Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

63

  • Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 204
28.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Pa prelazimo na prvu točku dnevnog reda, to je:

- Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 204.

Predlagatelj je Vlada RH na temelju čl. 85. Ustava RH i čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora. Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na prvo čitanje zakona.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun, pa bih molio sada poštovanu državnu tajnicu Terezu Rogić Lugarić da predstavi Prijedlog zakona o kreditnim institucijama. Izvolite državna tajnice.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici.
Danas se pred vama nalazi Prijedlog zakona o kreditnim institucijama. Prijedlog novog zakona o kreditnim institucijama izražen je ponajprije radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo direktive tzv. CRD6 koja je izmijenila osnovnu direktivu o kapitalnim zahtjevima i u to u dijelu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja te okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika.
Imajući u vidu kako je važeći Zakon o kreditnim institucijama od donošenja 2013.g. doživio osam izmjena i dopuna pristupilo se izradi novog zakona. kao i u važećem zakonu predmet uređenja prijedloga zakona su: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj, uvjeti pod kojim pravne osobe sa sjedištem izvan Hrvatske mogu pružati bankovne ili financijske usluge, supervizija poslovanja kreditnih institucija, zaštita potrošača, izricanje upravnih sankcija i prekršaji.
Jedna od najvažnijih promjena uslijedusklađenja s CRD6 je uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU.
Tako se prijedlogom zakona uvodi kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje, odnosno podijeljene su tzv. 1. i 2. razred. Kao i prema važećem uređenju, da bi podružnica iz treće zemlje mogla na području RH pružati bankovne usluge treba od HNB-a dobiti odobrenje za pružanje tih usluga.
Novost koju CRD6 donosi u pogledu obveznog ex ante pristupa procjeni primjerenosti članova uprave i nadzornog odbora, odnosno u pogledu provođenja procjene prije nego što potencijalni član preuzme dužnost, nije novina za hrvatski regulatorni okvir iz razloga što i prema sadašnjem zakonu članovi uprave i nadzornog odbora u kreditnoj instituciji moraju ispunjavati sve uvjete primjerenosti prije preuzimanja dužnosti, kao i u svakom trenutku trajanja mandata. Međutim, novost koja se uvodi prijedlogom zakona odnosi se na obveznu procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.
Nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom uključujući voditelja interne kontrolne funkcije i glavnog financijskog direktora ako nisu članovi upravljačkog tijela. Kreditna institucija procjenjuje primjerenost nositelja ključnih funkcija prije njihova preuzimanja dužnosti i nastavlja periodično procjenjivati njihovu primjerenost. O svemu tome dužno je informirati HNB.
Nadalje, prijedlogom zakona uvodi se uključivanje okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika u regulatorni okvir na način da su kreditne institucije obvezne u svojoj strategiji procese upravljanja rizicima uključiti analizu tih rizika, a HNB procjenjuje upravljanje i izloženost kreditnih institucija spomenutim rizicima.
U sklopu uspostave Jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama relevantnim za financijske usluge tržišta kapitala i održivost, kao nacionalno tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a prijedlogom zakona određuje se HNB.
Osim prijenosa odredaba predmetnih direktiva, prijedlogom zakona vrši se i određene dorade odredbi iz područja nacionalnog uređenja. Tako se u dijelu zaštite potrošača detaljnije uređuju odredbe o dijelu postojećih obveza kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti.
Ujedno se uvodi obveza kreditnim institucijama da izrade i dostave HNB-u interne metodologije utvrđivanja strukture naknade za sve usluge koje kreditna institucija ima u ponudi za potrošače. Nadalje, prijedlogom zakona produženo je razdoblje tzv. rotacije revizorskog društva sa 7 na 10 godina. U dijelu čuvanja bankovne tajne, povećava se opseg izuzetaka od te obveze u slučajevima kad se povjerljivi podaci priopćavaju nasljedniku ili punomoćniku klijenta utvrđenim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, utvrđenim nadležnim tijelima za potrebe prijavljivanja, sprječavanja otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela, a u vezi s istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara i u nekim drugim slučajevima.
Zaključno, ovim prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađivanje zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija s pravnom stečevinom EU. Imajući u vidu kako je utvrđeni rok za prijenos CRD6 u nacionalno zakonodavstvo 10. siječnja 2026. g., predlaže se da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2026. s odgođenim stupanjem na snagu odredaba o koncentracijskom riziku koje stupaju na snagu 25. lipnja 2026. te odredaba u vezi s uspostavom Jedinstvene europske pristupne točke koje stupaju na snagu 10. siječnja 2030. g.
Zahvaljujem na pažnji.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Hvala državnoj tajnici. Možete se vratit na svoje mjesto, a mi ćemo ići na replike. Ima ukupno 13 replika.
Prvi na redu za repliku je poštovani kolega Nikola Mažar, izvolite.

Mažar, Nikola (HDZ)
Hvala lijepo predsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicama. A nažalost svjedočimo svakodnevno pa i ovih dana da su naši sugrađani često i meta određenih prijevara. Vidimo da ovih dana dolaze i uplatnice na kućne adrese vezano za plaćanje poreza na nekretnine koje u biti nisu istinite i ono što je bitno i kroz ovaj Zakon o kreditnim institucijama je prije svega, zaštita potrošača.
Ono što vidimo da ovim novim zakonom se tu ide i korak više odnosno da se ta zaštita dodatno osnažuje i kroz informiranje potrošača vezano o uvjetima i uslugama, vezano za predugovor, za ugovor, za promjenu kamatne stope, za promjenu određenih naknada koje su oni dužni i zanima me dakle, s obzirom na taj dio ukoliko i dođe do određenih problema u odnosu kreditnih institucija i građana, gdje oni mogu svoj prigovor podnijeti, da li je to HNB i što još mogu oni učiniti?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Dakle građani mogu svoje prigovore u tim slučajevima, podnijeti, naravno banci, a mogu se uvijek obratiti i HNB-u kao regulatoru bankovnog poslovanja. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolegice Ban, izvolite.

Ban, Boška (Nezavisni)
Poštovana državna tajnice. Prema novom zakonu banke moraju HNB-u dostaviti metodologiju po kojoj određuju naknade što napokon otvara pitanje koje građani godinama postavljaju, što mi to zapravo plaćamo?
Svaki mjesec uredno im skinu 7 eura za vođenje računa, a nitko živ ne zna za što se to točno vodi. Svaka uplata, svaka transakcija nova naknada. Sigurna sam da ljude zanima zašto ih njihova vlastita banka u kojoj imaju minus na računu tretira kao bankomat pa me zanima, hoće li ovaj Zakon napokon natjerati banke da budu iskrene prema svojim klijentima, da im jasno pokažu kako nastaju sve te naknade koje svima dižu tlak i omogućiti građanima da si biraju banke po transparentnosti, a ne sloganima o partnerstvu i povjerenju.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa da, vjerujemo da je regulator sada dobio mehanizam, dakle HNB je dobio mehanizam na temelju kojeg će moći pratitiznači ne samo više visinu naknada nego i u cijelosti njihovu strukturu i na temelju toga će onda moći i primjereno reagirati. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Baksa izvolite.

Baksa, Ivica (NPS)
Poštovana državna tajnice. Evo po prvi put se uvodi obveza da banke procjenjuju ESAP rizike, okolišne društvene i upravljačke. Svi mi želimo čišći zrak, zelenu energiju, odgovorno poslovanje no to znači da će banke morati dokazivati koliko su zelene, a HNB će procjenjivati njihove planove i strategije prema cilju klimatske neutralnosti. Postavlja se pitanje, hoće li se ta zelena regulativa preliti i na obične građane? Hoće li sutra kredit biti povoljniji ako vozite električni auto, a skuplji ako vozite dizelaš? Ako grijete kuću na drva hoće li vas banka gledati kao rizičnog klijenta jer niste klimatski neutralni? Hoće li neki OPG koji nije digitalizirani i ne može se pohvaliti solarima na krovu biti označen kao nepoželjan za financiranje? Tko će štiti male ljude i poduzeće da ih banke pod izlikom održivosti ne izbace iz igre?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa HNB će svakako moći procjenjivati te rizike i ocjenjivati kako banka upravlja rizicima. Ove situacije koje ste vi naveli se pogotovo negativne ne bi smjele događati baš zato što HNB sada može pratiti kako banke upravljaju tim rizicima. A hoće li banke mijenjati kredite ovisno o ovom zelenom čimbeniku to je nešto što već ulazi u područje poslovanja banka, međutim i tu HNB može na neki način kanalizirati situaciju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Evo hvala lijepa. Evo poštovana. Posljednjih nekoliko godina svjedočimo enormnim profitima naših banaka ne zato što su ulagale u razvoj gospodarstva nego zato što su zarađivale na kamatima od HNB-a od Europske središnje banke, na kamatama našim građanima i na naknadama građana kojih su kolege i spomenule. Uvođenje eura umjesto da donese ono što se je reklo veću konkurentnost i smanjenje troškova građana dogodilo se upravo suprotno. Istovremeno banke gotovo da ne kreditiraju proizvodnju, ne kreditiraju ono što bi doista moglo pokrenuti našu ekonomiju. Zato pitam što ministarstvo misli poduzeti po tom pitanju, dakle da banke u većoj mjeri kreditiraju proizvodne djelatnosti, gospodarstvo odnosno ulaganje u radna mjesta odnosno nije li vrijeme da banke uz profit počnu vraćati svoj dug društvu?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. Pa vaše pitanje nije predmet ovog zakona, dakle nije predmet uređenja zakona o kreditnim institucijama. Vaše pitanje se zapravo ponajprije odnosi na poslovnu politiku banaka, to nije ono što se uređuje ovim zakonom.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Babić izvolite.
Povreda poslovnika kolega Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. 238. mislim da zaista ocjena od državne tajnice da nije predmet zakona onda ne bi bilo niti jedne replike koja je bila do sada od ove četri, a vjerujem i ovih ostalih replika. Mislim da ili ćete odgovoriti il ćete reć ne znam odgovor i nemam odgovor.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Paus pa ne možete vi određivati što će državna tajnica reći, ona je odgovorila u skladu s poslovnikom, nije bilo kršenja poslovnika dobivate opomenu.
Kolega Babić izvolite.

