskaže interes za gradnju. Kaže ministar zakonski, treba osigurati zakonski mehanizam da se realizira u jednom normalnom vremenskom roku predviđena investicija. Ja se slažem da trebamo imat normalan vremenski rok u kojem svaki investitor treba realizirati svoju investiciju no mislim da ovaj ponuđeni mehanizam da ukoliko u dvije, unutar dvije godine jedinica lokalne samouprave ne donese svoj urbanistički plan uređenja, da ministar na temelju prostornog plana uređenja ministarstvo izdaje akt o građenju lokacijsku ili građevinsku, građevinsku dozvolu, da ulazi u nadležnost, da ulazi u nadležnost jedinice lokalne samouprave, da na kraju krajeva stvara trošak jer ovaj zakon propisuje, ovaj zakon propisuje da se mora, da se mora investitoru omogućit da prebije trošak izrade dokumentacije ili eventualne infrastrukture sa iznosom komunalnog doprinosa, a ako to nije dovoljno čak i komunalne naknade. Dakle ministarstvo određuje prioritete jedinica lokalne samouprave. Mislim da to nije dobar mehanizam, da to nije ustavan mehanizam i mislim da postoji puno bolji mehanizam. Da naše jedinice lokalne samouprave osnažimo utoliko da se mogu, da mogu gradit komunalnu infrastrukturu, da mogu imat dovoljno novaca da izrade prostorne planove, jer mi imamo sad situaciju da naše općine i gradovi nemaju sredstva za građenje komunalne infrastrukture. Ja ću vam reć na primjeru općine u kojoj sam bio načelnik. Dakle voda je došla u najveći dio, najveći broj naselja 80-ih godina, 81. godine. Još uvijek su svi na tzv. alkatenkama, dakle voda prolazi sredinom sela, a komunalna odnosno vodna infrastruktura nije riješena, a sada ću ja morat nekome tko je ušao u građevinsko područje zadnjim izmjenama prostornog plana unutar dvije godine osigurat komunalnu infrastrukturu odnosno platit mu za nju. Pa valjda ćemo prije riješit one koji su po prioritetima prvi, a mehanizam da konačno to dovedemo u red jeste da jedinice lokalne samouprave osnažimo i da nađemo izvore financiranja za izgradnju komunalne infrastrukture za izradu prostornih planova. Nigdje ja mislim u svijetu nema da čestice ulaze u građevinsko područje bez ikakve naknade. Dakle mi jednostavno stvaramo, od naš, mi smo imali da to traži urbanizaciju kao socijalni program. Dakle našim građanima nešto staviš u građevinsko zemljište, digneš mu vrijednost zemljišta i on jednostavno na tome gradi svoju, gradi svoju budućnost, a općini stvoriš obavezu izgradnje komunalne infrastrukture. Dakle moramo tu pretvorbu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište na neki drugi, na neki drukčiji način regulirat i iznać sredstva unutar te pretvorbe da se osigura onda i komunalna infrastruktura, kako je na kraju krajeva u drugim razvijenim zemljama zapadne demokracije. Dakle, inače ovo rješenje da investitor plati izradu prostorno-planske dokumentacije to već sada postoji ali prema volji čelnika jedinice lokalne samouprave odnosno predstavničkog tijela. Dakle ako je naš prioritet, ako se mi složimo da on plati izradu urbanističkog plana ili da plati ili da plati izgradnju komunalne infrastrukture i ako se tako dogovorimo da se to prebije sa komunalnim doprinosom, u redu ali ako se tako ne dogovorimo, onda tako neće biti i o tome mora odlučivat općina ili grad. O tome ne može odlučivat ministarstvo zakonskim, zakonskim rješenjem jer to je direktno ulaženje u raspolaganje proračunom u stvari jedinice lokalne samouprave. Ali kad smo već kod toga da ovaj su ti rokovi kratki, ovaj rok od dvije godine, ja ću vam samo dat primjer na jednom malom prostornom planu, izmjenama prostornog plana jedne naše male istarske općine gdje se mijenja doslovno točkasto, jedno, jedno groblje treba proširiti i proširilo se jedno groblje sa neznatnim kartografskim izmjenama i sa neznatnim tekstualnim promjenama, proces je trajao 2.g., od čega se čekala suglasnost ministarstva godinu dana, dakle jedna sitna ciljana promjena, a ministarstvo tvrdi da ima kapaciteta izradit urbanističke planove, da to nije tako, tako zahtjevno, pa kad ima kapaciteta ministarstvo to izradit, što nije izradilo Državni plan prostornog razvoja od 2015. nego si je 2017. produžilo rok do 31.12.2019., pa si je 2023., bilo je malo pametnije, pa si nije produžilo za 2.g. nego si je produžilo za 3.g. do 31.12.2026., a sada ovim zakonom još dodatno omogućava još da se državni plan dođe u kontradikciju sa svojim smislom, da se državni plan radi za područje jedne županije ili čak jedne ili, jedne ili dvije, dva, dvije zgrade, projekta ili, ili čega već, dakle treba strateški promišljat, al se može državni plan radit za područje jedne, jedne županije, a onda država preuzima poslove JLS, ali će zato jedinica regionalne samouprave i JLS u svojim prostornim planovima planirat državne projekte, pa ko je tu lud, vi radite svoj posao, županija i općine neka rade svoj posao i to je osnovno pravilo struke i meni nije jasno kako nekome nije jasno zašto se to prigovara od strane, od strane ovaj Komore arhitekata. Dakle ako svi to kažu što se tiče struke onda prije, prije bi, prije bi se trebali upitat da li smo možda mi u krivu ako mi svi kažu suprotno nego da kako čudit se njima što svi tako, što svi tako govore.
Još sam ovdje htio samo napomenuti što se tiče urbane komasacije, da urbana komasacija je potrebna, da urbana komasacija je dobra i da na urbanu komasaciju imamo dvije primjedbe. Jedna primjedba je ona koja je ovdje već rečena, da nema potrebe da urbanu komasaciju se pokreće na zahtjev privatnih, privatnih osoba jer ako je to u interesu JLS, ona će to sama pokrenut prema prioritetima koje ona ima jer ponovo stavljamo njoj obavezu i rješavanje imovinskopravnih odnosa i na kraju krajeva svega onoga što iz toga, što iz toga slijedi. Ali ima još jedna primjedba, zašto se to provodi u neupravnom postupku? Pa mi ovdje odlučujemo o pravima pojedinaca, jednog, dva, pet, sedam, ali ne generalno. Kad se odlučuje o pravima pojedinaca onda slijedi upravni postupak i sva ona procedura i prava koja ima građanin iz upravnog postupka. Ne, mi ovdje ćemo provest komasaciju, natjerat JLS da riješi imovinskopravne odnose, ne znam na koji način se tu mislilo, a vjerojatno će dijelom biti i nekakva izvlaštenja ili, ili nešto će morat bit, ali će se o komasaciji rješavat u neupravnom postupku, bez prava žalbe, bez prava ničega nego samo evo izvoli, pa idi na upravni, izvoli pa idi na upravni sud. Mislim da to nije dobro.
Što se tiče površina namijenjenih društvenom stanovanju, priuštivom stanovanju pardon, dakle ono što mi je neprihvatljivo, neprihvatljivo da se, dakle priuštivo stanovanje nije namjena zemljišta, priuštivo stanovanje je način korištenja zemljišta, priuštivo stanovanje je ustvari stanovanje, a mi omogućavamo sada da stanovanje stavljamo u poslovnu zonu, dakle kontra logike uopće izdvojenih građevinskih područja poslovne namjene da budu dalje od naseljenih mjesta, da se tamo odvija poduzetnička aktivnost, da budu opremljene ipak specifično s obzirom na, na potrebe poduzetnika, mi sada ako postoji slobodna površina dozvoljavamo, dozvoljavamo priuštivo stanovanje u poslovnim, u poslovnim zonama, pa ćemo onda šta, jednu peterokatnicu stavit između proizvodnih, proizvodnih hala bez svih onih društvenih i ostalih, ostale opreme koje mora imat jedno, jedno područje koje je namijenjeno stanovanju i šta radimo? Dakle u centre gradova stavljamo turiste, barem govorim sada, sada sa aspekta nas na obali, a na periferiju stavljamo naše, naše građane.
I sad ono što mi je još gore, kaže, kaže, kad je brownfield investicija u pitanju, kaže, može se napravit priuštivo stanovanje, prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaj kontaktnog područja, dakle kod poslovne zone uopće ne pričamo o kontaktnom području jer si u kontaktu sa čime, sa industrijom, a onda recimo ovdje se sad spominje, čemu uopće onda ovdje isto spominjat, stavite vi priuštivo stanovanje gdje god hoćete. Mi dozvoljavamo sada nekoj općini i nekom načelniku da protivno, opet ću reć svake struke, u građevinska područja izvan naselja koja su posebne namjene, počnemo stavljat stambenu namjenu. Mislim da je to gore od ovoga da ide na šumsko zemljište, mislim da je to gore od toga.
Vidim da sam pri kraju i da neću stić, kao što su kolege rekle zaista je malo vremena za sva ova tri zakona, vjerojatno ću ostati na pojedinačnoj raspravi i dovršit ovo što sam htio reći, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će u ime Kluba zastupnika Možemo! govoriti poštovane zastupnice Urša Raukar Gamulin i poštovani zastupnik Živković, prvo poštovana zastupnica Raukar Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem g. predsjedavajući i gospodo iz ministarstva, pred nama su tri zakona, a zakon, no Zakon o prostornom uređenju je taj koji određuje sudbinu prostora kao jedinog preostalog zajedničkog dobra u Hrvatskoj. Koja mu je namjena, koja mu je sudbina namijenjena? Privatizacija 2.0., tvornice i poduzeća su oteti '90.-tih, sad slijedi otimačina prostora od pojedinačnih građana, od JLS i od same struke. Nema sumnje da je ovaj prijedlog pisan po narudžbama investitora, građani, struka i javni interes potpuno su zanemareni i ovoga puta struka, urbanisti, planeri i arhitekti potpuno su izostavljeni, oformljena jest nekakva radna skupina o kojoj je jedan član, cijenjeni prof. Jukić koji je trebao predstavljati Arhitektonski fakultet, u javnoj raspravi napisao, sam postupak izrade Prijedloga Zakona o prostornom uređenju bio je porazan za sudionike glumljenjem lažne participacije, sveo se na držanje dviju power-point prezentacija, a ne na demokratski dijalog s predstavnicima struke institucija te uvažavanje njihovih stručnih stavova. Prezentiran im je prijedlog Zakona o prostornom uređenju u čijoj izradi nisu sudjelovali. 11 udruženja arhitekata usprotivilo se javnim pismom, netransparentnoj proceduri i isključivanju struke iz izrade zakona, a danas je u sabor kao što znamo stiglo i pismo svih relevantnih udruga struke, njih čak 11 na čelu s Društvom arhitekata Hrvatske i Komore arhitekata Hrvatske. Upozoravaju da ovaj zakon ne ubrzava niti pojednostavljuje sustav prostornog uređenja, on ga dodatno degradira, razgrađuje te otvara mogućnost da stihijsku i netransparentnu gradnju. Umanjuje se uloga gradova, općina i županija te dugoročno zakida najvrijedniji resurs koji imamo, prostor. Na ove zakone stiglo je više od 3 tisuće primjedaba, a na sam prijedlog Zakona o prostornom uređenju stiglo je 1671 primjedba. Struka udruge pojedinaca, raznih gradskih i županijskih zavoda za prostorno planiranje i ne, nije istina da se prihvatilo više od 50% primjedaba, prihvaćeno je manje od 20%. 10 točaka koje je izgradila Komora arhitekata prije par godina kao polazišne točke za raspravu, ministarstvo i sam ministar neistinito predstavljaju kao podlogu za izradu ovog prijedloga. Od 10 točaka, 6 ih uopće nije ugrađeno, neke točke baš suprotno od predloženog, a 4 su skromno djelomično ugrađene. To sam sve baš na odboru po točkama i eksplicirala. Dakle da zaključimo ovaj prijedlog nije izrađen na podlozi 10 točaka Komore arhitekata i potpuno je jasno da struka s ovim prijedlogom nije imala gotovo ništa i zašto se gospodine ministre vi toliko ljutite i odbacujete stručno mišljenje. Zašto bi struka tako jedinstveno i javno digla svoj glas, a da u ovim zakonskim prijedlozima na vidi veliku opasnost za urbanizam i za prostor. Zašto govorite da struka ne razumije zakonske prijedloge i da ne vidi što piše, zašto ih omalovažavate, zašto ih zapravo vrijeđate umjesto da konačno sjednete sa strukom, uvažite njihove primjedbe i prijedloge i izradite novi prijedlog zakona jer doista s ovim prijedlogom struka nije imala ništa ali su zato očito puno imali mešetari prostorom, tzv. investitori i developeri koje je Hrvatska već dobro upoznala u slučajevima otimačine javnog prostora. Kako je to zamišljeno, vrlo jednostavno. Investitor preda zahtjev da se izradi urbanistički plan uređenja. Ukoliko grad ili općina taj plan ne izradi u prema dosadašnjim iskustvima nemogućem roku od samo dvije godine, ministarstvo daje dozvole za građenje. Mogli ste staviti i dva mjeseca, to je jednako nerealno. Znači ovaj zakon oduzima ustavno pravo jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama da same promišljaju i određuju svoj prostorni i svaki drugi razvoj. Nadalje, važno je napomenuti da je UPU i neka vrsta financijskog ugovora jer lokalna zajednica je dužna izgraditi osnovnu infrastrukturu, a ako nema financijskih mogućnosti kažete to će preuzet investitor, a grad ili općina će mu u tom smislu umanjiti obavezu komunalne naknade. Dakle, obrni okreni platit će i opet lokalna zajednica. Lako je za pretpostaviti da istovremeno može doći do zahtjeva za izradu od nekoliko do više desetaka UPU-a u jednom te istom času što je ogroman udar na općinski i ili gradski proračun, a za pravu urbanizaciju potrebna je i društvena infrastruktura, a ne samo ona osnovna prometna i komunalna. Ako ovakve odredbe ostanu jedinice lokalne samouprave gube i svoje ustavno pravo upravljanja prostorom i svojim proračunima jer će sredstva namijenjena socijali, zdravstvu, sportu ili kulturi morati preusmjeriti na izgradnju infrastrukture za privatne investicije krupnog kapitala i građevinskih lobija. Osim toga ova nevjerojatna zakonska odredba potpuno razara planiranje grada ili općine jer će to osnažiti točkastu nepovezanu izgradnju po željama, ponavljam, krupnog kapitala bez svih potrebnih društvenih infrastrukturnih objekata kao što su škole, vrtići, zdravstveni objekti, zelene površine, sportski objekti itd. Umjesto da ojača urbanističku struku i sustav planiranja, ovaj prijedlog zakona taj sustav poništava i uništava do kraja. U Zagrebu smo donijeli izmjene i dopune GUP-a kako bismo upravo spriječili daljnji Bandićev nered u prostoru, a ministarstvo sada taj Bandićev model vladanja prostorom širi na čitavu Hrvatsku. Ali to nije dovoljno, slijedi i zlouporaba priuštivog stanovanja. Naime, kao što je bilo planirano s palijativnom skrbi pa se hvala Bogu nije ostvarilo, sada će se zgrade za priuštivo stanovanje moći graditi gdje god ti srce želi, izvan građevinskih područja, na poljoprivrednom zemljištu, u šumi, u industrijskoj zoni, gdje god krupni kapital to poželi. Zašto ako je samo ministarstvo zaključilo da građevinskog zemljišta u Hrvatskoj ima dovoljno, zašto ako takva izgradnja stvara izolirana geta izvan urbanih centara i sasvim sigurno nije stanovanje koje bi privuklo mlade obitelji s djecom i sve one koji danas ne mogu doći do stana. Objekti priuštivog stanovanja se trebaju planirati unutar gradskih okvira inkorporirani s postojećim urbanim cjelinama sa svom potrebnom društvenom infrastrukturom. I ako ostanu ovakve odredbe neće ništa biti od poboljšanja krize stanovanja ali će naravno zato krupni kapital trljati ruke ali ni to nije sve. Naime, svi znamo da se za infrastrukturne zahvate u prostoru od javnog interesa znači ceste, škole, zdravstvene ustanove i slično, vrše izvlaštenja privatnih parcela koje su u obuhvatu tih predviđenih gradnji. Izvlaštenje je do sada bio prerogativ dakle isključivo pravo države ili jedinica lokalne samouprave koja je koristila za javni interes. Sada se otvara mogućnost da se izvlaštenje omogući i privatnim investitorima. Dakle, ako privatni investitor ima preko 51% vlasništva građevinskih čestica potrebnih za neku veću izgradnju može izvlastiti ostale vlasnike bez obzira slažu li se oni s tom izgradnjom ili ne. To je tek prava otimačina djedovine naših građana koja slijedi ukoliko se ovakav zakon usvoji. Građani će za male pare biti izvlašteni, a za velike pare će natrag kupovati kvadrate stanova izgrađenih na njihovim zemljištima od tog istog krupnog kapitala. Tako će biti oteta djedovina naših građana koja im je garantirala kakvu takvu sigurnost u budućnosti.
No, čak ni to nije sve. Ministarstvo nas ovim prijedlogom uvjerava da ono što vidimo nije tako. Naime, čvrste građevine u kampovima koje imaju svu komunalnu infrastrukturu, klime pa i bazene proglašavaju mobilnim kućicama točnije modularno montažnim, dakle pokretnim mada ništa na tim objektima nije pokretno i dozvoljava se takva izgradnja u kampovima koji su trebali biti mjesta očuvane prirode.
Ovom vratolomijom gdje se čvrsta gradnja proglašava mobilnom legalizirana je izgradnja u zaštićenom obalnom pojasu, onda i prodaja i naravno opet velika zarada krupnog kapitala i građevinskog lobija, a briga za našu obalu, prirodne ljepote i ekonomično raspolaganje prostorom ah to su zaista nevažne sitnice u odnosu na interese građevinskih lobija i krupnog kapitala.
Zanimljivi su i rokovi koji su dani ovim prijedlogom. Kao što smo rekli samo 2 godine za izradu urbanističkog plana uređenja, 5 godina za digitaliza… za digitalizaciju planova za koju nitko ne zna koliko vremena treba za npr. digitaliziranje GUP-a jer to nije bilo testirano kada se digitalizacija planirala. Dakle, svi resursi urbano, urbanističko planerski će ići na digitalizaciju što znači da se neće moći izrađivati neophodni novi planovi za prostorno uređenje. Potrebnih kadrova po zavodima i uredima za prostorno planiranje naprosto nema i nakon 5 godina bez obzira je li se digitalizacija planova uspjela ili nije dovršiti stari planovi se ukidaju. E tako gradovi i općine mogu ostati bez ikakvog plana. Tek tada će nastupite El Dorado na krupni kapital, nastupit će prostorni kaos i pravni vakuum.
A primjerice za uklanjanje bespravno postavljenih modularno montažnih objekata kako se nazivaju koji su postavljeni bez lokacijske i građevinske u pojasu 25 metara od morske linije predviđen je rok od 10 godina. 10 godina za uklanjanje nelegalnih objekata. To je zgodno zar ne? A za izradu UPU-a 2 godine, a za digitalizaciju koji je jedan vrlo kompleksan proces 5 godina. Dobro.
A recimo sad i to. Država se svojih rokova uopće ne drži. Naime, mi još uvijek nemamo državnog plana razvoja prostorom, 9 godina ga nemamo. Rokovi su se pomicali, pomicali i to je sve kolega Paus da ne ponavljam rekao. Dakle, država nije donijela državni plan razvoja prostora, zatim nije donijela arhitektonske smjernice koje je ministarstvo po sadašnjem zakonu bilo dužno izraditi još u lipnju prošle godine, pa evo da spomenemo nema još uvijek ni pravilnika o ugradnji liftova za koje su građani itekako zainteresirani koji je trebao biti gotovo do 1.7. ove godine. I nikome ništa.
Ali zato tvrdo određujete drugima nemoguće rokove s jasnom namjerom da se ide u susret građevinskim lobijima, krupnom kapitalu, a potpuno protiv interesa građana i protiv javnog interesa.
Nastavit će kolega.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Dobro veče ili dobar dan kolegicama i kolegama.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika Možemo! je kolega Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovane kolegice i kolege raspravljamo o zakonu koji će odrediti kako će Hrvatska izgledati u desetljećima koja dolaze i još važnije tko će u ovoj zemlji imati stvarnu moć nad prostorom.
Ovaj prijedlog zakona tu moć oduzima građanima i lokalnim zajednicama i predaje je krupnom nekretninskom kapitalu. Sve ključne odluke u prostoru povlače se iz demokratskih okvira i preusmjeravaju prema interesima investitora. Zakon omogućuje investitorima da zaobiđu gradove i ministarstvo će moći mimo lokalnih vlasti izdati dozvolu i čak narediti lokalnoj vlasti da plati infrastrukturu. Time ustavna ovlast jedinica lokalne samouprave prestaje biti stvarna, a vlasnici i privatni investitori dobivaju moći koje su dosada isključivo pripadale javnim tijelima.
Izgled grada više ne ovisi o volji građana, niti o planovima zajednice nego se prostor pretvara u prostor provedbe privatnih interesa. Najopasniji primjer je urbana komasacija. Iako je to instrument koji je struka zagovarala pogotovo radi uspješnije gradnje javne infrastrukture taj instrument ovim prijedlogom zakona postaje novi alat otimačine. Ako netko skupi 51% površine može pokrenuti proces koji će završiti izvlaštenjem malih vlasnika jer navodno ometaju razvoj.
Time privatni interes dobiva status javnog interesa, a javni interes sada po novome može biti luksuzni stan koji si nitko ne može priuštiti. Uzmimo ti jeftino zemlju i kasnije ti nudimo stan za 4-5 tisuća eura po kvadratu. E to je ovim zakonom proglašeno interesom RH, to se proglašava interesom RH. To nije samo politički skandalozno, to je u izravnoj koliziji s ustavom. Demokratske države ne bi smjele dopuštati da pojedinac ili poduzeće koristi mehanizme prisilnog izvlaštenja za projekte koji su isključivo za profit tog investitora. A kako se iskrivila ta komesacija, tako se ismijava pojam priuštivog stanovanja, umjesto stambene politike dobijamo deregulaciju i rast vrijednosti zemljišta u korist kapitala bez procedura koje inače prate proširenje građevinskog područja. To nema veze s priuštivim stanovanjem, to je klasični oblik špekulacije. Zakon dopušta etažiranje 30% hotelskih kapaciteta, čime se hoteli pretvaraju i investicijske apartmane, a nakon što je već država sufinancirala privatne hotele kroz NPOO. Otvara se novi val nekretninskih profita pod krinkom razvoja turizma, a za proširivanje turističkih zona će se ponovno moći zaobilaziti gradovi jer će županije imati ovlast za planiranje takvih zona neovisno o postojećim planovima gradova i općina, a na razini modela gdje strani vlasnici hotela grade po Hrvatskoj, gdje rade gotovo isključivo strani radnici na minimalcu, gdje su gotovo, gotovo isključivo stranci, gdje zarada ide van, a Hrvatska ostaje bez prostora koji se devastira i da sve što nam ostaje otpad, e pa to nije neki model razvoja. Što točno Hrvatska ima od toga ili točnije, što prosječni radnici imaju od toga, pa ja bih rekao gotovo ništa. Sve što investitori dobiju u ovom slučaju, građani će morati platiti, gradovi će se širiti bez škola, bez vrtića, bez domova zdravlja, bez javnog prijevoza i parkova, blokovi će nicati tamo gdje ne postoji nikakva infrastruktura. Ovo je još jedan primjer privatizacije koristi i socijalizacije profita, tj. socijalizacije troškova, model koji se u Hrvatskoj ponavlja prečesto i uvijek završava na štetu građana, a ministarstvo si uzima mogućnost odbijanja lokalnih planova i izmjena GUP-a, čak i kada su oni rezultat demokratske volje građana. Time se lokalne izbore praktički može poništiti, ne piše nigdje u ustavu da Vlada ima pravo nadglasati građane Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke ili bilo kojeg drugog velikog grada. Ovo rješenje nije samo problematično, ono je duboko antidemokratsko.
Podsjetit ću kolegice i kolege da ste stopirali Zagrebački GUP na skoro godinu dana kako biste dali priliku investitorima da brže bolje apliciraju za dozvole po starim nakaradnim pravilima. Podsjetit ću da ste zakonom dopustili privatnicima da izvlaste poljoprivredna zemljišta za svoje projekte energetske održivosti. Podsjetit ću da su vaši zastupnici glasali protiv toga da se uvodi europski porez od 2% na bogatstvo iznad 100 milijuna eura. Podsjetit ću da ste namijenili novce iz NPOO-a da se grade privatni hoteli od 5 zvjezdica. Podsjetit ću da ste u zdravstvu milijunima subvencionirali privatne poliklinike na uštrb razvijanja javnog zdravstva. Podsjetit ću da sad planirate davati preko 50 tisuća eura nekretninskim špekulantima i podsjetit ću da ste subvencionirali banke poticajima preko APN-a. Tako da kad kažemo da pogodujete interesima krupnog kapitala to više nije iznenađenje, to je vaša standardna praksa, al vrhunski cinizam je kada optužujete struku da se protive ovom zakonu radi svojih financijskih interesa.
Prostor je stvarno najvrjedniji resurs koji imamo, on ne pripada investitorima, on pripada građanima, a ovaj zakon tu istinu briše i zamjenjuje je logikom tržišta, profita i privatizacije javnog dobra. I nemojte zaboraviti, nemojte zaboraviti da smo uspješno zaustavili katastrofalno loš HDZ-ovski zakonski prijedlog o zaštiti pomorskog dobra, a zaustavit ćemo i ovaj zakon, vjerujte mi zaustavit ćemo ovaj zakon jer ako prostor prepustimo kapitalu gubimo pravo na grad, pravo na dom i pravo na demokraciju jer ovaj zakon nije ni reformski, ni razvojni, on je politički projekt za jačanje moći krupnog kapitala i slabljenje demokratskih institucija. Zato ovaj zakon moramo odbiti i zbog građana i zbog ustava i zbog budućnosti u kojoj javni prostor ne postaje privatno polje interesa nekolicine, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Živković.
Slijedeći na redu u ime Kluba zastupnika Centra i NPS kolega Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Hvala predsjedavajući.
Evo danas smo čuli puno različite rasprave o paketima zakona, međutim riječ je o paketima zakona koji predstavljaju najdublji udar u hrvatski prostor i sustav prostornog planiranja u zadnjih 30.g. i to nisu tehničke izmjene, ovo je potpuna promjena načina odlučivanja o prostoru i to na način koji ruši u prvom redu demokratske procedure, zaobilazi lokalne zajednice i otvara prostor kaosu, zloupotrebama i degradaciji prostora.
Još jednom tražimo da se ovi zakoni povuču iz procedure, koristim priliku podsjetiti da prema čl. 184. Poslovnika HS predlagatelj to može učiniti prije zaključenja rasprave. To je razumna odluka koja bi pokazala da Vlada čuje struku i javnost. Stoga apeliram na ministra da povuče zakon, to bi pokazalo da je razumio onih 3 tisuće ljudi koji su imali primjedbe, da je razumio različite načelnike, različite župane i različite dužnosnike koji žele da se to povuče i koji bi u konačnici razumio što je to demokracija. To nije nametanje nečega mimo struke, a ovdje je struka apsolutno uniformirana po ovom pitanju. Svi arhitekti, urbanisti, krajobrazni arhitekti, komore, županijski i gradski zavodi, gradovi, općine i županije upozoravaju da je ovaj paket zakona neprihvatljiv. Stoga ministre budite demokrata, shvatite da ljudi koji daju neke primjedbe iz struke, znači ne iz politike nego iz struke, to rade sa nekim razlogom, poslušajte ih, nemojte im proforme odgovarati na to jer to apsolutno nikakvog smisla nema i dajte bolji prijedlog zakona. Kolegice i kolege cijeli dan raspravljaju zašto ovaj zakon nije važan međutim nametati ovako preko noći bez neke dobre rasprave sa strukom, bez organiziranja različitih Okruglih stolova, bez neke javne rasprave, uključivanja ljudi da kažu što misle je zapravo silovanje demokracije, a to nije dobro. Jer struka je jednoglasna po ovom pitanju, to je samo po sebi alarm. Kada se odbije takva količina primjedbi na tako kratkom roku, znači da te primjedbe nisu ni uzete u razmatranje nego su a priori već odbijene same po sebi. To znači da se ljude uopće ne sluša šta govore nego im se samo odbacuje njihove zaključke koje dolaze iz područja struke na temelju toga što se želi silovati demokracija i nametnit nešto što ljudi ne žele i to je zaista loše. To je loše za naše društvo, za razvoj jedne mlade demokracije što Hrvatska svakako jest. To je najvažnije, a ovo drugo ja sam izvukao nekoliko stvari koji su sami po sebi problematične međutim kolege su uzele puno stvari pa neću previše dužit samo ću ih nekoliko navesti i apelirat ću do kraja rasprave da, da ministar Bačić napravi nešto vrlo odgovorno što bi svi podržali jednoglasno, napravio bi jedno dobro zajedništvo u ovim vremenima teškim, a to je da se pozove na čl. 184 Poslovnika Hrvatskog sabora i povuče ovo iz procedure. Prvi problem koji smo vidjeli koji je veliki je mogućnost gradnje protivno prostornim planovima. Zakon dopušta da se stambene zgrade, solarne elektrane i drugi zahvati smještaju u zone koje su planovima predviđene za sasvim druge namjene. U rekreacijskog zoni može se pojaviti stambena zgrada, umjesto parka može se pojavit solarna elektrana, umjesto vrtića može se izgraditi stambeni blok. Dovoljno je da postoji cesta, voda i struka, a nakon toga grad ili općina moraju naknadno prilagoditi svoj plan da bi legalizirali se već izgrađeni projekti. To nije planiranje sustava, to je rušenje sustava. Drugi veliki problem je ukidanje svih prostornih planova u Hrvatskoj njih više od 3500 uz obvezu da se u 5 godina donesu potpuno novi. To na papiru zvuči dobro i odlično međutim taj posao je objektivno neizvediv jer Hrvatska nema dovoljnu količinu urbanista i stručnjaka koji bi to mogli napraviti, a i zato što sustav za izradu planova nije ni stabilan ni pouzdan. Znači počinjemo od kraja, završavamo na početku. Time se praktički blokira urbani razvoj na 5 godina jer većina lokalnih samouprava neće moći provesti ni najjednostavnije izmjene, da ne govorimo o kompleksnim izmjenama velikih gradova u Hrvatskoj. Treći problem je izrazita centralizacija. Državnom planu prostornog razvoja daje se moć da određuje projekte poput golf igrališta većih od 40 hektara. Time se projekti mogu nametnit iznad volje županije i gradova, a to je opet udar na demokraciju. I ne daje u konačnici niti građanima da sudjeluju u tom postupku jer kao što sam rekao sve građani što napiše to se odbije. 4. problem je ukidanje obveznih urbanističkih planova u velikom broju slučaja i prebacivanje planiranja na investitore. Ako postoji pristupni put urbanistički plan više nije potreban. To omogućuje gradnju bez rezerviranja prostora za škole, vrtiće, parkove, promet, javne sadržaje. Još gore, ako investitor iskaže interes za gradnju, lokalna samouprava mora izradit plan i potpuno opremiti prostor infrastrukturom u dvije godine, ako to ne uspije investitor dobija pravo sam graditi infrastrukturu, a lokalna zajednica sve to mora platiti. Za posljedicu je to da investitori na temelju toga postaju planeri, a tržište odlučuje umjesto struke i lokalne zajednice. Posredno tržište odlučuje umjesto građana. Tržište odlučuje umjesto onih zbog kojih mi svi sjedimo ovdje. Rezultat svega ovoga je pravni i prostorni kaos, getoizacija, gubitak javnih i zelenih površina, gradnja na neprimjerenim lokacijama i urušavanje sustava koji je 30 godina održavao hrvatski prostor barem donekle uređenim. Zato tražimo još jednom apeliram na ministra da se ovi zakoni povuku iz procedure, dorade i vrate se. Prostor je ponavljam, neobnovljiv resurs i jednom kad ga uništimo nema povratka. Zato je ključno da se o ovim zakonima razgovara ozbiljno, stručno i odgovorno, a ne na brzinu i preko noći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Barbir. Slijedeća na redu u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta je kolegica Dubravka Lipovac Pehar. Izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolegice i kolege. Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine u 2025. godini pokrenulo je postupak izrade potpuno novog zakona, Zakona o gradnji zajedno sa paketom koji, o kojem danas razgovaramo, dodatno još dva zakona s ciljem modernizacije zakonodavnog okvira, ubrzanja postupaka i usklađivanja s europskim propisima i tehnološkim napretkom u području gradnje. S obzirom na to da su se do sada, da su izvršene 4 izmjene i dopune važećeg zakona kojima je obuhvaćen veliki broj odredbi, ovim prijedlogom zakona se u području graditeljstva u cijelosti unapređuje uvođenjem novih olakšanih procedura. Dodatne informatizacije na više razina, propisivanjem veće odgovornosti i obveze sudionika u gradnji javnopravnih tijela i tijela graditeljstva što će omogućiti postizanje krajnjeg cilja. Pri donošenje provedbi zacrtanih ciljeva Vlade RH, digitalna i zelena tranzicija društva, industrije i poduzetništva djelotvorna javna uprava. U okviru procesa izrade zakona održane su 3 sjednice radne skupine u kojima sudjeluju, u kojima su sudjelovali predstavnici relevantnih državnih institucija, stručnih komora i stručnih udruženja iz područja arhitekture, inženjerskih struka, urbanizma i građevinarstva. Nakon provedenih rasprava izrađen je i prijedlog ovog zakona u kojem su prethodno pribavljena mišljenja tijela državne uprave, dakle iz ovog navedenog možemo vidjeti da je u izradi ovog prijedloga zakona sudjelovala i struka kako je to danas cijeli dan upitno je li struka sudjelovala u izradi ovih prijedloga zakona.
Što ovi zakon, što ovaj zakon donosi? Donose se dva posebna zakona umjesto jednog, izdvajanje energetike. Jedan od najvažnijih izmjena jest razdvajanje dosadašnjih Zakona o gradnji na dva zasebna propisa, Zakon o gradnji i Zakon o racionalnoj uporabi energije u zgradarstvu.
Ovim pristupom se dio odredbi koje se odnose na energetsku učinkovitost izdvaja u samostalni zakon. Cilj je povećati jasnoću propisa, rasteretiti osnovni Zakon o gradnji i omogućiti fleksibilnije i brže izmjene u području energetske učinkovitosti koje će, koje se često mijenjaju i tehnički razvijaju. Također se postiže bolja usklađenost s europskih standardima vezanih uz zelenu tranziciju i energetsku politiku.
Nadalje, redefiniranje temeljnih zahtjeva za građevinu. Uvodi se osam zahtjeva. Dosadašnjih sedam temeljnih zahtjeva za građevinu namje… zamjenjuje se sa osam pri čemu se preciznije definiraju sigurnosni, funkcionalni i ekolo… okolišni zahtjevi kojima projekt i izvedba građevine moraju udovoljiti. Time se očekuje podizanje razine zaštite korisnika građevine, većina, veća kvaliteta gradnje i bolja kontrola tehničkih svojstava zgrade, pojednostavljenje postupka izdavanja dozvola za manje složene i višestambene zgrade.
Novi zakon uvodi dva odvojena pojednostavljena postupka za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene građevine i za visoko stambene zgrade. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje i ubrzati postupke. Na ove tipove građevina propisat će se manji broj potrebnih dokumenata te brži postupci što investitorima i projektantima omogućuje kraće rokove i smanjenje troškova pripreme dokumentacije.
Dalje, projektant samostalno ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja putem sustava e-dozvola. Velika promjena odnosi se na digitalizaciju i ubrzavanje procesa, projektant će bez sudjelovanja tijela graditeljstva putem elektroničkog sustava e-dozvola moći samostalno zatražiti i ishoditi sve potrebne posebne uvjete i uvjete priključenja od nadležnih javnopravnih tijela. Propisan je rok od 30 dana za očitovanje tih tijela, ako tijelo ne postupa u propisanom roku odgovornost preuzima čelnik tijela što uvodi veću odgovornost i disciplinu u postupanje javne uprave. Time se cijeli proces pripreme projektne dokumentacije ubrzava što nam je i glavni cilj. Smanjuje se administrativna barijera, povećava transparentnost postupanja.
Ovaj novi zakon definira obveze investitora, odgovornosti projektanata, nadzornih inženjera, izvođača, zadaće i rokove javnopravnih tijela. Uz preciznije definiranje odgovornosti propisane su i posljedice nepridržavanja uključujući i prekršajne odredbe, odgovornost za štetu kao i moguće suspenzije ili ograničenja u radu. Cilj je podizanje profesionalne odgovornosti i smanjenje nepravilnosti tijekom procesa gradnje.
U zakon se uvode potpuno novi mehanizam kontrole, prije izdavanja građevinske dozvole utvrdit će se je li na čestici započeto građenje, ako se utvrdi da je građenje počelo prije izdavanje dozvole investitor će morati pos… platiti posebnu naknadu, a ministarstvo će o tom obavijestiti građevinsku inspekciju.
Ovaj dokument osmišljen je radi smanjenja nezakonite gradnje, povećanja pravne sigurnosti, jačanja preventivnog nadzora. Iz ovog svega navedenog vidimo da je zakon kompletno zaokružen.
Obveza pri… prilaganja plana održavanja zgrade uz zahtjev za uporabnu dozvolu, novi zakon uvodi i obvezu predaje plana održavanja zgrade odnosno objedinjavanja plana održavanja zgrade i sve ugradnje i sve ugrađene opreme kao dio dokumentacije potrebne za izdavanje uporabne dozvole. Ovim se nastoji osigurati dugoročna sigurnost i funkcionalnost građevine, podići kultura održavanja nekretnina, smanjiti rizici kvarova, oštećenja i nesigurnost stanja u zgradama. Ovaj korak jača sustav praćenja stanja građevine tijekom njenog, njenog tijeka trajanja.
Ovim novim Zakonom o gradnji predstavlja zna… ovaj novi zakon predstavlja modernizaciju cjelokupnog zakonodavnog okvira u području graditeljstva uvođenjem digitalnih procesa, preciznijih obveznih, obveza sudionika, novih nadzornih mehanizama i rasterećenjem dokumentacije. Cilj je kao što sam već i navela ubrzati postupke, povećati transparentnost, smanjiti nezakonitu gradnju, povećati kvalitetu i sigurnost građenja te uskladiti hrvatske propise s europskim standardima i trendovima.
Budući da je ovaj zakon danas u prvom čitanju, a očekujemo drugo čitanje u kojima će se i uključiti vjerujem današnji prijedlozi koji su bili poprilično i dobri Domovinski pokret će prihvatiti ovaj prijedlog zakona, a do slijedećeg čitanja se vidimo.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Lipovac Pehar.
Prelazimo na pojedinačnu, pojedinačne rasprave, prvi na redu je kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala vam lijepo uvaženi potpredsjedniče.
Želim nešto reći o prijedlogu ova tri zakona, Zakonu o građenju, o prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i u svojoj raspravi ću raspravljati sa nekim tezama koje smo danas imali prilike čuti s obzirom da me sve ovo podsjeća na već viđeno, a to već viđeno je bilo prije 2 godine kada smo raspravljali o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Tada smo imali isto jednu ekipu, najprije pripremu, a onda ovakav jedan kartografski prikaz hajmo to tako reći potpuno promašeno sa sloganima koji trebaju perceptivno djelovati na hrvatske građane i utvrditi tko je struka, a danas smo čuli tko je struka, to je oporba i tko ništa ne zna. To je ministar sa cijelom svojom administracijom i ministarstvom i mi neki lokalni čelnici ili političari koji jednostavno ne uklapamo se u takav okvir.
Tada su rekli ne kradite nam plaže i stavili sliku ograđene plaže koja je tada bila iz grada Rijeke gdje je SDP bio na vlasti. Prije toga je gospodin Bauk sa gospođom Marković šetao po plaži. Danas imamo sljedeću priču. Prije nekoliko, dva, tri mjeseca pobunili su se i građani negdje, pojavila se ekipa koja kao promovira zelene politike iz Možemo! nakon što su izgubili izbore u jednom gradu u Zagorju Pregradi gdje je sišao čovjek iz SDP-a a došao iz HDZ-a. Oni su otišli do gradonačelnice iz SDP-a i rekli ovdje netko privatno želi nešto uzeti građanima i naravno nastala je priča. Danas je slušamo kroz ovu priču o urbanoj komasaciji kako su oni to nazvali otimate zemlju našim građanima, otimate.
Što je na nama ovdje danas? Na nama je da na te teze odgovaramo ili da ih uopće ne doživljavaju. Znači, oni namjerno izgovaraju neistine, namjerno pokušavaju obezvrijediti trud ministarstva i vidim ministra koji se iz petnih žila trudi dokazati da to nije tako, ali ništa ne važi jer nekad nama u našim raspravama je dovoljan samo naziv zakon i ne treba ništa čitati. Pripremljene su i kulise, pripremljeni su i govori i naravno i danas raspravljamo cijeli dan. Da li je netko odustao od svojih razmišljanja uslijed ovog raspravljanja? Nitko. Svi su na svojim pozicijama. Što bi mi trebali dokazati? Oni kažu stop Zakonu o prostornoj devastaciji. To je ta kulisa. Ničim nisu dokazali prostornu devastaciju, ali to je onako pitko. A druga teza vi neće uspjeti, vi nećete donijeti taj zakon. Mi ćemo vam stati na put. Tada su nam to rekli i za Zakon o pomorskom dobru, lagan je. Neću reći o Zakonu o LNG-u, to su već bili veći stručnjaci od ovih danas ali svih demantira vrijeme i provedba zakona, svih. Tako da ovo nećete. Hoćemo! Jer taj u demokraciji ja ne znam baš da manjina nadglasa većinu, teško. Na njihove ruke ne računam, oni su ovdje stavili vjerojatno Možemo! i SDP u sve ove kartonćiće da se vide da ima više kartona nego njih kao zastupnika.
O.k. Moguće. Ne svih iz oporbe i toga nema. Drugi bitan moment nema gospođe koja raspravlja o svim temama koliko god opravdano bilo gospođe bivše ministrice koja je ostavila ipak neki svoj trag kroz neki zakon kojeg smo danas također malo dotaknuli i koji stvara jednu bitnu razliku između nas i oporbe, da građani ne samo perceptivno, nego osjetilno na druge načine mogu vidjeti razliku. Zašto to kažem? Zato jer ako ostane ovakav zakon država je glasna, sve ono što je unutar obuhvata UFO-a u građevinskom području izbrisati i reći vaša čestica, taj i taj broj više nije u građevinskom području.
Postoji kod građana jako dobro promišljanje i oni jako dobro znaju što vrijedi čestica unutar građevinskog područja bilo koje namjene i izvan tog područja, ali to je jako dobro razumio. Tu se vode bitke na lokalnoj razini. Svatko tko je bio načelnik zna način kako se donose prostorni planovi, tako da se ne varamo ovdje. Postoji razlika oni koji žele da ta područja ostanu negrađevinska, da ljudi izgube vrijednost koju su im dali lokalni čelnici i njihova predstavnička tijela glasat će protiv. To su stotine tisuća i milijoni eura vrijednosti tisuće i tisuće metara kvadratnih zemljišta. To je razlika između HDZ-a i njih. Mi kažemo donijet ćemo ovaj zakon i zaštitit ćemo vaše vrijednosti, zaštitit ćemo vrijednost koju vam je dala lokalna samouprava donoseći prostorni plan i obvezujući da će donijeti plan nižeg reda GUP. Mi to radimo, to je razlika. Tu nema laganja. Protiv ti si za to da im se ta vrijednost oduzme.
Oni građani koji ovo gledaju ili će doći do njih takva informacija neka budu svjesni tko je taj, znači uvijek negativno prema građanima, uvijek protiv njih i naravno izmisliti za to stotine raznih naziva.
Onda im odgovara i urbani kaos i šta ja znam degradacija lokalne samouprave i izmišljanje toga da nema nigdje lokalne samouprave u svim tim postupcima izrade prostorno-planske dokumentacije od najniže razine do samog prostornog plana. Jednostavno ne postoji, iako mi tvrdimo obrnuto da postoji za sve i za urbanistički projekt i za urbanistički plan i za PPU i za GUP. Svugdje, svagdje je predstavničko tijelo i donosi odluku i za komasaciju također povjerenstvo općine, povjerenstvo grada, povjerenstvo Vlade. To je razlika. Što bi oni? Oni bi ništa. Žele obilježiti neku vlast i onda kažu nakon onog mog uvoda kako je krenula ta priča, …/Govornik se ne razumije./… komasacija. To je Pregtrada, gubitak izbora. Hajmo pomoći našoj tamo nema veze što je gradonačelnik HDZ-a stao uz svoje građane, što je ministarstvo koliko vidim i čitam provelo neki nadzor i vidimo da je tamo SDP-ov župan dao dozvolu i to davno prije i SDP-ov gradonačelnik. Možete li to pospajati gospodo. Eto došli smo do toga da mi nešto krademo. Ne krademo ništa! I ničeg neće biti bez odluke predstavničkog tijela općine ili grada tko god bio na vlasti i ne dijelite ljude na taj način. Bilo je ovdje još puno neistina, ali jednostavno kad bi se uhvatio sa svime jednostavno treba nam malo previše vremena za to, ali ono što želim ovdje građanima predočiti. Imamo ljude koji su protiv svega, ali ih demantira vrijeme, rekao sam Zakon o LNG-u prošli smo jednu mučnu raspravu, realizacija, danas vidimo da li to nešto vrijedi, ne vrijedi, tko je bio u pravu, tko je lagao, dovodio razno razne stručnjake i objašnjavao im što će se sve desiti, danas to vidimo, živimo to. Takva je i ova priča sa prostornim planom, postoje ljudi, postoje izabrani čelnici, postoje predstavničke tijela i njihove ovlasti, nitko nije izvlašten od bilo čega. Zašto nam treba ovakva rasprava? Da bi neki počeli bježati od sebe i svojih vlastitih odgovornosti i kad gledam Klub Možemo! koji je na muci građana, na onome što se desilo u potresu Grada Zagreba, došao ispred HS sa transparentima i rekao mi ćemo to isfinancirati s donatorskim konferencijama, razumijete, mi ćemo to. Evo ih u sabornici…
…/Upadica Penava: Kolegice molim vas budite parlamentarni./…
…to su oni isti koji su zabili zastavu Zagreb je naš na vrh Jakuševca. Ja mislim da je još tamo, niko je nije skinuo, nitko je nije skinuo. To su vizionari. Kad pogledam luku Mrtvaška gdje su također pobunili građane jednog malog otoka, ostao je iza njih devastiran prostor, odite pogledati to, gdje god taknu to njihovo vizionarstvo u stvarnosti se iza njih ostaje samo nered, pustoš ili ništa. Fine priče i teorije koje u praksi dovode do toga da su građani ili podijeljeni ili da jednostavno nasjedaju na ovakve laži. Neću se s njima previše baviti u tom smislu jer jednostavno smo došli u tu poziciju da nas stalno za nešto optužuju, a da se mi nešto trebamo branit. Ne trebamo se mi branit, mi ćemo ovo donijet u korist hrvatskih građana, zaštititi njihovu imovinu, a lokalnim čelnicima dati rokove, pa ako treba nešto i malo duže, to smo čuli danas, da se te stvari izmijene jer ako ćemo samo raditi na ovakav način kako je to bilo dosada i politizirati onda su žrtve upravo hrvatski građani i to je jasna razlika između HDZ-a…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…vladajuće koalicije i gospođe…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…gospode s ljevice.

