Povratak na vrh

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

PDF

56; 57; 58

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 186
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 187
  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 189
23.10.2025.

Radin, Furio (Nezavisni)
Prelazimo na slijedeće objedinjene točke dnevnog reda. Ranije na sjednici dogovorili smo se, dogovorili ste se da provedemo objedinjenu raspravu o 3., 4. i 5., o točki 3., 4. i 5. pod tim brojevima iz plana redoslijeda rasprava za danas. To su:

- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. broj 186
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. broj 187
i
- Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P.Z.E. broj 189

To su zakoni 186, 187 i 189.
Predlagatelj je Vlada RH na temelju Članka 85. Ustava RH i Članka 172. i 190. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda znači primjenjuju se odredbe koje se odnose na drugo čitanje zakona i amandmani se mogu podnijeti do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbor za ravnopravnost spolova.
Najprije ministar pravosuđa gospodin Damir Habijan ministar pravosuđa uprave i digitalne transformacije, preciznije g. Damir Habijan koji je ovdje s nama kao što ste vidjeli prije uvodit će nas u temu.
…/Upadica se ne razumije./…
Stanku?
…/Upadica se ne razumije./…
Ko traži?
…/Upadica se ne razumije./…
Gđa. Orešković, molim vas, izvolite, nemam riječi.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Hvala predsjedavatelju, tražim stanku u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a u trajanju od 10 minuta radi konzultacija. Evo ovom stankom želim zapravo naglasiti neke stvari koje nas tek očekuju.
U svom završnom izlaganju na prethodnu točku dnevnog reda ministar pravosuđa je rekao da paketom ovih izmjena zakona neće se stvari u pravosuđu popraviti same po sebi, neke stvari kao ovise i o drugima, mene ste osobno apostrofirali, valjda se od oporbe očekuje da prestane govoriti gdje su slabe točke u tom pravosuđu, pa kad mi prestanemo pričati o tome što je stvarno u ovoj državi problem onda će stvari izgledati bolje.
E pa evo ministre ako stvarno mislite da neke stvari ovise baš o meni, što bih ja zapravo ovog trena učinila i na što bih pozvala ostatak oporbe. Ostatak oporbe bi pozvala da glasaju protiv jer ako imamo kozmetičke promjene zakona koje ne diraju suštinu, koje ni na koji način ne ugrožavaju političku grupaciju čiji su ministri redom kao na traci procesuirani zbog teških korupcijskih afera, a vidimo da u pravosuđu ti predmeti nekako štekaju, ne miču se s mjesta, nema prave osude ni unutar pravosuđa, a niti u široj strukturi društva i kada baš ta politička grupacija kroji pravosuđe po svojoj mjeri, a uporno ignorira sve bitne krupne prijedloge koji dolaze iz opozicije, onda je na odgovornoj opoziciji da kaže e ne, nećemo pristati na te kozmetičke izmjene, nećemo vam reći prihvaćamo zakon, glasamo za zato što eto neke male poboljšice su tu ipak dane, niste nas htjeli čuti tada kada smo htjeli našem pravosuđu dati kičmu da to pravosuđe stvarno može biti neovisno i da može procesuirati vladajuće, toga nema, prema tome do daljnjeg je moj glas protiv.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala, fizička stanka ili idemo dalje?
…/Upadica iz klupe se ne razumije./…
Možemo dalje, hvala.
Gospodin Krunoslav Katičić, stanka.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Poštovani predsjedavajući, pa i ja tražim u ime HDZ-a stanku u trajanju od 10 minuta kako bi se upoznali i javnost sa svim ovim dosezima koje između ostalog ova 3 zakonska prijedloga idu u, na, u narednom periodu. Evo na neki način dugo sam u pravosuđu, možda i predugo, tako da sam svjedok nekih događanja koji su bili i mogu posvjedočit da su vremena otkad sam počeo kao pripravnik radit potpuno drukčija. Promijenilo se sve, a kad slušam ovakve zahtjeve za stanku i ono što je ministar kazao, oporba stalno ističe i verzira se prema nekakvim koruptivnim aktivnostima i korupciji. Da, pa mi ni od tog ne bježimo, korupcija ima ime i prezime, međutim znate što je problem? Problem je u tome što kada se, institucije rade svoje, svoj posao i rade onako kako bi trebalo, nema više curenja informacija iz prija… i nema dočeka novinara ispred postupaka. E sad ljuti to i malo je nelogično da onda postoje dvostruki kriteriji i licemjerje, kada je HDZ onda svi skaču, a kad se to dogodi i zato spominjem ime i prezime za koruptivne aktivnosti, a onda odjednom muk, ignorancija i ništa se ne dešava. A ovaj i ove izmjene koje idu i one koje će ići i pritom se zaborava i Izvješće Europske komisije o vladavini prava koje jasno ukazuje da imamo napredak i u ovom segmentu djelatnosti hrvatske države jer je pravosuđe izuzetno bitno, prema tome to se onda isto ignorira. E pa upravo na tragu toga i ulaska u jedinu instituciju koja nam je ostala…
…/Upadica Radin: Hvala./…
…ostvarit ćemo i taj cilj, hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Također fizički ili idemo dalje?
Idemo dalje, dobro, onda g. Damir Habijan.
…/Upadica se ne razumije./…
Šta to?
…/Upadica se ne razumije./…
Dobro, okej, g. Damire Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije će nas uvoditi u ove zakone, prijedloge zakona, izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče.
Uvažene zastupnice i zastupnici.
Ja ću prvo, mislim da je tako i po dnevnom retku kada smo govorili o objedinjavanju, obrazložit ukratko Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuna Kaznenog zakona, prije svega u odnosu na postupak pridruživanja Hrvatske OECD-u. Dakle imamo potrebu revizije kaznenog dijela koje već je postojeće kazneno djelo koje se tiče podmićivanja zastupnika u čl. 339. KZ-a, radi se ja bi reko na neki način o preciziranju same odredbe i drugom modalitetu navedenog kaznenog djela u odnosu na prenošenje odnosno transponiranje direktiva. Riječ je o Direktivi EU koja se odnosi na sprječavanje i suzbijanje trgovanja ljudima, dakle ovdje isto tako dopunjujemo već postojeće kazneno djelo iz čl. 106. KZ-a, međutim ustanovljen je ja bi reko novi cilj kada govorimo o predmetnom kaznenom djelu, a to je prije svega iskorištavanje zamjenskog majčinstva. Isto tako propisali smo i novi kvalificirane oblike kaznenog djela, ali isto tako pooštrena je i zakonska kaznenopravna sankcija u odnosu na nehajno prouzročenje smrtne posljedice, a za nastup smrtne posljedice kod djeteta žrtve trgovanja ljudima uvodi se kazna zatvora od najmanje 10.g., pa sve do kazne dugotrajnog zatvora.
Ono što je možda i tijekom prvog čitanja, ali i u javnosti izazvalo najviše pozornosti kada govorimo o izmjenama i dopunama KZ-a je pitanje uvođenja novog kaznenog djela, dakle kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije.
Želim tu naglasiti da i prilikom prvog čitanja odnosno prije savjetovanja, ali i nakon toga između ova dva čitanja unutar ministarstva vodili smo i ja bi rekao jednu vrlo kvalitetnu komunikaciju i s …/Govornik se ne razumije./… i isto tako i sa privatnim sektorom, sa akademskom zajednicom upravo po pitanju ovog kaznenog djela obzirom da smo svjesni i ne želimo sigurno ovim propisivanjem i normiranjem ovog kaznenog djela na neki način ograničiti ili uplašiti one koji se bave ovim sadržajem dakle sustavom umjetne inteligencije od njegova razvoja, istraživanja ili inovacija, ali s druge strane obzirom da živimo u vremenu u kojem živimo gdje je zapravo pitanje umjet… postojanja ili korištenja sustava ili razvijanja sustava umjetne inteligencije nije pitanje za neku kratku ili dugu budućnost, dugoročnu budućnost već je sadašnjost, mislim da si ni jedna ozbiljna država ne može dopustit situaciju da zapravo takvu, takav dio odgovornosti gdje bi mogla nastati šteta ili ne daj Bože smrtna posljedica nema zapravo normirano i propisanu odgovornost, kaznenu odgovornost za takve situacije.
Četvrta stvar koju mislim da treba naglasiti a koja se razlikuje i nova je u odnosu na prvo čitanje je pitanje pooštravanja zakonske kazneno-pravne politike kažnjavanja za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Dakle, nedavno koliko znam je u ovom visokom domu bilo izvješće o radu policije gdje je ministar, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova govorio upravo po pitanju izrazito ja bi rekao društveno opasne kriminaliteta. To je kriminalitet vezan za, zlouporaba, zlouporabu droga. Iz tog razloga mijenjamo i kazneno pravnu politiku kažnjava upravo za to kazneno djelo iz Članka 190. stavak 2. koji se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama te predlažemo da se zapriječeni minimum za zatvorske kazne za ovo kazneno djelo poveća odnosno povisi sa jedne na tri godine zatvora.
U odnosu na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku ovdje je bilo riječi i korištenje izraza kozmetičke izmjene ja smatram da definitivno ako bilo koji od ovih pet zakona izdvojimo onda kod ZKP-a odnosno Zakona o kaznenom postupku sigurno ne možemo govoriti i koristiti riječ kozmetičke izmjene. Prije svega prijedlog i konačni prijedlog ovog zakona ja bi rekao bazira se i rezultat je i proučavanja odnosno rada Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su zapravo prepoznali tri točke koje uzrokuju dugotrajnost samih postupaka pogot… dakle mislim na kaznene postupke. Prije svega na čekanje odluka suda o žalbi protiv rješenja o izdvajanju nezakonitih dokaza. Drugo se odnosi na sukcesivno sporazumijevanja i treće probleme s dostavom.
Najveća novina odnosi se zapravo na optužno vijeće. Institut optužnog vijeća koji je prepoznat kao jedna neuralgična točka gdje zapravo postupak traje doista predugo. Nekoliko je razloga zašto je tome tako. Iz tog razloga ovim prijedlogom zakona predlažemo zapravo da se optužna vijeća održavaju bez sudjelovanja stranaka uz dvije iznimke. To će dakle biti kada imamo zaprimljenu izjavu o jednog od ili više okrivljenika vezano za donošenje presude na temelju sporazuma stranka, a druga stvar se odnosi kada imamo prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.
Što se tiče sukcesivnog sporazumijevanja isto tako na optužnom vijeću ono je reći ću na plastičnom primjeru isto tako uzrok dugotrajnosti postupka. Dakle, mi smo dosad imali situacije a radi se poglavito o onim predmetima koji su visokoprofilirani, koji su medijski zanimljivi pogotovo u koruptivnim djelima gdje smo imali više okrivljenika, gdje bi se zaprimila takva izjava na jednom optužnom vijeću, nakon toga bi se odgodilo optužno vijeće, razdvojio postupak, na slijedećem optužnom vijeću jedan od okrivljenika bi ponovio takvu situaciju, dostavio pisanu izjavu uz donošenje presuda na sporazumu stranka i onda bi sve to skupa trajalo jako dugo.
Sada ćemo na ovaj način donijeti odnosno naći i našli smo rješenje da ukoliko optužno vijeće zaprimi takvu, takav sporazum a ima više okrivljenika, dakle sa onima u odnosu na koje nema sporazuma uz donošenje presude na temelju sporazuma optužno vijeće treba odlučiti o potvrđivanju optužnice bez stranaka, a u odnosu na onu, onog okrivljenika koji je takvu pisanu izjavu dostavio održat će se sjednica na kojoj će naravno biti prisutne stranke.
Isto tako, puno je riječi bilo i na Odboru za pravosuđe i prošli puta, jučer možda nešto manje vezano za posebnu žalbu na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza koji će ovim konačnim prijedlogom zakona postati samo iznimka. Ono što želim naglasiti ovakvim propisivanjem sigurno neće doći u pitanje i nije povrijeđeno pravo na obranu iz razloga što zapravo u više faza samog kaznenog postupka postoji ta mogućnost, od faze istrage, od pripremnog ročišta pa sve do faze glavne rasprave.
Ono što smatram da je isto tako bitno, a to je reduciranje broja formalnih nezakonitih dokaza, dakle gdje napuštamo koncept formalne nezakonitosti i dajemo prednost zapravo konceptu materijalne nezakonitosti. Možda najbolje na jednom plastičnom primjeru to i prikazati. Dakle, ako imamo iskaz privilegiranog svjedoka koji je bio nezakonit dosad, dakle prema ovom postojećem rješenju ukoliko zapisnik o njegovom ispitivanju nije sadržavao pouku o pravu na blagodat da nije dužan iskazivati, dakle ne iskazivanje ili odricanje na to pravo sada je zakonito i bit će zakonit ukoliko je na to poučen bez obzira na to što ne stoji u zapisniku.
To su dakle stvari koje se tiču Zakona o kaznenom postupku s time da tu još treba spomenuti isto tako implementaciju presude Hann Invest, dakle o kojoj smo maloprije raspravljali prilikom Konačnog prijedloga Zakona o sudovima kao krovnog zakona, ali isto tako nužno je napraviti izmjene i u ZKP-u, a i u ZPP-u koje ćemo ja sam siguran raspravljati u narednim tjednima obzirom da je vezan upravo isto za Hann Invvest.
I još jedna stvar koja se mijenja kada govorimo o Zakon o kaznenom postupku koji je uočen u praksi mada je do sada bio normiran, ali mislim da na ovaj način preciznije želimo definirati pogotovo situaciju zamjene mjere opreza istražnim zatvorom, gdje se sada vrlo jasno propisuje da će takvu odluku, dakle donositi sudac istrage.
U odnosu na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja ili kolokvijalno kako se voli nazivati Zakon o zviždačima. Ono što je bitno i što treba istaknuti precizira se materijalno područje primjene na način da se sada izrijekom, dakle obuhvaća kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti, kazneno djelo pronevjere iz članka 233. i kazneno djelo podmićivanje zastupnika iz članak 339 Kaznenog zakona.
Ono što je ključno, a to je da se dodatno jača zapravo pozicija i zaštita prijavitelja nepravilnosti, jer dakle kada ćete upućivati takav zahtjev putem, izravno putem policije i Državnog odvjetništva imat ćete i ostvarivat ćete jednaku zaštitu kao kada to radite i putem vanjskog kanala prijavljivanja, odnosno putem pučkog pravobranitelja.
Ono što bih želio ovdje naglasiti to sam već rekao i na odboru pučka pravobraniteljica je imala prijedlog za dopunu članka 23. stavak 4. i 5. sa čime smo se u konačnici usuglasili, usvojili smo njezinu inicijativu koja postaje i sastavni dio ovog konačnog prijedloga zakona. Kada govorimo o rokovima oni jesu instruktivni, ali željeli smo na taj način pokazati važnost i bitnu ulogu prijavitelja nepravilnosti, njihovu zaštitu tako da smo propisali ovim prijedlogom rokove, dakle 15 dana za odgovor na tužbu, 30 dana od primitka odgovora na tužbu održavanje prvog ročišta, 6 mjeseci za zaključenje prvostupanjskog postupka i 30 dana u kojem je dužan drugostupanjski sud donijeti odluku o žalbi.
Kada govorimo o sankcijama povećavaju se dakle one gornje granice prekršajnih kazni i to za pravnu osobu 100 000 eura, za fizičku osobu obrtnika 15 000 eura i 6 000 eura za fizičku osobu. Evo to su dakle glavne novine, odnosno izmjene vezano za ova tri konačna prijedloga zakona.
Zahvaljujem.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa gospodine ministre.

Radin, Furio (Nezavisni)
Idemo na replike, izlaganja gospodina ministra Habijana. Vraćamo se dakle na točku, na točku dnevnog reda, na točke dnevnog reda objedinjene.
Gospodin Kajtazi.

Kajtazi, Veljko (Nezavisni)
Zahvaljujem se.
Poštovani ministre želim posebno istaknuti problem ovisnosti kojim je u mnogim romskim nastanima postao jedan od najvećih, sigurno unosnih i socijalnih izazova. Sintetske droge poput tzv. galaxy šire se među mladima, a njihova dostupnost i niska cijena čine ih razornima zacijele obitelji.
Kazneni zakon sad predviđa strože kazne za proizvodnju i promet drogom i to naravno pozdravljam, ali ministre složite se sa mnom da represija sama po sebi nije dovoljno. U naseljima gdje nema ni osobnih uvjeta života, ni sportskih dvorana, ni stručnih mentora droga postaje bijeg a ne izbor. Zato pozivam da se uz ovakve zakonske izmjene pojačaju i programi prevencije, edukacije i socijalne potpore mladima, jer ako ne budemo ulagali u prevenciju nastavit ćemo samo kažnjavati posljedice, a ne uzroke.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Hvala.
Kolega Kajtazi, izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Slažem se apsolutno sa vama i drago mi je da ste otvorili ovu temu. Ovdje konkretno kada govorimo o kaznenom zakonodavstvu zapravo Kazneno pravo dolazi zadnje, dolazi na kraju kao oblik represivnog aparata i to nije samo slučaj kada govorimo o zlouporabi droga. To je slučaj u svim ostalim segmentima ljudskog života i zato slažem se da je prevencija, da je edukacija itekako bitna. I mislim da i nastojanja drugih ministarstava u čijim resorima je zapravo to pitanje izuzetno bitno, jer svi oni programi koji se provode vezano za edukaciju o štetnosti droga, ali isto tako i prevenciju moraju ići u korak sa razvojem ili sa izmjenama kada govorimo o kaznenom zakonodavstvu i represivnom.
Postrožavanje, odnosno povećanje kazni je dio borbe protiv zlouporaba droga, ali sigurno nije dovoljan. Prema tome, pozdravljam ovo što ste rekli, apsolutno se slažem sa tim.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Naravno ima uvijek premalo vremena da se produbi tema, ali na žalost ponavljat će se ta tema.
Gospođa Blažanović, replika.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem predsjedavajući.
Poštovani ministre 18. listopada smo obilježili europski dan borbe protiv trgovanja ljudima i to je jedno od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Žrtve su najčešće djeca, žene i ranjive skupine. Po EUROSTAT-u kaže se da svake godine u EU 10700 osoba postaje žrtva ovog kaznenog djela i da su i dalje primarne žrtve žene i djevojčice čak 63%. Ovim zakonskim izmjenama Kaznenog zakona vidjeli smo da ste istaknuli tu djecu što se tiče kvalificiranih kaznenih djela i pojačanja kazneno-pravnih sankcija.
Moje pitanje je vama da li ministarstvo razmišlja da možda i na taj način pristupi ženama kao onima koje su najviše podložne tom kaznenom djelu.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala.
Ministar Habijan.

Habijan, Damir (HDZ)
Zastupnice mi smo prošle, odnosno 2024. godine kada smo mijenjali zakon zapravo uveli kaznena djela koja govore i tiču se, nerazmjerno pogađaju pogođenih žena. Dakle, uveli smo isto tako značenje izraza rodno utemeljenog dakle nasilja. Sjećamo se da imamo u kaznenom zakonodavstvu i femicid, odnosno teško ubojstvo ženske osobe i tu je zapravo činjenica da je ljudsko biće rodno, gledajući žena uzeto kao otegotna okolnost pri kvalificiranju kaznenog djela.
Kada govorimo o kaznenom djelu trgovanja ljudima, ako gledamo ciljni delikt gleda se zapravo namjera počinitelja i ona je usmjerena na različite oblike iskorištavanja žrtve pritom nije bitan spol žrtve da li je muškaraca ili je žena. Isto kao što imamo u kaznenom zakonodavstvu pitanje silovanja, pitanje prostitucije. Nije ženska osoba, značenje da je ženska osoba da je to kvalificirani oblik.
…/Upadica Radin: Hvala./…
Jer žrtva može biti i muškarac, prema tome sa time smo se vodili kada smo rekli da su to samo djeca.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospodin Mesić.

