e-doc

Saziv: XI, sjednica: 7

54; 55

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 185
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, drugo čitanje, P.Z. br. 188

23.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Onda sada prelazimo na raspravu o 1. i 2. točki, koje ćemo objediniti, kao što sam rekao:

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 185

i

- Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, drugo čitanje, P.Z. br. 188

Predlagatelj je Vlada na temelju članka 85. Ustava i čl. 172. i 190. Poslovnika HS-a. Prigodom rasprave o točkama dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na drugo čitanje zakona. Amandmani se mogu podnositi do kraja rasprave.
Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe.
Prije nego što dam riječ poštovanom ministru pravosuđa uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, imamo zahtjev za stankom, poštovana kolegice Novak, izvolite.

Novak, Dubravka (Možemo!)

Zahvaljujem.
Poštovani predsjedniče HS-a, budući da su ovako važne teme danas na dnevnom redu i da smo ih objedinili, nitko nema ništa protiv oko toga, zapravo vas molim i predlažem da samo klupske rasprave traju do 20 minuta ako je moguće.
To je sve. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Je l' baš mora biti tako? Ali mislim da nema potrebe.
Imate stvarno 15 minuta, ovaj pod, dva puta po 15 minuta jer nismo objedinili svih pet, nego smo dva puta objedinjavali, znači imate pola sata za iznošenje stajališta plus klubovi plus pojedinačne rasprave, završna stajališta, tako da vas molim da da ne moramo širiti. Mislim u planu je po novom Poslovniku da skraćujemo rasprave s 15 na 10 u ime klubova, a sad još širimo. Ja mislim da nema potrebe. Al' nemojte se ljutiti, al' ovoga puta mislim stvarno da da nije nužno.
Kolega Kujundžić, izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući.
Ja tražim stanku u ime kluba Mosta, ne da bismo izgubili vrijeme, nego da bismo pokušali vratiti vrijeme jer vrijeme u kojem mi živimo već dugo ne pripada onome čemu bi trebalo pripadati, a to je pravda, ni pravednosti, niti na kraju dana samim građanima.
Jer mi 15. slušamo više-manje istu priču, istu mantru, a to je nekakva uvijek famozna reforma sudstva, nekakvi novi zakoni, nekakva usklađivanja sa Europom i 15 godina gledamo istu stvar, sudove koji ne sude na vrijeme, postupke koji traju cijelu vječnost i u tom smislu njihovu dvostrukost, gdje nam postoje oni orvelovski koji su jednakiji, koji znaju i imaju koga nazvati i s druge strane građani. Sudovi koji ne sude na vrijeme, presude koje dolaze prekasno da bi imali smisla i predmeti koji se gase u zastari kao nekakav oblik svijeća u nekakvoj magli.
Pravda u Hrvatskoj danas ne umire naglo, ona polako nestaje u tišini svih tih silnih sudskih postupaka u rokovima koji su odavno izgubili vezu sa bilo kakvom stvarnošću, vezu sa ljudskim životom i zato ova stanka nije politički trenutak kojeg tražim, nego prije svega moralni trenutak da preispitamo svi što na kraju ono što mi ovdje radimo i što je ono na kraju ovdje što ćemo mi i izglasati.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Stanka je odobrena.
Imali još zahtjeva za stankom?
Ne, onda ćemo nastaviti u 9 sati i 55 minuta.
STANKA U 09:38 SATI.

Jandroković, Gordan (HDZ)

NASTAVAK NAKON STANKE U 9:55 SATI.

Poštovane zastupnice i zastupnici, nastavljamo s radom.
Pozdravljam sada poštovanog ministra pravosuđa uprave i digitalne transformacije Damira Habijana da predstavi prijedloge dvaju zakona. Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Dobar dan svima. Poštovani predsjedniče HS-a, poštovane zastupnice i zastupnici, evo dopustite da ukratko obrazložim konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, isto tako i Zakona o USKOK-u.
Kao što znate, riječ je o drugom čitanju. Ja bih samo uvodno iznio jednu stvar koju smatram da je bitna obzirom na danas osim ove dvije, ova dva konačna prijedloga zakona imamo još kasnije i tri. Možemo govoriti o svojevrsnom zapravo paketu zakona iz domene pravosuđa.
Ovdje je već uvodno tijekom stanke bilo rečeno od strane kolege riječ reforma, ja sam i prošli put tijekom prvog čitanja rekao unatoč tome što se radi o velikom broju izmjena i dopuna zakona iz domene pravosudne sfere da izbjegavam riječ reforma namjerno jer sam svjestan toga da prije svega i javnost i mediji na neki način zaziru upravo te riječi.
Ovo nije reforma i nikad neću govoriti o riječi reforma, govorit ću prije svega o nastojanju nas u ministarstvu, nas u Vladi da izazove koji jesu u pravosuđu pokušamo na neki način riješiti, odnosno onaj trend, pogotovo kada govorimo o percepciji, a ne bježimo od toga da percepcija o pravosuđu prilično negativna zaustavi, međutim same izmjene zakona, sama nomotehnika u tom smislu nije dovoljna, zato su i napori koje radimo i u ministarstvu i u Vladi po pitanju pravosuđa, a tiču se prije svega infrastrukture, tiču se isto tako pitanja i kadrovske politike, zapravo ključni i samo u toj sinergiji možemo određene stvari promijeniti, međutim da bi to promijenili isto tako i izričaj i način na koji govorimo o pravosuđu u javnom prostoru, pa tako i u ovom visokom domu sigurno doprinosi toj percepciji i zato ponovno apeliram da svaki put kad govorimo o pravosuđu, neću reć da biramo riječi, al da vodio računa upravo o tome da kad-tad će netko doći u poziciju u kojoj sam i ja trenutačno sad ministra pravosuđa i percepciju koju stvarate, narativ koji govorite u ovom visokom domu će isto tako vas dočekat. Nikad ne treba generalizirati i govoriti općenito, naravno da postoje izuzeci, postoje stvari s kojima se ja osobno i mi u ministarstvu ne možemo složiti, nisu dobre, ali treba na tome radit da se to promijeni, ali kažem i pozivam na jedan dijalog, pozivam na jednu komunikaciju i samo tako određene stvari u pravosuđu možemo promijenit ako postoji doista iskrena volja.
Što se tiče konkretnog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ja ću samo ukratko proći one glavne izmjene i motive ako mogu tako reći iz kojih smo i zbog kojih smo pristupili izmjenama ovoga zakona. Prije svega svi ste upoznati prošle godine sa presudom Europskog suda pravde, a tiče se predmeta Hann-Invest zbog kojeg smo i temeljem kojeg smo morali brisati odredbe o obvezatnosti pravnih shvaćanja koji su prihvaćeni na sjednicama svih sudaca, na taj način smo reorganizirali zapravo način praćenja i proučavanja prakse domaćih sudova, a isto tako europskih propisa i prakse Europskog suda pravde ili Europskog suda za ljudska prava.
Što se tiče našeg postupka kao zemlje OECD-u i iz tog razloga isto tako moramo kao što je to bilo i u postupku pristupanja EU, proći brojne odbore, između ostalog i dobivati svakakve različite preporuke koje moramo ispuniti i iz tog razloga smo u ovom prijedlogu zakona posebno za suce, kao što smo to napravili i prilikom izmjena Zakona o DORH-u, propisali zabranu o primanju darova. Ono što želim istaknuti, isto tako jasno je naznačeno u ovim izmjenama i dopunama što se ne smatra darom, isto tako da se predmetno ne odnosi na protokolarne poklone. Isto tako povećavaju se udjeli i mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju gdje se povećava 60 na 70 bodova, isto tako izjednačili smo tu situaciju sa državnim odvjetnicima.
Također uvažili smo i preporuku pravobraniteljice za djecu kada govorimo o specijalističkom stručnom usavršavanju sudaca drugostupanjskih sudova kada odlučuju u predmetima koji se, kojim se uređuju obiteljski odnosi. Ono što smatram da je izuzetno bitno, a često zapravo o tome i govorimo, a to je način komunikacije pravosudnih tijela, u konkretnom slučaju mislim sada na sudove, prema javnosti, prema medijima i iz tog razloga predvidjeli smo osnivanje zapravo posebnih odjela unutar pravosudnih tijela odnosno unutar sudova na čelu sa glasnogovornicima sudova.
Što se tiče na… nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku, obzirom da smo primijetili određene zastoje kada je u pitanju odlučivanje u predmetnim zahtjevima, sada smo to prenijeli na predsjednika suda pred kojim je postupak u tijeku, a ne da o tome odlučuje više predsjednik neposredno višeg suda. Isto tako tu smo usvojili zapravo i prijedlog odnosno ili inicijativu kako god, zastupnice Raukar koja je spomenula situaciju kada zapravo se radi o predmetu koji je pred predsjednikom suda, da u tom slučaju može i zamjenik predsjednika suda odlučiti. Isto tako usvojen je prijedlog koji je bio izuzet na Odboru za pravosuđe, a to je da se Konačnim prijedlogom zakona propisuje i obveza dostava nacrta sudskih odluka Vrhovnom sudu RH i Odjelu za praćenje i proučavanje prakse suda EU i Europskog suda za ljudska prava, dakle to su glavne izmjene i dopune koje se odnose na Zakon o sudovima u odnosu na Nacrt konačnog prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u. Ono što smo i tijekom prvog čitanja zapravo isticali, njegov cilj i njegov smisao je zapravo osiguranje da USKOK djeluje brzo, da djeluje proaktivno, USKOK za kojim, moram naglasiti obzirom da je na Odboru isto tako za pravosuđe bilo možda i malo nerazumijevanja, USKOK nije ništa drugo nego zapravo sastavni dio DORH-a, dakle nije to neko posebno, zasebno tijelo, on je specijaliziran za određena kaznena dijela, ali je unutar sustava DORH-a.
Ono što je jedna novina koja je isto tako, smo prepoznali i predložili ovim izmjenama i Konačnim prijedlogom zakona, a tiče se zapravo nadležnosti, širenje nadležnosti na Županijski sud u Varaždinu obzirom na veliku opterećenost Županijskog suda u Zagrebu, na taj način će zapravo Županijski sud u Varaždinu proširit svoju nadležnost za postupanje upravo u navedenim predmetima koji se odnose na nadležnosti USKOK-a. Isto tako županijski odnosno za područje Županijskog suda u Karlovca sada se uspostavlja nadležnost Županijskog suda u Rijeci, s time se, s time da se na Varaždin širi i preuzima područje nadležnosti Županijskog suda u Bjelovaru.
Ono što je dosad zapravo bilo riješeno na neki način, ja ću reći internim uputama USKOK-a, a to je zapravo da, mogućnost da USKOK predmete u kojima postoji isključivo naznake počinjenja kaznenih djela iz njegove nadležnosti, radi provođenja izvida sada može prenijeti i na mjesno nadležno državno odvjetništvo uz naravno izuzetak odnosno propisane iznimke, a to se prije svega odnosi ako počinjenje kaznenog djela dolazi od strane državnog dužnosnika ili dužnosnika u JLPS, dakle to je nešto što je u praksi već postoji na temelju košto sam rekao uputa, međutim smatrali smo da bi bilo dobro da to uđe i normativno bude uređeno i samim Konačnim prijedlogom ovoga zakona.
Naše nastojanje, što sam i uvodno spomenuo je naravno ubrzanje sudskih postupaka, a pogotovo u onim složenim koruptivnim predmetima, visoko profiliranim predmetima, predmetima koji su s razlogom pod povećanim lupom ja bi rekao javnosti i zato smo i propisali posebnu dužnost predsjednika vijeća da skrbi i omogući skoncentrirano vođenje rasprave.
Što se tiče uvjeta za imenovanje ravnatelja USKOK-a, ono što je bio cilj da se osigura jedan širi krug mogućih kandidata, ali isto tako i ovdje kao i u brojnim primjerima koje sam već prije spomenuo, nastojali smo zapravo osigurati ujednačenu praksu za sve pravosudne dužnosnike pa smo potpisali da tu dužnost nitko ne može obnašati više od dva puta uzastopce. To su dakle glavne ja bi rekao izmjene dopuna obaju konačnih prijedloga zakona, ja sam siguran da ako će biti potrebe ovdje smo da odgovorimo na vaša dodatna pitanja i očekujem konstruktivnu i kvalitetnu raspravu. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zahvaljujem ministru Habijanu. Imamo 11 replika, prva na redu je poštovana kolegica Curiš Krok, izvolite.

Curiš Krok, Anita (SDP)

Hvala predsjedniče. Evo poštovani ministre, što mislite o tome da znači kaznena djela seksualnog nasilja počinjenog na štetu djece ostaju nekažnjena, a sve zahvaljujući institutu zastare kaznenog progona? Većina zemalja EU odavno to ima regulirano no ne i RH, nažalost u tome zaostajemo. Pa me interesira da li postoji možda kakva mogućnost i da li planirate da u prijedlog uvrstite ili da se izmijeni katalog kaznenih djela koja ne zastarijevaju, znači sva kaznena djela iz glave 17. Kaznenog zakona i u tom pogledu da se zaštite djeca jer zaštita od pedofilije u ovome slučaju bez takve odredbe nažalost u RH nije potpuna?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Ovo inače nije tema trenutno, dakle govorimo o Zakonu o USKOK-u i Zakonu o sudovima, ovo je tema za kasnije, ali nema problema odgovorit ćemo na vaše pitanje. Što se tiče zastarijevanja, dakle već sada i samim odredbama, govorimo o Kaznenom zakonu imamo propisano ne zastarijevanje. Kada govorimo o roku oni počinju teći tek od punoljetnosti same žrtve, prema tome u tom smislu ako gledamo komparativno i praksu drugih zemalja RH definitivno ne odstupa. Ali isto tako možda nije zgorega spomenuti da RH kada govorimo o kaznenopravnim sankcijama iz domene žrtava ako oćemo i termin rodno uvjetovanog nasilja koje RH kao jedna od prvih zemalja država članica je uvela je dobar primjer prakse. I često u razgovorima sa stranim kolegama upravo traže ovoga informaciju o tome i pohvaljuju kao primjer dobre prakse, tako da ne mogu se složiti s vama da po tom …/Upadica predsjednik: Hvala./… pitanju bilo gdje zaostajemo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala vam. Kolega Sobota izvolite.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala predsjedniče. Poštovani g. ministre, u ovom nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u između ostaloga, a i sami ste ovdje za govornicom na kraju rekli da se imenovanja ravnatelja USKOK-a će se osigurati širi krug mogućih kandidata te će se ujedno propisati ograničenje da nitko na ovu dužnost ne može biti imenovan više od dva puta uzastopce, pa vas sad molim da li nam možete reći tko ima najduži staž kao ravnatelj USKOK-a i u kojem periodu?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem. Dakle, ko što sam reko ova nomotehničko uređenje sa dva mandata uzastopce uvedeno je iz razloga da ujednačimo ja bi rekao praksu kada govorimo o svim pravosudnim dužnosnicima, mislim da je to korektno, mislim da je to potpuno u redu. Što se tiče najduljeg staža ako se ne varam mislim da je to bio kolega Cvitan. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa. Poštovani ministre, rekli ste da je jedna od osnovnih intencija ovih izmjena Zakona o sudovima ustvari problem izjednačavanja sudske prakse. Ono što je ovdje primjetno jeste da se sada obveza dostavljanja nacrta odluka tijelima koja su zadužena za praćenje sudske prakse i ukoliko one ne, ukoliko to odstupa od sudske prakse ide se na prošireno vijeće. No danas razgovaramo o paketu pravosudnih zakona, prošli put je u tom paketu bio i Zakon o parničnom postupku kojim je bilo upravo definirano sastav tog proširenog vijeća, pa me zanima zbog čega je sada iz tog paketa su ispale izmjene konačne izmjene Zakona o parničnom postupku i da li i dalje ste pri stavu da sastav proširenog vijeća treba bit takav da će isključit ustvari četri člana onog vijeća koje je donijelo nacrt određene odluke?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem. Da, drago mi je da ste pratili onaj prvi paket zakona, bio je Zakon o parničnom postupku, bit će kada se uvrsti na dnevni red nije došlo do nikakve promjene u stavu dakle ono kako smo iznijeli tijekom prvog čitanja kod toga i nadalje ostajemo. Dakle, onih 13 članova kao što smo i rekli u tom smislu se neće ništa promijeniti, a sada ja sam siguran da će predsjednik će stavit na dnevni red kada dođe u HS po proceduri. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegica Salopek izvolite.