Penava, Ivan (DP)
Imamo nekoliko replika, prvi na redu je kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče HS.
Kolega Borić, Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine je u 2025. pristupilo izradi novog Zakona o gradnji. Nakon održane tri sjednice radne skupine, tako piše radne skupine koja je očito omalovažavana danas tokom cijelog dopodneva i sada popodne, koju čine predstavnici relevantnih državnih institucija, te strukovnih udruženja, opet očito nerelevantni koliko se danas čuje od strane oporbe, prijedlog zakona koji se pribavljen na prethodnom mišljenju tijela državne uprave, prijedlog zakona je bio na savjetovanju. Dakle danas cijeli dan slušamo o pogodovanju, korupciju, da nije struka uključena, ove silne neistine koje se danas iznose tu zapravo se stalno ponavljaju. Vi ste rekli da se nećete bavit s tim, niti da se ne trebamo mi s time bavit, al očito trebamo ponavljati šta je istina i šta nije i pozdravljam kao jedan od čelnika lokalne samouprave …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…ove prijedloge zakona koji su pred nama, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega, kolega Sobota, što nam tvrdi da 50 + 1 u politici vrijedi i borba je u političkom prostoru za ruku više u HS, to dijeli vlast i oporbu, vladajuće i oporbu, oni koji mogu upravljati državom i oni koji neće. Kada se to primjeni na neki drugi princip onda to više ne vrijedi, što hoću reći, da oni imaju uvijek dvostruke kriterije, dvostruke, jedni koji vrijede za njih, njima je sve dozvoljeno, pustoš iza njih je dozvoljena, sve što loše rade je dozvoljeno, ali vama, vi morate biti na najvećoj razini, detalji koje oni izmisle i teze koje plasiraju, zamislite tezu Sandre Benčić „neće vam proć zakon“, to znači da ga je ona već srušila razumijete, pa nema ih nigdje, zašto, jer oni drugačije i ne znaju, varaju ljude i ne žele im reći istinu, a istina je ta da im žele oduzeti vrijednosti koje su sami upisali 2013.g. …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…i gdje su dobili od lokalnih čelnika da njihova čestica nešto vrijedi…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…e to je razlika između nas i njih, mi to želimo sačuvati.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani g. Boriću, cijeli dan ovdje slušamo kanonadu je li sa jedne i sa druge strane, ali mislim da je HDZ u širem smislu odgovoran jer je od hrvatskog naroda dobio mandat '90.-te da Hrvatsku uvede vrijednosno u demokraciju, a onda kada smo je uveli vrijednosno i da smo barem nakon završetka rata proveli duhovnu oluju ne bismo gledali ovo sve što se danas događa u Zagrebu. U tome smislu mislim da se morate suočiti sa tom osnovnom činjenicom jer sada zapravo jedete ono što niste počistili u tom duhovnom vrijednosnom smislu, pa možete li nešto o tome reći „ili mi ili oni“ ili da vas podsjetim da je zadnji zakon koji je donesen u SR Hrvatskoj bilo je ukidanje Zakona o porijeklu imovine i slično, dakle ajde malo iz tog šireg konteksta da izađemo iz ovih nabrajanja silnih izmišljanja i laži, pa ako možete nešto o tome reći, to bi me zanimalo čuti od vas.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Jurčević, mi nismo oni koji su u prostor javni i medijski izbacili sintagmu „mi ili oni“, to je učinio sadašnji predsjednik, tadašnji premijer Zoran Milanović 2015.g., tada je jasno dao izbor „ili mi ili oni“ i to traje do danas na tim pozicijama da, s time da mi redom dobivamo izbor i građani to oni žele i ovi redom gube izbore jer ne žele ništa naučiti. Jednostavno ne žele priznati da su griješni i da su griješili. O njima bi se dalo s obzirom da su sljednica jedne političke stranke koje se nikad nisu odrekli, praktički osim u nazivu i njih nekih tih dobara koje su stekli kroz tu stranku koje su ovaj nasljedili, ali očito da su danas u suštoj suprotnosti svega što se tada kroz tu stranku Savez komunista Hrvatske provodilo kroz prostor politički i životni. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Što god je tada bilo njima zabranjeno, danas je za njih dozvoljeno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Ivana Kekin, izvolite. Mikrofon.

Kekin, Ivana (Možemo!)
Hvala, pa poštovani kolega Boriću da se malo sjetimo Zakona o pomorskom dobru, tad ste htjeli pomorsko dobro koje pripada svima osigurati samo nekima i tada ste tvrdili na prvom čitanju da mi to izmišljamo. Skupili smo 25 tisuća potpisa u peticiji, digla vam se cijela struka i do drugo čitanja, nestali su ti sporni dijelovi, najsporniji dijelovi su iz zakona maknuti. Drugo, kad govorite o većini i manjini ok, ali vi ovdje nudite protuustavan zakon dakle treba vam dvotrećinska većina. Tu većinu ja još nisam vidjela da vi u ovoj sabornici imate. Protiv ovoga vam se digla struka, komore, arhitekti, urbanisti, oporba i svi oni političari kojima je stalo do javnog interesa, a bome vjerujte dići će se i građani. Polomit ćete zube na ovom zakonu nastavite li ga gurat u ovom obliku.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Kekin. Eto, sad dobivamo već pomalo i prijetnje, ne smijemo ništa ni reć, to je naša ljevica autoritarna. Danas sam čuo više volimo zemljište nego zemlju, to je nama i rekla kolegica iz Benčić, kolegica iz Možemo. Primilo mi se da jer sjedi pored tebe kolegica koja je upravo zato što više voli zemljište završila u aferi, razumijete od zemlje jer ja pamtim i ne zaboravljam ali ne želim da me netko vrijeđa na takav način kao što to vi radite, a to je baš vrijeđanje zdrave pameti da oni koji su glasali protiv Zakona o pomorskom dobru su zaštitili pomorsko dobro, a mi koji smo ga izglasali i donijeli, provodimo ga, malo ima nekih stvari koje još treba riješit. Čekamo i ovaj zakon da neke stvari riješimo na pomorskom dobru, e mi nismo zaštitili ništa i za to treba podignut građane. Pa dignite, može ali ćemo se raščistit kako treba onda da znaju oni tko laže i vara za koje sam danas rekao da su prevaranti i da izmišljaju teze, a tko govori istinu …/Upadica Penava: Vrijeme./… Imamo podosta iskustava u tom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Danica Baričević. Izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa. Evo kolega Boriću oporbene kvalifikacije danas u Hrvatskom saboru o devastaciji prostora pa njihovi ovi politički pamfleti stop Zakonu o prostornom planiranju uistinu su sramotni i onako udaraju ispod pojasa. Evo ja bi samo podsjetila kako onda okvalificirati posljedice koje su nastale u prostoru kada je oporba vladala na svim područjima za vrijeme kad su oni bili na vlasti. Imali smo onda tada devastaciju ukupnog gospodarskog razvoja RH i nije mi jasno zašto su kolega oni protiv da se lokalnoj samoupravi kroz ovi zakonska prijedloge pomogne da se novim zakonskim rješenjima ubrza primjena provedbenih planova koje su oni sami utvrdili, a nisu u stanju realizirati i sad to je ovdje lud, ne razumim.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Baričević, podsjetili smo ih na zakon iz 2013. godine gospođu Mrak Taritaš koja ga je donijela, branila, a mi se protivili tada jer smo vidjeli šta će bit. Sada kad smo upotrijebili samo jedan stavak jednog članka 43 članak, stavak 6 da napravimo razliku između nas i njih, čisto da građani znaju, uzimaju vrijednosti glasajući protiv ovog prijedloga zakona i nas optužuju paralelno da mi otimamo njima zemlju. Opet izmišljajući teze i laži znači oni koji će glasat protiv ovog zakona, a to je SDP, to je Možemo to svjesno čine i građanima umanjuju vrijednost njihove nekretnine odnosno čestice koja se nalazi u prostoru koji je određen UPU-om ili urbanističkim planom uređenja nekog prostora u općini ili gradu jer Vlada s tim člankom kojeg su oni ostavili može to skinuti. To je razlika, to su stotine tisuća i milijuni eura vrijednosti svakome građaninu. Što god oni pričali …/Upadica Penava: Vrijeme./… to je jedna od temeljnih razlika između nas i njih pa neka glasaju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolega Borić vi stalno ponavljate iza njih, valjda nas, kako ste rekli ostaje pustoš i ništa. Iza vas ostaju ministri u zatvoru. Znači vaša ministrica europskih fondova je u zatvoru jer je pokrala novac koji je bio namijenjen za građane, a o ministru Berošu neću ni govorit. Ja ću se samo sjetit Zakona o pomorskom dobru kad ste me već prozvali u raspravi pa ću vas podsjetiti da ste u prvom čitanju vi predlagali funkcionalno povezivanje pomorskog dobra s hotelima. Znači vi ste htjeli otet ono javno, opće i stavit ga krupnom kapitalu u ovom slučaju hotelijerima i upravo što smo mi šetali po plažama i ne to samo ja i kolega Bauk nego svi ovdje iz oporbe i kluba smo u drugom čitanju tu odredbu pomakli još puno toga, a što misli o struci i građanima je rekao sam ministar sa kraticom …/Upadica Penava: Vrijeme./… PMK.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Opet jedna u nizu neistina, znači. Oni su glasajući protiv onemogućili funkcionalnost, ovaj povezanost plaže i hotela. Tko to od građana može normalan razumjeti, razumijete. Znači tko to može razumjeti osim njih samih da su oni uvjereni da su oni spasitelji ove države, da su oni ti i njihove vrijednosti na kojima počiva ova država i da sve što oni kažu je baš tako i gdje su našli Branka Bačića da se s njime danas cijeli dan ovdje ovaj svade ne, iako on uporno objašnjava onako kako piše u zakonu, a oni opet izmišljaju i govore drugačije. Čovjeka koji je u trećem mandatu koliko brojim već, ministar prostornog uređenja, bilo je pola u jednoj Vladi pa sada pola u drugoj pa sada ajde, ja velim cijeli mandat neka bude ovaj i sve će bit dobro i traži od mene da vjerujem njemu ili ovoj struci iz oporbe. Više vjerujem učeniku koji više zna od profesora, ja ne. Ja vjerujem ovom čovjeku i ovoj administraciji da znam što radim, a vaše teorije urote, zavjere i svega ostaloga …/Upadica Penava: Vrijeme./… to ostavite za vaše biračko tijelo.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Poštovani kolega Borić spomenuli ste kolege iz oporbe koji čitavo vrijeme danas govore o izvlaštenju i oduzimanju zemljišta.
Očito ili ne razumiju ili ne znaju da su to dva različita pravna instituta. Dakle, izvlaštenje ili eksproprijacija je pravni institut gdje država može oduzeti zemljište uz pravičnu naknadu, a komasacija je nešto sasvim drugo. I u ovome prijedlogu zakona se izvlaštenje uopće ne spominje i mislim da tu treba jasno i glasno reć da oni koji govore na taj način da se nekome nešto oduzima da su jednostavno zlonamjerni i da žele javnost na netočan način informirati o ovome zakonu nastojeći ga omalovažiti i ocrniti bez obzira koliko su njegove namjere i ciljevi dobri.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Kolega Klarić i vi i ja razumijemo da je to tako, ali prema građanima je predstava i ako vi kažete stručno što je što pitanje što građani mogu ako ovi cijeli dan viču da mi otimamo njihovu imovinu, a glasaju za to da im se umanji vrijednost u urbanističkim planovima tj. u prostorima koji su rezervirani za građevinska područja, koji su u obuhvatima UPU-a koji se ne donose i mi tjeramo načelnika da ih donose. Oni kažu mi smo ti koji vam donosimo to glasajući protiv i sad bi se mi trebali s njima svaditi. Nećemo, mi ćemo donijet ovaj zakon, mi stajemo iza hrvatskih građana i provest ćemo ga a oni neka i dalje lupaju svoje jer je to njihova nikakav modus operandi, mi laž a vi nas popravljajte, mi vas optužujemo a vi se branite, ne. Oni nemaju županica koje su zatvorene, nemaju svojih kolegica koje imaju optužnice, završavaju u aferama ali ništa uvijek netko drugi.
E ne, govorit ćemo otvoreno …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… iskreno prema građanima. Ja mislim da nas razumiju …/Govornici govore istovremeno ne razumije se./…

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega pošto nismo čuli u vašem izlaganju ništa konkretnoga o odredbama zakona nego nekakvo političko prepucavanje sa nekim djelom oporbe, mene zanima vrlo konkretno. Dakle, prema važećem zakonu mobilne kućice su ustvari građevine, to je mišljenje ministarstva od 1.8.2025., znači one su nelegalno postavljene odnosno bespravna su gradnja. Prema prijedlogu ovog zakona one sada nisu više građevine, dakle degradiramo ih sada u ne gra… nisu više čvrsta gradnja i dajemo im povlašteniji pristup nego što imaju sada.
Što bi trebalo učiniti sa svim ovim graditeljima bespravnim koji su gradili de facto turistička naselja pod krinkom kampa i na koji način bi trebalo sankcionirati ustvari svjesno postupanje protivno Zakonu o gradnji, prema mišljenju ministarstva, a što će se sada predložiti kao kazneno djelo kako je barem najavio ministar.
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
Treba li reagirati već sada prema tim subjektima?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Paus vi dolazite iz Istre i ne čudi me da ste izgubili izbore i sve ostalo što ste mogli pogubit, ali ministar je danas bio jasan kad je napadnut upravo na temu što možemo ili ne možemo u kampu, što je 100% što je bilo dosada, a što je 30% što dozvoljavamo nadalje. Tko hoće razumjet, razumjet će. Jako dobro oni razumiju kojih se to tiče. Nisam ni ja najsretniji s time da u kampu imamo takve ne znam objekte koji su na neku ruku i konkurencija privatnom iznajmljivanju posebice u predsezoni i posezoni kad su cijene niske.
Ali kad imamo prostor i kad imamo mogućnosti da ga odredimo i zaštitimo učinit ćemo to da napravimo najmanje štete. I ja mislim da ovaj zakon upravo ide u tom smjeru jer ministar jako dobro razmišlja što a da se ne prekinu neki drugi tokovi, tko će to razumjet, razumjet će oni kojih se to najviše tiče, a ove loše po vama namjere prema tom pitanju …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… morate objasnit u Istri tamo ste vi i glavni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepo.
238., ne odgovara, kolega nije odgovorio na pitanje. Znači ja samo hoću reći da sadašnje rješenje je manja zaštit… je bolja zaštita nego ovo što se predlaže, a naravno da podržavam svako uvođenje reda i vjerujem da će ovo što ministar predlaže dati, dati ovaj rezultate, a na kraju krajeva dao sam i prijedlog bila je gospođa državna tajnica tu pa će prenijet ministru na koji način bih to regulirao dalje.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Kako je bilo riječ o repliciranju izričem vam prvu opomenu.
Za slijedeću repliku se javio kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega ostali ste nedorečeni i narod uskraćen za neke vaše izjave ovdje. Prvo mi nije jasno šta ste mislili više kartona nego ljudi? Drugo spominjete neku ministricu koje nema ovdje, a niste rekli na što mislite. I treće i neki župan koji je u nekoj pregradi nekoj jel to kartonska pregrada i šta je to bilo s tim županom nekim odlukama.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Što se tiče kartona rekao sam da smo to već vidjeli, Zakon o pomorskom dobru ovdje su bili plakati, ograđene plaže u gradu Rijeci, gradonačelnik tada grada Rijeke bio je SDP-ovac dao je temeljem tadašnjeg zakona mogućnost da se plaže ograde. Danas je kolega Miletić o tome pričao, ta plaža je isto dobila koncesiju upravo iz tog vremena, tog gradonačelnika plaćaju s time da su im omogućili da je zagrade ali da dozvole pristup građanima. Oni su rekli mi ćemo to zagraditi da zaštitimo svoje objekte na plaži itd.. To je razlika. Oni koji čine to što čine optužuju druge da rade to, a mi smo učinili sasvim sve suprotno i nije se desili ono što oni govore kao što se neće desiti ni po ovom zakonu.
I zato kolega Paus bilo bi dobro kad već ste dali primjedbe i sve to da onda i glasate za ovaj zakon ako vam je prihvatljiv. Ako ćete vi štititi sve to kao što štite ovi iz Možemo! glasujući protiv onda to možete prodavat među svojim biračkim tijelom. To kod građana, ozbiljnih građana koji ovo doživljavaju kao svoju temu jako malo vrijedi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Uvaženi kolega Borić, urbana komasacija bi trebala imati korisnu funkciju u urbanizmu. To znaju i naše neke države u okruženju kao što su Slovenija, Austrija i Njemačka koje imaju urbanu komasaciju u svom zakonu. Bez nje je otežano a ponegdje i ponekad zapravo onemogućeno provođenje prostornih planova. Bez komasacije bi bilo gotovo nemoguće urbanizirati prostor.
Ono što je prilično ironično jest činjenica da najveći napadi na urbanu komasaciju dolaze iz redova Možemo koji u Zagrebu vape za urbanom komasacijom bez koje planiranje javnih prostora, javnih sadržaja je gotovo nemoguće. To kaže evo ga i njihov ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada, a danas kolega Živković i ostale kolege iz Možemo kažu da je to otimačina, krađa, kriminal i Možemo je stao na zadnje noge i vrišti. Kako vi to zapravo tumačite te dijametralno suprotne stvari. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa kolega Ostrogović, a kako da tumačim. Kad god imamo neku temu uvijek sanjaju neku drugu državu Švedsku, Norvešku, Njemačku, bilo koja da je tema pa da je tamo nešto bolje. Evo, sad imamo situaciju da je u Sloveniji u Njemačkoj urbana komasacija, e ne valja to sada. Onda im u Hrvatskoj sve smeta ne i kad malo bolje razmislimo uvijek se probude u Jugoslaviji. Jednostavno ih sve vuče prema tamo i ne znaju dalje od toga ne i zato jesu svi ovi prijepori mjesecima. Jednostavno ne možemo se nikako otarasiti toga, jednostavno evo sad kad imamo dobar primjer, e ne valja, što bi mi sad to radili kao Slovenci, Nijemci, Austrijanci itd. Kad imamo neke druge teme što ne radimo to ko Šveđani, Norvežani, Austrijanci, Nijemci i tako. To je politička borba razumijemo ali ovo laganje, izvrtanje teza, izmišljanje teza, strašenje građana, glasanje protiv ovog zakona, umanjivanje vrijednosti koji su građani dobili odlukama lokalnih čelnika da im umanjujete to, da im oduzimate glasajući protiv …/Upadica Penava: Vrijeme./… zakona, to je vaša ostavština, s time ćemo u kampanju kad bude to vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolega Ivica Kukavica, izvolite.

Kukavica, Ivica (DP)
Hvala gospodine potpredsjedniče. Pa kolega Boriću u više saborskih rasprava ministru sam govorio kako dolazim iz Dalmatinske Zagore područje koje je poprilično depopulirano i govorio sam o zakonskim ograničenjima koje se u biti našim obiteljima koje se vraćaju u to područje, na jedan način onemogućavaju da izgrade kuće. Radi se o postotcima izgrađenosti i razno raznim problemima koje su te mlade obitelji imali, čak sam i konkretno govorio Vinjani Gornja, Glavina Gornja. Evo u novom prijedlogu ovoga zakona vidim da tih ograničenja nema i da je to ukinuto. Možete li mi sada nešto na tu temu reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Pa od početka kolega Kukavica rasprave, a vjerujem da vi to razumijete jer mi ne želimo se s njima raspravljati na njihovoj razini u smislu da ništa ne valja jednostavno. Mi znamo da imamo problem na lokalnoj razini, primijećeno, analizirano, struka uključena. Iako oni kažu da nema struke, struka su samo oni političke opcije ne, nema druge struke u Hrvatskoj. Svi smo izkonzultirani, ok imamo neke primjedbe. Ministar je danas rekao, razmislit ću čak i o nekim situacijama gdje možemo produžit rokove, produžit ćemo ako bude moguće, ako procijenimo da je to zaista na takav način ali govoriti generalno kao što oni govore da je ovo otimačina, da je ovo urbane, ovaj, šta ja znam kaos, da mi oduzimamo ovlasti lokalnoj samoupravi koja nije izbjegnuta ni u jednom segmentu donošenja bilo čega kad govorimo o planiranju pa ni ovog novog instituta urbanističkog projekta. Znači svugdje su, oni kažu mi smo vas razvlastili, umjesto da kažu dali smo vam više elemenata i instrumenata da radite …/Upadica Penava: Vrijeme./… i da brži budete, oni kažu sve vam uzelo. To je razlika.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani kolega …
…/Upadica Penava: Samo sekundu kolegice Benčić, molim vas, imamo jednu povredu Poslovnika./…
… a ispričavam se.

Penava, Ivan (DP)
Prije kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Gospodin Borić je krivo naveo, obmanjuje tu javnost. Spomenuo je koncesiju jednu koja je zatvorena jel tako Boriću, a ta koncesija je dala država, a nikakva županija. To je za vrijeme vaše Vlade to je hotel Hilton na, između Rijeke i Opatije. Država.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako je riječ o repliciranju izričem vam prvu opomenu. Kolegice Sandra Benčić, možete nastavit s replikom, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Kolega Boriću, možda vam je ovo prilika da objasnite ozbiljnim građanima, primjerice ozbiljnim građanima Raba. Uzmimo njih za primjer jer ste vi od tamo. Objasnite ozbiljnim građanima Raba zašto ste urbanu komasaciju za koju se slažemo da je dobar instrument za tijela jave vlasti, za upravljanje prostorom, dali privatnim investitorima i pri tome Boriću možda možete sada odmah objasniti svojim Rabljanima, ozbiljnim građanima kao što su i mnogi drugi građani Hrvatske, ozbiljni, a kako kad primjerice, kako ste pripremili i da taj investitor može biti iz bilo koje zemlje OECD-a već od slijedeće godine kad nas navodno primaju i kako će to izgledati kad dođe turski investitor i komasira njihovu zemlju za hotel koji onda može apartmanizirat. Dajte im objasnite Boriću zašto je to …/Upadica Penava: Vrijeme./… za vaše Rabljane dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo kolegice Benčić najprije opet iznosite tezu na način da vama odgovara i zaboravite sve ono što je važno, a to je rekao ministar, a ja ću ponoviti. Nema komasacije bez lokalnih povjerenstava, nema. Bez državnog nema. Gledaj, znači ne dozvoliš mi da govorim. Ono što je temeljno i važno čuli smo što se događa u gradu Zagrebu. Nadam se da će ovaj zakon omogućiti da ovi investitori koji čekaju 28 godina budu prije riješili neke stvari odnosno građani sa svojim potrebama i da to ne izgleda tako dugo, da ne izgleda 10 godina duže od onoliko koliko ste vi studirali znači, puno je to godina, puno. Ajmo ubrzat stvari, podržimo ovaj zakon i ničeg nema od svih tih vaših izmišljotina bez lokalne, regionalne i državne uprave. Nema, izmišljate i izbjegavate reći ono što je istina, zaboravljate reći …/Upadica Penava: Vrijeme./… taj podatak da nema. …/Upadica Penava: Hvala./… Razumijete, onda to izgleda drugačije, ne lažite građane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Prelazimo na slijedeću pojedinačnu raspravu, kolega Marin Miletić izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovani gospodine Penava, potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani gospodine ministre sa svojim suradnicama, kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege iz oporbe, pa ja bih krenuo u glavu, drago mi je da je ministar ovdje. Ministre, molim vas da uzmete onih svojih 5 minuta na koje imate pravo ili koliko već je li s obzirom da su objedinjeni i da stvarno radi, radi mojih Riječana, ja sam prije rekao, znam da su vam prenijeli, ali moram i sada govoriti o tome jer to je tema, priča o Costabelli i hotelu Hilton. Čuli smo ovdje kolegu Komadinu, dugogodišnjeg župana Primorsko-goranske županije koji kaže da to nije istina, da je itko davao u Rijeci je li potrebne dozvole za to, koncesije, nego da je to država. Ja vam imam video ministra ovdje turizma koji je jasno i javno ovdje rekao da je to protuzakonito i ja sam rekao ministru ja ću to ispilit prije iduće sezone i vrlo sam jasno to rekao i to ću napraviti naravno ljude se veže, kao što kaže moj kolega Kujundžić, za riječ, a volove za rogove i kakav bi ja bio političar, a kakav bi bio čovjek ako nešto obećaš pa to ne napraviš, dakle ja ću doć i neću bit sam, bit će moji prijatelji iz grupe i sve, al neću nikog dovodit u nezgodne situacije, dakle ja ću to napraviti, ispilit ću ogradu kod hotela Hilton. Zašto? Na toj pressici govorit će Riječani koji su u doslovnom smislu putem mora plivali i probali doć na plažu i ljudi će izać s imenom i prezimenom i to će svjedočit i njih je zaštitarska služba ministre potjerala s plaće, dakle zaštitari su moje Riječane tjerali s pješčane plaže, dakle to nisu ljudi ušli u kafić privatni, nisu ušli u neki restoran je li u kupaćima, nisu ušli u privatni park, pa neko kaže čujte ovo sam ja izgradio i kao privatnik imam pravo je li koga želim tu primit, koga ne, nego su ljudi plivali morem i pokušali doć na pješčanu plažu i zaštitari su ih tjerali. Jel to Hrvatska kakvu želimo, jel to Hrvatska koju su branili naši branitelji i ginuli za ovu državu, jel to Hrvatska koja čuva svoju imovinu, čuva, čuva svoj prostor, pa ja ću reć prvo za Hrvate i Hrvatice, a onda naravno za svakog čovjeka, građanina RH, ali prvo za Hrvate i Hrvatice, jel to ta Hrvatska ministre Bačiću gdje naši ljudi ne mogu doć na pješčanu plažu?
I ponovit ću još jednom, ministar turizma ovdje javno je rekao da je to protuzakonito, da se ne može onemogućit ljudima da dođu na pješčanu plažu. Hotel Hilton je sa svih strana, istočne i zapadne strane podigao ogradu od prilike oko dva metra koja ide u more još nekoliko metara, da ti ne možeš nikako doć tamo osim ako platiš stotinjak eura i onda ti kažu, ali to vam je paket, možete lijepo i popit nešto, možete se okupat, stotinjak eura, dakle to je neprihvatljivo i mi ćemo to srušit jer mi to moramo napravit radi Hrvatske, radi one Hrvatske u kojoj su naši očevi išli ginut, u kojoj su ovdje hrvatski branitelji i vi mnogi koji ste bili dragovoljci Domovinskog rata, dakle radi takve Hrvatske mi to moramo napraviti, mi ćemo to napravit.
Ministre, ova gospođa, ja sad, glupo mi je da javno prozivam ime i prezime, dakle kaže ovako, Čižići naši na otoku Krku, 9 stanova na 800 metara kvadratnih protivno prostornom planu Općine Dobrinj i gospođa se potpisala imenom i prezimenom, prijavljeno nekoliko puta državnom inspektoratu. Situacija je potpuno nepromijenjena, svi stanovi su prodani, a načelnik Općine Dobrinj, ne znam sad kojom metodologijom, možda onom Halo Bing! iz Alana Forda ja ne znam je li ne, ali činjenica je da si je čovjek sagradio novu nekretninu s bazenom i to je prijavljeno službama, pa ja evo molim da se to sve istraži i da se vidi zašto državni inspektorat nije reagirao na nekoliko opetovanih prijava za ovu priču baš Čižići na otoku Krku.
I jako nam je bitno ovdje, ministre ja uopće neću govorit o nekim drugim političkim opcijama, neću govorit ni o onima koji ne znam sanjaju neke propale tvorevine u Jugoslaviji i to, stvarno me to ne zanima, ali nas je ovdje strah, a mi smo oporba i onda je vaša zadaća da nas razuvjerite argumentima i da u nekom dijalogu normalnom ljudskom je li dođemo do nekih zaključaka. Nas je ovdje strah, kolega Kujundžić je o tome dosta govorio u ime Kluba Mosta, da se na jedan način centralizira moć ministarstva i zato nam je važno da nam argumentirate snagu općine, grada, županije, da se tu ne izgubi ta priča, ta odnosa, prostora našeg je li odlučivanja o našem prostoru, o čemu se ovdje danas puno govori i je li istinita tvrdnja da je onda u doslovnom smislu centralizirano sve toliko u jednoj, u jednoj moći države i da onda praktički, to je kolega Kujundžić rekao, ne znam jel, jel moguće da neko stvarno sunčanu elektranu želi izgraditi praktički blizu, ne mogu reć tik, al blizu vaše kuće bez neke rasprave, bez vašeg znanja možda, jel to moguće ili to, ako to nije moguće samo to recite, pa ćemo bit svi na miru jer onda, onda ljudi znaju je li kamo ide cijela priča, da se čovjek, onaj mali čovjek ne dogodi izbacivanje iz vlastita prostora i ovdje smo čuli pravne formulacije, sve to, to na koncu nije ovaj ni moja struka, nit ću se time baviti, al meni je važno ono što dolazi odozdola i od ljudi, a to su ove stvari koje vam ja govorim. Dakle, ako pričamo o, o obalnom području ne može se zabranit građanima, ljudima našeg kraja da dođu na pješčanu plažu, to je nedopustivo i to vas ja molim, vi ste ministar, vi to možete riješit i jako je važno to riješit.
Drugo, u krajnjem smislu neke primjene, stanovi za najranjivije, oni se mogu graditi i usred neke industrijske zone, o tome je isto kolega Kujundžić govorio. Dakle, puno tu problema na nama se javljaju neki upitnici, molim vas da onda vi nam to objasnite jel stoji ta stavka da pristup čestici, ako postoji bilo kakav pristup apsolutno bilo kakav onda ni urbanistički plan više nije potreban. To su isto pitanja na koja mi želimo od vas odgovor, jer ne želimo da naši ljudi, da građani Republike Hrvatske, Hrvati i Hrvatice praktički ostanu bez tog svog prostora. Prostor je sve, prostor je država, prostor je ono što mi ne smijemo nikako izgubiti. Prostor je naš identitet i tko nam uzme taj prostor uzima nam pravo na budućnost i to se vidi ovdje iz konkretnog primjera Hiltona. Dođe neki majstor pun para, gradonačelnik Obersnel je bio gradonačelnik Rijeke, ovdje naš prisutni župan, Komadina župan i tko je taj koji je u ministarstvu rekao evo konkretno zatvorit ćemo sve pa nek' se kupaju bogataši, a vi Riječani morete poć tamo na grote, pa po grotama hodite je li, pa se hitajte va mora na glavu sa grota jer ste vi je li znate ono plebsi ne? A mi ćemo tu pit koktele, slušat muziku, mi ćemo tu se sunčat, mahat će nas sa palminim granama jer mi to moremo. Mi smo puni ka brod i mi to moremo, a vi Riječani jel' ha i furešti, naravno Rijeka je puna furešta je li, a vi pođite tamo po grotama. E pa nećemo majstori! Nećemo i ako ste vi tako tvrdoglavi, pa nećete vi ispilit pa o.k. ćemo poć pa ćemo pilit ogradu, pa će to bit zadaća saborskih zastupnika pa nek' mandatno-imunitetni kak' se već zove komisija raspravlja i odbija je li skidanje imuniteta jer će to onda isto se ponašati kao što ste se ponašali u skladu svih ovih godina od početka samostalnosti Hrvatske, a mi ćemo saborski zastupnici imati jednu interventnu jedinicu koja će onda borit se za pomorsko dobro, borit se znači za naše plaće pa ćemo poć okolo i evo pilit ćemo ograde ako smo do toga došli da je to naš posao najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Hrvatskoj.
Ovdje je s pravom upozoreno da propisane mjere za suzbijanje nezakonite gradnje nisu dovoljne i molim da do drugog čitanja da uvažite sve one stvari koje su dobre i koje treba uvažiti kako bi onda i ovaj zakon koji je najveća promjena u posljednjih 20 godina ipak bio smislen i štitio malog čovjeka.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Miletić.
Za repliku se javio kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Poštovani kolega Miletić zapravo sa ovim primjerima ste otvorili ključno pitanje, jer cijeli dan vidimo bitku gdje dva rova sa lijeve i desne strane jedni druge optužuju za različite slučajeve, a kad vidimo zapravo te stvari se događaju i jednako ovisi tko je gdje na vlasti. To znači u Zagrebu, u vašoj Rijeci, u Istri, sjetimo se Končara, pa se sjetimo te cijele Linićeve ergele Joze Kalema da sad ne nabrajam. Dakle, očigledno je da ta struktura koja je naslijeđena iz onog nesretnog komunizma sada se pretvara u crvenu buržoaziju kako su to oni nekada govorili i ta pohlepa, bitka za vlasništvom je ključ. Dakle i u oba dvije stranke postoji ta struktura, pa me zanima što vi, je li mislite o tome kao mlađi čovjek koji se ne možete sjetiti toga vremena, a neka istraživanja koja smo radili tamo krajem devedesetih u Institutu Pilar pokazuju da su i u HDZ-u i u SDP-u zapravo su ista, …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… znači da je ta pljačka bila raspoređena jednako užasna.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala predsjedavajući.
Profesor Jurčević stvarno je bilo dobro čuti isto tu struku povjesničare koji se bave tom temom, ono što sam ja uspio pročitati. Činjenica je da posljednji zakon koji je Jugoslavija donijela i možda mnogi na to zaboravljaju jer jednostavno ljudi nisu stavili svoj fokus je zakon koji je onemogućio porijeklo imovine. Dakle, to je posljednje istraživanje porijekla imovine, to je posljednji zakon koji je ekipa donijela. Zašto? Ukinula naravno. Zašto? Pa zato jer su znali što će se događati poslije devedesetih. Događat će se privatizacija i ostalo u kojoj su oni sudjelovali, dakle UDBA, Centralni komitet, cijela ta priča. Oni su točno vidjeli šta se događa i onda su rekli mi ćemo lijepo ukinuti Zakon o porijeklu imovine, tako da kad budemo svi skupa hapali i namirivali sebe i svoje da jednostavno nitko ne može istraživati. I onda ti sa plaćom karikiram od 6000 kuna odjednom kroz pet godina postaneš milijunaš koji …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… ne znam šta sve ima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za sljedeću repliku se javio kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Pa moram se ponovno javiti, jer valjda nije bilo jasno. Ja naime dobro znam di je ta plaža, ja sam odrastao kraj te plaže i kupao se tamo kao dijete. Naime, država je dala koncesiju zatvorenog tipa sa mogućnošću ograđivanja ali bez mogućnosti naplate. Ni jedna plaža u Primorsko-goranskoj županiji nije isključena iz opće uporabe. Znači svaki građanin može doći na svaku plažu. Zašto je ona ograđena? Tako su objašnjavali oni koji upravljaju hotelom Hilton i vlasnici i oni koji su dali koncesiju, a to je ministarstvo jer je na plaži oprema i tamo onaj pod čuvanjem od ovih zaštitara jer je plaža potpuno uređena. Ali nitko ne može po ovom papiru koji je dat, po tom ugovoru o koncesiji zabraniti bilo kojem građaninu da dođe na tu plažu, a ovo drugo ću po diskusiji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Ha dakle iz odgovora poštovanog kolege Komadine jasno je da ću ipak morati ispilit i jasno je kome služe ti zakoni i koje bezakonje se događa. Dakle, nitko ne može onemogućiti Riječanima i Riječankama da dođu na plažu besplatno, da se mogu tu kupat ali Hilton je uveo zaštitare koji ljude, koji doplivaju na tu plažu tjera, odnosno ne da ljudima da izađu iz mora i to će ljudi posvjedočiti na pressici.
Ono što ja mogu ja ću poštivajući stvarno kolegu Komadinu poslat ću mu privatnu poruku na Whatsapp. To će biti posebna jedna akcija. Ja ću doći sa brusilicom, pa može se on pridružiti i skupa ćemo lijepo to sve hitit va more, pa onda neka si oni svako razmišlja dalje šta će. I koji god od zastupnika iz moje 8. izborne jedinice želi se priključit drage volje dođite, pa ćemo zajedno napravit tu akciju i kolega Boriću isto dođite i skupa ćemo lijepo to ispiliti i baciti u more.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Marin Mandarić kojega nema tu pa gubi pravo javljanja za danas. Slijedeći na redu je kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi predsjedavajući, štovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege zastupnici. Slušajući danas čitav dan ovu raspravu nekako čovjek dođe do zaključka da kad se plasiraju van nekakve lažne teze da je najteže braniti istinu, a istina je napisana u ovom zakonu i sve ovisi kako će bit prezentirana putem medija u javnost. Naime, ovaj prijedlog zakona ide u susret građanima, ovaj prijedlog zakona ide u susret jedinicama lokalne samouprave i ovaj prijedlog zakona ide u susret investitorima. Ovdje smo čuli svašta, s one strane koja kritizira ovaj zakon, a nismo čuli ništa konkretno osim da struka nije sudjelovala u pripremi ovog zakona i da se struka njemu protivi. Naime, jasno je rečeno, zapisano i ministar je u svom uvodnom govoru rekao da je struka Komora arhitekata dala 10 polazišnih točaka na osnovu kojih je napravljen ovaj zakon i koje su sve praktički uvažene. Ovdje smo govorili o širenju građevinskih područja, međutim nema širenja građevinskog područja tamo gdje nema osnovne infrastrukture, a osnovna infrastruktura su pristupne ceste i kako je rečeno prema mjesnim prilikama odvodnja. Ali nije samo to nego sve ono što je potrebno izgraditi na tom području. A da bi jedinica lokalne samouprave širila građevinsko područje mora odraditi i demografsku studiju, gospodarsku studiju, ukoliko je u zaštićenom području konzervatorsku studiju, studiju zaštite okoliša. Dakle nije to posao kako je ovdje protumačeno i kako su nam napisali iz Udruge arhitekata da je slabljenje nadležnosti lokalne samouprave i regionalne i da je donošenje prostornih planova mimo demokratske procedure. Ako govorimo da pokretanje prostornih planova se donese odlukom gradonačelnika što je po meni potpuno u redu jer je to izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, koji mora stajat iza svoje odluke. Ako znamo da prostorni urbanistički plan, detaljni plan uređenja, da usvaja gradsko ili općinsko vijeće, gdje je tu zaobiđena demokratska procedura. Govori se o vremenskom roku od 5 godina i ono što sam rekao u raspravi, ponavljam i sada, ministar je ovdje glasno i jasno rekao. Jedan rok razuman se mora postaviti. On je u ovom slučaju prijedlogu zakona 5 godina, može biti 7, može biti 10 ali taj rok mora biti postavljen i on se mora znat. Ovdje je najviše u raspravi bilo govora o onih 2 godine donošenja urbanističkog plana. Pa jedinice lokalne samouprave, same smo si propisali izradu urbanističkog plana i moramo ga donijet. Propisali smo namjenu tog prostora. U našem prostornom planu proveli javnu raspravu i sve ono što je donijelo gradsko vijeće da bi se taj plan usvojio. Ako nismo u mogućnosti ga donijet, onda ne smijemo ga stavljat u prostorni plan, ne smijemo investitore i vlasnike zemljišta dovodit u zabludu da nešto imaju što vrijedi, što je građevinsko, a da na kraju mu nismo omogućili da to građevinsko realizira. I upravo ovaj urbanistički projekt koji se predlaže ovim zakonom, ide u tom smjeru da se omogući u što kraćem vremenu realizacija nečega što nije moguće u razumnom roku odradit. Da li to bile dvije godine, tri godine ili koji god vremenski rok u, u ovom dijelu donošenja prostornog plana mora bit sagledan. Mi ne smijemo ispunjavat pjesničke, muzičke želje naših građana u onom smislu, imam poljoprivredno zemljište pa želi da mi bude građevinsko pa ću mu povećat vrijednost. Ne možemo. Ovdje govorimo o solarnim elektranama, o solarnim elektranama i pogodovanju nekome. Taj zakon je donesen i rasprava provedena 2012., 2013. je stupio na snagu. U ovom novom prijedlogu zakona ništa se nije promijenilo, sve je ostalo isto, ali solara imamo diljem Hrvatske. Npr. u mojoj poslovne industrijske zone grada Bakra na mom području, imamo možda jedno od većih solarnih polja jer brojne hale na svojim krovovima imaju solarne elektrane, za njih se ni ne zna. Ali smo isto tako omogućili i u obodu te poslovne zone, mogućnost gradnje solarne elektrane za potrebe upravo te poslovne zone. Ovdje brkamo čitavo vrijeme kolegi Boriću sam spomenuo u replici, izvlaštenje i komasaciju. Eksproprijacija, svjedoci smo i dan danas brojne jedinice lokalne samouprave i na mom području je to tako da je zemljište svojevremeno za vrijeme Jugoslavije ljudima naprosto oduzimano, da dan danas vodimo brojne sudske sporove za povrat tog istog zemljišta. Oduzimane su i nekretnine, oduzimano im je zemljište, kuće, stanovi i dan danas ti sudski sporovi se vode i troše ogromne resurse jedinica lokalne samouprave na čijem su području i države. Ovdje institut izvlaštenja u ovom zakonu ne postoji ali institut izvlaštenja je pravičan jer on vraća vrijednost zemljišta, tržišnu vrijednost zemljišta vlasniku. Institut komasacije koji se u ovome zakonu predlaže nema veze sa izvlaštenjem. Ima veze s onim što rade u Sloveniji, u Njemačkoj, u Austriji, u zemljama na koje se svi pozivamo kao nekakve primjere razvoja gospodarskog i kamo naši ljudi odlaze. Dakle komasacija ako imamo na prostoru poslovne zone ili nekakvog građevinskog zemljišta manje parcele koje se jednostavno ne mogu stavit u funkciju, a u nečijem su vlasništvu i imamo investitora koji žele na tom prostoru gradit i ima dostatnu površinu zemljišta ali mu ta mala čestica nečija smeta. Nije da će mu se oduzet, nije da će ga se obezvrijedit jednostavno će mu se dat zamjensko zemljište na poziciji na kojoj će mu ono omogućit da i on realizira nekakav svoj projekt ukoliko je dostatno i veliko. Imamo bezbroj primjera gdje su nam prostorni planovi blokirani zbog takvih situacija i upravo ovaj prijedlog urbane komasacije proizašao je iz struke. Njega je predložila struka i onda moramo uvažavat tu i struku i ovdje čitavo vrijeme provlačimo tezu struka nije sudjelovala u izradi ovog zakona. Pa struka je naše ministarstvo, državna tajnica je struka, ministar je struka. Nisu to ljudi koji iz rukava nešto bacaju. Ovdje nismo govorili o onome što se dogodilo prije ovog zakona, o onome dijelu kojeg smo isto tako kritizirali, nakon potresa sve stoji, ništa se ne obnavlja, nesposobni, dok je se, dok se donio novi zakon u kratkom roku je obnovljen kompletan prostor pogođen potresom. Nitko to više ne spominje jer je to nešto pozitivno. Stalno se ide na nešto negativno, negativno. A u ovom trenutku okrenimo se oko sebe. Nema dijela ove naše predivne zemlje u kojem se nešto ne gradi, u kojima se ne realiziraju ogromni kapitalni projekti. Evo i moj bivši župan je ovdje nek posvjedoči na prostoru Primorsko-goranske županije. Od druge cijevi tunela Učka prema Matuljima, od pokretanja ovog dijela zaobilaznice od Selca prema Povilama, od sad pokretanja od Križišća do Selci, od ravničarske pruge koja se priprema i projektira koja isto tako ulazi u ovaj prostorni plan kao nekakav strateški projekt ove države. Nemojmo bit takvi. Država iz godine u godinu ide u sve boljem smjeru, sve više se gradi, sve više radnih mjesta se otvara. Pogledajte samo ovaj dio koji je odrađen sa LNG na Krku i sad ovom drugom cijevi od Zlobina prema Bosiljevu, od MRS-a. Energetski smo neovisni, o Hrvatskoj se raspravlja u Srbiji, u Mađarskoj i u Slovačkoj. Energetski pravci idu preko naše zemlje, ogroman je interes investitora otvaranjem Rijeka Gateway projekta na našim područjima oko Rijeke za logističke centre. Došao je Merz, dolazi sad Korea, dolaze nam Danci, dolaze nam Nijemci, dolaze stranci koji žele ovdje investirat u ovaj naš kraj. Generirat razvoj gospodarstva i zašto tim ljudima prostornim planom, urbanističkim planovima poslovnih zona, ne omogućit da realiziraju svoj projekt, da u Hrvatsku donesu novac, sredstva, da ovdje investiraju, da ovdje plaćaju poreze, da ovdje zapošljavaju ljude, da gradovima, općinama plaćaju komunalne doprinose i komunalne naknade. Evo primjer Koree koja je sad na javnoj dražbi kod mene ponudila na prostoru industrijske zone na Kukuljanu 140 eura po kvadratu za zemljište koje je grad prije toga infrastrukturno opremio o svom trošku, upravo zahvaljujući urbanističkom planu i prostornom planu i promišljajući na način razvoja, na način da se investitorima omogući izgradnja na tom prostoru. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Tako ne radimo mi samo u Bakru već diljem Hrvatske i budimo pozitivni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Imamo nekoliko replika. Prvi na redu je kolega Darko Sobota. Izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče. Kolega Klarić tokom današnje rasprave i tokom današnjeg dana vezano uz ovaj zakon se stalno spominje da ovaj zakon zapravo pogoduje investitorima solarnih elektrana, a i sami ste u svome izlaganju spomenuli solarne elektrane i neka iskustva vezana upravo uz vaš grad pa vas molim za vaš komentar i vaše razmišljanje.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Zahvaljujem kolega Sobota i ministar, a i sada ja smo rekli ono čemu smo svjedočili jer smo oboje bili evo i gospodin Borić tada u to vrijeme u tom sazivu zato je šteta šta nema nekadašnje ministrice Anke Mrak Taritaš ovdje, možda i ciljano nije došla jer dobro zna ovu problematiku. Dakle te odredbe su proizašle iz tog zakona koje SDP-ova Vlada 2012. predložila, 2013. u zakonu stupila na snagu. U ovom trenutku se apsolutno ništa nije promijenilo. Dakle u tom zakonu ono što je pisalo tada, što su oni napisali je i sada u novom prijedlogu zakona i to je nešto što jednostavno je neshvatljivo da netko tko pripremi, odradi zakon, a možete poslušat i raspravu našeg sadašnjeg ministra. Toga se dobro sjećam pa i moju i …/Upadica Penava: Vrijeme./… gospodina Borića gdje smo govorili upravo na ovaj način.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepa. Kolega Klarić evo, svi zakoni loši, vi ste gradonačelnik koji je počeo svoj 7. mandat. Od jedne neugledne industrijsko poslovne zone sa stotinjak zaposlenih ona danas ima preko 4 tisuće, ne znam točno koliko i gradi se i dalje, imat će i više. Koristeći sve alate prostornog planiranja, sve zakonske akte. I sada slušamo ovo što slušamo sa lijeve strane. Oni nemaju takvih, jednostavno nebriga. Prije vas je bio SDP tamo, ništa. I sad moramo biti mi ti koji prihvaćamo njihovo vizionarstvo, da je ovo sve loše, katastrofa, da bi valjda živjeli u državi kakvu oni clikaju. Mi to nećemo i štitimo interes građana i u ovim prostorima gdje su određeni UPU da ne izgube vrijednost koji su im oni umanjili jer ih žele skinut glasanjem protiv ovog zakona. Pa što da kažemo građanima, slušajte nas koji smo pokazali da znamo, možemo i učinimo koristeći zakone koji su dobri ili slušajte njih tako da će oni glasat protiv ali će vas spasit. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Evo, vi recite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Je kolega Borić, istina je. Zatekli smo zapuštenu, devastiranu poslovnu zonu za koju su svi govorili zona sumraka i mjesečeva površina. Sad je 290 firmi i preko 6 tisuća zaposlenih i trenutno je u izgradnji 10-ak hala. Ali ono što je poanta svega toga, da smo u svemu tome imali i suport države jer 2011. godine dobili smo 260 tisuća kvadrata zemljišta koje je bilo vlasništvo RH s ugovorom da ga stavimo u funkciju i mi smo ga stavili u funkciju ali stavili smo ga u funkciju zahvaljujući što smo znali što želimo i izradili smo prostorni plan, urbanistički plan, imali smo sukno i škare u tome. Nit nas je u tome sprječavala država, niti bilo koja druga institucija. Gradili smo infrastrukturu, dovlačili poslovne subjekte, a samim tim što smo realizirali omogućili smo im izgradnju tih njihovih objekata. Da nismo napravili urbanistički plan, da smo čekali pet, deset godina da ga napravimo i dalje bi bila mjesečeva površina …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… i dalje bi bila zona sumraka.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Pa drago mi je slušati gospodina Klarića, ali je mogao spomenuti kad je rekao da je pomogla država, da je pomogla i županija, jer je županija upravo prostornim planom i koliko se ja sjećam upravo sam ja poslao našeg šefa prostornog planiranja za predsjednika nadzornog odbora zone i napravili smo plan prostorni zone i tada je počela ova prodaja i gradnja objekata, tako da smo tamo zajednički taj dio i bili smo i prvi koji smo napravili prostorni plan po novom zakonu.
I odatle može cesta za Žutu Lokvu, odatle može luka, odatle LNG …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… i tako dalje.