Mesić, Ivica (DP)
Poštovani ministre ovim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podiže se zakonski minimum kazne zatvora za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje prometa drogama i vraća se na zakonsko rješenje iz 2006. na tri godine. Dakle, do 2006. zakonski minimum je bio godinu dana. Od 2006. do 2011., 2006. podignut na tri godine i to je bilo do donošenja novog zakona 2011. Sad od 2011. do 2025. imamo minimum od godinu dana koji spornim zakonom dižemo ponovno na tri godine, pa me zanima koja je svrha toga, što se time želi postići, da li se želimo vratiti tj. postići iste učinke kakve je zakon imao od 2006. do 2011. ili očekujemo nešto novo. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa.
Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Drago mi je da ste postavili to pitanje. Prije svega treba ga gledati u korelaciji sa onime što je nedavno i potpredsjednik Vlade ministar Božinović iznio ovdje u Hrvatskom saboru. Iznio je doista ja bih rekao alarmantne podatke kada govorimo o zlouporabi droga, iznio je činjenicu na temelju postojećeg zakonodavstva, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji odnosno za područje Splitsko-dalmatinske županije sudovi su izrekli kada govorimo o ovom kaznenom djelu 40 godina zatvora ukupno. Ako gledamo prema prijašnjem zakonu to je bilo 450 godina, to je ogromna razlika. Imajući u vidu prisutnost veliku, ogromnu prisutnost različitih oblika i vrsta droge pogotovo ona koja je dostupna djeci tinejdžerima mislim da treba ojačati u tom smislu kada govorimo o proizvodnji i stavljanju u promet droga ojačati kaznenopravne sankcije, ali to ne znači da ovaj dio kada govorimo o prevenciji, edukaciji što sam odgovorio uvaženom zastupniku Kajtaziju isto tako ne treba ići ruku pod ruku. To je smisao, to je cilj, to je razlog.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospođa Ivana Marković.

Marković, Ivana (SDP)
Zahvaljujem. Vidim da su kolege prije mene već pitali ovu temu što ste sad odgovorili, a u duhu vaše završne rasprave na prvoj točci ja želim to pohvaliti. Ova promjena nastala je kao rezultat po meni vrlo kvalitetne rasprave što je inače rijetkost u ovoj dvorani o izvješću policije koje je trajalo devet i po naveče do devet gdje smo, pogotovo mi iz oporbenog dijela sabornice govorili o problemima droge i kao jedan zaključak odnosno apel prema ministru je bio da se digne prag sa jedne na tri godine kod zloupotrebe droge. I moram priznat da sam zadovoljna radi toga jel ipak bez obzira što se ponekad oporba osjeća ajmo reć da se stvari ne mogu promijeniti sa ovom malon .../Upadica Radin: Hvala./... imam osjećaj da sam i ja u tome sudjelovala. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice. Slažem se s vama, ja sam rekao prilikom uvodnog i završnog govora vezano za točku jedan, mogu to i ponovit mislim da treba cijeniti rasprave u ovom domu koje su konstruktivne, koje su argumentirane bez obzira što dolazimo iz različitih političkih stranaka i što možda imamo različite poglede na neke temeljne ili vrijednosti ili stavove. Al ovdje je u pitanju prije svega ja bi rekao budućnost djece, budućnost našeg društva jel doista droga kao pošast 20. i 21. stoljeća uzela je ogromnog maha i mislim da je tu nebitno o političkoj pripadnosti, svi moramo imat jednak jedinstven stav i zato mislim da je i ovo dokaz rezultata, inicijativa razgovora konstruktivnih u ovom Saboru, ali isto tako i međuresorne suradnje između MUP-a i Ministarstva pravosuđa, a ovo u konačnici i jest rezultat upravo toga i mislim da je u korist svih. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Pa poštovani ministre Habijan, da slažem se s kolegicom u svakom slučaju ovo su pomaci na bolje i nadam se da ćete i vi svoj mandat nastaviti u ovom ritmu kao što ste ga napravili. Ja vas i poznam kao čovjeka koji pokušavate stvari promijeniti na bolje bez obzira što ja mislio o stranci iz koje vi dolazite odnosno kojoj pripadate.
I ono što me zabrinjava jedino je i dalje ta zlouporaba sustava i različite, ja bih rekao kako su rekli konotacije kada se radi o našima i vašima. Znači intencija svakog zakona pa i ovoga je da se ukinu ti naši i vaši i da se naravno spriječe i ove sve ove stvari koje su se dešavale i na kojima javnost radi percepciju. A nije to samo percepcija jer vidimo da Ured državne tužiteljice recimo kao primjer ne želi dojavit podatak da ide u istragu u Varaždinskoj županiji što isto govori ne samo o percepciji nego očito i o stavu europskog tužitelja odnosno ureda u Zagrebu.
Prema tome, bilo bi dobro da nastavite tim radom i da još pojačate taj osjećaj da radite potpuno neutralno bez obzira u kojoj ste stranci.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Kolikogod to stalno ističem možda to ponekad nema il ne daje onaj rezultat koji bi ja očekivao, al doista smatram da kao ministar pravosuđa, ali i cijeli moj tim ljudi koji se nalaze u ministarstvu dajemo punu podršku samostalnim i neovisnim institucijama.
Ja niti mogu, niti želim, niti smijem komentirat konkretne kaznene postupke jel se to može naravno tumačit kao utjecaj na njihov rad, ali smatram da svi slučajevi ako pogledamo zadnju godinu i pol, doista se nije biralo iz koje stranke netko dolazi ili kojoj političkoj opciji pripada nego neovisno o tome se te osobe procesuiraju.
Ono što je ključno i što je najbitnije na što apeliram, al to ostaje očito mrtvo slovo na papiru, a to načelo bi trebalo vrijediti za sve bez obzira iz koje stranke dolaze, a to je načelo presumpcije nevinosti. Dakle, načelo presumpcije nevinosti ne može za jedne vrijediti za druge ne vrijediti, mora vrijedi za sve i tako se onda moramo i odnositi u tim slučajevima kada se dogode ili istražne radnje ili pred istražne radnje .../Upadica Radin: Hvala./... ili određena uhićenja. Tako dugo dok netko nije osuđen odnosno oglašen krivim nije kriv, to je temeljno načelo.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Poštovani ministre, za prijavitelje potencijalnih nepravilnosti ono što je najvažnije jeste podrška društva, svijest svih nas zajedno o vrijednosti onoga što oni rade i upravo o tome u obrazloženju ovog zakona nema niti slova, imamo direktive EU, imamo preporuke OECD-a. Kako vi ustvari komentirate to da o tome nema niti riječi u obrazloženju i što vi kao medijski eksponirana osoba možete i hoćete napravit da mi svi skupa kao društvo shvatimo da su to ljudi koji rade za Hrvatsku?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani uvaženi zastupniče. Što se tiče ovoga Prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ja bi istaknuo da u postojećem zakonu imamo i uspostavljanje prošle godine pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti, što smatram da je izuzetno bitno obzirom na njihovu važnost, obzirom na njihovu ranjivost. Ono što je ključno u razgovoru sa pučkom pravobraniteljicom, ali isto tako i jučer na samom Odboru za pravosuđe ona je istakla upravo tu važnost emocionalne podrške koja jest i postoji uspostavljena 2024.g., ali isto tako razgovarali smo o daljnjim iskoracima u pogledu psihološke pomoći upravo ... prijaviteljima nepravilnosti.
Prema tome, ja bi reko da je ovaj zakon je ko i svaki drugi živo biće i naravno da će se kroz praksu vidjeti koje su sve daljnje eventualne poboljšice potrebne učiniti. Ali vodimo računa o tome i svjesni smo važnosti prijavitelja nepravilnosti, ali isto tako pružanja ne samo zaštite putem vanjskog prijavitelja .../Upadica Radin: Hvala./... ili prijavitelja putem policije i državnog odvjetništva već pružanje emocionalne podrške. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
E uvaženi ministre, prije šest mjeseci sam upravnoj inspekciji podnio zahtjev za provođenje upravne inspekcije u Upravi za stambeno zbrinjavanje u Ministarstvu graditeljstva koje predvodi Tatjana Vukobratović Spasojević, međutim ništa mi nije odgovoreno. Isto pitanje koje vam sada postavljam postavio sam i prošli puta prije mjesec dana kad ste bili u Saboru, pa me zanima kada ću dobiti pisano očitovanje dokle se doguralo sa ovom prijavom blago recimo nepravilnosti?

Radin, Furio (Nezavisni)
Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Dakle, što se tiče uprave koja se nalazi unutar Ministarstva pravosuđe, uprave i digitalne transformacije koje se odnosi i na pravosudnu i na upravnu inspekciju ja moram priznat da oni kolko vidim po izvješćima i kolko me izvješćuju po planu godišnjem i po ono što se stavio zadatak rade doista revno, rade isto tako postupaju po svim pritužbama koje il podnescima koje dolaze u ministarstvo. Što se tiče konkretnog predmeta evo dopustite da provjerim pa ću putem, ne znam stručnih službi sabora vam dostaviti odgovor da vidimo kad je zaprimljeno i što je po tom pitanju napravljeno. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Gospođa Orešković.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Ministre, ključ borbe protiv korupcije su zviždači, dakle ako njih nema i ako njih sustav ne štiti nema borbe protiv korupcije. Možete li vi kao resorni ministar koji je danas predstavio čitav paket zakona navesti nekoliko primjera, evo po vašem izboru, nekoliko primjera imenom i prezimenom javno poznatih zviždača i njihovih slučajeva i reći kako konkretno ove izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti njih sada stavlja u bolji položaj nego što su to prije bili?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvažena zastupnice Orešković. Ja ću vam dati identičan odgovor kao i prošli puta što ste vi kasnije odgovor iskoristili da ministar nema pojma. Nije da nemam pojma, znam brojne od njih jer svjedočimo o tome u medijima svaki dan, dakle vrlo su, ja bi reko medijski i eksponirani i upoznat sa s njime. Međutim, neću se upecati na pokušaj da bilo koga od njih apostrofiram, ne bi bilo niti korektno, a i zadržat ću se onoga što sam rekao da smatram da kao ministar niti ne bi trebao o konkretnim imenima, o konkretnim predmetima govorit.
Ono to je dužnost cijelog tima u ministarstvu, mene kao ministra da prijaviteljima nepravilnosti osiguramo adekvatnu zaštitu, da ono što smo se za što smatramo da su prave vrijednosti i koja je njihova znači uloga u društvu da zaštitimo i na tome radimo i na tome ćemo i dalje raditi sa onim dionicima koji tu jesu relevantni, prije svega mislim na pučku pravobraniteljicu, al naravno da su imputi koji dolaze od ljudi koji jesu bili izloženi zapravo i osveti od strane onih koji .../Upadica Radin: Hvala./... su prijavili treba saslušati gdje .../Govornik se ne razumije./...

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Šašlin.

Šašlin, Stipan (HDZ)
Hvala g. predsjedavajući. Poštovani g. ministre. U svome nastupu ste istaknuli problem dugotrajnosti postupaka kao jedan od najvećih trenutno problema u hrvatskom pravosuđu pa me zanima kolko će ove izmjene zakona utjecati na ubrzanje podizanje optužnica odnosno skraćivanje postupaka samih? Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovani zastupniče. Što se tiče intencije, jedna od intencija je svakako da se skrate dugotrajnost postupka, dakle konkretno govorimo o kaznenim postupcima. Ako gledamo statistiku oni zapravo i nisu toliko dugi, ako sada kažem 116 dana u prosjeku ne zvuči dugo, međutim ono što je najvidljivije javnosti to su visoko profilirani oni predmeti, koruptivni predmeti dakle državni dužnosnici ili bivši državni dužnosnici i to je ono što je u fokusu javnosti i medija i ja to mogu svatiti i mogu razumjeti.
Upravo iz tog razloga, dakle ne samo mi u ministarstvu već i u suradnji sa Pravnim fakultetom smo pokušali utvrditi, detektirati koje su to točke ako mogu ... crne ili neuralgične točke unutar samog kaznenog postupka gdje trebamo napraviti izmjene. Jedno od njih je optužno vijeće iz tog razloga se možda i glavnina izmjena odnosi upravo na pitanje optužnog vijeća. Ja sam siguran da i ovaj slučaj koji je bio ovdje spomenut s nekim bivšim ministrima gdje još uvijek stojimo na optužnom vijeću se ne bi dogodio da imamo i da se primjenjuje možda i ovaj Zakon o kaznenom postupku za koji sam siguran da će dobit široku podršku.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Gospodin Katičić.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem g. potpredsjedniče Sabora. Uvaženi ministre. Pa ja ću se malo vratiti ajmo sad na struku, da ne govorimo samo o politici tu smo i u stanci u traženju stanke obrazložili stav i referirat ću se na odredbe izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i to posebno onaj dio koji ste spomenuli u pogledu nezakonitih dokaza.
Svjedoci smo odnosno iz prakse se dokazuje da svaka pojedinačna žalba utječe na dugotrajnost tih postupaka i ovo što ste i sad u zadnjem odgovoru kazali visoko ono zainteresiranost za javnost onda se ti postupci otežu i idu u prvi, drugi stupanj kako bi se utvrdilo da li su neki zakoniti dokazi nezakoniti ili ne. Stoga mislim da je ovako jedno rješenje vrlo dobro, posebno što ste ostavlja i mogućnost da se sudovi odnosno i stranke vjerojatno obrazloženom podneskom može uputiti da se utvrdi da li je taj određeni nezakoniti ...
Molim vas dal će to i na koji način ubrzati .../Upadica Radin: Hvala./... kazneni postupak?

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče. Ja bi reko odgovor kao i na prethodnu pitanje i u pogledu optužnog vijeća je, dakle govorimo o žalbi koja se posebnoj žalbi na rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza koje je do sad bilo uvijek dopuštena i koja je bila, neću reć uvijek, ali često obzirom da je ta mogućnost postoji u Zakonu o kaznenom postupku i naravno da će i branitelji iskoristit tu mogućnost i dovodilo je do odugovlačenja postupka. Dakle, osim onoga što sam rekao da je predmet sukcesivno sporazumijevanje koje je također odugovlačilo postupak isto tako i posebna žalba je bila korištena u te svrhe. Nju ćemo sada reducirat na način da će biti samo u iznimnim slučajevima po diskrecijskoj ocjeni zapravo suda dopuštena, što ne znači da će narušiti povredu prava obrane. Ko što sam reko ta mogućnost postoji u brojnim fazama postupka od istrage, od pripremnog ročišta pa do same rasprave. Prema tome, intencija je i da na taj način smanjimo dugotrajnost postupka, a pogotovo kada govorimo o dugotrajnosti .../Upadica Radin: Hvala./... optužnog vijeća kao instituta.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala i vama ministre. Imamo jednu povredu poslovnika g. Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
E uvaženi ministre, nemam drugu mogućnost osim ovoga. U razgovoru s određenim odvjetnicima oni imaju upravo suprotno mišljenje tvrdeći to da će se u postupku rješavati žalba, a zapravo će proizvesti dok traje postupak cijeli niz plodova otrovne voćke ako se to rješenje pokaže uspješnim, to znači ako žalba bude uspješna. Tako da smatraju neki odvjetnici ugledni s kojima sam razgovarao zapravo da je bilo prijašnje rješenje bolje kad se to rješavalo izvan samog postupka. Što mislite o tome? .../Upadica Radin: Hvala./... Možda u nekoj drugoj replici da ovaj ...

