Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 8

PDF

-

  • Aktualno prijepodne
12.11.2025.
Poštovane zastupnice i zastupnici počinjemo sa postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu sa odredbama članka 132. do 139. Poslovnika. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda, a prvi na redu za postavljanje pitanja je poštovani zastupnik Armin Hodžić koji će pitanje postaviti ministrici zdravstva Ireni Hrstić.
Izvolite zastupniče.
Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana ministrice.
Predstavljajući 5 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i to većinom onih koji svoje podrijetlo imaju u zemljama regije često sam se susretao sa pitanjem zdravstvenog osiguranja djece, ljudi koji su stranci u Hrvatskoj. Naime, trenutno ljudi koji su stranci u Hrvatskoj imaju spojenu obitelj, dakle imaju djecu koja isto tako žive u Republici Hrvatskoj moraju po glavi djeteta plaćati vrtoglavih 120 eura mjesečno za zdravstveno osiguranje djece.
Uzimajući u obzir da je riječ o najranjivijoj skupini, da je riječ o djeci smatram da je to izuzetno visoka cijena koju plaćaju za zdravstveno osiguranje. Smatram da bi možda bilo dobro da to razmotrimo i iz tog razloga vam postavljam pitanje da li možemo očekivati u skorijoj budućnosti razmatranje visine naknade koju ljudi koji su stranci u Republici Hrvatskoj, koji su je odabrali da bi u njoj zarađivali, koji su ovdje doveli svoju obitelj mogli osigurati zdravstveno osiguranje za svoju djecu jer mislim da to nije neka stavka u proračunu od koje se ostvaruje neki enorman prihod, a smatram da dolazimo u situacije u kojima postoje ljudi koji na žalost možda ne mogu osigurati toliki iznos mjesečno posebno oni ljudi koji imaju više djece u obitelji, dakle taj iznos je popriličan udar za njihov kućni budžet.
Prema tome, da li razmatrate da u skorijoj budućnosti dođe do smanjenja iznosa koji ljudi, stranci u Hrvatskoj plaćaju za zdravstveno osiguranje svoje djece.
Hvala vam.
Izvolite odgovor ministrice.
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, poštovani zastupniče i hvala vam na postavljenom pitanju.
Ono što ću na samom početku reći da vašim pitanjem postavljate i otvarate jednu važnu temu koja nije vezana samo za djecu stranaca koji rade i borave u Republici Hrvatskoj, nego za djecu kao najranjiviju skupinu u svakom društvu, pa tako i u hrvatskom i ujedno ukazujete koliko je važno da radimo i na aktualnom stanju, a i na svim budućim procesima koji mogu olakšati, poboljšati zdravstvenu skrb djece.
Hrvatska Vlada je kroz mnoge mjere do sada, a i kroz svakogodišnje poboljšanje i kroz svakogodišnje protokole radi na poboljšanju sustava i dostupnosti, a kao i na cijeni zdravstvene zaštite najranjivijih, a to su djeca. Vaše ciljano pitanje radi se o djeci stranaca koji privremeno zbog rada ili nekih drugih okolnosti rade, borave u RH i ovisno o tome kakav je status roditelja, odnosno kakav je status djeteta i članova obitelji, znači ne samo djece nego i životnih partnera u ovom konkretnom slučaju radi se o strancima koji su u boravku u Republici Hrvatskoj zbog rada i koji su osigurani od strane poslodavca, a sama djeca ukoliko imaju reguliran svoj građanski status imaju pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti kao i djeca koji su građani Republike Hrvatske, znači tu je osnovna razlika.
Kada govorimo o privremenom boravku, znači ako se radi samo o povremenim dolascima odnosno o ograničenom boravku nositelja zdravstvenog osiguranja da u pravu ste, onda roditelji moraju mjesečno uplaćivati za imanje zdravstvene zaštite. I to kada govorimo o redovnoj zdravstvenoj zaštiti. Sama cijena mjesečnih izdataka ovisna je o osnovici i to je razlog zbog čega je došlo do porasta mjesečne naknade za davanje za zdravstvenu zaštitu djece jer je i osnovica narasla, a zdravstveno osiguranje se računa po toj osnovici, odnosno visini osnovice.
Poboljšanja su uvijek moguća i ono što ste dobro naglasili u vašem pitanju da se radi upravo o djeci, znači ne radi se o radno aktivnoj, radno sposobnoj populaciji, nego o djeci koja su ovisna o roditeljskoj pomoći, odnosno o pomoći u samom društvu. I mislim da smo do sada kroz mnoge aktivnosti pokazali da razumijemo problem i da ćemo raditi na poboljšanju.
Ono što i u pravu ste kada kažete da se ne radi o velikom broju osoba, odnosno djece i rekla bih da tu možda ima situacija gdje se može kroz pojedinačne primjere stanje poboljšati ili odnosno ukazati na koji način pojedinačno se može ostvariti ne bih rekla umanjenje jer je ovisno o osnovici, ali ono što naglašavam opet da je kroz regulaciju građanskog statusa dijete stranog radnika automatizmom ima jednaka prava kao i sva ostala djeca.
Kako bih naglasila činjenicu da Vlada RH itekako brine o djeci i zdravstvenoj zaštiti djece važno je za naglasiti da sva djeca kao i ostali građani koji odnosno pojedinci koji borave na teritoriju RH neovisno o statusu imaju apsolutno jednaka prava na hitnu zdravstvenu skrb, a kada govorimo o novorođenčadi koja nam je još ranjivija od same djece i starije djece kao populacija imaju jednaki status, znači svako .../Upadica predsjednik: Hvala vam./.... Hvala lijepa. U svakom slučaju ako ima poboljšanja .../Upadica predsjednik: Hvala ministrice./... prilike bit će tako.
Izvolite očitovanje:
Poštovana ministrice zahvaljujem vam se na odgovoru prije svega zato što ste pokazali razumijevanje za ovu temu. Vjerujem da će biti i empatije da nešto zajednički promijenimo jer htio bih naglasiti da se ne radi samo o djeci čiji roditelji rade u RH, imamo slučajeve javili su mi se ti ljudi da se djeca nalaze na liječenju u RH zato što tu zdravstvenu skrb ne mogu dobiti u zemljama odakle su došli. Zadovoljan sam vašim odgovorom, posebno onim dijelom u kojem naglašavate da postoji mogućnost poboljšanja za što čvrsto vjerujem da će se u skorijoj budućnosti i dogoditi. Hvala vam.
Prelazimo na drugo pitanje, zastupnica Sandra Benčić postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Dobar dan. Poštovani premijeru, vjerujem da se sjećate ove fotografije to je još tada u izgradnji hotel u Postirama cinično nazvan Hotel View, hotel koji je u međuvremenu postao simbol urbane devastacije i simbol investicijske grabeži. Zašto? Zato što je upravo oteo pogled cijelom mjestu Postirama da bi naravno isti taj pogled mogao za jako velike novce prodavati svojim gostima.
Vidite kad bi zakoni imali naslovnicu cover foto ova fotografija bila bi fotografija prijedloga vašeg Zakona o prostornom uređenju. Taj Zakon o prostornom uređenju možemo skraćeno zvati lex Nobilo. Zašto ga možemo zvati lex Nobilo? Vi ovim zakonom investitorima omogućujete da grade i tamo gdje nema osnovne infrastrukture za gradnju, omogućujete investitorima ono što građanima običnim nije dozvoljeno, a to je da grade na poljoprivrednom i šumskom zemljištu samo ako kažu magičnu riječ priuštivo stanovanje. Omogućujete investitorima ono što se dogodilo ljudima u Zaboku i Pregradi, a to je da ih izvlašćuju sa njihove zemlje da bi dobili veće čestice za svoju gradnju jer njihova pohlepa je naravno daleko veća od zemljišta koje imaju. Ono što se dogodilo u Zaboku i Pregradi sada će se događati diljem zemlje pod okriljem urbane komasacije koju ćete vi dozvoliti. Ovo je privatizacija dva nula, ovo je uništavanje zadnjeg resursa koji Hrvatska ima, a to je prostor.
Prije nego što predsjednik Vlade odgovori imamo povredu poslovnika kolega Gregurović, izvolite.
Hvala. Čl. 238., poštovana kolegice Benčić s obzirom da ste vi post festum došli u Zabok nakon što je županija izdala lokacijske dozvole po 9,90 megawata da ne bi trebalo ići na Ministarstvo graditeljstva sad je lako optuživati sve druge, ali prvo bi trebali krenuti od sebe i s onima s kojima ste gore protestirali.
Kolega Gregurović nije ovo bila povreda poslovnika i molim vas da na taj način ne reagirati, dobivate opomenu.
Izvolite, što dobacujete .../Upadica se ne razumije./... kolega Đujić ovisi o okolnostima.
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.
Dobro jutro cijenjeni zastupnice i zastupnici, predsjedniče HS-a. Poštovana zastupnice Benčić, ja sam mislio da ćete vi mene pitat kakva je situacija sa Društvom za upravljanje sportskim objektima Grada Zagreba, da ćete me pitat kakva je situacija u Domu zdravlja Zapad, da ćete me pitat kako se fabricira umjetnom inteligencijom glas premijera u aferi vaše kolegice Kekin i njenoga muža i g. Nobila, zato vam odgovaram ovako jer ste s njim krenuli. Dakle, ja s njim nemam nikakve veze, on spada u vaše političkoj jate SDP-ovo i Možemo!, al sigurno ne u politički spektar desnoga centra.
Što se tiče Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti zgrada promašili ste tjedan. Idući tjedan u HS-u imate raspravu o sva tri zakona pa onda vodite računa o tome da dobro proučite zakone pa da vidite koji su okviri i ograničenja u ovom zakonu koji idu upravo za onim što je bit uređenja, a uređenje je kvalitetno prostorno uređenje cijelog područja RH i upravo taj zakon ide u pozitivnom smjeru. Kako vi čitate zakone ja ne znam, kako izvlačite ove zaključke još manje znam, budući da ste vi porijeklom iz Krapinsko-zagorske županije, a tu vam je i g. Hajdaš Dončić također iz Krapinsko-zagorske županije pa pitajte njegovog nasljednika Kolara kako je izdavao dozvole. Dakle, upućujete sve na krivu adresu, Nobila tu nema, Bačić vam radi dobar zakon, Vlada ga predlaže idući je tjedan, a pitate mene umjesto SDP-ovog župana, a još ste svi skupa od tamo.
Al nije ni to čudno, evo recimo Hajdaš Dončić on je kredibilan, on je bio ministar prometa koji je u svom mandatu uspio skupiti četri asa u ruci. Zamislite vi ministra prometa koji kaže neću gradit Pelješki most, gradit ću koridor kroz Neum, ministar prometa koji kaže neću gradit četverotračni transeuropski koridor 5C kroz Baranju nego ću ga svest na dvije trake, pa da bude svugdje širok, a u Baranji uzak, pa imaš ministra prometa koji u partnerstvu tada sa IDS-om, šta bi ja dovršavao Istarski ipsilon. Neš ti Istarskog ipsilona, evo kolegice Radolović vi bi se vozali još uvijek po dvije trake tamo amo, od Pazina do Učke, a drugu cijev vidili bi za jedno 150.g.. A zadnja stvar, eto mene treba nam malo novaca, ja bi monetizirao autoceste, joj šalio sam se, znači pitajte njega i Kolara njegovoga nasljednika. Dakle ja vas lijepo molim, ovo je super tema za skupštinu Krapinsko-zagorske županije, izvanredna tema. Naši će vam pomoći ako treba, recimo kolega Vrančić koji je izgubio izbore tamo za 10 glasova čini mi se, on je prvi ovu temu digao u javnost, al eto valjda vi imate bolji suport u nekim medijima, pa se vaše više čuje.
Uglavnom, kriva legitimacija, kriva adresa, odite u Krapinu na sjednicu Krapinsko-zagorske županije, a za vjerodostojnost pitajte Hajdaš Dončića po svim temama prometa, možda zna nešto i o solarima.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Vidite, premijeru vi jako dobro to znate da ovaj zakon ima samo jedan cilj, a to je opstruirati JLS koje žele štititi prostor novim GUP-ovima ili prostornim planovima od logike grabeži, od logike profita nasuprot logike javnog interesa, želite ih naravno bajpasirati tako da umjesto lokalne samouprave dozvole izdaje vaš kurir Bačić, a zašto to želite? Zato jer kad ste izgubili u Zagrebu osim gorčine ostalo je evidentno dug prema tzv. kontroverznim investitorima, dug koji oni više ne mogu naplatiti od Bandića, pa ste onda Bandićev model GUP-a koji je dozvoljavao potpunu urbanu devastaciju, pogodovanje nekolicini odabranih, sada prepisali u zakon koji će vrijediti za čitavu Hrvatsku i da vam kažem premijeru, nije to samo Zabok, nije to samo Pregrada, isto se događa diljem zemlje, a ono što ćete vi omogućiti sada jest da se to više ne događa samo zbog obnovljivih izvora energije gdje svaki investitor može svakog izvlastit s njegove zemlje samo ko kaže tu magičnu riječ ne, imate novu magičnu riječ, on će reć priuštivo stanovanje i moći će izvlastiti ljude i to na način sa njihove zemlje da im onda uzme njihovu zemlju, da na toj zemlji gradi stanove gdje će toj istoj djeci od tih istih ljudi čija je ta zemlja bila onda te stanove prodavat 4 tisuće eura po kvadratu jer za vas je ova zemlja za odabrane, a ne za mnoge, a mi ćemo se kao i u slučaju GUP-a, kao u slučaju javnog dobra, kao u slučaju pomorskog dobra, boriti za mnoge, hvala.
Imamo opet sada povrede Poslovnika, kolega Zekanović izvolite.
Poštovani predsjedniče, čl. 238..
Kad govorite o odabranima, vaša kolegica Kekin je bila odabrana da po povoljnim uvjetima, povoljnijim uvjetima kupuje upravo to zemljište. Mobitel je čudna stvar, pa na mobitelu kaže npr. ovako, Grbin se složio i gura projekte hotela na Valkanama, u Opatiji gradonačelnik SDP-a Kirigin gura hotel …/Govornik se ne razumije./… hotel, u Makarskoj gradonačelnik Zoran Paunović hotel Olma.
…/Upadica predsjednik: Kolega Zekanović…/…
Sisak Ikić Baniček gura hotel…
…/Upadica predsjednik: …kolega Zekanović…/…
…što je s tim hotelima?
…dobivate opomenu i molim vas da obrazložite zašto tražite povredu Poslovnika jer ovo je samo čl. 238. i nakon toga ide replika, pa pozivam sve da se drže Poslovnika, opomena za kolegu Zekanovića.
Kolega Katičić, izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče sabora.
Predsjedniče Vlade i ministri.
Povreda 238., iznošenje neistina jer se zanemaruje jedna vrlo važna stvar reći, pa kud baš vi kolegice Benčić i ostali o ovoj temi odnosno Možemo!? A kad ste napravili metar, preparcelirali zemljište u Kranjčevićevoj da bi se ne bi tražila suglasnost susjeda po zakonskim prostornom uređenju…
…/Upadica predsjednik: Kolega Katičić…/…
…onda je to sve okej…
…/Upadica predsjednik: …hvala vam lijepa, isto tako…/…
…pa dajte budite dosljedni.
…isto tako opomena, nije bila povreda Poslovnika nego ste replicirali.
Kolega Herman izvolite.
Zahvaljujem g. predsjedniče, čl. 238..
Pa gđo. Benčić, …/Govornik se ne razumije./… u Zagrebu radite kaos kojim smo se jučer bavili u gradskoj skupštini do kasnih večernjih sati, potpuni kaos. Vi ste zadnja koja bi se trebala pozivati na priuštivo stanovanje. Kolko se sjećam, vaš famozni GUP je usvojen iz kojeg, četvrtog ili petog pokušaja…
…/Upadica predsjednik: Kolega Herman…/…
…jel ga niste znali napraviti po…
…/Upadica predsjednik: …kolega Herman…/…
…propisima.
Kolega Herman, dobivate opomenu, nije to…
…/Upadica Herman: Hvala lijepa./…
…povreda Poslovnika, to je replika.
Kolegice Benčić, izvolite.
Povreda čl. 238..
Joj kolega Herman volim kad se vi javite, uvijek mi date loptu na volej. Pa GUP ste vi opstruirali 9 mjeseci da bi pogodovali ekipi poput Nobila, onda kad ste baš vi, baš vi izgubili izbore u Zagrebu i to bili potučeni onda ste odlučili da ćete ono što je Bandić imao u GUP-u sada napraviti…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić…/…
…zakonom za čitavu zemlju.
isto tako kao i kod kolega prije vas, bila je replika, dobivate opomenu i pozivam vas sve da ako idete u povredu Poslovnika da obrazložite što je povrijeđeno, a ne samo reć 238. i onda u repliku jer to je kršenje Poslovnika.
Kolega Hajdaš Dončić sada postavlja pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala.
Da podsjetim premijera da smo u 2025.g. i da u 2025.g. svjedočimo crnilu, svjedočimo nekim stvarima za koje nismo vjerovali da se mogu događati u Hrvatskoj. Isto tako svjedočimo da jedan društveni identitet pokušava nametnuti svoja pravila, a vi morate znati, bar ako ste premijer da se svaka nacija sastoji od više identiteta i da upravo raznolikost identiteta čini naciju boljom i otpornijom i upravo taj vaš, jer je prošla dekada, društveni model je doživio kolaps, čega smo čega smo svi svjedoci, al ja ću sad malo istaknut jedan drugi vaš model, a to je ekonomski model. Vaš ekonomski model koji se u zadnjih deset godina sveo na dvije komponente, a to su vam eu fondovi i osobna potrošnja lagano kreće prema destrukciji. A reći ću vam zašto, čak ću i vas citirat jednom, spomenili ste jednom da BDP u Hrvatskoj raste, to je možda točno za vas, ali za građane oprezno molim. Znači naš BDP još uvijek manji od 60% od prosjeka EU, prosječna plaća vam je na nekih 63% od prosjeka EU, a ono što je najgore i što vi ne razumijete iskonski je da je udio profita i plaće u BDP-u loš po plaće. Udio profita raste, a udio osobnog dohotka pada u BDP-u i to vam je razlika između rasta i razvoja.
I sad ću vam postaviti jedno pitanje vrlo precizno, da li vi znate uopće koji su uzroci inflacije u Hrvatskoj?
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Hajdaš Dončić ajmo se mi prvo baviti sa ovim što ste usput spomenuli o društvenom modelu i o crnilu. Dakle, zadnja brana normalnoj Hrvatskoj je ova Vlada i ova koalicija, to sigurno niste vi. Znate vaši komentari danas i vaše okretanje zadnja dva dana jer ste svjesni da ste zajedno sa Možemo! sa histerijom lijevih medija od kada je vaš koalicijski partner u Zagrebu na papiru odobrio održavanje Thompsonovog koncerta 5.7., pa ste se prepali 500 tisuća ljudi, prepali ste se domoljubnog zanosa. 2025. ste kao lijeva oporba ovaj put otkrili nešto što biste vi sad htjeli zabranjivat, a to je pjevanje jedne pjesme koju nijedna lijeva opcija do sada nije zabranjivala na nacionalnoj razini, dapače, Račan vam je registrirao statut nekih udruga sa istim sa iste tri riječi, to je bilo dvije tisuće i neke u Milanovićevoj vladi ne vidim da ste se s time bavili i vi nama nakon što ste četri mjeseca grogirani prvih par tjedana histerizirali o crnilu, ustaštvu, povijesnom revizionizmu nastojite otprilike kao što je bilo u Balkanskom špijunu Đura će ti oprostiti što te tukao, sjećate se toga. Znači vi tučete po nama da smo mi svi ustaše i revizionisti, a onda nakon tri mjeseca joj nema toga ne, ne, ajmo se mi sad bavit ekonomijom. Mi smo u biti ništa nismo činili sve ovo vrijeme, nismo stvarali histeriju koje nema.
Imate činjenicu da je čovjek održao koncert u Zagrebu nakon dugo godina, to što vi niste išli u druge krajeve Hrvatske di je imao koncert pa niste to pratili to je u biti bit ovog problema. Tamo se nije dogodilo ništa drugo što se događalo, pazite u vezi čega, ne u neke ne neke pjesme iz Drugog svjetskog rata nego pjesme pjevača koji je bio hrvatski branitelji dragovoljac u Domovinskom ratu pjesme u obrani od velikosrpske Miloševićeve agresije. I vi nama danas 2025. hoćete reći to ne može, paa sory pa nije Grad Zagreb od Možemo! i SDP-a zato što su lokalni izbori bili takvi kakvi jesu, pa da se mi tako ponašamo ne bi bilo nijednog projekta.
Evo tu vam je bivši župan Komadina više je para, vidim i Miletić kima, gore niko nije nikad dao u Primorsko-goransku županiju kolko je dala ova Vlada, sve živo, za cestu u Rijeci dobili ste 80 miliona eura za kilometar i po DC403, kilometar i po 80 miliona eura ste dobili. A vi ovdje hoćete reć, aha mi smo na vlasti ovaj ne može pjevat, pride može štogod hoće sve dugine boje nema di god se okreneš sve su zastave tu, Hod za život, e ne može zastava. Pa šta je to?
A sad se vratimo na bit ovoga što govorite. Naš društveni model je najnormalniji, vi ga želite srušit kao oporba frustrirana 12 godina u oporbi. Što se tiče ekonomije, ajde otvorite se ... portal da vam ja ništa ne govorim, pogledajte članak koji je valjda slučajno objavljen sad prije aktualca u njemu su vam svi odgovori.
Točno imamo problem s inflacijom, to je domaće generirana inflacija ne od većih plaća nego od pohlepnoga dijela pojedinih aktera u hrvatskom gospodarstvu, a mi smo među 40 naprednih ekonomija, sutra u OECD-u, Schengenu, euru sa praktički duplo većim i prosječnim i medijalnim i minimalnim plaćama pa i sveukupnom prosječnom mirovinom. Kad vi to napravite ja ću vam skinut kapu, do tada trudite se u oporbi još tri godine.
Hvala vam. Izvolite odgovor.
Vidite 80% vremena u vašem odgovoru potrošili ste u principu na identitetsko pitanje. A znate zašto? Zato jer vaš model društveno identitetski gdje se srpskoj zajednici dali i nastavili davat novce, a s druge strane uveli DP-ovce u Vladu je doživio kolaps i točka. Apsolutno da, apsolutno da. A s druge strane, znate ko je kriv, čekajte pa razgovaramo normalno jesam vas ja prekido? Ne, ne. S druge strane imate vrlo oskudno znanje o ekonomiji, što je zapravo ok jel ste pravnik, a da vam ja kažem ko je uzročnik inflacije u Hrvatskoj? Vi imenom i prezimenom. Reću vam zašto. Znači inflacija je u Hrvatskoj strukturna iz dva razloga, to vam je hrana i to vam je energetika. A što ste vi radili zadnjih deset godina? U što ste ulagali eu sredstva? Najviše u infrastrukturu. Niste ulagali ni u hranu, niste ulagali ni u energetiku. I ono što je najgore ubili ste institucije, u Hrvatskoj nijedna institucija ne zna kako da izračuna ni maržu od trgovaca i ni transakcijske cijene, ne zna. Ne zna.
I znate koje je rješenje za to? Ne bi mi predlagali, znači to je još jedna vaša velika laž i obmana, ne bi mi predlagali porez na ekstraprofit da živimo u novom društvu, al ga moramo predlagati jer se vi ne možete suprotstaviti multinacionalnim korporacijama jer se bojite jer gledate što se događa kod vaših prijatelja pučana u Bruxellesu, gledate kako ćete ići linijom manjeg otpora? Nije vam palo na pamet da pokrenete recimo solarizaciju Hrvatske nego što vam je Sandra rekla. Sandra je apsolutno u pravu, nego opet idete linijom manjeg otpora. Cijeli život dragi moj Andrej ideš linijom manjeg otpora.
Hvala.
Kolega Hajdaš-Dončić ja vas molim da se obraćate sa vi, jer to je običaj, ne možemo baš sad jedni drugima govoriti ti. To nije primjereno.
…/Upadica Hajdaš Dončić, ne čuje se./…
Ne, ne rekli ste ti. Rekli ste ti, pa vas molim. Da, da ali morate bit svjesni onog što izgovarate. Sada malo pokazujete da niste baš potpuno pod kontrolom.
Idemo sada ponovo sa povredama Poslovnika, kolega Borić. Izvolite.
Hvala lijepo.
Predsjedniče članak 238. Omalovažavanje.
Htio sam pohvaliti ekonomska znanja gospodina Hajdaš Dončića. On je kao ministar 4 godine pokušao uvaliti, tj. monetizirati ili prodati Hrvatske autoceste za iznos koje one uprihode sada u pet godina. To su bili vizionarski potezi …
…/Upadica predsjednik: Kolega Borić!/…
… u skladu sa ovim projektom kojeg imaju domoljublje.hs.
…/Upadica predsjednik: Kolega Borić molim vas!/…
Možemo zamisliti koliko bi vas to koštalo.
Dobivate opomenu i ponovo ponavljam i molim sve, da ako idu u povrede Poslovnika da dobro obrazlože zašto idu, a ne samo onako ovlaš, pa onda u repliku.
Kolega Pavić, izvolite.
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. iznošenje neistina. Pa kolega Hajdaš Dončić ne zna ekonomiju. Evo upravo ja sam otvorio članak na tportalu. Medijalni ekvivalentni dohodak po stanovniku Hrvatske, Hrvatska je pretekla Litvu, Latviju, Portugal, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku …
…/Upadica predsjednik: Kolega Pavić!/…
… a vi ste izgubili milijardu eura. Mogli ste neki od tih projekata realizirati.
Kolega Pavić nije povreda Poslovnika ako netko ne zna ekonomiju tako da dobivate opomenu.
Kolega Reiner, izvolite.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Pa svjestan toga da nije povreda Poslovnika, članak 238. da nije povreda Poslovnika ako netko govori neistine. Ali tek toliko javnosti radi da jasno kažemo od kuda ideja da se nije ulagalo u energiju. Pa tko je napravio LNG terminal?
…/Upadica predsjednik: Kolega Reiner!/…
Vjerojatno SDP-ova Vlada. Tko radi naftovod koji će …
…/Upadica predsjednik: Kolega Reiner dobivate opomenu. Molim vas kolega Reiner!/…
… moći izvoziti i vodik. Vjerojatno SDP-ova Vlada.Hvala.
Molim vas! Molim vas kolegice i kolege da ne kršimo namjerno Poslovnik. Dobivate opomenu.
Kolegice Burić, izvolite.
Hvala vam.
238. uvreda. Gospodine Hajdaš Dončić pa vi ste najbolje pokazali svoja ekonomska znanja upravo kad ste bili ministar u Vladi SDP-a. Rušili ste plaće, smanjivali plaće, mirovine, smanjivali ste socijalna davanja …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Burić molim vas!/…
… 400 tisuća ljudi ste napucali …
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu kolegice Burić. Molim vas!/…
… na burzu, nezaposlenih i s razlogom ste bili šesta najgora Vlada.
Molim vas kolegice Burić dobivate opomenu.
Kolega Zekanović, izvolite.
Poštovani predsjedniče članak 238. omalovažavanje. Kolega Jakšić je optužio predsjednika Vlade za liniju manjeg otpora. Ja jedva čekam sada da SDP također, …
…/Upadica predsjednik: Kolega Jakšić koliko vidim pristojno sjedi i šuti./…
Hajdaš Dončić ispričavam se. A vidite kako mozak radi zapravo ispravno, kako, uskoro će i SDP postupiti linijom manjeg otpora i riješit će se kolege Hajdaša Dončića i normalno Jakšić …/Govornik se ne razumije./…
Dobivate opomenu nije bila povreda Poslovnika.
Idemo dalje sa pitanjima.
Sada će zastupnik Ivica Ledenko postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Hvala predsjedniče Sabora.
Premijeru evo nakon ove svađe bivšeg HDZ-ovca Hajdaša i vas novog HDZ-ovca hajmo na neka ključna pitanja, hajmo na ekonomiju, hajmo na suverenost.
Suverenost svake države ogleda se u više smjerova, više razina – sigurnost, monetarni suverenitet međutim ja ću se danas pozabaviti pitanju suvereniteta vezanih uz samodostatnost, a poglavito poljoprivrednih proizvoda, dakle hrane.
Evo slikovito jedan graf koji pokazuje ukupnu pokrivenost uvoza izvozom i pokazuje kuda ide naša suverenost u pogledu samodostatnosti. Ovaj graf u periodu od 2017. godine do danas, a to je područje kad ste vi došli na čelo Vlade Republike Hrvatske posebno je važan segment proizvodnje hrane, a nama nedostaje svega.
Najveće deficite bilježimo kod uvoza mesa, mlijeka, voća, povrća, dakle proizvoda da najvećom dodanom vrijednošću i najvećom dohodovnošću. Pitanja koja se nameću tko valorizira učinke poticajne politike, jer upravo u ovom periodu od 2017. do 2025. ubrizgano je 4 milijarde eura. Ako malo produžimo tamo do 2013., četrnaeste 8 milijardi eura poticaja tko prati učinkovitost produktivnosti i tko je zadužen na osnovu tih podataka, mijenjati politike, prilagođavati ih i pokretati akcijske planove. Da li je uključena hrvatska pamet i znanost sa naših znanstvenih ustanova.
Ovaj graf pokazuje da nam poljoprivredna politika nisu dobre, da ih treba mijenjati ne jučer, ne danas, ne danas, ne sutra nego jučer. Za Domovinskog rata primjerice imali smo već izvoz od uvoza.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Ugasite mikrofon kolega Ledenko samo.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Ledenko.
Što se tiče poljoprivrede ja ću vam samo reći sljedeći podatak. Dakle, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila je 3,1 milijardu eura. Znate koliko je to više nego 2016. kad smo jučer, prekjučer, prek, prekjučer mi kao Vlada nastupili? Znate koliko je to više posto? To je 41 posto više. Što to govori? Da trend jačanja hrvatske poljoprivrede, a posebno poljoprivredne proizvodnje u cilju samodostatnosti je bolji nego što je bio prije nego što smo bili tu.
Sva poticajna sredstva koja su bila na raspolaganju bilo iz europskog, bilo iz nacionalnog proračuna su iskorištena. Sve mjere u različitim krizama koje smo imali dizajnirane su i financirali smo posebne programe potpore onim sektorima poljoprivrede kojima je to bilo potrebno bilo nakon neke krize, bilo nakon bolesti, bilo nakon elementarnih nepogoda, što god se dogodilo država je bila tu.
U ovom trenutku kada gledate recimo jedan primjer, a to su vam ovi centri za distribuciju, ne znam da li vam je promaklo ili ne, prije ja mislim jedno mjesec dana kolega Vlajčić i ja bili smo u Križu jel tako, u Križu gdje je jedna zajednica proizvođača jabuka napravila na 13 tisuća kvadrata ogroman centar za skladištenje voća tj. jabuka, udružili su se, a znate tko im je pomogao iz NPOO-a? Vlada tj. Ministarstvo poljoprivrede sa 16 milijuna eura. Taj primjer vam govori koliko smo fokusirani pomoći hrvatskim proizvođačima. Da li ćemo doć u poziciju da baš ništa nama u poljoprivredi ne treba iz uvoza, to nije realno, mi smo otvorena ekonomija, ja ne znam nijednu državu u Europi da je sama sebi dostatna i da vi u dućanima baš ili na tržnici ne možete kupit ništa iz neke druge zemlje, toga nema. Da jačamo poljoprivredu jačamo, da jačamo mlade poljoprivrednike jačamo, da smo iskoristili sve što nam je bilo na raspolaganju da, da li analize se rade u Ministarstvu poljoprivrede ili Agenciji za plaćanja gdje postoji veliki broj ljudi koji se u to razumiju ili pak u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu koju smo nedavno posjetili u Osijeku da, da li se konzultira akademska zajednica, pa konzultira se, pa nema segmenta gdje ljudi koji su stručnjaci za pojedine grane poljoprivrede nisu involvirani u aktivnosti koje provodi ministarstvo i Vlada. Mi ćemo to nastaviti, dal može biti bolje, može, da li smo čuli vašu poruku suverenost u poljoprivredi, načelno da, pa samodostatnost je jedna od temeljnih ciljeva iz strateškog programa Vlade. Prema tome, radimo na tom cilju, al to se ne može ostvarit tako da ćete vi doć u bilo koji dućan i vidit samo hrvatske proizvode, to nije realno, to se neće dogoditi ni da imamo sto puta više našega nego uvoznog, uvijek će nešto bit sa strane. Hvala vam.
Izvolite očitovanje kolega Ledenko.
Dakle premijeru, ovaj graf pokazuje učinke te politike o kojoj ste govorili. Vi ste kazali nekoliko primjera i nekoliko segmenata, ali podaci su slijedeći, lani smo u 10 mjeseci uvezli luka i češnjaka, pazite 22 milijuna eura, krumpira 60 milijuna eura, o tome mi govorimo, o samodostatnosti, a ovaj graf pokazuje zorno kad ste vi došli pokrivenost je bila 62,5%, a sada je 55% projekcija na 54%, to je trend, trend je loš. Ako pogledamo udio u BDP-u onda je 60% njega čine usluge, industrijska proizvodnja stagnira godinama na oko 20%, a poljoprivreda pada, ona je na oko 3%. U pretpristupnim pregovorima mi smo bili na 4% udjela u BDP-u, sad je 3%, to su trendovi. Ovo je rezultat tih vaših politika, ovaj graf koji se strmoglavljuje dolje nizbrdo. Usluge koje nam čine najveći dio BDP-a su u većem dijelu povezane uz turizam, pa umjesto da nam to bude prilika da izvozimo kolokvijalno na kućnom pragu, mi kroz naš turizam prodajemo proizvode strane proizvodnje, dakle praktično ono što smo dobili od EU vraćamo njima nazad, umjesto da radimo na prerađivanju sirovina i stvaranja dodatnih vrijednosti, mi sirovine izvozimo, a gotove proizvode od tih istih uvozimo. Samodostatnost i povećanje produktivnosti Hrvatske u proizvodnji hrane sa pogledom na Novi svjetski poredak treba biti strateška odluka države, jednako kao i voda koja mora ući u Ustav RH.
Ja sam u zadnjih 20 dana više puta od kolekvijalne ljevice čuo NDH, „Za dom spremni“, nego u 20.g. bavljenja moje politike, a dobar dio sam bio u HSP-u, tamo smo pozdravljali sa „Bog i Hrvati“, hvala.
Idemo na 5. pitanje, sada će poštovana zastupnica Dragana Jeckov postaviti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem.
Gospodine premijeru, vi nesumnjivo znate da je na današnji dan prije 30.g. potpisan Erdutski sporazum. Važan je to dokument koji se rijetko spominje, a i kada se spominje u vanjskopolitičkim odnosima svi se hvale i njihovim dosezima i preporučuju ga kao modalitet za rješavanje napetih odnosa i ratnih sukoba. U unutrašnjim prilikama uglavnom se umanjuje njegov značaj, a doprinos srpske zajednice gotovo da se i ne spominje.
Erdutski sporazum omogućuje provođenje procesa mirne reintegracija i donošenja važnih dokumenata kojima se Srbima na tom području garantira kulturna i prosvjetna autonomija. Kasnije je nešto iz tih dokumenata pretočeno i u našu domaću legislativu.
Gospodine premijeru, danas nakon 30.g. od potpisivanja Erdutskog sporazuma, 27.g. od završetka procesa mirne reintegracije imamo atmosferu u kojoj se manifestacije srpske zajednice odlažu ili se otkazuju iz sigurnosnih razloga. Recite nam, zašto je to tako i što kanite poduzeti?
Prije nego što predsjednik Vlade odgovori, kolega Mišić povreda Poslovnika, izvolite.