Penava, Ivan (DP)
Nije meni drago što zlorabite institut povrede Poslovnika, a nije mi ni drago što vam moram izreći drugu opomenu, ali eto tako je.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Dalibor Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Evo i ja ću prekršiti Poslovnik. Županija vam je uredila prostorni plan, a SDP vam je donesao odličan zakon, pardon 2013. koji danas toliko spominjete pa ste mogli to sve urediti po urbanističkim planovima. Jel' tako? Jako teško.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Jednako kao i u prethodnom slučaju kolega Domitrović dobivate drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
238. Kolega Domitroviću 2004. i 2013. je puno godina razlike. Od 2004. od kad je HDZ na vlasti u tom gradu se krenula graditi industrijska zona, a gospodin Komadina i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije bilo je u skladu sa prostornim planovima grada Bakra. No međutim, eto u mojih 20 godina u to vrijeme gospodin župan Komadina je bio samo jedanput kod mene u poslovnoj zoni …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… i to kad sam rekao da mi ne dolazi nitko osim njega.

Penava, Ivan (DP)
Kako je bilo riječ o replici, također dobivate prvu opomenu.
I prelazimo na treću repliku kolega Goran Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani zastupniče Klarić, pa evo na tragu replike gospodina Borića, a obzirom da i čujemo da ipak grad Bakar ništa nije napravio ja ću vas ipak pitati da li je evo vama kao gradonačelniku dugogodišnjem taj institut …/Govornik se ne razumije./… komasacije bi pomogao i ubrzao vaš proces oko poduzetničke zone i kako smatrate da bi to moglo utjecati na formiranje novih stambenih zona unutar grada Bakra.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega iskoristit ću repliku da dam jedan primjer. Kad smo se izdvajali iz Rijeke svi okolo gradovi bez obzira bio SDP ili HDZ na vlasti bili smo da ne kažem sirotinja. Tada i u to vrijeme je proračun grada Bakra bio nekih 2 i nešto milijuna kuna. U ovom trenutku kad bi zbrojili proračune, brojeve stanovnika, investicije koje imaju svi ti gradovi oko Rijeke veći smo i jači od Rijeke. Tu ne mislim samo na HDZ-ove gradove već i na SDP-ove, PGS-ove i sve okolo. I to je jedan primjer što znači promišljena politika i što znači obnavljat Galeb, a ne razvijat poslovne zone. To je razlika između nas.
Ili u nekom drugom dijelu u onom smislu kad govorimo o prostornom planiranju, a ovo je upravo danas tema prostornog plana. I da nismo imali viziju i da nismo ih uskladili te svoje prostorne planove sa svojom vizijom ne bi imali takve rezultate niti Kastav, niti Bakar, niti Čavle, niti Kraljevica, …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… niti Kostrena.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Kolega Klarić kažete i to ste jasno i glasno rekli, da urbana komsacija nema veze sa postupkom izvlašćenja. Jel' tako? To ste rekli. Možete li objasniti članak 136. stavak 5. koji kaže provedba postupka urbane komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku. Znate di se spominje interes Republike Hrvatske? Evo ako ne znate reći ću vam ja.
Zakon o izvlaštenju, tamo se jasno kaže da se smatra da je interes Republike Hrvatske utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske. I to se ovdje dogodilo. Posebnim zakonom ste propisali da je komasacija u interesu Republike Hrvatske i sada privatni vlasnici mogu na temelju interesa Republike Hrvatske izvlastiti manje vlasnike jer tko može raditi urbanu komasaciju? Svaki vlasnik koji ima …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… 51% ili više.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Znate što je interes Republike Hrvatske? Na svu sreću da, evo a na žalost Zagrepčana da ste dobili vlast u Zagrebu i mogućnost realizirat te procese. Ali interes i sreća Republike Hrvatske je da građani Republike Hrvatske u svim gradovima i općinama na području Republike Hrvatske vide tko je Možemo! i da takvi kao što ste vi nemaju prilike doći devastirati te gradove i te općine kao što ste Zagreb.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Dubravka Lipovac-Pehar, izvolite.

Lipovac Pehar, Dubravka (DP)
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani kolega Klariću završili ste svoje izlaganje sa rečenicom budimo pozitivni, pa u tom smjeru ću vam i postaviti pitanje. Danas vas je ministar evo i pohvalio kako ste jedan uzor kao čelnika jedinice lokalne samouprave, a sami ste u svom izlaganju danas rekli kada prepoznate investitora mijenjate planove sa željom da se otvaraju nova radna mjesta i da se nešto proizvodi kod vas u vašoj jedinici lokalne samouprave, pa me evo zanima što vi poručujete čelnicima koji su statični po tom pitanju, koji ne prepoznaju investicije i koji ne žele mijenjati planove kako bi ostvarili povećanje radnih mjesta i povećanju proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Evo zahvaljujem se na ovom pitanju jer je konkretno i pravo i upravo je to primjer kako moramo promišljat. Dakle, investitor je čovjek koji dolazi, firma koja dolazi na neko područje uložiti svoja sredstva i moramo napravit sve da mu omogućimo da se to realizira. Moramo mu izgradit infrastrukturu, moramo mu napravit ono što sad u ovom zakonu donosimo, moramo mu pripremit prostorni plan, urbanistički plan uređenja i omogućit da ne čeka jer investitor, ja uvijek to govorim, je plaha roba. On dolazi tamo gdje, gdje mu je sve spremno i gdje što prije može realizirati svoju investiciju.
I upravo je to primjer, ne zato što je Bakar uspješan jer takvih uspješnih gradova u RH ima na desetke, ali brojni investitori bi radije išli investirati ne znam u Rijeku ili Kostrenu ili u neki grad bliže mora nego u mojoj industrijskoj zoni ali tamo nemaju ono što dobiju kod mene u mome gradu. A moram istaknuti da sve ovo što pohvale idu na nekakvo moje ime da to odradi 25 ljudi. Rijeka ima …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… 550 zaposlenih nema pola projekata koliko mi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Uvaženi kolega Klarić u svojem izlaganju rekli ste da je moguća i gradnja izvan građevinskog područja. O tome su danas pričali i kolege iz Možemo! i onda su rekli da tamo će doći netko tko ima veliki novac, to će sve pokupovat, napravit će tamo ne znam nebodere, uzurpirat će sve, razvlastit će sve i to je krađa u, još jedna krađa u režiji HDZ-a.
Međutim, recite nam tko može graditi izvan građevinskog područja, zašto može graditi izvan građevinskog područja, da li su to stanovi za priuštivo stanovanje, da li je to za one obitelji koji nemaju riješeno stambeno pitanje ili za ovo šta kažu kolege iz Možemo!? I može li se to graditi bez predstavničkih tijela lokalne samouprave, znači da li će općina na čijem se području …/Govornik se ne razumije./… znati sve o tome i zapravo odlučivati da li je to moguće ili nije moguće?
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega moj prostorni plan zato što je to bila volja grada Bakra može se van građevinskog područja trenutno gradit vatrogasni dom ili planinarski dom. Sve ostalo je ovisno o prostornom planu iako ovaj novi prijedlog zakona tamo gdje nema raspoloživog za ovu potica… ne za poticaj, priuštivo stanovanje se može odobrit ukoliko nema.
Ali htio bih gospodinu Živkoviću reći par riječi. Dakle, komasacija nije predmet izvlaštenja. Ona nije, na osnovu njega se ne može gradit, niti akt o gradnji, brkate, a ako ne brkate onda svjesno obmanjujete javnost.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Kolega Klarić vi ste baš nekako predvodili u omalovažavanju struke i na odboru gdje ste ih nazvali društvima pjevača pa i danas u ovoj raspravi. I sada ste rekli da je struka ministarstvo. Ok, ali ja bih vas ipak podsjetila što piše u Zakonu o pravu na pristup informacijama Članak 11. gdje je e-savjetovanje obavezno, pa bih vas podsjetila na Zakon o instrumentima politike boljih propisa koji je na snazi od 1. siječnja '24., prema tom zakonu jedan od instrumenata politike boljih propisa jest savjetovanje sa javnošću. Budući da struku niste čuli u e-savjetovanju struka je poslala ova dva pisma koja smo dobili u zadnjih 5 dana, pa možda biste ipak trebali obratiti pažnju na to što struka govori.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolegice Raukar ja ne uvaža… omalovažavam struku, ona je sa ovim što je napisala danas na neki način sama sebe omalovažila. Ništa konkretno, ništa stručno u onom smislu što bi trebalo napraviti i što bi trebalo doraditi u ovome zakonu.
A kad govorimo o onome da struka nije sudjelovala u ovome odakle tih 10 polazišnih točaka koje je upravo struka Komora arhitekata RH dala i usaglasila sa ministarstvom na osnovu čega je napravljen ovaj prijedlog zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovani kolega Klariću nije mi jasno kako ste vi uopće uspjeli napraviti sve to i sva postignuća koja imate i koja evo vam priznaje i oporba u vašem gradu, a evo kako kaže kolegica Urša apsolutno ne priznajete struku. Tko je to vama radio onda, neki laici tamo neki primitivci, di ste našli te koji su vama radili? Tko je to vama radio i kako ste vi to uspjeli, kako vas nije zatvorilo uopće dosad, kako ste vi to radili? To je interesantno javnosti. Znači struku ne priznajete, ne znate ništa, uspjeli ste nešto napraviti, još vas nije zatvorilo. Tko vam je radio, daj otkrite nam tajnu koji su to stručni, tko je to radio onda kod vas?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Dug je popis struke koja je odrađivala sve te projekte odnosno pripremala, ali netko je morao donosit odluke, a te odluke je donosila politika. Dakle, gradonačelnik i gradsko vijeće. Sve ostalo je odradio onaj koji je za to se školovao i onaj tko to zna i njemu za njegov rad je taj isti grad kao što to sve ostale općine i gradove isplatio odnosno platio to njegovo znanje ono što je on napravio. I ne samo urbanisti već i brojni projektanti jer je trebalo isprojektirati vodovode i kanalizacije i plinovode i ceste na kraju krajeva i ravnanje terena na brdovitom području.
I sve to, sve to je odradila struka koju izuzetno poštujemo ali ne mogu reći da struka koja opstruira zakon kojeg ovdje donosi politika da je dobronamjerna. Naročito …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… ako ima teze kakve ima opozicija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu pojedinačna rasprava je kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovane kolegice i kolege pored ukupno 24 intervencije koliko sam pobrojala u zakonodavni okvir RH kojim se regulira prostorno uređenje i gradnja od početka neovisnosti i to samo kod osnovnih zakona ne računajući podzakonske akte, ostale resorne zakone, programe, strategije, planove državne razine, županijske, gradske, općinske prostorne planove. Mi i dalje danas s obzirom na ono čemu svakodnevno svjedočimo u praksi ne možemo reć da smo zadovoljni našim općenitim odnosom prema prostoru i u tome nitko nije nedužan, a upravo je prostor u smislu zemljopisnih osobitosti, prirodnih resursa, kulturne baštine, naše najveće nacionalno bogatstvo, bogatstvo koje s jedne strane smo obavezni čuvati kao javno dobro, a koje opet s druge strane privatni vlasnici i gospodarstvo žele kapitalizirati za osobno dobro, ali isto tako i na opću korist i u tome je taj stalni, stalni pokušaj balansiranja gotovo na žici i zakonodavca i arhitektonske struke kako bi se zaštitio prostor, a istodobno zadovoljile potrebe i investitora i naravno hrvatskog gospodarskog razvoja i to ne samo na području turizma u kojem naša Vlada recentnim zakonskim prijedlozima nastoji obuzdati nabujalo rentijerstvo i apartmanizaciju, te ga preusmjeriti upravo prema visokokvalitetnoj ponudi usluga u poticanju hotelijerstva, već i na području i razvoja poljoprivrede kao prerađivačke i proizvodne industrije i sav taj ukupni gospodarski razvoj naše zemlje upravo se temelji, u tome je ovisan na našem blagu, na našem prostoru i otkada je najavljeno upućivanje ovih triju prijedloga zakona u saborsku proceduru, a osobito ovih posljednjih dana otkad su uvršteni upravo na dnevni red, saborska oporba se svim, svim silama trudi uzbuniti javnost, prestrašiti svodeći ih uglavnom na jednu jedinu parolu i to pogodovanje krupnom kapitalu, udarajući upravo time na sentiment građana u budućem zastrašivanjem, pa i s prijetećim prstom kako bi zaglušili eter i nadjačali sve poruke o nastojanjima resornog ministarstva o tome koliko su i u kojim segmentima ovi zakonski prijedlozi zapravo značajan i kvalitetan iskorak. I uvijek će bit onih koji će u svakom zakonu naći rupe i provući se kroz njih nekažnjeno, ali bi trebalo svakako u sastavljanju zakona imati i njihov mentalni sklop kako bi ih i u tome preduhitrilo. A o našem pretežito mentalnom sklopu ne samo tzv. krupnog kapitala, već i fizičkih osoba građana govore i propisi kojima se još uvijek čini se uzaludno borimo u sprječavanju bespravne izgradnje koja čak i nije baš u svim slučajevima suprotna načelima zaštite prostora, al je realizirana upravo mimo zakonskih procedura i tu u potpunosti podržavam ministra Bačića koji je najavio kako će upravo to postati kazneno djelo. Međutim, ne manje opasne su one izgradnje koje su se realizirale legalno, a devastiraju prostor zahvaljujući upravo provlačenju kroz rupe propisa ili uz njihovo proizvoljno i pristrano tumačenje od strane pojedinih službenika u nadležnim lokalnim tijelima. I dok s druge strane imamo ogromnu hrpu, većinu dobronamjernih investitora, kako građana tako i gospodarstvenika koji zaista pošteno, strpljivo i često na rubu živaca pribavljaju svu zakonom propisanu dokumentaciju, pa nerijetko i uprkos tome ne uspijevaju realizirati svoje projekte ili od njih i odustaju jer im primjerice taj isti lokalni službenik opet proizvoljno tumači propise, ali u njihovom slučaju suprotno namjeri zakonodavca i njihovim interesima. I koliko smo samo domaćih, ali tako i stranih kvalitetnih razvojnih investicija izgubili jer nisu imali više strpljenja nositi se s našom administracijom i šumom propisa u primjeni provedenih planova tijekom proteklih 10-ljeća. Koliko je takvih investicija još uvijek blokirano i onemogućeno zbog ne donošenja provedbenih planova upravo niže razine od strane JLS, gradova i općina. Ali evo u petak na odboru SDP-ovci prijete ustavnim tužbama jer se navodno gradovima i općinama novim zakonskim prijedlozima oduzima ustavno i zakonsko pravo u upravljanjem prostoru na svome području. A kolikom je broju građana, vlasnicima zemljišta koje je sukladno donesemo, donesenom prostornom planu uvršteno u zonu stambene i poslovne izgradnje upravo oduzeto pravo kapitaliziranja svoga vlasništva samo iz tog razloga što grad ili općina godinama ne donose prostorni plan koji je obavezan, urbanistički plan uređenja zone i donose li se uopće prostorni planovi promišljeno sagledavajući cijeli prostor u cjelini kad u pogledu njegovih potencijala za sveukupni razvoj zajednice i istodobno u pogledu njegovog očuvanja i donosi li se uopće s iskrenim i dobronamjernim namjerama u njihovoj primjeni utemeljenim na realnim mogućnostima ili se oni donose tek paušalno kako bi se velikim projektima i zvučnim obećanjima samo pridobila potpora birača na lokalnim izborima.
I kazati ću evo ovdje malo o prostornom planu grada Supetra koji je donesen 2017.g. s ukupno reko je ministar u odgovoru na replici s 20 urbanističkih planova, doneseno je proteklih 8.g. samo dvoje, dva urbanistička plana i ta dva nisu u primjeni jer za jedan koji je u gospodarskoj zoni nije do kraja riješena infrastruktura niti zadovoljava izražene potrebe investitora dok je drugi praktično neprovediv jer nisu usvojena urbana pravila za izgradnju. Isto tako važeći prostorni plan grada Supetra niti je usklađen sa zadnjim izmjenama županijskog plana iz 2021., a kamoli da je u skladu sa suvremenim potrebama građana Supetra ali ne zadrži primjerice i lokacije za izgradnju ni novog vrtića, ni priuštivog stambenog zbrinjavanja ni domove za umirovljenike. Tako da vjerujem kako će evo i gradonačelnica umjesto da podnosi ustavnu tužbu radije prigrliti instrumente kojima će se sukladno upravo novim zakonskim rješenjima ipak omogućiti brža, jednostavnija, učinkovitija primjena provedenih planova svih razina, a sve na korist održivog razvoja i daljnjeg napretka lokalnih zajednica, naravno ako su ti planovi promišljeni realno i u dobroj vjeri s iskrenom namjernom u njihovoj cjelovitoj provedbi. I vjerujem kako će izražena zabrinutost dijela stručne javnosti zbog moguće zloupotrebe kod određenih pitanja iz novih zakonskih prijedloga poput urbane komasacije radi učinkovitije realizacije UPU-a aktiviranja zemljišta izvan građevnog područja, radi potreba priuštivog stanovanja i ograničene gradnje na pomorskom dobru, otkloniti daljnjom razradom upravo kod donošenja novog pravilnika pa i kod velikog dijela struke upitne primjene etažiranja kojim se stambena svrha namjerava dopustiti u turističkim zonama u dijelu do 30%. I značajan iskorak su svakako i pojednostavljeni postupci u pribavljaju svih dozvola za gradnju i nije sve u zakonima ni u planovima, nije sve do države, nije niti sve do jedinice lokalne samouprave. Upravo se na kraju sve svodi na čovjeka, na nas, na pojedince koliko je svatko od nas uistinu svjestan koliko je blago naš prostor i koliko je nužno dosljedno, brižno i nepokolebljivo braniti taj prostor od zloupotrebe i jesmo li svi svjesni naše odgovornosti kada kod javnih rasprava u donošenju prostornih planova marimo jedino o tome je li naša čestica u građevino. I što bi još trebali osim donošenja propisa sve uraditi kako bi podigli upravo svijest svi zajedno o prostoru …/Upadica Penava: Vrijeme./… kao javnom dobru.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javila kolegica Nikolina Baradić, izvolite.

Baradić, Nikolina (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovana kolegice spomenuli ste halabuku oporbe vezanu uz navodni kako oni to kažu, utjecaj krupnog kapitala kojom se čini se nastoje dominirati javnim prostorom te time nažalost zasjeniti sve relevantne iskorake, iskorake koji su obuhvaćeni ovim novim zakonima. Molim vas da mi pojasnite koji bi, prema vašem mišljenju mogao biti njihov motiv, što smatrate da se krije u pozadini narativa koji od njih slušamo cijelog dana na raspravi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo meni, ja bi rekla slušajući danas raspravu da s one strane oporbe i nisu svi baš nesposobni jer čuli smo i gradonačelnika Kastava i pohvalu Kastva, oprostite Kastva i pohvalu ministra Bačića da je od 17 UPU-a donia 14. Dakle zastupnik Mostarac čini mi se, jel sam dobro rekla. Je, evo. Sve pohvale, sve pohvale kako, kako dobro radite i planirate i brzo donosite odluke za vaše, za vaš kraj, za vaš razvoj ali očito najveću halabuku među njima i među oporbom dižu upravo oni koji se boje, oni koji su najnesposobniji.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolega Goran Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovana kolegice, pa evo danas ovdje kao da pričamo o dva različita zakona odnosno dva različita tumačenja ovog zakona. Jedno koje tumači ministarstvo i velika većina nas ovdje, a drugi je tumačenje iz redova oporbe. Imam osjećaj kao što ste i sami sad rekli kao da se nečeg boje. Imam osjećaj kao da se boje da će konačno morati donijeti, izglasati na svojim predsjedničkim tijelima sve one urbanističke planove koje su i predvidjeli svojim građevinskim područjima odnosno prostornim planovima. Ja vas molim malo komentar na to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Pa evo naravno da oni s ove strane neće nikako priznati kako upravo ova zakonska rješenja su kvalitetan iskorak, iskorak za lokalnu zajednicu ali cijelo vrijeme kroz ovu raspravu današnju svode ih na teorije zavjere i to je zaista totalni politički njihov promašaj.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Evo kolegice Baričević dajte sad imate priliku objasniti ljudima kako je ovo sve teorija zavjere i odgovorite im na jednostavno pitanje. Kada privatni investitor pokrene komasaciju i ima 51% zemljišta, šta 49% drugog zemljišta odnosno vlasnici drugog zemljišta koji su recimo vaši sugrađani na Braču, šta oni mogu kontra toga i recite mi šta se događa kad oni kažu mi ne želimo biti dio procesa te komasacije. Mi ne želimo da se ovdje gradi hotele jer mi to čuvamo za našu djecu. Šta se točno onda događa Danice, recite građanima šta se događa i molim vas objasnite im ako ćete reć ovu floskulu mogu pokrenuti tužbu na Upravnom sudu, recite im kako tužba funkcionira i odgađa li izvršenje rješenja o komasaciji Danice.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu Poslovnika se javila kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Ma ja bi samo volila čuti od strane evo kolega iz sabora iz kluba Možemo odgovor na pitanje hoće li ili neće koristiti ovaj institut u prostornom planiranju grada Zagreba.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako je bilo riječ o replici izričem vam opomenu i prelazimo sad na odgovor na repliku, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Zastupnice Benčić objasnio vam je ministar 20 puta danas, 20 puta. Dobit će jednakovrijedno zemljište na koje će moći graditi, ali vi Sandra Benčić svojom histeričnom halabukom, vašim prijetećim prstom ispuštate danas cili dan i ove dane maglu, a Možemovci GUP grada Zagreba kao koriste tek za primjer u raspravi a zapravo vi ne vidite prst pred nosom dalje od Zagreba jer nemate niti kapacitet niti vas je stvarno briga što prepoznaju uostalom birači u drugim sredinama jer tamo niste dobili ništa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Ante Sanader, izvolite.

Sanader, Ante (HDZ)
Hvala potpredsjedniče.
Poštovana kolegice vi ste govorili o dobronamjernim investitorima, domaćim investitorima koji ne mogu realizirati svoje projekte i onda ste i hvalili neke jedinice lokalne samouprave kao Kastav, pa onda ste govorili o vašoj lokalnoj samoupravi koja je radila samo 2 UPU-a. Pa o čemu se tu radi onda tu nesposobnost, nestručnost, potkapacitiranost ili što se događa zašto po vama se to tako događa u različitim lokalnim sredinama različiti rezultati?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Da, evo baš sam istakla i Supetar jer ne donosi ažurno prostorno planska rješenja a čiju obvezu preuzima i ne doprinosi zapravo na taj način ne donošenjem razvoju kvalitete prostora nego zapravo suprotno koči, koči razvoj prostora. Sigurno se nečeg boje, ali svakako potpuno, potpuno ovaj koriste na krivi način nepromišljeno ne žele realizirati mogućnost tih prostornih planova i zato su dobri ovi kvalitetni zakonski prijedlozi danas da u roku dvije godine investitor može sam i pokrenuti izradu UPU-a ukoliko se vrat… javi upravo zbog njihovih nesposobnosti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za repliku je kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Ma dvije dobronamjerne stvari. Podnošenje ustavne tužbe nije nikakva prijetnja to je u demokratskoj Hrvatskoj pravo svakog građanina pa tako i nas iz oporbe. Prema tome, kad netko od nas kaže da ćemo podnijeti ustavnu tužbu onda koristimo naše demokratsko pravo, a nikako ne prijetimo.
I druga stvar, ne znam zašto se digla tolika ja bi rekao, a neću reći neću spominjati riječi kao vi šta kažete ali zbog čega je to toliko sad problem ovaj zakon. Imate ministra koji je predstavio ideju ministarstva kako bi trebalo urediti ovaj problem, imate vas vladajuće koji mislite da je to dobro, imate dio oporbe ili većinu oporbe koja misli da to nije dobro i onda opet u tom duhu demokracije koje sam rekao i spomenuo maloprije sukobljavamo naša mišljenja. To ne znači niti da smo mi histerični, niti da ste vi histerični, niti da ste vi zaljubljeni u ministra, niti da ga mi mrzimo …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… niti bilo šta jel. To je demokracija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Evo nova zakonska rješenja naravno odnose se i na HDZ-ove jedinice lokalne samouprave ne na vaše, ali nisam čula evo danas sam čula i od našeg gradonačelnika uspješne primjere, ali nisam čula nijedne iz redova naših da se bune kao što se to bunite vi u SDP-u i ovdje u stranci Možemo!. Ne znam čega se vi bojite i šta želite prikrit s time.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Povrijeđen je Članak 238., ovdje se uopće ne radi ne znam valjda ja, ja se nadam da je to svima jasno, ovdje se uopće ne radi što, kako će ovaj zakon imat posljedice na čelnike jedinica lokalne samouprave već koje će posljedice imati na ljude koji žive u Hrvatskoj u bilo kojoj jedinici lokalne samouprave. O tome mi govorimo cijelo vrijeme.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, kako je bilo riječ o repliciranju moram vam izreći prvu opomenu.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Goran Kaniški, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, kolegice i kolege zastupnici donošenjem predloženih zakona mnoge jedinice lokalne samouprave konačno se probuditi iz svojevrsnog zimskog sna po pitanju prostornog planiranja i same gradnje.
Vidimo da se uvodi novi sustav prostornog planiranja u kojem se prostorne planove izrađuje digitalno u editoru e-planovi čime se po meni vrlo bitno ujednačava način planiranja na cijelom području RH, dakle kako na jugu tako i na sjeveru tako i na istoku.
Općine i gradovi morat će bolje paziti da u svoje prostorne planove ne stavljaju sve i svašta, da samim time pobuđuju nadu kod građana vlasnika parcela npr. uoči lokalnih izbora, a onda kada treba krenuti u realizaciju odnosno omogućavanja gradnje stambenih objekata kroz izgradnju strukture nenadano staju sve aktivnosti.
Važno je istaknuti i dalje sve odluke ostaju na predstavničkim tijelima, vijećima općinskim, gradskim. Bespotrebno je plašenje javnosti iz redova oporbe sa interesima privatnih investitora. Općenito ovim zakonima pojednostavit će se i ubrzati izrada prostornih planova i akata za samo njihovo provođenje. Investitorima se pod kontroliranim uvjetima omogućava gradnja komunalne …/Govornik se ne razumije./… za potrebe svoje građevine odnosno ukoliko isto u propisanom roku ne napravi jedinica lokalne samouprave će se ti, te će se time povoljno utjecati na gospodarska ulaganja u području građevinarstva i povezanih gospodarskih grana koje se vežu uz to.
Uvodi se novi provedbeni alat prostornog planiranja i provedbe, urbanistički projekt koji je mo… čuli smo danas svojevrsni hibrid koji objedinjava značajke lokacijske dozvole, dijela urbanističkog plana uređenja i utjecaja na okoliš.
Važno je za naglasiti obzirom da oporba njime manipulira u javnosti urbanistički projekt donosi odnosno prihvaća predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave, dakle ne investitor.
Kroz uvođenje instituta urbane komasacije kao instrumenta efikasnije provedbe prostornih planova općine i gradovi će lakše rješavati imovinsko pravne odnose za potrebe izgradnje prometnica i komunalne infrastrukture.
Dakle nema urbane komasacije bez donošenja urbanističkog plana uređenja koji donose općinska i gradska vijeća. Pojednostavljuje se i postupak izrada prostorno-planske dokumentacije, odsada u početku izmjena prostornog plana donosit će odluku znači načelnik, gradonačelnik, izvršni čelnik, a ovlast samog prihvaćanja izmjena i donošenja i dalje ostaje na predstavničkom tijelu. Pohvalno je da više neće trebati procjenjivati potrebu izrade utjecaja na okoliš kod planova nižeg reda npr. UPU-a ako je isto već odrađeno kod plana višeg reda npr. prostornog plana. Raduje me da više neće biti moguće daljnje širenje građanskih područja bez da su postojeće građevinske zone minimalno komunalno opremljene, naravno biti će moguća preraspodjela postojećeg građevinskog područja.
Vezano uz predložene odredbe Zakona o gradnji pozdravljam da se uvodi obveza utvrđivanja je li započeto građenje na građevnoj čestici prije izdavanja građevinske dozvole, te plaćanje posebne naknade ako je građenje započelo prije izdavanje te dozvole, naravno to se mo… to će se morati i dostaviti obavijest građevinskoj inspekciji.
Smatram da se predloženim zakonskim izmjenama olakšava gradnja priuštivog stanovanja, ona se može graditi i izvan građevinskog područja ako za isto postoji opravdana potreba npr. ako je čestica koja je van toga već komunalno opremljena. Važno, ono da skrećem manipulaciju od oporbe, investitoru priuštivo stanovanje je sama JLS ili APN, a ne niko ko privatni investitor. Dobro je i da se vode odvojeni postupci za izdavanje građevinskih uporabnih dozvola za manje složene zgrade i za složenije višestambene zgrade, tako da će u slučaju prve biti potrebno priložiti manji broj dokumenata. Daju se i veće ovlasti i odgovornost projektantima koji će moći sami bez sudjelovanja tijela graditeljstva putem električnog programa ishoditi posebne uvjete i uvjete priključenja u roku od 30 dana, znači lako će se …/Govornik se ne razumije./…upravna tijela županije, a isto tako projektanti će morati odraditi posao za koji su i plaćeni, pa je vjerojatno i to razlog tih brojnih reakcija sa terena njihovih. Pozdravljam da se predlaže da građevinska dozvola važi 6.g. za građevine, za koje građevinsku dozvolu izdaje upravno tijelo županije ili grada i 8.g. za građevine za koju građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo umjesto dosadašnjeg dodatnog upravnog postupka koji je opterećivao upravne odjele i samo ministarstvo jer to nam je izuzetno bitno na terenu kao JLS, tako da JLS mogu pripremiti projekte i čekati raspisivanje javnih poziva putem kojih će moći financirati te svoje projekte, a samim time i smanjimo to administrativno opterećenje tijela graditeljstva.
Smatram da je evo danas puno tog rečeno, ali niko nije previše spominjao, je li uopće danas neko spomenuo legalizaciju, da će građani, to je u njihovom interesu, moći ponovno legalizirati one objekte koje su napravili prije 2011.g., dakle taj drugi krug legalizacije. Vjerojatno evo nitko, a mislim da je to od svega danas građanima i najvažnije u današnjim rasprava. Mogu reći da podržavam predložene zakonske izmjene koje će uvelike pojednostaviti proces prostornog planiranja, urediti će područje gradnje, te omogućiti bržu realizaciju projekata priuštivog stanovanja, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Darko Sobota, izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)
Hvala potpredsjedniče HS.
Kolega Kaniški, dakle vi ste rekli da podržavate izmjene ovoga zakona, ali zapravo i kao čelnik lokalne samouprave niz momenata i pogodnosti ste spomenuli, evo ja ću samo jednu spomenuti koju ste rekli i slažete se s njom, a zapravo vjerujem da se to slažu svi čelnici lokalne samouprave, a radi se o produženju važenja građevinskih dozvola, ali ja ću, ne znam jel mi promaklo vaše saznanje na urbanu komasaciju bez donošenja urbanističkog plana uređenja JLS i zapravo imate li vi kakvu viziju i ideju, a znamo da vaša poslovnih zona je jedna od većih na sjeverozapadu gledajući veličinu vaše općine, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.
Molim vas mikrofon.

Kaniški, Goran (HDZ)
Evo poštovani kolega, pa ja mogu reći da je već ranije bilo donesen taj institut upravne komasacije da bismo puno lakše odradili našu poduzetničku zonu, ali i stambenu zonu gdje bismo lakše postigli zajednički jezik sa vlasnicima parcela, lakše okrupnili to usitnjeno dosta zemljište i predali ga investitorima kako bi mogle evo imati i tu poduzetničku zona koja je i danas jako dobro izgrađena, a ono što je najbitnije da bismo svojim mladim obiteljima na područjima Općine Gornji Kneginec mogli priuštiti dakle da imaju svoju parcelu za individualnu izgradnju, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Dario Pušić, izvolite.

Pušić, Dario (HDZ)
Hvala.
Kolega Kaniški, evo nastavno na, na pitanje kolege Sobote, kolege iz oporbe i tzv. ljevice puno puta su danas spominjali termin izvlaštenje u zamjenu za urbanu komasaciju. Ja pretpostavljam da su oni nostalgični prema Jugoslaviji i oduzimanju zemljišta, pa u urbanoj komasaciji prepoznaju izvlaštenje. Ja vas molim ovom prilikom da je, možete li pojasniti razliku između ova dva termina, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Hvala.
Pa evo, ne bih išao samo u srž pojašnjavanja ovoga, postoje zasebno stručni ljudi, al bih zasebno rekao da izvlaštenje postoji i danas, i danas nakon pravomoćne lokacijske dozvole vi možete izvlastiti za javnu infrastrukturu, za prometnice, za sve ono što spada pod, ma vi možete u interesu RH to izvlastiti. Urbana komasacija je evo za nas na sjeveru prije svega način okrupnjavanja usitnjenih čestica da bi ti ljudi mogli znači nakon toga graditi ili nekome prodati to gradilište. Radi se o tome da vi u komasaciju ulazite sa jednom vrijednosti i sa njom izlazite van istom, a po meni ulazite i većom vrijednosti jer na ovoj prvoj niste mogli graditi, a kad okrupnite, kada dođete sa prometnicom te čestice, nakon toga to je veća vrijednost i smatram da je urbana komasacija poželjna znači u urbanim sredinama, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Mate Mostarac, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Poštovani kolega, rekli ste na početku da će ovaj zakon probuditi JLS. Pa ja ću sad samo ovako reći, HDZ je u vlasti u većini gradova i općina u Hrvatskoj i znači ovo smo donijeli zbog HDZ-ovih gradonačelnika i načelnika jer oni spavaju i ne donese UPU-e i zato što većina njih nije donijela UPU-e i sad je država odlučila počet rješavat te probleme, znači sami rješavate svoje probleme, a da pritom onda gradovi i općine koji rade to uredno i kako treba, odlučavate kaznu, znači sami sebi radite posao.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Evo hvala poštovani zastupniče, pa prije svega evo osobno kao načelnik općine evo u ovom trenutku radimo digitalni prostorni plan i dva urbanistička plana, a ovo prije svega za probuditi da li smatrate da je u redu da u gradu Zagrebu nije 50-ak urbanističkih planova doneseno i da pojedini ljudi po tim gradskim četvrtima čekaju da se taj plan donese i u tom cilju je bilo to rečeno da se probude. Znači nekoliko desetaka planova nije doneseno. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za slijedeću repliku se javila kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Kolega Kaniški sjećate se da je SDP donio zakon po kojem su devastirali prostor, devastirali su i na taj način radili su i devastaciju i gospodarstva. Oporbi danas čujemo, svi su investitori zločesti investitori, investitori su i građani i većina investitora je i dobronamjerna. Uostalom kažite mi kako vi mislite da oporba zamišlja gospodarski razvoj bez, bez investicija.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Evo hvala prije svega da iskomentiram, pa prije svega svaki investitor će raditi ono što ste mu propisali. Znači kroz taj prostorni plan, kroz plan nižeg reda i prema vrsti odnosno namjeni te zone u kojoj će raditi. Ja mislim da bez investitora ne može opstati ovaj model današnji naročito ne jer mi svi počevši od nas saborskih zastupnika primamo upravo plaće iz tih poreza koje plaćaju ti investitori.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Uvaženi kolega Kaniški spomenuli ste legalizaciju kao pogodnost koja je dana građanima. Danas je malo spomenuto ali jedna od pogodnosti koja donosi ovaj zakon je to što će naši građani moći dobiti građevinsku dozvolu u roku od 30 dana. A kompletan postupak će vodit njihov projektant za razliku od dugotrajne i mučne procedure koja im je bila do sada. Tko god je gradio obiteljsku kuću zna koliko je postupak taj trajao. Sad ovim novim zakonskim rješenjem omogućava se rok od 30 dana i omogućava se to da kompletan postupak vodi njegov projektant.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Poštovani gospodine Klarić ja posebno pozdravljam tu odredbu da će projektanti kao stručni ljudi biti odgovorniji za provedbu tih posebnih uvjeta. Samim time puno puta je i stranka možemo reći neuka u tome, a isto tako moramo biti svjesni da u županijama i gradovima je sve manje kadrova koji su stručni za izdavanje građevinskih dozvola i tu će biti jedna vrsta rasterećenja tako da će to moći ići puno brže i puno lakše, a sve prije svega u zadovoljstvu građana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Ljubica Jembrih, izvolite.