Babić, Ante (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a. poštovana državna tajnice. Posebno želim istaknuti da ovaj zakon donosi stvarnu, a ne formalnu zaštitu potrošača. Cijela glava 23. ovoga zakona propisuje i prema tome banke su dužne građanima dati jasne i razumljivije i usporedive informacije prije nego potpišu ugovor. Dakle, ovom odredbom nestaju ona famozna sitna slova iz ugovora, potrošač mora znati što potpisuje, koliki je rizik i koliko i što plaća.
Moje pitanje, kako će se u praksi nadzirati poštuju li banke ove propise i hoće li HNB imati dovoljno kapaciteta za takav nadzor? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem. .../Govornica se ne razumije zbog najave./... regulator to je HNB, dakle on je tu, on tu ima glavnu ulogu i vjerujemo da HNB ima dovoljno kapaciteta za obavljanje te uloge. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Pavić izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice. Ovo nije zakon koji samo tehničko ima usklađivanje, to je zakon koji osigurava stabilnost, sigurnost i odgovornost našeg financijskog sustava. Kolko je on stabilan i kolko imamo povjerenje građana dovoljno govori i raspisi trezoraca i narodnih obveznica preko 11 milijardi eura 340 tisuća građana, 340 tisuća ponuda i 323 miliona kamata isplaćeno.
Moje pitanje vama tiče se više ISG-a odnosno procjene okolišne društvene upravljačke čimbenika,Znamo da smo SDG-u po UN-ovoj metodologiji osma zemlja u svijetu, kolko će i ovaj iskorak doprinijeti i isto SDG u prilagođavanju SDGijevima i UN-ovoj metodologiji? Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa mi vjerujemo da će doprinijeti budući da se u cijelosti sada mijenja način praćenja rizika, dakle HNB će sada pratiti planove kreditnih institucija, njihovo upravljanje tim rizicima, dakle radit će se o jednom sustavnom praćenju i mi vjerujemo da će i taj čimbenik doprinijeti integraciji tih rizika upravljanje kreditnim institucijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Lalovac izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Zahvaljujem g. predsjedniče. Poštovana državna tajnice ovdje u uvodu ovoga zakona se navodi da se kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU koje mogu neposredno pružati usluge hrvatskim građanima na teritoriju RH ukupno ih je 268, to me iskreno malo začudilo. Pa me zanima da li kolko su hrvatski građani orijentirani na ovih 268 financijskih institucija koji su imaju sjedište u EU? Znači to nisu ove hrvatske banke itd., zanima me kolko su one sad okrenute prema njima? Da li tu postoje nekakvi rizici za hrvatske građane jel su oni vjerojatno i obuhvaćeni ovaj CRD6 direktivom? Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ne postoje nikakvi rizici baš zato što imamo regulatora dakle HNB koja prati sve kreditne institucije sa svim mjerama, svim raspoloživim mjerama tako da ne postoji nikakvirizici za hrvatske građane u odnosu na druge kreditne institucije.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem predsjedniče, poštovana državna tajnice.
Ovaj Zakon strogo uređuje poslovanje banaka, ali u praksi se često događa da banke prodaju rizične i teško naplative kredite trećim subjektima koji nisu pod jednakim nadzorom, što u biti stvara i pravnu, ali i socijalnu nesigurnost za dužnike.
Moje pitanje je može li se, razmišljate li i hoće li se kroz ovaj zakon ili njegove provedbene akte jasno propisati uvjeti pod kojima banke mogu prodavati potraživanja trećim subjektima te na koji način bi se mogao osigurati da HNB ima uvid u te transakcije i njihovu etičnost?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa mi smo donijeli već zakon, dakle to je Zakon o kupoprodaji, servisiranju i naplati, tzv. drugih potraživanja. Tu je .../nerazumljivo/... tu su uvedeni i dodatni mehanizmi nadzora, između ostalog, jedan dio nadzora je preuzeo i financijski inspektorat, dakle organizacijska jedinica u okviru Ministarstva financija, tako da da, svjesni smo toga, radimo na tome, znači poboljšavamo regulativu i nadzor i u tom dijelu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)
Poštovani predsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice. Mene zanima hoće li se i u kojoj mjeri i dalje ojačavati fit and proper, odnosno prikladnost i pouzdanost čelnih ljudi u financijskim institucijama i na koji način?
Hoće li se i dalje voditi računa kroz regulatorna tijela, njihova znanja i iskustvo i naravno, njihova prikladnost, a naravno, rekao sam i pouzdanost?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala. Pa evo, ovim Zakonom dakle CRD6 predviđa provjeru, ex ante provjeru članova uprave i nadzornog odbora, međutim, kao što sam istaknula uvodno, u hrvatskoj regulativi to nije novina, dakle to je u Hrvatskoj već i do sada postojalo. Ono što CRD, CRD6 dodatno uvodi je provjera primjerenosti nositelja ključnih funkcija, dakle financijskih direktora i nositelja internih kontrolnih funkcija, tako da u tom dijelu ovaj Zakon ide korak dalje i radi se o ex post provjeri, znači HNB onda, nakon što oni budu imenovani cijelo vrijeme prati, kao i kod članova uprave i nadzornog odbora, dakle od trenutka stupanja na njihovu dužnost pa onda tijekom cijelog mandata, tako da smo sad zapravo dobili jednu zaokruženu sliku praćenja svih ključnih upravljačkih nadzornih i ovih kontrolnih funkcija u kreditnim institucijama.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala lijepa poštovani predsjedniče, uvažena državna tajnice.
I sami ste rekli da je neki od promjena koja su važni jest uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a.
Dakle imajući u vidu ukupni broj samih institucija, kolega Lalovac rekao je da je to preko 280. Moje pitanje je zapravo koliko je uloga tih institucija iz trećih zemalja u ukupnom bankarskom konceptu u Europi ili u Hrvatskoj, da li je on nekog većeg obujma ili nije jer zaista na ovaj način radimo i novu i dodanu regulativu pa je me zanima to pitanje dakle uloga tih institucija u tom našem ukupnim kreditnim aktivnostima unutar naše države.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Pa ona do sad .../nerazumljivo/... nije, dakle nije se radilo o nekoj većoj i značajnijoj ulozi, pogotovo u odnosu nadruge kreditne institucije koje imaju dominantnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu, međutim, direktiva nalaže regulaciju i tih subjekata budući da je do sada svaka zemlja na neki način samostalno uređivala njihov položaj i onda je zapravo došlo do jednog, do jedne pravne šarolikosti. Zapravo se zapravo sad krenulo prema jedinstvenim pravilima uređenja i tih subjekata, ali nisu oni u financijskom sustavu RH, nemaju značajniju ulogu za sad.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Ledenko, izvolite.

Ledenko, Ivica (MOST)
Poštovana državna tajnice. Ovaj Zakon bi trebao ići u pravcu očuvanja nacionalnog regulatornog okvira u bankarstvu, zaštiti interesa domaćih poduzetnika i očuvanju tržišnog natjecanja uz minimiziranje uloge birokratskih izvaninstitucionalnih mehanizama koji dolaze iz Bruxellesa.
Također, mišljenja sam da zakonska rješenja trebaju biti fleksibilna, jasno diferencirana po veličini i kapacitetu kreditnih institucija te temeljena na dokazanim domaćim ekonomskim potrebama, a ovaj Zakon ja držim da ne ide u tom pravcu. Spomenuli ste više puta HNB danas u raspravi, vjerojatno ćete ga spomenut još više puta, onako kako je HNB upravljao inflacijom strah nas je kako će upravljati rizicima i po ovom pitanju.
Hvala. Vaše mišljenje molim.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala lijepo. Pa u jednom dijelu zakona dakle posrijedi je prenošenje europskih direktiva, dakle tu smo jednostavno dužni kao zemlja članica EU dužni smo prilagođavati svoje zakonodavstvo europskoj stečevini i tu nemamo puno izbora, dakle možemo ga prilagođavati u skladu s nacionalnim posebnostima i to je to.
A u vezi sa HNB-om, mogu samo reći da mi u tom dijelu pripremamo i novi zakon o HNB-u koji će uskoro biti u saborskom postupku, dakle tu su isto predviđene neke promjene i kao predlagatelj vjerujemo da su, da će biti i poboljšanja u odnosu na postojeću regulativu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Zmajlović, izvolite.

Zmajlović, Mihael (SDP)
hvala lijepo uvažena državna tajnice. Prijedlog zakona nalaže obvezu izdvajanja dijela godišnjih prihoda za financiranje aktivnosti osnaživanja financijske pismenosti građana. S obzirom da CRD6 naglašava važnost integracije ISG rizika, uključujući i društvene faktore te imajući u vidu da se u javnom prostoru i tijekom savjetovanja ukazalo na nedovoljnu pristupačnost bankarskih usluga za osobe s invaliditetom, poput gluhih i nagluhih osoba, kako će Vlada odnosno Ministarstvo financija putem smjernica iz čl. 321 zakona osigurati da se ta obveza, obvezna financijska sredstva ciljano usmjere na programe koje rješavaju konkretne probleme socijalne isključenosti i unaprjeđuju digitalnu i komunikacijsku pristupačnost bankarskih usluga, umjesto da se troše na opće i ponekad manje učinkovite kampanje koje ne dopiru do najranjivijih skupina građana.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Hvala. Pa banke su dužne o svim stavkama iz smjernice redovito obavještava HNB,a HNB je naravno dužna to pratiti i u skladu sa podnijetim izvješćima i reagirati tamo gdje to nalazi potrebno, a evo mogu samo reći da se Ministarstvo financija u dijelu financijske pismenosti zapravo jako angažiralo i da tu uistinu na razno razne aktivnosti nastojimo pridonijeti jačanju financijske pismenosti zapravo pratiti sve korake u smjernicama, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovana državna tajnice, ispravite me ako griješim, po ovome prijedlogu zakona svi prigovori građana idu u HNB, prigovori glede banaka, poslovanja banaka i usluga. Druga stvar, sva metodologija kako su izračunali veličinu naknada banke šalju interno HNB-u, jel tako? Jeste. I onda HNB odlučuje hoće li reagirati ili neće. Po ovome prijedlogu zakona nijedan građanin nema pojma, ništa ne zna, pa me zanima zašto se u ovaj prijedlog zakona nije ugradilo da svi građani mogu vidjeti metodologiju naknada, pa da znaju koje će banke birati, da se zna koji su prigovori, pa da po tome imamo pravilnu tržišnu utakmicu.
Zašto ste dali povjerenje HNB-u koji je baš te podatke koje mu vi dajete koristio za trgovanje dionicama prije 3.g. u svoju korist i korist čelnih ljudi HNB-a?

Jandroković, Gordan (HDZ)
Izvolite odgovor.