Radin, Furio (Nezavisni)
Ni ja nemam nikakvo drugo rješenje nego da vam dajem opomenu, a znate zbog čega u ovom slučaju ne samo zašto što je bila replika nego zato što ministar ne može odgovoriti jel me svaćate? E tako, to je onda .../Upadica se ne razumije./... Molim? .../Upadica se ne razumije./... Molim? .../Upadica se ne razumije./... Ma dobro pustimo sad članak, mislim ovo je bitnije ovo je bitnije nego članak mislim. To je bit demokracije. Dobro idemo dalje.
Izvjestitelji klubova? Ne. Otvaram raspravu, gospođa Dalija Orešković Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Zahvaljujem. Uvaženi svi. Osobno ću biti protiv ovog zakona, a mislim da bi trebali iz opozicije i svi ostali biti protiv i to kako bi poslali jednu simboličnu poruku o suštini, pričam, a pardon, naglašavam, osvrćem se na Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti jer smatram da je u njemu ovdje bit, a ovo ostalo su nekakve kozmetičke stvari koje ne mijenjaju suštinu hrvatskog pravosuđa i opći dojam o karakteru aktualne vlasti.
Dakle, u odnosu na Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti smatram da trebamo glasati protiv zato što ovim izmjenama i dopunama nismo zakon učinili boljim, a i sam osnovni zakon je po svojoj strukturi, po svojoj osnovnoj ideji jednostavno loš, potpuno promašen koncept. To je zakon koji je zaštitu zviždača stavio u slijepu ulicu i iz te slijepe ulice ni na koji način ne može izaći.
Zviždaču odnosno prijavitelju nepravilnosti trebaju dvije stvari, treba im da nadležno tijelo riješi njihovu prijavu u što je moguće kraćem roku jer svaki zviždač zapravo se ne bori za svoj osobni slučaj ili svoj neki predmet, ako to radi onda i nije pravi zviždač. Zviždač ukazuje na problem, najčešće na korupciju i na situaciju koja šteti javnom interesu. Dakle, svaki zviždač bori se za interese svakoga od nas i svakog drugog građanina RH nasuprot strukture vlasti koja ga u tome ometa i sprječava kako bi korist ubrala za sebe, to je poanta.
Dakle, prva i osnovna stvar ubrzati rješavanje onoga što su prijavitelji prijavili, a druga stvar je da zbog toga zviždač ne trpi egzistencijalne i druge posljedice u svom privatnom životu, drugim riječima da ne ostane bez posla, a najčešće se to događa. A ako se to već i dogodi ili se protiv zviždača pokreće čitav niz sudskih postupaka da u tom trenu ima adekvatnu financijsku zaštitu u vidu barem plaćenih troškova odvjetnika. Ničega od ove tri bitne komponente u zakonima o zaštiti prijavitelja nepravilnosti nema.
Odnos prema zviždačima pokazuje da je borba protiv korupcije u mandatu HDZ-ove vlasti postala ne tema. Riječ zviždač čak ne postoji niti u nazivu samog zakona. Mi imamo Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao da prijavljuju da nije napravljen najnoviji atest za vatrogasni uređaj, dakle nekakva sitnija greškica u sustavu. Ne, zviždač je onaj koji alarmira, upozorava na bitne strukturne stvari, a ovdje se i taj njihov značaj već u samom nazivu zakona umanjuje.
Pozivam sve da pročitaju izvješće pučke pravobraniteljice, ne ono opće nego upravo u ovom segmentu koje se odnosi na provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Dakle, pučku pravobraniteljicu ću doista pohvaliti u njezinom radu u nekim drugim segmentima, u načinu na koji se očitovala u neustavnom ustaškom pozdravu ZDS, sada kada je vezano za Zakon o obrani govorila o pravu na priziv savjesti i na neravnoteži između žena i muškaraca u brojnim situacijama.
Međutim, u području dakle to sve pohvaljujem, ali u području zaštiti zviždača pučka pravobraniteljica jednostavno nije institucija koja kao prvo ta uloga trebala biti dodijeljena, tkogod u nekom trenutku pučki pravobranitelj ili pravobraniteljica bio, dakle to je jednostavno promašena ideja da to pučki pravobranitelj radi, a onda i u odnosu na zakonske ovlasti, mogućnosti ili korištenje javnog autoriteta kao pučke pravobraniteljice jednostavno u području zaštite zviždača mi nismo postigli svrhu.
Nadalje, dakle hoću reći da zviždača nema u zakonu, nema ni njihove zaštite, zviždača u smislu imena i prezimena konkretnih zviždača i njihovih životnih situacija što su prijavili, kako je sustav reagirao nema čak niti u izvješću pučke pravobraniteljice. Javno nisam čula pučku pravobraniteljicu da se izložila i podmetnula svoja leđa i svoj autoritet kako bi zaštitila neke naše aktualne zviždače, a u samom izvješću mi vidimo druge aktivnosti. Vidimo gdje je pučka pravobraniteljica sudjelovala u određenim okruglim stolovima, gdje je sudjelovala u nekakvim inicijativama, evo vidimo je ovdje i u intervencijama u sam zakon, ali zviždača dakle onih koji nose teret borbe protiv korupcije u tom izvješću nema.
Nadalje, gdje još ne vidimo zviždače? Pa ne vidimo ih u praksi sudova. Naime, pitala sam ministra tko su naši poznati zviždači, pa on kaže neće on o pojedinačnim imenima vidimo to iz medija evo možemo pitati onaj ChatGPT tko su zviždači i kada koristimo tu aplikaciju najčešće će se pojaviti ona imena od Ankice Lepej, od Vesne Balenović dakle prvi naši pravi zviždači prije nego što smo uopće imali ovaj Zakon o prijaviteljima nepravilnosti pa vidimo kako su te osobe prošle kroz pravosuđe, dakle nije se prepoznao njihov status i njihova društvena uloga i njihova borba za javni interes, ali to su imena koja se pojavljuju. Ta imena nećemo naći u sudskoj praksi ovog paketa zakona, ali nećemo naći ni ove aktualne.
Naime, i sama pučka pravobraniteljica kaže da su svi institucionalni mehanizmi iz sadašnjeg normativnog uređenja relativno friški, relativno svježi, a sudskoj praksi treba vremena da se izgradi. Pa mi zapravo ne znamo kako će se sve ovo što je HDZ u svom paketu zamislio da će s tim štititi zviždače kako će to njih zapravo zaštiti, zato ministar zapravo šuti. Sve u svemu zapravo je jedna velika lakrdija i kažem od ovakvog modela jednostavno treba odustati.
Mi smo odnosno HDZ je zamislio da zaštita zviždača izgleda tako da im se ovim zakonom nametne čitav niz formalnih obaveza, da prvo saznaju kako će unutarnjim putem nešto prijaviti povjerljivoj osobi koju imenuje poslodavac, dakle vrlo često upravo ona osobu koju zviždač želi razotkriti, a onda ako se negdje pogriješilo u tim postupovnim koracima dolazi se u rizik da se izgubi status zviždača, pa sad vi meni recite kako je to za zviždača bolje.
O sekundarnoj pravnoj zaštiti, o preuzimanju obaveze države da zviždaču plati odvjetnika ni traga ni glasa. I onda imamo situaciju da zviždači, primjerice u državnim tvrtkama, a tu se najveće korupcijske afere i najveće malverzacije događaju, konkretno ću navest primjer Državnih nekretnina d.o.o., imate zviždača koji nešto prijavi, zviždač ostane bez posla, automatski generira čitav niz postupaka koji će se protiv tog zviždača provoditi, dakle bez posla, bez prihoda, a trebaju ti odvjetničke usluge. S druge strane kako bi se štitili od svih prijava, članovi upravu odnosno u ovom slučaju su to bile žene, plaćaju sebi odvjetnika iz javnih sredstava iz našeg novca. Što time želim reći ono da svakom bude glasno i jasno? Država daje mogućnost onima koji su prijavljeni za korupciju da angažiraju odvjetnika da se brane našim novcima javnim sredstvima, a zviždači odnosno osobe koje su prijavile korupciju u toj istoj firmi, ostaju bez posla i ako žele profesionalnu odvjetničku pomoć moraju si to platiti sami iz novca kojeg najčešće u tom trenutku u njihovoj obitelji jednostavno nema jer su ostali bez jedne plaće, bez jednog izvora prihoda. Početak i kraj priče.
E sad kako to izgleda u nekim primjerima, nemam puno vremena pa ću navesti samo dva. Naša jedna od rijetkih jer naravno ovakav sustav da je jako malo uopće zviždača jer niko si ne želi do te mjere upropastiti život jednom i zauvijek, treba napomenuti da društvo ne daje emotivnu podršku zviždačima nego ih otprilike smatra malo neuravnoteženim, čudnim osobama koje nije baš poželjno imati u vlastitom društvu. Dakle, zviždači su i društveno izolirani onog trena kad nešto prijave i kad se oglase, to treba otvoreno priznati.
Ali evo jedna zviždačica Maja Đerek prijavila je korupciju u Državnim nekretninama, momentalno je ostala bez posla, vukla se po sudovima godinama. U konačnici je dobila pravomoćnu presudu da ju Državne nekretnine moraju vratiti na njezino radno mjesto i isplatiti joj naknade plaća. Dogodile su se dvije stvari, Državne nekretnine su promijenile unutarnji ustroj kako zviždačima Maja Đerek ne bi mogla doći natrag na svoje radno mjesto i do dana današnjeg koliko mi je poznato nisu joj isplaćene plaće za svo ovo razdoblje nezakonitog otkaza.
Priča ide dalje, ta ista Maja Đerek kao dokazana na sudu pravomoćnom presudom zviždačica, podnosi nove prijave USKOK-u zbog novih koruptivnih djela u Državnim nekretninama u kojima i nadalje radi i USKOK kaže uh malo nam je škakljivo procesuirati Marija Banožića, Zvonimira Frku Petešića, Branka Bačića i ostale HDZ-ovce, između ostalog bivšu i sadašnju direktoricu Državnih nekretnina i kaže nećemo to procesuirati. O tome se radi. Dakle, gdje je zaštita zviždača? U izmjenama i dopunama koje su sada pred nama nema niti jednog iskoraka prema naprijed koji u suštini onima koji se nađu u tako teškoj životnoj situaciji, dakle da brane naš interes, a niko ne stoji iza njih, niko ih ne podržava dakle oni u ovom zakonu nemaju Bog zna što za vidjeti.
A trebam evo istaknuti i to da pučka pravobraniteljica s ovlastima kakve ima ili nema, ako ništa drugo ima svoj javni autoritet i nije ga do sada koristila na način, barem ja to nisam vidjela, da je kritizirala između ostalog to što USKOK odbacuje kaznene prijave umjesto da ih preispita jer i to što je USKOK odbacio kaznenu prijavu može utjecati na to hoćemo li ovu osobu uopće smatrati ili ne i ako joj se poslodavac počne osvećivati, a sad ima rješenje USKOK-a da je kaznena prijava odbačena, tko će onda reći jel ta osoba zviždač ili nije. Razumijete li o čemu govorim? Dakle, lakrdija.
Također želim prepričati ukratko u preostale tri minute slučaj zviždača Gordana Čustovića koji je prije nekoliko godina prijavio na prvi pogled nešto što se i ne tiče korupcije u sustavu vlasti i vladajućih. Naime, prijavio je korupciju u tvrtci, privatnoj tvrtci u kojoj je radio, radi se o tvrtci Johnson&Johnson. Dugogodišnji je djelatnik, zadnjih 20 godina tvrtka bilježi rast, Janssen kao dio te korporacije sve svoje prihode, pazite sve svoje prihode ostvaruje iz javnih sredstava, iz lijekova koji se plaćaju na teret HZZO-a. I čovjek kao osoba koja radi iznutra ima pristup između ostalog i porukama iz WhatsApp sustava razotkriva, raskrinkava kako su farmaceutske kompanije koje prihod dobivaju iz HZZO-a potkupljivale zdravstveni sustav time što su pojedinim liječnicima plaćali odlaske na domaće i međunarodne stručne kongrese, simpozije, edukacije i raznorazne druge beneficije, ali zauzvrat su očekivali da ti isti liječnici propisuju svojim pacijentima lijekove upravo te kompanije i takva prijava godinama stoji.
Dakle, zašto ove primjere navodim? Da naglasim da mi kada pričamo o zaštiti zviždača trebamo mi, mi saborski zastupnici napustiti predodžbu da su to ljudi koje treba zaštititi u njihovoj osobnoj životnoj situaciji u kojoj su se zatekli jer su neku nepravilnost ili neku korupcijsku aferu prijavili. Ne, mi te ljude trebamo zaštiti zato što su oni borci za naš interes, za javni interes, za proračun RH i zato trebamo inzistirati da ta ista država u zviždačima prepozna svog glavnog strateškog partnera, dakle bez zviždača nema borbe protiv korupcije. Neće USKOK i DORH otvarati kaznene prijave zato što su oni sami stekli neko saznanje, nisu, USKOK i DORH postupaju onog trena kada dobiju informacije od nekog trećeg. Taj neko treći ne mogu biti ja, ja ne znam što se događa u Državnim nekretninama, zna netko tko tamo radi i taj neko je izložio sebe da štiti sve nas. A mi ne radimo ništa, mi puštamo HDZ-u da traljavim zakonima ima sebi izgovor pred OECD-om ili drugim tijelima pred kojima će reć, evo Hrvatska je uvela zakon kojim štiti prijavitelje nepravilnosti, štiti zviždače, a u suštini toga nema.
Mislim da je zadatak nas kao oporbe da kažemo ili ojačajte mehanizme zaštite pa ćemo mi vidjeti da ti zviždači u Hrvatskoj postoje, dakle neće to biti rijetke ptice jedna ili dvije nego će ih biti više. I bez toga da mi kažemo ili državno odvjetništvo ili neki odvjetnik po službenoj dužnosti kojeg ćemo mi svi građani plaćati da pomogne tom .../Upadica Radin: Hvala./... zviždaču mi zviždače nismo zaštitili. .../Upadica Radin: Hvala lijepa./... Treba glasat protiv ovog zakona.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Sada Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića predstavit će najprije g. Miletić, a onda g. Jurčević. Izvolite g. Miletić.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani potpredsjedniče HS-a g. Radin, poštovana gospođo ovdje suradnice ministra, suradničke ministra i kolegice i kolege vladajući i iz oporbe.
Znaju ovdje kolege i vladajući, ali prvenstveno sad ću govoriti o kolegama iz oporbe imat dosta dobre govore, dosta dobre govore i dosta znaju kvalitetno govorit i onda uvijek se javi gotovo isti problem, fokusiran si, ja ću kritizirat vladajuće itekako, fokusiran si na vladajuće, al svoje nerede ne vidiš i o neredima oporbe kojoj pripadamo to ne vidiš, to šutiš i vidite tu gubite vjerodostojnost.
Ako pričamo o zviždačima, ja ću isto pričat o zviždačima, ali svaki zviždač je jednako vrijedan prokazivao on koruptivne politike HDZ-a ili prokazivao on koruptivne politike SDP-a ili Možemo!, svaki zviždač je jednako vrijedan. Al ta Orwellova farma živimo mi na njoj i uvijek postoje jednaki i uvijek postoje jednakiji.
Vesna Balenović 25 godina je na sudu, 25 godina, možete mislit dođeš i po njezinom kazivanju prijaviš korupciju u INA-i, prijaviš nerede u INA-i, prijaviš krađu INA-e ona je targetirala Slavka Linića, 25 godina po sudovima, ostala bez svega. Žena je rasprodavala privatnu imovinu. E vidite o njoj se ne govori kad oporba priča u pravilu, nju se prešućuje. Sirota žena je trčala od jednog do drugog predsjednika, predsjednike komegod je mogla, a koristili nek mi ne zamjeri, ja imam osjećaj, koristili su je u svoj PR propagandi jer je vrijedila svakome od Josipovića, svakome je vrijedila Šimonović svakom je vrijedila da dođe do svoje pozicije i onda kad su došli do svoje pozicije onda su zaboravili na Vesnu Balenović i na korupciju i na INA-u i na sve onda više nije bila toliko bitna.
I vidite šta je vjerodostojnost? Vjerodostojnost je kad upozoravate, a pričate o korupciji, o zviždačima onda je nebitno koja je politička opcija dal je to HDZ, SDP, Možemo!, Most, kojagod DP kojagod politička opcija jer vi onda kritizirate sve imate političku težinu. A ovako.
Dakle, Balenović tvrdi, to ona tvrdi da je Slavko Linić dok je bio predsjednik NO INA-e potpredsjednik vlade u vrijeme Račanove vlade, bio više puta pismeno upozoravan na propuste u poslovanju INA-e, na korupciju i INA-i, na kriminal u INA-i, na štetu za okoliš u INA-i, za neprovođenje modernizacije u INA-i to sve žena tvrdi. Optužila je Slavka Linića Vesna Balenović da je prikrivao kriminal, optužila ga je da nije reagirao na kriminal, optužila ga je da je radio štetu u INA-i i šta se dogodilo? Vesna Balenović najurena, dobila vritnjak žena. I danas valjda u 150 parnica iza sebe i ko zna koliko još ispred ne 25 godina je razvlače po sudovima. I što sada? Maca popapala jezik.
I vidite moja želja je da kad se govorio o korupciji, da kritizirat svakako, svakako. Kada govorimo o zviždačima, da zaštita zviždača, ali ja imam dojam da ovdje kolege kao zaštiti ćemo zviždače jer ne znam mrzimo HDZ, al nećemo zaštiti zviždače koje su prokazivali SDP jer aha oni su naši, oni su naši, konkretno Vesna Balenović, ma da uzdišite kolikogod hoćete, Vesna Balenović Slavka Linića žena prokazala. I šta s time? 25 godina po sudovima.
Ko pita evo ovdje trenutno ni kolegicu u sabornici, rekla je moramo se brinuti, moramo i mi sabornici platit, evo kad ste nazvali Vesnu Balenović kad ste ju pitali imaš li od čega živjet, imaš li od čega plaćat račune? Ti dušobrižnici je li, al samo, a svoje čuvaj. Kako kažu? Pojavu osudi, druga spasi. E vidite to nije Hrvatska kakvu ja želim, ja želim Hrvatsku u kojoj, da, da, ja želim Hrvatskoj u kojoj ako moji Mostovci su uhvaćeni u koruptivnim radnjama pokrenute istrage ja ću to jasno osuditi, ako moj ćaća je ulovljen u tome ja ću to jasno osuditi, moj brat, moja sestra, a ne kada moje faćaju i moje zarobljuju, uhićuju, pokrenuti postupci e onda urota Zrinskih Frankopana, urota ova, teorije ove, srušili ste na nas, uništavate demokraciju, a onda kad je znači protiv e, a onda to je, pa čekajte stanite malo.
Jedan od najvećih problema koje mi imamo kao društvo su dvostruki kriteriji i kad ne bude dvostrukih kriterija kad zakon doista bude vrijedio jednako za sve, e onda će i Hrvatska lakše prodisat. Zakon mora jednako vrijedit kako za Marina Miletića tako za predsjedavajućeg Radina, tako za kolege za vladajuće, tako za kolege iz oporbe, jednako za sve. I mi bi trebali o tome govorit i mi bi to trebali budit za nas iz oporbe, da, da, da, tako i za ljude iz Možemo! iz Zagreba tako i za sve ostale. A ovo sve drugo to su tako PR govori, PR igre koje koriste samo određenim pojedincima da grade sliku oko sebe, a ne znam kakvu već grade, a ustvari su jako isključivi i uvijek vam je to ista priča. Dakle, ovi kojima su prsa poplavila od tolerancije, busanje u ime svete tolerancije to su najnetolerantniji ljudi i oni su tolerantni samo onima koji misle kao i oni i čim vi iskažete samo drugačije mišljenje o bilo čemu, oni postanu histerični, vrijeđaju, etiketiraju to je ta ekipa, to je ta ideologija ako ćemo da ne idemo sad u ontološku dimenziju. Toliko od mene prof. Jurčević će nastavit.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Gospodin Jurčević će nastaviti, sad se upravo mimoilazi sa g. Miletićem i stiže polako. Izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, drage kolegice i kolege.
Svi se slažemo da je korupcija najsmrtonosnija bolest koja se može pojavit u bilo kojoj zajednici. Korupcijska hobotnica davi Hrvatsku i to je činjenica koja se ponavlja od početka devedesetih godina, pa bih podsjetio da je tada u to vrijeme već bila prepoznata široko u onim izrekama da je nekima namijenjen metak, a nekima imetak i sl., a podsjetio bih na jednu zaboravljenu pjesmu Jure Stublića na pjesmu Čikago, pa ono tamo u jednom dijelu kaže o ljubavnicama, vikendicama to je sve zgodno pa mu obećaju sve to i onda kaže, ali šuti Jure mali da te ne bi upucali, dakle o korupciji se ne smije govoriti.
U potpunosti podržavam pravnu analitiku ili institucionalnu analitiku koju je ovdje sjajno iznijela kolegica Orešković s kojom se uopće svjetonazorski, ideološki ne slažem, ali u pravnome smislu zapravo odlično je analizirala problem ovoga zakona koji nije problem samo u ovome mandatu, dakle kad se radi o tome, a to govorim kao istraživač koji je vidio i pismohrane goleme korupcije znači ona se ne događa samo u RH odnosno ona je kao i puno toga lošega naslijeđena iz bivšega komunističkoga sustava i taj sustav je bio do grla korumpiran.
Jedan od najboljih odjela Udbe bio je za ekonomsko podrivanje države i vidjelo se iz tih arhiva, a naravno nije se smjelo intervenirati kao ni sada u Hrvatskoj, da su primjerice i Titov sin i Špiljkov sin, a to su bili dva najmoćnija čovjeka kako na razini Jugoslavije, a tako isto na razini Hrvatske možete pogledati njihove životopise, njihova djece generalska djeca, znači djeca najmoćnijih ljudi bili su dio korupcijskoga sustava. Na taj način često u Hrvatskoj ne razumijemo što je korupcija, dakle korupcija se događa u sustavu ona je organizirani kriminal i to onih koji maju društvenu, političku i svaku drugu moć. I sekundarno je tu ko pripada kojem svjetonazoru, kojoj stranci, kojoj vjeri itd., dakle to su iznimno, iznimno strukturirana udruženja i raspoređena u klanove kako u Hrvatskoj državi, ali tako i drugdje, ali kažem postoji tu velika, velika dubina i iz te dubine možemo razumijevati zašto je ovaj zakon ovakav i zašto smo potpuno neuspješni kad se radi u zaštiti zviždača koji zaista jesu ključ jer zviždači su prvenstveno oni koji su motivirani javnim interesom, općim dobrom.
I sve što je rekla kolegica Orešković stoji, dakle to su ljudi koji su toliko izolirani pa čak i od vlastitoga okruženja jel se smatraju otkačenima, ali i odgovornima prema svojoj obitelji jer su upropaštavali i svoju obitelj i žrtvovali sudbine svojih obitelji što se može opet vidjeti na najboljem primjeru, a to je upravo Vesna Balenović. I tu su se na njoj izredale sve najmoćnije osobe u Hrvatskoj, bile one na vlasti u oporbi ili smjenama i iako je dobila proces u Strasbourgu ona nikada nije mogla zaštiti svoja prava, to znači ona je i dalje nezaposlena, ona živi jednim takvim sirotinjskim životom da ne možete vjerovati kako uopće preživljava. A primjerice i ... predsjednik Josipović dobro je koristio u svojoj izbornoj kampanji, mogli bismo reći i da je predsjednica Kolinda jel žena za jezičac na vagi pobijedila Josipovića i to dobrim dijelom zahvaljujući upravo Vesni Balenović.
I pod javnom prinudom u kojem sam evo i moja malenkost sudjelovala, napokon je kad je preuzela predsjedničko mjesto sa odgodom nevoljko, da ne bi bila odmah blamirana u početku i da se ne vidi da je dio korupcijske hobotnice, otvorila je u svojim dvorima predsjedničkim otvorila je i Ured za zviždače i stavila Vesnu Balenović na to mjesto. Što je Vesna Balenović tamo doživljavala ne biste vjerovali to ne bi stalo u tri knjige koje vrste zlostavljanja. Evo bio sam u skupini malobrojnih ljudi koji su joj pomagali da do kraja izdrži i da ne da ostavku nego da bude potjerana jer i to će biti jedno od svjedočanstava.
Dakle, korupcija je to je najvažnije sustav koji je iznimno dubok i uspješan i svaka čast većini ljudi u pravosuđu, poštenih i djelatnika u DORH-u i drugdje kako dugo traje dugo sam ih i poznavao i upoznao i možemo reći da je u hrvatskoj državnoj upravi iznimno puno veliki broj čestitih ljudi, međutim korupcijska hobotnica je kvalitetno, znanstveno rekli bismo projektno raspoređena na ključna mjesta i kadgod se pojavi nekakav zviždač ili prijavitelj kako se to lirski kaže nepravilnosti, on biva napadan, ne samo iz toga sektora nego cijela korupcijska hobotnica iz svih sektora, uključujuće i medije civilno društvo obrušava se na njih.
Već sam ranije govorio u Saboru o tri osobe koje su rekao bih ključne za sliku stanja u Hrvatskoj glede korupcije, to je apsolutno na prvom mjestu Vesna Balenović, zaboravlja se na pukovnika Kakarića što je on sve proživljavao u tim torturama.
Isto tako prisjetimo se da vidimo kolika je nemoć institucija na primjeru Vesne Zmijanović koja je čak na Upravnom sudu dokazala i dobila spor, međutim ministar koji je nakon toga unaprijeđen po toj korupcijskoj vertikali ona nije vraćena na to mjesto na kojem je odnosno nije dobila to mjesto zapravo koje joj pripada. Dakle, korupcijska hobotnica i dalje davi Hrvatsku.
Iz ovih moralnih razloga, a znajući puno o tome neću poduprijeti ovaj zakon, iako načelno smatram da bilo koji mali gram ili kap svakog zakona sukladno pravnoj stečevini zaslužuje potporu, međutim zbog ovakvih skandala i nemoći o kojoj je institucijski govorila kolegica Orešković evo ovaj zakon od mene neće dobiti potporu zbog tragedije koju izaziva ne samo kod osoba koji su zviždači nego prvenstveno to je nacionalna tragedija. Dakle, korupcijska hobotnica će nas zadaviti. I odatle ponovno upozoravam na naš kokošinjac koji je za to najodgovorniji, dakle mi smo glavno tijelo vlasti i ne može ministar niti bilo tko išta dokle god smo mi zaštitnici svojih malih korupcijskih stranačkih klanova. Hvala lijepa na pozornosti.