Jembrih, Ljubica (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani kolega Kaniški, danas smo imali priliku čuti od strane oporbe razna kriva tumačenja ovog zakona. Najviše me čudi nerazumijevanje prijedloga zakona od strane čelnika lokalnih jedinica. Recite mi vi kao čelnik vrlo uspješne općine da li se bojite komasacije ili priuštivog stanovanja da će vam recimo privatni poduzetnici bez vašeg znanja nešto oduzeti ili ćete i dalje svojim pametnim planiranjem privlačiti privatne investicije u svoju općinu na dobrobit svojih mještana. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Kaniški, Goran (HDZ)
Hvala evo pa prije svega pozdravljam predložene izmjene i smatram da će sve te odredbe olakšati rad općine, a isto tako ne bojim se tu posebno ničega jer će sve odluke morati i dalje ići kroz općinsko vijeće, predstavničko tijelo, sve će biti transparentno. Znači svi od svega u cilju javnog dobra. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća pojedinačna rasprava i kolegica Urša Raukar Gamulin. Izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem. Dakle danas smo sa strane HDZ-a pa čak i samog ministra čuli mnogo omalovažavanja struke koja se unisono postavila protiv ovog prijedloga i prije izrade ovog prijedloga godinama zazivajući zakonski prijedlog koji će biti izrađen u suradnji sa strukom, nudeći rješenja i prijedloge potrebne da se sustav prostornog planiranja uredi na način čuvanja prostora i javnog interesa. Zatim su to učinili u javnoj raspravi, a zatim i sada prije same rasprave u saboru. Ministar je odgovorio ljutnjom i zaista moram reći neprimjerenim omalovažavanjem strukovnih udruga nastojeći obraniti neobranjivo i zato ću ja sada ponovno pročitati što kaže struka o procesu javnog savjetovanja jer vidim da vi to niste pročitali.
Javno savjetovanje u oba zakona prikupilo je gotovo 3 tisuće argumentiranih primjedbi zavoda, komora, strukovnih udruga, meritornih stručnjaka i građana. Unatoč tome velik dio komentara nije ozbiljno razmotren. Odgovori su često bili nedostatni, bez pojedinačnog obrazloženja te ograničeni na općenite i proceduralne formulacije iako je struka uložila značajan trud u analizu prijedloga zakona i argumentaciju primjedbi i mišljenje. Posebni je problem izostanak stvarne stručne uključenosti u fazi pripreme zakona iako su imenovana tijela u kojima su i mjerodavni stručnjaci čime je razvidno da je zakonodavni okvir nužno unaprijediti kroz jasan i transparentan postupak pripreme i izrade sukladno preporukama struke u praksi je ta uključenost izostala. Struka je aktivirana tek kad je prijedlog već bio koncipiran te u završnoj fazi, čime je cilj zajedničkog rada na pripremi i izradi zakona ozbiljno narušen. Time su propuštene prilike za sustavno rješavanje problema koje su strukovne organizacije već godinama dokumentirale i argumentirale. Inače važno je napomenuti da je rok za odgovor na primjedbe bio 4. studenog, a ovaj nacrt, nacrti ovih zakona predstavljeni su 30. listopada. Dalje kažu u prvom pismu o samom, o proceduri. Prije finalizacije nacrta zakona održan je niz stručnih rasprava, apela, okruglih stolova i sastanaka na kojima su prezentirana načela djelovanja u prostoru kojem težimo ali i europske prakse, primjeri uspješnih modela te potencijalni rizici neadekvatnog zakonodavstva. Nažalost ključni problemi koje su isticali zavodi, komore, strukovne udruge, znanstvene institucije i stručnjaci nisu sustavno integrirati u tekst prijedloga zakona.
Nužno je stoga osigurati ozbiljnu i argumentiranu obradu svih primjedbi iz javnog savjetovanja. Prostor je javno dobro, a zakonodavni okvir koji ga uređuje mora biti vođen dugoročnim javnim interesom.
Udruženja arhitekata njih 11 upozoravaju na manjkavost proceduralnih radnji u pripremi zakona, te apeliraju na uvažavanje mišljenja i konkretnih prijedloga struke kako bi zajednički postigli ciljeve novog zakona usmjerenog zdravom odnosu javnog i privatnog interesa sa naglaskom na održivom razvoju, zaštiti i kvaliteti prostora utemeljenog na hijerarhiji prostornih planova, jasnim standardima i uključivanju šire i stručne javnosti u skladu sa europskim praksama i nacionalnim interesom.
Danas su nam poslali pak pismo o sadržaju ovog Prijedloga zakona o prostornom uređenju, pa kažu donošenjem kompleta novih zakona jedinstvena je prilika za bolje planiranje našeg zajedničkog prostora iznad svega partikularnog interesa i svakog partikularnog interesa. Međutim, ovakav prijedlog zakona ne pruža adekvatne odgovore za aktualne potrebe sustava prostornog uređenja već ga čak i djelomično razgrađuje te posljedično unazađuje. Naš prostor vrijedi zaslužuje više pa unatoč tome što predmetni zakon sadrži niz stručno neopravdanih odredbi ovdje izdvajamo samo neke od njegovih glavnih nedostataka za koje stručno ocjenjujem da bi mogli izazvati ozbiljne prostorne, društvene i financijske štete za općine, gradove, županije i Republiku Hrvatsku.
Prvo, slabljenje nadležnosti lokalne i regionalne samouprave u planiranju svog prostora. Ključne odluke o planiranju prostora oduzimaju se županijama, gradovima i općinama što je suprotno postavkama Ustava RH, europskim stečevinama, te stručnim utemeljenjima.
Grad, gradnja, protivna prostornom planu i bez demokratske procedure, dakle površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu se graditi neposredno temeljem zakona čak i kada je to protivno prostornom planu čime se isključuje lokalna zajednica iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru.
Tri, ukidanje svih prostornih planova u roku od pet godina. Ukidaju se svi važeći kao i oni koji su trenutno u izradi uključujući i sve planove nove generacije na koje je tijekom prošle i ove godine utrošeno više od 17 milijuna eura javnih sredstava.
Četiri, nastanak pravnog vakuuma i prostornog kaosa. Stručno se ocjenjuje da je nerealno u roku od pet godina donijeti ponovo više od tri i pol tisuće prostornih planova u Republici Hrvatskoj. Prema ovom prijedlogu zakona ostajemo bez važnih prostornih planova.
Pet, degradacija naših gradova i naselja. Dokida se i obezvređuje urbanističko planiranje, a time i hrvatska urbanistička tradicija koja je desetljećima osiguravala planiranje prostora za škole, vrtiće, parkove, ulice i ostale javne sadržaje. Naglašavamo i upozoravamo da ovaj zakon ne ubrzava niti pojednostavnjuje sustav prostornog uređenja. On ga dodatno degradira i razgrađuje, te otvara mogućnost za stihijsku i netransparentnu gradnju. Umanjuje se uloga gradova, općina i županija, te dugoročno zakida najvrijedniji resurs koji imamo prostor. Od 10 točaka Komore arhitekata sam detaljno govorila na odboru, sada na žalost nemam vremena. Ma potpuno je jasno da od navedenih 10 točaka 6 ih uopće nije ugrađeno, a neke su čak od tih 6 potpuno suprotne od predloženog, a 4 su skromno djelomično ugrađene.
Pitanje zašto se toliko suprotstavljate struci? Zašto izbjegavate razgovor i prihvaćanje njihovih prijedloga koje oni već godinama izlažu pa i u ovom javnom savjetovanju, pa i u svojim javnim pismima koje su nam uputili uoči rasprave, a sve sa ciljem sređivanja situacije u prostoru i vraćanju časne tradicije od 200 godina urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Zašto bi to struka ujedinjena predlagala i kritizirala ovaj prijedlog zakona? Pa jedino zato je im je stalo i do prostora i do struke, do prostornog planiranja i urbanizma, stalo im je do javnog dobra. I jedino što sad trebate učiniti to je da se konačno javno, transparentno organizira sastanak strukovnih udruga u ministarstvu, da se saslušaju njihovi argumenti i dogovore najbolja rješenja u najbolje interesu Republike Hrvatske.
Bilo kakvi pritisci na vodstva, udruženja ili komore sigurno neće donijeti ništa dobro. Svima nam treba biti u cilju da se donese zakon koji doista štiti prostor i koji doista štiti javni interes, znači interes svih građana Republike Hrvatske a ne nekolicine pripadnika građevinskog lobija i krupnog kapitala.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Raukar-Gamulin.
Za repliku se javila kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Uvažena zastupnice Raukar-Gamulin jeste li vi dobili odgovor na svoje pitanje što je sa onim suvlasnicima onih 49% kojima će investitor i vlasnik 51 reći e ovo sad je moje, bit će moje jer ja to sebi želim, a HDZ ne daje. Dakle, ne radi se samo o tome da HDZ građanima otima ono što je njihovo na način kako to nisu radile ni one vlasti koje sad navodno HDZ-ovci, dakle bivše komunjare kritiziraju, a zapravo kopiraju sve ono što su bili HDZ-ovci kada su bili članovi komunističke partije koju sada napadaju, pa preobukli kapute u HDZ sada ponavljaju. Dakle, otimaju građanima onako kako im komunistička partija nikada nije otimala kao prvo i otimaju nam i ono što nam je zajedničko, a to je prostor, javna namjena, urbano planiranje i najgore od svega otimaju nam i struku i znanje jer na ovakav način potkopati …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… sve stručne primjedbe to može samo HDZ.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem kolegice Orešković, pa evo i vi ste svjedočili tome da nema odgovora što se događa kada privatni investitor ima 51% pa će kao posljedicu urbane komasacije doći i do izvlaštenja.
Urbana komasacija ponovit ću ne znam po koji put je naravno alat urbanistima i prostornim planerima i on je potreban ali ovo što se dogodilo u ovom zakonu to je da se zloupotrebljava urbana komasacija i daje se prilika privatnicima da izvlašćuju naše građane. U tome je cijeli problem jer urbana komasacija i komasacija kao takva jest i mora ostati prerogativ javne vlasti, države i jedinica lokalne samouprave a ne privatnika.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice Raukar Gamulin, slušam vas koliko 9 minuta ste govorili u kontinuitetu i govorili ste kako ovaj zakon ne valja i sebe ste jedno 20, 25 puta nazvali stručnim, pametnim i mudrim i jedno 30-ak puta ste rekli da zakon ne valja a niste rekli što u zakonu ne valja.
Dakle, taj vaš govor je ona… tipičan ChatGPT djelo, to vi znate i sada kada govorite o urbanoj komasaciji a već vam je 5 puta objašnjeno da ćete upravo vi u gradu Zagrebu imati mogućnost odobriti urbanu komasaciju ili ne. Dakle, nemojte trolati, nemojte lagati i ChatGPT slijedeći put zamolite da vam konkretno kaže što u zakonu ne valja, a možda ste ga zamolili pa vam nije ništa rekao jer je zakon dobar.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
Joj, joj, joj dragi kolega Zekanoviću. Ja sam vam naime citirala pisma strukovnih udruga, dva pisma koja su stigla na sve klubove zastupnika u saboru koje vi niste niti vidjeli, niti pročitali. Cijelo vrijeme sam citirala struku. Ne nisam to ja govorila, to je govorila struka.
Drugo, problem urbane komasacije propisane u ovom prijedlogu jest to da se privatnicima omogućuje da posljedično izvlašćuju naše građane pa će im onda oni će dobiti za to neku siću za te svoje čestice, a onda će kupovati skupe kvadrate na tom istom terenu od tih naših velebnih developera i građevinskog lobija.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javio kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče Članak 238., dakle poštovana kolegice opet niste istaknuli koji članak ne valja, koji stavak ne valja, naglasili ste sebe i nekoliko udruga kao stručne a pretpostavljam da su u ministarstvu ljudi skupljeni s ulice. Oni su do prije par dana radili na placu prodavali pomidore a sad smo ih doveli u ministarstvo neka sastave prijedlog zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izričem vam prvu opomenu zbog repliciranja.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem.
238., vrijeđanje zastupnika, pa pomalo i malo zdrave pameti. Evo upućujem sve zastupnike HDZ-a da si pročitaju ta pisma strukovnih udruga jer u njima je vrlo jasno pojašnjeno koji članci, koji članci ne valjaju i na koji način eto.
A što se tiče urbane komasacije ponavljam otimate građanima, dajete privatnim investitorima i to je …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… sve što imamo za reći.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Izričem vam drugu opomenu zbog repliciranja umjesto povrede Poslovnika.
Za povredu Poslovnika se sada javio i kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče 238., poštovana kolegice opet niste naveli članak i ono što hrvatska javnost mora znati iako ovo sad ne prati puno ljudi, dakle vi niste pročitali zakone o kojima raspravljamo. Isključivo ste pročitali brifing vaših stranačkih PR-ovaca koji i ono što vam je ChatGPT sastavio za vašu raspravu.
Dakle, odgovorno tvrdim da niste pročitali zakone ni ove a niti ijedan drugi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Dobivate drugu opomenu jer je također bilo riječi o repliciranju.
Za repliku se javio kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Jesu li gotovi ovi, ove povrede Poslovnika završene jel?
Kolegice ma s obzirom da ste o tome govorili onda evo ako se vratimo malo unazad nije to baš neka davna prošlost bila, naime kad je paket kako je ministar tad nazvao pravosudnih zakona bio tu u saboru onda je u javnoj raspravi praktički svi, sve primjedbe koje su došle od strane Hrvatske odvjetničke komore su odbijene, sve primjedbe koje su tada došle od pravobraniteljice su odbijene ili nisu uvažene.
Danas imamo zakon ministra Bačića odnosno zakone gdje isto kako smo vidjeli u ovom pismu koje smo svi dobili, svi zastupnici primjedbe stručnjaka i odnosno udruga stručnih nisu uvažene, pa me samo zanima jel vi znate zbog čega je to tako. Ja ne mogu naći niti jedan razuman odgovor jer pretpostavljam da i u Hrvatskoj odvjetničkoj komori ima i SDP-ovaca i HDZ-ovaca, da u arh… da su arhitekti i HDZ-ovci i SDP-ovci. Prema tome ne vidim neki logičan razlog zbog čega se to radi, evo ako vi znate …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… molim vas.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem kolega na pitanju. Da, to je vrlo točno pitanje jer ovo nije neki izolirani slučaj. Sjećamo se jasno i čuvene reforme socijalnog sustava kad je stiglo isto tisuće i tisuće primjedaba svih udruga i komora itd.. Jedino što bi se moglo zaključiti jest da HDZ i vladajuće zapravo uopće ne zanima što misli struka. Da ih zanima samo ono što interesira za određeni zakon interesne neke skupine. I tu je taj enormni problem jer izostaje ono što je smisao Zakona o pravu na pristup informacijama članak 11. a to je da i građani i struka mogu učestvovati u javnom savjetovanju i potrebno je da sudjeluju kako bi zakonski prijedlozi bili što bolji …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… za opći interes Republike Hrvatske.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem.
Uvažena kolegice Raukar-Gamulin evo danas smo imali priliku čuti naročito sa lijeve strane sabornice velik broj kritika naročito od strane SDP-a i Možemo! a najviše onih o neuvažavanju struke. No, kada ta ista struka ukazuje na nedostatke u izradi izmjena i dopuna generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, kad se arhitektonska struka kad održava tribine, kada šalje otvoreno pismo ministru, izraditelju dokumenta naglašavajući kako se aktualnom verzijom gubi smisao strateškog prostornog planiranja metropole podilazi partikularnim interesima i stvaraju pravne praznine koje bi se mogle zlorabiti ne znam kako ste vi reagirali, ali evo kao što ste citirali strukovno mišljenje vezano za ove zakone možete li nam molim vas citirati onda i kritike koje su se odnosile na izradu generalnog urbanističkog plana grada Zagreba.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem uvažena kolegice dakle ovakva je situacija sa generalnim urbanističkim planom u gradu Zagrebu. Veliki broj primjedbi u javnom savjetovanju je itekako prihvaćen, a struka je pohvalila i dočekala GUP sa zadovoljstvom i pohvalila je to da se konačno prestaje sa interesnim planiranjem kao što ga je imao Bandić za svoje pajdaše, a na žalost ovaj zakon sada širi Bandićev način na cijelu Republiku Hrvatsku.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika kolegica Jasenka Auguštan Pentek.
Izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo danas smo slušali ovdje ili nerazumijevanje a i od ministra ili obmanjivanje javnosti, a govorim o članku 43. stavku 6. gdje govore da se taj stavak odnosi na UPU-e određene GUP-om i kao primjer stalno navode Zagreb, a taj stavak se odnosi na UPU-e za izdvojena građevinska područja izvan naselja ako nisu doneseni u roku od 7 godina od njihovog određivanja i da se ukidaju. Pa cijeli grad Zagreb, GUP Zagreba je u prostornom planu višeg reda i to se uopće ne odnosi na taj prostorni plan grada Zagreba, jer grad Zagreb je građevinsko područje naselja, odnosno stavak 6. govori samo o izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Poanta je da se ovdje cijelo vrijeme obmanjuje javnost, pa možda malo o tome da još pojasnite da to nema veze sa gradom Zagrebom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.
Pardon, imamo povredu Poslovnika. Kolega Tomislav Klarić, izvolite.

Klarić, Tomislav (HDZ)
Kolegica je rekla da se obmanjuje javnost. Činjenica je 328. obmanjuje se javnost ali na način kad se govori o komasaciji, jer komasaciju ne određuje privatni investitor koji ima 31% vlasništva već jedinica lokalne samouprave. Oni donose tu odluku ili mora bit propisana urbanističkim planom.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je bilo riječ o repliciranju izričem vam drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Jasenka Auguštan-Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Povrijeđen je članak 238., a gospodinu Klariću poručujem da Poslovnik i članke pročita na koje se poziva, jer taj članak niti nije ono što je on mislio, a također mu preporučujem da ne čita ono što su mu napisali, nego pročita zakon i pročita konkretno članak 43. stavak 6. pa će razumjeti o čemu sam govorila.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Iako ste bili u jednom dijelu u pravu ipak ste iskoristili zapravo povredu Poslovnika kako bi replicirali, tako da vam izričem opomenu.
Imamo još, dužni smo odgovor na repliku.
Izvolite kolegice Gamulin.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem kolegice na pitanju.
Da, vi ste potpuno u pravu, manipulira se, pa čak se govore i neistine. Evo dobro nam je došla i ova povreda Poslovnika od kolege Klarića koji ponovno uporno obmanjuje javnost i ne želi vidjeti da se sa jednim pozitivnim alatom koji se zove urbana komasacija omogućuje privatnim investitorima kada imaju 51% čestice na kojoj žele graditi, da za 49% mogu zahvaljujući Zakonu o izvlaštenju i izvlastiti građane za njihove čestice. Tako vam je gospodine Klariću i vidjet ćete da tako, ako bih slušala druge vaše zastupnike rekla bih vam pročitajte, ali znam da vi čitate zakon samo čitate ga samo iz vizure HDZ-a i to zato nije dobro.
Evo zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća na redu u pojedinačnoj raspravi je kolegica Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
S obzirom da je postojeći zakon u primjeni već više od 10 godina, a kako je praksa pokazala u njegovoj primjeni postoje problemi i proceduralne nelogičnosti javnost je s pravom očekivala napredak u zakonskoj regulativi, a umjesto toga već u prvom čitanju smo dobili ovo što smo dobili.
Iz svih, iz kluba HDZ-a vidjeli smo to u raspravi u ime kluba pismo koje je stiglo od 14 udruženja arhitekata nazivaju pamfletom. Kažu da je neozbiljno, jer je došao u zadnji čas. Međutim, u postupku javnog savjetovanja više od 58 primjedbi, a to je struke, bilo od komore, od zavoda, od županija kojima je to posao koji je došao one su u potpunosti odbačene, tj. negdje samo oko 11% tih primjedbi je prihvaćeno.
Ja ću ponovo napomenit da je sam ministar u svojoj replici spomenio skraćenicu BMK i upravo ta skraćenica najbolje pokazuje ono što HDZ i ministarstvo zaista misle o javnom interesu. Činjenica je da je samo 11% primjedba prihvaćeno i to govori o tome da je zapravo cijeli taj postupak javnog savjetovanja nije se shvatio ozbiljno, da je bio formalne naravi, da se proveo radi toga što se morao provest, a da su te primjedbe u konačnici odbačene.
Danas se u puno puta spominjao Zakon o pomorskom dobru kao nešto što je dobro HDZ napravio, pa ću ponovo povući crtu da je u prvom prijedlogu zakona izašao skandalozan prijedlog o tzv. privatiziranim plažama, pa ovom funkcionalnom povezivanju plaža odnosno pomorskog dobra sa hotelskim kućama i upravo je zahvaljujući javnosti, upravo i zahvaljujući i oporbi i na ovome što smo upozoravali, drugi prijedlog došao korigiran i došao je u nekom prihvatljivijem obliku od prvog. Ovaj put to nije funkcionalno povezivanje plaža, to je tzv. iskazivanje interesa odnosno čl. 8., a koji govori da ukoliko investitor iskaže interes, ide prema JLS, one su dužne u 2.g. donijeti UPU odnosno detaljni plan.
Ovdje se cijeli dan u raspravi govori koda je to neki papir koji se eto donese tek tako, njega se izglasa i sad dalje nema nikakvih posljedica…
…/Upadica Penava: Oprostite kolegice samo malo, kolega ako treba odredit ćemo stanku, nema smisla da remetite kolegicu u njenom izlaganju. Koliko je potrebno, ako se slažete, evo nakon izlaganja kolegice Marković ću zatražit stanku. Molim vas ili, ili se stišajte malo. Evo izvolite, oprostite još jednom./….
Di sam sad stala? Ovaj znači cijeli dan se govori o tome kao donijet UPU, to je neki papir koji se tek tako donese i nakon toga nema nikakvih obveza. Ja bi tu željela podcrtati da itekako iza toga stoje obveze i sa razlogom, pa pogledajte unutar jedinica, županijskih jedinica, pa evo neću se puno maknit od svoje županije, koliko je detaljnih planova doneseno, znači kad se izglasa detaljni plan, a on se glasa kada na tom području postoji interes investitora, onda se stvara obveza za otkupu zemljišta koje je namijenjen za javnu infrastrukturu, pa je neko tu napominjao da onda više cijena nije poljoprivrednog nego tržišnog zemljišta, pa o onom komunalnom doprinosu što je govorio ministar, ode cijeli komunalni doprinos samo za otkup tog zemljišta, pa onda imate izgradnju komunalne infrastrukture itd., itd. i apsolutno nije to problem ukoliko postoje na tom području investitori koji su spremni da se to zemljište poveže i da su spremni da postoji iskaz interesa, ovo što se spominje u vidu investitora, međutim gdje je problem? Problem je, a to je ono što sam pitala ministra na odboru, ako unutar jedne JLS postoji, evo bez veze ću dat primjer, 4 potrebe za izradom detaljnog plana koji se nalaze na potpuno neizgrađenom području, koje nema infrastrukturu koja je ne znam sada šuma, javljaju se 4 različita investitora na 4 različita područja, znači vi dajete rok od 2.g. da se donese taj detaljni plan, da se stvore ove obveze sve o kojim sam govorila, a možda se radi o izgradnji samo jedne vile, jedne kuće, jedne nekretnine, iz kojeg će se to komunalnog doprinosa isfinancirat? Iz nijednog.
I druga stvar, stvara se nered u prostoru jel onda se ne otvara jedna detaljna urbanistička ili već kako ćemo nazvat zona nego se prostor malo po malo devastira jel te investicije nastaju na različitim područjima JLS i to je ono zašto mi imamo najveći prijepor, a kad govorimo, tu je bilo rasprave, pa ako ima pristupna cesta, pa mi smo vidjeli da su se izdavale dozvole ako do te čestice postoji poljski put, pa neki od onih koji izdaju dozvole to tumače da, da postoji pristupna cesta.
Htjela bi se vratit još na ovaj čl. 208., neprihvatljivo mi je da se u roku od 2.g. ne donese UPU, a možemo povuć onda crtu s tim da, evo što mi sad padaju na pamet, Zakon o linijskom obalnom ovom prijevozu, da ne spominjem čitav naziv, bila je obveza ministarstva da napravi pravilnik o tome da vatrogasci imaju besplatan prijevoz, 3.g. je prošlo, 3.g. ministarstvo nije bilo sposobno donit dva članka. Govorite o Zakonu o pomorskom dobru, pa sad su blokirane sve gradnje, pa bolje da se s tim pozabavite da se mogu sanirat luke jel niste donili uredbu kojom se omogućava gradnja na pomorskom dobru, a da ne govorimo, da ne govorimo o upisu pomorskog dobra gdje je ministarstvo i županije, najprije županije, pa onda ministarstvo dužne to pomorsko dobro ucrtat. O kojoj gradnji mi uopće onda i govorimo kad ministarstva svoj posao ne rade, ne donose razvojne državne planove i sad odjedanput ako JLS na iskaz jednog investitora cijelo područje komunalno ne opreme, ne otupe ceste i ne znam što ste već sve naveli, on ide direktno u ministarstvo i onda ministarstvo bez detaljnih planova, bez katnosti, ovo što je kolegica Mirela govorila, daje dozvole, jel eto šta njih briga šta će se dešavat tamo ne znam u nekom, nekom mjestu i nemojte mi onda govoriti da to ne otvara prostora za manipulacije za prostora za devastiranje.
U pojedinačnoj raspravi se ponovo od kolegice Danice spominje Supetar, ona ne može prežalit da 4 izbora 13.g. oni tamo se ne mogu odlipit od nekih 30-tak posto.
Znači kolegice Danice vi ste HDZ donijeli zonu, otvorili ste građevinsku zonu bez definiranja komunalne infrastrukture, 20 godina nakon ljudi još osjećaju posljedice toga, a kad govorimo o tome kako ja i vi vidimo interes, moj nije interes bjesomučna gradnja i razvoj pod svaku cijenu, a vi svoje kampanje krećete iz najvećeg bespravnog graditelja, znamo koga on vam je glavni sponzor, a vaš kandidat za gradonačelnika kaže da cesta nije opće javno dobro nego da je to privatna, privatno vlasništvo. Da li je privatno vlasništvo rekao je i sud. Toliko o tome kako bite vi upravljali gradom, kako bite vi upravljali investicijama, a o tome kako građani Supetra misle i govore da ja upravljam gradom, govori moj 4. mandat i ovaj vaš performans između vas i gospodina Sanadera je više presmiješan.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegici Marković. Za povredu Poslovnika se javila kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Evo ja samo iznosim argumente i činjenice.
…/Upadica Penava: Članak?./…
A povrijeđen je čl. 238. dakle iznošenje neistina na moje argumente da od 20 UPU-a koje ste donijeli 2017. koje ste planirali, vi ste totalno nesposobni. Niste, donijeli ste ih dva i ta dva ne možete realizirat, a preostalih 18 vam čekaju već 8 godina. Ovi zakoni nisu protiv nego za građane. …/Upadica Penava: Vrijeme./… Ovi zakoni danas u Hrvatskom saboru koje raspravljamo. …/Upadica Penava: Hvala./… Za građane i radite za građane.

Penava, Ivan (DP)
Dobivate drugu opomenu zbog repliciranja i prelazimo na replike. Prvi na redu je kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Kolegice Marković s obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo kao šefice jedne jedinice lokalne samouprave i stalnog kontakta sa građanima, a i uopće logike donošenja nekih zakona znači prvi razlog, prvo zašto se donosi neki razlog je trebalo reći u prvoj rečenici predstavljanja ovih zakona. Pa sad je moje pitanje s obzirom da to nismo čuli od ministra što je po vama razlog donošenja ovakvih zakona u ovom trenutku. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Pa ono što vidimo iz današnje rasprave i predstavljanja po meni je alibi za donošenje ovoga zakona da se stvori potpuni nered u prostoru, da se omoguće oni investitori koji možda jedinica lokalne samouprave ne želi, a znamo tko je odabrao predstavnike jedinice lokalne samouprave. Građani imaju predstavnička vijeća, većinu ili manjinu nemam pojma koji donose nekad zakone oni direktno odgovaraju svojim građanima znači idu ponovno na izbore slijedeće 4 godine i građani će kazat da li je taj posao što oni rade ok. Ali ne, ministarstvo bi se sad petljalo i u ustavnu kategoriju građana da putem javnog savjetovanja donose detaljne planove i davali pravo ulaganja, investiranja svakome tko želi bez temeljnih odrednica.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa. Poštovana kolegice, uzmimo za primjer da ministarstvo, ministar Bačić da dozvolu nekom investitoru koji gradi vilu na vašem području gdje nema urbanističkog plana i taj investitor stvarno to izgradi, izgradi infrastrukturu, cestu, sve što treba javno da bi uopće došao do te svoje vile. Mene zanima osim što odgovor na pitanje po kojoj točno trasi će on napraviti tu cestu jer nema urbanističkog plana, a drugo po kojoj točno cijeni će mu se odbiti vrijednost te ceste od komunalnog doprinosa. Mi jedinice lokalne samouprave kada gradimo javnu infrastrukturu moramo proć postupak javne nabave. Investitor to ne mora, nije dužan. Hoće li on onako iz rukava najskuplju vrijednost te ceste vama dati na odbijanje od komunalnog doprinosa, najnižu vrijednost. Hoće mu ministar Bačić odredit koliko će se odbit od vašeg komunalnog doprinosa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Dobro da ste to spomenuli, malo mi je to prošlo to mimo, mimo ovaj glave. Pa točno to, znači evo tu su kolegice iz ministarstva, nema ministra i mene zanima to pitanje. Vi znate da jedinice lokalne samouprave kad troše novac, dužne su provoditi postupke javne nabavke bilo one jednostavne ili velike javne nabave i da je kriterij odabira izvođača odnosno provođenje tih radova najniža cijena. Ako će taj investitor proizvoljno sam graditi, ulagati mene isto zanima po kojoj cijeni će se ovaj, taj novac trošiti odnosno po kojoj će se cijeni trošiti novac poreznih obveznika, jel oni sami ne grade nego uzimaju novac od jedinica lokalne samouprave koja će to bit cijena i ovo vam je najbolji primjer zašto ovaj zakon nema, zašto ovaj prijedlog zakona nema uporište u drugim zakonima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za slijedeću repliku se javila kolegica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Slušala sam ovo repliciranje između Mirele Ahmetović, vas, Danice Baričević pa ću onako posprdno reći izgleda da mi u oporbi ništa nismo shvatili. Ovo je zakon za građane, za građane samo ono što HDZ nije naglasio, nije rekao za koje građane. Očito će se ovim zakonom postići ona konačna definicija Hrvatske koja je napravljena za građane prvog i drugog reda odnosno za HDZ-ove, ovih 51% vlasnici koji će reć sve što je vaše sad će biti moje jer mi to tako HDZ dopušta i za sve ostale koji niti kroz predstavnička tijela na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave neće moći zaštititi svoje javno dobro, svoj javni prostor. Ono zadnje što je zapravo još preostalo od bilo kakve devastacije. Evo, pa samo želim vaš komentar na to kako to da smo mi totalno krivo shvatili ovaj zakon, toliko dobar za građane.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Pa na odboru je ministar sve rekao, on je govorio u javnom interesu pri tom misleći na investitora. Više puta je to spomenio javni interes, investitor. I to vam je osnovna razlika. Nekome je javni interes svi građani tog područja, a ne 1, 2 ili 10 investitora nego svi ljudi na tom području jer smatram da svaki građanin ima pravo utjecati na to kako će njegov prostor izgledati a ne samo vlasnik te jedne parcele koji naravno ima najveći interes da se to proda.
Apsolutno nismo protiv razvoja investicija, međutim s razlogom postoje detaljni planovi, s razlogom ih donose predstavnička tijela, s razlogom postoji postupak javnog savjetovanja koji traje mjesec dana, a ovaj zakon to sad lijepo sve onemogućava …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… i ministar Bačić će davat dozvole kako …

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Slijedeća replika kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa još jednom ću ono napomenut što ste vi ovdje rekli a što vjerojatno čelnicima iz vladajućih nije jasno ili ne znaju koji je postupak izrade i prostornih planova i urbanističkih planova, da sve to ima tijek, da nije samo donijeti na vijeću odluku da ide se u izradu prostornih planova, da trebate pridobiti i mišljenja nakon toga struke, javnosti, zahtjeve, pa onda opet ide na javno savjetovanje ali njima javno savjetovanje nije izgleda niti važno, a znamo i treba opet podsjetiti da državni prostorni plan nije izgra… izrađen u roku više od desetljeća i da je to blokiralo županije u izradi svojih planova.
Znači treba se podsjetiti da ministarstvo koje ima daleko veći broj zaposlenika nije uspio ono što si je zadao, a rokovi sada jedinicama lokalne …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… više ne znam kako će ih izvršiti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Pa dobro ste kolegice rekli i ključno je razumjeti da prostorni planovi nisu samo administrativna formalnost. To je nešto šta neko nije donio pa sad to više nećemo raditi jer trebamo cijeli prostor znate izgraditi u dvije godine. Znači Zagreb nije sve UPU-e donio i nije grad izgradio u dvije godine. Ja, ja ne mogu razumjet da prostorno planiranje se donosi na neki period za desetljeća ako ne i dva desetljeća i prostor se pomalo gradi, planira, naseljava.
Taj prostor javno dobro, pomorsko dobro, opće dobro pripada svima nama i prostorno planiranje je alat zaštite javnog interesa, alat kojim osiguravamo da prostornice, prometnice, vrtići, škole, zelenilo, vodovod i odvodnja se planiraju prije gradnje, a ne naknadno. Ne naknadno kad se nešto ugradi …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… pa onda ćemo se mislit kako će …
…/Upadica Ivan Penava: Hvala./…
… kako će sve ostalo.

Penava, Ivan (DP)
Slijedeća replika kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Vezano za obalno područje zakon uvodi četiri različita pojma. Obalni pojas, prostor posebnih ograničenja, pomorsko dobro i obalno područje ali bez jasne definicije i međusobnog odnosa. Čak su i komore upozoravaju da je to jednostavno čisti pravni kaos pa možemo zaključiti da to nije samo tehnička pogreška nego možemo reći da je to i opasna pogreška.
Kolegice Marković zanima me vaše mišljenje da li se time otvara prostor da se granice pomorskog dobra osporavaju, rastežu, pomiču ovisno o tome što kome odgovara odnosno u zemlji u kojoj živimo gdje su već betonizacija obale možemo reći dosegla crvenu razinu, da li je ovaj prijedlog zakona udaljen od zaštite, a blizak pogodovanju.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Kolega Boris za početak bi bilo dobro da smo mi uknjižili pomorsko dobro pa da znamo uopće s čime raspolažemo. Mi unutar grada pokušavamo napraviti prijedlog odnosno radimo skupa s županijom prijedlog ucrtavanja pomorskog dobra i ne mogu vam opisat koja je to agonija, na što to sve skupa izgleda i koji su problemi na terenu.
Znači mi danas nemamo upisanih nekih 10% ja mislim tog pomorskog dobra i mi u tom slučaju već sada ne možemo govoriti o zaštiti pomorskog dobra jer kad vam inspekcija izađe na teren ona gleda što je ucrtano, pa gleda a tu je upisan neki privatnik i ona ne želi to branit. To su vam stvari koje se nalaze u praksi danas.
Znači bez upisa pomorskog dobra, bez da se on jasno definira i označi sve ovo drugo nam pada u vodu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice evo slušam vas kako govorite o kako vi vladate u gradu Supetru i imam nekakav dojam kao da ste vi zapravo i pobijedili i u državi i u većini jedinica lokalne samouprave i naravno više-manje u svim županijama u Hrvatskoj. A zapravo istina je suprotna da ste vi izgubili u državi, izgubili ste u velikoj većini jedinica lokalne samouprave i u velikoj većini jedinica regionalne samouprave. Dakle, nemojte se praviti pobjednik jer vi ste zapravo politički gubitnik sa nekim malim izuzecima kao što je grad Supetar.
Ali evo konkretno pitanje. 18 prijedloga UPU-a dva ste donijeli što namjeravate napraviti u slijedećem razdoblju, evo šalju mi ljudi iz Supetra poruku pitajte gradonačelnicu dokada misli donijeti evo sad nisam baš razumio o kojoj se zoni radi, ali uglavnom evo tih 16 UPU-a koji čekaju kad ih mislite donijeti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Prvo kolega Zekanović jeste li pobijedili? Da se HDZ nije smilovao i stavio vas na listu niti sabora ne bi vidjeli. Ne izlazite svojim imenom i prezimenom nigdje i zato nemojte meni držati predavanje o tome jesam li pobijedila.
…/Upadica se ne razumije./…
Ne, ja sam SDP-ova gradonačelnica koja je četiri puta, a očete mi pustit, jesam ja vama upadala u riječ, koja je izašla svojim imenom i prezimenom i dobila izbore sa postotkom većim od 60%. To je ono što građani misle o mom radu, a šta misle od kolegice Danice bija nekih 20% ne znam kad.
Dalje, pa vama svi samo šalju poruke, ja ne znam kako vi uopće spavate od tih silnih poruka.
Što se tiče razvoja grada Supetra nemojte vi brinuti naš prostorni plan ide sada u fazu javnog savjetovanja. UPU-i će biti na sljedećoj sjednici vijeća gdje će vijećnici koje su građani izabrali odlučiti koji ćemo UPU raditi, a ne ministar Bačić i nedaj Bože…/Govornik se ne razumije./…

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala vam.
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Dakle zastupnica Marković je povrijedila čl. 238.. Ono u čemu je jedino gradonačelnica uspješna i to moram stvarno priznati je manipuliranje biračima, tako da sebi pripisuje tuđe zasluge za svoje propuste, optužuje Vladu i zato grad Supetar loše financijski stoji jer sve poreze koje je omogućila Vlada iskoristila je u svrhu svoje promocije, a ne na dobrobit građana.

Penava, Ivan (DP)
Hvala, dobivate drugu opomenu zbog repliciranja.
Za repliku se javio kolega Ivan Budalić, izvolite.

Budalić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice Marković, evo nekoliko puta spominjete već ministra Bačića, obzirom da on nije tu, ja bi ponovio ono što je on mislim više od 30 puta danas tu izgovorio, da građanima se ne otima, da urbana komasacija je samo mehanizam koji će riješit ono što grad ili općina nije u stanju riješiti, znači pod istim uvjetima koji su utvrđeni za izradu UPU-a, a koji je odredio taj grad ili općina u prostornom planu, pa bi vas ja isto zamolio da mi sada pojasnite, obzirom da ste već dugo lokalna čelnica, koliko ste vi donijeli UPU-a, nisam vas razumio kod zadnjeg odogovora.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
To šta ministar Bačić nije tu to uopće nije moj problem, ministar Bačić je danas trebao bit ovdje do zadnje replike, do zadnje povrede Poslovnika jel mu je to njegov posao. A to zašto nije on ovdje? Pa njemu eto dao je do znanja kolko je njemu ova rasprava bitna, kolko mu je bilo bitno javno savjetovanje kada je preko 80% ovaj primjedbi odbacio i koliko mu je uopće bitno ovo pismo danas šta je došlo od struke, sve je rekao s kraticom BMK, a za Supetar se vi ne brinite.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
S obzirom na izvjesnu dekoncentraciju određujem stanku od 15 minuta, dakle nastavljamo u 19,25.