Rogić Lugarić, Tereza
Zahvaljujem, pa građani se prvo za svaki prigovor mogu obratiti svojoj banci, a tek nakon toga HNB-u. Mislim pa to je klasični pravni put, dakle prvo se prigovorom obratite onome u odnosu na koga imate prigovora, a nakon toga prigovor dižete na višu razinu odnosno u ovom slučaju na HNB. HNB je regulator bankovnog sustava i naravno da je ona prva adresa kojoj se mora dostaviti interna metodologija i koja mora pratiti, pratiti strukturu naknada, dakle zašto smo mi dali povjerenje, pa dao joj je povjerenje cjelokupni pravni sustav, dakle HNB je, njezin položaj je uređen zakonom i ona je tu prirodni regulator.
Ovaj vaš drugi dio pitanja možemo razmotriti i evo uzimamo kao, kao sugestiju, zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Kolega Petrov povreda Poslovnika, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Povrijeđen je čl. 238., al evo i povlačim, meni je drago, mislio sam da u trenutku kada sam podigao povredu Poslovnika da državna tajnica nije razumjela pitanje, razumjela je ona pitanje, hvala vam što ćete uzeti u obzir prijedlog koji mislim da će zaista poboljšati ovaj zakon.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Idemo sada na izvjestitelje odbora, žele li uzeti riječ? Ne žele, pa ćemo onda otvoriti raspravu, prvi na redu Klub zastupnika SDP-a i poštovani kolega Boris Lalovac, izvolite.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa g. predsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice sa suradnicama.
Pred nama je zapravojedan od danas najvažnijih zakona u financijskoj branši, u financijskoj industriji, popularni ZOKI jel, ne onaj s Pantovčaka, nego ovaj nego Zakon o kreditnim institucijama jel tako ga je, tako se popularno naziva ZOKI gdje je izuzetno važno da je Hrvatska dio ne samo europskog financijskog tržišta nego Europske bankarske unije i sve promijene koje se dešavaju u Europskoj bankarskoj uniji, znači donošenje novih regulativa i direktiva zapravo primjenjuju se i u hrvatski pravni sustav, pa tako i naj jedna, jedna od najvažnijih tih CRD direktiva znači broj še… koja je već 6. po redu, znači jako puno ih ima jel i ovdje je državna tajnica uvodno i rekla da negdje od 2013.g. čini mi se 8 puta da se mijenjao, mijenjao zakon do danas, da će skoro godinu i nešto ovaj skoro svake godine se mijenja ovaj, te direktive odnosno mijenjaju se i vezano za bankarsku uniju zbog one financijske krize koja je zapravo bila 2008.g. kada su brojne banke se zaigrale na financijskim tržištima, a dugove tih banaka su na kraju plaćali građani odnosno kroz javne financije jel većina svih tih dugova koji su preuzele su zapravo u konačnici države da bi te njihove zaigrane poslove ovaj stabilizirali zbog javnog interesa banaka i financiranja gospodarstva.
Ono što je sad najvažnije u ovoj CRD direktivi br. 6 jel se odnosi kako je dosta regulirala, to je stvarno najreguliranije područje na, na europskom tržištu i kako bi se zapravo pristupilo i ovim ne europskim bankama, to je prvenstveno razlog ove CRD direktive, zahtjeva o kapitalnim ulaganjima, minimalnim kapitalnim ulaganjima vezano je za strane banke odnosno uglavnom govorimo o bankama iz SAD-a, znači bankama, švicarskim bankama ili bankama iz Velike Britanije jel, znači koje posluju na europskom tržištu, znači ne znam da li postoje nekakvih, neke kineske banke, okej postoje turske banke, al čini mi se da u Hrvatskoj postoji određena turska banka, al ona je, ona je registrirana ovdje, dobila je sva odobrenja HNB-a, tako da npr. ova CRD direktiva se već, većse zapravo sve ove licence se na nju primjenjuju jel, ali postojale su ne znam da je bila ona ruska banka Sberbanka, na nju bi se tako, također ovaj dio poslovalo, veći dio je zapravo i završen taj proces konsolidacije sa, sa Sberbankom preko Hrvatske poštanske banke, tako da konkretni učinaka ove direktive i ovoga zakona na hrvatski, hrvatski bankarski sustav nema jel, iako je veličina aktive hrvatskog bankarstva 84 milijarde eura, znači to vam je skoro ono 98%, preko 90% BDP-a RH i stoga je važno svaki da ne kažem svaku nekakvu njihovu aktivnost regulirati jel vidite kolko, kolko su veliki jel. Oni su ono postoji ona knjiga zanimljiva znači preveliki su da propadnu jel i zbog toga su jako regulirani i stoga je tih 84 milijarde jako regulirano kroz ono gdje se ulaže i ovdje se sada uključuje kao što ova direktiva nalaže, dodatno uključivanje rizika znači tzv. ove ESG rizici, tzv. vezano za okoliš, upravljanje i društveni rizici se sada također uključuju u kapitalne, u kapitalne zahtjeve, moraju se raditi određene procjene i oni se također sada valoriziraju u kapitalnim, u timkapitalnim zahtjevima. Znači to je sve ono što je važno za RH, međutim ovdje postoje neke stvari na koje bi mi ukazali u ime kluba SDP-a, znači većinu ovog što je CRD direktiva se odnosi kažem na Hrvatsku nema ovih banaka, vjerojatno ima tih banaka u Europi, znači britanskih banaka, američkih banaka, kažem turskih ili iz nekakvih iz drugih područja ih imaju i oni sada više neće moći poslovati od 2026. da neće morati, morat će imati podružnicu, morat će se registrirati morat će se regulirat jer znamo da većina danas bankarskog poslovanja vam je zapravo putem mobitela. Znači čak i možete imati ove sve usluge i većina ovih ne znam što smo ovdje vidli ovih 268 vjerojatno imate preko aplikacija obavljate i transakcije, obavljate i određene poslovanje i naravno da to sve mora biti regulirano. A ove sad neeuropske banke će sada prolaziti i zapravo imat će nekakav uvjete, morat će izvršavati uvjete kao što imaju sve europske banke i oni će se tu morati imati određenu kontolu. I to je dobro, upravo zato što ako postoje neke sistemske važne banke postoje tolko puno na nekom tržištu koje možda i nije direktno kao tzv. taj shadow banking koji ne vidimo zapravo ih centralne banke ne vide kroz razne ove aplikacije. Jako je bitno da se oni strogo reguliraju i da se oni strogo kontroliraju i kako kod ovih sljedećih kriza kako bi se svi ti određeni rizici mogli predvidjeti.
Međutim, ono što bih ja ovdje posebno naglasio u ovome vezano za ovaj izmjenu zakona je odnos prema potrošačima. I postoji jedna posebna glava znači glava 23 kao što je ovdje već bilo rečeno, Zakon o zaštiti potrošača to vam je od čl. 307. do čl. 323. se definiraju određene zaštite potrošača. To je ono što mi ovdje cjelokupno pokušavamo i sa stajališta građana kada nam građani prilaze u svojim problemima da li su blokirani ili da imaju određene ili sa poslovnom bankom ili sa ako nemaju nije ... poslovna banka nego druga ne financijska institucija kako postupati.
Ovdje ste vi vrlo dobro definirali i objasnili koje sve informacije se moraju pružati potrošačima, na koji način se komunicira s bankama i zapravo koje su sve obveze banaka i prema, i prema, evo ide sad ovo novo otvaranje poslovnih računa kako građani komuniciraju prema tim poslovnim da bi dobili taj određeni poslovni račun.
Međutim, ovdje se ono što je bio spor i mislim da je to dobro sada zakonski i definirano, onaj spor između, da ne kažem spor ma neka nesuglasica između Ministarstva financija, Vlade odnosno sa HNB-om odnosni sa na onim naknadama i mislim da je to dobro šta ste sada ovdje stavili u čl. 315. st. 2. gdje je kreditna institucija dužna izraditi i dostaviti HNB-u internu metodologiju utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje ima u ponudi za potrošače. To je onaj važan članak st. 2. koji se jasno definira da poslovne banke moraju i dostavljati i potpuno i ujednačenu tu određenu metodologiju da bi znali kolko su se određene naknade idu prema građanima.
Nedavno kada su bili viceguverneri rekli su jedan stvarno veliki iznos naknada koje brojni građani Hrvatske plaćaju, većina građana uopće pojma nije imala odnosno i teško se snalaze sa svim tim naknadama, nemojmo zaboraviti i to je ona važna informacija to je ... kolko građani imaju da sve ono što vam banke godišnje naplate u obliku naknada, banka vam je dužna jedanput godišnje vama kao potrošačima vam dostaviti kolko ste platili naknada. E sad je samo stvar kolko to građani broj jedan znaju i odu u banku i traže taj podatak ili koliko dobivaju informaciju. Znači bilo bi najbolje kada bi otišli u banku i ugovorili da vi to dobijete na mail ili jedanput godišnje otići u banku, znači da stavite da vam banka to dostavlja mailom. Znate zašto? zato što ćete na kraju godine vidjeti kaže kolko su vam naplatili za vođenje računa, kolko su naplatili za transakcije, kolko su vam naplatili sve će vam oni staviti na jedan dokument i onda ćete vidjet da se to onda radi o 120, 130, 150 eura godišnje ovisno koliko ko radi određenih transakcija i naknada. Međutim, i ove s druge strane sve ove naknade koje smo ovdje govorili moraju biti javno objavljenje na stranicama HNB-a i onda zapravo i građani bi trebali biti informirani ukoliko su im neke određene naknade preskupe da ili promijene financijsku instituciju, dal nekakve druge banke im nude nekakve povoljnije uvjete.
Međutim, kažemo sve to imamo, ali ovdje je jako sada važno da cjelokupnu ovu metodologiju izračuna naknada koje nažalost HNB ne zna kako banke da ne kažem gule građane sa tim naknadama sada će se kroz ovaj zakon i strogo i definirati.
Također ovdje, ovdje je također važno u čl. 316. znači kada banka, znači građanin ne plaća banci i to je ono što je dosta građana i mučilo, kada ima dugovanje prema banci ili ne znam nekakvi potrošački kredit i onda mu banka proda taj njegov ... potraživanje tzv. ovim agencijama za naplatu dugova koji su sada pod ingerencijom HNB-om moraju dobiti licencu i njima se kontrolira tih. Znači banka sada mora obavijestiti potrošača, to vam je isto ovdje čl. u 316. znači da može prodati, to je prva informacija što građani nisu, to je ono što smo mi govorili da bi ipak bila dobra suglasnost građana da mu određena njegova potraživanja proda. Ok, ovdje niste ušli u takav dio da građanin je suglasan da banka proda njegovo potraživanje, međutim ovdje ga je vrlo važno da kod promjene vlasnika ste naveli u st. 4. da ona ga mora obavijestiti dužnika o promjeni vjerovnika. To je ono najvažnije.
Sad kako se taj dio isto obavještava mora to jako dobro građanin znači da ne bi rekli ono stavio na nekakvu oglasnu ploču. Znači građanin mora biti obaviješten o tome i ono što je najvažnije da mora dobiti stanje o ukupnom dugovanju sa stanjem na dan promjene vjerovnika. Znači da ne bi bilo da dolazi kod određeni promjena vjerovnika da on ne bi se nalazio u lošijem položaju.
Međutim, ovo je važna, važan stavak, to je ono što smo kada su se određene, kada su banke prodale ta potraživanjanekim agencijama i onda se dogodilo, onda se dogodilo da su
agencije, imali su slabo, slabe su imali svoje interne sisteme i izašli su podaci o svim građanima na vani i znate da ih je onda AZOP, Agencija za zaštitu podataka onda je kaznio, kaznio je toga, tu Agenciju za trgovanje dugova. Međutim ono što je najvažnije prema građanima je to, ono, ono što smo mi cijelo vrijeme i tražili da je banka solidarno odgovorna, znači to je ono, znači ona banka koja je prodala ta potraživanja jel i ukoliko se potrošačima nanijela određena šteta da je solidarno odgovorna jel to što je potrošač došao u pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je dužnik imao prema kreditnoj instituciji, znači ako se to i dogodi kroz takve određene transakcije to je ja… jako važno da oni solidarno odgovaraju onima kojima su prodali ta određena potraživanja, tako da i oni kada prodavaju ta potraživanja moraju imati i znati svakako i s kime rade.
Ono što je za građane najvažnije, ovaj čl. 317., ono što je nešto uvodno i kolega Petrov govorio i to je jako važno jel, znači ovo što ste vi rekli, naravno da građanin prvo ide u banku, ako ne može riješiti taj problem okej on odlazi u HNB. E ovdje je jako važno da možda, evo da razmislite do drugog čitanja, jako važno, znači st. 10. HNB prati periodično kretanje broja prigovora potrošača po pojedinoj kreditnoj instituciji. Ali nema nam, ako nemate javnu kontrolu toga jel košto smo ovdje govorili, možda da razmislite da sve ono što HNB dobije od poslovnih banaka da to javno objavljuje, da znaju se potrošači šta su prigovo… ne moraju ić po imenima i prezimenima naravno jel, ali je jako važno da se to objavljuje i da se dobivaju ti izvještaji jer gledajte kada mi jako puno komuniciramo i kad smo komunicirali s bankama oni kažu gle nama se građani ne javljaju, što možda i nije istina jel, mi takav podatak nismo dobili. Bilo bi dobro da se formiraju određeni ili obrasci ili određeni načini kako se komunicira prema javnosti da se onda ovi prigovori potrošača jel i rješavaju, da građani znaju da ih se ne znam u ovom mjesecu ili prošli mjeseci, to je dobro i za Vladuu konačnici jel da zna šta se događa jel, ako se javilo 500 potrošača, a nisu rješavali, te banke imaju dosta određenih problema, odma vam zapravo i daje signal prema tim određenim financijskim institucijama i vama kao Vladi i zapravo i potrošačima da tu postoje problemi i da ih onda rješavate, tako da razmislite o tome da se ti podaci javno dižu, znači da vide i koji su struktura određenih problema šta se javlja, naravno ne sa, sa imenima i prezimenima i iznosima jel, ali moramo znati u kojim se, o kojim se problemima radi kako bi onda kasnije u konačnici Vlada i donosila ne samo ove druge zakone i podzakonske akte rješavanja pod problema potrošača. To je jako važno za potrošačko, potrošačko kreditiranje jel ste donosili i druge zakone i zbog toga je jako važno ne samo na ovoj razini jel, nemojmo zaboraviti da su ovdje što HNB rješava, ona samo rješava bankarska potraživanja jel, ona ne rješava ako postoje dugovi, dugovi prema teleoperaterima, prema osiguravajućim društvima itd., to je ovo što ste vi uvodno rekli, to rješava financijski inspektorat, ali je jako važno građanima da u ovih godinu dana znamo kolko su toga rješavao inspektorat, kolko ga je rješavale HNB, da imamo ta izvješća jel i samo mi prema saboru da onda u konačnici znamo donositi kvalitetnija zakonska rješenja jel u zaštiti potrošača jel, u zaštiti potrošača prema svim njihovim, njihovim problemima jel. Tako da je jako važno da to bude javno, da to bude transparentno, da vidimo koji su određeni trendovi i onda ćemo u konačnici i nekakva zakonska rješenja ako treba mijenjati, ovaj mijenjati.
Znači Klub SDP-a će ovo podržati, zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića govorit će poštovani zastupnik Božo Petrov, izvolite.