Hvala predsjedavajući, povrijeđen je čl. 238., iznošenje neistina. Erdutski sporazum je predviđen u trajanju od godinu dana, u slučaju još nekih dodatnih potreba i još godinu dana, znači da je taj Erdutski sporazum završio davnih dana, ne znam zašto se spominje, hvala lijepo.
Kolega Mišić, to je replika, to nije povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Sada se javlja i kolegica Jeckov, izvolite.
Zahvaljujem, 238., vrijeđanje saborskih zastupnika odnosno vrijeđanje mene.
Vi kolega Mišiću za sebe tvrdite da ste Srbin, pa me čudi da se onda zalažete za umanjenje prava srpske zajednice.
Kolegice Jeckov, bila je replika, dobivate opomenu.
Sada će kolega Mišić ponovo replicirati, dakle povreda Poslovnika.
Hvala predsjedavajući.
Poštovana gđo. Jeckov, ja ne moram tvrdit, ja jesam Srbin, a vi dokažite šta ste i ko ste, ja se ne borim protiv prava Srba, ja se borim protiv onih koji su napadali Hrvatsku ubijali Hrvate i sve ostale…
…/Upadica predsjednik: Kolega Mišić…/…
…hvala lijepo.
…isto tako opomena, bila je replika ponovo.
Ja vas pozivam sada malo da smirimo loptu svi zajedno jer osjećam da idemo u krivom smjeru, tako da vas molim da stanete.
Kolega Mlinarić izvolite povreda Poslovnika.
Hvala lijepo, 238., vrijeđanje saborskog zastupnika, mog prijatelja Predraga Mišića.
Gđo. Jeckov, g. Mišić je Srbin, al je hrvatski branitelj za razliku od onih koje vi zastupate, koji su se borili u četnicima, koji su se borili u JNA…
…/Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić…/…
…i prema tome kad spominjete …
…/Upadica predsjednik: …molim vas…/…
… već Erdutski sporazum…
…/Upadica predsjednik: …molim vas kolega Mlinarić…/…
…nije vam drugo ništa preostalo poslije Bljeska i Oluje…
…/Upadica predsjednik: …dobivate…/…
…nego da potpišete sporazum.
…dobivate opomenu kolega Mlinarić i vi, bila je to replika.
Kolega Bulj, izvolite.
Kolegica Jeckov je povrijedila čl. 238. i tko je ona da kaže tko je koje nacionalnosti? Naš kolega Mišić je Srbin i mi smo ponosni na njega, on je hrvatski branitelj i bilo ih je 10 tisuća i te poštivamo branitelje…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Bulj./…
…a ne nikako Medakovića i vaše izložbe o zločinima koje radite.
Kolega Bulj, isto tako replika, dobivate opomenu.
Kolegice Jeckov izvolite.
Povrijeđen je čl. 238..
Ja se moram zaista i čudim se zbog čega kolega Mišić ukoliko tvrdi da jeste Srbin i tako se osjeća, što ja pozdravljam, zbog čega nije prije samo nekoliko nedjelja izašao sa nama na dopunske izbore, pa na taj način zaista…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Jeckov…/…
…osvojio i predstavljao svoju zajednicu…
…/Upadica predsjednik: …kolegice Jeckov, molim vas…/…
…na način na koji to mi ostali činimo?
…dobivate, dobivate opomenu, bila je isto tako s vaše strane povreda Poslovnika.
…/Upadica Bulj se ne razumije./…
Molim vas kolega Bulj ne dobacujte s mjesta jer možemo sad stat sa ovo, ovo je, ovo nepotrebno ovo sada što sad, ova polemika, niko…
…/Upadica Bulj: Vrijeđa kolegica Jeckov…/nerazumljivo/…/…
Kolega Bulj, molim vas, nisam vas ništa pitao, nemojte se ubacivati s mjesta jer ćete dobit opomenu.
Kolega Miletić, molim vas i molim vas da završimo ova prozivanja jer su nepotrebna i ostavimo, nastavimo raditi kao što smo radili dosada.
Izvolite kolega Miletić.
Hvala vam predsjedniče HS.
Srbi mirno žive u RH, uživaju sva prava, čl. 238., a zašto ne izlaze na izbore, pa vidite u mom gradu Kastvu su tri Srbina izašla na izbore, tri, a u Primorsko-goranskoj županiji točno 1% zato jer je …
…/Upadica predsjednik: Kolega Miletić…/…
… ljudima dobro i ne treba im nitko…
…/Upadica predsjednik: …isto tako dobivate opomenu…/…
…da na njima parazitira i ubire pare.
…jer je bila replika, a ne povreda Poslovnika.
Sada kolega Bauk, al zaista vas molim da stanemo sa ovim, nema potrebe za tim.
Izvolite kolega Bauk.
Nakon 17 povreda Poslovnika drugih stranka može i Klub SDP-a dopustit si jednu, čl. 238..
Kolega Hajdaš Dončić govorio je o različitim identitetima. Sada smo imali prilike čuti kako trebaju izgledati dobri Srbi, kao što imamo prilike slušat kako trebaju izgledati dobri Hrvati. Prestanite s time…
…/Upadica predsjednik: Kolega Bauk, hvala vam lijepa./…
…imamo dobre i loše ljude, a ne dobre i loše Srbe i Hrvate…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa…/…
…hvala.
… dobivate opomenu, bila je replika.
I sada ide odgovor predsjednika Vlade zastupnici Jeckov, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Jeckov, naravno da znamo da je danas 30. obljetnica Erdutskog sporazuma, sporazuma koji je pridonio procesu mirne reintegracije, ja bih rekao najuspješnije UN-ove misije u smislu ciljeva misija, a to je reintegracija privremeno okupiranog područja od '45. do danas, ne samo u Europi nego i uopće i zato je taj cijeli proces prijelazne administracije UN-a u istočnoj Slavoniji i po našem uvjerenju i model za neke druge situacije na europskom teritoriju poput privremeno okupiranih područja Ukrajine.
Što se tiče vašega pitanja, a odnosi se na ovu recentnu atmosferu u proteklih tjedan dana, dopustite mi da kažem nekoliko riječi o kojima sam puno govorio u javnosti. Prvo, politika naše Vlade od prvoga dana od 2016.g., dakle ne samo ove '3. nego '1. i '2. je bila potpuna uključenost nacionalnih manjina u politički život RH, poštovanje prava manjina, moja je želja da se svi u Hrvatskoj osjećaju dobro, Hrvati naravno, ali isto tako i svi naši sugrađani, pripadnici bilo koje nacionalne manjine, pa i srpske nacionalne manjine. Da to nije samo deklaratorna politika o tome govore operativni programi koji se odnose na projekte i prava nacionalnih manjina, pa i sredstva koja su namijenjena za realizaciju tih projekata. To radimo stoga što smo svjesni snage hrvatske države danas koja je nastala u Domovinskom ratu, na hrabrosti hrvatskih branitelja, vodstvu predsjednika Tuđmana i plebiscitarnoj potpori hrvatskog naroda tada, ali koja je ostvarila sve svoje strateške zadaće. Danas kad Hrvatska ima cjelovit teritorij, ima svoje institucije, ima demokraciju, ima snažan rast gospodarstva, ima punu integraciju u zapadne međunarodne organizacije kojima smo stremili sve ove godine. Što radi država koja je sve svoje ciljeve ostvarila? Ona je samopouzdana, ona ima snage štititi one koji su manjine u njenom društvu bez ikakvih ograda, bez da gledamo ko je kakav, da cijenimo jednako doprinos g. Mišića, ali i vaš doprinos gđo. Jeckov u hrvatskom društvu, to je politika naše Vlade i mi to radimo. Da li se to baš svakom akteru u hrvatskom društvu sviđa ili ne, očito da ne, ali mi na ovoj politici ustrajemo.
Bilo je nekoliko važnih simboličkih gesta u proteklih nekoliko godina, dolazak vašeg kolege, tada potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin na 25. obljetnicu Oluje, to je bio krupan politički događaj, prvi takve vrste, naši odlasci u Grubore ili u Varivode, sudjelovanje vas i vaših kolega odnosno vaših kolega u Koloni sjećanja u Vukovaru, mi smo to gradili, možda smo pogriješili, nismo dovoljno dobro ispričali tu priču što radimo, o tome smo razgovarali nekada u užem krugu, tu čak mislim da smo i mi dijelom suodgovorni jer nismo dovoljno rastumačili što radimo u Hrvatskoj u trećem 10.-ljeću 21. stoljeća, a uvijek ima aktera koji se hoće vratit nazad, kojima je najlakši politički poen antagonizirat prema srpskoj manjini, pa i ovi incidenti, incident u Splitu sramotan, nepotreban, jasno osuđen i djeluju hrvatske institucije. U petak također nepotrebno. Odabir događaja izložbe po našem sudu loš odabir, ali i to smo rekli.
Ajmo se vratiti malo u normalne okvire, nastojati rješavati sva pitanja i međusobno .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... se podržavati. Mi nećemo bit ti koji ćemo radikalizirati situaciju .../Upadica predsjednik: Hvala lijepa./... u društvu, radikaliziraju oni koji su van vlade. Ne mislim na vas.
Povreda poslovnika kolegica Marković, izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. vrijeđanje zastupnika, poštovani premijeru možda vi tako mislite, ali da li vi slušate vašeg koalicijskog partnera koji govori da je ovo Hrvatska za citiram „zdravi dio hrvatskog naroda“, pa evo molim vas da mi odgovorite kojem onda ja dijelu hrvatskog naroda koja nemam jednaka razmišljanja .../Upadica predsjednik: Kolegice Marković./... kao vaš koalicijski partner pripadam u ovoj državi?
Isto tako kao i prethodnici bila je replika, dobivate opomenu. Kolegice Jeckov izvolite vi sada očitovanje.
Zahvaljujem. Gospodine premijeru ja sam vrlo zadovoljna vašim odgovorom i slažem se u potpunosti sa vama, međutim ne treba da nas čudi, ali treba da zabrinjava činjenica da smo do sada bili zemlja u kojoj turizam čini najveći dio najznačajniji dio našeg BDP-a. Ne treba da nas čudi, ali treba da zabrinjava činjenica da smo do sada bili proglašavani zemljom najsigurnijom za tzv. noćne šetnje, ali treba da nas čudi i treba da nas zabrinjava činjenica da maskirani ljudi vijaju djecu i rasteruju ljude iz sa manifestacija.
Gospodine premijeru ja se slažem sa vama da trebamo smiriti tenzije, naročito se u toj činjenici slažem sa vama jednako onako kako su to imali hrabrosti i mudrosti učiniti ljudi prije 30 godina kada su potpisivali Erdutski sporazum i provodili mirnu reintegraciju. I opravdano postavljam pitanje ako su mogli oni zašto ne bismo mogli i mi?
Povreda poslovnika kolega Bulj, izvolite.
Hvala lijepa. Kolegica Jeckov povrijedila je čl. 238., omalovažava saborske zastupnike i hrvatski narod jel moramo kazati da ona ove godine primila tj. Pupovčev etno biznis SDSS 22 miliona eura jel mu to plaća Plenkovićeva vlada .../Upadica predsjednik: Kolega Bulj./... u isto vrijeme dok organizira .../Upadica predsjednik: Ovo je replika, molim vas kolega Bulj./... zločinca Medakovića izložbu koji je .../Govornici govore u isto vrijeme./...
.../Upadica predsjednik: ja vas molim, dobivate opomenu jer ovo nije povreda poslovnika./...
zamislite .../Upadica predsjednik: ovo je replika kolega Bulj molim vas./... .../Govornik se ne razumije./... kao književnika .../Upadica predsjednik: Kolega Bulj vrijeme je isteklo./... u Beogradu napravite izložbu.
Dobili ste dvije opomene, imate još mogućnost dobiti samo jednu.
Sada je na redu poštovani kolega BAksa koji će pitanje postaviti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade. Evo čini mi se da će se i danas velik dio rasprave ponovno vrtiti oko prošlosti ideoloških pitanja, pozdrava, koncerata i podjela. Poštujem pravo svakoga da otvara teme koje smatra važnima, ali uvjeren sam da je naša najveća odgovornost rješavati probleme sadašnjosti i podizati životni standard građana. Zato moje pitanje nema vez s drugim svjetskim niti bilo kojim ratom, mene zanimaju problemi ranjivih skupina 2025.g., a jedna od najranjivijih skupina su naši umirovljenici.
Prosječna mirovina iznosi 600 eura i uz današnje troškove života to je nedovoljno za dostojanstven život, zato smatram da je svaka konkretna mjera koja ima koja može umanjiti troškove vrijedna razmatranja. Iz tog sam razloga prošle godine podnio amandman na proračun kojim sam predložio da država preuzme trošak HRT pristojbe za sve umirovljenike. Pristojba iznosi 10,62 eura što mnogima nije mali iznos. Ukidanjem te obveze smanjili bismo njihove mjesečne troškove i povećali im raspoloživi dohodak i posljedično standard i mimo povećanja odnosno usklađivanja mirovina. Planiram taj amandman ponovno podnijeti i ove godine.
Zato vas pitam, može li Vlada razmotriti i podržati rješenje da se umirovljenicima ukine obveza plaćanja HRT pristojbe? Vjerujem da je ovo prilika da pokažemo kako politika može biti konkretna, jednostavna i usmjerena na kvalitetu života ljudi umjesto na podjele. Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Baksa, što se tiče sveukupne prosječne mirovine ona je danas 691 euro, znači malo je bliža 700 nego 600, a vi ste rekli 600 pa samo sugestija čisto da ažuriramo podatke jer kako se indeksiraju mirovine kako je stupio novi zakon na snagu, kako će u konačnici prvi godišnji dodatak na mirovinu biti isplaćen u prosincu. Sjećate se da je to dodatnih 210 milijuna eura u rebalansu koji je HS usvojio gdje godina staža, taj bod vrijedi šest eura i na taj način će otprilike prosječno bit nekome ko je radio 30-ak godina oko 180 eura dodatno na mirovinu. Kad se to sve zbroji onda će vam ovaj broj sveukupne prosječne mirovine na kraju 2025. preć 700 eura, a mi smo u programu Vlade koji je usvojen lani rekli da težimo prema 800 eura sveukupne prosječne mirovine na kraju mandata 2028.. Dakle, ako nastavimo ovim trendom vjerujemo da ćemo do toga doći.
Mi itekako razumijemo težak ekonomski i socijalni položaj velikog broja umirovljenika, upravo zbog toga smo i vodili politiku ovih zadnjih nekoliko godina u krizama sa 11 paketa pomoći za naše umirovljenike, sa brojim mjerama koje su učinile praktički za razliku od ove teze g. Dončića koji govori o tome da nismo vodili računa o energetici, pa mi smo držali cijene energenata praktički do ove godine ne promijenjene i prije krize i cijene struje i cijene plina i subvencionirali cijene naftnih derivata plus donijeli one odluke o kontroli cijena gdje je trenutno čak 70 proizvoda ograničeno pa je upravo na taj način prilagođena cijena onih proizvoda koji se najčešće konzumiraju kako bi potrošačka košarica upravo naših umirovljenika, oni koji su najugroženiji bila i u ovom okolnostima priuštiva. Tih proizvoda je 70. Ministar gospodarstva zajedno sa svojim timom, stručnjacima u konzultacijama sa svim akterima na tržištu predlaže da se ta košarica proširiti za još 30 proizvoda, da dođemo na 100 proizvoda kako bi ta priuštivost bila osigurana onima koji u smislu prihodovne strane imaju najmanje.
Što se tiče pristojbe Hrvatske radio-televizije ona je malo veća od 10 eura i ona nije godinama mijenjanja. Nije realno da ako ona dođe do promjene da će ona biti manja. Ono što vi sugerirate je prije svega u domeni Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije koji uz suglasnost Vijeća za elektroničke medije može donositi i određene odluke koje bi prema nekoj ciljnoj skupini bile povoljnije kao što je to trenutno za one umirovljenike, ali toga praktički više nema koji su po ranijim odlukama primali mirovinu do 200 eura. Takvih gotovo i nema sad. Ja ne znam da li ima itko tko ima tako nisku mirovinu, pitat ćemo ministra Piletića da nam to pojasni.
A što se tiče ovog vašega, vaše sugestije mi ćemo je razmotriti, vidjet ćemo sa ministricom kulture, sa ministrom financija jer su te odluke i financijski teške za održivost poslovanja Hrvatske radiotelevizije. Prema tome, razumijem vašu namjeru, vašu želju da se pomogne onima koji imaju manje ali isto tako je treba staviti u širi kontekst svega onoga što smo u ovim vremenima krize osobito za naše sugrađane starije dobi učinili. A ukupno ekonomsko stanje je takvo da kod nas trenutno evo i nakon sezone radi nešto manje od milijon i 800000 ljudi, da je nezaposlenost praktički od 75 do 77000 ljudi.
Takvo stanje na tržištu rada gdje nam radi 23, …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…/Govornik se ne razumije./… nezaposlen mnogi nisu mogli ni sanjati, a ovi koji se bave ekonomijom to isto moraju dodatno proučiti.
Hvala predsjedniče Vlade.
Idemo na pitanje broj 7. zastupnica Branka Juričev, a ne pardon, pardon. Očitovanje kolege Bakse, izvolite.
Zahvaljujem premijeru na odgovoru i drago mi je da dijelimo isto polazište. Naime, HRT pristojba od 10 eura možda ne izgleda tako puno iz perspektive prosječne plaće, ali na mirovinu od 600 eura ili 691 euro kako ste rekli to je značajan iznos naročito kad je riječ o umirovljenicima koji su samci. Oni su ujedno i najviše u riziku od siromaštva. Smatram kako je važno naglasiti da ovaj prijedlog direktno ne povećava mirovine, dakle ne opterećuje sustav međugeneracijske solidarnosti. Dakle, servis ne smanjuje prihode HRT-a jer država preuzima taj trošak. Dakle, servis ostaje financiran. No s druge strane odmah povećava raspoloživi dohodak umirovljenika i najvažnije je reći o konkretnoj mjeri koja se osjeti na kućnom budžetu svaki mjesec, a umirovljenicima je u suštini svejedno čija je to ideja. Njima je važno olakšanje na računu.
Stoga vas još jedanput molim ako postoji mogućnost da država kroz ovakve mjere intervenira, da preuzme trošak na sebe jer to bi za mnoge značilo mjesec manje brige i mislim da je to vrijedno razmatranja.
Hvala.
Prelazimo na pitanje broj 7. zastupnica Branka Juričev-Martinčev postavlja ga ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, poštovana ministrice.
Svi znamo da projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su izuzetno zahtjevni. Trebaju dugo vremena pripreme, jako puno sredstava i dobru koordinaciju i podršku od jedinica lokalne samouprave, komunalaca, ministarstva i Vlade. Hvale vrijedna je odluka Vlade kojim su se osigurala dodatna sredstva tako da sada imamo na raspolaganju milijardu i 690 milijuna eura.
Iako je od 2016. do 2024. u te namjene izdvojeno 4 milijarde i 400 milijuna eura još uvijek postoje brojni gradovi i općine koji trebaju izgradnju svojih sustava. Među njima je i moj grad, grad Vodice. Iako smo pripremili svu potrebnu dokumentaciju, iako imamo sve potre dozvole, iako je prije 10 godina izgrađen uređaj za pročišćavanje i prva faza i time smo prvi na listi prioriteta još uvijek izgradnja nije krenula.
Kako se planira izgradnja iz programa konkurentnosti i kohezije od 2021. do 2027., kako znamo da smo na pragu 2026. godine, a planirani radovi bi trebali biti 4 godine postoji strah hoćemo li stići do 2030. godine kada smo dužni povući sva sredstva iz ovog fonda koja su rezervirana i bit će planirana upravo za izgradnju ovog sustava ili će doći do promjena u financiranju.
Što možemo poručiti stanovnicima Vodica, Tribunja i Srime kako ih na neki način i smiriti i obećati im da u 2026. godini će sigurno početi građevinski radovi na izgradnji ovog sustava.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena zastupnice, poštovane zastupnice i zastupnici.
Kao što ste rekli u prethodnom programskom razdoblju je financirano otprilike 60 velikih i cjelovitih projekata aglomeracija, vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje iz različitih programa Vlade RH uz veliki rad na pripremi projektno-tehničke dokumentacije sa lokalnih terena i uz veliki angažman sredstava iz državnog proračuna i proračuna Hrvatskih voda.
Kako smo u istom vremenu svjedočili i o višoj stopi rasta cijene trebalo je iznaći i dodatna sredstva za završetak svih tako pokrenutih velikih i važnih projekata što je Vlada Republike Hrvatske uspjela opet putem različitih izvora. Između ostalog prethodno je bilo planirano u okviru Programa konkurentnost i kohezija nešto više od, nešto otprilike 700 milijuna eura za financiranje novih projekata točnije 695 ali uz mogućnost angažiranja i dodatnih sredstava. Takav, u tako utvrđena sredstva su nam trebala za završiti prethodno pokrenute projekte, no Vlada Republike Hrvatske je uspjela isto tako iznaći dodatan mogućnost angažiranja kapitala, te je u svibnju 2025.g. donesena odluka o mogućnosti preugovaranja, te je povećana osnovna alokacija na milijardu i 690 milijuna eura upravo za ove projekte, što nam je otvorilo mogućnost za pripremu novog poziva, takav poziv je uz prethodnu izradu smjernica, koje trebaju imati stabilizirajuće učinke i na tržište i na rast cijena i na kojima su Hrvatske vode u suradnji s ministarstvom radile više mjeseci, dakle takva odluka nam je omogućila objavu poziva 3. listopada, vrijednog 914 milijuna eura za potporu novim projektima koji su u cijelosti pripremljeni, takvih je projekata na razini RH otprilike 30, a među njima jedan od najvažnijih jest projekt koji ste spomenuli, koji je već bio na prioritizacijskoj listi i koji je zahvaljujući velikom angažmanu JLS u cijelosti pripremljen, riječ je o projektu poznatom pod nazivom „Vodice 2“, a obuhvaća cjeloviti sustav odvodnje s elementima Vodoopskrbe na potezu Vodice-Tribunj-Srima, te je vrijedan po nekakvim projekcijama između 70 i 80 milijuna eura. Hrvatske vode i ministarstvo su uz poziv objavile i detaljne upute na koji način se prijaviti, na koji način prijaviti programski paket, te su naše informacije da će isto skoro biti napravljeno u okviru ovog poziva za koji se primaju zahtjevi do kraja 2025.g.. Stoga je naše očekivanje da će se projekt uskoro prijaviti na poziv, on je u potpunosti pripremljen, svih 6 građevinskih dozvola, on podrazumijeva izgradnju otprilike 21 km cjevovoda Vodoopskrbe, rekonstrukciju 20, premještanje 23, 67 km mreže odvodnje, 4 crpne stanice, nadogradnju uređaja za pročišćavanje kako bi on zadovoljavao potrebe ne više 17 tisuća …/Govornik se ne razumije./…stanovnika, nego 37 tisuća i 500, što je dobro i sa stajališta održivog razvoja i sa stajališta potreba turizma, te je sasvim razumno očekivati da će izgradnja početi u 2026.g., a predviđeno vrijeme trajanja je 4.g., stoga je, je moguće očekivati kraju 2029.g..
Hvala vam.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Hvala lijepo.
Poštovana ministrice, ja vjerujem da će i moji sugrađani biti zadovoljni odgovorom kad čuju kako ste detaljno upućeni u sam projekt, to dovoljno govori kolku podršku dajete ovom projektu, hvala vam lijepo.
Prelazimo sada na 8. pitanje, zastupnik Damir Bakić postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.
Zahvaljujem.
Dobar dan svima.
Poštovani predsjedniče Vlade, od ljeta naovamo širi se i raste crni val koji preplavljuju Hrvatsku. Pod krinkom domoljublja i nedostojnog pozivanja na branitelje Hrvatskom sve jače odjekuje izvikivanje ustaških pozdrava i klicanje ustaške države. Mržnja i bijes valjaju se ulicama, a fizičko nasilje je prijeteći blizu.
Poštovani premijeru, to mora stati. Zadaća je svih nas da se tome suprotstavimo i obranimo ustavne vrijednosti. Govorite da je za napade na srpsku zajednicu i veličanje fašizma kriva ljevica. Na obranu od tih apsurdnih tvrdnji neću trošiti riječi, besmisleno je, no ovdje nije sad bitna naša stranka, bitno je što će se dogoditi našoj zemlji jer društveni razdor pred našim očima svaki dan postaje sve veći i svaki novi dan nosi sve veće prijetnje. Nema koristi ni od međusobnog optuživanja i to mora stati, vrijeme je da se svi suprotstavimo ovim zloćudnim pokušajima rehabilitiranja jedne fašističke i zločinačke države i rastućem nasilju. Vrijeme je da svi i pozivam i vas premijeru danas i ovdje da smanjimo tenzije, ali i da svi jednako odlučno, jednako odlučno stanemo u obranu ustava, ustavnih vrijednosti, jasno i nedvosmisleno i u svakoj prilici, zahvaljujem.
Prije nego što predsjednik Vlade odgovori imamo nekoliko povreda Poslovnika, prvi je kolega Deur izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče, 238., g. Bakić vrijeđa zdrav razum. Pa vaša stranka vijori jugoslavenskim zastavama i crvenom petokrakom koja je ubijala hrvatske branitelje i hrvatski narod na Ovčari i po cijeloj Hrvatskoj u Domovinskom ratu. Vi ste ti koji su…
…/Upadica predsjednik: Kolega Deur…/…
…zabranjivali sve koncerte…
…/Upadica predsjednik: …molim vas…/…
… i sve vrijednosti i stvari u hrvatskoj državi.
Kolega Deur, bila je to replika, dobivate opomenu.
Kolegice Salopek, izvolite.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče, povrijeđen je 238., evo kao što smo i očekivali, oporba danas pokušava iskoristiti ovu temu kako bi ponovno dijelila hrvatsko društvo i stvarala ideološke sukobe. Podsjetit ću ih da je neovisna država RH nastala na temeljima Domovinskog rata…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Salopek…/…
…u kojem su hrvatski branitelji…
…/Upadica predsjednik: …hvala vam lijepa./…
…pod hrvatskim znakovljem …
…/Upadica predsjednik: Ovo nije povreda Poslovnika…/…
…i zastavu izborili slobodu.
…nego replika, dobivate opomenu.
Kolega Herman, izvolite.
Čl. 238., uvreda nakon jučerašnje sjednice gradske skupštine.
Gospodine Bakić, odobrili ste koncert 5.7., odobrenje je došlo iz Grada Zagreba. Jučer zabranjujete koncert 28. …
…/Upadica predsjednik: Kolega Herman…/…
…jer 5.7. niste bili upoznati sa repertoarom.
…/Upadica predsjednik: …kolega Herman, molim vas./…
Je li to smirivanje političkih tenzija?
Ovo je isto tako povreda Poslovnika s vaše strane, dobivate opomenu.
Kolegice Kekin, izvolite.
Čl. 238., dakle tako se smanjuju podjele, etiketiranjem opozicije, širenjem najobičnijih laži, to je dijalog, to je kultura. Vaša agresija kolege samo pokazuje vašu nervozu i vašu impotenciju…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Kekin, kolegice Kekin, molim vas./…
…dakle nemate hrabrosti poslat poruku desnim nasilnicima…
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu…/…
…pa ju šaljete lijevoj oporbi, hrabro…
…/Upadica predsjednik: …isto tako, isto tako…/…
…fakat frajerski.
…isto tako bila je replika, a ne povreda Poslovnika, pa je opomena.
A sada će odgovoriti predsjednik Vlade zastupniku Bakiću, izvolite.
Hvala lijepa. Cijenjeni zastupniče Bakić, moram priznat nisam od vas navikao dobivati ovakva pitanja ideološkoga karaktera, mislio sam da ćete me više pitati o tome kako i što činimo da Zagreb i dalje bude u suficitu prvih devet mjeseci 125 miliona eura. Sjećate se naših rasprava o porezu na dohodak kolka stopa manja stopa viša stopa vi se ostali na najvišim stopama i višoj i nižoj i ne znamo di ćemo od novaca, a država financira 100% obnove u Zagrebu, sve, sve. Evo kolegica vaša gospođa Urša Raukar se smije, ha nemojte se smijat na istinu. Ko je obnovio škole, vrtiće, ko je obnovio fakultete, ko je obnovio bolnice, ko je obnovio privatne zgrade, ko je obnovio infrastrukturu, ko obnavlja kulturnu i sakralnu baštinu? Država i vlada, do sada skromnih 2,4 milijarda eura u Grad Zagreb i ovako u tom kontekstu primjerice Druga scena HNK 45 milijuna eura suvlasništvu grada i vlade, vlada sa velikim zadovoljstvom i željom da glavni grad dobije jedan novi kulturni sadržaj taj projekt kojeg su sanjali umjetnici i kulturnjaci sedam desetljeća realizira i vrlo korektno se gradonačelnik zahvaljuje vladi.
Ajmo se sad vratit na ovu drugu temu i na vaš apel da nešto stane nekakvo crnilo, valjda nekakva rehabilitacija NDH povijesni revizionizam i ustaštvo. Ja sam tu sada u desetoj godini mandata ako mi možete nać neki element koji biste vi mogli poduprijeti razumnim dokazima da je to politika mene ili moje vlade ja bih volio to čut. Ali to nije politika ni mene ni moje vlade, evo pitajte sve predstavnike nacionalnih manjina, pitajte bilo kojeg malo objektivnijeg promatrača na sceni o čemu se radi.
Ja sam rekao u ranijem odgovoru, lijevi politički spektar iznenadio se da 500 tisuća ljudi voli Thompsonove domoljubne pjesme, vi cijeli njegov opus želite svest na tri riječi pjesme nastale u Domovinskom ratu u obrani od velikosrpske agresije gdje je on bio dragovoljac hrvatske vojske i tu pjesmu 34 godine svi slušaju, niko je nije zabranio. Vi sada nakon što ste odobrili kako vam je rekao kolega Herman koncert 5.7., a vi zbog Kostanjevića i kaznenih djela koja su se događala u upravljanju hipodromom niste mogli to ranije jel niste imali kad, vi sada kažete 27. može, a 28. ne može. To nije, to nije normalno, ja ne znam što radite vi.
Ako vi mislite da ste s time zaustavili veliki povijesni proces rehabilitacije NDH-a da ćete optužit HDZ i ne znam koga da je rodonačelnik toga, nije, mi to nismo, mi to ne radimo. Mi smo osudili najjasnije neprihvatljivi i sramotan incident u Splitu, mene je sram bilo kao premijera kad sam vidio što se dogodilo malodobnoj djeci i starijim ljudima u gradskom kotaru Blatine, sram me bilo i tako sam i nastupio. Isto tako smo osudili ovo u petak. Ne slažem se sa odabirom izložbe. Pustimo mi slikarstvo na jednu stranu, al da je neko drugi, da je neko s desnog spektra pa da je to organizirao HDZ ovdje bilo koga pa vi biste skočili na to kao što ste histerizirali zadnja tri mjeseca. Stvorili ste jednu nenormalnu atmosferu u društvu, pretjeranim granatiranjem, demokracija nije cenzura, demokracija je sloboda tretirajte sve na jednak način .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... osudimo ono što je za osudit ono što svi tolerirali .../Upadica predsjednik: Hvala lijepa./... 35 godina .../Upadica predsjednik: Hvala lijepa predsjedniče Vlade./... pustite nek se pjeva. .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... Šta se s tim bavite?
Povreda poslovnika kolega Bauk izvolite.
Zahvaljujem gospodine, 238. gospodine predsjedniče vlade spomenuli ste govoreći o Thompsonu cijeli njegov opus. Vaša stranka je platila 500 tisuća eura Thompsonu da ne pjeva cijeli njegov opus, a mi problematiziramo samo jedan stih. Hvala.
Kolega Bauk dobivate opomenu ponovo. Kolega Bauk dobivate opomenu. Molim vas predsjedniče vlade.
Idemo dalje sa pitanjima, na redu je, aha pardon imamo očitovanje kolege Bakića, izvolite.
Zahvaljujem. Dakle, poštovani premijeru u kolovozu kad su stvari eskalirale govorili ste da ste krivi što smo koncert pazite sad dozvolili. Sad se govori da smo krivi što koncert zabranjujemo, govore vaši kolega, vaši zastupnici i najviši dužnosnici.
Poštovani premijeru ja nisam rekao da vi ohrabrujete sve ove nemile događaje i incidente koje bez daljnjega jednako osuđujemo, ono što sam rekao, a čini mi se da me niste dobro čuli je tražio sam od vas da svi zajedno najodlučnije, najjasnije bez ali neizostavno osudimo sve ovo loše što se u našem društvu događa. Ovako premijeru više ne ide. Nedopustivo je, a ja ću vas podsjetiti, nedopustivo je da crnokošuljaši na našim ulicama u našim gradovima koriste nacističke i ustaške pokliče i simbole, pozivaju na Treći Reich i NDH. Ja vas pozivam da promijenite smjer jer dvostruke konotacije i dvosmislene osude samo ohrabruju takve ljude. Vaš je ministar premijeru potpredsjednik vlade ustaše nazvao hrvatskom vojskom, ovo ljeto, ovo ljeto je rekao da će se neke stvari početi mijenjati i počele su se mijenjati, o tome govorim i svi to jako dobro vidimo. I unatoč tim vašim riječima sada kada je ulicama Hrvatske zavladalo nasilje vi tvrdite da s tim nemate ništa. imate premijeru itekako mnogo i do vas je, prvenstveno do vas, do vaše vlade da prijetnjama, da nasilju i da veličanju fašizma stanemo na kraj. Hvala vam.
Imamo sada nekoliko povreda poslovnika .../Upadica Plenković: Mi i djelujemo./... Molim vas predsjedniče Vlade .../Upadica Plenković: Mora on znati da mi djelujemo, ispada da ne djelujemo./... predsjedniče vlade to ćete reći u odgovoru, molim vas da ne dobacujete iz klupe.
Kolega Krstulović Opara povreda Poslovnika, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče, 238.
Kolega Bakić u svome ideološki nabijenom istupu konfabulira, izmišlja i nameće premijeru i HDZ-u stvari koje se ne događaju, a podsjećam da on nije prvi put u tom konfabuliranju kad smo donosili Zakon …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Krstulović Opara./…
… o hrvatskom jeziku govorio je da ćemo uvesti jezičnu politiku koja će loviti ljude po gradu …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… ukoliko ne budu govorili hrvatski.
Dobivate opomenu kolega Krstulović Opara.
…/Upadica Krstulović Opara: Ja ne znam šta je tom čovjeku./…
Bila je replika.
Kolega Mažar, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče.
Članak 238. omalovažavanje. Kolega Bakić prije 6 dana u četvrtak smo na memorijalnom groblju u Vukovaru tisuće ljudi od najmlađih do najstarijih iz svih dijelova Hrvatske na najtišem sprovodu u povijesti Vukovara ispratili Jean Michela Nicoliera. Kao što je 500 tisuća mladih bez da je ikome dlaka pala …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Mažar./…
… sa glave sa hipodroma otišla.
…/Upadica predsjednik: Kolega Mažar hvala vam lijepa./…
Jean Michel Nikolier je za vas pačenik, a 500 tisuća su ustaše. To je razlika, to su podjele.
Dobivate opomenu bila je replika.
Kolega Klarić, izvolite.
238. Kolega Bakić to vi u Zagrebu zaista nemate drugih problema osim ustaša i partizana 80 godina nakon Drugog svjetskog rata. Do Thompsonovog koncerta svi su pjevali, sve je bilo divno, krasno. Nakon toga čitava histerija. Pa što je vama?
Kolega Klarić replicirali ste …
…/Upadica Klarić: Uhvatite se posla!/…
… dobivate opomenu.
Kolega Pavić, izvolite.
Hvala lijepa.
Povrijeđen je članak 238. Pa kolega Bakić upravo je HDZ i ova Vlada i premijer zadnja brana normalne i uključuje hrvatske. Vi idete u zabrane, vi idete u te korake. Što je sad sljedeće? Bojanje, prebojavanje krova crkve sv. Marka jer je prvo polje bijelo.