Salopek, Anđelka (HDZ)

Hvala lijepo. Evo poštovani ministre, podržavam ovaj prijedlog zakona jer jasno pokazuje kontinuitet vladine politike jačanja učinkovitosti pravosuđa i borbe protiv korupcije, a osnivanjem posebnog odjela u Varaždinu rasteretit će se postojeći kapaciteti u Zagrebu i građanima sjeverozapadne Hrvatske omogućit će se brži pristup pravdi. Također pripojenje područja Karlovcu uredu u Rijeci vjerujem da će dodatno doprinijeti ravnomjernijoj raspodijeli predmeta i ubrzanju postupka.
Mene interesira na koji način ministarstvo planira osigurati kadrovsku i tehničku podršku novom odjelu u Varaždinu, kako bi se od samog početka postigli ciljevi učinkovitijeg i dostupnijeg pravosuđa za sve građane? Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor ministre.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem uvažena zastupnice. Slažem se s vama i drago mi je da ste prepoznali upravo ovu izmjenu koja smatram da je itekako bitna, prije svega radi učinkovitosti veće efikasnosti. A sad će možda ispast malo lokal patriotski, ali doista nije tako ako gledamo i pravničku sferu uvijek se i Županijski sud u Varaždinu isticao dakle doista po kvalitetnim i dobrim presudama, stvaranju dobre prakse, a činjenica je teritorijalno blizu Gradu Zagrebu možda je bila i olakotna okolnost. Što se tiče samih kadrova nema potrebe u ovom trenutku za dodatnim zapošljavanjem, broj sudaca koji je trenutačno tamo će zadovoljiti i ispuniti rješavanje onih predmeta koji će sada doć u njegovu nadležnost. Naravno ako će biti potrebe Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije sigurno će kao i svaki put dosad kada se postup… pojavi takva potreba voditi o tome računa.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala predsjedniče.
Ministre samo kratko vezano uz Zakon o USKOK-u, nakon ovako predloženih promjena, nakon šta danas odnosno sutra izglasate odnosno ili izglasamo ovakav zakon jel Zakon o USKOK-u odnosno da li je, da li će posljedicu za USKOK imat da je kvalitetniji, manje kvalitetniji ili je ili će sve ostat isto i zašto?
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ja sam uvjeren da kao što je USKOK a to možete vidjeti ja mislim svakodnevno revan u obavljanju svog posla da će biti i nadalje tako efikasan i da ove izmjene i dopune idu upravo i jesu s ciljem još bolje i veće učinkovitosti u njihovom radu, ali isto tako smatram da je glavnina promjena zapravo rasterećenje kada sam govorio i o Zakonu o sudovima i Zakon u USKOK-u upravo nadležnost i širenje nadležnosti na Županijski sud u Varaždinu ali isto tako nomotehničko razrađivanje određenih stvari koje su dosad bile u domeni nekih njihovih ja bih rekao internih uputa a koje su sada dobile svoj nomotehnički i normativni okvir. Prema tome, očekujem i od strane Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i nadalje će imati punu podršku i potporu u svom samostalnom i neovisnom radu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolegice Lukačić, izvolite.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Poštovani ministre predloženim izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u omogućit će se postupanje USKOK-a kao posebno državnog odvjetništva a u predmetima kaznenih djela terorizma, financiranja terorizma i terorističkog udruženja. Možete li molim vas malo objasniti radi šire javnosti kako će USKOK postupati u tome i je li, ja pretpostavljam odnosno sigurna sam da je upravo on specijaliziran kao posebno državno odvjetništvo za postupanje u tim predmetima.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvažena kolegice Lukačić drago mi je da ste postavili ovo pitanje. Ja bi rekao da USKOK kao specijalizirano tijelo DORH-a i njegov dosadašnji zapravo rad i praksu kada govorimo o teškim kaznenim djelima, prije svega organiziranog kriminaliteta i korupcije je na neki način logičan slijed zapravo u svoju ako mogu tako reći nadležnost, domenu upravo ova kaznena djela koja isto tako zahtijevaju i stručnost i specijalizaciju na neki način imajući u vidu kaznena djela koja nažalost najčešće izazivaju veliku štetu, ali isto tako i veliki broj, potencijalno veliki broj žrtava.
Prema tome, s obzirom na njihovu praksu, s obzirom na specifičnost tog kaznenog djela na sreću i njegovu malobrojnost mislim da je ovo itekako dobra odluka.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora.
Poštovani ministre, važna novina je što se sada prvi puta jasno propisuje da ravnatelj USKOK-a može biti imenovan najviše dva puta uzastopno. To znači da ista osoba može obnašati dužnost dva mandata zaredom ali ne i treći mandat nakon toga, međutim uvodi se dakle potrebna rotacija ali ne i trajno ograničenje. To je praksa kod više europskih država, međutim mislim da mnogi kad pročitaju ovu odredbu krivo je percipiraju odnosno pomisle da se radi o dva ukupna mandata, nešto slično poput mandata za izbor predsjednika Republike.
Možete li to malo bolje pojasniti.
Hvala vam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Dakle, vi ste zapravo i dobro, možda je dobro da ste ovo spomenuli ali ste i u samom u svom pitanju i replici spomenuli riječ uzastopce. U pravu možda je pravnicima to ponekad jasno, ja sam siguran i vi ste dobro to percipirali i dobro zaključili da se, da je riječ o dva mandata uzastopce što znači da nakon toga u slijedećem za treći mandat se ne može javiti ali nije ograničenje da se javi dakle nakon što prođe i ovaj treći mandat koji će biti netko drugi da se ponovno javi.
Prema tome, to nije ograničavanje i nije i ne može se povezivati sa primjerom predsjednika države gdje je vrlo jasno propisano dakle da može biti najviše dva mandata na mjestu predsjednika države. U ovom slučaju znači dva mandata uzastopce što ne znači i ne ograničava da ga se nakon određenog vremenskog perioda ponovno, ponovno javi. Eto ja se nadam da smo razjasnili.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani ministre ovaj prijedlog zakona predviđa mehanizme o ujednačavanju sudske prakse u Hrvatskoj i u EU. Ne predviđa obvezu za primjenu prakse, prava, prakse Europskog suda odnosno europskog prava u hrvatskim sudovima.
Evo jedan komentar na ovu činjenicu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče.
Ako ste mislili na presude Europskog suda pravde, dakle su one su isto tako pravno obvezujuće za naše zakonodavstvo odnosno za za nas kao i presude dakle domaćih sudova. Ako govorimo i o zakonodavstvu EU, dakle bez obzira da li je riječ o uredbama koje izravnu učinak ili ako je riječ o smjernicama koje dopuštaju državama članicama zapravo da ispune cilj iz direktive odnosno smjernice a imaju širi opseg mogućnosti diskrecijskog prava da mogu taj opseg i proširiti ovoga i više nego što je materijom smjernica tu su države isto tako slobodne, ali dakle i zakonodavstvo i praksa Europskog suda pravde u Luxemborgu je zapravo sastavni dio ako mogu reći pravnog okvira kojeg se moraju primjenjivati i hrvatski sudovi i ja sam siguran da s vremenom, a to vidimo i kroz praksu sve su više toga svjesni ne samo i pravosudni dužnosnici već i odvjetnici koji itekako koriste upravo tu praksu.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Poštovani ministre Habijan, nastavljajući se na vrlo konstruktivnu raspravu u zadnjih tjedana oko niza zakona iz vašeg resora unutar koje su detektirana neka uska grla ili viškovi unutar sistema gdje smo se između ostalog složili i oko Državne škole za pravosudne dužnosnike zanima me hoće li se i kada ukinuti Državna škola za pravosudne dužnosnike.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani predsjedniče.
Uvaženi zastupniče, drago mi je da ste postavili ovo pitanje, ja bi reko na tragu onoga što sam, neću reć apelirao, rekao na početku za konstruktivnim dijalogom i konstruktivnom raspravom. Upravo pravosudna škola za Državna škola za pravosudne dužnosnike je percipirana od strane nas u ministarstvu i mog stručnog tima kao svojevrsno usko grlo upravo za novu, svježu, mladu krv i mlade snage pravosudnih dužnosnika.
Ono što smo i rekli, dakle netko tko je završio Pravni fakultet netko tko je položio pravosudni ispit doista nema potrebe da ponovno ide u jednu školu u popodnevnim satima nakon posla, polaže završni ispit koji je identičan onome što je već položio na pravosudnom ispitu. Iz tog razloga pristupili smo izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakona o DOV-u, Zakona o DSV-u obzirom da su oni vezani isto tako se moraju mijenjati. Ovdje je i ravnateljica uprave koja taj dio vodi, on je u završnoj fazi i naša je želja i intencija do kraja godine ili u prvom kvartalu sljedeće godine da upravo u klupama imate ta tri zakona i da državnu školu ukinemo. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

I zadnja replika kolega Račan izvolite.

Račan, Ivan (SDP)

Hvala lijepa. Poštovani ministre, iako ovim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima propuštamo napraviti neke stvarne promjene koje su se u praksi pokazale nužnika, kao što je definiranje vrednovanja rada sudaca na svim razinama ili uvjeti za napredovanje, naprosto propuštamo to definirati, želim pohvaliti nešto u ovom prijedlogu što smatram velikim korakom naprijed, a to su odredbe koje su koje se odnose na pravo na suđenje u razumnom roku.
S obzirom da je dugotrajnost sudskih postupaka jedna od najvećih rak rana našeg pravosuđa koju građani Hrvatske osjećaju kao dramatičan problem ovdje vidim korake u dobrom smjeru, drago mi je zbog toga i nadam se da će praksa pokazati odnosno da će praksa ostvariti namjeru. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani zastupniče Račan. Drago mi je da ste spomenuli upravo i ovu stvar i ovu promjenu u ovim izmjenama i dopunama. Kada govorimo o dugotrajnosti postupka ja ću iskoristit priliku da samo kažem par brojki koje pokazuju da ipak idemo u boljem smjeru.
Dakle, ako pogledamo 2020.g. mi smo imali 475 tisuća neriješenih predmeta, sada smo sa trećim kvartalom došli na 399 tisuća. Naš cilj je do kraja sljedeće godine doći oko 300 tisuća. Upravo iz tog razloga svaki kvartal držimo održavamo sastanke i osobno zajedno sa svojim timom, sa svim predsjednicima županijskih, općinskih sudova kako bi držali tu dinamiku. Moramo biti svjesni da svake godine na sudove dolazi jedan milion i 300 tisuća novih predmeta, imamo svega 1650 sudaca. Moramo vidjeti koji su to alternativni načini rješavanja sporova, ojačati zakone i sljedeći tjedan će biti na saborskoj raspravi Zakon o medijaciji, ojačati arbitražu. Na taj način zapravo ljudima objasniti i educirati kvalitetniji i beplatniji načini rješavanja njihovih sporova. Prema tome, mislim da je ovo …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… ide u tom smjeru i zahvaljujem na pitanju. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Nemamo više replika pa pozivam sada izvjestitelje odbora ako žele uzeti riječ. Ne, onda prelazimo na raspravu, prvi na redu Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Jurčevića, govorit će poštovani kolega Kujundžić. Izvolite.

Kujundžić, Ante (MOST)

Hvala predsjedavajući. Poštovane kolegice i kolege, poštovani ministre. Sve ono što ću danas reći ne tiče se direktno vas s obzirom da vi ste tu relativno friški u resoru kojeg vodite, ali istovremeno resoru koji je rak rana života u Hrvatskoj. Tako i ne bih volio da shvatite stvari osobno, ali ono što bih svakako volio jest da sve ono u budućnosti budete planirali raditi, a ima tu cijeli niz problema i pritužbi koje vjerujem da i ostale kolega iz ostalih saborskih klubova dobijaju na svoje mailove.
Puno je tu različitih problema i neujednačenih praksi, pogodovanja i čega god i što god spadalo u kategoriju nemoralnoga, nepravednoga ima i to je ključni problem s čime se vi razračunati morate. Sigurno da vam određeni zakonski propis neće biti onaj koji će tu praksu izmijeniti preko noći.
Prije nego što napravim sveobuhvatan govor o hrvatskom pravosuđu, ono što ću vam reći vezano je isključivo za zamjene koje su pred nama i krenut ću sa uklanjanjem obvezatnosti pravnih shvaćanja i uvođenja proširenoga vijeća što u praksi može dovesti do fragmentacije sudske prakse, a onda samim time i povećanje pravne nesigurnosti sve dok se ne uspostavi dosljedan sustav rada tih proširenih vijeća.
Ovo je tipičan primjer balansa između nezavisnosti s jedne strane i koherentnosti s druge strane što se u literaturi, primjerice Bobek, smatra jednim od najdelikatnijih pitanja suvremenog pravosuđa. Kad govorite o prijenosu ovlasti za stručno usavršavanje na predsjednika Vrhovnog suda smanjuje se utjecaj izvršne vlasti, konkretno vas, i jača se autonomija sudbene vlasti što je svakako u skladu sa preporukama OECD-a i GRECO-a. Nedostatak vanjskog nadzora je onaj faktor koji može stvoriti zatvoreni sustav obrazovanja u kojem Vrhovni sud i predsjednik kontrolira vertikalno cijeli sustav. Rješenje je teorijski usklađeno sa načelom save government of jurisdici, ali zahtijeva jasne mehanizma transparentnosti evaluacije i programe samoga usavršavanja.
Osnivanje novih odjela za praćenje sudske i europske prakse u pravnoj doktrini EU ističe se važno institucionaliziranih jedinica koje prate praksu Europskoga suda za ljudska prava i Suda EU radi dosljedne primjene prava same Unije. Pitanje je hoće li ti odjeli imati stvarni operativni kapacitet jer to je jedino mjerilo i pravnu težinu ili će i dalje ostati jedan oblik administrativne forme koju već imamo? Ovo je faktički primjer jednog oblika institucionalne europeizacije pravosuđa što mnoge doktorske studije koje se bave temama judice networksa navode kao ključan korak za kvalitetno članstvo u EU.
Nadalje, kad govorite o reformi sustav ocjenjivanja sudaca i zabrane darova, povećava se sama težina objektivnih mjerila, dakle kvaliteta i kvantiteta rada što može ojačati meritokratski element. No bez neovisne evaluacije komisije postoji vrlo ozbiljan rizik formalizma i subjektivnosti u samome bodovanju jer prijenos sa 60 na 70 bodova za ključna mjerila ide u smjeru racionalizacije, ali sustav i dalje mora biti vrlo jasno transparentan i s druge strane empirijski testiran što je često preporučeno opet u različitim znanstvenim analizama reformi pravosuđa drugih država.
Povratak odlučivanja o razumnom roku na niže sudove raspodjeljuje se faktički, težite vjerojatno raspodjeli opterećenja i ubrzavanju samih postupaka. Ovdje ću vam i dodati, dakle sve ono što rade osiguravateljske kuće koje ili gdje se na određenome licu mjesta ad hoc zna tko je kriv i kolika je naknada štete. Ali ne, nama treba nekoliko, dakle ročišta da bismo dokazali ono što možemo dokazati na samome licu mjesta.
Ono što ovdje želim reći u kontekstu ovog razumnoga roka, dakle raspodjeljujete opterećenje i ubrzavanje postupaka, ali potencijalno smanjujete objektivnost, jer može doći vrlo lako do situacije u kojoj predsjednik suda ocjenjuje vlastitu instituciju i to je onaj paradoks iz perspektive prava na učinkovit pravni lijek o čemu govori članak 13. Europske konvencije o ljudskim pravima ovo rješenje može biti vrlo dvojbeno bez jasnog nadzora viših sudova.
Uvođenje mogućnosti da pravne osobe budu tumači i vještaci otvara nam pitanje odgovornosti i kontrole kvalitete posebno ako tumači djeluju u trgovačkim društvima. Ovo je u skladu sa tendencijama europske komercijalizacije stručnih usluga, ali ono što nam treba i ono što zahtijevamo jest jedan jaki normativni, jedna jaka normativna zaštita same neovisnosti cijele priče.
Ali da se vratim na sami početak. Dakle, mi već više od 15 godina slušamo o modernizaciji, slušamo o usklađivanju, slušamo o digitalizaciji sudstva i svaka reforma nama više-manje kad je dobijemo u Hrvatski sabor ili kad o njoj raspravljamo ona izgleda kao jedan oblik rekonstrukcije jedne iste zgrade. Svake dvije ili tri godine mi imamo neku novu fasadu, neki novi sloj fasade ili neku novu boju, a temelji? Temelji nam trunu. Jer problem hrvatskog pravosuđa nije niti u pravilnicima ministre znate vi to sami vrlo dobro, ni u člancima određenih zakona. Problem je u kulturi, nekažnjivosti ili selektivne kažnjivosti. U činjenici da se predmeti koji diraju političke strukture redovito u Hrvatskoj razvlače dok ne zastare, u činjenici da je sudstvo pretvoreno u administrativni aparat bez osjećaja za moralnu odgovornost to je ono što bi primjerice Orvel nazvao kontrolom kroz promjenu jezika.
Stalno mijenjaj zakone da se ništa suštinski ne promijeni. U Hrvatskoj gdje su sudovi pretvoreni u jedan labirint sporosti, hijerarhije i neodgovornosti, gdje predmeti vezani uz političke strukture godinama miruju dok ne padnu u zastaru. Svaka reforma mora se promatrati ne kroz njezine namjere, nego kroz njezine posljedice.
Ove izmjene zakona formalno govore o usklađivanju sa europskim standardima, govore o jačanju jednog oblika učinkovitosti, govore o modernizaciji sustava ali suštinski one nam otkrivaju nešto sasvim drugo. One nam otkrivaju taj nastavak te Orvelovske logike upravljanja kroz privid, jer kada se kaže da se ukida mehanizam sjednica odjela koji je bio previše hijerarhijski, a uvodi se tzv. prošireno vijeće koje će imati faktički isti učinak, kontrolu kroz strukturu, tada je jasno da mijenjamo formu da bi sadržaj ostao isti.
Kada se tvrdi da se ovlast nad stručnim usavršavanjem sudaca prebacuje sa ministra na Vrhovni sud ili koje god drugo tijelo govori se zapravo o jačanju neovisnosti sudstva, ali u praksi to znači da jedan čovjek postaje središte vertikale moći koja odlučuje tko će učiti, tko će napredovati i tko će na kraju biti onaj koji će biti promoviran. Time se ne oslobađa sudstvo od utjecaja politike, nego se politika samo zamjenjuje centraliziranim autoritetom koji može biti jednako opasan, a opasan ako ne i opasniji. Jer ako mi umjesto jednog ministra dobijemo jednog čovjeka koji odlučuje o svim usavršavanjima, svim napredovanjima i metodologijama mi nismo postali slobodniji, mi smo postali zatvoreniji u svojoj suštini. Sudac više ne ovisi o ministru, ali ovisi o predsjedniku. Sustav nije postao nezavisan i u tome je ključ. On je postao samodostatan, a samodostatnost je kako bi davno, davno već i rekao Aristotel početak samovolje.
Odlučivanje u razumnom roku vraća se predsjednicima sudova gdje su predmeti već zapeli. To znači da će o pravu na brzo suđenje odlučivati onaj koji je odgovoran što ga nema. To nije pravni mehanizam, to je zatvoreni krug samoopravdanja, jer sustav nadzire sam sebe, piše sam sebi izvješća i zaključuje da je sve na kraju dana u redu.
U zemlji gdje su suci zatrpani tisućama neriješenih predmeta, gdje se odluke donose prekasno da bi na kraju išta značile, gdje se korupcija više boji novinara nego presude pitanje sudske učinkovitosti postaje pitanje etike, a nikako ne organizacije. U tom kontekstu zabrana primanja darova za suce djeluje kao moralna gesta bez duše, država koja mora propisivati moral u članku zakona priznaje da više ne vjeruje ni u vlastitu etiku.
Kad sudac ne smije primiti dar jer to kaže članak 89. a ne zato što mu to zabranjuje njegova vlastita savjest tada moral postaje administrativna kategorija, ali nikako ne unutarnja odluka što je porazno. Još je apsurdnije vraćanje odlučivanja o pravu na suđenje u razumnom roku predsjedniku istog suda u kojem je postupak već zapeo.
Time se problem rješava, nego se prebacuje u zatvoreni krug samo nadzora, sustav nadzire sam sebe, zaključuje da je sve u redu, a građanin i dalje čeka. Hrvatsko pravosuđe tako ostaje zatočenik vlastite procedure, gdje svaka nova izmjena djeluje kao jedan oblik pokušaja da promijeni redoslijede koraka u nekakvome plesu koji ionako vodi uvijek na isto mjesto. I dok europske institucije hvale usklađenost građani neće osjetiti pravednost, dok se u zakonima spominju mehanizmi ujednačavanja prakse u stvarnosti se ponavlja ista nepravda. Slučajevi moćnih padaju u zastaru, a mali čovjek jedino što mu ostaje ili preostaje je da gubi vjeru da sud postoji i za njega.
Osnivanje Odjela za praćenje prakse i praćenje europskog prava može imati smisla kad bi sustav znao što mu nedostaje, ali hrvatski sudovi ne trebaju nove odjele, nego novu etičku paradigmu u zemlji gdje se odluke donose sporije nego u 19. stoljeću nije problem u praćenju prakse nego u odgovornosti za nečinjenje ili u odgovornosti za nerad. Dodavanje još jedne razine strukture u sustav koji već guši sam sebe nije reforma nego birokratska mimikrija. Hrvatska ne treba još jedan Zakon o sudovima ili još jedne izmjene Zakona o sudovima, Hrvatska treba sudove koji se usude suditi moćnima, dok to ne postane stvarnost svaka reforma ostat će samo vježba u prikrivanju istine i dok se na papiru piše da pravosuđe postaje neovisno bojim se da u stvarnosti nam ostaje i dalje upravo ono što ono u svojoj suštini i jest, sustav koji zna sve o sebi, ali više ništa ne zna o pravdi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na 2. raspravu, Klub zastupnika SDP-a, poštovani kolega Tonči Restović, izvolite.