Petrov, Božo (MOST)
Poštovani saborski zastupnici i zastupnice, poštovani predstavnici Vlade.
Današnji zakon o kreditnim institucijama rješava više bitnih točki kao što je i g. Lalovac rekao prije. Ono se većinom te točke tiču poslovanja u EU, malo manje se dotiču nas, zato ću se ja koncentrirati na ono što zaista dotiče Hrvatsku odnosno građane i moguću bolju kvalitetu života građana u RH.
Kao Most tražimo da građani mogu birati banku na temelju činjenica, a ne na temelju reklama. Zato sam vam u samome početku kroz repliku govorio, današnji prijedlog zakona, ovako kako ste ga donijeli koncentrira sve podatke i prigovore unutar HNB-a koji potom sam odlučuje hoće li reagirat. Poučeni iskustvom s inflacijom, s uvođenjem eura, kada građani nisu osjetili tu zaštitu HNB-a koju je HNB trebao dati i ne samo to, HNB je uvjeravao javnost da problema nema, pa imamo razloga zašto biti oprezni kada će ovi podaci završiti samo kod HNB-a jer po ovome svemu poučeni njihovim dosadašnjim ponašanjem ti podaci će onda završiti u slijepoj ulici, osim ako to ne ide u njihovu osobnu korist, to su dokazali 2022.. Na temelju podataka koje su dobivali od banaka, na temelju podataka iz sustava, oni su u svoje ime trgovali tim podacima i stjecali osobnu korist trgujući dionicama banaka i zato smo rekli ne, nije dovoljno dobro rješenje da se pošalju podaci samo u HNB, ti podaci trebaju biti javno dostupni građanima i onda građani mogu birati koju će banku birati i na koji način i gdje će poslovati. Ako podaci ostaju u ladici, a po djelovanju dosadašnjeg HNB-a mogli bi, ni banke, ni regulator odnosno HNB nemaju dovoljno javnog nadzora i to je razlog zašto mi tražimo tri točke, tražimo javnu tablicu svih naknada po banci, standardiziranu, usporedivu, strojno čitljivu, onako kako ste došli i prezentirali priču o ESAP-u s kojom se slažem. Eto isto tako HNB može građanima na temelju podataka koje će mu poslati banke dati standardiziranu usporedivu i strojno čitljivujavnu tablicu svih naknada svih banaka u Hrvatskoj i prikaz ukupnog troška tipičnih usluga, kartica, kredita, prekoračenja, naravno, poštujući poslovnu tajnu. Drugo što tražimo je mjesečni semafor prigovora za svaku banku, broj zaprimljenih prigovora od strane građana kada već nisu naišli na sluh unutar banaka, broj zaprimljenih prigovora u HNB-u od strane građana, udio utemeljenih prosječno vrijeme rješavanja ishod, znate šta će se dogoditi? Vrlo jednostavna metodologija, zeleno, žuto, crveno svjetlo. Koje banke su te koje zaista smatraju klijenta, odnosno građanina RH osobom, a koje ga smatraju brojem i koristi?
To je razlika jer kada HNB da jasno broj prigovora, broj utemeljenih prigovora, broj riješenih prigovora, e tada će se znati koja banka kojoj banci je stvarno stalo do čovjeka.
Treća točka koju mi tražimo, da se objave javno postupanja HNB-a, koji su rokovi za reakciju na obrasce nepravilnosti, javnu evidenciju nadzornih mjera i preporuka, naravno bez osobnih podataka i zašto su ove 3 točke bitne? Pa zato što je transparentnost najučinkovitiji korektiv. Jasnost dobiva uvid, banke dobivaju realno tržišno natjecanje korektnošću, HNB u ovom slučaju, ako se ovako bude radilo, tko zna, možda i stekne kakvo-takvo povjerenje iako je to poprilično teško s obzirom na sve failove koje su napravili u zadnjih nekoliko godina.
I ja se nadam da ćete ovo promijeniti do idućeg čitanja jer se nadam da zakone pišemo da građanima bude bolje. Ovako, kada podaci ostanu samo u HNB-u, vrlo vjerojatno su završili u ladici i o toga građanin nema koristi, u tom trenutku ta transparentnost kojom se Vlada diči ostaje samo na deklarativnoj razini, negdje mrtvo slovo na papiru zakona.
Ono što je dobro u trenutnom prijedlogu je pravo na prijevremenu otplatu bez penala nakon povećanja kamate, ako banka jednostrano diže kamatu, dužnik u roku od 3 mjeseca može zatvoriti kredit bez naknade i to je dobra stvar. Druga dobra stvar je da banke moraju sudjelovati u mirenju kada potrošač zatraži posredovanje, banka mora sjesti za stol.
Ono što je također, dobro je sustavnije upravljanje prigovorima, banke moraju imati odgovornu osobu i procese za prigovore, HNB dobiva pregled kretanja prigovora po banci, ali to, ako ostane ovako, neće građanin imat koristi jer će to sve ostati za privatnu arhivu HNB-a i ljude koji od toga u HNB-u mogu imati korist.
Ono što smatram i ponovit ću još barem 2, 3 puta, konkretna korist ne na ovakav način, konkretnu korist građani mogu imati jedino ako se u zakonu stavi da ovi podaci koje dobiva HNB budu javno dostupni. Do tog trenutka, mi ne govorimo o sustavnoj transparentnosti, to ovisi u konačnici o dobroj volji regulatora HNB-a, što znači da će to biti na deklarativnoj razini.
Sudeći po njihovim postupcima, barem u zadnjih 4, 5 godina. Ako se promijeni, ako se stavi javno, onda građani mogu očekivati popriličnu korist od ovoga Zakona. Mogu očekivati manje neočekivanih troškova, zašto? Zato što će vidjeti na koji način banke posluju, kakva im je struktura glede naknada, imat će mogućnost onda i lakše promjene banka, izbjegavanje penala, veću usporedivost ponuda, ako budu dostupni javno podaci koji su, naravno usporedivi, strojno čitljivi, jasni, onda će moći biti jača zaštita od nepoštenih poteza, bit će, budući da će biti dostupni i prigovori, građani moći vidjeti javno koja banka je najbolje i najkvalitetnije poslovala sa svojim klijentima. Naravno, ako budu dostupni javno podaci, bit će jasnija pravila igre, onda građanin može razumjeti zbog čega plaća to što plaća.
Glede Mosta, kriterij je poprilično jednostavan. Građani moraju razumjeti uslugu, predvidjeti troškove, odabrati povoljnu banku bez kazne i tada govorimo o stvarnoj tržišnoj utakmici, a ne o marketingu.
Ponovit ću vam, javna tablica svih naknada po banci, mjesečno ažurirani i može se prikazati tipična košarica usluga i što se tiče kartice i e-bankarstva i prekoračenja, da građanin može vidjeti ukupni mjesečni trošak. Treba objaviti mjesečni semafor prigovora po banci, broj, odnosno udio utemeljenih prosječno vrijeme rješavanja, ishod, uz objavljenu metodologiju bolovanja koju HNB ne može mijenjati bez javnoga savjetovanja.
Želimo da postoji obvezna javna objava postupanja HNB-a na obrasce nepravilnosti. Rok za inicijalnu reakciju, rok za mjeru, javni registar izrečenih mjera i preporuka. Pa ako se ovo uvede, ovo će stubokom promijeniti ponašanje HNB-a i rad HNB-a, možda i zasluže one sve ionako visoke plaće.
Ono što bi se moglo još napraviti je dodatna tehnička dorada i ona ne bi iznosila preveliki trošak za banke, ali bi mogla biti koristna za javnost, a to je da imate mogućnost arhivske promjene kamatnihparametara na web stranicama banaka ili centralno u HNB-u i u to strojno, naravno, čitljivom obliku i da imate ujednačen nazivnih naknadaista usluga, isti naziv, olakšana usporedba i da imate kratki javni sažetak interne metodologije naknada bez poslovnih tajni da se vidi logika promjena. E ovo ako se uvede uz sve ono što ste donijeli zaista može biti iskorak za sve građane, al u konačnici ako se ovo napravi banke će se tome prilagoditi, bolje će i kvalitetnije poslovat, više će držati do ljudi jer će im klijenti odlaziti kada se vidi da neke druge banke više drže do ljudi, bolje posluju, više imaju razumijevanja, onda će se druge banke morati posložit, onda će i HNB morati djelovat, e onda možemo govoriti o pravoj zaštiti građana i onda možemo govorit da je prijedlog Zakona o kreditnim institucijama zaista imao svrhe, da nije bio samo usklađivanje sa europskom regulativom, pa da vas netko ne optuži da djelujete samo reaktivno, nikada proaktivno, eto morali smo, šta to znači, nismo htjeli. Pa evo već kada jeste i imamo vremena, ja vas zaista molim, iznio sam apsolutno sve, vas zaista molim da uzmete ovo u obzir i da do idućeg drugoga čitanja zaista ovo implementirate u prijedlog zakona, time ćemo uistinu zaštititi građane, a uostalom pomoći time i HNB-u i bankama da budu bolji, pa će svi imati koristi, vin, vin, vin, hvala vam.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Centra i NPS govorit će poštovani zastupnik Damir Barbir, izvolite.

