Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

64; 65

  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 205
  • Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 206
28.10.2025.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovane zastupnice i zastupnici ranije na sjednici dogovorili smo se da provedemo objedinjenu raspravu o:

- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z. br. 205 i
- Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, isto prvo čitanje, P.Z. br. 206.

Predlagatelj je Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 85. Ustava Republike Hrvatske i članka172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o točkama dnevnoga reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, te Odbor za financije i državni proračun.
Želi li predstavnica predlagatelja dati dodatno obrazloženje? Da.
Poštovana državna tajnica Tereza Rogić, izvolite.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Pred nama su dva zakonska prijedloga koji imaju ključnu ulogu u unapređenju regulatornog okvira za investicijske fondove u Hrvatskoj, odnosno Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
Ovi zakoni zajedno čine zakonodavni paket koji ima za cilj daljnje usklađivanje i regulatorno rasterećenje hrvatskog tržišta investicijskih fondova u skladu sa pravnom stečevinom EU. Riječ je o izmjenama koje donose tri ključne koristi. Potpunu usklađenost sa novom pravnom stečevinom EU, povećanju učinkovitosti, fleksibilnosti i konkurentnosti investicijskih fondova, te dodatnu zaštitu ulagatelja i veću transparentnost tržišta kapitala.
Zbog povezanosti tema ova se rasprava vodi objedinjeno za oba zakona. Dakle, prvi dio izmjena odnosi se na prenošenje zakonodavnog paketa o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP. Ovdje je riječ o europskoj direktivi i uredbi kojom se uspostavlja jedinstvena europska pristupna točka za centralizirani pristup financijskim i nefinancijskim informacijama relevantnim za tržište kapitala i održivost.
Naime, do sada su ulagatelji morali pretraživati podatke o izdavateljima, fondovima i financijskim institucijama na više različitih portala i registara. To je povećavalo troškove, smanjivalo transparentnost i otežavalo usporedbu podataka. Uspostavom ESAP-a sve relevantne informacije bit će dostupne na jednom mjestu u standardiziranom obliku i bez naknade. To je velik korak prema digitalizaciji tržišta kapitala EU koji će omogućiti učinkovitije donošenje investicijskih odluka i bolji pristup tržišta kapitala i u Hrvatskoj također.
Cilj ESAP-a je povećati transparentnost i atraktivnost tržišta kapitala EU kroz digitalizaciju i besplatan pristup svim ključnim podacima na jednom mjestu tzv. jedna točka pristupa. Projekt ESAP uvodi se postupno u tri faze. Prva faza započinje u srpnju 2026., druga u siječnju 2028., a treća u siječnju 2030. godine. U svakoj fazi povećavat će se broj uključenih propisa i vrte informacija koje se moraju dostavljati.
Države članice imaju obvezu osigurati tehničku infrastrukturu i nacionalno tijelo odgovorno za zaprimanje i prosljeđivanje podataka na ESAP. U RH to je u okviru ova dva zakonska prijedloga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HANFA koja će prikupljati podatke od obveznika, provjeravati tehničke standarde te ih prosljeđivati u sustav ESAP.
Ovakav pristup osigurat će inter operabilnost, visoku kvalitetu i usporedivost podataka na razini cijele EU čime se hrvatsko tržište kapitala snažno integrira u jedinstveno europsko financijsko tržište.
Drugi značajan segment u okviru pravne stečevine je direktiva kojom se mijenjaju pravila o poslovanju društava za upravljanje …/Govornica se ne razumije./… fondovima i upravitelja alternativnih investicijskih fondova. Ovom se direktivom jača europski okvir upravljanja rizicima, likvidnošću i delegiranim poslovima uz naglasak na veću transparentnost i bolju zaštitu ulagatelja. To znači nekoliko važnih novina.
Upraviteljima fondova omogućuje se pružanje šireg sprektra usluga, uvode se stroži standardi za odobrenje i nadzor. Po prvi put se uređuju pravila za alternativne investicijske fondova koje odobravaju zajmove, uvedi se obveza korištenja najmanje dva alata za upravljanje likvidnošću i delegiranje poslova postaje fleksibilnije. Uz to, uvodi se i ujednačeno izvještavanje na razini EU, širi se režim o depozitaru kako bi se središnji depozitorij vrijednosnih papira uključili u lanac skrbništva ako pružaju usluge skrbništva, dodatno se jača porezna transparentnost uključujući i zabranu poslovanja s onim jurisdikcijama koje nisu usklađene s EU standardima.
Drugi dio izmjena ima možda najveći praktični značaj za domaću industriju investicijskih fondova i tržište kapitala jer im je cilj regulatorno rasterećenje. S ciljem razvoja domaćeg tržišta kapitala i rasterećenja fondova HANFA je u razdoblju od 2. travnja do 2. svibnja 2025. provela javno savjetovanje kojem je cilj bio ispitati postoji li potreba za izmjenama nacionalnih propisa s naglaskom na uklanjanje suvišnih zahtjeva i stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja i razvoj fondova. Savjetovanje je provedeno u kontekstu akcijskog plana strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala za razdoblje od 2025. do 2030. kojeg je Vlada RH usvojila u ožujku ove godine i nastavno na ciljeve Europske komisije objavljen je u komunikaciji Kompas EU za jačanje konkurentnosti i održivo blagostanje od 29. siječnja 2025..
Na temelju prikupljenih komentara i analize prakse drugih država članica HANFA je izradila skup preporuka za regulatorno rasterećenje koje su u najvećoj mjeri pretočene u ove zakonske izmjene. Riječ je o slijedećim ključnim promjenama, ukida se kategorija malih upravitelja AIF-ovima koji su podlijegali obvezi ishođenja odobrenja za rad od strane HANFA-e i uvodi se režim registriranih UAIF-ova. Predviđena su dodatna rasterećenja za srednje UAIF-ove, liberaliziraju se upravljački uvjeti, predlaže se veća operativna fleksibilnost fondova, predlažu se regulatorna i troškovna rasterećenja i uvodi se elektronički oblik komunikacije. Sve ove izmjene uklanjaju nepotrebne regulatorne prepreke, povećavaju fleksibilnost i konkurentnost hrvatskih fondova uz istodobno očuvanje zaštite ulagatelja i stabilnost tržišta. Sve to posljedično stvara učinkovitiji i konkurentniji okvir za poslovanje fondova u Hrvatskoj.
Uz navedeno uvode se i odredbe o tajnom nadzoru i odredbe u vezi s provođenjem nadzora nad neovlaštenim obavljanjem djelatnosti ili pružanjem usluga. Uz to je predviđen i pravilnik koji se treba donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona kojim će se detaljnije propisati način provođenja tajnog nadzora. Podrazumijeva se kako HANFA neće obavljati tajni nadzor sve dok se ne donese pravilnik.
Zaključno bih istaknula kako ovim zakonodavnim paketom RH prenosi odredbe europskih direktiva, te time osigurava potpunu usklađenost s pravnom stečevinom EU u području investicijskih fondova. Istodobno ovim zakonskim izmjenama unaprjeđuje se regulatorni okvir investicijskih fondova, povećava transparentnost i zaštitu ulagatelja, te provodi regulatorno rasterećenje investicijskih fondova.
Hvala na pažnji.

Reiner, Željko (HDZ)
Evo imamo tri replike, prva je poštovanog zastupnika Pavića.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala vam lijepo poštovani potpredsjedniče sabora.
Poštovana državna tajnice, Hrvatska postaje središte tržišta kapitala Srednje i Jugoistočne Europe. Ministar Primorac je zajedno sa 7 ministara to potpisao ljetos, vidio sam da je 9. listopada na Eurogrupu izvijestio o tome. To je malo šire od same tematike ova dvaju zakona koji su itekako povezani s razvojem tržišta kapitala.