Restović, Tonči (SDP)

Hvala predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicima, sa suradnicama, ajmo kratko.
Danas ste rekli za razliku od prvog puta kad ste bili tu, ste rekli da se ipak radi o paketu zakona i iako mi nije bilo jasno zašto ste zadnji put inzistirali o tome da se ne radi o nikakvom paketu i da se ne radi o nikakvoj reformi, s tim se slažem, ali evo sada ipak izgleda da se radi o paketu iako je iz paketa ispao taj, kako je kolega primijetio Zakon o parničnom postupku.
Ono što je, što je ključno pitanje, nakon ovog paketa zakona koji će se izglasati u to nema sumnje sutra ovdje u saboru, je, će se postavit vrlo jednostavno pitanje, da li će ove sve promjene koje donosimo u svim ovim zakonima povećati učinkovitost rada sudova, povećati transparentnost postupaka na sudovima i ono što je možda najvažnije nama koji se bavimo politikom da li će to povećati vjeru hrvatskih građana u pravosuđe, posljedično i tome da li će sve neovisne institucije, prvenstveno strane koje gledaju i vrednuju stvari u pravosuđu, konkretno hrvatskom, da li će reći u dobro je, napravili smo veliki i pozitivan iskorak i sad idemo nabolje. Moje mišljenje je da neće, a zašto to mislim vrlo ću jednostavno kroz nekoliko stvari vezano uz ova dva zakona pokazati. Prvo, razlozi zbog čega uopće smo, tobože razlozi zbog čega smo uopće krenuli u ove izmjene su naravno posljedice presude Hann-Invest i sve što je, sve što se mijenja vezano uz to potpuno naravno podržavamo i razumijemo i shvaćamo i druga stvar je taj famozni ulazak u OECD koji će se dogodit kad se jednog dana bude dogodio. S obzirom da smo iz ta dva razloga morali mijenjat neke zakone koji su i danas ovdje na dnevnom redu, onda mi je stvarno krivo što nismo pristupili malo, malo većim i malo širim izmjenama svih ovih zakona od kojih unatoč tome što sam po profesiji odvjetnik, ali mislim da je jako bitno i za svakoga ko živi u RH, kad se osvrnemo svi oko sebe, pa krenimo od onog najjednostavnijeg, sigurno svako zna nekakav primjer, ako ne na vlastitoj koži odnosno unutar obitelji ili prijatelja o nekim postupcima koji traju toliko dugo da, da se nekad i izgubi smisao vođenja takvih postupaka, to je jedna stvar. Druga, dimenzija koju smo isticali i kad ste prvi put bili ovdje u saboru, a to je ta naše, to naše pa ja bi rekao hinjenje da, da, da poštujemo nekakve forme, a ne misleći pritom na sadržaj. Navest ću primjer da možda ono što je u javnosti najvažnija, a to je ova trakavica oko izbora predsjednika vrhovnog suda ili predsjednice vrhovnog suda oko koje smo možda došli do kraja ili smo ili smo na početku kraja u ovom razdoblju. Podsjetit ću vas da predsjednik ili predsjednica vrhovnog suda i za nas koji se bavimo politikom ili uopće u društvu imaju još jednu važnu ulogu, a to je i činjenica da je ta osoba i predsjednik DIP-a i ako kroz tu prizmu gledamo sve ono što se događalo na lokalnim izborima i na svim izborima prije toga onda mislim da je nedopustivo za nas kao, složit ćete se, mladu demokraciju da tako dugo radi nečijih inata, a ovdje se zapravo radi samo o tome da toliko dugo nemamo, nemamo čelnu osobu tog tijela, ali dobro.
Ono što mi se čini da je, da se ovdje, ne mogu se otet dojmu da se radi isključivo o kozmetičkim popravcima, prvenstveno Zakona o sudovima jer, a i u ostalim zakonima, jer da nije tako onda bi mi već dosada ne bi pod, pod onako razgovarali u kafićima, kod frizera i bilo gdje gdje se nađemo o stvarima poput Agrokora o kojem više niko ništa ne zna ni gdje je taj postupak došao, ni što država radi po tom pitanju, u kojoj poziciji je onaj nesretni Todorić itd., itd.. Drugo, svi i prije, sad je ta priča već završena, ali bi znali kakva sudbina čeka bivšeg ministra Beroša, a ne bi nagađali o tome hoće li ili neće bit zaposlen u, ne lezi vraže u istoj onoj bolnici u kojoj je uvalio onaj, onaj mikroskop, a i u krajnjem slučaju ne bi sa zanimanjem tek sad vidjeli da je započelo suđenje onoj ekipi ministara u Vladi koja je, već se više i niko i ne sjeća, kad odstupila s dužnosti radi podignutih optužnica.
Kad govorimo samo o Zakonu u sudovima onda mi se čini da priča oko, kako je rekao i g. Račan, oko suđenja u razumom roku ima smisla i to naravno podržavamo, podržavamo te izmjene koje idu u tom pravcu. Također kako smo naveli i u provom čitanju, osnivanje odnosno nadležnost Županijskog suda u Varaždinu, proširenje nadležnosti na Županijski sud u Varaždinu kako bi se rasteretili sudovi odnosno sud u Zagrebu. Isto tako mislimo da je dobar iskorak.
Ona jedna sitnica i stvar koja nam se možda čini a i bila je pod lupom javnosti najviše, nažalost je bila ta pod lupom javnosti najviše to su oni zabrane darova od strane sudaca pa smo vidjeli da je i u javnoj raspravi došlo veliki broj komentara upravo vezano na to, al dobro ako moramo tako propisat nešto šta je, šta spada u domenu ja bi rekao dobrog ukusa i normalnog ponašanja onda dobro neka smo, neka smo to propisali.
Priča oko, ovdje se i ove posebne ustrojstvene jedinice oko glasnogovornice sudova to isto mogu razumjeti da je jako bitno iako više volim da sudovi odnosno da ustrojstvo samog rada pojedinog suda ide zatim da bude što učinkovitijeg suđenja i da sva suđenja završavaju što, što je moguće prije da se pritom, da pravda ne pati i to ova priča oko koncentracije postupka iako smatram da ovako kako je postavljeno neće doprinijeti tome, ali mogu pozdravit napore i barem činjenicu da se uvidio da je to jedan veliki problem.
Ja ću ovako ukratko, s obzirom da su te predložene izmjene govorim o Zakonu o sudovima dijelom važne i pozitivne pa sam tu nabrojio Hann Invest, proširenje nadležnosti i u predmetima USKOK-a itd., a čini mi se neke onako negativne po meni a to je brisanje obveze polaganja određenih ispita, a pogotovo činjenice da se propušta u mijenjanje ovakvog zakona unijeti nekakve stvarne promjene koje su se u praksi pokazale nužne kako je rekao kolega Račan, možda na neki drugi način redefiniranja i vrednovanja rada sudaca na svim razinama, uvjeti za napredovanje itd..
Klub SDP-a će u ovom zakonu, u odredbama ovog zakona biti suzdržan.
Sad ću se prebacit na ono što mislim da je puno važnije, a to su izmjene i dopune Zakona o USKOK-u. Pitao sam vas da li mislite da će ovakve promjene donijeti učinkovitijeg rada USKOK-a ili će se smanjiti učinkovitost i zašto. Vi ste naravno rekli da će povećati inače ne bi ni išli u ove promjene ako ne mislite da je to, al ste malo bili nedorečeni zašto mislite da će se, da će se povećati učinkovitost osim što ste rekli da već spomenuto nadležnost Županijskog suda u Varaždinu da će rasteretiti predmete i tako.
Ono što ja mislim je mislim da neće. Naime, osim šta mogu pohvalit da se dopunjuje katalog ili konstatirat da se dopunjuje katalog kaznenih djela za koje je stvarno nadležan ured, također i kod provođenja izvida gdje se daje mogućnost da državno odvjetništvo provodi, provodi te izvide ono što mi se čini da je najproblematičnije a to su dvije stvari. Jedna je da se smanjuje potreban broj godina iskustva ravnatelja USKOK-a sa 15 na 10 i mislim da je u prvom čitanju već bilo govora da se radi ciljano i da zapravo v.d. ravnatelja koji, koji kako je rečeno nema 15 godina uvjeta je zapravo želja da bude želja ravnatelj USKOK-a pa onda ima tih potrebnih 10 pa će se onda on imenovati. Mislim da se ako se radi toga ovo mijenjalo, vi kažete naravno da se to mijenjalo da imamo širi jedan dijapazon ljudi koji uopće ulaze u razmatranje da bi mogli biti ravnatelji USKOK-a onda se možda to moglo na jedan drugi način.
Inače priča oko toga da omogućujemo da se javi što veći broj ljudi odnosno da što veći broj ljudi ima formalne uvjete za bit ravnatelj USKOK-a mislim da nije bitna i to iz stvarno malo više razloga jer zašto onda k vragu nismo stavili da to bude 5 godina, zašto nismo i za zamjenike županijskih državnih odvjetnika isto stavili da bude manje i predsjednike, čelnike županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Tako da mislim da to opravdanje onako zvuči dobro ako, ako se ne razmisli jedno minuta ili dvije o tome onda se vidi da je zapravo zbog čega se to radi i sa kojim ciljem.
Druga stvar koja isto, isto mislim da je, da je problematična već sam govorio o njoj više puta tu u saboru. U zakonu se mijenja ona množina sigurnosne provjere u sigurnosnu provjeru kod imenovanja na dužnost. Čuo sam dobro što ste više puta rekli a to je da će se po posebnom zakonu to provodit što bi značilo da svakih 5 godina će se provodit te sigurnosne provjere. Nemojte se ljutit kad kažem da ne vjerujem da će to tako biti ali, ali pratit ćemo u svakom slučaju. Ja vjerujem a i vi mislim da nema spora oko toga da su sigurnosne provjere kod ovako važnih funkcija iznimno bitne kako bi se i povećala to povjerenje u sustav od strane naših građana.
E sad, iz, iz obrazloženja same, same priče oko toga zašto mijenjamo Zakon o USKOK-u onda je Vlada tu navela više od od nekoliko stvari koje mi se čine da su opet ću reć kozmetički ali ipak na jedan perfidniji način i jedan puno važniji način nego Zakon o sudovima.
Ja ću reći slijedeće s obzirom da su predložene izmjene dijelom važne i pozitivne i to stvarno mislimo, postupak ubrzavanja postupka prije svega, širenje nadležnosti, dodavanje i kaznenih djela terorizma u samu nadležnost, a neke po nama negativne to su brisanje potrebe prolaženja periodičnih sigurnosnih provjera, veće organizacijske ovlasti samog glavnog državnog odvjetnika, veća ovisnost USKOK-a o glavnom državnom odvjetniku i ove i ovu jednu koju sam rekao oko smanjivanja broja godina potrebnih za stupanje na tu dužnost te pogotovo činjenice da se propušta u mijenjanje ovakvog zakona unijeti stvarne promjene, propisivanje strožih uvjeta za imenovanje ravnatelja i zamjenika, dodatna edukacija, iskustvo i uspjeh u prijašnjem radu, povećanje kapaciteta samog USKOK-a, stavljanje okvira za brzo i učinkovito rješavanje predmeta iz nadležnosti USKOK-a, propisivanje kraćih rokova, osiguranje sredstava itd..
Klub zastupnika SDP-a će biti protiv donošenja ovakvog zakona.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo na treću raspravu Klub nezavisnih zastupnika, govorit će poštovani kolega Nino Raspudić, izvolite.

Raspudić, Nino (Nezavisni)