Radin, Furio (Nezavisni)
Eh dobili smo kokošinjca i sada možemo mirno nastaviti, g. Tonči Restović Klub zastupnika SDP-a. Izvolite.

Restović, Tonči (SDP)
Hvala potpredsjedniče. Drago mi je vidjet vas tako raspoložene danas. Poštovani ministre sa suradnikom.
Ja ću od krenut od Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i to ono što odnosno konačnog prijedloga i samo ću reći pošto je puno toga rečeno vezano uz ovaj konačni prijedlog, pa ću samo reći dvije stvari koje su po nama iznimno sporne, nelogične i ja bi rekao pomalo i tužne.
Niste između dva čitanja niste uvažili gotovo niti jednu primjedbu koje je pučka pravobraniteljica iznijela, to je broj jedan što mi se čini da je jako, jako loše. I drugo, kad se samo pogleda odnos vladajućih prema pučkoj pravobraniteljici onda se vidi da ona sama u njena izvješća u Sabor ne dolaze na dnevni red, za takve stvari se treba ajmo reć odgađat ih i pravit se mrtav jel ko zna što bi i što u tim izvješćima sve piše, a temeljem kojih bi se ja, meni se čini barem da to uzmemo sa velikim zanimanjem i da shvatimo kao iskren komentar onoga što se događa u društvu i način kako popravit stvari u društvu mislim da bi nam bilo puno bolje.
Koncentrirat ću se na ova dva druga zakona Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku pa ću krenit od Kaznenog zakona, podsjetit ću da smo imali već nekakve izmjene i to vezano uz opet taj famozni ulazak u OECD pa ih sad imamo i opet. To izvješće koje je sadržavalo preporuku RH da vezano uz kazneno djelo podmićivanja zastupnika, pa ću kao što sam i u prvom čitanju pročitao čitav članak koji se dodaje, a to je: „Tko kao zastupnik u HS-u i Europskom parlamentu, zakonodavnom tijelu ili predstavničkom tijelu strane države ili međunarodne javne organizacije ili kao vijećnik u predstavničkom tijelu jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu, ili obećanje mita za sebe ili drugog kako bi unutar ili izvan granica svojih ovlasti obavio ili ne bi obavio neku radnju ili u zakonodavnom ili predstavničkom tijelu u postupku koji prethodi glasovanju, djelovao ili se suzdržao od djelovanja ili prilikom glasovanja glasovao ili izostao s glasovanja, kaznit će kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Jako bi mi bilo ako smo dobro slušali ovo sve onda bi mi jako bilo drago kad bi me neko onako plastičnu uputio i objasnio neki primjer nekog zastupnika, pogotovo na lokalnoj razini ili zastupnice koja će biti kažnjena sukladno ovom zakonu. Jako ću se iznenadit ako do toga dođe, pa dijelom i zbog toga što bi se većinom to odnosilo isključivo na zastupnike ili zastupnike vladajuće stranke ili zastupnike onih stranaka koji daju ruku vladajućima bilo u Saboru ili na razini jedinica lokalne samouprave.
Ono što smo vidjeli svi da je i u postupku donošenja ovog zakona bilo dosta komentara u javnoj raspravi, međutim svi su išli za istom pričom pa ih sad ne bi tu navodio. Već su neki zastupnici u replikama govorili o povećanju kazne sa jedne na tri godine za kazneno djelo iz čl. 190. st. 2., nadam se da smo imali nekakve analize kako će to dovesti do smanjenja ovih kaznenih djela i također se nadam da naravno sve neće ostat samo na povećanju minimalne kazne već da bi i druge stvari, posebno edukacija, posebno prevencija i stalna predavanja pogotovo kod naših mlađih sugrađana da bi da će dovest do smanjivanja ovih kaznenih djela.
Vrlo kratko, s obzirom da su predložene izmjene dijelom važnije, važne to je posebno propisivanje djela vezanih uz umjetnu inteligenciju, o tome sam nešto govorio u prvom čitanju pa da se ne ponavljam, propisivanje kazni za podmićivanje zastupnika, dodavanja novih obilježja kaznenog djela, ali istovremeno zbog činjenice da se ove izmjene donose isključivo radi direktive EU te zbog činjenice da se prepustilo donijeti jedan novi kvalitetan dokument uz odbijanje svih, naglašavam svih prijedloga oporbe za vrijeme prvog čitanja, klub SDP-a će bit suzdržan sutra na glasanju.
Evo nas kod izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, neću se složit sa kolegicom Orešković koja je rekla da je da su ostali zakoni osim ovoga o zviždačima onako usput, mislim da se ovdje donose velike promjene i to negativne prvenstveno.
Govorio sam o tome i prije u Saboru i kroz pojedinačnu raspravu i u prvom čitanju, govorio sam o nezakonitim dokazima, govorio sam o ne javnosti rasprave ispred optužnog vijeća i naravno, i govorio sam kolko je to pogubno za cijeli naš sustav. Također u javnoj raspravi dobro je bilo primijećeno da je nekoliko komentara i primjedbi došlo od strane Hrvatske odvjetničke komore koji se nisu uvažili uz raznorazna obrazloženja, ali su jako zanimljivi, pa iako je već kad dođe ovakav prijedlog u Sabor znamo da će se izglasati, a ovo je zapravo sve forme radi jer smo društvo koje je poznato po formi, a zanemaruje uvijek sadržaj pa vas onda stvarno pozivam da pročitate te komentare Hrvatske odvjetničke komore i te prijedloge i za one od vas koji nisu ministrove i moje struke jako je, jako je zanimljivo.
Da se zadržim na ovim pokudama, pohvale sad neću, ali ću kazat zaključno sljedeće, s obzirom da su predložene izmjene dijelom važne i pozitivne pa ćemo tu stavit pokušaj ubrzavanja postupka, mijenjanje propisa zbog presude u predmetu Hann-Invest o čemu smo govorili u i po prošloj točci dnevnog reda, olakšano mijenjanje mjera opreza istražnim zatvorom, a neke negativne izdvajanje nezakonitih dokaza, ne javnost sjednica na kojima se ispituje optužnica te činjenice da se propušta u mijenjaju ovakvog zakona unijeti stvarne promjene koje su se u praksi pokazale nužne, propisivanje maksimalnog trajanja kaznenih postupaka, omogućavanje savjetnicima vođenja rasprava za neka kaznena djela, osnaživanje uloge oštećenika što mislim da je iznimno bitno, ali i posebno zbog činjenica se niti jedan prijedlog između dva čitanja koji je došao od strane oporbe nije prihvaćen, Klub zastupnika SDP-a će biti protiv donošenja ovog zakona. I tim više da kažem ono što je svima očito, ove izmjene gotovo sam siguran da se ne naljutite niste inicirali ni pisali nego glavni državni odvjetnik. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Klub zastupnika Možemo! je sad na redu, prvo gospođa Novak i onda gospođa Benčić. Izvolite gospođa Novak.

Novak, Dubravka (Možemo!)
Zahvaljujem. Ljep pozdrav ministru, njegovom suradniku, predsjedavajući hvala na riječi. Počet ću od onoga što je dobro u ovom prijedlogu zakona i svoj govor ću eto skratiti s obzirom da kao što je kolega Zekanović predložio odnosno komentirao, nije mi bilo tu, a tražila sam 20 minuta, da jesam jer govorimo zaista, zaista o jako važnim zakonima i ako hoćemo biti temeljiti trebali bismo navesti sve ono što smatramo da je dobro i što treba zadržati kao i što nam sve ono što smatramo da bi trebalo poboljšati ili promijeniti kako bi zaista, a tome smo se nadali nakon prvog čitanja, do drugog dobili neke promjene. Nešto od toga bi bilo usvojeno što sigurna sam bilo je među tim prijedlozima i jako dobrih, korisnih, učinkovitih upravo za zaštitu ljudi o kojima ja želim danas govoriti to su zviždači.
Prije svega pozitivno je što prijedlog zakona evo širi materijalno područje primjene zakona na kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti, pronevjere, podmićivanja zastupnika. Time se po našem mišljenju i po mom osobnom znatno unaprjeđuje postojeći zakonodavni okvir i omogućava zaštita prijavitelja u važnijim i kompleksnijim, ja bih rekla i osjetljivim, slučajevima.
Također vrlo značajno je što prijavitelj dobiva mogućnost da direktno prijavljuje i nadležnom državnom odvjetništvu ili policiji i od tog trenutka uživa zaštitu zakona. to je korak definitivno prema učinkovitijem sustavu koji omogućava veći stupanj autonomije prijavitelja.
Treće, jasno propisani procesni rokovi i hitnost u radu povećavaju učinkovitost zaštite jer je dobro poznato da dugotrajni sudski postupci obeshrabruju prijavitelje, međutim i tu imamo opravdanje dvojbe o kojima ćemo evo odmah sad i nešto reći.
Nažalost od prvog do drugog čitanja ništa od onog što smo mi i neki drugi kolegice i kolege navodili kao manjkavosti i nedorečenosti nisu prihvaćene, dakle nema izmjena, stoga iako je prijedlog zakona pozitivno usmjeren smatramo da unosi premalo promjena jel je bilo premalo volje, želje da se unesu te promjene kako bismo mogli govoriti o učinkovitoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti i da bismo ga mogli ocijeniti kao dobrim, zadovoljavajućim.
Prvo, imovinski cenzus za sekundarnu pravnu pomoć prijedlog zakona ne ukida imovinski cenzus za pristup sekundarnoj pravnoj pomoći što znači da mnogi prijavitelji nepravilnosti koji vrlo često dolaze iz osjetljivog ili ranjivog položaja neće imati pristup besplatnoj pravnoj zaštiti upravo kada im je ona najpotrebnija.
Napominjem, da je upravo pučko pravobraniteljstvo, a to smo već danas čuli od drugih kolega, ukazivalo na to kao ključni problem zakona, a civilne udruge koje rade s prijaviteljima nepravilnosti kontinuirano ističu da je to jedna od najvećih prepreka učinkovitog sustava zaštite. Pitanje je zašto predlagatelj ignorira takav stav? I podsjećam, 14 udruga i građana potpisalo je otvoreno pismo ministre vama kojim glasno i uporno su upozoravali upravo na to. Ako želimo da ovaj zakon ima smisla, da zaista zaštitimo prijavitelje to je ključno pitanje i ovaj zakon mora riješiti to pitanje stvarne zaštite prijavitelja nepravilnosti. Pragovi za ostvarivanje besplatne sekundarne pravne pomoći su toliko niski da ih ne može ostvariti ni samac na minimalcu, a niti većina zaposlenih obitelji.
Drugo, psihosocijalna podrška prijaviteljima. Premda je pozitivno što se u zakonu predviđa emocionalna podrška prijaviteljima nepravilnosti, dakle emocionalna to je i dalje nedovoljno i nije sveobuhvatno. Uz stres i potencijalne opasnosti kojima se prijavitelji izlažu uključujući prijetnje, svojevrsna izolacija, stigmatizacija, stresovi, profesionalni pad, anksioznost pa čak i depresija, rani i adekvatni sustav psihosocijalne, a ne samo emocionalne pomoći trebao bi biti naš standard, dakle naš standard.
U tom smislu predlagatelj odbija uvrstiti taj vid podrške u zakonski okvir što smatram nedovoljnim prepoznavanjem problema, al čak ne bi niti rekla da nije prepoznat problem nego nedovoljna stvarna briga za te ljude što svakako smanjuje i motivaciju svima onima koji bi se usudili prijaviti svog poslodavca, šefa ili nekog drugog, saborskog zastupnika ili nekog drugog. Pa se ponovno pitam je li predlagatelju zaista stalo do prijava korupcije i nezakonitosti u društvu?
Treće, transparentnost procesa donošenja zakona i uključenost civilnog društva. Dakle, udruge civilnog društva javno ističu da nisu bile na odgovarajući način uključene u proces izrade i donošenja ovog zakona odnosno predlaganja ovo je zakonski okvir, primjerice nisu bile pozvane na pojedine sjednice užeg sastava savjeta njihovi dostavljeni dokumenti nisu obrađeni. To umanjuje legitimitet izmjena zakona, narušava povjerenje javnosti i stvara sumnju donose li se te izmjene zaista, ponovno pitam, s ciljam stvarnih promjena, stvarne zaštite naših zviždača ili su formalan odgovor na preporuke OECD-a? Dakle, to smatram čak i glavnim pitanjem svrhe ovih izmjena.
Postavlja se pitanje, donose li se ove izmjene zato što je to potrebno da bismo formalno ispunili preporuke OECD-a koje su upućene RH ili zato što stvarno želimo učinkovito poboljšati pravni položaj prijavitelja nepravilnosti i zaštitu javnog interesa? Iz dosad ponuđenog teksta prijedloga zakona čini se da je više riječ o formalnom ispunjavanju uvjeta. Ono što smatram, smatram da država mora biti uz one koji govore u ovom društvu o korupciji, kriminalu, a ne uz one koji šute.
Peto, osvrnut ću se i na pučku pravobraniteljicu i ono što je ona u svom izvješću navela, a navela je da upravo na novi prijedlog zakona da on ne prati adekvatno jačanje kapaciteta njezina ureda ni u pogledu osoblja, ni u pogledu resursa bez toga s obzirom na širenje područja primjena zakona i posljedično povećanje broja prijava, posljedično nadamo se jer to znači da ćemo imati bolju državu. Učinkovitost primjene zakonskog okvira je eto sumnjiva, ako ne osiguramo uvjete za provođenje dakle onda opet ova izmjena je slaba.
Za kraj želim ponoviti, Vlada RH i većina u sabornici imaju priliku pokazati da evo žele stvarno promijeniti stanje i to ne samo deklarativno. Ponavljam, ljudi koji prijave nepravilnosti često gube posao, prolaze kroz dugotrajne sudske procese, trpe ogroman financijski, emocionalni i psihički pritisak. Ako država ne pruži pravnu i potrebnu psihološku podršku i šalje poruku da hrabrost nema smisla, a želimo li državu bez korupcije i nezakonitosti država mora čvrsto nedvosmisleno stati uz zviždače, što ovaj zakon ne garantira.
Također apeliram na Vladu i nadležne institucije da osiguraju adekvatne uvjete rada Uredu pučke pravobraniteljice jer ako samo izmijenimo zakonski okvir, a ne osiguramo provođenje dakle nismo napravili ništa korisno, već smo možda čak i dodatno oslabili zaštitu, a praksu neuvažavanja mišljenja pučke pravobraniteljice, izbjegavanja savjetovanja sa zainteresiranim udrugama i drugima na koje se neki zakon odnosi trebali bismo svesti na nulu. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala. Nastavit će gospođa Benčić. Izvolite.