Možete li nam reći na koji način će se taj sporazum i to da će i sjedište biti u Zagrebu, reflektirati upravo na tržište kapitala i naravno isto tako i onda i na tematiku koju ova dva zakona obrađuju? Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo, pa sve je to dio osnaživanja tržišta kapitala, dakle središte burze će biti u Zagrebu i upravo će i u Zagrebu se odvijati sve aktivnosti na harmonizaciji i daljnjoj doradi zakonskog okvira. Ovi su zakoni također dio tog zajedničkog cilja odnosno osnaživanja tržišta kapitala i poticanja građana dakle na veću aktivnost i veće ulaganje u tom području, hvala lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče.
Poštovana državna tajnice, ovdje ste vrlo detaljno i zahvaljujem na tome, obrazložili ovo regulatorno smanjivanje određenih troškova, da se tu zapravo i HANFA uključila i govorili ste vrlo detaljno o tim svim ukidanju nekakvih regula… da li imate to kvantificirano, da li su oni možda to radili, kolko je to ne znam u njihovom godišnjem prometu, u nekim godišnjim njihovim troškovima jel, jel vjerojatno za taj dio ukidanja tih određenih troškova će vjerojatno i prinosi biti puno povoljniji jel, pa me samo čisto zanima i znači ta regulatorna korist koliko je to u konačnici nekakav, nekakav bolji prinos i za građane i za sami taj fond, da li se ima nekakva kvantificiracija toga? Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepa, pa da bit će i regulatorna i troškovna rasterećenja, dakle ukidaju se načini izvještavanja, dakle više neće biti kvartalno izvještavanje, isto tako povećava se opseg troškova koji će se moći nadoknađivati iz imovine fonda. Nažalost nemamo kvantificirane podatke, ali evo možemo se raspitati i ako bilo što nađemo možemo vam onda pismeno odgovoriti, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana zastupnica Puljak.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem, evo poštovana državna tajnice, budući da su izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima uvedene obveze ulaganja djela imovine, sjećate se konkretno 5% u AIF-ove, a ti fondovi se evo uređuju ovim zakonom, možete li reći i znate li je li podatak jesu li hrvatski mirovinski fondovi već započeli s tim ulaganjima, koliko je takvih fondova trenutno registrirano i kako ih Ministarstvo financija i HANFA nadziru? Evo hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovana državna tajnica.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa zasada još nisu počeli ulagati, međutim evo pratit ćemo, pratit ćemo sve podatke i ako u međuvremenu od mog odgovora, pa se još nešto, dakle današnjeg odgovora, se u međuvremenu se nešto promijenilo možemo vam onda i pismeno odgovoriti najnovije podatke, ali zasada koliko znamo još nisu počeli ulagat, dakle pratimo i surađujemo u tom dijelu sa HANFA-om.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Ne.
Onda otvaram raspravu i prvi će u ime Kluba zastupnika SDP-a govoriti poštovani zastupnik Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče, još jedan lijep pozdrav državnoj tajnici sa suradnicima.
Danas je ovo jedan paket financijskih zakona koji sigurno je dosta važan i dosta bitan jel utječe na određenu financijsku imovinu hrvatskih građana. Pred nama su znači danas izmjene, prijedlog Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o otvorenim i AIF-ovima. Ovim nacrtima prijedloga zakona provodi se daljnje usklađivanje važećeg zakonodavstva o otvorenim investicijskih fondovima i važećeg Zakona o AIF-ovima s javnom ponudom, s pravnom stečevinom EU, te administrativno i regulatorno rasterećenje društava za upravljanje investicijskim fondovima, te AIF-ovima, znači predložene izmjene provode se radi usklađenja znači s Direktivom 2023/2864 o uspostavi funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke tzv. The European Single Access Point, dakle ESAP kojom se mijenjaju direktive prenesene u važeće zakone, te usklađuje s Direktivom 2024/927 o izmjeni Direktive koje uređuju, uređuju subjekte za zajednička ulaganja i upravljanja AIF-ovima.
Znači ova zajednička pristupna točka ja mislim imali smo, a sigurno zadnjih par mjeseci brojne zakone, Zakon o tržištu kapitala, jutros ponovo Zakon o ki… kreditnim institucijama, brojne određene financijske zakone. Ono što je više puta govoreno, bilo govora je zapravo o digitalizaciji financijskog tržišta unutar EU gdje se smanjuju ti regularni, regulatorni svi troškovi i da se građani više orijentiraju prema zakonitim financijskim tržištima, pa smo ovdje u ime klubova i zastupnika, u ime odbora pozivali građane, i to svaki put moramo činiti, da ne ulažu mimo, mimo onih zakonskih i ne samo financijskih fondova nego putem različitih aplikacija i gdje u konačnici ostanu prevareni i to je onaj konstantni problem zato što svi ti građani nažalost dobivaju razno razne poruke ili preko društvenih mreža ili na mobitele o atraktivnim ulaganjima, vrlo visokim prinosima koji su naravno veći nego što su ovi zakonski regularni, što jesu sa tržišta kapitala, ali nažalost iza tih ponuda nije ništa drugo nego prevara jel, to je prevara koja se jednom, koja je nažalost nedavno bila i u Slavoniji, pa su brojna, brojni su te aplikacije koje nude, nude u godinu dana razno razne velike prinose itd. jel. Tako da je jako bitno i kad pogledate strukturu naših tih ovih investicijskih, otvorenih investicijskih fondova vidjet ćete da je nažalost ona još uvijek nije toliko atraktivna, ona ima povećanje aktive, znači neto aktiva je oko 3,8 milijardi eura jel, to je negdje oko tisuću eura po glavi stanovnika u RH, nekakva neto aktiva i ti fondovi se sastoje, znači kada date određene, uplatite novac, znači vi birate određeni fond, dal je to novčani fond, obveznički fond, dionički fond, mješoviti il nekako druge neke oblike fondova, naravno svi ti fondovi nose određene prinose jel, ali vezano je za rizik, naravno novčani fondovi koji imaju najmanje, imaju najmanje prinose najsigurniji su, novac možete vrlo brzo vratiti, nema nekakvih velikih troškova. Zatim postoje obveznički fondovi koji su nešto ovaj rizičniji, međutim još uvijek puno manje rizičniji nego što su dionički fondovi jel koji imaju veće prinose, ali nose i veći stupanj rizika. Tako da su hrvatski građani negdje, ja sam baš proma… vadio nekakve podatke, oko 300 tisuća hrvatskih građana ima uloženo novaca jel, ovi 3,8 milijardi, 3,8 milijardi eura u fondove jel i to oko 33% je u novčanim fondovima, u obvezničkim je 19%, 17 u dioničkim, mješovitim oko 7,5 i u ostalim 19%. Znači kad se postavlja kolka je to, kolka je to, kolika je to imovina, ukupna financijska imovina građana uložena u ove investicijske fondove vidite da je to samo 3%, znači 3% financijske imovine hrvatskih građana je uloženo u ovaj što danas govorimo o tome Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima jel. Kada usporedite to negdje sa Slovenijom to je negdje 7%, znači duplo više, znači vidite kolko Slovenci ipak