U prvom čitanju dosta smo raspravljali o cijelom ovom paketu zakona iz područja prava i pravosuđa u užem smislu pa se sada ne bi htio previše ponavljati u odnosu na sve ono što je tada rečeno, ali neke stvari ipak treba istaknuti.
Posebnu pozornost moramo obratiti na odluku Suda EU u predmetu Hann Invest. Ta odluka tj. pravna shvaćanja Suda EU koja su u njoj izražena postala su dio europske a time i hrvatske pravne stečevine. U tom smislu vidimo kako se ona neposredno odražava na naše zakonodavstvo pa mi uslijed njenih učinaka moramo promijeniti naša dosadašnja shvaćanja o tome na što se u funkcionalnom smislu misli kada se kaže da je neka institucija sud te kakvi su doista europski i ustavni zahtjevi neovisnosti sudova i sudaca.
U tom kontekstu vidimo kako suci ili sudačka vijeća koji sude u konkretnim predmetima ne smiju biti izloženi čak ni internim pritiscima koji dolaze od drugih čimbenika unutar konkretne sudske institucije. Uzimajući to u obzir mi sada pristupamo izmjeni Zakona o sudovima i preuređujemo naš nacionalni sustav usklađivanja sudske prakse uvažavajući europske poticaje i to je u redu. Je li metoda koja je izabrana prava metoda o tome mi je teško suditi i to će kao i uvijek pokazati vrijeme.
No, ako smo u pogledu ovog zakona preispitali kako shvaćamo pojam suda i koncepciju neovisnosti sudaca onda to moramo učiniti na cjelovit način i sveobuhvatno te dosljedno primjenjivati u svim sličnim ili istovrsnim slučajevima.
Ja ću vas podsjetiti na jedan sad već pomalo zaboravljeni slučaj u kojemu se na vrlo sličan način postavilo pitanje što je to sud i u čemu suci koji rade i odlučuju u konkretnim predmetima imaju autonomiju i neovisnost. Riječ je o pitanju primjene i provedbe Članka 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Za one koji ne znaju o čemu je, o čemu se tu radi to je odredba ustavnog zakona koja omogućuje bilo kojem sudu da u tijeku nekog postupka ako utvrdi da neki zakon ili odredba nisu suglasni s Ustavom zastane s postupkom i podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.
Ako se vratimo malo unatrag u našu povijest u hrvatskoj praksi ova je odredba Ustavnog zakona o Ustavnom sudu izazvala prijepore kada je jedan nekadašnji sudac tražio ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U suštini predmet, premda je taj sudac to najavio tražiti u tijeku sudskih postupaka Ustavni sud je njegove zahtjeve uzeo u razmatranje kao obični prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona iz Članka 38., a ne kao zahtjev suda iz Članka 37. Ustavnog zakona. U javnosti su se tada vodile stručne diskusije može li sudac pojedinac uopće zastati s nekim sudskim postupkom i podnijeti ovakav zahtjev ili mu za to treba neka vrsta nadovjere u smislu da mu zahtjev potpiše predsjednik suda ili da o tome raspravi i odluči nekakva sjednica sudaca tog suda.
Na kraju priče čini se kako je prevladao stav da sudac pojedinac ili sudačko vijeće nisu ovlašteni samostalno i autonomno podnositi zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona prema Članku 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu nego da o tome nekakvu konačnu odluku mora donijeti sud kao konkretna institucija. Takvo pravno stajalište izrazila je tadašnja predsjednica Ustavnog suda prof. Jasna Omejec koja je tada za medije objasnila da će zahtjev suca kada stigne na sud biti prihvaćen u razmatranje čak i ako stigne bez potpisa predsjednika trgovačkog suda. U tom slučaju će samo formalno biti smatran kao prijedlog a ne kao zahtjev.
Dakle, tu vidimo još jednu situaciju u našem pravnom poretku i praksi gdje se autonomija i neovisnost sudaca koji primjenjuju zakone u konkretnim predmetima podvrgavaju kontroli sudske uprave, pa se moramo zapitati ako smo shvatili poruke i pravna shvaćanja Suda EU u predmetu Hann Invest i ako se koliko vidim svi slažemo s njima hoćemo li onda zakonom na jasan i precizan način urediti ovu situaciju, a ne da prepuštamo da se ovakva pitanja rješavaju u medijima putem izjava ustavnih sudaca ili nekih drugih pravosudnih dužnosnika.
U tom smislu ove izmjene Zakona o sudovima kao i ovaj paket zakona u jednom svom dijelu ne rješavaju sve pravne situacije koje su u svojoj suštini po analogiji zapravo slične zapravo iste.
Zahvaljujem.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Prelazimo sada na četvrtu raspravu, Klub zastupnika ISD-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a, govorit će poštovani kolega Dalibor Paus, izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče.
Poštovani ministre sa suradnicama, poštovane kolegice zastupnice i zastupnici, dakle današnja tema je tema koja kontinuirano od '90.-ih godina je prisutna u Hrvatskome saboru. Dakle, već godinama svjedočimo kontinuitetu izmjena u pravosuđu svaka nova vlada, svako novo ministarstvo, svaka nova promjena neće radi vas niste nazvati reforma, iako je ova Vlada znala zvati reformom i puno manje izmjene određenih zakona kada je to njoj odgovaralo, nazvat ću je promjena, dakle svaka mala promjena dolazi s gotovo istim obrazloženjem, da će se izmjenama zakona ubrzati postupci, povećati učinkovitost, ojačati povjerenje građana u pravosuđe. Tako i dana, opet isti argumenti, opet iste fraze, isti ciljevi i opet u nadi stvarnoga pomaka za koji vjerojatnost i statistika govore da neće sigurno biti onoliki koliki mi sada očekujemo, dakle u toj istoj nadi da će i ove promjene donijeti poboljšanje.
No mislim da to poboljšanje stvarno neće biti u tom razmjeru u kojem mi očekujemo jer nije problem samo u zakonima odnosno čak bih rekao da je možda najmanji problem u zakonima i u zakonskim izmjenama. Ministre u uvodnom ste svom izlaganju upozoravali zastupnike da pazimo kako govorimo o pravosuđu, da biramo riječi, da ne pridonosimo lošoj percepciji, ali dopustite da ja danas upozorim vas na jednu staru izreku, da je jedina prava politika kadrovska politika, a u kontekstu pravosuđa ta rečenica pogađa u samu srž problema.
I kao što ste vi nas molili da pazimo, biramo riječi, ja vas molim i kao ministra i kao važnog člana vladajuće većine da pažljivo birate ljude koji će nositi najodgovornije funkcije u hrvatskome pravosuđu jer povjerenje građana u pravosuđa ne ruše riječi iz sabornice nego ljudi koje vaša Vlada postavlja na najviše ili ne postavlja na najviše pravosudne funkcije. Zar treba podsjećati da smo u ovom Saboru birali glavnog državnog odvjetnika koji je lagao u ovome Saboru? Zar treba podsjećati da više od pola godine nemamo predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda? Zar treba podsjećati na sve ono što se događa sa Ustavnim sudom koji postaje političko tijelo? I na kraju zar treba podsjećati na gotovo eutanazirano Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa?
Dakle, možemo mi ovdje donositi i najpreciznije i najbolje zakone usklađene i sa OECD-om i sa Bruxellesom, ali ono što će sigurno promijeniti percepciju pravosuđa, ono što će sigurno pomaknuti naše pravosuđe korak naprijed jeste pažljiv odabir ljudi koji imaju i osobni dignitet i profesionalni dignitet jer bez vjerodostojnosti ljudi koji odlučuju nećemo imati niti povjerenje pravosuđa, a niti kvalitetu pravosuđa koju očekujemo.
Kada govorimo o ovim konkretnim izmjenama, dakle Zakona o sudovima sigurno da pozdravljamo usklađivanje sa odlukama Europskog suda, sigurno da pozdravljamo novi način usklađivanja prakse sudova, ali moramo podsjetiti da Vrhovni sud kao najviše tijelo već sada ima mogućnost proširenog vijeća, ali i već sada donosi odluke koje međusobno nisu usklađene. Dakle, opet ću reć mislim da nije stvar u procedurama nego da je stvar u ljudima i takav Vrhovni sud nema čelnu osobu.
Dakle, da zaključim, nije problem u građanima koji su izgubili povjerenje problem je u sustavu koji im svaki dan daje nove razloge za nepovjerenje. Ovaj paket pravosudnih zakona mogao bi biti korak naprijed, ali samo ako prestanemo glumiti da se promjene događaju donošenjem zakona umjesto da donošenjem odluka o tome tko će provoditi te zakone. Bez kadrovske promjene, bez promjene ljudi, bez ljudi sa dignitetom osobnim, sa dignitetom stručnim nećemo napraviti ne reformu nego ni najmanju promjenu. Hvala lijepa.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Peta na redu je zastupnica Dalija Orešković koja će govoriti u ime Kluba zastupnika HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a. Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Dobar dan svima. Nema potrebe da ponavljam sve ono što su kolege iz oporbe rekle prije mene, mogu samo prisnažiti njihove riječi, pogotovo ovo što smo neposredno prije čuli o institucionalnom, o sveopćem institucionalnom kolapsu države, prije svega to proizlazi iz loših kadrovskih rješenja, iz postavljanja dobrih HDZ-ovih dečki na one institucije o kojima zapravo ovisi kičma neovisnosti pravosuđa, naravno da je ta kičma pravosuđa sada slomljena. Ali baš bi htjela ući ono u samu srž, u meritum ovih izmjena.
Kolega prije mene je rekao da svaki puta kada HDZ provodi tzv. nazvanu ili ne nazvanu reformu pravosuđa obrazlaže to sa riječima većeg povjerenja u pravosuđe, ubrzanja postupka, učinkovitosti postupka, naravno da su sve to skupa fraze jer to još uvijek unatoč svim tim reformama nismo postigli. Međutim, pravi motiv nažalost uvijek je još negdje drugdje. Naime, mi ne mijenjamo pravosuđe zato da naši građani dođu do većeg stupnja pravednosti, to nikada nije motiv, to nikada niko čak niti nije rekao da je motiv, ali ono što se obično kaže, ono što se obrazloži pisano obrazloži u svakom od ovih prijedloga zakona kaže se zapravo da sve to što mijenjamo, mijenjamo zato što nam je to rekao netko izvana. Uvijek su motivi eksterni jel, Hrvatska se želi prikazati svijetu kao jedna pristojno uljuđena, dobro organizirana država sa neovisnim pravosuđem, ali Hrvatska to nije.
Tako se i u ovom zakonu zapravo iščitava da je motiv ovih kozmetičkih promjena to što Andrej Plenković sebi želi u životopisu pisati da je Hrvatsku uveo u organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj, odnosno u OECD, pa onda zadovoljava neke formalne uvjete koje će neki administrativni birokratski nastrojeni um u nekom trenu ocijeniti gle Hrvatska je provela kroz svoj sustav ono što se od nje očekivalo i tražilo, neće se ulaziti u to jesu li te izmjene dovele do nekih boljih rezultata.
Osvrnut ću se i na ono što je također rečeno prije mene, dakle kritiziramo ministra koji je bio toliko drzak da je rekao da percepcija pravosuđa je narušena zbog toga što mi iz oporbe na loš način govorimo o pravosuđu. Naravno da to nije točno, percepciju pravosuđa narušile su korupcijske afere koje se nisu otvarale, koje se nisu procesuirale ili koje nikada nisu došle do kraja, na kraju krajeva nikada nisu osuđene. Čak i Ivo Sanader kao osuđeni premijer za tešku korupcijsku aferu nije u tom pravosuđu dobio ono što ga ide, nikada nisu uplaćeni u državni proračun 10 milijuna eura mita, a da ne kažem da Hrvatska nikada nije do kraja razriješila pravnu posljedicu te korupcije, odnosno ako je ugovor između Republike Hrvatske i MOL-a proizvod koruptivnog kaznenog djela, onda je valjda sam po sebi taj ugovor ništetan.
Hrvatska nema pravni mehanizam ili nema pravnu mudrost da utvrdi tu ništetnost i da situaciju vrati na početno stanje. Dakle, to znači na stanje prije sklapanja ugovora o prijenosu upravljačkih prava. Evo to vam je slika hrvatskog pravosuđa, a što se tiče ovog zakona samo ću reći da ono kao zubar kad traži karijes, jel' mi ovdje nismo došli do suštine problema. Mijenjamo Zakon o sudovima, mijenjamo Zakon o USKOK-u. Dva pitanja, ključna pitanja ono fundamentalno bitna pitanja nismo riješili. Nismo riješili kako ćemo rješavati sukob nadležnosti između Ivana Turudića i EPPO-a. Jel' tu sve ostalo isto kao što je bilo? Je.
Prema tome, ovim izmjenama nismo napravili ništa. Nismo ojačali tu kičmu koju je HDZ slomio. Druga stvar, ono što nedostaje, ono što očito nedostaje i potkopava borbu protiv korupcije to je činjenica da na odluku USKOK-a ili DORH-a o odbacivanju kaznene prijave, dakle jer od kaznene prijave sve počinje. Jel'? Ako nema kaznenog progona nikom ništa. Dakle, nema mogućnosti žalbe.
Sabor kao tijelo koje kroji zakone, koje kroji institucije zaprimio je dokumentaciju jedne zviždačice, danas ćemo govoriti i o tome koja je kao čovjek koji radi u sustavu, kao netko iznutra dokumentirala i na stotinu stranica dokaza obrazložila kaznenu prijavu, podnijela je USKOK-u. USKOK je vidio da se radi o ministrima i drugim moćnicima iz redova HDZ-a i rekao uhhh, baš nam to i nije zgodno da se time bavimo, pa je rekao odbacujem kaznenu prijavu. I nikom ništa.
Pritom je USKOK rekao uhhh, moramo odrediti tko će biti oštećenik, jer ako nema oštećenika onda zapravo bi zviždač mogao se i nastavit baviti tim slučajem, ali treba toj zviždačici oduzet mogućnost da o toj korupcijskoj aferi govori, zapravo korupcijskim aferama jer ima ih više. I što je USKOK napravio? Rekao je uhhh, pa reći ćemo da je oštećenik nadzorni odbor tvrtke koja je prijavljena koji je i sam u sve te malverzacije upleten. I ponovno nikom ništa! Dakle, nema mogućnosti vanjske kontrole. Zato kažem ove izmjene su samo kozmetička farsa sa kojom će se ministar i Andrej Plenković nacrtati pred OECD-om i reći mi smo formalne uvjete zadovoljili. Pravosuđe iznutra ne da nismo popravili, nego smo ostavili sve one institucionalne mehanizme koje naše pravosuđe slabe.
Prošli put je ministar onako posprdno rekao da oporba nema ideja, da nema prijedloga, pa podnesite amandmane. Pa neću trošit svoje vrijeme na pisanje amandmana koje će bahata vlast odbiti, jer ih ne želi čuti, jer ih istina boli, ono brutalno ih boli. Ali da demantiram ministra i da kažem kako oporba ima prijedloge. Evo dva vrlo konkretna. Riješite pitanje sukoba nadležnosti između Turudića i EPPO-a. Čak puštam HDZ-u da si sam osmisli prijedlog hoće li to biti šta ja znam Vrhovni sud ili koje god tijelo. Nek' smisle što god hoće, ali ne može ostati da u sukobu nadležnosti odlučuje sam Turudić i da bude kako on hoće. To je prva stvar. I druga stvar omogućite da se na odluku USKOK-a i DORH-a o odbacivanju kaznene prijave može podnijeti žalba i da tu žalbu može podnijeti onaj tko je prijavu podnio, a pogotovo ako je to zviždač koji ima interes i to nije interes zviždača, to je interes građana Republike Hrvatske da zviždač može nastaviti kazneni progon ako to iz političkog oportunizma i zaštite vlastitih stolica i fotelja USKOK i DORH neće.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na šestu raspravu.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorit će poštovani kolega Ante Babić, izvolite.

Babić, Ante (HDZ)

Hvala lijepa poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani ministre, kolegice i kolege.
Evo kolegica Dalija Orešković je ovdje rekla kako sve prijedloge i primjedbe oporbe mi odbacujemo, a upravo je ministar u svom uvodnom izlaganju rekao kako je primio između prvog i drugog čitanja upravo primjedbe i komentare kolegice Urše Gamulin Raukar. Samo jedan mali detaljić.
Dakle danas govorimo o dva zakona koja su iako odvojeni zapravo duboko povezani, Zakon o sudovima i Zakon o USKOK-u, jedan uređuje temelje pravosudnog sustava, a drugi se bavi njegovim najosjetljivijim dijelom, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, a zajedno čine snažnu poruku da Hrvatska ima institucije koje rade, ali i institucije koje se stalno unaprjeđuju. Ova Vlada ne dopušta da se pravosuđe promatra kao zatvoreni sustav nego kao živi organizam koji se mijenja, raste i prilagođava standardima suvremenog vremena. Vlada je između dva čitanja napravila niz poboljšanja, uvažila je raspravu u saboru i konkretne prijedloge, u Zakonu o USKOK-u uvedene su odredbe o novom odjelu u Varaždinu, ograničenju mandata ravnatelja, koncentriranom vođenju rasprava i jasnijem ograničenju nadležnosti. U Zakonu o sudovima proširena su pravila o radu vrhovnog suda, uvedeni novi odjeli i službe, jasno je propisano praćenje europske prakse, ali i ono što građanima najviše znači, brže rješavanje predmeta i veća transparentnost rada sudova, to su konkretna poboljšanja, a ne deklaracije. Dakle, jedna od ključnih novina u Zakonu o sudovima je uvođenje proširenog Vijeća vrhovnog suda, to znači da će se o važnim, pravno složenim i sustavno bitnim pitanjima odlučivati u širem sastavu sudaca. Time se jača ujednačenost sudske prakse i pravna sigurnost, što je preduvjet jednakosti svih građana pred zakonom. To je također izravna implementacija preporuka iz prakse Europskog suda za ljudska prava i usklađivanje s europskim standardima. Drugim riječima, odluke vrhovnog suda više neće ovisit o slučaju ili pojedinom sastavu vijeća, bit će čvršće, ujednačenije i pravednije, što je temelj ozbiljnog pravnog poretka.
Kao što sam već prije rekao, posebno je važno što se uspostavlja novi uskočki odjel pri Županijskom sudu u Varaždinu, to je dio šireg procesa jačanja učinkovitosti pravosuđa koji se provodi paralelno sa izmjenama Zakona o USKOK-u. Zagreb koji je dosada nosio najveći teret takvih predmeta sada se rasterećuje, dio predmeta preuzima Varaždin, a predmeti iz područja Karlovca prelaze pod nadležnost Rijeke, to znači manje opterećenje sudaca, brže postupke i bolju regionalnu ravnotežu. Građani na sjeveru zemlje više neće morati čekati da se njihovi predmeti rješavaju isključivo u Zagrebu, takve odluke pokazuju da Vlada analizira stvarne potrebe sustava i donosi odluke koje unaprjeđuju učinkovitost na razini cijele države.
Ono što možda nije vidljivo na prvu, ali ima golemi značaj jest da Zakon o sudovima sada precizno uređuje osnivanje Odjela za praćenje i proučavanje sudske prakse na svim razinama, ti odjeli prate domaću i europsku praksu, izrađuju analize i pomažu sucima da odluke budu dosljedne i kvalitetne. Po prvi put se zakon unosi, u zakon unosi i sustavno praćenje prakse suda EU i Europskog suda za ljudska prava, to nije samo formalno usklađivanje već alat koji omogućuje da hrvatski sudovi u svakodnevnom radu primjenjuju europsko pravo, a to znači da Hrvatska više nije puki promatrač europskih standarda već njegov sastavni dio.
Zakon sada i zakonski uređuje način informiranja javnosti o radu sudova, svaki sud ima glasnogovornika, ali se ovim izmjenama prvi put jasno propisuje okvir za davanje informacija građanima i medijima uz zaštitu osobnih podataka i dostojanstva stranaka, to je korak prema većoj transparentnosti i povjerenju javnosti, sudovi će komunicirati svoj rad otvorenije i jasnije bez senzacionalizma, ali sa više razumijevanja i odgovornosti, takva otvorenost ne ugrožava neovisnost nego je dodatno učvršćuje. Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se i na zaštitu prava na suđenje u razumom roku, predsjednik suda sada mora reagirati odmah, zatražiti izvješće, odrediti rok i ako je potrebno odobriti naknadu stranci zbog kašnjenja. Ako se rok ne poštuje Ministarstvo pravosuđa prima obvezno izvješće, dakle uveden je jasan i operativan mehanizam kontrole, to nije formalna promjena, to je konkretan alat koji vraća vjeru građana da pravosuđe postoji zbog njih, a ne samo zbog samog sustava.
Dalje, u Konačni prijedlog Zakona o sudovima dodana je i odredba koja izgleda simbolično, ali ima veliku težinu, suci ne smiju primati darovi, osim onih protokolarnih, to je jasan signal da se hrvatsko pravosuđe gradi na profesionalnosti i integritetu bez ikakve sumnje u neovisnost i nepristranost. Takva rješenja jačaju povjerenje građana i podižu standarde ponašanja u cijelom sustavu.
Zakon o sudovima nadalje donosi i novi sustav ocjenjivanja sudaca i savjetnika, uvedeni su jasni kriteriji, kvaliteta, učinkovitost, stručni rad i etika, to znači da se više neće gledati samo broj riješenih predmeta nego i njihova pravna kvaliteta. Također uvedena je posebna metodologija ocjenjivanja za sudske savjetnike, čime se priznaje njihova važna uloga u sustavu i potiče profesionalni razvoj budućih sudaca.
Nadalje, uređena su i pravila o radu pravosudne policije koja osigurava red i sigurnost u sudovima, propisana su nova pravila zapošljavanja, probnog rada i profesionalnog postupanja, a po prvi put se zakonom omogućuje da pravne osobe koje ispunjavaju propisane uvjete stručnosti i imaju osiguranje od odgovornosti mogu obavljati poslove sudskih tumača i vještaka, to je korak prema većoj profesionalizaciji i učinkovitosti sustava u skladu sa europskom praksom.
Nešto malo i o Zakonu o USKOK-u, sve što se radi Zakonom o sudovima ima svoj logičan nastavak u Zakonu o USKOK-u i tu se vidi kontinuitet Vladine politike od jačanja učinkovitosti, bolje organizacije do preciznije razgraničenja nadležnosti. USKOK sada ima jasnije propisane ovlasti i okvir rada, ograničen mandat ravnatelja, uvedeno je koncentrirano vođenje rasprava, te osigurana tješnja suradnja sa drugim državnim odvjetništvima. Sve to prati preporuke OECD-a i standarde europskih tužiteljskih sustava.
Ovim izmjenama postiže se brže, kvalitetnije i sigurnije postupanje u najtežim predmetima od korupcije do terorizma. To je pristup vlade koja ne čeka da joj netko izvana piše preporuke nego sama postavlja standarde.
I zaključno kolegice i kolege ovo su zakonska poboljšanja koja donose stvarne učinke. U ime Kluba HDZ-a mogu jasno reći da podržavamo ove zakone jer njima jačamo USKOK, jačamo sudove, jačamo povjerenje građana i u konačnici jačamo Hrvatsku kao ozbiljnu, uređenu europsku pravnu državu.
Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