Benčić, Sandra (Možemo!)
Zahvaljujem. Evo ja ću nastaviti sa dijelom koji se odnosi na izmjene Zakona o kaznenom postupku. Istakli smo već u prvom čitanju, istaknut ću još jednom da ono gdje vidimo zapravo najveći problem izmjena zakona je nejasnoća i nepredvidivost odredbi koje omogućavaju korištenje nezakonitih dokaza kao dokaza u kaznenom postupku na kojima se onda možete temeljiti i presuda.
E sad mi smo i prošli puta rekli i ponovit ću, zaista mislimo da je možda do sada bilo prerestriktivno tumačenje kada i pod kojim uvjetima se mogu koristiti nezakoniti dokazi, a kada zapravo preteže javni interes kaznenog progona i da zaista postoje situacije kada ih je trebalo koristiti. Međutim, mi smo i do sada zapravo imali tu mogućnost, ali ona je bila ograničena na teška kaznena djela i jednako tako imali smo tu mogućnost, ali pod uvjetom proporcionalnosti, dakle proporcionalnost se i do sada morala procjenjivati.
Ono što ovim izmjenama zapravo se događa jest da se može odnosit na sva kaznena djela, to je prvo, a drugo, da je margina procjene sudova puno šira nego što je bila do sada. Dakle, sud sad će biti u rukama suca da procijeni za svaki nezakonit dokaz je li javni interes jači od interesa pojedinca.
E sada kada imamo takav oblik ograničavanja zapravo de facto nekih ljudskih prava koje naši građani imaju, dakle prava naših građana, ta ograničenja su moguća. Najveći dio naših prava u Ustavom zagarantiranih su tzv. relativna prava, dakle ona koja se mogu pod određenim uvjetima ograničiti ili u koje država može zadirati, ali pod određenim uvjetima koji moraju pod a) biti propisani zakonom, pod b) oni moraju biti proporcionalni. Dakle, razlog zbog kojeg ograničavamo neka prava prvo mora bit naravno cilj mora biti zakonit, a drugo, način na koji to radimo mora biti proporcionalan svrsi koja se time želi postići. Ta proporcionalnost po meni je do sada bila ugrađena već u samu činjenicu da se pitanje priznavanja nezakonitih dokaza u kaznenom postupku odnosilo moglo odnosno priznati samo u odnosu na teža kaznena djela. To je već ugrađena je proporcionalnost jer je jer se radi dakle tu se lakše radi, lakše dokazuje da se radi o javnom interesu koji preteže.
Međutim, isto tako kada govorimo o proporcionalnosti moramo govoriti o tome da neki kriteriji za njenu procjenu moraju biti jasno propisani i to je ono gdje mi vidimo ovdje najveći problem. Mi možemo tvrditi ova ograničenja sada će biti propisana zakonom pa se zadovoljava uvjet da se radi o zakonitom pitanju odnosno pitanju koje je propisano zakonom. Ali po praksi Europskog suda za ljudska prava i prošli puta sam to upozorila, nije zakon sve što se zakonom zove nego zakon mora imati određene karakteristike, a te karakteristike su jasnoća i predvidivost i to su ta dva elementa koje ovdje nedostaju. Jasnoća kako će se razmjernost određivati odnosno kako će test proporcionalnosti sudac provoditi i predvidivost toga kako će se nezakoniti dokaz tretirati u svakom određenom postupku. Evo to su ja mislim dvije stvari koje su sada već problematične i ja se bojim da zapravo kad se to izglasa da ćemo vrlo brzo unutar godine dana imati postupke koji će i Ustavni sud, a posljedično možda i Europski sud za ljudska prava po čl. 5. i po čl. 6. tražit europske konvencije tražiti upravo da se izjasni da li ova dva elementa nedostaju i jesu li na taj način povrijeđena prava naših građana.
Također ono što je treće pitanje u tome jest da li su određena ograničenja, a ovo predstavlja određeno ograničenje ljudskih prava, neophodna u demokratskom društvu? Da, ponekad jesu, ali da to je sigurno onda kada se radi o teškim kaznenim djelima, a to su kaznena djela za koje je zapriječena kazna zatvora od pet godina na više. Evo to je prošli puta smo o tome govorili tako da neću više o tome duljiti.
Mislimo da se moglo doraditi, posebno u konzultacijama sa stručnjacima ova odredba na način da ona eto ne dovodi posljedično do postupaka zbog kojih će nam onda odluke padati na Ustavnom sudu ili na Europskom sudu za ljuska prava jer ne bi bilo prvi puta da nam se to događa, ne bi bilo prvi puta da ovaj Sabor izglasa nešto što onda u provedbi posljedično dovede do toga da Ustavni sud ili Europski sud poništi odnosno da opet zbog toga moramo mijenjati zakon. Evo hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)
Hvala lijepa. Sad Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera, ISU-PIP-a predstavit će g. Paus.

Paus, Dalibor (IDS)
Hvala lijepa. Gospodine potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicama, kolegice i kolege.
Dakle, treći put je da u Saboru govorimo o zakonskoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti odnosno zviždača. Prvi put pred donošenje 2019.g., drugi put pri prvim izmjenama 2022.g. i evo nas sada 2025. treći put i nažalost svaki put, bar prema obrazloženjima koje smo mogli čitati na inicijativu eu direktiva ili preporuka OECD-a, ne zato što smo sami uočili potrebu ili neku manjkavost koji treba regulirati, ne zato što smo kao društvo spoznali koliko su zviždači važni za funkcioniranje pravedne i odgovorne države.
Često smo imali priliku revno ispunjavati formu, prilagođavati se napucima direktivama, pisati nove odredbe, ali suštinski kao društvo odnos prema ljudima koji su spremni i imaju hrabrost prijaviti nepravilnosti nismo promijenili. U obrazloženju ni ovog zakona baš kao ni onih prijašnjih nema ni riječi o važnosti samih zviždača, nigdje se ne govori o njihovoj ulozi u očuvanju javnog interesa, niti o njihovoj hrabrosti sa progovore u sustavu koji ih često kažnjava umjesto da ih štiti. Zato i dalje više, zakon i dalje više govori o strukturi, o rokovima, o postupcima nego o ljudima. I zato ne čudi da je povjerenje građana u sustav zaštite prijavitelja vrlo, vrlo mali.
Ako doista želimo pokazati da shvaćamo njihovu važnost, ajmo jednom bez vanjskih poticaja pripremit izmjene zakona koji sadržavati tri ključne stvari koje su za zviždače bitne, ne zato što moramo nego zato što vjerujemo da su oni ovome društvu izuzetno važni.
Prvo, ubrzajmo postupke i riješimo ih što je prije moguće. Zviždači ne prijavljuju zbog osobne koristi nego zbog javnoga interesa, njihove prijave često razotkrivaju zloupotrebe koje štete državi, lokalnoj zajednici ili javnim poduzećima zato im nije prihvatljivo da se njihovi slučajevi vuku po sudovima godinama dok im u međuvremenu i karijera i život stanu. Država mora jamčiti da će postupci koji se tiču prijavitelja biti prioritetni i hitni.
Drugo, stvarna zaštita od osvete i siguran radno pravni status. Mnogi koji su prijavili nepravilnosti završili su bez posla, pod pritiskom izolirani i šikanirani. Zašita ne može biti samo formalna, mora biti provediva s jasnim mehanizmima koji osiguravaju da prijavitelj ne može biti premješten, degradiran ili otpušten zbog onoga što je prijavio. Zakon mora jamčiti sigurnost, a ne samo opisivati procedure.
I treće, govorili su kolege dosta o tome danas, besplatna pravna pomoć bez obzira na imovinski cenzus. Ja zaista ne znam koliko je prijavitelja na godišnjoj razini, ali sumnjam da je to toliko veliki broj da si naš državni proračun ne bi mogao priuštiti besplatnu pravnu pomoć, bez obzira na imovinski cenzus jer kad prijavitelji nepravilnosti postanu meta tužbi, disciplinskih mjera ili kaznenih postupaka on se u pravilu ne bori za sebe nego za interes države i ako to čini u ime javnog dobra onda je logično da država stane iza njega, a ne iza onoga kojega se prijavljuje. Besplatna pravna zaštita nije privilegij nego je minimum poštenja prema onima koji su umjesto nas svima pokazali što znači osobna odgovornost, što znači hrabrost za bolje društvo.
Ovim izmjenama zakona učinjen je određeni napredak, širi se područje primjene, povećavaju se kazne za osvetu i uvode rokovi za sudsku zaštitu, sve ono što je preporučio OECD, ali su to dobre stvari. Ali i bez ove tri stvari brzine, sigurnosti i pravne pomoći sustav nikad neće biti učinkovit i pravedan jer oni ne rade protiv države, oni rade za nju i to mi kao društvo moramo osvijestiti, a država mora pokazati da razumije. Hvala lijepo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama kolega Paus. Nastavljamo s klubovima zastupnika, na redu je Klub zastupnika HDZ-a u kojega će vrijeme podijeliti zastupnici Katičić i Blažanović. Izvolite.

Katičić, Krunoslav (HDZ)
Zahvaljujem. Gospođo potpredsjednice, ministre sa suradnicima. Pa evo u ime kluba HDZ-a da se malo očitujemo i na ova tri objedinjena zakona iz područja pravosudnog sustava. Međutim, moram se malo prije nego što krenem u samu materiju ovih kaznenih zakona i Zakona o kaznenom postupku malo očitovat u pogledu, počet ću možda naopako nego Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Gledajući sada i slušajući raspravu do sada svi klubovi su manje-više se dosta bazirali na tu temu i na taj zakonski prijedlog koji u principu nije ne uvodi neke velike izmjene, ali i uvodi. Tako da bi htio upozoriti na neke stvari koje se isto dešavaju u praksi. Ovdje smo čuli poprilično toga da se radi samo o onome slučaju, da se javi o prijavama korupcije u odnosu na vladajuću većinu, ali se zaboravlja jedan drugi problem. pravni sustav iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ne znači da se može govoriti i prijavljivati po vlastitom nahođenju nego moraju postojati i određeno rješenje i samo postavljam retoričko pitanje, što sa onim slučajevima kada se utvrdi, pa uključujući i sudskim presudama da nije bilo tako kako je prijavitelj stavio? Ovdje se govori o besplatnoj pravnoj pomoći, o čak se bilo na odborima i psihološke pomoći itd., da, ali moramo biti u skladu sa obimom onoga što se prijavljuje, koja se prijavljuje i ono što se na kraju ... i dešava da ima slučajeva kada se to sve utvrdi kao da ne da nije bilo osnovano. A šta onda sa onima koji su prijavljeni i doživjeli određenu štetu? A pogotovo da ne govorimo to kada se to dogodi u sudskim postupcima, a bilo je recentne ... di se ljudi vuku doslovce po sudovima mnogi niz godina, a onda na kraju budu pravomoćno oslobođeni, a više nema bilo je i vrlo, vrlo tragičnih slučajevima di su takvi ljudi i okončali i suicidima itd..
No da se malo vratimo na ovo što je ajmo reć sukus izmjena, to je Zakon o kaznenom zakonu i Zakon o kaznenom postupku. Prije svega uvodno jedna au general poruka, Ministarstvo pravosuđa i Vlada rade čitav niz izmjena vrlo sistematično sa jasnim putem gdje se ide, pa tako su došle na red i izmjene Kaznenog zakona i zakona o kaznenom procesu, da ima jasno viziju, da ima jasan put di se ide pokazuje sve te izmjene koje jesu, a sve je temelj u tome, a više puta je spominjano tijekom rasprave da se radi o zbog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, pa ajmo malo o tome. Ulazite u klub jedan najelitnijih ljudi di su sve zapadnoeuropske demokracije u kojima vladaju pravila kojih svi žele poštovat i svi bi želili biti u tom dijelu pa na tom tragu su izmjene između ostalog i ovog Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, kazneno procesnog zakona koji ukazuju da upravo zbog pristupa toj jednoj uglednoj međunarodnoj organizaciji koja ima nota bene sve odbore i di se prošlo vrlo teško, gotovo šest godina traje postupak pridruživanja u OECD kaže da se u ovaj Kazneni zakon mora prilagoditi i tim dijelovima.
Najbolji primjer tome da se nešto i bilo je mada nije možda tematika ovoga, bilo je i pristupu Zakona o odvjetništvu mada će još bit vjerojatno rasprave o tome, ali treba kazati da je ovim izmjenama jasno propisano pravila prostornog važenja kaznenog zakonodavstva u odnosu na sve pravne osobe koje posluju u RH. Uvode se određene ... a bilo je kritike da se uvode neka nova kaznena djela, pa ja mislim da je apsolutno pravna teorija i svi zakoni koji idu utvrđuju se na temelju onoga što se dešava u društvu. Ne možete unaprijed sve predviditi što je i zato se uvode i što mislim da je od izuzete vaznosti i odredbe koje se tiču sustava umjetne inteligencije o kojoj mi svi još malo znamo.
Neki dan sam čito, slušo na televiziji bio je jedan vrlo interesantan prilog u jednoj znanstvenoj emisiji, radi se baš o sustavu, možda ću reć krivo pa će me sad citirat pogrešno, uvodi se novi sustav koji kaže da će u narednih par mjeseci predominirati sustavom umjetne inteligencije, izbacit ChatGPT al će se bazirat samo na čistim i provjerenim činjenicama. Zamislite onda tu tek primjenu koju možemo imat? Neće bit mogućnost zlaporabe. A mi ovdje uvodimo možda među prvim zemljama u Europi činjenicu da postoji takvo kazneno djelo i zloporaba takvih aktivnosti. Promislimo malo i o tome, mislim da je od izuzetne važnosti da se to isto utvrdi.
Nadalje, uvode se prenose se direktive i što posebno pozdravljam, uvodi se mada je bilo ... na to, a tiče se novog pooštravanja zakonske konsekvence za kažnjavanje za djela zloporabe i prometa drogama. Jedna od pošasti ovog stoljeća i prošlog isto prolazi kroz medijsku, nije blokadu, ali vrlo nezamijećeno kada policija u suradnji i sa PNUSKOK-om, USKOK-om otkrije, verificira ozbiljne količine droga koje su zaplijenjene na području i rezultat su rada naših represivnih sustava. Na kraju krajeva recentni događaj koji je bio uhićenja i dovođenja pred pravde dilera koji je deset godina se skrivao negdje u Južnoj Americi kazuju da hrvatski pravni sustav kolkogod ga se želi omalovažavati funkcionira, to vide građani. I opet ponavljam možda malo kao mantru, kad upravo ti građani za koje se pozivaju da ne vjeruju pravnom sustavu kad nema pomoći onda se obraćaju upravo tom pravosudnom sustavu i traže ono da ostvare svoja prava sukladno zakonu institucionalno i svako dobije odgovarajuću zaštitu, da li kroz vid represivnog ili sudske zaštite. Preostali dio prepuštam kolegici Blažanović. Zahvaljujem na pažnji.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama. Izvolite kolegice Blažanović.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice HS-a. Poštovane kolegice i kolege, poštovani građani. Prvotno ću istaknuti da klub HDZ-a će podržati sve predložene izmjene i dopune sva tri zakona jer očito je iz svih ovih predloženih izmjena i dopuna da cilj sva tri zakona je zaštita prava građana i jačanje vladavine prava.
Evo počet ću od Zakona o kaznenom postupku, kao što smo vidjeli iz predloženih materijala da se predlaže primarno ubrzanje kaznenog postupka što cijelo vrijeme se kroz Sabor i kroz medije prigovaralo da su postupci sudski dugotrajni i da se teško dolazi do pravde. Znači cilj je ubrzati kazneni postupak kroz stadij optužnog vijeća te promjenu koncepta nezakonitih dokaza. Dalje, na normativnoj razini nastoji se otkloniti razlozi koji uzrokuju neopravdano odugovlačenja u sudskim postupcima u složenim kaznenim predmetima, posebice u stadiju optužnog vijeća. Tri razloga su bila otegotna, čekanje odluke višeg suda o žalbi protiv rješenja, o neizdvajanju odnosno izdvajanju zakonitih, nezakonitih dokaza. Sukcesivnim sporazumijevanjem koje je također odugovlačilo sjednice optužnog vijeća i problemi sa dostavom. Znači ovaj prijedlog zakona pokušava riješiti te probleme i skratiti sam postupak.
Stoga se predlaže da optužnim vijećem kroz davanje ovlasti sucu pojedincu predsjednik optužnog vijeća i optužno vijeće u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova oni mogu pojednostaviti postupanje pred tim optužnim vijećem. Zatim koncept optužnog vijeća se mijenja na način kojim se predviđa ispitivanje optužnice za sva kaznena djela na sjednici optužnog vijeća bez sudjelovanja stranaka kao pravilo uz dva izuzetka, zaprimanje izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodno suđenje o zakonitosti dokaza. Time se otklanjaju problemi koji se odnose i na dostavu odnosno nedolazak okrivljenika ili branitelja koji su znali zlouporabit taj svoj položaj pa izbjegavati sjednice i time sami otežavati i odugovlačiti kazneni postupak.
Nadalje, u ovom istom zakonu također se spominje i presuda suda EU gdje su spojeni predmeti FINA-e protiv Hann-Investa također se uspostavlja mehanizam proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove i to zahtjev za zaštitu zakonitosti i izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. Time se udovoljava zahtjevu interne sudačke neovisnosti, ali i pravu na transparentno suđenje u postupku.
Nadalje, tu je i zakon o izmjenama kaznenog postupka, kolega je o tome nešto više govorio, ja ću samo kratko podsjetiti znači da imamo tu čl. 339. Kaznenog zakona vezano za kaznena djela podmićivanja zastupnika gdje se predlaže da sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja zastupnika na centraliziranoj i decentraliziranoj razini, razini EU i međunarodnih javnih organizacija nađu pravni kontinuitet u tom kaznenom djelu na način da obuhvaćaju sve radnje zastupnika izvan zakonodavnog postupka u postupku koji prethodi glasovanju i prilikom glasovanja, što osobno jako podržavam. Zato se izričito propisuju pravila o prostornom važenju kaznenog zakonodavstva RH u odnosu na pravne osobe. Tu se propisuje kriterij registracije kao uvjet za primjenu načela aktivnog personaliteta u odnosu na pravne osobe za koje postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu.
Nadalje, dodatno izričito se propisuje primjena teritorijalnog načela i načela zastave broda i registracije zrakoplova na pravne osobe za koje postoje pretpostavke kaznene odgovornosti također prema posebnom zakonu i dodaje se odredba gdje se omogućava pokretanje kaznenog postupka prema pravnoj osobi po načelu aktivnog personaliteta.
Isto tako u čl. 106. Kaznenog zakona stavljen je novi cilj počinjenja kaznenog djela trgovanja ljudima, iskorištavanje zamjenskog majčinstva, zatim se predlažu i novi kvalificirani oblici kaznenog djela koji se odnose na počinjenje kaznenog djela uporabom teškog nasilja, nastup teške tjelesne ozljede žrtve, širenje slike ili video zapisa sličnog materijala seksualne prirode koji uključuje žrtvu uporabom informacijskih, komunikacijskih tehnologija te počinjenje kaznenog djela od strane odgovorne osobe o obavljanju javne vlasti. A obzirom na težinu kaznenog djela pooštrava se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja u odnosu na nehajno prouzročenje smrtne posljedice za nastup smrtne posljedice kod djeteta žrtve trgovanja ljudima. Tu se propisuje kazna zatvora najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora. I također se predlaže kod ovog kaznenog djela propisati ne zastarijevanja ili kaznenog programa izvršenje kazne zatvora za nehajno prouzročenje smrtne posljedice u odnosu na dijete za žrtvu trgovanja ljudima.
Nadalje, također u ovom zakonu predlaže se uvođenje novog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije o čemu je kolega prethodno dobro to obrazložio. I također se predlaže pooštriti zakonsku kaznenopravnu politiku kažnjavanjem za kazneno djelo neovlaštenog proizvodnje i prometa drogama.
Ono što je najzanimljivije očito danas bilo ovdje je Zakona o zaštiti prijavitelja ili kako se kaže zviždača. Ne znam zašto bi bilo problematično dal su to zviždači ili prijavitelji nepravilnosti to je ipak u hrvatskom jeziku po meni prihvatljivije da je to prijavitelj nepravilnosti. Tu se cilja jačanje zaštite prijavitelja nepravilnosti te se koriste zaštita prijavitelja nepravilnosti usvajaju neke zakonske izmjene, a uvjetovane pristupnim procesom OECD-u. Precizira se materijalno područje primjene na način da izrijekom se obuhvaća kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti te kaznena djela iz čl. 233. Kaznenog zakona. Također dodatno se jača zaštita prijavitelja nepravilnosti jer će osobe koje prijave nepravilnost izravno policiji ili državnom odvjetništvu ostvarivati jednaku zaštitu kao i one koju prijavu podnose nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Propisuju se također rokovi za žurno vođenje sudskih postupaka .../Upadica Glasovac: Hvala./... odgovor na tužbu u roku 15 dana itd..