Barbir, Damir (Centar)
Poštovani predsjedavajući, uvažena državna tajnice, kolegice i kolege zastupnici.
Ovo je moj prvi govor u HS, stoga bi zahvalio građanima i svim kolegama zastupnicima prvo na ukazanom povjerenju.
Prijedlog Zakona o kreditnim institucijama koji danas razmatramo u prvom čitanju prvenstveno je usmjeren na usklađivanje s europskim direktivama na tzv. …/Govornik se ne razumije./… i uvođenje novih nadzornih standarda za banke. Time se želi ojačati otpornost našeg bankarskog sustava i unijeti nove elemente održivosti kroz tzv. …/Govornik se ne razumije./… rizike odnosno okolišne društvene i upravljačke čimbenike. U načelu to je smjer koji podržavamo. Stabilan bankarski sustav i uključivanje okolišnih i društvenih kriterija u financijsko planiranje nužni su u vremenima klimatskih promjena i globalnih tržišnih šokova u koji živimo. No ono što ovaj prijedlog zakona ne rješava dovoljno jest, jasno jest pitanje za koga je taj sustav stabilan, jer dok se bankama postavljaju novi standardi upravljanjima rizicima, građani i mali poduzetnici ostaju na rubu financijskog interesa. Imamo situaciju u kojoj domaće gospodarstvo financira se presporo, krediti su i dalje visoko koncentrirani u velikim sustavima, a mali poduzetnici i obiteljske firme teško dolaze do kapitala. Ako već govorimo o održivosti, onda održivost mora biti i gospodarska, znači poticanje ulaganja u lokalnu proizvodnju, energetsku učinkovitost, digitalizaciju i u konačnici inovacije.
Ovim se zakonom HNB dodatno ovlašćuje za nadzor nad …/Govornik se ne razumije./… rizicima, ali nigdje se ne spominje da HNB treba pratiti i društveni učinak banaka, koliki udio svojih plasmana usmjeravaju prema mikro i malim poduzetnicima, prema projektima koji otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj.Država mora od banaka tražiti ne samo stabilnost bilance nego i odgovornost prema zajednici. Slično vrijedi i za potrošače, zakon propisuje da banke moraju izrađivati interne metodologije za naknadu i kamate, ali dosta je zatvoreno u komunikaciji između banke i HNB-a, potrošač i dalje neće znati zašto mu se kamata povećala, ni ima, ima li realnumogućnost mirenja koje bi stvarno djelovalo. Zato smatram da u drugom čitanju trebamo posebno razmotriti dopuste kojima bi se pod jedan, jasnije propisala transparentnost naknade kamata, pod dva obvezalo HNB da objavljuje Godišnje izvješće o društvenom učinku banaka, to je izuzetno važno i treće, kada se kroz…/Govornik se ne razumije./… komponentu uvedu mjerljivi ciljevi financijskih održavanja i razvojnih projekata u Hrvatskoj. Time bi ovaj zakon zaista postao alat za stabilan i odgovoran bankarski sustav, ne samo prema tržištu kapitala nego i prema ljudima koji u toj zemlji rade, plaćaju kredite i stvaraju vrijednosti. U tom duhu pozivam Vladu i resorno ministarstvo da u drugom čitanju otvore prostor za doradu koju će ovaj zakon približiti njegovom stvarnom cilju odnosno financijskom sustavu koji radi za građane, a ne obrnuto, hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani zastupnik Petar Šimić, izvolite.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče HS.
Poštovana državna tajnice sa suradnicama.
Pred nama je prvo čitanje Prijedloga Zakona o kreditnim institucijama P.Z.E. br. 204..
Nacrt prijedlog novog, prijedloga novog Zakona o kreditnim institucijama izrađen je prvenstveno kao što su rekli i moji prethodnici radi prenošenja u nacionalno zakonodavstvo Direktive EU 2024/1619 Europskog parlamenta i vijeća od 31. svibnja 2024.g. vezan za izmjene Direktive 2013/36 EU u pogledu nadzornih ovlasti i sankcija, podružnica iz trećih zemalja, te okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika, značajnih za europsko gospodarsko područje tzv. CRD 6, CRD 6 je 6. verzija europske direktive koja uređuje kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva. Utvrđeni rok za prijenos CRD 6 u nacionalno zakonodavstvo je 10. siječanj 2026.g.
Zakon o kreditnim institucijama čini okosnicu bankarskom sustava Republike Hrvatske. Njime se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, ovlasti i nadležnosti Hrvatske narodne banke kao regulatora, zaštita depozitara i stabilnosti financijskog sustava, te usklađenost sa pravnom stečevinom EU.
Riječ je o sveobuhvatnom i suvremenom zakonskom prijedlogu koji predstavlja važan korak u daljnjem jačanju stabilnosti financijskog sustava, zaštiti deponenata i korisnika usluga, te usklađivanje sa pravnom stečevinom EU i OECD-a. Ovim prijedlogom zakona Hrvatska usklađuje svoj regulatorni okvir sa najnovijim direktivama i uredbama EU koje se odnose na poslovanje kreditnih institucija, kapitalne zahtjeve, upravljanje rizicima, te nadzor financijskih institucija.
CRD 6 propisuje pravila o minimalnom kapitalu koji banke moraju imati, pravila o sustavima upravljanja i nadzora, transparentnost poslovanja, pravila o korporativnom upravljanju i upravljanju rizicima. Donosi i znatne promjene u regulatorni okvir za kreditne institucije i financijske grupe unutar EU, a cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, osigurati pravednije i ujednačenije uvjete tržišta, ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, te integrirati održivost i ESG čimbenike, bonitetni okvir EU kao i u važećem Zakonu o kreditnim institucijama.
Predmet uređenja prijedloga zakona su uvjeti za osnivanje, poslovanje iprestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj, super vizija poslovanja kreditnih institucija, javna objava informacija, pravilai postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija, zaštita potrošača, izricanje upravnih sankcija, povrede propisa i prekršaji.
Prijedlogom ovog zakona stvaraju se jedinstvena pravila za podružnice iz trećih zemalja s minimalnim bonitetnim zahtjevima i kategorizacijom rizika, dodatno uređenje financijskih holdinga, obvezu uključivanja ISG rizika, upravljanje rizicima kreditnih institucija, te širenje nadzornih ovlasti nadležnih tijela na transakcijama koje mogu utjecati na stabilnost financijskog sustava.
Jedna od najvažnijih promjena jest uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU. Do sad su države članice imale znatnu slobodu u načinu na koji izdaju odobrenja za rad i nadzirutakve podružnice. To je omogućavalo regulatornu arbitražu. Sada se uvode minimalni zajednički zahtjevi u pogledu bonitetnih standarda za podružnice banaka izvan EU koje posluju u EU, uvodi se kategorizacija rizičnih, prvi razred i manje rizičnih podružnica drugi razred. Kao i do sada podružnice, kreditne institucije iz trećih zemalja mogu pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske ako je od HNB dobila odobrenje za pružanje tih usluga.
Ako podružnica prelazi određene pragove, na primjer 10 milijardi eura aktive ili 5% imovine svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj HNB ima ovlasti naložiti podružnici iz treće zemlje da se preoblikuje u kreditnu instituciju.
Prijedlogom zakona jasnije su propisane postojeće odredbe o izdavanju odobrenja kao i o izuzeću od izdavanja odobrenja za financijske holdinge i mješovite financijske holdinge koja su matična društva bankovnih grupa, te odredbe o super vizorskim mjerama prema tim holdinzima.
Prijedlogom zakona uvodi se obveza obavještavanja HNB-a o svakoj statutarnoj promjeni koju namjeravaju provesti kako bi se statusne promjene provodile prema usklađenim pravilima i postupcima posebno za prekogranična spajanja, odnosno pripajanja i podjela društva kapitala.
Kreditne institucije su obvezne u svojoj Strategiji procesa upravljanja rizicima uključiti analizu ISG rizika i ISG rizici su okolišni, društveni i upravljački rizici koji mogu utjecati na poslovanje vrijednost i stabilnost neke institucije, osobito banaka i financijskih organizacija, a Hrvatska narodna banka u postupku procjene i ocjene upravljanja i izloženosti kreditnih institucija različitim vrstama rizika uključuje i procjenu i ocjenu upravljanja kreditne institucije ISG rizicima.
Novost koju CRD 6 donosi u pogledu obveznog ex ante pristupa procjene primjernosti članova uprave i nadzornih odbora odnosi se na države članice EU koje su do sada tu procjenu radile ex post što nije slučaj u Republici Hrvatskoj u kojoj je po važećem zakonu članovi upravljačkog tijela u kreditnoj instituciji moraju ispunjavati sve uvjete primjerenosti prije preuzimanja dužnosti u svakom trenutku trajanja mandata.
Novost koja se prijedlogom zakona uvodi odnosi se na obvezu procjene primjerenosti nositelja ključnih funkcija od strane HNB. Nositelji ključnih funkcija su osobe koje imaju znatan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali nisu članovi upravljačkih tijela.
Prijedlogom zakona proširena je obveza podnošenja zahtjeva Hrvatskoj narodnoj banci za izdavanje odobrenja za provedbu neke od statutarnih promjena kako se navodi u CRD 6 i prenesena je u prijedlog zakona uključujući i sva spajanja, pripajanja, odnosno podjele kako su propisani Zakonom o trgovačkim društvima.
Hrvatska narodna banka dobila je i ovlast da u postupku procjene upravljanja kreditne institucije ISG rizicima procjenjuje i prati razvoj ISG stretegije, kreditne institucije, njeno upravljanje rizicima uključujući i sustav upravljanja, te opseg u kojem se kreditne institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane sa ciljevima i utvrđenim planovima.Direktiva EU 2024/2994 mijenja CRD 4 radi boljeg upravljanja rizicima povezanim sa izloženostima prema središnjim i drugim ugovornim stranama. Prijedlog zakona o koncentraciji rizika stupa na snagu 25. lipnja 2026. godine. U sklopu uspostave jedinstvene europske pristupne točke ESAP-a za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama relevantnim za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost donesena je Uredba EU 2023/2859, te preteča ESAP direktiva kojom je izmijenjen i CRD 4 kao nacionalno tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a određuje se HNB.
Sukladno roku za prijenos ESAP direktive predmetne odredbe stupaju na snagu 10. siječnja 2030. godine. Prijedlogom zakona dorađuju se odredbe o zaštiti potrošača na način da se jasnije, odnosno detaljnije uređuje postojeće obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija i ugovaranja usluga, objave redovitog ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostava godišnjih obavijesti.
Ono najvažnije za naše građane i gospodarstvo propisuje se da prije automatske obnove ugovora o depozitu kreditna institucija je obvezna obavijestiti potrošača o uvjetima obnove i to najmanje 15 dana prije primjene. U vezi s reguliranjem naknada uvodi se obveza kreditnim institucijama da izrade i dostave Hrvatskoj narodnoj banci interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje kreditna institucija ima u ponudi za potrošače, te obveza obavještavanja HNB-a o izmjenama i dopunama metodologije najmanje 30 dana prije njihovog stupanja na snagu.
Također, novi zakon je u potpunosti usklađen i sa preporukama i standardima OECD-a čime Hrvatska potvrđuje svoju pouzdanost, vjerodostojnost kao članica europskih međunarodnih financijskih organizacija. Hrvatski bankarski sustav danas je među najstabilnijim u EU. To nije slučajno, to je rezultat odgovorne fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske, pravovremenih reformi, te jasnih zakonskih okvira koji se sada dodatno unapređuju ovim prijedlogom zakona. Zakon osnažuje nadzorne mehanizme Hrvatske narodne banke, transparentnost postavljanja kreditnih institucija, te pravila upravljanja rizicima koji su ključni za sprječavanje financijskih kriza.
Ovim zakonom stvaramo predvidiv i stabilan okvir za poslovanje banaka koji će omogućiti njihovu još veću uključenost u financiranje realnog sektora, posebno malog i srednjeg poduzetništva, obrtnika i inovativnih projekata. Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podržava donošenje Zakona o kreditnim institucijama i njegove implementacije u nacionalno zakonodavstvo.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a govorit će poštovani zastupnik Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče, poštovana državnatajnice sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege zastupnici.
Dakle, posljednjih nekoliko godina svjedočimo izuzetno velikim profitima poslovnih banaka u Hrvatskoj. Ti profiti ne proizlaze iz ulaganja banaka u razvoj, inovacije ili proizvodnju nego prije svega iz mehanizama monetarne politike, iz kamata koje banke ostvaruju nad sredstvima kod Hrvatske narodne banke, kod Hrvatske središnje banke, na kreditima našim građanima, odnosno i svojih bankarskih naknada.
S obzirom na pretežito strano vlasništvo naših banaka jasno je i kamo ti profiti odlaze. Dakle, odlaze izvan Republike Hrvatske, dividende također odlaze uglavnom izvan Republike Hrvatske. I mi kao društvo od tih profita nemamo neke velike koristi. Podsjetit ću da je uvođenje eura prema tadašnjim izjavama Vlade trebalo donijeti veću konkurenciju među bankama i jeftinije financiranje, međutim pokazalo se upravo suprotno. Za banke je to bilo izrazito povoljan proces, donio im je veće prihode i sigurne plasmane dok građani i poduzetnici nisu osjetili obećane koristi.
Prema podacima Hrvatske narodne banke i međunarodnih izvora profit banaka u Hrvatskoj u 2024. i 2025. godini iznosio je oko milijardu i pol eura. Rast od gotovo 90% u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura. Istovremeno udio kredita plasiranih u proizvodne djelatnosti ostao je vrlo nizak, a većina novog kreditiranja usmjerava se u potrošnju i u nekretnine.
Drugim riječima banke zarađuju, ali ne ulažu u ono što pokreće društvo. One nemaju interesa kreditirati proizvodnju jer profitabilnije je držati sredstva kod HNB ili plasirati potrošačke kredite našim građanima. Zato postavljam pitanje Ministarstvu financija i Vladi RH što kani učiniti kako bi ih se potaknulo da banke više kreditiraju proizvodne, gospodarske djelatnosti? Ne deklarativno, nego stvarno i to kroz poticaje za povoljnije kreditne proizvode poduzećima, ubrzane i jednostavnije kreditne procedure, suradnje banaka sa HBOR-om, sa jasnim ciljem da se poveća udio proizvodnih ulaganja u ukupnim kreditima, te eventualno kroz regulatorne mjere koje bi stimulirale takve plasmane, a ne samo pasivno prikupljanje profita na račun građana i poduzetnika.
Ako želimo promijeniti strukturu hrvatskog gospodarstva od pretežito uslužno prema proizvodnom i izvozno orijentiranom, onda moramo stvoriti i financijski sustav koji će to pratiti, koji će pratiti naše poduzetnike koji se žele upustiti u proizvodne djelatnosti, jer bez dostupnog i povoljnog financiranja svaka priča o reindustrijalizaciji, o inovacijama, o novim radnim mjestima ostat će samo dobra namjera. Zato apeliram da Vlada i nadležna ministarstva prepoznaju odgovornost bankarskog sektora u gospodarskom razvoju zemlje i napokon poduzmu korake koji će tu odgovornost i učiniti vidljivom i mjerljivom. Dakle, pokušajmo pomoći našim gospodarstvenicima dakoji se bave gospodarskim djelatnostima da svoje ideje poslovne ostvare što lakše uz nekakvo kreditiranje od strane financijskih institucija. I da, ovo jeste tema ovoga zakona jer mi danas mijenjamo kompletan zakon, odnosno donosimo novi zakon, a to što nešto nema u predloženom novom zakonu ne znači da nije tema.
Hvala lijepa.