Hvala kolega Pavić.
Kolega Pavić dobivate opomenu, bila je replika ne povreda Poslovnika.
Kolegice Benčić, izvolite.
Povreda članka 238. cijela Hrvatska vidi vašu potpunu nesposobnost da za išta preuzmete odgovornost, pa čak i onda kada vam se pruži izlaz da tu odgovornost preuzmete …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Benčić./…
… i zajedno s drugim spriječite ono što se događa na našim ulicama.
…/Upadica predsjednik: Isto tako kao i prethodnici dobivate opomenu./…
Pa vaš Božinović je rekao da niste zadnja brana.
…/Upadica predsjednik: Molim vas kolegice Benčić! Kolegice Benčić dobivate opomenu./…
Pa on je rekao da neće kažnjavati ono što se događa na ulicama Zagreba.
Kolegice Benčić dobivate opomenu.
Kolega Kralj, izvolite.
Evo hvala.
Članak 238. Samo je jedan razlog zašto ljudi u crnome hodaju danas po našim ulicama. Dok je HDZ vodio Franjo Tuđman, Ivo Sanader oni su jasno osuđivali ustaštvo. Danas na čelu HDZ-a i Vlade imamo čovjeka koji je slabić …
…/Upadica predsjednik: Kolega Kralj …/…
… /Govornik se ne razumije./… popušta ekstremistima i zato danas imamo puno …/Govornik se ne razumije./…
Dobivate opomenu, bila je replika.
Kolegice Baričević, izvolite.
Zastupnica Benčić vrijeđa svih nas, povrijeđen je članak 238. Dakle, cijela Hrvatska vidi koliko od kad ste se vi pojavili na političkoj sceni doprinosite razornim politikantstvom i dijelite, dijelite hrvatsko društvo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Baričević./…
… vašim politikama i vašim zabranama.
Dobivate opomenu, bila je replika.
Hajdemo polagano prema kraju sa povredama Poslovnika da možemo nastaviti normalno raditi.
Imamo još sada dvije i molim vas da onda završimo.
Kolega Šimrak, izvolite.
Povrijeđen je članak 238. Kolegice Benčić, pa vi ste zadnji koji bi trebali govoriti nekome o tome da treba preuzeti odgovornost, pa vi u Zagrebu niste preuzeli odgovornost za apsolutno ništa. Ništa niste napravili u proteklih pet godina mandata gradonačelnika Tomaševića …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šimrak./…
… a nakon što ste oportunistički dopustili koncert prije lokalnih izbora sada već 6 mjeseci …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šimrak./…
… širite histeriju da bi to opravdali svojim biračima. I to je ono što radite do sada.
Dobivate opomenu, bila je replika ne povreda Poslovnika.
I kolega Zekanović, izvolite.
Imate dvije, bit će treća.
238. poštovani predsjedniče omalovažavanje.
Dakle, slušam kolegicu Benčić, kolegu Bakića i ovdje moram primijetiti kako je njihova retorika istovjetna, ali potpuno istovjetna retorici Aleksandra Vučića. On i oni prebrojavaju ustaše u Hrvatskoj.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Dakle, nema nikakve razlike u retorici između stranke Možemo!, …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Zekanović./…
… SDP-a i Aleksandra Vučića.
Dobivate opomenu, treća. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Sada se javio i kolega Jurčević, izvolite.
238. Poštovani predsjedavajući 238. vi kršite Poslovnik i temeljno pravo zastupnika kad im već dadete povredu Poslovnika prekidate ih u desetoj sekundi. Dakle, time kršite naša prava koja su u Poslovniku, molim vas da to više ne radite. Ako već neko je dobio povredu Poslovnika poslije ga upozorite, a pustite da govori čovjek.
Ovako, piše vam u Poslovniku ako predsjedatelj vidi da se ne koristi povreda Poslovnika i ukazuje na ono što je stvarna povreda Poslovnika, nego se koristi za nešto drugo, da onda može mu predsjedatelj dati opomenu. Ja to i činim.
A vi čak sad nećete dobiti opomenu, jer ste zaista ukazali da sam ja možebitno kršio Poslovnik. Ja smatram da nisam, ali vi nećete dobiti opomenu, jer niste izlazili izvan onoga što je proceduralno ispravno.
Pa sad prelazimo sada na deveto pitanje zastupnik Željko Glavić postavit će ga ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine ministre Fuchs.
Poznato je svima da su u tijeku velika ulaganja, ciklus do sad najvećih ulaganja u hrvatski obrazovni sustav u povijesti. Preko 2,7 milijardi eura ulaže se u obrazovni sustav na svim razinama od dječjih vrtića, škola, pa sve do visoko školskog obrazovanja, dakle fakulteta.
Puno toga znamo i upoznati smo kao i cijela javnost sa ulaganjima u dječje vrtiće i škole. Gotovo svaki tjedan otvara se neki završeni vrtić ili škola, međutim javnost puno manje zna o ulaganjima u visoko školsko obrazovanje. Vjerojatno i zapravo siguran sam da su i tu u tijeku velika ulaganja, upoznati smo s brojnim programskim ugovorima potpisanim sa javnim sveučilištima, međutim o tom ulaganju u visoko obrazovanje kao zamašnjak gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje, pa tako i RH, ipak bi vas molio da nas upoznate malo detaljnije, hvala.
Odgovor poštovanog ministra Radovana Fuchsa.
Poštovani potpredsjedniče i uvaženi zastupniče, da u pravu ste potpuno, ovo su najveća ulaganja ikada dosada, od 2,7 milijardi eura u obrazovni sustav u RH, da sad je već potpuno jasno i izvjesno da ćemo cilj da svako dijete u RH ima mjesto u dječjem vrtiću dostići do 2030.g.. Jednako tako je izvjesno da će i što se tiče školo gradnje, sva, sva, sve škole u RH preći u jednu smjenu sa izuzetkom nažalost i to moram reći Grada Zagreba gdje je već izvjesno da taj cilj u Gradu Zagrebu se neće moći dostići. Međutim, visokoškolski sustav svakako, možda malo manje je u fokusu javnosti kad govorimo o ovim temama gdje je itekako zastupljen u ovim svim našim nastojanjima da cijelu obrazovnu vertikalu kao nacionalni prioritet i interes što više unaprijedimo jer tu leži budućnost zemlje. Zbog toga smo pored svih onih ulaganja u različite infrastrukturne objekte unutar samih sveučilišta, pa do različitih projekata u kojima je opreman čitav niz laboratorija sa modernom opremom i dugo bi trajalo da to sve skupa nabrajam, mogu samo reći da je potpisivanjem ovih programskih ugovora prvi put uopće dosada ikada se prešlo na tzv. puno programsko financiranje sveučilišta i javnih znanstvenih instituta koji podrazumijeva vrlo jasno definirano plansko proračunsko ugovaranje gdje institucije, u ovom slučaju sveučilišta, jasno zna svake godine s kolikim proračunom raspolaže bitno za hladni pogon odnosno materijalna sredstva za podmirivanje struje, vode, čišćenja, dakle ono što zovemo hladnim pogonom plus plaće i jednako tako imamo, to je osnovna komponenta, imamo i tzv. razvojnu komponentu u kojem u skladu sa svojim strategijama sveučilišnim oni definiraju buduće razvojne ciljeve samog sveučilišta odnosno fakulteta u kojima je sadržana naravno i planska politika zapošljavanja odnosno upravljanje ljudskim potencijalima. Na to postoji još i izvedbena komponenta u kojoj se dogovaraju i ugovaraju oni dijelovi koje će sveučilište upotrijebiti za interne znanstveno istraživačke tehnološke projekte. To se ugovora na 4-godišnje razdoblje i prati se naravno i evaluira postignuća koja su jasno zacrtana i obavezana i ugovorena, iako konto tih postignuća sveučilišta mogu dobiti i dodatnu, dodatnu stimulaciju, ali jednako tako moguće je i umanjiti upravo ovu komponentu što se tiče razvoja ili izvedbene ako se ciljevi ne postignu.
Za ovaj period odsada, pa do 2029.g. koliko traje ovaj 4-godišnji ugovor, sveučilištima je stavljeno na raspolaganje 3,3 milijarde eura za zagrebačko sveučilišta kao najveće sveučilište u državi. Ova komponenta financijska u paketu programskog ugovora iznosi nešto više od 1 milijardu i 8 stotina milijuna eura, od čega je negdje oko 52 milijuna samo onaj dio koji se odnosi na istraživanja koja će sveučilišta u Zagrebu samostalno rasporediti unutar svojih sastavnica, naravno da to ne u nikojem slučaju ne isključuje bilo kakve istraživačke projekte na koje se pojedinci odnosno sastavnice sveučilišta javljaju kompetitivnim projektima.
Svakako da na to sve skupa treba još dodatno dodati i onaj dio…
…/Upadica Reiner: Hvala./…
…koji se radilo u digitalizaciji…
…/Upadica Reiner: Hvala, hvala lijepa./…
…sveučilišta plus 90 milijuna i 103 milijuna za…
…/Upadica Reiner: Hva… hvala lijepa./…
…dodatne studijske domove, dakle jako, jako puno projekata.
Hva… hvala ministre.
Evo Glavić će izrazit svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo s vašim odgovorim.
Hvala lijepo.
Hvala vam poštovani ministre na podacima koje ste iznijeli, koji su doista optimistični. Mislim da sami podaci već govore o tome da možemo očekivati veliki napredak visokoškolskog obrazovanja završetkom ovog ciklusa koji je upravo u tijeku. Evo veselimo se rezultatima kao uostalom i cijela hrvatska javnost.
Sada će pitanje uputiti poštovani zastupnik Josip Ostrogović, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče.
Poštovani ministre financija g. Primorac, porezna uprava posljednjih mjeseci intenzivno najavljuje niz digitalnih projekata među kojima se ističu nova ePorezna s modulom životne situacije, te Fiskalizacija 2.0..
Imajući na umu kako porezna uprava usporedno s ova dva spomenuta projekta provodi i treći projekat, a to je Središnji registar stanovništva, da li onda po vama sve ovo pokazuje da je ovo samo tehnička nadogradnja ili je ovo duboka reformska promjena koja građanima i gospodarstvu donosi jednostavniji predvidljiviji i transparentniji porezni sustav?
Poštovani ministre, možete li objasniti o kakvoj je digitalnoj transformaciji riječ, osobito vezano za module, životne situacije, te Fiskalizacija 2.0 i što građani i poduzetnici konkretno mogu očekivati od tih noviteta?
Odgovorit će poštovani potpredsjednik Vlade i ministar financija Primorac.
Hvala vam lijepo poštovani zastupniče.
Hrvatska je u proteklih nešto manje od 10. godina proživjela nevjerojatnu transformaciju, od države koja je bila u proceduri prekomjernoga proračunskoga manjka, državi koja se suočavala sa makroekonomskim neravnotežama, državi koja je imala ne investicijski kreditni rejting postali smo ponosna članica eurozone, šengenskoga prostora, imamo povijesno visok kreditni rejting, stabilne javne financije i na pragu smo ulaska u OECD.
Postavlja se pitanje nakon strateškoga pozicioniranja i dubljega integriranja RH u Srednju Europu i Mediteran odnosno u samu srž EU, što možemo učiniti za rast našega gospodarstva, jačanje konkurentnosti, jačanje produktivnosti, jačanje izvoza, kreiranja bolje plaćenih radnih mjesta gdje se stvaraju proizvodi veće dodane vrijednosti. U trećem uzastopnom mandatu vlade premijera Andreja Plenkovića kao jedan od temeljnih stupova postavili smo upravo digitalizaciju. Digitalizacija svakako predstavlja izazov, ali i priliku očekuje se od poreznih obveznika ako govorimo o Poreznoj upravi, da učine određeni napor nacionalni napor kako bismo digitalizirali svoju ekonomiju i unaprijedili poslovne procese. U tom smislu možemo ostvariti naravno i značajne uštede.
Projekti koje ste vi spomenuli predstavljaju povijesno najveće digitalizacije projekte s kojima je RH ikada raspolagala i na kojima je ikada radila. Riječ je prije svega o uspostavi registra stanovništva kojim ćemo po prvi puta imati u potpunosti objedinjene podatke o stanovništvu i kućanstvima i o svim njihovim osnovnim karakteristikama i koji će omogućiti građanima da ne moraju nekoliko puta unositi isti podatak na isto mjesto ili podnositi isti obrazac u različitim institucijama. Isto tako omogućit će situaciju u kojoj popis stanovništva kakav poznajemo odlazi u povijest, raspolagat ćemo dakle cjelovitim podacima u realnom vremenu.
Fiskalizacija dva nula je projekt kojim ćemo fiskalizirati sve transakcije u gospodarstvu. Mi trenutno imamo fiskalizirane transakcije između poslovnoga sektora i potrošača, sada fiskaliziramo i transakcije između poduzetnika kao između poduzetnika i države. Ovi će procesi omogućiti značajne uštede poreznim obveznicima uz generacijski napor koji će morati naravno učiniti usklađivanjem svih ovih procesa i preuzimanjem digitalnih alata procjene su da će uštede samo na administraciji iznositi preko 120 milijuna eura. Riječ o ukidanju niza obrazaca, ukidanju općenitoga papirnoga računovodstva i knjigovodstva i riječ je o projektima koji će uz digitalnu transformaciju kompletne Porezne uprave pozicionirati Hrvatsku kao predvodnicu kada govorimo o administraciji poreznoj o Poreznoj upravi i svim procesima s kojima su suočeni porezni obveznici i naši građani. Bit ćemo prva zemlja u EU koja će imati na taj način u potpunosti cjelovit digitaliziran sustav i fiskalizirane sve transakcije.
Znamo da to za porezne obveznike znači i određeni iskorak i određeni napor, ali isto tako nas povijest uči kako su pobjeđivale uvijek one nacije koje su bile spremne učiniti takve iskorake generacijske iskorake i podnijeti kratkotrajan, kratkoročan trošak kako bi dugoročno pobijedili. Hvala vam lijepa.
Poštovani zastupnik Ostrogović.
Zahvaljujem ministre. Jasno je iz vašeg odgovora vidljivo je da se ne radi znači samo o modernizaciji sustava nego o stvarnoj promjeni načina na koji i građani i poduzetnici komuniciraju sa državom. Nova je porezna predstavlja velik iskorak u pristupu korisniku i dostupnosti javnih usluga. Posebno još jednom valja istaknuti novi mod životne situacije kojim se građanima po prvi put omogućuje jednostavno i vođeno rješavanje najčešćih poreznih i administrativnih postupaka bez potrebe za poznavanjem pojedinačnih propisa. Takav pristup pokazuje da se Porezna uprava sve više usmjerava prema građanima i njihovim stvarnim potrebama. Također kao što ste i naveli projekt fiskalizacije dva nula jasno pokazuje strateški smjer prema digitalnom gospodarstvu uvođenjem razmjene i fiskalizacije računa između samih poduzetnika, stvaraju se značajni preduvjeti za smanjenje troškova poslovanja, povećanje učinkovitosti te pojednostavljenja poreznih postupaka.
Pozdravljam i činjenicu da se ovim projektima ukidaju brojni obrasci i evidencije tzv. papirologija te da se sve više ide prema automatizaciji i pred ispunjavanju poreznih prijava. To su konkretne mjere koje rasterećuju poduzetnike, ubrzavaju procese i povećavaju transparentno sustava.
Još jednom želim iskazati punu podršku daljnjem razvoju ovih projekata i svim naporima koji vode prema modernoj, učinkovitoj i korisnički orijentiranoj poreznoj administraciji. Zahvaljujem.
Prelazimo na pitanje br. 11 zastupnik Nevenko Barbarić postavit će ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče. Poštovani ministre. Nelegitimni i po svemu protuustavno izabrani član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda zlorabio je govornicu Opće skupštine UN-a govoreći isključivo u svoje ime. Naime, BiH nema strategiju vanjske politike, usvojenu strategiju nije mu izlaganje usklađeno s ostala dva člana predsjedništva, vjerovatno iziritiran rezultatima i presudom u predmetu Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava napao RH optuživši ih je za miješanja u unutarnja pitanja BiH, napravo visoko predstavnika za pristranost, Europski sud za ljudska prava optužio za korupciju. A valja kazati da na poziv Europskog suda je RH putem svojih pravnih zastupnika sudjelovala u ovome procesu. Možete li kazati koji su ključni elementi istaknuti od strane RH putem svojih pravnih zastupnika? Kakva značaj ove presude vidite za BiH, prije svega za Hrvate u BIH što znači miješanja u unutarnja pitanja BIH kad razgovarate sa svojim kolegama je li to potpora BIH na europskom putu mogućnost energetske neovisnosti putem južne plinske interkonekcije, je li to bolja provedena povezanost, je li to jačanje gospodarske suradnje ili je pitanje samo zašto je prava Hrvata u BIH od strane ove Vlade, Vlade RH. Politika ove Vlade prema Hrvatima u BIH je jasna, precizna nedvosmislena. Vidite li ikakvu koliziju, ikakve sukobljene elemente sa presudom Europskog suda za ljudska prava u pomenutom predmetu i obrazloženju koje je dato.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepa uvaženi gospodine zastupniče Barbarić i drago mi je da uvijek koristite i ovu platformu za u visokom domu u HS-u za adresiranje ovakvog pitanja kako bi i hrvatska javnost imala bolji odgovor i kako bi ovo pitanje bilo vidljivije u hrvatskom društvu. Naravno da je hrvatska Vlada kroz poziv i Europskog suda tražila sukladno konvenciji miješanje u ovaj postupak i da se rado odazvala Europskom sudu za ljudska prava koji je bio vođen pred visokim sudom, velikim vijećem suda gdje se umiješala kao treća strana, budući da je g. Slaven Kovačević uz bosansko hercegovačko državljanstvo imao i hrvatsko državljanstvo i to naravno konvencija omogućava. Ono što je važno istaknuti zašto se RH tu umiješala kroz našu zastupnicu gđu. Šteficu Stažnjik, umiješala se upravo u taj postupak koji je budući da se radilo o izuzetno važnom predmetu koji je, čiji je ishod dakle nadilazio pojedinačni slučaj ili situaciju gospodina Kovačevića, što je moglo dakle taj ishod što je moglo dovesti do negativnih implikacija u ustavno-pravni poredak BIH sazdan na Daytonskom sporazumu, a naravno što bi isto tako posljedično imalo na loš položaj hrvatskog naroda u BIH kao jednog od konstitutivnih naroda. Hrvatska tu je reagirala sukladno čl. 10. Ustava i čl. 6. Zakona o odnosima između RH s Hrvatima izvan RH. Tu se naravno isto javio kao umješivač i visoki predstavnik u BIH koji ima mandat međunarodne zajednice u nadzoru civilnih aspekata u provedbi mirovnog sporazuma odnosno njegovoj implementaciji. U pismenom očitovanju i usmenom izlaganju baš 20. studenoga prošle godine, sad će bit godinu dana, kao potpisnica Daytonskog sporazuma Hrvatska je pojasnila sve one temeljne mehanizme Pariškog sporazuma, jedan narod, jedna država, dva entiteta, tri jednakopravna konstitutivna naroda plus sustav ravnoteže checks & balances i podjela vlasti power shvaring mehanizam koji bi trebao koji je dizajniran tako kako bi prevenirao moguću dominaciju bilo kojega naroda. Mi smo se oslonili tu na jasne primjere u europskom kontekstu Švicarske, Belgije i Italije i u tome glede toga BIH nije iznimka. Mi smo tu naravno istaknuli i razloge, razlike među predmeta Kovačević koji se tiče aktivnog prava glasa da bude biran ali naravno i ranijih presuda skupine …/Govornik se ne razumije./… koji imaju pasivni, pasivno pravno glasa da budu birani odnosno mogućnost njihovog kandidiranja na izborima i te moguće dalekosežne dakako posljedice ovoga spora na demokratske sustave u Europi kao konsocijacijske i unitarne. Ono što je važno, mi smo pozvali da sud …/Upadica predsjednik: Hvala vam ministre./… da prepozna upravo političku motivaciju …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… podnositelja zahtjeva, a ne zaštite ljudskih prava.
Hvala. Izvolite očitovanje kolega Barbarić.
Zahvaljujem ministre na odgovoru. Važno je ovdje još dodati da do žalbenog postupka ne bi niti došlo da Hrvati trenutno nemaju poziciju predsjednika vijeća ministara u osobi gospođe Krišto, da nemaju ministra pravde u osobi gospodina Bunoze, partneri u vlasti su na sve načine nastojali opstruirati žalbeni postupak, osporiti legitimitet pravne zastupnice BIH. Mediji pišu da je ured Komšića i financirao žalbeni postupak spomenutom Kovačeviću. Što kazati, bizarno, jadno. Isto tako vrijedi istači po meni tri stvari bitne u ovome postupku. Da nadamo se da je kraj praksi da se sud tzv. sudskim aktivizmom pokušava izmijeniti ustavna arhitektura BIH zadana u Daytonu. Isto tako u obrazloženju presude jasno, nedvosmisleno se ne spori pojam konstitutivnosti i odluka Ustavnog suda iz dvije čini mi se i pete koji, gdje je Ustavni sud presudio da je konstitutivnost naroda ključno načelo i Ustava BIH i Daytonskog mirovnog sporazuma. Isto tako potvrđeno je i presuda Ustavnog suda iz 2016. tzv. predmet Ljubić i pitanje je legitimnog zastupanja kada je Ustavni sud naložio izmjenu dijela izbornog zakona koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda što opet nikada nije ništa urađeno i ono što je isto tako bitno dokinuta je i precizno i jasno naglašeno ne da može bit izbornih jedinica nego je poželjno s ciljem što kvalitetnijeg predstavljanja birača preko njihovih izabranih zastupnika. Ne bih ovdje govorio o izgubljenim ratovima ili dobivenim ratovima, izgubljenim i dobivenim bitkama. Pozivam i ovaj put na izgradnju povjerenja i dogovor oko prije svega izbornog zakona …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… i izmjena Ustava. Hvala.
Idemo na 12. pitanje, potpredsjednica Sabina Glasovac pitanje postavlja ministru demografije i useljeništva, Ivanu Šipiću, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče HS.
Poštovani ministre Šipiću, vi ste ministar demografije i vaš posao bi trebao biti da stvorite okvir u Hrvatskoj da ljudi ovdje ostanu, da rade, da stvore obitelj i da se osjećaju sigurno. Međutim, kako se ljudi mogu osjećati sigurno ako vaši ministri opravdavaju napad na nacionalne manjine, a huligane koji prekidaju kulturne manifestacije nazivaju pristojnim finim momcima? Vaši kolege iz Vlade sve to nekako odobravaju lajkom, klikom, osmjehom i onda premijer koji pokušava u ovoj situaciji koju godinama u atmosferi nismo osjetili, u jednoj atmosferi straha, u jednoj atmosferi podjela, u jednoj atmosfera netrpeljivosti, on pokušava odati privid nekakve kao smirenosti, kao da se ništa ne događa, kao da se ništa ne događa, a zapravo vatra se ne gasi tako da se pravimo da vatre nema nego se ona samo tako širi i zato ja vas pitam kao ministra, DP-ovog ministra, ministra u ovoj Vladi, pitam vas da mi odgovorite vrlo jasno i ja ću vas pitat bez ukrasa, kakvu poruku vi kao ministar demografije, kao član ove Vlade i DP-a šaljete mladim ljudima, novim generacijama koji bi trebali ostat ovdje i graditi svoju budućnost jel se ovim događanjima u Hrvatskoj i toleriranjem toga i lajkanjem toga šalje poruka da trebaju vikati još glasnije, da trebaju prijetiti još snažnije, da trebaju svoju ljubav prema domovini pokazivati mržnjom prema drugima, jel to vaša vizija Hrvatske, zemlja straha, podjela i lažnog domoljublja…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…koja se mjeri količinom mržnje prema drugima?
Hvala kolegice Glasovac.
Imamo prvo dvije povrede Poslovnika, kolega Penava izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče, čl. 238..
Poštovani ministri, zahvaljujem vam evo što svojim radom osiguravate sigurnost i red u RH, pa se dičimo…
…/Upadica predsjednik: Kolega Penava…/…
…najsigurnijim zemljama u Europi i u svijetu po standardima sigurnosti…
…/Upadica predsjednik: Kolega Penava, ovo nije povreda Poslovnika, to i sami vidite…/…
…i čestitke na 600 više novorođene djece…
…/Upadica predsjednik: …pa vam moram dati opomenu…/…
…u odnosu na prošlu godinu, hvala vam.
…jer je isto tako replika.
Kolega Kukavica, izvolite.
Čl. 238., iznošenje neistina. Naime nije jedino Ministarstvo demografije zaduženo koje treba brinuti o demografije, to je međuresorna suradnja, znači apsolutno je to jedna neistina. A druga stvar, apsolutno niko ne potiče…
…/Upadica predsjednik: Kolega Kukavica…/…
…i ne odobrava ili na jedan način radi na podjelama u društvu…
…/Upadica predsjednik: …kolega Kukavica dobivate opomenu…/…
…osim ljevice.
…i vi, isto je jasno da ste replicirali, a ne da ste tražili povredu Poslovnika, opomena.
Kolegice Salopek, izvolite.
Evo hvala lijepo, povrijeđen je 238., evo ponovno bih poručila ljevici, dakle Možemo! i SDP-u da prestanu vrijeđati hrvatsku svetinju, dakle ljubav prema rodu, narodu, ljubav prema obitelji…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Salopek…/…
…ljubav prema vjeri, dakle i svemu…
…/Upadica predsjednik: …hvala vam lijepa, dobivate opomenu…/…
…onome što danas pokušavaju nametnuti…
…/Upadica predsjednik: …to nije povreda Poslovnika/…
…kao kolektivnu krivnju.
…nego replika i molim vas da to ne činite.
A sada će ministar Šipić odgovoriti, izvolite.
Hvala g. predsjedniče.
Poštovane zastupnice i zastupnici.
Poštovana zastupnice Glasovac, vi često ističete u svojim nastupima da su vama prioriteti i teme obrazovanje, kultura politike mladih, mladi, djeca, žene, majke, pa vi nijedno pitanje niste postavili u tom kontekstu, ne.
Mene više iznenadilo da vi ste u svom programu kad ste se kandidirali za sabor ste promicali upravo priuštivo stanovanje, delimitiranje naknada, pa evo samo ta, te dvije točke, sutra je na Vladi priuštivo stanovanje, a delimitiranje naknada smo učinili mi u samo godinu i nešto dana. Ovo ministarstvo u godinu i po dana od formiranja, od formiranja je napravilo slijedeće. Upravo onu temu koju sam ja očekivao od vas da će dominirati, mi smo joj dali najsvjetliji primjer u EU, na koji način? Delimitiranjem 6+6 rodiljnih i roditeljskih potpora, nitko u EU nema tu mjeru košto ima Hrvatska i koju je donijela ova Vlada. Nitko nije na ovaj način vratio dostojanstvo ženi majci koja, koja se odlučuje da rodi dijete više ili dijete prvo ili dijete više. Zašto to govorim? Nađite, nađite proračun u EU koji na ovaj način vrednuje i daje sigurnost ne samo financijsku materijalnu nego i vremensku, godinu dana da majka može biti uz svoje dijete i da se može posvetiti brizi i ljubavi upravo onom iz čega je dijete rođeno. Znači mi smo doživjeli da 685 milijuna eura, predviđeni proračun ove godine, je već sad prešao 700 milijuna eura, a vama ću otkriti i svima ovdje da ćete na stolu, pa ćemo vas vidjeti kako ćete se tu podnijeti i hoćete li tu imati ideološke podjele kad dođe uskoro prijedlog ovog ministarstva i ove Vlade za povećanjem na 822,6 milijuna eura, a zašto? Zato što samo u 8 mjeseci ova mjera koja je bila osporavana, omalovažavana, kao i moj rad, kao i rad Vlade, je u 8 mjeseci potrošeno 126 više u ovu potporu. Isto tako mi smo donijeli paket mjera kroz ovo ministarstvo koje je usmjereno prema gradovima, općinama, potpomognutim područjima, mi smo dodijelili 685 ugovora za gradove i općine za opremanje vrtića, novih igrališta i nismo strančarili i nismo gledali ko je ko i i nismo se bavili s tim jer to moj posao nije. Moj posao je obitelj, dom, vrijednosti, moj posao je da osiguram bolju budućnost sa vladom i ovom odgovornom ulogom koju imam od koje nisam bježao kao neki da damo sve od sebe na ovoj temi gdje sam i vas poštovana pozvao da dođete i da date prijedloge, a vi niste ničim došli i ničim niste dali prijedlog osim da me sad želite uvesti u ovaj ovu taratutnju i ovu ovo trkeljanje oko mjesecima oko .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... teme koja neće donijeti dobro narodu.
Hvala. Izvolite kolegice Glasovac odgovor. Možete kolegice Glasovac izvolite.
Kolega Šipiću vi da ste mene pozvali ja bi se vama odazvala to sigurno, osim na neke sporne situacije koje su obojane crnom bojom. E sad vi niste shvatili zašto ja vama postavljam ovo pitanje pa ću ja vama, a s obzirom da mi ga niste odgovorili ja ću vama probat objasnit. Demografija nisu samo Excel tablice i natalitetne krivulje, demografija je prije svega utemeljena na pitanju povjerenja, povjerenja. I sad kakvo povjerenje u vas kao ministra demografije mogu imati ljudi u RH ako ne vjeruju da ih država štiti, da ih čuje, da ih vidi i da ih ne tretira jednako bez obzira na to koje su vjere, nacionalnosti, rase, čiji su, kakvi su o tome se radi. A kad ministri šute na govor mržnje i kad se nasilje relativizira, e vidite onda to povjerenje nestaje, onda tog povjerenja nema i onda se ne moramo čuditi što ljudi odlaze jer ne odlaze ljudi samo zbog plaća i to i sami kažu mladi ljudi. Ljudi odlaze zbog osjećaja da ih prvo njihova zemlja ne vidi, drugo da ih njihova država ne brani i sad po trećem da ih dijeli, a ne da ih spaja.
I tko onda bi želio ostati u zemlji u kojoj se nasilnici i huligani nazivaju finim dečkima? I vi biste trebali bit ministar koji stvara klimu u kojoj ljudi žele ostati, a ne ono što se događa u zadnje vrijeme da čine upravo suprotno da žele otići, vi biste trebali biti ministar koji spaja, a ne onaj koji klima dok se društvo raspada kao ministar demografije.
I ako DP misli da se Hrvatska može gradit na podjelima, vara se jer zemlja u kojoj se ljudi boje jedni drugih ne može naprijed, a zemlja u kojoj se šuti .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... na mržnju ne raste nego vene.
Hvala kolegice Glasovac. Ponovno imamo povrede poslovnika, prvi na redu kolega Mlinarić izvolite.
Hvala lijepo predsjedavajući. Povrijeđen je čl. 238., omalovažavanje i ministra i saborskih zastupnika. Prvo gospođo Glasovac prvo ne znam zašto imate tolko protiv te crne boje već pet puta ste spomenuli, a sami ste obučeni u crno i ne vidim uopće problem crne boje. A drugo, .../Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić./... DP kad je donosio Zakon za rodiljne naknade donešen je za sve .../Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić./... građane RH niko nije tu nacionalnost .../Upadica predsjednik: Ovo nije povreda poslovnika nego replika pa dobivate opomenu./... govorio da će neka žena koja rodi dobit il neće dobiti .../Upadica predsjednik: Kolega Mlinarić molim vas./... prema tome nemojte.
Dobivate opomenu isteklo je i vrijeme i opće nema veze s povredom poslovnika. Kolegice Lipovac Pehar izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče. Htjela bih samo istaknuti da ovakvim izjavama i ovakvim komentarima se ne treba minirati ono što naši ministri, naše ministarstvo, naša vlada .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... radi. Povrijeđen je čl. 238. ja se .../Upadica predsjednik: Da, da, ali hvala vam./... ispričavam.
To nije povreda poslovnika što govorite ovo je replika. Hvala vam lijepa. .../Upadica Lipovac Pehar: Dobro, hvala./... Kolega Kukavica izvolite.
Čl. 238. iznošenje neistina. Naime, Hrvatska je sigurna zemlja strani radnici koji dolaze u Hrvatsku radit su sigurni i bilo je nedavno u Saboru ministar ovdje predstavlja apsolutno Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja u EU tako da apsolutno .../Upadica predsjednik: Hvala vam Kukavica./... su ovo neistine.
Dobivate opomenu bila je replika. Povreda poslovnika javila se ko, kolegica Glasovac izvolite.
Hrvatska je bila sigurna zemlja, ali vi DP i ove strukture .../Upadica predsjednik: Niste rekli što je povrijeđeno./... koje podržavaju ovo crnilo i ovu agresiju zapravo to ne vidite koliko se situacija .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa kolegice Glasovac./... i atmosfera promijenila.
Znadete i niste naveli ni članak .../Upadica Glasovac: 238./... ali nije ni povreda poslovnika nego replika i molim vas.
I btw samo Čipi da kažem ovo je tamno .../Upadica predsjednik: Molim vas./... plava boja i nemojte me bojat u svoje crnilo.
Dobro. Al ima vjerojatno vidim ja u vašem klubu i onih koji su u crno, ali to nije nikakav problem. Dobro, ajde nemojmo sad stvarno ovo su takve trivijalnosti i potpuno nebitno i bez ikakvog smisla.
Idemo sada na 13. pitanje ponovo potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić postavit će ga potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidu Vlajčiću, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče HS-a. Pozdravljam poštovanog predsjednika vlade i sve ministre. Moje pitanje je upućeno potpredsjedniku vlade i ministru poljoprivrede kolegi Davidu Vlajčiću.
Dakle, i danas je spomenuto i nekoliko puta se provuklo kroz rasprave u ovim tjednima, vi ste jedan od onih koji u onom prvom naletu sramote blamaže i onog zla koje se dogodilo u Splitu stisnuli lajk na objavu. E, nakon toga je krenulo kao u Balkanskom špijunu vjerojatno soko zvao orla, orao je bio tamo na prijemu pa je pao jedan savjetnik pa se tu svašta nešto izdogađalo taj lajk je nestao. Vama ću ostaviti da tumačite da li je to sve bilo slučajno ili je bilo odraz vašega uvjerenja. No moje pitanje za vas je usmjereno upravo kao nešto što danas gledamo, što danas slušamo i gdje se postavlja apsolutno opravdano pitanje da li je stvarno normalno da one koji napadaju mlade male folkloraše, mlade male karatiste proglašavamo nekim hrabrim, časnim, pravednim mladim ljudima, a sami smo svjesni koliku nam sramotu nanose? Da li mislite da je primjereno da o tome svemu sudjeluju članovi vlade i sve to skupa pokušavaju relativizirati? I da li možda mislite s obzirom koliko su na desnom spektru političke scene puna usta suverenizma da taj suverenizam se treba ispoljavati i manifestirati na puno, puno drugačije načine sa puno više hrabrosti i energije nego što je obračun sa manjinama, sa slabijima sa malim folklorašima i malim karatistima.
Evo sad ću završiti da dam kolegi Penavi više vremena.
Hvala.
Kolega Penava povreda Poslovnika, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Članak 238., koleg… kolega Jakšić da je vama stalo do zaštite ustavno-pravnog poretka vi bi sa svojim pitanjima bili fokusirani na memorandum SANU-a, međutim pošto je vama do politikantstva i prozivanja Vlade …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Penava./…
… vi krećete s sa ovakvim populističkim i demagoškim nebitnim stvarima.
Ovo nije isto tako povreda Poslovnika nego replika i dobivate opomenu broj dva.
A sada će kolega odnosno ministar Vlajčić odgovoriti na pitanje kolege Jakšića, izvolite.
Ključ je, hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade, saborske zastupnice i zastupnici sve skupa vas lijepo pozdravljam.