To je bilo sve od klubova, sada prelazimo na pojedinačnu raspravu.
Prva na redu je poštovana zastupnica Dalija Orešković, izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zahvaljujem.
Evo slušajući ovo izlaganje u ime Kluba HDZ-a koje govori o tome kako će baš ove izmjene pretvoriti Hrvatsku u uređenu europsku državu i kako baš ove izmjene vraćaju vjeru građana da pravosuđe postoji zbog njih a ne to zbog sustava samo po sebi ono u glavi kao da sam čula onu reklamu iz tv prodaje, ako nazovete u slijedećih 5 minuta na poklon čete još dobiti u paketu i ovu peglu. Evo, otprilike je to tako zvučalo. Od suštine tu nema ništa, to je prazna ono frazeologija.
Međutim, zastupnik HDZ-a dotaknuo se još jednog bitnog pitanja, dakle kaže se da ćemo mi sada povjerenje i integritet sudaca ojačati time što ćemo im pazite sad noviteta, zabraniti da primaju darove, vau, dakle dosada su suci što, bili podmitljiva roba pa su im se kupovali, kupovale cipele, satovi, odijela. Doduše da jesu. Znate tko im je to navodno kupovao? Bjegunac hrvatskog pravosuđa onaj koji je otišao u svoju drugu državu u BiH, a istovremeno, mislim svi ćete znati o kome govorim čak i da ga ne spomenem, riječ je o bjeguncu o kriminalcu koji je ni manje ni više u sitne noćne sate u svom privatnom automobilu vozikao koga, Ivana Turudića glavnog državnog odvjetnika. A vi ste to sve znali prije nego što ste ga postavili na najmoćniju pravosudnu funkciju u državi.
I onda nakon svega toga imate bezobrazluka i drskosti reći nama u oporbi da je naša retorika kriva za lošu percepciju. Ma nemojte.
Imam pitanje i to vrlo konkretno kad smo kod te percepcije sudaca i njihove neovisnosti. Na nedavno održanim lokalnim izborima imali smo pravu dramu oko njihove regularnosti, legitimiteta, vjerodostojnosti. Naime, pojavilo se kao sporno pitanje načina na koji su prebrojani listići i načina na koji su glasački listići ocjenjeni kao važeći ili nevažeći tzv. križić kružić afera. U toj križić kružić aferi imali smo situaciju da je županijsko izborno povjerenstvo koje u svom sastavu između ostalog ima i suce, jedna sutkinja očito je njen glas bio taj koji je prevagnuo jel, njezin glas je bio odlučujući, pričamo o sutkinji jel ženi koja bi trebala kao sudac u ime RH imati objektivnosti i integritet. E ona je odlučila suprotno dotadašnjoj praksi pa čak i pravorijecima i uputama Ustavnog suda, ona je odlučila da glasački listić na kojem je glasač križićem označio za koga glasa proglasi nevažećim. O čemu se radi? Radi se o sutkinji Dijani da sad krivo ne prozove Grancarić čija je, čiji je suprug vlasnik tvrtke koja na tim istim lokalnim izborima na kojima je njezin glas prevagnuo u korist u konačnici izabranog gradonačelnika Erlića, dakle firma supruga sutkinje je bila donator tog istog Šime Erlića u toj istoj kampanji. Toliko o integritetu i toliko o darovima. Pa ja postavljam pitanje tko tu koga potkupljuje?
I pitam vas ministre jel što ste vi to osmislili u mehanizmima kontrole sudaca, njihovog integriteta, što ste to osmislili u odnosu na ovlasti Državnog sudbenog vijeća da između ostalog takvim sucima kaže, pa čekaj malo ti nemaš one minimalne uvjete integriteta i neovisnosti da u bilo kojem predmetu sudiš, a takva je Hrvatska. Dakle, nisu suci suci samo kada su u sudnici. Biti sudac znači nositi teret te javne pravosudne odgovornosti 24 sata na dan.
I sad u jednom gradu koji je ono hrvatski Gothem city, tko je gledao Batmana zna što to znači, mi imamo treću granu državne vlasti, imamo pravosuđe koje je ovako slizano s HDZ-om, ali oporba je ta koja ruši percepciju kad o tome javno govori. Toliko o tome.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo repliku, kolega Zekanović, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani predsjedniče, poštovana kolege evo vi ste svoju raspravu ispred kluba započeli s riječima da ćete vi u srži, ući u srž u meritum izmjena pa ćete dati konkretan prijedlog, a ja cijelo vrijeme čekam da vi spomenete neki članak ovoga zakona koji vam je sporan. I to je jako interesantno kako vi sa ljevice često želite nako pokazati kako ste vi jako pametni, educirani, kako ste u temi, a vi ovaj zakon niste ni pročitali. Vi niti itko iz oporbe nije da, a vi pogotovo, niti jedan konkretan prijedlog što vam ne odgovara u ovom zakonu. Evo kolegice sada imate priliku kroz odgovor na repliku reći da sam ja u krivu ili ste možda zaboravili, ja ne znam o čemu je riječ.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Zastupniče Hrvoje Zekanoviću moram priznati da sam strašno ponosna na vas. Vi ste jučer pročitali jedan članak Ustava, evo to je za sve nas u oporbi bilo iznenađujuće. Mogu vam samo reći nastavite čitati i dalje možda vam pomogne.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na drugu pojedinačnu raspravu, poštovani kolega Marin Miletić, izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora gospodine Jandroković, poštovana gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani gospodine ministre Habijan sa svojim suradnicama, kolege i kolegice vladajući, kolegice i kolege iz oporbe.
Dakle, ja bih ovdje ipak je pojedinačna rasprava pa bih dao neki svoj pogled malo možda neku drugu dimenziju na sve to. Raspravljamo o zakonu koji je izrazito važan, jer on utječe na funkcioniranje naše države i bez pravednog, učinkovitog i vjerodostojnog sustava, pričamo o sudstvu a nema ni povjerenja onda građana u pravnu državu.
Ovdje sam izvukao desetak, neću ih sve čitati jer neću imati ni vremena sudskih postupaka koji traju jako dugo. Ministar je rekao da ako sam dobro zapamtio, a mislim da jesam da ih imamo nešto više od 400 000 neriješenih. Trenutno plan je da se spusti taj broj na 300 000. I stvarno ovdje kada čitate koliko je dugo tih sudskih postupaka jedna dubrovačka priča je trajala 47 godina od 1973. do 2020.
Druga priča je trajala 42 godine iz Zadra, treća priča je trajala 33 godine. To je najdulji sudski spor protiv medija. Onda jedna priča 20 godina 8 mjeseci, 15 godina, 30 godina, 8 godina bračna stečevina, 10 godina, 10 godina i ima ih stvarno jako dugo. Ne želim ovdje sad spominjati imena, na koncu nije ni sabornica sad mjesto za to. Ali je to strašno i puno na tom treba raditi da naša država drastično smanji te sudske postupke i procese. Ja ću poslije u raspravi reći naravno da to zahtijeva i niz drugih stvari, jel' tako i veći broj ljudi unutra i stručnjaka i pravnika i digitalizaciju i sve ostalo, ali nevjerojatno je da vi pokušavate negdje izborit se za neku pravdu ili ste oštećeni u nečemu i da sad sudski postupak traje 30 godina. Pa to čovjeka iscrpi do kosti i ti odustaneš od života, u stvari tebi se više ništa ne da. I na tome država treba raditi da bude što pravednija, što poštenija, da sustav funkcionira i ja bih stvarno volio da idemo tim smjerom. Vi ako upišete opet neću o imenima, uhićeni, osuđeni pravomoćno SDP-ovci, uhićeni HDZ-ovci onda vidite da ima i jednih i drugih.
I važno je da isto u tom pogledu pravni sustav funkcionira, da nema nedodirljivih i mi definitivno kao demokracija danas koliko god neki se slagali ili ne slagali smo i kroz sustav na znatno boljoj poziciji nego što smo bili prije 10 godina, neću ni govoriti prije 15 ili prije 20 godina. Dakle, ja mislim ne mora nitko voljeti vladajuće i to, nego ako pričamo o činjenicama. Dakle, prije 20 godina ili prije 10 bilo je puno, puno tu više nekih sjena, hajmo se tako izraziti. Danas ipak je tu znatan, znatan napredak.
Ovaj zakon čitao sam prema obrazloženju Vlade kaže da ima dva glavna cilja. Jedan je usklađivanje sa europskim pravom, unapređenje učinkovitosti sudova i te ciljeve držim da svatko može podržati jel' tako? Dakle, tu nema nekih posebnih upitnika, no ono što je važno da stvarno razmišljamo i danas ovdje u raspravama koliko će ove izmjene ubrzati sudske procese, koliko će se vratiti to povjerenje o kojem stalno pričamo građana u pravosuđe. I ovdje u pojedinačnoj raspravi sigurno mogu pozdraviti jasnije rokove za odlučivanje o zahtjevima za suđenje u razumnom roku. Ministre o tome su druge kolege i kolegice govorile, obvezu predsjednika suda da reagira u roku od 60 dana. To je sve pohvalno, dakle to je neki napredak, to je neki pomak prema većoj odgovornosti unutar samog sustava.
No, čini mi se da samo hajmo tako reći, za davanje novih rokova možda neće samo po sebi i ubrzati sudske procese i tu je vaša ogromna zadaća. Vi ste noviji u toj priči na fotelji ministra, u poziciji ministra, pa onda tako nekako se i odnosim prema vama u ovoj raspravi.
Imate ogroman posao u jačanju kadrovskih kapaciteta, cijele priče digitalizacije o kojoj smo govorili, rasterećenja sudaca od administrativnih poslova i bez učinkovitog upravljanja predmetima i dalje će biti naši sudovi preopterećeni i tu je vaša velika zadaća a onda na koncu i da mi kao narod, kao ljudi u Hrvatskoj podignemo razinu svoje svijesti ako se mogu tako izraziti i da ne budemo baš ne znam jesmo li prvi po podizanju tužbi jedni protiv drugih je li kad gledate na broju populacije u Europi. Mi svi svako nekog tuži, znači što god je tužiš i onda šta radimo? Zatrpavamo sudove. I što se događa? I onda u doslovnom smislu imam ministre čak neke bivše učenike moje kojima sam prije predavao i bio razrednik u gimnaziji, koji rade danas u odvjetništvu, koji su i u DORH-u, pa nekad popijemo kavu i tako malo pričamo o svemu i onda mi oni kažu profesore ono mi dobimo toliko predmeta, vi se morate sa njima baviti jer se ne možete ne baviti, a onda vam to zatrpa nešto da ono sa čime u stvari bi se trebali posvetiti sad govorim dosta laički, dosta se posvetiti vi se ne možete jer fizički ne stignete jer je nas tu na tom mjestu šest, a trebalo bi nas biti 16 je li? I sad cijela je to priča dosta komplicirana, ali govorim možda u kojem smjeru isto treba ići država, a to je baš to jačanje kadrovskih kapaciteta. Onda dolazimo naravno i za koji novac i sve ostalo o čemu smo ovdje u Hrvatskom saboru raspravljali.
Zakon donosi i te određene pozitivne pomake u transparentnosti, u ovom osnivanju ustrojstvenih jedinica, o tome se isto govorilo, informiranje javnosti i mislim da je to važan iskorak prema većem povjerenju jer građani imaju pravo znati što se događa u sudovima. I to je nekako, to je važno da ljudi imaju informacije i da su unutra hajmo to tako reći u temi da znaju što se događa. I ovdje su neki kritizirali, meni je to super. Bilo bi dobro da smo donijeli to puno prije, ali bolje ikad nego nikad zabranu primanja darova. Dakle, ja to pozdravljam i mislim da je to dobro, to je jasna etička, nedvosmislena odluka jer u protivnom stvarno mislim je apsurdno, dakle vi, znamo koliku suci imaju plaću, znamo za koji novac rade, a onda odjednom ne znam imate ljude koji ono nose odjela od 3-4 hiljade eura, otkuda, kako, di si ti to kupio ne, tako da satove nose ne znam po 5 tisuća eura itd., tako da ovo je sve jako dobro, ova priča i to pozdravljamo da, da to bude jasna ta priča. Mislim da u vremenu kada svi mi koji smo u oporbi jer država je i naša koliko je i vaša, dakle vi, vi ju vodite jer ste dobili povjerenje građana, ali država je i naša, barem tako ja osjećam i onda ako tako gledamo na državu onda moramo i mi u oporbi radit da se podiže povjerenje u institucije jer, jer inače smo falili rekli bi susjedi ceo fudbal je li, dakle ako mi u oporbi radiš na rušenju institucija, a ovi kako, mislim pa onda mi ovdje predstavljamo državu, mi smo ovdje u HS, barem ja tako na to gledam, tako da svaka jasna granica etičnosti ima i ne samo simboličku nego stvarnu, stvarnu težinu.
Ovdje isto ste donijeli veću odgovornost na vrhovni sud, neki tu možda imaju malo zamjerke, pitanje edukacije, praćenja sudske prakse, usklađenosti s europskim pravima i mislim da će to ustvari ujednačiti sudske prakse i bolje primijeniti neke europske standarde, ubrzati opet cijelu tu priču, no i povećanje nadležnosti vrhovnog suda, opet se vraćamo na, na čovjeka, odgovarajući resursi, dakle broj ljudi i sve ostalo što, što, s čim dosta, dosta vodimo bitku, ta stručna i tehnička podrška jer onda bez toga reforma ostane samo deklarativna. Tako da mislim da stalno moramo ponavljat da pravosuđe nije samo neki skup zakona, da je to ustvari živi organizam i da taj živi organizam onda je povezan s vladajućima koji imaju najveću odgovornost i, i najveću onda primaju i pluseve i minuse je li za tu priču jer vode, ali onda i naša u oporbi i mi trebamo ustvari tu nekako gurat svi skupa tamo gdje smo da država funkcionira, evo i onda ako mi to budemo radili onda će možda i građani malo više vjerovati u tu državu. Tako da ono što u ovom zakonu je dobro ide u smjeru veće učinkovitosti, ali ima tu još dosta stvari koje, koje po nama iz oporbe bi, bi moglo bit još bolje, pa ćemo nad time bditi i na to upozoravati i pozivati vladajuće da, da idu tim smjerom, evo toliko od mene u pojedinačnoj raspravi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo nekoliko replika, prvi na redu kolega Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo poštovani kolega Miletić, drago mi je da ste ostali dosljedni sebi, pa i u ovoj prevažnoj temi za Hrvatsku, niste govorili kao jedan oporbeni zastupnik nego ste govorili konstruktivno, to znači kritički o sustavu pravosuđa, nijansirano, pa bi vas molio da naglasak stavite na odgovornost nas u saboru, ne samo ovo što ste govorili u pravosuđu, zapravo kakvu poruku mi u saboru šaljemo kao saborski zastupnici ukoliko postupamo isključivo jednoumno, kad smo u oporbi onda rušilački postupamo prema onima koji su na vlasti, a zapravo time slabimo državu, a drugo onemogućujemo isto tako da se među njima događa ta diferencijacija da ljudi postupaju individualno među vladajućima da ih se ohrabri na neki način, ako ih osudite kolektivno onda zapravo moraju obrambeno reagirati, pa što mislite dakle u tome kontekstu koliko saborski zastupnici kada postupaju jednoumno štete zapravo i promjenama u pravosuđu, a i uopće u hrvatskoj državi.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Miletić, Marin (MOST)

Pokojni psiholog, po struci svećenik Tomislav Ivančić, veliki čovjek, onda je stalno govorio ako vi govorite stalno za političare da ne valjaju i to govorite i govorite, a onda oni neće ni valjati i kaže Hrvatska neće postat bolja dok ne budete mislili i željeli da, da imamo bolje političare i više isticati ono što je dobro o njima, da bi onda i to dobro prevladalo.
Ja ovdje sigurno neću bit apologeta ili branit vladajuće, dakle ne pada mi napamet, nema razloga, ali s druge strane imam ovdje, evo na ChatGTP-ju sam pitao koji su osuđeni SDP-ovci, protiv koga se vodi postupak Možemo! i sad imate tu 10-tak ljudi i o tome se ne govori, dakle to je, to je ta priča, ako kritiziraš okej, al onda kažeš dakle imate i, i među nama u oporbi i u strankama ljevice osuđenih ljudi za korupciju, gradonačelnika, načelnica itd., imate ljudi iz Grada Zagreba koji su pod istragama i to sve govori da korupcija nema dres…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…ali da moramo jasno o tome govoriti.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Biloglav izvolite.

Biloglav, Damir (DOMINO)

Hvala g. predsjedniče.
Kolega Miletić, vi ste u svojoj raspravi posebno apostrofirali ove dugotrajne sudske procese, naveli ste neke koji traju i dugi, više desetljeća. Svi mi znamo iz vlastitoga iskustva za pojedine takve slučajeve, pa me zanima što vi mislite, možda bi bilo pametno da se ti predmeti koji jako dugo traju, a koji su često imovinskopravni problemi, da se oni izdvoje, da im se da neka vrsta prioriteta i da se pokuša nekako maksimalno skratiti vrijeme, vrijeme ovaj trajanja tih predmeta. Druga stvar koju sam vas htio ovaj upitati jeste, što vam se čini, može li se u takvim slučajevima uopće govoriti i primijeniti ono pravilo po kojem je pravda spora, ali dostižna, kakva je to pravda koja se čeka toliki dugi niz godina?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Miletić, Marin (MOST)

Hvala vam predsjedavajući.
Ako dok čekaš pravdu ostariš i razboliš se, onda ne znam koliko baš ima ta pravda i smisla kad dođeš u, u, u to stanje jer si toliko se borio za tu pravdu.
Ovo, ovo vaše dok ste mi postavljali pitanje kolega Biloglav, ne znam možda u pravnom sustavu to već je, ovdje ima i u oporbi pravnika, odvjetnika i vi ministre možete reć to tako funkcionira, al meni na razini logike to nije loš prijedlog, dakle u doslovnom smislu da digitalizirani sustav prati i ako nešto prođe, sad ću bubnut je li 5.g., e onda taj predmet postaje prioritet i onda se s njime bave drugi i možda se tako rješavaju ti nagomilani predmeti koji godinama se vode sporovi, evo to mi je ovako dosta logično, sad možda već je predviđeno to, ne znam, pa ćete mi vi reći, ali evo čini mi se to dosta logično, znači da digitalizacijom prati se sve i kad jedan predmet prođe npr. 5.g. ili 6., što je već predugo, e onda nadležna tijela to preuzimaju…
…/Upadica predsjednik: Hvala./…
…i to rješavaju, hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Paus izvolite.

Paus, Dalibor (IDS)

Evo poštovani kolega u vašoj raspravi iznijeli ste mišljenje da je stanje u demokraciji danas bitno bolje nego prije 15, 20 godina. U kontekstu ajmo to govoriti vrhuške, vrha vlasti dakle prije 15 godina bio je prvi ministar jedan, a sada je ministara sedam. Kako bimo u tom kontekstu protumačili jel bolja ili lošija situacija?

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Miletić, Marin (MOST)

… dakle dokle god pravosuđe, tu mislim onda naravno i na sve procese USKOK, sve ovo uhićuje ljude bez obzira bili oni na vlasti ili u oporbi to je dobar pokazatelj. A ono što je ključno u svemu to je narod, to su birači, dakle koji sve to gledaju i prate i koji onda na izborima nekog honoriraju, a nekog na izborima pozdrave. Dakle, ja mislim da je stvarno dobro da svi kolikogod možemo radimo na tom podizanju te svijesti kod građana kod ljudi i da onda oni na izborima jednostavno honoriraju ljude, stranke, političke opcije za koje misle da mogu Hrvatsku učiniti još poštenijom, pravednijom i smislenijom ako se mogu tako izrazit.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Idemo sada na pojedinačnu raspravu poštovanog kolege Zekanovića, izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani ministre sa suradnicama, poštovane kolegice i kolege.
Prvo ću se osvrnuti na nešto što se dogodilo na početku ove rasprave kad je kolegica Dubravka Novak tražila od predsjednika Sabora da raspravljamo 20 minuta ispred klubova, a ne 15 kolko je inače predviđeno jer joj je malo vremena. A onda ovoga ja tu sjedim cijelo jutro, stvarno … izašao sam pet sekundi bio vani nešto kratko, nisam primijetio da se iko iz Možemo! uopće javio u raspravu, ni ispred kluba niti pojedinačno, čak nisam do sad vidio ni repliku. Mislim ne znam jesu sad uopće u sabornici. Dakle, to vam je ta tipična demagogija te ljevice koje se uvijek prave pametni i radišni, vrijedni, oni su tu, oni inzistiraju da se raspravlja 20 minuta, a ne prijave se za raspravu. Ne znam možda će mi neko od kolega iz SDP-a ovoga braniti, neće, ali ovo su jako je bitno za naglasiti evo svi oni koji prate evo neka malo primijete ovo, možda im potaknem da kasnije da budu malo vjerodostojniji.
Pošto nitko iz oporbe nije konkretno kritizirao niti jedan članak zakona, neću niti ja spomenuti niti jedan članak zakona, pa ću malo o tome što su naši kolege iz oporbe govorili. Ajmo evo Kujundžić, Kujundžić je čak i pohvalio ovaj zakon slušao sam pažljivo čak sam zabilježio, dakle, dakle nema ništa sporno u pravilnicima gdje članci u člancima ovog zakona, dakle Kujundžić je za ovaj zakon odnosno vjerojatno i Most ja se nadam da će oni glasovat za ovaj zakon.
Evo komentirao bi kolegu Restovića koji je isto nije ništa konkretno rekao, ajde on je možda čak i malo zakon i prolistao ali je zaboravio iako je pravnik na presumpciju nevinosti pa je onda već on osudio i Beroša, osudio je i Todorića, osudio je i neke hrvatske ministre, mislim da kao pravnik trebao bi znati da presumpcija postoji.
Paus je istaknuo kako je Vrhovni sud zapravo političko tijelo, pa zna on da postoji trodioba vlasti, ako kolegi Pausu smeta to što se članovi Ustavnog suda, govorio je o Ustavnom sudu, dakle biraju u HS-u neka nađe neki drugi model. Ajmo izvlačit lutriju npr. ajmo lutriju ili ne znam, ajmo ne znam ko najbrži trči ko je najbrži na maratonu pa će taj biti ako je pravnik predstavnik član Ustavnog suda.
E moram se vratit opet na kolegicu Orešković koja je sjajna, dakle a to je onaj zapravo obrazac Možemo!, dakle ja sam pametna, mudra, vrijedna sam marljiva i govorim sve što govorim je istina jer to govorim ja, to kaže Dalija Orešković. Pa onda kaže govorit ću o srži, govorit ću o meritumu, dat ću konkretan prijedlog, a na koncu ništa. Jedino što je ona govorila i pet puta se u svojoj raspravi i pojedinačno i u raspravi ispred kluba vratila na Turudića, samo Turudić je problem. pa ja sad ne znam jel mi danas raspravljamo o glavnom državnom odvjetniku ili raspravljamo o Zakonu o sudovima.
Dakle, i onda kada je se upozori na to da nije niti pročitala zakon, dakle hrvatska javnosti vrijedna, marljiva, pametna Dalija Orešković nije niti pročitala zakon čak je rekla zašto bi ja vama davala amandmane, naravno da ne može dat amandman kad nije pročitala zakon onda se vraća na onu točku koja je boli, a to je glavni državni odvjetnik možda upravo zbog toga što je nepristran pa možda i na nju ili na njezine kolegice i njezine favorite baci oko. Ali jako bitno spominjala je sljedeće dakle da smo bezobrazni, da smo drski, da je ovo lomljenje kičme, da imamo institucionalni kolaps države uvijek teške riječi kojima se pokušava dočarati, dočarati situacija u državi koja je blago rečeno katastrofalna prema kolegici Orešković.
E tu imamo našeg kolegu Miletića koji je isto naravno išao u meritum, ali što je još ovdje bolje, ovdje on nije ušao u meritum, na koncu je rekao ima puno stvari u ovom zakonu koji bi mogle biti bolje. Pa kolega Miletić pa recite jednu stvar koja bi trebala bit bolja, niste ništa spomenili niti jedan članak zakona, niti jedan stavak. A onda šta je najbolje onda se javlja Jurčević koji kaže bravo kolega vi ste opet bili u meritumu baš ste govorili konkretno, a ovaj nije ništa rekao. Dakle, ljudi ovo su kerefeke, aj malo se uozbiljite ako ćete govorit u HS-u pročitajte zakone dajte neki prijedlog, nađite članak zakona koji vam ne odgovara ili nemojte izvoditi cirkus dosta ga je.
I na posljetku glavna tema odnosno glavna stvar koja je upala svima u oči odnosno u uši su to je glavni problem zakona, su famozni pokloni, dakle to je što su svi komentirali ili gotovo svi, uglavnom kako se više neće moći poklanjati, davati darove sucima. Ako je meritum ovog zakona i ako je to ono što vama smeta, a nisam svatio da vam smeta e onda ovaj zakon je savršen. Hvala lijepo.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo povredu Poslovnika, kolega Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