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa. Sljedeći na redu je zastupnik Ivica Mesić koji će govoriti u ime Kluba zastupnika DP-a. Izvolite kolega.

Mesić, Ivica (DP)
Hvala lijepo. Kolegice i kolege, poštovani ministre.
Ja ću ime kluba o dvije konkretne stvari, Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podiže zakonski minimum kazne zatvora za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i vraća se na zakonsko rješenje iz 2006.g.. Govorio sam o tome u replici, ali ću proširi i pojasniti detaljnije.
Naime, izmjenom Kaznenog zakona iz 2006. tadašnji zakonski minimum od jedne godine je podignut na tri te je takvo rješenje bilo u primjeni sve do stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011., a koja je izmjena i vraćanje na zakonski minimum od jedne godine učinjena jer se u praksi pokazalo da je minimum od tri godine prestrog. Za velik broj počinitelja ovih djela se manjom društvenom opasnošću s obzirom na predmet izvršenja djela, primjerice prodaja 20 grama marihuane. E sad, da bi počinitelj ovakvog kaznenog djela osudili na uvjetnu osudu sud će morati primjenjivati odredbe o sudskom ublažavanju kazne. Racio izmjene izbjegavanje primjene rada za opće dobro za koje držim da je za opisane počinitelje otegotni od primjerice uvjetne osude s rokom kušnje u trajanju od dvije godine, ali i poučniji. Stoga mislim da je predvidivo da će se u dogledno vrijeme, a kada praksa opet pokaže da je minimum od tri godine preotegotan i nepravedan za velik broj počinitelja blažih oblika ovog kaznenog djela ponovno ić u izmjenu kao što je to učinjeno 2011.
Što se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku regulirano je između ostalog sljedeće, protiv rješenje kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud ne odluči drukčije, o toj žalbi odlučuje viši sud. Prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza podnesen protivno čl. 346.a ovog zakona vijeće će odbaciti. Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena.
Više ste puta u svom izlaganju ukazali na važnost ove izmjene, ali tu vidim jedan problem. citiranu odredbu ocjenjujem dobrodošlom u smislu ostvarenja njezine svrhe, a to je ubrzanje kaznenog postupka u stadiju optužnog vijeća, međutim držim da je ista podnormirana i da ostavlja znatno prostora za probleme u sudskoj praksi i različitost iste.
Naime, postavlja se pitanje pravomoćnosti rješenja u slučaju kad sud ne odluči drukčije, a tim je vezanost i raspravnog suda pravnim stavom izraženom u neželjenoj odluci o neizdvajanju ili izdvajanju dokaza, što primjerice u hipotetskoj, a zaista mogućoj situaciji, da optužno vijeće izdvoji dokaze kao nezakonite i na takvo rješenje ne da pravo žalbe, a potom zasebnim rješenjem obustavi kazneni postupak zbog nepostojanja osnovane sumnje koja nakon izdvajanja dokaza kao nezakonitih zaista i ne postoji jer de facto ne postoje nikakvi dokazi. Može li državni odvjetnik žalbom protiv rješenja o obustavi postupka osporavati pravilnost rješenja o izdvajanju protiv kojeg mu žalba nije dopuštena?
Svakako je za očekivati da bi svaki razuman sudac na takvo rješenje o izdvajanju dao pravo žalbe, međutim živimo u zemlji u kojoj se protiv pet sudaca i to ne općinskih sudova, neki su čak i uskočki, vode kazneni postupci za izrazito ozbiljna kaznena djela. Stoga smatram oportunim dodatno normirati pravni učinak ne ... rješenja o neizdvajanju odnosno izdvajanju dokaza kao nezakonitih u daljnjem tijeku postupka. Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam. Prelazimo na pojedinačne rasprave, prva je ona zastupnice Anite Curiš Kork, izvolite uvažena zastupnice.

Curiš Krok, Anita (SDP)
Hvala potpredsjednice. Evo poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre. Ja sam jutros postavila jedno pitanje kroz repliku, doduše ministar mi je odmah odgovorio da to nije tema da su to sljedeći zakoni, ali s obzirom da sam sudjelovala na dječjem forumu koji je bio ovdje sa zastupnicima u HS-u to mi je bila jedina prilika da postavim ovo kroz repliku, a onda su me čak i ova djeca na dječjem forumu dalje inspirirala da upravo tu temu provučem kroz ovu pojedinačnu raspravu, s obzirom da se radi i o kaznenom djelu, da se ovdje radi znači zakonima Kaznenom zakonu i kaznenom postupku.
Jutros sam postavila pitanje vezano za zastaru znači kad imate zastaru kaznenog progona pedofilije, ministar je odgovorio da mi to već imamo kroz Kazneni zakon i točno je odgovorio, mi to stvarno imamo kroz Kazneni zakon, međutim imamo prema Kaznenom zakonu ono da ne zastarijeva samo za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta to je čl. 166. st. 2. i st. 3..
Kad građani pitaju pa zašto je po jednoj strani se borimo da se ukine ta zastara, a s druge strane evo imamo i ministar nam je objasnio da to već imamo u zakonu, moramo upoznati i zastupnike i građane da se tu radi o četri kaznena djela, ali samo ukoliko je djetetu nanesena teška tjelesna ozljda ili je narušen njegov tjelesni i emocionalni razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je bilo više počinitelja ili je kazneno djelo počinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je počinjeno od bliske osobe ili na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način bez obzira na te okolnosti ako je i kaznenim djelom npr. prouzročena smrt djeteta, također za bludne radnje nad djetetom mlađim od 15 godina predviđena je zatvorska kazna od jedne do osam godina zatvora i u tom slučaju zastara kaznenog progona nastupa nakon 20 godina s tim da zastara za kazneni progon određenih kaznenih djela na štetu djeteta počinje teći od punoljetnosti žrtve, što znači da za sva ostala djela kaznena djela spolnog iskorištavanja djeteta zastara postoji. A onda kad nastupi zastara kazneni progon se prema Kaznenom zakonu ne može poduzimati čak i ako počinitelj prizna izvršenje kaznenog djela. To je ono na što stvarno bi trebali u nekakvim daljnjim izmjenama Kaznenog zakona obratiti pažnju.
A zašto sam danas spomenula dječji forum? Danas je dječji forum upravo u svojem izlaganju dječja vijeća upravo u svojem izlaganju rekao jednu rečenicu, država treba zaštiti djecu od spolnog zlostavljanja. Ja vas pitam da li mi štitimo kao država djecu tako što mnogi, mnoge žrtve nažalost ne mogu prijaviti počinitelja zato jer eto nastupila je zastara? Onda ljudi pitaju kak je nastupila zastara zašto to netko nije prijavio, pa nažalost evo i dalje je to kazneno djelo i uvijek će biti takvo da jednostavno mnoga djeca o tome ne govore kad su djeca, govore kad postanu odrasli ljudi zbog srama, zbog možda nedovoljne potpore, govore kad odrastu zbog nepovjerenja i žrtve su vrlo često uplašene govoriti o zlostavljanju i od straha da im se možda neće vjerovati, ponekad i zbog prijetnji samog počinitelja, ali nekad i zbog ucjena.
Mislim da je produživanje rokova za zastranjivanje slučajeve seksualnog nasilja nužno u zakonodavstvu RH, ne samo u ovom dijelu kaznenog djela kad je ono izrazito teško. I evo to je stvarno, stvarno u tom dijelu ujutro i ministar dobro odgovorio, ali ja pitam za kaznena djela seksualnog nasilja što je sa onima kad eto netko u odrasloj dobi skupi snage i hrabrosti i osjeti neku podršku da o tome napokon progovori. I ono što nažalost ta osoba tada dobiva u RH da taj koji im je možda nanio tj. ne možda nego im je nanio tešku tjelesnu i psihičku bol taj pedofil umjesto da bude sankcioniran zbog instituta zastare to nije moguće i pitam se dal stvarno treba nastupiti smrt djeteta da bi tu zastara bila otklonjena. Na to sam mislila kad sam rekla da je većina europskih zemlja odavna to regulirala i evo ovim putem i apeliram da malo ovoga posvetite pažnje tome i da za neku narednu izmjenu pripremimo ovo što će stvarno štititi, što će stvarno štititi žrtve.
Naravno da ono drugo na što sam se kratko još željela osvrnuti to je svakako nasilje među djecom i nasilje nad djecom. Svakako treba novi, novi moment nam je svakako došao ne samo u RH, mislim da i šire postoje nove tehnologije, postoje kako bi rekli neki novi klinci na neki način i mi moramo se jednostavno naučiti nositi s time i jednostavno vidjeti koje vrste, znači koje odgojne mjere, koje kaznene sankcije ćemo imati i spram naših maloljetnika ali i kako ćemo to jednostavno urediti. Moramo i sa širom stručnom zajednicom i sa akademskom zajednicom naravno i sa samom djecom raspraviti kako jednostavno stati na kraj ovome što nam se dešava svakodnevno u društvu a to je nasilje među djecom i mladima.
Naravno da tu odmah vladajući kažu evo imamo protokole za postupanje među zbog nasilja među djecom, imamo različite preventivne programe no pitam se da li su nam ti preventivni programi dovoljni ili su nam potrebne jasne mjere protiv na… protiv nasilja. Znači ovo je sad rečenica potrebne jasne mjere protiv nasilja nešto što su danas također djeca u sklopu dječjeg foruma izreknula i evo ja koristim ovu pojedinačnu raspravu da upravo to prenesem što je vezano za, za kazneni, za kaznena djela, za Kazneni zakon upravo to da država treba zaštititi djecu od spolnog zlostavljanja i potrebne su jasne mjere protiv nasilja nad djecom i mladima.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala.
Slijedeća pojedinačna rasprava ona je zastupnice Kristine Ikić Baniček, izvolite.