STANKA U 19,10 SATI

Penava, Ivan (DP)
NASTAVAK NAKON STANKE U 19,25 SATI
Poštovane kolegice i kolege, nastavljamo s raspravom, na redu je u pojedinačnoj raspravi kolegica Jasenka Auguštan Pentek, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo danas sam više puta i u slobodnom govoru, ali i u ime kluba govorila o problemu ova tri zakona, upozoravala sam i kao potpredsjednica Odbora za graditeljstvo na odboru da ti zakoni trebaju biti povučeni, međutim i u ovoj pojedinačnoj raspravi nije na odmet ponovit sve ono što smo danas čuli kako bi možda i bolje razumjeli, ali i javnost, a možda i ministarstvo nekim slučajem čuje ono koji su problemi donošenja ova tri zakona. Prvo i osnovno što trebamo ponovo napomenut, makar je i kolegica, a to je javno savjetovanje. Rezultati javnog savjetovanja gdje smo dobili, da sada, govorili smo preko tisuću primjedbi, ali ako svaki zakon koji ste dali ima s primjedbama preko 700 stranica, Zakon o prostornom plani… uređenju čak preko 1000 stranica, a ne prihvaćamo mišljenja ni zavoda, ni arhitekata, ni županija, ni gradova, niti znači nikakvih stručnjaka onda je to jedan alarm koji nam ukazuje da ministarstvo po svoj sili žele donijeti ove zakone, a pitanje je zbog koga ili čega. Uvijek iza takvog donošenja prisilnih zakona bez mišljenja stručnjaka možemo jedino i isključivo reć da se radi o nekom pogodovanju i za koje ćemo sigurno vidjeti uskoro vrijeme kome je to rađeno.
Govorili smo danas i više puta o priuštivom stanovanju koje se planira graditi van građevinskog područja. Nikome, ali baš nikome nije jasno zašto je to moguće ili zašto bi to trebalo biti omogućeno kada znamo da postoje neizgrađena građevinska područja unutar gradova, općina odnosno unutar naselja. Time otvaramo prostor nekome da se sjeti po jeftinoj cijeni kupiti poljoprivredno ili šumsko zemljište i budući da neće biti urbanističkog plana jel JLS nemoguće je da ga izrade u 2.g., oni, investitori će se javiti u samo ministarstvo da dobe recimo građevinsku dozvolu i ne znamo dal će stanovi služiti isključivo za priuštivo stanovanje ili će se prodati za par tisuća eura po kvadratu, što je i danas gdje cijene divljaju i ne može ih nitko odnosno ova Vlada zaustaviti.
Pitanje je i urbane komasacije, nema nigdje u Europi makar danas su pokušavali to reć da je to potrebno, potrebno je ako postoji strateški interes države ili JLS, međutim davati mogućnost privatniku da iskoristi tu mogućnost i da otkupi 51% zemljišta, šta je to nego otuđivanje zemljišta naših građana. Ne može 49% neko zemljište oduzeti nekome čije je to vlasništvo jel je to protuustavno.
Isto tako, sad sam spomenula ta centralizacija odlučivanja, pa kako i zašto bi ministarstvo uopće imalo ovlasti dati, izdati građevinsku dozvolu nekome van onoga što je u interesu JLS i čuli smo danas da to nije tako, da će se pitati JLS, pa onda takva odredba treba biti izbrisana i konkretna u ovom prijedlogu zakona.
Isto tako ovoga govorili smo danas o tim rokovima o prostornim planovima i urbanističkim planovima i dat rok znači od 1.01. bi rok bio za prostorne planove 5 godina. Danas kada smo upozorili ministra, rekao je da će se ti rokovi malo produžiti međutim trebamo znati da mi trenutno trošimo milijunska sredstva EU i države odnosno građanki i građana za izradu prostornih planova. Rok za sve one koji ne znaju je bio do kraja 12 mjeseca, međutim zbog manjka prostornih planera što se tiče i zavoda i privatnih prostornih planera, nije to moguće bilo izvršiti i rok se je produžio u slijedeću godinu i meni nije jasno po kojim propisima će sad ti prostorni planovi vrijediti slijedećih 7 godina kada neće biti u skladu sa novim Zakonom o prostornom planu pa ne znam koji pravilnik će opet to možda malo ublažiti ili naći način kao da sad ne ispadne da smo uzalud trošili europska sredstva kako i inače se troše.
Drugo, ono što sam zaboravila u raspravi kao kluba je ono što je isto nelogično da u ovom prijedlogu zakona dajete ovlasti čelnicima jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave, županima, gradonačelnicima, načelnicima da sami pokreću prostorne planove što je potpuno u suprotnosti Zakona o lokalnoj samoupravi gdje prostorne planove pokreću predstavnička tijela i na odboru se ministar možda malo i naljutio jer sam spomenula da to meni liči kao ponovno neki lex šerif bez obzira što sam čelnica jedinica lokalne samouprave, mislim da se treba poštivati i Zakon o lokalnoj samoupravi bez obzira što su me birali građanke i građani, treba se pitati predstavničko tijelo kada se pokreće i da daju odluku o pokretanju prostornih planova. Znamo i danas smo čuli više puta da ovi zakoni nisu dobri, da bi se trebali povući iz rasprave, da bi se trebala analizirat sva mišljenja struke koja su vam dolazila i u savjetovanju i ovih dana kada su nas htjeli upozoriti da ovi zakoni ne idu u dobrom smjeru i da oni jednostavno i isključivo nekome pogoduju, da oni nisu pisani za građane RH, za prostor u kojem živimo nego isključivo za neki javni, za neki veći interes kao što je krupni kapital. Isto tako žao mi je da nismo više govorili danas o Zakonu o gradnji gdje imamo sporne članke, čl. 14, 89, članak 75, članak 99 stavak 4, članak 99 stavak 5, članak 102 stavak 2. Pa isto tako članak 105. i članak 204 navedenog zakona i ono što je apsurd da smo imali vremena, da smo konkretno išli po člancima, da nismo objedinjavali ova tri ogromna zakona, mi bi imali priliku u ime građana i u ime struke iznijeti pojedinačno svaki članak i što u njemu ovoga, nije dobro. I meni je to ono što mi je nevjerojatno da niste ni nas htjeli slušati. Međutim ti članci evo sad sam ih navela, možete provjeriti ih, a ako ne uspijete do drugog čitanja, onda ćemo amandmanima pokušati utjecati na njih. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za repliku se javio kolega Mario Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Poštovana kolegice kako komentirate da smo mi jedinice lokalne samouprave većina nas među kojima je i vaš grad i moja općina kao i većina drugih jedinica lokalne samouprave trenutačno u izmjenama i dopunama i digitalizaciji postojećih prostornih planova. Naravno da to radimo po postojećem zakonu navedene izmjene i dopune prostornih planova sufinanciraju se sredstvima nacionalnog plana oporavka. Rekli ste da su rokovi produženi ali to što trenutačno radimo po postojećem zakonu neće vrijediti stupanjem novog zakona. Znači bacamo novac. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Pa kolega komentiram kao što i možemo komentirat sa svime onime što HDZ radi da uzima sredstva i troši ih bez ikakvog plana i razumijevanja jer da je bilo ikakvog plana onda bi i ta sredstva utrošili onda na nove prostorne planove koji će dugoročno vrijediti prema zakonu koji se sad donosi. Meni je apsurd da, da nikome nije u interesu i da se toliko bacaju 17 i pol milijuna eura što europskih što državnih novaca za izradu prostornih planova jedinica lokalne samouprave po starom zakonu. Znači ovdje je samo cilj ajmo potrošiti sredstva, mogli smo ih onda utrošiti puno kvalitetnije, a nova sredstva onda utrošiti za izradu prostornih planova kako jedinice lokalne samouprave ne bi sad to morale činiti iz vlastitih financijskih sredstava.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća replika kolegica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovana kolegice, ovim zakonom se omogućuje gradnja izvan građevinskih područja ako se dokaže javna potreba za stanovanjem. Zapravo to je institut koji omogućuje gradnja bez prostornog plana što ruši cijeli planerski sustav. Zakon bi trebao propisati jasne kriterije za priuštivo stanovanje kako ste i govorili, a zapravo ovim odredbama se otvara kako ste i spominjali urbanistički kaos. Molim vas vaš komentar na sve ovo što se događa što je zapravo štetno i pridružujem se komentaru vašeg prethodnog, našeg prethodnog kolege koji je govorio o tome kako se neracionalno troše sredstva. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa poštovana kolegice. Pa priuštivo stanovanje samo po sebi je dobra mjera, ne znam zašto je ona išla u ovaj zakon, a nije u nekom zakonu koji se tiče priuštivog stanovanja koji sad čekamo, međutim nažalost u ovom slučaju je to mjera koja se iskorištava za nešto drugo jer nema smisla dopustiti da se ovakva mjera i da se gradnja naselja za priuštivo stanovanje radi van građevinskog područja pa čak da sve ide po pravilima kao što sam rekla to bi bilo getoizacija naroda jer mi ne želimo izolirati narod u neko naselje odnosno one koje nemaju staviti na neke rubne dijelove grada. Ti, ti prostori neće imati svu onu društvenu infrastrukturu koju bi trebali imati po donošenju urbanističkih planova i naselja gdje sad postoje …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… građevinske zone.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolegica Anita Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa evo kolegice mi smo danas imali prilike puno toga slušati o investitorima. Investitora ima svakakvih dobrih, loših, zlih, ima onih koji žele unaprijediti lokalnu zajednicu, koji žele živjeti s tom lokalnom zajednicom, a ima i onih koji možda na neki način njihovo poslovanje na neki način i ugrožava taj prostor, ugrožava ljude, ugrožava okoliš ili ugrožava zdravlje tih ljudi.
Imali smo prilike čuti čak i evo s ove tamo strane sabornice nisu svi investitori loši. Ja se slažem s tim, ali da li vi imate ideju kako ćemo mi procjenjivati te investitore i što napraviti s onima koji možda imaju loše namjere?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Naravno da ste u pravu, nitko i dapače svi mi čelnici jedinica lokalne samouprave veselimo se investitorima i dolasku njih na naše, na naše područje, ali po pravilima koja jedinice lokalne samouprave stavljaju i koji su u interesu svih nas. Nije sporno dolazak investitora, sporno je da pravi investitori ne, sigurno ne rade ovo što se ovdje daje mogućnost kao što je urbana komasacija nekog područja. Ako postoji 51% zemljišta da o ovoga ta njegova investicija je nešto što je strateški interes. To nikako ne može biti investitor, normalan investitor nego isključivo neko, neko pogodovanje nekom krupnom kapitalu.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Kolegice Jasenka malo prije ste pričali o donošenju UPU-ova i o rokovima pa već sad znamo da dosta gradova i velika većina općina nemaju niti kadra, niti novca, niti resursa da provedu sve obveze koje se propisuju. Također, propisuju se i rokovi koje realno velika većina ne može niti ispuniti, a onda će se dopustiti ministarstvu da preuzme odlučivanje.
S obzirom da ste govorili i iz svog kuta kao načelnica grada Zlatara pa me zanima kakva iskustva imate odnosno kako mislite da će to probleme donijeti u vašem gradu?
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Pa čak i da imamo stručnjake i da jedinice lokalne samouprave i donesu te UPU-e za određena područja problem je u tome što ovaj zakon naređuje odnosno daje još jedan rok, a to je rok da u godinu dana nakon donošenja UPU-a moramo otkupiti svu infra… svo zemljište za javno društvenu infrastrukturu. Znači ako ja kao čelnica donesem neki odnosno grad ako donese urbanistički projekt što znači ili urbanistički plan što znači da sam dužna u roku godinu dana kupiti zemljište i za ulice i za vrtiće i za parkove. To ne može izdržati male jedinice lokalne samouprave i kao što sam i danas više puta rekla onda možemo ovoga zaključati jedinice lokalne samouprave i proglasiti bankrot.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika Ana Puž Kukuljan, izvolite.

Puž Kukuljan, Ana (SDP)
Pa evo kolegice spomenuli ste priuštivo stanovanje. Svjedoci smo kako su se dosada odnosno kako se još uvijek zloupotrebljavaju ti stanovi. Što će ovim prijedlogom zakona tek sada moći raditi, kolike su sad tek široke ruke investitora i ostalih koji kane zloupotrijebiti ovo?

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Pa po meni ovako kako je napisana ta odredba priuštivog stanovanja mogu reći da ovo nije priuštivo stanovanje nego to je priuštiva prilika za investitore, a katastrofa za građane jer država zanemaruje prostor i zanemaruje budućnost jer taj prostor pretvara u tržišnu robu. I svi oni će imati priliku jel znamo kako to kod nas ide da iščitaju i da na kraju te stanove prodaju za 4 do 5 tisuća eura, a ne da služe isključivo građanima priuštivog stanovanja.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege danas raspravljamo o paketu zakona koji će dugoročno odrediti kako će izgledati naše zajednice, naši gradovi, naši kvartovi i vrlo konkretno život naših građana. I zato ću odmah reći ono što struka, udruge, lokalne zajednice i građani ponavljaju tjednima. Ovo nije zakon o prostornom uređenju ovo je zakon o prostornoj devastaciji i to ne jednoj nego trima paralelnim devastacijama. Devastaciji prostora, devastaciji lokalne samouprave i devastaciji javnog interesa.
No, zašto sam to rekao?
Da krenem od prve činjenice, a to je da je najšira stručna zajednica, to su arhitekti, urbanisti, projektanti, geodeti, krajobrazni stručnjaci, profesori s fakulteta, pa čak i pojedine lokalne jedinice samouprave, upozorile da i ovaj zakon otvara prostor iznimkama, pogodovanjima i potpunoj eroziji javnoga interesa.
Udruženje hrvatskih arhitekata citiram, ovaj zakon stvara prostor daljnjoj degradaciji prostora s dugoročnim posljedicama, a kada govorimo o e-savjetovanju ono je pokazalo da ste u potpunosti ignorirali struku. Za Zakon o prostornom uređenju zaprimljeno je 1671 prijedlog, preko 50% ste odbili, za Zakon o gradnji 1228 primjedbi, od čega ste odbijanjem počastili gotovo njih 70%. Komorama i zavodima i institucijama čiji je posao brinuti o prostoru i gradnji odbijate 63% primjedbi, gradovima i udrugama odbijate preko 50%, pa onda možemo reć da e-savjetovanje nije ni provedeno nego da ste ga jednostavno simulirali jer ako pola Hrvatske misli da predlaže be… da predlažete besmislice onda je pitanje je li problem u njima il je problem u vama jer jednostavno niste htjeli čuti niti jedan argument koji se ne uklapa u političku ili investitorsku agendu.
Druga stvar, a ona ide u srž problema jest centralizacija moći nad samim prostorom. Ministarstvo si ovim zakonom daje ovlasti koje su dosada pripadale gradovima i općinama, a ako lokalne jedinice ne donesu plan u roku, investitor ga može zaobići i doći direktno k vama u Zagreb po dozvolu, no postavlja se pitanja, po kojim kriterijima, na temelju čije procjene, uz koje garancije da javni interes neće biti pregažen privatnim i struka je tu vrlo jasna, da je ovo opasan presedan jer nema ravnoteže, nema suradnje i nema lokalne demokracije i zato ću otvoreno reći da ovaj zakon izbacuje građane iz odlučivanja o prostoru i daje povlašteni put investitorima. Ako to nije definicija devastacije onda uistinu ne znam što jest.
No jedan konkretan primjer koji nije teorija, nije model, nije potencijal nego realnost, evo možemo zamislit neku općinu ili grad u RH gdje njezini stanovnici imaju u vlasništvu manje čestice starije kuće, čekaju plan uređenja, nema infrastrukture, znači nema vrtića, niti škole, niti kanalizacije, investitor se pojavi i kupi 51% zemljišta, ministarstvo izda dozvolu jer općina ili grad nije stigla donijeti plan u propisanom roku i preko noći niče kompleks zgrada usred prostora koji nije bio planiran za takvu izgradnju. To nije planiranje, to je ponavljam prostorna devastacija. I upozorit ću da je Hrvatska već godinama u situaciji u kojoj se grade kvadrati, ali se ne grade zajednice, gradnja nebodera bez vrtića, bez osnovnih škola, doma zdravlja, prometnog plana, to nije urbanizam, to je možemo reći zločin prema samom prostoru.
Ono što ovaj zakon radi i to vrlo transparentno jest da stvara okvir u kojem se prostor planira prema logici kapitala, a ne logici zajednice. U samim člancima koji uređuju iznimke, derogacije, preinake i dopune planova otvara se cijeli niz širokih ovlasti bez jasnih kriterija. Tko god ima dovoljno snage, dovoljno utjecaja, dovoljno novca, uvijek će naći put do iznimke i zato otvoreno pitam, kako planirate osigurati da prostor ne postane predmet trgovine nego uistinu instrument razvoja jer javnost nije niti slijepa, niti je gluha, javnost vidi da se ovdje ne radi o digitalizaciji, niti se ne radi o samom ubrzanju postupaka, radi o nečem puno jednostavnijem, a to je preusmjeravanju moći, no tko će snositi posljedice? Kada ovaj zakon proizvede kaos, a ako stupi na snagu proizvest će ga, posljedice neće osjećat ministarstva, neće osjećati veliki investitori, neće osjećati projektantski uredi, osjetit će ga isključivo građani, građani koji će tražit mjesta u vrtiću koja ne postoje, građani koji će stajat u koloni jer je infrastruktura preopterećena, građani koji će gledat kako im se kvart gubi pod betonom i u konačnici ti isti građani koji će ostat bez vrtova, parkova i bez identiteta jer ovaj zakon ne štiti prostor, ovaj zakon štiti investicijske interese. Kome uistinu služi? A ono što mogu zaključit da ne… jedino kome ne služi ne služi građanima, ne služi lokalnoj samoupravi, ne služi planerskoj struci, ne služi urbanistima i onda se odgovor nameće sam, svima onima koji žele bržu zaradu, koji žele zaobići javne procese, koji žele upravljati prostorom mimo same zajednice u kojoj žive. Tako da ovaj zakon nije instrument planiranja, on je instrument preuzimanja kontrole.
I zaključno kolegice i kolege, ja smatram da mi ovdje ne smijemo i ne bi trebali donositi zakone koji će ljudima mijenjati život na gore, koji će oslabiti lokalnu demokraciju, koji će pogodovati kapitalu, a izgurati građane iz samoga procesa. Zato evo pozivam sve da stanete na stranu prostora, na stranu lokalne zajednice i na stranu javnoga interesa.
Ovi zakoni su nedovoljno pripremljeni, nedovoljno stručni i rekao bi dovoljno opasni jer slabe JLS, jer isključuju struku, podcjenjuju javni interes, povećavaju centralizaciju, otvaraju prostor potencijalnim zloupotrebama i političkim manipulacijama i na kraju ću poručiti da ove zakone, moje osobno mišljenje i mišljenje SDP-a, treba povući i neutralizirati, treba ih ponovno otvoriti struci, ponovno otvoriti gradovima i općinama, ponovno otvoriti građanima jer prostor nije roba, prostor je ono što ostavljamo onima koji dolaze iza nas i zato ću završit sa rečenicom onako kako sam i započeo, a to je da ovo nije zakon o prostornom uređenju, ovo je zakon o prostornoj devastaciji, a to ne smijemo podržati. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolegi Piližota. Za repliku se javila kolegica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem. Poštovani kolega evo govorili ste vrlo važne stvari vezano za donošenje urbanističkog plana ukoliko to ne donese jedinica lokalne samouprave kako sada ovim prijedlogom da investitor može tražiti izdavanje dozvole od ministarstva. Imali smo ovdje nedavno i raspravu o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i svi smo se pitali što je sa stranim investitorima odnosno onima koji kupuju naše zemljište i koliko je toga sada u rukama stranih, stranog vlasnika, a da ministarstvo primjerice o tome niti nema podatke. Pa tako od ministra nismo dobili nikakve podatke, a ja vas pitam ovdje u kontekstu ovog zakona, što ako su u pitanju strani investitori. Znači li to rasprodaju ili prisilnu rasprodaju naše zemlje u korist većinskog stranog vlasništva zemljišta unutar obuhvata nekog urbanističkog plana i uređenja ili u sklopu urbanističkog projekta. Te stvari nisu nevažne, evo bojim se da će i to …/Upadica Penava: Vrijeme./… ostat ispod radara ministra.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Odgovor na repliku, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Pa evo iskreno se nadam da neće tako bit no to je pitanje za ministra, za ministarstvo, za Vladu ako će biti bilo kakvog pogodovanja tko će biti investitor i da li će biti strani, da li će biti jaki domaći igrači stvarno uistinu to ne znam ali smatram ako je problem u jedinicama lokalne samouprave u smislu donošenja UPU-a u zakonskim rokovima da se prvo trebalo napraviti jasna analiza u svim općinama i gradovima, da se ta analiza trebala javno objavit, da se trebalo vidjet koji su problemi i da se prvo to trebalo pokušat riješiti, a ne ovim prijedlogom zakona na kojim se u potpunosti želi naći alat odnosno model na kojima se jedinice lokalne samouprave mogu u potpunosti zaobići. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Dušica Radojčić, izvolite.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Zahvaljujem. Poštovani ministre sa suradnicama već smo danas čuli jako puno argumenata o pogubnim posljedicama prijedloga ovog zakona na prostor i lokalnu zajednicu, ukratko na javni interes i zato ću se u svom izlaganju osvrnut na jedan argument koji još nije zapravo spomenut odnosno proširit ću malo sliku pogodovanja pojedinim investitorima koje se planira ovim zakonom. Dakle osvrnut ću se na mogućnost etažiranja hotela najviše kategorije, o tome je bilo riječi i na Odboru za prostorno, vi ste mi odgovorili međutim ovo je jedan argument koji tada nisam imala vremena spomenuti. Dakle investitorski lobi već je započeo medijsku kampanju želeći zadržati svoje privilegije kao i nekretninski biznis u priobalju pod krinkom turizma. I u tu je svrhu osnovana i udruga te se već započelo sa sponzoriranim medijskim objavama i tu nema mislim nikakve sumnje, oni nastoje obraniti svoj privatni i financijski interes. A ja ću obrazložiti kako je taj napad na javno dobro, kako se taj napad na javno dobro kosi sa javnim interesima i na koje im sve načine ovim zakonom i drugim zakonima pogodujete. Znači hotelski biznis uživa zbilja nevjerojatne pogodnosti i poticaje, među njima su i državni poticaji predviđeni Zakonom o turizmu u obliku umanjenja poreza na dobit. Za početno ulaganje od 3 milijuna eura u sustavu turizma, porez na dobit umanjuje se za 100% u trajanju od 10 godina. Za početno ulaganje od samo 150 tisuća eura investitor je oslobođen plaćanja 50% propisane stope porezna na dobit također 10 godina. To su zaista veliki poticaji. Proizvodne djelatnosti ne dobivaju takve poticaje. Osim tih investitori u sektoru turizma imaju i dodatne poticaje. O njima je pisao portal Telegram 2024. godine. Novinar je naveo primjer načina na koji HDZ dijeli te poticaje. Taj se model može preslikati na novi Zakon o prostornom uređenju koji omogućava upravo to, pogodovanje pojedinim privatnim interesima. Evo primjera koje se navodi na tom portalu. Tvrtka Preko d.o.o. za izgradnju hotela u Preku na Ugljanu koja posluje pod franšizom lanca Hilton, dobila je sufinanciranje za izgradnju hotela sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti od 5 milijuna eura. Riječ je o hotelu iza kojeg stoji zadarski HDZ-ovac Željko Dilber. Ta nepoznata tvrtka bez zaposlenih i bez prihoda, novac je dobila iz europskog fonda namijenjenog oporavku hrvatskog gospodarstva. Kako će točno upumpavanje milijunskih iznosa u privatne hotele pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva. Treba reći da je Preko d.o.o. u 2022. godini uprihodila 7.136 eura, a godinu dana prije toga 3.053 eura. Radi se o dobro poznatom usmjeravanju javnog novca na njih i njihove. U prvih 40 projekata privatnog sektora za koje su potpisani ugovori za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz turističkog sektora novinar je zbrojio čak 16 hotela za koje je izdvojeno oko 46 milijuna nepovratnog novca. Maksimalna vrijednost potpore zbilja bila je jako velika 17,2 milijuna eura, potpore za izgradnju hotela, a bespovratna sredstva su iznosila 30 do 70% troška investicije. Uz sve te povlastice sada bi se bavili i nekretninskim biznisom pod krinkom izgradnje hotela. Takvom besramnom pogodovanju zbilja treba stati na kraj. Ako su sva ta pogodovanja, ako uz sva ta pogodovanja hoteli i dalje nisu financijski održivi, pa onda ih ne treba ni graditi, a ne da im se dopušta da se sad pod tom krinkom hotelskog biznisa bave nekretninskim. Par riječi o igralištima za golf. Unatoč pogubnim posljedicama klimatskih promjena koje više nikome ne moramo dokazivati, ja se barem nadam i koje sa sobom nose velike suše odnosno nestašice vode, vaše ministarstvo i Ministarstvo turizma ne odustaju od lude ideje masovnog planiranja golf igrališta na obali.
Radi se o pogodovanju, financijskom probitku uskog kruga investitora u izgradnju golf terena koji je naravno samo izgovor za apartmanizaciju prostora. Golf je bio i ostao paravan za apartmansku izgradnju u zonama očuvane prirode gdje gradnja smještaja planovima nije predviđena. Radi se o zelenim područjima sportsko-rekreacijske namjene pod izgovorom izgradnje golfa mogu se graditi i prodavati vile s bazenima.
Prema važećem zakonu izgrađenost u obuhvatu golfa igrališta u zgradama može biti do 4%. Igralište sa 18 rupa ima recimo 120 hektara i na tom se području na 5 hektara može graditi apartmane. I u novom zakonu koji je isti kao važeći barem u tom segmentu golfa, u ostalima je još gori se na slični način uređuje gradnja na golf igralištima, hoteli, vile, resort sadržaji tj. izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati unutar obuhvata golf igrališta. Najveća dopuštena površina tih izdvojenih građevinskih područja je 3% površine obuhvata golf igrališta, a golfske građevine poput klupske kuće, servisnih objekata itd. mogu zauzeti do 1% i opet dolazimo do 4% kao u važećem zakonu.
Kontroverzni Zakon o igralištima za golf usvojen je 2008. godine. Bili smo jedina zemlja na svijetu koja ga je imala. Onda je zbog velikog otpora javnosti ukinut 2011. godine ali su lukavo dijelovi ukinutog zakona ugrađeni u niz drugih zakona u Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u Zakon o šumama pa i u Zakon o prostornom uređenju. Mislim nevjerojatno je da se u svim tim zakonima posebne odredbe odnose na golf igrališta.
I upravo su predstavnici turističkog lobija tada te 2008. bili izradili taj Zakon o igralištima za golf. Vidim da su ti isti ljudi prisutni i sada pojavljujući se na javnim događanjima pored ministra turizma koji kao trbuhozborac objašnjava nužnost etažiranja hotela i postavljanja i ostavljanja stotina kućica u kampovima u prvom redu do mora.
Upravo ste njihovom zaslugom odustali od početnog prijedloga zabrane etažiranja turističkih smještajnih kapaciteta kao i tretiranja tzv. mobilnih kućica kao fiksnih građevina što one jesu, a tako ste ih sami prethodno bili definirali. Predstavnik hotelijera isti onaj koji je zagovarao Zakon o golfu i koji sad zagovara etažiranje hotela zavapio je da bi novi zakon zaustavio razvoj jednog od najuspješnijih segmenata hrvatskog turizma izjavivši poprilično besramno da su kampovi čuvari prostora a ne problemi u prostoru. Kampovi i jesu bili zamišljeni kao čuvari najvrednijeg prostora u priobalju i po tome su se razlikovali od turističkih naselja. A sada na cijeloj površini kampa imamo naselja s vodom, kanalizacijom, strujom, nadstrešnicama, balkonima, bazenima i to neposredno uz more, a vi ćete ih ovim zakonom legalizirati.
Umjesto da takvo građenje fiksnih objekata sankcionirate jer prema važećem zakonu građenje fiksnih građevina u kampovima nije dopušteno. Kampove pretvarate u turistička naselja a hotele u nekretninski biznis.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javio kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani potpredsjedniče, poštovana kolegice nevjerojatno je kako ste vi svi iz stranke Možemo! općenito zapravo iz ljevice stručni i pameti. Vi ste zapravo još i dragi imate još tu stvar.
Ali evo jedno pitanje konkretno. Pošto ste vi za radničku klasu, a protiv krupnog kapitala i financija jeste li ukorili vašu kolegicu Kekin radi onog bazena i one kupnje sumnjive nekretnine ili kolegicu Gamulin Raukar što ima kući ovaj što štedi, čuva zlatne poluge kući? To nije baš u skladu sa ovaj radničkom klasom, očuvanja revolucije i slično.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Radojčić, Dušica (Možemo!)
Ja se zapravo cijelo vrijeme čudim i vama i drugim zastupnicima koji umjesto da odgovaraju na argumente koji su iznoseni, iznose ovakve neću reći što zapravo mislim, ali to jednostavno nije tema onoga o čemu sam ja pričala. Ja bi voljela da me netko demantira, da se ne daju ti poticaji hotelima, da se ne pogoduje tako tom turističkom lobiju na štetu prostora u priobalju. Ne znam jeste li se ikada prošetali nekim kampom i vidjeli te stotine kućica koje treba maknuti mada je već izgrađena cijela infrastruktura i prostor je već devastiran. Umjesto da novim zakonom to onemogućimo sad smo ne samo legalizirali postojeće nego damo lijepo, dajemo mogućnosti i drugima da postave tamo gdje još kućica nema.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za raspravu je kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani ministre, poštovani potpredsjedniče, drage kolegice i kolege evo slušam ovdje kolege s ljevice kako stručno, pametno, educirano, elokventno naravno već satima daju kritike na račun ovog zakona, a bez obzira što oni koriste kontinuirano riječi o srži, o meritumu, o kaosu u prostoru, o uzurpaciji prostora, o ukidanju demokracije, o katastrofi koja se sprema a domira, dominira prije svega riječ struka, oni su struka a nas je skupilo s ulice.
Dakle, to je interesantno kako ta ljevica ne samo u Hrvatskoj nego općenito u zapa… na zapadu oni će, oni mogu doći u opancima u sabor, mogu doći u zgužvanim majicama npr. kolegica Benčić dođe onako otrcana je li, ali oni su uvijek bez obzira, bez obzira na sve oni su pametni, oni su uglađeni, oni su urbani. Oni ne moraju imati niti jedan zub u glavi oni nisu krezubi. Oni ne moraju pročitati zakon, nisu ga pročitali ali su educirani, informirani. Njima se javi neka lijeva udruga oni su stručni, a upravo je suprotno.
Vi ljudi moji pojma nemate, vi ste nestručni, needucirani, nemate pojma, pali ste s Marsa, a ono što radite, što govorite cijeli dan mi slušamo chat GPT već 4 sata slušamo chat GPT. Ja garantiram, dakle i stavio sam ga u software i pogotovo od kolegice Gamulin. To je govor koji je napisala umjetna inteligencija.
Oni su toliko pametni da ne mogu sami sebi govor napisati, ali onu su vam, znate zašto su oni pametni i moderni oni vam čitaju sa računala. Dakle, mi talibani ili katolibani još gore e mi vam govorimo iz glave, govorimo egzaltirano ali govorimo iz glave vidi čuda. A oni su pametni jer imaju računalo ispred sebe i plaćaju 25 eura mjesečno chat GPT koji im piše govore, a naravno da nemaju primjenu konkretnu.
Kolegice Radojčić pa vi niste niti jednu konkretnu primjedbu ja nisam čuo cijeli dan ovdje niti jedan stavak, niti jedan članak što to ne valja, a ono nešto u početku što je bilo kao čak i polu suvislo pa dobili ste argumente. E a najbolja stvar od svega mi je kada kolege, evo tu kolegica iz Zlatara, pa je bila tu kolegica iz Supetra, iz ponekih jedinica lokalne samouprave gdje vlada nacionalna oporba sebe žele pokazati kako oni zapravo upravljaju Hrvatskom, a nekolicina, neka nekolicina političara u Zagrebu na čelu sa eto igrom slučaja predsjednikom Vlade oni će njima nametnuti nešto protiv volje naroda. Ljudi vi morate razumjeti jednu stvar. Nas je narod izabrao, mi smo pobijedili na izborima, vi ste izborni gubitnici. Dakle, narod je na našoj strani a ne na vašoj i bez obzira što vi pokušavate stalno, kontinuirano prikazati da ste vi na strani naroda ne, narod je vama rekao ne! Rekao vam je jasno ne i to vam je rekao tri puta za redom ne. I još što je bitnije rekao vam je sad na lokalnim izborima ne.
Izgubili ste u 90% jedinica lokalne samouprave, u gotovo svim županijama. Izgubili ste sve utvrde, a i dalje imate obraza ovdje govoriti da vi govorite u interesu naroda, a vama je narod rekao molim vas vi nas ne zastupajte. Vi ste izgubili izbore i to je ona činjenica. Ali bez obzira na ove argumente koji su jasni, ako vam nije jasno pogledajte koliko ima zastupnika u vladajućoj većini a koliko ima vas u oporbi, a oporba znači da ste gubitnici, da ste izgubili izbore, pa ćete vidjeti da nas ima više. Ali bez obzira na to vi ćete i dalje onako bahato, prepotentno jer nije bitno što ste vi iz šume izašli neki dan, vi ste pametni stručnjak a zapravo veze nemate. Vi veze s vezom o vezi nemate.
Dakle, vi ovaj, ja garantiram pogledajte cijelu raspravu, vi cijeli dan niste rekli niti jednu konkretnu primjedbu na ovaj prijedlog zakona, niti jednu konkretnu, niti jedan stavak kako bi trebao glasiti nego govorite o rušenju demokracije, o kaosu u prostoru i to sve čitate s PS-a jer ste vi mudri, obrazovani i pametni, a zapravo istina je skroz suprotna.
Dakle, drage kolegice i kolege nemojte nas obmanjivati. I ono pitanje koje sam postavio kolegici Radojčić to je licemjerje. Kolegica Kekin kuha u kuhinji od 50000 eura, pa je onda vjerodostojna ljevičarka Katarina Peović ukori. To je prava ljevičarka. Vi ste licemjeri! Ova kupuje tamo sumnjive kuće s bazenom po istini na sumnjivi način, ova štedi u zlatnim polugama Urša Gamulin Raukar. Pa niste vi ljevica!
S tim ovo što vi pokušavate sada nama, dakle pokušavate nas optužiti da mi sada nešto radimo neki nered u prostoru, da je ovo neka nova nacionalizacija. Pa vaši su preci proveli nacionalizaciju. Vi ste ti koji ste radili kao u prostoru, a kad govorimo o kaosu u prostoru prošećite nedalekom Trešnjevkom. Ja svaki dan idem pješke na posao, s posla, ja ko da sam u Gazi, ko da sam u Gazi i to traje ljudi moji godinama. Nije to stanje od prije dva mjeseca. To godinama, ja čekam da će mi negdje medvjed iskočiti. To je način na koji vi upravljate Zagrebom.
Dakle, ne upravljate. Zagreb je u urbanističkom kaosu, a onda kada vas čovjek suoči sa vašim neradom da imate milijun i jedan UPU koji ste trebali donijeti, a niste ga donijeli onda nemate argumenata, onda kolegica Marković onako će reći sa visine dobro, mi ćemo imati općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće pa ćemo mi donijeti što mi hoćemo. O.k. to je vaše pravo ako imate većinu, a pravo parlamentarne većine da donosi zakone na dobrobit hrvatskog čovjeka kao što je bio i onaj koji je usvojio i jedinicu lokalne samouprave njegovo pravo. Iako naglasit ću izgubili ste sve što ste mogli izgubiti u Hrvatskoj jer ste vi politički gubitnici.
Dakle, vi ne govorite o srži, ne govorite o meritumu, ne govorite o zakonu nego govorite da biste govorili i zato moj vam je dobronamjerni savjet jer ovo nitko ne sluša pa malo se zasramite, pa nemojte više to raditi od sebe i ne pravite se pametni i stručni kad ste upravo suprotno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Zekanović.
Za repliku se javio kolega Josip Borić, izvolite.

Borić, Josip (HDZ)
Hvala lijepo.
Kolega Zekanović rijeke pravde one su usahle, nema od toga više niš. Ali ovdje ipak vodimo raspravu i evo članak 152. govori o urbanističkom projektu. Cijelo vrijeme slušamo da se njih ne uvažava lokalnu samoupravu. Pa stavak prvi: „Vlada odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izradi urbanističkog projekta državnog područnog ili lokalnog značaja. Pa nema ni javnosti. Pa stavak osmi kaže: „Provodi se javna rasprava i osigurava sudjelovanje javnosti o minimalno trideset dana.“. Pa onda ide i stavak 11.: „Vlada odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne samouprave donosi odluku o prihvatljivosti predloženog urbanističkog projekta.“
Mi to napišemo, oni kažu vi donosite planove umjesto nas, nas nema nigdje. Tko je predstavničko tijelo lokalne samouprave? Valjda Vlada. Lažu!
…/Upadica Penava: Vrijeme!/…
Teze, izmišljaju teze da bi bili uvjerljivi, a sve piše. A zašto to ne žele prihvatiti? Jer su se nagovorili da je to tako za njih uputno i dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Boriću da, dakle oni ignoriraju ono što piše u zakonu. Oni su, ne znam koji je ono čak i pročitao članak zakona, pa krivo ga je citirao. …/Govornik se ne razumije. nije 38. nego 136., al nebitno, uglavnom na 10 mjesta se spominje 10 tijela koje su uključene u proces i te urbane komasacije koja vam je tobože sporna. Al najjače mi je kada kolegica ovdje govori o golfu koji je problem, ovaj golf igralište u Hrvatskoj. Pa u Hrvatskoj nema golf igrališta ljudi moji, a vi govorite kao da u Hrvatskoj svako dva metra ima golf igralište. Ima jedno, ako se ne varam, i to je to. Ovdje u Zagrebu igraju golf, znate gdje, znate gdje igraju vaši Možemovci!, elita? U Sloveniji i nama su problem golf igrališta kojih nema. E a što mi je još ono dobra stvar? E bravo, super mi je kad kolegica Radojčić citira Telegram, portal Telegram kao neovisni izvor, umrijet ću od smijeha.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Dalibor Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala predsjedavajući.
Kolega Zekanoviću, ja bih htio onako uljudno se samo zahvaliti što ste ovako elokventno, pametno, sadržajno, stručno nam pojasnili ova sva tri zakona o kojima danas raspravljamo, sve onako bez ChatGPT, iz glave, svaka čast, vidim da ste potpuno ušli u meritum sva tri zakona i da ste u svakom članku onako skroz, skroz do dna i vidim da i kolega Borić vam puno tu pomaže da ste vjerojatno radili u timu, da ste timski igrači.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega, dakle ovako ja nisam niti jednom rekao, jednom riječju za razliku od vas rekao da sam stručan, nisam, ja sam jedan obični seoski profesor geografije, dakle tu se nešto razumijem, a ostalo skromno, dakle moje političko iskustvo me uči. Međutim vi, nemam pojma koje ste struke i vaši kolege, nemam pojama, nit me zanima koje su struke, garantiram da o ovome nemaju pojma, da su tabula raza garantiram, a sto puta su istakli da su stručni i to je ta razlika. Znate ko sam sebe hvali, znate ko sam sebe hvali, a vi se hvalite kontinuirano, onaj zapravo koji se nema s čim pohvaliti i neće ga niko pohvaliti, pa kaže ja sam pametan, ja sam stručan, ja sam lijep, ima takvih, ali isključivo u vašim redovima, zapravo što ste nestručni, neobrazovani i ne radite svoj posao, ne čitate zakone.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća replika kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Ja jednostavno kolega Zekanović ne mogu ostati imun, znači evo cijeli dan sam tiho i nekako, ali ne mogu ostati imun na vas, znači uvijek uspijete isprovocirat ono nešto u meni da se javim vama na repliku makar bi se, trebao sam se javiti na povredu Poslovnika jer ste ustvari vrijeđali zastupnike. Znači zaista tu razinu vrijeđanja da su došli iz šume, ko, mi smo došli iz šume? Sramotno, o čemu vi pričate, ko je došao ovdje iz šume? Vi govorite nekome ako je nešto uštedio i kupio nešto ili ima nekakvu ušteđevinu da on nije ljevica. Pa valjda čovjek ako radi dobro svoj posao i pošteno zarađuje i pošteno uštedi valjda tek, tek onda zna u životu kako se može uštedjeti i vodit brigu i vodit nekog drugog da bude odgovoran u životu, a to da netko čita, a vi iz glave, pa ste jako pametni zbog toga, pa to je valjda srž da netko sebi stavi natuknice za raspravu od 10 minuta da nešto ne zaboravi, a vama…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…vi ne trebate ništa zaboravit jer vi sve znate jer samo bacate floskule …
…/Upadica Penava: Hvala./…
…ovdje i vrijeđate ljude.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani kolega Markoviću, dakle ja nisam rekao da sam pametan, dapače ja o sebi imam mišljenje prosječno. Vi ste istaknuli sto puta da ste pametni i stručni i to je meni smiješno i ja sam samo upozorio hrvatsku javnost da ste vi smiješni u tom smislu. Kad sam rekao da ste došli iz šume, pa možda su neki stvarno i živjeli u šumi, ali mislio sam hipotetski, da vi zapravo o ničemu ništa ne znate, da ste vi došli ovdje samo trolati da se pravite pametni, da se pravite stručni, a to niste i to je ono što je činjenica i to je ono što se može egzaktno dokazati. Ako se pogledaju vaše rasprave osim floskula niste rekli apsolutno ništa, isključivo cijeli dan floskule. A to da sam ja vas provocirali, pa niste vi vidjeli još 1% mene.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo dvije povrede Poslovnika, prva na redu je kolegica Ivana Ribarić Majanović, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega Zekanoviću, pa ovdje stvarno ima i pojedinih osoba koje su doslovno došle iz šume, možda ih ima još, ali evo ja sam konkretno došla iz šume, iz gojzerica, iz gumenih čizmi, osim iz šume i sa polja i ne stidim se toga i ne sramim se toga, smatram da je to jedan častan posao kojim se bavi velik broj ljudi u Hrvatskoj, zbog toga nisu nestručni u svojem području i stvarno…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…pazite kako se izražavate.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Budući je bilo je riječ o replici, izričem vam opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio također i kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Čl. 238., vrijeđanje zastupnika.
Gđo. Ivana, nije on mislio na to, nego je mislio na ono najniže vrijeđanje zastupnika, ono u smislu. Gledajte, ja nisam imao raspravu da meni govorite da nisam imao stručnu raspravu, to je broj jedan, znači ja ju imam evo uskoro, pa možete onda nakon toga dizat povrede i replike, povrede Poslovnika, a u životu sam svašta prošao, pa sam bio čak i konobar dok sam studirao i uvijek su mi govorili „pametan piše, budala pamti“.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Budući je također bilo riječ o repliciranju, izričem vam prvu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javio i kolega Hrvoje Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
238., dakle kolegice nisam znao da postoji neki posao boravak u šumi, ne znam koji je to, morat ćemo uvest u sistematizaciju. Što se tiče ostaloga, kolega Marković ja ću vam ponoviti, cjelokupna rasprava oporbe je krajnje nestručna osim onog dijela gdje ste se pozivali na stručnost tisuću puta.

Penava, Ivan (DP)
Kako sam i najavio, dobivate treću opomenu, gubite pravo javljanja na, po ovoj točki.
Za povredu Poslovnika se javila ponovno kolegica Ivana Ribarić Majanović, izvolite.

Ribarić Majanović, Ivana (SDP)
Povrijeđen je čl. 238..
Kolega, onda se i vi malo bolje informirajte o stvarima o kojima doslovno lupetate, postoji cijeli niz poslova kojima se bave ljudi u šumarstvu.