su više orijentirani na takva tržišta kapitala odnosno Mađari negdje oko 14%, što ne znači, što znači jedan drugi jedan podatak jel, jedan drugi podatak je okej, bankoncentrični smo, dosta novaca se drži u bankama, dosta se novaca, ovo što ste vi uvodno govorili, ulaže, ulagalo u obveznice, međutim onaj problem to nije problem kada je u bankama novac, kada je u obveznicama novac odnosno trezorskim zapisima, više puta smo i mi tu pozivali i da se u to ulaže i da je to pozitivno za razvoj tržišta kapitala, također pozivamo i za ulaganje u otvorene investicijske fondove, međutim onda se onaj podatak koji sam ja više puta ovdje bili govorili kada, a to će dobiti taj podatak porezna uprava kolko Hrvata ima uloženo u razno razne kriptovalute, kolko ima na razno raznim tim platformama i onda ćete vidjeti da je nažalost jel kolko god to izgledalo kao primamljivo, kao određena, dobra određena zarada, uvijek kada u konačnici nekakav lanac prevare kada se dogodi, uvijek ispliva kada ne može doći do isplate jel. Jel šta vam vrijedi bilo kakva koji vam prinos nudi jel kad ne možete isplatit, znači uvijek svakoga ako, kad nekakav savjet jel, kada želite uložiti u takve stvari jel, ma prvo nakon 10 dana recite ajde mogu li ja dobiti povrat taj novac jel, jel okej uložili ste 100 eura i sad vam oni kažu, nedavno je bila isto rasprava, jedan prijatelj mi je spominjao kako je on imao raspravu sa svojim sinom jel koji je uložio u tako novac, uložio je nekakve sitne novce, nisu to nekakvi novci bili jel, al otac mu govori pa daj ajde evo ti si sad uložio 100 eura, oni ti kažu ti si dobio 300 eura. Okej, ajde pitaj, daj mi, uzmi 200 i ponovo si ovaj ponovo ostavi ovih 100 e…, al probaj zatražit ovih 200 da vidimo jel to, jel to u konačnici uopće fikcija jel da vam na papiru stoji il vi možete dobit taj povrat jel ne, ne vidim razloga, ako ste, fino uzmite 200, ponovo 100, pa ako ti 100 ponovo naraste za 300, ponovo uzmite 200 i neka on ula…, pa ćete vidjeti da li je to ispra… da li je to to jel, vidjet ćete u konačnici da nije, da teško se onda dolazi do novaca, onda su razno razne s druge strane marketinška ta ulaganja, pa nemojte sada dizati novce, to se još bujno oplođuje itd. Uvijek je stvar kada ulažete kada možete povući novac, taj novac, znači uvijek je to najvažnija stvar, prinos je u konačnici bitan jel, al ne toliko kolko možete doći do svoga novca, to je najvažnija stvar zapravo kad ulažete. Kod ovih ulaganja, novčanim fondovima, obveznicama itd. najvažnija je stvar da taj novac, onaj, znate koji je vaš novac, onaj koji ste ga vi potrošili jel, to je vaš novac, ovo sve što je na nekakvim računima, što vam zapravo o tome pričaju bajke jel, sve dok ne dođete do vašeg novca jel, to je jako važno jel imamo problema, pa zato, zašto je država radila razno razne ove kod bankarske unije, da se stekne povjerenje jel da možete kada neka financijska institucija propadne da možete doć do novca, pa zato je država osiguravala do 100 tisuća eura, pa postoji ono što banke uplaćuju onaj određeni dio kada govorimo ono čime DAB upravlja ovom osiguranom štednjom, pa ljudi moji to je najvažnija stvar kod građana da dođe do svojih novaca itd. jel. Zbog toga još uvijek, uvijek upozoravamo da, da kada se kod toga dogodi, znači morat ćemo i danas ste govorili o financijskoj pismenosti i o educiranjima građanima da uvijek budu kod takvih ulaganja oprezni. Kažem, vidi se iz ovih podatka da su otvoreni investicijski fondovi, oni imaju atraktivne prinose, međutim još uvijek, još uvijek je to mali dio financijske imovine hrvatskih građana.
Također kada govorimo o AIF-ovima oni su zapravo više okrenuti malim start up poduzećima kojima treba kapital, to su razno razni, oni vam imaju neki oko 1,2 milijarde eura, imaju neto aktive i kad vidite ova dva fonda, alternativni fondovi i ovi investicijski fondovi imaju oko 5 milijardi eura jel, 5 milijardi eura, to vam je skoro 17 puta manje nego što imaju aktivu banke, što smo jutros razgovarali. Pogledajte taj omjer financijskih institucija banaka i ovih svih fondova, alternativnih i otvorenih jel, ovi imaju 5 milijardi, ovi imaju 85 milijardi jel, koja, koja je to, koji je to omjer između financijskih, između financijskih proizvoda. Međutim, ovi AIF-ovi oni nude nešto veće prinose jel, ali su sigurno i rizičniji nego ovi otvoreni fondovi i oni su više namijenjeni malim firmama, start up poduzećima gdje takvi fondovi žele uložiti u takvo određeno poduzeće jel koji vjerojatno teško mogu doći ne znam do bankarskog kredita jel. Kada imate, znači oni su nešto rizičniji, govorimo o …/Govornik se ne razumije./…ili fondovima, u zadnje vrijeme fondovima nekretnina, jako puno se takvi fondovi sada i kreću i ulažu u tržište nekretnina, ti tzv. drugi …/Govornik se ne razumije./… itd., znači to je ono što je važno da se, da preko tih fondova se razvija poduzetništvo, to je jedan dio koji je rizičniji, al se razvija jedan dio malih i srednjih poduzeća ili tih start up poduzeća koji teško mogu doći, nemaju nekakve ozbiljne kolaterale, ne mogu teško doći do, do imovine jel da bi, da bi mogli to dalje financirati svoje projekte i zbog toga postoje alternativni fondovi jel, u ovome dijelu se i oni određeno rasterećuju, oni u Hrvatskoj nisu nešto razvijeni, evo pa vidite po …/Govornik se ne razumije./… imovine, ima ih negdje oko 40-tak ovaj iako ovih, ovih alternativnih, ovih otvorenih …/Govornik se ne razumije./…ima 116, ovih što smo prije govorili o otvorenim investicijskim fondovima ima, ima ih 116. Tako da još uvijek je to tržište koje će se uz ovo doba digitalizacije svakako trebalo razvijati, ali bi bilo najbolje i kroz financijsku pismenost i kod ove sve što se događa kad se događa na tržište da veći dio novaca hrvatski građani ipak ulažu u regulirana tržišta, kontrolirana tržišta, zakonom zaštićena tržišta za potrošače itd. jel se bojim da ponukani velikim zaradama i o velikim nekakvim pričama nažalost sve te priče nažalost jel završe sa prevarom. Znate gdje samo gdje nije prevara? Ko je onaj prvi izašao, a i onda on može reć ja sam prije izašao i on je dobro prošao, al onaj, onaj zadnji u lancu ako nije, koji nije uspio izaći i doći do svog novca jel znajte da se radi o konačnoj prevari. Tako da oni možda u početku i puste znate, puste vam da, da, da vam rade određene isplate, da držite novce i zbog toga, zbog toga poseban oprez zato što je upravo kolko god ova digitalizacija donosi puno dobroga, puno dobroga, nosi i puno lošega, a to je da vas na svaki dan bombardiraju informacijama, ne znate jesu li te informacije točne, ne znate da li je, da li, gdje su oni smješteni, ko ih regulira, gdje su uložili te novce itd. i stoga bez obzira kad god budu i zbog toga je dobro i ovaj ESAP zato i to smo više puta podržavali gdje će građani na jednom mjestu moći vidjeti gdje zakonski je regu… ono što je regulirano ulagati kao alternativu ako ne želite ulagati ili držati novac u bankama jel.