238. Poštovani kolega, kolegica koja je tražila 20 minuta je ovdje u susjednoj prostoriji na odboru pa mislim da nije dobro da prozivate. Druga stvar, ja ne znam zašto vi nama solite pamet o tome da se ne držimo teme i da nemamo šta prigovorit kad vi u svojih deset minuta niste ni jednu rečenicu rekli o temi o kojoj se razgovara.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić to ste trebali pod replikom, jer bila je replika pa ovako sad moram vam dati opomenu.
Kolega tko je to Zekanović, isto povreda Poslovnika.
Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

238. iskoristit ću isti instrument da odgovorim kolegi. Dakle, kolega njoj je odbor počeo prije 30 minuta, dakle to je prva neistina, a ja se nisam pravio da sam pročitao ili nešto rekao pametno. Ja sam rekao da neću govoriti o temi, za razliku od vaših kolega iz Možemo! koje vi branite i svih ostalih koji se prave pametni a to nisu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Zekanović dobivate opomenu i vi, nije bila povreda Poslovnika.
Sad ponovo kolega Ostojić, izvolite.

Ostojić, Ranko (SDP)

238. moja namjera je borit se za istinu makar ću dobit opomenu. Kolegice u susjednoj prostoriji na Odboru za mlade sa predstavnicima dječjih foruma tamo je. Prema tome nema potrebe da vrijeđate nekoga zašto nešto nije rekao niti je vaše da to ocjenjujete. Nije ovo nogometni studio.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić to što radite nije povreda Poslovnika, sami ste rekli i dobivate ponovo opomenu.
Kolega Sobota izvolite replika.

Sobota, Darko (HDZ)

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora.
Kolega Zekanović vi ste dali jedan presjek zapravo ljevice o njihovom nastupu, o njihovom razmišljanju. Što vi mislite sutra kako će to zapravo kod glasovanja biti? Dakle, sami ste rekli na kraju da zakoni su odlični da ispadaju super po svemu, pa je onda valjda i za očekivati da će biti i podržani u velikoj većini.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala.
Izvolite odgovor.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Pa kolega naravno da većina je stabilna i ovaj će zakon biti izglasan definitivno, ali mene zanima da nisam čuo niti jedan konkretan razlog od onih koji neće glasovati za ovaj zakon zašto im zakon ne valja, a neće glasovat za zakon. I ovdje ću iskoristiti priliku da opet repliciram kolegi Ostojiću. Dakle, kolega Ostojiću iz vaše partnerske stranke Možemo! ima 8 ako se ne varam ili 9 koliko ima već zastupnika, nema nitko u Saboru. Kolegica nije 3 sata tamo, nego je 30 minuta je na odboru. Dakle i ako vi kažete da govorite istinu ne znači da ste rekli istinu, upravo suprotno rekli ste laž.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Potpuno besmislena rasprava. Ja ne znam šta da vam kažem.
Kolega Ostojić izvolite povreda Poslovnika. Imate dvije, morat ću vam dati treću opomenu.

Ostojić, Ranko (SDP)

Normalno sve vas razumijem, samo predsjedniče vi trebate braniti nas. Znači kad braniš istinu čovjek je lažov, notorni lažov. Kolegica je zajedno sa ostalima u susjednoj prostoriji, možete otići provjeriti ako to ne vjerujete. Prema tome, daj Zeki bogati prestani lagat!

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Ostojić dakle treća je opomena i ne možete više sudjelovati u raspravi po ovoj točki, a što se tiče prozivanja kolege Zekanovića vrlo često neki kolege i kolegice prozivaju one kojih nema u tom trenutku i kažu sad oni nisu ovdje. Meni je to jako ru…, ne, ne. Ali ne dajem ni tada opomene, prešutim to ali to mi je onako drukersko i jadno ponašanje koje ne bi trebalo raditi. Ali onda se nemojte čuditi kad sad i s druge strane isto se ponašaju na taj način i pozivam vas da to ne radite jer nikad ne znamo gdje je netko možda je netko bolestan, možda je na odboru, možda negdje stranački ima neke obaveze itd. Ali nije to došlo od kolege Zekanovića, to neki drugi zastupnici rade više. To je sve što vi radite i na što apelirate je u redu, ali ste našli krivu formu u okviru Povrede Poslovnika. I besmisleno mi je uopće to, trošimo bez veze vrijeme.
Kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)

Evo ja ću iskoristiti ovaj ipak instrument replike, a ne povrede Poslovnika da u principu na načelnoj razini gospodine Zekanoviću pokušam objasniti da to što je on digao pojedinačnu raspravu, a onda na pojedinačnoj raspravi veli da neće o temi u stvari nije ni fer ni korektno prema saborskim zastupnicima jer oni očekuju od njega da odgovorno obavlja svoju dužnost zastupnika i da se drži teme. Znači tema je, su sudovi ili nešto drugo, a on uporno od početka mandata od kad ga ja pratim u ovom Saboru koristi sve instrumente samo da olajava druge zastupnike pogotovo sa onog spektra koji nisu vladajući.
I to je prevršilo svaku mjeru i ja mislim da bi trebalo kroz Poslovnik ili bilo što sprječavati takve, hajde da veliš tri minute govoriš o temi, pa da onda nešto veliš. Ali niti jednog slova, niti jedne riječi a to prigovara drugim zastupnicima, a cijelo vrijeme to radi on sam.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Hvala kolega Marković.
Kolega Marković to rade mnogi zastupnici i zastupnice, pa kad rade to vaši onda vam ne smeta, a sad vam smeta kad radi netko drugi. Ali to nije, to je, to je, ne možemo sada ovaj, čovjek ima svoje vrijeme. Ima pravo na repliku, ima pravo na pojedinačnu raspravu, zastupnik je koristi onako kako želi, a o našoj kvaliteti, o kvaliteti naših rasprava sude naši građani i oni koji nas gledaju.
Izvolite. Čekajte ne, povreda Poslovnika prvo. Kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)

Članak 238. Ovo ide vas sad. Znači vi stalno govorite da će građani odlučiti o onom što radimo. Tak ste govorili i za ZDS i za sve ostalo. Vi ste ipak, evo ja vas cijenim kao predsjednika Sabora, dugogodišnje iskustvo imate. Nemojte opet toliko docirati sad opet prebacivati odgovornost na nas kako mi raspravljamo, nego ako netko radi uporno tako kako radi onda ga treba i sankcionirati ili ga promijeniti Poslovnik, jer ovo ne valja. Nije stvar …
…/Upadica predsjednik: Kolega Marković!/…
… nije moja želja koristiti povredu Poslovnika da bih ja sad sa vama se tu raspravljao.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Marković prvo ste prekršili ponovo Poslovnik jer niste objasniti što je povrijeđeno u Poslovniku.
Drugo, vi tražite od mene da ja određujem kako će zastupnici diskutirati. To vi možete raditi u svojoj partiji, ali u Saboru ja ne mogu određivati tko će kako razgovarati. Ima rasprava koje su stvarno kvalitetne, ima one koje su srednje, ima koje su loše, ali to je sve na zastupnicima i zastupnicama isto tako, tako da nemojmo pa kako ćemo izmijenit poslovnik šta da utvrdimo točno i precizno ko šta mora govorit, pa nemojte sad bit smiješni.
Odgovor na repliku kolega Zekanović izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani predsjedniče HS-a, poštovani kolega Markoviću. Možda je vama smeta što se upravo u Varaždinu formira uskoro Ured USKOK-a. Za one koji ne znaju vi ste zamjenik od g. Bosilja jel tako gradonačelnika Varaždina, možda je to vas danas uznemirilo pa malo govorite egzaltirano dižete povrede poslovnika.
S druge strane ja za razliku od vas i od kolega koji su ovdje replicirali iz oporbe ja sam rekao da ću govoriti o onome što ste vi govorili, niste licemjer za razliku od vas koji fejkate da govorite o meritumu, a zapravo imate političke govore. I na posljetku moram se opet obratiti kolegi Ostojiću, kolega Ostojiću ja vas uvijek nazivam poštovani kolega Ostojić i molim vas da mi ne izmišljate nadimke i da mi se obraćate s dignitetom ako ga imate.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Dobro sad ponovo povreda poslovnika kolega Marković, izvolite.

Marković, Miroslav (SDP)

Čl. 238., zastupnik govori ne istine i ne drži se teme u konačnici. Znači evo tu je ministar Habijan mislim ono isto je Varaždinac i ja sam Varaždinac, g. Bosiljev Varaždinac i da Varaždin ispada ovako gledajući sa strane … možda je dobro da otvorimo USKOK-ov ured tamo, ali očito smo mi primjeri za to za razliku od Gotam city-a Zadra gdje očito USKOK ne smije uć unutra. A vi se držite teme na temu.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kolega Marković dobivate opomenu i molim vas da završimo ovu besmislenu raspravu. Kolega Kukavica izvolite replika.

Kukavica, Ivica (DP)

Hvala g. predsjedniče. Poštovani kolega evo slušao sam pozorno vaš govor, nisam pravnik evo završio sam taj omraženi Kineziološki fakultet u Zagrebu, ali koji je više put ovdje spomenut u negativnom kontekstu u ovom sabornici, al evo rekli ste o presumpciji nevinosti, to je meni zanimljiva tema. I zanima me evo vi kao kolega koliko smatrate da je to dobro ili loše da u ovom visokom domu mi na jedan način presuđujemo i donosimo nekakve političke odluke i zaključke bez obzira je li neko osuđen, jel mu dokazano bilo kakvo kazneno djelo jel smo mi već njega poslali ne znam na Goli otok, ne znam jel Goli otok još uvijek radi. Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani kolega Kukavica evo ja se slažem s vama, npr. zamislite kad bi ja sada rekao evo čitam ovdje članak s jednog portala velikog hrvatskoga, SDP-ov gradonačelnik Varaždina sredio direktoru gradnju garaže dogovorio mito, USKOK dvije točke to stoji i da ja sad kažem čovjek je kriminalac, a tu mu je ne znam ja naš kolega možda ne znam, ne znam što radio bio mu je samo zamjenik. Pa to ne bi bilo u redu naravno. Neka institucije odrade svoj posao, postoji presumpcija nevinosti bez obzira što evo postoje indicije i optužnice. Ali meni je evo osobno jako drago što ćemo imat USKOK-ov ured u Varaždinu, a mislim da svima u ovoj sabornici nije drago i da su neki jako nervozni danas zbog toga.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Gotovi smo s replikama pa idemo na iduću pojedinačnu raspravu, govorit će poštovani kolega Ivan Račan. Izvolite.

Račan, Ivan (SDP)

Ovo je vrlo inspirativan trenutak. Dakle, kolega Zekanović je upravo pokazao da se može letjeti u još više dubine nastupivši na način da napada kolege jer mu se ne sviđa kako govore, sam deklarirajući da neće govoriti o temi. To je ne znam, to je na rubu logike, pameti ne znam čega. A predsjedavajući, poštovani predsjedniče znate postoji čl. 232. Poslovnika Sabora koji kaže da se govornik mora držati teme i vi taj članak nikad ne primjenjujete. A ako neko sam kaže da neće govoriti o temi onda je na kraju krajeva vaša ovlast čak i vaša odgovornost. Ali ok, prihvatiti ću da ……/Upadica predsjednik: Kolega Račan e onda onda vas sada upozoravam da ne govorite o temi eto, to sad toliko, toliko je./… …/Govornik se ne razumije./…

Jandroković, Gordan (HDZ)

Nemojte ić u bizarnosti molim vas, ajde nastavite izlaganje.

Račan, Ivan (SDP)

Ok, prihvaćam upozorenje, u redu. Ajmo ovako, dakle ajmo prvo Zakon o USKOK-u, dakle šta je tu negativno, šta je tu loše, sa čime se ne slažemo. Brišu se potrebe pronalaženja periodičnih sigurnosnih provjera, daju se veće organizacijske ovlasti samom glavnom državnom odvjetniku, stvara se veća ovisnost USKOK-a o glavnom državnom odvjetniku, zatim činjenica da se propušta u mijenjanje ovakvog zakona unijeti stvarne promjene kao što su propisivanje strožih uvjeta za imenovanje ravnatelja i zamjenika, dodatne edukacije, iskustvo i uspjeh u prijašnjem radu, povećanje kapaciteta samog ravnatelja i zamjenika itd., stavljanje okvira za brže i učinkovitije rješavanje predmeta iz nadležnosti USKOK-a, propisivanje kraćih rokova, osiguranje sredstava. Sagledavajući ovo jako je teško biti za predložene izmjene i dopune Zakona o USKOK-u, a vrlo slično je i sa Zakonom o sudovima gdje se također potpuno propušta prilika uvesti sustav organizacije rada sudaca, kao i definirati uvjete za napredovanje te se također brišu obaveze polaganja određenih ispita za službenike što opet politički odnosno drugačiji način regulira napredovanje. Opet jako je teško biti za ovakav zakon sa ovakvim propuštenim prilikama.
Ono što ću ponovo pohvaliti, pohvalit ću u obadva zakona intenciju zaštite prava na suđenje u razumnom roku. To je veliki problem, jedan od problema koje hrvatski građani najviše percipiraju u našem pravosuđu i tu je svaki korak naprijed dobar s time da se nadam da će ta namjera biti pretočena u stvarnost, da će praksa pokazati da su te promjene dobre. Ono što je meni daleko veći problem kod ovakvih zakona ili ono o čemu želim razmišljati, ono o čemu bih volio da zakonodavac razmišlja, ono o čemu bih volio da ministar razmišlja, dakle da oni koji rade na tome, a to je temeljno pitanje jer ovo su zakoni koji definiraju ključne institucije u Republici Hrvatskoj. Dakle, da li mi sa tim zakonima stvaramo državu u kojoj će današnji mladi biti sretni i sretno u njoj živjeti? Ako na to pitanje odgovaramo unazad onda prethodna desetljeća nisu stvorile Hrvatsku u kojoj mladi žele sretno živjeti i to bi moralo biti temeljno pitanje. Dakle, ne političke akrobacije lijevih i desnih, ne politički folklor kako da nekome pogodujemo, kako da se negdje zaštitimo nego šta će biti posljedica ovog zakona za 10, za 20 godina. Hoće li to stvoriti bolju državu ili ne? Naravno na to pitanje nije lagano odgovoriti. To je neki će reći gatanje, neki će reći razmišljanje, ali ako počnemo sa tom namjerom onda neuspjeh će biti manji od onoga kada u njega dođemo samo namjerom da radimo male promjene kako se ne bi zamjerali i kao ne bi duboko zadirali u sustav za koji svi znamo da je duboko problematičan.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Imamo repliku, kolega Zekanović.
Izvolite.

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Poštovani kolega Račan, dakle evo vi ste započeli vaše izlaganje i osvrnuli ste se na moje izlaganje. Dakle, ja sam govorio o temi jednako kao što su i vaši kolege govorili o temi, govorili su o ovom zakonu. Dakle, tu nije, znači govorili smo o ovom zakonu. U političkoj raspravi često komentiramo jedni druge kao što ste vi komentirali mene, tako sam ja komentirao vaše kolege, sad komentiram vas. I to je politička rasprava. Ali ja sam samo rekao jednu činjenicu koja je stvarno činjenica. Za razliku od vas koji ste ipak pročitali zakon i čitali ste nešto vezano uz zakon oni iako su naglašavali meritumu, u meritum ušli nisu. I to je razlika između vas i njih, a vjerujem kad ste vi mene onako kritički spomenuli na početku vašeg govora da ste pogriješili jer znate šta sam htio reći i što sam politički zapravo i uspio postići.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Izvolite odgovor na repliku kolega Račan.

Račan, Ivan (SDP)

Kolega Zekanović za prvi dio vaše replike se mogu zahvaliti, a za drugi dio replike ja priznam da sam zbunjen i da ne znam šta da vam kažem. Mogao bih vam reći da razumijem da zarađujete svoju plaću egzibicijama vrhovne kategorije, mogu bih reći da ubijate dosadu tako što govorite o svemu ili bilo čemu. Ali s obzirom da nisam siguran što da kažem, onda ću se zadržati na tome.
Hvala.