Zahvaljujem na postavljenom pitanju, ovaj to je ta taratunja, to je taj neki klizav, blatnjav teren u koji ste pokušali uvući cijeli nekako tim naš no mogu reći imamo dobre kopačke i o tome možemo komunicirat vrlo otvoreno. Dakle, histerija koju pokušavate stvarat je pala u vodu tamo u prvim danima. Vrlo jasno sam dao izjavu taj dan, svako nasilje apsolutno ne podržavamo. Predsjednik Domovinskog pokreta je vrlo jasno sta… rekao stav i Domovinskog pokreta. Vlada je tu bila poprilično jedinstvena u tim prvim trenucima kad nije bilo ni poziva tako da tu pada u vodu kompletna ta taratutnja kako smo ju danas prozvali.
Što se tiče laika, dakle Vukovar, Škabrnja, Domovinski pokret, razrušen Vuk… Split, razrušene slika Vukovara, laik stavljam automatizmom kao i svim svojim prijateljima tako da kasnije u tekstu kad ste digli tu histeriju i to klizavo blato u koje pokušavate uvući cijelu hrvatsku javnost ta priča je pala u vodu. Dakle, na tom tragu Domovinski pokret i ja kao ministar apsolutno nemam niti jedne dileme podržavanja bilo kakvog nasilja. Ono što smo znali čuti svojatanja teritorija RH, kulturne baštine, povijesti, nasljeđa to je nešto što apsolutno ne možemo podržavati. Kasnije smo imali još najavljenih izrazito kompromitiranih događaja, čudnih ljudi i čudnih imena o kojima smo sve jasno rekli i nešto što treba osuditi kao trulu jabuku iznijeti iz zdjele da ne zarazi i ovo kompletno društvo u ono što nas svi pokušavate uvući tjednima.
Volio bi da više malo razgovaramo o samodostatnosti, o onome što je poljoprivredi ostavila SDP-ova vladavina ali imamo evo i sljedeće pitanje pa ćemo moći.
Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala poštovani podpredsjedniče Vlade, dakle medijski magovi HDZ-a očito sad i DP-a su si dali jako puno truda onako kako inače razrade teze pa već danima slušamo o toj ljevici koja je valjda pjevala Juru i Bobana i na spomenik Tina Ujevića vješala ustaške zastave i simbole. Tamo smo se zamaskirali pa smo napravili diverziju ono ko gerilci pravi, ali to vam spada u kategoriju opet balkanskog špijuna da li stvarno mislite da su svi u Hrvatskoj nev… naivne Danice? Vaš predsjednik Vlade je počeo s balkanskim špijunom sjelo mi je to, baš mi je zgodno danas.
Ali sve ovo što ste sad rekli je bacanje te neke magle da se ne bi raspravljalo o meritumu i to i jeste u prvoj fazi napravili jer HDZ sa svojim partnerima kad god ne nalazi rješenja na gospodarske teme malo pusti ideologije pa smo onda ustaše, partizani, Jugoslavija i kako to već ide. To gledamo 3 godina. E sada kad se to otrglo kontroli, kad se počelo događati iskaljivanje na stvarno apsolutno nevinoj djeci i apsolutno bespotrebno e sad idemo u novi set rasprava.
Da, mi želimo da u Hrvatskom saboru pričamo o tome što ćemo napraviti sa inflacijom s kojom smo prvaci u EU, što ćemo napraviti s energetikom, što ćemo napraviti s poljoprivredom, a ne da imamo ovo što je danas da vladaju uvozni lobiji i da smo energetski sektor apsolutno predali strancima.
A taj suverenizam o kojem pričate ne treba pokazivat na malim folklorašima i malim karatistima. Trebalo se pokazati u Dubrovniku prema Aci Vučiću pa možda ga pitati što je sa nestalim Hrvatima kao što se treba pokazivati i prema Viktoru Orbanu, a ne lupati po stolu u Hrvatskom saboru a onda kad odemo u Bruxelles ili kad smo negdje sa Vučićem i Orbanom smo manji od makovog zrna. E vidite to bi vam bio suverenizam ali to je ono od čega HDZ oduvijek bježi.
Hvala vam.
Idemo na 14 pitanje, zastupnica Dalija Orešković postavit će ga predsjedniku Vladu Andreju Plenkoviću, izvolite.
Premijeru posljedica vaših dvostrukih konotacija i događaja od ljeta pa na ovamo je ta da ste definitivno i nepovratno kapitulirali pred silama koje Hrvatsku zamišljaju drugačije od Hrvatska kakva je zapisana u našem Ustavu.
Kapitulirali ste pred onima koji negiraju da je temelj naše državnosti antifašizam a to piše u Ustavu i to u onom dijelu kojeg je pisao sam Franjo Tuđman a kojeg Željko Reiner nije pročitao.
Kapitulirali ste pred onima koji Domovinski rat vide kao nastavak borbe koju su ustaše vodile od '41. do '45.. To je rezime vaše političke ostavštine.
U želji da pod svaku cijenu ostanete na vlasti Hrvatsku ste isporučili onima koji u ovo današnje naše vrijeme veličaju NDH i ustašku ideologiju. Činjenica je da su se takvi pojavili na samom početku Domovinskog rata i organizirali u HOS kao paravojnu stranačku vojsku, ali taj HOS je Franjo Tuđman ukinuo i to baš zato što su insignije i pozdrav „Za dom spremni“ imali porijeklo u NDH i zato što oni koji su taj pozdrav vratili s poražene povijesti imali neke druge ideje u glavi, ideje države koja je imala rasne zakone i koncentracijske logore. Ali mi Hrvati se s tim idejama nismo složili. S tim idejama se nisu složili niti branitelji jer se u Domovinskom ratu nisu pozdravljali s pozdravom „Za dom spremni“. HOS-ovaca je bilo od 3 do 5 tisuća.
Zašto onda danas kada se govori o braniteljima i o pijetetu Domovinskog rata prije svega se govori o HOS-u ostali se zanemaruju? Zašto danas kada se govori o domoljublju ističu se HOS-ovci, „Za dom spremni“, crnokošuljaši, svi oni koje je Franjo Tuđman osudio da potkopavaju ustavne temelje države koju stvaramo. HDZ-ovci sve ste izdali. Možda danas imate zajedno sa svima koji se sa vama slažu čak i dvotrećinsku većinu, ali sve ste izdali.
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
Jer „za dom spremni“ Hrvatska nema budućnosti.
Hvala lijepa kolegice Orešković.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa.
Poštovana zastupnice Orešković pa vi ste upravo sa ovim monologom koji čak nije niti pitanje potvrdili sve ovo što ja govorim proteklih mjeseci o tome što radi ljevica i to ova ljevica koja histerizira, kolja iza svakog ugla vidi povijesni revizionizam i ustaštvo. Meni je fascinantno da vi koja ste bili na čelu neke neovisne institucije, a u biti ste bili angažirana politički da ne možete više bit na lijevom političkom spektru, a glumili ste neovisnost, pa ste potom ulazili u Sabor na grbači pod navodnicima, to vam je grbača radnog naroda to je iz Malog mista za Jakšića koji je mlađi pa možda ne zna ove sve citate, ali vidim da mu pašu, a imamo toga jako puno u arsenalu pa ćemo mu i to reći na grbači drugih stranaka i vi nama 2025. kažete da se domoljublje i Domovinski rat svodi na HOS i ZDS.
Pa ja ne znam, ja stvarno ne znam jel' vi išta pratite što mi kao Vlada radimo na dostojanstvu i dignitetu Domovinskog rata proteklih 10 godina. Vaša rečenica, vaša ocjena, vaša kvalifikacija ne samo da je neistinita nego je jedna gruba uvreda za sve nas koji smo ovdje a da nismo iz vašeg malog kružoka kojem je lajt motiv gledanja na stvari oko sebe kroz hipodromska kopita. To je vaša optika. E sad kroz optiku hipodromskih kopita vi ste u stanju nama reći da je sve što je vezano za Domovinski rat, hrvatske branitelje, vojsku, policiju, obilježavanje svih događaja, proglašavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje neradnim danom čak to prije nije bilo do naše Vlade, pa do činjenice da smo donijeli novi Zakon o hrvatskim braniteljima, novi Zakon o nestalima, novi Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, povećali sredstva, riješili sve praznine koje su postojale u vezi prava branitelja i njihovih obitelji, napravili ogroman napredak u vezi pronalaska nestalih, ekshumacija, identifikacija, izgradili 4 veteranska centra koji izgledaju kao hoteli od 4 do 5 zvjezdica. Izgradit ćemo ih još pet. Centre za trajnu skrb o hrvatskim braniteljima koji su sami sada i stari i trebaju stalnu skrb vi to svodite na HOS i na ZDS.
Pa ja vas molim da pratite barem medije ako ne gledate što Vlada radi. Nemojte to govoriti, vi ste u biti jedna od onih koja je stvorila ovo ozračje. Gospodin Jakšić koji naglo okreće pilu naopako kao i Hajdaš Dončić koji se sad sjetio dok mu još na webu i društvenim mrežama SDP-a stoji, evo gospodin Ostojić će znati što svastika s 4 glave moje, moje četiri glave i sad taj čelnik SDP-a i njegov potencijalni nasljednik ovdje koji elaboriraju ekonomiju i socijalu, a mi smo među 38 naprednih ekonomija, kreditni rejting, puna zaposlenost praktički, nikakva nezaposlenost, rast plaća, rast naknada, svega, dublja integracija želi krivit atmosferu da je u Hrvatskoj gospodarstvo loše, da je socijala užas i da propadamo.
Isti scenarij koji ste radili uoči parlamentarnih izbora 2024. stvaranja izvanrednog stanja. Vaš doprinos histerizaciji ne vidite i da ćete vi nas proglasiti nekome tko provodi povijesni revizionizam i ustaštvo to je no go, to nitko normalan tko prati malo više od vas barem medije i televiziju ako ništa drugo, neaktivnosti Vlade to zna.
Ovo što vi govorite je sramota vama, jedna velika neistina i laž. Smirite loptu zajedno sa …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…ovim gospodinom Kraljom kojeg ne znam, ali vidim …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa predsjedniče Vlade./…
… da se usudi koristit kvalifikacije koje ne samo da su bezobrazne …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… ali ćemo mu kad dođe na red odgovoriti prvom idućom prigodom …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam predsjedniče Vlade. Molim vas!/…
… pa se više neće tako …
…/Upadica predsjednik: Vrijeme je isteklo već 15 sekundi. Molim vas!/...
… hrabro okuražiti kao što je sada.
Što hoćete? Pa upozorio sam, ne mogu dati opomenu to znadete da predstavnicima Vlade ne mogu dati opomenu ali od nulte sekunde do petnaeste sam upozoravao predsjednika Vlade da je vrijeme isteklo.
Idemo dalje.
Sada očitovanje kolegice Orešković, izvolite.
Pardon, povreda Poslovnika kolega Kralj.
Izvolite.
Evo hvala.
Članak 238. ovo je zbilja bilo vrijeđanje zastupnika. Ovo je bila prijetnja nekakva? To mi nije jasno. Samo sam rekao ono što je. Znači iz vaše slabosti proizlazi divljanje na ulicama, a ja vas pozivam da budete jači. To je nekakav stav.
Hvala.
Kolega Kralj, dobivate opomenu. To je bila replika.
Izvolite sad kolegice Orešković.
Premijeru vi ste kapitulirali! Za vas nema dalje. Vi ste službenu politiku HDZ-a danas maknuli izvan okvira države kojoj ste na čelu. Reći ću i to da ste čak i zloupotrijebili smrt mladića koji čak i nije znao, vjerojatno nije znao za NDH kako biste rehabilitirali ulogu HOS-a i značenje pozdrava „za dom spremni“.
HOS odnosno tadašnji Dobroslav Paraga je u ono vrijeme radio protiv vodstva Franje Tuđmana i radio je razdor na bojištima u BiH, a danas je ta ukinuta i nepostojeća postrojba postala pojam i oznaka za heroja. To je sramota, ali to je ujedno i izdaja politike koju je HDZ nekada vodio, ali je ujedno i izdaja naših nacionalnih interesa, jer nama kao državi šteti da se čitava obrana u Domovinskom ratu veže uz poklič pod kojim se u Drugom svjetskom ratu ubijalo i klalo.
A sve što vi sada radite prozivajući oporbu za mržnju, za histeriju je zapravo pranje vaše krivnje i to vam neće proći. Nikakvom propagandom vi nećete uspjeti uvjeriti građane koji imaju svoje vlastito sjećanje što je bilo, što se događalo i na kojim vrijednostima smo državu gradili. Ovo što sada radite je neoprostivo. Također želim reći da se u medijima bavite time tko je bio na pojedinoj izložbi. Ja vas pitam a što vi radite? Vaša ministrica kulture daje sredstva, vaš ministar policije šalje policiju da osigurava događa. Vaše tajne službe nisu znale da netko sprema navodnu provokaciju i isto tako nisu znale tko organizira huliganske proustaške skupine. Gdje je vaša odgovornost u svemu tome. Dakle što želim reći. Koristite sve moguće resurse kako biste oporbu optužili da je protuhrvatska i kako biste stvorili uvjete da nakon izbora …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… ajmo reći da ćete na izborima izgubiti, nema mirne smjene …/Upadica predsjednik: Hvala lijepo kolegice Orešković./… i transfera vlasti.
Hvala lijepo. Idemo sada imamo opet povredu Poslovnika. Kolega Šašlin izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče. Čl. 238. Uvreda i zastupnika i poglavito hrvatskih branitelja. Gđa. Dalija dozvolili ste u predizbornoj kampanji, dozvolili ste koncert Thompsona u Zagrebu nadajući se i kalkulirajući da će tamo stradati nekoliko desetaka ljudi …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin./…
… da će tamo netko umrijeti itd. To se nije dogodilo.
…/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin molim vas./…
… Kada ste vidjeli da je pola milijuna mladih ljudi na najkulturniji način …
…/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin ovo nije dalje više nikakva povreda Poslovnika pa dobivate opomenu./…
… izrazilo svoje domoljublje, uhvatila vas je panika i sad ste se jednostavno prekalkulirali.
…/Upadica predsjednik: Kolega Šašlin molim vas./…
… Hvala.
Dobivate opomenu. Kolega Borić izvolite.
Hvala lijepa. Čl. 238. Kolegica Orešković prvak je niskosti i mržnje u HS-u, u javnom prostoru i na društvenim mrežama posebice prema HDZ-u, prema ovoj Vladi. Pitao sam starije, mudre ljude da mi kažu koji su rezultati njezine politike. Znate što su mi rekli. Kako je političku ljubav širila tako joj se i vratila. Hvala.
Kolega Borić ovo je isto tako s vaše strane povreda Poslovnika, dobivate opomenu.
Kolegice Salopek izvolite.
Evo hvala lijepo. Poštovani predsjedniče povrijeđen je čl. 238. Dakle govori se neistina pojedinaca koji žele sve što je dobro prikazati da u RH ništa ne valja i takve ispade redovito koriste za dnevne …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Salopek./… političke obračune.
Ovo vam je treća opomena, više ne možete sudjelovati u raspravi. Kolega Reiner izvolite.
Gospodine predsjedniče budući da se osporava dvostruka konotacija …
…/Upadica predsjednik: Članak molim vas./…
… Čl. 238, a onda šta ćemo sa trostrukom konotacijom antifašizma koji je u početku bio pozitivan jer se borio protiv napadača, osvajača itd. ali onda je …/Upadica predsjednik: Hvala kolega Reiner./… pod tom istom zvijezdom došlo do ubijanja i klanja …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./… desetaka tisuća Hrvata …/Upadica predsjednik: Kolega Reiner hvala vam lijepa./… a onda treća konotacija u Domovinskom ratu ubijanje …/Upadica predsjednik: To nije, to nije povreda Poslovnika./… Hrvata opet pod istom zvijezdom.
To je replika, dobivate opomenu. Kolega Katičić izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče sabora. Povreda 238 omalovažavanje cijele skupine zastupnika odnosno cijele koalicije. Pa kolegice Orešković niz opetovanih laži, neistina, ma lupetanja bez argumenata. I vi se udostojite pozivati na prvog hrvatskog predsjednika …/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Katičić./… dr. Franju Tuđmena koji je utemeljio ovu stranku …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa Katičić, dobivate opomenu./… i koji je …/Govornik se ne razumije./… sve bitno suverenistički za RH.
Bila je replika isto tako. Kolegice Baričević izvolite.
Povrijeđen je čl. 238. Kako mislite zastupnice Orešković da mladi ljudi koji su bili na koncertu Thompsona mogu reagirati na to što ste ih vi nazvali hipodromskim kopitima. Jeste li se možda tim mladim ljudima vi ispričali.
…/Upadica predsjednik: Kolegice Baričević./…
A istodobno podržavate slavljenje autora velikosrpskog memoranduma.
Kolega, kolegice Baričević dobivate opomenu, bila je isto tako replika. Kolega Herman izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče. Pa čl. 238. Gospođa Orešković vrijeđa nas hipodromske kopitare i uistinu ne znam jeste li svjesni koliko je ta vaša mržnja prema svemu fascinantna. …/Upadica predsjednik: Kolega Herman hvala vam lijepa./… Kolika je mržnja prema predsjedniku Vlade fascinantna. I uvijek se čudim …/Upadica predsjednik: Kolega Herman molim vas. Dobivate, dobivate opomenu./… strankama koje vas stavljaju opetovano svojoj listi jer vi sabora na drugi način vidjeli nikada ne bi.
Ovo je vaša treća opomena, ne možete više sudjelovati u raspravi. Kolega Kolarek izvolite.
238. Poštovana kolegice Orešković ako ste vi hrvatska budućnost onda ću sutra otići i kupiti tri crna odijela i tri crne košulje. Hvala lijepa.
Kolega Kolarek dobivate opomenu, bila je replika. Kolega Bulj se sada javio. Izvolite.
…/Govornik se ne razumije./… usporedila je članak 238. gdje uspoređuje HOS sa zločincima, sa ustašama. Ja sam čovjek koji je bio cili rat u ratu '72. godište ja još nisam vidio ustaše u svom životu osim hrvatskih branitelja. …/Upadica predsjednik: Kolega Bulj./… Vama se od dimnjačara kolegice pričinja …
…/Upadica predsjednik: Ovo isto tako nije povreda Poslovnika nego replika./…
da je ustaša i vrlo bitno je napomenuti, vrlo bitno je napomenuti da …
…/Upadica predsjednik: Kolega Bulj molim vas./…
što se tiče memoranduma, samo u njegovoj spisatelja …
…/Upadica predsjednik: Dobivate treću opomenu i više ne možete sudjelovati u raspravi. Kolega Bulj molim vas./…
vi ga valjda veličate ali ga je hrvatska Vlada platila preko Milorada Pupovca da bude ta izložba. Hvala.
Povrijedili ste Poslovnik, treća je opomena. Ne možete više sudjelovati u raspravi.
Prelazimo dalje na iduće pitanje, zastupnica Ivana Marković postavlja ga ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite.
Član vaše Vlade kako je već rečeno podržao je objavu u kojoj je ogranak Domovinskog pokreta izražavao punu podršku napadačima na kulturnjake i naziva ih hrabrim mladim ljudima. Lajk je kasnije povukao što sve govori o tome koliko su čvrste njegove vrijednosti savjetnika ministra turizma ste se brzo riješili u maniri tzv. kontrole štete vjerojatno ste se rješavali onih koji su vam manje bitni. Ali mene ministre zanima kako vi kontrolirate pravu štetu. Sliku RH pred Europskom unijom, štetu kad crne kapuljače marširaju ulicama, kada se u saboru organiziraju okrugli kukasti stolovi, a vaši zastupnici iz redova HDZ-a na tome zahvaljuju. Vidimo da ste vi kao ljubitelj poezije na uho šaptali poeziju Lavrovu, u Berlinu kupovali knjige koje koncentracijske logore nazivaju piknik ljetovalištima pa kako onda opravdavate i sebe, a i premijera koji sjedi tu ispred vas kad u godini gdje Europa slavi 80 godina oslobođenja i borbe protiv fašizma, po našim ulicama, gradovima pa čak u parlamentu čujemo fašističke pozdrave i govor mržnje. Kako se ta slika vrijednost, ta slika i te vrijednosti uklapa u ono što kaže premijer da zastupa a i vi iako se meni čini ministre da vi bi radije zastupali neke druge vrijednosti.
Premijer je kazao da je njega sram i mene je bilo sram kad sam vidjela što se dešavali u Splitu i u Zagrebu, što se pokušalo napraviti u Rijeci, ali ja sam sigurna da vas nije sram, a u konačnici iako vas je imalo sram vjerujem da su sve to ovi euri od zbrinjavanja svinja zaraženih afričkom svinjskom kugom prekrili.
Imamo povredu Poslovnika.
Kolega Budalić, izvolite.
Tko se javio?
Kolega Kaniški, izvolite.
Članak 238., iznošenje neistina, pa mislim da zastupnici SDP-a prvo među sobom moraju raščistiti jer nisu dosljedni jer naime njihovi zastupnici u gradu Zagrebu podržavaju zabranu Thompsonovog koncerta, a u mom gradu Varaždinu SDP-ov gradonačelnik ne samo da je dao dvoranu nego je još dao i za drugi dan, pa mislim …
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
… da morate prvo među sobom raščistiti.
Kolega Kaniški bila je replika, a ne povreda Poslovnika dobivate opomenu, a sada će kolega, a sada će ministar Gordan Grlić Radman odgovoriti na zastupničko pitanje.
Izvolite.
Hvala lijepa.
Uvažena gospođo zastu… zastupnice ja sam u isto vrijeme zapravo i zadovoljan i nisam zadovoljan. Zadovoljan sam zapravo što mi komplimentirate činjenicom da sam ministar vanjskih poslova znači da je sve vanjskopolitički u redu pa nemate razloga pitati, a s druge strane evo smatrate da ja mogu ovaj pridonijeti nešto i unutarnjoj politici ali tu se varate. Ja mi je jako ovaj žao da me niste pitali doista ministre pa sad ste bili u Indoneziji 300 miliona ljudi šta misle ti ljudi o vama, bili ste u središnoj Aziji, bili ste u Iraku, vodili ste hrvatske gospodarstvenike, kako Hrvatska tamo stoji? Ja vam mogu reći na sve ovo jedan jedinstveni odgovor jer vi zapravo nastojite imputirati, politizirati što je vama čini mi se svojstveno jer vi ste, vi ste u isto vrijeme i gradonačelnica Supetra samo kad se otvori ovaj pogugla onda možete naći različite preglede jer vi idete tako prema meni pa tako ja moram vama isto odgovoriti. Ne mogu dopustiti vašu difamaciju jer spominjete svašta. Vi ste tu nabrojali i svinje itd., ja to sve skupa s ingena… indignacijom obijam, ali sam jako začuđen zapravo ovaj u koji prostor ulazite ovdje, ali budući da ste vi dugovječna gradonačelnica onda se sjećam i 2014. godine kada je čak i tadašnji premijer Milanović morao intervenirati jer ste bili jako raspoloženi pa ste tada i raznim bagerima, pištoljima itd. rastjerivali poduzetnike. U mandatu vaše vlade 2014. godine zaboravili ste tu štetu koju je Hrvatska pretrpila od SDP-a dok je Milanović premijer. Plaće i mirovine su porasle samo za 3%, a u mandatu našem za 80%. Samo par podataka.
Prosječna plaća za 24 je u našem 93, u mandatu SDP-a plaće u državno javnim službama su zaležene a ponegdje i smanjene a dok smo mi povećali osnovicu za 48 postova, posto, ali vi se, vi ste zapravo rekorder u povećanju nečega drugoga. Podigli ste poreze na maksimalnu vrijednost, porez na dohodak, porez na nekretnine, porez po krevetu, podigli ste komunalnu naknadu i naknadu za smeće, cjenik parkinga ste također povećali. Doveli ste odlagalište u Supetar i niste ga sanirali a dobili ste novce od vlade i sad to mora raditi županija. Niste bili u stanju otkupiti zemljište škole 12 godina i to županija mora raditi jer ste potrošili 2 miliona eura na predizborne skupove.
Županija nije je morala riješiti i proširenje ruke, luke a ne grad Supetar, evo sad je i premijer rekao za brzobrodsku liniju katamaransku liniju koju vam je osigurala županija odnosno Vlada a vi se hvalite tuđim, znači to su tuđi uspjesi a nisu vaši. Niste riješili teren za novi vrtić i proširenje kapaciteta. Ne radite na prostornom planu ništa već dvije godine. Niste iskoristili nažalost poticaje Vlade a tu vam je sve za priuštivo stanovanje gospođo Hajdaš Dončić, oprostite znam da vi vjerojatno imate ovaj neke druge aspiracije na nacionalnoj razini. Znači i niste iskoristili poticaje Vlade za izgradnju centra za starije, heliodrom za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu itd..
Ja kao veleposlanik sudjelujem i odazivam se pozivima udruga, čitam sve knjige koje su dostupne jer čitam možda vi ne čitate. Ja vam imam biblioteku kod kuće neću vam je pokazati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam, hvala vam lijepa kolega./…
… više od 3 tisuća naslova itd..
Hvala lijepa.
Izvolite očitovanje.
…/Upadica Gordan Grlić Radman: A šta ćeš čuj mislim./…
Zahvaljujem.
…/Upadica predsjednik: Vrijeme je može, jedna sekunda je samo, možete./…
Poštovani ministre zaista vam bolje ide recitiranje one Pačje škole kad ste nas nasmijavali na prošloj, prošloj točci pa ni ovo šta ste čitali što su vam napisali o meni, evo drago mi je da ste, da ste pokušali nešto kazati u par rečenica, toliko netočnih stvari da uopće nemam vremena se na to osvrtat.
Ono što ću reći kad ste se već uhvatili Supetra, jedini otočki grad koji bilježi porast broja zaposleni… stanovnika od 7 gradova i u Hrvatskoj grad po najvećem postotnom broju učenika i po broju djece. Toliko o uspjesima grada Supetra.
A što se tiče mog pitanja ja znam da nije jednostavno u današnjim vremenima predstavljati RH pred EU, inflacija, nikad veće cijene, sustav zdravstveni demoliran. Ja uopće ne znam na kojem vi jeziku i kako možete objasniti da vam je ministar zdravstva koji je opljačkao zdravstveni sustav danas kirurg u istoj bolnici koju je opljačkao? Kako objasnite da vam je ministrica europskih fondova u zatvoru ona koja je bila zadužena za potrošnju europskih projekata? Premijer kaže ona više nije članica HDZ-a i njemu je cijela situacija riješena. Premijer je nakon splitskog događaja kazao jednu stvar što ja podržavam, nema mjesta u Hrvatskoj za zakon ulice i ja vam tu premijeru u potpunosti dajem na pravo, ali ste to rekli puno kasno. Rekli ste kada su crne kapuljače zavladale ulicama, trebali ste reći kada se uoči koncerta ne na koncertu nego na ulicama slale poruke mržnje, dizala desnica, trebali ste to kazati kada se ovo ljeto zabranjivali festivali, kad su bile poruke književnika i pisaca i prijetnje na zidovima tada ste šutjeli, šutjeli ste radi klijentelizma .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... oportunizma i želje za dobivanjem glasa više .../Upadica predsjednik: Hvala, hvala kolegice Marković./... i zato imamo ovo što imamo ...
Idemo dalje, 16. pitanje zastupnik Ivo Zelić postavit će ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Mikuš Žigman, izvolite.
Hvala predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade RH, poštovane ministrice, ministri, kolegice, kolege zastupnici.
Osječko-baranjska županija iz koje ja dolazim jedan je od prvaka od povlačenja eu sredstava sa ulaganjima od gotovo milijardu i pol eura. U mojim Petrijevcima je zahvaljujući eu sredstvima izgrađena važna obilaznica, u Osijeku je napravljen Gospodarski centar za naše poduzetnike, u Našicama je obnovljen Dvorac Pejačević kao kulturno središte grada da ne nabrajam dalje, nema dijela Slavonije, Baranje, Srijema uostalom cijele Hrvatske gdje eu fondovi nisu promijenili stvar na bolje.
S druge strane u zadnje vrijeme ne može se čuti ništa drugo nego negativne dezinformacije kako nakon 2027.g. neće bit eu fondova, stvara se atmosfera upitne budućnosti bez eu fondova nakon 2027.g.. Međutim, predstavljen je prijedlog budućeg višegodišnjeg proračuna EU za novo razdoblje i možete li nam reći poštovana ministrice koliko će Hrvatska imati sredstava na raspolaganju, kako ćemo ih moć koristiti i kako bi javnosti poslali jasnu poruku koje pozitivne stvari nam nosi budućnost u europskim fondovima?
Ministrice izvolite odgovor.
Poštovani predsjedniče Sabora, zastupnice i zastupnici. Cijenjeni zastupniče Zelić hvala vam lijepo na pitanju. Kao što ste i sami rekli doista diljem cijele Hrvatske svi ovdje svjedočimo ustvari o projektima koji pozitivno mijenjaju općine, koji pozitivno mijenjaju gradove i naše županije. Osječko-baranjska županija iz koje dolazite svakako jest jedan dobar primjer pozitivnih primjera koji su u stvari rezultat ulaganja iz eu fondova, a gdje već sada možemo vidjeti da je u odnosu na 2016.g. 20% više poduzetnika, da je sto tisuća ljudi više zaposlenih i da imamo rast poslovne aktivnosti u niz sektora od poljoprivrede, trgovine, prerađivačke industrije i brojnih drugih segmenata.
I doista nema nikakve sumnje tome da su eu fondovi tome dali svoj doprinos i da će se uz osigurati odnosno nastaviti taj kontinuitet koji je započet. Ono što mislim da moramo govoriti i na što moramo podsjećati jest da je angažmanom ove vlade Hrvatska u potpunosti iskoristila prošlu financijsku omotnicu, da smo kao zemlja među vodećim zemljama u korištenju NPOO-a, a to ne govorimo samo mi to govore ustvari i revizori europskog suda, dakle to je i potvrđeno kroz njihova izvješća, a trenutno smo u suficitu odnosno u plusu kada govorimo o prihodima koji dolaze kroz projekte EU u odnosu na naše uplate u europski proračun i to gotovo 18 milijardi eura.
Kada govorimo o onome što slijedi odnosno o novom višegodišnjem financijskom okviru i budućem proračunu Europska komisija je dala prijedlog za Hrvatsku znači omotnicu za Hrvatsku na razini od 16,8 milijardi eura, tako da moram reći da informacije koje se plasiraju u javni prostor, a to je da Hrvatskoj ne bi bilo na raspolaganju nakon 2027. europskih sredstava u potpunosti ih treba otkloniti te su informacije u potpunosti netočne.
Hrvatska će moći koristiti prema sadašnjem prijedlogu sredstva u okviru da stupa, prvi stup se prema prijedlogu provodi kroz nacionalni i regionalni partnerski sporazum koji ćemo sastavljati zajedno u konzultaciji i u komunikaciji i suradnji sa našim županijama i općinama i mislim da upravo ono što smo radili do sada, a to je jačanje upravo pozicije teritorijalnih razvoja, snažne kohezijske politike i pune uključenosti naših županija, gradova i općina jest nešto što ćemo nastaviti i u buduće kroz naredni financijski okvir.
Podsjetit ću da imamo integrirani teritorijalni program, da smo 150 milijuna eura stavili na raspolaganje našim otocima, da 800 milijuna eura je osigurano za gardove kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja i više od 500 milijuna za inovativne projekte u procesu industrijske tranzicije naših slabije razvijenih regija.
Uz prvi stup će naši poduzetnici upravo oni koji sudjeluju u programu odnosno u procesu industrijske tranzicije u slabije razvijenim područjima imati pristup i Fondu za konkurentnost u okviru kojeg će je na raspolaganju na razini EU 230 milijardi eura i kroz njega će se ustvari otvoriti prilika hrvatskim poduzećima za razvoj odnosno za projekte kroz koje će razvijati nove konkurentne proizvode i usluge i sa njima moći nastupati na zajedničkom europskom tržištu.
Dakle, ono što bih zaključno htjela reći je da nikako ne možemo .../Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./... govoriti.
Već je puno prošlo tako da idemo na očitovanje zastupnika, izvolite.
Hvala poštovana ministrice na ovom odgovoru s kojim sa zaista zadovoljan, vjerujem i svi načelnici, gradonačelnici, župani, a pogotovo naši građani koji imaju priliku vidjet da se ne moraju bojat da više nema EU fondova već da se oni nastavljaju, što znači mnogi su vidjeli, oni koji žele da vide šta se dobrog napravilo ali nažalost ima i onih koji to ne žele vidjet. Međutim ono što je posebno meni drago, a to da ćemo nastavit sa razvojem i gospodarskih zona i sa razvojem komunalne, društvene infrastrukture, socijalnih programa, da ćemo i mi u malim sredinama moć koristit sredstva i za dogradnju ili izgradnju novih vrtića, škola, dvorana, domova kulture i svih programa koji dolikuju jednom kvalitetnom životu jednog čovjeka i u manjim sredinama. Hvala.
Sada će kao 17. zastupnik Ivan Budalić postaviti pitanje ministru turizma i sporta Tončiju Glavini. Izvolite.
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Ulaganja u sport u mandatu ove Vlade su narasla 6 puta, a sportski sektor nedavno je s odobravanjem dočekao izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit koje bi dodatno mogle potaknuti ulaganja u sport. Znamo da su klubovi temelj svakog sportskog sustava bez kojih nema ni budućih uspjeha. Čini li Vlada konkretne korake kako bi se moglo upravo toj klupskoj razini sporta i osiguralo stabilnije financiranje klubova diljem Hrvatske. Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici. Poštovani zastupniče Budalić zahvaljujem vam na pitanju. Vlada je u ovom mandatu prepoznala dva ključna izazova gdje radimo velike iskorake i u suradnji sa cijelom sportskom zajednicom naravno prepoznali smo da jezgru sporta u onom najosnovnijem smislu predstavljaju izazovi koji su vezani za infrastrukturu i koji su vezani za same klubove. Upravo zahvaljujući jednom velikom promjeni u tom pitanju postižemo značajne rezultate s kojima itekako možemo biti sretni i ponosni. Neću sada govoriti o ulaganjima u infrastrukturu o kojima sam već više puta govorio ovdje u hrvatskom domu vezano i za infrastrukturu diljem Hrvatske i za velike kapitalne projekte kao što su nacionalni kamp, kao što su stadioni ali evo odgovorit ću vam ukratko po pitanju ovoga što radimo i, i programima i dodatnim financiranjima kojima radimo za klubove zato što vjerujemo da ćemo na taj način najkonkretnije i najdirektnije osjetiti pozitivne posljedice i biti u prilici da stvaramo što bolje sportaše i naravno stvaramo uvjete u kojima će što veći broj djece sudjelovati u sportskim aktivnostima pa bilo da će oni sutra biti ili profesionalci ili da će se samo sportom bavit amaterski. Mi smo početkom u prvom dijelu ove godine donijeli jednu veliku novinu i donijeli smo jedan posebni program financiranja klubova u loptaškim sportovima kao jedan novi pilot projekt, izdvojen projekt koji do sada nije postojao u iznosu od 7 milijuna eura i sa tim projektom nam je cilj da povećamo ulaganja u same klubove kroz rad, plaćanje trenera, opreme, svih onih logističkih operativnih troškova koji klubovi imaju osim ovih profesionalnih sportaša i planiramo u slijedećoj godini kao što sam već ranije i najavio taj program proširiti i na sve individualne sportove. To je jedna najkonkretnija financijska injekcija koja Vlada radi, a na tragu naših šesterostruko uvećanih ulaganja u sport o kojima sam vam već pričao i prije. E sada dolazi ovaj jedan još važan i veliki iskorak, a to je izmjena Zakona o porezu na dobit po pitanju, po pitanju financiranja sporta i mi smo tu u jednoj međuresornoj suradnji napravili jedan velik iskorak, odgovorili na izazov koja je sportska zajednica tražila od nas do sada već dugi niz godina dakle u kojem smo stvorili preduvjete da ulaganja u sponzorstva sa pravnim osobama u sustavu sporta će biti porezno priznati trošak odnosno olakšica, dodatna olakšica i evo iskoristit ću priliku da zahvalim predsjedniku Vlade, isto tako i potpredsjedniku Vlade ministru financija jer smo zajedno našli taj jedan način kako to možemo odraditi i jedan velik iskorak u sustavu sporta jer sada sa ovim izmjenama ćemo bit jedna od rijetkih zemalja na razini Europe koja radi ovakav program, posebno sa tako velikim, takvom jednom značajnom velikom olakšicom. Ali govoreći i vezajući se za taj zakon o izmjenama porezu na dobit, isto tako u slijedećoj godini planiramo pokrenuti još jedan dodatni program, a vezan je za donacije isto tako pravnim osobama u sustavu sporta gdje ćemo se naravno isto tako u značajnom dijelu fokusirat na klubove u kojem do sada tvrtke koje su željele dati donaciju općenito, a sportskim klubovima između ostaloga su mogli izdvojiti do 2% svojih bruto prihoda. Sada će za određene programe u sportu ako mi propišemo našom odlukom ta izdvajanja moći ići do 10% njihovog bruto prihoda i vjerujemo i na taj način ćemo stvoriti jedne kompletno nove preduvjete za ulaganje u sport i to konkretno direktno iz realnog sektora i osim ovog našeg značajnog povećanja kojeg provodimo, koji su ulaganja ponovit ću još jedan put, bez presedana, sada smo stvorili sve preduvjete da značajno u godinama koje su pred nama povećamo ulaganja cijelog gospodarskog sektora. Mislim da smo jako sretni i zadovoljni kod toga. Hvala lijepo.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Zahvaljujem gospodine ministre. Činjenica da razvoj sporta u lokalnim sredinama nije moguće samo iz lokalnih proračuna. Sportske aktivnosti i održavanje sportskih objekata je prevelik izazov i teret na lokalne proračune, a sam razvoj sporta ne samo što je zdravo za našu djecu nego utječe na ukupnu demografsku sliku. Želim iskoristiti ovaj trenutak, zahvaliti na ovim svim stvarima koje ste nas upoznali i evo i dat vam podstreha da i dalje radite i ulažete u sport, u sportske građevine kako bismo ne samo imali kvalitetan sport nego imali bismo i puno veće rezultate koje bi, koji bi bili na našim lokalnim razinama vidljivi kroz veće evo, uključivost djece na njihovo zdravlje i naravno njihov ostanak na svim tim područjima. Hvala lijepa.