Mislim da je puno posla pred nama i bitno je da svaki put napominjemo kad imamo ovakve točke da hrvatski građani budu oprezni jel nikad dovoljno opreza jel, kada se nažalost dogode prevare tada je već kasno, onda se okreću Vladi, pa di je zakon, pa šta nas neko nije štitio itd., itd., zbog toga i naše rasprave kažem kolko god mi ovo podržavamo kao zakon, mislimo da je to korak u dobrom smjeru, ali svakako da se još sa ove pozornice upozori na nažalost svakodnevne, svakodnevne prevare prema građanima i da se svi građani i okrenu prema europskom tržištu kapitala gdje se mogu naći primjereniji prinosi jel i gdje ono što je najvažnije ćete u konačnici taj novac dobiti jel.
Zahvaljujem, evo mi ćemo to kao Klub SDP-a podržati.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovane kolegice i kolege zastupnici i poštovani predstavnici Vlade.
Zašto su ova dva zakona bitna za građane? Zato što AIF-ovi i ovi otvoreni fondovi direktno utječu na građane. Ja ću vas samo podsjetiti na dva skandala, dvije, dva teška trenutka, dakle '98. kada se trebalo potrošiti 3,6 milijardi dolara na spašavanje jednog od njih zato što je bankrotirao, s druge strane mislim da je još svježiji primjer 2008. kada su neki AIF-ovi poput hedge fondova i fondova ulaganja u hipotekarne vrijednosnice pridonijeli globalnom krahu. Nisu tada bankrotirale banke nego su bankrotirali građani i to je ono što je bitno.
Ovaj prijedlog donosi nekoliko dobrih iskoraka, dakle prvi dobar iskorak je mystery shopping koji je u nadzoru HANFA-e, dakle čl. 234. se izričito dopunjava agencija smije provoditi neprijavljene kontrole uključujući tajni nadzor. Također dobra stvar je da sukob interesa i povezane osobe ulaze direktno u pravila fonda, dakle moraju stajati podaci o sukobu interesa kako se oni rješavaju, što je dobro. Dobro je da postoje sada ujednačeni alati za upravljanje likvidnošću, da se propisuje set alata i obveza obavještavanja agencije, što znači da trzaji na tržištu neće se liječiti stihijom nego unaprijed dogovorenim mehanizmima. Dobro je naravno, više puta smo o tome govorili, da se uvodi ESAP, da se uvodi standardizacija podataka, da će ti podaci onda u konačnici biti dostupni i usporedivi na razini EU, sve su to koraci koje ćemo podržati.
Samo bi vas htio sada kratko vratiti malo u prošlost. Dakle 2022., pa ćete onda shvatiti zašto toliko inzistiramo na transparentnosti, 2022. visoko pozicionirani zaposlenik HANFA-e, agencije koja bi trebala štititi tržišni integritet, uhvaćen je kako trguje dionicama jednog zatvorenog baš AIF-a, to je inače fond kojim, koji podliježe nadzoru HANFA-e, dakle čovjek koji je zadužen da detektira nepravilnosti, iskorištavao je povlaštene informacije. Šta smo dočekali od Vlade? Prelativizaciju i rekli su, pa nije on trgovao dionicama tvrtke nego dionicama fonda kojeg ta tvrtka vodi, dakle nije šija nego vrat, dobro. Vrlo slično smo dočekali iste te godine u HNB-u, 40-tak zaposlenika HNB-a iskorištavalo je podatke koje su oni primali na temelju poslova za koje su bili plaćeni da bi stjecali osobnu korist, a ne korist za građane, 2022..
2023. dolazi ovaj prijedlog o AIF-ovima u HS i tada državnom tajniku govorim kako bi agencija trebala imati pravo provoditi nadzor i to neprijavljenih kontrola uključujući i metode tajnog nadzora, tada državni tajnik meni odgovara, dakle ovo što vi danas implementirate, meni državni tajnik govori, da je to kažnjivo zakonom, sad mene zanima koji ste točno zakon promijenili da to više nije kažnjivo hrvatskih zakonom. Jer to je ono što ja podržavam i što će se uvodit, po meni se trebaju stvoriti puno jači kontrolni mehanizmi jer ono što smo mi uočili cijelo vrijeme da nažalost ljudi koji zauzmu velike dužnosti u Hrvatskoj, pogotovo u financijskom sektoru gdje ih imenuje Vlada i nažalost često ih imenuje po podobnosti, a ne po sposobnosti, da tu postoji poprilično duboko ukorijenjen jedan klijentelistički samoposlužni mentalitet. Kako inače objasniti da visokopozicionirani dužnosnik HANFA-e ovo radi, da visokopozicionirani zaposlenici HNB-a uključujući i guvernera, viceguverner koji uz ostale trguju s tim podacima u svoju korist, dakle mi ne govorimo o onoj entry level razini nego o najvišima i onda državnom tajniku govorite da se iz tog razloga trebaju povećati kontrole, a ne to je kažnjivo zakonom i nu čuda, 2.g. poslije upravo to uvodite i sad je to super, pa me zanima koje ste zakone promijenili, pa da to više nije kažnjivo zakonom ili je državni tajnik tada pričao gluposti, na što sam ga upozoravao, pa volio bi da se očitujete.
Nakon toga upozoravao sam 2023. da se treba jasno definirati povezane osobe glede fonda i tvrtki koje upravljaju tim fondovima jer su to dvije povezane osobe. Znate šta je odgovorio državni tajnik Zoričić? Kaže, društvo koje upravlja fondom je zasebna pravna osobnost, a zasebna pravna osobnost treba biti imovina fonda. Da, a ovo upravlja s ovim, pa jesu li to onda povezane osobe? Ono što sam tada dobio je doslovno relativiziranje govoreći mi da postojeća regulativa je dovoljna, da je sve obuhvaćeno propisima i nadzorima HANFA-e, Grozdana Perić iz Kluba HDZ-a. Zanimljivo, 2025., 2.g. poslije upravo se to radi. E sad je to super. Ne znam kad se dogodilo naknadno prosvjetljenje i zašto mi trebamo čekati EU i direktive da nam oni kažu što je logično, što je nelogično? Pa zar ovo nije bilo logično i prije 2.g.? Pa evo ja imam jedan savjet za članove kluba većine, da u trenutku ako i ne smiju izgovoriti što je logično da barem šute, da barem kažu znate razmislit ćemo o tome, uzet ćemo u obzir, jer ovako izlaziti u javnost i govoriti ne, ne, to je smiješno, to je nebitno i onda 2.g. biti najžešći pristaša upravo onoga što ste govorili da je smiješno, pa mislim meni bi iskreno bilo neugodno da mene financijaš uči psihijatrijskom poslu, a ja sad ne znam je li vama neugodno da vas psihijatar uči financijama i onome što je logično, razmislite malo i o tome.
Iz tog razloga smatram da što se tiče ovog zakona koji ima dobre korake naprijed, treba dodatno ugraditi da se vrlo jasno definiraju povezane osobe, što se može, da se napravi revizorska rotacija, da postoji likvidnost poluga, da postoji brže sankcioniranje neusklađenosti, dakle kad HANFA utvrdi neusklađenost, mi tražimo da se definiraju rokovi u kojima će se taj dio riješiti i dati javna obavijest ulagateljima. Glede UCTS-a da, smatram da također postoje dodatni prijedlozi kojima se mogu usavršiti i ovaj prijedlog zakona, da mogu postojati standardizirani piktogrami koji će pokazati likvidnost i kompleksnosti koncentracije, da postoji clincher clears, da postoji mogućnost da se zabrani cross-selling između AIF-ova i UCTS-a, sve se to može napravit, tamo gdje postoji volja nađe se i način.