Jandroković, Gordan (HDZ)

To je to što se tiče replika.
Idemo na petu pojedinačnu raspravu govorit će poštovani kolega Josip Jurčević, izvolite.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Evo zahvaljujem predsjedavajući.
Pa pravosuđe je svakako bilo za pojedince ali isto tako za zajednicu iznimno bitno jer donosi taj pravorijek koji utječe i na percepciju i na povjerenje uopće u društvo u kojem živimo, pa ću ja iskoristiti ovu prigodu prvenstveno zbog toga što je ovdje ministar pravosuđa koji ipak može donekle utjecati, a i ostali mi u Saboru, pa i oni možda koji eventualno to gledaju. Govorit ću o dva pravosudna slučaja koja su još uvijek u tijeku, a imaju posebno rekao bih strateško značenje za Republiku Hrvatsku ne samo kad se radi o pravosuđu, nego kad se radi uopće o Hrvatskoj i njezinim vitalnim interesima.
Jedan od tih slučajeva jest slučaj Agrokor. Radi se o našoj poljoprivredi, odnosno bolje reći o gospodarstvu u širem smislu, ali pogotovo naglašavam poljoprivredu koja ima strateško značenje u sigurnosnom, obrambenom i svakom drugome smislu. Svi se sjećamo nečega što se popularno zvalo lex Agrokor i znamo dobro da je on prošao nekakvu institucijsku provjeru u Republici Hrvatskoj od Sabora pa do Ustavnoga suda i točno se može identificirati tko je bio suglasan sa nečim što se zove lex Agrokor, dakle to je nekoliko zakona, odnosno radi se o zakonima koji zadiru u područje gospodarstva.
I sjećamo se da je na koncu zaključeno i od strane Ustavnoga suda, da je zaključeno dakle da se, da je sve u lex Agrokoru sukladno europskoj pravnoj stečevini sukladno ustavnim vrijednostima ili odredbama i isto tako da je sukladno nizu zakona koji se odnose na područje gospodarskoga života.
Međutim, istaknut ću da to nije tako jel' ne po mome mišljenju nego po mišljenju najistaknutijih pravnih stručnjaka. Kad bi se pojavio sam nacrt zakona, odnosno kad se raspravljalo o tome da će se donijeti taj zakon koji je politika gurala kao nešto što je uzor već bio u EU prema Parmalatu, slučaju Parmalat u Italiji tri ustavna suca, dakle tri ustavna suca su svaki u pojedinačnom detaljno obrazloženom izdvojenom mišljenju naglasili i elaborirali što ja ne mogu ovdje, ali bit je to da su oni rekli, dakle da je taj lex Agrokor, dakle jedan sustav zakon protuustavan, protivan europskoj pravnoj stečevini i protivan cijelom nizu zakona u Republici Hrvatskoj. Obrnuto od onoga što je zapravo na koncu zaključeno i po čemu se postupalo gdje je zapravo Hrvatska ostala bez prehrambene suverenosti.
Osim toga i kako kažu pravnici da je u to vrijeme najistaknutija stručnjakinja sveučilišna profesorica Jasnica Garašić se također o tome medijski očitovala sa jednakom, dakle izrijekom da je taj zakon, dakle lex Agrokor protivan europskoj pravnoj stečevini, protuustavan i protivan nizu zakona u Republici Hrvatskoj.
Možda je najzanimljivije to da je recenzent nacrta zakona bio također sveučilišni profesor, dakle koji je upravo nadležan za to područje, profesor doktor Petar Miladin koji je masakrirao možemo reći taj zakon, međutim naravno da to izvršna vlast, a onda ni Sabor ni ostali nisu uvažili pa je on da bi zaštitio svoj strukovni i drugi dignitet rekao javno dakle to je lako provjeriti, zabranjujem vam dakle onima koji se pozivaju na njegovo ime opravdavajući taj zakon, zabranjujem vam da moje ime dovodite u bilo kakvu vezu sa tim zakonom. I sada do danas možemo pratiti već sedam, osam godina što se događa sa slučajem Agrokor, koliki je to još uvijek pravosudni rašomon, ali puno je važnije da je Hrvatska ostala kao što sam rekao bez da je ostala, bez prehrambene suverenosti, a onda dakle bez sigurnosne i obrambene suverenosti jel znamo što se događa u bilo kakvoj krizi bila ona pandemijska, zdravstvena ili bila ona ratna ukoliko nema tu prehrambenu suverenost.
Evo to je jedan slučaj dakle poštovani ministre gdje se može identificirati točno i u politici, a pogotovo u sustavu pravosuđa, a i u pravnoj struci od sveučilišta nadalje tko je što zagovarao pa vam to možda može biti neki orijentir da se napokon suočimo sa činjenicom da je svakako pohvalno i prihvatljivo sve što iz europske pravne stečevine ovdje u Saboru izglasavamo jer je to dobro i korisno u formalnopravnom smislu, međutim u praktičnom smislu izgleda da to veoma, veoma slabo ili gotovo nikako se ne primjenjuje u praksi. Pri tom valja naglasiti tu famoznu Borg skupinu na čelu jel sa neprosvijećenim apsolutistom Andrejom Plenkovićem, sjetimo se toga da je to bilo predajte se, dakle poruka je bila predajte se svaki otpor je uzaludan. To je jedan slučaj.
Drugi slučaj seže daleko ranije, seže zapravo u 1992.g. to je slučaj Lora koji još uvijek traje jer su još uvijek dvije osobe u zatvoru pa je nedavno i donesena ta famozna revizijska presuda koja je kako kažu pravnici na svoj način problematična jer u revizijskoj presudi, tako barem kažu pravnici, ne daje se teža kazna nego se daje ista ili snižena kazna, međutim u ovom slučaju je donešena puno teža osuđujuća presuda u revizijskom postupku koje su dvoje osuđenih, ali taj proces traje već 23 godine zapravo povećana im je kazna. Radi se o slučaju 1992.g. gdje je glavni akter Mladen Bajić koji je tada bio vojni tužitelj i zapravo i svega onoga, a preporučujem vam i feljton o tome sam detaljno dokumentirano sa preslicima dokumenata pisao, pa se zaista na jednom mjestu može identificirati cijela korupcijska vertikala u hrvatskome pravosuđu. Kako je taj proces dvoje optuženih i kasnije osuđenih su podnosili cijeli niz kaznenih prijava gdje se može točno vidjeti tko je u pravosuđu od DSV-a raznih sudova itd., sve sa imenima i prezimenima, tko je postupao protupravno dakle protuzakonito, da vam sad ne ulazim u detalje sve je tamo obrazloženo. Ako je pojednostavljeno rečeno bio ratni zločin u Lori prema dokumentima nedvojbeno je da je onda ratni zločinac zapravo Mladen Bajić. Radi se o dva smrtna slučaja koja su aktivirana '92.g. vezano za pritvorsku jedinicu Lora koji su aktivirani deset godina kasnije znači 2002.g. i na temelju toga zapravo to je bio neki osigurač ili mafijaška ucjena rekao bih u onome stilu u mafijaškim filmovima, kad mafija provjerava je li netko suradnik CIA-e da ih ne otkuca policajac, onda jednostavno sa dva mafijaša odvede toga čovjeka da upuca nekoga i onda imaju naravno dokaze ukoliko jel zapravo to takav čovjek ne smije napraviti, a ukoliko dakle zapravo postane policijski suradnik onda je on kazneno gonjen.
Na taj način zapravo Mladen Bajić je 2002.g. i kreirao slučaj Lora jel u kojem je zapravo on glavni akter i morao je dignuti optužnicu prije izbora gdje je osam pritvorskih čuvara optužio da su oni protupravno lišili slobode skupinu srpskih civila, doslovno tako piše u toj optužnici. Međutim, dakle niti su ti pritvorski čuvari lišili slobode jel uopće to nije posao pritvorskih čuvara, niti se radilo o srpskim civilima jer u optužnici odnosno u nalogu za uhićenje te skupine potpisan je Mladen Bajić kao državni odvjetnik zajedno sa istražnim sucem Jurišićem iz Splita.
Dakle, u toj nalogu za uhićenje iz '92.g. sa potpisom Mladena Bajića kao vojnog tužitelja i istražnog suca Jurišića stoji da se uhićuje neprijateljska skupina vojnika, terorista, a deset godina kasnije on ih preimenuje u skupinu srpskih civila. I to je glavna točka optužnice, na temelju toga je osuđeno osam pritvorskih čuvara, dvoje koji su se tome suprotstavljali pravosudno i na druge načine kažem u nedavno donesenoj revizijskoj presudi, nažalost njima je kazna povišena i još izdržavaju tu kaznu. S time da je se o tome očitovalo cijeli niz institucija da ne ulazim u detalje snimljen je dokumentarni film, ali najvažniji su dokumenti.
Prema tome, ako je ratni zločin, a ratni zločin nema zastare, ako je to bio ratni zločin u Lori vezano za taj slučaj koji je opće poznat, dakle onda je ratni zločinac Mladen Bajić pa evo ja to javno kažem, a ratni zločini ne zastarijevaju, a DORH je kad to čuje dužan postupati po ratnom zločinu.
No da se vratim je li ističe vrijeme na praksu u Hrvatskoj, dakle nije problem i naravno da ću ja osobno i klub poduprijeti sve što se u Hrvatskoj državi usvaja u smislu pravne stečevine i vrijednosne itd. iz EU i to je dobro da postoji u Hrvatskoj u formalnome smislu jer valjda će se pojaviti u Hrvatskoj osobe koje će se suočiti s time da nam praksa ne postupa sukladno tim odredbama. Evo ovo su dva slučaja gdje se zaista može vidjeti i ta cijela vertikala sa imenima i prezimenima, pa ako se bilo koga od tih u toj korupcijskoj vertikale makne iz sustava pravosuđa to će biti korisno za hrvatsku budućnost. Evo hvala lijepo.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Replika g. Marin Miletić.

Miletić, Marin (MOST)

Profesore Jurčeviću evo kad pričamo o sudovima, pravosuđu i o važnosti da oni budu što autentičniji i što funkcionalniji kako tumačite da evo je napravljen dokumentarac o Lori, gledali smo ga u kinu sa svjedocima, sa živim ljudima koji u doslovnom smislu govore kako je cijela ta priča jedna velika namještaljka, pozivaju današnje pravosuđe da to aktivira cijeli taj postupak, da ispita nanovo priče. Kako komentirate to da uopće u javnosti nigdje nema riječi o dokumentarcu, o svim živim svjedocima, o ljudima koji svojim imenom, prezimenom žele da budu ispitani ponovno u tom procesu? Kako tumačite evo?

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
Izvolite odgovor.

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Pa evo minuta je kratka ali se može reći da Hrvatska zapravo '90. je formalno ukoračila u pluralnu demokraciju međutim to je samo u formalnome smislu, međutim tranzicijski proces kako se kaže pojednostavljeno uključujući i pravosudni sustav, znanstveni, kulturi ostao je gotovo nepromijenjen što se očituje nažalost i u odnosu snaga u ovome saboru. Pa je recimo nitko u vrijeme kad se već godinu i pol dana ili dvije godine zapravo tematizira novi državni odvjetnik koji nije pripadnik toga Bajićeva klana ajmo tako reći jugokomunističkoga da ne bi dao druge kvalifikacije osnovano sumnjivog za ratni zločin. Dakle, nitko nema niti jednu kritičku riječ prema Mladenu Bajiću koji je upropastio hrvatsko pravosuđe i zapravo glavni čovjek korupcije o Hrvatskoj, o tome postoje brojni dokumenti, a s druge strane napada se čovjek dakle koji ima određene karakteristike koje bi mogle unaprijediti hrvatsko pravosuđe a pogotovo kad se radi o DORH-u kao ključnoj državnoj …
…/Upadica Furio Radin: Hvala./…
… instituciji u tome smislu.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, barem smo izbjegli kokošinjac ovaj put.
Izvolite gospođa Orešković.
Izvolite.

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Hvala predsjedavatelju.
Mijenjamo Zakon o sudovima i Zakon o USKOK-u, neke stvari su u tim izmjenama dobre i mogla bi ih podržati, neke su loše, ali ono što ističem nije u tome suština, nije u tome poanta. Ništa dobro, ono revolucionarno dobro ne dolazi u hrvatskim građanima s ovim izmjenama.
Rekla sam da je poanta u onome čega u zakonu nema. Dvije ključne stvari. Rješavanje sukoba nadležnosti između Ivana Turudića i EPPO-a i druga stvar mogućnost podnošenja žalbe na rješenje o odbačaju USKOK-a ili DORH-a o tome se radi. Naravno da toga nema.
U odnosu na onu političku raspravu netko je rekao da ne držimo se teme nego ulazimo u političke rasprave, pa sve naše rasprave su zapravo političke, a najbolji način za umrtviti život u ovoj državi, dakle ne umrtviti samo oporbu, doslovno umrtviti život je to što teme ali sadržaj i okvir tema definiraju vladajući. Pa onda kada upute izmjene i dopune zakona koje se bave reći ću sekundarnim stvarima jel od kojih nema baš, nit smrde nit miriše, evo tako ću to nazvati, a nama se osporava kada kažemo čekajte malo al ovdje gori e kaže to je ona politička rasprava. Pa da, ali takva i treba i biti. To ona znači da je oporba živa i da ova država ima budućnost jer ima ljude koji imaju viziju što točno u ovoj državi treba mijenjati. O tome se radi.
E sad, ako ćemo o suštini Zakonom o sudovima, Zakonom o USKOK-u u ovom dijelu koji je stvarno obuhvaćen izmjenama i dopunama zakona diramo ono što je ispod vrha sante leda. Reforme odnosno reorganizacije unutar ustroja, osnivanje ureda u Varaždinu što pozdravljam evo ali trebao bi nam, puno više bi nam trebao takav jedan u Zadru tzv. Gotham cityu, no zašto kažem da nije u tome poanta, pa naravno da nije ako je vrh sante leda taj koji je kvaran sva struktura ispod njega se urušava. Sporan je Ivan Turudić, dakle ako glava DORH-a je osoba koja na tom mjestu nikada nije smjela niti biti onda nam izmjene i dopune zakona koje toj glavi daju veće ovlasti, veći autoritet i veću mogućnost manipulacija unutar sustava ne može koristiti.
Da samo napomenem Zdravka Mamića koji je Ivana Turudića vozikao u automobilu kad je već bilo poznato koliko je težak po svojim korupcijskim aferama i da će vrlo vjerojatno pobjeći iz države što je u konačnici i učinio, Josipa Rimac s kojom se Ivan Turudić dopisivao di si radosti, di si lipa, imamo sada i najnoviju situaciju da je USKOK odbacio kaznene prijave unatoč opsežnoj dokumentaciji. A zašto je odbacio? Zato što su prijave podnesene protiv Maria Banožića, protiv Branka Bačića, protiv Zvonimira Frke Petešića, protiv bivše i sadašnje direktorice Državnih nekretnina i na to ne postoji mogućnost žalbe. E to su problemi, a onda imao i onaj još malo veći, dakle imali smo dva velika slučaja, baš ono velika slučaja pronevjere europskih sredstava. Jedan se tiče Nine Obuljen Koržinek i tu smo imali taj krivo riješeni sukob nadležnosti gdje je Ivan Turudić kao stranka u sporu rekao ali ja ću biti taj koji će prosuditi. Zašto? Zato što je zakon pisao HDZ i namjerno ga je napravio takvim da kontrolu ima uvijek u svojoj ruci.
Drugi veliki slučaj je bio slučaj Vilija Beroša gdje je Ivan Turudić doslovno kao presretač uletio u šesnaesterac kako se ne bi EPPO dalje bavio s tim slučajem a onda će Ivan Turudić ponderirati sa sadržajem i opisom inkriminacije koja se Viliju Berošu stavlja na teret.
Prema tome, dragi HDZ-ovci dok ova dva pitanja niste riješili, dakle to da ne možete svog dečka koristiti po potrebi da oduzima predmete iz jedinog tijela u državi koje trenutno naši građani percipiraju kao neovisni, neovisno tijelo od političkog utjecaja HDZ-a, dakle ako nemamo nekog trećeg koji će moći riješiti sukob nadležnosti tako da stvarno mislimo da je netko neovisno i nepristrano odredio tko bi trebao voditi taj slučaj, niste riješili ništa. To je prva stvar i druga stvar sve dok USKOK i DORH mogu odbacivati kaznene prijave bez kontrole, bez mogućnosti podnošenja žalbe, a prijave se podnose protiv ministara u HDZ-ovoj vladi mi nemamo neovisno pravosuđe.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa. Gospođa Dalija Orešković će govorila naravno završno u ime kluba HSS-a, DOSIP-a i GLAS-a, ispričavam se.
Gospođa Ljubica Lukačić također završno Klub zastupnika HDZ-a.

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Zahvaljujem g. potpredsjedniče. Poštovani kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnicom, suradnicima.
Evo ja na kraju ove rasprave prije svega želim reći da mi je izuzetno drago što su izmjene i dopune ova dva zakona podržali i neki oporbeni kolegice i kolege, što znači da je Vlada kad su u pitanju ova dva zakona krenula u dobrom smjeru.
Što se tiče Zakona o sudovima, mislim da manje-više kolegice i kolege su rekli o čemu se tu radi, a izmjenama i dopunama ovog zakona doći će do ubrzanja postupka i ono što mislim da je jako dobro da je uvažen prijedlog pravobraniteljice za djecu kojim se propisuje obvezno specijalističko stručno usavršavanje sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju o predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Još također treba reći da je radi povećanja transparentnosti i funkcioniranja sudbene vlasti te unapređenja informiranja javnosti o radu sudova ovim se izmjenama i dopunama predviđeno osnivanje posebnih ustrojstvenih jedinica u svim sudovima za davanje obavijesti o radu sudova na čelu sa glasnogovornicima sudova.
Kada je u pitanju Zakon o USKOK-u mislim da evo … spomenuli ali ja ću još jedanput pohvaliti rasterećenje suda Županijskoga suda u Zagrebu proširenjem nadležnosti na Županijski sud u Varaždinu koji preuzima nadležnost Suda u Bjelovaru, a također proširenje nadležnosti na Županijski sud u Rijeku sa Županijskoga suda u Karlovcu.
Ono što mislim da je također dobro na kraju spomenuti da će se omogućiti učinkovitiji rad USKOK-a u složenim koruptivnim kaznenim predmetima, propisivanje mogućnosti da USKOK predmete u kojima postoji isključivo naznake počinjenja kaznenih djela iz njegove nadležnosti, a radi provođenje izvida dostavi na postupanje mjesno nadležnom državnom odvjetništvu. To je isključivo propisano radi brzine u radu jer bi dakle ti mjesni nadležni, mjesna nadležna državna odvjetništva na neki način pomogla u radu USKOK-a s time da sve druge radnje obavlja USKOK.
Ovim će se izmjenama i dopunama postići ubrzanje sudskih postupaka u složenim i koruptivnim predmetima, kao što sam rekla, propisivanjem također posebnih dužnosti predsjednika vijeća da skrbi o mogućim zapravo koncentrirano vođenje rasprave u postupku za kaznena djela iz čl. 21. Zakona o USKOK-u.
Također ono što sam spomenula i u replici bitno je reći da će se ovim izmjenama i dopunama omogućiti da se …/Upadica Radin: Vrijeme./… USKOK-u da postupa u predmetima organiziranog kriminala i u predmetima koji su predmetima koji su u …/Govornik se ne razumije./… …/Upadica Radin: Hvala lijepa./… Evo za kraj još ja ću reći da …/Upadica Radin: Vrijeme znate gospođo Lukačić./… će klub HDZ-a podržati ove izmjene i dopune zakona, a ovo što sam evo htjela reći da je važno da će USKOK postupati u predmetima terorizma.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala, hvala gospođo Lukačić.
Gospođa Sandra Benčić zastupat će Klub zastupnika Možemo! također završno. Izvolite gospođa Benčić.