Prelazimo na 18. pitanje. Zastupnik Nino Raspudić postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Poštovani predsjedniče Vlade.
Osvrčući se na ove događaje koji su potpuno okupirali javni medijski prostor i na žalost svi izvještaji medija sa ovog današnjeg aktualnog sata ticat će se toga i do javnost će od cijelog današnjeg rada doći samo to.
Primjećuje se kako iz redova vladajuće stranke i vladajuće većine vrlo često se ponavljala teza kako je cilj svega toga što se događalo u ovom čudnom slijedu bio destabilizirati vašu Vladu, a time destabilizirati i Hrvatsku. Logično se onda nameće i pitanje jeste li ili ako niste hoćete li zatražiti izvješće SOA-e oko toga je li bilo utjecaja i upliva stranih službi na ove događaje o kojima toliko silno raspravljamo.
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa pošto vani zastupniče Raspudić.
Koliko je meni poznato bilo koji segment državnih tijela nema nikakva pouzdana saznanja da je bilo nekih vanjskih aktera koji su utjecali na zbivanja u Hrvatskoj proteklih dana. Što se tiče pokušaja destabilizacije o kojima govorite neće se Vlada destabilizirati, neće se parlamentarna većina destabilizirati. Riječ je jednostavno o političkom naporu dijela aktera koji su u oporbi, koji su ili stranke ili su neke druge interesne skupine koje su zainteresirane da dođe do veće ideološke polarizacije u Hrvatskoj.
Vi ste pratili medije pretpostavljam zadnjih tri, četiri mjeseca, toliko napisa o povijesnom revizionizmu i promociji ustaštva i lijepljenja etiketa da smo baš ti koji se snažno zagovaraju za rehabilitaciju NDH i promociju ustaškog pokreta. Recimo ja na ovim, ja bih rekao besramnim uradcima PR timova SDP-a gdje je moja glava na kukastom križu, ne jedna nego 4, četiri. To je tzv. napor za dijalog i napor za smirivanje tenzija. Dakle, nakon što 10 godina vodimo Vladu, smjer Hrvatske, sve što radimo završili smo na tome da nam glavna oporbena stranka nabije glave 4 na kukasti križ i histerizira se u medijima non stop evo Možemo! za razliku od Bosilja zabranjuje. Bosilj pušta dva koncerta. Dobro vam je rekao kolega Kaniški. Dakle, jedan potpuni kaos.
Ja sam mislio da će mu Marković nešto odgovoriti koji je zamjenik gradonačelnika, ali je odšutio to. Onda imate napore evo poput zastupnice Marković koja više ne zna što bi. Sve je pokupila, zna kad se ne bi li to sve smiksala u pitanje ministru Grliću Radmanu kad je dobila argumentiran odgovor unutarnje političkog karaktera. Nije ostalo ništa nego da se malo nasmije eto na sva njena postignuća.
Što se tiče destabilizacije nje nema, parlamentarna većina je stabilna. Mi smo ti koji smirujemo tenzije, institucije države djelovale i policija i Državno odvjetništvo. Da li ima tih skupina koje su spremne obući fantomke i zastrašivat ljude ima, na žalost ih ima. Ali nit smo ih mi proizveli, niti ih kontroliramo. Da li ih sprječavamo? Da. Zašto se u Preradovićevoj nije dogodilo ništa. Što mislite? Kako nije bilo incidenta? Kako nije došlo do sukoba? Kako nisu ušli unutra? Nisu čak ni na vrata došli. Zašto? Pa zato što smo se dogovorili. Kad smo vidjeli ovaj sramotan incident u Splitu sve aktivnosti Srpskog narodnog vijeća, Društva Prosvjeta i ostale su pokrivene unaprijed hrvatskim policajcima.
I ako su pokrivene unaprijed nitko od tih u fantomkama neće biti još toliko hrabar pa da radi incident, nego će tamo nešto malo nastojati izdeklamirati, onda će se maknuti i otići na prvi korak hrvatskih policajaca koji čuvaju hrvatski ustavni poredak. E to znači da mi djelujemo. Vi nas pozivate da djelujemo, a mi djelujemo. Država djeluje. Ja sam rekao puno puta ono što smo mi naučili ovdje za razliku od komentara ljevice mi nismo tu pokazali kako je rekao gospodin Kralj za kojeg nisam nikad čuo do sada slabost. Mi smo gospodine Kralj pokazali snagu države. Kao što ste u krizi imali račune za plin i struju iste kao i prije krize, kao što ste plaćali jeftinije naftne derivate tako je hrvatska policija stala da zaštiti potencijalne nerede i izgrede ako srpska manjina organizira neki kulturni događaj. I tako će biti. I to vam je snaga države koja je riješila sve svoje nacionalne zadaće.
Hvala vam.
Povreda Poslovnika kolegica Benčić, izvolite.
Imate dvije samo da znate.
Povreda članka 238. Nitko ne brani koncerte niti pojedine izvođače. Ono što je Zagreb zabranio je promocija ustaških fašističkih i nacističkih simbola i nevjerojatno je da vi …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Benčić dobivate treću opomenu, jer ovo nije bila povreda Poslovnika nego replika i molim vas da sjednete./…
… kao predsjednik Vlade jedne europske države umjesto da podržite takvu zabranu vi idete kontra takve zabrane, a inače isti taj pjevač tada je već izbacio poglavnika iz te iste pjesme …
…/Upadica predsjednik: Dobit ćete još jednu opomenu i morat ću vas isključiti iz rasprave./…
... mogao je izbaciti i ZDS.
Kolegice Benčić molim vas da se korektno ponašate i ne ignorirate upozorenje. Ovo vam je treća opomena, ne možete sudjelovati više u raspravi.
Kolega Deur izvolite povreda Poslovnika.
238. poštovani predsjedniče.
Kolegice Benčić vama jedino Crvena zvezda i jugoslavenska zastava ne smeta, to je jedna stvar. A druga stvar još malo kako idete u vašoj frustraciji ćete prijeći gospođu Orešković.
Kolega Deur, isto tako bila je replika. Dobivate opomenu.
Kolega Šimrak, izvolite.
Povrijeđen je članak 238. Kolegice Benčić vi da ste imali ikakvu namjeru završiti ovu ideološku priču jednako bi osudili kao i priču o ustaštvu, osudili bi priču o komunizmu. Znači sve totalitarističke režime bi jednako osudili. Vama ta podjela odgovara samo na taj način skrećete pozornost za svoju nesposobnost.
Kolega Šimrak ovo je replika, a ne povreda Poslovnika, pa dobivate i vi opomenu.
Sada imamo očitovanje kolege Raspudića, izvolite.
Ja sam zadovoljan jer sam dobio odgovor. Dakle, odgovorili ste mi da vi smatrate da nema potrebe da SOA radi neku posebnu analizu izvješća i da smatrate da nema vanjskog nekakvog utjecaja na ova događanja ako sam vas dobro razumio, nego da su ovo pokušaji unutar naše države i unutar našeg sistema, aktera koji su tu, oporba traži svoju priliku da destabilizira Vladu ali da nema vanjskog utjecaja. Dakle, jesam li dobro razumio da smatrate da nema izvana, izvan našeg sistema nekog utjecaja? U redu, to ćemo, to ćemo još i u buduće vidjeti.
Ja bi se samo kratko osvrnuo na ovu situaciju u Zagrebu gdje imamo jednu potpuno perverznu situaciju gdje se sad na razini lokane uprave spuštaju ideološke nekakve odluke i obrana Ustava. Meni su napola u šali došli glasovi iz Gradske četvrti Dubrava da li da sada u gradskoj četvrti se sada pokrene jedna parodija u Dubravi da je u Dubravi dozvoljena Bojna Čavoglave u integralnom obliku, a što će onda biti u mom Mjesnom odboru Stara Trešnjevka gdje je dominantan Možemo!? Hoće li proglasit Internationalu za službenu himnu kvarta? Jel vidite u kojoj situaciji se nalazimo. Ili što ako bude neki šou koji iznajmljuje gradski prostor Zvijezde pjevaju ili Super talenti prijavi se Peđa Grbin. Hoće li se zabraniti jer ima snimka da je on ono pjevao što je pjevao, a da ne kažem Ivica Puljak ako se odluči posvetiti glazbenoj karijeri i da pjeva klapske pjesme ali ono je pjevao, a možda ovo opet zapjeva.
Dakle, nalazimo se u vrlo čudnoj i bolesnoj situaciji i pozivam nas sve skupa da počnemo postupati kao ozbiljni i odgovorni akteri.
Zahvaljujem.
Idemo na 19 pitanje, zastupnik i potpredsjednik Ivan Penava postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani predsjedniče Vlade RH s ministrima, pitanje je upućeno potpredsjedniku Vlade kako ste i rekli ministru Olegu Butoviću ne tiče se laikova i stjecanja jeftinih političkih bodova nego jednog životnog problema koji tišti zapravo građane grada Vukovara i koji upućuju pitanja na temu koju ću postaviti, a riječ je o jednom ključnom infrastrukturnom problemu grada Vukovara, a na tragu je i ovih dobrih vijesti koje dobivamo putem medija o rekordnoj prodaji automobila i povećanju ukupnog broja automobila na hrvatskim cestama što potencira naravno i izgrađenost prometne infrastrukture na području cijele RH, ali u ovom slučaju grada Vukovara kojem kritično nedostaje obilaznica. Nešto što smo zajedno prepoznali prije 2 godine kada ste počeli i pokrenuli izgradnju prve faze na zapadnom dijelu te obilaznice koja je evo sad i pri svom kraju.
Građani postavljaju pitanje hoće li se taj projekt nastaviti, dakle dobiti onu ključnu fazu dionice obilaska središta grada Vukovara, četvrti Sajmište i Mitnica jer život i frekvencija prometa u samom gradu su na takvoj razini da postaju nepodnošljivi?
A jednako tako iskoristit ću trenutak i postavit pitanje vezano za Sotin kao prigradsko naselje na istočnoj strani grada Vukovara kojem kronično nedostaje dobra povezanost poglavito za bicikliste i pješake ali i općenito kroz kvalitetnu cestovnu infrastrukturu. Podsjetit i pohvaliti da ste pokrenili da je u tijeku izgrada, izgradnja državne ceste kroz samo naselje Sotin i evo molio bi vas da građane grada Vukovara da im ako je moguće date podršku u ovom smislu.
Hvala.
Odgovor poštovanog potpredsjednika i ministra Butkovića.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.
Poštovani zastupnice, zastupniče zahvaljujem na vašem pitanju. Prije svega evo jučer smo otvorili radove na jednom od najvećih cestovnih infrastrukturnih projekata u Požeško-slavonskoj županiji. To je izgradnja brze ceste koja spaja Požegu s autocestom. To je nakon Pelješkog mosta jedan od najvećih i financijski cestovni projekt u Hrvatskoj tako da evo nastojimo u toj pro… izgradnji prometne infrastrukture poglavito cestovne koja je uglavnom autocestovna izgrađena u Hrvatskoj koncentrirati se ne izgradnju brzih cesta, obilaznica gradova i u tom smislu investicijski ciklus se nastavlja i u slijedećoj i narednim godinama koje nam slijede.
Kad gledamo grad Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju u prometnom smislu jedan od najvažnijih prometnih projekata je, tu se slažem s vama, je izgradnja obilaznice grada Vukovara čija je izgradnja krenula prošle godine. Ukupna vrijednost cijele oba… obilaznice tih 19 kilometara je otprilike oko 80 milijuna eura, a ono što u ovom trenutku radimo je prva dionica od čvora Bršadin sjever do čvorišta Lužac, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura i radovi su krenuli prošle godine. Oni idu dobro i Hrvatske ceste će u sljedećoj 2026. godini krenuti sa drugom fazom a to je nastavak od čvorišta Lužac prema čvorištu Vukovar jug tako da Hrvatske ceste slijedom i financijske konstrukcije ali i spremnosti tog projekta nastavljaju svoje aktivnosti.
Što se tiče Sotina, dobro ste rekli tamo je krenula rekonstrukcija državne ceste kroz samo naselje Sotin, ukupne vrijednosti oko 4,5 milijuna eura. Radovi su krenuli ove godine i Hrvatske ceste će paralelno s time raspisati javni natječaj za izgradnju biciklističke staze kroz sam, kroz samo naselje Sotin, ali paralelno s time ide se u obnovu cijele državne ceste od Vukovara prema Sotinu. Procjena je negdje oko 5 miliona eura i to ćemo ići u 2026. godini što uključuje i kompletno izgradnju biciklističke staze od, u čitavoj dionici te državne ceste.
Evo, sukladno tome vjerujem da sam i vama i ovaj svim građanima grada Vukovara rekao dobru vijest.
Hvala vam lijepo.
Poštovani potpredsjednik i zastupnik Penava.
Poštovani potpredsjedniče Vlade gospodine Butković hvala vam na izuzetno dobrim vijestima. Evo siguran sam da su građani grada Vukovara izuzetno zadovoljni s ovim što ste iznijeli, a jednako tako i cjelokupnoj Vladi na onome što čini u smislu dovlačenja i otvaranja novih projekata i realizacije postojećih poglavito iz aspekta doista nužnih preduvjeta za kvalitetan život, a ovdje doista je riječ o prioritetnim projektima. Moram reći, iskazati svoje žaljenje što su najmlađi stanovnici grada Vukovara ostali bez besplatnih vrtića što je umirovljenicima s područja grada Vukovara poskupio javni prijevoz za 100%, što je roditeljima djece predškolskog uzrasta onda i podignuta cijena tog istog vrtića ali tim više je potencirana uloga Vlade RH da nastavi s kvalitetnim projektima, da nastavi podupirat grad Vukovar ali i sve druge gradove na području RH jer pomoći moramo ne samo tijekom mjeseca studenog nego upravo ovako tijekom godina i stoga hvala vam na doprinosu i ovim doista malo možda uranjeno ali lijepim blagdanskim vijestima.
Hvala vam lijepa.
Sada će poštovani zastupnik Predrag Mišić postaviti pitanje ministru demografije i useljeništva Ivanu Šipiću, izvolite.
Hvala predsjedavajući.
Predsjedniče Vlade s ministrima, kao što ste rekli pitanje ću uputiti ministru Šipiću.
Nedavno je otvoren još jedan nat… program za nacionalne zajmove za investicije i za obrtna sredstva kao i program demografske revitalizacije kroz subvencije dijela glavnice. Radi se o značajnom instrumentu gdje će se na glavnicu biti povrat sredstava do 50% odnosno do 75 tisuća.
Budući da dolazim iz sredine gdje je demografska i depopula… demografska obnova jako vidljiva ali depopulizacija tog dijela je izraženija možda nego u drugim dijelovima i svakako će ove mjere pridonijeti povratku i opstanku ljudi na tim područjima.
Zanima me kako ćete osigurati da ta sredstva dođu do tih malih poduzetnika i koji u principu najviše i pridonose opstanku i življenju na tim područjima?
Hvala lijepo.
Odgovor poštovanog ministra Šipića.
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Poštovani zastupniče Mišić dobro ste rekli, Vlada je još u kolovozu mjesecu ove godine donijela program zajma preko HAMAG-BICRO-a znači da se izravno ide na u potpomognuta područja znači, znači one skupine od prve do četvrte najnerazvijenijih a takvih je više stotina, gotovo tri stotine općina i gradova ulaze u tu skupinu. I baš zbog te osjetljivosti nerazvijenosti tih područja kako ste sami rekli svjesna Vlada da je depopulirano područje najviše ugroženo. Znači naša sela, naši gradovi i općine koji, iz kojih se mnogi su otišli trbuhom za kruhom što se reče na dalje, međutim događa se i ono da se ljudi žele vratiti.
Mi smo prepoznali teren jer u ovu godinu i nešto dana otkako je ove Vlade ja sam kao resorni ministar bio u više od pola županije a već više od 150 gradova i općina osobno sam posjetio i svugdje dobar dio tih upravo ugroženih područja koji vape za pomoći, vape za poticajem, potporama i onda je Vlada odlučila preko ovog ministarstva da još više da zamah uz druge mjere, sve mjere i potpore koje idu iz drugih resora da se i mi priključimo i da kreditnim zajmovima olakšamo. Na koji način? Znači da imamo u tri kategorije. Preseljenje iz većih sredina u manje i otvaranje obrta, gospodarstava, OPG-ova na svim područjima djelovanja, a prioritet svih prioreta kao, prioriteta kao druga grana je ostanak mladih ljudi, ostanak obitelji. Znači to je druga kategorija, a treća kategorija naravno da ministarstvo kao priča i o useljeništvu i povratnicima iz vani gdje se događaju dolasci, povratci, gdje se trend zaustavlja odlazaka, a povećava trend dolazaka. Mi smo išli i prema toj kategoriji naših povratnika koji mogu iskoristiti tu mjeru koja ide do 150 tisuća eura zajma a evo npr. samo u prvoj skupni koja je najugroženija može se ostvariti pogodnost potpora izravna zajma do 75 tisuća eura i na takav način izravno mogu naši, naši mladi ljudi, mlade obitelji koji žele ostati, koji žele se preseliti iz razvijenih krajeva u ova područja, potpomognuta područja i oni koji iz vani se vraćaju mogu otvoriti firme, obrte, OPG-ove, mogu razvijati gospodarstvo. Oni koji ostaju mogu osnažiti ono što možda prijeti da se ugasi. Oni koji se sele da još jače i još sa više pou… samopouzdanja ali i potpore mogu ostvariti ovu, ovu našu, našu mjeru, a posebno bi nam bilo drago da se nastavi i trend povratka jer naša prva zadaća je zaustavljanje nego… negativnih trendova i to je ono što, što i ovo ministarstvo želi dati obol kroz ovu mjeru jer koliko su razvijeni ove male tzv. male sredine toliko će biti jaka, snažna pa i reći ću slobodno i štoviše domoljubna Hrvatska o kojoj sanjaju naše generacije a posebno oni koji su dali svoje živote. Evo ovih dana se sjećamo našeg grada heroja Vukovara, naše Škabrnje i naših branitelja. Evo, u tom smislu želimo oživiti i naše krajeve.
Sada će poštovani zastupnik Ivan Radić postavit pitanje pot… a oprostite odgovor, odgovor, odgovor kolege Mišića.
Hvala predsjedavajući.
Mislim da su to uprave, upravo mjere odnosno sve mjere koje je donijelo Ministarstvo demografije s ovom Vladom ustvari pokazatelj smjera u kojem trebamo ići i nadam se da će jednostavno tim malim, malim pod navodnicima obrtnicima jednostavno ta sredstva pomoći da se odluče i da ostanu živjeti u sredinama koje i naravno da se vrate u sredine iz koje su otišli. Zato ćemo ovaj prijedlog i podržavati.
Hvala lijepo.
Poštovani zastupnik Ivan Radić postavit će pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.
Zahvaljujem potpredsjedniče HS.
Poštovani predsjedniče Vlade s ministrima.
Kao što ste rekli moje pitanje ide potpredsjedniku Vlade g. Bačiću.
Poštovani ministre, ove godine je donesen, donesen Nacionalni plan stambene politike, svi smo svjesni, a možemo reći i globalnog problema sve težeg rješavanja stambenog pitanja, posebno za mlade obitelji, pa ono što me zanima, u kojoj fazi je provedba, te imate li konkretne podatke o poduzetom i o učincima mjera? Ovo je svakako i središnje pitanje demografske revitalizacije, hvala vam.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem g. predsjedniče HS.
Poštovani zastupniče Radić i gradonačelniče Osijeka, ovaj …/Govornik se ne razumije./… gradonačelniku Osijeka sam izrekao iz činjenice da smo jutros prije aktualnog prijepodneva potpisali ugovor o izgradnji 206 stanova iz programa poticajne stanogradnje u gradu Osijeku i da je to jedna od najvećih investicija u osječku stanogradnju u proteklih četiri 10-ljeća.
Ja vam se zahvaljujem kao gradonačelniku na činjenici da ste osigurali iz proračuna grada Osijeka 3 i pol milijuna eura, kako bismo mogli potpisati ugovor sa izvođačem, a time onda utvrditi i postići priuštivu cijenu stana za buduće vlasnike tih istih stanova u Osijeku.
Moram reć da smo nas dvojica u proteklih nekoliko mjeseci održali nekoliko sastanaka kojima smo rješavali probleme grada Osijeka i omogućili projekte koji će doprinijet razvoju Osijeka i poduzetničke zone Nemetin i za potrebe preseljenja Komunalnog poduzeća Unikom, pa onda i za rješavanje nekretnina u Tvrđi i na taj način ste pokazali da doista itekako kao gradonačelnik potičete i doprinosite razvoju Osijeka i Osijek danas, 5.g. nakon što ste preuzeli dužnost, nije isti grad. Pa da me i kritizirate kada govorite o Nacionalnom planu stambene politike, ja bi tu kritiku shvatio ozbiljno za razliku od gđe. Benčić koja je jutros predsjedniku Vlade na pitanje o, i ocjeni o kvaliteti Zakona o prostornom uređenju kao dokaz loš… kolko je taj zakon loš prikazala hotel u Postirama na Braču koji je otvoren 2022.g., usput trebam reć na temelju zakona koji je donesen 2013.g., koji je zakon donijela Vlada SDP-a. Pa mi je malo čudno evo da je za tako po njenom mišljenju loš hotel, kriv zakon koji još nije ni donesen, ni usvojen u HS i ta inovativnosti i maštovitost u povezivanju budućeg zakona sa nečim što je izgrađeno na temelju starog zakona doista je fascinantno i ne treba imati dosta, dosta talenta za tako nešto.
Kad govorimo o Nacionalnom planu stambene politike onda, vi ste s pravom rekli da je on donesen ove godine, krajem ožujka i temeljem tog Nacionalnog plana stambene politike već provodimo niz mjera. U međuvremenu smo donijeli Zakon o upravljanju državnim višestambenim zgradama gdje smo ograničili pristup kratkoročnom najmu i prema našim podacima već u ovoj godini je značajan broj stambenih jedinica koje su predstavljale i bile u kratkoročnom najmu, prešle u dugoročni najam, što je bio cilj naše, našeg Nacionalnog plana stambene politike. Donijeli smo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji koji nam je zakon omogućio da mi jutros ugovor za Osijek možemo potpisati i on je potpisan. Tim je zakonom omogućen povrat 50% plaćenog PDV-a za kupnju prve nekretnine i cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina prilikom kupnje prve nekretnine za naše mlade sugrađane i već je 2000 naših mladih sugrađana obuhvaćeno tim povratom i vraćena su im sredstva temeljem kojih mogu opremiti stan kojega su netom kupili i na kojim je ugovor vraćen PDV.
Pred nama je ovaj mjesec još donošenje Zakona o ugradnji dizala u višestambene zgrade, uređenju pročelja višestambenih zgrada, pred nama je donošenje Zakona o priuštivom najmu kao krovnog zakona i Zakona o najmu. Sve to proizlazi iz Zakona o priuštivom stanovanju odnosno Nacionalnog plana stambene politike kako bismo, ono što ste vi rekli, mogli našim mladim sugrađanima omogućiti priuštivo stanovanje i uvjeren sam kada donesemo kompletnu regulativu koja je u ovom trenutku na rukama Vladu, a među njima je i Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti, da ćemo te naše ciljeve iz Nacionalnog plana…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…u potpunosti dosegnuti, hvala.
Hvala vam potpredsjedniče Vlade.
Hvala i kolega na upozorenju.
Izvolite očitovanje.
…/Govornik naknadno uključen./…mislim da je suradnja rada Vlade i ministarstva izuzetno bitna i kada su teme priuštivog stanovanja jer na taj način izravno doprinosimo stvaranju dostupnijeg, kvalitetnijeg i dugoročnijeg modela priuštivog stanovanja za sve i različite skupine društva, a posebice za mlade i one sa nižim primanjima.
Također izražavam zadovoljstvo sa ovim što ste i sami rekli, a što smo ujutro potpisali, a to je izgradnja 206 stanova u Osijeku u vrijednosti 28 milijuna eura, što će biti najveće ulaganje u poticajnu društvenu stanogradnju u gradu Osijeku u proteklih 40.g., za što je grad Osijek osigurao 3 i po milijuna eura i siguran sam da će tamo svoj dom pronaći obitelji koje će također i osigurati tamo svoju budućnost.
I ja bih se vama htio zahvaliti na podršci i suradnji na brojnim projektima u gradu Osijeku koje čekamo 30.g., a to je od darovanja zemljišta u Nemetinu, od preseljenja komunalnog poduzeća koje građani Osijeka čekaju da se preseli iz centra grada i evo do danas do početka izgradnje novih 206 stanova, čija će rok izgradnje biti 540 dana, hvala.
Prelazimo sada na pitanje broj 22, zastupnica Draženka Polović postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marinu Piletiću, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovani ministre Piletiću, na temelju dostupnih podataka vidimo da među hrvatskim braniteljima postoje dvije izrazita različite skupine umirovljenika. Naime, oni koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i ostvarili mirovinu prema općim propisima imaju u prosjeku preko 50% duži radni staž ali više od 50% nižu mirovinu od onih koji su mirovinu ostvarili izravno prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. Drugim riječima prosječna mirovina braniteljska mirovina je oko tisuću preko 1.300 eura, a prosječni staž je preko 18 godina. U isto vrijeme prosječna mirovina prema općim propisima je preko 600 eura, a prosječni staž oko 31 godine.
Još je veći apsurd da najugroženiji među braniteljima korisnici naknade za nezaposlene hrvatske branitelje imaju u pravilu manju naknadu od zajamčene minimalne naknade jer za razliku od ostalih socijalno ugroženih građana nemaju pravo ni na naknadu za troškove stanovanja iako se radi o ljudima gotovo bez ikakvih primanja.
Moje pitanje glasi, prvo planira li Vlada u suradnji s Ministarstvom branitelja ispraviti ovu očitu nepravdu prema braniteljima koji su nakon rata nastavili raditi a danas primaju znatno niže mirovine od onih koji su u mirovinu otišli po posebnim propisima? I drugo zašto najugroženiji među braniteljima de facto bez ikakvih primanja nemaju pravo na troškove stanovanja kao korisnici zajamčene minimalne naknade?
Zahvaljujem.
Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo.
Uvažena zastupnice Polović, dakle što se tiče mirovinskog sustava mogli smo i danas čuti niz informacija što je činila ova Vlada po pitanju mirovina. Dakle, 92% u mandatu dosadašnjih Vlada je povećana sveukupna prosječna mirovina. U taj prosjek ulaze i braniteljske mirovine. Kada govorio o umirovljenju prema posebnom zakonu koji je reguliralo dakle Ministarstvo hrvatskih branitelja ono što je ključna odlika hrvatskog mirovinskog sustava je dakle povoljnije pravo. Ako imate pravo birati mirovinu hrvatski mirovinski sustav uvijek vas upućuje na povoljnije pravo odnosno povoljnije pravo izbora mirovine.
Kada govorimo o sveukupnoj prosječnoj mirovini ponovit ću još jedanput jer neprestano se vraćamo na iznos koji je niži. Sveukupna prosječna mirovina danas u Hrvatskoj iznosi 691 euro. Sa novim pravom koji će biti isplaćivano svim hrvatskim umirovljenicima pa tako i hrvatskim braniteljima koji su korisnici mirovine neovisno o kojem zakonu njima će se također dakle isplaćivati godišnji dodatak na mirovinu ovisno o tome koliko imaju godina mirovinskog staža. Za one koje nije utvrđen koliko godina mirovinskog staža imaju i tu smo donijeli odredbu da godišnji dodatak dobiju u visini 15 godina mirovinskog staža, a ovisno o tome po kojem zakonu su umirovljeni mirovinski staž najčešće je veći od onog koji su dakle zaista bili na tržištu rada.
Prema tome i godišnji dodatak i sveukupna mirovina i izmjena zakona koji ste vi ove godine izmijenili u Hrvatskom saboru regulira i povećanje invalidskih mirovina kojim su također dakle obuhvaćeni i hrvatski branitelji, hrvatski ratni vojni invalidi koja će također biti uvećana za dodatnih 10% u odnosu na prosjek.
Sve to u kumulativu vam govorim da mi želimo trajno unaprjeđivati mirovinska prava. Zbog toga vidjet ćete kad ministar financija dođe sa proračunom koliko je predviđeno dakle povećanje samo stavke izdvajanja za ukupne mirovine u Hrvatskoj. Dakle, mi više ne govorimo o stotinama milijuna kuna, nego o stotinama milijuna eura iz godine u godinu i zato možemo govoriti o ovim postocima, a što se tiče dakle svih socijalnih naknada ja mislim da tu itekako možemo elaborirati i po pitanju invalidnina koje isplaćuje Ministarstvo hrvatskih branitelja i po pitanju prava koji su iz domene socijalne politike i po pitanju socijalnih naknada. Dakle, onaj korisnik zajamčene minimalne naknade koju smo povećali i kroz koeficijent i kroz sam iznos osnovice jest u planu naše Vlade i mi ćemo već i za iduću godinu predložiti dakle nove uvećane iznose.
Izvolite očitovanje zastupnice.
Pa evo unaprijed se radujem ako ćete ispraviti nepravde na koje sam vas upozorila i mi ćemo ih naravno svesrdno onda i podržati ali za sada ja govorim o sustavu koji nagrađuje manje one koji su više radili i viš… i duže doprinosili našem sustavu jer to onda nije socijalna politika, to nije ni mirovinska politika nego nepravda legalizirana zakonom.
Isto tako svatko tko je proveo 30 godina na poslu, a prošao rat ne zaslužuje biti kažnjen zato što nije išao u prijevremenu braniteljsku mirovinu i to nije pitanje proračuna nego jednakog dostojanstva svih branitelja na kojeg se tako volimo pozivati.
Evo, zahvaljujem.
23 pitanje zastupnik Dalibor Paus postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidu Vlajčiću, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Vlade, dakle Istra je u stvari koljevka hrvatskog tartufarstva ali se Istra u ovom trenutku suočava sa ozbiljnim problemom, sve većim dolaskom stranih sakupljača tartufa koji bez poštivanja naših propisa devastiraju šume, oštećuju staništa i stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim tartufarima koji stoljećima čuvaju ovu našu tradiciju i stoljećima čuvaju prirodu. Ti kvazi tartufari često rade komercijalno bez dozvola koristeći zabranjene alate i krijumčareći tartufe izvan zemlje, dok institucije na terenu od Hrvatskih šuma, inspekcije zaštite okoliša, MUP-a ne čine, ne čine dovoljno i na neki način u stvari treba, treba odreagirati da se to spriječi. S obzirom da u nekim državama EU primjerice u Italiji postoje strogi uvjeti za skupljanje tartufa poput prebivališta u regiji, polaganja ispita ili ograničenog broja licenci za nerezidente, hoće li i vaše ministarstvo od slijedećih, od slijedeće tartufarske sezone koja počinje u rujnu mjesecu, predložiti izmjene propisa i mjere koje će prvo zaštititi staništa i lokalne tartufare, drugo uvesti stroži režim dozvola za strane državljane te osigurati učinkovit nadzor tijekom sezone osobito u Motovunskoj šumi koja je poznata po bijelom tartufu koji je u stvari najvrijedniji tartuf. Hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Uvaženi zastupniče zahvaljujem na pitanju, tartufari su definitivno dio Istarske tradicije, našeg identiteta i zaslužuju posebnu pažnju u svakom slučaju po pitanju turističke ponude. Jednako tako na tragu toga trebamo definitivno razgovarat. Prema mojim informacijama već su bili u ministarstvu otvarane te teme. Sama regulativa je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta. Tartuf je na tom popisu. Na tom tragu izdaju se od strane Ministarstva zaštite okoliša i dozvole. Prema informacijama koje imam dakle radi se isključivo o jednoj dozvoli izdanoj fizičkoj osobi državljanu Italije, za sve ostale su tu prekršajne odredbe Državnog inspektorata RH. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede, na tom tragu ćemo razgovarati s njima da se obavi nekakav pojačan nadzor i utvrde eventualno svi ostali koji rade to bez dozvole. Što se tiče uloge Hrvatskih šuma kao trgovačkog društva u tome, šume državne dakle njih 76% kojima upravlja, upravljaju Hrvatske šume imaju određenu ulogu u tome. One izdaju dozvole i za osobne potrebe i za komercijalno sakupljanje tartufa. U tom dijelu Motovunska šuma i određena problematika kretanja i aktivnosti Hrvatskih šuma unutar toga. Razgovarali smo o mehanizaciji i prirodnom staništu tartufa da se posveti pojačana pažnja da se ne bi narušavalo stanište. Razgovarat ćemo i s novom upravom Hrvatskih šuma i o tome. Dakle brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i njihova proizvodnja, prerada ovisi o tartufima. Na tom tragu su dobrodošli u Ministarstvu poljoprivrede. Ja ih i ovim putem pozivam, a što se tiče nadležnosti regulative trebamo razgovarat i vidjet koji su to pravilnici koji eventualno trebaju i u čijem resoru doživjeti određene promjene ukoliko je tu interes od naših ljudi definitivno. Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Evo hvala lijepa ministre, hvala lijepa na ovome što razmišljate da se ide prema određenim promjenama. Ja bih zaista molio da se regulativa u onoj mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na regulativu EU to i učini po uzoru na one zemlje koje na bolji način to i reguliraju i kontroliraju. Dakle mi obično imamo problema sa kontrolom. Dakle uz poziv da zaista ne ostane, ne ostane sve samo na riječima nego da zaista našim tartufarima do druge sezone damo neku sigurnost jer ne znam koliko vam je poznato, počinju već i lagani incidenti oko toga jer jednostavno ljudi na terenu ne, ne trpe da se uništavaju staništa, ne zatrpavaju rupe nakon iskopa tartufa, da se to radi neprimjerenim alatima, ne na način tradicijski sa psima nego pomoću sprava tako da bih zaista molio da evo shvatit ću ovaj poziv, poziv vaš na razgovor. Prenijet ću tartufarima u Istri da zajednički dogovorimo nekakve korake da slijedeće godine uđemo spremni u sezonu. Hvala lijepa.