Svakako pozdravljam ova dva prijedloga zakona jer jesu korak naprijed, ali smatram da i dalje postoji prostor u kojem se oni mogu nadograditi i unaprijediti jer ono što je rečeno ovdje i od strane kolege Lalovca, da AIF-ovi iako su svojim obujmom manji od kreditnih institucija i poluga kreditnih institucija, jako su bitni za tržište. Oni su ti koji će ulagati u start up-ove, tamo gdje baš kreditne institucije neće ući tako rado, oni će ući, ali iz tog razloga treba napraviti fer utakmicu za sve i treba omogućiti da oni koji nadziru te investicijske fondove, ne budu u istom trenutku oni koji od njih zarađuju trgujući podacima, a da uz još to članovi vladajuće većine govore da eto to je to što oni smiju napravit, ostalo je kažnjivo zakonom i onda 2.g. poslije upravo suprotno govore i govore da je sad to opet isto super. Pa dajte ljudi prije nego dođete na raspravu pogledajte barem šta ste pričali zadnje 2-3.g., hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit će poštovana zastupnica Marijana Poljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, raspravljamo ovdje o izmjenama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o AIF-ovima. Oba ova prijedloga su zapravo korak prema usklađivanju s novim europskim pravilima, ali evo daju nam i priliku da se zapitamo koliko su ti propisi usklađeni s hrvatskom stvarnošću, s našim tržištem kapitala koje je i dalje i plitko i netransparentno i pod snažnim utjecajem politike. Ovi zakone donose usklađivanje s novim europskim direktivama koje uređuju područje investicijskih fondovima, upravljanja rizicima i transparentnosti i donose stroža pravila o delegiranju, o upravljanju rizikom, likvidnosti, odobravanju zajmova i boljoj zaštiti ulagatelja.
Hrvatska dakle preuzima europske standarde koji osiguravaju veću sigurnost i predvidivost poslovanja fondova, kao i digitalizaciju financijskih informacija putem nove europske platforme tzv. ESAP-a. To znači da će financijski podaci o fondovima biti javno dostupni, usporedivi i lako provjerljivi u cijeloj EU.
Zakon o otvorenim investicijskim fondovima predviđa niz pozitivnih novosti, uvođenje alata za upravljanje likvidnošću, digitalnu dostavu informacija ulagateljima, modernizaciju postupaka upravljanja, mogućnost pružanja dodatnih usluga trećim osobama, dakle to su sve dobrodošle novosti koje prate europske trendove, posebno uvijek je li pozdravljam digitalizaciju i mogućnost da ulagatelji informacije dobivaju elektronički jer to znači i veću dostupnost i bržu reakciju tržišta. Pozitivno je i što se konačno uvodi sustav koji omogućava bolje upravljanje rizikom, likvidnosti i u kriznim situacijama to može spriječiti paniku i zaštititi male ulagatelje. No liberalizaciju uvjeta za članove uprava društava za upravljanje treba pažljivo pratiti, povećana fleksibilnost u kriterijima iskustva i boravišta ne smije značiti snižavanje profesionalnih standarda, kad neko upravlja tuđom imovinom povjerenje mora biti iznad svega. Također rok za isplatu otkupa udjela produljuje se s 5 na 10 radnih dana, evo razumijem potrebu da se fondovima da više vremena za likvidaciju imovine, bilo bi razumno ostaviti mogućnost je li kraćih rokova kad to tržišni uvjeti dopuštaju u interesu ulagatelja.
Drugi zakon odnosi se na AIF-ove, fondove evo čuli smo i ranije koji ulažu u start up-ove, nekretnine, infrastrukturu, inovacije, to su ulaganja koja nose veći rizik, ali imaju i veći potencijal povrata. Upravo takvi fondovi mogu biti važan motor razvoja gospodarstva, osobito jer omogućuju kapital malim i srednjim poduzećima kojima banke često zatvaraju vrata. Zakon donosi jasnija pravila za takve fondove, alternativne fondove, koji odobravaju zajmove, jača mehanizme nadzora nad delegiranjem i otvara mogućnost prekograničnog poslovanja. To je važno jer Hrvatska treba konkurentno moderno tržište kapitala koje će moći privući investitore iz cijele EU.
Pozdravljamo i pojednostavljenje administrativnih procedura, te usklađivanje izvještavanja prema HANFA-i i europskim regulatorima, to znači manje birokracije, više odgovornosti i veću usporedivost s drugim državama članicama.
No i dalje ostaje pitanje, hoće li građani imati povjerenje u sustav koji se evo često i stalno mijenja, ali rijetko objašnjava. Naše tržište kapitala ne pati zbog nedostatka propisa, već pati zbog nedostatka povjerenja. Zato je ključno da se svaki korak prema većoj fleksibilnosti i otvaranju tržišta prati s jednakom, jednakom dozom transparentnosti. podatke o ulaganjima, naknadama i rizicima. Evo ovdje je kolega spominjao neke incidentne situacije sa zaposlenicima u HANFA-i a ja ću spomenuti ako se sjećate prije par godina bio je evo meni neshvatljiv i kibernetički incident i gubitak podataka u HANFA-i, nedostupnost HANFA-e nekoliko dana. Ja se zaista nadam da su uskladili svoje poslovanje sa preporukama i guide lineima je li koje traže od drugih financijskih institucija. Dakle, tada mi je zaista bilo neshvatljivo nepostojanje ne znam nekih procedura oporavka koje se inače očekuju od takvih institucija.
Kolega evo Lalovac je isto tako govorio o tome kako građane zaista treba educirati, apsolutno se slažem. Dakle, ne samo da ne nasjedaju na lažne oglase o brzim zaradama već ih treba educirati o tome što su to stvarni fondovi, tko ih nadzire, gdje se mogu provjeriti podaci o njihovom poslovanju jer evo ako država ne osigura transparentan i razumljiv sustav ljudi će uvijek tražiti neke prečice i brze dobitke, a povjerenje u službene institucije i financijski sustav najbolja je obrana od prevara.
Postavila sam bila pitanje evo i državnoj tajnici jesu li mirovinski fondovi već započeli ulagali 5% svoje imovine u alternativne fondove kako to propisuje zakon kojega smo nedavno donijeli. Dakle, više od 1,2 milijarde eura potencijalnog kapitala stoji, je li gdje je taj novac u kojim fondovima i kako, koliko ih je uopće registrirano tih alternativnih fondova. Najvažnije je isto tako kako država prati rizike tih ulaganja. Ako želimo da građani imaju povjerenje u mirovinski sustav onda moraju imati povjerenje u institucije koje upravljaju njihovom imovinom.
Ta ulaganja mogu biti korisna, ali samo ako su transparentna, nadzirana i usmjerena na razvoj hrvatskog gospodarstva, ne na zatvorene investicijske sheme. A kako smo čuli od tajnice mirovinski fondovi još uopće nisu počeli s tim ulaganjima. Evo pratit ćemo kad će krenuti, kako će to izgledati. Kažem još jedanput da podsjetim alternativni investicijski fondovi trebali bi ulagati u rizičniju, ali korisnu imovinu mala, srednja poduzeća, inovacije i razvojne projekte i to je uloga koju bi trebale imati, dakle povezati kapital i realno gospodarstvo. Međutim, evo tom izmjenom zakona prošlom izmjenom zakona uvedena je jedna novina, mogućnost osnivanja alternativnih fondova s državnim jamstvom u kojem mirovinski fondovi moraju ulagati. Tada sam zaista reagirala na tu novinu, jer je to jednostavno nepoznat model u svijetu, jer ako država jamči povrat uloženog kapitala onda to više nije tržišno ulaganje, to je državno subvencionirani rizik, a takvi mehanizmi uvijek otvaraju prostor za klijentelizam i zlouporabe umjesto za stvarni razvoj gospodarstva.
Evo ali pratit ćemo evo cijelu tu situaciju, cijelu tu temu. Dakle, evo ove zakonske izmjene, ova dva zakona su nužne i korisne. Donose modernizaciju, digitalizaciju i usklađivanje sa europskim propisima. Njihova vrijednost ovisit će o načinu provedbe, o transparentnosti, nadzoru i sposobnosti države da zaštiti interese građana, a ne privilegira pojedince.