Reiner, Željko (HDZ)
Idemo na pojedinačne rasprave i prvi će govoriti poštovani zastupnik Boris Piližota, izvolite.

Piližota, Boris (SDP)
Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovana državna tajnice sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Danas raspravljamo o Prijedlogu zakona o kreditnim institucijama, zakonu kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa europskim pravilima o poslovanju banaka, bonitetnim nadzorima i zaštiti potrošača. Zakon je važan, jer upravo on uređuje pravila igre u našem financijskom sustavu ali istodobno iza svake institucije, iza svakog nadzora ili i direktive stoji čovjek, građanin, građanin koji se svakodnevno bori sa posljedicama kredita, blokada i naplata. I zato iako ovaj zakon uređuje rad samih banaka ne smijemo zaboraviti one koji su često najslabija karika tog sustava, a to su građani koji se bore sa Agencijama za naplatu potraživanja.
No, što je dobro u ovome zakonu? Pozitivno je što se zakonom povećava transparentnost bankarskog poslovanja. Isto tako HNB dobit će dodatne ovlasti za nadzor, a banke će morati jasno informirati potrošače o kamatama, naknadama i rizicima. Predviđa se također i poticanje mirnog rješavanja sporova između banaka i klijenata i naravno to su koraci naprijed koje osobno podržavam.
Ali kolegice i kolege što se događa kad banka proda dug? Što kad taj dug više nije u rukama banke, nego neke agencije koja otkupljuje dugove i naplaćuje ih. Građanin tada više ne razgovara sa bankarom nego s nekim koga zove u 7 u jutru, prijeti ovrhom, šalje mu SMS-ove, pa i kontaktira njegove poslodavce. No da kažem nešto o široj slici vezano za Agencije za naplatu potraživanja.
Agencije za naplatu potraživanja ne bave se samo bankarskim dugovima, one otkupljuju i potraživanja telekom operatera, osiguravajućih društava, pa i komunalnih poduzeća. Dakle, ovo je pitanje koje pogađa tisuće građana i to ne samo one sa kreditima. I dok banke imaju stroge nadzorne okvire i kontrole HNB-a agencije često djeluju u pravnoj sivoj zoni. Njihov rad nadzire Ministarstvo financija i Financijski inspektorat, ali praksa pokazuje da nadzor nije u potpunosti dovoljan, jer građani nemaju osjećaj da ih itko štiti.
I što u biti građani doživljavaju u praksi? Pa primaju pozive i poruke od ranih jutarnjih sati, prijeti im se blokadom, iako im dug nije jasno objašnjen. Ne znaju kome duguju jer nisu dobili službenu obavijest o prijenosu potraživanja i na kraju osjećaju sram, strah i bespomoćnost.Takve situacije ne bi smjele postojati u zemlji članici EU koja se ponosi vladavinom prava i zaštitom potrošača.
Ako Zakon o kreditnim institucijama želi biti cjelovit mora voditi računa i o cijelom lancu od banke do agencije, od kredita do ovrhe. Stoga predlažem da se u sklopu ovog zakonskog okvira ili paralelno kroz podzakonske akte i nadzorne smjernice uvede i dodatnih pet konkretnih mjera. Prvo, obvezna obavijest o prijenosu duga sa kojom bi građanin morao biti pravodobno i jasno obaviješten kada njegov dug bude prodan. U obavijesti također mora pisati tko je novi vjerovnik, koji su uvjeti otplate i na temelju čega se dug naplaćuje. Drugo, zabrana agresivnog postupanja. To se odnosi na pozive u kasnim satima, na prijetnje, pritiske i kontaktiranje članova obitelji ili samih poslodavaca. To mora biti zakonom zabranjeno i kažnjivo.
Treće, nadzor i jasna evidencija agencija. Ministarstvo financija i Financijski inspektorat imaju sad te ovlasti, ali ih moraju redovito provoditi same nadzore nad radom agencija i objavljivati rezultate. Javnost ima pravo znati koje su agencije kažnjene i koji su razlozi za kazne.
Četvrto, zaštita osobnih podataka i dostojanstva građana. Agencije smiju koristiti samo podatke koji su nužni za naplatu, a ne kopati po privatnim životima ljudi. Ljudsko dostojanstvo mora biti važnije od samoga profita.
Peto, prije prodaje duga ponuditi rješenje. Prije nego što banka ili telekom proda dug, mora ponuditi građanu reprogram, otpis dijela duga ili neko drugo rješenje. Prodaja duga ne smije biti bijeg od odgovornosti prema klijentu. No, koja je tu uloga države i institucija? Država mora pokazati da je na strani građana, a ne samo na strani tržišta. Financijski inspektorat što ću ponoviti konačno ima ovlasti da nadzire i ovrhe na novčanim sredstvima, ali i postupke servisiranja i kupoprodaje potraživanja. To pozdravljam, ali očekujem da inspektorat ima i dovoljne resurse. Tu prvenstveno mislim na ljude i sredstva da to i uistinu radi.
Jer zakoni bez provedbe ostaju samo mrtvo slovo na papiru, a i Ministarstvo financija mora u roku od godinu dana donijeti pravilnik kojim će se jasno propisati kriteriji i postupci nadzora kako sankcije ne bi ostale samo preporuka, nego postale stvarni alat u odvraćanju od samih zlouporaba od strane Agencija za naplate potraživanja.
Godinama smo upozoravali da tržište naplate dugova treba dovesti u red i nije normalno da HNB daje licence agencijama koje su ranije bile kažnjavane zbog teških propusta. Isto tako nije normalno da država ima glavnog državnog rizničara, glavnog državnog revizora i glavnog državnog inspektora, ali da do jučer odnosno početka godine nismo imali glavnog financijskog inspektora koji može nadzirati radonih koji izravno diraju u džepove građana.
Ovaj zakon je korak naprijed, ali nije dovoljan. Bez stvarne kontrole Agencija za naplatu potraživanjabez transparentnosti i odgovornosti građani će i dalje biti nezaštićeni. I na kraju ću završiti sa tri poruke. Prva da zakon mora štititi građane, a ne samo sustav. Druga, da se dug može naplatiti, ali da dostojanstvo se ne smije izgubiti. I treća, da država koja štititi slabije to je država kojoj vrijedi vjerovati.
Podržat ću osobno Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, ali uz jasan zahtjev da se paralelno ojača nadzor nad Agencijama za naplatu potraživanja, uveze obveza transparentnosti i zaštite potrošača, te isto tako osigura provedba kroz Financijski inspektorat, jer jedino tako i ovaj zakon neće biti samo europska puka formalnost nego zakon koji uistinu štiti hrvatske građane.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Repliku ima kolega Lalovac.

Lalovac, Boris (SDP)
Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.
Poštovani kolega govorili ste o agencijama za naplatu potraživanja. Evo onaj jedan primjer što je stvarno u javnosti izašao da su brojni građani, da se njihovi podaci se našlo na tržištu, sivom tržištu duga da je netko došao do njihovih podataka. Agencija je kasnije za to kažnjena. HNB je na žalost ponovo toj istoj agenciji izdao licencu. Sad se postavlja pitanje možda kolektivne tužbe tih potrošača koji su obezvrijeđeni, znači njihovi podaci su javni. Došli su u tko zna u čije ruke da se trguje njima, jel'? Postavlja se pitanje da li mogućnost postoji kolektivnih tužbi potrošača prema takvim agencijama, pa da onda možda sa takvom nekakvom kolektivnom tužbom zatvore svoja dugovanja prema tim agencijama, jer oni su sigurno pretrpjeli štetu jel' s time što su u konačnici je i AZOP i kaznio sa jednom od najvećih kazni što su dobili. Međutim, kakve koristi ako sami potrošači nemaju zadovoljštinu u konačnici i financijsku nadoknadu za takav propust takve agencije i pogotovo zato što banka solidarno jamči za propuste u takvim situacijama.