24. pitanje zastupnik Mate Vukušić postavlja ponovno potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidu Vlajčiću. Izvolite.
Predsjedniče zahvaljujem. Pitanje za ministra Davida Vlajčića. Dakle informacije iz kladionica kažu da bi orao premijerov mogao pasti ne doduše na pod nego na granu niže jer u 2024. godini u šumama otkupljeno je oko 3 milijuna kilograma žira. U jednom trenutku obustavljen je otkup žira u šumarijama tako da je zadnjih nešto manje od milijun kg otkupljeno od tvrtke čiji je vlasnik prevario proračun RH za cca milijun kuna. Predsjednik uprave je tad bio Nediljko Dujić. Na moje pitanje o stanju u Hrvatskim šumama, predsjednik uprave Dujić odgovorio je da upravljaju manirom dobrog gospodara. Tri dana kasnije podnio je kaznenu prijavu protiv nekoliko najbližih suradnika USKOK-u zbog nesavjesnog upravljanja šumskim dobrom. Bivši ministar Dabro izrekao je optužbe da su Hrvatske šume leglo kriminala. Prema nedavnim uhićenjima sitnih riba iz direkcije šuma čini se da je poprilično bio u pravu. Predsjednik uprave Hrvatskih šuma je Nediljko Dujić. 6. veljače ove godine Vlada donosi odluku na zatvorenoj sjednici da se smjenjuje tročlana uprava šuma. Odluka je trebala stupiti na snagu vašim imenovanjem 5 dana kasnije. 10 mjeseci kasnije predsjednik uprave šuma je Nediljko Dujić. U Hrvatskim šumama trenutno kažu upućeni, kubik hrastovog furnira F1 iz spačvanskog bazena može se kupiti za 70 eura, kao ogrjevno drvo. Regularna je više od 750 eura i predsjednik uprave Hrvatskih šuma je i sada Nediljko Dujić. Hrvatske šume d.o.o. trenutno su u minusu između 62 i 70 milijuna eura, predsjednik uprave je Nediljko Dujić. Danas imamo informaciju sa kladionica da Vlada, a ne predsjednik skupštine društva to ste vi, Hrvatskih šuma smjenjuje konačno Dujića i na mjesto predsjednika uprave postavlja stanovitog Joška Radanovića, a glavnog uzročnika kolapsa Hrvatskih šuma Dujića imenuje članom uprave. Ministre Vlajčić, mislite li da je itko osim vas i Andreja Plenkovića smatra ovo normalnim, da će vuk čuvati janjce, …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… a lisica kokoši i da li ćete podnijeti kaznenu prijavu …/Upadica predsjednik: Hvala lijepo kolega Vukušić./… protiv uprave Hrvatskih šuma za nanesenu štetu i minus na računu. Hvala.
Isteklo je vrijeme. Izvolite odgovor ministre.
Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupniče Vukušić zahvaljujem na postavljenom pitanju. Dakle, na tragu sjednice Odbora za poljoprivredu kad ste nas pohvalili mene osobno, moj tim za borbu sa svim bolestima u RH i izazovima sa kojima smo se susreli u ovoj godini očekivao sam da ne promašite cijeli nogomet kao i pitanja ranija koja su bila.
Dakle, što se tiče šuma kao resursa, dakle one su strateški resurs, kao vode, kao sva blaga koja RH ima. Na tom tragu Domovinski pokret je i tražio upravljanje Hrvatskim šumama na način da se unutra sve aktivnosti i okolnosti koje smo spominjali, vidjeli u medijima istraže jer je to resurs sa kojima mora Hrvatska upravljati odgovorno i to nam je jedini svima cilj. Imamo razdoblje kad je Vlada donijela zaključak o opozivu aktualne uprave društva, imamo otvaranje istrage Europske komisije o činjenicama i upravljanjima drvnim resursom i imamo razdoblje kada aktualna uprava mora surađivati sa tijelima Europske komisije. I tu odgovornim načinom upravljanja jedino na taj način smo tu temu vodili. Dakle, imenovanje preko koljena nije bila opcija. Imenovali su se, imenovat će se ljudi u sljedećem tjednu. Spomenuli ste zaključak Vlade o imenovanju dva člana nove uprave predsjednika gospodina Joška Gradanovića kojeg bih volio da upoznate i vjerujem da će biti izvrstan predsjednik uprave.
Jutros baš smo dogovarali termin Skupštine za sljedeći tjedan da se ispoštuju rokovi načina sazivanja skupštine sukladno izjavi, aktu o osnivanju društva i Zakonu o trgovačkim društvima. Gospodin Dujić će kako ste sami konstatirali biti kao prijelazno razdoblje unutra čovjek u smislu nekakve transparentne, u dobroj vjeri primopredaje društva. Dakle, ne razgovaramo o komunalnom poduzeću općine, da ne podcijenim nikoga. Razgovaramo o jednoj od najvećih hrvatskih kompanija sa preko 8000 zaposlenih, odgovornost je iznimno velika i na taj način se odnosimo prema tom problemu.
Sve ovo što ste spomenuli upravo zato se događaju određene promjene u Hrvatskim šumama, u poslovanju i na tom tragu vjerujem da ćete nam nekim konkretnim prijedlozima nekad nešto i doprinijeti.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem.
Ministre Vlajčić svakim pitanjem i svakom kritikom mi doprinosimo poboljšanju rada i vašega i ove Vlade koliko možemo. Naravno da vi to ne slušate jer dolazi sa krive strane. Ponovit ću, nije trivijalno. Hrvatske šume su trenutno zahvaljujući ovome koji će sad bit član uprave u minusu između 62 i 70 milijuna eura. Za 3 dana bit će plaća u tvrtki, koliko kažu u petak što znači novo zaduživanje kod komercijalnih banaka.
Pitanje je da li ima netko tko može posjeći nove količine drvenih asortimenata da ublaži minus, jer je predsjednik Uprave Dujić 8. listopada naložio svim voditeljima uprava šuma a ima ih 17 da svi zaposlenici moraju iskoristiti ovogodišnji godišnji odmor do 31.12. ove godine. Eventualno mogu prenijeti dva ili tri dana u sljedeću godinu. Objasnio je to predsjednik sindikata ovako. Moramo se uskladiti sa regulativom EU koja ne dopušta prijenos godišnjih odmora u iduću godinu ili iznimno dva, tri dana. Za nevjerovat!
Isto tako prenošenje godišnjih odmora u iduću godinu zahtijeva nepotrebnu rezervaciju novčanih sredstava kaže Nedeljko Dujić i ostane živ. Primjera radi u Austriji se akumulira u par godina, odnosno unutar dvije i više. U Francuskoj više godina, u Švedskoj do 5 godina se može akumulirati godišnji odmor. Toliko o uredbama EU. Prema Dujiću, samo je nama EU naložila da godišnji moramo iskoristiti isključivo u tekućoj godini regulativom specijalno valjda za RH. Na kraju, tragično je da pored doktora šumarstva, magistara šumarstva, inženjera šumarstva od cirka 7500 zaposlenih u Hrvatskim šumama vi postavljate direktora komunalnog poduzeća na čelo, pa makar i privremeno.
Ne mogu se oteti dojmu da sve ovo neodoljivo ukazuje na namjeru koncesioniranja Hrvatskih šuma, a OECD je pred vratima. Dok se vi razbacujete minusom na računu šuma građani čekaju i do dvije godine za kupnju ogrjevnog drveta. Sve skupa vas u Vladi za ovo što …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… radite Hrvatskim šumama može biti sram, a mislim da ga nije …/Govornik se ne razumije./…
Hvala.
Hvala lijepa.
Imamo povredu Poslovnika kolega Šašlin, izvolite.
Hvala gospodine predsjedniče.
Povrijeđen je članak 238. obmanjivanje hrvatske javnosti. Naime, znamo svi da je prije dvije godine, u srpnju 2023. godine teški vjetrolom, odnosno katastrofa pogodila Spačvanske šume, pogodila je Hrvatske šume sa preko 3 milijuna kubika drvne mase što je izazvalo …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolega Šašlin./…
… normalno poremećaje …/Govornik se ne razumije./…
Kolega Šašlin ali to nije povreda Poslovnika, to je replika i dobivate opomenu.
Sad se javlja i kolega Vukušić, izvolite.
Članak 238. Kolega Šašlin iznosite netočne informacije. Dakle, vi na sjednici tematskoj u Vinkovcima dekan Šumarskog fakulteta je rekao da šteta koja je tad nastala nije samo 165 milijona eura koliko je …
Kolega Vukušić ista stvar kao i kod kolege Šašlina, ovo je polemika, replika. Dobivate opomenu.
…/Upadica Vukušić: Nije polemika predsjedniče. Ukazujem na netočan navod kolege Šašlina./…
Dobivate onda još jednu opomenu, nisam vam dao riječ.
…/Upadica Vukušić, ne razumije se./…
Molim? Što ste rekli? Onda ćete dobiti i treću opomenu, pa ne možete više sudjelovati u raspravi.
Idemo sada na 25 pitanje kolega Zmajlović, Mihael Zmajlović postavit će ga Ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.
Hvala lijepo.
Poštovani gospodine ministre energetska neovisnost nije politički slogan, već je to temelj nacionalne sigurnosti i gospodarske otpornosti. Hrvatska ima i prirodne resurse i stručnjake i državne tvrtke koje su mogle ulagati u domaću proizvodnju energije i sunca i vjetra, ali nisu. Već tri godine nije utvrđena naknada za priključenje na mrežu čime se onemogućuju razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Blokirano je više od 60 projekata ukupne snage 3 i pol gigavata vrijednosti više od 3 milijarde eura. U većini zemalja EU ta je naknada nula upravo zato da bi se ta ulaganja potaknula i državna i privatna. Istodobno u proteklom desetljeću država nije dovoljno ulagala u prijenosnu mrežu koja je kičma elektroenergetskog sustava i preduvjet svake tranzicije.
Prema HOPS-ovom desetogodišnjem planu do 2034. godine potrebno je uložili oko 2,7 milijardi eura kako bi se stvorili preduvjeti da se uopće ovi obnovljivi izvori mogu priključiti što dokazuje da u proteklih 10 godina nije dovoljno uloženo. Dakle, nisu ulagali niti privatni investitori jer im to država nije omogućila niti su ulagale državne tvrtke iako bi to bila dužnost.
Treće, Vlada aktivno pokopava energetsku neovisnost građana i lokalnih zajednica. Hrvatska regulatornim i tehničkim preprekama sprječava razvoj energetskih zajednica građana što je ključni element energetske decentralizacije iako građani pokazuju interes za to. 7 godina nakon donošenja zakona imao samo 3 registrirane energetske zajednice dok Austrija ima više od 3.100. Zašto? Zašto Ministarstvo gospodarstva zajedno sa nadležnim agencijama godinama ne donosi metodologiju priključenja i ne određuje naknadu za priključenje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… kako bi se omogućio razvoj ovih projekata?
Izvolite odgovor ministre.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani zastupniče Zmajlović, pa gledajte dosta smo toga zatekli u ovom mandatu Vlade u resoru gospodarstva preciznije u energetici, međutim te stvari su determinirane još iz mandata SDP-ove vlade. Ja ću vam to pokušati ukratko elaborirati.
Trenutno RH ima predvodi u implementaciji obnovljivih izvora energije i ostvarit ćemo svoje ciljeve iz Nacionalnog energetskog klimatskog plana prije vremena. U Hrvatskoj postoje drugi potencijali osim ovih koje navodite solarne vjetroenergije koju Hrvatska ima razvijeniju u iznad prosjeka EU a danas svjedočimo da predvodnice gospodarstava EU kao što je recimo Njemačka trpe ogromne kritike od svog gospodarstva šta im je donijela vjetroenergija. I solarna i vjetroenergija je potrebna ali na optimalan način.
Dosada je uloženo 4,2 milijarde u poticanje solara i vjetra. Šta smo dobili s tim? Vi sad govorite da treba ulagati u prijenosnu mrežu. Zašto? Zato što one imaju jako veliki utjecaj jer su oscilativne energije i udare na mrežu. Mi danas trebamo balanzi… balansirati mrežu zbog toga, trebamo prije svega dobiti jasne podatke. Danas u prijenosnoj mreži 80% vremena imamo 50% slobodnih kapaciteta što smo neki dan čuli na vijeću za energetiku kojeg smo održali.
Tako da mi moramo optimalno ulagati u tu mrežu. Trebamo vidjeti tko će to platiti i za čiji interes. Čiji interes su bili sječa stotina hektara vrijednog hrasta da bi se tamo stavile solarne elektrane i tko je to poticao, donio i napravio takve programe? Solari nam trebaju kao mjesto proizvodnje na mjestu potrošnje na krovovima kuća, na krovovima proizvodnih hala. Hrvatska također ima ogroman potencijal u geotermalnoj energiji na koju stavljamo akcent isto tako kao što razvijamo i zakonodavni okvir i planiramo ulagati u nuklearnu energiju.
Tako da evo mi imamo jako veliku proizvodnju iz obnovljivih izvora energije državnih kompanija dominantno ih hidropotencijala, a razvili smo jako puno solarnih elektrana, vjetroelektrana, međutim mi kao država trebamo znati kako optimirati ta ulaganja i te procese. Nije cilj poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije da bi tu energiju izvozili na druga tržišta i remetili tržišta energije na u tim zemljama.
Također, stavljamo akcent na ulaganje u baterijske sustave koji će služiti za balansiranje te mreže i zamijeniti optimalno ulaganja u prijenosne kapacitete.
Danas kada imamo, slikovito da vam pokušam predočiti, kada imamo gužve u 8. mjesecu na autoputu zbog velikog pritiska turista da li nam treba još jedna paralelna autocesta prema Splitu radi toga? Da li nam treba još jedan dalekovod koji je 50, 80% vremena 50% prazan da bi mogli šta izvoziti neku energiju negdje za čiji račun i tko to da plati?
Mi radimo intenzivno da naši građani imaju priuštivu energiju koji nisu osjetili energetsku krizu, da rasteretimo cijenu električne energije za gospodarstvo kako bi na taj način potakli razvoj industrije i poduzetništva u RH.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo.
Ja jedino što mogu sada ustvrditi da ministar gospodarstva govori nešto što nije u skladu sa niti sa Energetskom strategijom koju je predložila Vlada i ovaj sabor usvojio, niti sa Strategijom niskoenergetskog ugljičnog razvoja RH.
Dakle, to su strategije koje se trebaju provoditi koje su strategije koje se donose za 10 i više godina. Ukoliko to planirate promijenit onda predlažem da započnete raspravu izmjenu tih strategija jer ono što se može ustvrditi je da u proteklih 10 godina, a to je za energetski sustav zaista puno, nije učinjeno dovoljno ili gotovo ništa niti po pitanju prijenosne mreže. Kada govorite, kada govorimo o prijenosu nije samo pitanje dodatne izgradnje kapaciteta. Vama je 50% mreže isteko, isteko je vijek trajanja. Nije se ulagalo u modernizaciju a ne u proširenje dodatnih kapaciteta.
Možemo ustvrditi da je kada govorimo o državnim tvrtkama energetskim da imamo totalnu paralizu, paralizu sustava, dakle nismo samodostatni. Hrvatska je jedna od najvećih neto uvoznika električne energije. Kako može, samo u listopadu je 30% električne uvezeno, kako onda možete govoriti da nam ne trebaju dodatni kapaciteti i izvori obnovljivih izvora energije koji su maltene besplatni nego ćemo ulagati u projekte nuklearne energije koje za 10 ili 15 godina tek može takav jedan projekt razviti, a pritom u isto vrijeme građani plaćaju i plaćat će cijenu ovog nerada.
Pitanje energetske sigurnosti je nacionalno pitanje i ono što si ja mogu samo postaviti pitanje koji je vaš interes da ugrožavate te nacionalne interese sa ovim lutanjima u ener… strateškom energetskom razvoju Hrvatske?
Nažalost, nisam dobio odgovor na vaše pitanje i zaista sam zbog toga žalostan jer očekujem…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…da se ipak pokaže jedan…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Zmajlović./…
… ozbiljan smjer i vizija.
Jesam dobro vidio, kolega Penava povreda Poslovnika.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče HS, čl. 238..
Kolega Zmajloviću, ako ste dobro pratili, ministar je upravo iznio strateške odrednice i osiguravanje suvereniteta RH, a naglasio utjecaj lobija na ovu promašenu strategiju u smislu poticanja solarnih…
…/Upadica predsjednik: Kolega Penava…/…
…elektrana i dovođenje RH u nezavidan položaj.
…/Upadica predsjednik: Molim vas, ovo nema veze s povredom Poslovnika./…
Obratite pozornost na činjenice.
Ako imate potrebu, nađite, bit će slobodni govori, konfrontirajte se s tim tezama, ali ovo nije jednostavno u skladu s Poslovnikom i dobivate opomenu.
Kolega Mesić izvolite.
238.
…/Upadica predsjednik: Ovo je kolega samo da ka… kolegi Penava treća opomena, ne možete više sudjelovati. Izvolite kolega Mesiću./…
Povreda čl. 238., pa upravo vam je vrlo precizno i decidirano ministar Šušnjar objasnio kako se radi u Ministarstvu gospodarstva na, na energetskoj sigurnosti i razvoju energetike u Hrvatskoj, a to što vi to niste uspjeli shvatiti…
…/Upadica predsjednik: Hvala kolega Mesić./…
…to, to je vaš problem.
Ista stvar kao i kod kolege Penave, dobivate opomenu jer ste replicirali.
Idemo sada dalje, zastupnik Ante Deur postavit će pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću, izvolite.
Hvala poštovani predsjedniče.
Poštovani potpredsjedniče i ministre obrane, najavili ste da će Ministarstvo obrane do kraja godine potpisati 4 ugovora za 4 velike nabave u sklopu opremanja i modernizacije HV-a, o čemu je točno riječ, koji su iznosi i značaj tih nabava i koliko će ti poslova biti uključene hrvatske tvrtke i u obrambenoj industriji? Evo da još jednom molim vas to pojasnite hrvatskoj javnosti.
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala uvaženi predsjedniče HS.
Uvaženi zastupniče Deur, da, Hrvatska će potpisati do kraja godine 4 velika ugovora o nabavci i opremanju Oružanih snaga RH. Vrijednost tih nabava je skoro 1,9 milijardi eura i velika, velika većina tog novca se financira iz SAFE programa. Ja ću naglasiti šta je ovdje bitno i šta mislim da hrvatska javnost treba znati je, naravno i vi kada ste mi postavili ovo pitanje. Sustav protudronske zaštite stotinu 25 milijuna eura u kojem je supotpisnik i suprojektanti su izvođač cijelog projekta, a koji podrazumijeva dvije, dvije mobilne i dvije statične, dva mobilna i dva statična sustava protudronske obrane je i hrvatska tvrtka Končar zajedno sa poljskom tvrtkom, to je prvi ugovor koji ćemo potpisati do kraja godine. Drugi ugovor koji ćemo potpisati je teški terenski kamioni od 6x6 i 8x8, kamioni koji će naravno biti u službi u Oružanim snagama RH, vrijednost dvije stotine milijuna eura, radi se o 4 stotine i 20 teretnih i teških kamiona koji će se dati na raspolaganje Oružanim snagama RH. Zatim imamo zajedničku nabavu samohodnih haubica cezar, vrijednost te nabave je stotinu, je 3 stotine i 20 milijuna eura, također se financira kroz program SAFE zajedno sa bugarskom vladom. I zadnja najveća nabava koja će se potpisati do kraja ove godine, to su Leopard tenkovi 2A8 najnovije proizvodnje, a njemački proizvođač, ukupne vrijednosti milijarda i 300 milijuna eura, radi se o 44 tenka Leopard.
Uz sve ove velike nabave, uz tvrtku Končar, uključeno u realizaciju ovih projekata zajedno sa nabavkom…/Govornik se ne razumije./… kamiona biti će i tvrtka Đuro Đaković u Slavonskom Brodu koja će dorađivati tj. nadograđivati same kamione.
Završavamo ovu godinu sa velikim nabavama i nastavljamo iduću godinu u smjeru kako smo i zadali smjernice Vlade RH i koji smo dogovorili na NATO sastancima da će Hrvatska, kao i ostale članice NATO saveza dosegnuti izdvajanje od, iznosa od BDP-a u idućih nekoliko godina 3 i po posto plus 1 i po posto koji će biti usmjeren prema obrani, opremanju i naoružavanju naših oružanih snaga, evo hvala lijepo.
I izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala poštovani predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče i ministre obrane, hvala na vašem od… vašem izlaganju i još jednom ono što je najbitnije, pokazujemo snagu HV-a, sve ono šta vi kao ministar obrane radite i hrvatska Vlada i sve ove godine da HV uistinu kao članica NATO-a i kao ozbiljan partner kroz sve misije koje naši časnici u …/Govornik se ne razumije./… prolaze i kroz sve ovo što u svim ovim izazovima u kojima se danas ovaj svijet nalazi pokazujemo da hrvatski narod uistinu može imati veliko i najveće povjerenje u HV i sve ove nabave kroz i ovaj BDP koji idemo prema, preko 3 i po posto i u 5% sa ovim 1 i po, pokazuje da hrvatska Vlada i da uistinu je ozbiljno ulaganje i da danas hrvatski vojnik može biti ono dobro opremljen, dobro uvježban, a svi svjesni ono što smo naslijedili kao Vlada od bivše Vlade, bivše premijera SDP-a Milanovića. Tako da uistinu bez ikakvog politikanstva možemo danas reći da imamo ustrojenu snažnu HV, da imamo Ministarstvo obrane koje se jasno zna koji su ciljevi i na koji način sve ovo što radite ima velike pokazatelje, hvala vam lijepo.
27. pitanje zastupnik Veselko Gabričević postavit će ga ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću, izvolite.
Hvala lijepa predsjedniče sabora.
Poštovani ministre, poznata je činjenica svima u RH da je smještaj u domove umirovljenike, u državne domove zaista vrlo težak, ja bi rekao zbog toga što je lista čekanja u svim gradovima, u svim domovima zaista dugačka. U nekim gradovima ta lista je toliko dugačka da se na smještaj čeka oko 5.g., kao što je slučaj u gradu Splitu, slično je u Gradu Zagrebu i u mnogim gradovima u RH. Naime, od početka djelovanja naše države, pa do prije 2.g. sve vlade su prelazile šutke preko ovog problema i nije se ništa radilo na izgradnji novih domova za umirovljenike. Prije dvije godine ova Vlada pokrenula je i osigurala sredstva za izgradnju 18 centara za umirovljenike i osobe starije životne dobi. Znači da se itekako sada više razmišlja o tom problemu. Molim vas da nam kažete u kojoj fazi izgradnja ovih 18 centara koji se trenutno grade u RH, kada će biti u funkciji primiti prve korisnike i da li Vlada i vaše ministarstvo kane i u narednom razdoblju raspisati natječaj za izgradnju još novih centara. Hvala.
Ministre izvolite odgovor.
Hvala lijepo uvaženom zastupniku Gabričeviću. Kao što ste i uvodno kazali desetljećima sustavno izostajanje investicija u kapacitete socijalne skrbi, ne samo za umirovljenike nego i za ostale kategorije. Ova Vlada to je odlučila promijeniti stavljajući to u NPOO, definirajući iznos kojim smo predvidjeli financiranje izgradnje novih centara. Nakon što je Vlada raspisala javni poziv vidjeli smo da 8 novih centara u Hrvatskoj nije dovoljno i zbog toga u svakoj županiji koja se prijavila na ovaj javni poziv Vlada je odlučila financirati po jedan centar za starije. Njih trenutno izuzev jedan, 17 se gradi, neki su već u završnima fazama. Prvi u Voćinu koji je startao već je pri kraju dobivanja uporabne dozvole i ja očekujem ako ne koncem '25. onda sasvim sigurno u siječnju '26. da ćemo imati prvo otvorenje jednog od ovih 18 centara. Međutim, to su projekti koji su prijavili gradovi i općine u partnerstvu s županijama. Mi smo uz to, uz podršku naših državnih domova još odlučili izgraditi dodatne centre, jedan u Jakšiću u Požeško-slavonskoj županiji, drugi u Poličniku Zadarskoj i predvidjeli smo da u idućoj godini kada očekujemo otvaranje većine od ovih 18 centara i omogućavanje dakle gotovo 2 tisuće novih kreveta sa gotovo 5 tisuća korisnika vaninstitucijskih usluga da raspišemo i novi javni poziv gdje bismo opet omogućili županijama jer su izradili svoje županijske socijalne planove. To smo čekali kao i završetak procesa lokalnih izbora da svi imaju jasno definirane potrebe koje je županijska skupština izglasala i na taj način želimo omogućiti nastavak ove investicije koja ne samo da će omogućiti uslugu smještaja u našim starijima što dostupnijim mjestima, dakle većina tih centara od Dubrovnika do Nedelišća, od Medulina do Našica su uglavnom u manjim urbanim mjestima, van županijskih središta i zapravo dopunjuju socijalnu mapu i usluga i smještaja u njihovom kraju. Prema tome odgovor na vaše pitanje je potvrdan. Mi ćemo iduće godine i za to smo predvidjeli sredstva ne samo u proračunu za '26. nego do '28. raspisat javni poziv i nakon što u idućoj godini dominantno budemo otvarali nove smještajne kapacitete i nove centre za starije raspisujemo javni poziv za nove.
Izvolite očitovanje zastupniče.
Hvala lijepo poštovani ministre ovaj vaš odgovor zaista uliva povjerenje da će se i dalje nastaviti sa izgradnjom ovih centara, a to je ujedno i poziv i gradovima, općinama, županijama da pripreme na vrijeme svu potrebnu dokumentaciju i sve ono što im je potrebno da mogu sudjelovati u natječajima koje će vaše ministarstvo raspisati u idućoj godini. Još jednom zahvaljujem.
28. pitanje zastupnica Nikolina Baradić, postavlja da ministrici zdravstva Ireni Hrstić. Izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovana ministrice Hrstić, naime potpisivanje ugovora za izgradnju nacionalne dječje bolnice predstavlja važan korak prema ostvarenju dugo očekivanog projekta koji se planira više od desetljeća. Ipak s obzirom na kontinuirane najave javnost se prirodno pita, hoće li ovoga puta projekt doista biti realiziran prema planu i naravno u predviđenim rokovima. Uz to još jedno vrlo konkretno pitanje. Koliko će nova bolnica doprinijeti većem interesu pedijatrijske struke koja se nažalost suočava s manjkom kadra.
Izvolite ministrice odgovor.
Zahvaljujem predsjedniče. Zahvaljujem zastupnici na pozitivnom pitanju za ono kako smo i krenuli danas sa raspravom pedijatrijskom odnosno najranjivijom populacijom u RH posebno kada je pitanje zdravstvena skrb. Ja sam svjesna skepse koju vi ste dijelom dali na znače u pitanje, a koju i narod ima iz razloga što se dugo na ovaj projekt čekalo, a samim potpisivanjem ugovora i osiguravanjem financijskih sredstava od 237 milijuna eura u ovom trenutku je jasan dokaz da napokon nakon toliko godina, ova Vlada je ispunila dano obećanje da će objediniti pedijatrijsku djelatnost na jednom dobrom području, na dobroj poziciji i objediniti sve pedijatrijske djelatnosti. Kako sam rekla za ovu prvu fazi 237 milijuna eura je osigurano i to dokazuje da će ovaj projekt biti gotov u planu i prema projektu kako je ugovoreno, plan je da bude završeno 2029. godine. Ja se nadam da ćemo uspjeti obzirom na vrstu ugovora ispoštovati apsolutne rokove. Osim što će to biti objedinjene sve djelatnosti, dokaz je i da će biti bolnica suvremeno tehnički, tehnološki toliko ispravna da je u ovom trenutku to carbon zero prva u Europi bolnica i nadam se da će tako do kraja i biti, da ćemo ispoštovati rokove. Kada govorite dakle u pravu ste kada kažete da će objedinjavanje djelatnosti od pedijatrije, od dječje kirurgije a ono što je još važnije dječje onkologije pod jednim krovom i dostupne sve ostale specijalnosti da bi trebalo imati pozitivan utjecaj i na interes za tu specijalizaciju iz razloga kada objedinite i napravite nacionalnu dječju bolnicu onda radite isključivo sa vlastitom strukom, sa istim pacijentima, ne morate računati to su pedijatri ono najviše govorili kada se nalaze u velikim KBC-ovima da kada imate primjerice otorinca za velike on nekako možda prednost zna dati i velikom pacijentu a ne malom. Ovako će sve biti posvećeno isključivo djeci i objedinjeno i stručno i isključivo sa opremom koja je primijenjena za djecu.
Da brinemo ne samo o infrastrukturi dokaz je i Nacionalni plan specijalizacija u slijedećem petogodišnjem razdoblju gdje je upravo naglasak i po broju i po tempu raspisivanja za one specijalizacije koje to jesu i pedijatrija spada u tu kategoriju pa na razini primarne zdravstvene zaštite znači za domove zdravlja, sekundarne za bolnice, a uključivo i ono što u ovom trenutku je deficitarno dječju psihijatriju i adolescentnu psihijatriju upravo namijenjeno najviše specijalizacija i to je plan da se raspiše slijedećih 5 godina.
Vjerujem da će kako je rečeno objedinjavanje pod jedan krov karbonziro nove bolnice Nacionalne dječje bolnice biti i dobar motivacijski faktor za same djelatnike.
Zahvaljujem na pitanju.
Izvolite očitovanje.
Zahvaljujem ministrice na vrlo iscrpnom odgovoru. Drago mi je čuti da projekt Nacionalne dječje bolnice konačno ulazi u ključnu fazu jer o njemu se godinama govorilo, najavljivalo i planiralo, a sada napokon vidimo i konkretne rezultate.
Ova Vlada je prva koja nije stala na riječima nego je pokrenula gradnju i to uz osigurana sredstva kako ste i rekli više od 237 milijuna eura iz državnog proračuna i europskih fondova. To je dokaz da kada postoji politička volja i odgovornost stvari se doista pomiču s mjesta.
Drago mi je i što će nova bolnica kako ste i rekli objediniti sve pedijatrijske djelatnosti na jednom mjestu jer to znači da će naša djeca imati potpunu zdravstvenu skrb i podršku roditelja u suvremenim, sigurnim i ljudskim uvjetima.
Još važnije paralelno s gradnjom bolnice pozdravljam i ulaganja Ministarstva zdravstva u ljudske resurse kako ste naglasili u mlade liječnike, u nove specijalizacije, u budućnost pedijatrije. Zato ministrice hvala vama i vašem timu na predanom radu i na tome što izgrađujete i snažniji i efikasniji javni zdravstveni sustav.
Projekt Nacionalne dječje bolnice više je nego vidljiv primjer politike kontinuiteta kao i sposobnosti političke volje u ostvarivanju strateških ciljeva.
Zahvaljujem.
Idemo sada na 29 pitanje, zastupnica Danica Baričević postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite.
Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre Projekt Jedan Brač kojim bi se konačno ispunilo obećanje staro više od pola stoljeća o boljoj prometnoj povezanosti istočnog dijela otoka Brača s kopnom započeo je upravo u mandatu vla… ove Vlade RH, u mandatu vašem ministarskom mandatu 2018. godine. Njime je planirana izgradnja nove ceste Pučišća-Povlja, isto tako rekonstrukcija postojećih cesta Supetar–Postira–Pučišća–Povlja sve do trajektne luke u Sumartinu.
I upravo prva dionica ceste Pučišća-Povlja ona je izgrađena prije nekoliko godina uz pomoć bespovratnih sredstava EU, a jednako tako nedavno su i rekonstruirane i neke manje dionice između Supetra i Splitske. Međutim, već dugo ništa se ne govori i ne znamo, nemamo naznaka kad će početi ova druga dionica ceste završiti se Pučišća-Povlja.
Možete li evo danas našim Bračanima odgovoriti kada mogu očekivati nastavak realizacije ovog projekta?
Zahvaljujem.
Izvolite potpredsjedniče odgovor.
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Poštovana zastupnice dosta ste vi i u vašem pitanju toga i konstatirali i rekli. To su činjenice. Mi smo odlukom Vlade 2018. godine u Splitu dali zeleno svjetlo da tako kažem realizacije brojnih cestovnih projekata na otoku Braču i u prvom redu radi se o županijskoj cesti koja je u ingerenciji Županijske uprave za ceste ali i u ovoj prvoj fazi koja predstavlja dugoročno povezivanja Supetra-Pučišća-Povlja i Sumartina odrađena ova prva dionica čija je vrijednost bila negdje oko 8 milijuna eura od toga je bilo nešto više od 6 milijuna eura bespovratnih sredstava. Tako da smo Županijskoj upravi za ceste za tih prvih 5 kilometara dodijeli bespovratna sredstva i taj projekt je 2022. godine završen odnosno on je financijski cjelokupno realiziran u 2023. godini.
Isto tako, dobro ste rekli da je na ostalim dionicama bilo određenih ulaganja negdje oko milion eura na popravku tih određenih dionica, međutim pravi nastavak projekta Pučišća, Pučišća prema Povlji je u fazi projekt… projektiranja u visokoj fazi završetka zapravo projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i čim Županijska uprava za ceste bude imala spremne, spreman projekt kao što je to imala prije nekoliko godina sjest ćemo naravno i vidjeti da u okviru da li europskih sredstva, da li nacionalnih pomognemo u realizaciji toga projekta koji je bitan za povezivanje tog dijela Brača.
Isto tako, kao što vam je poznato aktivno razmatramo i uvođenje brzobrodske linije kojim bi se prije završetka cestovne infrastrukture osigurala bolja i brža povezanost, prometna povezanost istočnog dijela otoka Brača sa kopnom i naravno zahvaljujem i vama na angažmanu oko te inicijative. U ovom trenutku Agencija za obalni linijski promet gleda zapravo i zajedno sa županijom kako bi ta linija što prije krenula i kako bi osigurali financijska sredstva za nju.
Evo, hvala vam lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala vam lijepa potpredsjedniče Vlade na ovim vrlo konkretnim informacijama. Još jednom bi napomenula kako je upravo taj istočni dio Brača gotovo dva desetljeća imao brodsku vezu povezanu sa Splitom i koja je 80-ih godina prošlih, prošlog stoljeća upravo ukinuta uz obećanje da će se bolje izgraditi bolje prometne ceste međutim upravo prema zadnjem popisu stanovništva taj dio otoka je dosta, dosta demografski stradao zbog loše prometne povezanosti i zato nam je vrlo važan ovaj projekt. Isto tako odlična je vijest koju ste najavili, a to je vraćanje katamaranske linije dok se bar evo ovo staro obećanje ne, ne ispuni i na tome vam zaista hvala evo u ime svih Bračana s te istočne strane koji čekaju tu brzu katamaransku liniju. Isto tako ovaj, evo kao što ste rekli očito je veliki dio posla i na našoj Splitsko-dalmatinskoj županiji koja do sada je uspješno povlačila sve europska sredstva za ovaj projekt pa se nadam da će tako biti i ubuduće i hvala, hvala Vladi, hvala premijeru na, na svim projektima infrastrukturnim i prometnim za otok Brač. Hvala.
Imamo povredu Poslovnika, kolegica Marković izvolite.