Evo umjesto da govorimo o usklađenosti sa nekim direktivama, sa propisima hajmo govoriti o usklađenosti sa hrvatskom stvarnošću, sa potrebom za povjerenjem, pravednošću i odgovornošću u upravljanju tuđom imovinom jer ako građani ne vjeruju da netko brine o njihovoj štednji ni najbolji zakon im neće tu pomoći. Dakle, evo povjerenje gradimo ne samo o propisima već i praksom.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovana zastupnica Sanda Livia Maduna, izvolite.

Maduna, Sanda Livia (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicama, kolegice i kolege zastupnici.
Evo danas raspravljamo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Iako smo prije nešto manje od godinu dana raspravljali i izglasali Konačni prijedlog Zakona o alternativnim i otvorenim investicijskim fondovima danas raspravljamo o dodatnim izmjenama, a glavni razlog izmjena jest usklađivanje regulatornog okvira tržišta kapitala sa pravnom stečevinom EU stoga je potrebno izvršiti izmjene određenih odredbi u važećem Zakonu o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom i alternativnim investicijskim fondovima kako bi se postigla potpuna usklađenost što nam je uvodno pojasnila i državna tajnica.
Dopustite mi da se prvo osvrnem na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom. Obzirom da direktiva EU 2023/2864 mijenja između ostalih i direktivu 2009/65 EU o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire prenesenu u Zakon o otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom. Isti je potrebno, dakle izmijeniti odnosno dopuniti određene odredbe. Kako bi se jedinstvena europska pristupna točka ESAP zaživjela nužno je zakonskim izmjenama omogućiti da se podaci prikupljaju i dostavljaju u ujednačenom formatu, te imenovati tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Propisuje se dakle obveza društvima za upravljanjem, da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavljaju ključne informacije o otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudu u strojno čitljivom formatu smeta podacima radi njihove objave na ESAP-u čime se osigurava lakši, centralizirani pristup pouzdanim podacima za ulagatelje i dionike. Također ovim prijedlogom zakona se proširuje opseg usluga koje društva za upravljanje mogu pružati uključujući prijenos naloga, upravljanje referentnim vrijednostima uz pojednostavljenje uvjeta za pružanje određenih usluga i delegiranje poslova.
Isto tako uvode se nova pravila za upravljanje likvidnošću, proširuje se izvještavanje prema HANFA-i i ulagateljima te se unaprjeđuje režim depozitara uključivanje središnjih depozitorija. Nadalje, predviđa se regulatorno rasterećenje društava za upravljanje investicijskim fondovima kroz smanjenje administrativnih zahtjeva, pojednostavljenje izvještavanja te ukidanje određenih obveza koje nisu nužne za zaštitu ulagatelja. Spomenula bih i da se uvode i odredbe o tajnom nadzoru i odredbe vezano za provođenje nadzora nad neovlaštenim obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga.
Kada se osvrnemo na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o alternativnim investicijskim fondovima jasno je da se i ovim nacrtom prijedloga zakona predlaže daljnje usklađenje važećeg Zakona o alternativnim investicijskim fondovima s pravnom stečevinom EU te administrativno i regulatorno rasterećenje tržišta alternativnih investicijskih fondova, kao što smo to već danas u raspravi imali priliku čuti.
Direktivom EU 2023/2864 o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke u dijelu kojem ista mijenja direktivu prenesenu u važeći Zakon o alternativnim investicijskim fondovima predviđeno je administratorno i regulatorno rasterećenje i u ovom prijedlogu zakona. Da podsjetim svrha uspostave jedinstvene europske pristupne točke ESAP jest olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržište kapitala i održivost, a sve naravno s ciljem olakšavanja postupaka donošenja odluke velikom broju ulagatelja, uključujući i male ulegatelje.
Zadnjih mjeseci zaista jesmo često u našim raspravama u Saboru spominjali ESAP, ali zaista je važno, važno jer su trenutno informacije raspršene unutar država članica što otežava pretragu i povećava troškove ulagateljima. ESAP će omogućit standardizirano prikupljanje, pretraživanje i korištenje financijskih i ne financijskih podataka uključujući i podatke o održivosti. Dakle, cilj ESAP-a je povećati transparentnost i atraktivnost tržišta kapitala EU kroz digitalizaciju i besplatan pristup ključnim podacima na jednom mjestu tzv. jednoj točki pristupa.
Kao što sam već istaknula glavni razlog jest daljnje usklađivanje regulatornog okvira tržišta kapitala s pravnom stečevinom EU i stoga se predlaže dodatno regulatorno rasterećenje i smanjenje administrativnih prepreka za upravitelja alternativnih investicijskih fondova u skladu s ciljevima EU za konkurentnost te zadržavanje zaštite ulagatelja.
Predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka odnosno definiraju se tzv. meta podaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj način se osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.
Napomenula bih i da Direktivom EU 2024/927 se proširuje opseg usluga koje upravitelji alternativnim investicijskim fondovima mogu pružati, a uvode se dodatni zahtjevi koje upravitelji alternativnih investicijskih fondova moraju ispunjavati prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad. Dodatno se uređuju zahtjevi vezani uz delegiranje djelatnosti i/ili usluga upravitelja alternativnih investicijskih fondova, zatim se propisuju jedinstvena pravila koja se primjenjuju na sve alternativne investicijske fondove koji odobravaju zajmove i dodatna specifična pravila za alternativne investicijske fondova za odobravanje zajmova, naravno oni čija je primarna strategija ulaganja odobravanje zajmova.
Također uvodi se usklađen pristup primjeni alata za upravljanje likvidnošću, dosljedno nadzorno izvještavanje nacionalnih nadležnih tijela, posebno uklanjanje udvostručavanja i suvišnih zahtjeva. Također omogućava se imenovanje depozitara iz druge države članice za alternativne investicijske fondove sa privatnom ponudom na case by case osnovi te se unaprjeđuje suradnja i razmjene informacije između nadležnih nadzornih tijela.
Predložene zakonske izmjene trebale bi imati pozitivan utjecaj na ključne sudionike u gospodarstvu, ulagatelje, mala i srednja poduzeća te tržište kapitala u cjelini. Učinci uključuju doprinos povećanju konkurentnosti tržišta kapitala, otvaranje novih izvora financiranja, a isto tako unapređenje transparentnosti i financijske stabilnosti koju sam prethodno spomenula.
S obzirom na regulatorno i administrativno rasterećenje predložene izmjene za ova oba zakona doprinijet će pojednostavljenju poslovanja i omogućiti lakši pristup kapitalu što bi posljedično trebalo potaknuti i gospodarski rast. A na koji način? Pa prije svega za ulagatelje posebice na tržištu kapitala povećava se razina zaštite kroz veću jasnoću, transparentnost te dostupnost informacija u strojno čitljivom formatu. Takve promjene pozitivno utječu na povećanje povjerenja ulagatelja, zatim olakšavaju donošenje kvalitetnijih investicijskih odluka i potiču veći interes za ulaganja što doprinosi likvidnosti i stabilnosti tržišta kapitala.
Budući da ove promjene doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, jačanju tržištu kapitala i financijskog sektora te posljedično pozitivno utječu na gospodarski rast i razvoj, Klub zastupnika HDZ-a pozdravlja ova dva prijedloga zakona koja ćemo svakako podržati.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala. sada idemo na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani predsjedavajući, uvažena državna tajnice, kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, koji se u naše zakonodavstvo usklađuje s EU direktivama, prije svega .../nerazumljivo/... Direktivom 2024/927, Direktivom 2023/2864 i Direktivom 2024/2994 te također, govorimo o dva međusobno povezana prijedloga zakona, prijedlog zakona 205 i 206.