Reiner, Željko (HDZ)
Odgovor kolega Piližota.

Piližota, Boris (SDP)
Da, kolega Lalovac je u potpunosti u pravu. To sam i naglasio kao jednu od mjera koje sam predložio je zaštita osobnih podataka i dostojanstva građana gdje se treba strogo zabraniti da agencije smiju koristiti podatke, odnosno da smiju samo one podatke koji su nužni za naplatu, a ne kopati po privatnim životima naših građana.
Ono što je potrebno, potrebno je građane educirati, odnosno da znaju koja prava imaju i da se na taj način i potencijalno udruže u smislu zajedničke tužbe po istim osnovama.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će govoriti poštovani zastupnik Marko Pavić, izvolite.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani potpredsjedniče Sabora, poštovana državna tajnice pa evo danas upravo raspravljamo Zakon o kreditnim institucijama koje RH usklađuje svoje zakonodavstvo sa novim europskim pravilima o kapitalnim zahtjevima, nadzoru i održivosti bankarskog sektora poznatim kao CRD 6 direktiva.
Kao što sam rekao i u replici državnoj tajnici to nije samo tehničko usklađivanje sa europskim propisima, to je zakon koji osigurava stabilnost, sigurnost, odgovornost našeg financijskog sustava i koji ide u korak sa modernim izazovima od digitalizacije da zelenih financija.
Već smo raspravljali o ISG-u ali naravno i Sustainable Development Goals, odnosno održivim ciljevima UN-a prema kojim je Hrvatska upravo osmo gospodarstvo u svijetu. Hrvatskoj slijedi sljedeće godine ulazak u OECD. Time smo na globalnoj razini završili praktički sve međunarodne integracije od ulaska u EU, NATO, Schengen, eurozonu koja je itekako značila za stabilnost hrvatskog bankarskog sustava gdje smo dobili jedan kišobran Europske središnje banka koja stoji iza hrvatskog gospodarstva. Već smo to vidjeli i u covidu kada je samo na najavu Europske centralne banke da će napraviti kredit swop2 milijarde eura, odnosno da će Hrvatska moći deponirati 15 milijardi kuna a dobiti 2 milijarde eura bilo velik odaziv kreditora u doba covida i samih izazova.
Taj makroekonomski stabilnost prepoznaju i kreditne agencije koje su evo pet puta dizale u zadnjih 9 godina kreditni rejting, a isto tako on se očitavai na rastu BDP-a po stanovnika koji se udvostručio. Sve to znači da Hrvatska napreduje što se tiče ekonomskih i vidjeli smo da je ministar Primorac potpisao sporazum sa ostalih 7 ministara za jačanje tržišta kapitala, o tome ćemo raspravljati i po drugoj točci. A koliko hrvatski građani vjeruju u Vladu i politiku Vlade dovoljno govori izdavanje narodnih obveznica i trezoraca 11,4 milijarde eura je do sada investirano, odnosno hrvatski građani su svoje štednje investirali u trezorce i narodne obveznice i time je 323 milijona eura kamata završilo u njihovim džepovima, ne džepovima, odnosno profitima banaka i kreditnih institucija.
No, vratimo se na ključne novosti ovog okvira koji znači jači nadzor i sigurniji sustav sa rokom provedbe od siječnja 2026. Četiri su ključne promjene. Prvo uvodi se jedinstven režim za podružnice banaka iz trećih zemalja kako bi se spriječila tzv. regulatorna arbitraža. Drugo, uređuje se nadzor nad financijskim mješovitim holdinzima što znači veću transparentnost i kontrolu. I treće, zakon po prvi put jasno uključuje tzv. ISG rizike, odnosno okolišne, društvene i upravljačke čimbenike u procjeni HNB.
I četvrto, proširuju se ovlasti HNB za nadzor nad nositeljima ključnih funkcija čime se jača profesionalnog i integritet u upravljanju. U skladu sa politikom Vlade, da gospodarski rast mora donijeti bolju kvalitetu života ovaj zakon donosi poboljšanje upravo za naše građane kao korisnike bankarskih usluga. Kreditne institucije imat će obvezu pravovremeno obavijestiti potrošača prije automatske obnove depozita.
Obveza transparentnog objavljivanja metodologije naknada, obveza, uvodi se obveza čuvanja dokumentacije 11 godina. Postoji obveza sudjelovanja u postupcima mirenja. Ovim zakonom šaljemo poruku da tržište da, ali pravedno tržište, konkurentnost da, ali uz zaštitu potrošača. I upravo kao što su i ostali kolege u raspravi govorili glava 23. zakona upravo se tiče zaštite potrošača.
Također, Hrvatska narodna banka će, HNB će dobiti dodatne ovlasti u nadzoru tih …/Govornik se ne razumije./… rizika, odnosno društvenih ekoloških i upravljačkih čimbenika, rizika, te će biti nacionalno tijelo za prikupljanje podataka u sklopu uspostave jedinstvene europske pristupne točke.
To je korak prema digitalnoj transparentnoj Europi kakvu i Vlada zagovara, Europi u kojoj građani poduzetnici imaju jasan digitalni pristup svim relevantnim financijskim informacijama.
Na kraju ovim zakonom čuvamo ono što smo gradili, povjerenje u financijski sustav, sigurnu štednju građana i konkurentnost gospodarstva. U trenutku kada Hrvatska bilježi povijesne gospodarske rezultate, kada ulazimo u OECD ovaj zakon je dodatan i potreban korak naprijed. On pokazuje da Hrvatska zna koristiti svoje članstvo u EU, da zna usklađivati svoje propise u najboljim praksama, ali i da zna zaštititi svoje građane i svoj nacionalni interes.
Hvala vam lijepo.

Reiner, Željko (HDZ)
Imamo tri replike.
Prva je kolege Turka, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući.

Uvaženi kolega saborski zastupniče, mislim da ste jako dobro u dijelu svoga govora spomenuli riječ, odnosno osvrnuo se na riječ „stabilnost“ kako ona financijska, ali i ona gospodarska. I možda i je zgodan trenutak i reći i primijetiti. Uprava, upravo gospodarska stabilnost Hrvatske dakle i politika ove Vlade jednim dobrim dijelom na neki način i uslovljava i samu financijski stabilnost, a jasno da su to rejtinzi najvećih, dakle rejting agencija to potvrdili. Ja bih rekao time one bitno i utječu na kako i pravila, tako i uvjete poslovanja banaka.
Tu prije svega mislim na činjenicu sa kvalitetnijim i boljim prije svega kreditima kako za građane tako i za gospodarstvo.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Kolega Turk pa upravo ste dobro poentirali. Preduvjet svega je politička stabilnost iz koje onda ide i gospodarske i ekonomska stabilnost i razvoj i kreditnih institucija, a to smo upravo vidjeli, nedavno smo imali posjet rumunjske delegacije u ovom Visokom domu i Odbora za gospodarstvo i Odbora za znanost i obrazovanje koji su nam pričali koliko su impresionirani hrvatskim napretkom. Jer upravo oni, dobar dio godina nisu imali političku stabilnost, nisu imali gospodarski rast i dapače, oni su u predvorju Schengena i eurozone bili puno godina prije Hrvatske, a ući će sada nakon Hrvatske u siječnju iduće godine u potpunosti u jedno i u drugo. Prema tome, to dovoljno govori da je politička stabilnost nam je osigurala da se bolje integriramo u europske procese i da osiguramo rast i razvoj i bolji standard našim građanima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Šimić.

Šimić, Petar (HDZ)
Hvala poštovani potpredsjedniče.
Ma dakle kolega Paviću često čujemo u Hrvatskom saboru da je ova Vlada omogućila bankama u Republici Hrvatskoj da enormno zarađuju.
Vlada je svojevremeno uvela ekstra profit za i trgovačka društva vezan za trgovinu ali i banke koje su u periodu od 2022., 2023. imale stvarno povećanje profita vezano za poslovanje u RH.
Međutim, ono što je još važnije to je da građani kako ste i vi rekli vjeruju ovoj Vladi. 11,4 milijarde eura upisanih trezorskih zapisa građana Republike Hrvatske. 323 milijona kamata koje je država dala mogućnost da građani uberu te kamate, a ne poslovne banke.
Molim vas vaš komentar.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani gospodine Šimić, pa u pravu ste. Vrlo je jasno, dakle ono što vidimo aktiva hrvatskih banaka je 83,7 milijarde eura, gotovo 84 milijarde eura. Do sada su hrvatski građani uložili u narodne obveznice, trezorce 11,4 milijona eura i 300 ja mislim 23 milijona eura kamata. Nije otišlo bankarskim institucijama već je ostalo u džepovima naših građana. To se ne bi desilo da nema povjerenja. Sjetimo se i prethodne države i kako smo svi šparali u markama i kako nismo vjerovali i nismo imali povjerenje u državu, institucije bojali smo se a sada građani upravo dobar dio svoje štednje odnosno dio aktive bankama izbijaju i ulažu u narodne obveznice. Ja mislim da je to jako dobro i da to je odraz stabilnosti, gospodarskog rasta Hrvatske i dobro je da taj novac ostaje hrvatskim građanima.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Zmajlović.

Zmajlović, Mihael (SDP)
Hvala lijepo.
Kolega Paviće je puno vremena, svog izlaganja posvetio glorifikaciji Vlade i stabilnosti bankarskog sustava, odnosno kreditnog rejtinga koji zapravo odražava sistemsku stabilnost i snagu, ali ne i pravednost bankarskog poslovanja upravo prema potrošačima.
Dakle, ja podržavam prijedlog ovog zakona, jer on upravo ide u tom smjeru kako bi se smanjili rizici prema potrošačima. Upravo zbog i uvođenja te posebne metodologije kojom Hrvatska narodna banka će kontrolirati na koji način se postavljaju naknade prema našim potrošačima i zato upozoravam da umjesto ove retorike samohvale i da se uljuljkavamo u to da bi trebalo više pažnje posvetiti tome kako u budućnosti posvetiti pažnju prema zaštitipotrošača što vjerujem da će ovaj prijedlog zakona i ostvariti.

Reiner, Željko (HDZ)
Poštovani zastupnik Pavić.

Pavić, Marko (HDZ)
Hvala lijepa.
Poštovani kolega Zmajlović što se tiče retorike i hvale Vlade, pa evo ja samo citiram ono što drugi govore o nama. Evo mogli ste vidjeti prošli tjedan delegaciju iz Rumunjske, mogli ste čitati izvješća kreditnih agencija upravo radi ulaska u eurozonu i politika Vlade da su digli kreditne rejtinge Hrvatskoj. Mogli ste čitati country specific reports Europske komisije. Dakle, mi lovimo korak brže od svih ostalih novo pridošlih zemalja EU, a to se očituje da ne mislite da se mi volimo hvaliti, a da se to ne očituje na standardu građana. Standard građana za vrijeme mandata Vlade Plenkovića raste sa 62% na 77%. Prestigli smo i Mađarsku, prestigli smo Slovačku, lovimo Poljsku, lovimo Portugal, lovimo države koje puno su dulje u EU i puno dulje su koristile europska sredstva od nas.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Sad će završno u ime Kluba zastupnika HDZ-a govoriti poštovani zastupnik Željko Turk, izvolite.