238. Evo nemam drugog načina nego ovako kazati, naravno da pozdravljam sve projekte što se tiču otoka Brača, što se tiču prometne povezanosti. U vaše ministarstvo i u strane agencije poslan je …/Govornik se ne razumije./… test sa …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Marković./…
… preko 3 tisuće potpisa …
…/Upadica predsjednik: Kao i svima ostalima upozorenje da ovo nije povreda Poslovnika nego replika./…
… sa Bračana koji žele liniju …
…/Govornici govore istovremeno./…
… i prema Povljima i prema Pučišćima …
…/Upadica predsjednik: pa dobivate opomenu i molim vas da se sjednete. Kolegice Marković molim vas./…
… pa vas ja evo pozivam da date suglasnost na inicijativu Bračana.
Dobivate dakle opomenu.
Prelazimo na 30. pitanje zastupnik Marin Miletić postavit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Hvala vam predsjedniče sabora. Poštovani predsjedniče Vlade gospodine Plenkoviću, odmah onako postavit ću vam dva pitanja. Neću se igrati nikakvih igrica kao što neki zastupnici znaju, jedno pitanje, vaš odgovor pa onda skroz druga tema nego odmah u glavu dva su pitanja. Prvo, što ćete napraviti kao predsjednik Vlade da zaustavite divljanje pogubljene ljevice jugoslavenskih nacionalista i dijela crvenih fašista u RH jer oni premijeru što traže. Oni traže povrat nazivlju trgovima po zlikovcu Titu, traže izbacivanje izbornog programa vjeronauka iz škola, podupiru i plaćaju konferencije o jugoslavenskom komunizmu u Zagrebu. U svojim dokumentima stranke imaju jasno napisano da je Domovinski rat nastao na mitu. Organiziraju izložbe Medakovića koji je jedan od autora dokumenata SANU-a koji je pak poslužio za agresiju na Hrvatsku, a taj lik četnik je pisao Haagu premijeru i vi to znate, na tri stranice da se ne progoni Karadžić. Dakle skandalozno. Zlostavljaju našu djecu u obrazovnom sustavu kroz rodnu ideologiju, štite Crvenu zvezdu, a zabranjuju pozdrav za dom spremni pod kojim su momci ginuli, ginuli braneći RH od te Crvene zvezde. Dakle to je prvo pitanje što ćete napraviti u skladu prema njima, a drugo pitanje financiranje srpske kulture da, da kao i svih drugih etničkih skupina u RH ali premijeru ne miloševićevske kulture. Dakle love i izložbe folklori koji svojataju Dubrovnik srpskim gradom, koji snimaju dokumentarce i kažu Dalmacija srpska zemlja to je nedopustivo i mi kao država moramo štitit svoje interese, nacionalnu sigurnost i zanima me evo što ćete učiniti po tom pitanju kao predsjednik Vlade da i tu čuvate sve ono što treba sačuvati. Hvala.
Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.
Hvala lijepa poštovani zastupniče Miletić kako ste rekli u glavu jel. Pa ja ne mogu baš tako odgovarat niti imam mehanizme kontrole u demokratskom društvu kako će se ponašati pojedine političke stranke. Nemamo. Demokracija je, svatko ima svoj neki program, svoje neko viđenje hrvatskog društva u budućnosti, nažalost i prošlosti očito. Ono što bi htio kazati je bez da tako snažno kvalificiram što pojedine političke stranke hoće da kažem što mi hoćemo kao HDZ u smislu temelja suvremene Hrvatske države. Za nas temelj suvremene Hrvatske države je Domovinski rat. To je broj 1, to je zaglavni kamen slobode države i društva kojeg danas imamo i mislim da je to po meni ona stvarna poveznica oko koje ne bi trebalo biti dileme. To je ključ. To je po meni držalo pomirbu koju je promovirao predsjednik Tuđman. Pomirbu i unuka partizana i unuka ustaša. Pomirbu i poveznicu snažnu između domovinske i iseljene Hrvatske, želju za obranom od velikosrpskog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima. Domovinski rat je sve to sintetizirao na nevjerojatan i neponovljiv način i zato za nas je to ključ svega onoga što mi u našem programu podrazumijevamo pod državotvornost i domoljublje pa i narodnjaštvo, a tome dodajemo i našu demokršćansku dimenziju. To su naša četiri stupa na kojima mi baziramo našu viziju. Da li mi kao Vlada možemo utjecat što će drugi govorit u javnom prostoru, realno ne možemo. Borimo se za prostor da se čuje, da se vidi što naše, što nečije tuđe pa će ljudi na kraju u demokratskim procesima izabrati ali moj dojam i moje iskustvo je na kraju ljudi ipak dobro vide. Možda nam se na tren čini možda ljudi ne vide dobro ali na kraju vide pa smo mi zrcalo onoga što ljudi vide. Mi smo odraz volje hrvatskoga naroda. Nekad to malo ide gore dolje ali to je otprilike to. Što se tiče vašeg drugog pitanja, drago mi je da ste u glavu rekli da financiranje programa manjina u Hrvatskoj, to ste vi rekli i slažemo se oko toga, da i financiranje programa srpske manjine u Hrvatskoj, jel se slažemo oko toga, slažemo. Onda je lako.
Ako se slažemo oko dva temeljna koncepta onda cijenjeni zastupniče Miletić nema potrebe da pozivate na prosvjed ispred Ministarstva kulture i medija, možda da organizirate neku manifestaciju, pa da čestitate hrvatskoj Vladi da smo nakon 70.g. u Gradu Zagrebu izgradili, otvorili, uredili drugu scenu HNK u godini kada obilježavamo 130.g. glavne zgrade HNK, to je veliki doprinos.
Jučer smo bili i ministar Fuchs i ministrica Obuljen Koržinek i ministar Šipić i ja na otvaranju Interlibera, pa smo malo pokušali kazat šta smo sve napravili za kulturu, toliko pozitivnih stvari, a sve se svelo na kritiku oko financiranja par programa koji se tiču manjina ili nekih umjetnika u hrvatskom društvu koji imaju neki drugi pogled.
Zastupniče Miletiću, to je demokracija. Ja sam svakako kao i vi protiv odabira da gledamo izložbu posvećenu slikarstvu Bedakoviću, al ga ne možemo odvojit od njegove uloge glavnog tajnika SANU-a, to ne ide i zato ćemo kroz Savjet za nacionalne manjine…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
…tražiti od vaših partnera da malo detaljnije paze koji se programi odobravaju…
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… i to je to, hvala vam.
Izvolite očitovanje.
Premijeru, prvo što se tiče komunizma, znam da dobro znate kako je Europski parlament nekoliko rezolucija, al 2019. je bila najsnažnija, ja ću ih citirati, komunistička ideologija jednako kao i nacistička dovela je do genocida, masovnih ubojstva, deportacija i gušenja temeljnih sloboda i Europski parlament govori o zabrani veličanja komunizma i ja držim da mi imamo danas dovoljno snage da kao Češka, kao Trump je li, te radikale antife sve zabranimo, službeno veličanje komunizma i napravite to u svom mandatu, ja ću vam to čestitati i imat ćete moju osobnu podršku i sigurno podršku svih suverenista i demokršćanskih političkih opcija ovdje u HS.
Drugo premijeru, što se tiče financiranja bilo koje priče manjina, etničkih manjina, rekao sam da, i vi i ja se tu slažemo, ali ima jedan ali. Kad pričamo o financiranju države, to je javni novac i predsjednik Josipović koji je predsjednik lijevog svjetonazora bio je jako kritičan prema kolegi Miloradu Pupovcu je li, prozivao ga etno biznismenom, dakle javno, tu su izrečene teške riječi. Ja ne bih ulazio sada u to, ali je činjenica da smo mi dali 22 milijuna eura kao država u prvih 8 mjeseci prema podacima koje ja imam za srpsku etničku dakle skupinu, a kakav je reciprocitet, što mi imamo u Srbiji? Mi imamo, vi to znate, dakle dječji vrtić koji nam je otet u doslovnom smislu, Hrvatska ga je tamo izgradila, a ovi ne dopuštaju da mi tu provodimo naš program nego se provodi program na srpskom jeziku i mislim da tu naša diplomacija i vi sigurno ko predsjednik Vlade možete i trebate puno više još napraviti na tom području.
I da završim, iako je demokracija definitivno pravo na, na slobodu govora i na sve ono što svatko od nas drži je li kao svojim svjetonazorom kao država, trebamo se jasnije postaviti prema komunističkom zlikovačkom režimu…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…i jasno to osuditi, hvala.
Imamo povredu Poslovnika, kolegica Vojnić, izvolite.
Zahvaljujem, zahva… 238., zahvaljujem kolegi Miletiću što zaista brani prava Hrvata u Srbiji. Nama je uistinu važno da svako progovori o tom problemu velikom koji imamo u Srbiji, ali u ovom momentu Vlada je jedina koja čini nešto…
…/Upadica predsjednik: Kolegice Vojnić…/…
…za Hrvate u Srbiji i to je isto kao da vičete na kišobran što pada kiša.
Hvala vam lijepa kolegice Vojnić.
To je povreda Poslovnika s vaše strane jer je bila replika, ne povreda Poslovnika.
Idemo na 31. pitanje, zastupnik Boris Lalovac postavit će ga potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu. Izvolite.
Hvala lijepa g. predsjedniče HS.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre financije g. Primorac, pa moje pitanje odnosi se na trgovanje nekretninama u RH, pa me samo zanima i činjenično stanje, ne znam kolko ćete moći odgovoriti, pa ako nešto ne uspijete možda i pisanim putem. Znači prema zadnjem izvješću zapravo HNB-a 70% nekretnina jel se kupuju gotovinom u Hrvatskoj. Zato je to vrlo važno da vi kažete jel to istina il to nije istina jel, jel oni možda provode nekakva statistička istraživanja, međutim onaj ko konkretno zna koliko se nekretnina ovaj kupuje u RH to je porezna uprava zato što pri svake kupoprodaje nekretnina morate navesti izvore sredstava. Znači zašto to pitam? Zato što u zadnje 4.g. je strašno veliki obujam trgovanja nekretninama, čak ste i vi govorili kod poreza na nekretnine da ima jako puno stranog kapitala koji je ušao u Hrvatsku i sad me zanima, znači pazite u zadnje 4.g. kupljeno je preko 530 tisuća nekretnina jel u RH jel, e sad se postavlja pitanje ako je većina toga kupljena na keš jel, a sami znamo da postoji i Ured za sprječavanje pranja novca, da sve se to trguje, da su to velike transakcije jel, sad me zanima, znači ne zanimaju me pojedinačni slučajevi naravno i to ne možete otkriti jel, nego zanima me da li je, da li je to istina jel kao broj jedan, znači da se 70% nekretnina kupuje u gotovini, kakvi su mehanizmi kontrole jel džabe Vlada što god radila kasnije na tržištu nekretnina ukolko ulazi takav novac, ne govorim samo sa strane Hrvatske nego i strane vani jel, znamo da jako puno Slovenaca kupuje, kupuje i Nijemaca, ako znamo da čak na Priobalju jel preko 85% nekretnina se kupuje za keš, a u zapadnoj Europi se 85% nekretnina kupuje kreditima i to je sad ozbiljan problem za Hrvatsku jel, to nije jednostavno riješiti jel, zanima me statistički podaci, šta imate, kako razmišljate u tome smjeru, kako suzbiti sivu ekonomiju u kupovanju…
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
…tržišta nekretnina, hvala lijepo.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepo poštovani zastupniče Lalovac, bivši ministre financija. Vrlo važna tema naravno kupoprodaja nekretnina u kontekstu ne samo trgovanja nekretninama tržišta nego i tema o kojima ste govorili, pa ako hoćete i sprječavanja pranja novca. Možemo dati naravno detaljnu statistiku i pisano ako ne budete zadovoljni odgovorom, ali ono što mogu sada vidjeti pregledom našega portala porezne konkurentnosti možemo vidjeti statistiku o kupoprodaji prema vrstama nekretnina, dakle za 2024.g. kupljeno je odnosno obavljeno je ukupno 27.967 transakcija kada govorimo o poljoprivrednim zemljištima, 25 tisuća nešto više od toga građevinskoga zemljišta, 27 tisuća stanova odnosno apartmana i ukupno 38,5 tisuća različitih drugih vrsta nekretnina.
Isto tako, kada govorimo o strukturi kupaca značajan dio kupaca je naravno i inozemstva kako ste vi i spomenuli pa i otprilike kada govorimo o '25. godini i transakcijama koje su dosada obavljene iz Republike Slovenije 30-ak posto, 23% iz Njemačke, oko 10-ak posto iz Austrije i da ne idem sada po ostalim državama, dakle značajan je broj ulagatelja iz drugih država.
Mi smo naravno s ciljem obuzdavanja prije svega značajnoga rasta cijena nekretnina na hrvatskom nekretninskome tržištu ali i zbog demotiviranja svih onih koji u špekulantske svrhe ulažu u nekretnine donijeli zakon kojim smo odnosno zakonskim izmjenama uveli porez na nekretnine kojim smo nastojali naravno i porezno opterećenje prebacivati postupno sve intenzivnije sa oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina i isto tako značajnim iskorakom u konkretno u slučaju kratkoročnoga najma i dodatnoga oporezivanja toga segmenta odnosno toga dijela dohotka demotivirati sve one koji kupuju nekretnine radi kratkoročnoga najma, radi investicijskih da tako kažem okolnosti i ambicija da ih u tome u što većoj mjeri demotiviramo.
Što se tiče sive ekonomije, vi ste bili ministar financija nisam to bezveze rekao pa znate otprilike kako te transakcije funkcioniraju. Nije svaka transakcija koja je obavljena u gotovini ujedno i nešto što je u sivoj zoni. Kada govorimo o gotovinskim pod navodnicima transakcijama često se pod to podvlače i one transakcije koje kako ste i spomenuli nisu obavljene iz kredita. To ne znači ako nisu obavljene iz kredita da se radi o nekakvim sivim novcima, o nekakvim nezakonito stečenim sredstvima koja su se izvukla iz madraca pa se ona obavila kupoprodaja. Već sama činjenica da se obavi primjerice jedna transakcija kupoprodaja nekretnine onaj tko je prodavatelj tko je zaprimio određenu gotovinu za svoju nekretninu isto tako želi tu gotovinu uložiti što će kupiti ako je primio primjerice 200, 300, 400 tisuća eura od prodaje svoje nekretnine, kupit će vjerojatno jednim dijelom nekretninu, možda će nešto uložiti dodatno svojih novaca i iz toga se generiraju zapravo sve ostale transakcije u nizu koje su gotovinske kako vi kažete odnosno velikim dijelom transakcije koje nisu u domeni onoga što se kupuje na kredit.
Ured za sprječavanje pranja novca detaljno provjerava naravno sve te transakcije. Postoji i zakonska obveza kada govorimo Zakonu o sprječavanju pranja novca da se sve one transakcije odnosno polaganje gotovine više od 10 tisuća eura prijavljuje uredu i ured te transakcije detaljno provjerava. Dakle, za onoga tko je prodao nekretninu kada zaprimi te novce stavi ih na banku, isto tako mora prijaviti porijeklo toga novaca. Dakle, jako je mala mogućnost da se tu obavljaju nekakve značajne transakcije, a to je na kraju krajeva potvrdio FATF o uklanjanju Hrvatske sa sive liste nakon što smo unaprijedili značajno sustav sprječavanja pranja novca.
Hvala vam.
Hvala.
Izvolite očitovanje zastupniče Lalovac.
Zahvaljujem, zahvaljujem ministru na odgovoru, pa kažem ako može i pisani odgovor za ove detalje, kažem jer je to iznio podatak HNB, a mislim da vi znate bolje podatke nego što zna HNB.
Zašto ovo postavljam pitanje? Znači gledajte kao što ste sami rekli znači jedan dio novaca koji ulazi iz inozemstva ulazi u RH stvarao je ogromni nered na tržištu nekretnina. Ne samo što su porasle cijene stanova i što su stanovi postali nedostupni pa sad danas imamo razne programe Vlade jel, nego svakako ovaj dio tržišta nekretnina utječe i na inflaciju.
Samo da znate koliko to utječe na inflaciju da su čak danas u indeksu inflacije jel kada su, u indeksu potrošačkih cijena ne računa vam se kupnja nekretnine kao, kao, kao povećanje cijena kao inflatorni nego samo najamnina jel. Čisto da ljudi znaju kako je to bilo u prošlosti. Cijene kupovanja nekretnine su bile u izračunu inflacije i Amerika je '83. godine zamislite Amerikanci su izbacili jel iz indeksa računanja cijena kupovanje nekretnina jer nisu znali šta će s inflacijom. Brojne narodne banke, središnje banke jel ne bore se kvalitetno sa inflacijom zato što ne mogu kontrolirati tržište nekretnina. Brojne zemlje zapadnog svijeta kada govore o borbi protiv inflacije, brojne vlade im kažu ne možete se samo boriti preko prema za cijenu inflacije nego se morate boriti sa rastom tržišta nekretnina.
Zato, zašto vam to govorim? Zato što je funkcija monetarne vlasti koji kontrolira cjelokupni proces jel vi samo vidite zadnji taj proces i kroz monetarne agregate ono što smo rekli kroz kreditne agregate moraju dati doprinos u borbi protiv smanjivanja cijena nekretnina jer to nije samo posao vlade. I zato kad definirate cijene, kad definirate borbe i monetarne vlasti oni moraju sudjelovati zajedno sa vladom u stabilizaciji tržišta nekretnina.
Hvala lijepa.
Prelazimo na pitanje broj 32, zastupnik Goran Kaniški postavit će ga ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, izvolite.
Poštovani ministre Habijan još kao saborski zastupnik bili ste jedan od prvih koji su se zalagali za osnivanje Parka prirode Zagorske gore, 13 parka prirode u RH.
Kao ministar gospodarstva i održivog razvoja pokrenuli ste konkretne korake u proceduri njegova osnivanja, a sada u svojoj novoj ulozi ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dodatno doprinosite jačanju zaštite prirode kroz uvođenje novih kaznenih djela protiv okoliša.
Zaštita prirode uvijek je aktualna tema što je bilo izrazito vidljivo tijekom saborske rasprave u tijeku donošenja zakona o proglašenju parka prirode.
Možete li nam ovom prilikom reći koliko je važna ta kontinuitetna politika zaštite prirode kroz različite resore i kako nova kaznenopravna rješenja doprinose stvarnoj zaštiti hrvatskih prirodnih bogatstava.
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Kaniški zahvaljujem na vašem pitanju. Kao što ste i rekli ako gledamo vremenski s ovim odmakom 2020. godine negdje u prosincu tada kao saborski zastupnik pokrenuo sam inicijativu upravo za proglašenje područja Ivančice, Strahinjčice, Maceljskog gorja i Ravne gore dakle područjem parka prirode. Ono što je bilo bitno i tada sam to istaknuo i drago mi je da se to i pokazalo i pokazuje se i nadalje da je ta inicijativa zapravo dobila jednu nadstranačku podršku. To je ono što je ključno i tadašnjeg župana varaždinskog i krapinsko-zagorskog, brojnih gradonačelnika i načelnika. Činjenica je isto tako da kao ministar gospodarstva i održivog razvoja smo utvrdili i to područje i ovom prigodom zapravo želim zahvaliti i ministrici Vučković, sadašnjoj dakle ministri zaštite okoliša i zelene tranzicije koja je i pripremila prijedlog koji je prošao ovdje u HS-u u prvom čitanju i siguran sam da će i regulacija tog područja kao zaštićenog područja kao park prirode kada bude u konačnici izglasan u HS-u, doprinijeti daljnjoj zaštiti prirodnih ljepota pogotovo tog kraja, velike bioraznolikosti, georaznolikosti, dolazite iz tog kraja pa dobro znate o čemu zapravo i govorim. Što se tiče daljnje zaštite, ono što je naša dužnost i kao članica EU, a to je transponiranje AKI-a odnosno zakonodavstvo, direktiva i uredbi koje su izglasane i donijete na razini EU pa mi do slijedeće godine do 21. svibnja slijedeće godine moramo transponirati direktivu koja se odnosi na zaštitu okoliša putem kaznenog prava. Shodno tome mi smo unutar ministarstva formirali radnu skupinu. Ona je odnosno taj posao će biti vrlo zahtjevan obzirom da se radi o brojnim kaznenim djelima postojećim ali i brojnim novim kaznenim djelima koja su blanketna, što znači dakle da se radi o kaznenim djelima koje sadržajno gledajući imaju i crpe svoj izvor iz drugih zakona. Iz tog razloga je ta radna skupina puno šira koja uključuje i Ministarstvo zaštite okoliša zelene tranzicije, Ministarstvo poljoprivrede, MUP-a, mora, prometa i drugih tijela. Isto tako i brojnih pravosudnih institucija. Ono što je ključno kada govorimo o predmetnoj direktivi, ona propisuje zapravo ja bi rekao minimalna pravila u pogledu definiranja samih kaznenih djela, u pogledu definiranja i određivanja samih sankcija. Isto tako velik dio ulaže i govori o sprječavanju i suzbijanju samih tih kaznenih djela. Ono što je činjenica je isto tako da će se temeljem te direktive veliku pažnju trebati usmjeriti na edukaciju. U tom smislu pogotovo kada govorimo o novim kaznenim djelima, dakle to se odnosi na tužitelje odnosno državne odvjetnike, to se odnosi naravno i na suce, naravno i na policiju i tu zapravo unutar ministarstva vidimo veliku ulogu i funkciju Pravosudne akademije upravo u toj edukaciji obzirom da se radi o novim kaznenim djelima. Kada govorimo o kaznenim djelima koja su propisana predmetnom direktivom koju moramo dakle transponirati. Velik dio njih već sada u postojećem Kaznenom zakonu i drugim zakonima zapravo imamo regulirano, ako govorimo i možemo istaknut neka nova kaznena djela onda je to primjerice proizvodnja i izvoz proizvoda koji su zapravo nastali ili su povezani sa deforestacijom. Isto tako proizvodnja uvoz izvoz ili ispuštanje flouriranih stakleničkih plinova. Prema tome velik je, zapravo ja bi rekao izazovan zadatak pred nama, ne samo pred Ministarstvom pravosuđa već kao što sam rekao pred jednom međusektorskom radnom skupinom ali u konačnici mislim da nam je svima zajednički cilj da nastavimo štititi doista velike prirodne ljepote na kojima leži RH. Kao što sam rekao velika bioraznolikost, velika georaznolikost i ja sam siguran da ćemo u tom smjeru kao i do sada i Vlada ovog kontinuiteta u gotovo 10 godina, takvom i tom politikom i tim putem nastaviti. Zahvaljujem.
Poštovani zastupnik Kaniški.
Evo poštovani ministre zahvaljujem se na odgovoru, izražavam zadovoljstvo onime što ste odgovorili. Ujedno se zahvaljujem i Vladi, nadležnom ministarstvu i saboru što su prepoznali važnost zaštite naše najviše zagorske gore planine Ivančice. Ujedno se nadam da će i Krapinsko-zagorska županija prepoznati važnost obzirom da se polovica parka nalazi na njihovom području i da će kroz aktualne izmjene prostorno planske dokumentacije dodatno zaštititi to područje od bilo kakve neželjene eksploatacije. Hvala.
Sada će poštovani zastupnik Predrag Štromar postaviti pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću. Izvolite.
A oprostite po prije nego što počnete, kolegica Auguštan Pentek digla je povredu Poslovnika, u čemu je povrijeđen Poslovnik?
Povrijeđen je čl. 238. Gospodine Kaniški nemojte stalno obmanjivati javnost i prebacivati na nešto što nema veze sa vezom, a to su prostorni planovi, a isto tako zahvaljujući kao što ste rekli ministru Habijanu, on zna tko je prvi potpisao …/Upadica Reiner: Dobro to nije povreda Poslovnika pa ovaj./… inicijative vezano za park prirode i ne prebacujte na Krapinsko-zagorsku županiju.
Dobivate opomenu.
Izvolite kolega Štromar.
Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministri, poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i ministre prostornog uređenja i graditeljstva imam samo jedno kratko pitanje, a to je kad bi trebao stupiti na snagu zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ozakonjenu nezakonito izgrađenih zgrada?
Poštovani potpredsjednik Bačić.
Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Poštovani gospodine zastupniče, vaše pitanje interesira brojne naše sugrađane. Kao što smo to već u nekoliko navrata komunicirali trenutno je u javnom savjetovanju izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i savjetovanje će završiti 15-og ovog mjeseca nakon čega ćemo ići u proceduru Vlade i ja se nadam da ćemo kompletni postupak prvog i drugog čitanja dovršiti do 1. ožujka 2026. godine kada bi zakon trebao stupiti na snagu. Puno je u javnosti bilo pitanja čemu i zašto nova legalizacija. Dakle da odmah pojasnim, nema tu nikakve nove legalizacije već ćemo sa zakonom, izmjenama zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, one zgrade koje su se mogle legalizirati temeljem važećeg zakona, a njihovi vlasnici nisu podnijeli taj zahtjev, sada ćemo ukinuti rok za podnošenje zahtjeva. Naime, izvorni zakon koji je donesen 2011. godine kada smo krenuli u proces legalizacije, bio je predvidio rok za podnošenje zahtjeva s 30. lipnja 2013. godine pak je onda taj rok produžen do 30. lipnja 2018.g. i po tom zakonu je podnešeno 903 tisuća zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje na području RH. Neki naši sugrađani to svoje pravo koje im je omogućio Zakon za bespravnu izgradnju naime nisu podnijeli i sad je veliki, veliki problem nekretnina u Hrvatskoj koji ne mogu bit u pravnom prometu, koji su tu pored nas, mogli su se legalizirati, a praktično je mrtva imovina, u njoj se ne može ništa odvijati, nikakve djelatnosti se ne mogu provoditi, ne mogu, ne mogu biti u pravnom prometu i doista tu jesu pored nas, mogle su bit legalizirane jer su izgrađene prije 21. lipnja 2011.g., sad ćemo im to omogućiti i to nije novost u hrvatskom zakonodavnom sustavu. Naime, i danas vi možete legalizirati zgradu koja je izgrađena prije 15. veljače 1968.g., a nije ucrtana u katastarskim pravilima, niti upisana u zemljišnoj knjizi. Prema tome, ta legalizacija koja je omogućila ozakonjenje zgrada izgrađenih prije 15. veljače 1968.g. bila opća legalizacija. Ovaj naš zakon koji je stupio, koji je donesen 2011.g., pa izmijenjen 2012.g. i sad ćemo ga ponovno mijenjati, ne podrazumijeva opću legalizaciju i to mora biti poruka svima, dakle nema opće legalizacije. Mi i dalje ostajemo na ovim postavkama izvornim zakona, a to je da ako je čak zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011.g., a u prometnim je koridorima, energetskim koridorima, ako je u posebno zaštićenim dijelovima prirode, park šumama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, nema legalizacije, neovisno o tome što je zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011.g.. Tu smo zadržali sintagmu da moramo očuvati taj prostor i da ne možemo dozvoliti da nešto što doista čuvamo kao najvrjednijim prostorom RH omogućimo nakon bespravne gradnje njihovu legalizaciju. Dakle, evo da završim, tako je, zakon se nadam da će bit na snazi nakon 1. ožujka jer je evo prošao procedure, sada je, sada je upravo u postupku Vlade RH.
Poštovani zastupnik Štromar.
Hvala lijepo potpredsjedniče Vlade.
Zadovoljan sam sa odgovorom.
Ja bih vas molim da ili kad će se pripremat zakon za Vladu i poslije u sabor, ovo što ste spomenuli '68. koja je moguće dajete legalizaciju, ali na takvim zgradama je dograđeno nešto, pa je i to treba legalizirati. To je trenutno nemoguće da vašim zakonom o ovim ili nekom, nekom vašom odlukom se omogući u jednokratnom postupku legalizacija i onoga starijega od '68. i onoga što je napravljeno do 2011., to je jedna molba.
Druga molba prema cijeloj Vladi, prema svim inspektorima, prema svima koji odlučuju, dajte jače krenite u čišćenje onih nezakonitih zgrada koje su izgrađene u prostoru poslije 2011., vidim ide se, radi se, a očekujem i u novom Zakonu o gradnji i u Zakonu o prostornom uređenju da će se olakšati kontrola ubuduće kad će se neka zgrada graditi bez dokumentacije, znači apel inspektorima, više radite, jače radite, čistite, hvala.
Sada će poštovani zastupnik Darko Sobota postavit pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova dr. Božinoviću.
Hvala potpredsjedniče HS.
Uvaženi i poštovani predsjedniče hrvatske Vlade, poštovani članovi Vlade i kolegice i kolege zastupnici, zastupnice.
Poštovani potpredsjedniče hrvats… hrvatske Vlade i ministre unutarnjih poslova g. Božinoviću, pratili smo u medijima, jučer ste posjetili Međimursku županiju s naglaskom na romsku zajednicu, pa zapravo je pitanje vezano uz to, a pratili smo i događanja koja su se događala u susjednoj nam Sloveniji, kakvi su vaši zapravo zaključci ili razmišljanja, mišljenja…/Govornik se ne čuje./…romskom zajednicom, ne samo na području Međimurske županije nego vezano i za RH, kao što se to, kao što sam rekao događalo i u susjednoj nam Sloveniji i koje konkretne aktivnosti se provode za integraciju romske zajednice, posebice mladih, te postoje li pokazatelji rizika od nasilja upravo u tim zajednicama? Zahvaljujem.
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepo g. predsjedniče.
Uvaženi zastupniče Sobota, da točno je, jučer sam vodio jednu malo širu delegaciju izaslanstva iz nekoliko resora hrvatske Vlade u posjet Međimurju. Tu su bili predstavnici i Ministarstva obrazovanja, Ministarstva rada, socijalne politike, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, iz samog tog sastava se vidi na čemu je stavljen naglasak, dakle određena pitanja koja su nam prioritet kad govorimo o romskoj populaciji.
Inače uvodno mogu samo ponoviti ono da je odnos Vlade prema manjinama jedan od stožernih elemenata naše ukupne politike, tako da se i jučer u Međimurju vidjelo zapravo rezultate toga rada. Naravno imam još dosta izazova s obzirom da smo evo sad imenovali novi sastav Povjerenstva za praćenje uključenosti Roma u RH, dogovorili smo jedan intenzivniji rad kako bi odgovorili na one temeljne izazove. Mislim da je najveći problem niska razina završavanja osnovne, a pogotovo srednje škole među romskom djecom i to je nešto na čemu moramo dodatno raditi.
Ono što je važno i tu sam se usuglasio i sa županom Posavcem dakle Vlada odvaja sredstva koja su ja bi kazao više ne znam s kime bi usporedio taj naš odnos prema manjinama pa i romskoj manjini kad govorimo o ukupnoj manjinskoj problematici na razini EU. Dakle novaca ima, ima i dobre volje, ono što nam treba to je malo organizacijski stvari pojačat i vezat više resora koji se tamo bave sa romskom populacijom, prije svega da nam bude jasno da desegregacija Roma počinje u najmlađoj dobi. Dakle moramo djecu dobit u predškolske aktivnosti, u vrtiće i pratiti ih kroz cijelo školovanje i osnovno, ako je moguće naravno i srednje i druga stvar, moramo jače poraditi na integraciji romske etničke zajednice u proces tržišta rada u Hrvatskoj. Dakle s jedne strane mi smo suočeni sa povećanim brojem izdavanja radnih dozvola u Hrvatskoj. Samo u Međimurju smo ove godine izdali oko 3200 radnih dozvola, a imamo jedan značajan broj, nije ga lako ni utvrdit pripadnika romske populacije koji zapravo nije zaposlen i istovremeno imamo razne socijalne programe koji djelomično djeluju i demotivirajuće s obzirom na visinu davanja. O tome smo otvoreno razgovarali s predstavnicima romske zajednice. Za do kraja mjeseca ćemo imat jedan sastanak i sa ostalim načelnicima i gradonačelnicima iz Međimurja u kojima živi romska populacija i dat ćemo jedan potpuno novi ritam i siguran sam da ćemo doći do rezultata jer moramo radit zajedno i županijska razina i naravno vladini resori ali i lokalna zajednica. Hvala vam lijepa.
Hvala vam. Izvolite zastupniče očitovanje.
Zahvaljujem se poštovani ministre na vašem odgovoru i ali se zahvaljujem vama i članovima užeg tima oko vas koji su dali nemjerljiv doprinos upravo u rješavanju tih problema. Ne radi se tu samo dakle i o Međimurskoj županiji i mi koji smo ajde malo istočnije i u susjednoj županiji. Neću reći da nemamo problema sa romskom zajednicom. Radi se o nekoliko obitelji koje žive upravo i na području moje općine i zapravo mogu to reći pohvalno. Dakle od predškolskog odgoja, školskog odgoja i ono što veseli da barem jedan član obitelji je zaposlen što daje određenu sigurnost zapravo i njima u prihodima ali daje i sigurnost kompletnoj zajednici koja živi na tom prostoru. Stoga, još jedanput zahvala vam i vašoj ekipi i vašem timu na naporima koje pružate u tome. Zahvaljujem.
35. pitanje, zastupnik Krešimir Čabaj uputit će ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.
Zahvaljujem. Premijeru u Hrvatskoj postoje srpski kulturni centri koji su izgrađeni i financirani hrvatskim novcem, njih 40 i kada jednom ti projekti budu završeni, konačni saldo ili trošak tog, tih projekata će biti znatno preko 100 milijuna eura, a po nekim projekcijama i dvjestotinjak. To svi znamo, također svi znamo i da krovna kulturna udruga Srba u Hrvatskoj SNV je obilato financirana sa preko 22 milijuna eura godišnje također odlukom hrvatske Vlade, no moje pitanje je slijedeće. Da li znate da ako se primjerice bilo koji od tih centara zatvori ili prestane obnašati svoju temeljnu djelatnost, da taj centar se ne vraća ili ta, ta nekretnina se daje na upravu Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Pa otkud sad to, kako je to moguće da je ova Vlada dopustila takav presedan. Ja vas podsjećam da prema ugovoru Vlade RH i Srpske pravoslavne crkve su već riješene financiranje SPC-a, kako obnova, izgradnja, održavanje sakralnih objekata, plaće, doprinosi, još im povrh toga lokalna uprava financira manifestacije i proslave. Do kada će Hrvatska zapravo trpjeti ovakve, ovakvu neodrživu situaciju pogotovo ako uzmemo u obzir recentne događaje gdje se upravo u tim centrima provode protuhrvatske, protuhrvatski sadržaji promoviraju i slično. Kada ćemo povući crtu i granicu i reći da je toga dosta. Hvala.
Izvolite predsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Čabaj nije mi poznato odakle vam ova informacija da bi u slučaju prestanka rada kulturnih centara, to su sve mali objekti u različitim krajevima Hrvatske, mahom ili kupljeni ili preuređeni postali vlasništvom Srpske pravoslavne crkve. Ja za to, pitam ministra Bačića, on za to nije čuo, nije nitko čuo za to. Provjerit ćemo ali ne vjerujem, ne znam odakle vam ta informacija, kako ste vi do nje došli. Nama to nije poznato i ne vidim koja bi bila pravna osnova za takvo nešto. Hvala.
Izvolite očitovanje.
Pa ta informacija se nalazi u Statutu SNV-a, članak 33 koji jasno govori o tome što će se događati s takvim objektima ako slučajno prestanu s obnašanjem svoje djelatnosti. Osim toga kolegica Šimpraga, žao mi je što sad nije tu, je ove godine u svibnju mjesecu o tome javno govorila. Ja zaista mislim da je to presedan kojem nema mjesta u, u, u današnjoj, u današnjoj modernoj Hrvatskoj. Kažem, gdje je granica, kad ćemo povući granicu ovakvim stvarima. Hvala.
Idemo na 36. pitanje. Zastupnik Dario Hrebak postavit će ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru. Izvolite.