Oni se tiču i uređuju rad otvorenih alternativnih investicijskih fondova. Ovim se prijedlogom uređuje rad fondova i društava za upravljanje, jača se nadzor HANFA-e te se uvodi sustav ESAP, odnosno European Single Access Point, Jedinstvena europska pristupna točka za financije, financijski održive podatke.
To su koraci koji po meni idu u dobrom smjeru, ali ovaj zakon iako tehnički je vrlo precizno ostvaren i dalje ne rješava osnovni problem hrvatskog tržišta kapitala, njegovu plitkost i slab utjecaj na stvarno gospodarstvo. Hrvatska ima vrlo mali broj građana koji ulažu u fondove. Povjerenje prema fondovima je nisko, informacije su nerazumljive, a troškovi često nejasni. Ako želimo da otvoreni investicijski fondovi ili tzv. UCITS fondovi postanu stvarni alat štednje i ulaganja građana, zakon mora predvidjeti više mjere zaštite ulagatelja, financijske edukacije i transparentnost troškova.
Sustav ESAP koji provodi EU može pomoći ako se pravilno iskoristi, ali samo ako podaci budu dostupni i razumljivi građanima, a ne samo stručnjacima.
Nadalje, prijedlog zakona liberalizira uvjete za članove uprave društava za upravljanje što može biti dobro za konkurentnost, ali treba paziti da se ne oslabi odgovornost uprava i nadzor HANFA-e. U drugom čitanju zato bi trebalo razmotriti 3 smjera poboljšanja, po meni. Prvo, jačanje transparentnosti troškova i naknada, drugo obvezu HANFA-e i treće, poticati ulaganje u domaće projekte i mala poduzeća kroz UCITS fondove.
Samo tako ovaj zakon neće biti administrativno usklađen s Bruxellesom, nego zakon koji će omogućiti da hrvatski građani postanu sudionici, a ne promatrači na tržištu kapitala. Nadalje, nastavno na dva međusobno povezana prijedloga zakona, znači 205. i 206. koji uređuju rad otvorenih i alternativnih investicijskih fondova, riječ je o zakonima koje se naše zakonodavstvo usklađuje s novim europskim direktivama, prije svega Direktivom 927, time se želi ojačati transparentnost i nadzor fondova, osobito pod okriljem HANFA-e. Smjer je po meni dobar, ali pitanje je koliko će ti propisi stvarno doprinijeti razvoju domaćeg tržišta kapitala.
Hrvatska i dalje ima znači mali broj ljudi tih koji ulaže u fondove i povjerenje je zaista, zaista nisko. U drugoj čitanju trebalo bi razmotriti mjere koje su povećanje transparentnosti i odgovornosti uprava fondova, osigurati veću zaštitu ulagatelja, to je jako važno i potaknuti fondove da više ulažu u domaće razvojne projekte i mala poduzeća. Samo tako ovi zakoni neće ostati tehničke prilagodbe nego će zaista postati instrument stvarnog razvoja hrvatskog tržišta kapitala i uključivanja građana u gospodarstvo.

Reiner, Željko (HDZ)
Sada će govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice sa suradnicima. Zadovoljstvo je danas imati uz ovaj paket zakona o kreditnim institucijama, odnosno ovaj paket o izmjenama zakona o otvorenim investicijskim fondovima i alternativnim investicijskim fondovima. Upravo tržište kapitala Hrvatske je u razvoju, čuli smo isto tako da samo 3% imovine hrvatskih građana je u otvorenim investicijskim fondovima. To vidimo i kada usporedimo i aktivu banaka, 83,7 milijardi eura naspram 5 milijardi eura u otvorenim i 1,3 milijarde eura u alternativnim investicijskim fondovima, tako da nam je potrebno jačanje transparentnosti olakšavanja pristupa tržišta kapitala i rasterećenju gospodarstva, posebnice investicijska društva i fondovi i time osiguravamo stabilan, konkurentan i učinkovit sustav koji koristi građanima, poduzetnicima i državi.
Kao što sam u svojoj replici državnoj tajnici istaknuo, bilo je zadovoljstvo vidjeti ovo ljetos da je ministar financija, g. Primorac okupio 7 ostalih zemalja i da Hrvatska postaje sjedište .../nerazumljivo/... inicijativa vezano uz razvoj tržišta kapitala za srednju i jugoistočnu Europu i upravo ured će biti u Zagrebu, to je povjerenje Vladi, povjerenje ministru i vama i to je isto tako, povjerenje u smjer koji Hrvatska ide. Vidjeli smo i kroz ulazak u eurozonu i Schengen, kroz smanjenje kamata, kroz povećanje kreditnog rejtinga, toliko je to povjerenje, ne samo građana koji daju Vladi, već isto tako, institucija i investitora koje daju kreditora itekako bitno i za razvoj tržišta kapitala, tako da čestitke ministru Primorcu da je okupio jednu takvu inicijativu i upravo razvoj financijske pismenosti bit će jedan od ključnih faktora za daljnji razvoj tržišta, a tu posebice upućujem i na sredstva europskog socijalnog fonda koji se mogu investirati upravo u smjeru i kroz partnerstvo s ekonomskim fakultetima i institutima u tom smjeru.
Hrvatska ima snažnu start up scenu, ja sam i kao ministar rada omogućio mirovinskom reformom investicije mirovinskih fondova i tu zahvaljujem HANFA-i i mislim da HANFA radi odličan posao, vidimo to kroz izvješća u HS-u, vidjeli smo nedavno i na godišnjoj konferenciji HANFA-e koja dodjeljuje najboljim dionicama i poduzetnicima, ali isto tako, vidimo da je još potrebno dodatne investicije u financijsku pismenost, ali ono što mene isto tako boli da malo više nemamo investicija, dakle zakonom smo omogućili mirovinskim fondovima ulaganje u start up scenu i alternativne investicijske fondove. I kad nam dođu ta izvješća vidimo da se to skoro u potpunosti ne koristi, a Hrvatska ima vrlo snažnu start up scenu. Zadovoljstvo je vidjeti da mladi start upovi rastu prvo na mjeri samozapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je postao jedan od glavnih generatora start up scene gdje može dobiti 20000 eura koji se financiraju iz europskih fondova za otvaranje vlastitog poduzeća. Zatim postoje različiti inkubatori, a ono što mislim da su nam daljnji iskoraci, ono što sam vidio i osobno i u Velikoj Britaniji akceleratori. Dakle, mentorstvo i značajnija ulaganja da start upovi nisu samo u hrvatskim okvirima ulaganja od par stotina tisuća eura već ono što vidimo i što sam vidio recimo pri inicijativi zajedno sa zastupnikom Reslerom kod ulaganja u čipove, da start upovi idu i desetke milijona eura, a vidimo da Hrvatska ima i dva start upa koja su postala jednorozi, odnosno koji su osigurali preko milijardu eura tržišne vrijednosti.
I upravo ova dva prijedloga zakona doprinos su i stabilnosti tržišta, doprinos su jačanju građana da ulažu u te fondove, doprinos su uvođenja kao što su i ostali rekli jedinstvene europske pristupne točke, a Hrvatska ulazi u novu fazu digitalne transparentnosti i dostupnosti podataka na europskoj razini i to je upravo jedan od glavnih pokazatelja da omogućimo građanima te investicije, ali da isto tako spriječimo sve zlouporabe i navlakuše i različite i promocije koje nužno ne odgovaraju stvarnosti. Zato je ta jedinstvena točka vrlo bitna za informiranje naših građana.