Ikić-Baniček, Kristina (SDP)
Zahvaljujem gospođo potpredsjednice.
Ja sam osobno sa velikim zanimanjem dočekala prijedlog izmjena Kaznenog zakona koji je danas pred nama vezano uz upotrebu tzv. umjetne inteligencije jer nisam sigurna da su zakonodavci niti diljem svijeta dosada pokazali da su u stanju pratiti eksplozivan tehnološki razvoj koji donosi upotreba umjetne inteligencije u svakodnevnom životu.
Nakon što smo dobili ovo rješenje kao podlogu za raspravu imam samo još više nedoumica. Pretpostavljam da je tekst koji nam je predložen prijevod nekog zakona koji je već izglasan u nekoj od članica EU kao što je uostalom slučaj sa većinom prijedloga zakona koji dolaze pred nas pogotovo u pravosuđu, no čini mi se da ovdje imamo prijedlog kojim predlagač misli zadovoljiti formu odnosno obavezu da to ugradimo u zakonodavstvo i istovremeno ne planira riješiti niti jednu nedoumicu koju umjetna inteligencija izaziva u svojoj primjeni.
Dozvolite da objasnim. Citirat ću ovdje prijedlog koji bi trebao dati konkretna rješenja u provedbi pa mi vi možda možete reći kako se to misli primjenjivati u praksi. Citat glasi, tko u razvoju testiranju, provjeri, nadzoru, upravljanju, uporabi sustava umjetne inteligencije ili na drugi način sustavom umjetne inteligencije izazove opasnost za život ili tijela ljudi ili za imovinu većeg opsega a time nije počinjeno teže kazneno djelo kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Uzmimo sada za primjer automobil s autonomnim sustavom upravljanja kojim upravlja umjetna inteligencija i taj automobil zbog kvara ili nekog drugo razloga, skliske ceste izazove prometnu nesreću sa ozlijeđenima i materijalnom štetom. Tko je u toj situaciji odgovoran i tko snosi posljedice prema ovoj predloženoj stavci Kaznenog zakona kako sam ja pročitala? Da li vlasnik tvrtke koja je proizvela i prodala taj automobil? Da li programer koji je izradio sustav umjetne inteligencije? Da li vlasnik servera na kojem se u oblaku održava taj sustav sa novim zakrpama i novim kodovima? Da li vlasnik vozila koji se pouzdao u proizvod koji je kupio ili možda putnik u vozilu koji je automobil možda dobio od vlasnika na određeno vrijeme? Kome će u tom slučaju policija pisati optužni prijedlog?
Ovo pitanje ima i svoju još goru varijantu. Naime, Tesla je isprogramirala svoja autonomna vozila na način da se sustav umjetne inteligencije samoisključuje nekoliko nanosekundi nakon što je izračunao da je sudar u koje ide vozilo neizbježan pa iako je ta, taj sustav upravljao vozilom sve do djelića sekunde prije samog sudara u trenutku udara taj sustav umjetne inteligencije je bio isključen, a vozač nije znao, niti stigao, niti mogao djelovati toliko brzo kako bi spriječio sudar. Kome u tom slučaju ide prijava? Kako predložena odredba Kaznenog zakona rješava ove situacije? Nikako. Odredba je u zakonu, a primjena je pomoz Bog i srećo junačka. Kao kirurg koji uspješno odradi operaciju za koju je zadužen a pacijent mu umre tako i predlagač ovdje pere ruke od odgovornosti za neprimjenjiv članak zakona ali si može staviti kvačicu na listu zadataka obavljeno.
Jednaku dilemu kod mene izaziva i članak zakona kojim se propisuje kaznena odgovornost članova parlamenata i predstavničkih tijela. Ni ovdje predlagač ne nudi odgovor na problem koji se već javno zapravo spomenuo kada je sporno tumačenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa izneseno na način gdje je zauzet stav da svaki član zakonodavnog ili predstavničkog tijela koji glasa sam za sebe prilikom imenovanja na novu dužnost krši zakon jer je u svojevrsnom sukobu interesa. U konkretno ovom prijedlogu dopuna Kaznenog zakona vidimo da će svaki član zakonodavnog ili predstavničkog tijela biti kazneno odgovoran i gonjen po službenoj dužnosti ako citiram, unutar ili izvan granica svojih ovlasti, kraj citata, glasa temeljem citiram, ponude ili obećanja za sebe ili drugoga, kraj citata.
Prema ovom stavku zakona svi članovi Kluba zastupnika HDZ-a i Domovinskog pokreta su počinili kazneno djelo jer su glasali jedni za druge da ih se imenuje na pozicije u izvršnoj vlasti na kojima uživaju financijske i druge povlastice nezamislive prosječnom građaninu naše zemlje. Pouzdano znam da je Andrej Plenković ponudio odnosno obećao Ivanu Penavi ministarske fotelje za njegove partnere u počinjenju kaznenog djela kako ga ovaj zakon definira, a zauzvrat je on izabran na najmoćniju političku dužnost u zemlji.
Da se razumijemo, nisu oni prvi koji su si međusobno obećavali i nudili nešto za dizanje odnosno ne dizanje ruke u saboru već je to politička praksa i nužna posljedica formiranja jedne koalicijske vlade. Neću ni spominjati slučajeve na nižim razinama vlasti gdje je proces obećanja projekata ponekad jedini način da se sačuva stabilnost vlasti.
Ovime sam željela samo istaknuti da je formulacija takva da je u potpunosti podložna različitom tumačenju različitih organa vlasti koji bi mogli imati i različite motive u njezinoj primjeni. Da ne spominjem da u našem konkretnom slučaju primjena ovisi o vašem dečku koji još u ormaru ima odijela koja je dobio kao poklon od dečki iz JANAFA koji je već 25 godina prijatelj najpoznatijeg bjegunca od hrvatske pravde koji se sklonio u svoju rezervnu domovinu mu Bosnu.
Ključni problem je naravno u definiranju pojma mito. Je li mito sve i svašta što Turudić kaže ili je mito konkretna financijski izražena osobna korist? Poznat je slučaj koji je USKOK vodio u Zagrebu koji je punio naslovnice režimskih novina u kojem je optužio poduzetnika za ostvarivanje nematerijalne koristi. Na kraju je sve spektakularno palo na sudu, no predstava s uhićenjima i nanošenje političke i ljudske štete je provedeno bez imalo oklijevanja.
Čini mi se da i u ovom slučaju imamo prijevod nekog drugog zakona koji ne odražava dobru europsku praksu no ministar može staviti kvačicu na obavljeno a kako će se primjenjivati u praksi o tom potom odnosno zavisno o tome tko je optužen i kome odgovara da taj netko bude optužen.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala lijepa.
Slijedeća rasprava zastupnika Marina Miletića, izvolite kolega.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam poštovana gospođo Glasovac potpredsjednice Hrvatskog sabora.
Poštovani suradniče ministra Habijana, poštovane kolegice i kolege vladajući i kolegice i kolege poštovane u oporbi, evo mi koji smo tu ostali od jutros se raspravlja o objedinjenim raspravama je li nekog kompleta zakona koji se naravno tiču pravosuđa našeg sudstva.
Ja bih ovdje možda samo malo još progovorio o izmjenama Zakona o kaznenom postupku dokumentu koji je procesne naravi ali ima izravan utjecaj na najsloženije kaznene predmete u državi i htio bi ovdje se sad u ovoj raspravi osvrnuti malo na zlouporabu opojnih droga. Jedan od ključnih sigurnosnih i socijalnih izazova koje mi imamo u RH. Kad bi se htio našaliti, a smatrajte ovo da se ne šalim je li nego ustvari iznosim naglas jedno razmišljanje bilo bi dobro da jednom godišnje nenajavljeno se testira sve nas zastupnike u Hrvatskom saboru na opojna sredstva točnije na droge. To bi baš bilo dobro iz razloga jer onda bi mi pokazali je li kako smo čisti, kako smo evo čestiti bar u toj dimenziji i kako, u dimenziji zdravlja je li i kako možemo svjesno i odgovorno zastupati ovdje u Hrvatskom saboru one ideje i vrijednosti u koje mi vjerujemo da su ispravne i za koje su nas naši birači poslali u Hrvatski sabor. Najbolje da se da vlas kose jer iz vlasi kose najduže ostaje dakle u tijelu, ne znam npr. ekipa koja šmrče kokain a s obzirom da je dubrovački gradonačelnik isto ovdje kolega iz sabora jasno rekao da se u Dubrovniku, malo ću ga parafrazirat, kamionima dovlači kokain i da se on šmrče. S obzirom da stalno je na ulici neka priča da u Zagrebu mnogi ljudi su navučeni na šmrkanje kokaina, pa kruže priče kako odvjetnici šmrču, liječnici šmrču, kruži priča kako bivši sportaši šmrču kako koriste kokain je li, a onda ova koja je sirotinja ona u pravilu koristi žuto, mi kažemo na ulici ili heroin zato jer onda njega mogu miješat, kupe gram pa od grama naprave tri sad da ne idem u detalje, koji smo malo prošli ulicu onda nažalost imamo i tog nekog iskustava s prijateljima, poznanicima, kolegama iz djetinjstva. Ta droga je jeftinija ali bilo bi dobro kažem da se napravi jedan test i da onda mi budemo ogledni primjer građanima Hrvatske evo kako smo mi tu posložena ekipa u Hrvatskom saboru.
Bi li se tada otkrilo da netko ipak nije čist? Ja mislim da bi. To je moja možda pretpostavka je li. Bi li se tada otkrilo da neto ipak evo povremeno voli nešto provući kroz svoje nosnice? Možda i ja stvarno, kolegama smiješno, ali vjerujte da bi naši birači to htjeli čuti. Naši birači stvarno bi to htjeli čut, vidjet i ja mislim jednom godišnje da ne bi bilo loše da napravimo jedan test, ali svi 151.
Kolegica Dalija gleda nasmiješena, ona je vjerojatno tu bez, bez problema i kolegica Anka i moj profesor Jurčević, možemo kad god hoćete ali bilo bi zanimljivo da se napravi evo jedan takav, jedan takav test.
U zakonu da se malo fokusiram na zakon, u Članku 10. prvi put se navodi izričito načelo sudske procjene razmjernosti. Kažu kao će sud sad morat vagat javni interes progona protiv težine povrede prava okrivljenika u predmetima s drogom to znači da policijski nalaz, telefonski nadzor, pretraga dok su provedeni izvan zakonskih okvira ne mogu biti temelj presude. Dakle, sud može procijeniti taj dokaz. Presuda se ne smije temeljiti isključivo na njemu.
Druga važna novost je strogi rokovi i formalnosti kod pretraga, tako da nalog se mora počet izvršavat u roku od 3 dana, zapisnik se mora dostaviti u roku od 24 sata, svaka neovjerena pretraga gubi dokaznu snagu. Tako da to je ustvari ja ću sad reći malo laički, neće se više tolerirati improvizirane akcije koje često kompromitiraju onda i neke ozbiljne postupke. Tako da to je dobro ili se nešto radi po proceduri ili bolje da ne radi, po meni je to dobro.
I ova izmjena dokaznih radnji Članak 335. donosi detaljnu kontrolu nad primjenom prisluškivanja, tajnih nadzora, prikrivenih istražitelja i tu država ima moćne alate u svojim rukama, ali isto su osjetljiva u pogledu ljudskih prava i zato je tu potreban taj balans i da se ne pređe ona granica koja se ne smije preći, a država nikad ne smije proizvodit ne znam, sad ću reći malo slikovito neki zločin pa onda da ga dokaže je li dakle, ali to, to ovaj cilj mi ne pripadamo makvijavelističkoj filozofiji djelovanja je li gdje onda cilj opravdava sredstvo nego mi pripadamo ipak nekim drugim političkim opcijama koje nikakvo zlo pa i najmanje ne smije se učiniti da bi se postiglo neko veće dobro jer čim se krene sa zlom u početku uvijek završi sa zlom na kraju koliko god između bilo nekog, nekog dobra.
Isto je nova priča audio-video snimanja ispitavi… ispitivanja okrivljenika, dakle nema više onih ručno pisanih iskaza, nema više dvojbi što je točno rekao okrivljenik nego idu kopija ako sam dobro shvatio okrivljeniku jedna kopija i DORH-u i sudu, jamči se veća transparentnost, štite se na jedan način i policija i optuženi je li da optuženi ne krivi policiju, policija optuženog pa da ne zna se tko tu pije tko plaća nego evo pravda, pravda sama kao takvo.
Dakle, ova reforma sigurno neće riješiti problem droge u društvu ali pomoći će da stvari ne padaju radi proceduralnih pogrešaka i da onda i policajac i sudac znaju točno što je zakonito, što nije dopušteno, što se može činiti, što se ne smije nikako činiti jer onda i zakon i država ima vjerodostojnost.
Ovim putem još ovaj na kraju još jednom, profesore podignite mi repliku jer ću sad uskoro završit razgovarat, hvala vam. Replika, ali replika ne povreda Poslovnika, replika, aha više ne smijete, dobro.
Onda ovaj ću s ovim stati, samo vas još jednom molim da evo i u ovoj dimenziji pravosuđa napravite sve ono što je u vašoj moći da dileri kad ih se ulovi i kada završe tamo gdje im je mjesto da ne izađu tako brzo tamo gdje su završili jer postoje ljudi i organizirane skupine u društvu koje rade veliko zlo našem društvu, a dileri su jedni od najvećih zala koje pogađaju hrvatsko društvo, dileri su talog hrvatskog društva, dileri su oni koji direktno ne uništavaju samo mladost nego uništavaju cijele obitelji i to je baš veliki društveni problem i zato još jednom pozivam naše pravosuđe, suce da budu hrabri, da budu neustrašivi i naravno kad se zadovolje svi proceduralni postupci, kad se dokaže nečija krivica da onda dilere stave tamo gdje neće dugo, dugo, dugo godina nikom više moći nauditi pa možda dožive prosvjetljenje u tih 10-ak godina robije i možda kada dođu ponovo na slobodu budu malo više cijenili svoj život i živote onih koji ih okružuju.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Imamo pojedinačnu raspravu zastupnika Josipa Jurčevića, izvolite.
Izvolite zastupniče.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo zahvaljujem poštovana predsjedavajuća, gospodinu iz ministarstva također i također kolega… kolegama i kolegicama.
Kad se radi o ova dva zakona oni zadiru dakle u sudove a isto tako i u DORH što znači dvije ključne pravosudne institucije i sve što smo danas rekli pojedinačno možemo reći da je određeni prinos, međutim moramo se suočiti sa dubinama i širinama uzroka i posljedica korupcije, a to znači da korupcija blokira naš sustav i sve što se donosi i što nije dostatno, a pogotovo u smislu u kojem je kolegica Orešković govorila o modelu kad se radi o zviždačima, a zviždači su možemo reći najveće žrtve korupcije ili najveće žrtve pokušaja da se zastupa opće dobro.
Kad se radi o korupciji možda je najbolje podsjetiti na onu izreku koja se u Hrvatskoj koristi od kad je uvedena sloboda govora, znači od '90.-ih godina da je svaka država ima svoju mafiju a jedino mafija ima jednu jedinu državu a to je RH. Koliko god to bilo simbolički možda čudno zvučalo ono je točno iako kažem korupcija i sve mafijaške devijacije ne potiču od '90. godine nego su naslijeđene i tu se vide ti duboki uzroci.
Naime, kad neko društvo ili zemlja poput hrvatskoga društva često doživljava geopolitičke i druge dubinske promjene a to smo nažalost jedini u zapadnome svijetu u 100 godina znači od 1918. do 2018. promijenili čak 6 državnopolitičkih okvira koji su bili nespojivi jedan s drugome odnosno svaki novi okvir je smatrao da je onaj bivši najgori na svijetu i bio mu je, bio mu je protivnik. To pogoduje korupciji u smislu stvaranja paralelnih veza koje se onda prenoše, prenose više generacijski i da ljudi onda odustaju od suprotstavljanja svim nepravilnostima koje se događaju gledajući spasiti egzistenciju sebe samoga i svojih najbližih. Tih 100 godina di se 6 puta, dakle sve iz temelja mijenja, možemo možda bolje prepoznati ako to usporedimo sa jednom osobom koja živi 100.g. da svakih 17.g. mora iz temelja mijenjati svoja stajališta, mjesto prebivanja, gledanje na svijet, svjetonazor i slično. To je razumljivo da su te poruke destimulativne, suprotstavlja se svim devijacijama koje se događaju, a korupcija zbog toga ima tu hrvatsku neprekidnu vertikalu i kad uđete istraživački u praćenje recimo pojedinih obitelji onda možemo vidjeti da nositelji institucijske moći na prostoru Hrvatske bez obzira što se mijenjaju dramatično sustavi vlasti zapravo ostaju na neki način gotovo isti, što znači da su to psihološki socijalni lomovi, navest ću samo jedan možda barem u hrvatskom društvu najpoznatiji primjer, a to je naravno vezan za II. Svjetski rat budući je NDH kao jedan novi geopolitički okvir, dakle kratko trajala, NDH je smatrala da je najgori sustav na svijetu prva Jugoslavija iz niza razloga, da ne spominjemo ubojstvo Radića koji je zapravo to ubojstvo i diktatura koja je uvedena '29. bila uzrok pojave ustaškog pokreta i svih ostalih žestokih oporbi. Ali kako shvatiti da je u NDH došlo 300-tinjak ustaša jel i preuzeli su vlast, a u Oružane snage NDH uključujući i ustašku …/Govornik se ne razumije./… uključeno je oko 3 i po tisuće starojugoslavenskih oficira. Cjelokupni sustav zdravstva, školstva i slično i svi oni koji su silom prilika iz uvjerenja do '41. morali prisezati ovaj kralju i otadžbini najedanput su to morali iz temelja mijenjati. Isto tako kad se pojavila '45.g. jel, nešto najgore na svijetu za komunističku Jugoslaviju bila je NDH, ali smo svjedoci da je cijeli niz osoba koje su obavljale određene državne dužnosti i u prvoj Jugoslaviji, a i u NDH, a obje su bile proglašene krajnje neprijateljskima i socijalno drugačije, da su one nastavile raditi svoj, svoj posao. Sjetimo se da je čak i jedna ministrica, na neki način joj je završila karijera vjerojatno iz njezinoga kruga lijevoga, a to je Vesna Pusić kada se pojavio dokument, a bila je tada ministrica vanjskih poslova, iznimno moćna i dio nekakve jugokomunističke strukture kao i njen brat Zoran Pusić koji je posebna radikalna priča, međutim kad se pojavilo dokument iz NDH da je njezin otac, inače jedna od ikona pravne znanosti upravnoga prava s pravom vrhunski znanstvenik bio zapravo jedno vrijeme ustaški prijeki sudac jel. Tada je počela završavat njezina karijera, al kad uđete dakle u te naše male obiteljske ili socijalne regionalne zavičajne povijesti onda vidimo zapravo da u Hrvatskoj u ovih 100-tinjak godina, da ne idem dalje, a ni prije nije bilo puno lakše, da se nekako udomaćile su se te paralelne veze i paralelni odnosi. Kako se život ugrožava svakih 17.g. statistički prosječno, razumljivo je da su se ljudi po raznim osnovama obiteljskim, zavičajnim, nekim profesionalnim, uvezivali u tzv. paralelne socijalne veze koje su bile ono socijalni ambijent zapravo za pojavljivanje korupcije i nepoštivanje svega što se događa u nekoj državi. Tu možemo isto tako promatrati i RH, a najveći lom koji se dogodio vezano za sve ovo što se događa sada u Hrvatskoj jest to dramatično socijalno raslojavanje koje se događa u Hrvatskoj od '90.-te godine do danas. To pravnici definiraju zapravo promjena vlasničkih odnosa. U kapitalističkim građanskim uvjetima privatno vlasništvo je određena svetinja, ako tako možemo reći je li, ključni pokazatelj, a zapravo i čimbenik nečije društvene, društvene moći.
1945.g. praktično sve što je bilo privatno proglašeno je društvenim i to je bila svetinja, dakle u komunističkome svijetu društveno vlasništvo odnosno ili državno vlasništvo, a privatno vlasništvo bilo je najžešći neprijatelj od marksističke teorije, pa nadalje. U tome smislu možemo gledati taj nesretni proces '90.-te godine kad smo ušli ponovno u građanske odnose da je postala zapravo nastupila grabež jel, potpuna grabež koja se zvala službeno tzv. proces privatizacije. To je bio tipični pljačkaški proces na pozicijama bivše moći, da ne bih duljio dovoljno je samo naglasiti da je posljednji zakon koji je sabor SR Hrvatske prije izbora donio jest bio ukidanje onoga Zakona o porijeklu imovine jer su se naravno drugovi i drugarice crveni fašisti na vrijeme, nositelji moći od '45. do '90.-te dogovorili jel da je ključno biti vlasnik, kako imovine jel tako određenih prava, pa bismo mogli govoriti o određenim glazbenim pravima, recimo g. Josipovića itd., do drugih sofisticiranih stvari, dakle bitno je bilo prenijeti moć u nove građanske potpuno suprotne, suprotne okolnosti. Sve su to stvari koje bi trebalo na ovoj razini sabora i izvršne vlasti, a pogotovo pravne struke dakle razumijevati, pogotovo na pozicijama, evo ministarstva i mislim da g. ministar kao odvjetnik jel i sada kao ministar jako dobro razumije kolko su ti vlasnički odnosi i te dramatične promjene bili ključni čimbenik svega što se događa u Hrvatskoj i kad uđemo recimo isto tako u pismohranu Službe državne sigurnosti, a koju sam temeljito istraživao, može se vidjeti jel da je zapravo sve što se događa u smislu socijalnoga i drugačijeg raslojavanja bilo dogovoreno, dakle štogod se dogodilo na prostoru bivše Jugoslavije, ostao komunizam ili neki polukomunizam, građansko društvo, ostala čitava Jugoslavija kao zemlja, država, zajednica ili se podijelila na 5, 7, 10 država, bitno je bilo u novim okolnostima sačuvati pozicije institucijske moći i to se može očitovati u ovoj našoj glavnoj činjenici da se Savez komunista Hrvatske kao jedini jel zakonski nositelj moći da se je podijelio i da je 100-tinjak tisuća dakle članova, a sjećamo se i mi stariji jel, sjećamo se gužve preko puta Studentskog centra u onoj baraci između dva izborna kruga kad su kolone jel ljudi birokrata koji su bili članovi partije prekrcavali se u HDZ znajući da će HDZ pobijediti. 50 tisuća ostalo je članova partije, rekli bi onih najvjernijih, a ostalih 100-tinjak tisuća SKH se raspršilo il se pasiviziralo. To sve treba uvažavati i promatrajući ovo što nam se događa pogotovo kad se radi o zviždačima jel i sve poruke evo npr. opet naglašavam Vesne Balenović pokazuju pukovnika Kakarića i sve drugo što smo čuli itd. pokazuju i šalju poruku da se ne isplati suprotstavljati korupciji, dakle a ona je smrtonosna dakle to je sociološki i filozofski ili politološki fenomen. Dakle, korupcija je smrtonosni dakle zagrljaj te hobotnice za bilo kakvu zajednicu, bilo kakvu solidarnost i ne pridonosi prosperitetu te zajednice.
U tome smislu evo molim i ministra koji je dovoljno iskusan i obrazovan da i te elemente uviđa na temelju evo i onoga što sam ranije govorio o dva slučaja, kapitalna slučaja Lora i slučaj Agrokor …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… gdje možete imenima, prezimenima imati tu ključnu razdjelnicu tko postupa sukladno zakonima …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala vam./…
… a tko postupa suprotno.

Glasovac, Sabina (SDP)
Vi ste se tek zalaufali, ali vrijeme je prošlo. Imate još priliku odgovoriti na repliku koju na vaše izlaganje ima zastupnik Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovani profesoru Jurčeviću prema podacima koje ja posjedujem 80% imovine židovske u Zagrebu nije vraćeno, nije vraćeno, oteto je. Tko je to oteo, tko je to oteo, tko je nastavio otimanje i zašto se to nije vratilo nešto što je oteto jer ako je nešto oteto onda je to prokleto i ako je nešto oteto onda, kako bi rekao, onda to treba vratiti, pa što se tu događa?
Evo, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Prije nego što odgovorite na repliku imamo povredu Poslovnika, zastupnik Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)
Članak 238., znači ne da se ne držite teme kakve to veze ima s Kaznenim zakonom koji, o kojemu raspravljamo ovdje u ovom saboru? Pa mislim sami sebi, igrate se tu, držite nas kao taoce i govorite o stvarima koje nemaju veze s ovom temom, pa dajte se vratite na temu i ajmo argumentirano raspravljati o nečemu.