Penava, Ivan (DP)
Također kako je bilo riječ o repliciranju izričem vam drugu opomenu i vraćamo se pojedinačnim raspravama na redu je kolega Matej Mostarac, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Poštovani potpredsjedniče iako malo mi je krivo što uopće sam u ovakvom domu slušao ovu raspravu prije i trebam nakon ovakve rasprave govorit, ali ovaj svejedno ću biti iznad toga i i nastavit, ali ću se osvrnuti na neke dijelove te rasprave i razjasnit ovu priču oko stručnosti.
Znači kad smo govorili cijeli dan danas o struci govorili smo o 3 tisuće komentara koji su došli na ovaj zakon. Ne naših komentara, ne komentara saborskih zastupnika nego komentara ljudi koji se bave urbanizmom, koji se bave arhitekturom koji su i radili u jedinicama lokalne samouprave kao pročelnici, kao osobe zadužene za komunalni odjel, za odjel za prostorno planiranje, znači ljudi kojima je to struka i koji se time bave e oni su pisali ovih 3 tisuće komentara i njih se nije poslušalo. I to smo mi danas govorili kad smo govorili o struci. Nisam čuo niti jedanput da je netko rekao ja sam stručan da vas mogu pobiti nego da smo prenosili samo to da nije normalno i nije u redu da se tako malo komentara koji su došli prihvatilo, a da ih se tako jako puno odbilo.
E sad zašto se to sve skupa događa i zašto danas traje ova rasprava dugo? Ja bih krenuo ovako. Ustav je za građane, ono šta bi trebao biti državni plan prostornog razvoja za neku državu odnosno za neki prostor u kojem živimo. E mi ovog drugog nemamo i tu je isto ogroman dio problema i mi sa ovim zakonom ne uređujemo prostor jer prvo da bi ga uredili moramo donest ovaj dokument jer je i on temeljni dokument uređenja prostora u nekoj državi.
Druga stvar mislim da niti jednim od ovih odredba mi dodatno ne uređujemo prostor nego rješavamo anomalije koje su se s vremenom dogodile u postojećem zakonu. To ne znači da je onaj zakon prije bio loš odnosno čak i znači u tom nekom dijelu da se kasnije pravničkim kreacijama uspio izvrgnut nečemu krivom i na što mi danas isto tako upozoravamo ovaj postojeći prijedlog da se kasnijim pravničkim kreacijama može izvrnut i doći do anomalija.
Koje su to anomalije? Recimo etažiranje. Etažiranje nije niti u jednom trenutku prošlog Zakona o turističkim zonama bilo predviđeno, međutim pravnici, odvjetnici sa svojim kreacijama su to uspjeli napraviti i dokazati u jednom prvom primjeru, u drugom primjeru i kad je to postala praksa više to nismo mogli izbjeći. I sad nakon što je to postala anomalija mi ovim zakonom to legaliziramo tako što ćemo čak to sad dopustit u novom zakonu što prije izričito na taj način nije bilo napravljeno nego je bila anomalija koju bi trebalo spriječiti.
I dozvo… ja u ovim raspravama koje su se događale i komentarima javnosti odnosno poduzetnika odnosno hotelijera ja nisam vidio velike kuće poput Amarina, poput odnosno Valamara, poput ovih drugih da pišu takve komentare neko nekakvi pa ja bi rekao već suspektni ljudi koji osnivaju neke agencije ili predstavljaju udruženja hotelijera i na taj način tvrde da bez etažiranja turističkih zona nema turizma. Ja stvarno mislim da tog etažiranja u ovom zakonu i u turističkim zona ne bi trebalo biti. Mislim da tako govori i struka, a da to nije i nije odgovor na to to se moglo prije, mi tu ništa ne mijenjamo. Ja mislim da to treba promijeniti i da je to izašlo kao anomalija.
Druga anomalija koja se dogodila, a ne kao intencija su bile mobilne kućice u kampovima. Znači nije to prošli zakon dopustio nego se to počelo događati u kampovima i zbog nereagiranja inspekcija, zbog nereagiranja i nejasnog stava ministarstva i svih ostalih koji su u tome trebali reagirati smo dobili kampove sa jako puno kamp kućica koje sad definiramo da će moći bit malo udaljenije ali dajemo 10 godina postojećim kampovima da se prilagode. Jedinicama lokalne samouprave dajte 2 godine da donesu, da donesu sve urbanističke planove i da onda ne znam s kojim novcima to riješe ali evo kampovima se daje 10 godina da se prilagode novoj situaciji. Zbog anomalije koja se dogodila mi ne uređujemo ovim zakonom prostor nego legaliziramo sad te kamp kućice u jednom dijelu u kampovima, ali nismo uredili prostor nego samo nešto što se dogodilo u prostoru sada dozvoli na jedan malo drugačiji način, ali smo legalizirali nečim što ste i vi sami rekli da se s time ne slažemo.
Slijedeća stvar koja se spominje i koja je bila u raspravi prije mene a koja isto tako mislim da je jako važna i bez obzira što nema niti jednog golf igrališta urbanisti i ljudi koji se bave urbanizmom, ovo je, te informacije koje ja sad govorim su došle od ljudi koji se time bave, kažu da tih 3% odnosno ili 1% objekta na golf terenima mogu donest mastodonte u zelenilu i šumama. Teoretski ja ne kažem da neki novi zakon to neće bolje urediti ali teoretski vi sad možete unutar golf igrališta dobiti arena centar po ovim odredbama kako ovdje pišu. Šta će donest slijedeće neke, neki pravilnici mi danas ne znamo, ali s ovime smo omogućili ogromne kvadrate na, na takvom području i nismo ničime stavili gornji limit odnosno stavili smo ga jako, jako visokog čak postojeće studije golf terena koje su se radile nisu se ni približile tim, tim iznosima. Ali zato možda može doći do potpuno obrnute situacije i možda takva izgradivost može nekoga natjerati da krene u neku investiciju koju, koju u prvotno nije ni imamo. Mislim da su ovo preveliki kvadrati odnosno ne mislim ja nego opet ću reći urbanisti koji se time bave da su to preveliki kvadrati koji se dozvoljavaju na golf terenima.
Slijedeće što sam htio još napomenuti, a što govorim da opet ne, ovim zakonom ne uređujemo nego samo prilagođavamo je ova intervencija u jedinice lokalne samouprave u područje gdje nisu doneseni UPU-i. Znači slažemo se da je UPU nešto što treba napraviti, da je UPU nešto što treba donesti, e sad mi tjeramo jedinice lokalne samouprave da to na silu naprave u 2 godine, a ako ne naprave onda će ministarstvo izdat akt o gradnji na tom području po planu višeg reda bez reguliranja tog područja. Znači kakav god taj akt bio kad ga ministarstvo donese i izda o gradnji on će biti sigurno lošiji neto što bi bilo da je UPU na tom području donesen. Znači nismo ovim prijedlogom uredili zakon, da priprijetili smo jedinicama lokalne samouprave tako da ćemo im oduzeti prava. Možda se to moglo nekako drugačije napraviti. Zašto idemo tu sa batinom prema lokalnim samoupravama i zašto ne bi razmišljali na način da vidimo kolika su sredstva potrebna za donošenje tih UPU-a, kolika su sredstva potrebna da se infrastruktura u tim UPU-ima napravi i da na taj način pristupimo problemu.
A ne na način da kažemo grad će onda po loš… ministarstvo će onda po lošijim uvjetima izdavat građevinske dozvole na području grada bez da grad zna šta je, kako je to posložio odnosno po nekom planu višeg reda u kojem su minimalne stvari regulirane. Znači opet ovim prijedlogom zakona nismo dodatno uredili prostor nego smo samo neku anomaliju koju imamo u prostoru ovaj legalizirali na neki način.
I zadnja stvar koju bih htio spomenuti, a koja je vrlo važna to je tema priuštivog stanovanja koju kroz prizmu ovog zakona spominjemo. Tu je pila skroz naopako to smo govorili i na aktualcu nedavno ovaj i o cijeloj priči priuštivog stanovanja mi idemo sada sporadično venski nakon strategije naravno koju smo donijeli i donosimo neke stvari koje donose milion upitnika nad glavom. Znači mi još uvijek ne znamo šta i kako točno izgleda priuštivo stanovanje da bi sad rekli da će na nekom području samo zato što se zove priuštivo stanovanje bit dozvoljena gradnja.
Znači ovim modelom recimo vi ste rekli danas nekoliko puta da priuštivo stanovanje neće moći raditi nitko osim javnih uprava odnosno APN-a ili jedinice lokalne samouprave, ali recimo priuštivo stanovanje ovo je po austrijskom modelu je ušao u urbanizam na način da tamo stambene zadruge se bave priuštivim stanovanjem kao dio javnog sektora i na taj način grade stanove u prostornom planu gdje je određeno priuštivo stanovanje. Mi te model, format, institut, instrument stambenih zadruga nemamo još uvijek ali uzeli smo jedan dio, jedan dio, jednu sitnicu iz nekog drugog modela i onda stavili ovdje bez da imamo ono zbog čega je uopće to nastalo i kako bi to trebalo izgledati.
Slično je i sa urbanom komasacijom. Slažem se da je ona potrebna, slažemo se svi ali nismo možda morali odmah dati jednaka prava privatnicima kao i javnom sektoru. Možda, možda se tu moglo vidjeti na koji način kakvi projekti trebaju dolaziti. Ja se slažem da će to vjerojatno ići u smjeru da jedinica lokalne samouprave mora to odobriti ali ste sami rekli ili jedinica lokalne samouprave ili država.
Znači ako nešto ne bude htjela jedinica lokalne samouprave al država kaže da je to u redu, naravno taj model ima i sad sa ocjenjivanjem strateškog projekta će se to omogućiti, ali ne vidim da je to sad bio toliko problem da je sad smo već morali to na taj način uvesti. Pogotovo sa ovom pričom da je 51 49 vlasništva neriješeno. Urbana komasacije kod mene odnosno u glavi kako ju ja vidim bi trebala ići u smjeru ako imamo 100% vlasništva ali želimo da svi dobiju jednako, a ne da se nekog izvlašćuje ili otkupljuje nego ako u 100% područja netko ima građevinsko, netko ima zeleno il da svi dobiju jednako e tome bi trebalo služit, da svi budu zadovoljni i da svi budu sretni.
Evo, to su neki komentari zbog čega ne vidim da ovaj zakon …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… dodatno uređuje prostor.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Za repliku se javila kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani zastupniče sukus ovih prijedloga zakona je da si ministarstvo uzima za pravo da prostor devastira tamo gdje nije pozvan da ga uopće niti gleda na području lokalnih samouprava, a tamo gdje postoji njihova obveza da te obveze skine onako sa sebe s obzirom da nisu sposobni sa 500 zaposlenih donijeti državni plan od 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025. pa ne možete ni do 2026. kada ste si zadali rok, ali ste zadali obvezu da to učine županijski zavodi koji bi trebali određivati državni interes, dodjeljivati odnosno razgraničavati prostor za provedbu državnih projekata, spajati taj državni interes i državni projekt koji ide kroz nekoliko županija sa postojećim kadrovskim resursima koji nisu jednostavno u mogućnosti iznijeti ni postojeće a kamoli njihove obveze koje nisu …
…/Upadica Ivan Penava: Vrijeme./…
… bili sposobni odraditi.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Poštovana kolegice kako ono ide vidim trsku u oku drugoga a ne vidim balvan u očima svojim. Pa složio bi se da ova rasprava koja je išla u tome da je država odlučila ulaziti u prostor urbanističkih planova jedinica lokalne samouprave je u ovom trenutku bilo nepotrebno i ne čini toliku razliku u nekakvom uređenju prostora u odnosu na na ovo sve što drugo treba napraviti.
I da stvarno sam siguran da tu i gradonačelnici sa druge strane se jednako tako ne slažu jer možda ono šta sam bio rekao i prije neki UPU ne doneseš i ne donošenja UPU-a je isto upravljanje prostorom jer ili nemaš resurse da ga odmah urediš ili smatraš da na tom području još nisu jasno definirani ciljevi šta želiš i kako napraviti. I to je isto nekako način upravljanja prostorom. Ako nisu dozvolio gradnju ne donošenjem UPU-a upravljaš u tom nekom trenutku prostorom.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeća replika kolegice Ivana Marković, izvolite.

Marković, Ivana (SDP)
Ja bi se htjela osvrnuti još jedanput na ovu struku. Vidjela sam i prije da je bilo primjedbe na to da smo mi u oporbi zapravo struka, da mi eto ne znamo ništa, mi ne slušamo to šta ministarstvo govori pa bi ja htjela samo kazati da negdje i preko 50% prijedloga komora, zavoda, županije znači oni koji su zapravo struka uopće nije prihvaćeno, da je samo negdje 11% prihvaćeno, a da i ovo pismo koje je došlo od Komore arhitekata znači njih 11 Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Udruženje arhitekata Međimurja, Društvo arhitekata Split, Zagreb, Karlovac, Istra, Varaždin, Osijek, Dubrovnik, Zadar, Šibenik svi oni nisu struka po ovome što smo čuli iz odovih redova. Jedini koji sve znaju i imaju odgovore na sva pitanja je ministarstvo i njima nitko drugi ne treba. Pa evo šta kažete na to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Mostarac, Matej (SDP)
Hvala kolegice, to sam na uvodu govorio, da mislim stvarno je čudno i ne čudno nego pozitivno i optimistično da se jako puno tijela, lokalnih udruženja i svega uključilo u raspravu o ovom zakonu. I to mu daje na važnosti, to mu daje na bitnosti i zato mislim da je to trebalo shvatiti sve skupa ozbiljnije makar, jer očito da su ti svi koji su se javili sa komentarima a stručni su sigurno jer se time bave o.k. Naravno da uvijek ima razlike, ali te stvari kojima se bave daje im stručnost i komentari su vrlo ja ono što sam vidio detaljni u kontekstu i članka i stavka i miješanja razina i nespominjanja, znači svega onog čime bi se stvarno ministarstvo trebalo baviti i zato me evo čudi da je toliko toga odbijeno i da su oni toliko nezadovoljni odgovorima. To je to.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za raspravu je kolega Josip Ostrogović, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani potpredsjedniče Vlade, ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Gledajući reakcije oporbe na ovaj Prijedlog zakona o prostornom uređenju mogu reći da vrijedi jedna izreka ljepota je u oku promatrača. Ova izjava ima zapravo puno slojeva. Osim prvog sloja te izreke sloja subjektivnosti ono što je nekome lijepo, nekome je ružno a postoji dublji, suptilniji sloj te izreke o tome da nije ispravno generalizirati.
U reakcijama oporbe vidimo upravo to generalizaciju. Zakon o prostornom uređenju ima 251 članak, a oporba cijeli zakon negativno ocjenjuje više-manje kroz tumačenje dva instituta zakona – kroz urbanu komasaciju i urbanistički projekt. Hajka, kritike, sumnje, napadi i optužbe na ovaj prijedlog zakona dolaze po meni manje iz neshvaćanja, a više iz namjernog, pogrešnog tumačenja navedenih zakonskih instituta pri tome se svjesno previđa i zanemaruje ono što ovaj zakon donosi a to je modernizacija odnosno digitalizacija sustava prostornog planiranja, unapređenje sustava i osiguranje zaštite prostora kao vrijednog i ograničenog nacionalnog dobra.
Prije nego se osvrnem na navodne problematične odredbe želim reći da ovaj prijedlog zakona unapređuje sustav prostornog planiranja, pojednostavljuje i ubrzava donošenje prostornih planova, štiti prostor kao osobito vrijedno i ograničeno nacionalno dobro, a zakon prilagođava prostorno planiranje i upravljanje prostorom okolnostima koje su se promijenile od vremena kad je donesen sadašnji Zakon o prostornom planiranju, tj. prostornom uređenju, dakle od 2013. godine.
U međuvremenu doneseni su mnogi sporazumi, konvencije i strategije čak kao što su Pariški sporazum, Urba da agenda EU, Nova povelja iz Leipziga. Dakle, nesporno je da nam treba novi Zakon o prostornom planiranju i zakon dobro odgovara na nove okolnosti i potrebe. Hajmo sad o navodnim opasnostima u zakonu, odnosno o urbanoj komasaciji i urbanističkom projektu i o opasnostima da investitori mimo gradova i općina interveniraju u njihove prostore.
Urbana komasacija dočekana je na nož iako je to osnovni urbanistički alat. Komasacija dolazi od latinske riječi komasare skupljanje u gromadu jer je svoju prvu funkciju ostvarivala prvo u poljoprivredi spajajući sitne rasparcelirane posjede u pravilne oblike i time je omogućena produktivnija poljoprivredna proizvodnja.
Komasacija također ima odnosno treba imati korisnu funkciju u urbanizmu. Bez komasacije je otežano, a ponegdje i ponekad onemogućeno provođenje prostornih planova. Bez komasacije bi bilo gotovo nemoguće urbanizirati prostor. Ono što je prilično ironično jest činjenica da najveći napadi na urbanu komasaciju dolaze iz redova Možemo! koji u Zagrebu vape za urbanom komasacijom bez koje je planiranje javnih prostora i javnih sadržaj gotovo nemoguće.
Sad kad im zakon omogućava urbanu komasaciju Možemo! je stao na zadnje noge i jednostavno ne želi. Kao prvo treba reći da se urbana komasacija može provoditi samo sukladno prostornim planovima. Znači, urbana komasacija ne predstavlja bilo čiju samovolju što smo danas koliko puta čuli, nego predstavlja provođenje prostornih planova koje donosi i dalje predstavničko tijelo lokalne samouprave.
Komasacijom će se staviti u funkciju prostor, građevinska područja koja godinama stoje neiskorištena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Dakle, urbana komasacija nije alat za otimanje i nametanje, nego tek alat za provođenje prostornih planova. Na sličan način se pogrešno tumači pojam urbanističkih projekata. Urbanistički projekt nije element ili oblik neovlaštenog prostornog planiranja već je to jedan od oblika provođenja prostornih planova.
Urbanistički projekt se ne donosi prema slobodnoj volji bilo koga, već se on donosi samo u tri slučaja određena i navedena u članku 151. i to sklop dviju ili više zgrada priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje, društvene i športsko-rekreacijske namjene kao što su bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene i na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija.
Urbanističkim projektom se dakle olakšava gradnja zgrada za priuštivo stanovanje. Po definiciji priuštivo stanovanje nema veze sa privatnim investicijama. Zgrade priuštivog stanovanja mogu graditi samo APN-ovi i jedinice lokalne samouprave, dakle urbanistički plan kao i urbana komasacija omogućavaju društveno poželjnu gradnju zgrada za priuštivo stanovanje javne, te društvene, športske, rekreativne zone, a to je upravo ono za čim pati na primjer Možemo! u Zagrebu. Ono što Možemo! želi u Zagrebu, ne želi u zakonu.
Što se tiče fame koju Možemo! i SDP plasiraju o opasnostima da investitori mimo gradova i općina interveniraju u njihove prostore treba reći da je to notorna glupost. Prostorno planiranje ostaje u ingerenciji jedinice lokalne samouprave i nitko osim predstavničkog tijela ne može donositi prostorne planove i upravljati prostorom svojom slobodnom voljom, a to osim ovog zakona kaže i Ustav RH.
Urbana komasacija kao i urbanistički projekti su akti provedbe prostornih planova, pa nije moguće da se dogode bilo kakve promjene u prostoru koje nisu u skladu sa voljom lokalne samouprave izražene usvojenim prostornim planovima. Ako znamo da su jedinice lokalne samouprave zapravo volja građana, a onda o svemu tome odlučuju građani. Možemo! na primjer smeta obveza donošenja UPU-a u roku od dvije godine. Valjda je bolja današnja situacija prema kojoj jedinice lokalne samouprave godinama ni ne pokušavaju izgraditi UPU-e koje moraju izraditi bilo kao zakonsku obvezu, a bilo kao obvezu koja je određena planom višeg reda. Valjda se ta prostorna inertnost uklapa u koncept radikalno lijeve ideje odrasta, tj. zaustavljanja rasta kao rješenju za društvene probleme, pa im smeta svako vremensko ograničenje rokova za donošenje prostornih planova.
Sve u svemu, ovaj zakon predstavlja unapređenje sustava prostornog planiranja, upravljanja prostorom i daje nove alate za provedbu prostornih planova koji se godinama ne provode zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i s druge strane nameće jedinicama lokalne samouprave obvezu da promišljenije i odgovornije upravljaju svojim prostorom.
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Ostrogović.
Za repliku se javio kolega Ivan Radić, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Kolega Ostrogoviću čuli smo i od vas, a posebice danas od pojedinih članova oporbe kritiziranje postupka urbane komasacije, iako se u Prijedlogu zakona o prostornom uređenju jasno propisane odredbe o tome što je urbana komasacija, za koje se čestice provodi, što je predmet urbane komasacije, tko su stranke u postupku, kako se provodi postupak i u konačnici ono što je jako bitno koje tijelo donosi odluku o urbanoj komasaciji.
Tu nigdje nema niti naznaka da bi se radilo o bilo kakvom otimanju zemljišta vlasnicima koja bi ulazila u komasaciju, stoga mislim da su ovdje pobrkana dva različita pravna instituta, a to je izvlaštenje i komasacija pa me zanima da mi objasnite vidite li vi razliku između izvlaštenja i urbane komasacije.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Zahvaljujem kolega Radić.
I ono što je najbitnije komasacija mora pratiti prostorni plan. Znači urbana komasacija ne može se provoditi kako kaže oporba željama investitora da sada u nekom određenom području naprave strašne neke nebodere, megalomanske neke projekte, to je nemoguće.
Urbana komasacija prati prostorni plan. Ono što je propisano prostornim planom urbana komasacija je podakt kojim se to zapravo donosi zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Prema tome, prostorne planove donosi jedinica lokalne samouprave. Članove jedinice lokalne samouprave kao predstavničkog tijela biraju građani te jedinice lokalne samouprave i to je zapravo cijeli taj lanac da i o urbanoj komasaciji prijedloge donose građani preko svojih predstavnika u predstavničkom tijelu u jedinicama lokalne samouprave.
Znači urbana komasacija nije nikakvo otimanje prostora nego privođenje prostora namjeni.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo potpredsjedniče.
Poštovani kolega Ostrogović govorili ste o urbanoj komasaciji. Mene isto tako interesira kao i kolegu Radića smatrate li da urbana komasacija daje sliku uređenim gradovima, odnosno daje snažan alat lokalnoj samoupravi, jer znamo da su parcele male, fragmentirane itd. a onda nas građani sa pravom pitaju zašto nema pristupne ceste, zašto nema kanalizacije, zašto se godinama ne može urediti određeni kvart ili određena zona i smatrate li omogućuje li zapravo ona da takvi prostori se preoblikuju u funkcionalne, infrastrukturno opremljene cjeline od kojih zapravo koristi imaju i građani, ali i jedinice lokalne samouprave jer se često kaže da su komunalni projekti temelj kvalitete života.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Ostrogović, Josip (HDZ)
Kolegice Salopek potpuno ste u pravu. Znači u osobito velikim gradovima urbanisti ucrtaju određena područja, ne gledaju imovinsko-pravnu strukturu tih područja koja su crtali određenu zonu za određenu infrastrukturu. Urbana komasacija upravo to dozvoljava da pretpostavka, pretpostavka je da gradovi imaju većinu, vlasništvo većine prostora na određenom dijelu gdje bi onda trebalo donijeti neke infrastrukturne projekte. Zapravo ovo omogućuje razvoj, urbanistički razvoj velikih gradova kao što su Zagreb, Split ili Rijeka.
Sama struka evo ga u gradu Zagrebu Možemo! je s jedne strane totalno uništava ovu ideju o komasaciji, kaže to je zlo, otimačina i sve, ali opet naglašavam ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba Nikša Božić koji je potvrđen od stranke Možemo! kaže: …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… „planiranje javnih prostora i javnih sadržaja bez urbane komasacije je gotovo nemoguće./…
…/Upadica Penava: Hvala vam./…
Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Za pojedinačnu raspravu se javio kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovani ministre Bačić sa suradnicima.
Evo dug je dan iza nas, mislim da se u ovoj raspravi u ova tri zakona koja se svela na praktični na Zakon o prostornom uređenju puno toga reklo i u teoriji možda malo manje toga u praksi i meni se čini da bi bilo dobro reći neke stvari koje bi se mogle dogoditi u praksi i koje se događaju iz nekakvog pogleda nekoga tko radi u izvršnoj vlasti u jedinici lokalne samouprave u jednom gradu koji ima dosta potencijala, jako se razvija, ali ima problema naravno sa financiranjem razvoja u širinu kompletne komunalne infrastrukture.
Gledajući ovaj zakon mi možemo reći da postoje dosta veliki rizici da bi se moglo dogoditi ne samo nama, ja govorim na neki način u ime svih JLS-ova dogodilo da će nam biti nametnuti projekti gdje ćemo mi morati sa nekakvih svojih prioriteta koje smo donijeli prijeći na neke druge prioritete koje će možda privatni investitor pokušati kao što rade i danas u praksi. Znači oni imaju neko zemljište i žele graditi, žele komunalnu infrastrukturu biti na neki način osuđeni da idemo prema njima umjesto da radimo po nekakvim svojim prioritetima. To ću vam reći na jednom baš pravom primjeru. Mi smo recimo, radimo trenutno možda jedini u Hrvatskoj, ne znam da li još tko radi zgrade baš po programu POS-a, na jednoj lokaciji koju smo uspjeli mi objediniti gdje smo imali dio vlasništva uspjeli smo se, znači u ovakvom slučaju bi nam možda pasala ta komasacija, praktički bi mogli izvlastiti jednu dvanaestinu vlasnika koji je bio tamo. Mi smo se u dogovoru to uspjeli napraviti. Mi radimo POS. Na drugoj lokaciji koju je grad pripremio, ima zemljište, pripremamo zemljište za priuštivo stanovanje. To je veliko zemljište gdje mi možemo jer smo mi jedan od pet gradova, znači uz 4 najveća grada jedino je Varaždin ušao u taj pilot projekt Europske investicijske banke i radimo jako intenzivno na tome jer znamo kakvi su problemi u Hrvatskoj da sad ne ulazimo u pitanje najma, koštanja cijena kvadrata, nećemo to bi mogli onda otići u drugu krajnost. Znači, želimo biti prvi grad kao što smo prvi u mnogim stvarima koji će raditi stanove po priuštivom najmu, odnosno povoljnijem, gdje će ljudi povoljnije živjeti.
E sad, pripremamo, imamo već nacrte i za pristupne ceste i za infrastrukturu i to ne košta 500 eura, to košta ja bih rekao i nekoliko milijuna eura će koštati u konačnici kad se sve te ceste i sva infrastruktura napravi. I mi od komunalnog doprinosa koji prikupimo nemamo mogućnosti da još sad idemo u nekakve zadovoljavanje privatnih investitora.
E sad, dolazimo do one druge stvari gdje privatni investitor i to ste vi predvidjeli zakonom može sam isfinancirati komunalnu infrastrukturu i naplatiti se kroz komunalni doprinos. Vjerujte mi ta infrastruktura će ga koštati puno više nego što on bi trebao platiti komunalnog doprinosa, a ako bi išao prema komunalnoj naknadi onda je to već jedno drugo pitanje koje bi trebalo vrlo oprezno rješavati jer komunalna naknada ne bi trebala biti ta koju bi on mogao, može eventualno prebijati njegovu naknadu koju ima pravo pl…, koju bi trebao plaćati u budućnosti. Znači to su neke stvari na kojima bi trebali itekako voditi računa da se ne dogodi da se naši projekti zaustave zbog nekakvog privatnog interesa.
Drugo, ono što sam također želio reći da ovaj urbanistički projekt koji je naveden, koji je definiran zakonom u svojim postavkama u principu prati javnu namjenu osim znači može se napraviti urbanistički projekt gdje nema UPU-a za recimo izgradnju vrtića, škole. To je nekakva, znači jedna vrsta. Znači druga stvar investitor može i za priuštivo stanovanje. Znači vi ste rekli ja vjerujem da priuštivo stanovanje neće biti zlouporabljeno u smislu da ga može graditi bilo tko osim jedinica lokalne samouprave, odnosno ustanova koje mi imamo gradske stanove u Varaždinu i države, znači u kombinaciji tako da tu ja se iskreno nadam da budu takvi osigurači da se ne bi mogla dogoditi ona zlouporaba da će netko se sad sjetiti da ima mogućnost privatni investitor graditi priuštivu stanogradnju jer inače smo u velikom problemu.
E sad, treći, treća mogućnost je upravo urbana komasacija. Znači ove dvije stvari su javne od hajmo tako reći. E ovdje dolazimo do toga da tu postoji opasnost da privatni investitor koji ima 51%, znači govorim o tome izvlašćuje, odnosno da se može on, da on može izvlastiti ovih 49% i tu više nije javni interes, a vi ste ga proglasili državnim interesom i postavljate ga iznad čak JLS-a. Znači tu treba po meni dodatno možda nekakav osigurač staviti. O.k. Ja ono kak' se veli sit gladnom ne vjeruje, pušemo na hladno. Ja bih rekao da ovdje nije interes nama da i meni nije sigurno osobno kao zastupniku SDP-a popljuvati zakon ili nešto i ići u takvu krajnost nekakvu. Mi želimo da se taj zakon korigira zato možda su reakcije oporbe uvijek, možda čak i jače i glasnije nego što bi trebalo jer nas morate čuti.
I ja iskreno s obzirom da je ovo prvo čitanje očekujem i vaš doprinos promjene ovog zakona do drugog čitanja, odnosno do glasanja za konačni prijedlog zakona jer mislim da i nešto iz oporbe sigurno ne kao što kolega Zekanović veli da ništa ne valja. Nije istina da ne valja ništa ni sa ove strane, ali morate čuti i oporbu i po meni ipak između dva čitanja razmisliti što bi se moglo ipak popraviti da se naši građani prije svega ne osjećaju ugroženo da bi mogli ostati bez svojih nekakve privatne imovine u korist nekakvog kapitala koji nismo, niste ga možda ni vi imali namjere da bi ga zloupotrijebili.
Ali u Hrvatskoj na žalost svaki zakon koji se donese ja mislim da prije nego se donese se već gleda kako ćemo ga odnosno ne mi, kako će ga netko izbušiti. I vjerujte mi privatni investitor odnosno developeri su dobro proučili vaš zakon već sad i sigurno ako ima rupe nekakve u tom zakonu, a ja vjerujem da je ova oporba ukazala na nekakve rupe u ovom zakonu da bi ih trebalo popuniti i paziti da se ne dogodi neka devastacija stvarno javnog prostora, odnosno prostora jedinica lokalne samouprave.
Mislim da je, ja bih čak rekao da je vaša želja da prebacite na državu nekakve postupke. Dolazi stoga da jednostavno mi imamo jedinice lokalne samouprave koje nisu apsolutno sposobne za ništa samostalno napraviti i to je činjenica. Znači mi imamo 576 JLS-ova od kojih vjerojatno preko 200 ne vrši nikakvu uslugu, a kamoli da bi oni mogli donijet planove za sebe, odnosno bilo koji UPU ili bilo što, na bilo koji način prostorni plan da bi se mogli na bilo koji način oni razvijati.
Ja razumijem da vi morate to preuzeti da bi to mogli napraviti, ali mislim da to nije dobar način, da na taj način ubrzavate postupke, da će ministarstvo preuzeti ono što bi netko trebao na donjoj razini napraviti. Pravi postupak bi bio ako onaj koji ne može to napraviti pitanje je da li treba postojati, ali to je nekakva opet druga priča. I ja bih za kraj iskoristio ove dvije minute kraja da velim dvije, tri rečenice o Zakonu o energetskoj učinkovitosti kojega nitko nije spomenuo i koji je dobar. Eto dobar je. Mi imamo Agenciju REU Sjever koja nam je napravila analizu tog zakona i oni su recimo zadovoljni i smatraju da je u duhu onoga što treba biti od načela energetske učinkovitosti na prvom mjestu, od obnova zgrada javnih tijela. Naravno da imamo onaj, znači da moramo 2030. krenuti, da imamo NZEP i potpuni ZEP, znači zero emission buildings sa 2030. pogotovo javnih zgrada. Mislim da je to dobar put i ako je nešto dobro treba i pohvaliti. Evo što se tog zakona tiče mi smo zadovoljni što se tiče i nas kao jedinica lokalne samouprave, a što se tiče ovih zakona ja očekujem ipak promjene do drugog čitanja.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala kolega Marković.
Za repliku se javila kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Pa evo kolega Marković nastojala sam vas pozorno slušati i naravno razumljivo je da kada se donose novi zakoni, da se sa oprezom pristupa prijedlozima. Međutim, nisam uspjela pohvatati vašu konkretnu bojazan pogotovo kada ste rekli da bi se jedinice lokalne samouprave trebale okrenuti prema volji investitora. Dakle, dobar ste primjer naveli ako idete u gradnju, u realizaciju nekakvih prioriteta kao jedinica lokalne samouprave. Što bi vas to trebalo spriječiti ako odnosno što bi to trebalo biti loše za jedinicu lokalne samouprave ukoliko investitor sam ima volju krenuti u neku investiciju i sam ju isfinancirati.
Dakle, naravno da će vagnuti prednosti i nedostatke te investicije, pa molim vas konkretno u čemu je vaša bojazan po tom pitanju a isto tako i što se tiče izvlaštenja od strane privatnih investitora kod urbane komasacije. Jel' vi želite reći da je posljedica te urbane komasacije izvlaštenje.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme.
Hvala vam.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa evo da sam naručio pitanje od mojih kolega ne bi mi bilo bolje, a reći ću vam primjer koji sam rekao i ministru na odboru a tiče se sličnosti strateškog projekta Republike Hrvatske, odnosno proglašenja nečega strateškim projektom Republike Hrvatske sa proglašenjem recimo urbanističkog projekta koji je isto od državnog značaja za Republiku Hrvatsku po ovoj definiciji zakona.
Znači imate urbanu regeneraciju Varteksa u Varaždinu kao primjer privatne investicije odnosno privatnog vlasnika koji je rasprodao zemljište koje mi kao grad sigurno ne bi rasprodali. Trećinu zemljišta, znači od 200 tisuća kvadrata da bi preživio jer je uvjet strateškog projekta RH bio da proizvodnja Varteksa ne smije propasti, a propala, pa je propao i ovaj, a u međuvremenu je Varteks uspio prodati 70000 kvadrata zemljišta trgovačkim lancima, pa recite vi meni, a grad se nije pitao za to, a mogli smo čak izdati dozvolu na kraju jer bi ga izdalo ministarstvo.
To vam je primjer koji se ne smije dogoditi da se devastira prostor grada …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… bez da se grad pita o bilo čem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam.
Sljedeća replika kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo predsjedavajući.
Evo drago mi je kolega saborski zastupniče da ste i spomenuli ovaj Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu o koje smo danas malo govorili, a smatrate li da on donosi put prema nultim emisijama jer po meni ovaj zakon predstavlja također jednu nužnu prilagodbu klimatskim ciljevima, ali još važnije otvara i vrata velikim uštedama za naše građane i za javni sektor. Smatrate li da se ovim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, dakle još više potiče energetska obnova koja se diže na jednu višu razinu.

Čitajući zakon vidjela sam da se po prvi puta definiraju zgrade sa nultim emisijama, uvodi se pojam operativnih emisija stakleničkih plinova, ovojnice zgrade ali i uspostavlja se informacijski sustav za certificiranje instalatera, sustava obnovljivih izvora energije što daje jednu još veću transparentnost.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa evo rekao sam i dobro da je izdvojen evo recimo kao jedan poseban zakon. Mislim da je to dobro. Ja se slažem recimo, mislim da je prilika te zelene tranzicije pogotovo u zgradarstvu bitna, to je na neki način prioritet EU i u svim provlači se kroz sve fondove na neki način. Vidjet ćemo koliko će biti novaca u budućnosti za tu tranziciju zgradarstva koje strahovito gubi energiju i iskreno se nadam da će biti dovoljno novaca da se što više tih zgrada i javnih zgrada naravno one koje će se raditi nove bit će, praktički će morati se raditi po principu ZEBA znači da nema nikakve emisije. I s obzirom da će APN raditi registar tih zgrada mislim da ćemo ipak u budućnosti moći bolje pratiti potrošnju energije pogotovo u javnom zgradarstvu.
Mislim da je trebalo registar napraviti puno ranije mislim ne samo taj registar nego sve registre u RH, ali evo nikad nije kasno.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Marijo Milinković, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima.
Ja bih danas u pojedinačnoj raspravi rekao najviše vezano za ono što ste me pitali ministre u replici izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu …/Govornik se ne razumije./… Ministar je rekao da sadašnjim prijedlogom zakona nije obuhvaćeno ništa novo vezano za tu temu, ali smatram da je danas kod donošenja novog zakona idealna prilika razmisliti o tome, odnosno staviti određena ograničenja na gradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu.
U Slavoniji odakle dolazim sve više je investitora koji kupuje poljoprivredno zemljište P3. Država je dozvolila gradnju solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu P3, ali smatram da puno toga nije dobro. Prvo, klasifikacija poljoprivrednog zemljišta na P1, P2, P3 u većini jedinice lokalne samouprave su klasifikacije toga zemljišta već godinama i godinama iste, odnosno još vjerojatno i od bivše države. Jedinica lokalne samouprave ne može izmjenama svog prostornog plana to izmijeniti, to može izmijeniti vjerojatno veća …/Govornik se ne razumije./… županija ili država ali godinama tako stoji.
I danas je stvarno stanje recimo u mojoj općini da poljoprivredno zemljište P3 je najkvalitetnija zemlja na području općine, a P1 najmanje kvalitetna. Zašto je to tako? Razloga je više, ali jedan od razloga je što kroz zadnjih 15, 20 godina poljoprivredna površina P3 su bila močvarna područja, ali su se održavanjem kanalske mreže smanjenom količinom padalina i ostalim ta poljoprivredna područja, te poljoprivredne površine postale najkvalitetnija zemlja. To najviše vidimo kad se prodaje poljoprivredna zemlja P3 u odnosu na poljoprivrednu zemlju P1 koja je razlika u cijeni gdje je P3 puno skuplja nego P1.
Smatram kako sam rekao i u replici da ministar treba razmisliti o ograničenju postotka na području pojedine jedinice lokalne samouprave koliko se može izgraditi solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu. Bez obzira na kvalifikaciju poljoprivrednog zemljišta cjelokupne poljoprivredne površine Slavonije su plodno zemljište gdje se …/Govornik se ne razumije./… proizvodnja.
Bojim se da će poljoprivredni …/Govornik se ne razumije./… u Slavoniji koji su danas pregledna slavonska polja ne postanu velike solarne elektrane. Zbog toga smatram da zakonski treba u postotku ograničiti poljoprivredne površine koje mogu biti pod solarnim elektranama. Jer u Slavoniji na poljoprivrednim površinama …/Govornik se ne razumije. elektrane, mi ćemo si svi ustvari postaviti pitanje šta će biti sa poljoprivrednom proizvodnjom slijedećih 15, 20.g..
Bojim se da u ovome svemu danas, izgradnji solarnih elektrana na privatnim poljoprivrednim česticama, JLS se gotovo ništa i ne pita, investitori kažu država je to dopustila na P-3 da možemo gradit elektrane, oni sami naprave svoje trafostanice uz suglasnost normalno HEP-a, spajaju se direktno na dalekovode i mi smo tu jako ograničeni. Naravno da smatram da nije problem ako se radi o jednoj i dvije solarne elektrane i da ako će te dvije solarne elektrane zauzeti 2-3% ukupne poljoprivredne površine, ali ako se ovako nastavi na područjima pojedine JLS, će solarne elektrane preuzeti 20% poljoprivrednih površina i zato se postavlja pitanje nas u Slavoniji kako će izgledat poljoprivredna proizvodnja. Naravno ta gradnja solarnih elektrana na građevinskom zemljištu koja će pomoći energetskoj stabilnosti RH da nemam ništa protiv toga, ali kažem na poljoprivrednim česticama treba staviti ograničenje u postotcima, kao što ste npr. u ovome prijedlogu zakona stavili na primjer Zakona za izgradnju kampova na pojedinim česticama, hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Martina Vlašić Iljkić, izvolite.

Vlašić Iljkić, Martina (SDP)
Zahvaljujem.
Poštovani kolega, evo govorili ste o projektima solarnih elektrana koje sve češće zauzimaju obradivo poljoprivredno zemljište, čak i ono koje je u aktivnoj poljoprivrednoj upotrebi, takva praksa ne samo da ugrožava proizvodnju hrane nego je u suprotnosti sa državnim strateškim ciljevima. Govorili ste da je potrebno zabraniti gradnju solarnih elektrana na obradivom i poljoprivrednom zemljištu ili ograničiti s obzirom na specifičnost, evo kako ste rekli da je u vašoj lokalnoj samoupravi, a mislim i da evo cjelokupna Hrvatska ima svoje specifičnosti što se toga tiče, no očito je evo kako smo i razgovarali nedavno u raspravama na temu pri Ministarstvu poljoprivrede, također i ovdje vidimo da očito međuresorna suradnja između Ministarstva poljoprivrede, pa i ovog ministarstva očito nije urodila plodom gdje…
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
…evo nisu usklađeni propisi…
…/Upadica Penava: Hvala./…
…kako bi trebali biti.

Penava, Ivan (DP)
Odgovor na repliku, izvolite.

Milinković, Mario (SDP)
Pa …/Govornik se ne razumije./…na području RH je pogotovo u jednom, u dijelu Dalmacije imamo puno neobradivih poljoprivrednih površina, u Dalmaciji znamo da imamo i puno više sunčanih sati godišnje nego u Slavoniji i tamo bi svakako investitoru bilo ulaganje u solarnu elektranu puno isplativije i veća zarada nego u Slavoniji, ali očito u dijelovima Dalmacije imamo problema sa distribucijom odnosno neizgrađenosti mreže državne koja može primiti tu proizvedenu solarnu elektranu i zato je sve veći pritisak na dio Slavonije koji očito još može kroz svoju mrežu odnosno HEP-ovu, HOPS-ovu mrežu to primiti, a u Dalmaciji ne i zato se ide prema poljoprivrednim površinama u Slavoniji, što smatram da dugoročno nije dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Mirela Ahmetović, izvolite.

Ahmetović, Mirela (SDP)
Hvala lijepa.
Poštovani ministre kojeg više nema, a za kojeg ipak mislim da će čuti sve naše primjedbe, pa i ovu raspravu o kojoj ću govoriti jer sam mu dužna i nekoliko odgovora budući me i osobno prozvao vrlo neosnovano.
Dakle prije svega ajmo malo o ustavu koji kaže da JLS obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje. E sad taj sami ustav nije to sam od sebe smislio nego smo se mi i prihvaćajući Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i donošenjem Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi obvezali da će se javne ovlasti obavljati tako da se preferira da pripadaju vlastima koje su najbliže građanima odnosno upravo općinama i gradovima. Isto tako smo se obvezali da nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti u pravilu potpune i cjelovite. E sad je li potpuno i cjelovito kada vi propišete da će JLS donositi prostorne i urbanističke planove, ali eto prohtjelo vam se pa ste odredili rok iako ni sami kod svojih obveza rokove, čak ni zakonom utvrđene, ne poštujete nego donosite nove zakone kako biste si dodatno produžili rok, pa ni taj produženi rok novim zakonom odnosno izmjenom zakona ne ispoštujete, eto odredite jednu, dvije, mogli ste i dva mjeseca, za donošenje tog istog plana kojeg ste kao predali ustavom i zakonom u nadležnost JLS i kažete ne, ne trebate vi ništa planirati ako niste isplanirali u onom roku u kojem smo se mi dosjetili, mi ćemo izdati bez ikakvog planiranja nekome građevinsku dozvolu da radi gdje hoće, što hoće, ma bravo.
Kada govorimo o rokovima naravno da govorimo o ovom roku ako se urbanistički plan ne donese u 2.g., pa je ministar rekao u dijelu svoje rasprave da eto ni gradonačelnica odnosno ja sam načelnica, da li je ministar krivo rekao ili je krivo citirano, Omišlja nije donijela urbanistički plan 7.g.. Radi se o urbanističkom planu 8 i kaže nije ga donijela 7.g. iako je sama rekla da će ga donijeti. A ne, ne gospodo, vi ste zakonom propisali da moram za neizgrađeno građevinsko područje propisati u prostornom planu da je obvezno donošenje urbanističkog plana. Nemam se ja vama što pravdati da li sam donijela ili nisam donijela iako ga ne donosim ja, da podučimo ministra i tome, nego, nego ga donosi predstavničko tijelo odnosno moje općinsko vijeće, taj urbanistički plan. Znate kome se imam pravdati? Građanima koji su me birali, a vidite birali su me i nakon prvog mandata i nakon drugog mandata i nakon trećeg mandata, a njima se trebam pravdati. A znate zašto ga nisam donijela, znate zašto jer se radi o tome da za taj urbanistički plan u mojih 12 godina načelnikovanja nije došao iskaz ni jednog jedinog interesa, ama baš nikoga, nikoga ali su istovremeno dolazili iskazi interesa građana Omišlja i Njivica za donošenjem urbanističkih i prostornih planova koje donosimo a u čijoj proceduri donošenja i vi imate svoje ruke i jako dobro znate vi državni tajnici odnosno tajnice koliko imate svoje ruke i kako se ta procedura odvija, a ja ću podsjetiti javnost kako.
Tako da ako je zakon nedorečen a kao što je postojeći i onaj prije njega i ovaj i ovaj naravno nedorečen jer se ne može ama baš sve regulirati, s tim se slažem, onda imate mišljenje ministarstva koje glasi na jedan način ako to mišljenje kaže jedan referent ali na sasvim drugi način ako to mišljenje kaže neki drugi referent. I onda kad zatražiš od ministarstva ok ajde se vi dogovorite pa samo napišite kako da provedem tu zakonsku odredbu, samo mi napišite da znam što učiniti, a onda ti kažu a ne ne, nećemo mi to napisati. Znate zašto? Imam osnovanu sumnju da je to zato da možete prilagođavati svoje upute ovisno o tome tko je s druge strane. I to je problem. I to je problem. I to je problem. Ili vas 500 kako kaže Zekanović valjda niste dovoljno stručni ne znam, ja vjerujem jeste, ja vjerujem da jeste ali ako ja kanim nešto provesti ako sam ja sigurna i tumačim nešto onda nemam bojazni to isto napisati i uputiti tu načelnicu ili načelnika kako da nešto provede.
A onda imamo što govoriti i o drugim ministarstvima koji su isto tako u proceduri donošenja urbanističkih planova itekako, a da ne zaboravim što se tiče vašeg mišljenja koje moramo ishoditi prije donošenja urbanističkih planova vi nemate rok. Vi nemate rok za izdavanje tog mišljenja, imali ste ga nekada ali sad ga nemate. Sad ga nemate ili ako ga i ne izdate koga briga. Vas se na koljenima moli molim vas dajte mi mišljenje da mogu dalje ići u proceduru.
A što se tiče drugih ministarstava, konzervatori ne dao Bog da je nešto regulirano na način da je u zaštićenoj, u zaštićenoj zoni u zaštićenom području, nemate teoretske šanse da to izgurate do kraja, teoretske, teoretske. Na sreću ili nažalost moje, moja lokalna samouprava, moja lokalna zajednica je baš, baš pod takvim teretom i onda morate na koljenima moliti i zivkati nadređenog od nad… od nadređenog, nadređenog od nadređenog od nadređenog i moliti dajte molim vas recite im da mi pošalju to i to.
Ja vas pitam tko točno može u takvim uvjetima sa vašom svijesti koliko kadrova nedostaje izvršiti svoje zadaće koje namećete u roku od dvije godine, tko? A onda imate još jedan problem gdje važeći zakon ne propisuje da prostorni plan općine određuje prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do donošenja urbanističkog plana kao što je to određeno u Članku 103. novog zakona, a slijedom važećeg zakona važeći planovi ne sadrže te prijelazne mjere a ostaju na snazi još 5 godina. I to vam je pravni vakuum o kojem vam mi pričamo, o kojem vam je struka rekla u 1.700 ili koliko primjedbi, a vi ste se sposobni i spremni sa mnom natjeravati da nećete imati osnovu, odnosno ja vam kažem da nećete imati osnovu a vi kažete da hoćete, dati građevinsku dozvolu nekom investitoru tamo gdje nema urbanističkog plana i nećete imati argument niti temelj hoćete li odrediti da može graditi jedan, dva, pet ili dvadeset katova. Nećete imati jer nemate prijelaznih odredbi.
Molim vas ako išta onda provjerite barem to, provjerite barem to jer slijedećih pet godina vi imate mogućnost u kojem ja moram donijeti novi prostorni plan, mogućnost dakle ovako iz rukava sipati ovisno o tome tko vas dođe pitati koliko katova smije izgraditi pokraj obiteljske kuće koja je možda i prizemnica. I kako da ja sada Omišljanu koji živi u prizemnici u svom naselju objasnim da je njemu Branko Bačić poslao čovjeka koji će kraj njegove kuće obiteljske izgraditi apartmansku zgradu od šest katova. Kako da mu to objasnim?
Jeste li analizirali uzorke dugotrajnosti donošenja UPU-a? Niste analizirali. Znate zašto? Jer vas ne zanima kad vi kasnite sa donošenjem državnog plana. Imate 500 ljudi na raspolaganju niste 10 godina sposobni državni plan donijeti nego prebacujete obvezu na županije, a tražite od mene koja imam jednu jedinu zaposlenicu na tom polju koja je već 2 puta za redom na porodiljnom a jedva nađemo čovjeka koji će raditi na tim poslovima, vi to jako dobro znate, i njega taman se uvede u posao već mora ići vraća se zaposlenica i opet se ona mora uživjet u ulogu svog posla da donesem nešto u dvije godine. Znači vi sa 500 ne možete u 10 godina, ja sa jednim bih trebala u dvije godine. Omjer vam je odličan.