Uspostavom te jedinstvene točke omogućit će se centralizirani besplatan pristup ključnim financijskim, nefinancijskim podacima. Olakšat će se našim građanima odluka ulagatelja, odnosno ulagateljima i doći će do povećanja povjerenja i smanjenja troškova. Uvodi se obveza društvena za upravljanje da HANFA-i dostavljaju podatke u strojno čitljivom formatu čime će se olakšavati nadzor i dostupnost informacija. Zakon donosi administrativno rasterećenje, ukidaju se nepotrebne obveze izvještavanja, smanjuju troškovi i ubrzavaju postupci. To sve dovoljno govori kako je to korak naprijed što znači manje birokracije i više vremena za razvoj novih investicijskih proizvoda. Tako da se Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima dodatno liberalizira tržište alternativnih fondova. Državna tajnica je govorila i o većoj fleksibilnosti upraviteljima alternativni fondovi, gdje se uvodi kategorizacija registriranih upravitelja alternativnih fondova što olakšava ulazak novih sudionika na tržište, omogućava se obavljanje dodatnih djelatnosti bez dodatnih odobrenja, liberalizira se uvjeti uprave i nadzore odbora, a izvještava se, izvještavanje HANFA-i postaje jednostavnije, digitalno a isto tako lakše kontralabilno uz to strojno čitanje.
Sveukupno oba zakona imaju zajednički cilj, a to je povećanje povjerenja tržišta kapitala i omogućavanje bržeg pristupa kapitalu, rasterećenje Društva za upravljanje fondova, smanjuju se troškovi i povećava učinkovitost. Ulagateljima se pruža veća zaštita, transparentnost i dostupnost informacija. Posebno se olakšava ulaganje malih ulagatelja čime potiče financijska uključenost građana, a istodobno to treba pratiti i jačanje financijske pismenosti za što sam već rekao postoje i alocirana sredstva u Europskom socijalnom fondu.
Ove promjene doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, jačanju tržišta kapitala i ukupnom gospodarskom rastu, a isto tako možemo bit ponosni da upravo sjedište, ured te inicijative 8 zemalja srednje i jugoistočne Europe će biti u Zagrebu. To je potvrda povjerenja u ovu Vladu, u ministra financija i premijera. To je povjerenje u državne financije i to je povjerenje isto tako u okvir tržišta kapitala u Hrvatskoj, ne samo da ono može biti jače i bolje već da Hrvatska može biti predvodnik u razvoju tržišta kapitala jugoistočne Europe. Ja to osobno čestitam ministru Primorcu na tako značajnom uspjehu.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Imamo jednu repliku kolegice Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa.
Zastupniče Pavić, pa evo Hrvatska je sigurno i predvidljivo mjesto upravo za ulaganja i tržište kapitala. Govorili ste i u svojoj pojedinačnoj raspravi. Mogli smo ovdje danas čuti i od oporbenih zastupnica upravo to preispitivanje u povjerenje u sustav. Pa di ćeš veće povjerenje građana u sustav i stabilno tržište kapitala u Hrvatskoj kada znamo svi da je Vlada aktivirala štednju u korist razvoja i kroz 3 izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa. Ono što bih ja želila da istaknete još jedanput i da kažemo ovdje prvi put u povijesti inozemni dug države manji je od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama. Molim vas koliko su ponuda podnijeli građani kupovali izdanje državnih obveznica i trezorske zapise, koja je to vrijednost? Koje je to povjerenje? Koliko je ta, koliko je to povjerenje u tržište kapitala i u Hrvatsku?

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala.
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Pa poštovana zastupnice Baričević upravo povjerenje građana najviše se može mjeriti koliko su spremni vlastitih sredstava investirati pogotovo dati državi na upravljanje i očekivati povrat. Hrvatski građani su podnijeli 340 000 ponuda vrijednih 11,4 milijarde eura trezorskih zapisa i narodnih obveznica. Novih računa je otvoreno 52000, a 323 milijona eura kamata je država isplatila njima. To su novci, dakle aktiva banaka je 83,7 milijardi eura. Građani su povukli svoju vlastitu štednju i uložili, dali državi na upravljanje narodne obveznice i trezorce i povukli 323 milijona eura kamata koje bi inače ostalo kreditorima, institucijama. Ako to nije manifestacija povjerenja građana ovoj Vladi i ovoj državi onda ne znam što je a sjetimo se i prošle države gdje smo svi vukli novce u čarape, a sada građani sa svojih računa daju državi na upravljanje.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Završno znači u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovana zastupnica Danica Baričević, izvolite.

Baričević, Danica (HDZ)
Hvala lijepa poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvažena državna tajnice sa suradnicima, uvažene kolegice i kolege.
Evo završno željela bih još jedanput istaknuti kako je glavni razlog petih izmjena Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, odnosno o objedinjenoj raspravi danas sa javnom ponudom otvorenih investicijskih fondova koji je u primjeni od 2016. godine i zakona kojim se uređuje poslovanje domaćih i stranih društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz 2018. godine. Upravo usklađivanje regulatornog okvira daljnjeg tržišta kapitala sa pravnom stečevinom EU. I u oba ova zakonska teksta predlaže se dodatno regulatorno rasterećenje i smanjenje administrativnih prepreka u skladu sa ciljevima EU za konkurentnost.
Naime, određene odredbe potrebno je izmijeniti i dopuniti s obzirom da Direktiva EU-a od 2023. 2864 u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a mijenja se između ostalih, mijenja između ostalih direktivu 2009/65EU o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive i vrijednonosne papire već prenesene u oba važeća zakona. Kako bi upravo ESAP zaživio nužno je u izmjenama niza propisa omogućiti prikupljanje i dostavu podataka u ujednačenom formatu, te imenovati tijelo koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP-u. Stoga se predlaže obveza društvima za upravljanje da ključne informacije o otvorenim investicijskim fondovima isto tako i alternativnim investicijskim fondovima u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ili HANFA-i u strojno čitljivom formatu smeta podacima radi njihove objave na ESAP-u čime se osigurava lakši i centralizirani pristup pouzdanim podacima za ulagatelje i dionike.
I nadalje, upravo radi tih administrativnih rasterećenja između ostaloga predlaže se ukidanje kategorije malim upraviteljima alternativnih investicijskih fondova koji su podlijegali obvezi ishođenja, odobrenja za rad od strane HANFA-e, te uvođenje kategorije registriranih upraviteljima čime se upravo otvara da novi sudionici dođu i uđu na tržište.
Isto tako, predložene sve ove zakonske izmjene gdje se i regulatorno rasterećuje srednji upravitelji alternativnih investicijskih fondova svakako povećava razinu zaštite kroz veću jasnoću, kroz transparentnost, kroz dostupnost informacija u strojno čitljivom formatu što je zaista pozitivan utjecaj na povećanje povjerenja i na olakšavanje donošenja kvalitetnih investicijskih odluka, te na veći interes za ulaganja što doprinosi likvidnosti i stabilnosti tržišta kapitala.
I sve ove promjene zajedno upravo doprinose stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja jačanju tržišta kapitala i financijskog sektora, te posljedično pozitivno utječu na gospodarski rast i razvoj. I klub Hrvatske demokratske zajednice podržava donošenje ovih dvaju zakonskih prijedloga.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
Hvala lijepa.
Time bih zaključio raspravu o ovoj točci, a o njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
I mi smo vrlo uspješno i pravodobno završili sa današnjim radom.
Nastavit ćemo sa radom sutra u srijedu 29. listopada i prva točka bit će Prijedlog zakona o deviznom poslovanju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 212.
Želim vam ugodno poslije podne.
SJEDNICA PREKINUTA U 15,07 SATI
PDF