Turk, Željko (HDZ)
Hvala gospodine predsjedavajući, uvažena državna tajnice sa suradnicama.
Jasno je da je tema ovoga prijedloga Zakona o kreditnim institucijama zapravo sastavni dio teme vezan o bankarskim institucijama, a uz to vezano, dakle jasno da to sve ovisi i o gospodarskom stanju same države i zbog tog i je bila jednim dijelom moja replika kolegi Paviću koji zapravo i nisam govorio na pamet nego iz rekao bih života kao gradonačelnik jednoga grada i u razvoju svoje sredine koristeći se i bankarskim kreditima za razvojne projekte došli smo u situaciju da nam je godišnja kamatna stopa bila skoro 1 ili ispod 1%. Ona je svakako rezultat, dakle šireg kontekst i pozicije same Hrvatske u Europi i svijetu, ali ja bih rekao i razvoja gospodarstva na samom prostoru.
Jasno je da to sve je nosivi dio onoga što je i zapravo prijedlog ovoga zakona koji jasno da je vezan i za prenošenje direktiva u naše nacionalno zakonodavstvo koji je vezan na ove tri, četiri ili pet bitnih segmenata kao što su to nadzorne ovlasti kao što su sankcije, kao što je riječ i način kako i na koji način komuniciramo sa podružnicama iz trećih zemalja, a onda i svih onih rizika dakle i okolišnih, socijalnih i upravljačkih koji govore o onom što zajednički Europa danas čini, a po pitanju gospodarskih institucija za razvoj naše čitave sredine i EU u cjelini.
Jasno je da su dijelom nacionalna zakonodavstva i različita i da jedan od ciljeva upravo i donošenje ovoga zakona jeste da upravo oni elementi, oni segmenti koji su prepoznati kao izazov i koji u vremenu koji su pred nama može bitno utjecati na, ja bih rekao put kojim bankarske institucije idu, da na neki način budu i jasno ovdje definirane u svakoj od zemalja EU, pa onda i o našoj.
I jasno, ja jasno podupirem rečenicu sugovornika koji su rekli da kada je riječ i o transparentnosti, kada je riječ o onome što bankarske institucije rade u domeni svog posla nemojmo se zavaravati da oni zapravo svoj posao rade i iz gospodarske osnove, dakle stvarajući dobit koriste ili Hrvatskoj ili dijelom ide van i da na neki način su upravo i zakoni, a onda i kontrolni mehanizmi naših različitih sustava oni zapravo koji ja bih rekao i usmjeravaju i tjeraju, dakle banke na ponašanje sukladne zakonu, a isto tako da ono bude i društveno odgovorno kada govorimo o svim našim građanima koji, dakle sudjeluju u tome što je djelatnost banke. To je dakle ili da kroz deponirana sredstva s jedne strane ili kroz, dakle uzimanje dakle kredita sa druge strane ili na neki treći način, dakle čine to, simbiozu dakle kako bankarskog sustava, a onda jasno i nas kao građana koji ovdje živimo, radimo i želimo kroz upravo te bankarske i institucije i na neki način i kroz sve ono što se dešava činiti dobro, učiniti ja bih rekao i jedan novi demokratski iskorak kada govorimo o transparentnosti bankarskog sustava, ono što je rekao bih malim slovima vrlo često napisano u raznim vrstama ugovora. I ja bih rekao da je i donošenje, dakle ovoga zakona zapravo jedan dodatni doprinos kako bismo u tom smjeru išli te u tom kontekstu, dakle klub Hrvatske demokratske zajednice će podržati prijedlog donošenja Zakona o kreditnim institucijama.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika CENTRA i nezavisne platforme Sjever završno će govoriti poštovana zastupnica Marijana Puljak, izvolite.

Puljak, Marijana (Centar)
Zahvaljujem.
Poštovane kolegice i kolege, pred nama je Zakon o kreditnim institucijama kojim se Hrvatska usklađuje sa europskim direktivama i uvodi nove standarde nadzora upravljana rizicima, transparentnosti bankarskog poslovanja.
To je korak u dobrom smjeru jer jača otpornost sustava, ali i odgovornost uprava banaka koje će u buduće morati isključivo raditi i u punom radnom vremenu i bez tzv. zlatnih padobrana.
Dobro je što se uvode i tzv. ISG kriteriji, odnosno okolišni, društveni, upravljački jer banke više nisu samo financijski posrednici nego i institucije koje imaju zaista i velik društveni utjecaj.
Ako govorimo o otpornosti evo moramo se pitati otpornost za koga? Je li to za bilance banaka ili za građane i poduzetnike koji u toj zemlji žive, rade i vraćaju kredite. Hrvatski bankarski sustav danas kad pogledate podatke iznimno je likvidan, profitabilan. Dakle, u prvoj polovici ove godine ostvario je gotovo 800 milijuna eura dobiti. Imovina mu iznosi više od 86 milijardi eura. Zato je logično evo očekivati da i taj sustav pokaže i više društvene odgovornosti kroz niže naknade, veću transparentnost i pravedniji odnos prema potrošačima.
Naknade su kao što su i neke kolege spomenuli ovdje postale doslovno simbol neravnoteže moći u društvu. Plaćamo ih za sve od vođenja računa, podizanja gotovine do zatvaranja računa. Građani evo zaista često ni ne znaju kad im se naknada promijenila, jer obavijest stigne tek nakon što im se novac već skine sa računa. Zato ovaj zakon donosi nekoliko važnih novosti koje treba pozdraviti. Banke više ne smiju naplatiti naknadu ako građanin prije vremena otplati kredit zato što je banka povećala kamatu moraju najmanje 15 dana unaprijed obavijestiti klijenta o svakoj promjeni kamate ili naknade i dostaviti novi otplatni plani moraju javnim i usporedivim načinom objavljivati sve svoje cjenike, jer HNB sada ima i ovlast propisati jedinstveni obrazac za prikaz svih naknada i kamata.
Važni iskoraci, međutim evo mogu biti još i bolji. Ono što predlažemo je uvesti jedinstvenu tzv. stranicu ukupnog troška odnosno jednostavan i usporediv prikaz ukupne cijene kredita i prinosa na depozit koji bi sve banke morale objavljivati u istom formatu. To bi građanima napokon omogućilo stvarno tržišno uspoređivanje, ne traženje sitnih slova po cjenicima. Drugo obvezati HNB da kvartalno objavljuje izvješće o prijenosu kamatnih stopa, koliko brzo i koliko pošteno se promjene referentnih stopa prenose na kredite ili na depozite, jer ako banke vrlo brzo podižu kamate na kredite, a vrlo sporo na štednju to nije tržišna ravnoteža, to je jednostavno nepošteno.
Treće, uvesti obvezu HNB-a da objavljuje godišnje izvješće o društvenom učinku banaka, koliki udio svojih plasmana usmjeravaju prema mikro i malim poduzetnicima, prema zelenim, inovativnim projektima koliko, koji stvaraju nova radna mjesta u Hrvatskoj. …/Govornica se ne razumije./… kriteriji ne smiju biti samo deklaracija, nego stvarni alat za praćenje utjecaja banaka na razvoj društva i gospodarstva. Dakle, cilj je jednostavan da hrvatski financijski sustav bude ne samo stabilan već i pravedan, otvoren i koristan građanima, da građani znaju koliko ih usluga doista košta, da se mali poduzetnici lakše financiraju, a banke preuzmu svoj dio odgovornosti prema zajednice u kojoj posluju.
Snaga jednog društva ne mjeri se prema dobiti banaka već povjerenju građana u sustav, a povjerenje se ne gradi paragrafima već poštenim odnosom, otvorenošću i transparentnošću. Dakle, liberalne politike nisu protiv tržišta već one traže tržište koje funkcionira pošteno, slobodno i u korist građana.
Zahvaljujem.

Reiner, Željko (HDZ)
U ime Kluba zastupnika Možemo! završno će govoriti poštovana zastupnica Sandra Benčić, izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem poštovane kolegice i kolege. Svaki puta kada govorimo ovdje o Zakonu o kreditnim institucijama mi urgiramo uvijek ponovno na to da se u Zakonu o krednim institucijama propiše da se krediti građana, odnosno dugovanja građana ne mogu prodavati Agencijama za naplatu potraživanja ili fizičkim osobama, odnosno bili kome izvan sustava kreditnih institucija.
Dakle, inzistirali smo na tome nekoliko godina. Nakon toga je Vlada napokon došla sa prijedlogom zakona koji barem regulira Agencije za naplatu potraživanja do neke mjere, ne u potpunosti. Probleme koje građani imaju sa agencijama znate, upoznati ste i ono što je zapravo jedan od najvećih problema sa kojima se tu susrećemo na jednoj makro razini je i to da dugovi koje agencije otupe, koji su vrlo sve one najveće u stranom vlasništvu se preprodaju dalje na međunarodnom tržištu i da naši građani vrlo često više ne znaju kome su dužni, odnosno tko je taj koji je njihov vjerovnik.
Također, takvi dugovi jednom kad izađu iz okvira kreditnih institucija mogu biti prodani i fizičkim osobama tzv. zelenašima a nekada i batinašima. Tako izlaganje naših građana, takvo izlaganje naših građana da oni ne znaju više kom su dužni, tko im je vjerovnik i da to može postati bilo koja fizička osoba nije po nama u skladu sa pravilima zaštite potrošača. I zašto smo onda inzistirali da oni dugovi koji nastanu unutar okvira kreditnih institucija se mogu eventualno prodati samo drugoj kreditnog instituciji zato što su sve kreditne institucije regulirane i europskim uredbama, pružaju određeni standard zaštite potrošača i onda se to na njih primjenjuje.
Međutim jednom kada taj dug ode izvan okvira kreditne institucije vi ne možete i nitko ne može više garantiratida se pravila zaštite potrošača, odnosno pravila zaštite naših građana više primjenjuju a posebno se to ne može garantirati onda kada te agencije recimo preprodaju dalje te dugove nekim fizičkim osobama. Ja sam ovdje govorila o sudbinama ljudi kojima se to dogodilo. Ja sam ovdje govorila o sudbinama ljudi koje netko nazove iz Češke na nepoznatom stranom jeziku i traži od njih da im plati dug.
Govorila sam ovdje i o tome da se zapravo radi o lihvarenju, govorila sam ovdje i o tome da se radi o situaciji gdje vam primjerice neka agencija za naplatu potraživanja u đuture, dakle u …/Govornica se ne razumije./… otkupidugovanje koje prodaje neka banka, da ih plati 10, 20, 30% vrijednosti, ali naravno naplaćuje 100% vrijednosti od naših građana. I to čemu su sve naši građani bili izloženi tokom ovog niza godina smo ovdje znali, a na žalost nije bilo političke volje da se to regulira.
Ja još jednom apeliram da napravimo sustav u kojem se dugovi odnosno nenaplativa potraživanja banaka ne mogu prodavati izvan okvira kreditnih institucija. To ima svoju logiku, Samo kreditne institucije imaju onu razinu zaštite koje im je i EU i naše pravo propisalo, Agencije za naplatu potraživanja to nemaju, a još manje oni pojedinci, zelenaši koji se vrlo često, ti ljudi to naravno ne očekuju jednog dana pojave pred vratima naših građana koji su inicijalno imali sklopljen ugovor o kreditu sa bankom i očekivali da je banka ta koja je njihova druga strana, koja je njihov vjerovnik, a ne neki Pero Perić koji je otkupio njihov dug.
Evo još jednom ponavljam bilo bi dobro da se oko toga ovdje svi konsenzualno dogovorimo i zaštitimo naše građane od toga.
Hvala.

Reiner, Željko (HDZ)
Evo time zaključujem raspravu o ovoj točci. O njoj ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
PDF