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme, hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
HDZ opet služi građevinama umjesto da služi građanima. Investitorima poručuju stay con and carry on kako bi rekao bivši premijer HDZ-ove Vlade. Cijeli dan postavljamo pitanje zašto je urbana komasacija koju provodi privatni vlasnik proglašena interesom RH?
Zašto ima taj status? Kada se nešto proglasi interesom RH to znači da za to područje se može pokrenuti proces izvlašćenja, izvlaštenja. Cijelo područje komasacije proglašeno interesom RH. Zašto, jel nam možete to objasniti?
Vi tvrdite cijelo vrijeme da nam to objašnjavate, međutim ja nisam čuo ni jedan argument, ni jedan razlog zašto ta poveznica nije točna. Objasnite nam zašto to da se urbana komasacija proglašava interesom RH ne dovodi do toga da privatni vlasnici koji će to provoditi, na čiji zahtjev će se provoditi da oni neće moći izvlašti… izvlastiti ljude koji imaju manje od 50%. Objasnite nam to molim vas.
Može li ministar jamčiti građanima da se to neće dogoditi ili ćemo vidjeti kako se, kako mali vlasnici postaju imaju nesreću da su pored veliki. Pritom treba reći da ti ljudi koji će se postepeno izvlastiti da nemaju ni pravo žalbe na taj proces komasacije nego moraju ići na sud. I onda najbolje kada mi pitamo zašto se privatnicima daje taj mehanizam, vi odgovarate a zašto ste vi protiv toga da gradovi grade škole i grade ceste iako ni u jednom trenutku nismo doveli u pitanje urbanu komasaciju za javne potrebe, za javni interes. Nitko ovdje to nije doveo u pitanje, međutim svaki put kada pričate o toj temi ne odgovarate na pitanje zašto ste privatnicima to omogućili i zašto ste to proglasili interesom RH nego svaki put kažete a pa ljudi iz vašeg zavoda su za urbanu komasaciju, a vi ste protiv jer ne želite graditi škole i vrtiće. Pa to je toliko cinično i toliko lažno da mi je teško uopće raspravljati s vama na taj način.
Znači postavili smo vam ključno pitanje, zašto je za svrhu privatnika urbana komasacija proglašena interesom RH?
Evo neki dan za jednu temu da krenem je ministarstvo objavilo video za program priuštivog najma. Tamo se hvale programom koji će davati 50-ak tisuća nekim i 60-ak tisuća eura za vlasnike praznih stanova dakle ljudima koji si mogu priuštiti da godinama drže stanove bez da ih koriste na ijedan način. To su ljudi i to treba isto spomenuti koji u svakom trenutku mogu na najam staviti taj stan i zaraditi te novce koje im Vlada sada nudi, e ta Vlada će davati tih 50, 60, 70 tisuća eura odjedanput kako bi aktivirala te stanove, a to reklamiraju u tom videu sa rečenicom, ovaj program osigurava sigurnu zaradu za vlasnike.
E sad da vidimo i u ovom zakonu, investitor će moći graditi i sa UPU-om, a moći će graditi i ako UPU-a nema. Ako se ne donese UPU moći će graditi kako hoće, a grad će platiti infrastrukturu htio on to ne htio. Ako se donese pak UPU e onda će čak moći pokrenuti i komasaciju taj privatni vlasnik i graditi ogromne stambenjake kojima će tamo naplaćivati 4, 5, 6 tisuća eura stanove, a da je pritom nekoga izvlastio i potjerao ga je sa njegove zemlje i njegovog doma. I šta opet imamo? Imamo sigurnu gradnju za vlasnike i imamo sigurnu zaradu za vlasnike jer ne postoji mehanizam da se ograniče investitori da grade.
Pitali samo i na odboru, pitali smo i danas koji to mehanizam da se takva gradnja ne dopusti? Šta su nam rekli? Gradovi mogu smanjiti svoje građevinsko područje. Međutim, današnji planovi, svi današnji aktivni planovi su doneseni s pretpostavkom da se neće moći graditi na silu i navrat nanos a to se sada upravo uvodi.
U isto vrijeme da se promijene prostorni planovi i generalni urbanistički planovi taj proces traje puno duže nego šta traje proces da investitor koji iskaže iskaz interesa dobije sve dozvole da radi gdje i kako hoće. Dakle, mehanizam niti jedan nije osiguran da gradovi mogu pobjeći od ovoga šta ste sada naglo napravili. Preko noći. Cijeli, cijela područja neizgrađena gradova postaju slobodna za uzimanje i gradovi ne mogu ništa napraviti, apsolutno ništa ne mogu napraviti da to spriječe ukoliko se ovaj zakon izglasa na ovaj način.
A što to zapravo znači za život građana? To znači kaos u prostoru. To znači da razvijamo gradove točkasto bez javne infrastrukture. To znači da evo zamislite da na rubu grada grad želi graditi neko naselje ali želi pritom prije toga osigurati da recimo tramvaj dođe do tamo ili da recimo HŽ osigura neku dodatnu stanicu koja bi vodila do tog naselja kako bi to mjesto bilo povezano sa gradom i sa svim drugim sadržajem i kako ljudi koji bi tamo živjeli ne bi morali imati 3 ili 4 auta i ovisili o tome da svaku uslugu koju trebaju oni moraju sjesti u auto. Zamislimo da grad tako vizionira svoj grad.
Šta se sad događa? HDZ-ova Vlada kaže gledajte tu je jedan investitor kojega već svrbi malo i on dugo nije mogao tu izgraditi i pustite vi to što nema tu druge infrastrukture ipak je on dugo čekao ajmo mi njega pustiti da gradi pa će nekada već ta infrastruktura doći. Nema veze što vi to niste planirali sada raditi GUP ako se ne realizira u dvije godine nema smisla. I to je argumentacija koju danas čujemo.
I upravo zato što gradovi nemaju nikakav efekt da to zaustave, što gradovi neki i na tome su dobili izbore ne žele se tako razvijati tako točkasto, tako bez javne infrastrukture, bez mjesta u vrtićima, bez toga da mogu osigurati jednosmjensku nastavu, bez toga da stvaraju dodatne gužve u prometu, bez toga da svatko ko živi u gradu mora imati 3 ili 4 auta. Za takve gradove ovaj zakon je poguban. I kad kažete, kad kažete da projekti priuštivog, da se projekti priuštivog najma tj. da se priuštivi projekti mogu graditi samo APN i JLRS, ja vas moram pitati gdje to točno piše. Znate di to piše? Ne piše to u ovom zakonu, to piše u nacrtu zakona koji još nije ni u savjetovanju. Mi danas dovodimo, donosimo zakon kojim potencijalno proširujemo građevinska područja iako je analiza koju je naručilo ministarstvo jasno reklo da imamo dovoljno građevinskih područja da zadovoljimo sve potrebe za stanovanjem, evo mi danas donosimo svejedno zakon di se mogu proširivati građevinska područja u službi priuštivog stanovanja, međutim što je to priuštivo stanovanje to ćemo definirati nekim drugim zakonom.
Ja sam nedavno pitao ministra, iz cijelog programa POS-a, koliko je stanova trenutno se koristi za dnevni najam, koliko je stanova danas preprodano po tržišnim cijenama i nije mi mogao reć te podatke, međutim anegdotalno znamo da je puno takvih stanova. Ako ćemo širiti građevinska područja za dodatnu preprodaju i da nešto kasnije postane dnevni najam, pa onda to nismo proširili u službu priuštivog stanovanja, a to je POS model koji je još uvijek trenutno aktivan, to je POS model koji ćemo i dan danas negdje dalje graditi, to je model po kojem će ta proširena građevinska zemlja, zemljište za 10-tak godina ponovno postati područje razno raznih špekulacija i zato evo kolegice i kolege još jednom vas pozivam da razmislite koje su sve posljedice ovog zakona i da povučete ovaj zakon prije nego što je napravilo totalni kaos i privatizaciju 2.0.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Anita Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjedniče.
Pa evo danas smo imali prilike čuti sve i svašta i o tome tko je stručan, tko nije stručan. Ja se ne bi vraćala na sve ovo što je već rečemo i u ime mog kluba i u ime evo ostalih iz oporbe što to nije dobro u ovom Zakonu o prostornoj devastaciji već bi se osvrnula na jedan dio koji je veoma bitan i kojime šaljemo možda neku ne baš dobru poruku, da ovaj parlament donosi zakone, zakone po kojima, kojih se moramo držati, a nažalost mi vrlo često predlažemo i donosimo zakone koji su u proturječnosti jedan sa drugim, čak i u proturječnosti sa našim ustavom. To sam danas jutros pitala i ministra u replici, a to je kad je govorio da, i svi ste govorili da smatrate da to nije udar na lokalnu samoupravu, okej, ali mi ovdje govorimo o proturječnosti nekoliko zakona i proturječnosti sa Ustavom RH. Lokalna samouprava jedan je od uvjeta demokracije i temelj društva i to je definirano i zajamčeno i raznim poveljama i tako nam govori europska praksa, ali ukoliko mijenjamo ovaj zakon u proturječnosti je i ustav i Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi. Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi u čl. 19. jasno navodi da lokalna i područna samouprava ima samoupravni djelokrug pri prostornom i urbanističkom planiranju, a isto navodi i naš ustav u čl. 129a..
Osim što se trenutno ovime nezakonito slabi nadležnost lokalne samouprave, ja ne znam da li je to sad možda nekakva poruka da u budućnosti nas čeka rekonstrukcija lokalne samouprave i da uskoro imamo u raspravi znači i promjenu ustava i Zakona o lokalnoj samoupravi.
Ministar je također naveo da se ne boji da će JLS bankrotirati, ali mislim da upravo ovi primjeri koje evo maloprije je kolega Marković naveo, ukoliko imate investitora koji vam može poslati račun koliko je on to uložio u tu gradnju infrastruktura, kako je i kolegica Ahmetović navela, taj investitor ne podliježe javnoj nabavi, pitam se koje će to općine koje nemaju velike prihode i koje ne dobivaju, ne dijeli im se iz džepova kako se to vrlo često s ove strane ima prilike čuti, kako će to one općine koje jednostavno nemaju tu mogućnost, podnijeti.
Ja iskreno i to sam rekla danas ujutro ministru da sam stvarno očekivala da će i on kao stručnjak iz geodetskog dijela stvarno slušati struku. Znači nama u Hrvatskoj je uvijek problem bilo koji zakon da se ovdje donosi uvijek je problem slušati struku, znači struka je napisala, zavodi, komore, udruženja, udruge, arhitekti. Mene je danas nazvalo nekoliko arhitekata i građevinaca koji komentiraju, dobro dal vi za to stvarno mislite glasati, dal ćete vi to stvarno donijeti. Na kraju krajeva, nije samo stvar nas lokalnih čelnika nego je ono najvažnije, stvar naših građana.
Mislim da time šaljemo i lošu poruku po pitanju same decentralizacije i slažem se da svaki investitor koji ima dobre namjere uvijek ima otvorena vrata, garantiram vam u svakoj JLS, ali zanima me kako ćete vi u ministarstvu procijeniti koji je investitor dobar, a koji investitor nije dobar.
Ono na što bi se još željela osvrnuti to je kako je i evo ovo udruženje arhitekata napisalo, degradacija urbanističkog planiranja i identiteta prostora. Znači u svakom slučaju ako se pojavi netko od investitora koji smatra da može graditi također evo ta neka baština koju naši gradovi imaju i tradicija za taj urbanizam i za urbanističko planiranje nažalost bit će prekinuta. Ja i sama dolazim iz jedne općine koja je svakom urbanistu ozbiljnom poznata po pitanju urbanističkog planiranja zato jer nije baš redovito da malene općine koje i centar nasilja koji ima tisuću stanovnika bude tako skladno isplaniran. Naime, moja općina je krajem 60-ih godina dobila drugu nagradu za urbanizam na jednom natjecanju u Londonu i da mi to nismo planirali tako prije 50-ak godina naš centar bi izgledao devastirano, nasred centra bi bile možda otvorene razno razne tvornice, razno razne neke radnje koje nisu dobre za kvalitetu naših stanovnika, za kvalitetu naših građana. U tom urbanizmu definitivno građani uvijek pitaju na kraju krajeva ono najviše što utječe na njihovu kvalitetu života, pa možda čak i kad se evo nekima i čini to bezazleno ili glupo ali pitaju koje će se drvo saditi, koje će, koja biljka će rasti pored njihove zgrade. Da li će pored njihove zgrade biti pristup omogućen kamionima koji će mi možda stvarati buku, da li će pored njihove kuće biti, biti dopuštena neka radnja neki obrt koji će biti bučan. Znači to su sve stvari o kojima smo stvarno vodili brigu ali ono na uvijek prema tome kako su željeli naši stanovnici.
Ja ću se za kraj osvrnuti još nekih stvari koje bi željela da uđu do drugog čitanja, a to je definitivno da vi ste u ovom slučaju država je podbacila, a podbacila je u jednoj socijalnoj situaciji, a to je uređenje romskih naselja. S obzirom da vi u svojoj većini imate romskog predstavnika, imate veliki, veliki problem sa specifičnim okolnostima takvih naselja i jednostavno morate pronaći neki model jer imate ljude koji žive na nekom zemljištu ilegalno, znači zemljišno tuđem zemljištu, a ti isti zbog nekih socijalno ekonomskih razloga ne mogu si priuštiti stanovanje. Znači imate nezakonite, nesigurne stambene objekte za brojne obitelji, a kad bi vi nešto riješili time u Zakonu o gradnji definitivno bi doskočili i tome. Ono što još moram istaknuti to je Zakon o gradnji definitivno su potrebne strože kazne za cijeli tijek, ne samo za nadzorne inženjere nego upravo i za one koji osmišljavaju projekte ali isto tako ono što želim predložiti da uđe do drugog čitanja, to je da radove stručnog nadzora održavanja mogu izvršavati osobe sa preddiplomskim studijem, a ne samo ovlašteni arhitekti i inženjeri jer za radove redovitog održavanja ne izrađuje se tehnička dokumentacija niti pribavljaju nekakvi akti tako da mislim da to može bez problema preddiplomski studij obavljati. Svi koji smo lokalni čelnici vrlo često se susrećemo s tim, s tim redovitim održavanjem i onda je uvijek problem pronaći ljude koji su raspoloživi. Također željela bi se osvrnuti i na dodatni rad, čl. 29 Zakona o gradnji. Dodatni rad je danas moguć i vi ga predviđate za više poslodavaca. Naravno da pozdravljam svako dodatno zaposlenje ali smatram da to treba ograničiti samo na jednog poslodavca jer vi na kraju ovime dobijete profesionalnog lupača da tako kažem žigova, ovlaštenog inženjera koji je kod nekog poslodavca eto 20 minuta pa dođe pa lupi žig da to prođe.
I na kraju završila bi time, danas je bio, mogla bi nazvati ovdje čak i sukob nekih mišljenja jer pobogu parlament smo pa moramo ovaj, raspravljati ali i čelnika koji zagovaraju zakon i nas koji ne zagovaramo zakon. Ali ja uvijek vjerujem u karmu, vjerujte ukoliko donesete taj zakon vrlo često će se u nekome kod onih koji su dignuli ruku za, pojaviti situacija da će doći neki investitor kojem ćete vi dati zeleno svjetlo, a vjerujte građani neće ostati mirni i neće šutjeti.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu je kolegica Kristina Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovane kolegice i kolege danas svjedočimo još jednoj aktivnosti Vlade RH kojoj je cilj dodatno razvlastiti jedinice lokalne samouprave od svih ovlasti i alata da upravljaju vlastitim prostorom. Umjesto decentralizacije i načela supsidijarnosti, ova Vlada ne voli da odlučuje itko osim nje u bilo čemu jer tada nema poluge kojima može upravljati i procese kojima drži druge ovisnima o sebi. Na djelu je klijentelistička politika koju je Plenkovićeva Vlada naslijedila još od svojeg učitelja Ive Sanadera i ako smijem primijetiti dovela ju je do savršenstva. Cilj i motiv je držati barem polovicu stanovništva Hrvatske direktno ovisnima o državnim pravima poput nezasluženih mirovina, nezasluženih olakšica i naknada te održavati sustav u kojemu bez državne dobre volje nitko ne može dobiti dozvolu za ništa što HDZ ne odobri i to ili svojom milošću ili ako je odobrenje podmazano sa nekim protuuslugama. U tom svjetlu treba promatrati i ovaj prijedlog zakona o prostornom uređenju kojem nije cilj popraviti greške i nedostatke postojećeg sustava upravljanja prostorom ili pojednostaviti ili ubrzati postupak već je isključiv cilj sustav napraviti još ovisniji o volji jednog čovjeka odnosno bolje reći jedne stranke. Da to prevedem na jezik za koji smo mislili da smo ga ostavili za sobom u 90-im godinama prošlog stoljeća, pod navodnicima neće HDZ dozvoliti neku oporbenu situaciju u Zagrebu, kraj navodnih znakova, a čini se ni u drugim urbanim sredinama na kojima nije na vlasti. Uvođenjem u prostorno planiranje prostora značajnih površina koji su državnog značaja omogućuje se bilo kome tko želi nešto graditi npr. danas spominjano često golf igralište s 18 rupa da zaobiđe sve prostorno-planske uvjete koji postoje jer milošću zna se koga može graditi što želi gdje god to želi. To je pravi istinski cilj ovog zakona i razlog zašto se ide u izmjene dosadašnjeg sustava planiranja uređenja prostora.
Jednaka pravila će vrijediti i za sve investitore u stanogradnji. Dovoljno je da investitor bude dobar s ministrom pa da se odjednom oslobodi neki prostor koji gradska vlast čuva kao zeleni pojas ili neko buduće sportsko igralište pa da taj prostor odjednom postane građevinsko područje za priuštivo stanovanje. Tako je jedan investitor u Sisku kroz HDZ-ovu privatizaciju 1.0, ne ovu novu današnju 2.0 za nikakve novce se dočepao nogometnog stadiona Nogometnog kluba Metalac. S obzirom da je klub plaćao skupi najam svog igrališta ja sam naravno pokušala otkupiti natrag u gradsko vlasništvo to zemljište, međutim cijena s kojom je tadašnji privatnik došao da na pregovore bila je otprilike 12 puta veća od realne cijene tržišne za zemljište koje je u prostornom planu važećem moglo biti isključivo rekreativna zona. Na moje pitanje odakle im ta cijena rekli su da je njihov procjenitelj ocijenio da to toliko vrijedi kad se tamo naprave četiri zgrade sa stanovima za tržište. Njima se činilo sasvim razumnim da nogometni teren kluba s velikom tradicijom pretvore u gradilište. Meni se to nije činilo kao dobra ideja i s obzirom da je grad jedini tada mogao odrediti prema tadašnjim zakonima o prostornom uređenju što će na tom prostoru ikada biti nakon par godina inata investitor je bio prisiljen prodati zemljište s nogometnim terenom upravo po cijeni nogometnog terena natrag gradu Sisku.
Upravo ovaj prijedlog zakona želi spriječiti odnosno omogućiti investitoru da si zakaže sastanak s ministrom i problem je riješen. Igralište će se preorati, tribine razmontirati i prodati u staro željezo, a stanovi idu na tržište s etiketom za priuštivo stanovanje što god to značilo.
Jednako zlokobno zvuči i plan o ukidanju svih prostornih planova u narednih 5 godina. Čak ako i zanemarimo trošak izrade prostornih planova dosadašnjih od koji su mnogi trenutno u izradi s obzirom da je to kada ovaj zakon prođe bačeni novac ostaje ključno pitanje kome je u interesu da se više desetljeća prostornog planiranja novih generacija koje uskoro neće više vrijediti. Tko je i zašto izlobirao novo dijeljenje karata i zašto mu postojeće karte ne odgovaraju? Sigurno nisu u pitanju vlasnici obiteljskih kuća i ljudi koji žive u gradovima i koriste javni prostor koji se na očigled svima sve više smanjuje. Oni nemaju interes da se dosadašnja planiranja na razinici gradova i općina bace niz vjetar.
Jedini kome paše smanjivanje javnog prostora u korist građevinskog zemljišta je krupni kapital. Ne vidim smisao u poništenju važećih planova osim ako se iza toga ne krije neka loša namjera predlagača. Doduše kad znamo tko predlaže dobru namjeru možemo u startu prekrižiti.
Štoviše, ukidanje zakonske obveze urbanističkog planiranja omogućit će investitorima s dovoljno novca da imaju čak dvostruku ulogu. Osim što će biti graditelji još će si moći samostalno planirati i urbanistička pravila te gradnje i potpuno zanemariti javni interes i budući razvoj prostora. Bitno će biti samo ono što je u interesu investitora i još će mu gradovi i općine morati priznati to ulaganje kao komunalni opći interes. Nije potrebno puno mašte da se zamisli tko je pravi autor ove intervencije. To također nisu građani koji žive u urbanoj sredini i kojima je cilj zaštiti javni prostor, imati vrtić, imati školu, dostupni javni promet ili kulturne sadržaje. Ne, autori ove ideje su developeri kako se sami nazivaju kad žele zaraditi velike novce iako ništa ne razvijaju već isključivo iskorištavaju. Nisam protiv nove gradnje ali misli li itko na posljedice ako u potpunosti zanemarimo javni interes pri bio kakvoj gradnji. Ne vidim da iz toga može izaći išta dobro.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege meni nije moram priznati jasno zašto se ovaj zakon donosi bez obzira tamo što piše.
Naime, načelo supsidijarnosti Europske povelje o lokalnoj samoupravi upravo upravljanje prostorom predviđa da je to nešto što je potrebno da se obavlja na nižoj razini znači na razini županije i grada ili općine i sada se uvodi institut da umjesto grada, županije ili općine će država to raditi.
S druge strane nije mi jasno struka sva je protiv struka prije svega arhitekti. Ne mislim da su oni baš tu samo u zaštiti građana nego ne laje pas samo zbog sela nego i zbog sebe. Vjerujem da mnogi od njih imaju i ugovore i rade s mnogim općinama, rade prostorne planove i dosada pa onda teško da će raditi za petstoped… koliko gradova i općina 595 i županija 20 i Grad Zagreb u odnosu na jednog naručitelja koji je država. U tom slučaju posla ima za jednoga, a ne za ne znam koliko njih.
Tako da, s druge strane država je dosada pokazala da nema kapaciteta da napravi ono što mora napraviti, a to je svoj državni prostorni plan upravo za strateške objekte i projekte nego ih provodi upravo nalogom da ih riješi županija te projekte kao što smo mi riješili od LNG-a do cesta, do željeznice, do Marišćine zone za otpad itd., naravno koristeći u tom slučaju kada je državni interes koristeći izvlaštenje onih koji su tamo vlasnici.
Prema tome, država mi nije jasno s kim će to odraditi kad nije imala kapaciteta da odradi vlastiti plan, a sad ih treba odraditi ne znam koliko valjda par tisuća. Znači tih kapaciteta nema, država to želi preuzeti, tek onda će blokirati sve i još će u međuvremenu prestati važiti ovi postojeći prostorni planovi tako da će biti kompletan kaos. Tako da mislim da je u interesu i države da se ovaj zakon povuče, da se dodatno razmotri jer čudno je, ustvari nije čudno čuli ste sve naše gradonačelnike i načelnike ovdje u sabornici a vjerujem da s one strane također tako misle novi gradonačelnici jer oni koji su pljeskali vjerojatno kad bi se gledao snimak nisu gradonačelnici i načelnici ovaj nego su nešto drugo.
Tako da, mislim da u ovoj situaciji bi trebalo stati na loptu jer prostorno planiranje mora biti nešto što je korisno za građane, što štiti prostor jer činjenica je da ćemo mi pogotovo u naredno vrijeme bit napadnuti od kapitala sa svih strana zbog našega strateškog položaja, naše klime, našeg prostora, tako da moramo stvarno kvalitetno prostorno planirati i uostalom te odluke će donositi gradska i općinska vijeća na prijedlog pretpostavljam načelnika nakon što se napravi neki plan od strane ovlaštenih institucija. Tako da mislim da bi država trebala stvarno malo stat na loptu i odložiti ovu priču i ponovo provesti da tako kažem javnu raspravu i vidjeti što se sve tu treba popraviti i vratiti ingerencije, ne vratiti nego ne dirati ingerencije gradova i općina i županije koje su dosada po meni kvalitetno obavljale taj posao.
Sad istina, moglo bi se govoriti i o priuštivom stanovanju, tu mi nije jasno zašto se to više ne gradi po gradovima i općinama nego mora država graditi stanove na teritoriju općina i gradova, no vjerujem da će se i to popraviti vremenom i ovaj treba tu baciti što više snaga, kapitala ima, banke su prepune novaca i to novaca naših ljudi, prema tome mogu plasirati kredite gradovima i općinama i oni mogu graditi da li po modelu APN-a i da to bude ili kroz gradove i općine stanove za te mlade ljude jer ne znam šta mi čekamo opet, 30.g. je već prošlo, ali sve skupa ne znam koliko je izrađeno stanova koje koriste mladi ljudi po nabavnoj cijeni da tako kažem, po ovoj cijeni, cijeni građenja od 2 tisuće i nešto, a ne od 5 tisuća kolka je ili 6 kolka je tržišna cijena. Tako da mislim da su se ovdje uhvatilo nečega što se ne treba država pačati jer ne može mi niko tu objasniti što se s time dobiva, da država razvlasti sve gradove i općine i županije i da će onda biti bolje. Onda će biti gore.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za pojedinačnu raspravu je kolega Dalibor Domitrović, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Hvala lijepo predsjedavajući.
Poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.
Pored onih organskih zakona i Zakona o komunalnom gospodarstvu, danas raspravljamo možda o tri najvažnija zakona za lokalnu samoupravu, a onda posljedično tome i naše građane. Ovim objedinjavanjem rasprave o ova tri zakona dobili smo jednu nekvalitetnu raspravu i ona se svela na raspravu o Zakonu o prostornom planiranju u kojoj smo mi sa oporbene strane govorili i iznosili mišljenja i stajališta struke, nismo govorili da smo mi stručni jer naravno da ja kao inženjer strojarstva ne mogu biti dovoljno stručan da komentiram prostorne planove, Zakon o prostornom planiranju ili graditeljstvu, ali mogu nešto kao lokalni čelnik o tome znati. A sa strane oporbe sve se to svelo na difamiranje Vlade Zorana Milanovića i SDP-a iz 2000. do 2015. i to je već cijelo vrijeme oporba radi i za sve šta ne valja krivi Vladu Zorana Milanovića. A gospodo, morate se sjetiti ili ste zaboravili svoju pretvorbu i privatizaciju, svojeg Sanadera i pljačku i rasprodaju javnih poduzeća, 40 ministara u zatvoru, tako da ne možete baš govoriti da Vlada Zorana Milanovića koja je bila na vlasti 4.g. je za sve kriva. Nažalost to se svelo na, i na difamaciju struke, oko 2900 primjedaba na zakon kroz e-savjetovanje je izneseno i od strane struke prihvaćeno je nešto više od 13%, ali nisu to stolari, bravari, da ne bi njih uvrijedio, to su arhitekti, inženjeri građevine, kao što smo danas sto puta čuli, društva arhitekata, inženjera, zavodi, županije, gradovi, ali ipak od strane pa i ministra danas smo nekoliko puta čuli da struka nema pojma, da je ono šta politika kaže jako dobro. S obzirom da su svi govorili o Zakonu o prostornom planiranju i ja ću se kratko osvrnuti na njega i sve se to u principu svelo na i sve se to u principu svelo na urbanu komasaciju. Malo mi je apsurdno i ministre vi ste nedavno na Odboru za prostorno planiranje i graditeljstvo izjavili da je ministarstvo provelo analizu i da ustvari mi u Hrvatskoj imamo dovoljno građevinskog područja. Ova urbana komasacija potencijalno širi građevinska područja, ali pod izlikom priuštivog stanovanja. Šta je to priuštivo stanovanje saznat ćemo kroz Zakon o priuštivom stanovanje, ali ono se i sada provodi i nekoliko puta danas smo čuli da priuštivo stanovanje će provoditi samo JLS i država. JLS znate da su, nedavno smo čuli sa Izvještajem o izvršenju proračuna, trenutno u minusu 800 milijuna eura, vjerojatno će do kraja dosegnut, do kraja godine dosegnut milijardu i nemaju fiskalnih kapaciteta za provoditi priuštivo stanovanje, a država kako ga provodi ja ću vam reć na primjeru svojeg grada, svoje JLS, znate dobro da je to Ogulin, 2018. smo započeli sa APN-om razgovore na brownfield investiciji gdje smo imali kompletnu infrastrukturu pripremljenu i sagrađenu zgradu koju treba renovirati, evo tek smo sada nakon 7.g. došli do izrade glavnog projekta bude li se tako i dalje gradilo priuštivo stanovanje nećemo nigdje dospjeti. I sami ste izjavili na tom istom odboru da 236 tisuća stambenih objekata nedostaje u Republici Hrvatskoj i šta će nam se dogoditi? Dogodit će nam se to da će privatni investitori iskoristiti tu urbanu komasaciju i da će oni gradit priuštivo stanovanje, a znamo kad privatni investitor gradi koliko je ono priuštivo.
Govorili smo i o centralizaciji odlučivanja, pročitat ću samo jedan članak to je 138. prvi stavak. Postupak urbane komasacije provodi stalno Državno povjerenstvo za urbanu komasaciju koju osniva ministar nadležan za poslove prostornog uređenja. Da, nekoliko puta ste rekli mora prije toga bit donesen urbanistički plan, da ali onda preuzima stvar u ruke ministarstvo.
I to je centralizacija, to je možda i početak centralizacije države. Na taj način ste centralizirali i zdravstvo, bolnice stavili pod kapu države da bi mogli lopova Beroša zaposliti u bolnici. I to mi ne možete reći da tu nema centralizacije. O onim troškovima o kojima sam vas pitao u replici rekli ste da nećemo mi koji izrađujemo trenutno planove da nećemo morati izrađivati nove jer je donesen novi Pravilnik o prostornim planovima. To je akt nižeg reda i u zakonu izrijekom piše da će se svi planovi morati mijenjati u roku od godinu dana, onda će očito trebati ili u zakonu stavit odredbu da oni koji su izrađeni po novom Pravilniku da se neće morati mijenjati ili ćemo ih morati mijenjati.
I to je sve ono šta sadržajno, a ima toga još puno ne valjda u zakonu i ne rješava probleme. Mi i dalje ćemo imati probleme sa dobivanjem mišljenja o ocjeni potrebe procjene, mišljenja o izradi strateške studije koji čekamo po mjesec, dva ili tri. Te probleme nećemo sigurno riješiti.
Navest ću jedan samo primjer, to jest podsjetit ću vas na jedan primjer sa kojim ste jako dobro upoznati, to je primjer moje jedinice lokalne samouprave. Nije direktno vezan za ovaj zakon, ali vezan je za prostor i znate da grad Ogulin traži produženje poduzetničke zone od 2018. godine. Ministarstvo treba izdati tamo neko rješenje 7 godina, investitor koji je bio spreman uložiti 200 milijuna eura odustao je.
I to su oni problemi za koje mi čelnici lokalne samouprave, gradonačelnici, načelnici na terenu doživljavamo, proživljavamo sa kojima se susrećemo i koje vam ovdje pokušavamo iznijeti da bi ovaj zakon što bolje poboljšali, što više poboljšali i da bi on u drugo čitanje ušao što kvalitetnije i ako ga donese, a donest će ga većina će ga donijeti sigurno da bi on bio što kvalitetniji.
Evo to je mojih nekoliko samo sugestija. Nadam se da će se uvažiti do drugog čitanja.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Imamo dvije replike.
Prvi na redu je kolega Zlatko Komadina, izvolite.

Komadina, Zlatko (SDP)
Zahvaljujem.
Ja bih volio da nam ministar kaže koliko on ima ljudi za izradu tih prostornih planova ili kako misli napraviti novih 3000 koje će ukinuti ili koliko već donošenjem ovog zakona, tako da mi nije jasno ni ona priča jer kako je to sad postalo važno i hitno, a 10 godina nije bilo hitno.
Naime, gospodin ministar Bačić mislim kao i ja dok sam bio dole župan, ne mogu reći onaj prije mene sam bio ja, tako i on, prije njega je bio on. Pa mi nije jasno, bih volio da mi to pojasni. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Domitrović, Dalibor (SDP)
A dobro ovo je pitanje upućeno ministru Bačiću, ja ne mogu odgovoriti na njega. Ali ja mogu reći samo i spominjao se danas nekoliko puta, spominjala se supsidijarnost. Većina europskih zemalja se koristi metodom supsidijarnosti, ispušta takve stvari na niže razine jer smo mi na lokalnim razinama puno, puno operativniji nego ministarstvo a vidite i sami da ministarstvo nije u stanju 12 godina donijeti prostorni plan države, a kamoli onda nešto više.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Sljedeća replika je kolega Miroslav Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Evo kolega Domitroviću ono što je po meni jasno je da ni ministarstvo, a ni lokalne jedinice nemaju dovoljno stručnog kadra da bi iznijelo sve ovo što treba iznijeti prema ovom zakonu, pa i prema starom zakonu. Jer evo ako jedan Varaždin ima urbanista na pola radnog vremena, a druga nam je gospođa na porodiljnom, a mi govorimo o vrlo zahtjevnim procesima koje ćemo morati napraviti, koje imamo praktično trenutno u gradu. A mislim da nije baš situacija bolja ni u drugim gradovima i općinama, da ne govorim općinama koje uopće ne pozivaju vanjske smatram da bi, ja sam osobno i razmišljao na taj način da bi trebalo ići primjerom Slovenije gdje ćemo dozvoliti arhitektima koji imaju ovlaštenja da rade u jedinicama lokalne samouprave uz stroge kriterije na koji način to mogu raditi zbog sukoba interesa i mislim da je to rješenje.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
Ako je to mogla …/Govornik se ne razumije./… zašto ne Hrvatska?

Penava, Ivan (DP)
Vrijeme. Hvala.
Odgovor na repliku.

Domitrović, Dalibor (SDP)
Pa u svakom slučaju ste kolega u pravu, vi ste isto dio lokalne samouprave kao zamjenik gradonačelnika i svi se susrećemo sa istim problemom. Čuli smo kolegicu Ahmetović da ima samo jednog zaposlenog, tj. jednu zaposlenu osobu koja je već dva puta na porodiljnom dopustu i da nemamo tih kapaciteta, a očito je da ih nema niti ministarstvo kad toliko godina nije uspjelo izraditi prostorni plan, državni prostorni plan.
Ja mislim da je rješenje u produženju rokova, jer i ovi rokovi koji su nam trenutno zadani za izradu planova tj. transformaciju i izradu kroz financiranje iz NPOO-a su enormno kratki i onda se događa poremećaj na tržištu da niti nema dovoljno izrađivača i onda kada provedemo javne nabave dobivamo duplo ili troduplo veće cijene i enormno troškovi rastu. Sami sebi skačemo u usta sa donošenjem ovakvih zakona.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za pojedinačnu raspravu kolegica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege nema nam trenutno ovdje ministra ali tu su njegove suradnice. Iskoristit ću ovu priliku da jasno kažem koje stvari ste u raspravi govorili koje ne stoje, koje nisu u zakonu ili gdje ste recimo to tako da budem nježna, iskrivljavali činjenice oko toga što jest, a što nije u zakonu pa ću tako početi sa pitanjem oko kojeg smo najviše govorili, a to je pitanje urbane komasacije. Prvo da kažemo apsolutno razumijemo i podržavamo i jasno nam je zašto je struka tražila vraćanje urbane komasacije u ovaj zakon jer da urbana komasacija sama po sebi je važan alat u razvoju našeg prostora. Kada ju koristi tko, javna vlast. Tijela javne vlasti. Dakle kada gradovi, kada država, kada županija provode urbanu komasaciju da bi gradile projekte od javnog i općeg interesa ili da bi neko područje urbanizirali ili obnovile, da bi provele urbanu obnovu to je dobro i da mi to podržavamo. Ono što mi ne podržavamo je ono što ovaj zakon od svojeg prvog do zadnjeg slova radi, a to je da investitor diktira šta će gdje bit u prostoru. To ne podržavamo i to da ste pokretanje urbane komasacije dozvolili privatnim investitorima, to je ono što je nama apsolutno neprihvatljivo. A zašto nam je neprihvatljivo i nemojte nam sada govoriti ovdje da mora postojati ionako urbanistički plan da bi se pokrenula urbana komasacija. To nije točno jer ste u zakonu stavili da se ona pokreće u skladu sa urbanističkim planom kad on postoji paralelno sa donošenjem urbanističkog plana kada se on tek donosi, a onda ste u slijedećem stavku propisali iznimku da može se i samo na temelju urbanističkog projekta. A šta je urbanistički projekt? To je projekt kojim privatni investitor kada nema, kada nema UPU-a predlaže kako će si uredit neko, neki prostor i kako onda možete reći da može samo na temelju UPU-a, a to je nekoliko vas ovdje govorilo. Govorili ste i to da pokretanje urbane komasacije se ne može raditi bez lokalne samouprave. Kome se podnosi zahtjev, što piše u zakonu kome se podnosi zahtjev za pokretanjem postupka urbane komasacije, ministarstvu. Tko odlučuje, ministarstvo odnosno njihovo povjerenstvo. Kome se dokumentacija podnosi, ministarstva. A ako želi ali samo ako želi ministarstvo može dio bih poslova prepustiti i nekim upravnim drugim tijelima, kojima ne znamo, ako želi. Dakle investitor koji ima 51% zemljišta koje predlaže da uđe u komasaciju pokreće komasaciju zahtjevom prema ministarstvu, o komasaciji odlučuje ministarstvo na temelju predloženog njegovog projekta i na temelju urbanističkog projekta dakle i onda kada nema UPU-a. Znači to jednostavno niste htjeli danas ovdje priznati. Druga stvar, pitali smo 30 puta ovdje danas što se događa sa ljudima koji su vlasnici ostalih 40%, a koji kažu ne želimo, koji kažu ova moja parcela koju ja tu imam bilo u bregima zagorskim, bilo na moru na obali, bilo u Gorskom Kotaru, ja to čuvam za svoju djecu, ja ne želim da ovdje netko radi hotel, evo ne želim ili ne želim da mi na tome nikne 5 zgrada pa makar bio dio toga i makar imao i korist od toga jer ne želim. Što se događa s njima, niste odgovorili, a zašto niste odgovorili jer nema odgovora u zakonu na to. Znate što ste jedino napisali, a to govori sve. Napisali ste da je odluka o urbanoj komasaciji i cijeli postupak neupravni postupak, to vam znači ne vrijedi Zakon o upravnom postupku. To znači da oni koji su stranke u postupku, a to je i tih 49% nemaju pravo na žalbu, nema žalbe. Ali znate šta ste im dali, dali ste im pazi sad, mogućnost pokretanja upravnog spora. Fenomenalno, jeste li rekli, jeste li ovdje odgovorili, odgovorite to da li pokretanje upravnog spora na Upravnom sudu protiv rješenja o komasaciji odnosno nije rješenje jer je neupravni postupak, recimo odluke o komasaciji, da li odgađa izvršenje urbane komasacije jer inače tužba Upravnom sudu ne odgađa izvršenje rješenja. I šta će onda bit slučaj, urbana komasacija će se provest. Čovjek ili ljudi koji su vlasnici tih 49% koji se nisu složili će provest 4-5 godina na hrvatskim sudovima, možda i dobit odluku u svoju korist, a šta će bit onda. Šta ćete ić rušit to što je sagrađeno, što će bit pravne posljedice takve odluke. Ništa, dakle niste dali nijedan alat suvlasnicima da oni koji ne žele to, da se tome protivi, barem kada se radi o privatnom investitoru.
Spominjali ste druge zemlje kako je to tamo riješeno, to ste spominjali i kod, inače kod pitanja izvlaštenja. Nikada ni u jednoj zemlji EU koju sam gledala privatni investitor u moći, u mogućnosti da provodi postupke koji rezultiraju takvim ograničenjem prava, nije izjednačen sa državom, kod nas je izjednačen sa državom, izjednačen je sa državom, izjednačen je sa tijelima JLS. Onda ste rekli da mi lažemo, da se ne mogu izvlastit ti ljudi, ozbiljno. Jeste pročitali ikada definiciju izvlaštenje i ko pokreće i kako izvlaštenje prema Zakonu o izvlaštenju? Dakle izvlaštenje se provodi za građevinu, za građevinu jel evo piše građevina jel, kada je to interes RH i vidite uvijek dosada je Vlada trebala donijeti odluku da je neki projekt interes RH. Sve do donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije gdje je rekla svi izvori, obnovljivi izvori energije su interes RH, od tada za pojedine projekte izvlaštenja privatni investitori više ne trebaju odluku Vlade jer je to javni interes ex lege, po sili zakona. Tako je sada urbana komasacija javni interes RH po sili zakona i kada se i sad vi meni recite, pročitajte tu odredbu u zakonu i recite što bi privatnog investitora pravno moglo spriječiti u tome da pokrene postupak izvlaštenja kada želi, kada zna da je po zakonu, po sili zakona urbana komasacija interes RH jer ste tako napisali u prijedlogu zakona.
I sad ću nešto reći o temeljnoj konceptualnoj razlici u pristupu koji imamo mi ovdje i koji imate vi u ovom zakonu. Vi ovim zakonom uvodite jedan pristup koji ne postoji u kontinentalnoj Europi i koji nikako sigurno nije postojao u Hrvatskoj, a to je pristup divelopera, vi uvodite divelopera. To je u američkom tzv. urbanizmu kojeg baš ni pretjerano nema, to je dakle privatni investitor koji urbanizira čitava područja gradova, općina, sela, koji donosi plan i koji onda sam to gradi, to vi uvodite. U Europi, a svakako u Hrvatskoj koja itekako ima povijest urbanizma, uvijek je bilo obratno, tijela javne vlasti su crtala planove i rekla ovdje može bit ovo, ovdje ide bolnica, ovdje ide škola, a ono što vi uvodite kao divelopera smo inače zvali normalnim jezikom, građevinska firma koju daš ili pozoveš ili ugovoriš ili joj kažeš evo tu smiješ gradit, ovdje ne smiješ gradit …
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
… i to je princip koji ćemo zadržati.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Za repliku se javila kolegica Magdalena Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Evo poštovana kolegice, rekli ste u svom izlaganju da se isključuju JLS odnosno da privatni investitor prilikom gradnje ukoliko nije donesen UPU, nakon 2.g. može ako je urbanistički projekt donijet, donesen, da onda može privatni investitor krenuti sa realizacijom investicijom, međutim niste rekli tko donosi urbanistički projekt, dakle rekli ste da je isključena JLS, ali ste ujedno rekli i da na temelju urbanističkog projekta ako nije donesen UPU. A znate li ko donosi urbanistički projekt? Dakle činjenica je da zapravo JLS nije isključena.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Odgovor na repliku, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem.
Poštovana kolegice, i u tome, i u tome država odnosno ministarstvo može bit to koje donosi konačnu odluku. Ovo je, pazite i sad da vam nekaj objasnim oko UPU-a i zašto ne u 2.g.. Dajte vi sad meni recite, ako donosimo, zamislite grad koji donosi sad GUP, GUP je srednjoročni dokument razvoja, 10 do 15.g. i 20.g. unaprijed gleda, dajte mi vi recite koja je logika da za sva područja koja se u 20.g. namjeravaju urbanizirat, se moraju, moraju moć urbanizirat u 2.g., zašto imamo GUP onda, zašto imamo 20.g. plana ako u 2.g. moramo stvorit uvjete da se sve urbanizira?