Benčić, Sandra (Možemo!)

Zahvaljujem. Pa evo kao što smo i u prvom čitanju rekli, ponovit ću i sada, prvo smatramo da je prethodno o ovoj zaista ovaj puta to možemo govoriti i o nekom ozbiljnom reformskom zahvati i u sudovi i USKOK-a, ali i Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku s obzirom na značaj tih izmjena da zaista mislimo da bi bilo dobro da se u Saboru održane tematske sjednice, također da se ostavilo više vremena između prvog i drugog čitanja da smo kao što smo i htjeli možete organizirati neki stručni skupi ili okrugli stol, smatramo da taj te informacije i stručnost ljudi koji dolaze izvan ovog političkog kruga je isto bitna za nas da formirano mišljenje i doprinesemo ovoj raspravi. Nažalost, to nije bilo tako ponovno ovaj puta.
Kao što sam rekla kod prvog čitanja ponovit ću opet, ja mislim da je glavni problem neučinkovitosti odnosno niske učinkovitosti pravosuđa. Činjenica da imamo ogroman broj predmeta svake godine i taj priljev predmeta je ono što koči zapravo naš pravosudni sustav. Mi imamo dovoljno velik broj sudaca na broj stanovnika, imamo, jedan od većih u EU, nije problem niti u infrastrukturi niti u logistici, nije toliko problem, mislim mi možemo propisivati instruktivne rokove kolikogod hoćemo, skraćivati to, to neće imati utjecaj to vi znate i svi koji se bavimo i znamo ljude koji su u pravosuđu znamo da to neće utjecat. Ono što jedino mi možemo sa ove pozicije napravit je vidjeti kako možemo mi utjecati na to da se smanji broj predmeta. I ja evo još jednom apeliram da zaista ministar pravosuđa, vjerujem da postoji neka dobra volja, zajedno sa drugim ministarstvima koje je također bitno u tome konzultirati da napravimo ozbiljnu promjenu da smanjimo broj predmeta koji dolaze od države, gradova i općina na sudove i da to možemo napraviti na način da zaista tamo gdje su sporovi između istih ili različitih razina državne i javne vlasti da zaštitimo naravno čelnike jer se čelnici boje ulaziti u postupke nagodbe zato što za to mogu odgovarat, dakle da im damo neku sigurnost da mogu to raditi, da mogu se nagoditi sa drugim tijelom javne vlasti, a da zaista nisu zbog toga na putu za Remetinec svaki puta, a da s druge strane onda ih i obvežemo da to rade prije odlaska na sudove. Mi bismo tako mogli smanjiti jedan značajan broj, ja sam sigurna između 10, 15, 20% priljeva predmeta godišnje. I tada kada rasteretimo sudove od toga možemo ići u daljnje korake poboljšanja kvalitete rada sudova.
Dalje, što se tiče USKOK-a isto ću ponovit, pazite mi imamo kod USKOK-a sada situaciju dakle u izmjeni zakona, da doslovno znamo koga glavni državni odvjetnik želi za ravnatelja USKOK-a i da se za to mjesto smanjuje potreban broj godina radnog iskustva da bi baš ta osoba koju si je Turudić odabrao, mogla doć na to radno mjesto tj. da bi dobila da bi postao ravnatelj USKOK-a.
Samo dajte zamislite paralelnu situaciju, nije potpuno isto, ali su slična pravila. Imamo javnu nabavu, nabavljamo evo aute za Sabor i kažemo ok ne smijemo napisati da hoćemo Mercedes nego ćemo specifikacije staviti tako i promijeniti da može biti samo Mercedes evo to su izmjene Zakona o USKOK-u, to su te izmjene. Znači Turudić si je nariktao tako da osoba koja mu ne ispunjava sada uvjete po novom zakonu ispunjava i da ju može staviti na mjesto ravnatelja USKOK-a. To je nova razina namještanja natječaja, viđamo svakakva namještanja natječaja, al ovo je nova razina kada se zakon mijenja, a da bi se natječaj mogao uspješno namjestiti.
I ponovit ću jer je kolegica to rekla, DORH, USKOK i EPPO ponovit ću da je naš zahtjev za ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, a da je Ustavni sud uputio prethodno pitanje Europskom sudu i zaista …/Upadica Radin: Hvala./… jedva čekamo koji će biti odgovor, a nadamo se da će bit suprotan onome što tvrdi g. Turudić. Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala. Gospodin Marin Miletić Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića završno. Izvolite.

Miletić, Marin (MOST)

Poštovani g. Furio Radin potpredsjedniče HS-a, gospođo Kristina Zadro Omrčen, poštovani g. ministre Habijan sa svojim suradnicama, kolegice i kolege vladajući, kolegice i kolege iz oporbe. Pa znate šta ja ću si dopustit malo otić šire, malo otić šire.
Turudić ja stvarno ne kužim zašto ga ljevica toliko napada i mrzi, mi ćemo ga kritizirat kao Mostovci gdjegod treba, ali dakle što se mene tiče osobno revizija Stepinca, dakle stavio je Stepinca gdje mu je mjesto, našeg sv. Stepinca, osudio je Sanadera, dakle čovjek uhićuje ljude vladajuće strukture i sjećam se u misli mi dolaze u vrijeme izbora i fajta svih nas tako i nas u Možemo! naravno u Mostu oprostite, o Možemo! sam htio govoriti koji najviše napadaju Turudića i kažu kad mi dođemo na vlast, prvo smijenit ćemo Turudića. Zašto, zašto je to tako? Koji su razlozi to? Ko se boji? Jesu to sad ova nova uhićenja u Zagrebu? Navodno da nova tek dolaze, milion i 300 tisuća eura su podijelili pet svojih udruga, pet svojih udruga milion i 300 tisuća eura u jednoj godini, dakle u jednoj godini, milion i 300 tisuća eura, pet udruga u jednoj godini i o tome ne piše se u ovom dnevnom tisku, nema po portalima, nema u informativnom programu. A možete misliti evo da je kolega Jurčević, Biloglav i ja da smo si podijelili 11 milijuna kuna u godinu dana gdje bi mi završili, na kojoj lomači medijskoj naravno. Ali to su ti Orvelova farma, opet jednaki, jednakiji i stalno je to tako. Tako da ja stvarno potičem državnog odvjetnika nek' sve uhićuje, sve, sve, sve. Dakle, iz svih stranaka tko god je nešto pomažnjavao, tko god se ogriješio o zakon, tko god je ukrao dakle sve neka uhićuje, neka češlja i ja jedva čekam, dakle sa tim uhićenjima opskurne elitističke tajkunske skupine Možemo! da napokon pokažemo kako sustav potpuno funkcionira jer je to moja, baš moja želja. Dakle, da spasimo Hrvatsku. Hrvatsku treba sačuvati i spasiti.
Što se tiče ministra Habijana puno je tih neriješenih sudskih postupaka, 400 000. Plan je da ih se spusti na 300 000. Već se tu puno spustilo, on će vjerojatno imati komentar na to. Nedopustivo je u pravnoj državi da nam sudski procesi traju, čuli ste 20, 30, 40 godina. To je nedopustivo. Ako si za nešto kriv mora ti se to dokazati kroz kratko vrijeme, a ako tražiš svoju neku pravicu, pa čovjek za 30 godina dok se sudi, tuži izgubiš i zdravlje i život i sve i šta ti onda vrijedi i neka naknada i neka presuda ako toliko godina svog života si prolazio kroz neke te procese koji su izrazito iscrpljujući i za tu osobu, ali i za državu jer to sve košta.
Tako da mi smo ovdje čuli nekoliko zanimljivih prijedloga kolega Biloglav mi je u replici isto, a vjerujem da će ministar odgovoriti postoji li radi digitalizacije naravno nisam poravnik nego razmišljam logički i kada pređu neki postupci na primjer koji traju pet, šest godina, a ti si digitalizirao sustav dobiješ neku napomenu i onda ti predmeti postanu prioritet. I tako se rješava te predmete prioritetne, pa molim da nam se tu isto to objasni. Dakle, na kraju pravosuđe je temelj društva, funkcionalno pravosuđe, pošteno pravosuđe temelj demokracije. Jer je ono danas sjajno i sveto? Nije, nije. Je li učinjen ogroman napredak gdje smo bili? Je. I to ako, ako ne muljamo trebamo priznati da je danas bolje nego što je bilo prije 20 godina. Dakle, tako mi to gledamo.
S druge strane ja stvarno potičem DORH i sva tijela da češljaju sve od ljevice do desnice, sve, bez obzira na stranačku boju dresa, a kažem napose očekujem jer mi nije logično da čovjek, grad Zagreb je li podijeli milijon i 300000 eura u pet udruga u jednoj godini. To mi je suludo, to mi je Alan Ford. Pa nek' se sve ispita, pročešlja i ako je sve pošteno o.k. a ako nije neka za to odgovaraju.
Hvala.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa.
I sad na kraju ministar pravosuđa Damir Habijan će dat završnu riječ.
Izvolite.

Habijan, Damir (HDZ)

Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče, kolegice i kolege.
Evo dopustite samo par riječi, odnosno osvrt na ovo što je danas tijekom rasprave o ova prva dva konačna prijedloga zakona ovdje izrečeno. Odmah ću se kolegi Miletiću koji je upravo izašao, htio sam odgovoriti, pitao je u dva navrata vezano za neku kontrolu i mogućnost kontrole na predmetima koji su pet, šest ili dulje godina traju. To već sad postoji, dakle putem e-spisa svaki predsjednik suda vrlo jasno može vidjeti unutar područja svog suda, dakle o kojim predmetima je riječ. Isto tako kada govorimo o ministarstvu mi smo i nedavno imali mogućnost dakle i sudske i upravne inspekcije, odnosno pravosudne inspekcije koja po pritužbama ili kada vidimo da postoji neobrazloženo duljina trajanja određenog postupka isto tako zahtijevati putem pravosudne inspekcije očitovanje upravo predsjednika sudova. Održali smo i sastanak sa sudskim upravama upravo po tom pitanju, prema tome itekako vodimo računa o tome, a kada već govorimo o brojevima onda nije zgorega spomenuti ako gledamo prosječno trajanje kaznenih postupaka onda je 116 dana. Ovo što je kolega Miletić spomenuo 42 godine činjenica je da je to jedan predmet koji sam ja sam naveo prošli put tijekom prvog čitanja kao primjer dugotrajnosti. Ali to je jedan predmet, dakle to nije pravilo nego se radilo o predmetu koje ima ako mogu tako reći najduži staž 42 godine što sigurno nije pohvalno ali isto tako ne govori da je takvo stanje u pravosuđu već govori da imamo i takav primjer.
Što se tiče građanskih, odnosno parnice i trgovačkih predmeta mi smo 2020. godine bili na 655 dana. Kada govorimo o trajanju postupka u ovom trenutku smo isto ispod 450 dana trajanja, prema tome u ovih 5 godina i tu vidimo svojevrsni korak naprijed. Nije više ovdje niti kolegica Benčić, ali mislim da je kolegica iz Možemo! ovdje prisutna. Ona je spomenula pitanje priljeva predmeta, alternativnog načina rješavanja sporova što je svakako u fokusu ovog ministarstva iz razloga što i vidim da danas ponovno mediji spominju brojku koju sam naveo da je 1650 sutkinja i sudaca. Ako to usporedimo sa drugim zemljama i ako usporedimo po broju, glavi stanovnika onda sigurno jesmo u vrhu ali nitko ne uzima ili nitko ne piše o brojci koju treba uzeti u obzir pritom, a to je broj, godišnji priljev predmeta.
Mi u Hrvatskoj imamo milijon i 300 do milijon 250 tisuća novih predmeta. To nije slučaj u drugim europskim zemljama. To je sad pitanje vjerojatno i mentaliteta, ali i pitanje i nastojanje i ministarstva, ali ja bih rekao i civilnog društva da na neki način ukaže našim građankama i građanima da postoje i alternativni načini rješavanja sporova.
Drugi tjedan je u Hrvatskom saboru ja se nadam ili kroz dva tjedna bit će i Zakon o medijaciji, novi Zakon o medijaciji koji će upravo za određene postupke predvidjeti kvazi obvezatnost, dakle prije pokretanja parničnog postupka pokušaj mirenja koje će biti besplatno. I na taj način utjecati da je što manji broj predmeta zapravo dolazi na sud. S druge strane već međuresorno razgovaramo i sa Ministarstvom unutarnjih poslova da vidimo na koji način određene predmete koji su sad predmeti pred sudom, mislim na prekršaje, pokušamo nekako maknuti sa sudovima jer po meni je dužnost i trebala bi biti dužnost sutkinja i sudaca da se bave sa onim sadržajno, sa onim predmetima koji doista za građane jesu bitni a ne da utvrđuju da li je jedna kamera dobro nešto snimila ili nije i na to troše svoje vrijeme, a govorimo o nekih 80 tisuća predmeta koji se odnose samo na takvu vrstu postupka.
Slažem se da postoji međusobno dakle sporovi između tijela državnih, državne uprave, između jedinica lokalne i područne samouprave i zato mislim da je nastojanje da se putem arbitraže zapravo takvi sporovi pokušaju riješiti i na taj način zapravo smanji ovaj broj predmeta koji je sferi pravosudnih tijela odnosno konkretno sudova.
Nekoliko riječi na ono što je iznijela kolegica Orešković. Ja i dalje gajim nadu, to sam rekao mislim da i prošli put ili u nekoliko navrata da postoji i negdje duboko u vama svojevrsni optimizam i neko svjetlo koje ćete jednom ugledati i da nećete uvijek svoju raspravu pogotovo o pravosuđu temeljiti isključivo kroz prizmu stranačke pripadnosti. Vi svoje argumente ako ih mogu nazvati argumentima temeljite na stranačkoj pripadnosti i mržnji koju gajite prema određenoj stranačkoj grupaciji ili prema političkim protivnicima ili konkurentima. I naravno da onda rezultat toga ne može biti dobar, ne može biti dobar. Dakle, kad bi se malo odmakli od toga i kada bi pogledali da, barem ja tako gledam postoje ljudi koji rade dobro svoj posao, postoje ljudi koji, postoje ljudi kojima je možda svejedno i postoje oni koji rade loše svoj posao ali ne treba ih dijeliti po stranačkom predznaku. I kad bi se odmakli od toga i smogli hrabrosti, a mislim da vi to možete i kažem i dalje nadim… gajim nadu i ja sam siguran da će biti možda i drugačiji ovoga narativ vaših rasprava.
Motiv promjena koje ste spomenuli, ja sam sam rekao u uvodnom baš tako i vanjski ali i unutarnji. Vanjski imamo implementaciju presude Hann Invest, imamo postupak pristupanja OECD-u, imamo kao odgovorna članica EU obvezu transponiranja direktiva, ali imamo i unutarnje elemente a to je nastojanje upravo nas u ministarstvu, u Vladi da stvari mijenjamo. I ja sam uvodno rekao da ove promjene zakona i ove dvije i ove kasnije imamo i one koje će slijediti same za sebe neće promijeniti pravosuđe niti percepciju o pravosuđu. Neće to napraviti niti infrastruktura, neće to popraviti povećani broj kadrova i davanje suglasnosti pravosudnim tijelima na zapošljavanje, sistematizacije. To će popraviti imajući u vidu sve to zajedno ali i komunikacija koju mi i kojom se mi obraćamo i govorimo o pravosuđu. I mislim na sve, ne mislim samo na oporbu, govorim apsolutno o svim i ako postoji stvarna volja da nešto promijenimo.
I ponovno ću reći kad-tad doći ćete u ovu poziciju. I stvaranjem ovakve slike, ovakvog narativa u pravosuđu će zateći vas i neće vam onda biti jednostavno govoriti o pravosuđu i biti u ovoj ulozi.
Govorili ste na jedan vrlo uvredljiv način prema ljudima koji sudjeluju u postupku pristupanja OECD-u. Dakle, spomenuli ste tamo ovo radite da bi neki birokrat, ako se dobro sjećam, stavio neku kvačicu nešto ste ispunili. Ja se pitam koliko ste vi postupaka pristupanja ili pregovora s bilo kojim odborom ili pred EU odnosno pred Europskom komisijom ili pred PGC Public Governance Committee ili Anti Bribery Committee razgovarali, pregovarali, bili u tim postupcima u toj komunikaciji da bi mogli s takvog, s takvim tonom govoriti o tom procesu, o ljudima u ministarstvu, u Vladi koji tamo sudjeluju.
Isto tako, moram priznat da ste prilično uvrijedili i sve stanovnike Zadra. U nekoliko navrata nazvali ste Gotham city, mislim da to baš ne priliči jednoj saborskoj zastupnici koja bi trebala i koja je izabrana od strane naroda.
Sukob nadležnosti EPPO i glavni državni odvjetnik, on je riješen Zakonom o provedbi uredbe identično kao u drugih 14 zemalja članica EU od 27. Dakle, više od polovice ima upravo taj način rješavanja sukoba nadležnosti i tako dugo dok ne dođe neki drugi prijedlog ili dok se ta uredba ne promijeni nema niti razloga, a to smo rekli u razgovoru sa Laurom Kovesi nema razloga da mijenjamo svoje zakonodavstvo. Znači 15 zemalja ima takav sustav kako imamo i mi.
Bit će prilike i za ova tri zakona druga da i neke druge stvari kažem, uglavnom koliko sam shvatio većina zastupnica i zastupnika podržava ove izmjene, smatra ih dobrim, ali kažem i svjestan sam toga i nisam to uopće rekao da će ove izmjene same po sebi napraviti iskorak naprijed. Za to je potrebno puno više, a ono što mislim da je dobro da smo toga u ministarstvu i zajedno sa svojim timom itekako svjesni da smo za taj izazov itekako spremni, a sad tko će se u toj borbi ako mogu tako reći pridružit ili neće ovisio o vama kolegice Orešković.

Radin, Furio (Nezavisni)

Hvala lijepa, time zaključujemo raspravu i glasovat ćemo kada se steknu uvjeti.

54

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 185

24.10.2025.

Jandroković, Gordan (HDZ)

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugo čitanje, P.Z.E. broj 185.
Predlagatelj je Vlada, a rasprava je zaključena, pa dajem na glasovanje konačni prijedlog navedenog zakona.
Molim glasujmo.
127 glasova, 76, 50 suzdržanih i 1 protiv što znači da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Rasprave po točkama dnevnog reda

Saziv: XI, sjednica: 7

54; 55

Jandroković, Gordan (HDZ)

Novak, Dubravka (Možemo!)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kujundžić, Ante (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Curiš Krok, Anita (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Sobota, Darko (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Salopek, Anđelka (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Restović, Tonči (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Lukačić, Ljubica (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Račan, Ivan (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Habijan, Damir (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Kujundžić, Ante (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Restović, Tonči (SDP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Raspudić, Nino (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Babić, Ante (HDZ)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Zekanović, Hrvoje (HDS)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Orešković, Dalija (DO i SIP)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Miletić, Marin (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Jurčević, Josip (Nezavisni)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Miletić, Marin (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Biloglav, Damir (DOMINO)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Miletić, Marin (MOST)

Jandroković, Gordan (HDZ)

Paus, Dalibor (IDS)