Poštovani i uvaženi ministre prošle godine u mom gradu izgradili smo bušotinu vrijednu 5 milijuna eura gdje smo pronašli geotermalnu vodu sa 85 stupnjeva toplom vodom. Istim tim tragom krenula je država ove godine sa Agencijom za ugljikovodike gdje su na nizu hrvatskih gradova pronađeni isti takvi sjajni potencijali, primjerice u Osijeku, u Vinkovcima, u nekim dodatnim drugim gradovima poput Velike Gorice. Moje pitanje ide upravo u tom smjeru, ako znamo da na razini EU se 50% ukupnih potreba za energijom troši na grijanje i hlađenje, ukoliko znamo da mi kao Hrvatska imamo sjajan potencijal koji je 60% veći od geotermalnog potencijala koji postoji na razini EU, ukoliko znamo da je naš potencijal jači i od susjedne nam Republike Mađarske, ukoliko znamo isto tako da Mađarska ima preko 200 takvih bušotina, a ja mislim da je ovo dobar put kojim ste krenuli, da je, da ste isto tako preko Agencije za ugljikovodike i naša država krenula, možemo li mi još pojačati taj intenzitet obzirom na dobre informacije koje smo dobili iz svih ovih gradova, a i iz mog gradova, grada gdje možemo sada, sada sa popriličnom sigurnošću reći da se geotermalni potencijal širi cijelom sjevernom Hrvatskom, da imamo odlične podatke, odlična nalazišta i možemo li sad uključiti možda i HEP ili neke druge resurse kako bismo iskoristili taj potencijal? Načelno, naravno podržavam i vašu tendenciju da idete u smjeru i nuklearne energije, apsolutno podržavam dakle u nekoj dugoročnoj priči, ali ova rekao bih srednjoročna priča sigurno postoji potencijal da iskoristimo i geotermalnu energiju za zadovoljavanje vlastitih energetskih potreba, hvala.
Izvolite ministre odgovor.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Zahvaljujem poštovani zastupniče Hrebak, pa ovo će biti dobar nastavak odgovora g. Zmajloviću. Projekt koji ste vi realizirali je hvale vrijedan projekt i jedan putokaz kojim trebamo ići u smjeru naše energetske tranzicije. Mi kao ministarstvo i kao Vlada putem Agencije za ugljikovodike alocirali smo više desetaka milijuna eura za ovakve projekte, vi ste nabrojali tu i Osijek i Vinkovce i Veliku Goricu, međutim naše, još dosta JLS je krenulo tim putem, iskoristilo dosta sredstava radi pribavljanja okolišnih dozvola i svih drugih potrebnih dozvola. Evo tu je i g. Mandić s kojim smo aktivno razgovarali na realizaciji geotermalnog potencijala u Karlovcu, također Virovitica. Na koji način? To su jako skupi projekti koje JLS ne mogu realizirati do kraja. Mijenjamo model realizacije na način da će to sada preuzeti Agencija za ugljikovodike i koristiti europska sredstva koja su dostupna i kojih će biti sve više u višegodišnjem financijskom okviru koji nam predstoji. Zašto? Mi imamo tu, vi ste dobro iznijeli sve ove podatke da je naš gradijent 60% veći nego prosjek EU, međutim ti potencijali se nalaze na nešto većim dubinama nego u drugim zemljama koje imaju taj geotermalni potencijal, pa su dosta skupe te bušotine. Kod jedne bušotine mi, mi moramo ići negdje do 3-4 tisuće metara dubine i postoji veliki rizik od urušavanja tih istražnih bušotina kada se rade, one koštaju između 10 i 20 milijuna eura. Sada ćemo taj rizik prebaciti na Agenciju za ugljikovodike koja će napraviti istražne bušotine, radnje i sve koje su JLS do ove faze razvile, da bi onda imali jasno prediktibilne uvjete i Fizibiliti studiju za investitore koji će zajedno sa JLS razvijati taj geotermalni potencijal. Ne samo da to radimo, nego razvijamo i čekamo HROTE da izađe sa programom potpora za proizvodnju električne energije iz geotermalnih potencijala. Zašto? To je tzv. base load energija, to je energija koja nema negativne implikacije na mrežu, to je energija koja se množi sa 8.700 sati, znači ona proizvodi 24 sata na dan. Osim toga tzv. otpadna toplina iz proizvodnje električne energije se može koristiti, iz jedne bušotine se može zagrijati 35 tisuća metara kvadratnih staklenika. Tako da moramo povezati i energetiku i poljoprivrednu proizvodnju i iskoristiti potencijal koji je pred nama, opet naglašavam optimalno. Sve naznake govore da je razvoj tehnologija i ono što dolazi u bliskoj budućnosti će pojeftiniti te tehnologije i pojeftiniti primjenu i korištenje toplinske energije i električne energije dobivene iz tog potencijala, tako da mi sada optimiramo sustav, programe, da spremni dočekamo slijedeći višegodišnji financijski okvir kako bi što uspješnije povukli ta sredstva i realizirali to sve u svrhu energetske samodostatnosti RH. Hvala.
Izvolite kolega Hrebak očitovanje.
Hvala lijepa ministre, vidim da ste jako upoznati sa potencijalima i sa temom. Nažalost, mi smo danas tijekom ovog današnjeg dana najviše potrošili vremena na crvene i crne, najviše smo potrošili na '45., mene zanima kao liberala kako će Hrvatska izgledat '45. i ja vas molim da napravite sve ono što vi možete jer sad je evidentno da je ovaj potencijal stvaran, da ga možemo opipati, da možemo učiniti naše gospodarstvo i poljoprivredu, na kraju krajeva i građanima podignuti standard kroz puno jeftinije grijanje, a koje smo opet kao suverena zemlja možemo koristiti iz vlastitih potencijala, zašto to ne učiniti? Vjerujte mi postoje gradovi koji su to spremni napraviti, koji su spremni iskoristiti tu priliku, pokušajmo napraviti neko i partnerstvo između Vlade i tih gradova koji imaju potencijal, a imaju pripremljenu dokumentaciju i idemo vidjeti možemo li tu spojiti još i našu, naš HEP koji tu može kasnije biti i opskrbljivač upravo takve energije, ja prvenstveno govorim o toplinskoj energiji, dakle energiji koja se isključivo može koristiti kao district heating, a to je za grijanje onih najvećih potrošača, škola, bolnica, vrtića i svega…/Govornik se ne razumije./…. Naravno ovo što ste vi rekli treba iskoristiti ovaj potencijal dubljih bušotina za proizvodnju električne energije i zato apeliram da tu HEP se uključi i po pitanju proizvodnje struje, ali isto tako i po pitanju davanja puno jeftinije energije našim građanima. Ako ćemo uspoređivati geotermalnu toplu vodu sa plinom, omjer u korist geotermalne energije, geotermalne tople vode je 1:4, mislim da sam s time svime sve rekao, a s druge strane znamo da nama u idućih do '45. ali 2045. će nam drastično padati i vlastita proizvodnja plina. Zašto ne plin i ono što je plin dosada značio Hrvatskoj zamijeniti sa puno efikasnijom ekološki prihvatljivijom i jednako energetski vrijednom toplom vodom.
Hvala.
Prelazimo na 37 pitanje, zastupnik Nikola Mažar postavlja ga potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.
Hvala lijepo predsjedniče Hrvatskoga sabora.
Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre hrvatskih branitelja, sami ste sa nama i uz nas tokom cijele godine a osobito u vrijeme krvave jeseni kada diljem i Slavonije i Baranje i Srijema obilježavamo naše tužne obljetnice na našoj plodnoj slavonskoj zemlji natopljenoj krvlju i kada se sjećamo svih onih koji su dali svoje živote u stvaranju slobodne samostalne i neovisne nam RH. Posebice u mjesecu studenom gdje nema dana kada se ne prisjećamo strašnih zločina ne samo nad hrvatskim braniteljima nego i nad nedužnim civilima i svima onima koji su '91. stradali u obrani svojih domova, svojih obitelji, svojih krajeva i svoje domovine.
Tom prigodom, ali i u svim drugim prigodama u kojima ste stalno i konstantno razgovarate prije svega sa obiteljima nestalih i poginulih i nasilno odvedenih naših branitelja i svjesni kompleksnosti i težine toga pitanja ja bih rekao poduzimate i nadnaravne korake posebice na području grada Vukovara koji sada daju i svoje rezultate. Pa možete li nam nešto reći o napredcima koji su ostvareni u postupku traženja osoba nestalih u Domovinskome ratu i što ste sve učinili kako bi nestale osobe bile pronađene.
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepa predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani zastupniče Mažar, da točno je 30 i više godina od trenutka nestanka osoba odnosno stradanja nije nimalo jednostavno pronaći nestale osobe, no u proteklih 9 godina traganje za nestalim osobama iz Domovinskog rata je prioritet naše Vlade a posebno Ministarstva hrvatskog bran… hrvatskih branitelja kao nositelja.
Mi smo od 2016. godine značajno unaprijedili cijeli taj proces traženja i intenzivirali aktivnosti u baš svim segmentima. I tu je važno naglasiti predanost ministarstva u procesu traganja, važno je naglasiti činjenicu kako se taj proces vodi dosljedno, stručno, da se vodi s dužnim poštovanjem prema svakoj žrtvi ali jasno ispunjiv razumijevanjem prema obiteljima koje traže svoje najmilije. U posljednjim godinama uveli smo niz novina u ovom procesu među kojima su sustavni analitički pregled ranije prikupljenih saznanja i dokumentacije, preciznije usmjeravanje terenskih aktivnosti jer činjenica je da je protokom vremena danas vrlo malo izravnih izvora odnosno izravnih informacija i svjedoka koji mogu sa vjerodostojnošću dati informaciju o nestalim osobama. I zato je taj analitički pristup koji imamo u Ministarstvu hrvatskih branitelja i sa drugim resorima kroz međuresornu suradnju vrlo važan.
U procesu se kombiniraju georadarska snimanja, geodetske topografske analize, satelitske snimke snimanja lokacija iz zraka, jasno sve to nam omogućuje višeslojno sagledavanje prostora i precizno određivanje područja u istraživanju. No, uz sve te teškoće mi smo u našem mandatu proveli i terenska istraživanja na 431 lokaciji i to na području Vukovarsko-srijemske županije 154, Sisačko-moslavačke 105, Osječko-baranjske 40, Požeško-slavonske 31 lokaciji. Mi smo unatoč svim tim teškoćama i složenostima pronašli 7 masovnih grobnica i to u Vukovarsko-srijemskoj županiji u Marincima, u Boboti, Šarviz doli, Bogdanovcima, Negoslavcima, Petrovačkoj doli i posljednja na lokaciji Ovčara. Ovaj tjedan pronašli smo dvije pojedinačne grobnice na području Starog Seleša u općini Antunovac i jedna grobnica na području Ovčare, a sveukupno smo dosada pronašli čak 46 pojedinačnih grobnica.
Nakon pronalaska slijedi iznimno zahtjevan i složen proces identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka i mi smo u našem mandatu identificirali posmrtne ostatke 323 osobe. Zadnja identifikacija održana je prije 2 tjedna u Vukovaru kad smo identificirali četiri hrvatska branitelja i ono što svakako vam želim prenijet kao informaciju jest da smo u proteklih 48 sati pronašli još dvije pojedinačne grobnice.
Nakon svih ovih aktivnosti koje smo proveli želim samo istaknuti najzahtjevniju i najsloženiju lokaciju Petrovačka dola iz koje smo dosad …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… identificirali čak 36 posmrtnih ostataka i tu se aktivnosti intenzivno nastavljaju.
Hvala lijepo.
Izvolite očitovanje.
Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Vlade.
Cjelovito promišljanje ove Vlade o nacionalnom značaju Vukovara je pokazano nizom aktivnosti od proglašenja Vukovara mjestom pijeteta, podizanjem bolnice na nivo nacionalne i memorijalne bolnice, obnove Vukovarskoga vodotornja preko podizanje sredstava Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara do današnjih kapitalnih i strateških projekata koji dižu kvalitetu života svim Vukovarcima, izgradnje vukovarske obilaznice, izgradnje cjelokupne obale Dunava sa 10 hektara nove zemlje što je jedinstveni trenutno projekat na području cijele EU, stambenoga zbrinjavanja mladih obitelji povratnika, deficitarnih zanimanja do investiranja u vrtiće, škole, novi studentski dom, novi studentski restoran, zgradu veleučilišta, preko cjelokupne kulturne baštine bogatoga Vukovara, izgradnje Muzeja Vučedola i sada cjelokupne aktivnosti Arheološkog parka Vučedola i to je pokazatelj da ova Vlada prije svega na čelu sa predsjednikom Andrejom Plenkovićem vodi brigu o Vukovaru u sadašnjosti, vodi brigu o Vukovaru u budućnosti ali itekako vodi brigu i o Vukovaru najtežih dana njegove prošlosti.
Iz toga razloga prije svega predsjedniku Vlade, a i vama osobno mi Vukovarci smo zahvalni jer kao što ulažete u Vukovar danas pokazujete da nećete niti jednoga trenutka odustati od ove svete dužnosti pronalaska nestalih i dok se i posljednji nestao na području grada Vukovara, na području Slavonije, na području naše Hrvatske ne pronađe i mogu samo istaknuti da imate snažnu podršku nas građana Vukovara i vjerujem da ćemo svi zajedno slijedeći tjedan u pijetetu, tišini i hrvatskom zajedništvu obilježiti 34-tu obljetnicu Dana sjećanja na stradanja žrtava Vukovara, Škarbnje …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… i Domovinskoga rata.
38 pitanje zastupnik Matej Mostarac postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću, izvolite.
Poštovani predsjedniče sabora, predsjedniče Vlade, poštovani potpredsjedniče Bačić, pa ja ću u svojem pitanju na početku se u biti zahvaliti i čestitat ministru jer je uspio nagovorit ili uvjeriti premijera da imamo problem u državi i u govoru o stanju nacije stanovanje i tema stanovanja mladih je adresirana kao jedan od dva najveća problema koja trenutno imamo i koja znači traže rješenje. Kad priznaš problem onda znači nadam se da ćeš ga i krenut ozbiljno rješavat.
Međutim, ja ne bi dozvolio da samo kažemo da je problem stanovanja mladih nego bi rekao da se trenutno nalazimo u stambenoj krizi jer po Eurostatu najveća cijena rasta nekretnina događa se upravo u Hrvatskoj u Europi i isto tako pris… pristupačnost stanovanja među najgorima je u Europi.
Ono što je dobro da pomake počinjemo vidjet, međutim pila je dosad bila skroz naopako. Mi smo osim POS-ove stanogradnje koja je rezultat SDP-ove vlade pred podosta godina odnosno Račanove vlade dosad imali jedino mjere subvencije. Ja sad vas molim i pitam da li se možemo složit da prestanemo sa subvencijama u stanovanju? Subvencije poput APN kredita, poput sad ovih povrata PDV-a, poput svih ovih stvari koje su se događale kod malih donacija prema studentima donose samo situaciju na gore. Tržište reagira na način da poveća cijene, povećavamo potražnju a ponudu ne radimo ništa i samim time imamo i dalje velik raskorak u pristupačnosti upravo tog stanovanja. I zato molim da prestanemo sa subvencijama, da počnemo mijenjat zakon, da počnemo gradit stanove, da prestanemo s prodajom, da krenemo u najam jer jedino na taj način ovaj možemo utjecati kako treba na tu stambenu politiku. I molimo da ovih milijun stanova koji su danas prazni da ključeve dobiju oni koji žele ostati …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepa./…
… živjet u Hrvatskoj.
Izvolite potpredsjedniče Vlade odgovor.
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
Poštovani zastupniče Mostarac, nije meni trebalo predsjednika Vlade nagovarati da se u godišnjem izvješću Vlade spomene problem priuštivog stanovanja. Naime, mi smo već i u prošlom mandatu donijeli odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike, dakle puno prije nego što ste vi došli u sabor i čuli prvi puta izvješće predsjednika o stanju države, nacije u 2025. godini.
Moram vam reći da je Hrvatska tim dokumentom prvi puta na strateški način i strateškim pristupom odredila se prema rješavanju problema priuštivog stanovanja. To što smo prvi puta donijeli u Hrvatskoj takav dokument manje je važno od činjenice da smo prva država članica EU koja je uopće donijela dokument kojim se strateškim pristupom pokušava riješiti problem priuštivog stanovanja u RH. I danas brojne države članice EU gledaju naš nacionalni plan, a s druge strane komisija bi trebala do kraja godine izići s dokumentom kojim će na određeni način dati uputstva, prijedloge državama članicama kako i na koji način riješiti problem priuštivog stanovanja jer je problem priuštivnog stanovanja danas izražen na prostoru cijele EU i to nije samo naš ekskluzivitet.
Mi smo našim nacionalnim planom propisali niz mjera. Jedna od tih mjera ili dvije od tih mjera su svojevrstan pomoć mladim ljudima, a i onim starijim kao što ste vi rekli ne samo mladima do 45 nego i onima preko 45 godina da mogu lakše riješit stambeno pitanje ukoliko se odluče i to im financijske prilike omogućavaju, kupe svoj stan svoju nekretninu ili pak oni koji ne mogu niti kupiti stan da im se olakša pristup dugoročnom najmu. I u tom smislu smo poduzeli aktivnosti kako bi mladim ljudima koji kupuju prvu nekretninu, a pri tome mislimo na mlade ljude do 45 godina kada kupuju prvu nekretninu vraćamo porez na, 50% poreza na dodanu vrijednost odnosno porez na promet nekretnina u cijelosti ako se kupuje od fizičke osobe ili rabljena nekretnina.
I iskazan je veliki interes, ja sam maloprije u odgovoru gospodinu Radiću rekao da smo dosada obuhvatili preko 2 tisuća zahtjeva. I ono što možemo razlučiti iz te naše evidencije prilikom povrata 50% poreza na dodanu vrijednost da prosječna nekretnina u Hrvatskoj nije takova kako je mnogi žele prikazati jer iz tih točnih, stvarnih podataka vam je prosječna cijena u Hrvatskoj stana 2.250 eura plus PDV po kvadratu ili u gradu Zagrebu 2.480 plus PDV tako tu dolazi negdje oko 2.900 ili 3.000 eura.
No, mi ćemo sutra na sjednici Vlade upravo imati program priuštivog najma gdje ćemo ne milijun kako ste vi rekli, potpuno krivi podatak, nego 600 tisuća praznih stanova mjerom potica… poticanja priuštivog najma pokušati podignuti na tržište kako bi mladim ljudima omogućili priuštivu najamninu, a razliku između medijalne najamnine i priuštive će država osigurati u državnom proračunu.
No, ni to nije naš krajnji cilj. Naš je krajnji cilj izgraditi ogroman broj stambenih jedinica na području RH. Rekao sam da smo jutros sa gradonačelnikom Osijeka potpisali ugovor na 206 stambenih jedinica. Mi u ovom trenutku ćemo početi graditi oko 800 novih stambenih jedinica, a nakon što dođe Zakon o priuštivom stanovanju ovdje u Hrvatski sabor, nakon što bude usvojen očekujemo da nam se jedinice lokalne samouprave priključe i da temeljem tog zakona i zakona …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam./…
… novog Zakona o gradnji i prostornom uređenju da gradimo veliki broj novih stambenih …
…/Upadica predsjednik: Hvala lijepa./…
… jedinica u Hrvatskoj.
Izvolite zastupniče očitovanje.
Zahvaljujem na odgovoru, međutim dokazalo se podosta toga šta sam i rekao. Recimo POS stanogradnja koju smo rekli da je sad jedina po kojoj omogućujemo gradnju funkcionira na način da sad jedinice lokalne samouprave nakon nabava moraju dodat dodatna sredstva da bi ta cijena bila ona koja je prihvatljiva i pristupačna. Znači mi smo opet sa svojim subvencijama ovdje lokalnih proračuna i naravno državnog podigli cijenu na tržištu i platili više nego što trebamo platit ono što trebamo i možemo dobit na tržištu. U tome je problem, što opetovanim subvencijama samo poremećujemo tržište. Potičemo potražnju a ne radimo na ponudi.
O toj cijeni nekretnina koju smo sad isto rekli i koju ste govorili da postoji, maloprije smo slušali pitanje kolege Lalovca koji je sam problematizirao uopće dolazak do te cijene nekretnina i pogotovo puno nekretnina koje se rješavaju u gotovini pa onda i samim time ne znamo koja je stvarna prodaja i koja je stvarna cijena prodaje tih nekretnina.
Rekli ste da je vaš plan krenuo prije nego što sam došao u sabor. Naš plan je krenuo prije 4 godine kad sam osobno obišao cijelu Hrvatsku sa strategijom stanovanja, plana za stan SDP-a nakon koje je došla vaša strategija i u kojoj smo mi adresirali sve ove probleme koje danas pokušavamo riješit. I to je sve dobro da pričamo o tome i da to pokušavamo riješit samo ukazujem da način na koji dosad rješavamo je minimalan.
Premijer odnosno ministar financija je sad na zadnjem rebalansu rekao kako ste puno europskih sredstava iskoristili, prenamijenili u nekakve postojeće projekte koje se država obvezala osigurati. Ajmo vidjet da li su ta europska sredstva moguća i u priuštivom stanovanju odnosno znamo da jesu. I sve to da radimo zato što želimo da Hrvati ostanu ovdje, a ne da imamo izjavu još jednog vašeg potpredsjednika Vlade koja je rekla da odnosno u kojoj je rekao da više Hrvata danas živi izvan domovine nego što živi u njoj, ali meni to zvuči kao kletva koja se nažalost Hrvatskoj obistinila.
Idemo sada na 39-o pretposljednje pitanje, zastupnica Mirela Ahmetović postavit će ga ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, izvolite.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre Šušnjar nedavno se u vašoj zoni nadležnosti dogodio jedan nemili događaj koji zahtjeva veću pažnju i javnosti i medija. Budući da ste vi bili stečajni upravitelj ali ste i pravnik i sada evo ministar gospodarstva mene zanima što vi mislite o nezakonitom stjecanju imovinske koristi i o grubom kršenju Zakona o tržištu kapitala od strane predsjednice uprave Podravke Martine Dalić i što ćete poduzeti u vezi toga budući da je Podravka znatnim dijelom u vlasništvu države odnosno svih poreznih obveznika RH.
Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.
Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažena zastupnice Ahmetović, pa evo iskreno ja ne mogu ovo vaše pitanje povezat sa stečajnim pravom uz najbolju volju. Jedino što mogu zaključit da bi SDP-u uskoro mogo trebat stečajni upravitelj, ali dobro bio sam i odvjetnik 20 godina pa ću vam pokušati odgovoriti.
Ovo pitanje u nadležnosti HANFE koja se bavi regulacijom vrijednosnih papira. Nije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, nije ni u nadležnosti saborskih zastupnika tako da ne vidim ovaj šta bi ja mogao po tom pitanju reći i jedino da vi ovdje sad pokušavate pozivati na neku nadležnost ukazivat na to ili Ministarstvu gospodarstva ili nekom drugom to je najviše podsjeća i miriše na nekakvu anarhiju. A tu ste se vi jako dobro pokazali recimo kad ste bili protiv LNG terminala kad ste rekli da vas bager neće moći ukloniti itd., a danas pokazujemo da je to jedan od boljih projekata koji je realiziran u RH.
Ja sam prošli tjedan bio u na samitu energetskom u Ateni u Grčkoj, bio sam na bilaterali sa dva američka državna tajnika koji su ukazali da imamo strateški projekt od kojega može imati benefite cijela regija i Europa i da se trebamo još daljnje povezivati. Tako da evo ne znam, ne znam u kojem smislu kao stečajni upravitelj ili ministar gospodarstva mogu odgovarati nešto što je u nadležnosti nezavisnih agencija koje će reć svoj pravorijek o tome.
Hvala.
Izvolite odgovor.
Hvala lijepa.
Poštovani ministre da vas podsjetim, valjda od straha niste čuli pitala sam vas za vaše mišljenje.
Možemo mi i o LNG terminalu s obzirom da se Vujnovćev ortak, onog istog Vujnovca za koji je i namijenjen taj LNG ali o tome ćemo drugom prilikom.
Nego da ja vama kažem zašto niste rekli svoje mišljenje o ovom slučaju Martine Dalić. Zato što vas je strah toliko da niste u stanju čak kao odgovorna osoba niti osuditi takvo ponašanje, a kamoli poduzeti oštrije mjere za ovo bezobrazno kršenje zakona ali i zloupotrebu povjerenja.
Mene to ne čudi s obzirom da vi u Domovinskom pokretu stalno ističete svoju tzv. samostalnost ali zapravo vi ne smije zucnuti ni riječ Andreju Plenkoviću protiv Martine Dalić naravno jer je ona glavom i bradom izbor upravo Andreja Plenkovića kojemu je Domovinski pokret samo lutkica na koncu za malo vlasti. E da kimajte glavom.
Vi ovakvim odgovorom meni potvrđujete prvo, da ste vjerni ostavštini upravo svoje prethodnice Martine Dalić kao i da se drugo dio kontinuiteta njenih nasljednika, dakle ministara poslije nje ako hoćete Horvata koji je uhićen do ne znam Filipovića kojem su pred nosom ukrali plin. Habijan se ionako nije gospodarstvo previše bavio.
Naime, sramotno je da je Martina Dalić ovakvim postupcima povrijedila inteligenciju hrvatskih građana i da za to ne snosi posljedice, ali je još sramotnije da to pokušava oprati donacijom udruzi kojoj je djelovanje časno. Međutim, sreća da je Autonomna ženska udruga pokazala da još ima časti u ovoj zemlji.
Vi ste mogli djelovati ako baš hoćete barem političkim pritiskom, ali vi ste ionako ministar proforma. Šef svih šerifa u državi je Andrej Plenković. O da i to uz veliki dužnik Martine Dalić …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./…
… i zato je Martini Dalić dozvoljeno ono što drugima jeste …
…/Upadica predsjednik: Hvala kolegice Ahmetović …/…
… zakonom zabranjeno.
… isteklo vam je vrijeme.
Imamo povrede Poslovnika, kolega Kukavica, izvolite.
Članak 238., iznošenje neistina.
Naime, ministar je odgovorio što je trebao reći kolegici Ahmetović o nadležnosti ministra u tom slučaju. Mislim da je to apsolutno samo dovoljno, a što se tiče samog Domovinskog pokreta to je stranka koja participira u vladajućoj većini nije apsolutno ničiji lutak na koncu.
Kolega Kukavica opomena broj 3 tako da više ne možete sudjelovati u raspravi, možete u drugim točkama ali ne više tijekom aktualnog prijepodneva.
Kolega Katičić, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče sabora.
Pa povreda naravno 238. omalo… 238. Poslovnika omalovažavanje i iznošenje neistina.
Pa kolegice Ahmetović kad već spominjete ove afere koje ste rekli a nisam vas čuo da ste tak bili glasni kad je bila Vruja Stipe Latković i zaštitnik toga Zoran Milanović. Tu ste šutili, amjo uvest dost… nemojte onda imati dvostruke kriterije.
Hvala kolega Katičić, bila je isto tako replika s vaše strane to je opomena broj 3, isto ne možete više do kraja aktualnog prijepodneva govoriti.
Kolegice Lipovac Pehar, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče.
Poštovana kolegice ne znam zašto prozivati ministre Domovinskog pokreta koji se …
…/Upadica predsjednik: Molim vas članak samo./…
… 238., ispričavam se. Da li je vaš kolega Grbin donirao 7 tisuća eura koje je uzeo? Evo krenimo od od tu.
Kolegice Lipovac Pehar to nije bila povreda Poslovnika nego replika, dobivate opomenu.
Sada se javlja kolegica Radolović za povredu Poslovnika.
Članak 238., iznošenje neistina nadam da se biti opravdano kao i gospodinu Kukavici mom kolegi. Ajde da krenemo ovako, da ponovimo gradivo još jednom. LNG terminal jednoglasno su protiv kopnenog LNG terminala na Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije bili i SDP-ovi vijećnici ali i HDZ-ovi vijećnici …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović./…
Mogu ja završiti poštovani predsjedniče?
…/Upadica predsjednik: Ne može ne, pa svih, svi vi niste pratili./…
Ne, ja ću završit …
…/Upadica predsjednik: Niste pratili što biste vi rekli./…
… što može potvrditi i kolegica Burić, dakle nemojte iznositi …
…/Upadica predsjednik: Kolegice Radolović./…
… neistine, kolegica Ahmetović je bila protiv kopnenog LNG terminala …
…/Upadica predsjednik: Ajde molim vas sjednite i dobivate opomenu./…
… pa dajte jednom govorite istinu.
Sjednite, dobivate opomenu imate iste kriterije za vas kao i za sve druge.
Sada još kolegica Burić, izvolite.
…/Upadica se ne razumije./…
Da, da.
Hvala vam.
238., uvrijeda. Evo ovako što se tiče gospođe koja je maloprije mene osobno prozvala ja njoj kao i cijeloj njezinoj partiji mogu poručit slijedeće. Bili ste protiv hrvatskih nacionalnih interesa kada ste digli ruku protiv …
…/Upadica predsjednik: Hvala vam kolegice Burić./…
… LNG terminala na otoku Krku.
Isto tako replika, dobivate opomenu.
Sad ponovo kolegica Radolović, izvolite.
Članak 238., evo ispričavam se u ime svih vijećnika HDZ-a Primorsko-goranske županije, dakle vi ste uvrijedili i vašu partiju jer su i vaši vijećnici na Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije …
…/Upadica predsjednik: E kolegice Radolović./…
… a i vi osobno digli ruku protiv kopnenog LNG terminala …
…/Upadica predsjednik: Dobivate opomenu kolegice Radolović … /…
… za kopneni o čemu postoji zapisnik.
… molim vas, dobivate opomenu.
Što vam je? Ajde smirite se, smirite se imamo još samo jedno pitanje.
Molim vas, ajde dajte se …
…/Upadica Tomislav Klarić: Evo 238. …/…
Čekajte kolega Klarić pa što je to?
…/Upadica Tomislav Klarić: Aha ja sam mislio …/…
Pa polako, moram prvo kolegici Radolović dat opomenu i pozvat vas sad ajde još kolega Klarić imamo još samo jedno pitanje, onda idu slobodni govori pa sve što vam je smetalo kroz ovu raspravu i pitanja možete prokomentirati u ime stranke.
Izvolite.
Evo samo kolegici Radolović, 238., jedino dobro za SDP je što se kolegica Ahmetović nije trebala bacat pod bager i prošlo je sve u redu, LNG je napravljen i radi punom parom i punim kapacitetom.
Kolega Klarić dobivate opomenu nije bila to povreda Poslovnika, ali kolegica Radolović se ne da, izvolite.
Članak 238., da radi, radi pod punom parom, pod stranim zastavama. Trenutačno Hrvatska od tog plutajućeg LNG terminala ima znate šta zero, ništa, nula.
Dobro, opomena zbog povrede Poslovnika, jel treća, treća ne možete više sudjelovati u raspravi kroz aktualno prijepodne.
I prelazimo na zadnje pitanje zastupnica Danijela Blažanović postavit će ga ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, izvolite.
Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovana ministrice evo idemo malo na ljepše teme, prošli tjedan točnije 3. studenog 2025. na Trešnjevci sjever gdje živim otvorena je druga scena HNK-a u Zagrebu. To je uistinu jedan impozantan projekt Vlade RH i rezultat velikih napora i velikog rada. I drago mi je i ponosna sam što je otvorena upravo na Trešnjevci sjever i to na dijelu koji je zap… zapušten od grada Zagreba i nadam se da će ovim projektom taj dio Trešnjevke sjever napokon oživjeti. Ako se slažete tu se radi o jednoj od najvažnijih kulturnih infrastrukturnih investicija od hrvatske samostalnosti.
Ja vas lijepo molim radi javnosti da još jednom detaljno objasnite o kakvoj se investiciji radi i koju kulturnu dobrobit će imat hrvatski građani od iste ne samo u Gradu Zagrebu već i šire, hvala puno.
Izvolite odgovor.
Hvala vam na ovom pitanju poštovana zastupnice.
Poštovani predsjedniče sabore.
Kao što je predsjednik Vlade već u nekoliko svojih odgovora danas spomenuo, a zaista smo ponosni da smo uspjeli realizirati tu veliku investiciju koja je u ovoj fazi najveća infrastrukturna investicija u kulturi u Gradu Zagrebu i zapravo smo pokazali kako smo tu nesretnu situaciju nakon potresa iskoristili kako bismo ne samo obnovili postojeće zgrade i postojeću infrastrukturu nego i stvorili u Gradu Zagrebu neke nove važne prostore kulture.
Ja ću napomenuti da smo mi nakon, s obzirom da su zgra… da su štete najveće bile nakon potrese na kulturnoj baštini, da smo putem ministarstva obnavljali ili još uvijek obnavljamo nešto više od 500 zgrada, a nešto više od 250, gotovo 300 je sad već završeno, a više od 400 ih je bilo u konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi. Međutim, posebno nas vesele oni projekti u Gradu Zagrebu gdje smo zapravo stvorili potpuno neke nove prostore za kulturu, tu bih istaknula da smo uspjeli riješiti prostor za Hrvatski povijesni muzej i nakon 30.g. prvi put će se otvoriti stalni postav Hrvatskog povijesnog muzeja na Gornjem Gradu. Našli smo potpuno novi prostor isto tako na Gornjem Gradu za Hrvatski muzej naivne umjetnosti, za 15-tak dana otvarano obnovljeni Atelijer Meštrović, ali u siječnju otvaramo potpuno novi prostor u kojem se otvara Hrvatski nacionalni muzej sporta, dodijelili smo veliki kompleks bivše Tvornice duhana Zagreb, Hrvatskom restauratorskom zavodu i taj veliki blok nedaleko od HNK će isto tako biti otvoren tijekom slijedeće godine, a naravno čeka nas obnova odnosno otvaranje svih velikih obnovljenih muzeja, od Mimare, od Muzeja za umjetnost i obrt, Umjetničkog paviljona, Gliptoteke, prostora Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Svakako moram istaknuti da smo u centru Zagreba, prostor bivše banke, dakle u Oktogonu dodijelili Hrvatskom muzeju nacio… moderne umjetnosti i taj će muzej isto tako oplemeniti sam centar grada.
S obzirom da je i danas bilo dosta riječi o ulaganjima u kulturu, nešto informacija, nažalost nešto više dezinformacija. Prilika je ovo za istaknuti da naša Vlada je sa nasljeđenih 0,56% proračuna za kulturu između ostalog i zahvaljujući tim velikim sredstvima za obnovu došla do gotovo 2% udjela proračuna za kulturu i obnovu, da ulažemo u knjižnice, arhive, muzeje, obnovu baštine, digitalizaciju, KUD-ove, sve dijelove kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, glazbu, knjige, kazališta, izvedbene umjetnosti, poticanje čitanja, poticanje sudjelovanja u kulturu i kad se neki bilo s ekstremne ljevice ili ekstremne desnice pitaju što je to što ulažemo, u to ulažemo, ulažemo u raznoliku kulturu, kulturu koja doprinosi da naši građani u svim dijelovima Hrvatske mogu participirati u kulturi i veseli me da smo evo prije 10 dana na Vladi pokrenuli taj projekt kulturne iskaznice, kao još jednu poruku učite iz knjiga, u muzejima i knjižnicama, ne s društvenih mreža, bit ćemo sretnije i kvalitetnije društvo, hvala.
Izvolite kolegice Blažanović očitovanje.
Poštovana ministrice zahvaljujem vam na sveobuhvatnom iscrpnom odgovoru i osobito me kao građanku Grada Zagreba raduje skori dovršetak obnove velikog broja kulturnih institucija u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Osobito mi je drago što će se izgradit i obnovit više od 15 nacionalnih muzeja na području cijele RH. Smatram da izgradnjom i sadržajem ovih kulturnih institucija ne samo da se doprinosi kulturnom obogaćenju društva, već se osnažuje kulturni identitet temeljem na različitosti i međusobnom uvažavanju.
Ovime smo došli do kraja aktualnog prijepodneva, hvala svima koji su sudjelovali u današnjoj raspravi.
Sada ćemo nastaviti sa stajalištima klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika za 2-3 minute. Molim oni koji su zainteresirani da ostanu, oni koji neće sudjelovati u tome da napuste sabornicu. Hvala lijepa.
PDF