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Slijedeći na redu za raspravu je kolega Josip Jurčević kojega nema, pa prelazimo na povredu Poslovnika, kolegica Komes, izvolite.

Komes, Magdalena (HDZ)
Ma evo, samo sam htjela dodat još da je zapravo ministar Bačić još na početku izlaganja rekao da je otvoren za pomicanje tih rokova, prema tome vjerujem da će se o tome izjasniti i u svom završnom izlaganju. Pretpostavljam da ukoliko većina bude da se ta granica pomakne odnosno rok od 2.g. onda će, da će se povećati, ako se ne varam ministar je o tome govorio na početku, o bilo kojim rokovima.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako je bilo riječ o repliciranju, izričem vam drugu opomenu.
Za povredu Poslovnika se javila i kolegica Sandra Benčić. Ukoliko bude opomena biti će treća, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem kolega, povreda čl. 238., al samo da pročitam kolegici dakle jer nisam išla čitat, ali pročitat ću vam. Investitor podnosi zahtjev za pokretanje postupka izrade i donošenja urbanističkog projekta ministarstvu. Ministarstvo može ustupiti vođenje postupka upravnom tijelu, ali ne mora. Ministarstvo donosi odluku o prihvatljivosti urbanističkog projekta s obzirom na prostorno planska ograničenja, dakle sve, svi stavci sve do 13. stavka odluku donosi ministarstvo znači.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Kako sam i rekao zbog repliciranja vam izričem treću opomenu stoga gubite pravo javljati se više po ovoj točki.
I za pojedinačnu raspravu još nam preostaje kolegica Anđelka Salopek, izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)
Evo hvala lijepo predsjedavajući.
Evo dosta je već i kasno i puno smo čitav dan raspravljali dakle o ova tri zakona koja su bila danas objedinjena. Mišljenja su različita, ali vjerujem da u svakom zakonu koji se donosi pa makar ako napravimo i mali korak naprijed prema modernizaciji mislim da je to u redu.
Evo danas kao što sam rekla raspravljamo o paketu zakona koji gledano zajedno predstavljaju za mene kako sam ja to shvatila proučavajući ih jednu od najznačajnijih reforma u području graditeljstva i prostornog uređenja, a riječ je zapravo o zakonima koji izravno utječu na kvalitetu života svih naših građana, na standarde izgradnje, na energetsku sliku Hrvatske ali i na razvoj naših gradova i općina, dakle od najmanjih ruralnih sredina pa do velikih urbanih cjelina.
Ti su zakoni naravno i odraz vizije Vlade RH da Hrvatska postane dakle jedna moderna, otporna i održiva država koja će biti usklađena s europskim politikama budući da smo članica EU ali i s europskim politikama energetske tranzicije i prostornog razvoja.
Malo ću se osvrnuti na Zakon o gradnji, dakle i na svaki od zakona koji, o kojima smo danas raspravljali, o nekima više o nekima manje, pa evo Zakonom o gradnji koliko sam shvatila uvodi se dodatna jasnoća u postupke izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola ali se i unaprjeđuju određeni digitalni procesi i naglasak se stavlja na sigurnost objekata, odgovornost projektanata i izvođača te na veću učinkovitost administracije jer zapravo što je ono što naši građani najviše očekuju od države, a to je da postupci budu jasni, da kraće traju i da naravno bude potpuno jasno tko za što odgovara. Naravno u sektoru koji zapošljava desetke tisuća ljudi generira se i veliki dio BDP-a, a to je pitanje razvoja ali je i pitanje sigurnosti. Ovaj zakon upravo to daje i zato smatram ga dobrim.
Što se tiče Zakona o prostornom uređenju on nam zapravo omogućava planiranje 21, u 21. stoljeću jer za održivi razvoj nijedan zakon nije važniji od zakona u prostornom uređenju jer on zapravo određuje kako će naši gradovi i općine izgledati dakle u slijedećih 10, 20 ili 50 godina.
Ovim se prijedlogom postiže i nekoliko ključnih ciljeva a to je da se ubrzava donošenje prostornih planova što je važno i za jedinice lokalne samouprave koji žele brže razvijati svoju infrastrukturu ali time i brže razvijati svoje gospodarstvo.
Također ono što je bitno i važno u svakom zakonu, a to je da se uvodi i veća transparentnost i obveza digitalnog objavljivanja planova što znači da će građani konačno moći jasno vidjeti dakle gdje se gradi i što se gradi u njihovoj lokalnoj zajednici. Time se i poboljšava kvaliteta prostora jer se pooštravaju standardi planiranja. Naravno da se u svemu tome mora i štititi interes okoliša, kulturna baština ali i da se potakne održivi urbanizam.
Posebno također želim istaknuti i institut koji smatram i o njemu sam danas govorila jednim od najvažnijih a to je urbana komasacija. Naravno svako od nas je doživljava na nekakav drugačiji i različit način, ali smatram da urbana komasacija ovim zakonom daje sliku uređenim gradovima i daje zapravo jedan snažan alat za lokalnu samoupravu koja može predstavljati i predstavlja rješenje problema koje lokalne možda vlasti u određenim općinama i gradovima muče već desetljećima.
Svi koji dolaze dakle iz svojih lokalnih zajednica znaju situacije s terena da su parcele uske, da su nepravilne, da su rascjepkane, da su vlasnički odnosni složeni, infrastruktura se ne može kvalitetno isplanirati jer je prostor fragmentiran i onda kao što sam već i spomenula građani nas s pravom pitaju zašto nema pristupne ceste, što je s kanalizacijom, zašto se godinama ne može urediti određena ulica, kvart ili neka zona, a upravo zato je i urbana komasacija važna. Ona omogućuje da se takvi prostori preoblikuju u funkcionalne infrastrukturno opremljene cjeline od kojih koristi imaju i građani ali i jedinice lokalne samouprave.
Ja ne dolazim iz sektora graditeljstva ali zahvaljujući uvodnom izlaganju ministra Bačića i njegovim odgovorima na sve replike tijekom današnjeg dana, dakle dosta toga mi je pojašnjeno i mislim da svako od nas može po izlaganjima i odgovorima koje je danas dobio ovdje u saboru shvatiti dakle što i koje su, koji su planovi s ova tri zakona.
Često se kaže i da su komunalni projekti temelj kvalitete života jer zapravo bez uređenih parcela i jasnog planiranja nema niti komunalnih projekata i zato u ovom dijelu ovi zakoni su veoma važni.
Jednako je također važno i naglasiti da urbana komasacija se može isključivo provoditi samo uz suglasnost predstavničkog tijela to znači da se ne oduzimaju ovlasti lokalnoj samoupravi odnosno suprotno daje im se alat ali odluka ostaje u rukama demokratski izabranih tijela. Po meni je to uistinu pravi primjer decentralizacije u praksi.
Najmanje smo kao što sam istaknula govorili o Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji također donosi jedan put prema nultim emisijama jer i ovaj zakon predstavlja nužnu prilagodbu klimatskim ciljevima ali i otvara vrata i velikim uštedama za naše građane i za javni sektor. Dakle njime se uistinu potiče energetska obnova koja se diže na jednu višu razinu po prvi puta se definiraju i zgrade s nultim emisijama, uvodu se pojam operativnih emisija stakleničkih plinova, ovojnice same zgrade. Uspostavlja se i informacijski sustav za certificiranje instalatera sustava obnovljivih izvora energije. Po meni to također znači jednu transparentnost, učinkovitost i višu kvalitetu radova. E sad koliko je to važno. Danas mnogi investitori, građani, tvrtke i javne ustanove nailaze na nedostatak kvalificiranih instalatera i stručnjaka što zapravo sve usporava i energetsku tranziciju ali i stvara rizik da poslovi ne budu izvedeni kvalitetno. Ovaj sustav upravo tome staje na kraj jer svi koji rade na ugradnji solarnih sustava, dizalica topline i ostalih tehnologija morat će biti registrirani i stručni ali i provjereni. To je dobro po meni za građane, dobro je za tržište ali dobro je i za državu. Kada sve tri zakonske inicijative pogledamo zapravo zajedno, vidimo da je strategija dakle ova tri zakona. Uistinu da se prostor uredi, da se podignu standardi gradnje, da se smanju emisije i računi za energiju, da se učini gradove i općine funkcionalnijima ali i da se ubrza razvoj ali na održivi način. Ovi zakoni nisu samo tehnički i oni diraju i u ono što je srž samog razvoja, to je prostor i energija i po meni je zato veoma bitno da ove zakone podržimo. Stoga pozivam i kolegice i kolege zastupnike da ovim zakonima pristupe konstruktivno što i jesmo danas tijekom dana našim izlaganjima, replikama, povredama Poslovnika jer po meni prostor nije političko pitanje jer je ono zapravo pitanje budućnosti. Naši građani očekuju uređen sustav, jasna pravila i mogućnost da razvijaju svoje projekte bez nepotrebnih prepreka. Također jedinice lokalne samouprave očekuju moderne alate za planiranje i provedbu projekata, a vjerujem da će tako i gospodarstvo dakle ostvariti brže i jasnije svoje procedure. Stoga smatram da ovaj paket zakona upravo to i omogućuje i ovom prilikom ću se zahvaliti ministru Bačiću na današnjem uvodnom izlaganju što sam već i istaknula, gdje je svatko i tko nije građevinske i slične struke shvatio cilj donošenja ovih zakona. Dakle ovaj paket zakona, predstavlja snažan iskorak u uređenju prostora u razvoju graditeljskog sektora i energetskoj tranziciji i uvjerena sam da će njegovo donošenje pridonijeti zdravijim, uređenijim i održivijim zajednicama u kojima naši građani žive. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vama. U ime Kluba zastupnika Možemo! kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, gospodine ministre, gospodo suradnici, gospođe. Dakle mi ćemo završiti tako da ćemo ponoviti sve što smo danas komentirali, malo u kraće. Smatramo da je ovo privatizacija 2.0 jer je prijedlog pisan poglavito u interesu developera, građevinskog lobija i krupnog kapitala, a evo i zašto. Prijedlog zakona obvezuje gradove da u roku od samo 2 godine donesu UPU za svaku investitorsku inicijativu. Ako to ne učine, ministarstvo preuzima postupak i dopušta gradnju. Time se lokalnim samoupravama oduzima ključni alat za upravljanje prostorom i planiranje razvoja, pretvarajući ih u pasivne promatrače uređivanja prostora od strane krupnog kapitala. Ustav RH sukladno čl. 129A jamči pravo na lokalnu i područnu samoupravu koja se ostvaruje preko predstavničkih tijela izabranih na izborima. Bit tog prava nije samo u formalnom donošenju odluka nego u oblikovanju razvojne politike zajednice. Zatim, okrupnjavanje pojedinih potrebnih čestica za potrebu predviđene izgradnje predviđeno UPU-om to je alat da koji je struka godinama zazivala, no u taj alat sada je dodana mogućnost da svatko tko ima 51% predviđene građevinske cjeline, može otkupiti ostatak od 49% zato jer je komasacija proglašena interesom RH. Dakle može izvlastiti druge vlasnike. Alat koji bi trebao biti prerogativ državne ili lokalne uprave za projekte u javnom interesu sada se daje i privatnicima za njihov privatni profit. Zatim izgradnja u kampovima, dakle to nisu građevine, to su mobilne kućice, mada oni imaju i kanalizaciju, vodu, struju, bazene, one ni po čemu nisu mobilne nego su stalne građevine ali ovaj zakon i ovaj prijedlog tvrdi da su mobilne i što ćemo imati kao posljedicu. Imat ćemo poplavu kampova s mobilnim kućicama u zaštićenom obalnom pojasu koje će se naravno kroz neko vrijeme i prodavati i evo opet sreće za investitore i developere. U interesu hrvatskog turizma je da ima više hotela sa 5, 4, 5 zvjezdica, to stalno slušamo. Hoteli visoke kategorije se financiraju iz NPOO-a. Hotelski biznis uživa dodatne pogodnosti i poticaje, među njima su i državni poticaji predviđeni Zakonom o turizmu u obliku umanjenja poreza na dobit. Za početno ulaganje u sustavu turizma veće od 3 milijuna eura, porez na dobit se smanjuje 100% u trajanju od 10.g., a sad im se želi omogućiti i etažiranje i prodaja 30% hotelskih smještaja za još dodatnu zaradu. Priuštivo stanovanje je iskorišteno da se dozvoli gradnja izvan građevinskih područja koje je potpuno nepotrebno jer po samom ministarstvu ima dovoljno građevinskih područja u Hrvatskoj, a priuštivo stanovanje ne smije stvarati geta nego treba biti uklopljeno u urbanu strukturu jer ako će biti u getima onda sigurno to neće biti ni privlačno ni poželjno onima za koje je priuštivo stanovanje i namijenjeno, a to su naši mladi, naše mlade obitelji sa djecom i naravno to smo ne znam koliko puta ponovili, rokovi su potpuno nerealni, samo 2.g. za izradu UPU-ova, za digitalizaciju planova vrlo kompleksan posao za koji se niti ne zna koliko će još trajati, samo 5.g., ali zato za micanje građevina zvanih mobilne kućice koje su tamo bez lokacijske i građevinske, iza obalnog pojasa 25 metara od crte mora čak 10.g..
O izostanku suradnje sa strukom smo već dovoljno rekli i na kraju, mi se zaista zalažemo da se ovaj prijedlog povuče iz procedure i da se krene u izradu novog u istinskom dijalogu sa strukom, sa JLS i sa građanima. To je jedini način da zaštitimo naš prostor i javni interes RH, zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Kolega Ivan Radić u ime Kluba zastupnika HDZ-a, izvolite.

Radić, Ivan (HDZ)
Poštovani potpredsjedniče HS.
Uvažene kolegice i kolege zastupnici, cijenjeni ministre, kao što smo danas imali priliku čuti brojni su pozitivni aspekti prijedloga novog paketa zakona koji uključuje Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Ipak istaknuo bih nekoliko ključnih, prije svega to je definiranje i razrada važne teme, a to je tema priuštivog stanovanja. Naime, moram napomenuti da mi je vrlo drago da će u Osijeku nakon gotovo 40.g. biti jedan od najvećih dosadašnjih projekata društveno poticajne stanogradnje u našem gradu, gdje ćemo graditi 206 stanova u suradnji sa ministarstvom i u suradnji sa APN-om što ćemo evo ministar i ja obići za Dan grada 2. prosinca, govorimo o 206 stanova vrijednosti 28 milijuna eura.
Zakonom o prostornom uređenju već u uvodnim odredbama priuštivo stanovanje označava kao pojam od posebnog interesa za RH, što je logičan nastavak na usvojeni Nacionalni plan stambene politike do 2030.g.. Smatram da je važno u lokalnim sredinama i u lokalnim prostornim planovima definirati površine za priuštivo stanovanje jer se na taj način uspostavlja jasan okvir za planiranje i izgradnju zgrada odnosno stanova priuštivog stanovanja.
Prema prijedlogu zakona definiranjem takvih planova gradovi će moći planirati priuštivo stanovanje unutar namjena za stanovanje mješovitih zona, pa čak i na površinama druge namjene, a sve puno jednostavnije putem urbanističkih projekata, što također predstavlja jednu novinu. Mislim da će se i na taj način utjecati i na cijene najma stanova, a isto tako da će se i povećati ponuda stanova koji su namijenjeni osobama s nižim primanjima, pa će se posljedično i umanjiti pritisak na rast najamnina u općem stambenom fondu.
Drugi važan detalj je što se novim zakonom planira spriječiti daljnja devastacija prostora, zatim svakako bih istaknuo provođenje postupka urbane komasacije. Naime radi se o procesu spajanja i preuređenja čestica građevinskog zemljišta s ciljem poboljšanja uređenja naselja, kontrole širenja građevinskih područja, te brže i učinkovitije provedbe prostornih planova. Zapravo rekao bih da je urbana komasacija alat za poboljšanje upravljanja i uređenja prostora odnosno racionalnije prostorno planiranje omogućuje bolju organizaciju zemljišta i njegovu efikasniju upotrebu, povećava vrijednost nekretnina i omogućava infrastrukturne projekte, te unaprjeđuje uvjete života u urbanim područjima.
Također ono što donosi ovaj paket zakona, a to sam i postavio pitanje ministru Bačiću, je svakako pojednostavljivanje administrativnih postupaka. Naime, znamo da svi veliki gradovi se suočavaju s izazovom, sa dugotrajnošću izdavanja postupaka građevinskih dozvola, te samim time i sa izazovima i birokracije i administracije. Pretjerana birokracija u postupku izdavanja građevinskih dozvola predstavlja problem jer produžava trajanje čitavog procesa, povećava administrativne troškove i otežava investitorima pristup izvorima financiranja. Stoga svakako je za pozdraviti ove zakonske prijedloge kojima je cilj olakšati i ubrzati postupke za sve sudionike u graditeljstvu, te posebno bih naglasio, a danas se nije puno o njemu pričalo, a to je Zakon o gradnji. Naime, mislim da će se dodatno oplemeniti sa novim BIM su… BIM modelom, naime to je izuzetno važna novina koja će omogućiti digitalno planiranje, građenje i upravljanje građevinama, što će povećati preciznost i učinkovitost gradnje jer pomoću BIM modela svi ključni sudionici gradnje, prije svega mislim na projektante, investitore i izvođače, biti će povezani u zajednički digitalni 3D model kroz digitalnu platformu. Također kroz BIM će se utjecati na troškove gradnje jer će se kroz njega moći precizno izračunati potrebne količine materijala i optimizirati korištenje resursa, moći će se na vrijeme uočiti i ukloniti pogreške u projektima, a i simulirati i planirati proces gradnje. Ukratko rekao bih da ovakav zakonski prijedlog je snažan alat koji će svim investitorima omogućiti sigurnost i veću vrijednost ulaganja, stoga kako je rekao i moj kolega Klarić klub HDZ-a će podržati ovakve prijedloge zakona.
Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
U ime Kluba zastupnika SDP-a kolegica Jasenka Auguštan-Pentek.

Auguštan-Pentek, Jasenka (SDP)
Hvala lijepa.
Evo poštovane kolegice i kolege danas govorimo o zakonima koji su u ovakvom obliku kako su danas predstavljeni, nedovršeni, neusklađeni ali ono što je najvažnije ti zakoni su rizični. I danas smo pokušali na to upozoriti i ministra, ali i vladajuće kako bi vidjeli da te zakone ne treba donositi u obliku kakvi su predloženi, ne zato što kažemo ovdje to mi nego to kažu stručnjaci.
Ova tri zakona koja ste danas predložili oni pokazuju centralizaciju moći, gaženje lokalne samouprave, pogodovanje nekima, a vjerujem i sigurna sam u stvari da ćemo uskoro znati i kome. Takvi zakoni donijet će i dovest će do pravnog kaosa koji će sigurno nastati. Ti zakoni koje vi predlažete donijet će urbanu i prostornu devastaciju. Zakoni će donijeti opasnost od privatnog izvlaštenja na način koji ste vi propisali i isto tako labavljenje zaštite naše obale i njezinog područja.
Kao što sam već rekla ali treba i ponoviti ovim zakonima Hrvatska bi ušla u razdoblje najvećeg prostornog kaosa i zato i SDP će ovdje opet reći da te zakone je trebalo povući i to ne radi nas koji smo ovdje, nego radi više od 80% primjedbi struke koje niste prihvatili, radi građana kojih se ovo itekako tiče, ali isto tako i radi prostora kojeg trebamo sačuvati za sve naše buduće generacije. Ovi zakoni nikako ne služe našim građanima, nego određenim skupinama koje vi potičete i zato SDP će svakako biti protiv jer prostor nije nikako roba. Prostor je javno dobro i svakako ćemo tražiti ako ih i ovako donesete ocjenu ustavnosti. Prostor je i nacionalni interes, a vi ovim prostorima nanosite štetu i gradovima i općinama i građanima Republike Hrvatske.
Ako i niste do sada uvažavali sve ono što vam je struka govorila, ako niste reagirali na sve one primjedbe koje su pristigle od stručnjaka, a to su i arhitekti i zavodi za prostorno planiranje i projektanti, isto tako i jedinice lokalne samouprave i županije koje provode preko zavoda te prostorne planove onda vas još jednom pozivam u ponedjeljak u 12,00 sati da prisustvujete okruglom stolu SDP-a i Možemo! gdje ćemo ne mi, nego će nam ponovo ti isti stručnjaci koji vas sad upozoravaju reći što misle o ovom paketu vaših zakona. Ukoliko ste spriječeni prisustvovati takvom jednom okruglom stolu moći ćete ga pratiti na Youtube kanalima, pa da vidimo, a pozivam naravno i sve gađane da preko Youtube kanala prate okrugli stol, da vide što stručnjaci misle o zakonima koje ovdje gura HDZ sa nekim interesnim skupinama.
Hvala lijepa.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
I na kraju u ime predlagatelja ministar Branko Bačić, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Poštovani gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici.

Zahvaljujem na raspravi koja je trajala evo punih 12 sati i kojom smo raspravom nastojali ukazati na temeljne ciljeve, razloge zbog kojih ovaj zakon donosimo, odnosno ova tri zakona donosimo. Ja sam uvodno rekao sve ono što je trebalo reći ovim zakonima i ponovit ću. Osnovne crte onoga što sam rekao, dakle naš je cilj ovim zakonom, a prije svega Zakonom o prostornom uređenju bio dodatno zaštititi prostor Republike Hrvatske koji je i nakon bolje rečeno naših sugrađana najvažniji resurs Republike Hrvatske.
S obzirom da smo provodili dugo ovu raspravu ja tu na kraju mogu u svim onim segmentima koji su novost u odnosu na postojeće uređenje Zakona o prostornom uređenju istaknuti. Naime, dosta je riječi bilo o tome kako smo etažiranjem htjeli pogodovati bilo kome. Dakle, ovog trenutka u hrvatskom zakonodavstvu nema ograničenja etažiranja što znači da se mogu etažirati hoteli, a da ne govorim turistička naselja neovisno o tome koliki je odnos smještajnih kapaciteta u hotelskom, a koliko u vilama, apartmanima i drugom vidu smještaja. Dakle, do danas toga nema. Mi ulazimo ovim zakonom u zabranu etažiranja osim u dijelu koji se odnosi na ugostiteljsko-turističke zone koje se izgrađuju na razinu pet i više zvjezdica i tada smo rekli da je jedino moguće etažiranje ako je u toj zoni 70% smještajnih kapaciteta u hotelima, 30% onda može biti u vilama i da cijeli taj, cijela to, cijela to zona mora biti vođena od onoga tko je operator u toj zoni tko se, tvrtkom koja se bavi turizmom odnosno ugostiteljstvom. Ako to nije ogroman iskorak u odnosu na postojeće, postojeću mogućnost i postojeće zakonsko određenje onda ja više ne bi znao što bi tu mogao reći i mislim da smo time itekako zaštitili ono što jedinice lokalne samouprave žele svojim prostornim planovima definirati i žele na određenim zonama razvijati turizam. Mi im ovim doista taj turizam i omogućujemo i ne želimo da turizam bude paravan za nekret… za obavljanje nekretninskog biznisa.
Druga, druga stvar bilo je dosta riječi o mobilnim kućicama, puno je bilo riječi o mobilnim kućicama. Danas u ovom trenutku mobilne kućice ulaze u gotovo do mora, do obalne crte bez ikakvog ograničenja i jer se dosada do ovog zakona smatra da mobilne kućice su dio pokretne opreme u kampovima i zbog toga nije bilo mo… nema tog zakonskog ograničenja koje će zaustaviti postojanje mobilnih kućica. Ovime smo mi rekli da modularno montažne kućice ili mobilne kućice ulaze u potpunosti u koeficijent izgrađenosti i nema više mogućnosti postavljanja tih mobilnih kućica od 25 metara u kampovima u naselju odnosno 100 metara od obalne crte u kampovima izvan naselja. Dosada su mogli i u naselju i izvan naselja doći do obalne crte. I to gotovo 80, 90% …/Govornik se ne razumije./… su mogli obuhvatiti taj prostor kampa. Ponavljam, ako to nije ograničenje ja bi rekao drastično ograničenje čime čuvamo prostor ne znam što bi onda bila druga odrednica koja bi taj isti prostor u kampovima štitila.
Treća stvar bilo je riječi i o golf igralištu kako smo propisali da 1%, 1%, par… ispričavam se golf igrališta može biti izgrađeno, sada je 2%. Pogledajte zakon pa ćete, pa ćete vidjeti da je sada 2%, dakle mi smo za 50% smanjili tu izgrađenost na golf igralištima u odnosu na postojeću. Dakle, da ovog zakona nema i dalje bi mogla biti 2% i prema tome i taj smo dio riješili.
Urbana komasacija. Urbana komasacija je bila u zakonu od 2000. do 2013. godine i onda je ukinuta i više tog instituta nema. U svojim prijedlozima Hrvatska komora arhitekata je predložila da mi vratimo urbanu komasaciju u zakon kao način i model rješavanja građevinskog zemljišta nakon što se donesu urbanički planovi uređenja. I mi smo to vratili, mislimo da je to dobar institut i da taj institut treba koristiti kao što ga koriste i druge demokratske i razvijene države i druge države. Prvo nama susjedna država Slovenija osim što inicijativu za provedbu urbane komasacije daje i tijelima javne vlasti daje također i privatnim vlasnicima. I ja mislim da mi kao demokratska država treba… taj doseg, demokratski doseg da li da osobe na čijem se području provodi urbana komasacija imaju to zakonsko pravo inicirati tu samu komasaciju i time ne znači da komasacija biti provedena a najmanje da će je oni provoditi. Oni je provoditi neće, nego će je provoditi ili Vlada RH ili jedinica lokalne samouprave kako bi, kako bi u građevinskom zemljištu zbog usitnjenosti parcela, neriješenih odnosa kada se katastarske čestice u 90% slučajeva ne sla… ne pokapaju sa granicama građevinskog zemljišta to taj prostor, to područje moglo izgladiti sukladno prostornom planu kojega je donijela jedinica lokalne samouprave.
I nema urbane komasacije ukoliko urbanim, urbanističkim planovima uređenja nije određen, određeno područje za komasaciju koja se onda provodi na temelju projekta komasacije. Ukoliko to nije u urbanističkom planu predviđeno onda smo rekli da se to može provesti urbanističkim projektom jer bi izmjena tog urbanističkog plana prema sadašnjem, prema sadašnjoj zakonskoj regulativi podrazumijevala i izradu strateške procjene utjecaja na okoliš, dakle sve one postupke koji se dotiču problematike koja je definirana u Zakonu o zaštiti prostora, o zaštiti i zaštiti okoliša gdje se onda taj proces odugovlači jako, jako dugo i mi smo zbog toga kao kome… kao kompenzaciju i način kako skratiti taj prostor uveli urbanistički projekt kako bi se na temelju njega mogla, moglo donos… donijeti odluka o komasaciji i kroz urbanistički projekt rješavati pitanje komasacije.
Da, odluku o komasaciji ne donose oni koji ga iniciraju nego donosi odnosno koje iniciraju vlasnici 50% plus jedan kvadrat zemljišta na kojem se, na kojem se provodi komasacija nego to donosi odluku ili predstavničko tijelo ili Vlada RH. I to je po nama iznimno važno.
Mi smo kao što znate donijeli Nacionalni plan stambene politike i želimo doista u RH prije svega omogućiti priuštivo stanovanje. Mi smo taj plan donijeli do 2030. godine. Taj plan podrazumijeva izgradnju 10,5 tisuća stambenih jedinica putem javnih investitora, ne privatnih i to ne znam koliko puta treba ponoviti.
Da vam kažem što to znači. Zakon o poticajnoj stanogradnji je donesen 2002. godine, od tada pa do danas u tom je projektu, u tom modelu i tom procesu izgrađeno negdje oko 9 tisuća stanova, a mi želimo u roku iduće 4 ili 5 godina do kraja 2030. izgradit 10,5 tisuća stanova. Ako ćemo se, ako ćemo to priuštivo stanovanje graditi na temelju postojeće regulative koja definira prostorno uređenje i gradnju mi to nećemo nikada dosegnuti i zato nam trebaju ovakvi instrumenti, hibridni instrumenti u prostornom uređenju da nam na jednom mjestu, jednim dokumentom rješavaju tri procesa. Procesa iz zaštite okoliša i prirode, proces izrade urbanističkog plana uređenja i proces ishođenja lokacijske dozvole. Sve je to sada u jednom projektu i to će, i taj će instrument omogućili lokalnoj samoupravi da i ona putem svog investitora, tvrtke koju će osnovati ustanovu u svom vlasništvu može brzo reagirati i izgraditi taj isti prostor. Ja sam o tome već bio, obišao sam gradove pa i Split recimo i u razgovoru sa gradonačelnikom Splita on je bio time oduševljen. Jedan dio grada Splita koji je pokriven generalnim urbanističkim planom gdje je predviđena turistička zona, izgradnja nekog hotela nije, nema nekog velikog interesa, a gradu je interes tu napraviti jedno manje stambeno naselje.
I sada će bez izmjena GUP-a, bez izmjena urbanističkog plana i bez donošenja urbanističkog plana uređenja na tom prostoru kroz urbanistički projekt odmah iz namjene iz hotela ući u izgradnju, u realizaciju izgradnje jednog manjeg naselja u gradu Splitu. Tomu ćemo ovaj instrument urbanističkog projekta realizirati. I kada govorim o urbanističkom projektu između 10 načela Hrvatske komore arhitekata jedna od njih je uvođenje urbanističkog projekta. Dakle, to jest inicirano od strane Hrvatske komore arhitekata u listopadu 2023. godine. Bit će raspravljen još u drugom čitanju, ja ću vas uputiti i mi ćemo tih 10 načela Hrvatske komore arhitekata postaviti na naše stranice, pa će svatko moći pogledati što je komora predložila, a što smo mi kroz zakonske članke, članke ovog zakona od toga uključili.
Dosta je bilo ovdje riječi o generalnom urbanističkom planu grada Zagreba i govorio sam zbog čega smo mi taj generalni urbanistički plan osporavali. Osporavali smo ga samo iz razloga njegove neusklađenosti zakonom, a ja bih ga bio najradije moram vam tu reći osporavao iz jednog drugog razloga, iz razloga što je grad Zagreb napravio nešto što se kosi sa našim Nacionalnim planom stambene politike.
Potpuno podržavam odluku i stav Gradske uprave prada Zagreba i njegovog gradskog zavoda da se smanji izgrađenost, koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti na području grada Zagreba. I to je dobro, bit će manja izgrađenost pogotovo starih gradskih četvrti. Bit će više zelenila, međutim taj koeficijent iskoristivosti koji je sa tri smanjen na dva smanjuje novi broj potencijalno izgrađenih stambenih jedinica u Zagrebu za 33%, pa tamo gdje se primjerice moglo izgraditi 1500 stanova sad će se izgraditi 1000 i to je legitimno pravo gradske uprave i to nitko ne osporava. Ali ono što ja, što mi držimo da je tada grad Zagreb trebao kada je donio ta nova urbana pravila omogućiti na području grada nove zone gdje se mogu kompenzirati toliki manji broj stanova koji će se sada u Zagrebu temeljem ovakvog urbanističkog, generalnog urbanističkog plana moći izgraditi. A ta činjenica da se može, da je manji budući potencijalni prostor stambenih jedinica smanjuje ponudu na tržištu. Smanjenjem ponude stanova na tržištu dolazi do povećanja cijena i to je valjda i svakome jasno i sve jasno vjerujem i Gradskoj upravi grada Zagreba, ali mi smo bili mišljenja da je dobro da se donesu ta upravna pravila koja će smanjiti koeficijent iskoristivosti možda i visine tih budućih stambenih jedinica, pa i njihovu manju tlocrtnu površinu i to je legitimno, ali je rekao sam trebalo za to dati kompenzaciju u drugim, jer mladi ljudi u Zagrebu žive, trže stanove, gradili bi tamo gdje to mogu, a grad im tu priliku nije pružio, nego jednostavno je smanjio na istom području potencijalni broj stambenih jedinica.
Evo i za kraj ono što još mogu reći, evo otišao je gospodin Marković iz Varaždina, dopada mi se njegova rasprava i mislim da je bio prilično konkretan kad govorim o oporbi u svojim prijedlozima. I ono što sam rekao jutros da, mi ćemo, nama je ova rasprava poslužila i dobro došla. Mislim da smo tijekom dana čuli značajne prijedloge, svakako da ćemo neke od njih usvojiti i mi ćemo nastojati čuvajući koncept samoga zakona omogućiti da se on realizira, a da ne bi jedinice lokalne samouprave shvatile da su rokovi koje smo postavili u cilju da se onemogući ili na bilo koji način umanji njihovo Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu, pa u tom smislu će pojedine rokove ćemo još dodatno razmisliti. Možda ćemo još nekakve intervencije napraviti kako bi zakon bio jasniji i kako ne bismo dvojili da li investitor priuštivog stanovanja može biti bilo tko osim javnog investitora to će biti jasno napravljeno.
Također ćemo jasno jer vidim da se i to postavlja pitanje da ćemo kroz mogućnost odobravanja investitoru lokacijske dozvole bez izrade urbanističkog plana uređenja onemogućiti, blokirati jedinice lokalne samouprave u smislu da moraju i za imovinsko-pravne odnose i rješavanje prava vlasništva prilikom izvlaštenja sugrađana kad se treba napraviti određenu prometnicu da i to će biti jasna obveza onoga tko uopće podnese lokacijsku dozvolu da i on sam financira i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i rješava izgradnju osnovne komunalne, osnovne infrastrukture a onda jasno da ćemo za taj dio koji on izdvaja grad to kompenzirati kroz komunalni doprinos.
Evo bilo je tu još jako puno prijedloga, sugestija. Mi ćemo do drugog čitanja proći još jednom kroz ovu raspravu i onda ćemo doći ovdje u Sabor sa konačnim prijedlogom zakona.
Hvala vam.

Penava, Ivan (DP)
Hvala potpredsjedniku Vlade.
Za repliku nam se javio kolega Marin Živković, izvolite.

Živković, Marin (Možemo!)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Evo poštovani ministre više puta smo danas pitali zašto urbana komasacija koju provodi privatni vlasnik, zašto je ta komasacija proglašena interesom Republike Hrvatske i evo najkonkretnije pitanje hoćete li do drugog čitanja maknuti odredbu da se urbana komasacija privatnih vlasnika zove interesom Republike Hrvatske i spomenuste Sloveniju da ona ima tako nešto slično. Ima li, jel Slovenija takvu vrstu komasacije proglasila interesom Republike Slovenije.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani zastupniče Živković, bilo bi dobro da prestanemo obmanjivati javnost kako će komasaciju provoditi investitor. Investitor jedino što može i pod nazivom investitor može bit 100 građana jednog grada ili jedne općine. Dakle on jedino što može, može podnijeti inicijativu i tu prestaje njegova uloga. Tada to preuzima ili država ili županija ili jedinica lokalne samouprave. On ne, taj investitor. A kad je priuštivo stanovanje u pitanju, onda isključivo, isključivo to može biti javni investitor. Dakle kad su, kad je priuštivo stanovanje u pitanju onda za izradu urbanističkog projekta koji je podloga za, temeljem kojega se može voditi komasacija je isključivo javni investitor, to je ili jedinica lokalne odnosno jedinica lokalne samouprave i …/Upadica Penava: Vrijeme./… ustanova koju on osnuje ili APN.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Slijedeća na redu za repliku je kolegica Urša Raukar Gamulin, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
Zahvaljujem, uvaženi ministre ovih 10 točaka koje spominjete od Komore arhitekata, spominjala sam i sama kada su bile izmjene i dopune zavoda o, zakona o prostornom planiranju. Tada ih niste čuli ali eto sada kažete da ih čujete međutim po analizi ovih od tih 10 točaka što sam sve na odboru govorila, 6 niste usvojili niti uvrstili, a neke čak potpuno suprotno ste napravili, a 4 ste tek djelomično i zato je dobro da te, tih 10 točaka stavite na web ministarstva da se može usporediti i vidjeti u odnosu na ovaj zakon što ste zapravo napravili. Ja vas evo sada ovim putem pitam hoćete li konačno otvoriti pravi, transparentni dijalog sa strukom jer do sada ga po svemu što smo do sada saznali nije bilo. I po njihovim reakcijama u javnom, u javnoj raspravi …/Upadica Penava: Vrijeme./… i po oba dva pisma od tolikog broja strukovnih udruga. Zahvaljujem.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora. Gospođo Raukar Gamulin ja vama, ja razumijem da vi se bavite sa jako puno tema pa ne možete biti toliko skoncentrirani na ono čime se ja bavim i što je meni osnovni posao. Dakle, niste u pravu. Mi smo izmjene i dopune zakona gospođo Raukar Gamulin donijeli u srpnju 2023. godine, a nama je, nama je Hrvatska komora arhitekata 10 načela za prostorno uređenje dostavila 4 mjeseca iza toga. Prema tome niti vi niti ja u tom trenutku nismo znali kakva će to načela komora dostaviti ministarstvu pa onda ih nismo mogli ni odbiti nego nakon što su donesene izmjene zakona, mi smo se s njima sastali krajem 2010. godine i tada smo od njih dobili ta načela. Prema tome tu vas u tom dijelu moram ispraviti, nismo mogli ih ne prihvatiti jer to tada nije ni bilo kada smo mijenjali Zakon o prostornom uređenju.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Za povredu Poslovnika nam se javila kolegica Urša Raukar Gamulin, biti će vam treća opomena ukoliko inzistirate, izvolite.

Raukar-Gamulin, Urša (Možemo!)
238. Dakle vrlo je to začudno kako nevjerojatno kaže Ionesco, kakav slučaj, kako to da sam ja pročitala na stranicama komore tih 10 točaka baš za vrijeme izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju, eto. To je moje pitanje na koje pak ja nemam odgovor. Kako to da sam ja pa ne mislite valjda da, da komora meni daje neke svoje …/Upadica Penava: Vrijeme./… tajne podatke.

Penava, Ivan (DP)
Hvala. Kako sam i najavio zbog repliciranja vam izričem treću opomenu s kojom gubite pravo javljanja po ovoj točki. Za repliku nam se javila i kolegica Marija Blažina, izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Slušali smo zapravo puno o turizmu, razvoju turizma, o tome kako treba potaknuti investicije u turističkom sektoru, međutim da li građanima treba više turizma. Turizam koji puni 1/3 proračuna BDP i, i koji je već odavno hipertrofirao guši sve ostale gospodarske grane. Tako da investicije u turizam, ja bih rekla nije svaka investicija investicija, neka i samo trošak. Hrvatskoj ne treba više stanova, pogotovo ne treba više luksuznih nekretnina. Ako želite riješiti probleme priuštivosti stanovanja nemojte graditi nove stanove nego zaustavite luksuznu investicijsku gradnju, prije svega na obali. Troškovi života na obali rastu, troškovi nekretnina rastu i komunalne infrastrukture, to sve građani plaćaju …/Upadica Penava: Vrijeme./… iz poreza. Hvala.

Penava, Ivan (DP)
Hvala vam. Odgovor na repliku, izvolite.

Bačić, Branko (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Evo još u nastavku odgovora, ispričavam se poštovana zastupnice Blažina što ću još odgovoriti gospođi Raukar Gamulin. Hrvatska komora arhitekata na svojim stranicama uputila je 16. listopada 2023. ministru prostornog uređenja 10 načela za novi sustav prostornog uređenja tako da budemo do kraja jasni. Poštovana gospođo zastupnice, kada bi mi zaustavili to što vi govorite, onda bi tek tada mi preuzeli prostorno uređenje, a ne jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave svojim prostornim planovima definiraju stambene zone u svojim, na području gradova i općina i ne znam na koji bi te vi to način da država bez ukidanja ovlasti jedinice lokalne samoupravi na njenom području naloži što ne smije graditi.

Penava, Ivan (DP)
Za povredu Poslovnika se javila kolegica Blažina, izvolite.

Blažina, Maria (SDP)
Povreda Poslovnika 238. namjerno kriva interpretacija moga komentara. Naime, vi ste sami u obrazloženju prijedloga zakona spomenuli zapravo kao jedan od osnovnih argumenata investitore i investicije u turizmu, tako da nismo to mi jedinice lokalne samouprave zapravo predmet onoga provedbe, nego zapravo ste vi kroz zakon to odredili kao svoju stratešku odrednicu.
…/Upadica Penava: Vrijeme./…
A država je sama rekla da će graditi stanove.

Penava, Ivan (DP)
Hvala.
Bilo je riječ o replici stoga vam izričem prvu opomenu doduše i sa ovim smo došli do kraja, pa se zahvaljujem potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gospodinu Branku Bačiću sa suradnicima. Također jednako i svima vama.
Zaključujem raspravu i o ovoj točki ćemo glasovati kada se za to steknu uvjeti.
Sutrašnji dan krećemo sukladno planu sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u prvom čitanju.
Hvala svima na konstruktivnoj raspravi i laku noć!
SJEDNICA PREKINUTA U 23,03 SATI

9

  • Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217
21.11.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
I prelazimo sad na Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 217. Predlagatelj je Vlada, rasprava je zaključena.
Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela dajem na glasovanje sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. I
1. Sve primjedbe, prijedlozi i stajališta uputit će se predlagatelju radi izrade teksta konačnog prijedloga zakona.
Molim glasujmo.
124 glasa, 76 za, 48 protiv što znači da je donesen zaključak kako su ga predložila saborska radna tijela.
I sada još jednom zaključak Kluba zastupnika SDP-a istog sadržaja kao što smo već dva puta glasovali.
Molim glasujmo.
Glasovalo je 46 za, 76 protiv, dakle zaključak nije prošao.
PDF