Glasovac, Sabina (SDP)
Temeljem Članka 240. stavka 1. moram vam izreći opomenu.
Idemo dalje, zato što je ovo bila svojevrsna replika, a možda vam ne bi izrekla opomenu da ste mene ovaj upozorili da, a ne kolegu da nisam zaustavila zastupnika koji ne govori o temi iako mi ovdje vrlo ekstenzivno ovaj definiramo temu.
Zastupnik Miletić povreda Poslovnika, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Članak 238., iako su nekima možda prihvatljivija ona vremena komunističke diktature kad baš nije bila sloboda govora mi ipak živimo u demokraciji i onda od predsjedavajuće je posao da nas upozori ako se gubimo a ne od kolega koji pripadaju drugim partija… oprostite drugim strankama pa da onda meni oduzimaju pravo govora i pravo dakle slo… slobodnog izražavanja, a predsjedavajuća naravno prema pravilnicima i svemu onome ovdje u Hrvatskom saboru će nas upozoriti ako ne radimo svoj posao onako kako treba.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Al vama isto izričem opomenu temeljem Članka 240. stavka 1. jer ste vi ušli u raspravu odnosno replicirali ste zastupniku Markoviću. Ovo nije bila povreda Poslovnika.
Izvolite odgovor na repliku zastupniče Jurčević.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani kolega Miletić ja vam zahvaljujem jer ste postavili jedno od ključnih rekao bih pitanja glede vlasničkih a onda i drugih odnosa u Hrvatskoj, a to je jedna od najprešućenijih tema u javnom životu u Hrvatskoj a to je produženi holokaust kako ja to zovem u svojim tekstovima budući od '41. do '45. židovska imovina većinom zbog, dakle kratkoće vremena nije mogla biti opljačkana. Ona je sustavno provođena i opljačkana od strane komunističke Jugoslavije što je bilo vezano i sa ideologijom komunizma, dakle glede privatnoga vlasništva ali isto tako se odrazilo i na državu Izrael gdje je čak '67. Jugoslavija prekinula odnose sa Izraelom, Golda Meir jel ugledna, slavna povjesničarka bila je nešto najgore u Titovome, Titovome režimu.
Dakle, Hrvatska će se sigurno suočiti sa restitucijom židovske imovine obzirom da su Židovi samosvjestan, marljiv, odlučan, uporan narod i postoje, recimo prije 3 godine je knjiga doktorice Brandl o na …/Govornik se ne razumije./… Zagreb, dakle pljačka imovine židovske …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… u vrijeme komunizma je dobila državnu nagradu za znanost …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala vam./…
… što je potpuno prešućeno.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala zastupniče Jurčević.
Prelazimo na slijedeću pojedinačnu raspravu zastupnika Račana, njega koliko vidim nema stoga gubi pravo na raspravu.
I prelazimo na završne rasprave u ime klubova, prvi na redu je Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a, u ime toga kluba riječ će uzeti zastupnica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)
Sama činjenica da smo imali objedinjenu raspravu koja uključuje i Kazneni zakon ali i Zakon o zviždačima koji se po materiji i sadržaju ne dotiču pokazuje da se tema zaštite zviždača na neki način želi gurnuti pod tepih. Zaštite zviždača nema. Neki klubovi su istaknuli i neke male pomake u ovom zakonu za koje se može reći da simbolično predstavljaju pomak na bolje, ali ta mala simbolika je nedovoljna i nedostatna da se ovom zakonu da zeleno svjetlo.
I smatram da je itekako važna i bitna politička poruka oporbe da ne glasanjem za, konkretno za Zakon o zaštiti zviždača da ne pridonese tome da HDZ pred OECD-om i drugim institucijama da se ne prikaže u boljem svjetlu nego što je stvarno realno stanje. Dakle, mi u oporbi ne trebamo HDZ-u pomagati u tome.
Da, Hrvatskoj bi bilo u interesu da bude članica OECD-a, svi to želimo, svi tome trebamo doprinijeti na koji god način možemo ali ne pod svaku cijenu. Ne pod cijenu da se prikazivanjem ovog zakonodavnog paketa Hrvatska prikaže kao jedna pristojna, uljuđena zemlja a suština je daleko od toga.
Mi danas vidimo raspad sustava na svim razinama, vidimo sve veći bijeg u neka povijesna pitanja baš zato da takva uzurpacija pa između ostalog i saborskih rasprava što smo danas imali prilike slušati, dobro je kolega rekao mi smo taoci zapravo besmislenih besjeda, onemogućava da se bavimo s onim što je aktualno, s onim što HDZ trenutno provodi, a to što provodi to je loše.
Zaštita zviždača ne postoji, kompletan zakon i ideja kako je zakon koncipiran je u slijepoj ulici i bitno je reći da sve dok HDZ ignorira udruge zviždača koje podnose prijedloge i traže konkretnu zaštitu konkretno u sekundarnoj pravnoj pomoći, a HDZ to ignorira i na to se oglušuje, ovaj zakon zviždače ne štiti. Pa ako ih ne štiti, na nama je odgovornost da ne toleriramo te kozmetičke izmjenice jer time zapravo šaljemo poruku i građanima, ali i zviždačima da ni mi nismo na njihovoj strani, dakle glasati protiv ili makar suzdržano, ali u svakom slučaju ne dati podršku ovom zakonu je politička poruka kojom oporba šalje signal da s ovom državom, sa ovim modelom, s ovim što HDZ provodi nešto ozbiljno nije u redu, hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama zastupnice.
U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića sada će riječ uzeti zastupnik Marin Miletić završno, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Poštovana gđo. Glasovac, potpredsjednice HS, poštovani g. ministre sa svojim suradnicima, poštovane kolege i kolegice vladajući i poštovane kolegice i kolege iz oporbe.
Ono što stvarno mislim da je važno ovdje s ove govornice izreći, pitaju me često ljudi u komentarima i na ulici kao pa kome govorite, mislite li da će se išta promijeniti. Pa ja govorim narodu, ja uvijek govorim ljudima, ovo za promjenu srca nas, mog srca, vašeg srca, tu je ipak potrebna intervencija odozgor, nemam ni nikakve takve moći, ne dao Bog, uzoholio bi se previše, dakle to je intervencija odozgor jer vuk dlaku mijenja, ali ćud mijenja pod intervencijom Isusa, ja u to vjerujem.
Ono što je ovdje simptomatično, kad slušate neke kolege, uopće neću ić ad hominem, stvarno ću se trudit izbjegavat toga, oduvijek ide drvlje i kamenje na jedne i to nije dobro jer kad pričamo o zviždačima, ja sam ovdje govorio cijelo vrijeme o Vesni Balenović koja se drznula uzdignuti svoj glas protiv SDP-a, točnije Slavka Linića koji je sve držao tada u INA-i, potpredsjednik Vlade Račanove sve i Vesna Balenović je žena koja je uputila teške optužbe prema tom čovjeku, teške, kriminal, prikrivanje kriminala, dakle eko, ekocid, svašta i šta je dobila, otkaz i šta je dobila, 25.g. po sudovima, svu imovinu rasprodala, bez svega ostala i onda su je političari, opet neću nikog spominjat, koristili u PR propagandi, pa ono znaš košto ovi vode hibridni rat je li odozdola iz, ovi teroristi islamistički, slično samo na drugi način jer mi smo ipak zapadna demokracija i onda koriste dakle prema potrebi i kad se ženu prožvakalo dobro onda ju se ispljunulo iz usta, to se napravilo s Vesnom Balenović. Niko danas ne pita ovdje šta ta zviždačica, kako živi, šta ta zviždačica ima za jest, kako ona svoju svakodnevnicu proživljava, to ne zanima oporbu. Ja to nisam čuo, ali čuo sam rušimo zakon, Habijan ovo, Habijan, Most neće, da, da me vi krivo ne shvatite, ja sigurno neću bit taj, ja sam oporba i bit ću oporba jer je to tako, ali imam dovoljno razboritosti i srca da kritiziram sve, moje Mostovce uvijek, pa vi to znate ovdje, pa ja sam rekao odrekao bi se prvi svog ćaće da je lopov javno, javno, mog oca, mog oca, mog biskupa, o tome sam ja javno govorio, korupcija ovo, pa ja se, ja se mičem od tebe čovječe, popalindžo pare, okrenuo milijune, kupio neke vile, ne znam šta, aute, ma bježi od mene čovječe, makni se što dalje od mene. Tako i prema mojim kolegama u stranci, zato imam sreće stvarno da sam evo u Mostu i s Petrovom i Nikolom, Troskotom i ekipom, Kujundžićem, prof. Jurčevićem, za koje sve ove godine udaramo po svima, al već da je šta već bi isplivalo kod bilo kog i ono što mene boli da kad neki kolege govore, e onda uvijek pojavu osudi, druga spasi, samo ovdje vidimo da se ni pojavu ne osuđuje, znači ovdje nema, ima spašavanje druga, a pojavu se ne osuđuje nego udaramo svi, pa ja ću koristit drugačiji narativ.
Ministre, ja vama želim svu sreću u životu, dakle svu i u poslu koji radite jer vi radite vrlo ozbiljan i odgovoran posao. Ja sam isto to rekao na drugi način i ministru Primorcu i to, dakle ja samo slutim u kakvoj, oprostite mi na ovome, bari vi plivate, ja samo to slutim i koje su tu sve sile i koje su tu sve priče i koji su tu sve i sad ti dođeš i trebaš uredit jedan sustav il ga podignut, unaprijedit kako god je li ne, puno je tu interesa sa svih strana da nešto možda bude drugačije, da ne bude baš tako itd.. Pa ja vam onda govorim kao sportaš sportašu, dajte sve od sebe, budite hrabri, uredite pravosuđe u ovom mandatu što god više možete, ne radi vas kao vas, nego radi ljudi, radi naše Hrvatske, radi naroda, radi građana jer ovaj narod stvarno je to zavrijedio da ima kvalitetno pravosuđe, da ne traju ti postupci po 20-30.g., po 10.g., da dobiješ naknadu ako te neko krivo nagazio i da živimo u jednoj pravednijoj i poštenijoj Hrvatskoj, pa tako neka bude.

Glasovac, Sabina (SDP)
I bi svjetlo.
Okej, idemo još na završni i, završnu riječ posljednjeg kluba koji se prijavio, to je Klub zastupnika HDZ-a, u ime tog kluba govorit će zastupnica Danijela Blažanović, izvolite.

Blažanović, Danijela (HDZ)
Zahvaljujem potpredsjednice HS.
Poštovani ministre, kolegice i kolege.
Danas smo raspravljali o paketu zakonskih prijedloga koji čine važan korak prema modernizaciji i usklađivanju našeg kaznenopravnog sustava sa izazovima današnjeg vremena, Kaznenom zakonu Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. To nisu samo tehničke izmjene ovo su promjene koje diraju samu srž odnosa države prema pravu, pravednosti i zaštiti građana i zato ih moramo promatrati s ozbiljnošću i odgovornošću.
Pred nama su bile izmjene Kaznenog zakona koje prvi put prepoznaju sustave umjetne inteligencije kao potencijalni izvor rizika po život, tijelo i imovinu građana. Uvođenjem ovog novog kaznenog djela dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije Hrvatska jasno poručuje da tehnološki napredak ne smije biti izgovor za izostanak odgovornosti. Ovo je važan iskorak koji nas svrstava uz bok državama koje se već bave etikom i kaznenopravnim aspektima umjetne inteligencije.
Također, izmjenama se pooštrava kaznena politika kod teških kaznenih djela od trgovanja ljudima do neovlaštene proizvodnje i prometa droga. Minimalne kazne rastu, a definicije se preciziraju kako bi se lakše dokazala odgovornost.
Posebno pozdravljam proširenje kaznenog djela podmićivanja zastupnika. Više nije riječ samo o glasanju nego o svim radnjama koje prethode ili prate odlučivanje. Time se zatvara prostor za manipulacije, jasno se šalje poruka da je politička korupcija neprihvatljiva ne samo u trenutku glasanja nego u svakom koraku koji mu prethodi.
Ove izmjene nisu represivne one su nužne da se kazni za… Kazneni zakon prilagodi suvremenim oblicima kriminaliteta i međunarodnim obvezama koje smo preuzeli kroz OECD i EU.
Izmjene Zakona o kaznenom postupku donose novi pristup učinkovitosti sustava te se sustav rasterećuje nepotrebnih postupovnih radnji, a optužno vijeće dobiva jasnije ovlasti. Ispitivanje optužnice ubuduće će se u pravilu provoditi bez prisutnosti stranaka osim u slučajevima kada se odlučuje o zakonitosti dokaza ili kad postoji sporazum stranaka o priznanju krivnje. To znači manje formalnosti, a više učinkovitosti. Pozitivno je i to što se pojačava nadzor nad nezakonitim dokazima, ako presuda počiva na nezakonitom dokazu to postaje izričita žalbena osnova. Tako štitimo pravo građana i osiguravamo da kazneni postupak ne bude sredstvo za zloupotrebu nego jamstvo pravičnosti.
Naravno, moramo biti svjesni i izazova. Ubrzanje postupka ne smije ići na uštrb temeljnih prava obrane i transparentnosti suđenja. Zato će provedba ovih izmjena zahtijevati dodatnu edukaciju sudaca i tužitelja kao i tehničku potporu sustavu.
Treći zakon u ovom paketu bavi se ljudi koji imaju hrabrosti reći istinu. Prijavitelji nepravilnosti temelj su svakog pravednog društva. Predloženim izmjenama konačno se izjednačava zaštita osoba koja nepravilnost prijave izravno policiji ili državnom odvjetništvu s onima koji koriste interne kanale. To je važna promjena jer praksa pokazuje da su prijavitelji često upravo oni koji se na kraju nađu nezaštićeni i šikanirani i bez podrške.
Osim toga novim se izmjenama znatno povećavaju i novčane kazne za svaku odmazdu, ignoriranje ili diskriminaciju prijavitelja. Time šaljemo jasnu poruku odmazda nad prijaviteljem je kazneno i moralno neprihvatljiva.
I za kraj, ovaj paket zakona ima za cilj ojačati povjerenje građana u pravosuđe, zaštititi žrtve i zviždače i pokazati da RH ide u korak s tehnološkim i društvenim promjenama. No, zakoni sami po sebi neće promijeniti sustav. Promijenit će ga samo naša odgovornost u njihovoj provedbi.
U Hrvatskoj povjerenje u zakon se gradi dosljednošću, jednakošću pred zakonom i jasnom porukom da pravo vrijedi za sve bez iznimke. Klub HDZ-a podržat će sva tri zakona.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala zastupnice.
I sad imamo završnu riječ ministra Damira Habijana u ime predlagatelja predviđenih 30 minuta, može i manje, više ne može.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem poštovana potpredsjednice.
Uvažene zastupnice i zastupnici bez brige neće biti ovoga sigurno 30 minuta. Samo kratko bi na početku zahvalio svim saborskim zastupnicama i zastupnicima što su sudjelovali u raspravi pogotovo oni koji su i dali svoje viđenje ovoga i ovih 5, mogu govoriti skupno 5 zakonskih odnosno konačnih zakona i na konstruktivnoj, većim dijelom konstruktivnoj raspravi.
Ponovit ću samo zaključno ono što sam rekao i danas uvodno kada sam predstavljamo ona prva dva prijedloga zakona vezano za Zakon o sudovima i Zakon o USKOK-u a može se nadovezati i na Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Kazneni zakon i one zakone koji ako gledamo plan zakonodavnih aktivnosti slijede u narednom razdoblju, da li će to i samo te izmjene i dopune uspjeti promijeniti i popraviti sliku o pravosuđu, percepciju o pravosuđu, neće i bilo bi iluzorno to očekivati i toga smo svjesni i u ministarstvu, isto tako i u Vladi. I zato sam i uvodno rekao i nije zgorega ponoviti još jednom i stalno ću to spominjati. Uz to i uz infrastrukturu, uz materijalna prava uz kadrove na kojima isto tako radimo bitno je i ono što komuniciramo, bitno je kako se mi sami koji jesmo vidljivi, koji jesmo u medijima na koji način se odnosimo prema ovoj temi, prema pravosuđu što ne znači da netko krivo ne shvati da nemamo pravo propitkivati i određene odluke i biti kritični prema određenim pojavnostima kada govorimo o pravosuđu, ali mislim da moramo biti prije svega isto tako i odgovorni prema pravosuđu.
Od 1.650 sutkinja i sudaca koji jesu u sustavu što može zvučati kao veliki broj, ponovit ću još jednom brojku na godišnjoj razini mi imamo 1 milion i 300 tisuća novih predmeta. To je ogroman broj novih predmeta, ogroman priljev predmeta svake godine i zato sam i rekao da razmišljamo u smjeru jačanja medijacije. Uskoro će u Hrvatskom saboru biti predstavljen Zakon o medijaciji. Razmišljamo o jačanju arbitraže i arbitražnih postupaka o načinu da zapravo one sporove koji postoje između državnih tijela rješavamo na taj način, ali isto tako u razgovoru sa MUP-om da vidimo kako možemo određene postupke koji se prije svega tiču prekršaja pa čak i oni koji se tiču naplate komunalnih računa na neki način pod navodnicima maknemo sa sudova. Znate da smo određene ovlasti prenijeli i na javne bilježnike to se tiče nespornih stvari. Treba vidjeti dal postoji u tom području još nekih nespornih stvari koje mogu doći u nadležnost javnih bilježnika odnosno ostaviti sutkinjama i sucima da se doista u svom poslu, a ogromna većina njih radi svoj posao savjesno i stručno, imaju vremena baviti onim stvarima koje zaslužuju ako mogu tako reći da budu predmet rasprava pred pravosudnim tijelima.
Stoga još jednom ću zapravo reći i apelirati da kada govorimo o pravosuđu doista ne dijelimo i ne gledamo se kroz stranačke naočale ili naočale stranačke pripadnosti već doista ako imamo istinsku volju i želju da napravimo iskorake i da napravimo i odgovorimo na izazove koji su brojni u pravosuđu to možemo samo svi zajedno ako postoji kažem istinska volja. Mi u ministarstvu smo na to spremni i nikad nećemo koristiti riječ i ja osobno neću koristi riječ reforma jer to je pretenciozno, ali mislim da malim koracima, malim promjenama na svim poljima, dakle i zakonodavnim, infrastrukturnim i kadrovskim i materijalnim ali i komunikacijskim možemo napraviti bal, bar mali koraka u ovih 3 godine mandata koliko je, koliko je preostalo.
Još jednom zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi i ja sam siguran da se vidimo uskoro u nekom novom zakonskom prijedlogu.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vama, imate dvije replike, pričekat ćemo da se vratite na mjesto kako biste ih mogli neometano odgovoriti na njih.
Zastupniče Jurčević izvolite, vaša replika je prva.

Jurčević, Josip (Nezavisni)
Evo poštovani ministre cijeli dan smo ovdje kao što je bilo u ranijim primjerima, međutim držim da u svim našim pravosudnim problemima, dakle korupcija opet se vraćamo na nju da je kapitalne, od kapitalne važnosti ovaj Zakon o zaštiti zviždača i mislim da ste ono obrazovani rekao bih i previše za ministra i da ste veoma dobro razumjeli ono što je modelski prigovorila gospođa Orešković. Dakle, tri načina da se institucionalizira zaštita zviždača je ključna za hrvatsku budućnost i ako bi to mogli u narednom vašem mandatu ostvariti to bi bilo vrhunski i kapitalno jer dakle ti zviždači koji se nama svakodnevno obraćaju u strahu se ne usude prijavljivati jer znaju što ih čeka na temelju iskustava od Vesne Balenović, pukovnika Kakarića da vam ne nabrajam sad cijeli niz ostalih. Dakle, trebalo bi ih ohrabriti da ih se zaista stvarno zaštiti, evo tri osnovne stvari koje je pravno elaborirala …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… kolegica Orešković, a zanemarite …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala lijepa./…
… sve ono što ona to usmjerava na stranku jednu isključivo.

Glasovac, Sabina (SDP)
Shvatio je ministar.
Izvolite odgovor ministre.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem uvaženi zastupniče.
Naravno da sam zanemario, ja sam to i kolegici Orešković rekao, ja nju ne gledam tako i ja sam siguran da u njoj postoji ovoga doista stvarna želja da nešto promjeni bez obzira što to gleda izričito kroz sun… kroz naočale stranačke, što nije dobro ali eto tako je.
Što se tiče zviždača ja se slažem s vama. Mislim da je i ovaj prijedlog zakona dokaz svakako tome. Imat ćemo u vidu i pratit ćemo i analizirat ćemo i rekao sam da u komunikaciji s pučkom pravobraniteljicom koja je izuzetno dobra i koja je u konačnici jučer na Odboru za pravosuđe pohvalila ovaj prijedlog zakona naravno uz dvije sugestije koje je dala. Jedna od njih je usvojena i dvije sugestije koje će ostati za naredni period da ih razmotrimo. I ja sam siguran da od razdoblja, spomenuli ste kolegicu Balenović i na prvom čitanju, spomenuli ste i danas, razgovarao sam i ja u nekoliko navrata sa njom. Mislim da smo ipak evaluirali od tog perioda vremenskog pa do danas, ali neka ona bude podsjetnik i ono sve što je prošla da doista ljude koji se izlažu zaštitimo …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… u što je moguće najvećoj mogućoj mjeri.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
I još jedna replika zastupnika Miletića, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)
Hvala vam predsjedavajuća.
Poštovani gospodine ministre što sa onim situacijama sa sudskim postupcima koji traju jako, jako dugo godina? Postoji li mogućnost da nakon što pređe neki rok da se radi digitalizacije stavi fokus baš na te postupke i da onda se oni ubrzaju ili riješe kroz neki kraći postupak? Ne znam jel to već postoji ili ne? Evo molim vas odgovor na to pitanje.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)
Zahvaljujem.
Uvaženi zastupniče vi ste to u svojoj ili replici ili u svojoj raspravi tijekom prve točke spomenuli i ja dok sam došao odgovoriti taman ste izašli van pa ću sada ponoviti. Dakle, što se tiče vašeg prijedloga već sada postoji putem sustava e-spis ta mogućnost. Dakle, predsjednik suda, sudska uprava jasno vidi upravo takve situacije i onda po potrebi reagira. Ono što mislim da je ključno ako gledamo komunikaciju sa predsjednicima sudova nju smo ja mogu reći intenzivirali. Svaki kvartal imamo sastanke s njima gdje pratimo zapravo i trajanje postupka i broj neriješenih predmeta kako bi ih na neki način motivirali da se prati ta statistika. Pratimo predmete starijih od 3 godine, od 7 godina i mogu reći da po tom pitanju ostvarujemo dobre rezultate. Bitna je komunikacija i sa sudskom upravom koja je možda dosad bila malo zapostavljena.
Uglavnom smatram da je ključ svemu zapravo upravo u toj komunikaciji koja mora biti apsolutno dvosmjerna. Događat će se ove situacije koje sam spominjao i prije o dugotrajnosti postupka, ali one su doista iznimka …
…/Upadica Sabina Glasovac: Hvala./…
… i nisu pravilo.
Hvala.

Glasovac, Sabina (SDP)
Hvala vam.
Ovime zaključujem raspravu i o ovoj točki dnevnog reda ćemo glasovati kad se steknu uvjeti.
Predstavnicima Ministarstva pravosuđa želim doviđenja

57

  • Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 187
24.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)
Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. broj 187.
Predlagatelj Vlada, rasprava zaključena.
Dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
121 glas za, 70, 121 glas, 75 za, 3 suzdržana, 43 protiv što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
PDF